NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050123].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 148935 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>23.01.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Dio novca za kampus prenamijenjen za obnovu »Andrije Štampara« </p>
<p>O medicinskim sadržajima u bolnici u Blatu odlučit će liječnici specijalisti pojedinih kliničkih struka, ponajprije na temelju potreba stanovništva Novog Zagreba i područja koja gravitiraju toj ustanovi. Predviđa se da će se u tu bolnicu preseliti odjeli i klinike iz nekih starih zagrebačkih bolnica, pa će i to dijelom utjecati na uvjete koje odjeli moraju ispunjavati odjeli da bi postali klinikom. Smatram da se odluka o izboru pojedinih klinika u bolnici u Blatu ne natječe s koncepcijom kampusa na Šalati </p>
<p>Potkraj prošle godine potpisan je ugovor o kreditu za gradnju studentskog kampusa u Rijeci, nedavno je najavljen i kampus u Splitu. No upitno je što će biti s onim na Šalati, o čijoj se sudbini sadašnje vlasti nisu pozitivno izjasnile. </p>
<p>Ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang zamjerio je projektu Biomedicinskog središta Zagrebačkog sveučilišta da je »financijski nezaokružen« i »pretjeran s obzirom na mogućnosti« iako je bivša vlada dala jamstva, a projekt je podržalo i Sveučilište. </p>
<p>O tome i drugim temama vezanim uz Medicinski fakultet u Zagrebu razgovaramo s novom dekanicom prof. dr. Nadom Čikeš. </p>
<p>- Za financiranje prve faze izgradnje Biomedicinskog središta, koja predviđa da se sagradi dodatna zgrada dekanata Medicinskog fakulteta i urede postojeće, Sveučilište u Zagrebu odobrilo je kredit. Manji dio novca morao se upotrijebiti za nužno uređenje fakulteta i troškove projekta, a određeni dio morat će se prenamijeniti za dovršetak zgrade Škole narodnog zdravlja »Andrija Štampar«. Rekonstrukcija Škole u Rockefellerovoj ulici traje već više od dvije godine, a troškovi gradnje znatno su se povećali.</p>
<p> Što skoriji završetak radova tijekom ove akademske godine prvorazredan je interes fakulteta pa manjak sredstava namjeravamo riješiti prenamjenom dijela kredita. Ostatkom kredita počet ćemo rekonstrukciju dekanata fakulteta kao što je predviđeno u prvoj fazi izgradnje na Šalati. Daljnji radovi planirat će se kad to dopuste financijske mogućnosti. </p>
<p> Valja uzeti u obzir i očekivanu selidbu klinika sa Šalate na Rebro. Time će se osloboditi znatni prostori, a uređenje će zahtijevati nova sredstva. Napominjem da na Šalati uz cijelu pretkliničku nastavu, već djeluju Hrvatski institut za istraživanje mozga, Centar za genomiku i Centar za unapređenje mentalnog zdravlja koji imaju niz projekata, mogu opslužiti klinike i surađivati s drugim fakultetima.</p>
<p>• Sudjelovali ste nedavno na okruglom stolu o tzv. moduliranju medicinskih sadržaja u budućoj Sveučilišnoj bolnici u Blatu. Koliko je ta bolnica važna za studij medicine i uklapa li se u koncepciju Biomedicinskog središta i budućnosti fakulteta? </p>
<p>- O medicinskim sadržajima u bolnici u Blatu odlučit će liječnici specijalisti pojedinih kliničkih struka, ponajprije na temelju potreba stanovništva Novog Zagreba i područja koja gravitiraju toj ustanovi. Katedre Medicinskog fakulteta odlučit će o potrebi da pojedini odjeli postanu nastavne baze, dakle klinike, a bolnica u tom slučaju može postati klinička bolnica. Predviđa se da će se u tu bolnicu preseliti odjeli i klinike iz nekih starih zagrebačkih bolnica, pa će i to dijelom utjecati na uvjete koje odjeli moraju ispunjavati da bi postali klinikom.</p>
<p> Smatram da se odluka o izboru pojedinih klinika u bolnici u Blatu ne natječe s koncepcijom kampusa na Šalati. U kampusu bi se prvenstveno trebali razvijati sadržaji temeljnih medicinskih znanosti, najvjerojatnije u sklopu sveučilišnih odjela koji su karakteristična struktura integriranih europskih sveučilišta, a predviđa ih i Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. </p>
<p>• U kakvom ste stanju zatekli Medicinski fakultet i što bi trebalo mijenjati radi što kvalitetnije nastave? Gdje smo kad je riječ o provedbi Bolonjske deklaracije?</p>
<p>- Upravo sada sva četiri medicinska fakulteta sa sveučilišta u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku zajedno rade na projektu definiranja znanja, vještina i kompetencija koje studenti moraju steći. U okviru izborne nastave svaki će fakultet ponuditi svoje najbolje predmete studentima ostalih medicinskih fakulteta ili fakultetima biomedicinskog područja. U sklopu izborne nastave i profesori će također sudjelovati u radu drugih fakulteta. Tako će se ostvariti mobilnost studenata i nastavnika koja je cilj Bolonjskog procesa. </p>
<p>Medicinski fakultet već ima iskustva u provedbi Bolonjskog procesa, jer smo još prije šest godina ustrojili doktorski studij kao treći ciklus visokog obrazovanja i uveli bodovanje tog studija prema europskom sustavu prijenosa bodova (ECTS). Iskustva s primjenom ECTS-a stekli smo i u diplomskom studiju.</p>
<p> • Posljednjih godina govori se o padu zanimanja za studij medicine zbog odgovornosti koju nosi liječnički poziv uz ne baš izvjesnu budućnost. U kojoj mjeri sam fakultet može utjecati na taj trend pri čemu imamo na umu i skoro otvaranje europskog »tržišta« radnih mjesta za liječnike?</p>
<p>- Na žalost, slabijoj popularnosti liječnika u društvu pridonijeli su i mediji, što me kao dekana posebno brine u komunikaciji s mojim studentima. Naime, među studentima se sa zabrinutošću komentiraju česte u medijima negativne ocjene rada liječnika i zdravstvene službe. Jasno je da se pitaju o namjeri medija kojima postignuća zdravstvene skrbi nisu zanimljiva, nego radije govore o, dakako, rjeđim negativnim situacijama.</p>
<p>Svakako želim voditi računa o mogućoj potrebi europskog »tržišta« za našim liječnicima. No, broj liječnika u Hrvatskoj prema broju stanovnika nije dovoljan, naši su liječnici specijalisti prosječne životne dobi od 55 godina, neravnomjerno su raspoređeni po raznim specijalizacijama. Zato bi trebalo dogovoriti strategiju educiranja budućih liječnika specijalista.</p>
<p>• Prva ste žena na mjestu dekana Medicinskog fakulteta. Na što u ovom trenutku usmjeravate najviše energije s obzirom na probleme koje ste zatekli na fakultetu?</p>
<p>- Medicinskom edukacijom počela sam se baviti još kao asistent od prvih dana zaposlenja u Klinici za unutarnje bolesti na Rebru, a organizacijom nastave već više od 20 godina. Najviše energije posljednjih tjedana trošim na aktivnosti vezane uz provedbu Bolonjskog procesa i razvoj studijskih programa.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Vodeća konzultantska tvrtka odsad i u Hrvatskoj</p>
<p>Predstavnici Fipre, koja je registrirana i pri Europskom parlamentu kao tvrtka za lobiranje, naglasili su kako je normalno očekivati da će ulaskom u EU za neke kompanije možda uslijediti i razdoblje prepuno iznenađenja na mnogim područjima, no nakon nekog vremena uz dobru političku volju uslijedit će potezi zbog kojih mnogi mogu profitirati</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
<p>Lobiranje u sjedištu Europske unije u Bruxellesu jedan je od najrazvijenijih i najcjenjenijih poslova. Tisuće lobista radi za razne države, industrijske grane ili sektore poljoprivredne proizvodnje. Tvrtka Fipra International, jedna od vodećih u međunarodnoj mreži konzultantskih tvrtki, od siječnja 2005. djeluje i preko svoje podružnice u Hrvatskoj.</p>
<p>Otvorena je u suradnji s Centrom za ekonomska istraživanja, a svoja predstavništva ima u svim članicama Europske unije, Turskoj, Rusiji, SAD-u i Kini.</p>
<p>Tijekom hrvatskih pregovora s Europskom unijom ova će tvrtka lobirati za interese hrvatskog gospodarstva.</p>
<p>Tako su nedavno u Zagrebu predstavnici te tvrtke posebno istaknuli važnost dobrih kontakata kako u političkim, tako i gospodarskim krugovima unutar EU-a, koji su nužni za hrvatske tvrtke i gospodarstvo u njihovom prodoru na europsko tržište.</p>
<p>Predstavnici Fipre, koja je registrirana i pri Europskom parlamentu kao tvrtka za lobiranje, naglasili su kako je normalno očekivati da će ulaskom u EU za neke kompanije možda uslijediti i razdoblje prepuno iznenađenja na mnogim područjima, no nakon nekog vremena uz dobru političku volju uslijedit će potezi zbog kojih mnogi mogu profitirati.</p>
<p>Potporu u lobiranju posebice će u Hrvatskoj trebati prehrambena industrija, brodogradilišta i poljoprivreda, predviđaju u Fipri.</p>
<p>Michael Goldinger, direktor Fipre Austrija, predstavljajući tvrtku napomenuo je kako je više od polovice njihovih klijenata iz sto najvećih kompanija na svijetu, a upravo te kompanije shvaćaju važnost lobiranja kod ulaska na nova tržišta.</p>
<p>Zadaća Fipre je i donošenje političkih analiza, pa je tako čest primjer da neki proizvod ostane blokiran prilikom pokušaja ulaska na novo tržište, a Fipra u tom slučaju otkriva uzrok koji zna biti usko vezan uz politiku i političke krugove, kao što su do sada pokazali neki primjeri.</p>
<p>U toj tvrtki naglašavaju kako su upravo stoga vrlo bitne dobre političke veze s različitim strankama i vladama.</p>
<p>Iskustvo austrijskih banaka pokazalo je kako one nisu znale što ih čeka ulaskom na europsko tržište te su ostale neugodno iznenađene novonastalom situacijom.</p>
<p>Kao primjer s kojim se mogu susresti proizvođači prilikom ulaska na nova tržišta predstavnici Fipre naveli su primjer proizvođača čokolade.</p>
<p>Naime, velike zemlje poput Belgije, Francuske i Italije protivile su se uvođenju direktive Europske unije o dopuštenju upotrebe biljnih masti u proizvodnji čokolade, dok su multinacionalne kompanije bile za uvođenje biljnih masti.</p>
<p>Budući da Francuska kakao maslac dobiva od proizvođača iz francuskih prekomorskih posjeda, gdje ih je mnogo, bojali su se dopuštenja za upotrebu biljnih masti u proizvodnji čokolade jer bi se time smanjila prodaja kakaa. Europska komisija još početkom 80-ih godina pokušala je dopustiti upotrebu biljnih masti, no to tada nije bilo provedeno, a niti godinama kasnije. </p>
<p>Kao primjer na koji način mogu pomoći nekom klijentu u Fipri su naveli podatak kako su znali da će se izrađivati nacrt direktive Europske komisije o čokoladi, a takvi podaci u određenim trenucima mogu dosta značiti kompanijama za pravovremeni ulazak na nova tržišta. </p>
<p>Fipra Hrvatska svoj angažman vidi i u pregovorima o subvencijama za razne sektore, počevši od brodogradnje i poljoprivrede do ribarstva, a dobra taktika posebice je važna u pravovremenim odlukama o otvaranju pojedinog tržišta.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Život zauvijek obilježen brojem A -7229 na podlaktici </p>
<p>Napuštajući Beograd nakon bombardiranja u travnju 1941., otac je tada trinaestogodišnjoj Sari rekao: »Proći ćeš kroz mnoga iskušenja!« Nakon toga počeo je ratni pakao - oca više nikad nije vidjela. Njezin ujak bio je škrt platiti tri napoleona iako ih je imao 700 oko pasa, da se Saru i majku prebaci na Vis i u Italiju, pa su završile na slobodnom partizanskom teritoriju. Uhitili su ih ustaše. Nakon toga, završavaju u logoru u Trstu pa u Auschwitzu. Na razvrstavanju je bio i zloglasni dr. Mengele. Slobodu je dočekala u logoru Bergen-Belzen »teška« 35 kilograma. Kao najsnažnija bila određena da čisti logor od mrtvaca</p>
<p>Sara Granada (rođena Danon) s majkom je napuštala Beograd nakon bombardiranja u travnju 1941. godine tijekom kojega je bila i ranjena. Otac ju je, opraštajući se od trinaestogodišnje djevojčice, uhvatio za obraze, poljubio u čelo i poručio: »Proći ćeš kroz mnoga iskušenja!« Očev pozdrav zvučao je gotovo proročanski jer je sljedećih godina Sarin život bio u najvećoj mjeri skup strahovitih trauma, među kojima je boravak u Auschwitzu samo jedna od epizoda njezine ratne golgote. Oca, koji je trebao za njima doći u Dubrovnik preko Zagreba, više nikada nije vidjela. </p>
<p>Tek je te prve ratne godine njezina majka od nekoga dobila dopisnicu na kojoj je pisalo: »Poštovana gospođo Danon, vaš je muž skinut s vlaka radi pregleda putnica. Njegov slučajni poznanik«. Sara Granada kasnije je saznala da su joj oca s vlaka skinuli ustaše te da su ga navodno strijeljali u Maksimiru, a sredinom prošle godine opet joj se netko javio pismom u kojem je preslik dokumenta s popisom ubijenih u Maksimiru. Na popisu je bilo i ime njezina oca. </p>
<p>Sari Granadi tako se i 60 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata još slaže mozaik tog ratnog vihora iz kojeg je srećom izašla živa, što nije slučaj s većinom članova njezine brojne obitelji...</p>
<p>U Dubrovniku nije pronašla bijeg od ratne stvarnosti koja je, posebno za Židove u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, bila genocidna. Kad su Talijani u Dubrovniku predavali vlast ustašama, Sari Granadi je bolji izbor bio krenuti u logor na Rabu nego ostati u gradu u kojem je obitelj njezine majke, Tolentino, živjela više od 500 godina. Talijanski okupatori su to cijenili i prema članovima njezine obitelji imali su poseban odnos, gotovo pokroviteljski. Nakon pada Italije i raspuštanja rapskog logora, našla se na životnoj prekretnici - platiti barkariolima za prebacivanje na Vis pa u Italiju, ili otići na slobodni partizanski teritorij.</p>
<p>»Ujaci su bili velike parajlije i obavezali su se skrbiti o nama. Barkarioli su tražili tri napoleona po osobi za prebacivanje do Visa. No, moj ujak se pokazao izuzetno škrtim pa nije htio platiti premda je oko pasa imao 700 napoleona . Kasnije se ispostavilo da je izgubio glavu zbog 12 napoleona!«, prisjeća se Sara Granada te prijelomnice nakon koje se, preko Jablanca, ipak prebacuje s ostalima na slobodni teritorij. Potom ih uhićuju ustaše, prebacuju u zatvor u Otočac. Od tamo bježe pa opet bivaju uhićeni i transportirani u sabirni logor u Trstu. </p>
<p>Njezina je rodbina mislila kako je bolje da kad već moraju biti u logoru, idu u njemački logor nego u Jasenovac. Trst je, pak, bio samo usputna postaja. Tamo su bili smješteni u tvornicu riže, a Sara je morala skrivati vezu s majkom da ne bi bile rastavljene.</p>
<p> U tvornici riže Sara je tijekom jednog prebrojavanja dobila korbačem po leđima što i dan-danas osjeća za promjene vremena.</p>
<p> Umjesto u Jasenovac od čega su bježali, početkom lipnja vlakom su prebačeni u Birkenau, odnosno Auschwitz. Sara Granada prije toga nikad nije ništa čula ni znala o tamošnjim užasima. </p>
<p>»Kad smo izašli iz vagona, morali smo odložiti sve što smo ponijeli sa sobom i stati u red. Čekali smo razvrstavanje, a majka mi je sugerirala da se nipošto ne predstavljamo kao majka i kći. U jednom trenutku ona se uzvrpoljila jer je prepoznala liječnika koji je razvrstavao logoraše na sposobne za rad - ti su išli 'rechts', odnosno desno, i nesposobne - usmjeravani su 'links', odnosno lijevo. Bio je to famozni dr. Mengele, koga se moja manka sjećala još iz predratnog razdoblja. Prema njezinim riječima, Mengele je radio u sanatoriju doktora Mladinova u Dubrovniku, gdje je moja majka vrlo često posjećivala teško bolesnu tetku koja je tamo 17 puta bila operirana. Čim ga je primijetila, sakrila se iza mene i posavjetovala me da odgovorim da sam radno sposobna. I uspjelo je! Ona je također usmjerena među radno sposobne, što nije bio slučaj s mojim ujakom koji je zajedno s ujnom, zbog njezine bolesti i njegove želje da bude uz nju, usmjerena 'links'. Nikad ih više nismo vidjeli.« </p>
<p>»Zatim su nas sve sproveli u jednu baraku u kojoj su nam rekli da se skinemo. Ušli smo u veliku halu, dobile sapun i ručnik pa u drugu halu, gdje su nas ošišale. Tada sam i dobila na lijevu podlakticu istetoviran broj koji će mi obilježiti cijeli život - A7229. Majka je bila broj A7230. Potom je uslijedilo tuširanje vodom, za razliku od onih koji su bili razvrstani 'links', kojima je iz tuševa bio pušten plin«, prisjeća se Sara prvih iskustava boravka u Auschwitzu. </p>
<p>Koliko je bila zbunjena novim ambijentom, dostatno govori detalj da nije mogla prepoznati majku, također potpuno izbrijane glave koja je stajala uz nju. Čak je u toj zbunjenosti i povjerovala u objašnjenja starijih logorašica na njezin upit o krematorijima.</p>
<p>»Uistinu dugo nisam znala otkud plamenovi iz tih golemih dimnjaka. Nisam uopće sumnjala u priče starijih da se tamo peku kruh i meso. Htjeli su me poštedjeti tog saznanja do kojega sam došla tek kad su mi tamo odveli tetku koja je bila teško oboljela. Sad znam da se tamo ipak peklo meso, ali koje!?«, govori Sara Granada. </p>
<p>Kuhinjski zid u njezinoj kući u Dubrovniku ispunjen je brojnim suvenirima koje je donosila s putovanja diljem svijeta. Time je na neki način ostvarila svoje crnohumorne snove iz Auschwitza zasnovane na tamošnjem izgladnjivanju. »Sjećam se da smo maštale kako ćemo poslije rata biti izuzetno bogate, jer navikle na život s krumpirima i kravljom repom, nećemo trošiti novac na hranu«, priča Sara Granada koja je kraj rata dočekala »teška« 35 kilograma.</p>
<p>Mnoge njezine supatnice nisu mogle podnijeti takvo sustavno izgladnjivanje pa su okončavale život zaletavajući se u ogradu logora kroz čije je žice tekla struja od 2000 volti. Ti prizori žena slijepljenih na ogradu Sari Granadi ostali su trajno urezani u sjećanje. Kao što nikad neće zaboraviti ni doktora Mengelea zbog čijih su joj hormonalnih injekcija intenzivnije rasle dlake po licu i tijelu.</p>
<p>Od rada na fitiljima za bombe stradali su joj zglobovi na prstima, a od usitnjavanja kamena koljena. Jednom je morala, a da nije smjela trepnuti ili okrenuti glavu, svjedočiti strijeljanju, a dvaput je bila nazočna vješanju. Stoga i ne čudi što su se članovi njezine obitelji, nakon rata, na različite načine dovijali ne bi li joj otklonili pozornost od televizije kad bi se prikazivale emisije ili filmovi sa sadržajem koji je budio nikad zamrzla sjećanja na Auschwitz.</p>
<p>»Kći mi nije dopustila da odem u kino gledati 'Schindlerovu listu', jer je znala da bi me to rasplakalo. Sad znam da će za koji dan taj film biti na televiziji i sigurno ću ga gledati. Jedino da nešto ne smisle taj dan da moram ići u kazalište«, kaže Sara Granada.</p>
<p>U siječnju 1945. iz Auschwitza je prebačena u Bergen-Belzen, logor na sjeveru Njemačke gdje je stega već bila popustila i u kojem se više nije slalo na radne obveze. Slobodu je dočekala kad su stigli američki vojnici sredinom travnja: »Bio je 17. travnja 1945. godine. Dan je bio neobičan. Nijemci su umjesto kukastih križeva imali bijele trake na rukama. U daljini se nešto crnilo, čula se strašna tutnjava. Nijemci prolaze pored vas, uopće vas ne zagledaju, nitko vas ne proziva... Odjednom, jedan veliki tenk provali kroz ulazna vrata logora, a svi počnu vikati: 'Sloboda', 'Sloboda', 'Sloboda'.« </p>
<p>Nije odmah bila vraćena u Dubrovnik, već je, kao najsnažnija sa svojih 35 kilograma, bila određena da čisti logor od mrtvaca koje je vukla u podrume i tamo ostavljala. Bila je zatim na rehabilitaciji u logoru Ostrwald, gdje su je liječili injekcijama i pilulama i gdje je nepomično ležala mjesec dana uz obvezno pijenje piva s konjskom krvi. </p>
<p>Nakon toga, u rujnu se s majkom i rodicom, u odorama engleske vojske vratila u Dubrovnik. Sara Granada danas ima 77 godina.</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Za dovođenje ženske skijaške elite potrošeno preko 200 milijuna kuna</p>
<p>Za razliku od Pohorja i većine ostalih skijališta, na Sljeme nije nimalo lako doći, a još je teže pronaći mjesta za parkiranje za one koji tamo dođu vlastitim prijevozom što je za skijaše skoro pa pravilo. Stara i oronula žičara sasvim je neupotrebljiva, no Milan Bandić već najavljuje modernu žičaru kojom bi se od Dolja moglo doći do samog vrha Medvednice. Bandić već barata i cijenom za taj projekt: između 15 i 20 milijuna eura! Troškovi bi se pokrili iz sredstava Gradskog proračuna, točnije iz prireza </p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zlatni medvjed je prošao, a skijaška staza na Sljemenu je ostala. Prvo natjecanje svjetskog skijaškog kupa koje je organizirano u jednom milijunskom gradu bilo je posebno po mnogočemu, a uz sve ostalo što je izašlo izvan uobičajenih okvira sličnih natjecanja, ističu se golemi troškovi pripreme staze i organizacije.</p>
<p>Iako je zagrebački dogradonačelnik Milan Bandić obećao izlist troškova precizan do u lipu, malo je vjerojatno da će iz istoga biti vidljiva stvarna vrijednost radova koje su obavila javna gradska poduzeća. Tko će, primjerice, reći točnu vrijednost radova na 14 kilometara dugom visokotlačnom cjevovodu kojim je na Crveni spust dovedena voda potrebna za izradu umjetnoga snijega? U kojoj će valuti biti izražena vrijednost čišćenja i ostalih poslova koje su radili ročnici Hrvatske vojske? Kolika je prava cijena cjelodnevnih transportnih usluga ZET-a? </p>
<p>Zbog svega navedenoga bit će nemoguće reći koliko je uistinu koštalo dovođenje ženske skijaške elite na Sljeme, no sve kalkulacije kreću se između 200 i 250 milijuna kuna. Na samu organizaciju utrke otpada također pretjeranih 20 milijuna kuna koje je Hrvatski skijaški savez namaknuo od sponzora, televizijskih prava i ulaznica. Mnogi su se stoga zapitali nije li sve to previše za jedno skijaško popodne. E sad, kada bi se uistinu radilo samo o jednom popodnevu bilo bi vrlo lako odgovoriti – da, to je previše! No, sljemenska staza ipak nije iz Zagreba otišla zajedno sa skijaškom karavanom, pa treba vjerovati da će u budućnosti biti dobro iskorištena.</p>
<p>Ima li, međutim, Sljeme sve potrebne uvjete da bi bilo skijaški centar makar i lokalnog značenja, jer najavljivati da će to biti istinsko svjetsko skijalište čista je bedastoća. Zasad – nema. »Ako mogu Mariborčani na Pohorju, zašto ne bi mogli i Zagrepčani na Sljemenu?«, pitanje je koje zvuči sasvim realno. I to Pohorje je, naime, tek brdašce bez pravih alpskih atributa pa ipak već desetljećima ima cijenjenu utrku svjetskog skijaškog kupa Zlatnu lisicu, a od rekreativnog skijanja na padinama Pohorja Mariborčani tijekom sezone ostvaruju više nego pristojnu zaradu. </p>
<p>No, za razliku od Pohorja i većine ostalih skijališta, na Sljeme nije nimalo lako doći, a još je teže pronaći mjesta za parkiranje za one koji tamo dođu vlastitim prijevozom što je za skijaše skoro pa pravilo. Stara i oronula žičara sasvim je neupotrebljiva i, kako će u šali reći i Milan Bandić, »stane čim se u njezinoj blizini susretnu dvije vrane«. No, isti taj Bandić već najavljuje modernu žičaru kojom bi se od Dolja moglo doći do samog vrha Medvednice. Bandić već barata i cijenom za taj projekt: između 15 i 20 milijuna eura! Troškovi bi se pokrili iz sredstava Gradskog proračuna, točnije iz prireza. Žičara bi trebala biti sagrađena za dvije godine. Samo dvije godine kasnije trebao bi, prema Bandićevim najavama, biti probijen i tunel kroz Sljeme čime bi znatno bio olakšan dolazak na zagorsku stranu Medvednice. Uz sve navedeno mogli bi se stvoriti uvjeti za dolazak na Sljeme više tisuća skijaša. Uz moćnu bateriju snježnih topova i malu pomoć vremenskih prilika (da baš ne budu zime s plus 15 stupnjeva Celzija!) na Sljemenu bi se moglo skijati oko 100 dana godišnje. Već uz sadašnju dnevnu kartu za skijanje od 70 kuna lako je izračunati kolika je isplativost spomenute investicije.</p>
<p>I ovu kalkulaciju, međutim, poremetiti bi mogao svjetski kup za skijašice, a možda i za skijaše. Na Sljemenu, naime, nema toliko kvalitetnih staza da bi se isplatilo ići tamo na skijanje ako je Crveni spust zatvoren. Tjednima uoči ovogodišnjeg Zlatnog medvjeda isti su, međutim, čuvali zaštitari i na stazu se nije moglo ni pješice, a kamoli na skijama. U slučaju da FIS u perspektivi Sljemenu dodijeli i ženski i muški slalom, umjetno zasnježena i zaleđena staza ponovo će danima biti čuvana poput vojnog poligona. A to će ponovo smanjiti broj skijaških dana za građanstvo, zbog kojeg je navodno (a ne zbog Janice i Zlatnog medvjeda) na Sljemenu i napravljeno sve što je napravljeno.</p>
<p>I nakon svega navedenoga ostaje pitanje je li sve to preskupo za glavni grad države u kojoj se mnogi smatraju siromašnima, a onih 100.000 bogatih ionako ide na skijanje u Austriju, Italiju ili Francusku? Dosad uloženih dvjestotinjak milijuna kuna plus 140 milijuna kuna za novu žičaru plus tko zna što još... Hmm, još uvijek se čini jeftinijim od maksimirskog stadiona koji također još nije dovršen...</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Valjda se barem Godina vina od naših izvornih sorata neće – razvodniti...</p>
<p>I u vinskoj praksi vrijede povremeni običaji da se početkom kalendarskih godina proglašavaju godine nečega što je s razlogom aktualno ili su potrebne promocije s ciljem unapređenja proizvodnje i plasmana. U sve jačoj konkurenciji na tržištu, te posebno rastućoj opasnosti od domaćih i stranih patvorina ili »vina«, vrijedno je ukazivati na izvore i njihove prednosti, ali sve to neće pomoći bude li »razvodnjavanja« i, posebno, nedovoljne kontrole tržišta</p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>Odmor ili predah naših vinogradara završen je upravo u subotu (Vincekovo, 22. siječnja!), dakle nakon sedamdesetak dana (Martinje, 11. studenoga). Naravno, početak nove radne godine označen je nezaobilaznim ceremonijalom rezidbe prvoga trsa u vinogradima koji je zaliven vinom, a nakon toga folklorno druženje nastavljeno je po klijetima, podrumima, konobama... Bolje je da »nestane sela nego običaja«, glasi naša stara narodna poslovica, a da se kod nas poštuje i njeguje taj oblik folklora osim Martinja i Vincekova potvrđuju još nekoliko vinskih događanja kroz godinu, no ova dva su glavna.</p>
<p>To praktično znači da vinogradarska radna godina traje čak desetak mjeseci, pa kad bi nam, primjerice, barem upola toliko trajala turistička godina (sezona), gdje bi nam bio kraj! U tom slučaju bolje bi prolazili i naši vinari jer bi (pod uvjetom da država ukine ishitreni propis o »nula promila« koji inače nije, na žalost, postigao željeni cilj) bili u mogućnosti plasirati više svojih proizvoda i tako pridonijeti nastojanjima da turistička Hrvatska što više gostima nudi svoje autohtone, a ne uvozne proizvode. U protivnom i dalje će biti aktualna žalosna istina da se službenim prognozama o porastu broja turista ponajviše raduju – domaći uvoznici i strani proizvođači...</p>
<p>U organizaciji udruge »Vinum Croatica«, koja okuplja samostalne vinare, lanjska je godina bila »posvećena« našim pjenušcima, počela je, zabilježeno je, atraktivno, ali nastavak nije prošao u tome stilu ili znaku što, uostalom, u našoj praksi nije neko iznanađenje, naprotiv, jer se te predstave uglavnom razvodne... Službeni kraj Godine pjenušaca označen je prošloga tjedna na prigodnom sastanku na agronomskom fakultetskom dobru u zagrebačkoj Jazbini, a istodobno je najavljena Godina hrvatskih vina od izvornih sorata. Trajat će, kako je zaključeno, »od Vinka do Vinka«, dakle od Vincekova ove do istoga vinskog sveca sljedeće godine, a to je bio i jedini podatak o tome događaju, ostali valjda slijede jer ih ima dosta. No, možda se ovaj put dogodi neko »čudo«: ako je manifestacija »konspirativno« počela valjda će, za razliku od prošle, trajati i završiti kako treba! Uostalom, grijeh bi bio u doslovnom i prenesenom smislu razvodnjavati vina od naših izvornih sorata!</p>
<p>Ali, kako sprječavati te grijehe? Ovih dana u tisku ponovljen je prošlogodišnji »slučaj« plasmana (prodaje) čak 36.000 litara patvorene graševine što je uzdrmalo našeg poznatog proizvođača te sorte Kutjevački podrum d.d. koji je, tvrde u tvrtki, pretrpio i trpi veliku štetu i sada sudskim putem nastoji izbistriti i amortizirati aferu.</p>
<p>Hoće li i kada kutjevačkom kombinatu to uspjeti, s obzirom na ne samo poslovičnu sporost našega pravosuđa? Međutim, ovaj slučaj ponovo (po tko zna koji put!) otvara dugim godinama neriješeno pitanje kontrole proizvodnje i prometa grožđa i vina! To, naravno, nije u nadležnosti pravosuđa nego vinogradarsko-vinskih foruma, odgovarajuće službe Državnog inspektorata, iste ili slične službe Ministarstva poljoprivrede, zatim Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, itd.</p>
<p>Kakav nered vlada na tržištu vina dovoljno je ponoviti godinama stari podatak kako je u Hrvatskoj pod kontrolom tek jedna trećina proizvodnje i prometa grožđa i vina, a valjda drukčije ne može ni biti kad se u jednoj vinogradarsko-vinarskoj državi osnovni dukument – vinogradski katastar – rađa već najmanje desetak godina i nikako da se rodi!? Drugim riječima, što je s one dvije trećine? Uostalom, evo jednoga naslova iz splitskog dnevnika »Slobodna Dalmacija« iz listopada 1993. godine nakon tradicionalne »Sabatine« dalmatinskih vinogradara i vinara: »Patvorena vina osvajaju tržište«. Danas? Nije poznat jedino – broj hektolitara!</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="6">
<p>Kako razlikovati iskrene od neiskrenih terapeuta</p>
<p>Moramo imati dovoljno mudrosti, pa znati otkrivati moralizatore koji se kriju pod krinkama nekih »alijansi«, te neprestano prozivaju ciljane žrtve svojeg intelektualnog iživljavanja. To »alijansiranje« u nekim segmentima podsjeća na onu »alanfordovsku« sintagmu »Ured za istraživanje ruda i gubljenje vremena«</p>
<p>PAVLE PRIMORAC</p>
<p>Svako vrijeme, pa i ovo u kojem živimo obilježeno je ljudima koje bismo mogli nazvati »samozvanim terapeutima društva«. To su uglavnom terapeuti bez pokrića koji nedostatak vrline pokazuju neprestanim moraliziranjem o nekim društvenim pojavama i problemima. Takva samozvana »terapeutiziranja« i moraliziranja imaju svoj korijen u dubokoj oholosti i uvjerenosti u vlastiti mesijanizam – lažni mesijanizam. </p>
<p>Najveći je problem što osoba koja je upala u intelektualnu zamku takva lažna mesijanizma nije toga svjesna i na svaki poziv na samokritiku reagira tvrdnjama da kritičari nemaju senzibiliteta za njene »spasonosne« verbalne lijekove za društvo. Oni žele biti terapeuti čovjeka i svijeta, ali ne ljubavlju, nego moraliziranjem koje oni prikazuju kao ljubav. </p>
<p>Isus bi takve nazvao lažnim prorocima i ljudima »od svijeta« (nasuprot Božjem kraljevstvu). Njima je jedna vrsta pametovanja intelektualni »eldorado« kojim se neprestano dokazuju i žele se promovirati. </p>
<p>Istina je da su socijalni nauk Crkve i ekumenizam zahvalne teme za obrađivanje u javnim polemikama i javnom životu. </p>
<p>Ali te teme ujedno mogu postati sredstvom manipulacije intelektualista kako bi prokazivali i prozivali svakoga oko sebe. A kada netko pokuša raskrinkati njihovo licemjerje postaje neprijateljem ekumenizma i socijalnog nauka Crkve. Tako postaješ neprijateljem ekumenizma kada kažeš da se ekumenizam i balkansko integriranje ne mogu usporediti. Ili – kada digneš glas protiv podmetanja da Crkva za vrijeme devedesetih nije dovoljno govorila o toj problematici. To je jedna vrsta intelektualne zamke u koju oni pokušaju uvući sve one koji raskrinkavaju takvu vrstu njihove taštine i moralizatorskog pristupa. Ili – kada se dogodi neka tragedija u društvu, oni odmah umjesto iskrene ljubavi optužuju sve institucije za taj problem – školu, Crkvu, obitelj, društvo, itd. </p>
<p>Kako razlikovati iskrene od neiskrenih društvenih terapeuta? Jednostavno. Iskreni istinski vole čovjeka i nude konkretno rješenje za probleme koje se u društvu javljaju! </p>
<p>Jedan od takvih terapeuta europskih i svjetskih razmjera jest njemački teolog Johan Baptist Metz, začetnik političke teologije koji se bavio problematikom »deprivatizacije« politike i jasnije artikulacije evanđelja i crkvena utjecaja u svijetu općenito, a osobito u zemljama Trećeg svijeta, gdje bi Crkva »terapeutski« s konkretnim i solidarnim rješenjima pristupala problemu, ne kao politički, nego kao evangelizatorski čimbenik. </p>
<p>Sličnih ljudi imamo i u Hrvatskoj, samo ih treba istinski prepoznati i poslušati njihovu riječ »zasoljenu« kvalitetnom evanđeoskom porukom. S druge strane moramo imati dovoljno mudrosti, pa znati otkrivati i moralizatore koji se kriju pod krinkama nekih »alijansi«, te neprestano prozivaju ciljane žrtve svojeg intelektualnog iživljavanja. To »alijansiranje« u nekim segmentima podsjeća na onu »alanfordovsku« sintagmu »Ured za istraživanje ruda i gubljenje vremena«. </p>
<p>Samo istinska preobrazba može nam pomoći da kvalitetno i djelotvorno pridonosimo napretku našeg društva i domovine, a ne da prosipamo isprazne formule kako bismo u javnosti ili nekom talk-showu izmamili pljesak svijeta i tako zadovoljili svoju taštinu.</p>
<p>Autor je diplomirani teolog, svećenik i katolički publicist.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Naličje »države slobodnih i doma hrabrih« </p>
<p>Sjedinjene Države prve su po vjerojatnosti da djeca mlađa od 15 godina poginu od vatrenog oružja, a odbile su potpisati međunarodni sporazum o zabrani korištenja protupješačkih mina koji je potpisalo 137 zemalja – nisu jedino Irak, Libija i Sjeverna Koreja, što je krasno društvo za prvu demokraciju svijeta </p>
<p>ZORAN NOVOSEL</p>
<p>Podijelivši interesne sfere u Europi sa SSSR-om na Jalti u veljači 1945. počinje SAD- ova dominacija koja se osobito širi pojavom televizije i ostalih masovnih medija koji su svijet pretvorili u globalno selo. Amerika postaje mjerom za sve, nametnuvši se kao uzor cijelom svijetu od političkog sustava (toliko opjevane demokracije), do ekonomije (slobodno poduzetništvo i jednaki izgledi svima). </p>
<p>Američki san da postanu nešto sanjaju milijuni ljudi diljem svijeta. Njihov odgoj i način života uči ih da su predodređeni da budu vodeći u gotovo svim granama ljudske djelatnosti. Priznaju se jedino najviša dostignuća ništa ispod toga, poznata je njihova izreka »ako nisi prvi nisi ništa«. </p>
<p>Koliko nas je sanjalo da ćemo otići u Ameriku i ostvariti svoje snove? </p>
<p>Međutim, pogledajmo malo činjenice koje većina ne zna, koje se ne publiciraju u sredstvima masovnih medija. Nema ih malo, ali vjerujem da ih je nužno znati kako biste, nakon što ih pročitate i nakon što razmislite o njima, donijeli kompletniji sud o zemlji koja se naziva liderom slobodnog svijeta, vodećom svjetskom demokracijom, »državom slobodnih i domom hrabrih« – kako pjevaju u svojoj himni. </p>
<p>Počnimo s ravnopravnošću, žene su u Americi dobile pravo glasa početkom dvadesetih godina prošlog stoljeća. U 21 predsjedničkim izborima od tada niti jedna žena se nije našla na glasačkim listićima niti jedne od vodećih stranaka. U 50 saveznih država samo je pet žena guvernera i žene zauzimaju samo trinaest posto mjesta u Kongresu, 496 od 500 najvećih kompanija u Americi vode muškarci, od 21 vodećeg sveučilišta u Americi samo četiri vode žene. Ženama su plaće prosječno 76 centi za dolar koji zarade muškarci što je, preračunato u cijeli životni vijek, gubitak veći od 650.000 dolara, a da bi zaradila jednaku plaću kao njeni muški kolege, žena mora raditi cijelu godinu i još dodatna četiri mjeseca. </p>
<p>Idemo dalje. U povijesti Amerike koja traje 228 godina od proglašenja nezavisnosti 1776., od 43 predsjednika svi su bili muškarci tzv. WASP-a (White Anglo-Saxon Protestant – bijeli anglosaksonski protestant) osim Johna F. Kennedyja koji je bio katolik. U 228 godina, 43 predsjednika, niti jedna žena, niti jedan crnac, niti jedan drugi pripadnik manjina kojih u Americi ima bezbroj – 98 posto su »članovi WASP kluba«. Je li to ravnopravnost? </p>
<p>Idemo dalje. Dr. Edward Wolff iz Instituta Jerome Levy u New Yorku kaže da je između 1983. i 1997. punih 85,5 posto famoznog povećanja američkog bogatstva dopalo samo jedan posto najbogatijeg stanovništva. U to je vrijeme ukupni dohodak doživio uzlet, ali osamdeset posto Amerikanaca nije dobilo ništa. </p>
<p>Od ukupno 3,5 bilijuna dolara, jedan posto bogataša ima 2,9 bilijuna. Bogaćenje bogatih poklapa se s bogatstvom koje su izgubili radnici iz proizvodnje smanjivanjem njihova udjela u proizvodnji. Radnici u Americi proizvode na sat više (porast od 17 posto od 1983.), a u isti mah im manje toga ostane (stvarni prihodi su im 3,1 posto niži) kad se računa inflacija. Samo trojica najbogatijih Amerikanaca imaju više osobnog bogatstva nego što je ukupna aktiva ukupnog stanovništva 60 najsiromašnijih zemalja svijeta. Nalikuje li vam to na jednake izglede svima?</p>
<p>Uvjerljivo su prvi po troškovima za vojsku (više nego prvih deset zemalja iza njih na listi zajedno). Kada je 1986. Mihail Gorbačov ponudio konačno uklanjanje nuklearnog oružja do 2000. odustali su Amerikanci, odnosno Reagan zbog svog suludog programa »Rat zvijezda«. </p>
<p>Prvi su po vjerojatnosti da djeca mlađa od 15 godina poginu od vatrenog oružja, odbili su potpisati međunarodni sporazum o zabrani korištenja protupješačkih mina koji je potpisalo 137 zemalja a nisu jedino Irak, Libija i Sjeverna Koreja. Krasno društvo za prvu demokraciju svijeta. Guraju razvoj »mini nuklearnih bombi« smišljenih za napade na duboko ukopane ciljeve što je kršenje općeg sporazuma o zabrani nuklearnih pokusa. Odbacili su međunarodni ugovor o provedbi sporazuma iz 1972. koji zabranjuje upotrebu biološkog oružja. Samoproglašeni su lideri svjetske borbe protiv terorizma. A sad slušajte ovo.</p>
<p>SAD je jedina zemlja svijeta osuđena zbog državnog terorizma zbog napada na Nikaragvu početkom 1980-tih. Nikaragva se obratila Svjetskom sudu koji je optužio SAD zbog »protuzakonite upotrebe sile«. Svjetski sud je pozvao SAD na prekid zločina i plaćanje odštete. Odgovorili su još žešćim napadima.</p>
<p>Nakon što je SAD odbio upute Svjetskog suda, Nikaragva je zahtjev proslijedila Vijeću sigurnosti UN-a koje je osudilo SAD, ali na njihovu rezoluciju koja sve države svijeta poziva na poštivanje međunarodnih zakona, SAD je stavio veto. Napadi i teror su prestali 1990. kada je na izborima pobijedio kandidat koji je bio prihvatljiv SAD-u. Epilog napada i višegodišnjeg terora u Nikaragvi desetine su tisuća mrtvih i gotovo potpuno uništena zemlja koja je druga na listi najsiromašnijih zemalja južne hemisfere. Miroljubiva nacija i borci za očuvanje mira. </p>
<p>Jedina su zemlja svijeta uz Somaliju koja nije potpisala UN-ovu Konvenciju o pravima djeteta, jedina uz još pet zemalja svijeta koja pogubljuje maloljetnike (ostale su Iran, Nigerija, Pakistan, Saudijska Arabija i Jemen). Opet lijepo društvo. Prvi su po broju zabilježenih silovanja, ima ih čak tri puta više nego u Kanadi koja je druga na toj listi. Prvi su po potrošnji nafte (sada valjda shvaćate njihovu stalnu nazočnost na Srednjem istoku).</p>
<p>Prvi su po ispuštanju ugljičnog dioksida (više nego Australija, Brazil, Francuska, Indija, Italija, Kanada, Meksiko, Njemačka i Engleska zajedno), odbacili su sporazum iz Kyota o globalnom zagrijavanju i smanjenju emisije ugljičnog monoksida koji je potpisalo 178 zemalja svijeta.</p>
<p>G. W. Bush je odustao od predizbornih obećanja o regulaciji ispuštanja ugljičnog dioksida, jednog od vodećih čimbenika globalnog zagrijavanja planeta, predlažu pojednostavljenje procesa dobivanja dozvola za gradnju rafinerija, nuklearnih i hidroelektrana pri čemu se smanjuju standardi zaštite okoliša. Borci za okoliš i čistu prirodu. Razmislite. </p>
<p>I na kraju još jedan zastrašujući podatak. Amerika sudjeluje u četiri posto svjetskog stanovništva, a troši 60 posto svjetske droge. </p>
<p>Autor je knjižničar iz Čakovca, trenutačno nezaposlen.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="8">
<p>Trnje prometno zagušeno </p>
<p>Upravo se izrađuje prometna studija prema kojoj bi Strojarska ulica trebala biti produžena do Ulice Republike Njemačke, Runjaninova do Hipodroma, a Cvjetna cesta do Kajzerice. Projektira se spajanje Ulice Prisavlje na Borovje, ispod Držićeve, a u planu je i gradnja nekoliko javnih garaža </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U zagrebačkoj četvrti Trnji najviše problema imaju s gustim prometom i nedostatkom parkirališnih mjesta. U izradi je prometna studija prema kojoj bi Strojarska ulica trebala biti produžena do Ulice Republike Njemačke, Runjaninova do Hipodroma, a Cvjetna cesta do Kajzerice. Time bi se dugoročno riješio problem prometne zagušenosti, rekao je predsjednik vijeća te četvrti Ivan Bare. On je u subotu obišao Trnje zajedno sa zamjenikom gradonačelnice Milanom Bandićem i drugim predstavnicima gradskih vlasti. </p>
<p>Bare je dodao da se upravo izrađuje projekt spajanja Ulice Prisavlje na Borovje, ispod Držićeve, a u planu je i izgradnja nekoliko javnih garaža.</p>
<p>Gradski čelnici obišli su i obnovljenu Koncertnu dvoranu »Vatroslav Lisinski« u koju je u protekle dvije godine uloženo oko 18 milijuna kuna, te preuređeni vrtić »Savica«. Nakon što je dograđen kat za što je izdvojeno sedam milijuna kuna, vrtić će moći primiti oko 500 djece.</p>
<p>Budući da će Zagreb 2007. biti domaćin Svjetskog prvenstva u stolnom tenisu, na Kninskom trgu, na mjestu Stolnoteniskog doma, planira se gradnja nove stolnoteniske dvorane, najavio je pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje i sport Ivica Lazanja. </p>
<p>Predstavnici Grada posjetili su i Gerontološki centar Doma za starije i nemoćne Trnje, u kojem umirovljenici svaki dan mogu dobiti besplatne savjete psihologa, liječnika, socijalnog radnika i pravnika. Telefonski broj Centra je 6151-300. </p>
<p>Na kraju su obišli i novouređeni pomoćni teren Nogometnog kluba Trnje za koji je trava nabavljena u Litvi. Uređenje tog terena koštalo je oko 700 tisuća kuna, rekao je Lazanja.</p>
<p>Tomislav Bradić</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Gradit će se novi studentski centar</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Glumački ansambl Teatra ITD pozvao je u subotu ispred »Charlieja« građane da potpišu peticiju za spas kultnog kazališta. Cilj ove peticije je definiranje statusa Teatra ITD kao profesionalnog kazališta i njegov prelazak pod ingerenciju Grada Zagreba. </p>
<p>Potpisivanju peticije prisustvovao je i Marko Torjanac, član ansambla ITD-a, osvrnuvši se na riječi ministra Primorca koji je u televizijskom intervjuu izjavio kako razmišlja o dizanju kredita i gradnji novog studentskog centra u Svetošimunskoj ulici, ne objašnjavajući što će se dogoditi s postojećim SC-om. »Za pretpostaviti je da to jest namjera - sagraditi novi studentski centar, a ovaj prostor 'utopiti' kao što smo i pretpostavljali. Naime, cijelo vrijeme se govori kako s ovim prostorom postoje neki drugi planovi«, izjavio je za Vjesnik Torjanac i potvrdio da ugovori ansamblu još nisu produženi sa šest mjeseci na godinu dana kako se najavljivalo, niti postoje bilo kakve informacije kada će se to dogoditi. »Nisu potpisani niti ugovori za predstavu 'Murlin Murlo' čija je premijera već bila«, istaknuo je Torjanac. </p>
<p>S. T.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Osiguranju priredbi poput Zlatnog medvjeda dorasli jedino gorski spasioci</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »U gledalištu na cilju leži gospođa, iskočio joj je zglob na nozi, trebamo akiju«, čuo se poziv gorskih spasioca upućen glavnom koordinatoru Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) Dubravku Kavčiću s kojim smo prije početka utrke obilazili staze kojima su se kretali gledatelji. </p>
<p>U tom smo se trenutku baš zatekli na mjestu nesreće. Akiju, odnosno spasilačke sanjke, gorski spasioci ubrzo su dovezli do unesrećene Jadranke kojoj su imobilizirali nogu, utoplili je te polegli i privezali za sanjke. Transport do vozila hitne pomoći otežavale su im zaštitne mreže i masa gledatelja. </p>
<p>Kada smo stigli do vozila hitne pomoći dežurni liječnici stajali su kao kipovi uz sanjke i čekali da gorski spasioci »oslobode« unesrećenu Jadranku koja je na utrku došla iz Osijeka.</p>
<p>Gorski spasioci na Sljemenu su u četvrtak bili od ranoga jutra. Njih 110 osiguravalo je Crveni spust, prilazne staze gledalištu, zatim gledalište uz istočnu i zapadnu stranu skijaške staze i ono na cilju, pa Krumpirište i Leustekovu planinarsku stazu kojom je stotinjak građana na Sljeme došlo pješice. Za osiguranje utrke pripremali su se više od pola godine. A na Sljemenu su u četvrtak intervenirali u 23 nesreće. </p>
<p>Na Sljemenu je dežuralo i šest pasa HGSS-a. Oni su trebali ubrzati akcije potrage u slučaju da se netko izgubi u šumi po povratku s utrka. Srećom, takvih slučajeva nije bilo. Ljudi su uglavnom na skliskoj, strmoj i razrovanoj prilaznoj cesti gledalištu lomili ruke i noge, a česta su bila uganuća i iščašenja zglobova. </p>
<p>Dosta je bilo i pijanih gledatelja koji su potpuno zanemarili preporuke gorskih spasioca o izbjegavanju alkohola zbog stvaranja lažnog osjećaja topline. »Na Krumpirištu leži čovjek u snijegu, pošaljite akiju«, glasio je jedan od poziva koji se odnosio na pružanje pomoći alkoholiziranoj osobi. </p>
<p>Najgore je prošao gledatelj koji je pao sa stabla i zadobio potres mozga. Gorski spasioci upozorili su policajca na gledatelja na stablu, no on je rekao da to nije njegov rajon djelovanja. I čovjek je pao.</p>
<p>»S obzirom na broj ljudi koji je u četvrtak došao na utrke, njih oko 18.000, te na skliski i strmi teren kojim su se kretali, broj naših intervencija nije velik što je dobro jer je velika većina građana ostala cijela i zdrava«, rekao nam je Dubravko Kavčić. </p>
<p>Svjetska skijaška utrka na Sljemenu pokazala je da su priredbama takvih razmjera u prirodi dorasli jedino gorski spasioci koji već 55 godina spašavaju unesrećene s nepristupačnih i teško pristupačnih terena, a tek je prošle godine Vlada prepoznala njihovu važnost i uvrstila ih u Zakon o zaštiti i spašavanju. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Obilazak potoka Črnomerec</p>
<p>Učenici osnovnih škola Kustošija i Petar Zrinski u pratnji nastavnika i djelatnika Centra za kulturu »August Cesarec« u subotu su održali eko-radionicu u sklopu koje su mjerili kvalitetu vode potoka Črnomerec. »Time se nastavlja akcija 'Črnomerečki potoci i mostovi' koju smo 2000. godine pokrenuli zajedno s Osnovnom školom 'Kustošija', Komisijom za zaštitu prirode Hrvatskog planinarskog saveza i Hrvatskim vodama«, rekla je voditeljica projekta Slavica Šostar. U sklopu akcije priređujemo tribine, izložbe i radionice kojima želimo potaknuti revitalizaciju zagrebačkih potoka, naglasila je Šostar. </p>
<p>M. N.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Ivona Marčelja nova kraljica Riječkog karnevala</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Dvadesetdvogodišnja studentica medicine iz Viškova Ivona Marčelja, predstavnica karnevalske skupine »Kumpanija z Halubja«, izabrana je za kraljicu 22. međunarodnog riječkog karnevala. Za tu titulu konkuriralo je dvanaest djevojaka, predstavnica maškaranih skupina. </p>
<p>Stručni ocjenjivački žiri za prvu pratilju izabrao je Brunu Tomašević iz karnevalske skupine »Flashdance«, a lentu druge pratilje ponijela je Tea Kuzmić u ime »Tribaljskih krabunosa«. Kroz trosatni program izbora kraljice i primopredaje ključa grada iz ruku gradonačelnika mr. Vojka Obersnela meštru Toniju posjetitelje u prepunoj Dvorani mladosti na Trsatu vodile su bivše kraljice Riječkog karnevala Tamara Tonković i Željka Radić. </p>
<p>Time je službeno označen početak brojnih manifestacija u okviru ovogodišnjeg Riječkog karnevala koji završava 6. veljače međunarodnom povorkom središnjim ulicama grada, u kojoj tradicionalno sudjeluje oko 10.000 maškaranih skupina iz zemlje i inozemstva, a posebna atrakcija uvijek su alegorijska kola.</p>
<p> Nagrada za najbolji scenski nastup pripala je karnevalskoj skupini »Maškarani medicinar«, a lente su izabranima predali Božidar Dorčić - Erste banka, Ivan Krešić - Ina-Mol i Kristijan Čašparini - Wiener Stadtische osiguranje. U tom glazbeno-scenskom spektaklu sudjelovali su Putokazi, Cooks@Straights, Tamara Brusić i plesna skupina Flame.</p>
<p> Podsjetimo kako je Riječki karneval uvršten u novi vodič »TOP 500 events Europe 2005«, odnosno među sve važnije događaje diljem Europe tijekom ove godine. Za razliku od prethodne godine kada se tiskao samo na njemačkom jeziku, vodič će se ove godine tiskati na njemačkom, engleskom, talijanskim i francuskom jeziku. </p>
<p>Među značajnijim karnevalskim zbivanjima koja će se idućih dana ponuditi posjetiteljima Rijeke svakako je tradicionalna Smotra zvončara i feštara, 23. siječnja, Dječja karnevalska povorka, Maškarani auto rally Pariz - Bakar i Carneval party.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Krnjevalski šef »smijenio« gradonačelnika </p>
<p>SINJ</p>
<p> - Predsjednik sinjske krnjevalske udruge u subotu je »smijenio« gradonačelnika Matu Jukića i od njega preuzeo ključeve grada. »Mirna primopredaja vlasti i slasti« obavljena je u sinjskoj Gradskoj vijećnici uz smijeh, pjesmu i sviranje maskiranih članova udruge. »Prisežem gradu i njegovu puku da ću svojom čašću, obrazinom i mišinom ove godine za 25 dana – koliko ću biti gradonačelnik od krnjevala – sve učiniti da ulicama i trgovima našega grada poteče pisma, smijeh i veselje. Obećajem da ću odmah, čim preuzmem ključeve grada, otići u policiju i zamoliti ih da ovih dana malo popuste i s alkotestom, a svakoga tko se na Pokladni utorak umaškara podržati i pridržati u eventualnom padu«, rekao je Miletić, bučno pozdravljen. Jukić je prisegnuo da se gradonačelniku od maškara neće miješati u posao tijekom poklada. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Che Guevara kao seks simbol </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Queer subote petkom (i subotom)« program je filmova s homoseksualnom tematikom koji je u petak započeo u kinu »Tuškanac« retrospektivom filmova kanadskog redatelja Brucea LaBrucea. Nakon prvoga prikazanoga filma »The Raspberry Reich«, LaBruce se predstavio zagrebačkoj publici govoreći o svom dugogodišnjem radu.</p>
<p> Redatelj se osvrnuo na film »The Raspberry Reich« rekavši kako u njemu namjerno ismijava čestu pojavu majica i slika s likom Che Guevare. »Zanimljivo je da je on danas ikona poput Merylin Monroe ili Jamesa Deana. Postao je seks simbol, a njegovi osnovni principi u koje je vjerovao i koje je zagovarao nisu bitni«. </p>
<p>U svojim filmovima redatelj uloge najčešće dodjeljuje neprofesionalcima, kao suprotnost Hollywoodu prema kojem gaji podvojene osjećaje. »Ne volim hollywoodsku glumu jer glumci afektiraju. Volim porno-zvijezde i manekenke, njihova gluma mi se čini realističnijom. Istina je, pak, da su svi u mojim filmovima lijepi. Nemam ništa protiv ljepote«, istaknuo je LaBruce.</p>
<p> Osvrnuo se i na predrasude koje prema homoseksualnoj zajednici vladaju u Sjevernoj Americi rekavši kako »kapitalizam na homoseksualnu zajednicu gleda kao na tržište, pa mnoge tvrtke plasiraju proizvode za koje očekuju da će ih kupovati homoseksualci«.</p>
<p>Uz film »The Raspberry Reich« prikazan je i LaBruceov film »Hustler White« te desetominutni film o prošlogodišnjem zagrebačkom Queer festivalu. Program »Queer subote petkom (i subotom)« održavat će se svaki treći vikend u mjesecu, a omogućen je uz pomoć Ureda za kulturu Grada Zagreba i Hrvatskog filmskog saveza.</p>
<p>Sonja Tešinski</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Poput Romea i Julije </p>
<p>RIM</p>
<p> – Jedan talijanski umirovljenik počinio je samoubojstvo nakon što mu je žena pala u komu. No, samo nekoliko sati nakon što se nesretnik ubio žena se probudila, izvijestili su talijanski mediji. </p>
<p>Čini se da je sedamdesetogodišnji Ettore inspiraciju za kraj svojim mukama pronašao u poznatom Shakespeareovom djelu »Romeo i Julija«. Naime, veronski ljubavnik Romeo oduzeo si je život vjerujući da je njegova voljena Julija mrtva. </p>
<p>Ettore je četiri mjeseca sjedio uz bolnički krevet svoje supruge Rossane dok je ona bila u komi koja je posljedica srčanog udara. No, supružnik je ipak izgubio nadu i ugušio se plinom u garaži obiteljske kuće. Nepuni dan nakon tragedije Rosanna se probudila u bolnici u Padovi. </p>
<p>S. D.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Širenje pustinja - slabljenje golfske struje</p>
<p>U borbi protiv dezertifikacije i suše, glavni problem predstavlja čovjek. No on je ujedno i najveća žrva uništavanja plodnog zemljišta. Previše kultiviranja i prevelika ispaša jedan su od destruktivnih činitelja koji su rezultirali prijetnjom za svakodnevno uzdržavanje više od milijardu ljudi u 110 zemalja širom svijeta. </p>
<p>Samo u prošloj godini tisuće stanovnika istočne Afrike morali su napustiti svoja zemljišta koja su zbog suše postala potpuno neplodna. Zapravo u Africi je već više od polovice obradivog područja postalo neplodno, a tempo uništavanja je sve brži i brži. U zapadnoj Africi posebno je osjetljiv južni rub Sahare gdje sve veća populacija radi ogroman pritisak na okoliš. U Sjevernoj i Južnoj Americi i južnoj Europi šumski su požari uništili milijune hektara, dok su velike pješčane oluje poharale sjeveroistočnu Aziju. Znanstvenici procjenjuju da je prije dvadesetak godina bilo lako skupiti drva za ogrjev, dok danas u malim urbanim područjima drva više ni nema. Da bi ih se pronašlo treba ići 30, 40, 50, čak i do 200 kilometara daleko. </p>
<p>U nekim djelovima Kine stručnjaci upozoravaju na širenje pustinjskog predjela alarmantnom brzinom (sukladno s rastom stanovništva, sječom šuma i većim brojem grla stoke). Tako bi cijeli sjeverozapadni dio Kine mogao postati pustinja i prašina. Pješčane oluje osjećaju se i u Koreji, Japanu pa čak i u SAD-u gdje je jedna blokirala sunčevu svjetlost u Denveru. UN predlaže hitne političke akcije koje bi zahtijevale i preseljenje milijuna ljudi (ovo bi bilo posebno teško izvesti u Kini gdje trenutnih 1,3 milijarde stanovništva ionako nema puno životnog prostora na raspolaganju). </p>
<p>Još je jedno upozorenje stiglo vezano za klimatske promjene. Naime Golfska struja sve je sporija. Topla Golfska struja koja ublažujuće djeluje na klimu sjeverne Europe, sve više slabi, što bi moglo negativno utjecati na ribolovnu industriju tog područja, prvi su put u četvrtak objavili međunarodni znanstvenici. </p>
<p>Prema rezultatima norveških danskih i škotskih znanstvenika, priljev hladne vode između Norveškog mora i Atlantskog oceana, koja predstavlja jedan od glavnih pokretača Golfske struje, smanjio se u posljednjih 50 godina za oko šest posto, što je usporilo protjecanje tople vode. U nekim vodama, posebice kod Farskih otoka, priljev hladne vode se u istom razdoblju smanjio za čak 25 posto. Iako bi, zbog učinka staklenika, usporavanje tople Golfske struje moglo pridonijeti stabilizaciji klime uzduž norveških obala, postupno hlađenje mora na sjeveru Europe moglo bi pogubno djelovati na ribe zbog prorjeđivanja nekih vrsta planktona, neophodnih za ravnotežu ekosustava. </p>
<p>Lana Kos</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Zgode i nezgode male Miffy</p>
<p>Dječji mjuzikl naslovljen po istoimenom glavnom liku, »Miffy«, na pozornicu »Trešnje« postavio je nizozemski redatelj Bruun Kuijt, nakon što je taj isti mjuzikl već prije režirao u Nizozemskoj.. Uzmemo li u obzir veliku posjećenost premijerne izvedbe, predstava bi i u Hrvatskoj također mogla biti veliki hit</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zečica Miffy, omiljeni lik mališana iz slikovnica nizozemskoga autora Dicka Brune, u subotu na večer na sceni Gradskoga kazališta »Trešnja« osvanuo je u svojoj trodimenzionalnoj inačici. </p>
<p>Dječji mjuzikl naslovljen po istoimenom glavnom liku, »Miffy«, na pozornicu »Trešnje« postavio je nizozemski redatelj Bruun Kuijt, nakon što je taj isti mjuzikl već prije režirao u Nizozemskoj. </p>
<p>Predstava o Miffy je u Nizozemskoj i Belgiji polučila golemi uspjeh. Uzmemo li u obzir veliku posjećenost premijerne izvedbe, predstava bi i u Hrvatskoj također mogla biti veliki hit. </p>
<p>Priče o Miffy svojom su spontanošću i jednostavnošću osvojile dječja srca širom svijeta. Iz reprezentativnih stotinjak priča Bruun Kuijt i njegova ekipa odabrali su njih osam koje su potom pretočili u scensko događanje. </p>
<p>Odstupajući od slikovnica, autori mjuzikla uveli su lik pripovjedača, samoga Dicka Brune, koji nas vodi kroz zgode i nezgode simpatične Miffy, a u predstavi ga tumači Richard Simonelli. U naslovnoj ulozi našla se Aleksandra Saša Naumov, lik Nine glumi Sanja Hrenar, Mamu Zečić Vanda Vujanić-Šušnjar, Tatu Zečića Hrvoje Barišić, a Anđela, Baku Zečić i Meliju Ivana Bakarić. Stihove pjesama nadahnute djelima Dicka Brune za mjuzikl je napisao Ivo de Wijs, a uglazbio ih je Joop Stokkermans. Za scenografiju i kostime, koji su slijedeći ilustratorske odrednice slikovnica zadržali čistoću linija i prepoznatljivost boja (bijela, žuta, plava, crvena i zelena), odgovoran je Arno Bremers. Svjetlo je osmislio i prilagodio Pele Herfst. </p>
<p>Čitav projekt proizišao je iz suradnje Gradskoga kazališta »Trešnja« i »Jacques Senf Theaterpartners b. v.«, uz pokroviteljstvo Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske. Na premijeri su, uz redatelja predstave, scenografa i autora glazbe, bili prisutni i visoki uzvanici, konzul Kraljevine Nizozemske Joost Klarenbeck i drugi izaslanici Veleposlanstva, ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt te predstavnici ministarstava vanjskih poslova i europskih integracija.</p>
<p>Ivana Slunjski</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Pobuđivanje dječje imaginacije</p>
<p>Djeca nikad neće zaboraviti ono što se oživotvoruje na sceni ako je to dobro napravljeno. Imaju vremena ući u svijet te malene zečice, a da se neprestano ne pitaju zašto se nešto događa, kaže redatelj zagrebačke predstave Bruun Kuijt koji je uspješno postavio mjuzikl i u Nizozemskoj. »Miffy« postavljamo za djecu koja još nisu »razmažena« produktima užurbane svakodnevice</p>
<p>U povodu premijere dječjega mjuzikla »Miffy« u Gradskome kazalištu Trešnja, nastaloga prema istoimenim slikovnicama nizozemskoga autora dječje književnosti Dicka Brune, razgovaramo s redateljem predstave Bruunom Kuijtom. Nizozemski umjetnik dobitnik je i Oscara za višestruko nagrađivani film »Karakter«. </p>
<p>• Predstava o Miffy koju ste postavili na nizozemskoj sceni imala je velik uspjeh. Koliko se razlikuje hrvatska inačica?</p>
<p>- Između tih dviju inačica gotovo da i nema razlika. Razlika je u glumcima koji sudjeluju i, naravno, u jeziku. U nizozemskome jeziku riječi su kraće nego u hrvatskome pa je prevoditelj imao poteškoća prevesti tekst s nizozemskoga a da zadrži isti ritam. </p>
<p>Moram priznati da je Ljubo Pauzin to izvrsno napravio. Glumcima sam dao dovoljno prostora da razviju karakter zečice Miffy onako kako smatraju da je potrebno, bez ograničenja koje nameće predstava i bez vremenskoga tjesnaca zbog datuma premijere. </p>
<p> • O čemu predstava govori, za one koji nisu upućeni u sadržaj slikovnica? </p>
<p>- Na sceni će se vidjeti kako nizozemski dječji pisac Dick Bruna kreira svoj najpoznatiji lik, Miffy i neke njezine dogodovštine kao što su odlazak na plažu, sklapanje prijateljstva sa smeđim zečićem, gubitak medvjedića igračke i naravno, proslava njezinoga rođendana. </p>
<p>• Kako ste slikovnicu pretočili u scensko zbivanje s obzirom da u slikovnicama prevladavaju slike, a ne riječi?</p>
<p>- Autor stihova u mjuziklu, nizozemski pisac Ivo de Wijs, adaptirao je stihove Dicka Brune, a ja sam odgovoran za scenske slike. Mislim da smo postigli dobar balans. U mjuziklu na sceni svako će dijete prepoznati lik Miffy iz slikovnica Dicka Brune. </p>
<p>• Koliko ste u predstavi zadržali likovnost za koju Dick Bruna koristeći crvenu, plavu, žutu, bijelu i zelenu boju nalazi inspiraciju u Mondrianu i Matisseu?</p>
<p>- Predstavu smo radili u istim bojama i istim formama koje je primjenjivao i Dick Bruna. Zašto mijenjati nešto što je toliko dugo snažno?</p>
<p>• Crteži Dicka Brune prikazuju samo glavne karakteristike subjekata, nema profila, nema trodimenzionalnosti. Kako se to odrazilo na predstavu?</p>
<p>- Nemoguće je stlačiti glumce da postanu plošni. Primijeniti jednostavnost Dicka Brune na sceni svakako je bio izazov. Učiniti stvari što je moguće jednostavnijima, izostaviti iz uprizorenja sve što se može a da se smisao ne promijeni isti je »postupak« kojim Dick Bruna pristupa svojim crtežima. Jedino je takva percepcija uvjetovala velik uspjeh mjuzikla »Miffy«. </p>
<p>• Ove godine Miffy slavi 50. rođendan. Je li se njezin karakter promijenio u odnosu na suvremene tijekove društva? </p>
<p>- Na određeni način nije. »Miffy« postavljamo za djecu koja još nisu »razmažena« produktima užurbane svakodnevice, barem se tomu nadam. Ona imaju vremena ući u svijet te malene zečice i slijediti ga, a da se neprestano ne pitaju zašto se nešto događa ili što to znači. Svaka je slika jasna i jednostavna. Možda je jedina promjena to da Miffy nije samo vrlo lijepa zečica, već da se ponekad osjeća i tužno ili se ljuti zbog nečega. </p>
<p> • Što ste od njezina lika naglasili u predstavi? </p>
<p>- Naglasili smo njezinu otvorenost prema svemu što se događa njoj i njezinoj sreći.</p>
<p>• Koliko ste priču o Miffy slijedili u predstavi? Jeste li možda umetnuli neku svoju priču?</p>
<p>- Ivo de Wijs iskoristio je osam priča i svaku je malo produžio, a kreirao je i karakter Dicka Brune omogućujući mu da na sceni ispriča kako je osmislio Miffy. Koliko znam, de Wijs nije umetnuo ništa iz svoga života. </p>
<p>• Koliko je važno da se djeca rano privikavaju na kazalište?</p>
<p>- Djeca u ranoj dobi, gledajući televiziju, postaju pasivna. Odlascima u kazalište razvijaju maštu i pokušavaju kreirati svoj svijet umjesto da promatraju neki drugi u kojem ne mogu stvarno sudjelovati. Nešto što djeca vide da na sceni postaje stvarno, životno, a ako je dobro napravljeno, nikad neće zaboraviti. </p>
<p>Ivana Slunjski</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Minimalistički pristup sa zrncem soli i kapi vode </p>
<p>Hrvatski je paviljon u završnoj građevinskoj fazi, gotova je i radna verzija filma »Nad Hrvatskom« Vinka Brešana. Hrvatska, Austrija i Italija organizirale projekt kojim žele privući azijske turiste da posjete te zemlje. Na Svjetskoj izložbi očekuje se 15 milijuna gostiju. Grad domaćin Hrvatske bit će Hekinan u kojem su nekad bile brojne solane </p>
<p>Na Svjetskoj izložbi EXPO 2005. godine u Japanu koja se otvara 25. ožujka, Hrvatska sudjeluje s projektom »Kap vode, zrno soli«, koji zbog svoje iznimne važnosti uživa punu potporu Vlade, odnosno ministarstava vanjskih poslova, financija i kulture. Za hrvatsko sudjelovanje na toj izložbi koja će trajati do 25. rujna, dakle 185 dana, Vlada je iz državnog proračuna izdvojila 23,6 milijuna kuna. </p>
<p>Hrvatska je od početka projekta imala veliku potporu japanskoga veleposlanstva, a u promidžbenim materijalima predstavljena je kao zemlja s jednim od tri najzanimljivija projekta, odnosno paviljona. Japanski veleposlanik u Hrvatskoj Kaname Ikeda tijekom dosadašnjih predstavljanja projekta u hrvatskoj javnosti nije propustio istaknuti važnost sudjelovanja Hrvatske na EXPO 2005., jer se tijekom šest mjeseci koliko traje izložba, očekuje više od 15 milijuna posjetitelja, uglavnom iz Japana i istočne Azije. </p>
<p>Tema EXPO-a je mudrost prirode, a Hrvatska se svojim projektom »Kap vode, zrno soli«, u potpunosti uklapa u zamišljeni koncept. Zbog poetičnog, moglo bi se reći, haiku pristupa, nema sumnje da će biti zapažena i privući mnogo posjetitelja. Autori projekta su fotograf Damir Fabijanić i umjetnik Dalibor Martinis, te arhitekti Studija 3LHD - Saša Begović, Marko Dobrović, Silvije Novak i Tatjana Grozdanić.</p>
<p>»Od prvoga trenutka organizatori su za hrvatsko predstavljanje pokazali golemi interes, oslobodili su nas dijela troškova i uz druge japanske sponzore, grad Hekinan i tvrtka ANDO potpomogli su nas sa 100.000 američkih dolara. Nastupi na svjetskim izložbama u Lisabonu 1998. i Hannoveru 2000. ostali su zapamćeni i o njima se još govori, stoga smo i u svjetskim razmjerima daleko od anonimnosti«, rekao nam je Ivica Maričić, nacionalni povjerenik Republike Hrvatske za EXPO 2005. i predsjednik Hrvatskog nacionalnog odbora.</p>
<p>Svojim nastupom Hrvatska će zasigurno privući mnogo turista, ne samo iz Japana, već i iz ostalih dalekoistočnih zemalja. No, kako bi se stvar što manje prepuštala slučaju, Hrvatska je s Austrijom i Italijom pokrenula program kojim se želi privući ponajprije japanske turiste, kako je dogovoreno na sastanku nacionalnih povjerenika u Japanu. Riječ je o turističkom paketu triju zemalja koji će tijekom EXPO-a biti predstavljan japanskim turoperatorima. Njime bi najviše dobila upravo Hrvatska, jer Italiju i Austriju godišnje posjeti po 800.000 japanskih turista, a Hrvatsku tek njih 19.000. </p>
<p>Izložba projekata 127 zemalja koliko ih ove godine sudjeluje na EXPO-u, smještena je u japanskoj prefekturi Aichi, dok će svaka zemlja za domaćina dobiti jedan grad. Domaćin Hrvatskoj bit će Hekinan, grad na obali Tihoga oceana. U njemu su nekad postojale brojne solane, iz čega se dodatno može iščitati koliko Japan posvećuje pažnju detaljima. Japan je uložio i mnogo truda i novca u EXPO, o čemu svjedoči i gradnja aerodroma koji pluta na morskoj površini u blizini grada Nagoye. Uz aerodrom, japanske tvrtke zadužene su i za gradnju svih paviljona zbog drukčijih regulativa i striktnih propisa koji tamo vladaju. I za izložbe u Njemačkoj i Portugalu to su također radile tvrtke domaćina, no prvenstveno zbog financijskih razloga.</p>
<p>»Naš je paviljon u završnoj građevinskoj fazi, a gotova je i radna verzija filma 'Nad Hrvatskom' Vinka Brešana. Konačna verzija filma trajat će šest minuta. Premijera će biti u Hrvatskoj, u uvjetima sličnim onima u paviljonu. Film će biti projiciran na pod prekriven solju, a posjetitelji će ga gledati s galerije. Glazbu za film skladao je glazbenik Mate Matišić vežući se na elemente hrvatske etno glazbe«, kaže Maričić.</p>
<p>Hrvatski je paviljon veličine 18 puta 27 metara, razdijeljen na dvije etaže i pet prostorno-scenskih cjelina: U moru, Iz mora, Pod suncem, Nad Hrvatskom i Hvala. Na kraju posjeta koji bi trebao trajati 12 minuta, poštujući japanski običaj darivanja posjetiteljima će se ponuditi zrno soli kao zrno mudrosti i posebno oblikovana bočica morske vode s natpisom »Kap mora, zrno soli, Hrvatska«.</p>
<p>»Želja nam je da posjetiteljima naš paviljon ostane u sjećanju, a mnogo pažnje posvećujemo i gostoljubivosti osoblja u paviljonu što je zapaženo i na prijašnjim nastupima«, ističe Maričić, dodajući da je cijeli hrvatski projekt i paviljon prilagođen japanskom ukusu. </p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Iz mora izronio krilati mletački lav</p>
<p>Prava umjetnička vrijednost otkrivena je kad su lava od mulja oprali dobro oprali i očistili djelatnici Muzeja grada Trogira. Konzervator Radoslav Bužančić pretpostavlja da je riječ o djelu majstora Nikole Firentinca iz 15. stoljeću kad je Trogir bio u sastavu Mletačke Republike. Kako su mu oštećeni njuška, zadnja lijeva noga, rep i dio krila, pretpostavlja se da je lav stradao prije 73 godine</p>
<p>Svoj izgubljeni biser koji mu je obilježio dvadeset i četiri stoljeća dugu povijest, u četvrtak, 13. siječnja, pronašao je grad Trogir. Tijekom sanacije obale Foše, kanala koji taj dragulj srednje Dalmacije razdvaja od kopna, radnici su iz mora izvadili kameni reljef mletačkog lava. Budući da je lav bio prekriven debelim nanosom mulja, njegova prava umjetnička vrijednost otkrivena je tek kad su ga u svom dvorištu ispred lapidarija dobro oprali i očistili djelatnici Muzeja grada Trogira.</p>
<p>Konzervator Konzervatorskog odjela u Splitu Ministarstva kulture Radoslav Bužančić iznio je pretpostavku da je riječ o iznimno vrijednom, dobro očuvanom djelu majstora Nikole Firentinca iz 15. stoljeću kad je Trogir bio u sastavu Mletačke Republike. No, mjesto gdje je taj lav prvotno bio postavljen i kako je završio u moru još nisu razjašnjeni. </p>
<p>Kako su mu oštećeni njuška, zadnja lijeva noga, rep i dio krila, pretpostavlja se da je lav stradao prije 73 godine. Naime, u noći s prvoga na drugi prosinca 1932. godine skupina mladića - izrevoltirana govorom Benita Mussolinija u kojem je istaknuo poznatu krilaticu: »Gdje je krilati lav, tu je Italija« - iz osvete je oštetila sve kamene lavove u gradu. Lavovi su, naime, bili simboli mletačke vlasti pod kojom je Trogir bio puna četiri stoljeća. Pritom je, pričaju stari Trogirani, potpuno uništen drugi Firentinčev lav na reljefu pravde u gradskoj loži.</p>
<p>»Taj je događaj poprimio razmjere međunarodnog incidenta. O njemu se, naime raspravljalo u Društvu naroda u Ženevi. Tadašnja je jugoslavenska vlada u svom je odgovoru talijanskom ministru vanjskih poslova istaknula da je često spominjući svoje pravo nad dalmatinskim gradovima, Italija sama potaknula rušenje lavova u Trogiru«, napominje dr. Fani Celio Cega, ravnateljica Muzeja grada Trogira. </p>
<p>Sudeći prema dimenzijama, izgledu sačuvanih dijelova, te usporedbe sa starim fotografijama s početka 20. stoljeća, impresivni lav, pretpostavlja ravnateljica Celio Cega, prvotno je bio na pročelju Gradske vijećnice. Dodaje kako mu je svaki trag izgubljen kad je nekoliko godina nakon noći 1932. godine potpuno uklonjen s pročelja. </p>
<p>»Uspoređivali smo reljef s fotografijama koje su vrlo loše. Lav je snimljen izdaleka i na njima se ne vidi profilacija na kamenoj ploči na kojoj je isklesan reljef lava. Moguće je da je snimljen iz kuta iz kojeg se ne vidi profilacija. Dakle, to pitanje ostaje još otvoreno. Možda se nalazio i na samom bastionu Bernardo u parku Fortin uz Fošu. No, bastion je sagrađen u 17. stoljeću. Ako su točne Bužančićeve pretpostavke da je lav Firentinčev rad, tada je reljef prije bio na drugom mjestu. Bastion su vjerojatno kao i zidine uništili Francuzi početkom 19. stoljeća«, kaže Celio Cega.</p>
<p>Ostaci otučenih kamenih krilatih lavova danas se nalaze u klaustru samostana sv. Dominika u Trogiru. </p>
<p> Sličnu sudbinu kao Firentinčev lav imala je ploča sa stihovima Lijepe naše koja je 1935. zamijenila mletački reljef na Gradskoj vijećnici. </p>
<p>U Drugom svjetskom ratu fašistički komesar Trogira Nino Fanfogna Garagnin naredio je da ju se ukloni. Ploča je vraćena u vrijeme Hrvatskog proljeća 1971. i opet skinuta tri godine kasnije gušenjem nacionalnog pokreta. Kao simbol hrvatske samostalnosti ploča je ponovo na svome mjestu od 1990. </p>
<p>»Pronađeni reljefni mletački lav vjerojatno će ostati u Muzeju grada Trogira, a uskoro bi mogao na restauraciju. Treba ga dobro očistiti i sanirati«, ističe ravnateljica muzeja. </p>
<p>Dobro upućeni Trogirani napominju da događaj iz 1932. bilježi i jednu tužnu sudbinu. U skupini pobunjenika te noći bio je i jedan dvadesetogodišnji mladić. U strahu za svoju sudbinu zbog uništavanja mletačkih obilježja, nesretnik si je prerezao grkljan.</p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Chomsky i »Tajna ženskih gaćica« najčitaniji na mreži </p>
<p>Kad je knjiga u knjižari preskupa, a nema je (još) ni u cijenom mnogo prihvatljivijim bibliotekama domaćih tiskovina, najisplativije je i najjednostavnije, željeni naslov potražiti na zaslonu računala. Ukucate li na svoje računalo adresu www.elektronickeknjige.com, otvorit će vam se potpuno drukčiji literarni svijet od onoga na koji ste navikli – pred vama će se pojaviti 22 elektroničke knjige, i to besplatne, mahom suvremenih domaćih autora. </p>
<p>Među tom skupinom »internetskih« pisaca poznata su imena naše književnosti Stjepan Gulin, Robert Perišić, Nenad Rizvanović i Robert Mlinarec, ali i nove literarne snage, pisci čije vrijeme tek dolazi (ili bi trebalo doći) poput Ratka Bjelčića, Tomislava Bogdana, Dušana Gojkova, Sanjina Đukića i ostalih. </p>
<p>Domaćim piscima društvo čine samo dva strana, a njihov je izbor na spomenutoj adresi vrlo zanimljiv. Riječ je o jednome od vodećih filozofa i lingvista današnjice Noamu Chomskom, čija je knjiga »Mediji, propaganda i sistem« najčitanija na mreži (Chomskog je u elektroničkome obliku čitalo 14.179 posjetitelja), te o Françoisu duc de La Rochefoucaultu, klasicističkome moralistu koji u svojim »Maksimama«, klasičnome djelu europske književnosti, ironično govori o ljudskoj naravi.</p>
<p>Chomsky je najčitaniji, kaže nam pjesnik i prozaik Krešimir Pintarić, voditelj i glavni urednik projekta »Besplatne elektroničke knjige« Društva za promicanje književnosti na novim medijima. Chomskome »za petama« je Bjelčić s prozom »Tajna ženskih gaćica« koja je zainteresirala 9435 čitatelja, te zbornik proze FAK YU koji je čitalo 7508 posjetitelja, a rado se otvara i Pintarićev »Tour de force«, prva elektronička knjiga objavljena u sklopu tog projekta.</p>
<p>Poezija je dobro zastupljena na stranicama Društva za promicanje književnosti na novim medijima. Od ukupnog broja uvrštenih naslova, čak je deset pjesničkih zbirki, među kojima su Perišićev »Dvorac Amerika« i Gulinove »Kovine«.</p>
<p>»Dnevni posjeti jako variraju, ali su se sada tjedno stabilizirali na 1000 posjetitelja.Kad objavimo novu knjigu, broj posjeta skoči. Nakon objave najnovijih knjiga, u tjedan dana bilo je više od 2000 posjeta. Godišnje to iznosi više od 50.000 i raste s brojem dostupnih naslova«, napominje Pintarić.</p>
<p>Većina hrvatskih nakladnika zasad nije previše zainteresirana za objavljivanje knjiga u elektroničkome obliku. U nepunih pet godina koliko postojimo, izdali samo dvije elektroničke knjige u suizdavaštvu s Nakladom »Jesenski i Turk« (La Rochefoucaultove »Maksime«) i sa »Što čitaš?« (»Medije, propagandu i sistem« Noama Chomskog). </p>
<p>»I s 'Jesenskim i Turkom' i sa 'Što čitaš?' planiramo nastaviti suradnju tako da ove godine očekujemo barem dva-tri nova suizdavačka naslova«, dodaje naš sugovornik. </p>
<p>Osim do nakladnika, nije lako doći ni do autora koji bi objavljivali svoja djela na internetu. Pintarić ističe kako ne može očekivati da će ijedan autor potpisati objavljivanje besplatne elektroničke knjige ako mu komercijalni nakladnik nudi deset puta viši honorar za klasično tiskanu knjigu. Raspon honorara za elektroničku knjigu dosad je bio od nula do 2500 kuna. S druge strane, kaže Pintarić, komercijalni nakladnik može ponuditi veći honorar autoru jer će knjigu prodavati po stotinjak kuna, dok se elektroničke knjige mogu čitati bez naknade.</p>
<p>Premda je inicijativa nekolicine entuzijasta da populariziraju knjige i učine ih dostupnima bez naknade, ali istodobno i da omoguće mladim piscima da se potvrde i s vremenom nađu komercijalnog izdavača hvale vrijedan potez – čini se da je čitava ideja, barem zasad, osuđena na puko preživljavanje. Ministarstvo kulture nije dodijelilo potporu tom projektu za proteklu godinu tako da su se voditelji morali snalaziti. </p>
<p>»S promjenom sastava Vijeća za knjigu i nakladništvo Ministarstvo kulture prestalo je financirati projekt 'Besplatne elektroničke knjige'. Godine 2002. i 2003. dobili smo po 20.000 kuna, a masa novca koju je Ministarstvo prošle godine dalo za knjige i časopise je otprilike ista kao i prijašnjih godina. Dakle, novo Vijeće za knjigu i nakladništvo ne smatra da je objavljivanje besplatnih elektroničkih knjiga vrijedno njegove pažnje i potpore. Kad bi bilo jačih sponzora ili donatora, ne bi bilo teško ni osmisliti niti realizirati nove projekte«, ističe Pintarić.</p>
<p>Elektroničke publikacije – na internetu, disketama, CD-ROM-ovima - tek trebaju osvojiti hrvatsko tržište knjiga.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="22">
<p>Janica »pogasila« semafore </p>
<p>Za vrijeme Janičina nastupa zaustavile su se sve štoperice - vrijeme je bilo nepoznato na službenom semaforu, videozidu i u televizijskom prijenosu. Nakon kratkotrajnoga kaosa u cilju, na semaforu je zasvijetlio Janičin zaostatak 2.32 za najbržom. »Ubij me ako sam vozila tako sporo. Uopće mi se nije učinilo da sam mogla toliko zaostati«, prokomentirala je Janica Kostelić </p>
<p>MARIBOR (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> – Janica Kostelić zauzela je 21. mjesto u veleslalomu na Pohorju, a više od njezine vožnje komentirao se neobičan događaj iz njezine prve vožnje. Naime, za vrijeme Janičina nastupa zaustavile su se sve štoperice - vrijeme je bilo nepoznato na službenom semaforu, videozidu i u televizijskom prijenosu. Nakon kratkotrajnoga kaosa u cilju, na semaforu je zasvijetlio Janičin zaostatak 2.32 za najbržom. »Ubij me ako sam vozila tako sporo. Uopće mi se nije učinilo da sam mogla toliko zaostati«, prokomentirala je Janica Kostelić. </p>
<p>U drugu je vožnju Janica tako ušla kao 24. i jedina u hrvatskom kombinezonu. Naime, Ana Jelušić je bila 41. (zaostatak za Maze 3.28 sekundi), a Nika Fleiss nije ni startala zbog bolova u leđima. Nastavak veleslaloma nije previše promijenio niti Janičine pozicije, niti dinamiku vožnje, pa je utrku okončala na 21. mjestu. </p>
<p>– Izgleda kako je to normalno na ovoj stazi. U gornjem sam dijelu udarila u jedna vrata, u nastavku imala još malo pogrešaka i tako to završi, zaključila je Janica. </p>
<p>Sedam je tisuća Slovenaca imalo mnogo razloga uživati u sunčanom danu na Pohorju, budući da je njihova miljenica Tina Maze odvozila još jednu sjajnu utrku ove sezone. Vodila je Tina i nakon prve vožnje, a potom u nastavku i zadržala veleslalomski primat. Nadjačala je čak i Talijanku Karen Putzer, koja je prije dvije sezone bila nepobjediva veleslalomašica, ali je tek ove subote na Pohorju podsjetila na te dane. </p>
<p>Loša vijest za Janicu uspjesi su njezinih konkurentica Tanje Poutiainen i Anje Pärson u Svjetskom kupu. I dok Janica skuplja bodove na kapaljku, posebno Finkinja marljivo trži velik broj bodova u svakoj tehničkoj discipline. U subotu je bila treća, a Šveđanka Pärson dva mjesta niže. </p>
<p>Moramo zabilježiti još jedan zanimljiv podatak. Dok su zagrebački navijači prije tri dana gorljivo pozdravili sve skijašice, takav se slučaj nije dogodio u Mariboru. Oba puta kad je službeni spiker najavio Janičin nastup zrak je proparalo podosta zvižduka... </p>
<p>U nedjelju u 9.30 sati vozi se prva vožnja slaloma, a druga je na rasporedu u 12 sati. Staza je na Pohorju i nakon subote ostala nepoželjna za Janicu Kostelić. Veleslalomsko 21. mjesto hrvatske skijašice dodalo je još jednu crticu u trenutačnom Janičinu opisu kao skijašice koja sve teže ostvaruje visoke pozicije u slalomu i veleslalomu. Očito je njezino plodno tlo spust i superveleslalom, pa je tako sa skepsom najavila i nedjeljni nastup u slalomu. </p>
<p> • Rezultati veleslaloma: 1. Maze (Slo) 2:16.36, 2. Putzer (Ita) +0.22, 3. Ertl (Njem) +0.93, 4. Parson (Šve) +1.12, 5. Mancuso (SAD) i Hosp (Aut) po +1.22... 21. KOSTELIĆ +2.89...; redoslijed veleslaloma (nakon 6 utrka): 1. Poutiainen (Fin) 381 bodova, 2. Pärson (Šve) 350, 3. Maze (Slo) 328, 4. Putzer (Ita) 200, 5. Rienda-Contreras (Špa) 184... 8. KOSTELIĆ 156... ukupni redoslijed (nakon 23 utrke): 1. Poutiainen (Fin) 842 boda, 2. Götschl (Aut) 804, 3. KOSTELIĆ 799, 4. Pärson (Šve) 756, 5. Dorfmeister (Aut) 727... </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Najteže razdoblje u mojem životu</p>
<p>Kranjčar je potvrdio da neće promijeniti ritual na kakav je naviknuo u Maksimiru. I dalje će ispod dresa nositi majicu s natpisom »Ponosan kaj sam purger« / »Ne mogu igrači biti isključivi krivci za lošu polusezonu! Zato nisam pristao na smanjenje ugovora. Kada sam sve to rekao, u klubu su valjda osjetili da se ja nešto bunim ili da sam protiv njih«, kaže Niko Kranjčar</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dirljivo, sjetno, s ponekom crtom patetike... U takvom se ambijentu Niko Kranjčar u subotu oprostio od svoga Zagreba, svoga Dinama i okrenuo jedra prema jugu. Štoviše, oproštajnim je kadrovima nedostajala tek kakva sjetna glazbena kulisa, poput poznatoga stiha Novih fosila: »...uvijek me srce tiho zazebe...« </p>
<p> Dakako, nije Kranjčar ni prvi niti posljednji zagrebački nogometaš koji je (silom prilika) napustio Maksimir, pa je stoga nepotrebno cijeli ovaj transfer svrstati u žanr nekakve drame. No, donedavni je Dinamov kapetan, dan prije puta u Split, doista djelovao kao da je na rubu plača. </p>
<p> – Sjećam se kad je Deverić prelazio iz Dinama u Hajduk. Budite sigurni - svi oni odlaze s velikom »knedlom u grlu«, govorio nam je večer ranije Marko Mlinarić, bivša »plava desetka«, koja je igrala upravo u generaciji Nikina oca Zlatka.</p>
<p> Još iz njihovih vremena datiraju zagrebački glazbeni evergrini u izvedbi Novih fosila, koji su i danas neizbježni dio maksimirske nogometne kulise. Malo je tko mogao naslutiti da će upravo ti stihovi na neki način predstavljati i svojevrsnu nogometnu biografiju jednog od ponajvećih talenata u povijesti zagrebačkih travnjaka. Štoviše, kao da je neke od njih i sam Niko spjevao Dinamu na odlasku: »Sad kad te nema, neka uz mene spava; Jedino tvoje što imam, najdraža košulja plava; Ona čuva sne i riječi; Ljeto, zimu, sva ona jutra;...« </p>
<p>U subotu se, međutim, na maksimirskom oproštaju ipak pojavio u (odsad najdražoj?) košulji - bijeloj.</p>
<p> – Ovo mi je najteže razdoblje u životu, napomenuo je Kranjčar u oproštajnom govoru u kojem je nastojao pojasniti i neke detalje vezane za njegov prisilni odlazak iz Maksimira.</p>
<p> – Iz Dinama odlazim, jer ovdje ne računaju na mene. Posljednjih sam mjesec dana pomno razmatrao sve opcije, među kojima je bio i odlazak u Hajduk. Na kraju sam se upravo za to i odlučio. U Dinamu su mi rekli da se do petka do 16 sati moram izjasniti želim li ići u Hajduk, jer u protivnom Dinamo ponudu neće prihvatiti. To je bila kap koja je prelila čašu i u tom sam trenutku definitivno odlučio otići u Split.</p>
<p> Najbolje (nogometne) godine Kranjčar je odlučio provesti u svojoj domovini želeći upravo ovdje rasplamsati svoj talent.</p>
<p> – Zahvaljujem svima koji su bili uz mene i pratili me u tih šest predivnih godina. Ponosan sam što sam Dinamu priskrbio milijun i pol eura i što će s time moći održavati cijeli klub, od samih igrača, preko radnika, do svih ljudi koji su bili dio mog života u Maksimiru. Paralelno s time sam i jako sretan. Nisam očekivao da će mi Split i cijela regija na takav način pružiti ruku i čekati s toliko emocija. Za mene je to velika odgovornost i opterećenje. Možda sam odabrao teži put, ali mislim da je taj put ispravan. Mislim da je to najbolje za mene i moju karijeru. Jednostavno, mislim da ću ondje napraviti taj potreban korak naprijed u karijeri kojega nisam uspio napraviti u Dinamu. </p>
<p> Kritična masa u odnosima Dinamove uprave i mladoga maksimirskog kapetana niknula je onog trenutka kad je Niko odbio revidirati svoj ugovor kojim bi mu klub smanjio financijska primanja.</p>
<p> – Ne mogu igrači biti isključivi krivci za lošu polusezonu! Na smanjenje ugovora nisam pristao zbog principa, a to sam rekao i suigračima. Neki su nas »navijači« na treningu napadali s bejzbolskim palicama, uprava kluba uvijek je blatila nas igrače, pritom je promijenila i četiri trenera... Naravno, i mi imamo veliki postotak krivice. Kada sam sve to rekao, u klubu su valjda osjetili da se ja nešto bunim ili da sam protiv njih, a zapravo sam samo rekao realno stanje. Jedini je moj konflikt, ako se to tako može nazvati, bio onaj s trenerom Nikolom Jurčevićem, kad sam rekao da nismo uigrali momčad, posebno obrambeni red. Sve su drugo bile riječi omalovažavanja ne samo moga nogometnog znanja, nego i moga karaktera, mojeg morala. Nisam ulazio u sukob niti s trenerom Gračanom kada je na večeri s novinarima govorio protiv mene, niti sam bio u sukobu s trenerom Lončarevićem. </p>
<p> Kranjčar je potom potvrdio da neće promijeniti ritual na kakav je naviknuo u Maksimiru. I dalje će ispod dresa nositi majicu s natpisom »Ponosan kaj sam purger«.</p>
<p> – Mislim da Splićani znaju kakve su moje emocije, znaju da sam odrastao u gradu Zagrebu i Dinamu. Nije lako rastati se od svoga kluba. U nedjelju ću, dolaskom u Split, vjerojatno prekrižiti sa svim ovim emocijama. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Neretljak prema Zagrebu</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Dinamov dopredsjednik Zdravko Mamić ponudio je Mati Neretljaku europski bogat ugovor (spominje se 200.000 eura po sezoni). Sam Neretljak je već odlučio karijeru nastaviti u južnokorejskom Samsungu kada se javio Mamić. Dinamov mu poziv imponira, a nosi i dvojbu. Ode li u Samsung, zaradit će više novca, ali će i otići u medijsku izolaciju. U Dinamu zaraditi manje eura, ali će ostati pred očima izborniku Kranjčaru i klubovima jakih europskih liga.</p>
<p>– Dinamova je ponuda vrlo izdašna. Zavolio sam Hajduk i nije mi lako odlučiti. Razgovarao sam i sa Štimcem, kazao mu da me zvao Mamić, ali mi još nije ništa odgovorio. Malo ću pričekati i razmisliti.</p>
<p>Hajduk zasad ne reagira, iako može stopirati odlazak najpouzdanijeg igrača u suparnički klub. Neretljaku je dopušten odlazak ako mu novi poslodavac uplati 250.000 eura. Treba dodati da mu ugovor ističe u lipnju i da tada Hajduk nema pravo na odštetu. No, Neretljak bi rado ostao bez posebnih traženja u Poljudu, s tim da mu klub jamči da će igrati. Naime, u klubu su mu rekli da neće igrati ako ne potpiše novi ugovor, na što nije pristao i potražio je novi klub. I u tom je traženju pronašao Mamićev poziv. </p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Cibosi »naletjeli« raspoloženoj Zvezdi</p>
<p>Crvena Zvezda je na domaćem terenu znala je iskoristiti slabosti Cibone koja je prošlog tjedna ostala bez stožernog igrača Žižića / Kada se početkom drugog poluvremena očekivao pritisak Cibone, »gas« su ustvari dodali domaćini, protiv porozne suparničke obrane lako su poentirali za najveću prednost (62-42) u 26. minuti</p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> – Nakon što su se u srijedu plasirali u drugi krug Eurolige pobjedom protiv Estudiantesa, košarkaši Cibone su na gostovanju u Beogradu »naletjeli« na raspoloženu momčad Crvene zvezde. Konačnih 93-82 za »crveno-bijele« u 19. kolu Goodyear lige, može se prema prikazanom na terenu, smatrati vrlo prihvatljivim porazom za Zagrepčane. Anzulovićeva je momčad, osim kratkog razdoblja u 2. četvrtini, igrala jako loše u dvorani Pionir. </p>
<p>Nakon što je u prošlom kolu uvjerljivo svladala još jednog euroligaša, Union Olimpiju u Tivoliju, Crvena Zvezda je na domaćem terenu znala je iskoristiti slabosti Cibone koja je prošlog tjedna ostala bez stožernog igrača Žižića, dok su Vranković i Sesar zbog viroze ostali u Zagrebu. U 5. minuti domaćin je imao prednost od devet poena (15-6), a obruč cibosa punili su Stefanović i Henderson. Cibona je jedinu priliku na utakmici imala u drugoj četvrtini kada je Krstić u 14. minuti smanjio zaostatak na 30-31. Tada se Anzulović odlučio na promjenu obrane, no njegovi su igrači loše odigrali zonu koju su zvezdini šuteri odmah kaznili pogodivši tri trice. Zvezda se opet odvojila na desetak poena prednosti. Kada se početkom drugog poluvremena očekivao pritisak Cibone, »gas« su ustvari dodali domaćini, protiv porozne suparničke obrane lako su poentirali za najveću prednost (62-42) u 26. minuti. Cibosi su se uspjeli približiti na 55-67, no Trifunovićeva momčad ekspresno je odgovorila s osam uzastopnih poena i odvela dvoboj u mirnu završnicu. </p>
<p>Anzulović je na kraju veću prigodu pružio Moroviću, Roziću i Omerhodžiću, a svoje minute iskoristio je i Joško Poljak (12 poena, 4 skoka). Utakmica u Pioniru, kada gostuju hrvatski klubovi, ne može proći bez izgreda. Ovog puta u pitanju su bile petarde, a jedna je eksplodirala blizu noge Martona Badera dok je izvodio slobodna bacanja. Grčku sudac Koukoulekidis morao je nakratko prekinuti utakmicu, no daljnji razvoj utakmice i sigurno vodstvo Zvezde, primirili su domaće navijače.</p>
<p>– Niti u jednom dijelu nismo prikazali igru kao u prijašnjim utakmicama. Možda je došlo do pada koncentracije nakon plasmana u Top 16 Eurolige, ali to ne može biti opravdanje za ovako lošu igru, kazao je nakon utakmice trener Cibone Dražen Anzulović. </p>
<p>• Dvorana Pionir</p>
<p>CRVENA ZVEZDA – CIBONA VIP 93-82 (27-16, 21-21, 27-20,18-20)</p>
<p>CRVENA ZVEZDA: Jelesijević, Subotić 12 (2-2), Bjelica 2 (2-2), Dragojlović 16, Lepojević, Vitkovac 18 (3-4), Radivojević 8 (4-6), Dragičević, Henderson 8 (2-2), Wiszniewski 5, Stefanović 19 (1-1), Vukosavljević. </p>
<p>CIBONA VIP: Omerhodžić 6 (1-1), Longin 12 (5-5), Fitch 13 (6-6), Štimac 14 (6-6), Bader 8 (4-4). Poljak 12 (8-8), Rozić 4, Morović 2 (2-4), Popović 5, Krstić 6 (3-3).</p>
<p>SUCI: Koukoulekidis (Grč), Ankarali (Tur), Boltauzer (Slo), GLEDATELJA: 6500. </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Slavko STEFANOVIĆ. </p>
<p>I. P. A.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Poraz koji to nije trebao biti</p>
<p>Upravo je na »sklop u glavi« bilo ono čega se trener Ivan Sunara prije utakmice pribojavao. Stav »lako ćemo« koštao je Zagreb još jednog, 13. poraza</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nevjerojatno lošim pristupom igri, koji je cijelu utakmicu bio praćen povicima trenera Ivana Sunare, košarkaši Zagreba poraženi su u 19. kolu od najslabije momčadi Goodyear lige Heliosa 80-82. Ako su prije ove utakmice postojale kakve-takve šanse da Zagreb uhvati vlak za »final eight« ovim su porazom dovedene u sferu znanstvene fantastike. </p>
<p>Nakon pristojne prve četvrtine (23-16) Zagrebaši su pali u crnu rupu koju gosti koriste za seriju 10-0 i vodstvo 33-42 u drugoj četvrtini utakmice. Koševima Damira Miljkovića i Denisa Vrsaljka na poluvrijeme se otišlo rezultatom 37-42. Treba reći da je Zagrebov centar Dževad Alihodžić u početnih minutu i pol sakupio tri osobne pogreške i oslabio centarsku poziciju »mrava«.</p>
<p>Da bi Zagreb mogao doći do pobjede ukazivala je serija 21-0 ostvarena početkom posljednje dionice igre. Linas Juknevičius je s tri trice u minuti otvorio posljednju četvrtinu, pratili su to i ostali, i Zagreb je (naizgled) okrenuo vodu na svoj mlin (72-60). A, onda je opet uslijedilo osciliranje koje je toliko puta rezultiralo porazom. U posljednjih pet minuta primili su domaćini 22 poena, ubacili tek osam i Heliosu dopustilo drugo ovosezonsko slavlje. Pero Blaževski je u posljednjih pet minuta igre ubacio 15 poena (tri trice) i Zagrebu nanio poraz koji se kako se prije utakmice govorilo nije mogao dogoditi. Sve nade da bi Trnsko moglo ostati neosvojeno raspršene su nakon izgubljene lopte Nikole Garme i preciznog šuta iza linije 6.25 Blaževskog za konačnih 82-80 za goste.</p>
<p>– Pristup igri koštao nas je gubitka utakmice, rezimirao je viđeno trener poražene momčadi Ivan Sunara. </p>
<p>Upravo je »sklop u glavi« bilo ono čega se Sunara prije utakmice pribojavao. Stav »lako ćemo« koštao je Zagreb još jednog, 13. poraza. </p>
<p>• Dvorana u Trnskom</p>
<p>ZAGREB – HELIOS DOMŽALE 80-82 (23-16, 14-26, 16-18, 27-32)</p>
<p> ZAGREB : MILJKOVIĆ 24 (7-9), Simon 2, Babić, I. TOMAS 9 (1-2), Previšić, Juknevičius 14 (2-2), J. GARMA 8 (4-4), Vrsaljko 6 (2-4), Tomić, N. Garma 3, ALIHODŽIĆ, M. TOMAS 14 (4-5)</p>
<p> HELIOS : Janža 7 (5-6), Zalokar 9, Dimnik 3 (3-4), Grum 15 (3-4), Bajramlić, Turk, Ercegović, Močnik, Laškevič 12, Žerak 2, Blaževski 23 (4-5), Lorbek 11 (5-6), Petrović</p>
<p>SUCI: Zurapović, Adamović, Kunosić. GLEDATELJA: 300</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Pero BLAŽEVSKI</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Bonačić vraća Mladost na pobjedničke staze</p>
<p>Mladostaši su agresivnom igrom već nakon prve četvrtine vodili sa 4-1. Razlika se povećavala do najvećih 8-3 na kraju treće četvrtine. Uslijedilo je tada »nijemih« sedam minuta za mladostaše tijekom kojih nisu postigli nijedan pogodak.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Osmijeh se vratio na lica vaterpolista Mladosti. Nakon rezultatske krize mladostaši se vraćaju na pobjedničke staze, u utakmici trećeg kola skupine B Eurolige s 8-7 su pobijedili Barcelonetu. Prvo slavlje Mladosti u Euroligi trebalo je biti mnogo uvjerljivije, a na kraju su spašavali bod i bacili sjenu na odličnu igru pod vodstvom novog trenera Ozrena Bonačića.</p>
<p>– Tri su moguća razloga pada u posljednjoj četvrtini, teško je reći koji je glavni, vjerojatno od svega pomalo. Dakle, malo smo fizički pali, malo smo psihički pali i, što je najgore, mislili smo da je gotovo. Prestali smo igrati borbeno kao do tada. Ali, to ćemo popraviti i za 14 dana idemo s optimizmom u Barcelonu, komentirao je Bonačić.</p>
<p>Mladostaši su agresivnom igrom već nakon prve četvrtine vodili sa 4-1. Razlika se povećavala do najvećih 8-3 na kraju treće četvrtine. Uslijedilo je tada »nijemih« sedam minuta za mladostaše tijekom kojih nisu postigli nijedan pogodak. Posljednja četvrtina u potpunosti je pripala Barceloneti, s četiri uzastopna pogotka stigli su na 7-8 zaostatak. Stoga je u posljednjim sekundama Bonačić s »time-outom« pokušao smiriti svoje igrače, ali i prekinuti nalet Španjolaca. Zasluženo slavlje osigurao je vratar Dalibor Perčinić s nekoliko sjajnih obrana u završnici.</p>
<p>– Najveći dio utakmice smo igrali sjajno, pobjedi se ne treba gledati u zube. Osim toga, vjerojatno se Barceloneta preplašila prilike da dođu do boda u Zagrebu. Zadnjih sedam minuta smo igrali naivno, nismo se smjeli dovesti u tu situaciju, pobjeda je trebala biti mnogo izraženija. No, ova pobjeda nam je važna u psihološkom smislu, kako za prvenstvo, tako i za nastavak Eurolige, ustvrdio je kapetan mladostaša Vjekoslav Kobeščak.</p>
<p>• Plivalište na Savi </p>
<p>MLADOST – BARCELONETA 8-7 (4-1, 2-1, 2-1, 0-4)</p>
<p>MLADOST: Perčinić, Kačić, Vranješ, Jelača 1, Koljanin, Oreb 1, Vrbičić 2, Milaković 1, Primorac 2, Jerković, Vegar, Rogin, Kobeščak 1.</p>
<p>BARCELONETA: Andreo, Roca, Francisco, Espanol 2, Picas, Trbojević 1, Baco, Valles, Arevalo, Hernandez 2, Fernandez 1, Martin 1, Garcia.</p>
<p>SUCI: Scalochoritis (Grčka) i Ryckaert (Belgija). GLEDATELJA: 200.</p>
<p>REALIZACIJA IGRAČA VIŠE: Mladost 6 (9), Barceloneta 3 (8). </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Renato VRBIČIĆ.</p>
<p>Redoslijed: Pro Recco 5, Jadran HN 4, Mladost 2, Barceloneta 1. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Šprem u drugom tjednu Melbournea</p>
<p>Najbolja hrvatska tenisačica u trećem je kolu sa 6-4, 6-4 nadigrala 18. nositeljicu Ruskinju Jelenu Lihovcevu. Osmina finala najbolji je rezultat 20-godišnje Varaždinke u Melbourneu, prošle je godine poražena u prvom kolu </p>
<p>MELBOURNE</p>
<p> – Nakon krize s kraja prošle i početka ove sezone Karolina Šprem konačno se vratila starim navikama - pobjedama. Jedini je preostali hrvatski predstavnik na prvom Grand Slamu sezone stigao do drugog tjedna. Najbolja hrvatska tenisačica u trećem je kolu sa 6-4, 6-4 nadigrala 18. nositeljicu Ruskinju Jelenu Lihovcevu. Osmina finala najbolji je rezultat 20-godišnje Varaždinke u Melbourneu, prošle je godine poražena u prvom kolu. Početak drugog tjedna, kada samo najbolji ostaju, nosi dvoboj protiv prve tenisačice svijeta Amerikanke Lindsay Davenport. </p>
<p>Agresivnost se vratila u igru Karoline Šprem. Stoga je 29-godišnja Ruskinja bila pod stalnim pritiskom na servisu. Imperativ ubacivanja prvog servisa dodatno je uzdrmao Lihovcevu, što najbolje pokazuje čak 11 dvostrukih pogrešaka. Varaždinka je tako imala 15 break prilika, od kojih je pet iskoristila. Upravo je zbog agresivne igre, koja je donijela 24 winnera, Šprem uspjela nadoknaditi slabih 47 posto realizacije prvog servisa. Povrh svega, Lihovceva to nije znala iskoristiti, upisala je samo sedam winnera za 76 minuta igre. Šprem je u svakom setu rano dolazila do prednosti, koju onda nije ispuštala do kraja, iako se mučila sa servisom. Šprem i Lihovceva bile su gotovo izjednačene jedino u neforsiranim pogreškama (29-26). </p>
<p>Inače, prva se nositeljica bez problema obračunala s Ukrajinkom Vaidisovom, koja je pobijedila Jelenu Kostanić. A Davenport i Šprem prošle su godine dva puta igrale, u četvrtfinalu Wimbledona i 2. kolu turnira u San Diegu. Šprem oba puta nije uspjela uhvatiti set. </p>
<p>I dok su ponajveći favoriti Roddick, Hewitt, Nalbandian sigurno stigli do osmine finala, sedmi se nositelj Britanac Tim Henman oprostio od Australian opena. Rus Nikolaj Davidenko nakon Karlovića je u prvom kolu nadigrao i Henmana. Štoviše, bilo je uvjerljivih 6-4, 6-2, 6-2 za 26. nositelja, koji se osim sjajnog servisa i minimalno griješio, a Henman nije bio raspoložen za nadigravanje, što najbolje pokazuje njegova loša igra na mreži. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="29">
<p>Allawi: Nemoguće jamčiti sigurnost za izbore</p>
<p>Iračko ministarstvo unutarnjih poslova u subotu je najavilo da očekuje eskaliranje napada u tjednu uoči izbora i predstavilo pojačane mjere sigurnosti. No, ni iračke vlasti, ni Amerikanci ne vjeruju da se mogu spriječiti svi napadi, pa State Department poziva Iračane da »pokažu hrabrost« i iziđu na izbore </p>
<p>BAGDAD</p>
<p> - Tjedan dana prije parlamentarnih izbora u Iraku i samo dan nakon dvostrukog samoubilačkog napada u Bagdadu, terorist Abu Musab al Zarqawi poslao je novo upozorenje Iračanima koji namjeravaju sudjelovati na izborima. U subotu je njegova skupina, tijesno povezana s Al Qaidom Osame bin Ladena, objavila novu snimku pogubljenja dvojice Iračana koji su, prema vlastitom »priznanju«, surađivali s okupacijskim vlastima. </p>
<p>Novost na snimci, kako piše njemački Der Spiegel koji je vrpcu dobio na uvid, je činjenica da su Iračani smaknuti na cesti, a ne kao na dosadašnjim zapisima u zatvorenim prostorima. </p>
<p>Istodobno je i druga teroristička skupina Ansar al-Sunna na svojoj internet stranici objavila da je pogubila 15 iračkih vojnika koje je otela prošloga tjedna.</p>
<p>U priopćenju se navodi da su vojnici priznali »počinjene zločine« i stoga je nad njima primjenjen »Božji zakon«. »Neka njihova smrt bude primjer svima koji se suprostavljaju Bogu i Proroku i pomažu križarskim snagama u Iraku«, stoji u priopćenju. Zarkawijeva, ali i druge terorističke skupine već su upozorile da izbore smatraju protivnima islamu i zaprijetili smrću svima koji namjeravaju glasovati. </p>
<p>U subotu je iračko ministarstvo unutarnjih poslova najavilo da očekuje eskaliranje napada u tjednu uoči izbora i predstavilo pojačanje mjere sigurnosti, među kojima je i privremeno zavaranje granica i bagdadskog aerodroma. </p>
<p>No, te mjere vjerojatno neće biti dovoljne da spriječe napade pobunjenika koji žele omesti provedbu izbora. </p>
<p>To je u petaknavečer, nakon dva samoubilačka napada u kojima je u Bagdadu ubijeno najmanje 25 osoba, priznao i privremeni irački premijer Iyad Allawi. Upozorio je da će biti »nemoguće jamčiti punu sigurnost za parlamentarne izbore« koji se održavaju 30. siječnja. </p>
<p>Allawi je rekao da mjere koje su poduzimaju nisu dovoljne da spriječe sve napade pobunjenika. </p>
<p>S njegovom procjenom složio se i State Department. »Uzimajući u obzir povijest i oblike nasilja u Iraku posljednjih nekoliko mjeseci, ne bih rekao da će pokazivanje sigurnosnih mjera bili uvjerljivo«, rekao je dužnosnik američkog ministarstva vanjskih poslova. »Na Iračanima je da pokažu hrabrost«, dodao je.</p>
<p>SAD smatra da je 14 od ukupno 18 iračkih provincija razmjerno stabilno a najveći intenzitet napada očekuje u tri sunitske pokrajine sjeverno od Bagdada i u dijelovima samog glavnog grada.</p>
<p>Oba napada koja su se dogodila u petak bila su usmjerena protiv šijita, brojnije muslimanske vjerske skupine u Iraku. Prva auto-bomba eksplodirala je pred džamijom dok su vjernici slavili Bajram: poginulo je 13 osoba, a više od 40, među kojima je bilo i puno djece, ozlijeđeni su u eksploziji. Nekoliko sati nakon toga, auto-bomba maskirana kao vozilo hitne pomoći eksplodirala usred šijitske svadbe u jednom selu u blizini Bagdada. Najmanje je 12 osoba ubijeno, među njima četvero djece. Šijitski politički vođe smatraju da pobunjenici nastoje izazvati sukobe između pripadnika dviju sljedbi. </p>
<p>Svaki aspekt izbora, prvih od američke invazije na Irak i svrgavanja Saddama Husseina, odvija se u sjeni napada i sukoba. Nekoliko kandidata je ubijeno, drugi su primili prijetnje smrću zbog čega je predizborna kampanja među biračima, kako javljaju izvjestitelji, gotovo sasvim obustavljena. </p>
<p>R. I.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Oslobođena osmorica kineskih talaca </p>
<p>DUBAI</p>
<p> - Osmorica Kineza, koje je u Iraku otela naoružana skupina, oslobođena su, izvijestila je u subotu tv-postaja Al-Arabija sa sjedištem u Dubaiju pozivajući se na priopćenje te skupine.</p>
<p>»Osmorica Kineza oslobođena su i predana Odboru muslimanskih ulema«, glavnoj sunitskoj vjerskoj organizaciji u Iraku, izjavio je dopisnik Al-Arabije u Bagdadu, pozivajući se na priopćenje otmičara koji se nazivaju Brigade Nuamaan islamskog pokreta otpora. Odbor muslimanskih ulema već je uspješno posredovao u oslobađanju sedmoro Kineza u travnju 2004. Prema priopćenju, »taoci su oslobođeni pošto je Kina obećala da više neće slati svoje državljane u Irak«.</p>
<p>Otmičari su optužili taoce da su radili na izgradnji američkih postojenja u Iraku, što su kineske vlasti opovrgnule. Peking nije podupro rat Sjedinjenih Država i njihovih saveznika protiv režima Saddama Husseina i zatražio je lani od svojih poduzeća u Iraku da se povuku. No Kina kani sudjelovati u obnovi Iraka kada na vlast dođe nova vlada koja će se birati na izborima 30. siječnja. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Nova vlada puna mladih milijunaša</p>
<p>Rumunjska vlada jedinstven je slučaj među zemljama u tranziciji: skupina odabranih milijunaša vlada pučanstvom koje gotovo umire od bijede i gladi. Zato je, čini se, novi premijer Tariceanu odmah najavio glavne zadaće i obveze svoje vlade: zaoštravanje borbe protiv korupcije, za tržišne i porezne reforme </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Rumunjska televizija nema na svojem programu kviz emisiju »Tko želi biti milijunaš«, a Rumunjima, zapravo, ona i ne treba, jer su već prepuni milijunaša koji čak i vladaju njima! To posljednjih dana, suviše ironično, zaključuju neki strani izvjestitelji i analitičari koji su navalili u Rumunjsku da bi bolje upoznali stanje u toj državi koja se prije 15 godina, narodnom pobunom i ubojstvom diktatora Nicolaea Ceausescua i njegove supruge Elene oslobodila surove komunističke diktature i sada se našla na pragu Europske unije.</p>
<p>Naime, iz Bruxellesa je najavljeno da su Rumunjska i Bugarska zasad jedine dvije službene kandidatkinje koje bi nove članice EU-a trebale postati 1. siječnja 2007. Međutim, neslužbeno se Bukurešt upozorava kako to ipak nije sigurno, jer Rumunjska, u kojoj još cvatu korupcija, nezaposlenost i velika bijeda, dosad još nije ostvarila mnoge bitne uvjete za ulazak u EU. Tako je ugledni pariški Le Monde, u izvješću iz Bruxellesa, čak napisao kako je Hrvatska već sada, zajedno s Bugarskom, znatno spremnija od Rumunjske za članstvo u EU. </p>
<p>Upravo je zato iz Bukurešta stigao »pravi« odgovor. Naime, nakon predsjedničkih i parlamentarnih izbora koji su prvi put održani istoga dana, 28. studenoga 2004., Rumunjska je tek prošloga tjedna dobila novu vladu čija je glavna zadaća da uđe u povijest time što će u iduće dvije godine svoju državu ipak uvesti u EU. Rumunjska je na tim izborima dobila novog predsjednika, 53-godišnjega Traiana Basescua, bivšeg mornara zvanoga »Popaj«, kandidata dosadašnje oporbene koalicije Saveza za pravdu i istinu.</p>
<p>Pritom je bitno da ta koalicija pripada desnom centru jer su Rumunjskom od pada Ceausescua, uz tek kraće prekide, upravljale »lijeve« vlade.</p>
<p>Rumunjskom su uglavnom vladali »nasljednici« Ceausescua koji su se preodjenuli u »demokratsko« i »zapadnjačko« ruho, što je uvjerilo čak i NATO da tu zemlju primi u članstvo, kao što je i EU prihvatio za ozbiljnu kandidatkinju. Riječ je o donedavno vladajućoj Socijaldemokratskoj stranci (PSD) koja se »rodila« iz Rumunjske komunističke partije (RKP). Tako je donedavna predsjednik bio Ion Iliescu, nekadašnji Ceausescuov bliski suradnik i »nasljednik« koji se preobrazio u »demokrata«.</p>
<p> Sad je na parlamentarnim izborima, doduše, ponovno pobijedio PSD, ali nije uspio dobiti dovoljnu većinu da bi sastavio »lijevo-sredinsku« vladu, jer su mu neki dotadašnji koalicijski partneri okrenuli leđa. To više što je vođa te stranke, Adrian Nastase, donedavni premijer poražen na predsjedničkim izborima od »Popaja« Basescua koji je komunističku vladavinu proveo u iseljeništvu na Zapadu, a u Rumunjsku se vratio 1990. Sad je on veliki pobjednik izbora jer je njegov bliski suradnik i vršnjak, 53-godišnji Calin Tariceanu upravo uspio sastaviti vladu.</p>
<p>Naime, i premijer Tariceanu kao i predsjednik Basescu pripadaju desno-sredinskom Savezu za pravdu i istinu, što ga tvore Nacionalna liberalna stranka (PNL) i Demokratska stranka (PD). Nakon dugih pregovora i dogovora, očito je da su ta dvojica uspjeli u svoju vladinu koaliciju privući još dvije stranke koje su dosad bile u vladi, u savezu sa PSD: Rumunjsku humanističku stranku (PUR) i Stranku Mađara u Rumunjskoj (UDMR). Nova je vlada tako politički vrlo raznorodna i u parlamentu ima malu većinu. Stoga joj neki analitičari predviđaju znatne teškoće.</p>
<p>No, sada kada je ta vlada na startu i treba dokazati da je sposobna Rumunjsku uvesti u EU 1. siječnja 2007., u prvi plan medija izbija njezin sastav. Naime, bitno je da su gotovo svi ministri prilično mladi te istodobno pravi bogataši, na čelu s premijerom koji je najbogatiji. Tariceanu, koji je inače po obrazovanju inženjer vodnoga gospodarstva, kao uspješni poslovni čovjek ima imovinu »tešku« 12 milijuna eura. Među ministrima, koji su svi »mladi« između 30 i 45 godina i pritom uspješni poduzetnici, nitko dosad nije zaradio manje od milijun eura godišnje.</p>
<p> Tako je nova rumunjska vlada jedinstven slučaj, barem među tzv. zemljama u tranziciji, kandidatima za članstvo u EU, pogotovo onih u kojima prevladava posvemašnje siromaštvo: skupina odabranih milijunaša vlada pučanstvom koje gotovo umire od bijede i gladi. Zato je, čini se, novi premijer Tariceanu odmah najavio glavne zadaće i obveze svoje vlade: zaoštravanje borbe bez milosti protiv korupcije, za tržišne i porezne reforme kako bi se država pripremila za siguran ulazak u EU 1. siječnja 2007. i jačanje odnosa sa »saveznicima« u NATO-u.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Raskorak između retorike i realnosti </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Inauguralni govor predsjednika Georgea W. Busha za njegov drugi mandat u kojem je obećao boriti se protiv tiranije i širiti slobodu i demokraciju u najmračnije kutke svijeta naišao je na podijeljene reakcije Amerikanaca i američkih medija.</p>
<p>Čak 60 posto Amerikanaca, sumnja da SAD može »okončati tiraniju u svijetu«, što je Bush naveo kao dugoročni cilj, ali većina, također 60 posto, smatra da je širenje demokracije bitno za sigurnost Amerike, pokazalo je istraživanje javnoga mišljenja.</p>
<p> Dvije trećine ispitanika iz ankete televizije CNN, lista USA Today i Gallupa također je rekla kako zaustavljanje tiranije treba biti važan prioritet američke vanjske politike.</p>
<p>The Washington Post podsjeća kako je Bush poticao demokraciju kada se podudarala s interesima SAD-a, navodeći Irak, Iran i palestinske teritorije. </p>
<p>Međutim, kada je protivljenje tiraniji bilo u raskoraku sa sigurnosnom i ekonomskom politikom, kao u Pakistanu, Egiptu, Saudijskoj Arabiji, Rusiji i Kini, Busheva administracija je u protekle četiri godine dosljedno odabirala »ignorirati i ispričavati tlačenje«, stoji u komentaru, gdje se dodaje da će se ta politika morati promijeniti ako Bush želi ispuniti ono što je nagovijestio u inauguracijskom govoru.</p>
<p>The New York Times piše kako se Bushev govor usredotočio na ideale, ne na pojedinosti te zapaža kako je predsjednik propustio spomenuti Irak, Afganistan, terorizam kako bi njihovim izostavljanjem krize i kontroverze svog prvog mandata mogao predstaviti kao neproblematičnu borbu za slobodu. </p>
<p> »Ostaje veliki ponor između njegovih elokventnih aspiracija i realnosti na terenu. Provedba njegovih ideja neće biti laka, kući i u inozemstvu«, kaže NYT.</p>
<p>Razliku između Busheve retorike i politike ističe i Thomas Carothers iz Zaklade Carnegie za međunarodni mir.</p>
<p> »Retorika je tečna, ali je politika vrlo zbrkana. Zapravo, rat protiv terorizma natjerao je Sjedinene Države da postanu prijateljskije nastrojene prema nedemokratskim režimima«, rekao je on. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>SAD: Progon zločina u Darfuru ne prepustiti ICC-u </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Sjedinjene Države se zalažu za progon zločina počinjenih u sudanskoj pokrajini Darfur, ali se protive da se time bavi Međunarodni kazneni sud (ICC) iz Haaga, rekao je glasnogovornik State Departmenta Richard Boucher.</p>
<p>»Imali smo niz prigovora na Međunarodni kazneni sud te stoga ne mislimo da je on najbolji izbor za ovo«, rekao je Boucher na konferanciji za novinare.</p>
<p>SAD je odbio priznati ICC navodeći kao razlog strahovanje od politički motiviranog progona protiv američkih vojnika pred tim sudom i nastoji potpisati bilateralne sporazume s drugim zemljama o neizručivanju Amerikanaca sudu.</p>
<p> Boucher je istaknuo da SAD inzistira da se sudi optuženima za počinjene zločine u Darfuru za što se razmatraju različite mogućnosti, uključujući proširenje nadležnosti Međunarodnog kaznenog suda za Ruandu.</p>
<p>Službeni Washington je prošle godine proglasio genocidom krvoproliće u Darfuru gdje je poginulo destine tisuća ljudi, a 1,85 milijuna protjerano iz njihovih domova od početka 2003. u sukobima pobunjenika i snaga vlade iz Kartuma i milicija koje ona podupire. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Bjelorusija i Češka uzajamno protjerali diplomate</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Međusobnim protjerivanjem akreditiranih diplomata odnosi između Češke i Bjelorusije došli su do najniže točke i praktično su zamrznuti. Najprije je Bjelorusija proglasila češkog diplomata Pavla Krivohlavoga nepoželjnom osobom i zatražila da u roku od 24 sata napusti Bjelorusiju, a češka je strana odgovorila slično, zatraživši da bjeloruska diplomatkinja, kojoj se ne navodi ime, napusti smjesta Češku. Do spora je došlo kad je sredinom prošlog tjedna bjeloruska policija privela češkog diplomata Pavla Krivohlavoga na ispitivanje zbog toga što je u jednoj kavani u Minsku ispijao pivo sa 16-godišnjim (prethodno su bjeloruske vlasti tvrdile da ima 17 godina) srednjoškolcem. Prema informaciji Češke televizije i privatne televizije Nova postoje sumnje da se sastanci češkog diplomata i bjeloruskog gimnazijalca nisu završavali samo na konzumiranju alkohola, već su sadržavali i seksualne odnose. Češko ministarstvo vanjskih poslova smatra da su bjeloruske vlasti postupile u suprotnosti s međunarodnim pravom i nisu poštivale diplomatski imunitet prilikom privođenja češkog diplomata i smatra da njihov diplomat nije počinio kazneno djelo. </p>
<p>Bilo kako bilo odnosi između dvije zemlje sad su na najnižoj točki, a promatrači protjerivanje češkog diplomata dovode u vezu s činjenicom da je prilikom summita NATO-a u Pragu 2003. godine, češka vlada odbila dati ulaznu vizu bjeloruskom predsjedniku Lukašenku. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="35">
<p>Propuštena jedinstvena prilika za bolju turističku promociju </p>
<p>U Vjesniku od 10. siječnja 2005. godine objavljen je članak na pola stranice o regulaciji prometa Sljemenskom cestom, a povod je bio održavanje međunarodnog skijaškog natjecanja »Zlatni medvjed«. Uz članak je objavljena velika skica Sljemenske ceste od okretišta Mihaljevac preko Blizneca do vrha Sljemena i natrag preko Šestinskog lagvića. </p>
<p>Na toj skici upisane su neke značajnije točke uz cestu pa tako i Brestovac! Ne znam zašto nije upisan Kraljičin zdenac i Medvedgrad ukoliko se sitna, blijeda skica teško čitljivim natpisom ne smatra da je upravo potrebno tako posebno istaknuti lokaciju Medvedgrad. Ova činjenica me potakla da javno pitam autora zbog čega se to moglo dogoditi? Hrvatska radi prekrasnog mora, svog položaja i niza specifičnosti u kontinentalnom dijelu opravdano mnogo očekuje od turizma. Posebno se naglašava da treba poraditi i na kontinentalnom turizmu. U pripremama tako velike međunarodne sportske manifestacije, trebalo je iskoristiti sve elemente za promociju naše zemlje kao turističkog odredišta. No, na skici je ucrtan Brestovac, koji je ruglo i može biti samo antipromocija, a Kraljičin zdenac, primjerice, nije ni spomenut. Isto tako o Medvedgradu koji je pojam Medvednice i Sljemena i koji je praktički iz pepela obnovljen s ugostiteljskom ponudom predstavlja značajni punkt za svakog gosta i stranca. </p>
<p>Svaka zemlja koja misli na napredak svoje zemlje i opće dobro, iskoristit će svaku priliku u tom smjeru. Mi se svi tužimo kako obnova i opći napredak naše zemlje sporo napreduju i stalno se pitamo zašto je tako. Zato što smo zarobljenici nekih zabluda koje nas stalno dijele. </p>
<p>DRAGUTIN KELER Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>U imovinskim karticama pouzdan je samo podatak o imenu i prezimenu </p>
<p>U tv-emisiji Tihomira Ladišića »Otvoreno« o sukobu interesa mogli smo od jednog od sudionika emisije čuti da je jedini pouzdan podatak iz imovinskih kartica datum i mjesto ređenja; sve ostalo glede imovine je nepotpuno, odnosno sumnjivo!</p>
<p> U svezi sa sumnjom a kod nedavne afere jednog 'slučaja', u Saboru čuli smo i izjavu ugledne političarke da je i sama sumnja dovoljna da bi ministar abdicirao! Ako ništa drugo onda zbog moralnih pobuda, zbog vlastite političke svijesti i savjesti, zbog nas poreskih obveznika koji cijeli taj 'cirkus' sukoba interesa u krajnjoj liniji plaćamo iz vlastita džepa.</p>
<p> Uzajamne optužbe, ili tek sumnje, pozicije i opozicije ponovljene s prve ovogodišnje sjednice Sabora ukazuju na potrebu cijelog niza takvih moralnih ostavki da bi se u narodu, kako to predsjednik oporbe lijepo kaže sačuvao 'image' politike i političara! Sumnji je na pretek, a da se to skine s dnevnog reda manjka 'samo' politička volja! Uporno odbijanje predstavnika oporbe da imenuje ministra koji mu je prijetio, potvrda je pomanjkanja političke volje da se stvari izvedu na čistac! 'Ili kaži ili zašuti'. Moguće da je takva prijetnja i postojala, ne bi to bila nikakva revolucionarna novost iz našeg političkog života.</p>
<p>Protiv jedne građevinske tvrtke zbog nedovršenog Doma umirovljenika podnesena je i kaznena prijava koja se je vukla po sudu sve tamo do definitivne sudske zastare. Tadašnji ministar i negdašnji direktor spomenute građevinske tvrtke zaprijetio je povjereniku gradskog SUH-a: </p>
<p>»Zgazit ću te kao mrava ako još jednom spomeneš taj Dom umirovljenika«.</p>
<p>Konsenzus za pristup Europi na opće zadovoljstvo političara je postignut, ostalo samo pitanje kuda s 'balastom' mita i korupcije, a njega je previše.</p>
<p>DAMIR KALAFATIĆ Samobor</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Nije dobro 'igrati' na kratko pamćenje i podcijeniti građane </p>
<p>Reakcija gospođe Sanje Sarnavke iz grupe Ba.Be. u Vjesniku od 13. siječnja na komentare o njenoj nazočnosti u izbornom stožeru jednog od predsjedničkih kandidata pokazuje još jednom da javne osobe u nas računaju sa kratkim pamćenjem građana te da podcjenjuju njihovu inteligenciju. Zbog toga se i gospođa Sarnavka sada čudi što je njeno pojavljivanje u izbornom stožeru kandidata i aktualnog predsjednika izazvalo toliku pozornost. Za razliku od nje, ja se nimalo ne čudim, ali se čudim što se gospođa Sarnavka iščuđava. Pamćenje mi seže mjesecima unatrag, pa se sjećam raskola među feminističkim udrugama oko pitanja tko je podržavao kandidaturu žene za predsjednicu države, a tko ne, kad je ta žena Jadranka Kosor. Koliko mi je poznato, a gospođa Sarnavka je to iz petnih žila obznanjivala, Ba.B.e su svoju krovnu udruga napustile u ime načela političkog nesvrstavanja. Upravo tu leži razlog moga čuđenja što se gospođa Sarnavka čudi pozornosti koju je izazvala njena nazočnost u jednom od izbornih stožera, i to baš onome kojem su njeni istupi koristili. Stječem dojam da osim zaboravnima, čitatelje Vjesnika gospođa Sarnavka drži toliko politički retardiranima da nisu sposobni povezati dvije činjenice: javno odbijanje podrške jednome kandidatu i javna nazočnost u izbornom stožeru drugoga. Njena bi nazočnost u stožeru bilo kojega kandidata bila posve nevažna i javnosti nezanimljiva, da sama nije učinila sve da postane i važna i zanimljiva; prvo se potrudila da Jadranki Kosor osigura razvlačenje po medijima u negativnom kontekstu, a zatim je na čašu vina na dan očekivanog slavlja pošla u stožer njenoga suparnika. </p>
<p>MILAN SALOPEK Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Červar je veliki trener, ali je daleko od toga da bude – nepogrešiv </p>
<p>Čovjek je došao na čelo reprezentacije i osvojio svijet. Postao je svjetski prvak i olimpijski pobjednik, kao šef stručnoga stožera rukometne reprezentacije Hrvatske.</p>
<p>To što su ga neki, ali samo neki, osporavali prije i nakon Portugala, razumljivo je i istodobno beznačajno za čovjeka koji cijeni sebe i koji je samouvjereni pobjednik. Beznačajno je ali i djelomično razumljivo u zemlji u kojoj želimo i imamo različita mišljenja o svemu pa i o tome tko je koliko veliki trener.</p>
<p> Červar je već tada nakon dolaska u Zagreb, primajući zaslužene ovacije, s mladićima koji su pokorili svijet, pokazivao nerukometne ambicije, čangrizavost i nesigurnost, skrivajući se pod »pričom o malom čovjeku«. Koliko je veliki ili mali, on najbolje zna, a o tome hrvatska javnost i nije baš vodila velike rasprave. U Sloveniji je Červar u nekim sekvencama pokazao, osobito u utakmici s Dancima za treće mjesto, koliko može biti netaktičan i sklon sebi priuštiti previše, svađajući se sa sucima. Takav je egzibicionizam na štetu cijele momčadi.</p>
<p> Ulazak u politiku njegova je stvar, ali nije njegova stvar stalno potencirati u Zagrebu ili u kampu reprezentacije, neprijateljstva, ugroženost, maniju proganjanja, podcjenjivanja i sl. te iste manije pokušavati transferrirati na igrače.</p>
<p> Krajnje je nekorektno od njega što je prisvojio uspjeh momčadi Hrvatske i poklonio ga kandidatkinji HDZ-a u predsjedničkoj kampanji, jer bi on morao znati da ta momčad, pa čak i kad bi svi do jednoga igrača bili u HDZ-u, jeste momčad cijele Hrvatske. Međutim, Červar očito misli da nakon nedvojbenih i sjajnih uspjeha, smije sve, za razliku od drugih, koji su kao i on, ili još uspješniji.</p>
<p> Bajka o rukometnoj reprezentaciji neće trajati vječno, niti mora. Červar zbog toga neće biti sutra ni manji niti veći trener, jer je on postigao rijetko veliki uspjeh u sportu. Međutim, njegove ambicije na drugim područjima, jednako je teško ostvariti kao i pobjedničke u sportu, a za to će trebati dokazivanje na tim područjima. Zar mu nije opomena karikatura sa predsjedničkom kampanjom Ćire Blaževića. Ako Červar misli, da je kao rukometni pobjednik pozvan da svemu u Hrvatskoj određuje pravce i razinu kvalitete, vara se kao i svaki čovjek koji ne može jasno razabrati realne dosege pojedinih vrijednosti.</p>
<p>MARKO LJUBIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="39">
<p>Stradao dvadesetjednogodišnji mladić</p>
<p>ČEPIN</p>
<p> – Dvadesetjednogodišnji Dubravko Madunović iz Čepina smrtno je stradao nakon što je svojim automobilom sletio s ceste i udario u drvo. Ova se teška prometna nesreća dogodila u petak oko 22.50 sati na državnoj cesti broj 7, između Čepina i Livane. </p>
<p>Prema priopćenju PU osječko-baranjske, do nesreće je došlo kada se Madunović, upravljajući osobnim automobilom marke »renault clio« registracijskih oznaka OS 984-EI, kretao iz smjera Osijeka prema Čepinu. Na dijelu državne ceste između Livane i Čepina on je iz zasad još nepoznatih razloga izgubio nadzor nad upravljačem. Vozilom je naglo prešao na suprotni kolnički trak s kojeg je potom sletio na travnjak te se zaustavio zabivši se u stablo. </p>
<p>Od silovitog udarca vozilo je potpuno smrskano, a mladi je vozač, zadobivši teške tjelesne ozljede, preminuo na mjestu nesreće. O kakvom se udarcu radilo govori i činjenica da se do tijela mladića nije moglo doći sve dok na mjesto događaja nisu stigli pripadnici Javne vatrogasne postrojbe grada Osijeka koji su morali rezati lim smrskanog vozila. Očevid je na mjestu nesreće obavio istražni sudac Županijskog suda u Osijeku uz asistenciju djelatnika prometne policije PU osječko-baranjske. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Nesreća uzrokovana neprilagođenom brzinom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dvadesetdvogodišnja djevojka zadobila je teške tjelesne ozljede opasne po život u prometnoj nesreći koja se u subotu oko tri sata ujutro dogodila na Samoborskoj cesti kod kućnog broja 263. Kako je priopćeno u PU zagrebačkoj, 21-godišnji mladić s kojim se djevojka vozila u automobilu, upravljajući »opelom vectrom« u smjeru zapada prevelikom brzinom, pokušao je na navedenoj adresi izbjeći plastičnu vreću za smeće koju je netko ostavio na sredini kolnika. Automobil se tada zanio u lijevo nastavljajući nekontroliranu vožnju, da bi prednjim desnim kotačem udario u rubni kamen, sletio na južni nogostup i naletio na betonsko-željeznu ogradu obiteljske kuće. Uslijed udarca »vectra« je odbačena natrag na cestu te je desnim bokom automobil udario u stup javne rasvjete. Djevojka je kolima hitne pomoći prevezena u KB Sestara milosrdnica gdje je zadržana zbog težine ozljeda. Vozač je prošao samo s lakšim ozljedama, a alkotestiranjem je utvrđeno da nije vozio pod utjecajem alkohola. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>U 24 sata četiri kaznena djela nad maloljetnicima </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U četiri kaznena djela koja su se u 24 sata dogodila u Zagrebu žrtve su maloljetnici kojima su pod prijetnjom, čak i nožem, ukradeni mobiteli i novac, rečeno je u subotu na konferenciji za novinare u PU zagrebačkoj. Policija je priopćila da su najvjerojatnije počinitelji svih tih djela Romi. </p>
<p> U petak u 19.30 sati u Ulici grada Vukovara dvojica razbojnika, prijeteći nožem, dvojici maloljetnika (1989. i 1990.) uzeli su novac i mobitel. </p>
<p> U 21.20 sati u Donjim Sveticama dvojica razbojnika prišla su maloljetniku (1987.) i od njega zatražili mobitel. Kako im ni nakon nekoliko udaraca šakom po glavi nije htio dati mobitel pobjegli su automobilom. Maloljetnik je odbio liječničku pomoć. </p>
<p> U 19.15 sati također u Donjim Sveticama nepoznati je počinitelj prišao maloljetniku (1990.) i dvojici njegovih prijatelja zatraživši od njih mobitel kako bi nekoga nazvao. U trenutku kad je maloljetniku zazvonio mobitel razbojnik ga je uzeo, izvadio karticu i počeo se udaljavati. Kada je maloljetnik pokušao vratiti svoj mobitel, razbojnik mu je zaprijetio i otišao.</p>
<p> U 22 sata u Ivanićgradskoj ulici pokraj maloljetnika (1988.) i njegova društva zaustavio se automobil iz kojeg su izašla dvojica muškaraca te zatražila od njega da im pokaže mobitel. Dok je maloljetnik razbojnicima pokazivao mobitel, jedan od njih ga je istrgnuo iz ruke, a nakon toga su pobjegli automobilom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Ilegalno posjedovao oružje</p>
<p>BELI MANASTIR</p>
<p> – Temeljem sudskoga naloga, a zbog sumnje da ilegalno posjeduje oružje, djelatnici Policijske postaje Beli Manastir u petak su obavili pretragu kuće u Karancu u kojoj stanuje dvadesetdvogodišnji mladić. Pretragom kuće policija je pronašla tri automatske puške, sedam ručnih bombi, 18 spremnika za streljivo i veću količinu streljiva. Oružje i eksplozivne tvari su oduzeti, te je protiv njega podnesena odgovarajuća kaznena prijava.</p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Podmetnuo požar u garaži stambene zgrade</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nepoznati počinitelj je u petak, između 9.45 i 10.10 sati, u Ulici Gjure Prejca u Dubravi u zajedničkoj garaži koju koriste stanari zgrade zapalio kombi 34-godišnjeg Zagrepčanina, doznaje se iz policije. Počinitelj je ušao u garažu te je kroz otprije razbijeno zadnje vjetrobransko staklo zapalio zadnji dio automobila marke »VW transporter«. Požar se proširio na ostale gorive dijelove automobila i cijelu unutrašnjost te djelomično i na parkirani osobni automobil marke »fiat stilo« zagrebačkih registracijskih oznaka. Ukupna materijalna šteta iznosi 40.000 kuna. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Poginuo otac troje djece</p>
<p>ZABOK</p>
<p> - U subotu oko 17,55 sati na prijelazu preko željezničke pruge u Lugu Zabočkome, u nesreći koja se dogdila kada je putnički vlak naletio na osobni automobil, poginuo je suvozač Darko Horvat (37) iz Oroslavja. U nesreći je ozlijeđena i vozačica, Darkova supruga Dragica, kao i njihovo troje djece. Ženi je liječnička pomoć ukazana u zabočkoj Općoj bolnici, dok su djeca prevežena u Dječju bolnicu u Zagrebu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="45">
<p>A380 prevelik za većinu aerodromskih pristaništa</p>
<p>Štovani putnici, govori vam vaš Airbus. Dobrodošli u naš A380, na let u neizvjesnu budućnost. Ovaj zrakoplov još nije ni poletio, a već je izazvao niz proturječnih kritika. Bez obzira na to, nadamo se da ćete uživati u letu, zajedno sa svim ostalim putnicima, njih 800</p>
<p>Trijumf tehnologije i europskog zajedništva ili novi primjer razmetljivosti kojega će ubrzo prizemljiti huda sudba Concordea? Zračni vladar 21. stoljeća ili neuspio projekt koji neće moći ni uzletjeti? Idealan »suputnik« za romantične odiseje na druge kontinente ili pak nesnosno tijesna i prepuna zračna komora sa 800 štedljivih putnika? Na odgovore ćemo pričekati, no kakvi god bili, Ikar može biti ponosan na svoj drevni samoubilački naum jer je njime utro put ljudskoj vrsti u osvajanju neba.</p>
<p>Otkad je ovoga utorka, 18. siječnja, u francuskome Toulouseu tvrtka Airbus svijetu predstavila svoj najnoviji model A380 kojemu su, zbog golijatskih dimenzija, neki već nadjenuli i banalni nadimak »Superairbus«, u stručnim se krugovima, ali i u laičkim medijima, neprestance izmjenjuju optimizam i pesimizam, entuzijazam i razočaranje...</p>
<p>Na prvi pogled dvojbe nema. Najveći zrakoplov na svijetu u pripadajućem mu najvećem hangaru na svijetu, predstavlja, kažu pobornici, pravu revoluciju u zračnom prometu, ovoga puta zašećerenu i ekstravagantnim obećanjima o barovima, biljarskim stolovima, tuševima, knjižnicama i spavaonicama. Povijest se ponavlja – iste su se misli o revoluciji rojile i sredinom 60-ih godina 20. stoljeća kada je američki Boeing proizveo svoj 747, poznatiji kao jumbo jet. I on će, tad je rečeno, biti najveći na svijetu; i on će prevoziti najviše putnika (400); i on će tvrtkama srezati troškove; i on će smanjiti gužve u zračnom prometu.</p>
<p>Skeptici dobrog pamćenja sjećaju se čak i da su se Boeingovi čelnici tad razmetali obećanjima o kazalištima i svečanim plesnim dvoranama na nebu. No, od svega toga nije bilo ništa. Zrakoplovi su, kad se sve zbroji i oduzme, ipak stvoreni tek za jednu od dvije svrhe – prijevoz tereta ili putnika.</p>
<p>Ipak, štednja bi, po svoj prilici, mogla biti drugo ime modela A380. U luksuznijoj će varijanti moći, naime, prevesti najmanje 555 putnika, što je za trećinu više od Boeingova jumbo-starčića, dok bi u varijanti »sve je turistička klasa« putnika moglo biti 853. To, drugim riječima, znači manje letova za prijevoz većeg broja putnika. Bit će zanimljivo vidjeti kako će zrakoplovne tvrtke uvjeravati možebitne putnike da putuju sa 500 do 800 nepoznatih osoba.</p>
<p>U Airbusu se uz to hvale i podatkom da će A380 po putniku trošiti najmanje goriva od svih konkurenata. Za razliku od Concordea kojemu su mjerili koliko će brzo preletjeti Atlantik, »Superairbusu« će zasigurno mjeriti koliko će brzo – zarađivati. </p>
<p>Zbog rekordnog raspona krila, za većinu je aerodromskih pristaništa A380 prevelik. Deseci se najvećih zračnih luka diljem svijeta već pripremaju za njegov prihvat, a dosad je posve spremna samo ona münchenska. To, nažalost, znači da će svi putnici koji žele stići u manje gradove, biti prisiljeni presjedati. Nadalje, veći broj putnika mogao bi biti i nepresušan izvor masovnih kašnjenja, posebice u suvremenom svjetlu vrlo strogih sigurnosnih provjera putnika pri ukrcaju. Logika, uostalom, nalaže da bi se među 800 putnika kakav terorist mogao mnogo lakše pritajiti negoli među njih 150 do 200 – šanse za to četiri su puta veće. </p>
<p>Gledajući ga – zadivljeno ili s rezignacijom – postavljaju se, eto, bezbrojna pitanja, no sva su bespredmetna ako se prethodno ne odgovori i na ovo – hoće li Airbus A380 uopće moći letjeti? Taj ćemo ključan odgovor dobiti uskoro, krajem ožujka ili početkom travnja kad će biti upriličen prvi probni let. »Dragi putnici, tvornica je tu, knjiga rezervacija je puna, sjedalo rezervirajte što bliže izlazu, vežite se, polijećemo...« </p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Porinut tanker u Uljaniku </p>
<p>PULA</p>
<p> - U pulskom brodogradilištu »Uljanik« u subotu je porinut tanker izgrađen za ruskog naručitelja, kompaniju Novoship, posljednji iz serije od četiri takva broda. Brod nosivosti 47.400 tona, dugačak je 182,50 i širok 32,20 metara. Pokretat će ga Uljanikov motor snage 8580 kilovata, a razvijat će <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 15,20 čvorova. </p>
<p> Ugovor za taj brod potpisan je 18. listopada 2001. godine, a kobilica je na navoz položena lani u kolovozu. Porinuće je bilo radnog karaktera pa brod nije kršten. Kako se doznaje, Uljanik planira potkraj travnja predati vlasniku tanker. . Novoship je sva četiri broda prodao kompaniji Stena.</p>
<p>U knjizi narudžbi Uljanik ima 23 broda koji mu osiguravaju punu zaposlenost do 2009. godine. Ove godine brodogradilište planira isporučiti sedam brodova i ostvariti više od 200 milijuna američkih dolara izvoza. Lani je Uljanik isporučio pet brodova i realizirao 160 milijuna američkih dolara. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="47">
<p>Bura zbog Pattena</p>
<p>Dubrovčani smatraju da je riječ o diktatu iz Zagreba, te da naslov počasnog građanina Dubrovnika više zaslužuju gradonačelnik New Yorka Bloomberg ili slavni glumac Tom Cruise</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Odluka Gradskog vijeća za koju je glasalo 14 vijećnika, a osam je bilo protiv, da se početkom veljače na Dan Grada Dubrovnika, kad je i Festa svetog Vlaha,počasnim građaninom proglasi britanski diplomat i bivši povjerenik Europske komisije vanjske poslove Christopher Patten, među Dubrovčanima je u subotu izazvala veliko negodovanje. </p>
<p>Naime, nakon što je prošle godine titulu počasnog građanina Dubrovnika prihvatio Sveti Otac Ivan Pavao II., a prije njega zbog iznimnih zasluga tim su naslovom počašćeni akademik Ivan Supek i Kathy Willkes, Dubrovčani smatraju da je sada u odabiru trebalo primijeniti daleko stroži kriterij.</p>
<p> Većina građana, kao i dobar dio gradskih vijećnika uopće ne zna tko je Patten. Poneki znaju da je bio povjerenik za vanjske poslove u Prodijevoj komisiji, a tek ga rijetki povezuju s dužnosti zadnjeg guvernera britanske kolonije Hong Konga. No nitko se ne može sjetiti čime je Patten zadužio Dubrovnik, kojeg je posjetio dvaput, da bi mu se dodijelio naslov počasnog građanina. Ono što ponajviše iritira mnoge građane jest činjenica da su prijedlog za Pattena kao počasnog građanina Dubrovnika uputili Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova pa podizanje ruku gradskih vijećnika smatraju »diktatom iz Zagreba«.</p>
<p> Objašnjenje ministra vanjskih poslova u ostavci Miomira Žužula, dostavljeno Gradskom vijeću uz sam prijedlog odluke, kako je Patten u više navrata isticao da je hrvatska kulturna baština dio europskog civilizacijskog naslijeđa te da je ljepote Dubrovnika uspoređivao s Parizom, Venecijom i Londonom, na dubrovačkim je ulicama popraćeno podsmijehom. </p>
<p>»Christopher Patten uistinu je veliki prijatelj Republike Hrvatske koji se zauzimao za individualni pristup Hrvatske Europskoj uniji. Kao povjerenik Europske komisije za vanjske poslove često je u svojim govorima isticao Hrvatsku kao primjer demokratskih reformi i napretka«, ističe premijer Ivo Sanader u prijedlogu hrvatske vlade. Patten je četiri puta posjetio Hrvatsku, od toga dvaput boravio u Dubrovniku u koji se, navodi se u objašnjenju, »zaljubio na prvi pogled«. </p>
<p>Ako za proglašenje počasnim građaninom mjerilo nisu bile zasluge vezane uz Dubrovnik već je u pitanju bila svojevrsna »reklama« Hrvatske, zašto onda, pitaju se Dubrovčani, nije predložen primjerice gradonačelnik New Yorka Michael Bloomberg ili slavni američki glumac Tom Cruise? </p>
<p>Bloomberg je, smatraju u Gradu, tijekom boravka u Dubrovniku kad su se predstavljale kandidature za Olimpijske igre, barem inzistirao da konferenciju za novinare unatoč kiši održi na terasi hotela »Excelsior« kako bi brojne televizijske kamere pa i one CNN-ova a iz njegovih leđa prikazale Grad. </p>
<p>Nakon Bloombergova pojavljivanja u udarnim televizijskim terminima, povećan je interes u New Yorku i drugdje u SAD-u za ljetovanje u Dubrovniku. što Dubrovčani ocjenjuju većim doprinosom njihovu gradu nego što ga je dao Patten. </p>
<p>Stoga na dubrovačkim ulicama vlada mišljenje da je Grad po tko zna koji put ponovo politički »isprostituiran«.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Razbijen pano Ante Gotovine </p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Oštećen je veliki samostojeći svijetleći pano sa slikom odbjegloga generala Ante Gotovine koji je postavljen u središtu Pakoštana, izvijestila je u subotu poslijepodne Policijska uprava zadarska. Policiji je tek poslijepodne dojavljeno da je pano oštećen, a pretpostavlja se da je oštećen u noći na subotu. Pano je razbijen velikim betonskim blokom. U tijeku je kriminalistička obrada, utvrđivanje nastale materijalne štete i utvrđivanje vlasnika panoa. Drugi samostojeći pano, sličan razbijenom, nalazi se na Jadranskoj magistrali na ulazu u Pakoštane, no on nije oštećen. Oštećeni pano na rivi najveći je od svih koji su postavljeni na području Zadarske županije nakon izdavanja haaške optužnice protiv generala. U Pakoštanima, rodnom Gotovininom mjestu, nalazi se i njegova kuća. Pano sa slikom generala Gotovine i natpisom »Heroj, a ne zločinac«, što se nalazio na bedemima iznad glavnih gradskih vrata u Zadru i koji je posljednjih godina izazvao najviše polemika, bio je oštećivan nekoliko puta, da bi u noći na 24. prosinca prošle godine bio skinut s bedema. Policija još nije otkrila tko je skinuo taj plakat kao ni tko ga je oštećivao nekoliko puta. </p>
<p>Lj. I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Lokalni izbori ipak 15. svibnja</p>
<p>U sklopu priprema za te izbore, HDZ će potkraj veljače održati zatvoreni sastanak svih stranačkih tijela. »Za razliku od nekih drugih stranaka, mi nećemo slati direktive iz Zagreba i govoriti s kim treba a s kim ne treba koalirati i tko mora biti načelnik, gradonačelnik ili župan«, rekao je premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader</p>
<p>ZAGREB- Iako je sredinom prosinca najavio mogućnost da Vlada prihvati inicijativu dalmatinskih župana i predloži izmjenu Zakona o izboru članova predstavničkih tijela lokalne i područne samouprave kako se lokalni izbori ne bi održavali treću nedjelju u svibnju nego u travnju, premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader u subotu je rekao da će se izbori ipak održati 15. svibnja.</p>
<p>»Stajalište je svih tijela HDZ-a da izbori sukladno Zakonu budu treće nedjelje svibnja. Dakle, HDZ neće ići s inicijativom da se Zakon promijeni što su neki župani predlagali zbog turističke sezone«, izjavio je Sanader novinarima nakon zajedničke sjednice Središnjeg odbora, Nacionalnog vijeća, Predsjedništva i Kluba zastupnika HDZ-a. Na sjednici su analizirani rezultati predsjedničkih izbora koji su, rekao je premijer, potvrdili da je HDZ najjača politička snaga hrvatskog naroda. </p>
<p>Radi priprema za lokalne izbore HDZ će potkraj veljače održati dvodnevnu »klauzuru«, zatvoreni sastanak središnjih tijela stranke na kojem će glavna tema biti priprema stranačkih organizacija na terenu. Slična »klauzura« održana je i 2003. uoči parlamentarnih izbora. </p>
<p>Sanader je istaknuo da će se u HDZ-u nastaviti učvršćivati načelo subsidijarnosti pa će stranačke organizacije na terenu imati autonomiju u odlučivanju o redoslijedu kandidata na izbornim listama, kandidatima za načelnike, gradonačelnike i župane te u odlukama o mogućim koalicijama. </p>
<p>»Za razliku od nekih drugih stranaka, mi nećemo slati direktive iz Zagreba i govoriti s kim treba a s kim ne treba koalirati i tko mora biti načelnik, gradonačelnik ili župan«, dodao je Sanader. Na pitanje je li na sastanku bilo riječi o mogućim nasljednicima potpredsjednika Vlade i ministra zdravstva i socijalne skrbi Andrije Hebranga, Sanader je rekao da se nije razgovaralo o kadrovskoj problematici, ali da će se idućih dana »neke dileme oko Hebrangovog ostanka ili odlaska definitivno razriješiti.«</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Sanader: Hrvatska se ne mora bojati povijesne komisije</p>
<p>»Da Hrvatska nije prihvatila slovensku inicijativu o zajedničkoj povijesnoj komisiji, sugerirala bi da je se boji. Mi nemamo nikakva razloga bojati se, a komisija nema zadaću dati prijedlog razgraničenja za točke oko kojih nismo postigli suglasnost u proteklih 15 godina, već bi osvijetlila hrvatsko-slovenske odnose koji su u prošlosti bili izvrsni i kojima se možemo podičiti«, rekao je premijer Ivo Sanader komentirajući odluku sa svog sastanka sa slovenskim premijerom Janezom Janšom, u petak u Mokricama, o osnivanju hrvatsko-slovenske povijesne komisije.</p>
<p>Sanader je dodao da komisija može pomoći u donošenu političkih odluka i upoznati širu javnost i u jednoj i u drugoj državi s nedovoljno poznatim činjenicama.</p>
<p>»Slovenija je imala povijesne komisije i s Italijom i Austrijom, pa zašto ne bi imala i s Hrvatskom. Rad te komisije neće biti opterećen i može samo donijeti pozitivne pomake u rasvjetljavanju naših odnosa. Postoji dobra volja s obje strane što se vidjelo u tome da je vrlo dobro prihvaćen prijedlog da se u Hrvatskoj održi zajednička sjednica dviju vlada«, izjavio je hrvatski premijer, ističući da će o graničnim pitanjima presuditi zajednički bilateralni dogovor ili međunarodna arbitraža.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>U sukobu interesa 250 državnih dužnosnika</p>
<p>SDP je naredio Šimi Lučinu da povuče potpis s HNS-ova zahtjeva da se osnuje povjerenstvo za ispitivanje Sanaderove i Žužulove imovine, tvrdi haenesovac Antun Kapraljević </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Trenutačno je barem 250 državnih dužnosnika koji su u sukobu interesa. To su podaci iz baze podakata koje sam ostavio iza sebe, istaknuo je u subotu na konferenciji za novinare u Osijeku Antun Kapraljević, saborski zastupnik HNS-a i bivši čelnik Povjerenstva za utvrđivanje sukoba interesa. </p>
<p>Očekuje da novi sastav Povjerenstva započne sa radom i obradi 53 prijave i mišljenja. »Mi to nismo uspjeli jer nikad nisam imao potrebne 'četiri ruke' za donošenje odluka«, tvrdi Kapraljević. </p>
<p>Nije želio imenovati državne dužnosnike koji su u sukobu interesa, no naglasio je da nije riječ o saborskim zastupnicima već o onima koji obnašaju izvršnu vlast, načelnicima, gradonačelnicima, županima, pa i nekim osobama u ministarstvima. </p>
<p>Osvrnuvši se na događaje koji su uslijedili nakon HNS-ova prijedloga da se osnuje istražno povjerenstvo koje bi ispitalo način stjecanja imovine premijera Ive Sanadera i ministra vanjskih poslova u ostavci Miomira Žužula, Kapraljević je zaključio kako »mnogima nije odgovaralo da se to povjerenstvo osnuje«. </p>
<p>»Nakon Žužulova odlaska, osnivanje istražnog povjerenstva odjednom više nije bilo potrebno. Ubrzo nam je stigla ponuda iz SDP-a, kao HDZ-ova posrednika, da odustanemo. Kad smo to odbili, stigla nam je i ponuda vladajućih da odustanemo jer to povjerenstvo više nije potrebno«, kazao je Kapraljević. Rekao je i da se istražno povjerenstvo nije moglo osnovati jer nisu uspjeli prikupiti potrebnih 16 potpisa. Kapraljević smatra kako je ključni korak da se iz dnevnog reda saborske sjednice izbaci HNS-ov prijedlog učinio SDP zatraživši od Šime Lučinu da povuče potpis sa zahtjeva.</p>
<p>»Tada nam je potreban 16. potpis za osnivanje povjerenstva dao Zlatko Kramarić. No, na dan osnivanja povukao je svoj potpis zajedno sa svojim kolegom Ivom Bancem«, ističe Kapraljević, komentirajući taj njihov potez kao pokušaj da se LS približi HDZ-u. </p>
<p>Haenesovci i dalje traži potpisnike iako sumnjaju da će uspjeti jer su stranke u Hrvatskoj isprepletene i dogovaraju se i više nego što to građani misle, kaže Kapraljević. Ocijenio je da je u ovome trenutku HNS »sam i bez podrške drugih stranaka« upravo zato što je krenuo u borbu protiv korupcije.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>T-HT naplaćuje i neostvarene telefonske pozive?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema tvrdnjama građana koji su se proteklih dana javili u Vjesnikovu redakciju, T-HT naplaćuje i neostvarene telefonske razgovore - i samu zvonjavu telefona i poziv na broj koji je u tom trenutku zauzet.</p>
<p>Zagrepčanka Ljerka Vučić tvrdi da su na njezinu telefonskom računu registrirana i sa po 47 lipa plus PDV naplaćena dva poziva njezinim roditeljima u susjednu Bosnu i Hercegovinu, ali ti pozivi, tvrdi, nisu ostvareni jer nitko nije podigao slušalicu.</p>
<p>Ponukana neopravdanim troškom, zatražila je objašnjenje na besplatnom telefonu T-HT-a. Rečeno joj je da se neostvareni pozivi u načelu ne naplaćuju, ali moguće je da nova centrala nakon pete zvonjave registrira poziv kao ostvaren.</p>
<p>Drugi slučaj koji je Vjesniku dojavila građanka koja je željela ostati neimenovana, odnosi se na neostvareni telefonski poziv u Hrvatskoj. Ona tvrdi da desetak puta mjesečno zove svoju tetu koja se rijetko javlja na telefon jer slabije čuje, a nema telefonsku sekretaricu. Prema ispisu poziva koji nam je predočila, proizlazi da za pozive na koje se nitko ne javlja T-HT naplaćuje 23 lipe, što je cijena minute razgovora.</p>
<p>Glasnogovornik tvrtke Marjan Jurleka tvrdi da su takve pojave nemoguće te da se ne mora netko javiti s druge strane žice, nego je dovoljno da se aktivira telefonska sekretarica pa da poziv bude naplaćen.</p>
<p>Jadranka Kolarević, predsjednica Društva Potrošač, navodi pak da su u udrugu već stizale takve dojave, ali za vjerodostojan zaključak potrebno je da građani sustavno višemjesečno prate takve pozive. </p>
<p>Renato Đurđević</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Jakovčić odbacuje optužbe Koalicije Istra</p>
<p>PULA</p>
<p> - Istarska županija je isključivo zahvaljujući IDS-ovoj politici izbjegla gospodarsku katastrofu. Na primjeru Uljanika pokazali smo kako poduprijeti gospodarstvo i spasili smo Istarsku banku. I danas bih učinio isto, jer desetak milijuna ako realno bude toliki trošak u odnosu na spašenih milijardu i pol kuna u Istarskoj banci, svatko bi podržao«, izjavio je u subotu na konferenciji za novinstvo predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić</p>
<p>Odbacio je optužbe Koalicije Istra da je bivša Istarska, a sada Nova banka, bila korištena kao stranački servis IDS-a te za osobne aranžmane pod posebnim okolnostima za ideesovce. »Suština je da je banka spašena«, kaže Jakovčić, a spašavalo se tada depozite ne samo poduzeća, već općina, gradova i Županije, kao i uloge građana. </p>
<p>Istaknuo je da tadašnja vlada nije htjela sanirati Istarsku banku, kao mnoge do tada, zbog političkih razmirica. Jakovčić je osudio najavu pulskog gradonačelnika Luciana Delbianca da će pokrenuti procese protiv direktora istarskih komunalnih poduzeća jer su na neprimjeren način kupovali dionice tadašnje Istarske banke. </p>
<p>Prema Jakovčićevim riječima, upravo jedan od razloga razilaženja IDS-a i pulskog gradonačelnika bio je taj što je Delbianco bio predsjednik Nadzornog odbora Istarske banke, a nije učinio da spriječi ulazak Miroslava Kutle u banku. Čelnik IDS-a smatra da se u slučaju Istarske - Nove banka dogodila minimalna šteta, no da banka nije spašena bila bi to ekonomska i socijalna katastrofa za Istru s nesagledivim posljedicama. </p>
<p>Potpredsjednik IDS-a Damir Kajin situaciju je sagledao u kontekstu predizborne kampanje, zaključivši kako oni što su doveli Kutlu sada krive one koji su spasili banku. </p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Vlada je dezinformirana </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Ekološka družba »Prijatelji Kopačkog rita« izrazila je ogorčenost zato što se Vlada negativno očitovala na prijedlog, koji je u saborsku proceduru proslijedio SDP, da se Park prirode Kopački rit preimenuje u nacionalni park. </p>
<p>Svih 12 razloga koji su navedeni u mišljenju Vlade argumentima je opovrgnuo član Družbe Tibor Mikuška, inače stručni suradnik u Javnoj ustanovi Kopački rit. »To je pitanje od nacionalnog interesa, pa bi ga stoga stranačka prepucavanja trebala zaobići«, istaknuo je Mikuška, ustvrdivši kako se mišljenje Vlade temelji na poluinformacijama i netočnostima. </p>
<p>»Tražimo od Vlade da poništi to mišljenje i napiše novo koje će se temeljiti na znanstveno-stručnim činjenicama i ekonomskim statistikama«, rekao je Mikuška. </p>
<p>Naime, Vlada u svome mišljenju navodi da se u Parku prirode Kopački rit gospodari šumama i lovom prema zakonu i u smislu održivog razvoja, što Družba opovrgava tvrdnjama da se taj prostor devastira i u pogledu i šumarstva i lovstva. </p>
<p>»Ne postoji ekonomska opravdanost za lovstvo i šumarstvo, već samo opravdanost da se Kopački rit proglasi nacionalnim parkom«, ocijenio je Mikuška. Ustvrdio je da je premijer Ivo Sanader u ovom slučaju dezinformiran i pozvao ga da utječe na to da se poništi Vladino postojeće mišljenje i napiše novo koje će se temeljiti na argumentima. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Umrla saborska zastupnica Snježana Biga Friganović </p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - U Zagrebu je u subotu poslijepodne, nakon teške bolesti, u 45. godini umrla saborska zastupnica SDP-a Snježana Biga Friganović.</p>
<p>Prvi je put u Sabor ušla u prosincu 1992., a bila je zastupnica u sva četiri saborska mandata. Od godine 2000. do 2003. bila je predsjednica saborskog Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo. Bila je i članica Odbora za međuparlamentarnu suradnju te članica izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe. U SDP-u je bila članica Glavnog odbora, a u dva mandata i potpredsjednica stranke.</p>
<p>Snježana Biga Friganović završila je studij psihologije na filozofskom fakultetu. Do odlaska u Sabor radila je u Tvornici lakih metala u Šibeniku, gradu u kojem je rođena godine 1960. </p>
<p> Pokop Snježane Bige Friganović bit će idućeg tjedna u Šibeniku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Obljetnica akcije Maslenica</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Dvanaesta obljetnica vojno-redarstvene akcije Maslenica svečano je obilježena u cijeloj Zadarskoj županiji. Brojna obilježavanja započela su polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod središnjeg križa na gradskom groblju u Zadru i pred zidom na kojemu su uklesana imena svih poginulih branitelja Zadra. Vijence su položili članovi izaslanstva Hrvatske vojske, pripadnici MUP-a i Specijalne policije, predstavnici Zadarske županije, Gradskog vijeća Zadra, predstavnici Udruge roditelja poginulih branitelja, Hvidre, Udruge udovica poginulih branitelja, Udruge civilnih žrtava, Udruge hrvatskih branitelja oboljelih od PTSP-a, Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata i Udruge dragovoljaca veterana Domovinskog rata i mnogi drugi. Proslavljanje obljetnice nastavljeno je u općinama Jasenice, Novigrad i Posedarje te misom u Podpragu na Velebitu. </p>
<p>Akcija je započela 22. siječnja 1993. godine i u samo tri dana oslobođeno je područje u kojemu je živjelo više od 200.000 stanovnika Zadarske županije. Veza između sjevera i juga Hrvatske bila je presječena, a u Dalmaciju se iz Zagreba putovalo preko otoka Paga. Nakon akcije Hrvatske vojske odmah je započela gradnja pontonskog mosta jer je stari Maslenički most bio srušen. Oslobođen je veliki dio zadarskoga zaleđa, Zračna luka u Zemuniku koja je odmah stavljena pod nadzor HV-a, strateški položaji na Velebitu i Novsko ždrilo u kojemu se na ovaj dan održava tradicionalni maraton u čast hrvatskim braniteljima. </p>
<p>Lj. I. B.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050123].
|
