NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050823].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 136881 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>23.08.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Brodovi tonu zbog siromaštva ribara</p>
<p>Za ulov kilograma koćarske ribe treba potrošiti pet litara nafte, dok je prije 15 godina taj omjer bio jedan naprama jedan</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - U proteklih su mjesec i pol dana u riječkom akvatoriju potonula tri ribarska broda, i to ne zbog nevremena, nego dobrim dijelom zbog slabog održavanja tih vremešnih koćarica, starih od 50 do čak 108 godina. </p>
<p>Najprije se nasukala 108 godina stara koćarica »Strela«, matične luke Rijeka, blizu trajektnog pristaništa Porozina na Cresu. Nasukala se dok se vraćala iz ribolova i još uvijek se nalazi na mjestu nesreće jer njezin vlasnik nema novca za odsukavanje koje bi stajalo između 70.000 i 80.000 kuna. U međuvremenu su more i valovi proširili rupu na trupu »Strele« pa se može očekivati da će uskoro potonuti, odnosno raspasti se u komade. </p>
<p>Tužna sudbina najstarije ribarice na Jadranu, a možda i na Sredozemlju, najbolje govori o dugotrajnom teškom stanju u našem ribarstvu. Ulovi su već godinama vrlo skromni pa ribari jedva preživljavaju, a kamoli da izdvajaju novac za novu opremu i redovito održavanje brodova. Za ulov kilograma koćarske ribe treba potrošiti pet litara nafte, dok je prije 15 godina taj omjer bio jedan naprama jedan. Osim toga, malo ribara ima novca kojim bi osigurali brodove, pa su kod težih havarija stroja mnogi prisiljeni brod privezati dok ne nađu novac za popravak.</p>
<p>U tom očaju, da bi ipak nešto ulovili, ribari sve češće riskiraju ulazeći brodovima u područja velikih podmorskih prepreka, od sika do potonulih brodova i zrakoplova iz Drugog svjetskog rata te minskih sidara na kojima im onda nerijetko ostaju mreže.</p>
<p>Prije nekoliko je dana ribarica »Val« ostala bez cjelokupnog alata - od mreža i širilica do sajli - koji je zapeo za olupinu savezničkog bombardera iz Drugog svjetskog rata. Vlasnik »Vala« je pritom pretrpio štetu od 20.000 kuna. Taj novac ne može zaraditi ni za šest mjeseci ribarenja, pa ne čudi što je oprema na većini koćarica krajnje dotrajala. </p>
<p>Druga ribarica je potonula zbog skrivene mane na ispušnom sustavu kroz koji je more prodrlo u unutrašnjost trupa. Brod je bio tek obnovljen i to mu je bio drugi izlazak na more. Na sreću, vlasnik ga je osigurao, a vađenje iz mora je stajalo 65.000 kuna. Za obnovu su sada ostali samo trup i kormilo, dok su pogonski agregat i sva elektronička oprema potpuno uništeni.</p>
<p>Treći potopljeni brod je pedesetogodišnji »Neptun« u koji je najvjerojatnije kroz usisni sustav prodrla voda. Njega je zla kob zadesila ispred Rapca, a pitanje je hoće li ikad biti izvađen. Naime, ni on nije bio osiguran. </p>
<p>Prosječna starost 700 hrvatskih ribarskih brodica i 300 brodova je oko 40 godina, a ako ovakvo stanje u ribarstvu potraje, ribarska flota će nam biti doista 'oldtajmerska'. Stoga mnogi vide spas u gradnji novih brodova uz najavljenu financijsku potporu države, što je za većinu ribara prevelik poslovni zalogaj.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Strojovođe upozoravali na loše održavanje </p>
<p>Neslužbeno se saznaje da su strojovođe upozoravale na problem s kočnicama na vlakovima</p>
<p>Na hrvatskim prugama u manje od dvadeset dana iz tračnica su iskliznule dvije željezničke kompozicije a šteta se broji u milijunima kuna. Na sreću, ni u jednom slučaju nije bilo ljudskih žrtava, a nitko nije ni ozlijeđen. No postavlja se pitanje koliko su sigurne hrvatske pruge i vlakovi koji prometuju njome.</p>
<p>Zadnji incident dogodio se u nedjelju oko dva sata, kada je na željezničkoj pruzi Rijeka-Zagreb, prije ulaska u željezničku postaju Zlobin, došlo do iskliznuća teretnog vlaka koji je prometovao na relaciji Moravice-Rijeka. Kompoziciju je ukupno sačinjavalo 12 vagona, od kojih se deset prevrnulo na bok. U osam vagona prevožena je pšenica iz Mađarske za Rijeku, dok su u četiri vagona bili kontejneri. Osim kompozicije, u nesreći je uništeno 100 metara pruge zajedno sa stupovima za napajanje strujom. Okolnosti i uzroci nesreće još uvijek nisu poznati, no strojovođa s dvadesetogodišnjim stažom izjavio je nakon nesreće da je kočio i pokušao usporiti vlak cijelim putem od stanice Drivenik, ali kompozicija nije reagirala. Sumnja se da uzrok nesreće leži u vagonima , odnosno u kvaru kočionog sustava. Neslužbeno se saznaje da su strojovođe već upozoravale na problem s kočnicama na vlakovima ali su se incidenti do sada uspjeli izbjeći.</p>
<p>Na mjesto iskliznuća poslana je dizalica i ostala potrebna oprema kako bi se uklonili prevrnuti vagoni, nakon čega slijedi sanacija tračnica. Visina štete procjenjuje se na nekoliko milijuna kuna, i to najviše zbog potpune obustave prometa na pruzi Zagreb-Rijeka. Sanacija bi zbog nepristupačnosti terena i lošeg vremena mogla potrajati do početka idućeg tjedna.</p>
<p>Sličan incident koji je mogao imati i puno gore posljedice dogodio se 4. kolovoza kada je iz tračnica, na ulazu u željezničku stanicu Deanovec kod Ivanić Grada, iskliznula kompozicija s 15 vagona-cisterni napunjenih propan-butanom. Iako su iz HŽ-a tvrdili da opasnosti nema, stanovnici su ipak bili privremeno evakuirani. Mjerodavni iz HŽ-a tek su nakon tri dana okupili stručnjake na mjestu nesreće, koji su nakon uvida brzom procjenom odlučili da je najsigurnije rješenje spaljivanje opasnog plina. </p>
<p>Tada je policija iz Ivanić Grada izjavila da je HŽ nespreman za incidente, što je potvrdio i gradonačelnik Ivanić Grada Boris Kovačić izjavom da nije na vrijeme napravljena stručna analiza te da se sa sanacijom mjesta nesreće predugo čekalo. »Hrvatske željeznice nisu imale konkretno razrađene planove kako postupiti u ovakvoj situaciji«, ustvrdio je tada gradonačelnik Kovačić.</p>
<p>Predsjednik Sindikata strojovođa Hrvatske Nenad Mrgan najavljuje da će tražiti osnivanje posebne komisije unutar Ministarstva prometa koje će neovisno od HŽ-a istraživati željezničke nesreće.</p>
<p>»Hrvatske željeznice uvijek žele optužiti strojovođu. Neovisna komisija bi pronalazeći uzroke nesreća pomogla da se izbjegnu nesreće s većim posljedicama«, tvrdi Mrgan. On ističe i da se strojovođe već duže vrijeme žale na probleme u vožnji stranih, ali i naših vagona po ličkoj i riječkoj pruzi.</p>
<p>»Održavanje vagona u Hrvatskoj nije ništa bolje nego u Mađarskoj ili Srbiji«, kaže Mrgan i dodaje da se vagoni puštaju u promet bez testiranja. Zabrinjavajuće je da su se iskakanja u Deanovcu i kod Zlobina dogodila na magistralnim prugama za koje se smatra da su najuređenije, upozorava šef Sindikata strojovođa. Za krivinu na dionici pruge Rijeka-Zagreb na kojoj je iskliznuo vlak, Mrgan kaže da je dosta loša, a da strojovođe voze i manjom brzinom od dopuštene.</p>
<p>Znalo se za neispravnost skretnice u Deanovcu</p>
<p>Vjesnik je došao u posjed dokumenta u kojem se navodi moguća neispravnost skretnica na ulazu u kolodvor Deanovec ispred kojega je 4. kolovoza došlo do iskakanja kompozicije vlaka i prevrtanja cisterni s opasnim plinom propan-butanom. Kako piše u Izvješću Kontrole prometne sigurnosti Ureda Uprave HŽ-a, na pruzi Vinkovci-Novska -Dugo Selo, »osjetna su bočna zabacivanja lokomotive u vožnji na pruzi ili skretnicama«, na više mjesta te dionice. Jedno od mjesta koje se navodi u izvješću je i Deanovec, preciznije skretnice na ulazu u željezničku postaju iz smjera Dugog Sela. Kako u Izvješću navodi kontrolor koji je obavljao pregled, u konačnici prezentiranog bila bi valjana nazočnost kontrolora za pruge. Kontrola je provedena 26. srpnja - tjedan dana prije nesreće u Deanovcu. </p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="3">
<p>Ohrabrujuće lice crkve budućnosti</p>
<p>DAVOR MAČEK</p>
<p>Iz kojih sve kutova sagledati jedanaestodnevnu manifestaciju 20. svjetskog dana mladih? S jedne strane pola milijuna mladih iz svih dijelova svijeta, koji su unatoč ozbiljnim organizacijskim i sigurnosnim propustima pokazali da su spontano zajedništvo i tolerancija još živi i mogući. S druge pak strane prvo inozemno apostolsko putovanje pape Benedikta XVI. sa zahtjevnim političko-ekumensko-diplomatskim angažmanom obavljenim u maniri otvorenog i tolerantnog europskoga gentlemana - kakvim ga opisuju oni koji su ga upoznali - ali i čovjeka s kičmom, koji takav pristup sebi može priuštiti samo na temelju dubokog poznavanja i življenja vlastite vjere. Nikome nije podilazio niti ublažavao katoličke stavove, a sa svima je uspio naći zajednički jezik i prihvaćanje. U kölnskoj sinagogi osudio je antisemitizam, ali i nove oblike mržnje prema strancima, te pozvao židove na daljnji dijalog i suradnju u toleranciji i ljubavi. </p>
<p>Evangeličke i pravoslavne sugovornike pozvao je na dijalog, ali u strpljenju i ne po cijenu istine. Muslimane je pozvao na zajedničku borbu protiv terorizma koji je, bez obzira odakle dolazi, oštro osudio, a teroriste optužio da svjesno truju odnose kršćana i muslimana. </p>
<p>Ipak, najvažnija gesta bila je ona kojoj su se mnogi od novog pape potiho i nadali: iz prvog je plana maknuo svoje lice, a u središte pozornosti stavio - lice Crkve. U maglovitom Kölnu zasjalo je lice crkve budućnosti u slici sretne, dostojanstvene i snažne mladeži koja je svijetu poslala upečatljivu ohrabrujuću poruku da može računati i s takvima. No, Papa im je dao i zadatak da u svojim sredinama budu »kvasac« i »sol zemlje«. Ako sudionici susreta, uključujući i 3000 hrvatskih, sutra ne budu izazov svojim vršnjacima i ohrabrenje svojoj okolini, nego mediokriteti, čudaci ili »dobroćudni budalasti gubitnici« kakvima se mlaki ili zalutali kršćani znaju doimati - »misija Köln« za neke nije uspjela, sol je obljutavila i takvima bi bolje bilo da su ostali kod kuće. Oni koji su pak od Kölna očekivali nekakav Woodstock (kao da je Crkva luna-park) ili su suviše navikli na medijski šarm pape Wojtyle, možda nisu odmah sasvim shvatili veličinu čvrstog a nenametljivog njemačkog gentlemana, pape Ratzingera, koji dostojanstveno kadi oltar uz jazz-ritam liturgijske pratnje i mirno pušta da »papinsku nedodirljivost« dodirom svoje ruke rasprši anonimni mladi hodočasnik. Pape koji je u četiri kölnska dana demonstrirao crkvenost, ekumenizam i progresivnost u najboljem smislu tih riječi i koji se sve jasnije profilira kao velika prilika suvremene Crkve.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Ne naginji se kroz prozor</p>
<p>DRAGAN GRDIĆ</p>
<p>Dok putnike u cestovnom prometu štite zakon, policija i, što je možda najvažnije, moderne autoceste, ljude koji putuju vlakovima (ili žive blizu željezničkih pruga) zasad štiti samo dragi Bog. U kratkom razdoblju dogodile su se dvije željezničke nesreće u kojima, na sreću, nije bilo žrtava, ali je nastala milijunska materijalna šteta. I dok je ulaganje u autoceste (uza zakon i policijsku prevenciju - represiju) smanjilo broj žrtava u prometu, neulaganje u željeznicu opasno prijeti nekom katastrofom. Pokraj Sesveta nedavno su iz pruge izletjele solidno napravljene cisterne pune plina (pohvale proizvođaču) koje, na sreću, nisu eksplodirale i izbrisale nekoliko obližnjih naselja. </p>
<p>U nedjelju je u Gorskom kotaru iz tračnica izletjela kompozicija teretnog vlaka koja, opet na sreću, nije prevozila opasne kemikalije nego mađarsku pšenicu. Vagoni su bili mađarski, a prema prvim informacijama, nisu imali najbolje kočnice. Naši su željezničari, navodno, upozoravali na problem »mađarskih kočnica« (koje su možda i dobre u njihovoj ravnici), ali se po tom pitanju dosad očito ništa nije napravilo. Ukratko, loša je sigurnosti na hrvatskim prugama. Tračnice se ne održavaju dovoljno dobro, nema učinkovite kontrole željezničkih kompozicija, čak se i famozni nagibni vlak u vožnji ne smije previše naginjati.</p>
<p>Na pitanje kako popraviti stanje, odgovor je jednostavan: ulagati više u željeznicu ili zatvoriti nesigurne dionice. Zanimljivo je da je problem hrvatskih željeznica uočila i administracija Europske unije, koja je poslala »direktivu« da se dio novca iz predpristupnih fondova preusmjeri iz cestogradnje u željeznice. Dok se u pruge ne uloži novac, putnicima, uz obavezno »ne naginji se kroz prozor«, poručujemo i - sretno vam bilo.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Bandić prerastao SDP</p>
<p>Jasno je da je Milan Bandić zavezao ruke svom stranačkom šefu. U Zagrebu je pobijedio na izborima, »oprao« mrlje na svom liku i djelu, pa mu sada nije lako doskočiti bez većih političkih lomova. Pokuša li partijski disciplinirati Bandića, kao prije nekoliko godina, Račan će teško uspjeti. Zato ga sada brani od kritičara u vlastitim redovima, braneći tako mir u SDP-u</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ </p>
<p>Milan Bandić, zagrebački gradonačelnik, u ofenzivi je na svim frontama. Uz njegovu se inicijativu uređuju ulice i trgovi, pruge i pročelja, grade vrtići i uređuju škole. On se ozbiljno prihvatio rekonstrukcije metropole - sve se radi na brzinu i udarnički. Ta njegova strast za unaprjeđenjem komunalne infrastrukture nije za odbaciti. Dobro je znati da gradonačelnik Zagreba brižljivo mjeri ulice koje valja asfaltirati prije zime, bez obzira na upitnu kvalitetu takvih, na brzinu izvedenih radova.</p>
<p>U subotu je gradonačelnik otišao korak dalje. Na sljemenskom Crvenom spustu - mjestu još nerazjašnjenih, navodnih poslovnih zloporaba vezanih uz održavanje Svjetskog skijaškog kupa - okupio je sedamdesetak pripadnika Foruma mladih SDP-a koji su cijelu subotu skupljali kamenje. Za posao je angažirana profesionalna tvrtka, ali u pomoć je, kad je bilo najteže, priskočila omladina.</p>
<p>Očito je da se Bandić, osim novcem poreznih obveznika, služi i stranačkom infrastrukturom da bi si što brže sagradio spomenik. Stalno isticanje da je on sve smislio i odlučio pokazatelj je namjere da se od Bandića kreira politički brand. On bi trebao biti prihvaćen kao novi profil hrvatskog političara - odlučan, snažan, sklon radu i odricanju - što su karakteristike koje kod domaćih političara, osobito onih izraslih u socijalizmu, rijetko susrećemo. </p>
<p>Bandić će doći na otvaranje svakoga raskrižja i prezentirati da ga je osobno preuredio, iako je njegov jedini posao bila nedostojna prijetnja šefu gradilišta ili direktoru tvrtke da skrati rokove. U tome se doima kao komandir smjene na ORA Sava. Postupci zagrebačkoga gradonačelnika poprilično su jasni, ali nije jasno zašto mu ostali čelnici SDP-a dopuštaju da sa Zagrebom i SDP-om postupa onako kako hoće.Već su prvi Bandićevi potezi nakon preuzimanja gradonačelničke fotelje u javnosti proglašeni spornim. »Privatizacijom« dvadesetak trgovačkih društava u vlasništvu Zagreba Bandić je napravio nevjerojatnu autokratsku gestu jer je, nespojivo s demokratskim načelima, postao jedini čovjek koji će odlučivati o sudbini tih tvrtki i njihovih direktora. Nakon toga je sjednice Gradskog poglavarstva zatvorio za medije, izvrijeđavši novinarke koje su ga pitale zašto je to učinio. Potom je postao šef smjene na gradskim gradilištima, bez obzira na upozorenja da tu politički voluntarizam ne pomaže.</p>
<p>Bandićevo ponašanje nije dobro primljeno u dijelu SDP-a. No, Račan i njegovi najbliži suradnici koji su, poput Željke Antunović, i gradonačelnikovi najljući neprijatelji, nemaju sedativ kojim će ga smiriti. Nakon odluke o šefovanju trgovačkim društvima Račan je, doduše, istaknuo da bi se ona mogla promijeniti. Bandić je otišao korak dalje. U gradskoj upravi, za koju je proveden formalni natječaj, ostali su njegovi ljudi jer »nema boljih«.</p>
<p>Razlozi zbog kojih vrh SDP-a i Račan ništa ne mogu gradonačelniku Bandiću vrlo su razvidni. Najveći je razlog i najvidljiviji - Bandić je SDP-u donio blistavu pobjedu u Zagrebu, kakvu socijaldemokrati nisu ostvarili ni u jednom drugom gradu. Njegova premoćna pobjeda nad HDZ-om i HNS-om, glavnim zagrebačkim takmacima, ne može se mjeriti s pirovom pobjedom Tonina Picule u Velikoj Gorici ili postizbornim natezanjem Davorka Vidovića u Sisku. Da nisu dobili u Zagrebu, SDP-ovci bi izgubili na nacionalnom rejtingu, jer ostale velike gradove nisu osvojili. Dobili su Rijeku, a i Pulu u koaliciji s IDS-om, no to je najmanje što su očekivali.</p>
<p>Bandićev rezultat u Zagrebu promijenio je smjer partijske politike i odmaknuo je od HNS-a. Ljubav s narodnjacima podgrijavana je zbog vlasti u Zagrebu još za Račanove kompromiserske peteročlane vlade, ali sad je to nepotrebno. SDP sad može pustiti Čačića da izlazi sa svojim projektima, znajući da s HNS-om i može i ne mora surađivati. To je najvažniji rezultat Bandićeva izbornog trijumfa - SDP je izvučen iz koalicijskih odnosa s HNS-om, što se može komentirati kao da su plivaču odvezali uteg s jedne noge.Dakako, ostao je drugi uteg, a to je sam Bandić. Njegova samovolja već opterećuje SDP i ruši mu ugled. Neskloni mediji prezentirali su izborne podatke da je za Bandića glasala gradska periferija, a Vesnu Pusić podržao centar. Sad je kasno za takve raščlambe. Glavni problem - nedostatak demokratske kontrole nad Bandićem -može pokušati povratiti samo SDP, jer je opozicija u gradu preslaba da bilo što učini. </p>
<p>Tatjana Holjevac i njezini vijećnici su samo skupštinski ures na Bandićevom gradonačelničkom lajbeku. Na važna mjesta u Zagrebu Bandić nema namjeru postavljati Račanov kadar koji je bio pozicioniran u gradskoj organizaciji SDP-a. Najava potekla s Iblerovog trga, da će vrh SDP-a nadzirati Bandića i njegove poslove, pokazala se samo kao teško ostvariva želja.Bandić je na najboljem je putu da preraste SDP. Kao političar koji navodno odlučuje o novcu iz gradskog proračuna, smjeni direktora gradskih poduzeća, javnim dužnosnicima i asfaltiranju, Bandić sve manje treba SDP. Promijeni li se izborni zakon te postigne dogovor o izravnom biranju gradonačelnika, Bandić na iduće izbore može izaći samostalno. </p>
<p>Uz podršku financijski jakih sponzora i Ureda predsjednika možda bi Zagrebom mogao vladati kao Stipe Gabrić Jambo Metkovićem. Jasno je da je Bandić zavezao ruke svom stranačkom šefu. U Zagrebu je pobijedio na izborima, »oprao« je mrlje na svom liku i djelu, pa mu sada nije lako doskočiti bez većih političkih lomova. Pokuša li partijski disciplinirati Bandića, kao prije nekoliko godina, Račan će teško uspjeti. Zato ga sad brani od kritičara u vlastitim redovima, braneći tako mir u SDP-u.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="6">
<p>Treba kažnjavati projektante, a ne vozače</p>
<p>U Hrvatskoj su prisutna dva pristupa problematici sigurnosti cestovnog prometa. I dok su za jedne gotovo uvijek glavni krivci vozači, drugi naglašavaju da kultura hrvatskih vozača nije ništa manja nego njemačkoga ili talijanskog vozača</p>
<p>ZDENKO PADJEN </p>
<p>Ovih se dana u medijima uvelike pisalo o svrsihodnosti automobila »presretača« s naglaskom na faktoru čovjeka u prometnim nesrećama, jer po izvješćima MUP-a Republike Hrvatske vozači su krivi u 96 posto nesreća. Tom prilikom isplivale su na vidjelo i dvije škole ili dva pristupa problematici sigurnosti cestovnog prometa. Tako su primjerice, Franjo Mihoci i prof. dr. Ivan Rotim, uvaženi stručnjaci za vještačenje prometnih nesreća, pristalice teze da je gotovo uvijek kriv vozač, što se odlično slaže s hrvatskim MUP-om. </p>
<p>Katastrofalna rješenja petlje i Rotora</p>
<p> Vjesnik je nedavno objavio izvanredni tekst novinara Dražena Jambrovića o temi »prekobrojni cestovni znakovi na hrvatskim cestama«. Stavovi novinara apsolutno su na tragu druge hrvatske znanstvene škole koja analizira cestovni promet! A čine je: dr. Mladen Gledec, dr. Ivan Dadić, dr. Davor Krasić, pok. mag. Antun Smrček i moja malenkost, a mi vjerujemo i u druge faktore koji izazivaju cestovne nesreće, te se više bavimo prevencijom.</p>
<p> Zato je i prof. Dadić s pravom izjavio novinarima da je uvođenje tzv. »presretača« samo šminka jer se na autocestama događa samo tri posto prometnih nesreća! Troškovi presretača su enormni, a kazne smiješne. </p>
<p>Pokojni profesor Smrček često je zastupao tezu o građevinski nepravilno izrađenim cestama, mostovima i križanjima, a posebno je isticao osamdesetih godina katastrofalno izrađenu petlju na Držićevoj, a koju više ne mogu riješiti nikakovi prometni znakovi ograničenja. Isto je objavljeno u mom elaboratu 1988., prije otvaranja Rotora na Jadranskom mostu. Kakva pusta ograničenja na 40 km na sat kad je građevinski katastrofalno riješeno. No mi prometni inžinjeri i eksperti (koje sam naveo) nismo nikada konzultirani, nego znakove postavljaju građevinski inžinjeri, policija, a koja ujedno po principu »kadija te tuži, sudi i presudi«, obožava mjeriti <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> vozača na svim takvim katastrofalnim građevinskim rješenjima, a koje se nastoje ublažiti postavljanjem znakova ograničenja brzine? </p>
<p>Tako mjesecima maltretiraju vozače na prilazu uz studentsko naselje Šarengradska. Široka brza cesta, nikakovih znakova ograničenja, a oni tamo mjesecima laserskim pištoljima, bez veze, kažnjavaju vozače. Već dva puta sam se tamo zaustavio, predstavio se kao stručnjak, koji na koncu i radi u Ministarstvu prometa, a oni ni pet ni šest nego – »gospodine stručnjače, da vi znate kako je tek široka Vatikanska ulica s tri traka u Novom Zagrebu, pa nas tamo tjeraju da kažnjavamo vozače koji voze brže od 40 km na sat koliko je ograničenje?« No ti revniji policajci u Ljubljanskoj aveniji, dok gađaju laserskim pištoljem naivne vozače, koji ulijeću u »perfektnu zamku«, propuštaju kazniti pješake koji tamo pretrčavaju, umjesto da se služe izgrađenim pothodnikom. Od kada se bavim sigurnošću cestovnog prometa, nikada nisam vidio takvu podmuklu, dugotrajnu i beskorisnu policijsku zasjedu, kao tu na potezu Šarengradska-Ljubljanska avenija.</p>
<p>Suluda ograničenja brzine</p>
<p>Ili suludo ograničenje na 100 km/h na autocesti kod skretanja za Samobor, jer ako otiđete samo koji kilometar dalje istom cestom, vidjet će te da Slovenci ne stavljaju ograničenje brzine kod identičnog skretanja za Brežice, a niti inače rigidni Ausrijanci, jer postoji dodatni trak za sigurno razdvajanje prometa. </p>
<p>Onoga koji je projektirao takove male radijuse zakrivljenosti na zagrebačkom Rotoru i takve brze prilazne ceste gdje je stavio ograničenje na 40 km/h, treba kazniti, a ne jadne vozače! Ja sam predvidio veliki broj nesreća na Rotoru prije nego li se i otvorio, te napomenuo da će u njima najviše sudjelovati vozači izvan Zagreba! Kao i prof. dr. Dadić dajem punu podršku kulturi hrvatskih vozača, koja nije baš ništa bitno lošija nego njemačkoga ili talijanskog vozača. </p>
<p> A kao turistička zemlja morali bismo se i zamisliti što znače sve te policijske racije laserskim pištoljima, ali ne tamo gdje su opasne točke, nego gdje su građevinari napravili fatalne pogreške. Nije dosta što ih prvi put dočekujemo u sezoni s 0,0 zakonskim aktom, nego ćemo ih sada svugdje presretati, gađati laserskim pištoljima, što nećete niti u snu vidjeti u turističkoj Grčkoj, Turskoj, pa i u Italiji. Nije tajna da je kažnjavanje hrvatske policije pri vrhu pritužbi slovačkih, čeških i poljskih gostiju.</p>
<p>Autor je dipl. ing. prometa, do 1993. je napisao 23 stručno-znanstvena rada iz područja cestovnog i zračnoga prometa.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Tko je mijenjao vlast u Hrvatskoj</p>
<p>Izjava Mate Granića da su Amerikanci »radili na promjeni vlasti« u Hrvatskoj vrlo je uvredljiva i za Amerikance i za Hrvate</p>
<p>IVAN BEKAVAC</p>
<p>Kako bi se drukčije moglo nazvati javne tvrdnje Mate Granića o tome da se je jedna svjetska velesila, ne tako davno, uplitala u unutarnje političke prilike u Hrvatskoj, nego pokušajem javne kompromitacije nama prijateljske zemlje. »Amerikanci su tada, 1999. godine, već bili u posttuđmanovskom razdoblju, jer su bili vrlo dobro upućeni u bolest predsjednika Tuđmana i intenzivno su radili na promjeni vlasti, točnije, tadašnju su opoziciju već bili vidjeli na vlasti«, tvrdi Granić.</p>
<p> Izjava da su Amerikanci »radili na promjeni vlasti« u Hrvatskoj vrlo je uvredljiva i za Amerikance i za Hrvate. Da ne govorimo o tome kako se »rad na promjeni vlasti« jedne države u drugoj nikako ne bi mogao uskladiti s boljim demokratskim običajima i načelima suvereniteta država. Nije zanemarivo ni to da je u vrijeme kad su stranci navodno »radili« ono što je posao hrvatske politike i hrvatskih birača, Mate Granić bio na visokoj državnoj dužnosti, pa je, ako je znao da se to događa, ili bi se moglo dogoditi, morao alarmirati i domaću i svjetsku demokratsku javnost. </p>
<p>Ne optužuje bivši ministar samo Amerikance, nego i čovjeka koji ga je imenovao na tu dužnost, prvoga hrvatskog predsjednika Tuđmana, kad bez ikakve diplomatske suzdržanosti, pokušavajući impresionirati jedan lokalni tjednik, iznosi na stranicama toga lista stvari koje je saznavao obnašajući svoju dužnost.</p>
<p> Mate Granić nije, naime, razgovorima predsjednika Franje Tuđmana sa stranim dužnosnicima prisustvovao kao privatna osoba, nego kao hrvatski ministar. Slušao je razgovore Predsjednika sa stranim državnicima, koji spadaju u sferu službene komunikacije, a o njima čovjek koji pazi na elementarnu diplomatsku obzirnost i običnu ljudsku pristojnost, ne će javno govoriti. Kako je moguće da jedan ministar javno prepričava službene razgovore predsjednika svoje države? </p>
<p>Autor je magistar znanosti</p>
<p> i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Dobre smjernice o normi hrvatskoga jezika</p>
<p>Novoosnovano Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske sastalo se do sada već tri puta: 13. svibnja, 23. lipnja i 5. srpnja. Tim povodom javnim su glasilima odaslana priopćenja kako bi šira javnost bila obaviještena o radu Vijeća. Priopćenja su izrazito zanimljivi i pomno sročeni tekstovi. Treba pozdraviti što Vijeće na početku svojega rada priopćuje od kojih temeljnih pretpostavaka kani poći. Iako se o nekim pojedinostima može raspravljati, dosadašnje smjernice izvrsno su postavljene i treba ih objektivno predstaviti javnosti. To potonje vrlo je bitno budući da neka javna glasila o radu Vijeća pišu s nerazumijevanjem. Gospođa Mirjana Jurišić u članku »Jezikoslovna 'otkrića'« u Večernjem listu od 7. srpnja ove godine zamjerava što se Vijeće u svojim prvim priopćenjima nije oglasilo s pravopisnim naputcima, npr. treba li pisati neće ili ne će. Međutim, Ministarstvo znanosti upravo je nedavno prihvatilo Hrvatski školski pravopis u kojem se odgovara na takva pitanja. Čitatelji članka »Jezikoslovna 'otkrića'« ne mogu znati da Vijeće nije ustrojeno u tu svrhu jer gospođa Jurišić ne govori o stožernim dijelovima priopćenja Vijeća. Novoosnovano Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika ozbiljna je udruga koja zaslužuje da se prema njoj i njezinim priopćenjima odnosimo na primjeren način. </p>
<p>MARIO GRČEVIĆNJEMAČKA</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>»Brijuni rivijera« – sljedeća rasprodaja </p>
<p>Podržavamo nastojanja Vlade u zaštiti interesa građana Republike Hrvatske glede vlasništva vrijednih nekretnina i resursa. Posebno smo zadovoljni radom Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja. Još 2003. predočili smo predsjedniku Mesiću neprihvatljive aspekte projekta »Brijuni-rivijera«, koji stvara uvjete za veliku rasprodaju hrvatske obale, a za interese špekulanata. Pritom se predsjednik Mesić složio s našim stajalištima i primio na znanje peticiju od dvanaest tisuća potpisa. Ostalo je tek obećanje za preispitivanje projekta. Vodstvo IDS-a i »glasnogovornik« Kajin u javnosti se glasno izjašnjavaju protiv rasprodaje hrvatskoga prostora i nekretnina, dok dvolično trguju zapadnom obalom Istre pod krinkom »razvoja turizma«. Zašto se prešutjelo bagatelnu prodaju Arena turista ili izgradnju apartmanskih naselja za prodaju u Medulinu, Premanturi i Alberi u Umagu. Tri milijuna kvadrata već je otrgnuto iz prostora Istre i ograđeno visokom vlasničkom žicom za potrebe izgradnje i trgovanja ljetnikovcima. Osim države i lokalne samouprave, najveći gubitnici će biti građani koji će zauvijek izgubiti pravo da gospodare svojim prostorom i uživaju u prinosima koji im taj prostor donosi.</p>
<p>BRUNO POROPATDŽANA FIODAMIR FRANOLIĆODBOR ZA ZAŠTITU JADRANA OD NEKONTROLIRANE URBANIZACIJE</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Čišćenjem stanova i ambrozije do namještaja </p>
<p>Svojim radom Bokci si priskrbljuju hranu, odjeću, bijelu tehniku...</p>
<p>Neradnicima se roba dijeli od ponedjeljka do petka poslije 17 sati </p>
<p> – piše na ulazu u Radno-humanitarnu udrugu Zagrebački bokci. Josip Krznarić, predsjednik, objašnjava da je prvi cilj Udruge pomoći nezaposlenim ljudima koji su ostali bez posla ali koji žele raditi, a da se neradnicima, dakle onima koji ne žele raditi, poklanja samo ono što ostaje. </p>
<p>»Kad ostanu bez posla i nemaju sredstava za život, ljudi se osjećaju izgubljeno. Smisao Udruge jest da im omogući rad jer tako se osjećaju korisno. Većina njih dolazi da bi preživjela, međutim ima i onih koji dolaze samo da bi se družili«, rekao je Josip Krznarić.</p>
<p>Svi koji žele raditi a treba im namještaj, bijela tehnika ili odjeća, mogu se prijaviti u Udrugu Zagrebački bokci, gdje će doći do stvari koje si inače ne mogu priuštiti. Udruga trenutno ima 70 članova i podijeljena je u dvije grupe, od kojih svaki dan jedna radi.</p>
<p>»K nama dolaze socijalni slučajevi, a u programu sudjeluju i Romi, čija je integracija u društvo jako uspješna. Ljudi koji se sele iz stanova i za sobom ostave stari namještaj, zovu nas da taj stan očistimo, a nakon toga stvari možemo uzeti«, kaže Krznarić.</p>
<p>Uz to, dodao je, Bokci se bave i mnoštvom drugih poslova: od čupanja ambrozije do čišćenja dječjih igrališta od psećeg izmeta, posebnim usisivačem. Po tržnicama skupljaju kašete i daju ih proizvođačima cvijeća ili povrća, a za uzvrat dobiju sadnice, odnosno povrće koje dijele članovima Udruge.</p>
<p>U jesen će pak na privatnoj plantaži jabuka u Kosnici obrati drugu kategoriju jabuka i podijeliti ih među sobom.</p>
<p>Uz to što Bokci sami zarade namještaj, odjeću i hranu, Udruga dobiva i određene donacije. Tako je prije četiri godine Ante Rubelj poklonio Udruzi 100 tisuća novih traperica, od kojih je Udruga dosad uspjela podijeliti samo polovicu.</p>
<p>Tvrtke Family frost, Fridrih šampinjoni i Zvijezda također su im donirale svoje proizvode.</p>
<p>Ove godine Bokci su od Hrvatske narodne banke dobili dvadesetak stolaca koji su u odličnom stanju, a Export drvo poklonilo je pedesetak stolaca. </p>
<p>Zagrebačka banka dala im je svoju površinu na uglu Vukovarske i Avenije Većeslava Holjevca koju će sami urediti.</p>
<p>»Budući da Zagrebačka banka nagrađuje rad, dogovarali smo da nam za uređenje zelene površine financira postavljanje desetak klupa na Bundeku. Mi, dakle, ne želimo novac za svoj rad nego uvijek nastojimo da dobijemo stvari koje su nam potrebne«, rekao je Krznarić.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Kopanje ulica bez voznog reda</p>
<p>»Do kraja godine treba osnovati stožerni centar za koordinaciju komunalnih radova kako bi se svi radovi obavljali u isto vrijeme«, rekla je Tatjana Holjevac</p>
<p>I posljednje veliko gradilište, ono u Gundulićevoj, napokon je završeno. Štoviše, Gundulićeva je temeljito obnovljena u rekordnih 20 dana u kojima su se u potpunosti izmijenile plinske, vodovodne i električne instalacije a asfaltirala se i cijela ulica. Radovi su stajali 13,9 milijuna kuna a treba reći da je ova istodobna izmjena gotovo svih instalacija bila prva takva u cijeloj povijesti Zagreba. </p>
<p>Nažalost, za temeljitu obnovu dotrajale kanalizacije očito se više nije imalo snage, iako su stanari Gundulićeve bili spremni trpjeti radove još koji dan kako iduće godine zbog toga posla ne bi ponovo gledali bagere ispod prozora. A upravo to ovih dana proživljavaju stanovnici Tkalčićeve ulice, gdje je u ponedjeljak započela rekonstrukcija vodovoda i priključaka. To ne bi bilo ništa čudno, da se nije prije samo godinu dana cjelokupna Tkalčićeva više mjeseci »temeljito obnavljala«. Zašto se tada nije obavila izmjena vodovodnih priključaka, pitaju se začuđeni stanovnici te ulice.</p>
<p> Identična situacija dogodila se i s Cvjetnim naseljem. Godine 2004., 1. prosinca, sanirana je Cvjetna aleja. Vrijednost tada obavljenih radova bila je 1,15 milijuna kuna. Nakon samo šest mjeseci počela je obnova plinovoda i vrelovoda u Cvjetnom naselju 4, pa je opet prokopana Cvjetna aleja, premda su Zagrebačke ceste dale dozvolu da se napravi prokop ispod asfalta«, požalio se Rigert Kocijan, predstavnik stanara Trnja.</p>
<p>I Jurjevska ulica imala je tijekom svoje obnove velikih problema i stalne »dodatne« radove, kao i Grškovićeva, koja ima velikih poteškoća, prije svega s rokovima, i to samo zbog, kako tvrde iz Poglavarstva, »nekoordiniranosti radova«. Pitanje je dalje i zašto se u Palmotićevoj, gdje se izmjenjivala plinska i vodovodna infrastruktura s priključcima, nije u isto vrijeme obnavljala i električna mreža i kanalizacija. </p>
<p>Što ako za godinu-dvije pukne kanalizacijska cijev? Zar opet razbijanje asfalta, kopanje, prometni čepovi?</p>
<p>Nekoordiniranost je zacijelo jedan od najvećih problema ovoga grada. Sve se radi odvojeno. Prvo se popravljaju jedne instalacije, pa se asfaltira, pa onda slijede druge instalacije, i to tek nakon određenog vremena. Zašto se ne osmisli jedan ured koji bi organizirao da se svi radovi izvode istovremeno?</p>
<p>Na tome inzistira i predsjednica Gradske skupštine, Tatjana Holjevac. »Do kraja ove godine osnovat ćemo stožerni centar za koordinaciju komunalnih radova. Ubuduće ćemo predvidjeti sve faze radova, tako da se sve što je potrebno, kopa u isto vrijeme«, rekla je Tatjana Holjevac za Vjesnik. Uz to, kaže, bitna je i kvaliteta izvedenih radova, tako da kad već građani trpe buku, prašinu i prometne gužve, ti radovi budu i dobro napravljeni. »Inzistirati na rokovima sasvim je normalan pristup poslu. Smatram da poslove trebaju dobivati tvrtke koje su provjerene i imaju ugled kvalitetnih tvrtki, a ne oni koji su na natječaju najjeftiniji«, rekla je predsjednica Skupštine.</p>
<p>A gradonačelnik Milan Bandić ustvrdio je da će se i ubuduće pokušati raditi kao u Gundulićevoj (po mogućnosti istovremena izmjena svih dotrajalih instalacija), te da će se za sve, što se neće slagati s ugovorenom kvalitetom radova, teretiti proizvođače.</p>
<p>Bojan TerglavRelja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Djeca branitelja otišla na more</p>
<p>Na sedmodnevno ljetovanje otišla je u ponedjeljak ujutro za ovu godinu posljednja grupa djece branitelja. Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje koji, godinama organizira besplatna ljetovanja za djecu branitelja s područja Zagreba, ove godine financiralo je i ljetovanje petnaestero djece iz Knina. »Ove smo godine na ljetovanje poslali 1050 djece. Pola njih bilo je u Novom Vinodolskom, a druga polovica ljetovala je u Brodarici, u odmaralištu Pučkog otvorenog učilišta, gdje smo ove godine smjestili djecu prvi put. Osmislili smo im bogat program, školu plivanja, likovne, računalne i ekološke radionice. Jedan voditelj pazi na grupu od desetero djece«, rekla je Suzana Havelka Noršić iz Ureda za branitelje.</p>
<p>Većina djece bila je na organiziranom ljetovanju već više puta i mnoga od njih već su sklopila prijateljstva pa su s velikim uzbuđenjem čekala polazak autobusa.</p>
<p>»Ovo mi je deveti put da idem na more s drugom djecom. Bila sam osam puta u Novom Vinodolskom i sada prvi put idem u Brodaricu«, rekla je četrnaestogodišnja Sanela Ganić. Brat i sestra, Viktorija i Dražen Brdarić, uzbuđeni što idu na more, kažu da se jako vesele i da jedva čekaju da stignu u Brodaricu gdje će imati razne radionice. Damir Kogej, tajnik Udruge branitelja 99. brigade kaže da su reakcije djece jako pozitivne. »Cilj svega je druženje. Djeca na ljetovanju sklapaju prijateljstva koja traju i nakon ljeta«, rekao je.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Zamijenjene stare tračnice </p>
<p>Uređenjem pružnog prijelaza izbjet će se opasne rupe koje su vrebale na vozače i njihove automobile</p>
<p>Do kraja ovog tjedna radnici ZET-a trebali bi zamijeniti dotrajale tračnice na križanju Horvaćanske i Ulice Hrgovići, a potom će Zagrebačke ceste urediti novi pružni prijelaz. Do tada, križanje će biti zatvoreno za promet u smjeru Jaruna i Staglišća, a stanovnike obližnjih zgrada i dalje će ujutro buditi buka s gradilišta.</p>
<p>Štektanje pneumatskih bušilica i vika radnika koji su pažljivo mijenjali dotrajale tramvajske tračnice u ponedjeljak su od ranog jutra odjekivali križanjem Horvaćanske i Ulice Hrgovići. No, građani su se na buku navikli tijekom proteklih tjedana, koliko već traje mijenjanje starih tračnica. Ali njihove susjede koji su se prošlog vikenda vratili s mora, nije iznenadila samo buka već i činjenica da se tim križanjem nije moglo skrenuti prema Jarunu.</p>
<p>»Gadno sam se iznenadio kada sam u nedjelju navečer iz Horvaćanske htio skrenuti u Hrgoviće. Vraćao sam se s obitelji s godišnjeg odmora u Dalmaciji i nisam znao da je zatvorena prometna traka kojom se skreće prema jezeru«, priča Ivan Bagić koji je morao pronaći alternativni put do svog doma u zgradi u Ulici Bartolići. Zadovoljan je što se mijenjanju tračnice i što će se urediti pružni prijelaz jer kaže da je na tom mjestu dugo vremena bilo nekoliko opasnih rupa koje su vrebale na vozače i njihove automobile. »Križanjem sam uvijek vozio sporo i oprezno jer sam se bojao da ne oštetim automobil«, dodaje Bagić. </p>
<p>Glasnogovornik Zagrebačkih cesta Milan Golubić kaže da surađuju sa ZET-om te da će pružni prijelaz na križanju urediti odmah nakon što radnici završe s izmjenom tračnica.</p>
<p>Na dijelu od križanja Horvaćanske s Ulicom Bernarda Vukasa pa do križanja s Hrgovićima, radnici su zamijenili stare tračnice. Građani koji se u petici i sedamnaestici voze tom dionicom svakodnevno kažu da je razlika u odnosu na prijašnje stanje tračnica očita. »Ovim djelom tramvaj je vozio sporo i jako se ljuljao, to se sada više ne osjeti, a vozi se brže«, zadovoljno je komentirao umirovljenik Stipo Grubešić.</p>
<p>Kad radovi završe, autobusna linija 113, Ljubljanica - Jarun, vozit će svojom uobičajenom trasom. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Zagrebačkim osnovcima besplatne bilježnice </p>
<p>Svi zagrebački osnovnoškolci ovu će školsku godinu započeti s besplatnim kompletima bilježnica koje će im darovati Plavi radio. Tom akcijom oko 540 tisuća besplatnih bilježnica doći će u ruke više od 65 tisuća učenika pa roditelji ove godine imaju jednu školsku brigu manje. </p>
<p>Ovaj projekt, nastao u suradnji zagrebačkog Plavog radija s Narodnim novinama i Gradskim uredom za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, vrijedan je 800 tisuća kuna, a njegovi su temelji proizišli iz strategije Akcijskog plana suzbijanja zloporabe opojnih droga i Programa promicanja zdravlja u Gradu Zagrebu. </p>
<p>Na unutarnjoj strani korica svake bilježnice za djecu od V. do VIII. razreda, naime, nalazi se edukativni materijal, potpuno prilagođen osnovnoškolskim uzrastima, koji informira o štetnosti opojnih droga i upućuje djecu o potrebi zdravog života. Bilježnice su dizajnirane posebno za ovu priliku, a broj bilježnica po razredima i predmetima utvrđen je prema podacima dobivenim od obrazovnih institucija. </p>
<p>Na ovom značajnom projektu, koji uz humanitarni ima i edukativni karakter, Plavom radiju zahvalio je i Ivica Lazanja, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, nazvavši akciju izuzetno vrijednim poklonom za učenike osnovnih škola Grada Zagreba. Plavi radio se tako vrijednim projektom, koji je ujedno prvi takav u Hrvatskoj, odlučio svojim slušateljima približiti i ulaganjem u budućnost – djecu i obrazovanje. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Noćna vožnja – najskuplja vožnja</p>
<p>Samo za putovanje do Zagreba i natrag potrošila sam 50 kuna za što sam se po Zagrebu mogla voziti cijeli mjesec</p>
<p>Noćna vožnja ZET-ovim autobusom ili tramvajem gotovo je luksuz. Naime, od 23.30 sati do 4 ujutro ZET svoju uslugu naplaćuje dvostruko, pa je tako za jednu vožnju u prvoj zoni potrebna karta od dvije zone, za drugu zonu karta od čak četiri zone, a za treću od čak 6 zona. </p>
<p>Tako će građani za samo jednu vožnju od Zaprešića do Zagreba, primjerice, morati izdvojiti čak 32 kune, a ako se kojim slučajem noću i vraćaju ili pak iz Zagreba nastavljaju putovanje do Velike Gorice, takva vožnja doseći će cijenu od nevjerojatne 64 kune po osobi. Iako ovakve odredbe vrijede već godinama, putnici koji se zateknu u ovakvoj situaciji ostaju neugodno iznenađeni, pa čak i ne vjeruju kad im vozač kaže da trebaju platiti više. </p>
<p>»Za jedan izlazak u grad potrošila sam samo za vožnju čak 50 kuna, za što sam se po Zagrebu mogla voziti cijeli mjesec. </p>
<p>Za povratak iz grada do Zaprešića, umjesto uobičajenih 16 kuna, morala sam kupiti dvije karte od dvije zone i platiti čak 32 kune. Nisam mogla vjerovati. Mislila sam da se vozač šali, i da me hoće prevariti. A kad sam ga pitala zbog čega to toliko košta, rekao je da je to zbog praznog hoda. Kao da meni nije prazan hod kad po sat vremena čekam noćni autobus. </p>
<p>Da sam se s društvom vraćala taksijem, platila bih isto toliko a bilo bi mi brže, udobnije i sigurnije«, požalila se Vjesniku dvadesetogodišnja studentica iz Zaprešića, Iva Č. No, u ZET-u kažu da je ovakva praksa uobičajena u cijelom svijetu, pa tako i u Zagrebu. No ovakva odredba vrijedi samo ako se karta kupuje na kiosku ili kod vozača, ali ne i za one koji imaju mjesečne i godišnje karte, jer je cijena noćnog prijevoza unaprijed uračunata u njihovu cijenu.</p>
<p> »Svugdje u svijetu je tako, jer je i cijena noćnog rada viša. To vrijedi za cijelo područje na kojem vozi ZET. Takav cjenik ovjerava Grad Zagreb, koji je tu praksu uveo još 1987. godine«, objašnjava Gordan Kekić iz ZET-ove službe za odnose s javnošću.</p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Obnova Crkve sv. Ćirila i Metoda bliži se kraju</p>
<p>Obnova grkokatoličke Crkve svetog Ćirila i Metoda, što se nalazi u istoimenoj ulici na Gornjem gradu, napokon je pri kraju. Radovi na interijeru traju već pet godina, a mozaik koji se trenutno obnavlja, posljednja je faza restauriranja i bit će gotov u rujnu. Sve te radove financirala je sama Grkokatolička župa koja je po broju vjernika najmanja u Zagrebu. »U župi nas ima samo tri tisuće i financijski smo dosta slabi pa bi se moglo reći da obnovu financira dragi Bog«, rekao je Nikola Kekić, župnik Crkve sv. Ćirila i Metoda i rektor Grkokatoličkog sjemeništa. </p>
<p>Prije dvije godine počela je i restauracija pročelja i zvonika, čiji se završetak očekuje krajem godine. Za vanjske je radove zadužen Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode. Silvije Novak, zamjenik pročelnika Zavoda objašnjava: »Najviše muke imamo sa zvonikom jer je napravljen od kamena vrapčanca koji se sada nigdje ne može nabaviti. On je još k tome neotporan na zagađenu atmosferu pa je zvonik potpuno uništen u razdoblju između dva svjetska rata kada se kao gorivo u Zagrebu koristio ugljen«. </p>
<p>Kaže da je propalo 80 posto kamena, a da će se i ovih 20 posto morati restaurirati. »Zvonik je zadnji put restauriran prije 40 godina, a tada su rupe na kamenu samo zakrpali cementom što je napravilo još veću štetu. Mi sad po starim uzorcima klešemo sve sitne ukrase identične originalu«, govori Novak.</p>
<p>Nikola Kekić naglašava da je Crkva svetog Ćirila i Metoda jedina grkokatolička crkva u Zagrebu. »Ta je crkva i konkatedrala pa jedva čekamo kraj obnove«, završio je Kekić.</p>
<p>Vera Pfaff</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Švicarsku prekrio snijeg</p>
<p>Dok se Portugal uslijed rekordne suše peče na vatri pedesetak požara, a poplave dave druge dijelove Europe, krave na jugu švicarskih Alpa iznenadio je svjež snijeg. Na visini od 2795 metara snijeg, doduše, i nije tako neobičan, ali vrijeme njegova »posjeta« jest. Niži predjeli Švicarske dijele pak sudbinu ostatka kontinenta - obilne kiše i poplave.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Nakon odmora u Hrvatskoj htjeli Kasparovu zabraniti ulaz u Rusiju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ruski su pogranični policajci u nedjelju navečer pokušali svjetskog šahovskog prvaka Garija Kasparova, spriječiti da se vrati u domovinu Rusiju! Kako se sâm Kasparov iste večeri požalio radiju Ekho, po povratku je s odmora iz Hrvatske, oko pola sata bio zadržan na graničnom prijelazu u moskovskoj zračnoj luci kamo je sletio iz Splita.</p>
<p>»Kad sam prišao kabini i pograničnom policajcu pružio putovnicu, policajka me prepoznala i zamolila da pričekam. Tad je došao policajac, uzeo putovnicu i nestao. Više se puta vratio i otišao, a obavio je i neke telefonske pozive te me ispitivao. Kad sam pitao što se zbiva, kazao je da je stvar ' vrlo povjerljiva'«, opisao je Kasparov tu neugodnu scenu.</p>
<p>Jedino što je razaznao iz telefonskog razgovora bilo je policajčevo pitanje upućeno osobi s druge strane žice: »Kako da spriječim ruskog državljanina da uđe u Rusiju?«!? Ta ga je fraza, kaže, navela na pomisao da mu se ime nalazi na nekoj 'crnoj listi' pa će s odvjetnicima pokušati otkriti »zašto su policajci bili zbunjeni«.</p>
<p>Njegov je prijatelj, velemajstor Zlatko Klarić, Vjesniku potvrdio da je Kasparov, kao i obično, i ovo ljeto proveo u Hrvatskoj. »Da, zadnjih se nekoliko tjedana odmarao u Makarskoj. U Rusiju je otputovao u nedjelju popodne, no za probleme na granici nisam znao. Pitat ću ga za to prvom prilikom«, kazao nam je Klarić.</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Preživjele tsunami pa poginule sjedeći u pariškom kafiću</p>
<p>PARIZ</p>
<p> – U bizarnoj prometnoj nesreći koja se u nedjelju navečer zbila u središtu Pariza, poginule su dvije osobe – majka i kćer sa Šri Lanke. Njih su dvije sjedile u kafiću na ulici, u blizini Opere, kad se u njih zabio »mercedes« čiji je vozač do daljnjega pritvoren. Još su dvije osobe ozlijeđene.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Boris Tadić susreo se s Rundekom</p>
<p>BEOGRAD -Srbijanski predsjednik Boris Tadić primio je u ponedjeljak u jednom kafiću Darka Rundeka, kojeg je u središtu Beograda prošloga tjedna, nakon koncerta, na ulici pretukla navodno pijana skupina mladih Beograđana. Rundeku je pritom ozlijeđeno oko i slomljen prst, a u policiji tvrde da je potraga za napadačima u tijeku.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Nogometašice izgubile 50:1</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> – Ženska nogometna momčad SK Berlaar u subotu je od suparničke ekipe izgubila s 50:1 jer je njihova golmanica otišla na koncert. Prvi su gol protivnice dale već nakon četiri sekunde! Na poluvremenu je bilo 27:0, a onda su se malo oporavile i primile još 23 gola. Na kraju su čak i dale gol. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Rogošić doplivao u Dubrovnik</p>
<p>Legendarni Veljko Rogošić u ponedjeljak predvečer doplivao je u Dubrovnik. Zbog jakog je juga 52. etapu maratona od Savudrije do rta Oštro morao prekinuti prije cilja. Kako ga je na Velikom mulu čekalo mnoštvo ljudi, kod Porporele je skočio u more i preplivao gradsku luku. [A. H.]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Marilyn Manson nastupio u Puli</p>
<p>PULA</p>
<p> – Nakon brojnih medijskih napada, Marilyn Manson je u ponedjeljak na večer u pulskoj Areni održao solidan stominutni nastup pred četiri tisuće gledatelja. Vrhunska audiovizualna predstava, potpomognuta bučnom smjesom industrial rocka i nu-metala, uz nekoliko šokantnih scenskih prizora, na kraju je ipak bila samo inventivan rock-koncert, a ne babaroga kakvom su je željeli predstaviti konzervativni dijelovi lokalne pulske javnosti. [Hrvoje Horvat]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Kada kukasti križ postane šogorica</p>
<p>Može se slobodno reći da su mediji »krojači diskursa« i na razini izraza i na razini sadržaja. Često će vas netko ispraviti i reći da se nešto ne kaže tako nego drugačije jer je to čuo na televiziji ili je pročitao u novinama. Znači, sve što je u mediju – za većinu je prestižno. Bilo bi sjajno kad bi to uistinu bilo, no na žalost nije uvijek tako, kaže Jagoda Granić </p>
<p>Čim se davnih godina u splitskoj luci vezao brod kojim je doplovila britanska kraljica, a u novinama je izašla obavijest da se »kraljica isprcala s cijelom posadom«, umjesto, naravno, da su se kraljica i njena posada samo iskrcali, bilo je jasno da će taj novinski gaf ući u legendu koja će se prepričavati i kada više ne bude živ nitko tko ga je svojim očima pročitao. </p>
<p>Takva je neslavna sudba zadesila i lektorsku intervenciju kojom je »kultura Maja« pretvorena u »kulturu svibnja«. Ili onu kada je simbol njemačkog nacionalsocijalističkoga pokreta od svastike postao obična šogorica, sestre milosrdnice sestre milosprdnice, nepalske šerpe lonci, a beogradsko dramsko pozorište je prvo tipfelerom postalo drumsko, a onda je na kraju preimenovano u »cestovno dramsko kazalište«.</p>
<p> Bilo je slučajeva kada ni naslovi književnih djela nisu bili nešto u što se ne dira pa je tako drama »Arheološka iskapanja u selu Dilj« u jednim novinama preimenovana u »Arheološka iskapanja u selu Dilju«. Mora biti da je autor Ivo Brešan i kao pisac i kao profesor hrvatskoga jezika bio zahvalan što ga je netko poučio. Događalo se i da se zbog raznih sociolingvističkih razloga prekrajaju uvriježene riječi ili sintagme pa je tako, valjda u slavu konačnog »izlaza hrvatskoga jezika iz genitiva«, struktura stiha pretvorena u »stišnu strukturu«. </p>
<p>Takozvanih bisera bi se na veselje čitatelja moglo još nizati, ali namjera nam je dignuti pogled s anegdotalnih primjera i pokušati sagledati kakav je to jezik pomoću kojega nam mediji svakodnevno serviraju novosti. </p>
<p>Već na početku nailazimo na različite uopćene i sažete ocjene dviju sugovornica. Naime, Nives Opačić, dugogodišnja lektorica hrvatskoga standardnog jezika na zagrebačkome Filozofskom fakultetu, smatra da je stanje u medijima što se hrvatskoga jezika tiče gore nego što je to bilo, recimo, prije desetak godina, dok Jagoda Granić, predsjednica Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, drži da se ne može dati jedinstvena ocjena je li lošije ili bolje no što je bilo, ali dodaje da su se strasti malo smirile i da jezik danas funkcionira manje opterećen političkim ili politikantskim konotacijama. </p>
<p>Ono što obje spominju kao najčešće pogreške koje se pojavljuju u medijima su osnovne pravopisne pogreške (č, ć, ili ije, je), zatim gramatičke (primjerice nepravilna upotreba zamjenice koji u akuzativu za neživo), ali i stilističke i leksičke. Pravogovorne, riječima Jagode Granić, bolje da ne spominjemo.</p>
<p> »Danas se u medijima pojavljuju naglasci koji ne postoje. Čak se i običnim riječima izmišljaju naglasci, a to se događa zbog toga što naglasnu normu nitko ne uči. Prevladava praksa da se ono što je navodno teško zanemaruje, umjesto da se pokuša svladati. Dobra potvrda toga je podatak da testove iz hrvatskoga jezika, a time i naglasno pitanje, ponekad najbolje znaju riješiti stranci. Jednostavno sjednu i nauče«, kaže Nives Opačić. Na pravogovor se često zaboravlja, a tu se događaju stvarna razaranja hrvatskoga standarda.</p>
<p> Tako je svojedobno Nensi Brlek upornim ponavljanjem »uvjerila« cjelokupno gledateljstvo da se Iráka izgovara zapravo 'Iraka, a jedan je spiker u televizijskoj reklami za tekućinu za pranje prozora razgovijetno tvrdio da »uklanja tragove s moga« umjesto »tragove smoga«.</p>
<p> Jagoda Granić smatra da je najčešća pogreška upotreba tzv. naivnih pleonazama i kao primjere navodi često puta, najminimalniji, najoptimalniji, najprestižniji, treći po redu, kako i na koji način, gradonačelnik grada, približno oko, čak štoviše, no međutim, a mogli bismo dodati i prvi prioritet, i prvu crtu bojišnice, što su često izgovarali televizijski izvjestitelji s ratišta, nedovoljno upućeni u ratnu terminologiju.</p>
<p> Među čestim leksičkim pogreškama Jagoda Granić, koja je i sama radila u HTV-ovoj Službi za jezik i govor, spominje upotrebu tuđica, odnosno posuđenica čije značenje onima koji ih upotrebljavaju nije poznato ili im nije poznat kontekst u kojemu se upotrebljavaju. Kada takve riječi postanu moderne, nastaje problem. Kao ilustraciju Jagoda Granić navodi primjer novinarke koja je u televizijskom prilogu rekla da je »izvor rijeke tranparentan«! </p>
<p>Nives Opačić zapaža da sve više maha uzima novinarstvo, kako ga naziva, »kopiraj i zalijepi«, a to je preuzimanje stranih vijesti koje se onda prevode tako da se zanemaruju posebnosti hrvatskoga jezika. Tako dolaze vijesti iz Cologne, umjesto Kölna ili se Veliki petak pretvara u Sveti petak jer ga Talijani tako nazivaju. Nadalje, Nives Opačić spominje i praksu nekih televizijskih novinara (a lako ih je prepoznati) da slova hrvatske abecede izgovaraju onako kako se ne izgovaraju: još se sjećamo Georga »dabl ju« Busha ili kratice PTSP izgovarane kao »pi ti es pi«.</p>
<p> Ti bi nas primjeri mogli dovesti do sveprisutnoga engleskog jezika u našim medijima, ali to je toliko opširna tema da nalaže zaseban tekst. Možemo samo spomenuti da su čak i nazivi televizijskih emisija (npr. Red carpet) i novinskih rubrika (Lifestyle) na engleskome. Ilustrativan je i odgovor glasnogovornika RTL-a, koji nam je na pitanje koliko lektora radi na toj postaji, odgovorio da ih je u njegovu »departmentu-press službi – dvoje, a ukupno desetak«. Što bi Nives Opačić rekla, hrvatski počinje biti jezik u zagradi, kojim se pojašnjava engleski naziv.</p>
<p> I odnos lokalnih govora i standarda se promijenio. Dok se nekoć prognoziralo da će nestati lokalni govori, danas ta opasnost prijeti standardnomu hrvatskom jeziku. Zbog toga što su najjači elektronički mediji u Zagrebu, zagrebački govor se najčešće čuje, a Nives Opačić primjećuje i da se razgovorni jezik proširio pa tako, primjerice, u novinama piše da se »mulja u poreznoj upravi«. </p>
<p>Nije nam namjera bila da se pojedinačno ocjenjuju mediji i prozivaju pojedinci, pa tako naše sugovornice nisu rangirale medije prema kriteriju jezične kakvoće. Ipak, Jagoda Granić primjećuje da su mediji s dugom tradicijom, i elektronički i tiskovni, pismeniji od drugih iako se i njima potkrade ponešto. Nives Opačić, pak, kaže da su problematični novinari i voditelji koji su preko noći postali poznati i prisjeća se pripadnika »stare škole«, Olivera Mlakara na primjer, koji su se prije svakoga snimanja obavezno savjetovali s fonetičarima i lektorima. </p>
<p>Nema dvojbe o tome da je jak utjecaj medija na oblikovanje javnoga govora. »Može se slobodno reći da su mediji 'krojači diskursa' i na razini izraza i na razini sadržaja. Često će vas netko ispraviti i reći da se nešto ne kaže tako, nego drugačije jer je to čuo na televiziji ili je, što je rjeđe, pročitao u novinama. Znači, sve što je u mediju – za većinu je prestižno. Bilo bi sjajno kad bi to uistinu bilo, no na žalost nije uvijek tako«, zaključuje Jagoda Granić. </p>
<p>Nives Opačić: Često mislim da gubim bitku</p>
<p>Nives Opačić je kao rijetko tko ustrajna u zaštiti hrvatskoga jezika u javnoj komunikaciji. Jezične savjete je dijelila u emisijama Hrvatske televizije i Hrvatskoga radija, ispisuje kolumnu o riječima »Što znači, odakle dolazi« u Vijencu, a sada su te kolumne sabrane i u knjizi »Iza riječi« (Matica hrvatska). Zanimljivu kolumnu ima i u listu Hrvatskoga novinarskog društva Novinar pod naslovom »Recite im…«. Na taj su je naslov inspirirali mnogi koji su joj prilazili s molbom da novinarima poruči da prestanu ponavljati ovu ili onu pogrešku.</p>
<p> U svom nas je domu Nives Opačić dočekala s mnoštvom izrezaka iz raznih novina – izrezuje ih nekoliko godina – a na kojima su uočljivo podcrtane pogreške. Sama kaže da bi novinska građa bila izvrsna za poduku jezika u srednjim školama. Jedino ne bi bilo baš djelotvorno da djeca vide da u novinama prolazi ono za što oni dobivaju jedinice.</p>
<p> Iako uporno ponavlja, upućuje i ispravlja, kaže da se zna dogoditi da malo nakon što izađe iz studija, u kojem je snimala emisiju o jezičnim savjetima, u eteru čuje pogrešku o kojoj je taj dan govorila. Nedavno joj je, prepričava nam, jedan čitatelj poručio: »Vi se trudite, ali bojim se da gubite bitku.« Nives Opačić to komentira riječima: »To često mislim i ja.« </p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ovacije hrvatskomu filmu</p>
<p>Hrvatski film »Oprosti za kung-fu« Ognjena Sviličića sarajevska je publika počastila smijehom i dugim ovacijama</p>
<p>U svome jedanaestom izdanju Sarajevski filmski festival na čelu s Mirsadom Purivatrom hrabro i postojano ustrajava na svom programskom konceptu, privlačeći sve veći broj gledatelja i stranih gostiju, od glumaca do producenata i kritičara, a tu su i važni festivalski ravnatelji poput Marca Müllera, umjetničkog ravnatelja Venecijanskog festivala. </p>
<p>Činjenica je da je Sarajevski filmski festival svojim konceptom integrirao i onaj bivšega pulskog festivala, tj. filmove iz bivše Jugoslavije, ali i proširio na druge balkanske zemlje. Regija koju festival pokriva u svom glavnom programu sada uključuje devet zemalja: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Hrvatsku, Mađarsku, Makedoniju, Rumunjsku, Srbiju i Crnu Goru i Sloveniju, a od iduće godine natjecateljski program širi se na Grčku i Tursku. </p>
<p>Neki tvrde da bi se i Pula trebala okrenuti takvom konceptu, ali treba biti svjestan razlika između dviju zemalja i kinematografija: Bosna i Hercegovina sa svojom godišnjom produkcijom dugometražnih igranih filmova ne može ni kvantitativno napraviti nacionalni filmski festival – Hrvatska to može, i to uspješno čini već desetak godina.</p>
<p> Sarajevski filmski festival dobro ispunjava svoju ulogu svjetskoga promotora filmova iz regije i u tome mu ne treba konkurirati. Osim toga, Hrvatska nije samo balkanska, već i mediteranska i srednjoeuropska zemlja, i kao takva treba iskoristiti svoj višestruki regionalni identitet. </p>
<p>Hrvatski filmovi su na Sarajevskome filmskom festivalu prikladno zastupljeni, pa i nagrađivani, i kao takav on svojim regionalnim konceptom pomaže i hrvatskoj kinematografiji.</p>
<p>Film »Oprosti za kung-fu« Ognjena Sviličića sarajevska je publika izrazito srdačno primila i ispratila njegov autorski tim s ovacijama, a najveći pljesak dobili su Filip Radoš i Daria Lorenci. Dvorana Narodnoga pozorišta bila je puna do te mjere da su gledatelji sjedili i na stepenicama na galeriji, a karata nije bilo danima prije festivala, što ukazuje da su mu organizatori osim službene projekcije u kazalištu trebali dati i jedan termin u nekome od kina na otvorenome ili u dvorani Skenderija.</p>
<p> Gledatelji su se smijali brojnim scenama, osobito onoj u kojoj potencijalni ženik odbijanjem pršuta otkriva da je muslimanske vjere. Sviličićev film svojom je temom blizak bosanskoj publici, ali isto tako i univerzalan, a filmu su se vrlo povoljno izjasnili i strani kritičari. </p>
<p>Film »Što je Iva snimila 21. listopada 2003.« Tomislava Radića prikazuje se u slabo zapaženom Regional off programu u petak u 13 sati, na žalost istodobno s prvom projekcijom filma »Što je muškarac bez brkova« Hrvoja Hribara, koji je na programu i u 22 sata.</p>
<p> Iako svi tvrde da će Hribarov film biti prikazan, prema neslužbenim informacijama kopija filma iz Budimpešte još se očekuje, a sudska zabrana za prikazivanje filma, koja je izdana na zahtjev suscenarista Ivice Ivaniševića i Renata Baretića, još je na snazi – bila je skinuta isključivo za prikazivanje u Puli (gdje film nije prikazan jer nije bio dovršen).</p>
<p> Mirsadu Purivatri treba stoga poželjeti da mu se ne dogodi nešto slično onomu što je Hribar priredio svomu nacionalnom festivalu nakon što je iz Hrvatske u njegov film uloženo sedam milijuna kuna.</p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Bez perverzija</p>
<p>U središnjem dijelu trodnevnoga programa, nazvanom »Greatest Hits«, najveće hitove izveli su Tomislav Gotovac, Vlasta Delimar, Marijan Crtalić, Zlatko Kopljar, Vlasta Žanić i Slaven Tolj </p>
<p>Organizatori netom završenih Petih dana hrvatskog performancea, što su se tijekom vikenda održali u Varaždinu, mogu biti zadovoljni zbog barem tri razloga: jednodnevnu manifestaciju pretvorili su u trodnevnu, uspjeli su isproducirali sve najavljene performanse i zanimljivim programom privukli su rekordan broj posjetitelja. Osim toga, za razliku od organizatora Performance Art Festivala u Osijeku, u medijima (dosad) nisu optuženi za širenje bluda i nemorala na račun hrvatskih poreznih obveznika, što je uspjeh sam po sebi, pogotovo ako uzmemo u obzir krajnje neprofesionalno ponašanje nekih medija, koji u potrazi za senzacijama često zaobilaze područje činjenica i zastranjuju u – vlastitu izopačenu maštu.</p>
<p>Novi varaždinski performans »Točno u podne – Umjetnik se zamata u toaletni papir« Tomislava Gotovca odnosno Antonija Lauera (kako glasi novo ime konceptualnog umjetnika s kultnim statusom na performerskoj i umjetničkoj sceni bivše Jugoslavije) spadao je u »Greatest Hits«, središnji dio trodnevnoga programa u organizaciji HDLU-a Varaždin i varaždinskoga Galerijskoga centra. Osim najstarijega hrvatskoga performera, najveće hitove izveli su Vlasta Delimar, Marijan Crtalić, Zlatko Kopljar, Vlasta Žanić i Slaven Tolj. </p>
<p>Performans »Zrela žena« Vlaste Delimar prvi je put izveden 1998. godine u zagrebačkoj Galeriji »Josip Račić«, a umjetnica ga je potom ponavljala u Rijeci, Beogradu, Lyonu i Grazu.</p>
<p> Gotovo sat vremena umjetnica sjedi u izlogu na središnjem varaždinskom trgu i čisti povrće: mrkve, poriluk, patlidžane, peršin, celer, korabicu… Usput pije veliko pivo, iz boce. Iako na prvi trenutak izgleda ironično, prizor je, zapravo, poetičan. Vlasta Delimar pokušava vratiti vrijednost zapostavljenoj svakodnevnoj radnji: usuprot površnome i brzome ritmu življenja, čin pripremanja hrane za nju je polagan i duboko meditativan. </p>
<p>»Zrela žena« je, kaže nam, dobro prihvaćena od negalerijske publike. Vlasta Delimar je ove godine jako zadovoljna brojem posjetitelja na Danima. Prva godina je bila katastrofa, otkriva, jer je performanse gledalo samo desetak ljudi. »Isplati se biti uporan.</p>
<p> Ponekad ljudima treba vremena da shvate«, konstatira umjetnica koja je ovoga ljeta na svome imanju u Štaglinecu kraj Koprivnice prvi put okupila umjetnike koje zanima land art. Želja joj je da njihovo druženje, inspirirano afinitetom prema zemlji, preraste u tradicionalno okupljanje. </p>
<p>U performansu »K5« Zlatko Kopljar se prepustio iritantnim zvukovima koji izviru iz zvučnika dok on potrbuške leži pola sata. U »Ronjenju« Marijana Crtalića umjetnik u više navrata roni u lavoru, pokušavajući što duže zadržati dah, a izraze njegova lica kontinuirano bilježi kamera. U specijalnom odijelu s rupama Vlasta Žanić je izvela »Zatvaranje«: s poklopcima je zatvorila otvore na tijelu. U »Lighteru« Slavena Tolja umjetnik otvara plamen na upaljaču i drži ga do kraja performansa. </p>
<p>Među trojicom mađarskih umjetnika koji su nastupili prvoga dana, najveću pozornost publike izazvao je Balint Szombathy s performansom »Abortus«. Varaždinski umjetnici Ivan Mesek i Darwin Butković zaključili su ovogodišnje Dane performansima »Nedjeljno prijepodne« (Mesek evocira nedjeljna jutra u djetinjstvu, tijekom kojih doručkuje, gleda »Pčelicu Maju« i ratni film) i »Mala glazba za klavir i konja« (Butković na Stančićevu trgu nevješto svira klavir, dok konj jede sijeno). </p>
<p>Jelena Mandić-Mušćet</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Pisac s aurom humanizma</p>
<p>Thomas Mann ostao je umjetnički elitist koji problematizira odnos umjetnika prema svijetu, u širokom kontekstu fiktivnih i društvenih zbivanja </p>
<p>Kao što je, sartreovski rečeno, svaka angažirana filozofija mišljenje »u situaciji«, tako je i svaki veliki romanopisac nužno stvaratelj u svijetu, a ne estet izvan svijeta koji dotiče samo njegove lirske ćudi, a ne epske drame. Mnogi veliki umjetnici upravo su zbog svoje društvene misli polagali ili padali na ispitu povijesti – D'Annunzio je zbog svojega fašizma gurnuo u drugi plan svoje djelo, a nobelovac Thomas Mann je zbog svoje antinacističke filozofije samo uzvisio svoje veliko književno djelo, dajući mu još i auru humanizma.</p>
<p> Pedeseta obljetnica smrti velikoga Thomasa Manna nije protekla samo kao potvrda njegova velikog opusa (u kojem su »Buddenbrookovi«, »Čarobna gora« ili »Doktor Faustus« već ikone književne klasike), nego i kao podsjetnik na njegov ljudski angažman koji je izrazio još početkom dvadesetih, upozoravajući na vlast nacionalsocijalizma. </p>
<p>Danas, kada je vrlo aktualan antifašistički svjetonazor, kada javnost zaokupljaju nove knjige o najvećem zločinu poput knjige Laurencea Reesa »Auschwitz – nacisti i konačno rješenje« ili ispovjednoga romana nobelovca Imrea Kertesza »Bez sudbine« (po kojem je snimljen film), i Thomas Mann dobiva kao čovjek, ne samo kao pisac, sve veći ugled u svijetu.</p>
<p>Nije bio omiljen među Nijemcima, a prikaz svih njegovih političkih i društvenih razmišljanja daje knjiga Manfreda Görtemakera »Thomas Mann i politika«.</p>
<p> Thomas Mann, rođen u Lübecku 1875. godine u uglednoj njemačkoj patricijskoj obitelji, ostao je zapravo uvijek umjetnički elitist koji problematizira odnos umjetnika prema svijetu, u širokom kontekstu fiktivnih i društvenih zbivanja, što je najbolje pokazao u svojim »razvojnim« romanima, vrhuncima epskoga književnog stvaralaštva.</p>
<p> No u svakom djelu dijalozi s umjetnosti, tradicijom, individualizmom, šire sve vidike i značenja. Dakako, ta širina ujedno je i zamaglila dogmatskim čitateljima neke poruke, poput one u romanu »Doktor Faustus«, u kojem se kritizira njemačka vlast nasilja od 1933. godine i koja, uostalom, i završava propašću nacizma.</p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Tri dobra i tri loša poluvremena </p>
<p>Izbornik Spahija će nakon utakmice protiv BiH u utorak otpisati dvojicu igrača </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Jedna pobjeda (protiv Grčke) i dva poraza (Italija, Latvija) rezime su nastupa prvog nastupa hrvatskih košarkaša nakon »silaska s planine« i priprema na Bjelolasici. U Porto San Giorgiju naša je reprezentacija u posljednjem nastupu nakon dva produžetka poražena protiv Latvijaca, pobjednika turnira, sa 98-104. </p>
<p>Rezultati pripremnih utakmica nikada nisu bili u kategoriji najvažnijih, bitnija je ocjena igre, koja je, prema mišljenju izbornika Nevena Spahije, sljedeća: </p>
<p>»Odigrali smo tri dobra i tri loša poluvremena. Bili smo jedina reprezentacija na turniru koja je na svakoj utakmici mijenjala četiri igrača u sastavu.« </p>
<p>Za Spahiju, ali i sve ostale koji su gledali taj dvoboj, naši su košarkaši bez konkurencije najbolje igrali u prvom poluvremenu protiv Italije. Tada su vodili sa 16 poena prednosti protiv talijanskih srebrnih olimpijaca, da bi u drugih 20 minuta potpuno izgubili konce igre. </p>
<p>»Pokazali smo dominaciju u skoku te da možemo puno trčati i raditi pritisak na terenu. Naravno, pokazali smo i manjkavosti.« </p>
<p>Spahija će imati problema povezati vanjsku i unutarnju igru reprezentacije, »natjerati« Ukića i Popovića da uistinu postanu razigravači. Jer, Nikola Vujčić, uz Giričeka stožerni igrač reprezentacije, u Porto San Giorgiju nije vidio previše lopti, dok su izvana sijevali šutevi. To je, nakon prve tri utakmice, najuočljiviji problem naše reprezentacije. </p>
<p>»Čuo sam već deset različitih mišljenja o igri naše momčadi, naravno da imam svoj stav. Ništa nije tako problematično, sve će do početka EP-a biti posloženo«, uvjerava Spahija. </p>
<p>Hrvatske košarkaše nakon nastupa u Italiji u utorak u Crikvenici (21 sat) očekuje utakmica protiv reprezentacije BiH. Taj će dvoboj za dvojicu igrača biti i oproštaj od akcije EP 2005. </p>
<p>»Turnir u Italiji bio je i više nego koristan, već prije utakmice protiv BiH dobio sam odgovor koji će igrači otpasti s popisa od 16 igrača. No, odluku ću priopćiti u utorak navečer. Ustvari, već znam desetoricu za Podgoricu«, kazao je Spahija. </p>
<p>Može se pretpostaviti da su u »konkurenciji« za otpis igrači koji se nisu previše naigrali u Italiji, prije svih Damir Rančić i Damir Markota, a potom Ivan Tomas i Marko Banić. </p>
<p>Nakon utakmice protiv BiH, Spahija će povesti hrvatsku reprezentaciju u Podgoricu, gdje će naši košarkaši igrati na jakom turniru protiv Litve (koja je s Hrvatskom u skupini na SP-u), SCG i Slovenije. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Oprostila se Kelly Holmes</p>
<p>O svojem nastupu na Igrama Commonwealtha Kelly Holmes ne želi govoriti, već čeka procjenu ozbiljnosti svoje ozljede </p>
<p>SHEFFIELD</p>
<p> – Dvostruka olimpijska prvakinja na 800 i 1500 m u Ateni, Britanka Kelly Holmes oprostila se od britanske publike osmim mjestom na Grand Prix mitingu u Sheffieldu, ali nije dozvolila ni lošem rezultatu niti bolnom šepanju da ju oneraspolože. Holmes teško je istrčala utrku na 800 metara, zbog problema s ahilovom tetivom koja ju muči od lipnja. No, Britanku je oduševio topli doček na Don Valley stadionu, kad ju je helikopter spustio na travnjak stadiona.</p>
<p>»Ovo nikad neću zaboraviti. Nadam se da ću pamtiti ovo umjesto boli i razočaranja što nisam u formi. Zapravo sam i zadovoljna, jer nisam ni očekivala da ću istrčati cijelu utrku. Posljednjih 250 metara mi je bilo uistinu teško, očito nisam u najboljoj formi«, govorila je Holmes, koja je utrku završila 10 sekundi sporija od vremena koje joj je donijelo atensko zlato. </p>
<p>Holmes je izabrala Sheffield za mjesto svojeg oproštaja, jer je upravo na tom stadionu postavila britanski rekord na 1500 m prije osam godina. Definitivni oproštaj Holmes bi mogla imati na Igrama Commonwealtha, koje će se održati u Melbourneu u ožujku. No, 35-godišnja tamnoputa trkačica ne želi to potvrditi zbog ozljede.</p>
<p>»Odlučit ću nakon pregleda, jer još ne znam trebam li operaciju ili ne. Riješit ću to, a onda brinuti o formi. Samo sa čistom glavom mogu odlučivati o budućnosti i Igrama Commonwealtha. Ne žurim, sve ovisi o stanju ozljede noge«, kaže Holmes i nastavlja:</p>
<p>»Da nemam svoja olimpijska zlata, ova bi mi godina bila katastrofalna. No, upravo me medalje podsjećaju da mogu biti sretna, jer iza sebe imam sezonu u kojoj se sve poklopilo.« [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Šarapova postala broj 1</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ruska 18-godišnja tenisačica Marija Šarapova preuzela je prvo mjesto na najnovijoj WTA listi. S čelne pozicije skinula je Amerikanku Lindsay Davenport, koja je posljednjih deset mjeseci bila broj jedan ženskog tenisa. Šarapova, koja profesionalni tenis igra četiri godine, prva je Ruskinja na vrhu WTA liste. Također, ona je 15. igračica u povijesti koja je bila broj jedan od 1975. godine, kada je WTA počela rangirati najbolje tenisačice. Dosad je osvojila deset turnira, a najviše se pamti njezin trijumf na prošlogodišnjem Wimbledonu. Ove godine osvojila je turnire u Tokiju, Dohi i Birminghamu. Također, igrala je u polufinalu Wimbledona i Australian Opena, te u četvrtfinalu Roland Garrosa. U povijesti ženskog tenisa najduže je broj jedan bila Nijemica Steffi Graf (377 tjedana), a slijedi ju Martina Navratilova (331). Od Hrvatica najbolje je plasirana Jelena Kostanić, na 67. mjestu. Karolina Šprem nastavila je nazadovati. U odnosu na prošli tjedan pala je za još sedam pozicija, te se nalazi na 85. mjestu. Prije nepunih godinu dana Šprem je bila 17. igračica svijeta. </p>
<p>• WTA ljestvica: 1. Šarapova (Rus) 4452, 2. Davenport (SAD) 4300, 3. Mauresmo (Fra) 3718, 4. Clijsters (Bel) 3179, 5. Kuznjecova (Rus) 3168... 67. KOSTANIĆ 526... 85. ŠPREM 414... 89. MAMIĆ 401... 168. TALAJA 196. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Niko Kranjčar zaobišao Maksimir </p>
<p>Dakako da će razni kombinatori Kranjčarov izostanak odmah staviti u kontekst svojevrsnog protesta protiv Tomislava Ivića</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Niko Kranjčar osjeća posljedice udarca s Hajdukove utakmice u u Puli. Dovoljno je to opipljiv razlog zbog kojeg u utorak neće nastupiti u humanitarnoj utakmici u Maksimiru u 18.45 sati između reprezentacije Prve HNL i Bayerna iz Münchena. Prihod s utakmice namijenjen je Unicefu. </p>
<p>Dakako da će razni kombinatori Kranjčarov izostanak odmah staviti u kontekst svojevrsnog protesta protiv Tomislava Ivića, izbornika hrvatske prvoligaške vrste, jer je među 22 pozvana smjestio samo jednoga Hajdukova igrača. Ivić, međutim, kaže da još najmanje dva Hajdukova igrača imaju mjesto u startnoj postavi, misleći pritom na Blatnjaka i Bartulovića: </p>
<p>»Čak sam u širi izbor želio uvrstiti Bušića i Grgurovića. No, što da radim kad su ozlijeđeni ili u statusu rekonvalescenta, zbog čega im u klubu treba mir i dodatni rad«, kao da se pravda Ivić, žaleći usput za Kranjčarom, ali tek nakratko, jer ima pregršt komplimenata za njegovu alternativu, Srebrenka Posavca iz Varteksa. Osim Kranjčara, umjesto kojeg je naknadno pozvan Varaždinac Nikola Melnjak, svi su se Ivićevi odabranici u utorak u podne pojavili u Zagrebu i održali trening.</p>
<p> Bayern je već na startu njemačkog prvenstva pokazao da juri svoj 20. naslov prvaka te da na temelju prošlogodišnjeg iskustva s mnogo više izvjesnosti kreće u Ligu prvaka. Stoga je Bavarcima svaka utakmica pripremna, pa tako i ova, kojom s jedne strane odrađuju obavezu prema izdašnom sponzoru T-Comu. </p>
<p>Upravo zato Bayern dolazi sa svim raspoloživim snagama, pa ćemo na djelu moći vidjeti 20-ak standardnih reprezentativaca. Pozornost zasigurno privlače Kahn, Ballack, Makaay, Salihamidžić, Ze Roberto...</p>
<p>Hrvatska će igrati sustavom 4-4-2, a utakmicu će početi: Skender – Drpić, Čorluka, Mamić, Cesar – Posavec, Mitu, Modrić, Čutura – Bošnjak, Eduardo. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Bogdan uoči Beograda: Nema predaje </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U tjednu u kojem Srećko Bogdan traži buđenje svoje pomalo usnule momčadi, a direktor Branko Laljak dovodi pojačanja, u Zaprešiću vladaju različita mišljenja o uzvratnoj utakmici pretkola Kupa Uefe protiv Crvene zvezde u četvrtak u Beogradu. Podsjećamo, »crveno-bijeli« su se prošetali Zaprešićem prije 12 dana i pobjedom sa 3-1 praktički osigurali 1. kolo ovoga klupskog natjecanja. </p>
<p>Dok je realistični Laljak utakmici u Beogradu praktički dodijelio etiketu prijateljske, poručivši da jedino razmišlja o utakmici protiv Osijeka u subotu, Interov trener Srećko Bogdan bitno je optimističniji. Bogdan je naglasio da neće povesti svoje igrače u Beograd s bijelom zastavom, no ipak smo uvjereni da od utakmice u četvrtak ponajviše očekuje nadogradnju dobre igre iskazane na Kantridi. </p>
<p>»Nikad se nisam predavao ni kao igrač, pa neću posustati sada kao trener. Istina, Zvezda ima veliku prednost, ali mi ćemo tražiti našu šansu da ostvarimo povoljan rezultat, a to je ne izgubiti. Posložit ćemo karte nešto drugačije nego u prvoj utakmici, pa ćemo vidjeti kako će sve završiti. Igra u Rijeci daje mi vjeru da ćemo u Beogradu biti dostojan suparnik«, smatra Čeči.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Antiratni »Sheehan efekt« širi se Amerikom</p>
<p>Cindy Sheehan motivirala je ljude koji su se počeli okupljati u San Franciscu i nekim drugim gradovima </p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Cindy Sheehan koja je protekla dva tjedna, tiho uz svijeće, ali i oštrim riječima mirno prosvjedovala pred Bushevim rančem u Teksasu, postala je simbol antiratnih prosvjeda u Americi. No, ne misle svi kao Cindy: Na američkoj televiziji sve češće se pojavljuju roditelji koji su izgubili svoju djecu u Iraku, pa ipak podržavaju predsjednikovu politiku američkog vojnog angažmana u toj zemlji. Neki među njima su čak i vijetnamski veterani.</p>
<p>Nacionalna TV mreža ABC preko vikenda je u svom gledanom jutarnjem programu, »Good Morning America« predstavila Ronalda Griffina koji je također izgubio sina u Iraku. Taj bivši ratnik iz Vijetnama uvjeravao je američku javnost da Sheehan ne govori u ime svih Amerikanaca koji su pretrpjeli tragične gubitke. Slično je govorio i vlasnik malog poduzeća u Crafordu Bill Johnson koji je također izgubio 20-godišnjeg sina u Iraku, no koji se ne suprotstavlja Bushevoj politici u Perzijskom zaljevu.</p>
<p>Ipak, govoreći u tom TV programu, jedna majka koja je također izgubila sina u Iraku, Rosamary Palmer, za razliku od Griffina i Johnsona podržala je mirne prosvjede koje vodi Sheehan: »Ljudi su šutjeli neko vrijeme donekle zato jer su bili previše uplašeni da progovore javno«, izjavila je Palmer. </p>
<p>Griffin i Palmer su najvjerojatnije dovedeni pred TV kamere da iznesu drugačije uvjerenje od Cindy Sheehan, što je voditelj na neki način i najavljivao. No, Palmer se priklonila Cindy i zapravo potvrdila postojanje onoga što američki novinari već nazivaju »Sheehan efekt«.</p>
<p>I pored toga što se Cindy Sheehan trenutno povukla iz središta medijske pozornosti, jer je morala otputovati u Los Angeles da bi posjetila 74-godišnju majku u bolnici koja je doživjela moždani udar, njeni zahtjevi za dodatnom odgovornošću predsjednika Busha nastavili su se širiti Amerikom kao tihi požar. Iako odsutna s trenutno glavne američke antiratne pozornice, one u Teksasu, Sheehan i dalje motivira ljude. Oni su se sada počeli okupljati u San Franciscu i nekim drugim američkim gradovima tražeći uglavnom odgovore na ista pitanja. </p>
<p>Prema podacima Pentagona, broj poginulih američkih vojnika u Iraku, od ožujka 2003 do danas, premašio je brojku od 1860. Iako, i dalje veliki dio Amerikanaca vjeruje svom predsjedniku da njihove žrtve u ovoj naftom bogatoj arapskoj zemlji nisu uzaludne, čini se da je Cindy Sheehan inspirirala ljude da otvore srce. Sheehan je već jednom bila primljena od predsjednika Busha sa skupinom drugih roditelja čiji su sinovi i kćeri poginuli u Iraku. No, ona misli da taj susret treba ponoviti, jer su se stvari u međuvremenu promijenile; uglavnom nagore.</p>
<p>Po riječima političkog analitičara, bivšeg Clintonovog suradnika Georga Stefanopoulosa, sad urednika utjecajnog političkog talk-show TV programa »This Week with George Stefanopoulos«, javno mnijenje je u fazi dosezanja kritične točke oko Iraka jer je očito da nema jasnog rješenja za taj konflikt. »I dalje imate većinu Amerikanaca koja tvrdi da rat u Iraku nije vrijedan suviše visoke cijene i žrtava koje se za nj plaćaju«, kaže Stephanopoulos, dodajući: »U drugu ruku, većina Amerikanaca isto tako kaže 'ne, mi ne želimo prekinuti i pobjeći [s ratišta] upravo sada'«. I pored svih kritika, i antiratnih prosvjeda, Amerikanci znaju da poraz u Iraku nije najprihvatljivija opcija za njihovu zemlju.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Brazilski istražitelji ispituju ubojstvo De Menezesa </p>
<p>Činjenice, da mladić nije bježao pred policijom te da je nosio tanku jaknu od trapera, a ne debeli kaput, medijima je otkrio netko iz Nezavisne komisije za pritužbe na policiju </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice) </p>
<p> - Izaslanstvo dužnosnika iz Brazila doputovalo je u ponedjeljak u Britaniju da ispita okolnosti u kojima je u Londonu nedavno poginuo brazilski građanin Jean Charles de Menezes. Prije mjesec dana, tog nedužnog 27-godišnjaka greškom je ustrijelila policija smatrajući da se radio o bombašu samoubojici. Do incidenta je došlo u atmosferi napetosti i straha, neposredno nakon dva teroristička napada koje su u Londonu u srpnju izveli islamski ekstremisti. Sad se preispituje ponašanje londonske policije Scotland Yarda u toj situaciji. </p>
<p>Naoružani detektivi ubili su De Menezesa, nakon što se on ukrcao u podzemnu željeznicu na londonskoj stanici Stockwell. Svjedoci su tvrdili da je preskočio prepreku na ulazu u stanicu, da je bježao pred policijom, te da je bio odjeven u debeli kaput, ispod kojeg je vjerojatno skrivao eksploziv. Scotland Yard se kasnije nije potrudio demantirati te činjenice, premda se ništa od navedenog nije pokazalo točnim. De Menezes je zapravo mirno ušao u stanicu, popeo se u jedan od vagona i sjeo na slobodno mjesto. Tada su ga sustigli policajci koji su ga do tada diskretno pratili. Jedan mu je stegnuo ruke. Drugi mu je, misleći da se radi o bombašu samoubojici, osam puta pucao u glavu. Činjenice, da mladić nije bježao pred policijom te da je nosio tanku jaknu od trapera, a ne debeli kaput, izbile su na vidjelo tek kad ih je medijima otkrio netko iz Nezavisne komisije za pritužbe na policiju (IPCC). Šef Scotland Yarda sir Ian Blair bezuspješno je pokušao spriječiti da se istraga o De Menezesovoj smrti povjeri tom tijelu koje nadzire ponašanje britanskih policajaca. </p>
<p>De Menezes je ubijen u petak 22. srpnja. U noći na subotu detektivima Scotland Yarda bilo je već sasvim jasno da je poginuo krivi čovjek. Sir Ian Blair tvrdi, međutim, da njega nitko o tome nije obavijestio sve do subote u 10.30 prije podne. Do tada je on već održao svoju konferenciju za novinare na kojoj je rekao da je policija ubila osumnjičenog terorista. </p>
<p>Odvjetnica Gareth Pierce koja zastupa obitelj De Menezes izrazila je »nevjericu« nad takvom verzijom događaja. Ona drži kako je nevjerojatno da se sir Ian nije dobro raspitao o činjenicama, prije nego li je izašao pred novinare. Pravu istinu treba tek utvrditi britanska službena istraga, a i istražitelji iz Brazila žele saznati što se zapravo dogodilo. </p>
<p>Londonski listovi tvrde da se dva ogranka policije, za tajno praćenje i za oružani odgovor, sada prepiru oko toga tko je odgovoran za umorstvo. Djelatnici ekipe za tajno praćenje navodno su brzo zaključili kako De Menezes nije opasan, ali u to nisu uspjeli uvjeriti ekipu za oružani odgovor.</p>
<p>Nažalost, policajci nisu uspjeli snimiti mladog Brazilca kad je izašao iz zgrade koju su motrili, jer je onaj koji je za to bio zadužen baš u tom trenutku - mokrio. Da je snimka načinjena i proslijeđena u policijsku centralu, možda bi se na vrijeme otkrila zabuna. Ovako je došlo do tragične pogreške, jer su naoružani policajci u djeliću sekunde morali donijeti odluku o kojoj je mogao ovisiti život mnogih ljudi. »Što bi bilo da nismo reagirali, a da je osumnjičeni bio naoružan?«, upitao je ovih dana sir Ian Blair. I on i njegove policijske snage naći će se sada pod povećalom javnosti.</p>
<p>Jasan Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Okupacijom palestinskih područja Židovi postali manjina </p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iseljevanjem židovskih doseljenika iz 21 naselja u Pojasu Gaze i četiri na Zapadnoj obali, praktički okončanom u ponedjeljak, stvorena je nova politička i demografska zbilja prepuna novih izazova. Prepuštanje tog područja Palestincima rezultat je gole nužde, a ne nekakve velikodušnosti izraelskog premijera Ariela Sharona. </p>
<p>Naime, u Pojasu Gaze koji čini samo oko pet posto okupiranih palestinskih teritorija, živi blizu 1,5 milijuna stanovnika. Do iseljavanja, tu se nalazilo nešto više od 8000 židovskih doseljenika. Iako je Sharon odlučno opovrgnuo da su demografski razlozi uzrok povlačenja, to je ipak osobno pokazao i priznao predajući kontrolu tog vrlo bogatog priobalnog sredozemnog područja većinskom palestinskom pučanstvu. </p>
<p>Pobjedom u šestodnevnom izraelsko-arapskom ratu 1967., židovska država nije dobila samo teritorij istočnog Jeruzalema, Zapadne obale i Pojasa Gaze, već i milijun Palestinaca. Od tada se palestinsko stanovništvo više nego učetverostručilo. Istodobno, židovska populacija se dva puta povećala i to poglavito zahvaljujući politici pojačanog useljavanja iz više od 80 zemalja diljem svijeta. </p>
<p>Prema posljednjim procjenama, broj Palestinaca i drugih Arapa pod kontrolom Izraela prešao je 5,3 milijuna, dok Židova ima 5,2 milijuna. Time su okupacijom palestinskih teritorija Židovi postali malobrojniji u odnosu na Palestince. Odlučujući čimbenik u toj možda presudnoj srednjoistočnoj bitci odigrao je natalitet. On je kod Palestinaca i drugih Arapa tri puta veći nego u Židova. Ako se takva dinamika nastavi, Židovi bi mogli postati manjinom čak i u granicama vlastite države koje priznaje međunarodna zajednica. U tim granicama živi nešto više od 1,2 milijuna Palestinaca. Izraelce brine i činjenica da je došlo do osjetnog smanjenja imigracije Židova. Ta velika seoba pala je s 200.000, koliko se u Izrael uselilo u 1990., na nešto ispod 40.000 u 2003.</p>
<p>Ti demografski trendovi uzrok su bojazni da bi dalje zadržavanje Zapadne obale moglo ugroziti njihovu vlastitu egzistenciju. Stoga javno mnijenje sve više naginje manjoj, ali održivoj državi u kojoj bi Židovi predstavljali većinu stanovništva. Mnogi u tome upravo vide istinsku šansu za uspostavu trajnog i sveobuhvatnog srednjoistočnog mira, ali i prve neovisne, demokratske i prosperitetne palestinske države.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Japan kažnjava Afriku</p>
<p>Koizumi je na summitu afričkih i azijskih zemalja, 22. travnja u Indoneziji, obećao da će Japan udvostručiti pomoć Africi </p>
<p>Japansko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da otpis iračkog duga Japanu (nekih sedam milijardi dolara) namjerava uračunati u deset milijardi dolara obećanih za povećanje poticaja razvoja siromašnih zemalja.</p>
<p> Pod američkim pritiskom, uz objašnjenje da Iraku treba olakšati obnovu poslijeratnih razaranja i otplatu 125 milijardi dolara ukupnih dugova, Pariški klub bogatih kreditora prošle je godine pristao otpisati nekih 30 milijardi i preraspodijeliti daljnjih nešto više od sedam milijardi. </p>
<p>Zagovornici razvoja ističu da je nepošteno u pomoć siromašnima računati i otpis ili olakšanje dugovanja zemlji koja je među najvećim proizvođačima sve skuplje nafte. Yoko Kitazava, predvodnik Japanske mreže za dug i siromaštvo, kaže da je premijer Junichiro Koizumi iznevjerio obećanje svečano izrečeno na summitu G8 bogatih zemalja, te da japanska vlada olako zanemaruje nastojanja da se ispune međunarodno dogovoreni ciljevi milenijskog razvoja.</p>
<p> Na summitu G8, prošlog mjeseca u Škotskoj, potpisao je da će Japan u sljedećih pet godina povećati pomoć razvoju siromašnih za 10 milijardi dolara. </p>
<p>Sad se vidi da su ta obećanja bila samo dio kampanje da Japan poveća popularnost u svijetu, osobito u siromašnim zemljama, što mu je trebalo pomoći da dobije stalno mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a. Za promjene potrebna je dvotrećinska većina u Općoj skupštini u kojoj je 191 zemlja, a najbrojnija je upravo afrička skupina.</p>
<p> No, Afrička unija je odlučila da ne podrži Brazil, Indiju, Japan i Njemačku, koje zajedno nastupaju kao G4, te traži da među novim stalnim članicama obvezno budu dvije iz Afrike i da odmah dobiju pravo veta, privilegiju SAD-a, Rusije, Kine, Francuske i Britanije. Budući da ne podržavaju njegova nastojanja, Japan se zapravo osvećuje siromašnim zemljama kojih je najviše u Africi.</p>
<p> U raspravi o reformi UN-a, Marcello Spatafora, stalni veleposlanik Italije čija želja da uđe među stalne članice Vijeća sigurnosti nije ozbiljnije ni razmatrana, optužio je cijelu skupinu G4 da zapravo ucjenjuje siromašne zemlje. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="37">
<p>Male tajne uspješnog traženja posla</p>
<p>Želite li da poslodavac izabere baš vas između brojnih kandidata za neko radno mjesto, probajte biti drukčiji od drugih, ali s pokrićem</p>
<p>Prema prošlogodišnjem Vjesnikovom istraživanju, na svako oglašeno slobodno radno mjesto pristigne barem stotinjak prijava. Kako da u tom moru prijava na površinu ispliva baš vaš životopis, kako se predstaviti poslodavcu i na što sve morate pripaziti prilikom razgovora s potencijalnim poslodavcem savjetuje voditelj web portala Posao.hr Saša Jurković. Portal je, inače, nedavno postao ravnopravan član najveće i najpoznatije grupacije 13 najboljih internetskih stranica i portala za zapošljavanje s područja Europe, Bliskog istoka i Afrike - EMEA Network grupacije. Na taj je način povećana mogućnost zapošljavanja i u inozemstvu, jer će životopisi objavljeni na portalu biti dostupni mnogim inozemnim poslodavcima. </p>
<p>Internet je, kaže sugovornik Obiteljskog glasa, postao jedan od najpopularnijih načina traženja posla. Uz njega, informacije o slobodnim poslovima treba potražiti i u specijaliziranim i stručnim časopisima i magazinima, head-hunting agencijama i internetskim stranicama poduzeća. Također, važne su i informacije koje možete dobiti od uže i šire obitelji, prijatelja i poznanika...</p>
<p>Najvažniji element, ističe Jurković, pri traženju posla je vaš životopis. On predstavlja primarni kontakt i na osnovu njegove kvalitete i vaših preferencija stvara prvi dojam kod potencijalnog poslodavca. Odlaskom na stranicu www.posao.hr, jednostavnom i besplatnom registracijom možete postati korisnik svih usluga koje Posao.hr pruža, pa tako jednostavno možete kreirati i svoj životopis koji će biti usklađen s europskim standardima i koji ćete za potrebe apliciranja za posao uvijek moći koristiti, bez obzira prijavljujete li se elektroničkim putem ili »uživo«. Potrudite se da ga pravopisno i gramatički ispravno napišete. Probajte biti drukčiji od drugih, na način da u životopisu istaknete više specifičnih podataka. Pretpostavite što će poslodavcu biti najzanimljivije i usredotočite se na to.</p>
<p>Svaki životopis mora sadržavati opće podatke (ime, prezime, adresa, broj telefona, e-mail adresa, godina rođenja), formalno obrazovanje (srednja škola, fakultet i smjer), neformalno obrazovanje (seminari, projekti), radno iskustvo (tvrtka, radno mjesto, zadaci koje ste obavljali), strane jezike (razina znanja u govoru, čitanju i pisanju), informatičke programe (razina korištenja, koliko često se služite tim programima), hobije (sport, čitanje, i sl.) te preporuke (profesori, partneri, bivši poslodavci). Vezano za obrazovanje, dobro je napisati i prosjek koji ste ostvarili na fakultetu ako ste ga završili i ako je, naravno, bio reprezentativan. Također, poželjno je i istaknuti podatak jeste li bili nosilac stipendije ili dobitnik stručnih nagrada. Potrudite se da u svoj životopis ne stavite baš sve tečajeve, seminare i jednodnevne edukacije na kojima ste bili. </p>
<p>Radno iskustvo konkretizirajte, savjetuje Jurković. Nemojte pisati općenite stvari, npr. »radio sam u prodaji«, nego napišite »realizirao sam xy većih prodaja u proteklih z mjeseci«. Nemojte nabrajati baš sve poslove koje ste radili. Dobro je pokazati da ste sposobni raditi više stvari, no bolje je istaknuti par ozbiljnijih i zahtjevnijih poslova koje ste radili nego desetak povremenih poslova koje ste radili honorarno. Naravno, budite iskreni, jer je poslodavcu vrlo lako provjeriti kod vašega bivšeg poslodavca kakav ste radnik bili i kakav ste posao radili. </p>
<p>Životopis također mora imati i estetsku vrijednost (mora biti ugodan za čitanje), tako da vas savjetujemo da ne pretjerujete s bojama i fontovima. Vrlo je važno da provjerite točno ime i adresu tvrtke u koju šaljete svoj životopis. Potrudite se da vaš životopis nema više od dvije stranice, jer inače izgleda kao samohvala. </p>
<p>Životopis uvijek prilagođavajte tvrtkama u koje idete na razgovor, jer svaka tvrtka traži određene vještine, djelatnosti i znanja na koje obraća posebnu pozornost. Uz životopis koji šaljete, obavezno pošaljite i molbu kojom se obraćate direktno poslodavcu da biste se kratko predstavili - u molbi objasnite zašto ste zainteresirani za radno mjesto za koje se natječete i zbog čega mislite da ste baš vi idealan kandidat za navedeno radno mjesto. Molba obavezno treba sadržavati vaše podatke, podatke tvrtke kojoj se obraćate, uvod, sadržaj, zaključak i pozdrav.</p>
<p>Savjetujem, naglasio je Jurković, da životopise i molbe šaljete putem elektroničke pošte (ako nije drugačije naznačeno), jer time pokazujete da vam komunikacija putem elektroničke pošte nije strana i da imate određena znanja rada na računalu, koja su danas neophodna. Ako ste pozvani na razgovor za posao, razradite strategiju kojom se planirate predstaviti. Poslodavac vas u razgovoru želi upoznati i vidjeti kojim biste sposobnostima i kvalifikacijama mogli pozitivno utjecati na rad tvrtke. Pružite poslodavcu važne, relevantne informacije o sebi. Ako vas pita: »Gdje se vidite za pet godina?«, neka vaš odgovor bude vezan uz poslovanje tvrtke u kojoj ste na razgovoru i neka bude u skladu s vašim zanimanjem. Ako vas pita čime će te pridonijet razvoju tvrtke, navedite vaše najbolje vještine i znanja. </p>
<p>Poslodavci znaju postavljati i pitanja tipa »koja je vaša najbolja vrlina?« Objasnite im kako vam navedena vrlina pomaže u svakodnevnom radu. Ako pita za manu, potrudite se da zvuči kao vrlina (primjerice upornost, velika odgovornost i sl.). Kada vas pitaju kako se hvatate u koštac s napornim dnevnim ritmom, žele vidjeti koliko ste sistematični i organizirani. </p>
<p>Pitaju li vas kako vam je bilo surađivati s osobom s kojom je teško raditi, nemojte reći da ste je ignorirali i samo odradili posao, jer iz toga poslodavac ne može saznati kako rješavate probleme u komunikaciji i kako djelujete unutar tima koji možda i nije idealan. Na pitanje što vas motivira, odgovorite u skladu sa svojim sposobnostima i preferencijama. I na kraju, kada vas pitaju zašto da odaberu baš vas, navedite vještine i znanja u kojima smatrate da ste osobito dobri i za koje smatrate da vas izdvajaju od ostalih kandidata za posao.</p>
<p>Vrlo je važno i da se informirate o tvrtki u koju idete na razgovor. Pokažite se kao ozbiljan kandidat: obavezno dođite na razgovor na vrijeme, neka vam stisak ruke prilikom upoznavanja bude čvrst, pazite na neverbalnu komunikaciju - držanje tijela, mimika i geste mogu mnogo otkriti o vama, pitajte detalje koje vas zanimaju i ne zaboravite se zahvaliti osobi s kojom ste razgovarali na vremenu. Nakon razgovora, pošaljite e-mail poruku zahvale osobi s kojom ste razgovarali, tako ćete je podsjetiti na sebe. Još je jedan detalj vrlo važan, a to je da se među prvima javite na natječaj. Osim što će poslodavac steći dojam da ste zaista zainteresirani za posao te da pratite oglase, veća je šansa da vaš životopis bude uočen, jer poslodavci sa zanimanjem prate upravo one prve pristigle. One koji stignu kasnije u pravilu čitaju samo ako među prvima nisu pronašli ono što im odgovara.</p>
<p>Ne zaboravite na svoja prava!</p>
<p>Poslodavac nikako ne bi smio postavljati pitanja o vašoj nacionalnosti, bračnom statusu, vjeri, spolnoj orijentaciji, političkim stavovima te druga pitanja iz osobnog života, poput planirate li obitelj, jeste li udati/oženjeni, imate li djece i sl. </p>
<p>Zakon o radu, u djelu gdje se govori o zabrani diskriminacije je jasan: zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija osobe koja traži zaposlenje i osobe koja se zaposli, na temelju rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, porodičnih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnoga ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci ili sindikatu te tjelesnih ili duševnih teškoća. </p>
<p>Nemojte, dakle, misliti da su pitanja o vašem privatnom životu normalna. Ne odgovarajte na njih, a takvog poslodavca možete prijaviti saborskim odborima za ljudska prava i/ili ravnopravnost spolova, ili podići tužbu ako imate pouzdane dokaze da ste žrtva diskriminacije.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Udar groma</p>
<p>Začujete li grmljavinu kako vam se približava, instinktivno ćete potražiti sklonište, ali ni ono nije jamstvo da nećete pretrpjeti »prosvjetljenje«</p>
<p>Iako, za razliku od prošloga, ovog ljeta nije bilo mnogo morskih odnosno kopnenih pijavica, ipak su u lipnju i srpnju zabilježene česte grmljavinske nepogode. Takve su atmosferske (ne) prilike učestalije ljeti, ponajprije u umjerenim zemljopisnim širinama, dok su, primjerice, u tropima gotovo normalna pojava. Iako su udari groma opasni, stradavanja od njih su, tvrde liječnici, malobrojna. To istodobno ne znači da je čovjek od prirodnih nepogoda siguran, posebice ako se uzme u obzir da kroz jedan grmljavinski oblak može proći značajan električni napon.</p>
<p>Prema riječima dr. Kreše Pandžića, pomoćnika v.d. ravnatelja Državnoga hidrometeorološkog zavoda, gromovi se, među ostalim, mogu pojaviti između oblaka poznatih kao cumuloninbusi i zemlje, odnosno između dva takva oblaka tzv. vertikalnog razvoja. U tim se grmljavinskim oblacima na pojedinim dijelovima stvaraju visoke koncentracije električnog naboja, koje se istodobno privlače s onima suprotnog predznaka sa susjednog oblaka, ali i zemlje. Posebice ako se takvi divovi razviju iznad »isturenih« objekata poput drveća ili visokih zgrada. Kad nastane velika razlika između tih naboja, kaže dr. Pandžić, probija se njihova zvučna izolacija, zrak se jako zagrije, uzrokujući visoku temperaturu i struju. Njeno prodiranje kroz atmosferu čovjek na zemlji vidi kao munju, a dalji prolaz tog električnog naboja stvara i zvuk, odnosno grmljavinu. Takvih grmljavinskih pražnjenja može biti mnogo u kratkom vremenu. </p>
<p>Kako nam otkriva dr. Pandžić, njihov je Zavod u suradnji s Institutom Hrvoja Požara napravio plan uspostavljanja senzora za praćenje električnih pražnjenja i predviđanja grmljavinskih nepogoda. No za njegovu praktičnu realizaciju pokušavaju iznaći novac kojim bi Hrvatskoj priskrbili barem šest visokosofisticiranih uređaja za tu namjenu. Oni bi među ostalim bili korsini i pri uspostavljanju telekomunikacijskih, odnosno električnih sustava, jer bi mogli locirati mjesto udara groma, kao i područja koja su im možebitno podložnija. To bi značilo i veću sigurnost zračnog prometa, koji bi tada ciljano mogao izbjegavati opasna »nebeska« mjesta. I ona na zemlji bila bi umnogome sigurnija.</p>
<p>Kad je o opasnosti riječ, naš sugovornik upozorava da se za vremenskih neprilika, posebice grmljavine, izbjegava nošenje metalnih predmeta poput kišobrana s takvim vršcima, jer su dobri električni provodnici koji mogu izazvati stradanje od udara groma. To valja ozbiljno shvatiti, jer, tvrde liječnici, udar groma izaziva trenutnu smrt. »Kad čovjeka udari grom, srčani mišić umire zbog poremećenog ritma, odnosno tzv. ventrikulske fibrilacije«, kaže kardiologinja dr. Hrvojka Zeljko iz Zavoda za kardiologiju Opće bolnice Sveti Duh. Takvi stradalnici na mjestu ostaju mrtvi, jer je udar nekontroliran, osoba gubi svijest jer nema dotoka krvi u druge organe koju odašilje srčani mišić. Svakako, kaže dr. Zeljko, ako osoba pokazuje znakove života, treba pribjeći reanimaciji – umjetnom disanju usta na usta, odnosno masaži srca sve dok ne stigne liječnička pomoć. </p>
<p>Ne preživi 20 posto ljudi</p>
<p> Gromovi pucaju najčešće poslijepodne i predvečer kad su oluje s grmljavinom i munjama najčešće. Područja s vrućom i vlažnom klimom imaju najviše gromova, kojima električni napon nekad doseže i do 30 milijuna volta. Stoga za vremenskih nepogoda liječnici upozoravaju na mjere opreza. Ako se za oluje zateknete na otvorenom prostoru, valja potražiti neko sklonište čak i ako nema grmljavine i sijevanja. Ako se zateknete na olujnoj kiši također bez skloništa u blizini, ne otvarajte kišobran s metalnom ručkom. Valja negdje sjesti i obgrliti koljena te se odvojiti od drugih ljudi. Preporučuje se odmicanje od vode i metalnih predmeta, a ako namjeravate nekamo potrčati, neka to bude automobil. Ako niste u takvoj prilici, treba izbjegavati usamljena viša stabla. Skloniti se valja ispod najnižeg i to tamo gdje ih je više. Svakako za olujna nevremena treba biti udaljen od šatora, tribina, platnenih kabina na plaži, konstrukcija koje nemaju temelja a imaju nekakav krov, visokih antena i metalnih ograda. Iako je sigurnost d udara groma u zatvorenom mnogo veća, on može pogoditi osobu i u stanu odnosno kući. Da bi se to izbjeglo, valja se udaljiti od prozora, ne tuširati se ili kupati u kadi, također valja izbjegavati dodir s metalnim cijevima u stanu. Nemojte telefonirati, jer se udar može dogoditi kroz telefonsku žicu. Nužno je iz zida iskopčati kućanske aparate, koje nije dovoljno samo isključiti. Posebice stoga što mogu biti oštećeni ako nisu isključeni iz struje. Svakako treba znati i pružiti prvu pomoć, jer iako 20 posto ljudi pogođenih gromom neće preživjeti, u nekim slučajevima događa se da žrtve izgledaju kao da su mrtve, a to zapravo nisu. Tada je pravovaljana prva pomoć njihov put u život. ( Dr. Ivo Belan )</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="39">
<p>Policija sve više koristi pendrek i lisice</p>
<p>Uporaba »sredstava prisile« u Zagrebu porasla za 53 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U prvih sedam mjeseci ove godine na području koje pokriva PU zagrebačka zabilježeno je 487 slučajeva upotrebe sredstava prisile, dok je u istom razdoblju lani zabilježeno 318 slučajeva, što je porast od 53 posto.</p>
<p>Da policajci sve učestalije koriste sredstva prisile dokazuju i dva slučaja od nedjelje. Prvi slučaj je, naime, zabilježen u stanu u Ulici grada Vukovara oko 18,45 kad je 52-godišnja žena zatražila intervenciju policajaca navodeći da je fizički zlostavlja pijani 57-godišnji suprug. Nakon što je pogrdnim riječima vrijeđao policajce, obiteljski nasilnik je pokušao udariti suprugu pred policajcima, pa su ga policajci vezali i priveli. Pet sati kasnije u samoborskoj Cesarićevoj ulici policajci su morali reagirati zbog 29-godišnjeg mladića koji je također u pijanom stanju vrijeđao policajce i odbijao predati na uvid osobne dokumente. Zatim je počeo galamati pa su policajci bili primorani vezati ga i privesti u policijsku postaju.</p>
<p>U PU zagrebačkoj komentiraju da su sve češća korištenja sredstava prisile (tjelesna snaga, palica, sredstva za vezivanje osobe, uređaj za prisilno zaustavljanje motornog vozila, službeni psi, kemijska sredstva, službeni konji, vatreno oružje, uređaj za izbacivanje mlazova vode, posebna vozila i posebne vrste oružja i eksplozivna sredstva) u dobrom dijelu korištena iz preventivnih razloga. Pritom u policiji napominju da se sredstva prisile smiju biti uporabljena radi zaštite života ljudi, svladavanja otpora, sprječavanja bijega ili odbijanja napada, ako mjere upozorenja i zapovijedi ne jamče uspjeh.</p>
<p>Policijac će, pak, navodi se nadalje, uvijek uporabiti najblaže sredstvo prisile koje jamči uspjeh. Osoba protiv koje su ispunjeni uvjeti za uporabu sredstava prisile, stoji u priručniku za policajce, neće se posebno upozoriti ukoliko bi isticanje upozorenja dovelo u pitanje uspješno »primirivanje« izgrednika. </p>
<p>Prema podacima s kojima raspolaže zagrebačka policija najviše opravdanih uporabe sredstava prisile u prvih sedam mjeseci ove godine bilo je nad jednom osobom (487) i to u 157 slučajeva u zatvorenom prostoru i 330 na otvorenom prostoru. Protiv dviju osoba policajci su reagirali u 421 slučaju i to u 138 slučajeva u zatvorenom prostoru i 283 puta na otvorenom prostoru. Protiv više osoba policajci su primijenili sredstva prisile u 23 slučajeva.</p>
<p>Promatrajući razloge korištenja sredstava prisile najviše puta (154) bilo je zbog dovođenja izgrednika u policijske postaje. Zatim slijedi svladavanje otpora (100) i sprječavanje bijega (70) koje je okarakterizirano kao kazneno djelo. Zanimljivo je kako su zagrebački policajci u 40 slučajeva tijekom ove godine odbijali neposredne napade, a tri puta manje sprječavali bijeg uhićene osobe. Preventivno su, pak zadržane 24 osobe, a zbog zaštite života ljudi sredstva prisile su upotrijebljena u 23 slučaja. Tijekom utvrđivanja identiteta policajci su koristili opravdana sredstva prisile u 11 slučajeva, a pri nadzoru prometa samo tri puta.</p>
<p>Analizirajući precizne podatke zagrebačke podatke stoji kako su policajci tijekom reagiranja koristili tjelesnu snagu u 285 slučajeva, palicu u 8, vatreno oružje u 3 slučaja, a »lisice« u 190 slučaja.</p>
<p>Čak 593 slučaja omalovažavanja odore</p>
<p>Prema statistikama zagrebačke policije, 49 slučaja u prvih sedam mjeseci okarakterizirano je kao kazneno djelo sprječavana službene dužnosti u obavljaju službene dužnosti, a 16 slučaja kao kazneno djelo napada na službenu osobu. Također su podnijete 593 prekršajne prijave zbog omalovažavanja policajaca. Nadalje, tijekom policijskih intervencija pri sprečavanju policajaca u obavljanju službene dužnosti ozlijeđeno je 122 građana i čak 60 policajaca. Inače, za nasilno sprječavanje policajca u obavljanju njegove dužnosti prema Kaznenom zakonu RH predviđena je zatvorska kazna u trajanju od tri mjeseca do tri godine, a za napad na policajca koji je tom prilikom ozlijeđen zatvorska kazna može biti u rasponu od šest mjeseci do pet godina. </p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Pod traktorom poginuo hranitelj obitelji</p>
<p>HRAŠČINA</p>
<p> - U nedjelju oko 19,30 sati, samo nekoliko desetaka metara od svoje kuće, poginuo je 32-godišnji Mario Čačko iz hraščinskog sela Vrbova. Mladić je na makadamskom putu u uzbrdici najvjerojatnije izgubio kontrolu nad traktorom pa mu je prednji lijevi kotač zapeo u grabi kraj puta</p>
<p>. Kako bi se vratio na put, Mario se, vozeći unazad, zadnjim kotačem pokušao popeti na travnatu uzvinu. No, to u tome nije uspio i kada je sišao s traktora, vozilo se prevrnulo na njega i na mjestu ga usmrtilo. Kad je Vjesnikov novinar u ponedjeljak stigao u Vrbovo, na šljunčanom putu dočekala ga je vaza sa cvijećem koja je svjedočilo da se na tom mjestu dogodila tragedija. Pred drvenom kućom Marija Čačka, u kojoj je živio s roditeljima Anom i Stjepanom, mlađim bratom Tomislavom i bakom Maricom, okupila se neutješna rodbina i susjedi koji su još u nevjerici raspredali što se dogodilo s »njihovim Marijom«.</p>
<p> Mladić je još bio neženja, a u selu je bio poznat kao dobar i predan radnik koji je rado pomagao susjedima. Od završetka osmoljetke počeo je raditi na zemlji, kupio je traktor i sve ostale strojeve, izgradio štalu i sjenik. Kako je kazao njegov brat Tomislav, koji je u vrijeme kobnog događaja bio na seoskom proštenju u Kominu, Mario je najviše doprinosio obitelji, zarađujući od poljoprivrede. Otac i majka su nezaposelni i nemaju nikakavih primanja, a baka prima malu penziju i zbog bolesti je prikovana uz krevet, kazao je Tomislav, koji povremeno radi ponajviše na građevinskim poslovima. Mario je, inače, na traktoru provodio po nekoliko sati svakog dana i bio je vješt u vožnji i na nepristupačnim terenima, tako da je sve iznenadio što je poginuo na seoskom putu kojega je tisuću puta prošao i znao svaku rupu napamet.</p>
<p> Neregistrirani crveni »Univerzalov« traktor, koji je bio koban za njegova vlasnika, stajao je parkiran u Čačkovoj garaži, s tragovima blata na kotačima i limu. Što se točno dogodilo u nedjelju navečer kad je Mario poginuo, nitko od njegovih bližnji ne zna. Rekli su samo da se vikendom znao opustiti od napornog posla na zemlji i popiti koju čašicu u lokalnoj gostionici.</p>
<p> Tako je, pretpostavljaju, bilo i u nedjelju, kad se tuga nadvila nad ovim malim zagorskim selom, u kojemu, kako nam je rekla jedna mještanka, »već se dugo niš dobroga ni dogodilo«. </p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Poginuo u sudaru s tegljačem iz SCG</p>
<p>VINKOVCI</p>
<p> - Od posljedica teške prometne nesreće koja se dogodila na cesti Vinkovci-Županja u nedjelju oko 15.15 sati kod kanala Bazjaš preminuo je Mato Badrov (56) iz Nuštra.</p>
<p> On je, krećući se iz smjera Županje u pravcu Vinkovaca osobnim automobilom »opel vectra« vinkovačkih registracijskih oznaka, u jednom trenutku pokušao pretjecati vozilo ispred sebe prethodno se ne uvjerivši može li može li to sigurno izvesti. Iz suprotnoga smjera, međutim, tada je naišao kamion - tegljač SCG registracijskih oznaka kojim je upravljao Miloš D. (50) iz Aranđelovca, državljanin SCG.</p>
<p> Osobni automobil se lijevim prednjim krajem zabio u lijevu stranu tegljača pri čemu je Badrov zadobio teške tjelesne ozljede opasne po život. Ubrzo je vozilom Hitne pomoći prevezen u Opću bolnicu Vinkovci, gdje je oko 18 sati i preminuo. </p>
<p>Policija je obavila očevid, a prem prvim informacijama protiv vozča kamiona neće biti podignuta prijava.</p>
<p>Goran Čorkalo</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Ukrao kamion s prikolicom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Za razliku od osobnih automobila koji su sve češća meta kradljivaca, rjeđi su slučajevi u kojima plijen takvih postaju i kamioni. Razlog tome, smatraju u policiji, najčešće je upravo veličina teretnih vozila, zbog koje ih je mnogo teže neprimjetno ukrasti, a za koje je jednako teško, u kratkom roku, pronaći kupca. </p>
<p> Najdomišljatiji ipak pronađu način, pa »teretnjaci« , u manjem broju istina, ipak »ne osvanu« tamo gdje ih vlasnici ostave.Slično se dogodilo i između petka i ponedjeljka na Slavonskoj aveniji, kada je lopov s parkirališta benzinske crpke jednostavno odvezao kamion vrijedan 700.000 kuna kao da je kutija šibica.</p>
<p> Teretnjak marke »scania R 124« s prikolicom, u vlasništvu poduzeća iz Bosanske Gradište, u ponedjeljak više nije bio na mjestu na kojem ga je M.B, 42- godišnji vozač u petak parkirao. Po svemu sudeći, kradljivac je posao obavio vrlo profesionalno, jer policija zasada slučaj nije riješila.</p>
<p> Kako doznajemo, nema ni svjedoka, što također upućuje na oprez prilikom krađe, s obzirom da je vozilo nestalo s mjesta koje gotovo nikad »ne spava«. Profesionalnost onih koji kradu , potvrđuje i izjava policije koja kaže da se počinitelji vrlo rijetko pronađu. Teretna se vozila najčešće pronađu, na carinskim zaobilaznicama, ili velikim parkiralištima, ali bez »vozača«. Često, kažu u policiji, kradljivci potpuno unište ili zapale vozilo, najvjerojatnije kako bi prikrili tragove i otiske.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Pokušao se ubiti u policijskoj postaji</p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> – Tridesettrogodišnji muškarac iz Nedelišća pokušao je samoubojstvo u policijskoj postaji u Čakovcu, razrezavši zapešće desne ruke komadom keramičke pločice koju je razbio u prostoriji za zadržavanje. Policajci su ga priveli jer je narušavao javni red i mir u bistrou »Klasik« u Nedelišću, a budući da se oglušio na policijska upozorenja i pružao otpor, policajci su morali primijeniti sredstva prisile. Kad je priveden, u prostoriji za zadržavanje je otrgnuo pločicu i njome si razrezao zapešće. Policajci koji su ubrzo pristigli kako bi ga spriječili u daljnjem samoozlijeđivanju, nasilno su ušli u prostoriju s obzirom da se tridesettrogodišnjak tijelom naslonio na vrata te nije puštao policajce u prostoriju. Policajci su mu potom oduzeli pločicu i pozvali Hitnu pomoć. U Županijskoj bolnici ozljeda mu je sanirana te je okarakterizirana kao lakša tjelesna ozljeda, a odveden je i na Odjel psihijatrije, jer je pokazivao znakove psihičke rastrojenosti, no odbio je liječničku pomoć. Nakon toga je vraćen u policijsku postaju i to ponovno u prostoriju za zadržavanje, gdje su ovaj put s njim bila dvojica policajca kako bi ga spriječila da se ponovno ozlijedi. No, tom je prilikom tridesettrogodišnjak zaprijetio policajcu da će ga »ustrijeliti i likvidirati«, zbog čega će protiv njega biti podnesena kaznena prijava zbog prijetnje. S obzirom na prijetnje, policajci su pretražili automobil i stan privedenog muškarca i pronašli prazan spremnik za pištolj i nož za pušku s originalnom futrolom. Muškarac je zbog prijetnji priveden istražnom sucu varaždinskog Županijskog suda koji mu je odredio 48-satno zadržavanje. </p>
<p>Mladen BokulićMihaela Zagoršćak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="44">
<p>Mol, Lukoil i OMV u borbi za srbijansko tržište </p>
<p>Srbijanski političari ističu da bi kao budućeg vlasnika NIS-a voljeli vidjeti neku od najvećih svjetskih naftnih kompanija poput BP-a i Shella </p>
<p>Srbijanski parlament ukinuo je u ponedjeljak zakon o osnivanju Naftne industrije Srbije (NIS), stvarajući preduvjete za privatizaciju sustava opskrbe naftom i naftnim derivatima.</p>
<p>Odluka je donesena tijesnom većinom i tumači se kao uspjeh vlade premijera Vojislava Koštunice. Time je započet proces zakonskog ukidanja državnih monopola (energetika, telekomunikacije, transport,...) što je bio ultimativni zahtjev MMF-a i Europske komisije.</p>
<p>Zakon o NIS-u usvojen je 1992., ubrzo po uvođenju naftnog embarga protiv tadašnje Jugoslavije. Miloševićeva je vlada tada ujedinila rafinerije, naftovode, nalazišta nafte i plina, transportnu i prodajnu mrežu, te osnovala javno poduzeće NIS.</p>
<p>Ukidanje zakona znači da se sve vraća u prethodno stanje, odnosno prisilno spojeni dijelovi NIS-a ponovno postaju samostalne tvrtke u državnom vlasništvu i mogu biti privatizirane odlukom vlade.</p>
<p>Srbijansko ministarstvo energetike i rudarstva napravilo je plan kojim će umjesto NIS-a biti osnovane tri kompanije, od čega će dvije biti javne. Prva će brinuti o srpskom dijelu Janafa, a druga će proizvoditi naftu i plin. Preostala imovina (rafinerije u Novom Sadu i Pančevu, benzinske crpke, autocisterne,...) i poslovi NIS-a završit će u trećoj koja će biti privatizirana.</p>
<p>Vlada je već donijela odluku o raspisivanju javnog natječaja za izbor privatizacijskog savjetnika za tu imovinu NIS-a. Od savjetnika se očekuje prijedlog mogućih oblika i dinamike privatizacije dijelova NIS-a koji neće ostati u državnom vlasništvu. U Koštuničinoj vladi očekuju da privatizacija bude dovršena do sredine 2006.</p>
<p>Vjerojatno se sve do objave natječaja za privatizaciju neće znati tko je sve zainteresiran za NIS. Zasad najveće zanimanje pokazuju mađarski Mol, austrijski OMV i ruski Lukoil. Predstavnici Mola i OMV-a su nam potvrdili da su zainteresirani za privatizaciju rasformiranog NIS-a jer ih zanima srbijansko tržište, ali do objave konkretne ponude i uvjeta ni sami ne mogu reći ništa konkretnije.</p>
<p>Otvoreno je i pitanje hoće li se Mol natjecati samostalno ili u konzorciju sa strateškim partnerom Inom, kao što su to napravili na natječaju za sarajevski Energopetrol. U svakom slučaju, pridržavat će se svoje strategije da ne nastupaju kao konkurent Ini na tržištima bivše Jugoslavije.</p>
<p>U OMV-u kažu da su kao tržišni lider u srednjoj Europi zainteresirani za sve poslovne mogućnosti u ovoj regiji. Naime, imaju zacrtana dva strateška pravca za širenje poslovanja - na Jadran i Podunavlje. Za srbijansko tržište su vjerojatno dodatno zainteresirani jer su nedavno postali većinskim vlasnikom rumunjskog Rompetrola.</p>
<p>Dok neki stručnjaci nagađaju da će se na natječaj za NIS prijaviti još neka ruska naftna kompanija, drugi drže da će se natjecati jedino Lukoil i objašnjavaju to navodnim dogovorom ruskih kompanija po kojem je srbijansko tržište pripalo Lukoilu. Osim toga, Lukoil je s NIS-om nedavno potpisao pismo namjere koje predviđa osnivanje zajedničke tvrtke. Ona bi NIS opskrbljivala naftom, osigurala veliki kredit za obnovu zastarjelih i u ratu teško oštećenih NIS-ovih rafinerija u Pančevu i Novom Sadu te zastupala osnivače u nadmetanju za koncesije na trećim tržištima.</p>
<p>Pitanje je hoće li Lukoil, ako dobije i prodajnu mrežu NIS-a, steći monopol na tamošnjem tržištu. Naime, u Srbiji već imaju oko 220 benzinskih crpki koje su stekli kupovinom Beopetrola, koji je nastao od Inine u Srbiji oduzete imovine. Srbija nema zakon koji zabranjuje monopol, ali je najavljeno njegovo donošenje.</p>
<p>Srbijanski političari ističu da bi kao budućeg vlasnika NIS-a voljeli vidjeti neku od najvećih svjetskih naftnih kompanija poput BP-a, Shella i drugih, ali stručnjaci smatraju da su to samo želje.</p>
<p>U sklopu zakona o ukidanju NIS-a ukinuta je i posredna zabrana uvoza naftnih derivata u Srbiju, te se očekuje da će ministarstvo energetike imati puno posla da podzakonskim aktima riješi pravni vakuum nastao ukidanjem odredbi da samo domaće rafinerije mogu prerađivati naftu koja će se prodavati u Srbiji i da je NIS zadužen za razvitak prodajne mreže na teritoriju Srbije.</p>
<p>Željko BukšaBojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Kordić u obnovu Vrtova sunca ulaže 80 milijuna eura</p>
<p>Uz sve dosadašnje radnike uskoro i 150 novih radnih mjesta</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Josip Kordić, novi vlasnik apartmanskog naselja Dubrovački vrtovi sunca u Orašcu, u ponedjeljak je predstavio plan obnove tog hotelskog kompleksa s 1700 ležaja. Naime, zagrebački poduzetnik i vlasnik građevinskog holdinga na čelu s tvrtkom Hidrocommerce je prije četiri mjeseca od Dubrovačkog primorja za 13,5 milijuna eura kupio veći dio tog kompleksa.</p>
<p>Nakon što godinama bezuspješno pokušava prodati Vrtove sunca za 20 milijuna eura, tvrtka Dubrovačko primorje čiji je direktor inače zamjenik dubrovačke gradonačelnice Pero Vičan, a predsjednik Nadzornog odbora metkovski gradonačelnik Stipe Gabrić - Jambo, pristala je Hidrocommercu za nešto manju cijenu prodati dio u kojemu je smješteno apartmansko naselje, dvorac Soderini te polovicu autokampa.</p>
<p>Novcem dobivenim od prodaje Vrtova Dubrovačko bi primorje trebalo dovršiti gradnju hotela Admiral u Slanome. U obnovu Vrtova sunca Hidrocommerce do lipnja 2007., kada je predviđeno i otvaranje kompleksa koji je već 14 godina izvan funkcije, namjerava uložiti gotovo 80 milijuna eura. Uz povećanje kategorije postojećih apartmana novi vlasnik planira među ostalim graditi i nekoliko vila, hotel, kongresnu dvoranu, sportske sadržaje, wellnes centar, bazene, marinu i podzemnu garažu kako bi Vrtovi sunca dobili kategoriju veću od pet zvjezdica.</p>
<p>»Čim dobijemo sve potrebne dozvole, što očekujemo početkom 2006. godine, krećemo s radovima. Do tada radimo na uređenju postojećeg apartmanskog naselja čiji se vanjski izgled neće mijenjati već će se povećavati površina apartmana. Vrtovi sunca predviđeni su za 1700 kreveta koliko ih imaju sada, iako su prijašnji planovi dosezali i do 5000 kreveta. Povećavanjem površine sadašnjih apartmana, smanjit ćemo broj kreveta u njima i tako dobiti prostor za gradnju luksuznog hotela s 400 postelja« kazao je Josip Kordić.</p>
<p>Dodao je kako je njegova tvrtka kupnjom tog devastiranog apartmanskog naselja preuzela i sve radnike koje je zaposlila u novoosnovanom poduzeću Dubrovački vrtovi sunca - održavanje. Vođenje kompleksa ponudit ćemo drugim tvrtkama putem natječaja, no usluge održavanja kompleksa i dalje će obavljati isključivo poduzeće koje zapošljava dosadašnje radnike, naglasio je Kordić, pojasnivši da će se u Vrtovima sunca uskoro otvoriti još 150 novih radnih mjesta.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Telekomunikacijske usluge po pristupačnoj cijeni</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka objavilo je na svojim internetskim stranicama poziv za javnu raspravu oko nacrta prijedloga novog pravilnika o osnovnim ili tzv. univerzalnim telekomunikacijskim uslugama, koje u fiksnoj telefoniji moraju po pristupačnoj cijeni biti dostupne svim građanima.</p>
<p>Riječ je o najmanjem skupu telekomunikacijskih usluga određene kvalitete, u koje osim javne govorne usluge ulaze još i besplatni pozivi brojeva za hitne službe, telefonski imenik, javne govornice, pristup Internetu i drugo.</p>
<p>Unutar osnovnih usluga mogu se predvidjeti i posebne pogodnosti za socijalno ugrožene slojeve korisnika usluga, primjerice umirovljenike, neovisno o tome u kojim se dijelovima zemlje nalazili.</p>
<p>Pružanje usluga socijalno prihvatljivih cijena još ne postoji u Hrvatskoj, a nakon stupanja tog pravilnika na snagu Vijeće Agencije za telekomunikacije treba proglasiti operatere koji su u ih stanju pružiti. Svi zainteresirani mogu svoje sugestije i komentare poštom ili putem e-maila uputiti Ministarstvu do 1. rujna ove godine. [M.P.]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Hagena: Imovina mirovinskih fondova premašila deset milijardi kuna</p>
<p>Kako bi zaštitili imovinu od tečajnog rizika mirovinski su fondovi prije 15-ak dana krenuli s prvim forward transakcijama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ukupna imovina četiri obvezna mirovinska fonda sredinom kolovoza dosegla je 10,02 milijarde kuna, a svi fondovi imali su 16. kolovoza ukupno 1.215.831 članova, izvijestio je u ponedjeljak ravnatelj Hagene Dragan Kovačević. </p>
<p>Govoreći o strukturi ulaganja mirovinskih fondova, Kovačević je naveo da je 89,38 posto njihove imovine uloženo na domaćem tržištu, od čega 72,19 posto u državne obveznice. Na ulaganja u inozemstvo otpada 10,62 posto imovine fondova, najviše (6,04 posto) u udjele u otvorenim investicijskim fondovima. Godišnji prinos indeksa Mirex od početka poslovanja obveznih mirovinskih fondova (30. travnja 2002.) iznosi 7,59 posto, a u posljednjih 12 mjeseci 8,63 posto, kazao je Kovačević dodajući da je ovakav prinos iznad prosjeka europskih fondova.</p>
<p> »Mirovinski fondovi mogli bi ostvarivati i veće prinose kad bi išli u rizičnije plasmane, no treba istaknuti da su oni konzervativni ulagači koji i uz sadašnju politiku ulaganja ostvaruju zadovoljavajuće prinose«, kazao je ravnatelj Hagene.</p>
<p>»Iznos od 10 milijardi kuna za Hrvatsku je značajan strateški kapital na koji se mora računati u budućnosti. Međutim, postavlja se pitanje kako taj investicijski kapital plasirati u realni sektor«, istaknuo je Kovačević. Kako bi zaštitili imovinu od tečajnog rizika, mirovinski su fondovi prije petnaestak dana krenuli s prvim forward transakcijama. Riječ je, kako je pojašnjeno, o za hrvatsko tržište relativno novom modelu trgovanja, odnosno korištenju derivativnih instrumenata. Naime, zakonska je obveza da fondovi imovinu iskazuju u kunama, dok je u stvarnosti najveći dio te imovine iskazan u eurima, stoga je ona izuzetno ovisna o kretanju tečaja kune i eura. Točnije, kad euro pada, onda i mirovinski fondovi bilježe pad vrijednosti imovine. Instrument kao što su forward ugovori predstavlja terminsku prodaju deviza - na određeni dan u budućnosti po određenom tečaju, čime fondovi štite svoje pozicije u eurima.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="48">
<p>U Međimurju evakuacije, Slavonija u pripremi</p>
<p>Vodeni val prouzročen obilnim kišama prolazit će kroz Hrvatsku idućih sedam dana, a već je dosad poplavio polja, kuće i prometnice te prouzročio mnogo štete</p>
<p>Vatrogasne postrojbe Međimurske županije u ponedjeljak poslijepodne evakuirale su stanovnike sela Poturen, koje se nalazi u blizini Murskog Središća, zbog toga što se na tom dijelu u noći na utorak očekuje da će rijeka Mura prijeći nasip i preplaviti mjesto, rekao je u ponedjeljak za Vjesnik župan Međimurske županije Josip Posavec. Dodao je da se u noćnim satima očekuje vodeni val koji će doseći čak 460 centimetara. Kada vodostaj prijeđe 420 centimetara, župan će proglasit izvanredno stanje u Županiji. </p>
<p>»Poturen se nalazi u neposrednoj blizini nasipa, te bi rijeka mogla prijeći nasip i ugroziti stanovnike mjesta, zato smo se odlučili na evakuiranje svih stanovnika i domaćih životinja«, rekao je Posavec. </p>
<p>U noći na ponedjeljak jake kiše zahvatile su Sloveniju i veći dio Hrvatske te je vodostaj Save, Mure i Dunava u samo dva dana znatno porastao.</p>
<p>Centar za obranu od poplava pri Hrvatskim vodama proglasio je u ponedjeljak izvanrednu mjeru zaštite od poplava u Međimurskoj županiji zbog visokog vodostaja rijeke Mure, rekao je voditelj Centra za obranu od poplava Ilija Čosić. U nedjelju navečer je vodostaj Mure kod Murskog Središća bio 331 centimetar, a u ponedjeljak ujutro - 375.</p>
<p>U Zagrebačkoj županiji proglašeno je pripremno stanje obrane od poplava zbog visokog vodostaja Save kod Jasenica. </p>
<p>Čosić je objasnio da je vodeni val rijeke Save izašao iz Slovenije i zagrebačkog područja te će se idućih nekoliko dana kretati kroz Slavoniju. »Da vodeni val prođe kroz Sloveniju, potrebno je dva dana, a kroz cijelu našu zemlju oko sedam dana«, kazao je Čosić.</p>
<p>Hidrolog Državnog hidrometeorološkog zavoda Dušan Trninić rekao je u ponedjeljak za Vjesnik da se stanje riječnih vodostaja polako stabilizira te da se očekivani kišni val polako premješta prema istoku. </p>
<p>»U utorak bi se vodostaji svih rijeka u Hrvatskoj trebali stabilizirati«, rekao je Trninić, iako vremenska prognoza za Sloveniju i sjeverozapadnu Hrvatsku kaže da se i idućih dana očekuje kiša.Dežurni sinoptičar Državnog hidrometeorološkog zavoda kaže da će se nestabilno i kišovito vrijeme u Hrvatskoj polagano smiriti tek krajem tjedna. Kiša će najprije prestati u Dalmaciji, a potom u kontinentalnom dijelu zemlje.</p>
<p>Tomislav Tadić[Surađivali: Karmen Gumbas i Zoran Novosel]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Kiša rastjerala kampere</p>
<p>Minus kamping-turizma samo u dosadašnjem dijelu kolovoza iznosi najmanje 120.000 noćenja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog lošeg vremena kampove neplanirano svakog dana napušta 20.000 ljudi. Odlaze pet do šest dana prije planiranog roka tako da minus kamping-turizma samo u dosadašnjem dijelu kolovoza iznosi najmanje 120.000 noćenja.</p>
<p>»Vrijeme je definitivno nenaklonjeno kamperima. Talijani su masovno napustili kampove, a na njihova mjesta, naravno u mnogo manjim skupinama, dolaze Skandinavci, Austrijanci i Nijemci. Što se kampinga tiče, špica je prošla no mnogo toga ovisit će o sljedećih desetak dana. Lijepo vrijeme donekle bi popravilo lošu kolovošku sliku«, žali se Jerko Sladoljev, tajnik Kamping-udruge Hrvatske.</p>
<p>Posjet ovisi i o uređenosti kampa. Situacija je slična kao u hotelima: što je kamp uređeniji, ima bolju i dužu sezonu. Tako, unatoč relativno kišnom vremenu, dobro rade kvalitetniji istarski kampovi poput »Valalte« te kampova Plave lagune i Rivijere. </p>
<p>U Dalmaciji solidno radi »Zaton« kraj Zadra i »Šimuni«, a dobro se drže makarski kampovi. Međutim, i oni imaju više odlazaka nego dolazaka.</p>
<p> Sladoljev je izračunao da je dosad u kolovozu bilo osam kišnih dana, dakle gotovo trećina razdoblja glavnog ljetnog mjeseca bilo je nenaklonjeno turizmu. Za razliku od gostiju hotela koji plate aranžman pa moraju ostati do kraja odmora, kamperi plaćaju dan za danom te najlakše od svih turista napuštaju destinaciju. Ove je sezone, recimo, zamijećeno da su kamperi masovno napuštali istarske i kvarnerske parcele seleći se prema jugu države. Dalmacija, s druge strane, nema dovoljno kapaciteta da bi pokrila minuse koji nastaju na sjeveru Jadrana. </p>
<p>Kiša će, dakle, neminovno utjecati na krajnji rezultat. Unatoč lošijem početku, pogotovo u Istri, do 8. kolovoza posjet se iznivelirao. U domaćim kampovima je do tog datuma registrirano 8,3 milijuna noćenja, dva posto više nego lani. Međutim, kada je trebala nastupiti prava sezona, nastupile su kiše. Sladoljev stoga kaže da će biti zadovoljan ako se dostignu lanjske brojke. </p>
<p>»Uz malo sreće, uz lijepo vrijeme do kraja mjeseca, možda bismo mogli dostići lanjsku godinu. Za ovu godinu planiranih tri do pet posto više noćenja teško ćemo ostvariti. Mnogo toga ovisi o sjevernjacima - pitanje je kako će oni reagirati, hoće li i njih kiše potjerati«, kaže Jerko Sladoljev. </p>
<p>Problem je i u tome što su hrvatski kampovi među najskupljima u Europi. Ispred nas su tek Talijani, Danci i Nizozemci. Svi oni, međutim, u prosjeku imaju neusporedivo uređenije kampove od naših. Ovdašnje kampove posjećuju samo stranci, koji ostvaruju 96,6 posto svih noćenja. Hrvati uglavnom nisu zainteresirani za kampiranje, dok druge jake kamping-destinacije (Francuska, Italija i Njemačka) imaju više od 50 posto domaćih gostiju. </p>
<p>Nije nevažno ni to da cijene usluga hrvatskih kampova rastu uzastopno posljednjih pet, šest godina. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Most Ugljan-Pašman podignut će se na 20 metara </p>
<p>Jedan kanal će se proširiti i produbiti a most rekonstruirati: radovi se planiraju za 2006. </p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Sigurnost plovidbe Malim ždrelcom između otoka Ugljana i Pašmana, diskutabilna je od kada je ovaj morski prolaz otvoren - od lipnja 1979. godine. Iako se na tom području nikada nije dogodila veća pomorska nesreća s ljudskim žrtvama, Malim ždrelcom je opasno prometovati, što dokazuje i subotnji slučaj kada je za most iznad kanala zapeo 12-metarski jarbol jedne jedrilice. </p>
<p>U zadarskoj Lučkoj kapetaniji kažu kako je riječ o gotovo svakodnevnoj pojavi, budući da nautičari zbog slabe vidljivosti na tom području pogrešno procijene mogućnost sigurnog prolaska. </p>
<p>Kako bi se nesreće izbjegle, a i zbog svakodnevnog povećanja broja plovila, Zadarska županija je krajem prošle godine uputila splitskom Plovputu konačni projektni zadatak za plovni put Mali ždrelac. Na radnom sastanku predstavnika Zadarske županije, Županijske lučke uprave, Hrvatskih cesta i Jadrolinije, održanom početkom svibnja, definitivno je odlučeno da će se jedan kanal proširiti i produbiti te da će se ići u rekonstrukciju mosta Pašman - Ugljan. Iz državnog proračuna za ovaj je projekt osigurano oko dva milijuna kuna - za financiranje izrade tehničke dokumentacije. Dva postojeća kanala spojit će se u jedan, s najmanjom dubinom od pet metara, a most se mora rekonstruirati tako da sa sadašnjih 16,5 metara visina iznad mora bude najmanje 20 metara, kaže ravnatelj Županijske lučke uprave u Zadru Marinko Slavić. </p>
<p>Ljeti kroz Mali ždrelac prođe više od 3000 plovila čime je ovaj prolaz debelo prekapacitiran te odavno svojim gabaritima ne udovoljava potrebama suvremene plovidbe. Širina prolaza iznosi 20 metara, visina mu je 18,15 metara, a dubina 5 metara. Prolaz s obje strane ima betonirane stijenke na kojima su stupovi, a zbog tih stijenki se prolaskom broda stvaraju valovi koji dodatno ometaju sigurnost plovidbe, pogotovo u situacijama kad se dva plovila mimoiđu u kanalu. Osim toga, na tom su dijelu vrlo jake struje i to sa sjevera i juga. Geomehanička istraživanja pokazala su da su središnji nosivi stupovi mosta upitne stabilnosti te je prijedlog da se oni uklone i da se prolaz premosti čeličnom konstrukcijom čime bi se dobilo i na visini. </p>
<p>Slavić kaže da će Malim ždrelcom nakon rekonstrukcije bez problema moći ploviti i veći ribarski brodovi i neki trajekti, osim »Sv. Krševana«. Idejni projekt rekonstrukcije mosta </p>
<p>najvjerojatnije će izraditi zagrebački Građevinski fakultet, a u Plovputu se nadaju da će do kraja godine sva projektna dokumentacija biti gotova, kako bi 2006. mogli početi radovi. </p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Marjan i Central postaju ekskluzivni objekti</p>
<p>Marjan bi radio cijelu godinu i gostima nudio sadržaje poput welnessa, a Central bi bio mali elitni hotel u središtu grada</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - U rujnu bi trebala početi obnova splitskog hotela Marjan, koji je potkraj lipnja od HFP-a kupio Željko Kerum. Istodobno će, nakon tri godine kašnjenja, početi obnova hotela Central na splitskoj Pjaci. Taj je hotel Kerum kupio 2003. na dražbi Trgovačkog suda za 1,8 milijuna eura. </p>
<p>Hotel Marjan sagrađen je sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća na atraktivnoj lokaciji podno Marjana, u blizini najužeg središta Splita i ACI-jeve marine. Prema Kerumovim planovima, Marjan bi ponovno trebao postati ekskluzivni zaštitni znak Splita, hotel s pet zvjezdica, koji bi radio cijelu godinu i gostima pružio dodatne sadržaje poput welnessa. U njemu će se moći razvijati i kongresni turizam. </p>
<p>Marjan je nakon boravka prognanika potpuno devastiran. Prije nekoliko godina uređen je manji dio soba, ali fasada i prepoznatljive metalne želuzine, koje su posve korodirale, sada su opasne po život.</p>
<p>Zgrada hotela Central datira iz 19. stoljeća i zaštićeni je spomenik kulture. Kerum zato planira u suradnji s konzervatorima sačuvati samo fasadu, a iznutra potpuno obnoviti hotel. Oba hotela planira pretvoriti u ekskluzivne objekte s pet zvjezdica. </p>
<p>Razlog trogodišnjem kašnjenju obnove Centrala, koji bi prema Kerumovim riječima trebali iznositi 50 milijuna kuna, su ilegalni podstanari u zgradi koje sud ne uspijeva deložirati. Kerum je u Central već uložio 30 milijuna kuna i preuredio poznatu kavanu u prizemlju.</p>
<p>»Nakon dviju neuspjelih deložacija očekujem konačnu deložaciju kockarnice iz prizemlja. Sud će deložirati i troje bivših Laurusovih zaposlenika koji 20 godina stanuju u potkrovlju. Obećao sam im pomoć jer nemaju kamo otići, ali apeliram da im pomogne i Laurus u stečaju«, ističe Kerum. </p>
<p>U hotel Marjan Kerum u sljedeće dvije godine namjerava uložiti 190 milijuna kuna i optimistično prognozira da bi radovi mogli biti dovršeni za dvadesetak mjeseci. </p>
<p>»Rokovi će ovisiti o brzini dobivanja suglasnosti za lokacijsku i građevinsku dozvolu. Kada vratimo sve dugove hotela i obnovimo ga, očekujem da ćemo utrošiti 450 milijuna kuna«, ističe Kerum. U Marjanu će nastaviti raditi 101 radnik, a u sljedeće tri godine zaposliti će ih se još stotinjak.</p>
<p>Kerumov partner u obnovi toga hotela je skandinavska menadžment kompanija Rezidor, u čijem su vlasništvu hotelski brandovi Regent i Radison Sass, pa bi Marjan mogao postati jedan od hotela toga poznatog lanca. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Lazarica: prosvjedovali kupci stanova</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Uz jako policijsko osiguranje kupci stanova i poslovnih prostora u trima splitskim zgradama kojima zbog neodgovarajućih građevinskih dozvola prijeti ili je već počelo rušenje - Lazarice, Vile Velebita i Plave zgrade - u ponedjeljak su se okupili pred Lazaricom tražeći prekid njezina rušenja do završetka svih sudskih sporova. Na prosvjed su pozvali i članove Gradskog poglavarstva, ali oni se nisu odazvali. </p>
<p>Gradonačelnik Zvonimir Puljić najavio je da će oštećene kupce u četvrtak primiti na razgovor. Primit će ih i splitsko-dalmatinski župan Ante Sanader. Na prosvjedu je bilo samo dvoje članova Gradskog vijeća - Vesna Perak Bone iz SDP-a i Mirko Budimir iz HDRS-a.</p>
<p>»Ako je u trima zgradama sagrađeno više stanova nego što je dopušteno građevinskim dozvolama, neka se prepuste hrvatskim braniteljima ili socijalno ugroženima. U Hrvatskoj je trenutačno 520.000 objekata sagrađenih bez građevinske dozvole. Selektivan pristup rušenju je neustavan«, kaže projektant Lazarice i kupac jednog od stanova u njoj Lovro Petrović. [I. D.]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Političari zaboravili tučom uništene usjeve</p>
<p>BJELOVAR</p>
<p> - Predstavnici Hrvatskog seljačkog saveza u ponedjeljak su u Bjelovaru održali konferenciju za novinare kako bi podsjetili političare na brojna obećanja koja su im dali prilikom obilaska poljoprivrednih područja uništenih tučom. </p>
<p>Općine su odradile svoj dio posla; poljoprivrednici čije je usjeve uništila elementarna nepogoda neće ove godine platiti zakup poljoprivrednog zemljišta i platit će samo 50 posto komunalne naknade. Županija je u dogovoru s Erste bankom za jednu godinu odgodila otplatu kredita koje su poljoprivrednici podigli za kupnju mehanizacije. </p>
<p>Zakazali su država i Ministarstvo. Iako je ministar Čobanković, koji je u obilazak došao na poziv Đurđe Adlešić, obećao isplatu poticaja za mlijeko, to se nije dogodilo. Isplata poticaja kasni tri mjeseca. Prilikom rebalansa proračuna nije planiran ni novac za pomoć poljoprivrednicima čiji su usjevi posve uništeni. </p>
<p>Senka Budimir</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050823].
|
