NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050624].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 150781 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>24.06.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Prevarili su me najbliži suradnici</p>
<p>Golemi zaostatak u broju neriješenih predmeta sveli smo na nulu i danas nema zaostataka duljih od nekoliko dana</p>
<p>Moja ostavka zbog 'slučaja Brezovica' ne bi učinila Državno odvjetništvo efikasnijim. Nije zatajio sustav Državnog odvjetništva nego neki ljudi u sustavu. Oni su zahtjevom za stegovnom i kaznenom odgovornošću apostrofirani i smatram da je to s moje pozicije glavnog državnog odvjetnika dovoljno«, rekao je Vjesniku Mladen Bajić, glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.</p>
<p>• Zašto se onda traži vaša ostavka?</p>
<p>- Dva su razloga. Prvi, zato što je »slučaj Brezovica« dobro prodrmao hrvatsku javnost i pokazao da neki važni sustavi u zemlji ne rade kako treba. Državno odvjetništvo se u »slučaju Brezovica« pojavljuje samo kao stranka u budućem postupku. U pripremi tog budućeg postupka neki ljudi, čak i moji najbliži suradnici, nisu poštivali zakon. Moja reakcija bila je jedina moguća. Zatražio sam stegovnu odgovornost za osobe upletene u slučaj. Ali to ne znači da je Državno odvjetništvo kao sustav palo na ispitu.</p>
<p>• Što to zapravo znači?</p>
<p>- To znači da sam 27. travnja, nakon prvih medijskih napisa o skandalu u Brezovici, zakazao u svom uredu sastanak s pet osoba koje, po Zakonu o Državnom odvjetništvu, odgovaraju za nastalo stanje. Pitao sam ih ima li osnova za sumnju da Državno odvjetništvo nije obavilo posao na način kako se to od njega očekuje. Odgovor je bio: Razloga za sumnju nema. To su mi rekle osobe koje su ili izravno povezane sa mnom - dakle, moje zamjenice - odnosno osobe koje odgovaraju mojim zamjenicama. Uvjerili su me da je poduzeto sve kako se afera Brezovica, što se tiče Tužiteljstva, ne može dalje razvijati. Činjenica da sam 19. svibnja ponovo imao sastanak, na kojem sam tražio da se spis odmah dostavi meni, pokazuje da su me moji najbliži suradnici zapravo prevarili.</p>
<p>• Niste li pogriješili kad ste predmet Brezovica uzeli u svoje ruke?</p>
<p>- Jesam, jer sam istupio iz zakonskog pravila da glavni državni odvjetnik ne zastupa optužbu u slučajevima koje njegovi suradnici nisu obavili zakonito. Ali, medijski pritisak bio je toliki da nisam imao izbora. Međutim, ponavljam, u slučaju Brezovice nije zatajio sustav Državnog odvjetništva. Jednostavno, neki ljudi nisu obavili svoj posao i izigrali su povjerenje svog neposredno nadređenog. Što bi se dogodilo da u međuvremenu nismo ustrojili sustav Državnog odvjetništva na modernim načelima?</p>
<p>• Koja su to moderna načela?</p>
<p>- Riječ je o vrlo osjetljivom pravosudnom sustavu koji se temelji isključivo na povjerenju. Zato što glavnog državnog odvjetnika bira i predlaže Vlada, ali on nema mogućnost da na bilo koji način izravno odlučuje o kadrovskoj politici Odvjetništva. To čini Državnoodvjetničko vijeće. Ne treba zaboraviti ni da je Državno odvjetništvo jedna od rijetkih institucija koja promjenom prvog čovjeka nije doživjela radikalne kadrovske promjene. S druge strane, mediji nisu registrirali da je u protekle četiri godine vođen velik broj stegovnih postupaka protiv osoba koje su se ogriješile o načela službe. A tih smo načela,osim Zakona o Državnom odvjetništvu i Zakona o Državno odvjetničkom vijeću, napisali nekoliko. U njima je jasno rečeno da je svaki državni odvjetnik samostalan u svakom pojedinom predmetu, ali da je dužan odgovarati za efikasnost zaštite prava građana.</p>
<p>• Što to konkretno znači?</p>
<p>- To znači da smo u protekle četiri godine golemi zaostatak u broju neriješenih predmeta sveli na nulu. Državno odvjetništvo danas nema zaostataka duljih od nekoliko dana od trenutka zaprimanja, bez obzira je li riječ o kaznenim ili građanskim spisima. Doveli smo službu u funkciju da 93 posto novih predmeta bude pozitivno riješeno na sudovima. Imamo nešto oslobađajućih presuda i minimalan broj presuda koje odbijaju taj zahtjev. Iz statistike je vidljivo da Državno odvjetništvo u »slučaju Brezovica« nije pokleknulo. Dapače, snaga službe vidi se u činjenici da je nekoliko naših kolega prekršilo pravila tužiteljske igre i zbog toga će snositi sankcije.</p>
<p>• Međutim, javnost time nije zadovoljna. I dalje se traži vaša osobna odgovornost za ono što se događalo u predmetu Brezovica.</p>
<p>- Svjestan sam toga, ali ne želim dati ostavku zbog tog slučaja. Prvo, zato što je »slučaj Brezovica« u svom meritumu dio odgovornosti jednog drugog sustava koji potiče iz Ministarstva i tiče se svih onih institucija i osoba koje moraju ispuniti politički projekt Ministarstva u odnosu na osobe koje su štićene institucijom poput dječjeg doma u Brezovici. Državno odvjetništvo se pojavljuje na kraju tog procesa. A što se tiče odgovornosti osoba iz sustava Državnog odvjetništva, mislim da smo jasno pokazali da ne želimo s tim ljudima više raditi u istoj službi. Stegovna odgovornost je jedna stvar, kaznena odgovornost će tek uslijediti. </p>
<p>»Bombe« u Odvjetništvu</p>
<p>• Kako je moguće da uspiju prevariti glavnog državnog odvjetnika?</p>
<p>- Jednostavno. Odvjetništvo godišnje ima kaznene zahtjeve protiv 52.000 osoba, kazneni postupak pokreće se protiv 46.000 nepoznatih počinitelja i na stolove državnih odvjetništava slijeva se 122.000 građanskih predmeta. Istodobno, glavni državni odvjetnik je odgovoran za rad 580 osoba koje u Tužiteljstvu rade. Iz te statistike proizlazi činjenica da bi svaki od tih spisa mogao biti »bomba«, kao i »slučaj Brezovica«. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Sveti Duh želi natrag dijalizu</p>
<p>Bivši ravnatelj potpisivao ugovore bez znanja Upravnog vijeća bolnice, tvrdi nova Uprava</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ima li u ugovoru između Opće bolnice Sveti duh i Poliklinke Sveti Duh 2 elemenata krivične odgovornosti, odlučit će mjerodavni, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare dr. Mladen Bušić, ravnatelj bolnice. Upravno vijeće bolnice pokrenulo je u petak raskid ugovora sa spomenutom poliklinikom, odnosno izraelsko-nizozemskom tvrtkom Danel. Policija će imati na raspolaganju stotine dokumenata koji će, smatra Bušić, potvrditi štetnost ugovora koji je bolnicu dosad izravno i neizravno oštetio za 30 milijuna kuna.</p>
<p>Za izmjene ugovora na štetu bolnice Bušić proziva bivšeg ravnatelja Dalibora Krpana, koji je navodno krivotvorio i zaključke Upravnog vijeća. Ako Grad kao vlasnik bolnice to prihvati, slijedi neslavna propast prve inozemne investicije u hrvatsko zdravstvo. </p>
<p>Bušić je preuzeo bolnicu prije dva i pol mjeseca i pronašao nepravilnosti u poslovanju, a najveća je ugovor s Poliklinikom koja je od njih preuzela najveću hrvatsku dijalizu s oko 200 pacijenata. Potvrđuje to i nalaz gradskog povjerenstva, koje je ispitivalo poslovanje bolnice nakon smjene ravnateljstva. Bušić priznaje dobre namjere s kojima se ušlo u aranžman s Danelom, koji je unatoč ugovoru od 60 djelatnika dijalize preuzelo njih 35, a cijela poslovna računica na štetu je bolnice. Poliklinika plaća najam prostora sedam eura po »kvadratu«, što je 53.000 kuna na mjesec, ali to uključuje i vodu, plin, kisik, servise, praonice... </p>
<p>Naknadne izmjene ugovora, bez znanja Upravnog vijeća, čime je prevaren i Grad, omogućuju Poliklinici dodatnu dobit, a još više štete bolnici, odnosno Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Primjerice, za izmjenu katetera dijalizirani se bolesnik fiktivno hospitalizira na teret HZZO-a. Bolnica ostaje i bez 15 milijuna dobiti na ime dijalize što plaća HZZO.</p>
<p>Bušić nije govorio o razlozima zašto je bivše vodstvo bolnice dogovaralo nepovoljne aranžmane, kao ni o mogućim reakcijama vlasnika i ulagača. Po njegovoj procjeni, on ionako nije uložio više od pet milijuna kuna u uređenje prostora, iako se govori o 20 do 25 milijuna. Navodno se Poliklinika zadužila u nizozemskoj matici za oko 500.000 dolara. Uređaji za dijalizu dobiveni su uz obavezu kupnje potrošnog materijala u istoj tvrtki. Ne očekuje ni politički pritisak, iako je poznat angažman izraelske diplomacije na ulasku na hrvatsko medicinsko tržište. </p>
<p>Tvrdi da je postupak pokrenut »u maniri dobroga gospodara radi prekida štetnog ugovora, da će biti krajnje korektan i primjereno dug, bez ikakve štete za pacijente«. Bolnica je sposobna primiti dijalizu natrag.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Splićanin spašava Veneciju</p>
<p>Istina je da ne znamo koliko će dugo ta brane biti valjano rješenje. Razina mora raste milimetar na godinu. Znači, za 50 godina mogla bi narasti čak pet centimetara. Ako se nastavi tim trendom, Mose ima relativno kratak vijek i morat će se, ipak, naći neko drugo rješenje - kaže hrvatski znanstvenik Miroslav Gačić</p>
<p>Otkad je 2000. godine talijanska vlada pokrenula skup projekt da se jedan od najugroženijih gradova na svijetu koji prema najcrnjim prognozama nepovratno tone - Veneciju - spasi od poplava, tamošnja, ali i svjetska javnost pozorno prati sve što se događa u laguni. </p>
<p> I dok se i dalje polemizira koliko će taj, za mnoge kontroverzan, projekt Mose (Modulo Sperimentale Elettromeccanico - eksperimentalni elektromehanički modul) ugroziti morski svijet i ambijent lagune te hoće li se njime uopće riješiti problem prijeteće acqua alte (visoke vode) učestale naročito zimi, prije pola godine počela je njegova realizacija. </p>
<p>Nakon višegodišnjih priprema, od studenoga prošle godine na mjestima triju otvora u laguni, Lido, Malamocco i Chioggia odnosno prolaza između postojećih otoka, postavljaju se podvodne brane kojima bi se Venecija u skoroj budućnosti zaštitila od acqua alte. Riječ je o projektu vrijednom 3,4 milijarde eura i jedinstvenom u svijetu jer još nigdje nije primijenjen sustav brana postavljenih ispod morske površine koje se, kad se žele podići, pune komprimiranim zrakom nakon što se prethodno iz njih isprazni voda. </p>
<p>Projekt bi trebao biti dovršen za osam godina, a trenutno se istodobno izvodi nekoliko zahvata. Među ostalim, priprema se morsko dno da bi se postavili temelji brana. Stvara se i umjetni otok između kopna i Lida, koji će poslužiti kao oslonac za brane u tom najširem od triju otvora. Također, grade se dodatni kanali uz prolaze u lagunu za brodski promet.</p>
<p>Hrvatski znanstvenik Miroslav Gačić iz Nacionalnog instituta za oceanografiju i eksperimentalnu geofiziku u Trstu jedan je od ključnih ljudi zaduženih za provedbu projekta. Gačić, inače Splićanin, voditelj je znanstvenih istraživanja koja koordinira konzorcij Corila, a provode se paralelno s gradnjom brana (za taj inženjerski dio zadužen je konzorcij Venezia Nuova). </p>
<p>Sve vezano uz obranu Venecije od visoke vode prati još od sedamdesetih kad je kao mladi znanstvenik prvi put došao u Serenissimu (Najmirniju), kako se poznati talijanski grad naziva još od mletačkog doba. Iako se danas u medijima naglašava da je Berlusconijeva vlada najzaslužnija za pokretanje Mosea, Gačić ističe kako je riječ o inicijativi ranijeg datuma.</p>
<p>»Još prije više od dvadeset godina smišljeno je tehničko rješenje da se laguna zatvara sustavom podvodnih brana. Taj se način pokazao najjednostavnijim i najučinkovitijim, no u međuvremenu su uslijedile diskusije i razne komplikacije oko dobivanja dozvola«, objašnjava hrvatski znanstvenik. </p>
<p>Najviše je problema bilo, prisjeća se Gačić, s ambijentalistima koji su smatrali da će veliki građevinski zahvati promijeniti prirodni izgled tih prolaza u laguni te da će ugroziti morsku floru i faunu. Kako ističe, još postoji velika opozicija među ambijentalistima koja se zauzima za neka druga rješenja, primjerice za podizanje razine pločnika u cijeloj Veneciji, odnosno nadogradnje pola metra visokoga pločnika. </p>
<p>Drugi je prijedlog nedavno iznesen i, prema Gačićevu sudu, najvjerojatnije neće biti ostvaren jer je prilično zahtjevan. Taj prijedlog nadovezuje se na sam uzrok zbog kojeg je Venecija počela tonuti i zbog kojeg se javio problem visoke vode. Pedesetih je godina, naime, iz venecijanskog podmorja korištena voda za obližnju industriju u Margheri, no kad se uvidjelo da je grad počeo prebrzo tonuti, prestalo se s tom praksom. Sada se predlaže, kako pripovijeda Gačić, da se upumpa zrak u tu prazninu gdje je prije bila voda i na taj način Venecija uzdigne. To je, smatra, u praksi teže ostvarivo rješenje nego Mose. </p>
<p>»Hoće li razina mora toliko narasti da Mose više neće biti efikasan, ne ovisi samo o tome tone li Venecija ili ne, već o globalnom porastu razine mora koji je posljedica tzv. efekta staklenika«, ističe hrvatski stručnjak. </p>
<p>Ovakvi i slični zahvati, za koje navijaju ambijentalisti, rezultat su napora znanstvenika koji se protive Moseu smatrajući ga dugoročno neučinkovitim.</p>
<p>»Istina je da ne znamo koliko će dugo ta brane biti valjano rješenje. Razina mora raste milimetar na godinu. Znači, za 50 godina mogla bi narasti čak pet centimetara. Ako se nastavi tim trendom, Mose ima relativno kratak vijek i morat će se, ipak, naći neko drugo rješenje«, priznaje Gačić. </p>
<p> Iako je najjednostavnije rješenje da se otvori u lagunu zatvore branama, na čemu se i radi, upozorava naš sugovornik, to zatvaranje donosi problem jer se voda ne može obnavljati. </p>
<p>Najvažniji je cilj projekta, uz suzbijanje visoke vode da uđe u lagunu, postići njezinu maksimalnu otvorenost kako bi se prozračivala. Isto tako, brodovima treba omogućiti prolazak u vrijeme kad je laguna zatvorena, zbog čega se grade dodatni kanali. Stoga, zbog velike ribarske flote, masovnog posjeta putničkih brodova, ali i velike količine nafte koja godišnje uđe u lagunu, stručnjaci koji rade na Moseu moraju misliti na zaštitu prirodnog okoliša lagune, ali i na gospodarske aktivnosti. </p>
<p>S obzirom da projekt Mose podrazumijeva trenutno zatvaranje lagune koje je vremenski ograničeno tako da se brane podižu samo kad dolazi visoka voda, potrebne su, kaže Gačić, dobre prognoze o njezinu dolasku, odnosno treba dobro proučiti taj fenomen da bi laguna bila zatvorena minimalno vrijeme. </p>
<p>Visoku vodu izaziva nekoliko fenomena, objašnjava znanstvenik - niski atmosferski tlak nad Jadranom, zatim jugo te plima i oseka. Njegov se tim najviše koncentrirao uprave na razvijanje dobre prognoze nadolaska visoke vode, u čemu se koriste posebni instrumenti za mjerenja postavljeni u moru na trima prolazima u lagunu. </p>
<p>»Moramo uvidjeti koliko se brzo izmjenjuje voda u laguni s morem te koliko dugo laguna može biti zatvorena da ne bi nastala veća šteta za ekosustav«, kaže Gačić.</p>
<p>Dosadašnja su mjerenja pokazala da bi se laguna zatvarala pedesetak puta godišnje, najviše u studenom i prosincu što je, prema Gačićevim riječima, ozbiljan problem. Jer, to znači da bi mogla biti zatvorena i po pet dana bez izmjene vode. No, ohrabrujući je podatak da se voda u laguni brzo izmjenjuje, u roku od pola dana. </p>
<p>Da nije tako, upozorava znanstvenik, zatvaranje lagune branama moglo bi prouzročiti pravu ekološku katastrofu - životinjski i biljni svijet bio bi ugrožen, a zagađenje bi izazvale i otpadne vode koje utječu u venecijansku lagunu.</p>
<p>Romina Peritz</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Istarski put u Europu</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Nedavno otvaranje turističkog ureda Istarske županije u Bruxellesu, »glavnom gradu« EU-a, izlazi iz okvira uobičajenih događaja važnih za promicanje hrvatskog turizma uoči sezone. Svako predstavljanje Hrvatske europskoj javnosti nesporno je važno i kao politička činjenica, jer se zbiva u vremenu kada naša zemlja nije prihvaćena onako kako je očekivala u dijelu zemalja koje čine EU. </p>
<p>Istarski iskorak prema Europi zanimljiv je, osim zbog tog vanjskopolitičkog efekta, i zbog potvrde jačanja regionalizma u Hrvatskoj, koji je otvaranjem ureda Istre u Bruxellesu, dobio i svoju međunarodnu legitimaciju.</p>
<p>Nekoliko je, znači, važnih činjenica koje treba primijetiti u vezi s otvaranjem istarskog turističkog ureda u Bruxellesu. Prvo, turistički najrazvijenija i zapadnoeuropskim turistima najbliža hrvatska destinacija, Istra, odlučila je sama krenuti u bitku za »svoje« turiste. Autonomno predstavljanje turističkih potencijala koje ima - za koje je malo reći da su golemi - vjerojatno će imati učinka u popunjenosti istarskih hotela i pansiona. Stvaranje turističkog branda od Istre nije loš putokaz ni drugim hrvatskim turističkim destinacijama. Svijet je naučio što je to Dubrovnik, sada se osnažuje privlačnost Istre, a sutra, zacijelo, i nekog drugog djela Lijepe naše. Drugo, ured Istarske županije u Bruxellesu, bez obzira na njegove turističke perspektive, ima veliku političku važnost. On je, na neki način, ostvarenje stare krilatice IDS-a o »regiji Istri u Europi regija«, zbog čega su tu stranku dosta žestoko kritizirali i osporavali u devedesetima. Očito je, ipak, da nije riječ o regionalizmu koji bi bio na štetu Hrvatske, kako se tada prikazivalo, iako će i sada biti onih koji će u bruxelleskom uredu vidjeti nepodobnost. Treba reći da istarski put u Europu nije samostalan, on je dio hrvatskog približavanja EU, o kojem je postignut nacionalni konsenzus. Treće, druge bi hrvatske regije, poput Međimurja i Slavonije, u kojima jača samosvijest o vlastitoj posebnosti, kao i političke inicijative koje to pokušavaju oblikovati, mogle kao primjer uzeti Istru. Na projektu Istre regije radilo se petnaestak godina i bruxelleski ured nije došao preko noći. Uz političke borbe sa Zagrebom, koje su završile kompromisima, vodeći ljudi Istre i IDS-a dosta su uložili i u međunarodnu prezentaciju svog projekta. Stoga je iskorak Istre u Europu primjer kako se to radi - strpljivo i polako - što se možda neće svidjeti regionalistima u drugim dijelovima zemlje, sklonima »revolucionarnim« idejama. Od Hrvatske kao zemlje regija korist bi trebali imati svi - zemlja u cjelini, te njezine regionalne sastavnice. Promicatelji Istre u Bruxellesu upravo to čine, a dobit bi se trebala osjećati daleko izvan turističke lisnice.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Iz poraza u poraz s Tomčićem na čelu</p>
<p>IVKA BAČIĆ</p>
<p>Naoko neokrnjen, Zlatko Tomčić se izvukao iz nove poslijeizborne bure koja je prodrmala HSS, na čijem je čelu već 11 godina i time, uz nedodirljivog Račana, među najdugovječnijim stranačkim liderima.</p>
<p> Ali, samo naizgled, jer je, za razliku od SDP-ova »doživotnog« čelnika, Tomčić iznova suočen s previranjima u stranci sve nepopularnijoj među Hrvatima. Činjenica da svoj odavno načet autoritet opet dokazuje izbacivanjem oponenata iz stranke i raspuštanjem ogranaka govori da nije spreman preuzeti nesumnjivo najveću krivnju za još jedno HSS-ovo posrnuće. Kao što na to nije bio spreman ni u studenom 2003., kad je pogrešnom taktikom za nacionalne izbore izložio stranku katastrofi od koje se do danas nije oporavila i kad je, ružnim cinizmom svojstvenim našim političarima, govorio da bi HSS »doživio šok« od kojeg se ne bi oporavio ako bi on odstupio. Vrijeđajući tim cezarističkim »stranka to sam ja« zdravu pamet HSS-ovih članova i simpatizera, uspio se održati i - odvesti stranku u novi poraz, koji sad pokušava kamuflirati, kao i drugi uostalom, besprizornom trgovinom i naknadnim pretrčavanjem iz lijevoga u desni tabor.</p>
<p>U Tomčićevoj je eri HSS sve već pokušao: izlazio na izbore sam, udruživao se s manjim i većim strankama, koalirao i s HDZ-om i sa SDP-om, svađao se i mirio s Račanom, koketirao sa Sanaderom, gromoglasno najavljivao savez s pravašima... Ni u jednoj od tih kombinacija nije ustrajao, svi su se ti »strateški« zaokreti, više-manje, pokazali neuspješnima. Sada Tomčić, čisteći opet stranku od repa, spominje stvaranje »novog imidža« HSS-a. S njim na čelu? Tvrdi da ima podršku užeg vodstva, iako neki iz tog vodstva potiho, sve se osvrćući iza sebe, najavljujući stranačku skupštinu u prosincu uz nov imidž najavljuju i novoga predsjednika.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Alternativna karta</p>
<p>Političko je umijeće lidera malih zemalja svoj nacionalni interes staviti u okvirni interes neke velesile. Takva je situacija, primjerice, bila u »Oluji«. Prešutno su je podržali samo Amerikanci, zbog svojih interesa, ali i to je bilo dovoljno da se njezini rezultati kasnije verificiraju na međunarodnoj konferenciji. To je pravi model političkog partnerstva koji bi vrijedilo pokušati obnoviti </p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Ili se nešto mora dogoditi samo od sebe, što je teško očekivati, ili će neke važne iskorake trebati poduzeti, što bi bilo poželjno, da bi Hrvatska izišla iz trenutačne pat pozicije u koju je dospjela glede svojih integracijskih ambicija. One su, posebice posljednjih godina, bile velike, a rezultati, barem prema sadašnjem stanju, nisu zadovoljavajući. To je posebice postalo očito nakon najnovijih problema unutar Europske unije u vezi s blokadom donošenja novog ustava i proračuna za predstojeće razdoblje.</p>
<p>Njihova najvažnija posljedica je slabljenje politike nastavka brzog širenja Unije zbog čega bi osim Turske, iako je ona neka sasvim druga priča, glavna žrtva mogla postati Hrvatska. Čak i u slučaju da naša zemlja, iako je to sada malo vjerojatno, primjerice u rujnu dobije datum za otvaranje pristupnih pregovora s Bruxellesom. </p>
<p>Takvi pregovori, koji ionako već imaju u sebi ugrađenu tzv. sigurnosnu klauzulu koja radi bilo kojeg razloga omogućava njihov prekid ili zamrzavanje, bili bi vjerojatno mnogo teži, a pogotovo dulji, nego oni vođeni s prijašnjim kandidatima za članstvo u toj asocijaciji. Stoga je sve veći broj onih koji nemaju iluziju da će Hrvatska tako skoro razriješiti dvojbe glede svoje budućnosti u gospodarskim, političkim ili vojnim integracijama. Zasad smo još na brisanom prostoru. U EU i NATO želimo, ali tamo, kako se čini, nećemo tako skoro. U institucionalnom okviru zapadnog Balkana (bivša Jugoslavija minus Slovenija, plus Albanija) mnogi bi nas rado vidjeli, uvezane kroz prostor slobodne trgovine te carinsku uniju, ali tamo ne možemo jer je to protivno hrvatskom Ustavu u kojem stoji izričita zabrana udruživanja naše zemlje u bilo kakve neojugoslavenske ili balkanske asocijacije.</p>
<p>U Hrvatskoj zasad nema na vidiku relevantnih političkih snaga koje bi se usudile izbrisati tu odredbu ili je na neki drugi način derogirati. Onaj tko bi to pokušao suočio bi se s bijesom političkog naroda koji bi u vezi s tim, po svoj prilici, pokazao jedinstvo kakvo je u našoj zemlji bilo još samo u vrijeme Domovinskog rata. Stoga bi svaki onaj pojedinac ili politička snaga koji bi tako nešto zagovarao unatoč eventualnoj medijskoj i drugoj potpori, koju bi od određenih krugova dobio, vrlo brzo postao politički mrtvac.</p>
<p>Radi toga je moguće da Hrvatska dobar dio predstojećeg razdoblja provede izvan bilo kakvih integracija, bilo zapadnih bilo istočnih. Cilj će nam i dalje ostati EU i NATO, međutim, sljedećih pet, deset ili, prema nekim crnim varijantama, petnaest godina, mogle bi nam proći u čekanju na dostizanje tih ciljeva. Kako u tom vremenu, ma koliko ono trajalo, ne bi postali dijelom europske »crne rupe«, Hrvatska će morati uložiti dodatne napore kako bi imala stalan gospodarski rast, zadržala unutarnju političku stabilnost i takve međunarodne odnose koji će, polazeći od njenih nacionalnih interesa, uvažavati i odnos snaga na političkoj karti svijeta.</p>
<p>To onda znači da bi već sada naša zemlja morala početi postupno jačati svoje odnose s nekim sadašnjim ili budućim ključnim čimbenicima međunarodne politike. Osim igranja na kartu Europske unije, Hrvatska bi morala nešto poduzeti u vezi s dodatnim poboljšanjem odnosa prije svega sa SAD-om. Mnogi su također pozdravili zadnje aktivnosti kojima su učvršćeni dobri odnosi s Kinom, kao i oni s Rusijom. Što se tiče odnosa EU - SAD, dosadašnja hrvatska politika koja je preferirala isključivo naputke upućene iz Bruxellesa, nije dala rezultata. Tako u zamjenu za odbijanje potpisivanja Sporazuma o neizručenju američkih državljana Međunarodnom kaznenom sudu (ICC), nismo dobili ništa. Načelno smo bili u pravu, međutim, praktično nismo dobro prošli. Neke druge europske zemlje su u tome bile mnogo uspješnije. Zadovoljili su Amerikance, a ne samo što su održali dobre odnose s Bruxellesom nego su upravo uz pomoć SAD-a prošle godine postali i punopravni članovi EU-a. Oni su se vodili realpolitikom i vlastitim nacionalnim interesima.</p>
<p>Ne treba, naime, imati iluzija da bi Hrvatska, kada bi u nju, primjerice, na ljetovanje došao neki američki general protiv kojeg bi potom eventualno bila podignuta optužnica, imala snage izručiti ga ICC-u. Pa sada je čak i obični američki vojnik iz sastava SFOR-a koji počini automobilsku nesreću ili neki drugi incident sa smrtnim posljedicama izuzet od hrvatskog suda. Čemu se onda inatiti »praznom puškom« kada, kako govore neki pravni stručnjaci, postoji mogućnosti da, primjerice, Hrvatska i SAD umjesto doista spornog Sporazuma o neizručenju Amerikanaca potpišu jednu njegovu inačicu - sporazum o međusobnom izručenju - koji bi za SAD u pogledu Međunarodnog kaznenog suda imao isti učinak. Osim toga, na taj bi se način možda, uz ostalo, i određenom broju hrvatskih državljana u američkim zatvorima omogućilo da zadnji dio svojih kazni služe u svojoj zemlji.</p>
<p>No, u jednom dijelu hrvatske politike borba za internacionalnu stvar često ima prioritet u odnosu na brigu za nacionalne interese. Posljedica toga je da smo tu gdje jesmo. U nekoj vrsti slijepe ulice iz koje će se vrlo brzo morati naći izlaz, jer od plakanja nad vlastitom sudbinom nema nikakve koristi. Političko je umijeće lidera zemljopisno i brojčano malih zemalja svoj nacionalni interes staviti u okvirni interes neke velesile. Ili, kako to vole reći, biti dio rješenja, a ne dio problema. Takva je situacija, primjerice, bila u »Oluji«. Prešutno su je podržali samo Amerikanci, zbog svojih interesa, ali i to je bilo dovoljno da se njezini rezultati kasnije verificiraju na međunarodnoj konferenciji. To je pravi model političkog partnerstva koji bi vrijedilo pokušati obnoviti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Prinositelji sumraku čovječanstva</p>
<p>Gospodo, počnite učiti o stvarima izvan četiri zida svojih sve opasnijih, sve skupljih i sve beskorisnijih laboratorija</p>
<p>ZORA MAŠTROVIĆ</p>
<p>Da su hrana, voda, zrak i, nezaobilazno, lijekovi povezani s našom inteligencijom, mislima i snovima, bjelodano je. No spomenula bih primjer iz hrvatske i svjetske medicinske prakse. Svojedobno sam iz prve ruke, tj. od dr. sc. Eugena Šooša, negdašnjeg djelatnika Hrvatskoga imunološkog zavoda, čula priču o hrvatskom interferonu, proizvedenom iz prirodnih izvora, i o genetski modificiranom interferonu. </p>
<p> Treba istaknuti da je hrvatski interferon kakvoćom bio drugi na rang listi u svijetu. No nakon što je na početku osamdesetih počela proizvodnja genetski preinačenog interferona, raznim je smicalicama, samo radi profita, izbačen iz proizvodnje hrvatski i uveden GM-interferon.</p>
<p>Takav interferon pratio je niz popratnih pojava: sindrom sličan gripi, gastrointestinalne tegobe, kardiovaskularne smetnje, gubitak kose, neuropsihijatrijske smetnje i pokušaji samoubojstva! </p>
<p>Također, dok prirodni interferon izaziva samo jedan posto antitijela, rekombinantni tj. genetski preinačen stvara 45 posto.</p>
<p>I tako, umjesto da izvozimo svoje znanje (inteligenciju), uvozimo tuđe neznanje (glupost). Tko nam je kriv da se ne cijenimo. Zašto bi nas cijenila Europska unija?</p>
<p>Nije to jedina priča vezana za psihijatrijske tzv. nuspojave djelovanja genetski modificiranih organizama. Evo engleske i kanadske »priče« o GM-inzulinu.</p>
<p> Do pojave tzv. humanoga ili rekombinantnoga (GM) inzulina (1982.) koristio se goveđi ili svinjski. Bez dugoročnoga istraživanja primjenjuje se genetski preinačen inzulin, na uvođenje kojega u terapiju brojni pacijenti reagiraju ozbiljnim tegobama, neki i smrću zbog hipoglikemije (dead-in-bed sindrom). Registrirani su deseci (danas vjerojatno stotine) smrti izazvani tim inzulinom, pa su osnovane i međunarodne udruge pacijenata za povratak na uporabu prirodnoga, životinjskog inzulina.</p>
<p>Evo liste nuspojava (koje u većini slučajeva prestaju prelaskom na prirodni inzulin): nagle fluktuacije šećera u krvi koje, zbog hipoglikemije, mogu izazvati (i izazivaju) trajna oštećenja mozga i smrt u deset posto slučajeva, bolovi u zglobovima u sedam posto, poremećaji ciklusa u žena, znatno debljanje u 32 posto, neredovite mjesečnice u četiri posto žena, loše se osjeća cijelo vrijeme 28 posto pacijenata, itd. Od izrazito mentalnih problema 34 posto korisnika GM-inzulina navodi ekstreman umor i letargiju, 41 posto bolesnika kao da djeluje »pod kontrolom automatskoga pilota«, 24 posto pati od gubitka pamćenja i konfuzije, osam posto opisuje obitelj riječima: To nije više ista osoba! Teško je živjeti s njim; devet posto bolesnika praktički stalno spava i trajno je neraspoložen...</p>
<p>Možda će mi se sada lakše vjerovati da hrana proizvedena od genetički preinačenih biljaka i životinjama može donijeti loše snove, pa sam zato nedavno i rekla: »Pojela sam kinderladu i sanjala nakaze...«. A loši snovi loš su znak. Barem meni. Možda tu leži i tajna zašto Amerikanci tako automatski prihvaćaju GMO. Reci mi što jedeš pa ću ti reći tko si (i kako misliš).</p>
<p>Gospodo, počnite učiti o stvarima izvan četiri zida svojih sve opasnijih, sve skupljih i sve beskorisnijih laboratorija. Stojim(o) vam na raspolaganju bona fide! Jer Priroda uvijek demantira i demontira sve koji rade protiv nje. No ovaj put nemamo vremena čekati vaše prosvijetljenje. Odveć ste pridonijeli sumraku čovječanstva.</p>
<p>Budući da mi je razumljiv strah mnogih bolesnika da će ostati bez ikakva lijeka ako nije GM-provenijencije, mogla bi se dopustiti uporaba (navodno) prijeko potrebnih, ali žurno treba razvijati tj. primijeniti ispitane alternativne metode liječenja. U međuvremenu bi trebalo svakoga bolesnika informirati (dati mu na izbor i inzulin životinjske provenijencije) da će mu se propisati lijek dobiven genetičkom preinakom.</p>
<p>Autorica je magistrica znanosti, specijalistica nuklearne i liječnica prirodne medicine, zdravstvena ekologinja.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Obračun s lažima</p>
<p>Neka Vuco razmisli što bi bilo kada bi njega na silu netko izbacio iz njegove župe i zatim zatražio da se složi s takvim nasiljem i otimačinom</p>
<p>DOBROSLAV PARAGA</p>
<p>Iznenađuje da inače dobro obaviješteni gospodin Luka Vuco pojma nema o uništavajućem udaru protiv temeljnih postulata parlamentarne demokracije i višestranačja nelegalnim udarom na Hrvatsku stranku prava pod mojim vodstvom u ljeto 1993. </p>
<p> U vrijeme mojih progona, uhićenja, suđenja, ubojstava mojih najbližih suradnika... nikada se nije oglasio ni jednom jedinom prosvjednom riječju jer se s time očigledno slagao, ali sada se iznenada oglašava kao odvjetnik Ante Đapića (»Obračun sa sobom«, Vjesnik, Stajališta, 2. lipnja), kojem svi odvjetnici svijeta ne mogu pomoći da s vremenom pretvori nešto što je od početka bilo nasilje i nepravda – pravdu.</p>
<p>Vlada Nikice Valentića izdala je 1. lipnja 1993. službenu izjavu u kojoj je pozvala Đapića da izvrši puč protiv legalnog vodstva HSP-a, no kada mu to nije uspjelo jer je 90 posto stranačkih članova i dužnosnika stajalo uz mene, ondašnji ministar uprave a današnji pučki pravobranitelj Jurica Malčić jednostavno je potezom pera smijenio mene i legalno stranačko vodstvo te stranku prepisao na sazivača ilegalnog sabora u Kutini, Antu Đapića.</p>
<p>Dotični to niti prema kojem pravnom temelju nije mogao legalno provesti jer nije bio stranačkim statutom ovlaštena osoba za sazivanje niti HSP-ova predsjedništva a kamoli izvanrednog stranačkog sabora.</p>
<p>Svakome je dopušteno mijenjati sebe i svoja uvjerenja, ali ne pritom ukrasti i zadržati parlamentarnu političku stranku kao svoje privatno vlasništvo, što je nedvojbeno u slučaju Đapića i HSP-a. Neka Vuco razmisli što bi bilo kada bi njega netko na silu izbacio iz njegove župe ili stana u Kaštelima, odnosno oduzeo mu svećeničku službu, a zatim od njega tražio da se složi s takvim nasiljem i otimačinom.</p>
<p>Đapić je toliko osramotio ime i djelovanje HSP-a da su novinari proteklih tjedana uzeli Đapića i HSP kao sinonim za političku prostituciju u povodu sklapanja poslijeizbornih koalicija. Gospodina bi Vucu trebalo frustrirati bezakonje i nepravda, ali nakon tog njegovog javljanja nije vjerojatno da mu je uopće pravi motiv pisanja raskrinkavanje nepravdi i bezakonja u našoj državi. </p>
<p>Nije mu potrebno samozavaravati se malim brojem birača na izborima za moju stranku jer mora znati – premda ne želi – da mi je režim, oduzimanjem aktivne legitimacije HSP-a, punih dvanaest godina oduzeo pravo javnog nastupa i političkog djelovanja u elektroničkim medijima »jer da nisam predsjednik parlamentarne stranke, pa mediji nisu dužni pratiti aktivnosti moje stranke«.</p>
<p>Napokon, cijela stvar u vezi s HSP-om i dalje je pod Upravnim sudom, a odnedavno i pred međunarodnim tijelima pa i sudovima, mjerodavnima za takve slučajeve. Još je rano gospodinu Vuci za zlurado podmetanje tvrdnjom da bi mi se jednako dogodilo da sam i na HSP-ovu čelu.</p>
<p>Ne samo da sam HSP stvorio i obnovio s najbližim suradnicima nego sam ga i doveo kao treću političku stranku u Hrvatski sabor 1992., dok je Đapić ne samo bio nego i ostao satelit svake vlasti, gdje je ovih dana ponovno našao pribježište. Utakmica za to čiji je HSP još nije gotova.</p>
<p>Autor je predsjednik HSP-a 1861.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Moglo se vladati i stabilnije i uspješnije</p>
<p>Oporbene stranke, osobito SDP, kažu da još nisu spremne za prijevremene izbore. Očito smatraju da ova vlada još nije odradila sve »prljave poslove«, jer ono što je ona dosad obavila, SDP, na primjer, ne bi mogao ni pomisliti, jer bi bio pokopan kao stranka. Ali, čim se riješi i »slučaj Gotovina«, taj još navodno jedini otvoreni problem, oporba će odmah raditi na tome da dođe do prijevremenih izbora. A što će tada HDZ, jer napravio toliko loših poteza? Čim se uvidjelo da se mora sastaviti Vladu sa strankama koje svoju potporu uvjetuju teškim ustupcima, što je vrlo često bila čista ucjena, trebalo se odmah pripremati za nove izbore i u najpogodnijem trenutku raspisati ih. Ovako, dopustilo se da ucjenjuju i Srbi i Talijani i Bošnjaci, svatko traži svoje... Da je tako učinjeno mogali su se steći uvjeti da se sastavi stabilna Vlada i da se vlada i stabilnije i uspješnije. Čini se puno nepotrebnih pogrešaka... </p>
<p>IVAN LUČIĆVALPOVO</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Tako se ne mogu graditi dobrosusjedski odnosi</p>
<p>U Sloveniji Večer piše o svečarskom ozračju nedavno na Brijunima gdje su se sastale hrvatska i slovenska vlada i da Hrvatska mora naučiti da u svojim zahtjevima ponekad i popusti, onako kako to radi Slovenija! Valjda misle – po uzoru na Janšu, kada je u najtežim trenucima Republike Hrvatske okupirao i ukrao Svetu Geru, a Ljubljanska banka opljačkala hrvatske, bosanskohercegovačke i druge štediše i do danas ne vraća opljačkano vlasnicima? Dok je još bio u oporbi, Janša je izjavio u parlamentu: »Hrvatskoj ne treba vratiti Svetu Geru jer ćemo imati bolju poziciju kod pregovora o državnoj granici!« Sjećate li se toga? Zar je to europsko ponašanje? Zar u Sloveniji misle da će Europska unija neprestano tolerirati takvo ponašanje svoje članice? Kako se uopće tako mogu razvijati prijateljski dobrosusjedski odnosi među državama i ljudima? Opravdavati svoje takvo ponašanje članstvom u EU previše je prozirno i štetno, možda i za same autore takvog modela ponašanja, koje za sada Europska unija – tolerira! A hoće li to neprestano činiti? Možda i neće!</p>
<p>MIHAEL SLIVARVELENJE, SLOVENIJA</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Dvadeset i četiri godine u stacionaru</p>
<p>Nenad Došen: »Ovdje smo kao velika obitelj, pa tu ima i ljubavi, ali i svađa«</p>
<p>Mnoge osobe s tjelesnim invaliditetom nemaju nikoga da se brine njima te su primorane živjeti u stacionarima domova za starije i nemoćne.</p>
<p>Među njima je i Nenad Došen, koji u Domu za starije i nemoćne osobe Trešnjevka živi već 24 godine. »Kao petomjesečna beba obolio sam od dječje paralize a s 22 godine sjeo sam u invalidska kolica. Poznat mi je jedino život invalida pa kad me pitaju kako mi je, kažem da je dobro, jer ni ne znam kako je to biti zdrav«, kaže Došen. </p>
<p>Pun optimizma, tvrdi da bi mnogi mogli pomoći samima sebi, te da bi se mogli i zaposliti, unatoč invaliditetu. »Cijeli sam život nešto radio, doduše uvijek neprijavljen, no rad mi je dodatno ispunjavao život. Da su me prijavili svi za koje sam radio, danas bih imao 27 godina staža«, tvrdi Došen. Radio je neko vrijeme kao krojač, za što se i školovao, a dugi niz godina bio je i portir.</p>
<p> No, danas prima jedino 80 kuna državne pomoći i 200 kuna pomoći Grada Zagreba. »I bolje da nemam radnog staža, jer tada bih sam morao plaćati stacionar od mirovine koju bih dobivao«, dodaje. A kako boravak u stacionaru mjesečno košta više od dvije i pol tisuće kuna, svjestan je da s mirovinom ne bi mogao plaćati smještaj. </p>
<p>Obitelji nema, no ne žali za tim. Kaže da u domu ima dovoljno ljubavi, ali i svađa, te se njegovi korisnici mogu smatrati velikom obitelji. »Prije nego sam došao u dom na Trešnjevku, obišao sam sve domove u Zagrebu i primijetio da u ovom domu vlada ozračje obiteljske atmosfere i to je presudilo u mom odabiru smještaja«, pojasnio je Došen.</p>
<p>Hrana u domu je dobra, a otkako je prije dva mjeseca obnovljen stacionar, ugodnije je i u sobama. Stacionar u trešnjevačkom domu u potpunosti je prilagođen kretanju i životu invalida. Od soba, u kojima više nema barijera za kolica, do kupaonica s prilagođenim kabinama za tuširanje i toaletima. </p>
<p>»Problem je izlazak iz doma, jer zagrebačke ceste još nisu prilagođene invalidima. Pohvalno je što se u zadnje dvije godine spuštaju rubnjaci, no to nije dovoljno«, istaknuo je Došen. Kaže kako spušteni rubnjaci još uvijek nisu do kraja izravnani s kolnikom. Razlika u visini kolnika i rubnjaka je nekoliko centimetara i mali »zub« koji nastaje velika je barijera za invalidska kolica. Tako je osobama s invaliditetom potrebna pomoć drugih. »Treba poraditi i na svijesti građana o nama. Kada nekoga zamolim da mi pomogne prijeći s kolicima preko nečega, ima onih koji odgovore da nisam ni trebao izlaziti na cestu, ako se ne mogu kretati«, priča Nenad Došen </p>
<p>A izlazi isključivo onda kada nekome od korisnika pa čak i djelatnika doma, treba obaviti kupovinu na tržnici, platiti račune, odnijeti nešto na poštu ili u banku.</p>
<p>I dok je prepričavao Vjesnikovim reporterima svoj život u domu, preko poda njegove sobe prešao je žohar. »Svašta! Bilo ih je prije preuređenja, no otkako su obnovili stacionar, ovo je prvi kojega sam vidio. Ali neće se najesti u mojoj sobi – ja jedem uvijek izvan sobe«, nasmijao se. </p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Reorganizacija bez sječe</p>
<p>»Ne radi se ni o kakvoj sječi glava. Ne treba se bojati nitko, tko je spreman služiti gradskim interesima«, rekao je Bandić</p>
<p>Nakon najavljenog smanjenja gradskih ureda i službi u Poglavarstvu sa 19 na 14, Klub vijećnika SDP-a podnio je u četvrtak Odboru za statut, poslovnik i propise, amandman kojim predlaže osnivanje još jednog ureda, i to Gradskog ureda za strateško planiranje i razvoj Grada. Prema neslužbenim izvorima, na čelu tog ureda trebao bi biti Slavko Dakić.</p>
<p> Obrazlažući prijedlog, gradonačelnik Milan Bandić rekao je kako bi zadatak Gradskog ureda za strateško planiranje i razvoj Grada bio da do kraja godine predloži strategiju razvoja Grada za sljedećih deset godina. </p>
<p>»To nije zamjena za Gradski zavod za planiranje jer se novi ured neće baviti samo urbanizmom već svim segmentima upravljanja Gradom. Ne želimo djelovati prema ad hoc rješenjima, nego želimo djelovati osmišljeno, u suradnji sa stručnjacima«, rekao je Bandić.</p>
<p>Člana Odbora i zastupnika HSP-a Peru Kovačevića zanimalo je što će biti s djelatnicima koji neće biti raspoređeni na nove dužnosti u gradskoj upravi.</p>
<p>»Ne radi se ni o kakvoj sječi glava. Ne treba se bojati nitko, tko je spreman služiti gradskim interesima. Zaposlenicima u gradskoj upravi to je obveza, budući da imaju plaću 33 posto veću od prosjeka u Hrvatskoj«, odgovorio je Bandić. </p>
<p>Odbor je prihvatio prijedlog reorganizacije uprave i SDP-ov amandman, no odbio je prijedlog o raspoređivanju novca za rad političkih stranaka u tekućoj godini, jer nisu navedeni iznosi koji su stranke već dobile.</p>
<p> Prema tom prijedlogu, od lipnja do prosinca 2005. godine SDP će dobiti 656 tisuća kuna, HDZ 245 tisuća kuna, HSP gotovo 200 tisuća kuna, HNS 139 tisuća kuna, dok će HSS i HSU dobiti po 100 tisuća kuna a DC i HSLS će dobiti po 30 tisuća kuna. </p>
<p>Visina dodijeljene svote ovisi o broju zastupnika koje pojedina stranka ima u Gradskoj skupštini, ali i njihovu spolu, jer podzastupljeni spol ima pravo na 10 posto veću naknadu.</p>
<p>Hrvoje DorešićRužica Jakešević</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Od »Aide« i »Kose« do Matule i Despota </p>
<p>Koncertom Lidije Bajuk, Matije Dedića, Massima, Hot cluba Zagreb, Mojmira Novakovića i grupe Kries u petak, 24. lipnja, u 21 sat, u atriju Prirodoslovnog muzeja započinje šesta sezona Klupske kazališno-glazbene scene Amadeo. Na isti će dan, na plutajućoj pozornici jarunske veslačke staze, biti izvedena prva ovogodišnja predstava Jarunfesta, rock opera »Gubec Beg«. Na Jarunfestu će, osim prošlogodišnjeg »Gubec Bega« i pretprošlogodišnje »Kose«, premijerno biti izveden i mjuzikl »Aida«.</p>
<p>Iako ljeti sve koncertne dvorane, sva gradska kazališta i svi klubovi zatvaraju svoja vrata građanima, a u kina dođe samo pokoji hit film, ljetna će sezona u Zagrebu biti prepuna kulturnih događanja. Građani će moći doslovno svaki dan odabirati ponešto iz bogate ponude glazbenih i kazališnih zbivanja. </p>
<p>Manifestacija s najduljom tradicijom, već dvadesetgodišnjom, svakako je Zagrebačko histrionsko ljeto u sklopu kojega će na Ljetnoj sceni na Opatovini te na Maloj sceni Gumbek, do 28. kolovoza, biti izvedeno više od sto predstava. Predstave počinju uvijek u 21 sat, a karte po 50 kuna kupuju se na Opatovini prije početka predstave.</p>
<p>Bogat kazališni program nudi i već spomenuta scena Amadeo na kojoj će, osim sjajnih koncerata popularne, klasične i jazz glazbe, biti izvedene i sjajne kazališne predstave. Nenad Jandrić iz programskog odbora kaže da se najviše pazilo na kvalitetu ponuđenog programa »Svirat će samo najbolji glazbenici, a sve predstave koje će se izvoditi, već su pokupile sve nagrade u Hrvatskoj. Krležina monodrama 'Na rubu pameti' u fenomenalnoj izvedbi Dragana Despota i legendarni Münchhausen Vilija Matule samo su neke od njih«, govori Jandrić. </p>
<p>U ljetnim mjesecima koncerata će biti po cijelom gradu. Osim na otvorenim prostorima, bit će ih i u Katedrali, Crkvi sv. Katarine i u predvorju Klovićevih dvora gdje će se održavati čak dva festivala. Na Zagrebačkom baroknom festivalu (ZABAF), koji će trajati od 2. srpnja do 1. kolovoza, ugledni će domaći i svjetski glazbenici izvoditi djela baroknih velikana, ali i rijetko izvođenih hrvatskih baroknih skladatelja, i sve to na autentičnim baroknim glazbalima. U istim trima prostorima održat će se i deset koncerata Zagrebačkih ljetnih večeri 2005. Oba festivala organizira Koncertna direkcija Zagreb.</p>
<p>Vera Pfaff</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Buffet »Dva prijatelja« zapečatila Porezna uprava</p>
<p>Za sve one koji žale nad zatvorenim buffetom »Dva prijatelja« u Donjim Sveticama, iz Ministarstva stiže prilično dobra vijest. Zabrana obavljanja djelatnosti vlasniku objekta, Metuli Avziji, samo je privremena. On, naime, nije na vrijeme platio porez na dodanu vrijednost pa je Porezna uprava morala zapečatiti »Dva prijatelja« i prekinuti mnoga prijateljstva koja su se ovdje stvarala i održavala. </p>
<p>Ovaj samostojeći objekt na križanju Vukovarske i Donjih Svetica postoji gotovo oduvijek i tu su se okupljali zaposlenici iz okolnih tvornica i gradilišta. Druženje na drvenim klupama, čitanje novina i ispijanje »žestica« bile su omiljene aktivnosti posjetilaca ovoga kultnog mjesta. </p>
<p>»Oduvijek sam odlazio u 'Dva prijatelja' s dečkima s posla i tu bi raspravljali o politici, ženama i nogometu«, kaže jedan od stalnih gostiju ovog dražesnog malog buffeta.</p>
<p> Sada je već više od mjesec dana otkako se iz »Dva prijatelja« ne čuje burna rasprava ili veseli smijeh uz čašu piva i dim cigareta. Omiljeno okupljalište mnogih »prijatelja« proradit će kada porezni obveznik, odnosno gospon šef, plati PDV. Tada će s vrata buffeta biti maknut pečat, koji za sada nikome ne dopušta ulaz u prostor, a njegovo je skidanje, kako doznajemo u središnjem uredu Porezne uprave, kazneno djelo. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Kažem vam, mali Beč! </p>
<p>Volim ga odavna, u njem sam se definitivno skrasio 1935. godine i ne mogu zamisliti da bih živio u nekom drugom gradu, osim možda za nuždu u nekom gradu Španjolske ili Norveške. Zagreb je tako drag grad, skitao sam se po svijetu i kad god bih se vraćao uvijek me oduševljavao Zagreb. U ono doba, kad sam se skitao po svijetu i vraćao se u Zagreb, bio sam uvijek oduševljen njegovim polivenim ulicama i čistoćom restorana, običnih i mliječnih. </p>
<p>Nikom nisam govorio o tome zašto i kako volim Zagreb, ali sam ga neizmjerno volio i sveđer ga volim. Već sama činjenica što sam se nastanio u Zagrebu, potvrđuje koliko mi je drag taj grad. U Zagrebu je bilo najljepše to što je to mali Beč. Nikakve razlike nije bilo kad dođete iz Beča, Graza, Praga u Zagreb, bogat kulturni život, galerije, muzeji, slikarske izložbe, ničega nije nedostajalo, sve je to bilo Europa. Kulturne ustanove kao npr. Akademija znanosti i druge oduševljavale su me. U nekima sam i sam sudjelovao. U Hrvatskoj enciklopediji radio sam španjolsku i portugalsku književnost, možete misliti kako sam bio ponosan: mlad čovjek, a već u tako važnoj ustanovi. Onda slikarske izložbe na sve strane, galerije, saloni izložbeni. Kažem vam, mali Beč.</p>
<p> Ali ima nešto čudnovato što nisam mogao shvatiti u Zagrebu. Evo, na primjer, bili su oglasi na vratima i na prozorima veliki crveni, obično malko ukošeni na kojima je pisalo nepravilno: 'za iznajmiti'. U mome čistom jeziku južnjačkom nikada nije mogao doći infinitiv sa za. Tako sam u Ilici pošao za jednim takvim oglasom i htio sam uzeti čitav stan, jer su mi u svijetu dodijale gazdarice sa svojim sitničavim zahtjevima. I uđem u dvorište da pogledam tu kuću, taj stan. Dočekao me je vremešan gospodin i gospođa obradovani što vide mlada gospodina, i vrlo uslužno pokazuju stan i dolaze sa svojim, sada ćete čuti. Pitaju me, imate li ženu. Rekao sam nemam. Bili su zadovoljni. Imate li psa, rekao sam nemam, opet oni obasjana lica. Imate li mačku, kažem nemam. A imate li ptice, ja kažem nemam, oni još zadovoljniji ali ja vidjeh koliko je sati, kakva je to čeljad i oni kažu da možete ostati preuzeti stan. A ja kažem, znate, to je nešto komplicirano. Oni kažu kaj je to komplicirano, a ja kažem: vidite, gospodine i gospođo ima jedna nevolja. Oni pitaju, je, pa kaj. A ja kažem, znate, imam nalivno pero. Oni kažu, je pa kaj, a ja velim, znate, malko škripi kada pišem. Doviđenja.</p>
<p>Josip Tabak, prevoditelj</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Taksiji do Maksimira ipak vozili po tarifi</p>
<p>Brojni građani koji su se u srijedu navečer htjeli uputiti na koncert Bijelog dugmeta ili natrag taksijem, računajući da će ih vožnja koštati 30 kuna, neugodno su se iznenadili.</p>
<p>Organizator koncerta Vladimir Mihaljek najavio je, naime, da će u srijedu zagrebački taksisti prevoziti posjetitelje iz svih dijelova grada do stadiona u Maksimiru, uz predočenje ulaznice, za samo 30 kuna. No, od toga nije bilo ništa.</p>
<p>»Prijateljica i ja ostavile smo automobil na Zapadnom kolodvoru i budući da sam čula za akciju taksista, odlučile smo uzeti taksi. No kad smo taksistu rekle da su sve novine pisale o tome, on je rekao da nema pojma. Isto je bilo i kad smo se vraćale, platile smo vožnju 60 umjesto 30 kuna«, rekla je razočarana Ivana.</p>
<p>Predsjednik Udruženja zagrebačkih autoprijevoznika Radio Taksi Zagreb, Juraj Šnidarić, kaže da nije bilo riječi ni o kakvoj akciji. »Gospodin Mihaljek je to, što je rekao, rekao na svoju ruku«, ustvrdio je Šnidarić. Dodao je kako se s gospodinom Mihaljekom raspravljalo samo o Maksimirskoj odnosno o tome hoće li ili ne taksisti moći voziti tom ulicom. »Ako je htio akciju, morao nas je pozvati barem sedam dana prije koncerta i sve bi se mogli dogovoriti«, rekao je Šnidarić i dodao kako mu je žao ako se neki građani osjećaju zakinutima.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Hrvatski inovatori kod Milana Bandića </p>
<p>Hrvatskim inovatorima koji su na svjetskoj izložbi inovacija Inpex u Pittsburghu (SAD) sredinom lipnja osvojili 17 odličja i četiri diplome, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u četvrtak je uručio odličja i prigodne darove. Čak šezdeset posto tih odličja osvojili su zagrebački inovatori.</p>
<p>»Grad Zagreb podupire razvoj malog i srednjeg poduzetništva i poduzetničko korištenje inovacija, a i dalje smo otvoreni za ovakvu vrstu suradnje«, rekao je gradonačelnik Bandić. Od 2001. godine iz gradskog proračuna za rad inovatora dodijeljeno je bespovratno ukupno nešto više od milijun kuna. Hrvatski inovatori sudjelovali su dosad na Inpexu 12 puta te osvojili više od 200 odličja, što Republiku Hrvatsku, kako je rekao gradonačelnik, svrstava u sam svjetski vrh najboljih zemalja izlagača. Od 17 ovogodišnjih odličja, sedam je zlatnih, pet srebrnih, tri su brončana a dobivene su i dvije posebne nagrade. Među nagrađenim hrvatskim radovima nalaze se, primjerice, sustav upravljanja vozilima za hendikepirane osobe Dražena Rzouneka, medicinski pripravci Vladimira Leke, Umni američki nogomet Ivice Pešuta itd. [R. J.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Zemljin ekosustav nepovratno propada</p>
<p>Istraživanje što ga je četiri godine sastavljalo oko 1300 znanstvenika iz 95 zemalja i koje je koštalo 20 milijuna dolara upozorava na pogubnost ljudskih aktivnosti koje prijete uništenjem Zemljine sposobnosti da omogući život budućim generacijama</p>
<p>Nedavno objavljeno Milenijsko izvješće o ekosustavu našeg planeta na 2500 stranica dramatično upozorava na način na koji je društvo iskorištavalo prirodne zalihe, prouzročivši promjene što su istrošile prirodne procese kojima se održava život na Zemlji. To će ugroziti napore usmjerene prema smanjenju gladi i siromaštva te poboljšanju globalne zdravstvene skrbi.</p>
<p>Milenijsko izvješće o ekosustavu Zemlje (MA-Millennium Ecosystem Assessment) četiri je godine sastavljalo oko 1300 znanstvenika iz 95 zemalja. U njemu se kaže kako su ljudi većinu ekosustava i ne znajući promijenili u dramatično kratku razdoblju. Način na koji je društvo potrošilo hranu, pitku vodu, šume, prirodna vlakna i gorivo u posljednjih 50 godina ozbiljno je ugrozio sam opstanak, zaključuje se u izvješću. Vjerojatno će se na putu ostvarenja milenijskih ciljeva razvoja, oko kojih su se 2000. složili vodeći državnici svijeta, naći zapreke.</p>
<p>Svaki napredak u iskorjenjivanju siromaštva i gladi, unapređenju zdravstvene skrbi te zaštiti okoliša bit će uzaludan budu li se i dalje uništavale »usluge« ekosustava. Dramatično izvješće u osnovi je revizija ekonomije prirode i pokazuje da smo s većinom »ekonomije« u minusu, što donosi dramatične posljedice. Posrijedi je uništenje snova o smanjenju siromaštva i napretku civilizacije. </p>
<p>Milenijsko izvješće od prijašnjih se izvješća o okolišu razlikuje po tome što ekosustave definira kao svojevrsnu robu, iz koje ljudi crpe šume za gradnju, čisti zrak za disanje, ribu za hranu, prirodna vlakna za odjeću. Porast stanovništva u svijetu nakon Drugoga svjetskog rata doveo je do neograničena iskorištavanja prirodnih zaliha. Iako je čovječanstvo u tom procesu ostvarilo znatne dobitke – ekonomija i proizvodnja hrane nastavile su rasti – način na koji se u tome uspijeva dovodi u pitanje globalni napredak. Kada se, naime, pogledaju pokretači promjena koji utječu na ekosustave, vidi se da su oni ili nepromjenjivi ili u snažnu porastu. Potvrđuju to promjene staništa, klimatske promjene, osvajačke vrste, prekomjerno iskorištavanje zaliha i onečišćivači poput dušika i fosfora.</p>
<p>Od 1945. više je zemlje pretvoreno u poljoprivredne površine negoli u 18. i 19 stoljeću zajedno. Više od polovice svih sintetskih dušikovih gnojiva (prvi put proizvedenih 1913.) upotrijebljeno je nakon 1985. godine. Autori Izvješća tvrde kako je nekontrolirano iskorištavanje zaliha rezultiralo nepovratnim gubitkom različitih vrsta na Zemlji. Među njima je 10-30 posto sisavaca, ptica i vodozemaca kojima prijeti istrebljenje. Navodi se da su u posljednjih 50 godina unaprijeđena samo četiri područja ekosustava - žitne i stočne zalihe, proizvodnja vodenih kultura te izdvajanje ugljika (CO2) zbog globalne klimatske regulacije, što se postiglo novim pošumljavanjem sjeverne hemisfere. Zalihe lovišta riba i pitke vode ne mogu, međutim, zadovoljiti ni trenutačne, a kamoli buduće potrebe.</p>
<p>Milenijsko izvješće vrlo je snažan znanstveni konsenzus o neodrživosti puta na kojem se danas nalazi većina svjetskih ekosustava. Nesumnjivo će se naći i njegovi protivnici, no njih bi se, kažu znanstvenici, moglo staviti na istu razinu razmišljanja kao i one koji govore da pušenje ne šteti zdravlju. Oblikovanje budućih scenarija očuvanja prirodnoga okoliša omogućit će ljudskom društvu da popusti uzde u koje je upregnulo prirodu, istodobno je koristeći za unapređenje životnoga standarda. To, međutim, zahtijeva promjene obrazaca potrošnje, bolje obrazovanje, nove tehnologije te više cijene iskorištavanja ekosustava. Neka rješenja vraćaju nas na stare, ali još neispunjene inicijative, poput ukidanja financijske pomoći proizvodnji koja stvara neravnotežu u svjetskoj trgovini, a poljoprivredu se optužuje za pretjeranu upotrebu umjetnih gnojiva i pesticida na poljima. </p>
<p>Milenijsko je izvješće tako vrlo decidirano i znanstveno potvrdilo stanje stvari s dramatičnim globalnim onečišćenjem jedinog nam planeta. Hoće li se njime barem nešto promijeniti? </p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Od petka kroz tunel Mala Kapela!</p>
<p>Mala Kapela, najduži tunel u Hrvatskoj, otvara se u petak u 10 sati, potvrđeno je u četvrtak iz Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka. Tunel je »prošao« sva ispitivanja i odlučeno je kako je bolje otvoriti ga i tako izbjeći najavljenu gužvu preko prijevoja, nego čekati nedjelju za kada je, ponovimo, najavljena velika svečanost otvaranja kompletne 380 kilometara dugačke autoceste Zagreb - Split. [C.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Gates donirao 1,2 milijuna dolara</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Bill Gates, najbogatiji čovjek na svijetu, donirao je 1,2 milijuna dolara za istraživanje bolesti spavanja. Centar za molekularnu biotehnologiju, sa sjedištem u Newarku, kojega je utemeljio Institut Fraunhofer, trebao bi upotrijebiti taj novac za razvoj cjepiva protiv bolesti koja je prijetnja za više od 60 milijuna ljudi u 36 zemalja subsaharske Afrike, po podacima Svjetske zdravstvene organizacije. Afrička tripanosomijaza, općenito poznatija pod izrazom bolest spavanja, parazitska je bolest koja se prenosi na čovjeka ubodom ce-ce muhe. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Moždane stanice iz laboratorija</p>
<p>Američki su znanstvenici u laboratoriju duplicirali generaciju odraslih moždanih stanica i tako prvi put omogućili njihovu neograničenu proizvodnju </p>
<p>Postoji nada da će nova tehnologija, koja je za sada ispitana na životinjskim stanicama, omogućiti znanstvenicima da proizvedu neograničenu zalihu ljudskih moždanih stanica koje će se moći upotrijebiti u liječenju najtežih moždanih oboljenja poput Parkinsonove i Alzheimerove bolesti te epilepsije.</p>
<p>Znanstvenicima s američkog Instituta za mozak to nije prvi put da su nezrele matične stanice manipulacijom razvili u moždane stanice. No još nikome nije uspjelo tako detaljno i postupno replicirati proces sazrijevanja stanice, koji se odvija u mozgu. Ipak, naglašavaju neki, ne treba precjenjivati mogućnosti istraživanja u tom području. </p>
<p>Znanstvenici su iskoristili tehniku koja se upotrebljavala za razvitak odraslih krvnih stanica izvan tijela. Skupili su nezrele živčane stanice miševa, koje su se tek počele razvijati, te su kemijski potaknuli njihovo sazrijevanje. U petominutnim razmacima snimali su tijek postupka, koristeći se posebnim mikroskopom, što im je omogućilo snimanje kratkog filma koji prikazuje postupno sazrijevanje stanica u odrasle moždane stanice (neurone) te detaljnije promatranje psiholoških promjena tijekom sazrijevanja.</p>
<p>Prije nešto više od desetljeća znanstvenici su shvatili da ljudski mozak nastavlja proizvoditi male količine novih stanica i nakon čovjekova odrastanja. Matične stanice prirodno se razvijaju u potpuno oblikovane moždane stanice tijekom puta kroz živčanu mrežu, što počinje duboko unutar mozga, u području nazvanom subventrikularna zona i završava u području odgovornom za osjet njuha. Posljednja je studija pokazala da bi se stanice mogle razviti na normalan način i izvan uobičajene okoline unutar mozga. Znanstvenici misle da bi se te stanice mogle i zamrznuti do upotrebe. Tada bi ih se otopilo te započelo proces stvaranja stanica s mnogo novih neurona.</p>
<p>Sve dok bolesti poput Parkinsonove, Alzheimerove ili Huntingtonove budu uništavale dijelove mozga, mogućnost regeneriranja potrebnih vrsta stanica te njihovo umetanje na pravo mjesto bit će od velikog značenja. Taj najnoviji uspjeh američkih znanstvenika uistinu predstavlja tehnički napredak, no proći dosta vremena prije upotrebe tih stanica u terapijske svrhe. </p>
<p>Prof. Sandra Čučak</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Milijuni u opasnosti </p>
<p>Do kraja 2020. oko 34 milijuna ljudi u Americi u opasnosti je od lomova kostiju oslabljenih osteoporozom </p>
<p>Američko društvo kirurga u najnovijem izvješću upozorava na to da će do 2020. godine polovica stanovnika Amerike starijih od pedeset godina - riječ je o oko 34 milijuna ljudi - biti u opasnosti od lomova kostiju oslabljenih uglavnom osteoporozom. Riječ je o bolesti što napada kosti, koje postaju šupljikave i krhke. Stručnjaci procjenjuju kako je mnogo veća vjerojatnost da će žrtvom postati žena negoli muškarac. </p>
<p>Ipak, osteoporoza ne štedi nijedan spol, nijednu rasu. Američko društvo kirurga savjetuje jednostavne preventivne postupke, primjerice, tjelesnu aktivnost pola sata na dan. Svrha je vježbanja kosti održati zdravima. Starijima od pedeset godina preporuča se uzimanje više kalcija i vitamina D, u hrani ili kao dodatak. Žene u dobi iznad 65 godina i svi koji su ikad pretrpjeli prijelom kostiju, čak i onaj najlakši, a stariji su od 50 godina trebali bi otići na test gustoće kostiju. Premda gustoća tkiva nije jedina snaga kostiju, test gustoće trenutačno je najbolje što znanost nudi na tom području.</p>
<p>No, jedno je istraživanje pokazalo kako se koljeno oštećeno artritisom može zamijeniti usadkom iz ruke. Takav je način liječenja siguran i smanjuje bol, a povećava pokretljivost u 90 posto slučajeva. Svake godine oko 300.000 Amerikanaca dobije nova koljena, a očekuje se kako će taj broj rasti kako stanovništvo bude starilo. </p>
<p>Lana Kos</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Bodanić: U umjetnosti cilj opravdava sredstvo</p>
<p>Reagiranja: U zagrebačkom HNK sazvana konferencija u obranu digniteta Baleta </p>
<p>Ponukan posljednjim ispadom u medijima kako se traži moja suspenzija odlučio sam progovoriti. Trebao sam i to vjerojatno ranije učiniti, a jer sam više volio raditi nego pričati. Cijeli skandal isprovociran je dan nakon što su jedne dnevne novine napisale kako ću vjerojatno ostati na mjestu ravnatelja baleta, što je očito bio dovoljan povod da se na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> organizira onakva tiskovna konferencija. Iz svega je jasno da netko pretendira na moju poziciju.</p>
<p> To je rekao Dinko Bogdanić, ravnatelj Baleta zagrebačkog HNK na konferenciji za novinare održanoj u četvrtak u središnjoj nacionalnoj kazališnoj kući.</p>
<p> Prije nego što je odgovorio na optužbu sindikata, da je istjeravši Alena Gotala, kao sindikalnog povjerenika, s jednoga baletnog pokusa zabranio njegovo djelovanje, Bogdanić se osvrnuo poimenice na samoga Gotala i Barbaru Novak dovodeći u pitanje njihov profesionalni rad te rad Ljubice Pilić, tajnice Sindikata djelatnika u kulturi.</p>
<p> »Neki od članova sindikata uopće nisu bili obaviješteni da će biti održana konferencija za novinare«, kazao je Bogdanić te dodao: »U Baletu ima onih kojima smeta i ne mogu slijediti moj rad i tempo. Alen Gotal i Barbara Novak i sami znaju da nisu u najboljoj formi.« Bogdanić je ispričao da na spornom pokusu nije on taj koji je bio bezobrazan prema Gotalu, već upravo obrnuto. </p>
<p>Ostoja Janjanin, balet majstor, koji je također nazočio »navodnom incidentu«, ističući kako u baletu ima bezobraštine koja se više ne smije tolerirati, smatra da je »Gotal u tom trenutku zaboravio da nije na sastanku sindikata, već na probi baleta gdje se zna hijerarhija. Kada ga ravnatelj i baletni majstor zamoli da izađe s probe, to je dužan i učiniti«. </p>
<p>»Uostalom, na toj je probi bila prisutna njegova zamjenica Barbara Novak i zakonski nije bilo potrebe da i on tamo ostane«, jasna je bila Lili Štokalo, glasnogovornica zagrebačkog HNK.</p>
<p>Na optužbe o verbalnom zlostavljanju Dinko Bogdanić je odgovorio kako nikada nikomu nije vrijeđao dijete i kako ga nitko od prisutnih na probi nije čuo da psuje. Raskid ugovora s petero plesača Janjanin je prokomentirao riječima da je to samo »velika sreća za budućeg direktora baleta«. </p>
<p>Zbog službene spriječenosti, konferenciji nije nazočila v.d. intendantica Jasna Jakovljević, no prisustvovao je dio baletnog ansambla, zaposlenika baleta HNK te nekoliko Bogdanićevih suradnika, koji su pljeskom izražavali svoju potporu ravnatelju baleta. </p>
<p> »Smatrao sam da smo sve riješili na sastanku u Ministarstvu«, izjavio je Nicolae Vask, rekavši, međutim, kako kako su oni ovdje ne da bi branili Dinka Bogdanića, već dignitet samoga Baleta.</p>
<p>Nazivajući lažima događaje od prije godinu dana i optužbe bivše balerine Nikoline Katić, te ne želeći komentirati izjave Milka Šparembleka i Almire Osmanović da su neke od njegovih koreografija plagijati, Bogdanić je ustvrdio kako »u umjetnosti cilj opravdava sredstvo«. </p>
<p>Sonja Tešinski</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Plesni laboratorij manipulacije </p>
<p>Kako »street dance« umjetnički modificirati, oljuštiti s njega slojeve asfaltne prašine dalekih predgrađa do kojih sporo dolaze svjetla velegrada. I kako to neposredno »susjedstvo« s kojim raste strogo »socijalno« definirano djetinjstvo utječe na ekstatični plesni vokabular oštrog break dancea i cinično rječitoga hip hopa? </p>
<p>Na koji način taj predživot kvartovskih boja i mirisa određuje životnu perspektivu plesača kad jednom stignu pod svjetla reflektora što istodobno maze i bole. I na posljetku, kako u tima interakcijama pronaći mjesto za osmišljavanje vlastite slike svijeta što se piše plesom svoje ulice, trga i pločnika. </p>
<p> U istraživanje na tom tragu, u kritičko promišljanje svijeta opsjednutog televizijskim programima, iritantnim tv showovima i kičastim sapunicama, krenuo je brazilski koreograf Bruno Beltrao u predstavi »Telesquat«, kojom je u srijedu na večer u »Gavelli« otvoren 19. Eurokaz u Zagrebu. </p>
<p>Taj koreograf s periferije Ria de Jeneira spomenuti scenski projekt slaže dramaturški suvereno, precizno, inteligentno, u »carstvu neobične spontanosti« upotrebljavajući niz duhovitih, ponekad i otvoreno sarkastičnih »visoko igrivih« dosjetki koje gledatelja i izvođača supostavljaju u niz začudnih odnosa.</p>
<p> Nerijetko se gubi granica gledalište-pozornica, dok s druge strane »rampa« čvrsto omeđuje prostore, koji simbolično i semantički odvaja medijsku prezentaciju (TV studio) i njezinu percepciju (udobnost fotelje u dnevnoj sobi). </p>
<p> »Telesquat« započinje skečem, bliskom pantomimi četvorice plesača koji različitim položajima tijela, dovodeći u dvojbe gledatelja, slijede narativnu liniju dobro zamišljene plesne zagonetke. Neveliki pano na stalku, koji pomalo sirovo simulira traku za titl na televizijskim ekranima, objašnjava zbivanja na sceni.</p>
<p> Svojevrsni voditelj ili otkvačeni konferansje projekta što komunicira i s publikom predstavlja sve članove »Grupe de Rua de Niterói«, navodeći s mnogo doze parodiranja (kao da su glavni glumci televizijskog filma), uz njihova imena i, na izgled, sasvim nevažne podatke o njihovu životu, preferencije. U daljnjem tijeku te fantazije (začinjene SF- filmom, ratnim spektaklom, filozofskom dramom ideje), koja izokrenutu nerijetko bolesnu društvenu zbilju u medijskom zrcalu dekodira u jezik kretnja, pojavljuju se glavni likovi – zbunjujući Pingvin, beskrajno spora Kornjača, neprilagođeni Astronaut i opsjednut Vojnik. Njihov nasilni »rat« (zbog nemogućnosti komunikacije u razumijevanju raznorodnih poruka tijela) razjrješenje nalazi izlaskom iz dimenzije medija u stvarni svijet, iz umjetnog i informacijama onečišćenog okoliša u svijet zbilje, što je izvedeno putem upotrebe šest trodimenzionalnih ekrana. Upravo taj dio događanja (fascinantan skok-bijeg iz jedne dimenzije u drugu kao da je posuđen iz poetike novoga cirkusa u nekoj digitalnoj inačici) vrhunac je dojmljive predstave, koja priziva i zrelu introspekciju iako ne posjeduju interpretativnu snagu prijemčljivu na prvi pogled. </p>
<p>Budući da je poznavanje visoko teatraliziranoga »street dancea« u hrvatskim prilikama vrlo slabo (gostovanja stranih plesnih produkcija su rijetka i nedostatna), »Telesquat« donosi zanimljiv prinos i tomu viđenju »kazališne subkulture«. </p>
<p>S druge strane, Eurokaz je, unatoč nepokolebljivosti izbornice, svojedobno otvarao festival i daleko atraktivnijim i poetološki gledano onim projektima koji, ipak, nešto više koketiraju s naglašenijim populističkim izvedbama. To ne bi bio loš potez, pa makar bila samo ustupka gledateljima, a potonje bi mogla biti zamjerka ovogodišnjem rasporedu. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Andersenov svijet </p>
<p>Znatan dio ovogodišnjeg programa 45. međunarodnog dječjeg festivala posvećen je Hansu Christianu Andersenu. Lutkarska skupina šibenskih dječjih vrtića »Vrila« predstavila je u Galeriji svetog Krševana svoju »Sretnu obitelj« prema H. Ch. Andersenu. Voditeljica skupine Katarina Simsig i ovoga je puta opravdala očekivanja prikazavši zainteresiranoj publici zanimljivo ostvarenje. Jedina mana je odabir prostora galerije, jer je malen i neodgovarajući za dječju predstavu. </p>
<p>Na Ljetnoj pozornici Dječje kazalište iz Osijeka predstavilo se »Kresivom« H. Ch. Andersena u režiji Roberta Waltla. Nakon desetljeća izbivanja na šibensku Ljetnu pozornicu na otvorenome vratili su se Sarajlije, točnije Narodno pozorište iz Sarajeva s operom u jednome činu »Aska i vuk«. Libreto za tu predstavu napisao je Nijaz Alispahić, skladatelj je Asim Hotozić, a redatelj Ozren Prohić. Dio postave »Aska i vuk« bio je i orkestar Sarajevske filharmonije, davši velik pečat uprizorenju te opere, koju je publika dobro prihvatila. </p>
<p>Na istoj Ljetnoj pozornici nastupio je i Kupesic school of clasical balet iz Toronta u Kanadi s klasičnom izvedbom baleta »La boutique fantastique« za koju je koreografiju potpisala Rajka Kupešić, voditeljica te škole baleta. Riječ je o privatnoj školi klasičnog baleta koja djeluje od 1993. godine i okuplja djecu uzrasta do 18 godina. U Šibenik je tako došlo 23 djece i 30 roditelja. Neka od djece iz škole su drugi, odnosno treći naraštaj hrvatskih iseljenika u Kanadi. Kako saznajemo od Rajke Kupešić, taj ansambl njeguje isključivo klasični balet i sudjeluje na raznim baletnim natjecanjima u Kanadi. Svi su oduševljeni Šibenikom.</p>
<p>Lutkarski studio Anima iz Šibenika predstavio se ispred Galerije svetog Krševana izvedbom »Pinokia«, za koji je scenografiju osmislila Zdenka Bilušić iz Šibenika, koja je ujedno i režirala tu domaću predstavu, u kojoj glume Radovan Periša i Mirna Simsig.</p>
<p>U Šibenskom kazalištu pozornost publike privukla je izvedba predstave »Matematika« u režiji Zijaha Sokolovića i u koreografiji Ane Kreitmayer. »Matematiku« je osmislila Udruga umjetnika Grupa i glumci (GIG) iz Zagreba. Nije bilo lako apstraktnu matematiku približiti djeci, no GIG je to uspio. Ta je udruga umjetnika osnovana s nakanom da vrati glumce vlastitoj kreativnosti koristeći tijelo kao svoje osnovno oruđe.</p>
<p> Napokon je oživio i prostor Trga Dobrić, na kojem se predstavio Zvonko Varošanac svojom prvom knjigom za djecu »Igrajmo se stonoge«.Varošanac se, izgovarajući stihove iz svog prvijenca, pratio na gitari.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Aktualna regionalna suradnja </p>
<p>Na pitanje je li PEN otvorio temu hrvatskih novinara i haških optužnica Maković je kazao da to nije bilo spominjano</p>
<p>PEN je narastao u gigantsku organizaciju sa 144 članica i zauzevši dio velike svjetske književne i medijske scene, uvidio je i širinu problema koji se razlikuju od regije do regije, kazao je predsjednik hrvatskoga PEN-a Zvonko Maković na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Zagrebu, na kojoj je ukratko predstavio 71. kongres PEN-a koji se održao na Bledu.</p>
<p> Na kongresu koji je trajao od 13. do 20. lipnja, u organizaciji slovenskoga PEN-a, raspravljalo se o mnogim aktualnim temama (ljudskim pravima, slobodama, odnosu pisaca i birokracije itd.), o kojima se PEN izjasnio službenim rezolucijama. Maković je, kao jednu od najvažnijih, spomenuo onu koja kritizira zakon 158 što ga je donio francuski Parlament u veljači ove godine, a kojim se priznaje pozitivna uloga Francuske u sjevernoj Africi. Taj stav, smatraju penovci, veličanje je kolonijalnoga sustava u 21. stoljeću.</p>
<p> Osim te rezolucije, PEN je donio i rezoluciju o Kini i Iraku, kojom je osudio proganjanje pisaca i ograničavanje sloboda, odnosno zatvaranje pisaca u tamošnje radne logore, potom rezoluciju o Čečeniji, o Bjelorusiji i mnoge druge. </p>
<p>Maković je spomenuo da se na ovogodišnjem kongresu nanovo aktualizirala tema međuregionalne suradnje, ona s kongresa iz 1994. godine, zbog čega je PEN bio žestoko osuđivan. Nekadašnje pružanje ruke neprijatelju sada se pokazalo kao vitalno surađivanje sa susjedima koji su u posljednjih petnaestak godina prošli isti put kao i mi (oslobađanje od socijalizma, otvaranje tržišta) itd.</p>
<p> Maković je govorio i mnogim radionicama na kojima su se otvarale raznorodne teme, a jedna je od njih je i narasli birokratski aparat u PEN-u, koji ne ide u prilog kreativnosti i ugledu PEN-a. Raspravljalo se i o slobodi interneta, odnosno kršenju građanskih prava.</p>
<p>Na pitanje je li PEN otvorio temu hrvatskih novinara i haških optužnica, Maković je kazao da to nije bilo spominjano, jer to nitko nije poslao kao prijedlog.</p>
<p>Predsjednik PEN-a izvijestio je da je potpredsjednica PEN-a Sibila Petlevski izabrana kao članica međunarodne uprave PEN-a u dvogodišnjem mandatu. Najavljen je i sljedeći kongres PEN-a u Berlinu, koji će trajati od 20. do 28. svibnja iduće godine. [Lada Žigo]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Povjerenstvo odlučuje o potpori književnicima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tonko Maroević, Krešimir Bagić, Krešimir Nemec, Stjepan Čuić i Ante Stamać članovi su Povjerenstva za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u ovoj godini. Ta nam je informacija potvrđena u Ministarstvu kulture, koje je i raspisalo javni poziv za dodjelu potpora, a to je prvi put da se autorima dodjeljuju novčana sredstva koja bi im omogućila da u miru, neopterećeni egzistencijalnim problemima, pišu, prevode ili uređuju knjige. </p>
<p>Do sada su novčanu potporu dobivali samo nakladnici, dok se pisce zaobilazilo pa će vjerojatno biti zadovoljni što su i za njih osigurana neka sredstva. </p>
<p>Edo Popović kaže da je u svakom slučaju odluka Ministarstva dobra, ali se još treba vidjeti kako će biti ostvarena. Popović još nije siguran hoće li se i sam kao autor javiti na javni poziv, ali kaže da će sugerirati prevoditeljima s kojima surađuje kao urednik u SysPrintu da traže potporu.</p>
<p>Na javni poziv, otvoren do 1. rujna, mogu se javiti autori koji rade na »iznimno vrijednim projektima« – kako piše na stanicama Ministarstva kulture – a to su djela suvremene domaće književnosti i publicistike, prijevodi na hrvatski djela koja predstavljaju opća kulturna dostignuća i sabrana, odabrana i kritička izdanja djela hrvatskih autora. </p>
<p>Ministarstvo dodjeljuje četiri godišnje potpore (84.000 kuna bruto), šest polugodišnjih (42.000 kuna bruto) i petnaest tromjesečnih (21.000 kuna bruto), a isplaćivat će se mjesečno po 7.000 kuna bruto. </p>
<p>Novoimenovano povjerenstvo će razmatrati prijave te će ministru predlagati »kandidate«, a ministar će donijeti konačnu odluku. Prijavnica se može naći također na stranicama Ministarstva kulture, a ona, uz životopis i bibliografiju, zahtjeva opis projekta, ogledni arak, dvije recenzije (što je zapravo bespotrebno jer će svi ionako poslati pozitivne recenzije) i prijedlog plana realizacije. [Barbara Matejčić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Šarapova jedina zvijezda, novi dopingirani Argentinac </p>
<p>Fernando Gonzalez, tenisač koji je većinu dobroga u karijeri proživio - na zemlji, igra čudnovato dobro na ovogodišnjem Wimbledonu</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Iako na vanjskim terenima Wimbledon kluba konstantno vlada vreva uzrokovana tisućama ljudi koji su stalno u prolazu, jedna je od karakteristika ovoga Grand Slama kazališno ili gospodsko ozračje. Poluminutni je pljesak najviše što igrači mogu dobiti, osim ako se ne zovu Tim Henman, Andrew Murray ili Fernando Gonzalez. </p>
<p>Čileanski su navijači donositelji dobrog ozračja već godinama na ATP Touru, pogotovo nakon Olimpijskih igara u Ateni, gdje su se potpuno »navukli« na tenis. Tada su Nicolas Massu i Fernando Gonzalez kombinirano osvojili dvije zlatne i jednu brončanu medalju, pa je mogla početi teniska manija u toj zemlji. </p>
<p>»Za mene Davis kup traje kroz cijelu godinu. Tako se osjećam na svakom meču uz svoje navijače«, rekao je na Wimbledonu Fernando Gonzalez. </p>
<p>Inače, Gonzalez igra čudnovato dobro na ovogodišnjem Wimbledonu. Čudnovato dobro za tenisača koji je većinu dobroga u karijeri proživio - na zemlji. Inače, u dva meča Gonzalez u prosjeku ima 20 as-servisa... </p>
<p>Nešto su egzotičniji od većine na Wimbledonu i Argentinci. Neizostavni je artikl, reprezentativni nogometni dres, uvijek na njima i još uvijek imaju svoje adute u turniru. Uostalom, David Nalbandian već nekoliko godina ovdje ostvaruje odlične rezultate. No, u srijedu im je servirana i jedna loša vijest. Za njih uobičajena, jer Guillermo Canas nije prvi argentinski tenisač kojem prijeti suspenzija zbog dopinga. Naime, moguće je da će dopinški test na jednom od prijašnjih turnira pokazati zabranjene supstance u Canasovoj krvi... </p>
<p>»Mislim da je sve to velika pogreška«, nada se Canas. </p>
<p>Inače, sva teniska elita oko sebe ne stvara ozračje glamura i osoba koje su nedodirljive. Svi osim Marije Šarapove, koja će jedina klubom prošetati u pratnji tjelohranitelja. Naime, nekoliko je dana prije početka turnira u okolici kluba zabranjen pristup osobi koja je, navodno, maltretirala Šarapovu i danonoćno bila njezina sjena. »Mene nitko ne smeta. Možda bi moja djevojka Miroslava voljela da je osobno malo više smetam, budući da tijekom Wimbledona jedino igram, treniram i gledam ostale mečeve«, govori najbolji svjetski tenisač Roger Federer o svojim danima na ovom Grand Slam turniru. </p>
<p>Djeca u lovu na autograme i Japanci koji se žele fotografirati često pohrle i na mečeve Marija Ančića, kojeg slobodno možemo nazvati jednim od atraktivnijih tenisača na Wimbledonu. Tako misle i ovdašnje kladionice, a favoriti su poslagani sljedećim redom: Federer, Roddick, Hewitt, Ančić, Safin, Henman... Sedmi je u nizu bio Ivo Karlović, ali samo do drugoga dana u posljednjih deset godina najtoplijeg Wimbledona. Kiša će, navodno, prvi puta pasti tek u subotu. </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>HNS se zbog Liverpoola žali Uefi </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – HNS je na inicijativu Hajduka poslao službeni prosvjed na Uefinu administrativnu odluku, prema kojoj je Liverpool nositelj u drugom krugu kvalifikacija Lige prvaka. Nije samo HNS prigovorio Uefi, to je učinio i češki savez zbog Slavije, jer smatra da Liverpoolu ne treba davati poseban status i remetiti kostur ždrijeba kada je već kroz »mala vrata« krenuo prema obrani naslova. Naime, Liverpool nije izborio nastup u Ligi prvaka, plasiravši se na peto mjesto engleskog prvenstva, pa mu je Uefa omogućila ulazak u prvi krug kvalifikacija, koji će vjerojatno i proći. Liverpoolovom je promocijom u nositelja tako Hajduk kliznuo za jedno mjesto, ostavši bez povlaštenog statusa. </p>
<p>No, s obzirom na Uefinu krutost i principijelnost, teško je vjerovati da će protesti uroditi plodom pa je direktor »bijelih« Fredi Fiorentini u Nyon otputovao s nadom da će dobiti protivnika po mjeri. Sigurno bi volio izbjeći Liverpool ili Dinamo Kijev, a među težim su preprekama svakako Celtic, Lokomotiva Moskva, Steaua, Anderlecht i CSKA Sofija. Na Poljudu bi sigurno bili zadovoljniji kad bi dobili nekoga poput Maccabija iz Haife, Rapida iz Beča, Debrecena iz Mađarske ili Brondbyja iz Danske, dok bi norveška Valerenga bila pun pogodak. Dobije li Hajduk za suparnika turski Trabzonspor, bio bi to na neki način povratak u prošlost. U Kupu prvaka sudarili su se još 1979. godine, a to je bila prva Hajdukova utakmica odigrana na Poljudu. </p>
<p>Pravi bi izazov za sve hajdukovce bio Partizan, a ako nekoga žele izbjeći onda je to beogradski klub. Utakmica s predstavnikom SCG nosi više od samog sporta, a 1997. je Dinamo (Croatia) izbacio Partizan. Treba dodati da je Hajduk ove zime pobijedio Partizan na pripremama sa 1-0 te da je Igor Štimac tajno posjetio sportski centar Beograđana Teleoptic. </p>
<p>I za kraj, važno je istaknuti da se ispadanjem u drugom kolu kvalifikacija Lige prvaka gubi pravo daljnjeg natjecanja u Europi, a ispadanje u trećem kolu znači seobu u Uefinu ligu. Prošle je sezone Hajduk ispao u drugom kolu od Shelbournea, što je i te kako negativno utjecalo na njegov financijski plan. Srećom, došao je do naslova prvaka, pa mu je ova sezona popravni ispit. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Ljubojević postao Dinamov donator </p>
<p>Moguće je da je u pitanju manevar kojim će si Ljubojević olakšati put do inozemstva tako što bi mu Dinamo smanjio odštetu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dinamo je ipak pronašao donatora. Nije to ni Siemens, nije ni sesvetski poduzetnik Zvonko Zubak, ni donedavni kandidat za gradonačelnika Boris Mikšić kao niti bilo koji drugi financijski osnaženi interesent za ulaganje u maksimirski klub. Ulogu donatora preuzeo je Dinamov - nogometaš. Maksimirski napadač Goran Ljubojević odjednom je, ničim izazvan, samozatajno pokucao na vrata klupskih čelnika. Kad su već pretpostavili da želi kakvu »povišicu«, kuću na Zelengaju, 20-metarsku jahtu, privatni avion... njegov ih je nastup gotovo »ošamutio«. Ljubojević je zatražio smanjenje vlastitog ugovora za 50.000 eura! </p>
<p> Sličnu su inicijativu prije dvije godine pokrenuli i Mihael Mikić i Edin Mujčin. Obojica su, na vlastiti zahtjev, smanjili svoje ugovore čak 50 posto. Pa, što je to, dakle, ponukalo mladog napadača da u klupsku »škrabicu« gurne 50.000 eura? Kalkulacija je mnogo i ovom prilikom možemo tek nagađati. Je li posrijedi čisti, izvorni moralni čin nogometaša koji sam sebe smatra preplaćenim? Jer, Ljubojević je, uz Danijela Pranjića, najskuplji Dinamov nogometaš. Pranjić godišnje zarađuje 250.000 eura, a Ljubojević u ovoj, novoj verziji 150.000. Moguće je, pak, da je u pitanju manevar kojim će olakšati barijere na putu do inozemstva tako što bi mu Dinamo, kao protuuslugu, jednako tako smanjio odštetu. </p>
<p> U svakom slučaju, u ozračju kakvo oplahuje našu nogometno-menadžersku pozornicu, pogotovo u posljednjih petnaestak dana, nije baš lako povjerovati u priču o - samoinicijativnom odricanju novca. Kuloari, primjerice, već bruje kako su ga na taj čin »lijepo zamolili« poneki autoritativni poslanici iz menadžerskih krugova ili mu je, kako to mnogi vole reći, »ruku zavrnuo« neki radikalni navijač.</p>
<p> U kolopletu kombinacija ipak nije nemoguće isključiti niti sportski motiv Ljubojevićeve inicijative. Silni dotok prinova i(li) pojačanja, i to upravo na poziciji koju on pokriva, pomalo su zabrinuli maksimirskoga napadača. S visokom odštetom i etiketom rezervnog igrača teško će se probiti u neki ozbiljniji inozemni klub. Uostalom, Ljubojević je u javnosti već ostavio dojam igrača kojem je i te kako stalo do nogometne rehabilitacije. Možda bismo izvorište njegove ideje mogli baš pronaći u, kasnije se ispostavilo proročanskim, riječima koje je izgovorio nakon dolaska u Dinamo, uoči prošle sezone, i upravo bismo iz te retorike mogli iščitati sadašnju Ljubojevićevu nelagodu statusom drugoga najplaćenijega maksimirskog igrača:</p>
<p>»Uvijek sam se čudio kako to Dinamo pobjeđuje i daje golove baš kad treba. I protiv nas je u Osijeku dostigao rezultatski zaostatak i na kraju pobijedio sa 3-2, a ja si mislim: 'Pa, kako?'. Sad sam ja u situaciji da moram zabijati takve golove i pojavi se u meni mali strah, jer pomislim: 'Što ako se baš sad sve preokrene, nije valjda da ćemo baš sad, kad sam ja došao, početi gubiti?'«</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Uvjerljivo vodstvo talijanskoga krstaša </p>
<p>CRES</p>
<p> – Talijanski krstaš Mataran MK II (Beneteau First 40.7) s kormilarom Stefanom di Properzijom u vodstvu je i nakon trećega dana jedrenja na Srednjoeuropskom IMS prvenstvu za krstaše. Mataran MK pobjednik je zahtjevne navigacije, dugačke 120 nautičkih milja, koja se u utorak i srijedu vozila od Cresa do Rovinja i nazad, a računala se kao dva jedrenja, prvo od Cresa do Rovinja i drugo kao cijela navigacija, te je s tri boda iz tri jedrenja u uvjerljivom vodstvu. </p>
<p>Naš Darko Hajdinjak u SCOR Teamu, bivšem Sixtyju i Bribonu, nekadašnem brodu španjolskoga kralja Juana Carlosa (Rodman 42), prvu etapu završio na drugom mjestu, a ukupnu navigaciju na 11. te je sa 15 bodova drugi ispred talijanske Shaule (Dufour 44 modificirani) s Andreom Collinom, sa također 15 bodova. Od naših je jedrilica, SCOR Teama, najbolje plasirana Follow Us Opatija (IMS 35) s Ivicom Šćurićem (8.) te splitski Sail La Vie (Beneteau First 40.7) s Bartulom Mišurom (11.). [Igor Michieli]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>BMW kupio Sauber </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Njemački proizvođač automobila BMW od sljedeće će sezone u formuli 1 imati svoju momčad. Sukus je to pregovora sa švicarskom momčadi Petera Saubera, koja je Nijemcima prodala većinski paket dionica. Što se tiče nastavka suradnje s Williamsom, s kojim BMW ima ugovor do 2009. godine, izgleda da bi se i ta suradnja mogla nastaviti, no upitno je do kada. </p>
<p>»Želimo i dalje pobjeđivati u utrkama formule 1«, rekao je direktor BMW Motorsporta Mario Theissen, vjerojatno svjestan da nova momčad neće brzo doći do vrhunskih rezultata. </p>
<p>[K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Još jedan rekord Edisa Elkasevića </p>
<p>Povratak na europski kontinent nije ništa promijenio u navikama Edisa Elkasevića. Naš bacač kugle nastavio je rušiti hrvatske rekorde. Najnoviji uspješan nastup bacač Dinamo-Zrinjevca imao je na mitingu Europskog atletskog saveza u Velenju. Elkasević je bacio kuglu do odličnih 20.94 metra, što je šest centimetara bolje od dosadašnjeg hrvatskog rekorda koji je postavio prije desetak dana na američkom sveučilišnom prvenstvu u Sacramentu. Prije toga je, podsjetimo, na mitingu u Nashvilleu bacio kuglu i do 20.84 metra. S ovih 20.94 metra hrvatski je atletičar osmi na ovogodišnjoj ljestvici najboljih svjetskih rezultata. [V. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Plan za moderniju Europu </p>
<p>Poziv da se rasprava o Europi ne vodi razmjenom osobnih uvreda</p>
<p>Britanski premijer Tony Blair predstavio je u četvrtak zastupnicima Europskog parlamenta program predsjedanja Europskom unijom u kojem se zauzeo za modernizaciju Europe i nastavak proširenja. Modernizacija bi trebala pomoći da se EU suoči s izazovima globalne konkurencije i da se ne boji daljnjeg proširenja.</p>
<p> Velika Britanija jedna je od najsnažnijih zagovornika nastavka proširenja EU-a.</p>
<p>Europskoj uniji su hitno potrebne ekonomske reforme kako bi potaknula rast, i ona mora postupno smanjivati udio u svom proračunu koji troši na poljoprivredne subvencije, rekao je Blair zastupnicima Europskog parlamenta. </p>
<p>Velika Britanija preuzima 1. srpnja rotirajuće šestomjesečno predsjedništvo EU-a od Luksemburga. Na propalom summitu prije tjedan dana, kad su europska dvadesetpetorica pokušala doći do kompromisa oko proračuna, Velika Britanija se zalagala za reformski put, ustvrdivši da bez ulaganja u razvoj i znanost, umjesto u zajedničku poljoprivrednu politiku, EU neće moći igrati ključnu ulogu u globalnim odnosima. »Takve reforme su nam hitno potrebne ako želimo gospodarski rast u Europi«, rekao je britanski premijer.</p>
<p>Blair je naglasio da ne želi preko noći ukinuti subvencije za poljoprivredu, nego postupno. »Moderni proračun za Europu nije proračun iz kojeg će se u deset sljedećih godina i dalje izdvajati za zajedničku poljoprivrednu politiku«, rekao je britanski premijer. Naglasio je da je oduvijek bio strastveni Europljanin. »Vjerujem u Europu s jakom socijalnom dimenzijom. Nikad ne bih prihvatio Europu koja bi bila samo ekonomsko tržište. Nije u pitanju ideja Europske uniji. Riječ je o njenoj modernizaciji. Riječ je o politici. Nije riječ o raspravi kako napustiti Europu, nego kako napraviti ono zbog čega je i osnovana: poboljšati život ljudi«, rekao je Blair.</p>
<p>Blair je pozvao da se rasprava o Europi ne vodi razmjenom osobnih uvreda, dodajući da oni koji žele promjene u Europi ne bi smjeli biti optuženi za izdaju europskih ideala. Blair je najavio da će tijekom sljedećih šest mjeseci pokušati postići napredak u pogledu europskog proračuna i rješavanja nekih teških dosjea, poput direktive o liberalizaciji usluga i direktive o radnom vremenu, te ispuniti obveze u pogledu proširenja.</p>
<p>»Mi ćemo nastojati ispuniti obveze Unije prema onima koji poput Turske i Hrvatske očekuju da budu dio Europe. Proširenje predstavlja povijesnu prigodu za izgradnju veće i moćnije Unije«, rekao je Blair i dodao da će EU poštovati svoje obveze prema Turskoj i Hrvatskoj.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Amerikanci mogu i dalje nekažnjivo paliti zastavu</p>
<p>Amandman koji zakonski sankcionira paljenje nacionalne zastave nije dobio potrebnu većinu u Kongresu </p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Paljenje nacionalne zastave u Americi uskoro bi moglo postati kažnjivo djelo. Ustavni amandman koji zakonski sankcionira takav čin dobio je u Kongresu u srijedu veliku većinu glasova. U korist tog amandmana glasalo je 286, dok je 130 kongresnika bilo za pravo da se u ime slobode govora zastava smije zapaliti. </p>
<p>Ipak, za usvajanje amandmana bila je potrebna dvotrećinska većina od ukupno 435 kongresnika. Nedostajala su samo četiri glasa da se amandman automatski usvoji. Od 1989., Zastupnički je dom četiri puta bezuspješno pokušavao izglasati ovaj amandman s potrebnom većinom. Kako su u studenome 2004. republikanci osvojili četiri nova mjesta u Kongresu, očekivalo se da će amandman početkom ovog ljeta proći bez problema. Međutim, dogodilo se da Kongres u kome republikanci imaju većinu glasuje u nizu pitanja protiv vlastitog konzervativnog dnevnog reda. </p>
<p>Očekuje se da amandman o zabrani paljenja zastave i u Senatu bude poražen, iako možda tek s minimalnom većinom. Amandman je poslužio i kao politički test za mnoge senatore koji računaju na novu političku dinamiku. Senatorica Hillary Rodham Clinton, vjerojatna demokratska kandidatkinja na predsjedničkim izborima 2008., bila je protiv te odluke. Rasprava o američkoj zastavi protekla je po već jasno zacrtanim stranačkim linijama razdvajanja. Govorilo se i o tome pridonosi li ova rasprava jačanju slobode, ili vodi daljnjoj redukciji nekih temeljnih prava zajamčenih čuvenim Prvim amandmanom američkog ustava.</p>
<p> Taj amandman svim građanima SAD-a jamči potpunu slobodu govora i izražavanja, slobodu medija te punu religijsku slobodu, kao i pravo na mirno udruživanje građana za podnošenje peticija za promjenu aktualne vlasti, ako se to pokaže potrebnim. </p>
<p>Nakon 11. rujna 2001., američka je zastava postala iznova vidljivi dio američkog urbanog i ruralnog dekora, više nego dotad. To se tumačilo pojačanim patriotizmom i umanjenim internacionalizmom. Dio tog tumačenja preselio se u srijedu i u Zastupnički dom. Republikanci su podsjećali što je značila zastava sa 13 crveno bijelih pruga i 50 zvijezda na plavoj podlozi za ljude koji su stajali na ruševinama Svjetskog trgovinskog centra u New Yorku.</p>
<p>Protivnici ovog amandmana, uglavnom demokrati, upozorili su da republikanci još uvijek koriste emocije i patriotski sentiment Amerikanaca za osvajanje dodatnog političkog kapitala. Republikanci se sada, gotovo bez ijedne izgovorene riječi, mogu prepoznati jer na reverima odjela nose znakovlje s američkom zastavom, počevši od predsjednika pa na niže.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Vrh JNA pogrešno procijenio i priklonio se Miloševiću</p>
<p>Nekome je bio potreban taj mali slovenski rat. Jednoj strani bilo je potrebno da se međunarodnoj javnosti dokaže da smo se 'borili za slobodu', a drugoj strani da priopći kako 'nećete lako izići iz Jugoslavije', tvrdi general Konrad Kolšek, autor knjige »Prvi pucnji u SFRJ«. Kolšek je početkom rata bio zapovjednik Pete vojne oblasti JNA sa sjedištem u Zagrebu. Danas živi u Sloveniji. </p>
<p>U intervjuu za beogradski dnevnik Danas u povodu predstavljanja knjige, Kolšek ističe kako je vojni vrh pogriješio u procjeni da je najprikladnija politika Slobodana Miloševića jer će uz nju biti očuvana Jugoslavija, ali i on sam. Tako se dogodilo da se priklonio njemu, nametnuo politici i oružjem počeo rješavati probleme. »Milošević je bio suglasan da Slovenija ode iz Jugoslavije i da granice treba postaviti tamo gdje su narodi koji žele živjeti u zajedničkoj državi, tamo gdje bi bilo omogućeno da svi Srbi žive u jednoj državi«, rekao je Kolšek. Kolšek je zbog neslaganja sa stavovima političkog vrha SFRJ razriješen dužnosti zapovjednika i potom umirovljen. Knjigu »Prvi pucnji u SFRJ« objavio je, kaže, zato što se govorilo pogrešno o nekim detaljima. [V.F.P.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>CIA: Nakon Iraka teroristi će se raspršiti po svijetu </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Glavna američka obavještajna služba CIA smatra da Irak postaje međunarodna prijetnju zbog sve uvježbanijih terorista, organiziranijih od onih tijekom rata u Afganistanu. To bi moglo ojačati Osamu bin Ladena i Al Qaidu, izjavio je u srijedu američki stručnjak iz područja antiterorizma.</p>
<p>Tajno izvješće američke obavještajne službe govori da su irački i strani borci razvili širok spektar ubilačkih vještina, od automobila-bombi i atentata do dobro koordiniranih konvencionalnih napada na policijske i vojne mete. Kada pobune u Iraku završe, islamistički militanti mogli bi se 'raspršiti' u dobro organizirane borbene skupine, koje mogu djelovati po cijelom arapskom svijetu i drugim regijama, uključujući Europu.</p>
<p> Borci koji napuste Irak mogli bi najveću prijetnju predstavljati »matičnim« državama poput Saudijske Arabije i Jordana. Izvješće, koje je prošloga mjeseca cirkuliralo cijelim američkim obavještajnim aparatom, kao potencijalnu metu terorista vidi i SAD. Posebno zbog povezanih islamskih zajednica s antiameričkim raspoloženjem. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Ciampi pred novim mandatom</p>
<p>Deseti predsjednik Italije Carlo Azeglio Ciampi, mogao bi usprkos poodmakloj dobi, sljedeće godine dobiti još jedan mandat. Bilo bi to prvi put da talijanski predsjednik dobije dva mandata u Quirinalu. Kako Ciampi ima 85 godina bio bi sigurno jedan od najstarijih predsjednika na svijetu.</p>
<p>Sa Ciampijem je zadovoljna i desnica i ljevica, a kako će se sljedeće godine u Italiji održati parlamentarni izbori stranke su više okrenute tom »sudbinskom« duelu koji će predvoditi Romano Prodi i Silvio Berlusconi. U proceduralnom smislu, to znači da bi prije nego što Ciampiju istekne mandat, u svibnju sljedeće godine, parlament bi mogao donijeti odluku o produženju, a zatim bi Ciampi raspisao izbore i dao mandat novom premijeru.</p>
<p>Carlo Azeglio Ciampi izuzetno je cijenjena osoba na talijanskoj političkoj sceni kojoj se vjeruje i koja se nije kompromitirala ni na vanjskom ni na unutarnjem planu. To mu priznaju i ljevica i desnica, a svi talijanski političari ga izuzetno uvažavaju. Ciampi slovi kao pošten arbitar koji donosi odluke bez navijanja za bilo koju stranu i koji uvijek vidi u prvom planu interese Italije. Proeuropski je orijentiran, vrlo često i hrabar u svojim istupima, a omiljen je i među Talijanima.</p>
<p>Ipak, zasad je preuranjeno govoriti što će se događati s predsjedničkim izborima, jer će se sigurno i Ciampi, koji će se približiti devedesetoj godini života, izjasniti može li i dalje uspješno voditi državu.</p>
<p>Talijanski političari u ovom su trenutku okrenuti raspravama o europskoj budućnosti Italije jer se sve češće čuju zahtjevi za vraćanjem lire i napuštanjem eura. Romano Prodi je otvorio i diskusiju o talijanskim pogledima na Tursku u Europskoj uniji, pa će odluka o budućem predsjedniku Italije biti najvjerojatnije donesena na jesen.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Uvoz opet veći od izvoza</p>
<p>Hrvatska je u prvom tromjesečju ove godine izvezla roba u vrijednosti 1,9 milijardi američkih dolara, ili 11,2 milijarde kuna, dok je uvoz istodobno bio nešto veći od četiri milijarde dolara, ili 23,1 milijardu kuna </p>
<p>Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u prvom tromjesečju ove godine opet zabilježen brži rast uvoza od izvoza - izvoz je, iskazano u dolarima, porastao za 7,7 posto (u kunama za 1,3 posto), a uvoz za 10,7 posto (u kunama za četiri posto). Time je prekinut trend bržeg rasta izvoza od uvoza zabilježen u prošloj te u prva dva mjeseca ove godine. </p>
<p> Jedan od razloga tomu je i rekordan uvoz u ožujku u iznosu od 1,6 milijardi dolara (9,4 milijarde kuna). To je 13,4 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, a znatno više nego u siječnju (1,1 milijardu dolara) i veljači (1,2 milijarde dolara). Samo u ožujku izvezeno je, pak, roba u vrijednosti 699,4 milijuna dolara (3,9 milijardi kuna), što je u dolarskom iznosu 1,2 posto više nego lani, ali u kunama je to pad za 6,5 posto. Tako je u ožujku zabilježen vanjskotrgovinski deficit od 958,5 milijuna dolara (5,4 milijarde kuna), a pokrivenost uvoza izvozom pala je na tek 42,2 posto. Utjecalo je to i na povećanje deficita u tromjesečnom razdoblju, pa je on premašio dvije milijarde dolara (2,1 milijardu dolara, odnosno 11,9 milijardi kuna), a pokrivenost uvoza izvozom u tom se razdoblju ponovno spustila ispod 50 posto, na 48,4 posto. </p>
<p> Na kretanja u hrvatskom izvozu u prvom je tromjesečju najviše utjecao pad izvoza brodogradnje, odnosno djelatnosti proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava. Ta je djelatnost, naime, u prvom tromjesečju izvezla roba u vrijednosti 177,3 milijuna dolara, što je 41 posto manje negoli u istom razdoblju prošle godine. Nasuprot tomu, visoke stope rasta izvoza u prvom su tromjesečju zabilježile proizvodnja hrane i pića (156,8 milijuna dolara, ili 40,2 posto više nego u istom razdoblju lani), kemijska industrija </p>
<p>(204,3 milijuna dolara, ili 29,9 posto više), proizvodnja naftnih derivata (153,8 milijuna dolara, ili 31,2 posto više), proizvodnja strojeva i uređaja (136,5 milijuna dolara, ili 36 posto više)…</p>
<p>Premda je na stavci izvoza, što se odnosi na poljoprivredno-prehrambeni sektor, u prva tri mjeseca ove godine prema lanjskom rezultatu ostvaren rast izvoza od 20,6 posto, dok je uvoz povećan za 9,4 posto, nema mjesta optimizmu, jer je uvoz hrane u apsolutnim brojkama još uvijek veći od izvoza. U promatranom razdoblju na uvoz hrane potrošeno je 1,685 milijardi kuna, dok je na izvozu ostvaren prihod od 935,8 milijuna kuna. Šećer te proizvodi od šećera i meda stavke su koje u spektru izvoznih artikala drže lidersku poziciju. Tim je poslom ostvareno 206 milijuna kuna, što je čak 136 posto bolje od rezultata u istom razdoblju prošle godine. No, Hrvatska je i veliki kupac svih tih proizvoda pa je za njihov uvoz potrošeno 124,36 milijuna kuna ili 72,8 posto više nego prošle godine istom promatranom razdoblju. Sa 185,6 milijuna kuna prometa ribe i riblje prerađevine su druge na ljestvici izvoznih artikala, ali taj je rezultat ukupno lošiji od ostvarenja u prošloj godini. U inozemstvo se ukupno plasiralo 68,6 posto riba i njihovih prerađevina u odnosu na učinak iz prvoga lanjskog tromjesečja. Uvoz riba i ribljih konzervi zadržao se gotovo u istim granicama od lani, a to je 86,5 milijuna kuna. </p>
<p>No uvoz živih goveda u prva četiri mjeseca ove godine (2700 tona) dosegao je cjelokupni lanjski uvoz. Riječ je o uvozu u vrijednosti </p>
<p>137,9 milijuna kuna, što je povećanje od 158 posto, dok je za uvoz mesa i mesnih prerađevina potrošeno </p>
<p>217,15 milijuna kuna ili 84 posto prema prošlogodišnjem trošku. Istodobno su hrvatski proizvođači izvezli žive stoke u vrijednosti 4,36 milijuna kuna (87 posto) te mesa i mesnih prerađevina za 64,6 milijuna kuna, što je povećanje za 42 posto. </p>
<p> Kod uvoza, pak, u prvom je tromjesečju zabilježen natprosječan rast uvoza u djelatnosti proizvodnje metala (266 milijuna dolara, ili porast za 32,1 posto), proizvodnji kemijskih proizvoda </p>
<p>(463,8 milijuna dolara, ili 13,1 posto više), proizvodnji hrane i pića (241 milijun dolara, ili 13,2 posto više)… Pad uvoza bilježi se, pak, kod uvoza automobila, odnosno u djelatnosti proizvodnje motornih vozila, prikolica i poluprikolica i to za 3,5 posto (385,5 milijuna dolara).</p>
<p> U robnoj razmjeni sa zemljama Europske unije zadržan je trend bržeg rasta izvoza od uvoza. U 25 zemalja Unije u prvom je tromjesečju izvezeno roba u vrijednosti 1,3 milijarde dolara, što je 7,2 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je istodobno uvoz dosegnuo 2,6 milijardi dolara i veći je za 2,2 posto.</p>
<p> Promatrano po zemljama, i dalje nam je glavni vanjskotrgovinski partner Italija, izvoz u koju je u prvom tromjesečju dosegnuo 433 milijuna dolara (17,1 posto više), dok je uvoz iz te države manji za 1,3 posto i bio je 629 milijuna dolara. Slijede Njemačka (izvoz 232 milijuna dolara, ili 12,4 posto više, a uvoz 596 milijuna, ili 2,1 posto više), Austrija, u razmjeni s kojom se bilježi i pad izvoza i uvoza (izvoz 171 milijun, ili 9 posto manje, a uvoz 244 milijuna, ili 2,8 posto manje), te Slovenija (izvoz 169 milijuna dolara, ili 28,5 posto više, a uvoz 275 milijuna, ili 6,6 posto više). </p>
<p>Važan vanjskotrgovinski partner Hrvatske je i Bosna i Hercegovina, u koji je u prva tri mjeseca izvezeno roba u vrijednosti 236 milijuna dolara (11,4 posto više nego u prvom tromjesečju lani), a uvoz je bio 93 milijuna (25,6 posto više). U Srbiju i Crnu Goru izvezeno je roba u vrijednosti 74 milijuna dolara (47 posto više), a uvezeno u vrijednosti 35 milijuna (68,9 posto više). </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Telemedicina na međimurski način</p>
<p>S ustav funkcionira tako da se u slučaju srčanog udara pozove Hitna pomoć. Snimljeni elektrokardiogram pacijenta istodobno se prenosi u Županijsku bolnicu Čakovec</p>
<p>Bolesti srca i krvnih žila uzroci su smrti više od polovice stanovništva na međimurskom području, a Međimurska županija druga je u Hrvatskoj po broju srčanih udara. Stoga uvođenje prvoga hrvatskog sustava kardiološke telemedicine u tu županiju nije slučajno. Spoj medicine i informatike mnogima bi mogao spasiti život, a smrtnost od infarkta, kako se procjenjuje, smanjit će se i do 20 puta.</p>
<p>Cijeli sustav funkcionira tako da se u slučaju srčanog udara pozove Hitna pomoć, koja na teren izlazi s reanimobilom, vozilom opremljenim za oživljavanje i održavanje pacijenata na životu. Snimljeni elektrokardiogram pacijenta istodobno se prenosi u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje ga očitava dežurni liječnik. On potom odlučuje hoće li pacijent doći u čakovečku bolnicu, ili će ga uputiti izravno u Kliničku bolnicu Dubrava, s kojom je Županijska bolnica Čakovec povezana sustavom telemedicine. </p>
<p>»Postoji čitav niz strogih kriterija koji će utjecati na to hoće li pacijent biti poslan u Zagreb ili ne, pa neće svatko koga zadesi infarkt biti upućen u zagrebačku bolnicu. Najvažniji čimbenik u svakom slučaju je poziv Hitnoj na vrijeme«, ističe dr. Rudolf Hranilović, specijalist interne medicine. </p>
<p>Odluči li dežurni liječnik pacijenta poslati u Zagreb, vozilo Hitne odmah kreće put Zagreba. O svemu se istodobno izvještava i zagrebačka ekipa spremna za intervenciju. KB Dubrava opremljen je jedinstvenim PCI sustavom, koji razbija krvne ugruške, čime se pacijentu spašava život. Predstojnik Zavoda za bolesti srca i krvnih žila KB Dubrava prof. dr. Mijo Bergovec napominje da je oporavak pacijenta nakon PCI intervencije mnogo kvalitetniji i brži. </p>
<p>»Ta intervencija u sklopu telemedicine mnogo je skuplja od standardnog liječenja pacijenata od akutnoga srčanog udara, ali dogovorili smo da veći dio troškova pokriva Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, odnosno Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje«, navodi dr. Bergovec. Inače, sustav LifePack 12, koji omogućava prijenos snimljenog EKG-a u bolnicu, stoji oko 180.000 kuna, dok se cijena jednog reanimobila (a Međimurci ih imaju dva) kreće i do</p>
<p>milijun kuna.</p>
<p>Skripta o reanimaciji</p>
<p>Prema materijalima prof. dr. Mije Bergovca, međimurska podružnica Hrvatske komore medicinskih sestara izdala je skriptu pod nazivom »Kardiopulmonalna reanimacija«. U njoj su naputci za medicinske sestre o oživljavanju unesrećenih osoba i njihovom održavanju na životu. Primjeri oživljavanja odraslih osoba su ilustrirani, a na kraju skripte detaljno je opisan i postupak reanimacije djece i dojenčadi. Osim medicinskim sestrama, skripta je namijenjena i običnim ljudima, da bi i oni naučili kako primijeniti postupak reanimacije i</p>
<p>tako nekome spasiti život.</p>
<p>Mihaela Zagorščak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>Andabak se ne osjeća krivim za navode iz optužnice</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Razumio sam optužnicu i ne osjećam se krivim, rekao je jučer Ivan Andabak, general HVO-a, sutkinji riječkoga županijskog suda Đurđi Jovanić nakon što je zbog proteka vremena, više od dva mjeseca nakon posljednje rasprave, ispočetka krenulo suđenje u kojem je Andabak optužen za šverc 660 kilograma kokaina vrijednoga 130 milijuna nekadašnjih DEM. Uz generala Andabaka optužen je i državljanin Velike Britanije Paul Dexter Farrow kojem se sudi u odsutnosti.</p>
<p>Kokain je u prosincu 1999. godine otkriven u Luci Rijeka na kontejnerskom terminalu Brajdica. Paketići kokaina bili su skriveni u kutijama između konzervi tune. Kontejner je u Europu upućen iz ekvadorske luke Guayaquil brodom za Antwerpen, a potom željeznicom do Rijeke gdje je stigao 21. studenog 1999. godine. Policija je s pošiljkom kokaina povezala Ivana Andabaka kao navodnoga organizatora i naručitelja milijunske pošiljke droge. Nakon otkrića tako velike količine kokaina policija je kao dokaz izuzela veći dio, ostavivši »tek« četiri i pol kilograma koji su u ponovno zapečaćenom kontejneru preko Kopra, Pireja i još nekih luka otputovali u Banjul, glavni grad Gambije. Drogu je tamo preuzeo tajanstveni Paul Dexter Farrow. Riječ tajanstveni dobro mu pristaje jer, recimo, u njegovu slučaju odstupilo se od uobičajene prakse da u optužnici uz ime optuženika stoje i imena roditelja. U slučaju Farrowa imena roditelja uopće nisu upisana što komplicira stvari u slučaju da postoje dvije osobe rođene toga datuma s istim imenom. Ali nije to sve jer još 1999. godine osoba pod tim imenom u Milanu je pravomoćno osuđena na »samo« šest godina zatvora zbog šverca sedam tona hašiša iz Maroka u Italiju. </p>
<p>Na jučerašnju raspravu nije se odazvao ni jedan od pozvanih svjedoka. Svjedok Jure Vuica, protiv kojeg se u Zagrebu vodi nekoliko sudskih postupaka i istražnih radnji je u bijegu, pa je njegov iskaz pročitan. Andabakov branitelj, odvjetnik Petar Šale, u sudski spis priložio je jučer pisani iskaz Jure Vuice ovjeren kod javnoga bilježnika. To možda i ne bi bilo čudno kada Vuica ne bi teretio Andabaka. </p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Mladić preminuo nakon ranjavanja</p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> – Od posljedica teških ozljeda zadobivenih u srijedu na večer u pucnjavi u Slavonskom Brodu, u četvrtak oko 21 sat u slavonsko-brodskoj bolnici preminuo je Tomislav Katalinić (26) iz Trnjanskih Kuta, nedaleko od Slavonskog Broda, doznaje se u Policijskoj upravi brodsko-posavskoj.</p>
<p> Njega je u srijedu poslije 20 sati, u naselju Andrije Hebranga, s osam hitaca iz pištolja teško ranio Nikola Novačić, koji se nedugo poslije toga predao policiji. [Anita Benić/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Vrpca nerazgovjetna, pomoći će transkripti</p>
<p>Od devetorice osumnjičenih u pritvoru je zadržan još samo Stjepan Mihaljinec, zvani Brko</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Glavna rasprava na suđenju skupini optuženoj za međunarodni šverc oružja i droge, odgođena je u četvrtak na zagrebačkom Županijskom sudu nakon što se neuspješno pokušalo preslušati sadržaj audio snimaka telefonskih razgovora koje je nizozemska policija snimila 2001. i 2002. godine provodeći mjere tajnoga nadzora nad nekim od okrivljenika.</p>
<p> Budući da su tonski zapisi bili prilično nerazgovijetni, predsjednica vijeća, sutkinja Rajka Tomerlin Almer je naredila da se napravi njihov prijepis i to u formi upravnog govora, budući da se u spisu već nalaze ti razgovori, ali prepričani. U četvrtak je također ukinut i pritvor Vedranu Škoriću i Dragi Bukovcu, tako da je u pritvoru, od devetorice osumnjičenih ostao još samo Stjepan Mihaljinec zvani Brko. Prvookrivljeni Zvonko Lukić zavni Bajica još se uvijek nalazi u bijegu, dok se Stjepan Gajski, Stevo Škorić i Petar Strinić nalaze na odsluženju zatvorskih kazni zbog pojedinačnih djela prijevoza većih količina droge, koja su kasnije inkomoponirana u ovu, veću, optužnicu. Naime, nakon obrade koju je provela nizozemska policija, zbog sumnji da postoji grupa koja je s područja zemalja bivše Jugoslavije nizozemskom podzemlju nabavljala oružje, koje im se, pak, plaća u sintetskim drogama, hrvatska policija je na osnovi te dojave na graničnim prijelazima Macelj i Bregana pokupila Škorića, Gajskoga, Strinića i Zlatana Karličića te pretragom njihovih automobila našla oko 90.000 ecstasyja, nekoliko kilograma amfetamina te oko kilogram kokaina. Uspjeh je tada javno pripisan policijskom psu, no razvidno je da se radi o pomno planiranoj akciji. Navedeni Zlatan Karličić je također u hrvatskoj osuđen zbog droge, no, budući da ima nizozemsko državljanstvo, on je prebačen u tu zemlju na odsluženje zatvorske kazne. U Den Haagu se, povezano s ovim slučajem, vode dva postupka. Jedan je pokrenut protiv Miralema Memovića i Nasera Jusića preko kojih je ostavaren kontakt s nizozemskim podzemljem. Drugi postupak je obuhvatio domicilnu kriminalnu grupu koja je po, iskazima nekih svjedoka, imala i labaratorij za proizvodnju ecstasyja i amfetamina i kojoj su pripadali Kevin Blaw, Joseph Roahenen i Jo Coehenen.</p>
<p>Suđenje se nastavlja.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Tužiteljstvo predlaže 7 godina zatvora</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - Na zlatarskom je Općinskom sudu pred završetkom suđenje zagorskom učitelju gitare Ivanu J. (62), koji se tereti da je bludničio nad trima svojim učenicama: jednom dok je još bila dijete i dvjema maloljetnicama. Iako je zadnja rasprava i izricanje presude trebalo biti održano ovaj tjedan, suđenje je odgođeno jer na sud nije došla jedna oštećenica koja je još trebala dati svoj iskaz. Inače, u suđenje je došlo do višemjesečne pauze, jer se Ivan J. psihički razbolio i bio je na liječenju, pa je u međuvremenu jedno kazneno djelo na štetu četvrte maloljetnice, navodno počinjeno 1998. i 1999. godine, otišlo u zastaru. Klupko oko za blud optuženog učitelja počelo se, naime, odmotavati prije 5 godina kad je jedna majka prijavila policiji što se njezinoj tada 11-godišnjoj kćeri događa na satovima glazbe. Kaznena prijava protiv učitelja je podnijeta u srpnju 2001., a godinu i pol kasnije pokrenuta je istraga koja je završila podizanjem optužnice. Ivanove bivše učenice svojim su svjedočanstvima na sudu teško optuživale učitelja, koji je, kazale su, padao u nekakav trans dok su svirale i dirao ih po grudima, među nogama, te svoj ukrućeni spolni organ trljao im o leđa. Kako Vjesnik neslužbeno doznaje, tužiteljstvo je za učitelja optuženog za pedofiliju predložilo 7 godina zatvora.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Lažni vlasnik prodao tuđi stan</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog osnovane sumnje da su prevarili i krivotvorili isprave, u vezi s kupoprodajom stana, oštetivši time O.S. (25) za 45.000 eura, nad nekoliko osoba policija provodi kriminalističku obradu. Dosad je utvrđeno da su, zasad neidentificirani prevaranti, tijekom svibnja i lipnja, na temelju krivotvorene dokumentacije spomenutoj prevarenoj ženi prodali stan. Pravi vlasnik za to nije znao.</p>
<p>Naime, prema razrađenom planu, krajem svibnja ove godine jedan od osumnjičenih unajmio je stan u Zagrebu na Jarunu, posluživši se lažnim dokumentima na ime S.B.</p>
<p> Vlasnik stana nije ništa posumnjao, a osumnjičeni prevarant prodaju stana oglasio je u Plavom oglasniku. No, pregovore sa žrtvom na sebe je preuzeo drugi osumnjičeni, koji se predstavljao kao otac vlasnika stana, a kasnije je sve prepustio lažnom sinu. Na oglas se javilo nekoliko potencijalnih kupaca, kojima je lažni vlasnik pokazivao krivotvorenu osobnu iskaznicu s podacima pravog vlasnika, vlasnički list, te prijedlog kupoprodaje nekretnine. Nakon što je odabran najpovoljniji »kupac«, ugovor je potpisan kod javnog bilježnika, kojeg je predložio lažni sin. Potom mu je žrtva u Banci u centru grada isplatila 45.000 eura i uslijedila je predaja ključeva. Prevarena žena naknadno je saznala od pravog vlasnika o kakvoj je prijevari riječ, jer su se podstanari lažno legitimirali kao vlasnici.</p>
<p>Kriminalističku obradu provode djelatnici PU zagrebačke i I policijske postaje (Centar, op. a.), koji su uspjeli pribaviti fotografiju jednog od počinitelja, a javnosti je predočen i njegov foto-crtež.</p>
<p>Radi se o muškarcu starom oko 30 godina, visine oko 180 cm, srednje tjelesne građe, smeđe kratke kose, kraće neuredne brade, plavih očiju. Bio je odjeven u plave traperice, tamniju sportsku majicu, tenisice, a na glavi je nosio šiltericu.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="46">
<p>Žitozajednica nudi seljacima 85 lipa za kilogram pšenice, seljaci traže kunu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlada prije završetka žetve, koja je počela ovih dana, mora donijeti uredbu o tržnim redovima za žitarice sa zaštitnom cijenom pšenice ovogodišnjeg roda. U Ministarstvu poljoprivrede procjenjuju da je lani zasijano između 20 i 25 posto manje površina pod pšenicom, što je dobro jer je na taj način stvorena mogućnost povećanja iznosa poticaja od 1250 kuna po hektaru. Prošle je godine zasijano oko 120.000 hektara pod pšenicom, a uz prosječan prinos od 4,3 tone pšenice po hektaru trebalo bi je biti dovoljno za podmirenje domaćih potreba.</p>
<p>Domaće potrebe za pšenicom iznose između 460.000 i 500.000 tona pšenice godišnje, odnosno 36.000 tona pšenice mjesečno. Na zalihama je ostalo manje od 200.000 tona lanjske pšenice, a ove je godine uvezeno oko 40.000 tona te najvažnije krušarice. Poticaji za pšenicu prema zakonu iznose 1650 kuna po hektaru, ali su lani, uz protivljenje seljaka, smanjeni na spomenuti iznos. Za usporedbu, poticaji za pšenicu u Sloveniji iznose 2250 kuna po hektaru. </p>
<p>Prošle je godine otkupljeno 700.000 tona pšenice, od čega su trgovci otkupili oko 268.000 tona pšenice, a država oko 300.000 tona pšenice. Ove se godine očekuje otkup između 500.000 i 550.000 tona pšenice.</p>
<p>Još prije dvije-tri godine urod pšenice je bio veći od milijun tona, ali je država samo gubila na njenom izvozu. Prodajna cijena pšenice na svjetskom tržištu je gotovo upola manja, oko 60 lipa po kilogramu, negoli u Hrvatskoj. Država će stati iza zajamčene cijene pšenice, koja je lani bila 70 lipa, kako se ne bi dogodilo da trgovci otkupe sve tržišne viškove pšenice i tako diktiraju cijene brašna i kruha.</p>
<p>Interesna udruga Žitozajednica ponudila je proizvođačima pšenice 85 lipa po kilogramu pšenice, ali će seljaci teško pristati na manju otkupnu cijenu od jedne kune po kilogramu pšenice. Cjenkanja između države i seljaka moglo bi biti i ove godine. Prosvjedi su lani izostali, ali je sada situacija nešto teža, jer su povećani troškovi sijanja pšenice od cijene plavoga dizela i sjemena, do umjetnog gnojiva. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>U Hrvatskoj ove godine prodano najviše Opelovih automobila</p>
<p>Čak 49,36 posto kupaca izabralo je automobile zapremnine motora između 1,1 i 1,5 litara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kupci automobila u Hrvatskoj najčešće izabiru mala ili srednje velika osobna vozila s motorima zapremnine 1,1 do 1,5 litara i između 61 i 75 konjskih snaga, s benzinskim pogonom, a najzastupljenije boja je srebrna, pokazuje analiza specijalizirane agencije Promocija Plus. </p>
<p>Od početka godine do sredine lipnja prodano je ukupno 32.326 automobila. Relativno najviše je prodano Opela - njih 5433 s tržišnim udjelom od 16,81 posto te 3784 Renaulta, 3213 Volkswagena, 2730 Peugeota, 2441 Škoda i 2421 Citroena.Gotovo polovica kupaca, njih 49,36 posto, izabralo je automobile zapremnine motora između 1,1 i 1,5 litara, a drugi značajni segment su oni čiji su motori između 1,6 i dvije litre. Takvih je od početka godine do 15. lipnja prodano 13.780 ili 42,63 posto. </p>
<p>Kupljeno je i 266 novih putničkih automobila s motorima preko 3000 »kubika«, a najviše ih je prodano u Zagrebu i okolici - 162. </p>
<p>Najčešće tri skupine po snazi motora su one između 61 i 75 konjskih snaga (26,68 posto), 76 i 90 KS (24,83 posto) te između 91 - 120 KS (24,66 posto).</p>
<p> Kao i kod kubikaže, nije malo onih najjačih, s više od 300 KS kojih je prodano 91. Najviše automobila prodano je u srednjoj klasi (15.982 ili 49,44 posto) i nižoj klasi (13.956 ili 43,17 posto). </p>
<p>U obliku karoserije najviše je limuzina (76 posto), a slijede višenamjenska vozila s tržišnim udjelom od 10,45 posto. Hrvatski kupci su, sudeći prema prodajnim rezultatima, ljubitelji srebrnih automobila kojih je prodano 10.533 ili 32,58 posto. </p>
<p>Značajniji udjel drže još plava, crvena, crna i siva, dok su zelena, bijela, zlatna, smeđa i žuta manje popularne.</p>
<p>Nešto više od polovice, 52,58 posto ili 16.998 automobila kupljenih od početka godine do polovice lipnja pogone benzinski, a 47,42 posto dizelski motori. </p>
<p>Iznimka su Zagreb i okolica gdje kupci novih automobila više biraju dizelaše, dok su Dalmatinci više od drugih skloni benzincima. </p>
<p>U poslovne svrhe registrirano je čak 35,69 posto ili čak 11.538 putničkih automobila, pritom najmanje u središnjoj Hrvatskoj, a najviše u Zagrebu i okolici te u Primorju i Istri. </p>
<p>Najviše automobila, njih 11.507 ili 35,6 posto prodano je u Zagrebu i okolici. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Srpski poduzetnici zainteresirani za nastup na ZV-u</p>
<p>Suradnja Hrvatske i Srbije mora biti primjer drugima, upozorava Dragomir Karić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska i Srbija moraju biti primjer suradnje drugima u regiji, naša su gospodarstva komplementarna i kao prednost pred drugima moramo iskoristiti to što smo »osam desetljeća živjeli zajedno - kako-tako«, kazao je u četvrtak Dragomir Karić, brat srpskog tajkuna Bogoljuba Karića, prilikom posjeta Zagrebačkom velesajmu. Karić je (umjesto brata) predvodio izaslanstvo Udruženja industrijalaca i poduzetnika SCG-a, udruge poduzetnika čiji je predsjednik Bogoljub Karić. </p>
<p>U ime Udruženja, koje broji 82.000 članova, Dragomir Karić je od direktora Zagrebačkog velesajma Davorina Speveca primio posebno priznanje za dosadašnju uspješnu suradnju. </p>
<p>Karić je istaknuo kako među srpskim poduzetnicima postoji veliko zanimanje za nastup na ZV-u, naglasivši kako, nakon razgovora s članicama Udruženja, očekuje znatno veći broj izlagača na ovogodišnjem Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu, iako je upozorio kako još uvijek nije dobro razvijen organizirani nastup srpskih poduzetnika na ZV-u. Upozorio je i na još uvijek lošu gospodarsku situaciju u SCG, uz nedovršenu privatizaciju velikih poduzeća i slabe uvjete poslovanja malih poduzetnika - kojima se, primjerice, krediti odobravaju uz kamatu od 12 do 24 posto. </p>
<p>Naglasivši kako je suradnja dvaju susjednih gospodarstava -koja mogu postati »ekonomska sila jugoistočne Europe« - nužna, Karić se osvrnuo i na mogućnost suradnje hrvatskih i srpskih poduzetnika radi zajedničkog nastupa na trećim tržištima, primjerice u Rusiji, s kojom Srbija ima povlašten trgovinski odnos. Gospodarsko izaslanstvo SCG posjetilo je i Agrokor. </p>
<p>Pomoćnik direktora ZV-a Dražen Kovačević istaknuo je velike mogućnosti koje srpskim poljoprivrednicima nudi Eko-etno Hrvatska, treća izložba proizvoda i usluga ruralnih područja u sklopu JMZV-a, u kontekstu rasta srpskog izvoza - i hrvatskog uvoza poljoprivrednih proizvoda.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>OT: T-com opstruira konkurenciju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - T-com namjerno opstruira konkurenciju, jer nakon što je Optima telekom počeo ukapčati korisnike za predodabir operatera (CpS) uočeni su problemi. Korisnici na uspostavu poziva moraju čekati do 20 sekundi nakon biranja pozivnog broja, kažu u OT-u. </p>
<p>Dodaju da je poteškoća očito u konfiguraciji tablica usmjeravanja CpS prometa iz mreže T-coma u OT-ovu mrežu, što je i dokazano u nedavnom međusobnom testiranju. Jedini problem je kod CpS korisnika koji su i dalje na pretplati T-coma. OT posebno smeta što služba za korisnike T-coma i dalje iznosi neistine da problemi nastaju u mreži OT-a. Takvo ponašanje upućuje na diskriminaciju, jer se radi o pretplatnicima T-coma i kršenju Zakona o telekomunikacijama, što će za posljedicu imati usporavanje procesa liberalizacije telekomunikacijskog tržišta, dodaju u OT-u. </p>
<p>U T-comu tvrde da su razlog kašnjenju poziva ograničene mogućnosti opreme novih operatera, ali i da se birani broj isporučuje pet sekundi nakon biranja posljednje znamenke. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Investitori ne žele na burzu koja podsjeća na casino</p>
<p>Najgore ocjene za korporativno upravljanje dobili Tankerska plovidba, Dom holding i SZIF</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Zaživljavanje načela korporativnog upravljanja u svakodnevnom poslovanju i privatizacija najvećih domaćih kompanija na burzi dvije su poluge potrebne za pokretanje i stabilan razvoj domaćeg tržišta kapitala, koje bi se uz veći angažman već ove godine mogle pokrenuti i osloboditi potencijale tržišta«, istaknuo je u četvrtak urednik 4. po redu izdanja publikacije Javna dionička društva i direktor konzultantske tvrtke To One Josip Galinec, predstavljajući publikaciju koja donosi profile 245 kompanija, financijske podatke i pregled trgovanja dionicama na hrvatskom tržištu i burzama u regiji, posebne analize najlikvidnijih dionica u prošloj godini, te analize vrijednosti i pozicije u regiji T-HT-a i Ine.</p>
<p>Kako je objasnio, investitori ne žele na burzu koja podsjeća na casino. Bez više informacija, bez javnosti poslovanja, bez komunikacije poslovne vizije (kao i poslovnih neuspjeha), bez korporativnog upravljanja, malo će biti investitora koji će i dalje kupovati dionice po cijenama često višestruko većim od (knjigovodstvene) vrijednosti imovine i desetak puta većim od očekivane godišnje zarade. Dioničari, kazao je, zapravo plaćaju premiju za povjerenje u kompaniju, odnosno njezino vodstvo. Napomenuo i da ova regija još uvijek obećava natprosječno velike prinose, no da je prilično nezahvalno prognozirati što se u idućem razdoblju može očekivati na tržištu.</p>
<p>Govoreći o učincima privatizacije Ine putem burze na tržište kapitala, direktor CEE Equity Research iz Erste Banka iz Beča Henning Esskuchen kazao je da Ina još uvijek zaostaje za naftnim kompanijama u regiji, te da unutar tvrtke postoje značajne rezerve. Privatizacija Ine putem javne ponude oživila bi tržište te dovela i do povećanja transparentnosti poslovanja danas još uvijek zatvorene kompanije (koja kao takva ne može na tržište kapitala), te bi značajno povećala i njezinu efikasnost. Napomenuo je i da još nisu poznati detaljni podaci o poslovanju Ine u 2004., a na temelju Molovih pokazatelja procjenjuje se da se Inina neto dobit kreće oko 1,381 milijardu kuna što bi bilo 53,6 posto više nego u 2003. Prema stopi rasta neto dobiti Ina zaostaje i za Molom čija je dobit porasla 109,4 posto, ali i za OMV-om koji je lani zabilježio 63,3-postotni rast neto dobiti.</p>
<p>Prema mišljenju Ersteova analitičara, u sljedećih tri do pet godina idealna vlasnička struktura Ine izgledala bi tako da bi Mol kao strateški vlasnik držao 50 do 65 posto, država bi imala 25 posto, dok bi na tržištu, odnosno u rukama financijskih investitora bilo između 15 i 25 posto dionica. U Ersteu drže da bi takva dionička struktura bila ne samo idealna za budući razvoj Ine i jačanje tržišta kapitala, već bi zadovoljila interese i strateškog investitora (Mola), ali i hrvatske države. Mol bi uz to imao mogućnost na tržištu dokupiti dionice ako bi cijena bila niska. Takva opcija također bi omogućila zadržavanje cijene dionica Ine na realnoj razini.</p>
<p>Publikacija JDD donosi i istraživanje o korporativnom upravljanju u 15 društava po prometu najznačajnijih za domaće tržište kapitala, koja su ocjenjivali brokeri i fond menadžeri. Najviše prosječne ocjene (od 3,39 do 2,78) dobili su Ericsson Nikola Tesla, Pliva i Podravka, što su ujedno i jedina društva koja su dobila ocjene veće od 2,5 i koja ulaze u kategoriju »dobro« ili »dobro uz manje primjedbe i mogućnost poboljšanja«. U anketi su najgore prošle tvrtke Tankerska plovidba, Dom holding i Slavonski ZIF (ocjene od 1,74 do 1,91). Za prosječne ocjene na donjoj granici kategorije »zadovoljen formalni minimum« zaslužne su izrazito niske ocjene za kvalitetu izvješća i vijesti, odnosno ukupnih odnosa s investitorima, ali i drugih tema vezanih za korporativno upravljanje.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="51">
<p>Hrvatska je za EU kao i EU za Hrvatsku</p>
<p>Predsjednik Vlade Republike Hrvatske ekskluzivno za Vjesnik o krizi u Europskoj uniji i međusobnom odnosu Hrvatske i Unije </p>
<p>Pišem pod dojmom nedavnih političkih zbivanja u Europi koja su otvorila ozbiljnu krizu Europske unije. U posljednjih nekoliko tjedana Europom je uzastopno nekoliko puta odjeknulo »ne«, da su ponegdje porasle dvojbe oko same europske ideje. Francuski i nizozemski referendum o europskom Ustavu, potom lančane odgode referenduma o potvrđivanju europskog Ustava u cijelom nizu zemalja članica, kompromisne formule s posljednjeg Europskog vijeća u Luxembourgu oko proračuna, skeptični tonovi o budućnosti, izranjanje starih suparništava i sumnji ... nedvojbeno, jedna etapa razvitka i funkcioniranja Unije završava. </p>
<p>Imao sam posljednjih tjedana prigode izravno uočiti kako europski čelnici ne kriju zabrinutost. Na zatvorenim sastancima rasprave su bile koliko otvorene, toliko i žestoke. Jean Claude Juncker, luksemburški premijer i predsjedavajući, donedavno je vjerovao da će financijski odnosi u Uniji i otvaranje pregovora Hrvatske s EU-om biti najteža pitanja njegova mandata - odjednom, otvorila se Pandorina kutija pred kojom i njegova strpljivost i odmjerenost teško nalaze makar i kompromisna rješenja. Poneki govore o »potrebi predaha« zbog novih realnosti. Tako se sadašnje stanje u Uniji posredno povezalo s pitanjem daljnjeg proširenja. I upravo je zato važno da je, na takve nove upitnike i dvojbe - koji su se otvorili za Hrvatsku, ali i za cijeli dio Europe u našem susjedstvu - Unija odgovorila stavom da će »poštivati obveze« i da će ostati pri »vrlo važnoj poruci o nezaustavljenoj želji EU-a da nastavi s proširenjem bez obzira na probleme stvorene 'ne' glasovanjima u Francuskoj i Nizozemskoj«.</p>
<p>Konačno, taj je stav i formalno potvrđen posljednjim Zaključcima Europskog vijeća. K tomu, iznimno je važno da je premijer Tony Blair to izrijekom potvrdio, izravno spomenuvši i Hrvatsku, najavljujući šestomjesečno britansko predsjedavanje Unijom.</p>
<p>Kada je pak riječ o trenutačnom stanju u kojem se nalazi EU, ključno je pitanje je li riječ o trajnoj upitnosti europske ideje kakvu institucionalizira današnji pravno-vrijednosni sustav Unije ili je ipak riječ o prolaznoj krizi koja će zahtijevati promišljanje i preoblikovanje odnosa? Je li riječ o krizi institucija ili krizi povjerenja? Može li se govoriti samo o potrebi novog promišljanja mehanizama koji uređuju djelovanje Unije ili je već potrebno proširiti raspravu na pitanja odnosa građana Europe prema europskoj ideji?</p>
<p>Za nas u Hrvatskoj, poradi značenja koje ulazak u Europsku uniju ima za povijesno ucrtavanje zemlje na karti nove Europe, za redefiniranje hrvatskoga geostrateškog položaja, ali i za duboku unutrašnju društvenu preobrazbu nakon razdoblja osamostaljenja, promjene društvenopolitičkog sustava i uspješnog obrambenog Domovinskog rata, ta su pitanja od iznimna značenja. Tim više što, s jedne strane, utječu na ukupan odnos članica Unije prema politici proširenja, ali i stoga što utječu i na odnos djela naših građana prema Uniji. Tamo gdje se znaci eurozamora i samoispitivanja počnu dodirivati sa znacima euroskepticizma i dvojbama o budućnosti Unije bit će nužno novo afirmiranje eurorealizma otjelovljenog u neodustajanju od Unije kao projekta koji nema alternative. </p>
<p>U politici je, naime, spoj realizma i vizije uvijek najsigurniji put do napretka. Istina je da treba realno sagledati sadašnje stanje institucija Unije i odnosa između zemalja članica, ali je istodobno potrebno zadržati i osnažiti europsku viziju. Jednako tako, i s naše je strane potrebno realno sagledati utjecaj sadašnjeg stanja u Uniji na odnose s Hrvatskom, ali je istodobno potrebno zadržati i snažiti proeuropsku dimenziju naše državne politike. </p>
<p>Govorio sam o tome posljednjih tjedana s mnogim europskim državnicima. Još sam pod dojmom razgovora s premijerima zemalja članica iz redova Europske pučke stranke u Bruxellesu proteklog tjedna, sa Schüsselom, Janšom, Berlusconijem, Junckerom, Dzurindom, Balkenendeom, Kalmitisom iz Latvije, Karamanlisom, malteškim premijerom Golvijem. Iznimno vrijedan bio je i nedavni razgovor s bavarskim predsjednikom Stoiberom, kao i s predsjednikom Europske komisije Barrosom. Polazeći od čvrstog uvjerenja da je riječ o prolaznoj - pa čak bih rekao i prijelaznoj - krizi u Uniji, kao etapi, možda i neizbježnoj, njezina dugoročnog profiliranja i jačanja, dijelio sam mišljenja da je Uniji potrebna introspekcija, pomno promišljanje uzroka sadašnje krize. </p>
<p>Svakako, europski čelnici moraju otvoriti raspravu: gdje su razlozi nepovjerenja građana, jesu li institucije nadjačale ideju, je li birokracija izazvala otuđenje, nadjačava li stara politika individualnih državnih interesa zajedničke europske ciljeve? Ili, kako raspodijeliti moć i odlučivanje, što su zapravo europske vrijednosti i kako ih učiniti duhovnom i društvenom građom i vlasništvom građana, je li u pozadini dublji idejni sukob neoliberalizma i socijalne države, što je s euroatlantizmom? Sve su to nezahvalna, ali i neizbježna pitanja. Unija na njih mora tražiti i naći odgovore u ime budućnosti europskih institucija, ali i u ime budućnosti i sigurnosti Europe.</p>
<p>Istodobno, to razdoblje unutrašnjeg promišljanja mora biti praćeno nastavkom politike proširenja. Europa će teško naći novu energiju ako ne održi i ne potiče europski entuzijazam, osobito u onim dijelu Europe gdje je upravo ta europska perspektiva, poslije desetljeća i po kriza i ratova, prvi put otvorila prostor trajnoj demokratskoj stabilnosti, miru i razvitku.</p>
<p>Što se pak prevladavanja sadašnje krize Unije tiče, možda je najuputnije postaviti zdravorazumsko pitanje: koja je alternativa?</p>
<p>Europska unija pokazala se, od samog prvog trenutka kad je Jean Monet skicirao svoje zamisli Robertu Schumanu, kroz sve etape svojeg razvitka, kao jedini i nenadomjestivi instrument prevladavanja najtežih i najtamnijih strana europske povijesti i najučinkovitiji mehanizam za suočavanje sa svim izazovima europske sigurnosti i stabilnosti 20. stoljeća. Ona se pokazala i potvrdila i kao ishodišna platforma stvaranja ujedinjene Europe bez crta podjela i u okolnostima sloma hladnoratovskog svijeta i bipolarne podjele u kojoj je najviše trpjela Europa. Ideja ujedinjene Europe ujedinila je njemački narod i državu, dovela odnose europskih država i Rusije do mira i suradnje bez presedana u europskoj modernoj povijesti, prevladavajući vjerske, dvorske, nacionalne, političke i ideološke razlike zbog koji je Europom proteklo toliko krvi. </p>
<p>Ujedinjena Europa postala je nada i oslonac novooslobođenim narodima i državama. Ona je donijela i unutarnji mir srednjim i malim državama i narodima koji su bili podijeljeni europskim sukobima, ideološkim i političkim - uz ostalo, i Hrvatskoj. Ona je prerasla i u snažnoga globalnog čimbenika u uvjetima novog svjetskog poretka i globalizacije. Konačno, ali možda i najvažnije, ona je postala motor povijesno nezabilježenog razvitka demokracije i vrijednosti kojima su težili toliki pokreti, pa i civilizacije na europskim prostorima. </p>
<p>Poricati ta dostignuća i odmicati se od tih ciljeva značilo bi neoprostiv i nezamisliv povratak u prošlost. Stoga sam uvjeren da će Unija prevladati sadašnju krizu.</p>
<p>Istodobno, uvjeren sam da i Hrvatskoj ostaju otvorena vrata da nastavi sudjelovati u tom velikom europskom projektu. Štoviše, kako sam to ovih dana u više navrata naglašavao svojim europskim kolegama i prijateljima, i Hrvatska želi i može biti sudionikom rasprave koja predstoji u Uniji - usporedo s pregovorima o punopravnom članstvu koje ćemo u najskorije vrijeme početi, želimo i možemo pridonositi i rasvjetljavanju različitih okolnosti koje su dovele do »ne stanja«, upravo zato što, kao i tolike druge zemlje, dobro znamo i osjećamo različite motive koji trebaju voditi do »stanja da«. Svakako, to povećava i obveze prema hrvatskoj javnosti - i na našoj je javnoj i političkoj sceni potrebno osnažiti upućenu, odmjerenu i argumentiranu raspravu o Europi. Konačno, u sadašnjim okolnostima unutar Unije Hrvatska nosi sobom cijeli niz argumenata koji nadjačavaju upravo one dvojbe koje su u znatnoj mjeri izazvale krizu u Uniji. Naime, kao što ni na koji način »hrvatsko pitanje« nije utjecalo na stvaranje sadašnjih opterećujućih okolnosti u Uniji, jednako tako ni pitanje pregovora i članstva Hrvatske u Uniji ne donosi nijednu novu moguću opterećujuću okolnost za Uniju. Naprotiv, Hrvatska u Uniju donosi neupitne vrijednosti. Kao dokazano funkcionirajuća demokracija samo će pridonositi širenju temeljne europske ideje jačanja demokracije. Kao država koja odnose s drugim državama temelji na načelu suradnje i dijaloga, samo će snažiti tu sastavnicu europskih stečevina i vrijednosti. Kao zemlja neopterećena institucionalnim ili ustavno-administrativnim problemima, koji još obilježavaju dio našeg susjedstva, samo će povećati kapacitete Unije da trajno stabilizira ovaj dio Europe. Kao zemlja u kojoj se unutrašnja društvena stabilnost temelji i na punom poštivanju i ljudskih i manjinskih prava, samo će jačati sastavnice europskih pravnih i političkih stečevina. Konačno, kao zemlja funkcionirajućega tržišnoga gospodarstva, s dokazanim ljudskim potencijalom i nemjerljivom vrijednošću svojeg zemljopisnog položaja i prirodnih bogatstava, samo će dodavati gospodarskim vrijednostima Unije.</p>
<p>Nastavljajući ispunjavati svoje obveze glede otvaranja pregovora, s Unijom koja je trenutačno opterećena problemima, Hrvatska za Uniju nije ni u kojem pogledu opterećenje već dodatna vrijednost. Kao i Europska unija za Hrvatsku.</p>
<p>Ivo Sanader</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Blair: Poštovat ćemo svoje obveze prema Hrvatskoj</p>
<p>Hrvatska bi mogla očekivati odluku o početku pregovora najesen, pod uvjetom da se svih 25 zemalja članica složi da je suradnja s Haaškim sudom potpuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Britanski premijer Tony Blair izjavio je u četvrtak u Bruxellesu da proširenje EU-a predstavlja »povijesnu prigodu za izgradnju veće i moćnije Unije« te dodao da će Unija poštovati svoje obveze prema Turskoj i Hrvatskoj. </p>
<p>Spominjanje Hrvatske trebalo bi pomoći dvjema zemljama da ljetno vrijeme iskoriste za ispunjavanje preostalih političkih uvjeta kako bi pregovori mogli započeti najesen; Turska treba usvojiti paket od šest zakona vezanih za ljudska prava i priznati Cipar, dok Hrvatska mora ispuniti uvjet potpune suradnje s Haaškim sudom. Proširenje pruža »izvanrednu, povijesnu prigodu za izgradnju veće i moćnije Unije«, rekao je Blair u Europskom parlamentu, predstavljajući prioritete britanskog predsjedništva koje počinje 1. srpnja.</p>
<p>»Tijekom našeg predsjedanja nastojat ćemo ispuniti obveze Unije prema onima koji poput Turske i Hrvatske očekuju da njihova budućnost bude u Europi«, rekao je Blair.</p>
<p>Blairova izjava došla je za zemlje u čekaonici EU-a u pravi trenutak. Nakon posljednjeg EU-summita kada je Unija ušla u višestruku krizu, u pitanje se doveo i daljnji proces proširenja. Na sastanku na vrhu prošlog tjedna u Bruxellesu, francuski predsjednik Jacques Chirac doveo je u pitanje nastavak proširenja zbog »nedostatnih EU-institucija«, a i neke druge utjecajne zemlje zatražile su tijekom summita da se službeno proglašena stanka u procesu ratifikacije europskoga ustava odnosi i na proširenje.</p>
<p>Blairova predanost nastavku proširenja nije novost. Njegov šef diplomacije Jack Straw je već prije početka summita, govoreći o važnosti nastavka proširenja, spomenuo poimence Rumunjsku, Bugarsku, Hrvatsku i Tursku. Velika Britanija je od samoga početka jedna od najsnažnijih zagovornica Unijina proširenja, no zajedno je s još nekim članicama zauzela principijelan stav o poštivanju političkih kriterija s posebnim naglaskom na suradnju s Haaškim sudom. U tom stajalištu Velika Britanija snažnu podršku ima u službenoj američkoj politici.</p>
<p>Prva prigoda za službeni dijalog o tom pitanju za britanskog predsjedništva bit će 18. srpnja na sastanku ministara vanjskih poslova. Diplomatski kuloari već su počeli nagađati da bi Hrvatska mogla očekivati odluku o početku pregovora najesen pod uvjetom da se svih 25 zemalja članica složi da je suradnja s Haaškim sudom potpuna. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Šeks, Mesić i Sanader čestitali Dan državnosti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Sabora Vladimir Šeks, države Stjepan Mesić i premijer Ivo Sanader čestitali su hrvatskim građanima Dan državnosti, 25. lipnja. </p>
<p>Obilježavajući 25. lipnja, Dan državnosti, s ponosom i dostojanstvom se prisjećamo toga datuma 1991., kada je Sabor donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti. To je datum koji zauzima ključno mjesto u povijesti hrvatske državnosti i predstavlja prekretnicu na putu prema suverenosti, samostalnosti, međunarodnoj afirmaciji i teritorijalnoj cjelovitosti, navodi predsjednik Hrvatskog sabora. Dodaje da se proslavljajući Dan državnosti s istinskim osjećajima prisjećamo svih sudionika tih presudnih zbivanja naše povijesti, svih naših branitelja i posebno svih onih koji su u mir i slobodu današnjih i svih budućih naraštaja ugradili ono najdragocjenije, svoj život.</p>
<p>Mesić je podsjetio da je to temeljni kamen suvremene neovisne hrvatske države i važan povijesni datum, kad je Hrvatski sabor prije 14 godina donio odluku o samostalnosti Republike Hrvatske. </p>
<p>»Danas kad, poput većine drugih naroda, živimo u svojoj samostalnoj i slobodnoj državi, zahvalni prethodnicima, okrenuti smo prije svega ciljevima i zadaćama što nam ih postavlja naše vrijeme. Na prvom mjestu to je potreba da se Hrvatska i dalje razvija kao zemlja demokracije, manjinskih, vjerskih i svih drugih ljudskih prava i sloboda, kao zemlja slobodnoga poduzetništva, ali i socijalne pravde, političkih sloboda i političke stabilnosti«, stoji u čestitki predsjednika Mesića.</p>
<p>»U ovim trenutcima prisjećamo se hrabrosti, snage i požrtvovnosti hrvatskih branitelja koji su osigurali slobodnu i samostalnu Hrvatsku. Hrvatska, moderna i europska država, na svome međunarodnome putu potvrdila je svoj status priznata člana međunarodne obitelji i pouzdana partnera drugim državama i narodima«, stoji, među ostalim u čestitci premijera Sanadera. </p>
<p>Središnja proslava Dana državnosti održat će se u subotu u vojarni u Vukovaru [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Račan: Da se na ovim izborima biralo izravno, HDZ ne bi tako dobro prošao</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik SDP-a Ivica Račan neće u nedjelju prisustvovati otvaranju posljednje dionice autoceste Zagreb - Split jer je, mnogo prije nego što se znao datum otvaranja autoceste, za nedjelju sazvana godišnja izvještajno tematska konvencija SDP-a. Na njoj će, najavio je Račan u četvrtak na konferenciji za novinare, SDP utvrditi dugoročne stavove o regionalnoj politici i lokalnoj samoupravi. </p>
<p> No, i SDP će sa zadovoljstvom obilježiti otvaranje autoceste »jer je to projekt svih hrvatskih građana i nitko ga ne može svojatati, bez obzira na pokušaje da se i taj dio bliže povijesti malo revidira«. Račan tvrdi da mu je žao što neće prisustvovati svečanosti, ali to ne smatra strašnim »jer je koncepcija takva da se ne osjeća potrebnim«.</p>
<p>Komentirajući najavu premijera Ive Sanadera da će se na sljedećim lokalnim izborima župani, gradonačelnici i načelnici birati izravno, Račan je rekao da mu je žao što Sanader nepotrebno kasni, ali razumije razloge kašnjenja. »Da se na ovim izborima tako biralo, HDZ ne bi tako dobro prošao jer trgovina nakon izbora ne bi bila moguća i ne bi bilo 'izbora nakon izbora'«, objasnio je Račan. Kao model razvijanja regionalizma za koji će se zalagati Račan je najavio pilot projekt suradnje grada Zagreba sa Zagrebačkom i Krapinsko-zagorskom županijom u kojem je definirano šest područja čvrste suradnje, o kojima će se brinuti i zajedničke institucije. SDP se, objasnio je, protivi modelu po kojem bi se umjesto jedne centralizirane države regionalizam sveo na formiranje četiri jednako centralizirane regije. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Teret reforme snosit će najsiromašniji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Strašno je da se uži kabinet Vlade sastane u stranačkim prostorijama, te da ministar financija dan poslije odjuri u MMF kako bi pojasnio što su se dogovorili. Vlada će vjerojatno pozivati socijalne partnere da pokažu razumijevanje za nešto što su dogovorili bez njih«, kazao je u četvrtak predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever na konferenciji za novinare, na kojoj je izrazio nezadovoljstvo zbog nepostojanja socijalnog dijaloga.</p>
<p>Nikome zapravo, dodao je, nije jasno što Vlada točno smjera, jer svima je jasno da se zbog nejasnih kriterija i opsežnog posla izrade imovinskih kartica one ne mogu uvesti ove godine. Sever smatra »prestrašnim« što je Vlada, kako je rekao, u medijima puštala »probne balone« o zdravstvenoj reformi, odnosno što je sindikatima dostavila samo prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti. »Taj su nam Zakon poturili kao igračku, a onaj važniji - Zakon o zdravstvenom osiguranju - pripremali su u tajnosti«, rekao je Sever, ocijenivši da će u konačnici teret reforme snositi najsiromašniji. Smanjenje državnih poticaja za stambenu štednju također će najviše pogoditi one koji su tom štednjom doista željeli doći do krova nad glavom. Činjenica je, istaknuo je, da je postojeći sustav neprihvatljiv jer su bogati otvarali štednju za sve članove obitelji, te kumulirali državne poticaje koje nisu koristili u stambene svrhe. Profitirali su i bankari jer su na taj način privukli značajan kapital i potakli štednju. No, umjesto da se uvede nadzor korištenja tog novca, Vlada se odlučila na smanjenje poticaja, što će opet pogoditi one najsiromašnije. Bogati će se odlučiti za druge oblike štednje, a siromašni još teže dolaziti do stambenog prostora. </p>
<p>Sever, ali i gospodarski savjetnik u tom Sindikatu Goran Bakula, smatraju da predložene mjere nisu dobro ni promišljene ni pripremljene. Smatraju da bi Vlada bila mnogo uspješnija kada bi uvažavala i stavove socijalnih partnera. [Jasminka Filipas]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Ostvarenje hrvatskog sna</p>
<p>Autocesta Zagreb-Split jedna je od najljepših i najsigurnijih u Europi, kaže ministar Božidar Kalmeta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sjednica Vlade u četvrtak je, tri dana uoči svečanog otvaranja autoceste Zagreb-Split, protekla u znaku cesta, osobito ceste »hrvatskih snova i budućnosti«, »jedne od najljepših i najsigurnijih u Europi«, kako su autocestu do Splita okarakterizirali premijer Ivo Sanader i ministar prometa Božidar Kalmeta.</p>
<p>»Svi možemo biti ponosni jer se konačno realizira stari hrvatski san povezivanja sjeverne i južne Hrvatske«, istaknuo je premijer Sanader. Posebno je zahvalio hrvatskim političarima starijih generacija, poput Savke Dabčević Kučar, koji su se još u komunizmu zauzimali za gradnju ceste. Pohvalio je premijer i bivšu Račanovu vladu, koja je, kada je riječ o autocesti, »učinila dobar posao«. </p>
<p>Ministar Kalmeta objavio je kako je sve spremno za svečano otvaranje ceste u nedjelju, koja će za »obične smrtnike« biti otvorena u ponedjeljak rano ujutro i za nju će trebat izdvojiti 157 kuna cestarine. Građani će, naime, u nedjelju normalno voziti dosad otvorenim dionicama, a od ponedjeljka i dionicom Pirovac-Vrpolje koja je posljednja završena.</p>
<p>Kako je ustvrdio premijer, završetak autceste do Splita nije kraj radova na autocestama. Kalmeta je to potvrdio nabrajanjem ostalih cesta i fazama gradnje u kojima se nalaze. Preostalih 55 km autoceste Rijeka-Zagreb bit će završeno do 2008., kao i 96 km duga autocesta Split-Ploče. Cesta od Rupa do Rijeke bit će gotova idući tjedan, a zadnji krak Istarskog ipsilona prije iduće sezone...</p>
<p>Za dovršenje splitske obilaznice Vlada je Hrvatskim cestama odobrila 60 milijuna kuna zaduženja. HAC je, pak, dobio suglasnost na visinu cestarina na autocestama. Ministar Kalmeta pritom je demantirao komentare o skupoj cestarini, navodeći kako su »cijene u Hrvatskoj jednake slovenskim, a Italija i Francuska su 50 posto skuplje«. Cestarina na našim autocestama ostat će ista - 40 lipa po kilometru za vozila prve kategorije, 60 lipa za drugu kategoriju, 91 lipu za treću kategoriju i 1,32 za vozila četvrte kategorije. </p>
<p>Sustav naplate omogućit će da vozač cestarinu plaća samo jednom karticom, neovisno o tome gdje će izići s autoceste i što koristi cestu dvaju koncesionara, objasnio je Kalmeta. Istaknuo je i kako se radi na uvođenju jeftinijih, zimskih tarifa, a od jeseni se planira i bezkontaktni prolaz, odnosno telepasing.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Hrvatska neće zabraniti uvoz govedine iz Austrije </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska neće zabraniti uvoz govedine iz Austrije, iako je u zapadnoj Austriji, uz granicu s Njemačkom, potvrđen prvi slučaj kravljeg ludila (BSE) u toj zemlji, rekao je za Vjesnik u četvrtak Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.</p>
<p>Dodao je da je iz Međunarodnog ureda za epizotije (OIE) u Parizu u srijedu, 22. lipnja, stigla potvrda da je riječ o 11-godišnjoj »ludoj« kravi, koja je u svibnju uginula na obiteljskom gospodarstvu u Kleinwalsertalu. Preventivno je eutanazirano cijelo stado, odnosno još četiri krave s iste farme, ali one nisu bile pozitivne na BSE.</p>
<p>Iz Austrije je lani u Hrvatsku uvezeno 2356 junica za proizvodnju mlijeka, te 190 tona govedine. Ove godine, u prvih pet mjeseci, uvoz govedine je bio nešto manji, jer je austrijska govedina preskupa za domaće trgovce.</p>
<p>U Ministarstvu smatraju da nema opasnosti od uvoza kravljeg ludila u Hrvatsku. Eventualno bi se, kažu, mogao zabraniti uvoz goveđeg i junećeg mesa ili živih goveda s farme na kojoj se pojavila bolest, ali takva opasnost više ne postoji.</p>
<p>Ako postoji sumnja da se bolest proširila izvan objekta u kojem se pojavila, zabranjuje se uvoz iz cijele regije ili zemlje. </p>
<p>U Austriji je 1991. zabranjena uporaba mesno-koštanog brašna, za kojeg se sumnja da je glavni uzročnik bolesti kravljeg ludila, u prehrani domaćih životinja.</p>
<p>Osim toga, u Austriji je provedeno 900.000 tzv. brzih testova na kravlje ludilo i svi su, osim spomenutog slučaja, ali i jednog nepotvrđenog slučaja, bili negativni na BSE.</p>
<p>Takav laboratorij od 2001. postoji i u Hrvatskoj, gdje se testira meso svih životinja starijih od dvije godine. Dosad je obavljeno blizu 200.000 takvih testova i svi oni su bili negativni na BSE.</p>
<p>Inače, Austrija je u ožujku prošle godine bila prva zemlja, iz koje je, nakon pritiska EU-a, ukinuta zabrana uvoza živih životinja u Hrvatsku. [Marinko Petković]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Kupili za pet, prodali za devet milijuna kuna</p>
<p>Itasovi strojevi dijele se na ime kompenzacije »zaslužnima« za ivanečku pljačku stoljeća</p>
<p>IVANEC</p>
<p> - Da se i 2005. može dogoditi privatizacija na poznati hrvatski način, u kojoj radnici ostaju bez posla i uništava se imovina, dokazuje najnoviji primjer ivanečke tvornice alatnih strojeva Itas. </p>
<p>Na mjestu uspješne i profitabilne tvornice s izvoznim programom bageri i kamioni posljednjih dana ruše dio objekata. Naime, 3000 četvornih metara terena treba izravnati i pripremiti za gradnju objekta velikoga njemačkoga trgovačkog lanca Lidl. Građevinska dozvola već je izdana, a i teren je postao vlasništvo Lidla, odnosno tvrtke koja ih zastupa u Hrvatskoj. </p>
<p>Zašto je prodana i srušena uspješna tvornica, objasnio nam je Dragutin Varga, glavni sindikalni povjerenik Itasove podružnice Sindikata metalaca Hrvatske. Varga je i predsjednik Radničkog vijeća, predsjednik Udruge malih dioničara i član Nadzornog odbora Itasa d.d. Članovi Itasova Nadzornog odbora su i Marija Brezovec (ujedno predsjednica NO-a i donedavna gradonačelnica Ivanca) te njezin sin Bojan. Sredinom lipnja prošle godine predsjednik Uprave Itasa Ivan Canjuga, Marijin nećak, prodao je kao većinski vlasnik Itasa dio tvornice tvrtki Mariva. Osnivač Marive je Marija, a njezin direktor Bojan Brezovec.</p>
<p>»Prodaja o kojoj nikada nije obaviješten Sindikat obavljena je pod izlikom dobivanja likvidnih sredstava za Itas, ali pet milijuna kuna nikada nije uplaćeno na žiroračun tvrtke. Umjesto toga, Mariva je Itas, odnosno njegovo zemljište, prodala Lidlu za devet milijuna kuna. Tako su Brezovci zaradili četiri milijuna kuna, o čemu je Bojan i javno govorio. Posljednjih je dana aktualna i prodaja Itasovih strojeva, sada vlasništva Marive, a neki šefovi iz tvornice dobili su ih na ime očito izmišljene kompenzacije«, rekao je Dragutin Varga.</p>
<p>Varga je zabrinut za sudbinu dijela tvornice koji još radi. Posla ima, alatni strojevi se izvoze u Austriju, Njemačku, Italiju i Venezuelu, ali Uprava je dužna zaposlenima dvije plaće i putne troškove za 17 mjeseci. Sada je 250 zaposlenih, prije godinu dana bilo ih je stotinjak više, a prije dvadeset godina gotovo tisuću.</p>
<p>»Sredinom studenoga prošle godine podnio sam u ime Sindikata kaznenu prijavu protiv Marije i Bojana Brezovec te Ivana Canjuge. O slučaju Itasa obavijestio sam USKOK, državnog odvjetnika, Županijsko državno odvjetništvo, predsjednika Stjepana Mesića i premijera Ivu Sanadera. Odgovor zasad nisam dobio. Zaposleni razmišljaju o stečaju s preustrojem i svim ćemo se sredstvima boriti za opstanak Itasa«, rekao je Varga.</p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050624].
|
