NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20051024].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 128519 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>24.10.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Meso peradi nije opasno! </p>
<p>Svaki proizvod u distribuciji do kupaca prođe čak 25 raznih kontrola ispravnosti</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - U varaždinskoj »Koki«, jednoj od najvećih hrvatskih proizvođača mesa peradi, nema mjesta panici. Rigorozne i temeljite mjere kontrole i zaštite peradarnika koje se u tom poduzeću provode od prije dodatno se nadziru jamčeći tako zdravstvenu ispravnost njihova mesa, a mogućnost širenja ptičje gripe svedena je na minimum. </p>
<p>Nekoliko dezinfekcijskih barijera, potom odijevanje zaštitne obuće i odjeće, premazivanje ruku dezinfekcijskim sredstvom, dočekat će rijetke posjetitelje proizvodnih pogona Koke, tako i Vjesnikovu novinarku, s obzirom na to da je ulaz u farme strogo kontroliran, a svim neovlaštenim osobama - strogo zabranjen. </p>
<p>Stoga u Koki ne vide razloga za paniku, jer je, tvrde naši sugovornici, od prije proizvodnja mesa peradi integrirana i zaokružena cjelina, strogo kontrolirana u svim fazama proizvodnje. Tako je, naglašavaju, od proizvodnje na roditeljskim farmama, rasplodnih jaja, valionice brojlera, jednodnevnih pilića, farmi za tov, stočne hrane, industrije mesa, do svih transporta.</p>
<p>»Sustav objedinjene i kontrolirane proizvodnje poput naše najmoderniji je u Europi i jamči sigurnost, a svi naši proizvodi pod potpunim su stručnim nadzorom«, kaže Nenad Klepač, direktor Koke.</p>
<p>Zdravstvena ispravnost proizvoda kontrolira se u vlastitom laboratoriju, potom u Centru za peradarstvo Veterinarskog instituta, Zavodu za javno zdravstvo Varaždin i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo Zagreb. </p>
<p>Samo tijekom prošle godine, prema Klepačevim riječima, obavljeno je više od 110.000 laboratorijskih nalaza svih faza proizvodnje, a svaki proizvod u distribuciji do kupaca prođe čak 25 raznih kontrola ispravnosti. Uz sve to, proizvodnja se u Koki obavlja u zatvorenim objektima, gdje je u potpunosti onemogućen ulaz pticama. Farme su zaštićene zaštitnim ogradama, dezinfekcijskim barijerama, a svi radnici obvezni su koristiti zaštitnu odjeću i obuću za sve zaposlenike.</p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Pojačan nadzor i u Purisu</p>
<p>U pazinskom Purisu mjere pojačanog nadzora i opreza na snazi su već mjesec i pol. Na snazi je stroga kontrola kretanja osoba, a perad je izvan doticaja s otvorenim prostorom, kazao je Vjesniku predsjednik Uprave Purisa Ivan Hrelja. Ta tvrtka u svojim farmama uzgaja oko dva milijuna purana i pilića, a pojačane mjere opreza provode se i u ostalim istarskim tvrtkama koje se bave mesnom industrijom te u proizvodnji stočne hrane. Ipak, kako doznajemo, zbog neopravdanog straha plasman Purisovih proizvoda pao je za čak 40 posto. [S. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Sve tajne povoljnih kredita u Hrvatskoj </p>
<p>Da je glad za kreditima konstanta pokazuju podaci prema kojima su prošle godine Hrvati bili najzaduženiji među 13 zemalja istočne i srednje Europe</p>
<p>Pomama za kreditima u Hrvatskoj se ne smanjuje. Dapače, bez obzira na to o kojoj vrsti zajma bila riječ - namjenskim, nenamjenskim, potrošačkim, ili onima popularno zvanima s »bandera« - ponuda ne može sustići potražnju. Uostalom, da je glad za kreditima konstanta pokazuju i podaci prema kojima su prošle godine Hrvati bili najzaduženiji među 13 zemalja istočne i srednje Europe. Naime, prema lanjskom istraživanju Bank Austria Creditanstalta kreditno zaduženje svakoga od nas iznosilo je gotovo 2000 eura. Da stvar bude gora, analitičari tvrde da će se za tri godine, točnije do kraja 2008., svaki stanovnik Hrvatske dodatno zadužiti za još 900 eura. Nama za utjehu, analitičari kažu da nismo rastrošni i da ne živimo iznad svojih mogućnosti, nego da je takvo stanje posljedica hrvatskog razvijenog bankarskog tržišta.</p>
<p>A da su krediti najtraženija roba pokazuju i podaci Hrvatske narodne banke, prema kojima su protekloga kolovoza krediti odobreni građanima premašili 73 milijarde kuna, od čega 29,9 milijardi otpada na one stambene koji su uvijek najtraženija roba. Zapravo to i ne čudi, jer su veoma rijetki oni koji se mogu dočepati svojih »kvadrata« plaćajući ih vlastitom gotovinom ili nasljedstvom dobivenim od bogate tete iz Amerike. No, kako su bogate tete rijetke, jedina šansa za kupnju stana je - kredit. Pritom je jedina dvojba kojoj se novčarskoj kući prikloniti s obzirom na iznimno bogatu bankarsku ponudu. Kako bi privukle nove zajmoprimce i omogućile onima koji dosad kredit nisu mogli podići jer nisu mogli zadovoljiti tražene uvjete, banke snizuju kamate, rok otplate produljuje se i do 30 godina, nudi se odgoda otplate i do godinu dana, vraćanje kredita u nejednakim ratama, privremeni prekid otplate... Dakako da se banke dobro osiguraju za povrat pozajmljenog novca - jamcima, policama osiguranja vinkuliranima u korist banke, mjenicama, hipotekama...</p>
<p>Treba napomenuti i da sve više banaka, uz one već uobičajene kredite uz valutnu klauzulu u eurima, nude i zajmove u švicarskim francima koji imaju i nižu kamatu od onih u eurima. </p>
<p>Pa što banke nude? Volksbank je polovinom rujna krenula s novom akcijom stambenog kreditiranja u kojim se na podignuti zajam plaća kamata od samo 3,40 posto ako je kredit podignut u švicarskim francima te 4,99 posto ako su u pitanju euri. </p>
<p>Ta novčarska kuća odobrava i poček od dvije godine te mogućnost olakšane otplate u prve četiri godine. Uz kredit se dobiva i vaučer »Volksbank poklon kupnja« u vrijednosti prve mjesečne rate koji se kod bankinih partnera može iskoristiti za opremanje stana. Zagrebačka banka je u lipnju uvela usluge »Dom po mom« kojima su objedinjeni i stari i novi stambeni krediti te banke uz niže kamatne stope. Tako su kamate na kredit vezan uz euro kreću od 5,9 posto, a uz »švicarce« od 4,5 posto. U taj paket uključeni su i popusti za primjerice procjenu i posredovanje tvrtke ZANE, povoljnije premije osiguranja od nezgode, te imovine i kućanstva u Allianzu, kao i popusti na oko 160 prodavaonica u Hrvatskoj u kojima se može nabaviti građevinski materijal, bijela tehnika, pokućstvo... Zajam se može podići i bez jamaca, koje je teško pronaći, te bez depozita, ali i uz poček od 12 mjeseci. </p>
<p>Tisuću i devetsto odobrenih stambenih zajmova u vrijednosti od 60 milijuna eura rezultat je prvih osam mjeseci Raiffeisen banke. Visina kamate ovisi o valuti uz koju je zajam vezan, pa tako za kredite vezane uz euro i dolar ona iznosi 6,35 posto, a uz švicarske franke od 4,50 do 4,95 posto, ovisno o odabranom modelu. Ako želi, zajmoprimac može koristiti i poček od šest ili 12 mjeseci. Banka je ponudila i povoljnije instrumente osiguranja kredita, kao što je primjerice omjer hipoteke 1:1 ili zajam bez jamaca. Kod Hypo Alpe-Adria banke izdvaja se kredit »Adresa najniže kamate«, čija je kamatna stopa vezana uz »švicarac« i iznosi 3,99 posto godišnje i fiksna je od odobrenja kredita do 30. rujna 2006., dakle do isteka akcije, a potom će se usklađivati s tada važećom kamatnom stopom za stambene kredite vezane uz švicarske franke, a za klijente mlađe od 40 godina i koji primaju plaću u toj banci. Hypo banka odobrava i zajmove (također za one do 40 godina) vezane uz švicarske franke uz kamatu od 4,60 posto ili uz eure od 6,10 posto. Ta banka svojim klijentima omogućuje da uz stambeni dobiju i kredit za opremanje stana.</p>
<p>Klijenti Ersteärkische banke od početka rujna mogu birati koliki će postotak dobivenog kredita otplaćivati mjesečno (od 60 do 80 posto), dok preostalih 20 do 40 posto u cijelosti vraćaju na kraju. Na taj način zajmoprimac može podići viši kredit uz niže rate. Kamatna stopa za kredite vezane uz euro je 5,99 posto, a »švicarce« 4,75 posto godišnje. </p>
<p>PBZ nudi više modela stambenih kredita vezanih valutnom klauzulom uz euro s kamatom od 5,50 posto ili švicarski franak i kamatu od 4,15 posto, a ima i zajmove za mlade do 40 godina. Kredit se može podići s jamcima ili bez njih, s depozitom ili bez njega. Osim toga, može se birati datum otplate mjesečne rate, a postoji i mogućnost počeka od godine. Osim toga, PBZ nudi i mogućnost isplate do 20 posto iznosa kredita u gotovini za plaćanje raznih troškova vezanih za stan.</p>
<p>I letimičan pregled pokazuje da novčarske kuće na različite načine olakšavaju podizanje kredita za »stjecanje krova nad glavom«. Jedini je problem što cijene stambenih »kvadrata« lete nebu pod oblake.</p>
<p>Vesna Antonić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Županijama socijalna skrb</p>
<p>Do kraja godine u Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji počet će pilot-projekt a, pokaže li se uspješnim, do 2007. uvest će se u cijeloj zemlji </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Decentralizacija sustava socijalne skrbi i osnivanje centara za socijalnu skrb u svakoj županiji glavne su novosti predviđene projektom reorganizacije sustava socijalne skrbi koji vodi Lucija Čikeš, HDZ-ova saborska zastupnica i voditeljica rehabilitacijskog centra »Mir« u Kaštelima. Projekt sa 40 milijuna dolara kredita financira Svjetska banka, a s dva milijuna švedska zaklada SIDA.</p>
<p> Kako nam je kazala Lucija Čikeš, do kraja godine u Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji počet će primjena pilot-projekta novog sustava socijalne skrbi, a pokaže li se uspješnim, do 2007. trebao bi zaživjeti u cijeloj Hrvatskoj. »Centri za socijalnu skrb danas postoje u gradovima i nekim općinama, ali ne i u županijama. Cilj nam je sustav što više približiti korisnicima, uz zaštitu njihova digniteta i socijalnu državu reformirati u socijalno društvo. Županijski centri surađivat će s ustanovama i udrugama na svom području, odrediti potrebe u svojoj županiji i izraditi plan i program djelovanja. </p>
<p>Velika je novost što će centri imati ovlasti rješavati žalbe u drugom stupnju, pa se one više neće rješavati u Zagrebu. Službe Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi bit će rasterećene i moći će se baviti socijalnom politikom, njenim provođenjem i usklađivanjem «, kaže Lucija Čikeš. Radi što bolje učinkovitosti, sve službe županijskih centara bile bi na jednom mjestu, centri bi imali mobilne timove, a provođenjem informatizacije bili bi i međusobno povezani. </p>
<p>Jedan od ciljeva reforme je i deinstitucionalizacija. Smještaj socijalno ugroženih osoba u dom bio bi tako krajnje rješenje, a pomoć bi im se nastojala pružiti u njihovim obiteljima, ili osnivanjem ustanova za dnevni i poludnevni boravak kako bi osobe ostale integrirane u svojoj životnoj sredini. Nezaposlenim osobama, koje od centara traže novčanu pomoć, nalazio bi se posao kako ne bi bili prisiljeni na traženje pomoći. Osobe koje pomoć dobivaju po više osnova ubuduće bi novac dobivale jednokratno na temelju ukupnog izračuna, a ne za svaku stavku posebno. </p>
<p>Kako bi novi sustav zaživio, socijalna ustanova koja u nekoj županiji postiže najbolje rezultate postala bi metodološki centar za tu županiju i pomagala drugim ustanovama u osmišljavanju i provođenju programa socijalne skrbi. Dio novca dobivenog kreditom Svjetske banke utrošit će se za informatizaciju i za podizanje higijenskog standarda ustanova za socijalnu skrb.</p>
<p>Inače, Europska asocijacija za cvijeće i okoliš EU 2003. utemeljila je nagradu »Lucija Čikeš« za rad za dobrobit hendikepiranih. Odluku bez presedana da jedno svoje priznanje nazove po živoj osobi, Asocijacija je donijela nakon što su njeni predstavnici posjetili centar »Mir« i oduševili se njegovim izgledom. Centar, naime, nije smješten u jednoj zgradi nego se sastoji od deset kućica u dalmatinskom stilu s trosobnim stanovima, u kojima živi po šestero hendikepirane djece.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Cijene veće zbog manjih kamata?</p>
<p>BOJAN TERGLAV</p>
<p>Sretni su oni koji su već riješili svoje stambeno pitanje, danas jedno od zasigurno najosjetljivijih tema. Kako do stana, čime ga platiti, koliko dugo ga otplaćivati, kolike su kamate...? Sve su to pitanja koja prolaze glavama onih koji ili još žive kod roditelja ili u unajmljenom stanu, a željeli bi taj mali komadić prostora zvati svojim. </p>
<p>Tako mnogi dižu stambene kredite, potražnja za stanovima je golema i gradi se punom parom. Samo u Zagrebu zabilježen je porast stanogradnje od čak 65 posto u odnosu na lani, a s obzirom na to da se u glavnom gradu i okolici traži oko 40 tisuća stanova, nije upitno nedostaje li potražnje. No javlja se problem - cijena koja konstantno raste. Naime, prosječna cijena kvadratnog metra stana ove godine iznosi 9224 kune, što je u odnosu na lani povećanje od čak 771 kune (9,1 posto). Ravnajući se po tim cijenama, prosječnom građaninu nisu dovoljne ni dvije plaće da bi se pokrio jedan kvadrat, a kad bi taj isti građanin želio otplatiti jedan prosječan stan od 59 kvadratnih metara potrebno mu je čak 126 plaća, koje, uzgred rečeno, nisu toliko rasle. </p>
<p>»Visoku cijenu diktira velika potražnja uzrokovana, među ostalim, i sve povoljnijim stambenim kreditima«, mogli smo čuti od bankarskih stručnjaka. No, zar to znači da cijena stana raste zato što građani imaju manju kamatu? To je, u najmanju ruku, čudno.</p>
<p>Na pitanje ima li kraja rastu cijena, konkretnog odgovora nema, osim da još nisu dosegle plafon. No, dok se one ne stabiliziraju, građani koji su u mogućnosti i žele kupiti stan prisiljeni su na kupnju manjeg, jer, unatoč niskim kamatama, nisu u mogućnosti otplatiti onaj veći koji su možda prvobitno htjeli.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Dobro otvaranje pregovora </p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Za sve one skeptične, a bilo ih je i u našoj zemlji dok se vodila bitka za početak pregovora s Unijom, Hrvatska je iznimno dobro pripremljena počela pregovore s Europskom unijom. Screening prvih sedam poglavlja bit će odrađen do kraja ove godine, što dokazuje da su se istodobno s diplomatskom borbom za hrvatske ciljeve u Uniji provodile i stručne pripreme. I to je dobro, jer je Hrvatska time pokazala zrelost i na političkom, ali i na stručnom području, koje će odsad zasjeniti političke rasprave i potvrditi da je Hrvatska zaista spremna za Europu.</p>
<p>Sada stručnjaci postaju važniji od političara. Ali nitko Hrvatskoj, kao uostalom i niti jednoj drugoj europskoj državi, neće gledati kroz prste i tek nas čeka velik posao, pogotovo kad je riječ o pregovorima o poljoprivredi i ekologiji. Europa jednostavno mora saživjeti u Hrvatskoj, moramo mijenjati naše navike i prilagoditi se europskim standardima koji će značiti i definitivni rastanak s balkanskim mentalitetom, još udomaćenim u nekim segmentima života u Hrvatskoj.</p>
<p>Hrvatska je počela pregovore o znanosti, a to je jedno od lakših poglavlja u kojima nitko i nije očekivao probleme. To je neka vrsta zagrijavanja za kasnije, kada će problema sigurno biti i trebat će dobro balansirati između nacionalnih interesa i prilagodbe Europi. Ujedinjena Europa je i zajednica različitih interesa, pa će Hrvatska tek trebati pokazati vještinu prilagodbe, a istodobno nastojati svoj položaj što više i jače učvrstiti. Prve informacije koje stižu iz Bruxellesa ukazuju da je i glavni europski grad ugodno iznenađen time kako je Hrvatska dobro pripremljena. Za dvije do dvije i pol godine realno je očekivati da ćemo taj posao završiti.</p>
<p>Ni političari neće u mirovinu! I za njih, pogotovo one ozbiljne koji su nas i doveli do Europske unije, posla će tek biti. U Europi je sve manje sumnjičavih prema Hrvatskoj, ali još ih ima. Trebat će uporno, kao što to Sanader svojom buldožerskom diplomacijom i čini, objašnjavati hrvatske stavove i dalje dokazivati da smo spremni za život u europskoj obitelji. Hrvatska neće okrenuti ni leđa Balkanu; ponudit će suradnju, kao most između srednje i jugoistočne Europe.</p>
<p>Da će u Hrvatskoj i dalje biti skeptičnih također nije tajna. Neka ih i bude! Kako su se samo neki naslađivali dok je Hrvatska vodila tešku diplomatsku bitku i kad su u proljeće pregovori otkazani. Ali istina je na kraju pobijedila, a skeptični i svi oni koji europskoj Hrvatskoj ne žele dobro sve su više marginalizirani i nevažni. Važna je budućnost ove zemlje, a ona je isključivo i jedino u zajedničkoj Europi.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Krizna žarišta kulture</p>
<p>Kultura se u Europi opet baca na prosjački štap. Ovaj put u Italiji. U Europi, koja se zaklinje u bogatstvo svoje kulturne raznolikosti, kultura se još tretira kao balast, a ne kao unosna gospodarska grana.</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Za financiranje kulture država više nema novca, zaključio je nedavno Berlusconi i zatvorio pipe dotoka novca prema kulturi. Užasnuti, kulturnjaci su pred desetak dana masovno prosvjedovali ispred talijanskog parlamenta u Rimu. No, odjeka u parlamentu nije bilo. Nitko nije izašao razgovarati s prosvjednicima, saslušati njihove primjedbe, a još manje žalopojke. Kultura se u Italiji odjednom našla u potpunoj krizi. No, je li to baš europski presedan? Treba se prisjetiti slične situacije koja je prije tri godine pogodila francusku kulturu. Tada su, naime, u Francuskoj srezane socijalne povlastice umjetnicima koji su se također odlučili na prosvjede, ali ne na takozvane pasivne u obliku demonstracija, nego konkretnim akcijama. Oni su državi uzvratili jednako represivnim mjerama - na početku ljetne sezone otkazali su sve ljetne festivale (njih petstotinjak). Udarom na kulturu, državi je kulturom uzvraćen udar na turizam i gospodarstvo. Bila je to nezapamćena blamaža koja je poljuljala ugled Francuske kao prestižne kulturne destinacije.</p>
<p>Može li kultura biti teret državi? Ili još države ne shvaćaju koliko kultura, u svim svojim segmentima, sudjeluje u gospodarstvu svake od njih. Pomalo je zaprepašćujuće da staru Europu, koju upravo zbog njezine višetisućljetne kulture posjećuju milijuni turista, zapljuskuju krizni valovi što nasrću upravo na njezinu kulturu. Iznenađenje je to veće što je zajednica europskih naroda prvo preko Vijeća Europe, a zatim Europskoga opservatorija za kulturnu suradnju i kulturne politike, što ga je osnovala Europska unija, nastojala očuvanjem nacionalnih kultura afirmirati Europu kulturnih raznolikosti, ističući to kao nesporno bogatstvo Europe. Nisu li to bile tek deklarativne smjernice koje s praksom i stvarnošću baš nemaju previše veze? Ako je to pitanje nakon »francuskog slučaja«, tada prvog i jedinog, možda bilo neprimjereno, sada ono postaje više no nužnim. Europa kulturnih raznolikosti ne može biti tek ukrasni slogan kojim se tješe one pridošlice u Europsku uniju koje strahuju da će njihove nacionalne kulture biti asimilirane u neku globalnu europsku i tako na izvjestan način biti prigušeni njihovi identiteti što su u raznim nemilim povijesnim okolnostima bili očuvani upravo kulturom. Njihovo iscrpljivanje prezentacijama kulturnih politika, što su u Vijeću Europe bile uspoređivane s kulturnim politikama zemalja što su, kao starije sestre u Uniji, izgledale neprijepornima, sada se čini besmislenim. Stamene europske kulturne politike, kako se pokazuje, padaju u zemljama koje su svoj imidž uvijek gradile na kulturi - u Francuskoj i Italiji. Koja je zemlja sada na redu? I zašto?</p>
<p>Prvo bi se trebalo pitati i odgovoriti na ovo - zašto? Najvjerojatnije stoga što se na kulturu u Europi još gleda kao na neki balast. Trošiti na kulturu mnogima se čini, pogotovo u nekim teškim gospodarskim situacijama (kada mnogima recesija polako kuca na vrata), kao bacanje novca kroz prozor. Zaboravlja se tada i na identitet i na nacionalni ponos. Tu je, čini se, najlakše zatvoriti pipu. Pritom se uopće ne razmišlja o stvarnoj ulozi kulture u gospodarstvu pojedine zemlje. Što bi se dogodilo, primjerice, da talijanski kulturnjaci odluče zatvoriti sve muzeje, otkazati sve festivale, onemogućiti pristup spomenicima kulture? Kakav bi to udar bio na turizam? Poput terorističkoga napada na newyorške blizance! Treba se samo prisjetiti kolike su aviokompanije tada skrahirale, jer nisu imale koga voziti na tu megaturističku destinaciju. Kolaps turizma znači i kolaps važne gospodarske grane. A turizam danas, zna se, nije više sunce i more, nego kultura. Ljudi su željni upoznavati druge kulture. To ih čini bogatijima, a to bogatstvo im nikakve recesije, kao ni propali društveni sustavi, ne mogu oduzeti. Zašto onda kresati baš tu gospodarsku granu u koju se još najmanje ulaže, iako ona nosi siguran profit?</p>
<p>Jedan prekooceanski primjer možda bi Europi, koja se oglušuje na potrebe vlastite kulture, mogao biti bar putokaz. Riječ je o zemlji koja se ne može pohvaliti tisućljećima svoje kulture - Sjedinjenim Američkim Državama, o gradu koji je bio metom terorističkog napada - New Yorku, destinaciji koja je doživjela kolaps turizma u jednom jedinom danu. U takvoj situaciji već prije pripremana gradnja nove muzejske zgrade MoMe (Muzeja moderne umjetnosti) u New Yorku, trebala je biti zaustavljena. Ali nije! Tek tada se krenulo. U tom kriznom trenutku gradnja nove MoMe bila je stvar nacionalnoga ponosa. Istina, taj muzej je privatni, kao što je i sve tamo privatno. Ali oni koji imaju, uspješnici u raznim gospodarskim granama, smatrali su da baš tada treba ulagati u kulturu. To, pak, znači da su, unatoč tek dvostoljetnoj kulturi vlastite zemlje, kultivirani dovoljno da shvaćaju da je nužno ulagati u kulturu i onda kad im se to ne vraća u vidu poreznih olakšica.</p>
<p>A na kojem je razvojnom putu stara Europa? Barem ona koja nije bila pola prošloga stoljeća stjerana iza željezne zavjese? Je li odgojila svoje gospodarstvenike da cijene vlastite korijene, svoju kulturu? Je li ih poticala, i koliko, da ulažu u taj bedem Europe koji se zove kultura? Što je ustvari učinila na polju kulturne politike, osim lijepog igrokaza u obliku prezentacija kulturnih strategija, koje su također bile dijelom »kulturnoga turizma« iako, očito, ne i sagledane kao unosna turistička gospodarska grana? Koliko je novca, što ga je namro kulturni turizam, uloženo u kulturu? Na to pitanje ne bi trebala biti imuna ni Hrvatska, koja možda može sada učiti na drugim europskim primjerima. Kultura ne može biti deficitarna. U bogatstvo njezine raznolikosti zaklinje se Europa. Ali što poduzima? Koliko se još kriznih žarišta kulture treba otvoriti, da bi se Europa pokrenula i konkretnim mjerama, a ne deklarativnim strategijama, kulturu stavila na onaj gospodarski pijedestal koji joj pripada?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Komu smeta zeleni park u naselju Travno</p>
<p>Ne može snaga arogancije, temeljena na moći novca, biti prihvaćena i od strane Crkve, čime se i ta institucija pridružila sustavnoj devastaciji grada </p>
<p>MIRJANA ČERIN</p>
<p>Nedavno sam u prigodi blagdana sv. Luke na radiju slušala o tome svecu liječniku i slikaru, govorilo se o evanđelju sv. Luke koje odiše dobrotom i ljepotom. I sjetih se Župe sv. Luke u naselju Travno u Zagrebu i svakodnevnice koja je ispunjena nezadovoljstvom zbog nečije želje da se usred parka sagradi župna crkva. Park, koji je omeđen velikim i visokim zgradama i do dvadeset katova, doima se kao da je u betonskom grotlu, ali svojim zelenilom djeluje osvježavajuće i smirujuće. Kutak je to prirode koji je arhitekt postavio upravo na toj površini i u toj veličini. Arhitekt je na rubovima parka smjestio osnovnu školu i dječji vrtić, svakako s namjerom da se djeca tim parkom koriste za igru daleko od opasnih prometnica. Građani i stanari kroz akciju »Travno moj kvart« suprotstavili su se gradnji zgrade crkve u srcu parka koja bi sa svim popratnim objektima zahvatila polovicu parka. A izjava gradonačelnika »da Zagreb mijenja GUP zbog Kaptola, ZABE i Todorića«, dokazuje da bi se funkcija gradonačelnika svih građana grada Zagreba mogla pretvoriti u funkciju »vlasnika grada« i »trgovca nekretninama« koja pretpostavlja i moguću trgovinu. Zato je i moguć tvrdi stav župnika Župe sv. Luke koji je istakao »da se ne može odustati od gradnje crkve usred parka stoga što je sakupljen novac«. Ne može sama činjenica da netko ima novac, a dio je toga novca izdvojen iz proračuna države, biti jedinim argumentom da se devastira još jedan živi, zeleni park u gradu Zagrebu. </p>
<p>Ne može samo snaga arogancije, temeljena na moći novca, biti prihvaćena i od strane Crkve, čime se i ta institucija pridružila sustavnoj devastaciji grada. Njegovanje temeljnih vrijednosti učenja Isusa Krista je potrebno, ali ne u zgradi crkve koja neće biti objeručke prihvaćena od svih njezinih vjernika, osobito onih vjernika koji stanuju u velikoj »zgradurini« u naselju Travno o čije će se prozore odbijati zaglušujuća buka crkvenih zvona. Budući da neslaganje dijela stanovnika naselja i građanska akcija nije usmjeren prema Crkvi kao instituciji, to bi Katolička crkva morala uvažiti molbe građana i svojom javnom riječi spriječiti širenje mržnje i prijetnje na one koji su imali snage suprotstaviti se gradnji objekta u parku.</p>
<p>Autorica je magistrica znanosti zaposlena u financijskoj struci</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Invalidi mogu zalijevati cvijeće?</p>
<p>Njemački sudovi za predmete socijalnoga osiguranja u pravilu odbijaju hrvatskoga tužitelja s njegovim zahtjevom za priznanjem invalidnosti na teret njemačkoga zdravstvenog osiguranja</p>
<p>MILORAD ANDRIČEVIĆ</p>
<p>Danima već Vjesnik piše o početku pregovora Hrvatske za pristup u Europsku uniju. U broju od 18. listopada objavljena je slika, u dvorištu Banskih dvora, cjelokupan pregovarački tim s predsjednikom Vlade i dimnjačarom, kako bi ti pregovori o usklađivanju Hrvatske standardima Europske unije bili sretni. </p>
<p>Svjedoci smo izmjena Kaznenoga zakonika, čestih krpanja već objavljenih izmjena i daljnjih dokrpavanja, očito u cilju usklađivanja s europskim standardima. Ministrica vanjskih poslova i europskih integracija najavljuje »screening«, tj. analitički pregled usklađenosti zakonodavstva za sedam poglavlja europske pravne stečevine. </p>
<p>Čitatelji Vjesnika očito sve to prate s posebnom pažnjom, a već je 18. listopada – dakle i prije nego što su pregovori počeli, u rubrici Pisma čitatelja objavljen dopis Džemahudina Kalajdžisalihovića »Europski standardi za umirovljenike«.</p>
<p>Autor članka pokazuje propuste u načinu obračunavanja mirovina i upućuje da bi pregovarački tim Hrvatske, iz razloga časti, morala i poštenja, morao ukazati na očitu neusklađenost zakonodavstva u području mirovinskog osiguranja. </p>
<p>Smatram da je već sada uputno upozoriti na još jedno odstupanje, i to u području invalidskog osiguranja. Brojni su hrvatski građani koji su svoj radni staž ostvarili u Hrvatskoj, te kao radnici na privremenom radu – gastarbeiteri – dijelom u SR Njemačkoj. Mnogi su, s obzirom na zdravstveno stanje, stekli u Hrvatskoj invalidninu i status umirovljenika-invalida. Pokušaj ostvarivanja toga prava u Njemačkoj redovito završava neuspjehom.</p>
<p> To i u slučaju kad stranka odbijena sa zahtjevom za priznanjem invalidnosti tuži njemački Zavod za mirovinsko osiguranje i predlaže da ju pregledaju i ocijene i njemački liječnici, kako bi i oni utvrdili osnovanost ocjene hrvatske invalidske komisije. </p>
<p> Njemački Zavod za mirovinsko osiguranje tim zahtjevima redovito udovoljava, te poziva osiguranika na liječničke preglede radi utvrđivanja radne sposobnosti, uvijek o trošku njemačkoga zavoda. </p>
<p>Njemački liječnici-specijalisti, pozvani na pregled osiguranika radi ocjene njegove radne sposobnosti, odnosno, stupnja invalidnosti, redovito ne osporavaju nalaze hrvatske invalidske komisije – ortopeda, internista, psihijatra, na temelju čijih je nalaza osiguranik ostvario pravo na invalidsku mirovinu.</p>
<p>Međutim, unatoč takvim nalazima, njemački liječnici ocjenjuju da je osiguranik i nadalje sposoban raditi i osam ili šest sati dnevno, i to lake poslove, naizmjence sjedeći i stojeći, time da se ne izlaže hladnoći, vjetru, vlazi i propuhu, da ne diže i ne nosi terete teže od 10 kg, da se često ne saginje, te da se ne penje po stepeništu ili ljestvama.</p>
<p>Temeljem takvih liječničkih nalaza, njemački sudovi za predmete socijalnoga osiguranja u pravilu odbijaju hrvatskoga tužitelja s njegovim zahtjevom za priznanjem invalidnosti na teret njemačkoga zdravstvenog osiguranja. Dakle, tužitelj može npr. zalijevati cvijeće ili sjedeći brojati jaja, a da li će takav posao naći, nije predmet ocjene njemačkoga suda.</p>
<p>Smatram potrebnim već sada ukazati na disparitet između hrvatskog i njemačkog zdravstvenog osiguranja.</p>
<p>Ako doista »počinje velik posao«, kako to Vjesnik najavljuje, nije na odmet već sada postaviti pitanje da li usklađivanje u zdravstvenom osiguranju treba ići u pravcu da nema osnova u Hrvatskoj priznavati invalidnost onomu tko je unatoč utvrđenim zdravstvenim i fizičkim manama i tegobama sposoban zalijevati cvijeće ili sjedeći brojati jaja.</p>
<p>Autor je odvjetnik u mirovini, stalni sudski tumač za engleski, francuski, njemački i talijanski jezik</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Sestrama ukradeno dva milijuna kuna </p>
<p>Ovih dana u medijima se vrtjelo pitanje odijevanja medicinskih sestara. Davale su se razne izjave, a malo se tko pitao što se iza toga skriva? Dok je osoba poput Dragice Šimunec, predsjednice Hrvatske komore medicinskih sestara, govorila o tome što medicinske sestre trebaju odjenuti, na drugoj strani ta ista osoba potpisala je Djelokrug rada medicinskih sestara koji donosi zabranu samostalnog rada medicinskim sestrama sa srednjom stručnom spremom.</p>
<p>Sada se postavlja pitanje zašto su medicinske sestre morale dvije godine plaćati nametnute dadžbine Hrvatskoj komori medicinskih sestara, u prosječnom iznosu od 400 kuna godišnje, ako ne trebaju licencu za samostalni rad? Osobno sam morala platiti zaostatke dok sam bila na rodiljskom bolovanju. Zar sada ne bi trebao biti na potezu Sindikat i zatražiti povrat novca i štititi medicinske sestre?</p>
<p> Uz malo matematike, 25.000 medicinskih sestara izdvajale su godišnje 400 kuna. Kad se to pomnoži s dvije godine, dolazi se do iznosa od dva milijuna ukradenih kuna. A tu je još i kupnja i prodaja prostorija Komore. [Z. D.]</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Djeca u začaranom krugu nasilja</p>
<p>Svjedoci smo sve većeg nasilja među djecom. U Valpovu ubojstvo, u Zagrebu isprebijana nastavnica. Tko je zakazao? Roditelji, škola ili društvo u cjelini?</p>
<p>Roditelji, trčeći za poslom, imaju sve manje vremena za probleme svoje djece. Djeca najčešće ostaju prepuštena ulici i samima sebi. U većini škola ravnatelji, ne želeći da se za njihove škole pročuje u negativnom smislu, zataškavaju i umanjuju značaj nekog nasilnog čina. </p>
<p>Mladi nemaju uzor, ne vide nikakvu perspektivu. Nepotizam i korupcija duboko su ukorijenjeni u našem društvu i mladi uviđaju da posao mogu dobiti i proći nekažnjeno za razne prekršaje upravo oni koji imaju »Boga za strica«, a ne oni obrazovani i sposobni. Djeca sve češće zaključuju da se poštenim radom malo može postići.</p>
<p> Televizija, prikazuju nasilje svakodnevno. Šaljemo djeci poruku da se do željenog cilja najlakše dolazi nasiljem. Bez energičnih mjera koje će provoditi roditelji, škola i društvo u cjelini, ne vidi se izlaz iz začaranog kruga nasilja u koji su ušla naša djeca.</p>
<p>Sabit Gasi</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Nema straha na labuđem jezeru </p>
<p>Očekujemo da će za mjesec dana na Jarun sletjeti još 160 labudova, kaže glasnogovornica ŠRC Jaruna, Nika Pavlenić </p>
<p>Nema panike na Jarunu. Biolozi jarunske Službe za zaštitu okoliša prate ponašanje ptica, 40-ak labudova i pataka, koje se većinom nalaze na Malom jezeru, i do sada nisu zabilježili da je uginula ijedna ptica iz bilo kojeg razloga.</p>
<p>Građani su i ove nedjelje ispijali kave u omiljenim kafićima, rekreativci su trčali i vozili bicikle, a Vjesnikova je kamera zabilježila da su neki građani bez straha dopuštali svojoj djeci da kokicama hrane labudove. </p>
<p>Oko jezera su postavljena upozorenja građanima da ne dolaze u kontakt s labudovima i da ih ne hrane zbog osobne sigurnosti, a glasnogovornica ŠRC JarunaNika Pavlenić kaže da ptice i nije potrebno hraniti jer one još uvijek imaju dovoljno hrane u prirodi. </p>
<p>»Kada građani vide labuda da pase travu, ne znači da ga trebaju hraniti. Tek kad se jezero zaledi, onda ćemo ih mi hraniti na odgovarajući način«, kaže glasnogovornica Pavlenić. </p>
<p>Labudovi, patke i druge ptice svakog časa pristižu na Jarun iz udaljenih krajeva te se očekuje da će ih u studenome biti dvjestotinjak. Jarunska spasilačka služba u motornom čamcu patrolira jezerom kako bi na vrijeme uočila ako koja ptica ugine. </p>
<p>»Ugine li bilo koja ptica, naše službe imaju na raspolaganju svu potrebnu zaštitnu opremu kako bi se ptica izolirala i uzorci poslali na analizu Zavodu za javno zdravstvo. Nabavili smo zaštitna odijela, maske, rukavice i frižidere u koje možemo staviti uginule ptice, a bitno je što prije izolirati takvu pticu, kako ne bi došlo do daljnje zaraze«, rekla je glasnogovornica Nika Pavlenić. </p>
<p>Zabrinuti su građani uputili na desetke telefonskih poziva na dežurni telefon ŠRC Jarun zanimajući se za stanje ptica na jezeru. Glasnogovornica nam tvrdi da će građani, dođe li do zaraze ptičjom gripom, biti na vrijeme obaviješteni preko medija i Interneta i da se ništa neće zataškati. </p>
<p>Iako je ptičja gripa u nedjelju bila glavna tema razgovora u kafićima oko Malog jarunskog jezera, građani nisu pokazivali znakove zabrinutosti od mogućnosti zaraze. Umirovljenik Matija Balis mirno je poveo svoje unuke Luciju i Maxa u šetnju oko jezera i smatra kako ne treba praviti preveliku »halabuku« oko ptičje gripe. »Mislim da je prevelika panika stvorena oko ptičje gripe. A što bismo trebali napraviti? Otići doma i zaključati se? Treba vjerovati liječnicima i slušati njihove upute. Oprez je, dakako, neophodan, ali ne vidim potrebe za panikom«, kaže Matija Balis.</p>
<p>Jelena Gregurić na Malo je jezero došla popiti kavu, no ona smatra da ptičju gripu ne bi trebalo olako shvatiti. »Mislim da ne treba biti bahat, već ozbiljno shvatiti ptičju gripu kao opasnost. Istina je da je stvorena malo prevelika panika. Bilo je puno lakše kad je kravlje ludilo bilo aktualno. Onda jednostavno nisam jela tu vrstu mesa. Ptičja se gripa ipak širi zrakom, pa postoji i veća mogućnost zaraze«, smatra Jelena Gregurić.</p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Vani samo bjeloglavi supovi </p>
<p>Zbog ptičje gripe sve su ptice u ZOO-u , pa i maksimirski labudovi, prebačene u karantenu</p>
<p>Unatoč ptičjoj gripi, Vjesnikovi su se reporteri u nedjelju mogli uvjeriti da je Zoološki vrt pun posjetitelja, ali da su kavezi sa pticama prazni. Naime, zbog ptičje gripe sve su ptice, pa i maksimirski labudovi, prebačene u karantenu, odnosno u zatvorene nastambe, samo su bjeloglavi supovi ostali u svojim kavezima.</p>
<p>Od ravnatelja Zoološkog vrta Mladena Anića saznajemo da su mjere karantene proglašene prema naputku Državne uprave za veterinarstvo, koji je donesen u subotu. »Sve su ptice, osim bjeloglavih supova, prebačene u klasične zimske nastambe, i to je prvi put u povijesti zagrebačkoga Zoološkog vrta da ih moramo na takav način smještati«, naglasio je Mladen Anić i upozorio da neke od ptica nisu naviknute na ovakve uvjete zbog njihova epizotiološkog razvoja. To se odnosi na labudove, sove, odnosno one ptice koje žive u podneblju kontinentalne klime.</p>
<p>»Cilj nam je zaštititi ptice od vanjskih utjecaja, odnosno doticaja sa pticama selicama i gradskim pticama. Treba naglasiti da je riječ o ptičjoj bolesti, te da nitko od ljudi nije ugrožen, pa je nepotrebno stvarati paniku«, dodao je Anić. </p>
<p>Paviljoni za ptice južne Azije, centralne Afrike, te nastambe voden-konja u nedjelju su bile otužno prazne. Ptice te vrste smještene su u posebnim nastambama, koje zasad nisu dostupne posjetiteljima. Pelikani, ibisi, ždralovi i čaplje po zimskom su režimu držanja smještene u zatvorene nastambe. Proces vraćanja, saznajemo, ovisit će o vremenskim uvjetima, odnosno o adaptaciji ptica na zimu. Neke od njih zbog neprimjerenih uvjeta neće dočekati sljedeću jesen. Mnoge će, kako kaže ravnatelj Anić, uginuti zbog stresa i uvjeta u kojima se nalaze. </p>
<p>Vjesnikovi su se reporteri uvjerili da prazni kavezi izazivaju znatiželju posebno kod malih posjetitelja. »Gdje su sove?«, pitao se trogodišnji Jan dok mu je baka Marija objašnjavala da su zbog bolesti na liječenju. Međutim, nijedna od ptica u zoološkom vrtu nije evidentirana kao zaražena od ptičje gripe. Djelatnici ZOO kontroliraju i ostala četiri jezera u Maksimiru, gdje se više ne mogu vidjeti ljudi koji hrane labudove. Labudovi su smješteni u karantenu, dok će divlje patke ostati do daljnjega u jezerima.</p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Volonteri UN-a čistili Sljeme</p>
<p>Danas prodajna izložba dječjih radova čiji je prihod namijenjen UNICEF-ovoj akciji »Stop nasilju nad djecom«</p>
<p>Subotnjim memorijalom svijeća za oboljele od AIDS-a na Cvjetnom trgu i nedjeljnim čišćenjem Sljemena predstavnici organizacija Ujedinjenih naroda u Republici Hrvatskoj završili su Tjedan inicijativa kojim je u Hrvatskoj obilježeno 60 godina postojanja UN-a. Medijski pokrovitelj niza manifestacija bio je Vjesnik. Sljemenska akcija čišćenja smeća na potezu od Tomislavovog doma do doma Grafičar podsjetila je na očuvanje okoliša kao sedmi milenijski cilj razvoja UN-a. Tridesetak volontera je u sat vremena napunilo sedam velikih vreća za smećem. U šumi su osim hrpe plastičnog otpada i staklenih boca pronašli i dosta neuobičajen otpad: kučište za komjuter, brisače za auto, ali i punu bocu gaziranog napitka i neotvoreno pivo staro šest godina. </p>
<p> »Pronašli smo i ogromni lim dug oko pet metara koji je vjerojatno ostao nakon obnove nekog od domova, a u šumi još ima i hrpa građeviskog materijala« upozorili su volonteri iz UNICEF-a i UNDP-a.</p>
<p>Iz Službe nadzora Parka prirode Medvednica upozoravaju da je riječ o novom otpadu jer su upravo na tom mjestu nezaposleni čistili već dva puta ove godine. Dok su jedni čistili, drugi su pored parkirališta Tomislavovog doma gradili drvenu kućicu za ambalažni otpad. »Kako bi posjetitelji ostavljali što manje otpada ovdje će biti postavljeni koševi za pet ambalažu, staklo i organski otpad, a obojen je u UN-ovu plavu boju bit će lakše uočljiv« rekla je voditeljica odnosa s javnošću UNDP-a Ida Mahečić. Slijedeće godine na Dan planeta Zemlje planiraju u akciju uključiti i učenike zagrebačkih škola. </p>
<p>Šesti milenijski cilj razvoja UN-a, borba protiv AIDS-a i drugih zaraznih bolesti obilježen je u subotu na Cvjetnom trgu. Tamo je održana informativno preventivna akcija »Memorijal svijeća« posvećena oboljelima i umrlima od AIDS-a. Tako je u njihov spomen na crvenoj vrpci raširenoj preko Cvjetnog trga svijetlilo dvjestotinjak lampaša. Sav prihod od prodaje lampaša darovan je Hrvatskoj udruzi za oboljele od virusa HIV-a. </p>
<p>»U Hrvatskoj je registrirano 500 HIV pozitivnih osoba, a od pojave bolesti do danas u našoj je zemlji od AIDS-a umrlo 170 ljudi«, rekla je Iva Jovović, voditeljica tematske skupine UN-a za HIV/AIDS u Hrvatskoj. </p>
<p>Akciju je došao poduprijeti i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, zapalivši svijeću u znak solidarnosti. Danas će pak, na Dan Ujedinjenih naroda, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske i predstavništva organizacija Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj prirediti u MVP-a prodajnu izložbu dječjih radova čiji je prihod namijenjen UNICEF-ovoj akciji »Stop nasilju nad djecom.«</p>
<p>Marija ČekadaPetra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Traži se karta više </p>
<p>Druga polovina listopada i mjesec studeni razdoblje su brojnih brucošijada. U Pauku, The Bestu, Gapu, Saloonu i drugim klubovima održat će se oko dvadeset zabava za brucoše.</p>
<p>Vjesnikovi su reporteri u subotu posjetili jednu od njih, brucošijadu medicine i veterine u The Bestu. Nastup Tonyja Cetinskoga nisu svi imali prilike vidjeti jer su ostali na ulazu. Zbog neočekivano dobrog odziva oko ponoći je ponestalo karata, pa se za nove čekalo i do sat vremena. Time se još jedanput potvrdilo da su brucošijade prerasle u velike spektakle koje posjećuju na samo brucoši već i mnogi drugi željni zabave, bez obzira na fakultet, pa čak i godine.</p>
<p> Odličnu atmosferu u prepunom klubu nije pokvarilo ni iznenadno poskupljenje karata s najavljenih 35 na 50 kuna. Šankovi i garderoba nisu prestali raditi do jutra. </p>
<p>Dok su prije nekoliko desetljeća brucošijade organizirali isključivo fakulteti, sada su tu ulogu preuzeli zagrebački klubovi. »Organizirali smo tri godine za redom brucošijadu u kantini PBF-a, pa smo odustali jer su u Dekanatu prigovarali da takve zabave, prepune alkohola i razuzdanosti, kvare ugled fakulteta«, rekao nam je Dean Šušak, bivši student PBF-a koji je sudjelovao u organizaciji brucošijada.</p>
<p>Bez obzira na to što se brucošijade premještaju u klubove, studenti i njihovi predstavnici dalje imaju važnu ulogu u organizaciji. »Kada su posrijedi baš službene brucošijade, njih organiziramo sa studentskim predstavnicima. A ima klubova koji to rade i bez njih, na svoju ruku«, rekli su nam u PR službi kluba The Best..</p>
<p>Sva ta obilna ponuda ostavlja dojam kako je organizacija brucošijada unosan posao. Ali u Klubu studenata Filozofskog fakulteta, koji je u posljednje tri godine organizator najvećih studentskih zabava, tvrde kako većina prihoda otpada na skupe sastave koje dovode ne bi li pružili vrhunsku zabavu. Kartu naplaćuju samo tridesetak kuna pa im na kraju ostane jedva deset tisuća kuna zarade. Prethodnih su godina znali čak biti i u minusu.</p>
<p>Tek nas čekaju dvije, kažu, najbolje brucošijade: Filozofskog fakulteta, koja slijedi 3. 12. u Pauku, i šlag na kraju, najbolja od svih, brucošijada FER-a, koja bi se trebala održati u studenome. Dosad su ugostili najveća imena glazbene scene, Hladno Pivo, Edu Maajku, TBF, Barea, Let3, mnoge strane DJ-e...</p>
<p>Nebojša Lujanović</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Ksaver počinje pregovore s Gradom </p>
<p>Nakon što su stanari Ksavera prošlog tjedna upoznali predsjednicu Gradske skupštine Zagreba da uspinjača nikada nije proradila, Tatjana Holjevac u subotu je uzvratila posjet i na mjestu se uvjerila u teškoće s kojima se građani ovoga, s jedne strane elitnog, a s druge dosta zapuštenog naselja suočavaju svakodnevno. Direktor Gradskoga stambeno-komunalnog gospodarstva, Stjepan Črnjak, rekao je stanarima kako je GSKG prije osam godina pokušao riješiti problem održavanja naselja, ali se u tome nije uspjelo. Drugi je pokušaj, kaže, uslijedio proljetos kada je svima na Ksaveru poslan dopis u kojemu je predloženo da cijeli blok dođe pod kapu GSKG-a, no opet su ostali bez odgovora.</p>
<p>»Naš je problem u tome što je od 198 stanova naše poduzeće odgovorno samo za njih 30«, rekao je direktor Črnjak.</p>
<p>Stanari su se požalili i na brojne druge probleme poput prokišnjavanja, ali i nebrige susjeda koji šeću pse betonskim stazama i onda za njima ne čiste, u što smo se i sami mogli uvjeriti. </p>
<p>»Morate se sami organizirati jer neke probleme ne može riješiti nitko osim vas«, rekla je Tatjana Holjevac i iznijela dvije mogućnosti: ili da stanari prepišu svoje vlasništvo nad zajedničkim površinama Gradu i da se onda Grad brine o njima ili da parcele na kojima se nalaze uspinjača i stepenice ostanu u njihovu vlasništvu, s tim da će to onda ostati njihov problem.</p>
<p>Na kraju je dogovoreno da će stanari odabrati svoje predstavnike koji će ih zastupati u pregovorima sa GSKG-om. </p>
<p>Dalibor Perković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Festival svjetla u Indiji</p>
<p>U Indiji su započele pripreme za Festival svjetla, Deepavali, kojeg obilježavaju Hindusi. Deepavali se slavi 1. studenog diljem cijele zemlje, a glavno obilježje festivala su tzv. "svjetiljke zemlje" koje se posebno izrađuju od gline i boje u različite boje. [REUTERS]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Wilma skreće prema Floridi </p>
<p>CANCUN</p>
<p> - Uragan Wilma skrenuo je u nedjelju ujutro od poluotoka Yucatan prema sjeveru, no snažni vjetrovi i kiša i dalje bjesne meksičkom obalom, gdje je u oluji poginulo sedam osoba. Od nedjelje ujutro Wilma je oslabila na uragan 2. kategorije, a Državni centar za uragane u Miamiju predviđa da će u nedjelju oluja proći pokraj Kube i udariti Floridu. Na Yucatanu su snažni vjetrovi i poplave u subotu prisilili turiste da se premjeste na više katove hotela i skloništa. Spasioci su u poplavljenim četvrtima, gdje je voda viša od metra, evakuirali stanovništvo. U jednoj četvrti stanovnici su proveli noć u strahu od krokodila iz obližnje močvare. Na meksičkom otoku Cozumel, popularnom među roniocima, Wilma je odnijela dva života. Pet zatvorenika pobjeglo je iz zatvora nakon što se srušila ograda. Uragan je već izazvao odrone tla i usmrtio 10 osoba na Haitiju. Na Kubi su vlasti evakuirale 368.000 ljudi. Florida se priprema na nalet Wilme u ponedjeljak. Premda bi uragan do Floride trebao oslabiti, vlasti su zatražile evakuaciju 80.000 stanovnika tog arhipelaga. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>U Istanbulu zaplijenjena tona heroina</p>
<p>ISTANBUL </p>
<p> - Turska policija je zaplijenila 1.051 kilogram heroina i uhitila je devet sumnjivih osoba u operacijama koje je istodobno izvela u više istanbulskih četvrti, priopćio je u subotu načelnik gradske policije. Racija je provedena nakon petomjesečne istrage, dodaje načelnik Cellattin Cerrah. Najveći dio droge zaplijenjen je u Istanbulu, dok je ostatak pronađen na farmi u Silivriju, nedaleko od Istanbula i u kamionu. Policajci su usto zaplijenili 152.000 eura i 29.000 dolara. Načelnik je dodao da je pošiljka koja je stigla iz jedne azijske zemlje bila namijenjena europskom i domaćem narkotržištu. Ukupnu vrijednost zaplijenjene droge tamošnji tisak procjenjuje na 15,7 mlijuna eura. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Iskopali tunel i pobjegli iz zatvora</p>
<p>GUATEMALA CITY</p>
<p> - Devetnaestoro zatvorenika, među kojima ima ubojica i otmičara osuđenih na 50-godišnje kazne, pobjegli su u subotu iz najzloglasnijeg guatemalskog zatvora kroz iskopani tunel, objavile su vlasti. Ministar unutarnjih poslova Carlos Vielmann izjavio je da su sve granične postaje obaviještene o bijegu iz zatvora u gradu Escuintla te da su u stanju pripravnosti. Iz istog je zatvora u lipnju 2001. pobjeglo 70-ak osuđenika za vrijeme oružanog obračuna u kojemu su trojica zatvorenika ubijena. Bivša vojna utvrda, među zatvorenicima poznata po nazivu »Rupa« ili »Mali pakao«, zloglasna je zbog uvjeta koji u njoj vladaju. Naime, vlažne ćelije od 25 četvornih metara dijeli i više od 40 zatvorenika, od kojih mnogi spavaju na golim podovima. Većina zatvorenika članovi su nasilničkih uličnih bandi. U obračunu bandi od kolovoza ove godine u Guatemali je ubijeno najmanje 50 osoba, uključujući i 18 likvidiranih u zatvoru u gradu Escuintla. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Zbog losova u dodatni trošak </p>
<p>ANCHORAGE </p>
<p> - Piloti koji slijeću il polijeću s malenog aerodroma sjeverno od Anchoragea na Aljasci više neće morati jednim okom paziti na zalutale sjevernoameričke losove. Zračna luka u gradiću Wasilla postavila je, naime, električnu »anti-los« ogradu, sličnu kakva se koristi za čuvanje stoke na rančevima. Ograda bi trebala spriječiti sudare zrakoplova s losovima. Na sreću do sada nije bilo njihovih »bliskih susreta« sa zrakoplovima. Mužjak sjevernoameričkog losa može težiti 450 kilograma i biti visok 180 centimetara. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>»Orisova« praksa elitnosti</p>
<p>Dvodnevni simpozij održan je u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma, a protekao je u znaku zanimljivih predavanja i prezentacije arhitektonskih postignuća naših dana </p>
<p>Ono što ostaje nakon svega je osamljenost, duboka osamljenost</p>
<p> – grozničav je Rilkeov stih kojim je tjeskobnu poziciju današnjih arhitekata »u svijetu bez emocija« označio veliki finski arhitekt Juhani Pallasmaa na Petom međunarodnom simpoziju arhitekture »Dani Orisa« što se 22. i 23. listopada održavao u Kongresnoj dvorani zagrebačkog Velesajma.</p>
<p>Probrani svjetski majstori arhitekture, koji gostuju u hrvatskoj metropoli zahvaljujući uredniku Andriji Rusanu, ona su Orisova »praksa elitnosti« kojom se pomaže da bi se i zagrebački arhitektonski standardi digli na više razine – poručio je u ime gradonačelnika Zagreba pročelnik Gradskog ureda za strategijsko planiranje Slavko Dakić.</p>
<p> Juhani Pallasmaa zadivio je renesansnom širinom svojih pogleda na oblikovanje prostora što obuhvaćaju i izradu urbanističkih planova, teorijske radove, dizajn, obrt, a iznad svega poštivanje prirode i njezinih zakona. »Arhitektura je danas ugrožena vrsta umjetnosti« – poručio je taj veliki majstor velikom auditoriju, napose naglasivši mladim arhitektima da izuče kakav obrt i krenu »od malih stvari« nebili kroz ideju oblikovanja ostvarili wittgensteinovsko samootkriće.</p>
<p>Kroz 12 tema objasnio je Pallasmaa svoje fascinacije u arhitekturi. To su: neprekinuta linija koju je istraživao u dizajnu stolica, penetracija ili prodor (fasade), krug (sudnica u Finskoj), spojevi (jedaći stol), dodir (kvake za vrata), boja, mjerilo, svjetlo, krajolik, stupovi, materijal i vrijeme, kao kategorija koju »udomaćuje« upravo arhitektura.</p>
<p> Manje intenzivno, ali zato ne i manje zanimljivo, bilo je predavanje arhitektonskog studija Blauraum iz Hamburga (Rüdiger Ebel, Volker Halbach, Maurice Paulussen, (Carsten Venus). Taj dinamični mali studio organizira i radionice, izložbe, a ima raširenu mrežu kontakata od »Mexica do Osla« .</p>
<p> Arhitekti su pokazali svoje intervencije na jednom zapuštenom trgu (Reeperbahn), interijer laboratorija Freitag kojemu su omogućili komunikaciju s ulicom i dali mu dvonamjensko korištenje, uređenje zgrade na maloj parceli koju su snažno obasjali svjetlom, a potom i svoj glasovit rad – Bogenallee gdje su jednu staru zapuštenu zgradu pretvorili u atraktivan stambeni prostor s kockastim ispupčenjima, čime su stvorili nevjerojatnu dinamiku fasade.</p>
<p> »Arhitektura je kao vino – proces destilacije mnogih sastojaka« poručio je Baeza čije građevine također upijaju svjetlost što se najbolje vidjelo na banci u Granadi, osvijetljenoj poput tamošnje katedrale. Brzom izmjenom slajdova pokazao je Vasa Perović impresivna dostignuća studija Bevk Perović – od Fakulteta za matematiku u Ljubljani, Nizozemske ambasade u Ljubljani i socijalnih stanova uz željeznicu s ornamentalnom oplatom, pa sve do preuređenja kuće u Piranu. U svom radu arhitekti koriste visoko sofisticirane materijale, kao što su obloge građevina s vrlo čestom upotrebom zelenila i vrtova.</p>
<p>I kao šlag na kraju, svoje izvanredne radove prikazao je Will Alsop, član Kraljevskog instituta britanskih arhitekata (RIBA). Radosna arhitektura toga velikog majstora s intenzivnim bojama, smionim intervencijama i umjetničkim dodatcima djeluje kao »arhitektura užitka«.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Koloplet emocija </p>
<p>Redateljica Nenni Delmestre udahnula je potencijalu teksta scensku dimenziju i nov život, uprostoren u funkcionalnom kalupu scenografa Ive Knezovića </p>
<p>Nekoliko se razloga poklopilo u slučaju prve ovosezonske dramske premijere u splitskome HNK, a riječ je o komediji »Pukovnik ptica« bugarskog dramatičara Hriste Bojčeva, što je temu djela posve logično inplantiralo u hrvatsku svakodnevicu. Komad, naime, satiričkom vagom odmjerava integraciju Europe te pitanja bitka takve geografsko-političke tvorevine, a svjetlo na bolje sutra, novu Europu, baca reflektor što je postavljen upravo u srcu Balkanskog poluotoka. </p>
<p>Činjenice koje neizravnim, nenamjernim priređivačima djelo »Pukovnik ptica« priključuju našem aktualnom trenutku jesu, htjeli – nehtjeli, aluzije na ptičju gripu te sapunicu »Big Brother show«. Iako popularni virus i nije podrazumljiv otprve, a onda nam se usud skupine luđaka, zatočene u tobožnjoj bolnici, i te kako izravno reflektira na situacije stanara u televizijskom reality-showu. Samo što je stvarnosna dimenzija postavljena u zrcalnom odnosu. Na TV-zaslonima stvarnost se prikazuje izvana pogledom unutra, dok sadržaj komedije »Pukovnik ptica« iznutra gleda van. I to ne samo u fizičkom smislu.</p>
<p>Za razliku od besadržajnosti, statičnosti i doslovnosti Big Brother kuće, u ovoj kazališnoj predstavi prevladavaju sadržaj, dinamičnost i aluzija. Nakon što je autor sâm dao štofa za smisleni kazališni govor, temeljen na latentnoj ikonografiji i simbolizmu, parafrazi i ingenioznoj aluzivnosti, redateljica Nenni Delmestre udahnula je potencijalu teksta scensku dimenziju i nov život, uprostoren u funkcionalnom kalupu scenografa Ive Knezovića.</p>
<p> Rečeni je kalup iznutra reljefno ocrtavala kostimografija Danice Dedijer, višejezična harmonika koja je mijeh svojeg leksika razvlačila u rasponu od klošarskih krpica do časničkih odora, a izvana je agregatna stanja istoga kalupa mijenjala magistralna uporaba iluminantne pratnje Zorana Mihanovića. Posve disparatna glazbena kulisa Line Vengoechee koristila je različite registre ćutilnih podražaja, a video-projekcije Nenada Glavana i koreografija Valentine Turcu još su više akcentirale konturne crte te antidrame.</p>
<p> U kolopletu mentalnih emocija i tjelesnih požuda, u društvu ljudi koji to nisu, u osobi doktora koji (svjesno) to nije, u liku pukovnika koji ne zna da to nije, Nenni je Delmestre rafiniranim osjećajem oživjela taj duhoviti tekst s bezbrojem meandara i rukavaca.</p>
<p>Iz glumačkog ansambla izdvojiti valja dominantnog Trpimira Jurkića (Daud), koji je svojem Romu udahnuo i dušu i tijelo. On je bio kičma izvedbe, o koju su se vješali ini elementi satire i persiflaže. Ante Čedo Martinić potvrdio je svoju glumačku klasu sjajno predočenim dijapazonima stanja, što bi se moglo reći i za naratora-doktora Elvisa Bošnjaka.</p>
<p> Ispravnom dikcijom i stamenošću na bini suvereno je vladao Robert Kurbaša (Hačo), a Nenad Srdelić (Matej) pronašao je, također, najkraći put psihološkog portretiranja povjerenog mu pacijenta. U nastupima Vicka Bilandžića (Kiro) i Tajane Jovanović (Pepa) često nam je skretalo pomnju njihovo prenemaganje i povremeno usiljeno i prenaglašeno glumatanje.</p>
<p>Na liniji razvoja ove predstave, u hodu od ideje do realizacije, dramaturška je struktura trpjela lakše tektonske poremećaje. Prema koncu je gubila na intenzitetu jer je iz fizičke sfere prešla u onu psihološku. Tako je onaj morfij, kojim se nadriliječnik sustavno drogira, pokazalo se, potkraj predstave istu i anestezirao. Porazi idealâ, pa bili oni i od luđaka, uvijek dovode do nečije smrti. A smrt i nije baš sretan dekor djelu što hoće biti satirom. Pa makar se, umjesto rekvijema, pjevala Beethovenova Oda radosti.</p>
<p>Siniša Vuković</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ritual ledene strasti </p>
<p>Nova premijerna sezona u Istarskom narodnom kazalištu</p>
<p> – Gradskom kazalište Pula započela je u subotu »Zločinom na kozjem otoku« talijanskoga dramatičara Uga Bettija (1892. – 1948.), u režiji Senke Bulić. Riječ je o najizvođenijem Bettijevom komadu iz 1948. godine kojim su se kod nas već bavili Paolo Magelli i Joško Juvančić. Primamljivost toga djela o trima ženskim likovima, koji u otočnom okružju godinama žive bez muškaraca, leži upravo u činjenici metamorfoze što se događa dolaskom neodoljivo poželjnoga stranca u njihov život.</p>
<p> Bettijev, u biti realističan komad, odlična je studija karaktera što pokazuje čitavu skalu emocionalnih stanja žena čija se živa strasti i žudnje penje i spušta ovisno o raspoloženjima središnjeg lika i željenoga muškarca, smještenoga u kolopletu erosa i tanatosa, ženske ljubomore i taštine. Njihov slom je gotovo predvidljiv, muškarčeva sudbina zapečaćena je i jasna, trilerski završetak utemeljen. </p>
<p>U pulskoj predstavi redateljica je, uz pomoć dramaturga Zlatka Wurzberga, tekstualni predložak svela na razinu naznaka, dok su snažna, gruba i nerijetko hipertrofirana gestikulacija, minuciozna mimika i na trenutke manični pokreti i iščašene i rastrzane impostacije tijela, gradbeno materijal toga ambicioznoga scenskoga projekta. </p>
<p>Tragedija ritualnih obilježja u hladnoj monumentalnoj scenografiji Tomislava Ćurkovića (velika kupola s prozorskim otvorima, upotrebljenim kao niše za svetačke kipove), problem iskazivanja osjećaja prebacuje na simboličnu razinu. U »Zločinu na kozjem otoku«, neosporno sofisticiranoj i artificijelnoj predstavi, voda je ključni scenski element, voda, koja ispire, potire, zaboravlja i obnavlja, pa se i obilno koristi, doduše, već na mnogo puta viđen način.</p>
<p> Očaravajuća glazba Livija Morosina daje snažan kontrapunkt predstavi, baš kao i svjetlo Olivija Marečića, dok je bezlične kostime kreirao Oliver Juralić. Nevolja jest u tome što bi tako mišljena predstava bolje funkcionirala kao koreodrama. Naime, tekst koji ostaje možemo doživjeti – dramaturški gledano – kao strano tkivo koje nedovoljno pojašnjava dramske linije.</p>
<p> Ukratko, verbalni i neverbalni dio predstave međusobno se potiru, na štetu dinamike, a glumci postaju marionete te frigidne i iritantno autarktične predstave koja strast doživljava više kao intelektualnu dosjetku i silan napor nego osjećajni angažman. </p>
<p>S obzirom na koncept predstave i ne čudi što je najdojmljiviju interpretaciju osamljene žene dala Ivana Jozić (Pia), u prvom redu kao vrsna plesačica, dok su se i Ana Karić (Profesorova žena), Lucija Šerbedžija (Silvija) te Fedja Štukan (stranac Angelo) našli u poziciji dobro uvježbanih figura. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Planulo« 800 kg prospekata o Hrvatskoj</p>
<p>Najzadovoljniji je Miro Gavran, na čijoj je tribini, posvećenoj »Juditi«, bilo osam literarnih agenata</p>
<p>Još je jedno izdanje najveće i najstarije smotre knjiga na svijetu</p>
<p> – Sajma knjiga u Frankfurtu – za nama. Izložba na kojoj su više od 100.000 naslova predstavili nakladnici iz stotinjak zemalja zatvorena je u nedjelju na večer, no Sajam će živjeti i dalje jer slijedi nastavak započetih poslova, ali i pripreme za sljedeći knjižni susret. </p>
<p>Dva najzanimljivija događaja vikenda na Sajmu knjiga bila su dodjela Njemačke mirovne nagrade najpoznatijem turskom piscu Orhanu Pamuku, vrijedne 25.000 eura, te gostovanje književnika Ceesa Nootebooma. Jedan od najuglednijih nizozemskih pripovjedača koji u svojoj knjizi »Kako biti Europljanin?« (prevedenoj i u nas u izdanju »Frakture«), među inim, tvrdi da se nitko više ne može otcijepiti od Europe, a da ne bude ranjen, zaokružio je svojim nastupom seriju predstavljanja spisateljskih zvijezda u Frankfurtu.</p>
<p>Hrvatski su nakladnici i organizatori našega nastupa vrlo zadovoljni rezultatima predstavljanja na 57. po redu Frankfurtskome sajmu knjiga, a njihovo se zadovoljstvo očituje na dvije razine – onoj turističkoj i onoj književno-poslovnoj. Naime, kako kaže Srećko Lipovčan, direktor hrvatskoga programa, »otišlo« je 800 kilograma turističko-promidžbenih prospekata o našoj zemlji (a lani, kada je i uveden takav način prezentacije Lijepe naše, »planulo« je 500 kila).</p>
<p> U književnome smislu, pak, najzadovoljniji je Miro Gavran, na čijoj je tribini, posvećenoj »Juditi«, bilo osam literarnih agenata, što autoru i njegovu izdavaču »Mozaik knjizi« daje nadu da će brojka od deset postojećih prijevoda toga romana i dalje rasti. Vikend na Frankfurtskome sajmu knjiga, koji je tradicionalno najposjećeniji, bio je obilježen i nastupom autora iz Indije, koja će biti počasni gost iduće godine. </p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Publika nagradila film Hrvoja Hribara</p>
<p>Belgijski film »Ledenjak«, koji potpisuju Dominique Abel, Fiona Gordon i Bruno Romy, osvojio je u kategoriji dugometražnoga igranoga filma »Zlatna kolica« 3. zagrebačkoga filmskoga festivala, što se protekloga tjedna održavao u Studentskom centru u Zagrebu. Publika je najboljim proglasila film Hrvoja Hribara »Što je muškarac bez brkova?«, koji je na ZFF-u imao hrvatsku premijeru i bio jedan od najgledanijih.</p>
<p>Nagrada za najbolji dokumentarni film, u prilično oštroj konkurenciji, otišla je ruskom redatelju Alekseju Fedorchenku za film »Prvi na mjesecu«, uoči čije je projekcije producent Pavel Babin rekao da »nikada nije vidio takvu navalu na jedan festival«. Britanski film »Zimski san« Johna Williamsa dosad se već okitio brojnim nagradama, a pridružila su im se i »Zlatna kolica« za najbolji kratkometražni film. Posebno priznanje žirija otišlo je također nagrađivanom film »U sjeni« belgijskoga redatelja Oliviera Masset–Depassea.</p>
<p>O nagradama su odlučivali Slavko Štimac, Li Yang i Denis Vaslin, a posebno priznanje dali su i dugometražnom igranom filmu »Iluminacija« francuske redateljice Pascale Breton. U konkurenciji »Kockica« nagradu je odnio Ivan-Goran Vitez filmom »Posljednja pričest«. U sklopu ZFF-a održao se i »Festival prvih«, koji će od iduće godine postati zasebna manifestacija, a nagrade su podijelili projekti »Šašavi dvori« Ane Ogrizović, »Simboli« Ivice Juretića i »Sređeni« Emila Matešića.</p>
<p>Zagrebački filmski festival uzdigao se iznimno dobrim programom visoko na ljestvici najboljih hrvatskih filmskih festivala, a velike gužve koje su ga od prvoga dana pratile tome samo govore u prilog. </p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Nadal zaustavio Ljubičićevu seriju</p>
<p>Još bi se dugo pisalo o teniskoj savršenosti kakvu je Ljubičić prikazao u prva dva seta da je pobijedio Nadala. Ovako će lekcija kojom je posramio pobjednika Roland Garrosa prebrzo otići u zaborav</p>
<p>MADRID</p>
<p> – Pobjedonosnu seriju Ivana Ljubičića netko je morao okončati, no nije to nije trebao biti Rafael Nadal. Nakon 16. uzastopnih pobjeda, nakon dva uzastopna naslova, Ljubičić je bio i na pragu trećeg, najvrednijeg dosad. Ivan Grozni je vodio sa 2-0 u setovima protiv 19-godišnjeg Nadala u finalu turnira iz »masters« serije u Madridu. No, to nije bilo dovoljno za drugog tenisača svijeta sa najviše pobjeda ove sezone. Prvi španjolski reket preokrenuo je rezultat i nakon tri sata i 52 minute upisao čak 11 naslov ove sezone, četvrti iz »masters« serije, 3-6, 2-6, 6-3, 6-4, 7-6 (3) pobjedom.</p>
<p>Ovako će lekcija kojom je posramio pobjednika Roland Garrosa prebrzo otići u zaborav. Možda je igrao i predobro da bi bilo istinito i da bi dugo trajalo. Jer, kad tenisač sa 11 naslova ove sezone i 78 pobjeda u dva seta osvoji samo pet gemova, onda je svaki superlativ na račun Ljubičića preblag. Štogod je zamislio, Ljubičić je to i pretvorio u stvarnost. Osim što je krenuo s »breakom« zaostatka, ostalo je za teniske knjige, u dva seta je upisao 11 asova i izgubio devet poena na svoj servis.</p>
<p>No, onda je nešto »puklo« u Ljubičiću, Nadal se oporavio od šoka i na krilima fanatičnih 10.000 navijača u prepunoj dvorani krenuo u preokret. Kulminacija je stigla u »tie-breaku« petog seta, u kojem je pokazao zašto na svom »kontu« ove sezone ima 11 naslova, jednako kao i Federer. Iako je njegov nastup u Madridu bio upitan zbog problema s koljenom, Nadal je proteklog tjedna igrao u svom prepoznatljivom stilu, koji je do punog izražaja došao u trećem i četvrtom setu finala.</p>
<p>»Bilo je prekrasno igrati u Madridu. Sretan sam zbog Nadala jer je mlad i ispred njega je još puno pobjeda«, ostao je graciozan Ljubičić u porazu.</p>
<p>Inače, posljednji poraz Ljubičića pamti u trećem kolu US Opena, kada ga je nadigrao Richard Gasquet. Uslijedile su dvije pobjede u polufinalu Davis Cupa protiv Rusije, pet pobjeda u Metzu, pet pobjeda u Beču, te četiri pobjede u Madridu. Ljubičić je u Madridu igrao prvo finale na turniru iz »masters« serije, inače treće uzastopno, sedmo ove sezone, a deveto u karijeri. Sveukupno, Ljubičić samouvjereno grabi prema konačnom cilju, Mastersu u Šangaju, i s optimizmom očekuje rasplet sezone.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Filipović pobijedio Barnetta </p>
<p>TOKIO</p>
<p> – Hrvatski gladijator Mirko Filipović vratio se pobjedničkim navikama. Nakon 15 minuta borbe slavio je tehničkim nokautom protiv Amerikanca Josha Barnetta u ultimate fight borbi održanoj u Tokiju u rano nedjeljno poslijepodne. Filipović je, inače, dominirao tijekom cijelog meča, no ovog se puta Barnett pokazao tvrđim nego u njihovu prethodnom meču kad je klonuo već prije isteka prve minute. Pogotovo je bila impresivna Filipovićeva akcija započeta »high-kickom« lijeve noge, nakon koje je boksačkom tehnikom dokrajčio Barnettov nos. Amerikanac je predahe usred borbe tražio na parteru i u dugotrajnim zagrljajima, no i jednoglasna odluka sudaca dokazala je da je bahatost prije meča bila njegovo jedino oružje. [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Za Janicu ne postoje nikakva pravila </p>
<p>Jedino bitno u hrvatskoj maniji na Svjetskom kupu su događaji na stazi, gdje Janica Kostelić ne prestaje rušiti granice</p>
<p>SÖLDEN</p>
<p> – Utrke Svjetskoga kupa sve žešće podsjećaju na onu sljemensku, jer Hrvati dominiraju. I na stazi i izvan nje. Pogled na ciljnu ravninu zacrvenjet će se od količine jakni hrvatske reprezentacije, a upotpunjuju je i treneri i članovi tima i novinari i usputni hodočasnici koju su tu negdje iz banalnih razloga, recimo da bi bili viđeni. No, jedino bitno u hrvatskoj maniji na Svjetskom kupu su događaji na stazi, gdje Janica Kostelić ne prestaje rušiti granice.</p>
<p>Nakon sedam godina više stvarno ništa ne može biti iznenađenje u režiji Janice, niti nemoguće. Jer, prošle je godine u Sölden došla nakon šesnaest mjeseci pauze i nakon prve veleslalomske vožnje bila četvrta (na kraju osma). Prije ovog je listopada imala tek dvadesetak ozbiljnih dana treninga i otišla je nekoliko koraka dalje - nakon prve je vožnje bila peta (na kraju druga). I ima li nakon svega utjecaja na koliko je operacija bila, koliko je tjedana treninga propustila. Ima li to utjecaja na rezultat. </p>
<p>»Ozbiljno ću porazgovarati s trenerima, jer očito je kako mnogo bolje vozim veleslalom kad ga ne treniram. Pitam se ima li ga smisla trenirati.« </p>
<p>Još jednu sezonu oprezno smo najavljivali iz kuta Janice Kostelić, jer je nova operacija koljena morala suzbiti megalomansku »potražnju«. No, za hrvatsku skijašicu pravila, dokazano, ne postoje. Bilo kada i bilo gdje Janica je prvi favorit. I u bilo kojoj disciplini. No, veleslalom za nju ostaje jedan od prvih i glavnih motiva. Osim Olimpijskih igara u Salt Lake Cityju, Janica još nije pobijedila na jednoj veleslalomskoj utrci. Prošle je godine dva puta bila druga, ove u Söldenu treći je puta isto reprizirala. I poslije cijele kulise nije čudnovato što je iz sebe ispustila gomilu emocija kada je ušla u cilj i vidjela svoje ime uz najbolje vrijeme. </p>
<p>»S obzirom na događaje koji su prethodili ovoj utrci morala sam izraziti oduševljenje. Jako sam sretna početkom sezone.«</p>
<p>Zanimljivo je analizirati ženski dio Svjetskoga kupa i nagađati vjerojatne osjećaje kakve Janičine suparnice proživljavaju. Realno, zalaskom Götschl, Ertl, Nef ili Dorfmeister u posljednje razdoblje karijere, Svjetski se kup gotovo isključivo sveo na Janicu i Anju Pärson. I tu idilu dvoboja može uzburkati tek povremeni bljesak Tanje Poutiainen. No, kako se i njih dvije osjećaju nakon ovakvog starta znajući kako je Janica uglavnom mirovala tijekom ljeta. Njihov rad i prednost stečena u tim mjesecima srušili su se za dvije minute söldenske vožnje. I dobile su novi kompleks spram Janice. Makar... </p>
<p>»Imala sam najlagodnije ljeto u posljednje vrijeme«, rekla je Anja Pärson, na kojoj je golim okom uočljivo novih pet-šest kilograma. </p>
<p>Iako je možda takvom izjavom htjela opravdati svoje treće mjesto, lako je provjeriti kako je Anja žestoko provodila sve ljetne dane i posve sprema krenula u obranu velikog Kristalnoga globusa.</p>
<p>Možda i veću »partituru« zaslužuje Nika Fleiss, čije petnaesto mjesto mnogo otkriva na početku nove sezone. Nika djeluje zrelije, moćnije i pribranije, a treniranje brzih disciplina bio je očito pun pogodak za Samoborku. Jer, ovo nisu samo prvi veleslalomski bodovi u njezinoj karijeri. Ovo je najava da Janica dobiva sve jače zaleđe unutar reprezentacije.</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Dinamo bez komentara o incidentu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dinamovi su čelnici odbili komentirati napise o incidentu pred svlačionicama maksimirskog stadiona, gdje je Mirko Lulić, član stručnog stožera Dinama, navodno ošamario Branka Karačića. Cibalijin je trener još za vrijeme utakmice ušao u verbalni rat s Dinamovim pomoćnim trenerom Zvjezdanom Cvetkovićem. Znakovito je tek to da se Karačić, još kao trener Osijeka, uspio zakvačiti i s inače mirnim Dinamovim liječnikom Sašom Jankovićem. </p>
<p>»Sve je to razumljivo, naprosto je riječ o utakmici i onome što ona nosi. Svejedno, nikad si ne bih dopustio komentirati tuđu momčad«, naglasio je Dinamov trener Josip Kuže. </p>
<p> Na upit što je uopće Karačić napravio, maksimirski je trener neizravno odgovorio: »Pa, tu je krenula nervoza«.</p>
<p> I sam je Karačić odbio komentirati zbivanja pred svlačionicom uz opasku da su takve iskrice uobičajene kad je veliki naboj. [M. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Hajduk se pretvorio u majstora remija </p>
<p>Nismo dovoljno spremni. Dok imamo snage igramo dobro, a kako kopni energija kopni i naša igra, smatra Frane Ćaćić</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk nastavlja svoj niz neodlučenih rezultata na gostovanjima, odigravši u Gradskom vrtu protiv Osijeka 1-1. Potvrdio je da je postao majstor remija. Dok je trener Ivan Gudelj zadovoljan i vodi se razmišljanjem »zrno po zrno - pogača«, dotle je i kod prvotimaca, članova uprave i navijača sve izraženije nezadovoljstvo ovakvim raspletom. Iz kola u kolo osvaja se tanašni bodić, pa je Dinamo pobjegao već punih četrnaest bodova. Gotovo za ne povjerovati. Stoga i predsjednik Branko Grgić kaže:</p>
<p>»Ovo je dosad dobro i možemo biti zadovoljni što dugo nismo izgubili. Međutim, Hajduku treba pobjeda na gostovanju i u Kranjčevićevoj protiv Zagreba moramo jurišati po tri boda.« U Osijeku je Hajduk pola sata igrao dobro, no potom je zastao i zahvaljujući vrataru Pletikosi ostao neporažen. Nisu ni Osječani lako probijali obranu Splićana, jer je snaga Gudeljeva Hajduka u obrani. Dojam je da su hajdukovci previše orijentirani na defanzivu. Prema naprijed ovise isključivo o imaginaciji Nike Kranjčara, a to je premalo za nizanje pobjeda. Uz Kranjčara, najopasniji je Frane Ćaćić, koji prijeti topovskim i preciznim izvođenjem slobodnih udaraca. Nakon utakmice je iznio stav koji dijele mnogi igrači: »Nismo dovoljno spremni. Dok imamo snage igramo dobro, a kako kopni energija kopni i naša igra. Remiji nas psihološki opterećuju i u Zagrebu trebamo tražiti sva tri boda.« </p>
<p>Sličnog je mišljenja i reprezentativac Niko Kranjčar, koji je još jednom bio meta za grubosti suparničkih igrača: </p>
<p>»Pola sata smo igrali dobro, a onda smo inicijativu prepustili Osijeku. Moramo se osloboditi straha, opustiti na gostujućim travnjacima. Već nas psihički opterećuje ovaj niz remija.« </p>
<p>Ozljeda Bartulovića, istegnuti mišić, primorala je Gudelja da u vatru gurne Josipa Čutuka.</p>
<p> Tom je izmjenom otupljena ofenzivna moć »bijelih« pa i to može biti opravdanje za način igre. Stoga Gudelj kaže: </p>
<p>»Nisam nezadovoljan, iako je svima jasno da nam je potrebna pobjeda na gostovanju. Šteta što se ozlijedio Bartulović i prislio nas je da mijenjamo koncepciju. No, moramo gledati prema naprijed i pokušati pobijediti Zagreb.« </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Savez ipak isplatio nagrade</p>
<p>Iako je ovim potezom ispunjen uvjet Line Červara, momčad će na Super kupu voditi Irfan Smajlagić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U nedjelju navečer okupila se u Zagrebu muška rukometna reprezentacija, koja će u utorak krenuti put Njemačke, gdje će od 26. do 30. listopada igrati na Super kupu. Izbornik »zlatnih« za ovu akciju, Irfan Smajlagić održao je i prvi trening, ali samo sa devetoricom igrača. Došli su Nikola Blažičko, Venio Losert, Igor Vori, Renato Sulić, Denis Buntić, Ivano Balić, Vladimir Ostarčević, Denis Špoljarić i Davor Dominiković. Zbog obaveza u Ligi prvaka u ponedjeljak će se momčadi priključiti Mirza Džomba, Vedran Zrnić, Goran Šprem, Igor Kos i Blaženko Lacković. Reprezentaciji bi se trebao priključiti i vratar Vlado Šola, no njegov je nastup upitan zbog obiteljskih problema i o tome će se odlučiti u ponedjeljak.</p>
<p>Naši rukometni reprezentativci nisu skrivali koliko im je drago što su opet zajedno. Zaduživali su novu opremu i žurili pozdraviti povratnika Sulića. Posljednji su stigli Barcelonini stupovi obrane, Dominiković i Vori, koji su u subotu u Szegedu pobijedili Pick (28-26). </p>
<p>»Sretan sam kao malo dijete, jedva sam čekao da vidim dečke. Zaželio sam ih se, sjajna smo klapa i falimo jedan drugom«, govorio je uvijek dobro raspoloženi Vori, čekajući dolazak najboljeg prijatelja među suigračima, Blaženka Lackovića.</p>
<p>Iako je posljednjih dana bilo napetosti oko Line Červara i njegovog uvjeta za vođenje reprezentacije, na igračima se to nije primijetilo.</p>
<p>»Pribojavao sam se kakvog će traga ostaviti ove napetosti posljednjih dana. Nadam se da će sve biti u redu, jer nam je dobro ozračje iznimno bitno«, rekao je Smajlagić.</p>
<p>Balić: Za Hrvatsku ne igramo zbog novca</p>
<p>Da sve bude kako treba, pobrinulo se i vodstvo Hrvatskog rukometnog saveza.</p>
<p>»HRS je isplatio nagrade, igračima je novac već na računu, a stručnom će stožeru biti na računu u ponedjeljak«, obznanio je Željko Kavran, predsjednik HRS-a.</p>
<p>Ovime su čelnici HRS-a ispunili uvjet Line Červara. On je, naime, rekao da neće voditi reprezentaciju dok se ne isplate nagrade za svjetsko srebro. No, usprkos ispunjenom uvjetu, reprezentaciju će na Super kupu voditi Smajlagić.</p>
<p>Najbolji igrač svijeta, Ivano Balić se nije previše osvrtao na pristigli novac:</p>
<p>»Ako je na računu, dobro. Ako nije, opet dobro, bit će kasnije. Mi ionako za Hrvatsku ne igramo zbog novca.« </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Novi poraz Splita CO </p>
<p>Niz je problema koji su isplivali, znam recept, ali Split, s obzirom na to da igra u PH, i nema previše manevarskog prostora, smatra trener Ivica Skelin</p>
<p>Košarkaši Splita CO novim su, neočekivanim porazom od riječkog Triglav osiguranja sa 78-86 na svojim Gripama u Prvenstvu Hrvatske pokazali da se uvijek može gore. </p>
<p>Već je na startu sezone sav trud oko konsolidacije kluba, od financijske do igračke, kompromitiran, a politika čelnika pala je u vodu. Mijenjajući novo za staro, prodavši Ukića, Pašalića, Rančića i Oršulića, a dovevši Erjavca, Čizmića i Vidakovića, dobilo se tek nešto novca. Na parketu je, pak, jedini »dobitak« jalovost. </p>
<p>Mladi trener Ivica Skelin našao se u nizu problema, a ne vidi izlaz. Sigurno razmišlja što mu je ovo trebalo i najradije bi napustio ovaj probušeni »žuti« brod, ali za javnost kaže: </p>
<p>»Glupo bi sada bilo činiti neke drastične rezove. Moram porazgovarati s predsjednikom Rađom. Tijekom priprema činilo se da ova momčad može nešto napraviti, ali se zakočila kad je počelo prvenstvo. Niz je problema koji su isplivali, znam recept, ali Split, s obzirom na to da igra u PH, i nema previše manevarskog prostora.« </p>
<p>Ni igrači nisu sretni ovakvim tužnim raspletom, pogotovo ne najstariji i najiskusniji. I Teo Čizmić je sličnog razmišljanja kao i Skelin. Uprava predsjednika Dina Rađe iz dana u dan u sve je većim problemima, a najgore od svega je što na parketu momčad nije ni blizu imidža kluba trostrukog europskog prvaka. Trebat će mnogo volje, energije, a posebno znanja da se izađe iz ove višegodišnje krize na Gripama. Odlasci i ostavke nisu rješenje. Trebali bi se sada okupiti svi koji su stvarali Split CO i pokušati pronaći izlaz iz labirinta klupske nemoći na svim razinama. </p>
<p>•Rezultati 4. kola: Alkar - Maksimir 79-77, Slavonski Brod - Šibenik 88-66, Borik - Hermes Analitica 100-61, Split CO - Triglav Osiguranje 78-86, Cedevita - slobodna. Redoslijed: Slavonski Brod 7, Borik (-1), Triglav Osiguranje, Alkar, Šibenka 6...</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Novo prvenstvo, stari dvoboj za naslov </p>
<p>Hoće li bogata i rasipna Mladost uspjeti prekinuti dvogodišnji trofejni post i skinuti s vrha dobro uštimani klupski orkestar Juga?</p>
<p>Novo izdanje Hrvatskoga vaterpolskog prvenstva donosi staru borbu za naslov najboljeg u državi između dubrovačkog Juga i zagrebačke Mladosti. Ostalih šest ligaša - Jadran, POŠK, Mornar, Šibenik, Primorje i Medveščak - nisu u stanju ozbiljnije ugroziti tandem s vrha. Zanimljivo je hoće li bogata i rasipna Mladost uspjeti prekinuti dvogodišnji trofejni post i skinuti s vrha dobro uštimani klupski orkestar Juga. Glad za naslovima dovela je do toga da uprava »žabaca« duboko zavuče ruku u blagajnu i okupi birano vaterpolsko društvo na Savu. Izvrsni vratar Pavić, zatim daroviti centar Pavlović, šuter Franković, bek Burić okupljeni su kako bi sa starosjediocima poput Đogaša, Kobešćaka, Primorca i Perčinića vratili izgubljenu pobjedničku patinu. No, Jug je spreman obraniti naslov najbolje momčadi u prvenstvu i kupu. </p>
<p>Ovu borbu za trofeje u domaćim vodama zagrebački i dubrovački klub mogli bi prenijeti i na europske, jer je hrvatski tandem u Ligi prvaka sposoban doplivati i do samoga završnog turnira. </p>
<p>Domaće se prvenstvo igra dvokružno s osam klubova, a potom se dijeli na dva doma. U svakom su po četiri kluba, koja odigravaju prvo bodovni sustav, a potom doigravanje. Nakon toga se određuju tri predstavnika u Ligi prvaka i dva u Len kupu. Šteta je što nema križanja prije doigravanja između ta dva doma, pa da treći igra protiv šestog, a četvrti protiv petog. S time da bolje plasirani igra eventualnu treću, odlučujuću utakmicu kod kuće. </p>
<p>Tako bi porasla draž natjecanja i motiviranost klubova iz donjeg doma, jer ta četiri kluba u drugom dijelu sezone gube natjecateljski naboj. Niti mogu nekome od boljih zagorčati život, a ni ispasti iz lige. Takva liga ne nudi intrigantost osim u samoj završnici borbe za trofeje te je daleko od medija. </p>
<p>U toj borbi za prostor i u novinama i na televiziji zanemaruje se činjenica da je igranje subotom daleko od idealnog termina. Trebalo bi pobjeći od nogometa, košarke, rukometa i subotnje udarne sportske termine promijeniti za dane kada se većina sportaša odmara. Naprimjer, da se u nedjelju igra prvenstveno kolo, s time da se derbi igra u petak. Hrvatski vaterpolski savez na reprezentativnoj je razini u seniorskoj konkurenciji došao do borbe za medalje i samo je jedan pogodak dijelio izabranike Ratka Rudića od medalje na SP. Juniori su srebrom s SP-a potvrdili bogati potencijal našeg vaterpola i čini se da dolazi vrijeme glazure. Put revitalizacije našeg trofejnog sporta nije lagan, a bolesti u recidivu poput lumpanja noć prije borbe za bročanu medalju u Beogradu (Svjetska liga) čini taj put prema vrhu još težim. Potreban je decentniji rad, pa ako među novom generacijom vaterpolista nećemo baš naći akademske građane ne trebaju biti ni predvodnici lošega po čemu im zloglasni nogometaši nisu ni priče iz slikovnica. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Koliko je Zadar talijanski, toliko je Rim hrvatski</p>
<p>I Talijani i Hrvati imaju istog zajedničkog neprijatelja - nacionaliste. Nitko ne dovodi u pitanje da je Zadar hrvatski grad, kao što je Dalmacija dio Hrvatske koja će uskoro biti dio Europe </p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Izjave talijanskog ministra za odnose s parlamentom i pitanja esula Carla Giovanardija koje je navodno izrekao na konferenciji esula pod nazivom »Italija i Dalmacija, danas i sutra« održanom u Chioggi izazvale su burne reakcije hrvatske javnosti. Nakon napisa u jednom našem dnevniku, i to mjesec dana nakon održanog skupa, kako je Giovanardi rekao da će »Italija izvršiti kulturnu, gospodarsku i turističku invaziju kako bi obnovila talijanstvo Dalmacije«, uslijedio je njegov demanti. Giovanardi je u petak boravio u Zadru na svečanom otvorenju sjedišta Talijanske zajednice u Zadru, gdje smo ga zamolili za razgovor. </p>
<p>•Što ste izjavili na skupu u Chioggi?</p>
<p>– Rekao sam upravo suprotno od onoga što su mi pripisali: osuđujem vrijeme nacionalizama i etničkih sukoba, jedine invazije moguće u ovom trenutku u kojemu se, na sreću, ruše barijere između država, jesu one kulturne, turističke i gospodarske, u jednoj budućoj Europi čiji ćemo svi biti građani. Dosta je bilo nacionalizama, revanšizama, kontri i svađa. U ujedinjenoj Europi više neće biti granica. Jedine moguće » invazije« su one na području turizma, kulture, gospodarstva i svi od Hrvata, Engleza, Nijemaca ili Mađara koji hoće raditi takve »invazije« u Italiji su dobrodošli. </p>
<p>•Zašto ste upotrijebili riječ »invazija«?</p>
<p>– Koristio sam je kao suprotnost svemu onome što se događalo u povijesti kroz ratna osvajanja i invazije nakon kojih su narodi gubili sve svoje značajke. Danas nam trebaju upravo suprotne invazije da bi svaki narod sačuvao svoju kulturu. Predstoje nam samo gospodarske, turističke, kulturne i slične razmjene u Europi bez granica. Onaj tko dođe iz Zagreba u Rim je u svojoj kući kao i Rimljanin u Zagrebu; imat ćemo veliku slobodu kretanja kao i velike mogućnosti kulturne razmjene. To je Europa koju sanjam. Zato ne stoje insinuacije koje su mi pripisane, jer jednostavno rečeno, koliko je Zadar talijanski toliko je i Rim hrvatski.</p>
<p>•Potpredsjednik Vaše vlade Gianfranco Fini nedavno je izjavio da Italija, što se tiče esula, neće ponoviti pogrešku koju je napravila sa Slovenijom, te da će Hrvatska prije ulaska u EU morati podmiriti svoje dugove. Vaš komentar? </p>
<p>– Fašizam je svojom ekspanzionističkom i agresivnom politikom donio velike strahote svugdje pa tako i u Zadru, Istri i cijeloj Dalmaciji. Nakon rata, u doba komunizma učinjeno je također mnogo toga lošeg. Jedan od glavnih problema koje Italija i Hrvatska moraju riješiti jest pitanje vlasništva nad nekretninama, da Talijani mogu kupovati u Hrvatskoj, a isto tako i Hrvati u Italiji. Drugo je pitanje ono o napuštenim dobrima. Prije tri godine je formirana komisija koja rješava ta pitanja, ugovor još vrijedi, a pitanje vlasništva ne ovisi samo o ugovorima o miru, jer je riječ o konfiskaciji privatnog vlasništva u doba komunizma. Vlasništvo esula trebalo bi biti riješeno na isti način kao i vlasništvo hrvatskih građana konfiscirano u doba komunizma.</p>
<p>•U delikatnom trenutku, kad Hrvatska započinje pregovore oko ulaska u EU, logično je da takve Finijeve izjave izazivaju reakcije hrvatske javnosti.</p>
<p>– I Talijani i Hrvati imaju istog zajedničkog neprijatelja - nacionaliste. Nitko ne dovodi u pitanje da je Zadar hrvatski grad, kao što je Dalmacija dio Hrvatske koja će uskoro biti dio Europe. Dakle, Hrvatska će opet biti dom onih Talijana koji su nekad tu živjeli kao što je Italija dom moliških Hrvata. </p>
<p>•Postoji neriješeno pitanje obeštećenja žrtava talijanskog fašizma u Hrvatskoj. Je li Italija spremna na razgovore s Hrvatskom o tom problemu?</p>
<p>– Svima onima koji su u to doba na bilo koji način bili proganjani ili oštećeni u bilo kojem obliku moramo pomoći da ostvare svoja prava, jer ne može ostati kako je bilo dosad.</p>
<p>•Zadrane smeta naziv udruge esula »Slobodna općina Zadar u egzilu«.</p>
<p>– U doba komunizma, Talijani nisu imali ista prava koja danas imaju u Hrvatskoj. Nekad se udruga zvala samo »Općina Zadar u egzilu«, no, više se ne zove tako nego »Dalmatinski Talijani u svijetu«, uz dodatak »Općina Zadar u egzilu«. Upravo to preimenovanje pokazuje da je općina u egzilu samo simboličan naziv kao sjećanje na doba kad je udruga nastala, te da nema nikakvo političko značenje niti teritorijalne pretenzije.</p>
<p>Ljubica Ivićev Balen</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Strepnja uz prebrojavanje zadnjih listića</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Većina Iračana u trinaest od ukupno osamnaest pokrajina prihvatila je na referendumu 15. listopada velikom većinom predloženi Nacrt ustava. Odbacilo ga je, međutim, 81,5 posto građana poglavito sunitske pokrajine Salahuddin. </p>
<p>Da se je najmanje dvije trećine građana i u druge dvije sunitske pokrajine (Anbar i Ninevah) izjasnilo protiv Nacrta ustava, taj bi najviši zakonodavni akt u zemlji morao ići na popravni ispit. U tom slučaju, Ustavnoj komisiji ne bi preostalo ništa drugo nego da izvrši izmjene i nadopune koje bi zadovoljile sve etničke i vjerske skupine u zemlji. </p>
<p>Znakovito je da je pokrajini Diyala, gdje postoji neznatna sunitska većina, za predloženi ustav glasalo 50 posto građana izašlih na referendum. Adil al Lami, predsjednik Neovisne izborne komisije (IECI) rekao je u subotu navečer da još ne može dati konačne rezultate. rezultati se očekuju za nekoliko dana. Takav zastoj u prebrojavanju glasačkih listića opravdava se sporim prebacivanjem kutija iz pokrajina u Bagdad na ponovno prebrojavanje. Sada su sve oči sa zebnjom uprte u glasačke kutije koje su u Bagdad pristigle iz sunitskih pokrajina Anbar i Ninevah. Neka neslužbena, saznanja govore da bi Nacrt ustava mogao dobiti »zeleno svjetlo« u Ninevahu, ali ne i Anbaru. To bi bilo dovoljno za »ustavni trijumf«, ali sigurno ne i mir u kaotičnoj iračkoj kući. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Koštunica opovrgava UN</p>
<p>Beograd se nada da će uspjeti ishoditi odgodu odluke o početku pregovora o statusu Kosova </p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> - Srbijanski premijer Vojislav Koštunica pokušat će u ponedjeljak opovrgnuti izvješće posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a o ostvarenosti standarda na Kosovu. Koštunica će se obratiti Vijeću sigurnosti, od kojeg se u Prištini očekuje zeleno svjetlo za početak pregovora o budućem statusu, nekom vrstom uvjetovane neovisnosti kao najizglednijim ishodom.</p>
<p>Srbijanski premijer trebao bi govoriti poslije glavnog tajnika UN-a. On će iznijeti niz primjera o grubom kršenju osnovnih prava pripadnika srpske manjine i upozoriti na opasnosti odluke o započinjanju pregovora o statusu. Službeni Beograd nada se da bi diplomatska aktivnost koju je poduzeo prošlog tjedna mogla uroditi plodom i utjecati na jednu ili dvije stalne članice Vijeća sigurnosti da zatraže odgodu odluke o početku pregovora. Razumije se, riječ je o Rusiji i Kini. </p>
<p>Koštunica i njegov tim koji čine najbliži savjetnik Slobodan Samardžić i nova šefica Koordinacionog centra za Kosovo Sanda Rašković-Ivić (tvrda struja DSS), na put u New York ispraćeni su s velikom pompom. Mediji naklonjeni vladi i državna televizija unaprijed su proglasili nastup srbijanskog premijera pred Vijećem sigurnosti kao veliki državnički potez. No, zanimljivo je da i mediji na Kosovu poklanjaju pažnju prvom odlasku Koštunice preko Atlantika u 2005. godini. Premda se ocjene kreću od »znakovitog, ali zakašnjelog« do »Srbi ponovno pokušavaju odgoditi neminovno«, kosovski komentatori ne misle da je Koštunica potpuno bez šansi.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Beč ostaje »crven«?</p>
<p>BEČ</p>
<p> - Lokalni izbori za gradsku, pokrajinsku i općinske skupštine održani su u nedjelju u Beču, a prema svim prognozama glavni grad Austrije i dalje će ostati »crven«. Na izborima se natječe šest stranaka: Socijaldemokratska (SPÖ), Narodna (ÖVP), Slobodarska (FPÖ), Stranka zelenih (G), te Pokret za budućnost Austrije (BZOe) i Komunistička stranka (KPÖ). Sva ispitivanja javnog mišljenja pokazala su da bi socijaldemokrati s gradonačelnikom Michaelom Häuplom mogli osvojiti apsolutnu većinu. Tradicija »crvenog Beča« postoji još od 1918. s iznimkom, od 1934. do kraja rata 1945. kada nije bilo legitimnih demokratskih izbora. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Neredi u Birminghamu</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Nekoliko osoba uhićeno nakon međuetničkih nereda u Birminghamu u kojima je jedna osoba ubijena, a dvadesetak je ranjeno, doznaje se u nedjelju od policije, koja ne precizira broj uhićenih. Neredi su izbili u subotu navečer u četvrti Lozells nakon što je policija na javnom skupu objavila da je uhitila pet osoba osumnjičenih za silovanje maloljetnice s Kariba. Izgrednici su uništavali dućane i zapalili nekoliko automobila. [AFP/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Kroz žicu do igračke</p>
<p>Moderno roditeljstvo nije samo opskrbljivanje tonama knjiga o pravilnu podizanju djece ili odijevanje u skladu sa sve višim modnim dječjim standardima. Djeci su i dalje najvažnije igračke</p>
<p>Bilo da je riječ o roditeljskom komforu, pomodnoj zanimaciji ili doista praktičnoj stvari, činjenica je da su klasične prodavaonice dječjim igračkama dobile ozbiljnu konkurenciju. Donedavno samo surferi, a danas obiteljski ljudi s obiteljskim zadacima, spajaju ugodno s korisnim u raznoraznim internetskim prodavaonicama igračkama. Razlozi za to se mogu naći u više činjenica. Prvo, i možda najvažnije, igračke se u internetskim prodavaonicama nude u neograničenom broju artikala. Jedan od popularnijih sajtova www.ussillygoose.com nudi vrlo uredno raspoređene proizvode po tematskim cjelinama. To je lagana šetnja kroz rubrike životinje, igračke za kupanje, kockice za slaganje, društvene igre, slagalice, znanost i edukativne igračke, drvene igračke, pa čak i neke posebne kao što je rubrika klasične i retroigračke. Zgodan šoping za one roditelje koji su odlučili uputiti dijete u sve ono čime su se oni zabavljali u doba kada im je bilo dovoljno nekoliko četvornih metara poda. Putem tog dućana može se kupiti i poneki važan dio namještaja za dječju sobu. No razlog kupnje igračaka internetom nije samo velik izbor. Dosta su bitna stavka i cijene. Neke megapopularne figurice likova iz crtanih serija u domaćim prodavaonicama igračkama mogu koštati i desetak puta više od igračke kupljene u nekom internetskom dućanu, pa čak kada se uračuna carina i troškovi transporta. Tako osim cijele procedure višesatne vožnje i jednako dugog parkiranja, naguravanja po skučenim prostorima i prenošenja često goleme ambalaže u kojoj je sasvim mala igračka, ovakav šoping je i ugodan. Naručeno dolazi za nekoliko dana na carinsku poštansku ispostavu, gdje se brzo preuzima. No koliko je na tom i takvim portalima ponuda šarena, kao u pravom dječjem supermarketu, toliko postoje i oni koji igračkama pristupaju tendenciozno. Kao, na primjer, dućan www.oliblocks.com na kojem se kupuju igračke dizajnirane rukom Daniela Oakleya, arhitekta i graditelja igračaka. Daniel izrađuje igračke nevjerojatnih oblika koje se sve u osnovi baziraju na ideji sklapanja i slaganja po slobodnoj mašti. No nisu to obični kvadratni blokovi. Elementi koje on smišlja doista djeci dopuštaju nevjerojatnu mogućnost koncentracije na sklapanje raznih oblika. Ako samo jedan mališan, vlasnik oliblokova, kad odraste postane arhitekt, poznati »Svemirac«, Muzej suvremene umjetnosti u Grazu, postat će arhitektonski simbol prošlosti. Doduše te igračke ne pripadaju u skupinu onih cijenom povoljnih. Vrlo mali samostalni elementi cijene se po dvije stotine kuna, a složeni kompleti od dvadesetak komada dosežu i četiri-pet tisuća kuna. Ako se uzima u komparaciju cijena i ponuda prvoga i drugoga navedenog dućana, dobar kompromis čini treći koji se može naći na adresi www.toysdirecttoyourdoor.co.uk . Tu je izbor velik, kvaliteta igračaka čini se zadovoljavajućom, a i cijene su u skladu s ponudom. A ako vam se niti jedan ne svidi ima i dobra vijest. Kad upišete u internetsku tražilicu, na primjerice, »toys on line shop«, a čime ste zatražili pomoć u traženju prodavaonice za kupnju igračaka putem interneta, dobit ćete prikaz čak 39,000.000 linkova širom svijeta koji će vas dovesti do željenog cilja. Što ipak znači da je gotovo sigurno da će se pronaći ona prodavaonica koja će izborom, kvalitetom, cijenom, brzinom dostave, atraktivnošću i tko zna još kojim uvjetom, zadovoljiti i roditeljske i dječje želje.</p>
<p>Robert Ripli</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Samozadovoljavanje kao dio revije</p>
<p>Najveće ovacije izazvala je revija performans Ivane Popović, čiji su gosti iznenađenja, Let 3, svojim ekshibicijama nasmijali prisutne</p>
<p>Šesti po redu Nokia Cro-a-porter u subotu je završen revijom modnog studija Amarie. Ženstvena kolekcija u bojama pijeska, zlata i zelenoj, ispričana u baršunu, svili i pletivu stavila je točku na četiri modna dana na kojima su se predstavila vodeća dizajnerska imena hrvatske mode. Svoje su modne priče ova četiri dana ispričali Linea Exclusive, MAK, Boris Pavlin, Leonarda Boban, Hippy Garden, Madam Demode, Ivona Martinko, Boudoir, Peršuh i Garevski, Tihomir Krznarić, Ivana Popović, Teo Perić, Marina design, Jular, Charlie design i Nataša Kos. Iako svaki osebujna modna rukopisa, svedeni na zajednički nazivnik može se reći da za ovu sezonu diktiraju uske hlače, bijele košulje, kratke sakoe, kardigane podignute širokim pojasevima i jahaće hlače. Svi su se odlučili za crnu i smirujuće boje jeseni - smeđu, zelenu, sivu i ljubičastu. Materijali koje savjetuju prije svega su vuna, pamuk, kašmir, svila i baršun. </p>
<p>I dok su prvu večer publiku bez daha ostavile pletene kreacije Tihomira Krznarića, drugu je večer kolekcija Hippy Gardena pobrala najveće ovacije publike. Njihova kolekcija »Spirit of Lika« inspirirana snagom prirode obojena u zeleno, smeđe i bijelo nadopunjena je ličkim motivima i dodacima poput štucni koje su dosezale do koljena. No za razliku od Hippy Gardena, čije su kreacije nekoliko puta izmamile pljesak publike, kolekcija Leonarde Boban, koja je otvorila drugu večer Cro-a-portera, izazvala je čuđenje mnogih i izmamila pitanja: »Što se dogodilo« i primjedbe: »Ovo čak ni Leonardi ne bi dobro stajalo«. Naime, Leonarda kombinira različite materijale, boje, uzorke, miješa povijesna razdoblja i stilove, sve to upotpunjeno torbicama u obliku bombona i pasa. Nakon Leonardine revije slijedila je ona Ivone Martinko, koja je viktorijanskim hlačama - dimijama, neobičnim višeslojnim kaputima na cif i sakoima oduševila publiku. </p>
<p>Kolekcija Madam Demode svojim zatvorenim modelima, hlačama visokih manžeta, koje podsjećaju na radnička odijela, i crno bijelim kombinacijama ženu prikazuju aseksualno. </p>
<p>Ženstvenosti se priklonila Linea Exclusive, čija je revija okupila najviše poznatih lica. Vesna Škare Ožbolt, Goran Milić, Hrvoje i Branka Krstulović samo su neka od njih. U prvom redu, odjevena poput muškarca, s umjetnim brkovima i bradicom, pozornost je privlačila i Severina. Lineinu reviju nosila je Anica Kovač, a seksepilne satenske haljine, crni kaputi koji prate liniju tijela, uski sakoi i odijela koja lagano podsjećaju na stil »Matrixovih« junaka oduševili su poznate. U četiri izlaska bivša misica izazvala je oduševljenje u publici tako da su se mnogi pitali kome je namijenjen pljesak, njoj ili modelima. Slijedila je revija studija Marina design. Zatvorene bijele košulje, geometrijski prošivi na odjeći, stilizirani ovratnici, obojeni su smeđe-sivo-bijelim bojama. Neda Makjanić-Kunić, koja se prvi put predstavila na Cro-a-porteru, ženu pak odijeva zavodljivo, a opet umjereno i decentno. Treću večer modne manifestacije zatvorio je Boris Pavlin, dizajner koji je ženu, odbacivši sivilo, ogrnuo u drsko bijele kombinacije. Poigrao se i stakalcima, tako da neki modeli podsjećaju na diskokugle osamdesetih. U žestokom je ritmu počela zadnja večer Cro-a- portera. Performansom članova grupe Let 3, koji su kao manekeni najprije šetali pistom da bi glazbenim nastupom oduševili prisutne, počela je revija dizajnerice i akademske kiparice Ivane Popović. Na pisti su se u ljubičastim haljinama, kožnatim suknjama i stiliziranim dimijama izmjenjivali muški modeli, plesači, gimnastičari koji su svojim točkama oduševljavali publiku. U modelima Ivane Popović prošetali su Robert Sever, Damir Markovina, Dinko Bogdanić, a u ulozi manekenke našla se i Ivanina kćerkica. Inspiraciju za otkvačenu mušku kolekciju dizajnerica je našla u svjetskom klavirskom virtuozu Ivi Pogoreliću, koji je beskompromisan, legendaran i čudan. Modeli su publiku nasmijali i kada su odjeveni u suknje oslikane ženskim tijelima na pozornici odglumili samozadovoljavanje. Nakon revije koja je zapravo bila performanse, revije koje su uslijedile spustile se temperaturu. Modna priča Loredane Bahorić inspirirana je vjetrom, a kako je dizajnerica zaljubljenik u crno i minimalizam, za ovu je sezonu pripremila kombinacije različitih materijala u dominantno crnoj. Priča Tea Perića priča je o romantičarki odjevenoj najčešće u suknje kombinirane s dokoljenkama i upotpunjene strogim frizurama, pletenicama spletenim u pundžu. Dodatak senzualnoj odjeći je i neizostavni crveni ruž koji Perićevoj ženi vraća seksepil. Jular pak ženu odijeva u dugačke haljine pripijene uz tijelo koje, zatvorene do vrata i dugih rukava, ne otkrivaju gotovo ništa, a opet su ženstveno izazivačke. </p>
<p>Ako je suditi prema posjećenosti ovogodišnje modne manifestacije, prostor od 2500 četvornih metara bio je premalen da primi sve koji su htjeli vidjeti što modni znalci nude za jesen zimu 2005./2006. </p>
<p>Antonija Jurica</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>Osam »mercedesa« nestalo bez traga </p>
<p>Skupocjeni automobili su na skladištu »Špoljar transporta« u Jankomiru čekali na carinjenje i distribuciju u prodajne centre tvrtke »Euroline«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Skupina vještih i drskih kradljivaca u noći na nedjelju oko 1.30 sati uspjela je iz skladišta poduzeća »Špoljar transporti« u Kovinskoj ulici u Jankomiru ukrasti osam potpuno novih skupocjenih »mercedesa« koji su čekali carinjenje i distribuciju u prodajne centre tvrtke »Euroline«.</p>
<p>Zagrebačka policija priopćila je kako je autoophodnja Druge policijske postaje sa Črnomerca u noći na nedjelju zamijetila kako su tri neregistrirana »mercedesa« velikom brzinom projurila Kovinskom ulicom, što se policajcima učinilo sumnjivim pa su krenuli u potjeru za njima, a u međuvremenu su blokirani svi izlazi iz grada. No, »mercedesima« se izgubio svaki trag, a naknadno je utvrđeno da je iz dvorišta »Špoljar transporta« ukradeno još pet »mercedesa«. Radi se, naime, o terencu ML 280, tri »mercedesa E 320«, dva CLS 320 te po jedan »mercedes« klase E 220 i CLK 320. Ukupna šteta bi prema procjeni mogla iznositi i više od dva milijuna kuna.</p>
<p>Dvorišni prostor, napominju u policiji, bio je pod nadzorom čuvarske službe, a čuvar koji je u noći na nedjelju bio dežuran odveden je na informativni razgovor u policijsku postaju kako bi se utvrdile sve okolnosti te nezapamćene krađe te ima li on kakve veze sa samom krađom, obzirom da je jedini izlaz iz dvorišta kroz željezna rešetkasta vrata koja se pomiču putem daljinskog upravljajna. Usporedo s razgovorom s noćnim čuvarom započeo je i očevid na mjestu događaja te opsežna istraga koju vodi Odjel organiziranog kriminaliteta PU zagrebačke kako bi došli do skupine očito profesionalnih kradljivaca.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Motociklist poginuo, dvoje ozlijeđenih</p>
<p>Kolika je bila brzina kojom je D.B. vozio motocikl govori i stravična činjenica da mu je u sudaru otkinuta noga</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Četrdesetšestogodišnji D.P. iz Zagreba je smrtno stradao u prometnoj nesreći koja se u nedjelju oko 11,46 sati dogodila na 18 kilometru stare zagorske magistrale od Zaprešića prema Pojatnom, i u kojoj su također teško ozlijeđene još dvije osobe. Prema informacijama s terena, D.P. je upravljao sportskim motociklom u smjeru Zaprešića, te je pokušao zaobići kolonu vozila koja se kretala ispred njega. Pritom je prešao na suprotnu stranu kolnika te se frontalno sudario s »fiat unom«, koji mu je dolazio u susret. Od siline udara motociklist je ostao na mjestu mrtav, a o brzini kojom se motocikl kretao govori i stravična činjenica da je motocilistu u sudar otkinuta jedna noga. »Fiat uno« je također odbačen na rub kolnika te se od siline udara otpuno deformirao. Bračni par iz automobila, Ivan F. (61) i Ankica F. (56), su ostali pri svijesti, no nije ih se moglo izvući iz karamboliranog »fiata«, pa su u pomoć pozvani vatrogasci koji izrezali automobil i tako ih izvukli. Njih dvoje su zatim kolima hitne pomoći prevezeni u KB Sveti Duh gdje je ustanovljeno da su oboje teško ozlijeđeni. Očevid na jestu nesereće je obavio dežurni istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda. [Marin Dešković]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Spasioci nemoćno gledali utapanje</p>
<p>Riječ je o nepoznatoj ženskoj osobi u dobi od oko 65 godina, a ostaje nerazjašnjeno kako je nesretna žena dospjela u rijeku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U nedjelju, oko 12.45 sati, došlo je do dramatičnog utapljanja na rijeci Savi kod zagrebačke toplane. Bespomoćni spasioci mogli su se samo nadati da će nesretna žena imati toliko snage da se što više približi obali prije riječnih brzaca kod zagrebačke Toplane i da će je uspjeti izvući iz rijeke. Na mjestu nesretnog događaja, uz vozila JVP grada Zagreba i policije, bila su spremna i kola hitne medicinske pomoći. Kako doznajemo, radi se o, zasad, nepoznatoj ženskoj osobi starosti oko 65 godina, a ostaje nerazjašnjeno kako je nesretna žena dospjela u rijeku. Prema riječima očevidaca, žena je bila nošena strujom sredinom rijeke i pokušavala se održati na površini, pozivajući pomoć. Iako su vatrogascio JVP grada Zagreba vrlo brzo stigli na mjesto događaja, zbog velike udaljenosti od obale i ne pristupačnosti samoj rijeci, svi napori spašavanja nisu uspjeli. Pretpostavlja se da su kobni bili brzaci i slapovi kod zagrebačke toplane. Naime, nesretna žena nošena strujom, nestala je u pjeni i valovima i nakon toga se više nije pojavila na površini. Dvjestotinjak metara iz slapova, blizu lijeve obale, pojavilo se tijelo i čim je bilo moguće, izvađeno je na obalu rijeke. Unatoč brzoj liječničkoj intervenciji hitne medicinske pomoći, na žalost, moglo se samo ustanoviti da je osoba preminula od zadobivenih ozljeda i utapanja.</p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Mislili su da iz SCG voze cigarete i novac</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Na varaždinskom je Županijskom sudu u četvrtak nastavljeno suđenje Milivoju Tuđanu, Tomislavu Kušćeru, Ivici Gašparlinu, Josipu Baniću, Draženu Đurđeviću i Ivici Fajfaru optuženima za zlouporabu opojnih droga. </p>
<p> U svibnju prošle godine Tuđan se udružio s ostalim optuženicima, a cijela je skupina »pala« kad je krajem prošlog svibnja na prijelazu Gornji Brgat u Dubrovačko-neretvanskoj županiji kod Gašparlina u automobilu pronađeno 19,8 kilograma heroina. </p>
<p>Josip Banić, koji je prije događaja radio kod Tuđana, u svojoj je obrani rekao da mu je sredinom svibnja prošle godine Kušćer rekao da treba vozača da mu doveze neke novce iz Crne Gore. Banić se nekoliko dana kasnije sreo s Gašparlinom, a budući da je Gašparlin bio bez posla, rekao mu je da se javi Kušćeru. Načuo je da Kušćer Gašparlinu spominje 1500 eura te da u Italiju mora prevesti neki novac, a kad je on Gašparlina nazvao 22. svibnja, javio mu se muškarac, koji je rekao da je Ivica u zatvoru u Dubrovniku. Banić se uplašio i karticu iz svog mobitela bacio u zahodsku školjku. Nije znao da se prevozi droga, već je sumnjao u krijumčarenje cigareta ili krivotvorenog novca. </p>
<p>Dražen Đurđević Tuđanu je dva puta iznajmio auto da njegovi ljudi idu u Crnu Goru po novac. Prvi auto ostao je u Crnoj Gori zbog problema s brojevima motora, a drugi je put u Crnu Goru s Tuđanom i Kušćerom išao i on. Mislio je da idu po prvi auto, a kad su se smjestili u jednom stanu u Podgorici, Kušćer je otišao s nekim Albancem. Tuđan mu je tada rekao da su njih dvojica tu »radi garancije« dok se roba ne odveze u Italiju. Đurđević ga je pitao o čemu se radi, a Tuđan mu je rekao da Gašparlin vozi drogu. On se prestrašio, no Tuđan mu je rekao da se ništa ne brine. Tada je došao Kušćer koji je rekao da je Gašparlin u zatvoru, pa je Tuđan rekao da će ih sad pustiti, »kad je jedan pao«. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Severinu muči bronhitis</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Poznata pjevačica Severina Vučković, u petak se, već drugi put zaredom nije pojavila na raspravi na zagrebačkom Općinskom sudu, u postupku protiv »Novog lista« u kojem su 2. lipnja prošle godine objavljene njezine fotografije u intimnom odnosu. Od tuženog lista, Severina potražuje 75.000 kuna odštete. Dok je prošla rasprava odgođena zbog Severininog putovanja u inozemstvo, pjevačica, prema riječima odvjetnice Lidije Horvat, ovog puta boluje od bronhitisa. Sudac Mladen Ježek će ju ponovno pozvati na raspravu u veljači, a u petak je upozorio o mogućim posljedicama nedolaska, s obzirom da je Severina u ovom postupku privatna tužiteljica.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="47">
<p>Sa strateškim partnerom smo već u Europi </p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> - Švedska kompanija Hilding Anders objavila je nedavno da je preuzela stopostotni udio u najvećem hrvatskom proizvođaču namještaja, preloškom Hespu. Međimurce ta vijest nije iznenadila jer se već mjesecima pričalo o prodaji tvrtke stranom kupcu, no to nitko nije želio potvrditi. »Zbog ugovornih smo obveza morali šutjeti dok je trajalo preuzimanje«, rekao nam je donedavni vlasnik tvrtke Stjepan Hrešć.</p>
<p>Ugled koji je Hespo stekao u Hrvatskoj i inozemstvu zasigurno je bio dobar povod švedskoj kompaniji da preuzme tu uspješnu obiteljsku tvrtku. Na taj su način željeli i ojačati svoj položaj na europskom tržištu, no preuzimanje je dobrodošlo i Hespu.</p>
<p>»Mi smo i tražili strateškog partnera, jer tako mala tvrtka ne može sama opstati na tržištu Europske unije. Sad možemo reći da smo jednom nogom u Europi, dok će drugima za to trebati mnogo dulje«, kaže Hrešć, koji će još iduće tri godine biti na čelu Hespa.</p>
<p>Hespo se u uspješnu tvrtku koja danas ima oko 300 zaposlenih razvio iz privatnog obrta za preradu plastičnih masa Heplast, koji su Stjepan i Marija Hrešć otvorili 1980. godine, nakon povratka iz Njemačke. Tri godine kasnije Hrešć je osmislio i izradio vlastiti stroj za preradu otpadne plastike, a 1984. godine obrt prerasta u pogon za proizvodnju strojeva i rezervnih dijelova. Uskoro počinju dobivati nagrade, otvaraju i nove proizvodne pogone u Prelogu, te osnivaju poduzeće Hespo za proizvodnju opružnih jezgri.</p>
<p>Hespo je počeo proizvoditi madrace prije trinaest godina, a proizvodni je program proširivao elastičnim podlogama, kupaonskim namještajem te namještajem za dječje, spavaće i hotelske sobe. Kvaliteta Hespo proizvodnje međunarodno je priznata certifikatom za kontrolu kvalitete ISO 9001, a proizvodi i dalje dobivaju ugledne nagrade. Prije četiri godine usmjerili su se isključivo na proizvodnju madraca i namještaja, pa su proizvodnju žičanih jezgri i strojeva prodali velikoj američkoj tvrtki Leggett & Platt.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>30.000 korisnika želi otići iz T-HT-a</p>
<p>Novi operateri naplaćuju šest (H1), odnosno sedam lipa (Optima) za uspostavu telefonskog poziva, a korisnici će i dalje T-HT-u plaćati telefonsku pretplatu iako to više nije obvezno</p>
<p>Iako je tržište fiksne telefonije u Hrvatskoj otvoreno od početka godine, samo 0,006 posto korisnika fiksne telefonije od njih ukupno 1,8 milijuna prešlo je novim fiksnim operaterima, H1 i Optima telekomu.</p>
<p>U H1 kažu da su u prva tri mjeseca komercijalnog rada stekli 6000 privatnih i tristotinjak poslovnih korisnika u svojoj fiksnoj mreži, te imaju oko 15.000 zahtjeva za prelazak u svoju mrežu.</p>
<p>Dodaju da je problem što <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> prelazaka korisnika u nove fiksne telefonske mreže, a za što je zahtjev u obje mreže podnijelo ukupno više od 30.000 telefonskih pretplatnika, određuje T-Hrvatski Telekom, koji dnevno obradi do 200 takvih zahtjeva.</p>
<p>U Optima telekomu su pripremili nacionalnu kampanju pod sloganom »Telefonirajte 25 posto jeftinije«.</p>
<p>Osim toga, oba nova fiksna operatera računaju da će više krajnjih korisnika dobiti putem tri-play koncepta pružanja usluga telefonije, interneta i televizije preko običnog telefonskog priključka.</p>
<p>Naime, analiza navika T-HT-ovih korisnika fiksne telefonije u Hrvatskoj (42 posto stanovništva ili 1,8 milijuna ljudi ima fiksni telefon) pokazuje da se 62 posto poziva odvija unutar nacionalne fiksne telefonske mreže, odnosno da prosječan korisnik razgovara 205 minuta mjesečno ili sedam minuta dnevno unutar nacionalne mreže. Prosječna visina telefonskog računa za fiksnu telefoniju lani je iznosila 200 kuna, a u mobilnim mrežama 160 kuna.</p>
<p>U Vijeću Hrvatske agencije za telekomunikacije očekuju 14 fiksnih telefonskih operatera do kraja godine. No, zasad ih malen broj pruža više usluga korisnicima.</p>
<p>U Vijeću Agencije očekuju i da će se domaće tržište liberalizirati brže nego u drugim zemljama gdje je spomenuti proces trajao i do sedam godina.</p>
<p>Optima svojim korisnicima nudi dvije tarife, a H1 tri. Cijene Optime su u odnosu na T-HT-ove u prosjeku su 23 posto niže, dok je H1 u prosjeku 20 posto jeftiniji.</p>
<p>T-HT obračunsku jedinicu od jedne sekunde nudi tek nakon isteka prve minute razgovora, a Optima i H1 od početka razgovora imaju sekundu kao obračunsku jedinicu.</p>
<p>S druge strane, novi operateri naplaćuju šest (H1), odnosno sedam lipa (Optima) za uspostavu telefonskog poziva. Uz to, korisnici će i dalje T-HT-u plaćati telefonsku pretplatu, bez obzira na izbor operatera, iako takva naknada više nije zakonom obvezna.</p>
<p>T-HT je tako dužan u roku od pet dana, bez isključivanja telefona, omogućiti besplatan prelazak korisnika novim operaterima, uz zadržavanje postojećeg telefonskog broja.</p>
<p>No, potpuna liberalizacija tržišta fiksne telefonije, iako je ono otvoreno od početka ove godine, može se očekivati tek kad se primijeni opcija različiti operateri za različite profile poziva.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Ina od utorka smanjuje cijene </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon mjesec i pol dana pauze Ina će u utorak, najvjerojatnije, prvi puta promijeniti cijene dijela goriva. I to na niže. Ali, konačna odluka znat će se u ponedjeljak a ovisit će o stanju na mediteranskom tržištu goriva tog dana. </p>
<p>Konkretno, prema stanju na mediteranskom tržištu naftnih derivata od petka cijena litre bezolovnog benzina super +98, najskupljeg Ininog bezolovnog benzina, smanjit će se za dvadesetak lipa sa 8,05 kuna na oko 8,03 kune po litri. Cijene njihovih ostalih goriva, prema informacijama iz Ine, najvjerojatnije će ostati nepromijenjene. </p>
<p>U odnosu na prethodno obračunsko dvotjedno razdoblje prosječna cijena eurosupera 95 na tom je tržištu u posljednja dva tjedna do petka pala 14,7 posto, a eurodizela 3,7 posto. No to još nije dovoljan razlog za pojeftinjenje i tih goriva jer su Inine cijene, zato što ih ranije u dogovoru s Vladom nisu povećavali, još dosta niže od dozvoljenih formulom za određivanje maloprodajnih cijena naftnih derivata, doznajemo u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva. </p>
<p>Naime, sadašnja Inina cijena litre eurosupera 95 je 7,98 kuna, a prema formuli bi, prema stanju na mediteranskom tržištu u petak, mogla biti 8,10 kuna. Isto tako bi cijena litre eurodizela mogla biti 7,67 kuna, a Ina ga prodaje za 7,40 kuna. </p>
<p>Ali, zbog pada cijena na mediteranskom tržištu može se očekivati smanjivanje cijena nekih goriva i kod privatnih naftnih tvrtki koje su i do sada bile dosta više od Ininih jer za razliku od nacionalne naftne kompanije te tvrtke nisu morale smanjivati svoje maloprodajne marže. </p>
<p>No, sudeći prema kretanju cijena nafte na svjetskom tržištu može se očekivati nastavak pada cijena goriva kod svih naftnih tvrtki. Naime, u petak je cijena barela nafte pala ispod 60 dolara zbog prognoza da uragan Wilma ipak neće pogoditi naftna postrojenja u Meksičkom zaljevu. [Željko Bukša]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Uručene nagrade Festo 2005.</p>
<p>OPATIJA </p>
<p> - Na završnoj svečanosti 13. nacionalnog festivala oglašavanja Festo 2005. najboljima od ukupno 293 prijavljena rada, dodijeljene su godišnje nagrade u 12 natjecateljskih skupina - Zlatna, Srebrna i Brončana zvona te Zlatne plakete Festo 2005. Najbolja je u ukupnom poretku bila agencija Lowe Digitel, kojoj su pripala Zlatna zvona za televizijski i novinski oglas, za »Ludi mikser?« i »Tražimo glave«. Zlatno zvono za vanjski oglas Lowe Digitel je dobio za »Lutke« kao i za seriju vanjskih oglasa za radove »Staklar«, »Vodoinstalater«, »Tapetar«. Ta je agencija dobila Zlatno zvono i za cjelovitu kampanju »Svako dijete treba obitelj. Dobitnik Zlatnog zvona za seriju televizijskih oglasa je Grey Worldwide Zagreb, za »Čipi Čips«. Zlatno zvono za seriju novinskih oglasa dodijeljeno je agenciji McCann Erickson Croatia, za »Kravatu-budilicu«. Zlatno zvono za sredstva izravne komunikacije dobili su Bruketa&Žinić, za »Nahrani me«, a za kreativnu uporabu medija Imago reklamna agencija, za »Red Bull Ikari«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Inflacija utječe na dionice</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Strah od inflacije utjecao je prošloga tjedna na svjetska tržišta dionica, rezultiravši padom vrijednosti najvažnijih burzovnih indeksa. Tako se njujorški Dow Jones indeks spustio za 0,7 posto, dosegnuvši 10.215 bodova. Zabrinutost zbog inflacije i zbog mogućeg povećanja kamatnih stopa »pritišće« raspoloženje na tržištima. Samo u četvrtak cijene dionica u prosjeku su potonule jedan posto nakon što je ključni pokazatelj inflacije dosegnuo najvišu razinu u zadnjih 25 godina i potaknuo strah od zaoštravanja monetarne politike. Podružnica Feda u Philadelphiji izvijestila je o rastu regionalne inflacije u rujnu prema najvećoj stopi još od studenoga 1980. Objavljen je i najsnažniji rast proizvođačkih cijena u SAD-u u posljednjih 15 godina, koji je u rujnu iznosio 1,9 posto. »To je jasan signal inflacije«, kazao je Jay Indovino, čelnik trgovanja pri Sungard Institutional Brokerage. Taj pokazatelj upućuje i na mogućnost daljnjeg zaoštravanja američke monetarne politike, kako bi se spriječili inflatorni pritisci. Podizanje kamatnih stopa, pak, narušava zarade korporacija i smanjuje osobnu potrošnju. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="52">
<p>Naknada štete do kraja tjedna</p>
<p>U dnevnom smo kontaktu s Europskom komisijom i od njih smo dobili pohvale i potvrdu da naš Križni stožer radi odlično. Sve mjere su u skladu s hrvatskim i europskim propisima, a one će se i dalje provoditi </p>
<p>ZDENCI</p>
<p> - »Nema nikakva razloga za paniku što se tiče ljudskog zdravlja, jer je riječ o ptičjoj bolesti ustanovljenoj kod divljih labudova. Glavni nam je cilj spriječiti da bolest s labudova ne prijeđe na perad, jer bi to bio težak poraz, i sve činimo da se to spriječi«, rekao je u nedjelju premijer Ivo Sanader prigodom posjeta selu Zdenci kod Orahovice u blizini kojeg su u petak otkriveni prvi slučajevi ptičje gripe u Hrvatskoj. </p>
<p>U Sanaderovoj pratnji bili su predsjednik Sabora Vladimir Šeks, potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor, ministar poljoprivrede Petar Čobanković, ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin, saborski zastupnici Josip Đakić i Tomislav Tomić, koji su prisustvovali sjednici Kriznog stožera, čiji voditelji su ih upoznali s trenutačnim stanjem i aktivnostima na terenu. </p>
<p>Sanader je nakon sjednice poručio da će Vlada na svojoj prvoj sljedećoj sjednici donijeti odluku o naknadi troškova eutanazije peradi na području Zdenaca sukladno zakonima i propisima. »Došli smo ovdje informirati se iz prve ruke o stanju na terenu i dati podršku ljudima ovog kraja, općine Zdenci i Virovitičko-podravske županije. Želim im poručiti da je Vlada uz njih. Zahvaljujem seljacima na razumijevanju za ovakvu situaciju i na činjenici da surađuju. Bilo je tu i tamo nesporazuma, ali moramo biti u skladu s mjerama koje Stožer poduzima. U dnevnom smo kontaktu s Europskom komisijom i od njih smo dobili pohvale i potvrdu da naš Križni stožer radi odlično. Sve mjere su u skladu s hrvatskim i europskim propisima, one će se i dalje u potpunosti provoditi i od njih neće biti odstupanja ni za 0,1 promil kako se ne bi dogodilo da bolest s ptica selica ne prijeđe na perad«, rekao je Sanader. </p>
<p>Dodao je da bi idućih dana trebao doći i nalaz iz referalnog centra EU-a u Weybridgeu, Velika Britanija, da bi se utvrdilo kako je doista riječ o virusu H5N1. Sanader je kazao da su i susjedne zemlje upozorene na mogućnost dolaska ptica selica iz sjeverne i istočne Europe i drugih krajeva. </p>
<p>Nakon sastanka Kriznog stožera Sanader se zadržao u kratkom razgovoru sa stanovnicima Zdenaca i ponovio im da će im šteta za ubijenu perad biti nadoknađena. Bilo je predviđeno da Sanader s pratnjom posjeti ribnjak Grudnjak i okolna sela, no obilazak je otkazan zbog tehničkih razloga. </p>
<p>Tomislav GrdićMarijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Nema mjesta panici</p>
<p>Do zaprimanja odnosno potvrde rezultata iz Weybridgea, koje očekujemo početkom ovoga tjedna, na području Hrvatske primjenjivat će se mjere kao da je bolest potvrđena</p>
<p>O provođenju opsežnih mjera za suzbijanje ptičje gripe u cijeloj državi, te karanteni na ugroženom području od tri kilometra oko ribnjaka Grudnjak, razgovarali smo s Petrom Čobanković, ministrom poljoprivrede, šumarstava i vodnoga gospodarstva.</p>
<p>•Kakve su mjere suzbijanja ptičje gripe?</p>
<p>- Odmah po primitku nalaza o virusu ptičje gripe poduzete su sve mjere na ugroženom području da bi se spriječilo širenje bolesti. Uzorak za testove od 12 uginulih labudova uzet je isti dan kad su oni sletjeli na ribnjak Grudnjak, a u manje od 48 sati smo imali prve rezultate testova. Odmah su nadležna tijela - a osnovan je i Krizni stožer za suzbijanje ptičje gripe - obavijestila Europsku komisiju i Međunarodni ured za epizootije i susjedne zemlje. Vlada na taj način želi upozoriti sve zemlje srednje i jugoistočne Europe na mogućnost te pojave i na potrebu stalne razmjene informacija. Dakle, državne institucije funkcioniraju.</p>
<p>•Od kuda je ptičja gripa stigla u Hrvatsku?</p>
<p>- Ne možemo tvrditi da je virus ptičje gripe stigao nama iz Europe, ali negdje postoji žarište. Cijela procedura postupanja u slučaju izbijanja propisana je Zakonom o veterinarstvu i Pravilnikom o posebno opasnim bolestima, kojih ćemo se pridržavati jer je cilj spriječiti zarazu peradi. Naime, prvi put je virus ptičje gripe prvo izoliran na pticama selicama, a ne na domaćoj peradi.</p>
<p>•Na koji način se može zaustaviti širenje?</p>
<p>- Sva perad na obiteljskim gospodarstvima mora biti neškodljivo eutanazirana, a s time se počelo odmah po uspostavljanju veterinarskih ekipa iz četiri županije u krugu od tri kilometra oko ribnjaka Grudnjak. Ako se akcija izvede kako treba, gotovo sam siguran da neće doći do širenja virusa na perad koja se uzgaja u zatvorenom. </p>
<p>•Kada će biti poznati rezultati pretraga laboratorija za ptičju gripu u Velikoj Britaniji?</p>
<p>- Do zaprimanja odnosno potvrde rezultata iz Weybridgea, koje očekujemo početkom tjedna, na području Hrvatske primjenjivat će se mjere kao da je bolest potvrđena. Ako postoji makar i jedan sumnjivi slučaj na virus, svi koji se ne pridržavaju mjera za njezino suzbijanje podliježu zakonskim sankcijama.</p>
<p>•Kakve će to imati posljedice za domaću peradarsku industriju?</p>
<p>- Mogu se očekivati velike neizravne posljedice za našu peradarsku industriju. Riječ je o grani koja ima samodostatnu proizvodnju na domaćem tržištu te značajan izvoz. </p>
<p>Lani samo izvezli 4448 tona peradarskog mesa, a uvezli 3300 tona. No za očekivati je zabranu izvoza jer i mi imamo takve zabrane za više zemalja.</p>
<p>•Kako suzbiti paniku?</p>
<p>- Građani su opravdano uznemireni, ali nema mjesta panici. Riječ je o termolabilnom virusu koji se uništava kuhanjem i pečenjem mesa. </p>
<p>•Kako će se odvijati monitoring ptica?</p>
<p>- Veterinarska služba u županijama mora organizirati nadzor kretanja divljih ptica na svim vodotocima i ribnjacima. Neke zemlje su nam već ponudile pomoć, a tražili smo stručnjake epizootiologe i pomoć u opremanju laboratorija da bismo mogli pregledavati više uzoraka na ptičju gripu. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Labudovi došli iz istočne Europe</p>
<p>Najrizičnije ptice za pojavu ptičje gripe u Hrvatskoj su domaće i divlje guske i patke te labudovi, koji se najviše okupljaju na velikim ribnjacima sa šaranima, a takvih je u Hrvatskoj oko 15, kaže za Vjesnik Dragan Radović, ravnatelj Zavoda za ornitologiju HAZU-a. Crvenokljuni labudovi u Hrvatsku dolaze nekoliko puta godišnje u jatima do nekoliko stotina. Preko ljeta redovito ih obitava od 1000 do 2000, a zimi ih dođe još nekoliko tisuća. Samo u Crnoj Mlaki ove je godine već bilo 547 labudova, a u Hrvatskoj oko 3000.</p>
<p>Radović napominje da je sada početak njihove migracije, a oni u kojih je dijagnosticiran virus ptičje gripe iz ribnjaka Grudnjaka prvi su put došli u Hrvatsku vjerojatno iz istočne ili srednje Europe, na svom netipičnom migracijskom putu za ptice selice od Irske, Velike Britanije, Skandinavije, Japana, Rusije, zapadne Ukrajine, Srednje Europe do Hrvatske, Italije i Francuske.</p>
<p>Pred zimu labudovi bi trebali stići u Hrvatsku, a dolaze uglavnom na sve ribnjake i veća močvarna područja kao što su Kopački rit, šljunčare uz Savu i Dravu, te na jezera u gradovima. Među njima je i zagrebački Jarun. Što se tiče zaštite od ptičje gripe, Radović smatra da je najbolje labudove pustiti na miru da mirno slete kako se ne bi prestrašili, razbježali i tako proširili moguću zarazu. Nema opasnosti ni od zaraze kućnih ljubimaca ako nisu u izravnom doticaju sa zaraženim pticama. Ptice pjevice i golubovi nisu opasnost, jer su golubovi najotpornije ptice na virus ptičje gripe, tvrdi Radović. Simptomi su sukrvica iz kljuna, natečen vrat, a u završnoj fazi bolesti ptice dobivaju neurološke simptome: trzaju glavom i uvijaju vratom, te se vrte u krug. [M. Petković]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Neuspješni sijači panike</p>
<p>Naši građani su definitivno položili test. I to ne na nekom nebitnom pitanju, nego na problemu virusa ptičje gripe koji je u petak otkriven u Hrvatskoj. Panike među ljudima zbog mogućeg širenja bolesti jednostavno - nema!</p>
<p>Test su prošli i svi odgovorni za kontrolu i zaštitu zdravlja ljudi i životinja u našoj zemlji. Bez ikakva odgađanja objavljeno je kako je otkriven virus ptičje influence na ribnjaku kod Orahovice, aktivirao se Krizni stožer za ptičju gripu. Pred javnost su stali i premijer Ivo Sanader i ministar poljoprivrede Petar Čobanković. Ministar Čobanković dan kasnije je otišao na ugroženo područje, a jučer je to učinio i sam premijer. Oni nisu minorizirali otkrivanje virusa ptičje bolesti, ali su javnosti pokušali odgovoriti na sve nedoumice koje se javljaju u susretu s dosad nepoznatom bolešću na našim prostorima. Odmah se krenulo u akciju kako bi se ugroženo područje osiguralo i vratilo u svakodnevno stanje, što bi trebalo onemogućiti širenje bolesti.</p>
<p>Zbog svega toga javnost Vladi i odgovornima vjeruje. Jer da je drukčije državom bi još u petak navečer zavladala panika. A to se nije dogodilo.</p>
<p>Stoga panične reakcije građana ne treba očekivati ni kada iz Velike Britanije stignu konačni rezultati koji će pokazati jesu li labudovi kod Orahovice bili zaraženi najopasnijim podtipom virusa ptičje gripe ili nisu.</p>
<p>Bilo je, međutim, i onih koji su pali na ispitu otkrivanja ptičje gripe u Hrvatskoj. A to su oni koji u nekoj mjeri kreiranju javno mišljenje. I to onaj dio kreatora koji si je umislio kako im je jedino poslanje širenje panike, bez obzira ima li za to realne podloge i bez obzira na posljedice. </p>
<p>Oni su spremi uvjeravati ljude kako se ptičjom gripom mogu zaraziti i ako ih neka ptica ili kokoš samo pogleda. Pa čak i ako ih ta ptica gleda s fotografije. Toliko lakovjerni ljudi, na nesreću sijača panike, ne stanuju ovdje.</p>
<p>Renato Ivanuš</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Nadoknada troškova </p>
<p>Svi troškovi za eutanaziranu perad u osam sela koja se nalaze u krugu od tri kilometra oko ribnjaka Grudnjak u općini Zdenci kod Orahovice, na kojem je zabranjen izlov 500 tona ribe , bit će nadoknađeni vlasnicima na trošak državnog proračuna. Riječ je o uništavanju 10.000 komada peradi kod tisuću domaćinstava. Oboli li domaća perad, mjere karantene će se još pooštriti, a ograničit će se boravak i kretanje osoba u zoni prvoga rizika od zaraze ptičjom gripom. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Imamo plan B</p>
<p>Bitno je naglasiti da je riječ o bolesti ptica, te da stotinama i tisućama kilometara od nas nema znakova zaraze tom bolešću u ljudi</p>
<p>Bitno je naglasiti da je riječ o bolesti ptica, te da stotinama i tisućama kilometara od nas nema znakova zaraze tom bolešću u ljudi«, rekao je ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić u nedjelju komentirajući za Vjesnik odjeke mjera poduzetih za zaštitu od širenja ptičje gripe. </p>
<p>Paničnim reakcijama, kaže, nema mjesta, jer je i u samom središtu gdje se ta bolest pojavila, u jugoistočnoj Aziji, vrlo malo zaraženih ljudi. Oni su, osim toga, izravno kontaktirali s bolesnim pticama na način koji je kod nas nezamisliv, bez uobičajenih higijenskih mjera. Ljubičić ističe da je trenutačno naš problem poljoprivredno-gospodarske prirode. Mnoge zemlje već su zabranile uvoz peradi i proizvoda od peradi iz Hrvatske, a i Hrvatska je sama zabranila izvoz i prije nego je to napravio EU, u skladu s obvezama zemlje u pristupnim pregovorima.</p>
<p>Što se tiče psiholoških efekata mjera na terenu gdje su ptice uginule, Ljubičić navodi da je sve u skladu s protokolima nadležnog stožera, te da je uklanjanje sve peradi na području karantene nužno. Pojedinačna kontrola peradi, objašnjava, preskupa je i predugo bi trajala. </p>
<p>Ministar dodaje da za slučaj promjena virusa kojim bi se zarazili ljudi, »imamo plan B u sklopu nacionalne strategije, o čemu je bilo govora i na ministarskoj konferenciji u Londonu, kao dijelu strategije Europske središnjice za prevenciju i kontrolu bolesti«. </p>
<p>U planu B, napominje Ljubičić, su pojedinosti koje poduzima krizni stožer, kao što su pokretne bolnice i drugo, ali se za tu fazu vjerojatnost »mjeri promilima«. Ministar je kritizirao medijski senzacionalizam vezan uz navodne potvrde smrtonosnog oblika ptičje gripe za što, ističe, nema nikakva razloga.</p>
<p>Lijekovi za liječenje gripe, Relenza i Tamiflu, naručeni su prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije za osam do 10 posto stanovništva, od čega će se dio spremiti u strateške rezerve, a dio po aktualnoj cijeni prepustiti tržištu, rekao je Ljubičić. </p>
<p>Na pitanje bi li se u profilaksi i liječenju našlo mjesta i za humani interferon kakva proizvodi Imunološki zavod, dodao je da nema relevantnih kliničkih dokaza o učinkovitosti tog lijeka, te da je malo vjerojatno da se o njemu ne bi govorilo u svijetu, osobito sada, kad bi bilo znanstvenih saznanja na kliničkoj razini. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20051024].
|
