NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20051222].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 148199 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>22.12.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Bolnice dužne tri milijarde kuna</p>
<p>S iznosom od 130 milijuna kuna na neslavnoj listi vodi bolnica u Puli, dok je dug šibenske i varaždinske bolnice oko 100 milijuna kuna</p>
<p>Najzaduženije županijske bolnice u Hrvatskoj su, redom: šibenska, pulska, varaždinska, zadarska i dubrovačka. Slijede u »paketu« vukovarska, pakračka i gospićka, ali one se - kao bolnice na područjima posebne državne skrbi - izdvojeno financiraju. To je, međutim, redoslijed u odnosu na veličinu bolnice, broj kreveta... S iznosom od 130 milijuna kuna na neslavnoj listi zapravo vodi bolnica u Puli, dok je dug šibenske i varaždinske bolnice oko 100 milijuna kuna. Varaždinska bolnica, međutim, ima »za vratom« i otplatu kredita. Do rujna ove godine sve bolnice zajedno imale su za taj čas platiti (dospjeli dug) 1,35 milijardi, a ukupno potraživanje svih njihovih dobavljača iznosila su gotovo tri milijarde kuna.</p>
<p>Prema podacima zdravstvenih ustanova, ukupni gubitak po tekućem poslovanju bit će do kraja ove godine 600 milijuna kuna, a ukupni kumulirani gubitak 1,8 milijardi. Cijelo zdravstvo dugovalo je krajem rujna oko 3,5 milijardi, dok je za naplatu dospjelo gotovo 1,6 milijardi kuna.</p>
<p>Najveća dugovanja zdravstvenih ustanova su prema dobavljačima lijekova i medicinskog potrošnog materijala, za plaće zaposlenicima, poslovnim bankama za kredite...</p>
<p>Dugove klinika i KBC-a država je djelomično lani u travnju sanirala s oko 533 milijuna proračunskih kuna i one sada nisu u središtu pozornosti kao županijske odnosno opće. </p>
<p>Analitičari tvrde da njihovi gubici danas ne bi bili ništa manji da su bile u sanacijskom programu kao i državne te da nije riječ o njihovu lošem poslovanju ili, lošijem nego u klinikama i KBC-ima. </p>
<p>Država se za »svoje« bolnice zadužila radi duga od oko 800 milijuna kuna (koje još nisu došle do vjerovnika), a ovih dana veledrogerije (dobavljači lijekova i ortopedskih pomagala) prijete ovrhom zbog ukupnog duga bolnica od oko 1,2 milijarde kuna, od kojih je dospjelo 700 milijuna. Vladimir Klobučar, predsjednik sekcije veledrogerija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, kaže da bolnice kasne s plaćanjem do godine i pol, a ljekarne 194 dana, a ne kao što se tvrdi 150 dana.</p>
<p>Neke veledrogerije već su bile u ovrsi, neke su tek tužile varaždinsku, dubrovačku, šibensku i zadarsku bolnicu, a sve zajedno dale su na sud - pulsku, kaže Klobučar koji zamjera sustavu u kojem su na repu plaćanja upravo dobavljači lijekova.</p>
<p>Ministar zdravstva Neven Ljubičić ustraje na zakonskoj regulativi po kojoj dugove bolnica moraju podmiriti njihovi vlasnici i osnivači, i odbija jadikovke županija da nemaju novca. Odbija i tvrdnje da su bolnice pred nestašicom lijekova, te podsjeća da se u državnima smiruje trend potrošnje, što bi trebali napraviti i u županijskima.</p>
<p>U Hrvatskoj udruzi poslodavaca u zdravstvu najavljuju tematsku konferenciju o problemu jer sumnjaju da će se problem riješiti na način kako to rade vlasti. Na redu je reforma.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Neće biti obijesnog parničenja!</p>
<p>Stranka koja izgubi spor snosi troškove i suprotne strane, pa vjerujem da se neće olako ulaziti u ridikularne parnice, tvrdi Marko Baretić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta</p>
<p>Novi zakon o obveznim odnosima (ZOO) evolutivan je, jer smo mi i do sada imali odredbe o naknadi za neimovinsku štetu, iako u nešto ograničenjem opsegu. Zakon se morao mijenjati jer se, širenjem osobnih sloboda, mora osigurati i njihova zaštita, čega do sada nije bilo u dovoljnoj mjeri, komentar je Marka Baretića s Katedre za građansko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, čiji su stručnjaci sudjelovali u izradi novog ZOO-a. </p>
<p>Baretić je među onim pravnim stručnjacima koji tvrde da zbog novih rješenja u ZOO-u nema straha da će se pojaviti brojni, pa i ridikulozni slučajevi te da će broj tužbi za odštetu eskalirati.</p>
<p>»Amerikanizacije prava na naknadu neimovinske štete neće biti. Naime, Amerikanci imaju drukčiji pravni sustav u kojem o odšteti odlučuje porota, a oni često sude subjektivno jer se uživljuju u situaciju oštećenika. Osim toga, tamo svaka stranka, bez obzira na uspjeh u parnici, snosi troškove. Kod nas stranka koja izgubi spor snosi troškove i suprotne strane, pa vjerujem da stranke neće olako ulaziti u ovakve parnice.</p>
<p> Osim toga, kod nas postoje određeni pravni mehanizmi kojima će se moći ograničiti obijesno parničenje«, tvrdi Baretić. </p>
<p>Kao primjer potrebe zaštite osobnih prava Baretić navodi slučaj oboljelih od AIDS-a kod kojih se bolest može manifestirati i desetak godina od pojave virusa HIV-a. U tom razdoblju čovjek ne mora trpjeti nikakve fizičke bolove, ali može trpjeti duševne boli, no po dosadašnjem zakonu za to ne bi mogao dobiti naknadu. Novo rješenje donosi mogućnost da oboljeli od AIDS-a dobije naknadu neimovinske štete ako netko zbog bolesti narušava njegova prava.</p>
<p>Baretić napominje i da pravne osobe nisu bile dovoljno zaštićene u pravu osobnosti. »Sada možete o nekoj pravnoj osobi napisati kakvu god gadariju želite, a oni ne mogu dobiti naknadu neimovinske štete jer ne trpe ni tjelesne ni duševne boli, a ni strah. Po novom, onaj tko bude iznosio tvrdnje da neko poduzeće posluje protuzakonito, da su njihovi proizvodi štetni za zdravlje i slično, morat će za to imati jako dobre argumente«, napominje Baretić. Ističe kako takva odredba ne znači gušenje kritike, te smatra da pravne osobe, među kojima su i državne institucije, neće s pozicija moći zloupotrebljavati nova rješenja te tužakati i dobivati visoke odštete za svaku negativno intoniranu informaciju o njima. </p>
<p>Baretić tvrdi da sudovi neće imati više posla zbog novog ZOO-a, ali će se suci morati više potruditi kod dosuđivanja ili odbijanja odšteta: »Do sada je postojao određeni sustav taksativno navedenih duševnih boli, te se uglavnom automatizmom utvrđivalo je li došlo do povrede prava, a sada će se to morati obrazlagati«. </p>
<p>Dodaje da su naša rješenja u novom ZOO-u na tragu najmodernijih građanskih zakonika, kao što su nizozemski i ruski. »Upravo ruski građanski zakonik iz 1994. godine ima vrlo sličan koncept neimovinske štete koji smo mi sada uveli«, zaključuje Baretić. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Zbog straha od bjesnoće ljudi ubijaju pse i mačke</p>
<p>Ako se utvrdi da je lisica bila bijesna, pas koji nije cijepljen i pet mačaka moraju se eutanazirati, a cijepljenog psa treba držati šest mjeseci u karanteni</p>
<p>Selo Žabnica, na rubu Zagrebačke županije kod Vrbovca, pod najezdom je lisica. »Svakodnevno ih viđamo na poljima i u dvorištima. Najgore slijedi u siječnju i veljači kad dođe jača zima, snijeg i počne parenje lisica«, rekao nam je prilikom našeg posjeta Žabnici, zamjenik načelnika Općine Farkaševci Miroslav Matijević. Analiza dviju lisica, koje su seljani ubili prošlog tjedna, pokazala je da su bile bijesne, a analiza lisice ubijene ovaj tjedan se čeka. Zbog straha od zaraze neki seljani noću zatvaraju pse i mačke, a neki posežu za drastičnim mjerama. U selu je dosad već ubijeno 11 pasa, a ni mačke ne prolaze bolje.</p>
<p>»U mom dvorištu, bez mog prisustva i odobrenja, ubijena su mi dva psa - Rina, kavkaska ovčarka, i Capo, hrvatski ovčar, čuvar ovaca. Županijski veterinarski inspektor iz Vrbovca Stjepan Čukulin naredio je čovjeku iz sela, koji je imao oružje, da ih ustrijeli, a mom radniku da ih zakopa. Nazvao me samo da me pita za osobne podatke«, rekao nam je Drago Marijan, u čijem je dvorištu nađena mrtva lisica, za koju se naknadno utvrdilo da je bila bijesna. </p>
<p>Marijan kaže da će protiv inspektora i lovozakupnika Plaščara podnijeti odštetni zahtjev zbog usmrćivanja pasa i neprovođenja mjera zaštite divljači od bjesnoće. »Veterinari su dezinficirali mjesto usmrćivanja pasa. Nisu mjesto gdje sam ih zakopao kao ni alat i tačke koji su mi pritom trebali«, rekao nam je Marijanov radnik Nikola Beštak. Naknadna analiza psa Cape, kojeg je Marijan iskopao, pokazala je da nije bio bijesan. Capo je cijepljen osam godina zaredom, a devetomjesečna Rina, koju će također iskopati i odnijeti na analizu, nije bila. </p>
<p>Obitelji Novačić ustrijeljena su četiri psa. »Došao je inspektor Čukulin s jednim čovjekom koji ih je ustrijelio. Zakopali smo ih u voćnjak. A psi su se i nakon deset dana, koliko smo ih promatrali nakon što smo u dvorištu vidjeli lisicu, normalno ponašali«, ispričala nam je Ankica Novačić. </p>
<p>Odrasli psi bili su cijepljeni protiv bjesnoće, a dva mladunaca još nisu imala tri mjeseca. Pri obilasku sela kod obitelji Lusavec, gdje je ubijena posljednja lisica čija analiza još nije gotova, zatekli smo inspektora Čukulina. Dva psa obitelj je zatvorila i kaže da se normalno ponašaju. »Stariji je cijepljen, mlađi nije, no on nije bio u dodiru s lisicom«, kažu nam ukućani, koji imaju i pet mačaka. </p>
<p>»Ako se utvrdi da je lisica bila bijesna, pas koji nije cijepljen i pet mačaka moraju se eutanazirati, a cijepljenog psa treba držati šest mjeseci u karanteni. Ako obitelj ne može platiti odvoz usmrćenih životinja u kafileriju Agroproteinke u Sesvetama, treba ih zakopati na svom posjedu«, rekao je obitelji Čukulin dodajući kako se, »ako se procijeni da je nužno, dopušta ubijanje životinja i njihovo zakapanje«. Kako kaže, sumnjivi prostori u selu već su u dva navrata dezinficirani. Stanovnici Žabnice samoinicijativno su dosad ubili još pet pasa. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>HEP utjeruje dug</p>
<p>Nenaplaćena potraživanja za struju iznose 1,1 milijardu kuna i lagano se smanjuju </p>
<p>Za razliku od prijašnjih godina Hrvatska elektroprivreda ove godine neće prekinuti isključivanje struje neplatišama tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana, kažu u HEP-u.</p>
<p>Prema njihovim riječima, sve se radi redovno pa tako i isključivanje električne energije potrošačima koji svoje račune nisu platili ni nakon dobivene opomene. Naime, proteklih godina su primijetili da dio potrošača zloupotrebljava njihovu dobru volju i želju da nitko tijekom tih praznika ne ostane bez struje. </p>
<p>Tako se znalo dogoditi da nakon u medijima objavljene HEP-ove obavijesti o privremenom prekidu isključivanja neplatiša između Božića i Nove Godine, iznos nenaplaćenih potraživanja za električnu energiju poraste. Neki su, očito, zaključili da je preostali novac bolje potrošiti na blagdanske darove, nego na plaćanje posljednje godišnje rate za struju pa su uplatnice za prosinac nerijetko plaćane tek sljedeće godine. </p>
<p>Želeći to spriječiti te dodatno smanjiti velika nenaplaćena potraživanja, u HEP-u su odustali od privremenog prekida isključivanja dužnika zbog blagdana. Jedino će isključivati nešto manje potrošača od uobičajenog jer će dio zaposlenih od Božića do početka sljedeće godine biti na godišnjem odmoru.</p>
<p>Naime, u HEP-u su svjesni da neke potrošače na redovno plaćanje računa mogu natjerati jedino prijetnje isključivanjem. To dokazuju i podaci da se nakon pojačanog isključivanja neplatiša, npr. poslije sezone godišnjih odmora, naplata obično poboljšavala.</p>
<p>Inače, ukupna nenaplaćena potraživanja za struju iznose oko 1,1 milijardu kuna i lagano se smanjuju zbog poboljšane naplate isporučene električne energije. Tako su krajem studenoga smanjena za oko tri milijuna kuna u odnosu na kraj listopada, kaže Mladen Žunec, direktor tvrtke HEP-Opskrba.</p>
<p>Prema njegovim riječima, kućanstvo kojem njihovi monteri isključe struju prije ponovnog priključenja moraju platiti sav dug i oko 120 kuna za novo ukapčanje. No, tada moraju pričekati do 48 sati da dođu na red. Ako im je to predugo čekanje moraju platiti dvostruko više pa će im struja ponovo biti ukopčana u roku 24 sata.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Osnivaju se zadarska i đakovačko-osječka metropolija</p>
<p>I zadarska i slavonska crkva razlog za osnivanje zasebnih pokrajina nalaze ponajprije u pastoralnim potrebama</p>
<p>Nakon jesenske plenarne sjednice Hrvatske biskupske konferencije održane u Splitu, dobar dio crkvene i svjetovne javnosti iznenadile su najave naših biskupa o osnivanju dviju novih crkvenih pokrajina - slavonske i zadarske. Međutim, u crkvenim krugovima te odluke se tumače kao sasvim prirodan i očekivani slijed crkvenoga uređenja u Hrvatskoj nakon oslobođenja i osamostaljenja, nakon čega su već dosad uslijedila osnivanja četiriju novih biskupija - Požeške i Varaždinske 1996., Vojne biskupije 1997., te Gospićko-senjske 2000.</p>
<p>Za osnivanje zadarske metropolije jedan od glavnih razloga leži u njezinu posebnom položaju koja je iz povijesno-političkih razloga ostala izdvojena iz korpusa hrvatske crkve i pod izravnom je upravom Vatikana. No i zadarska i slavonska crkva razlog za osnivanje zasebnih pokrajina nalaze ponajprije u pastoralnim potrebama. Prijedlog đakovačkog i srijemskog biskupa mons. Marina Srakića o uzdizanju te biskupije na razinu nadbiskupije i osnivanje metropolije na splitskoj je sjednici jednoglasno prihvaćen, a biskup je izvijestio javnost da se isti prijedlog već nalazi na razmatranju u samome Vatikanu, te se nada da će odgovor biti pozitivan.</p>
<p>»Naravno, nezahvalno je prognozirati koliko će trebati čekati i hoće li uopće Sveta Stolica odobriti naš prijedlog«, kazao je Vjesniku mons. Srakić, objašnjavajući da do međusobnoga povezivanja biskupija u praksi dolazi iz potrebe za boljom povezanošću biskupa i vjernika susjednih biskupija, te drugih pastoralnih razloga. U konkretnom slučaju Đakovačke i Srijemske te Požeške biskupije, koje još pripadaju Zagrebačkoj metropoliji, razlog je i u brojnosti od oko 800.000 vjernika, snazi i živosti Crkve na području Slavonije, koja je u Đakovu nedavno dobila i Teološki fakultet, te u zajedničkoj tradiciji, povijesnoj i kulturnoj baštini slavonskih crkvenih područja i vjernika. </p>
<p>»Sa svojih pet biskupija i 2,6 milijuna vjernika Zagrebačka metropola je postala gotovo 'mamutska'. Osim toga, u vrijeme osnivanja Hrvatsko-slavonske crkvene pokrajine prije 150 godina Zagreb je bio simbol snage. Potrebna nam je jaka Crkva i crkveni ustroj u regijama, napose na istočnoj granici koja je istodobno i granica s Istočnom Crkvom«, objašnjava mons. Srakić. </p>
<p>Uza to, biskup govori da su dosad kao tri glavna crkvena središta crkvene regije figurirali Zagreb, Rijeka i Split, dok je Osijek kao regionalno središte bio malo po strani. U sastav metropolije ušle bi Požeška, Srijemska biskupija, koja bi se, jer je u drugoj zemlji, morala prethodno i odvojiti od Đakovačke te djelovati samostalno sa središtem u Sremskoj Mitrovici, te Đakovačko-osječka nadbiskupija. Time bi Osijek dobio i svoju konkatedralu. Biskup Srakić napominje pritom da nije riječ ni o kakvu crkvenom odvajanju, nego djelovanju po standardnoj crkvenoj praksi i u interesu Crkve i vjernika. </p>
<p>Davor Maček</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Temelj hrvatske države</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Prije 15 godina, 22. prosinca 1990., na svečanoj je saborskoj sjednici donesen prvi demokratski ustav Republike Hrvatske. Riječ je o već povijesnom božićnom Ustavu koji je bio nagovještaj stvaranja demokratske i samostalne države. Tim je aktom Hrvatska konačno napustila dotadašnje socijalističko državno uređenje. Ustavnim je promjenama, nakon 45 godina, Hrvatska dokinula društveno vlasništvo i jednostranačje, okrenuvši se vrijednostima modernih zapadnih društava, svijetu rada, kapitala i poštovanja ljudskih prava. Bio je to jedan od najvažnijih događaja na putu Hrvatske u demokraciju, kojim su definirane osnovne vrijednosti i načela na kojima se zasniva hrvatska država. Njime je Hrvatska određena kao suverena država hrvatskog naroda i njezinih državljana, pripadnika drugih naroda i nacionalnih manjina, parlamentarne demokracije, tržišnog gospodarstva i vladavine prava. Božićni Ustav doista je temelj hrvatske države. Na njemu je izgrađeno sve što danas čini Hrvatsku kao samostalnu, međunarodno uvaženu i cijenjenu europsku državu koja će postati članicom EU-a. Ustavne odredbe predvidjele su, i omogućile, proglašenje pune državne neovisnosti 1991., nakon koje je, u Domovinskom ratu, Hrvatska osvojila svoju slobodu.</p>
<p>Inicijativu za novi ustav dalo je predsjedništvo tadašnje SR Hrvatske na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom, u ljeto 1990. Usvojila su je, 25. i 26. srpnja, sva tri vijeća trodomnog saziva Sabora, prvog koji je izabran na višestranačkim demokratskim izborima u svibnju te godine. Na zajedničkoj sjednici Vijeća općina, Društveno-političkog vijeća i Vijeća udruženog rada, 22. prosinca, Sabor je ispunio svoju ustavotvornu funkciju i donio prvi Ustav Republike Hrvatske.</p>
<p> »Ovaj Ustav označuje konačan raskid s komunističkim, tzv. socijalističko-samoupravnim sustavom, zasnovanim na društvenom vlasništvu i plansko-dogovornoj privredi te čini temeljnicu u izgradnji pune nacionalno-državne suverenosti Hrvatske«, izjavio je na njegovom donošenju Franjo Tuđman. </p>
<p>U izradi Ustava sudjelovala je Ustavotvorna komisija, sastavljena od 229 uglednih javnih djelatnika i znanstvenika. Najznačajnijom ustavnom odredbom smatrao se članak 140 u kojem stoji da »Hrvatska ostaje u sastavu SFRJ do novog republičko-pokrajinskog sporazuma ili dok Sabor ne odluči drukčije«. Sabor je 8. listopada 1991. iskoristio tu odredbu i odlučio da se raskinu državno-pravne veze sa SFRJ.</p>
<p>Kad se govori o temeljima na kojima je sazidana naša država, božićni Ustav jedan je od najvažnijih. On je ishodišna točka u povijesti samostalne hrvatske države.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>I žene se moraju zauzeti za sebe</p>
<p>JASMINKA FILIPAS</p>
<p>Prema istraživanju koje je na inicijativu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Gordane Koritnik proveo Savez samostalnih sindikata na uzorku od 1598 zaposlenih žena, žene se zbog raznih oblika uznemiravanja i diskriminacije osjećaju jako nezaštićeno. Izjavilo je to 73 posto anketiranih, a kao glavne oblike uznemiravanja navode seksualne komentare, dobacivanja, insinuacije, pozive na »bliža« druženja, unazađivanje karijere zbog odbijanja takvih odnosa te prisilne seksualne radnje i slično. Istraživanje koje je nedavno proveo Moj.posao-net pokazuje pak da žene nisu potplaćene samo na poslovima na kojima muškarci ne rade, odnosno da su često i inženjerke triput manje plaćene od inženjera. O položaju žena govore i mjesečne statistike Zavoda za zapošljavanje u kojima udio žena u ukupnoj nezaposlenosti stalno raste.</p>
<p>Odraz je to duboko ukorijenjenih stereotipa dijela poslodavaca koji ženu, unatoč Zakonu o radu i Zakonu o ravnopravnosti spolova, još smatraju manje vrijednom - komentirala je položaj žena voditeljica Vladina ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin. Vlada priprema nacionalnu strategiju za ravnopravnost spolova što će vrijediti do 2010. godine, a aktivnim mjerama politike zapošljavanja namjerava se poticati zapošljavanje žena.</p>
<p>Sve to, međutim, neće biti dovoljno ako se za dostojanstvo žena ne zauzmu i one same, sindikati i sudovi koji, unatoč inzistiranju Vladina ureda, nikako da uvedu ni posebnu statistiku za slučajeve koje se tiču položaja žena. Stoga ne trebaju ni čuditi nedavne skandalozne presude o tome što silovanje jest ili kada se kao olakšavajuća okolnost za brutalno silovanje uzima seksualna apstinencija. Nije li to poruka ženama da - šute?</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Naši »Afganistanci«</p>
<p>Superlative na račun naših vojnika u Afganistanu ne štedi nitko: ni vojna elita u Njemačkoj, ni inače vrlo suzdržani i često hladni krugovi NATO-a u Bruxellesu. Hrvatski profesionalci svoju misiju obavljaju besprijekorno radeći na dva kolosijeka: pridržavajući se propisanih procedura i razvijajući vrlo dobre odnose s lokalnim stanovništvom </p>
<p>FRAN VIŠNAR </p>
<p>Terenski obavještajci otkrili su traženog sumnjivca. On je bivši talibanski zapovjednik koji je bez noge ostao još u vrijeme sovjetske okupacije Afganistana. Ranije se mučio s raznim protezama domaće i strane izrade (uglavnom s onima koje je dostavljao Crveni križ) sve dok nije nabavio američko suvremeno ortopedsko pomagalo. Nova »elektronska noga« omogućila mu je da se normalno kreće i kao nekad u mladosti jaše konja.</p>
<p>Nove afganistanske vlasti i američki savjetnici u Kabulu sumnjičili su ga da stoji iza nekoliko otmica stranih državljana, te da nadzire uzgoj opijuma na vrlo velikim površinama. Djelovao je konspirativno uz povremeno pojavljivanje u vrijeme žetve. Seljake je uvijek plaćao u gotovini preko posrednika, a robu distribuirao uobičajenim kanalima. Nikada se nije odrekao ni vođe talibanskog pokreta mule Omara, niti Osame bin Ladena. Mrzio je zapadnjačke običaje, glazbu i nogomet, tvrdeći da sve to zajedno služi američkim interesima. Teško mu se ulazilo u trag jer je bio uvijek na oprezu s mrežom pouzdanih jataka. Na kraju je ipak pogriješio. Slobode ga nije koštalo neoprezno telefoniranje putem mobitela nego mali rezervni dio vlastite proteze. Njega je mogao nabaviti samo u SAD-u, što je i učinio posredovanjem bliskog rođaka.</p>
<p>Prateći taj trag, američki i afganistanski operativci locirali su kuću u kojoj se skrivao. Njegovo uhićivanje prepušteno je skupini komandosa iz multinacionalne brigade (pod nadzorom NATO-a), koja je u Afganistanu raspoređena već neko vrijeme. </p>
<p>U stožeru operacije bilo je mirno. Posao će obaviti ljudi koji su se za to godinama uvježbavali. Nitko od njih nije bio vidljivo nervozan. Do zadnjeg trena provjeravali su opremu, namještali oružje za pojedinačnu ili rafalnu paljbu, postavljali na cijevi prigušivače pucnja, raspoređivali ručne granate punjene omamljujućim plinom da budu na dohvat ruke itd. Kada je preko minijaturnih slušalica dobio konačnu šifriranu poruku, zapovjednik komandosa je sa svojim ljudima krenuo u napad.</p>
<p>U opkoljenu kuću vojnici odjeveni u crno, pokrivenih lica, uletjeli su kroz prozore sa svih strana. Traženi talibanski konspirativac upravo je utonuo u prvi san. Nije stigao ni skočiti s kreveta, a već je srušen na pod i vezan lisicama. Dva njegova tjelohranitelja nisu bila spremna umrijeti za čovjeka koji ih već mjesecima maltretira, pokazujući im kao rastavlja i sastavlja svoju protezu. »Sve je u redu. Subjekti stižu u paketu živi i zdravi«, javio je zapovjednik tajne skupine komandosa stožera operacije.</p>
<p>Kad se sa svojim ljudima vratio u matični tabor (strogo čuvani kompleks šatora i kontejnera), zadovoljan je zaključio da nitko od njegovih nije pao, a da neprijatelje ovoga puta čak nisu morali ni ubiti. Svi su oprali maskirne boje s lica i ruku i preodjenuli se u službene vojničke odore predviđene za djelovanje u pustinjskim uvjetima. Sada su se osjećali ugodnije, ne samo zbog uspješne akcije, nego i činjenice da će internim kanalima uskoro početi pljuštati pohvale iz samog vrha NATO-a. Ništa od toga još dugo neće procuriti u javnost, jer taj dio postrojbi za posebne namjene iz sastava hrvatskih oružanih snaga na sebe je preuzeo obvezu da sudjeluje i u protuterorističkim akcijama daleko izvan granica Hrvatske...</p>
<p>Možete li uopće zamisliti ovakve akcije hrvatskih vojnika? One ne samo da će biti stalna praksa u skoroj budućnosti kada se, konkretno u Afganistanu, poveća hrvatski kontingent (popunjavanje multinacionalne brigade bit će dovršeno do veljače 2006. godine), nego će slične zadatke naši profesionalni vojnici obavljati i drugdje, možda čak i na mnogo bližim prostorima, npr. na Kosovu. Činjenica je da Hrvatska već dugo ima izvrsno pješaštvo sposobno za sudjelovanje u svim vrstama složenih i opasnih scenarija. Bolje osobno naoružanje i ostale tehnološke novotarije samo su tehničko pitanje koje zemlja može brzo riješiti u suradnji sa saveznicima.</p>
<p>Uza to, nije nevažan ni podatak da se za međunarodne misije dragovoljno javlja velik broj onih hrvatskih specijalista koje NATO treba i cijeni. Hrvatska se za takve stvari neće prema van afirmirati teorijskim raspravama i propalim televizijskim debatama nego čistim vojničkim angažiranjem. A to onda može imati i povoljniji učinak na hrvatsku javnost nego što je to bilo do sada. Živi dokaz za takve tvrdnje su naši »Afganistanci«. Superlative na njihov račun ne štedi nitko: ni vojna elita u Njemačkoj (hrvatski odred djeluje u sastavu vojnog kontingenta u Afganistanu), ni inače vrlo suzdržani i često hladni krugovi NATO-a u Bruxellesu. Hrvatski profesionalci (časnici, dočasnici) svoju misiju obavljaju besprijekorno radeći na dva kolosijeka: pridržavajući se propisanih vojnih procedura i razvijajući vrlo dobre odnose s lokalnim stanovništvom koje shvaća da Hrvati ne donose okupaciju nego mir i pomoć.</p>
<p>Ništa ne može toliko napumpati vojnički ego te pojačati moral i samopuzdanje neke vojne skupine, ali i cijele vojske, kao spoznaja da se sudjeluje u nečemu važnom i da se to čini učinkovito i profesionalno. Treba samo iskoristiti povoljnu priliku. A vremena su zrela za tako nešto.</p>
<p>Danas, a ne sutra, Hrvatska treba postati središnji stup stabilnosti u regiji neovisno o tome hoće li to kod susjeda izazvati pozitivnu ili negativnu zavist. Bolje je biti lider u regiji i kao takav ući u NATO, nego biti na repu konvoja. NATO ne treba toliko naše kopnene baze i more, koliko ljude spremne za sve izazove koje donosi globalni terorizam i svi drugi oblici ugrožavanja civiliziranog načina života. Kolektivna sigurnost stoga je manje zlo od pojedinačne nesigurnosti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Kupiti može svatko, ali proizvesti baš i ne </p>
<p>Razlika u dohotku bogate Švicarske i najsiromašnijeg Mozambika je 400:1, a prije 250 godina bila je 5:1</p>
<p>DINKO PENSA </p>
<p>Svijet je organizirano društvo u kojem se okreće velika količina materijalnog dobra, do kojeg svatko želi doći. Najbolje prolaze oni koji znaju i hoće raditi. Antropolog Max Gluckman primjećuje da je znanost disciplina u kojoj glupan iz ove generacije može nadmašiti razinu genija iz prethodne. Da nema pljački, da su sve zemlje vođene mudrošću te da su generacije vrijedne i marljive put u siromaštvo bio bi zatvoren.</p>
<p>Razlika u dohotku bogate Švicarske i najsiromašnijeg Mozambika je 400:1, a prije dvjesto pedeset godina bila je 5:1. Znači li to da je neizbježno klizanje prema dnu kad si na strmom putu siromaštva? Za regiju siromašnih afričkih zemalja stručnjaci predviđaju dalji rast neimaštine. Dužne su više od tristo milijardi dolara, ne mogu vraćati ni kamate od dvadeset milijardi godišnje, a jedva toliko mogu dobiti novog zajma. Više od pedeset pet posto stanovništva je siromašno, ali svaka od tih zemalja ima onih koji pune svoje račune u bankama preko granice.</p>
<p>Prije otprilike tri godine izišao je podatak da je oko 15 posto Hrvata siromašno, sada Caritasovo ispitivanje pokazuje da ih je 29,2 posto, a to bi bilo milijun i pol građana. Govori se da smo dužni trideset milijardi dolara. Koliko dugo uspijemo vratiti to znaju ministri financija, samo se zna da on neometano raste, a kada nečemu ne možeš zaustaviti rast, jednog dana taj dinosaur može progutati zemlju i ljude. Mi se nadamo, a nada je osjećaj da je ono što želimo moguće postići, ona se javlja nakon što smo uništili iluzije. Kada se dug počne smanjivati to pozitivno ozračje, ako se vraćaju samo kamate, to je ravna crta dugotrajnog samog ruba najgoreg, konstantno isisavanje onoga čega više nema. Ako se dođe u stanje nemoći vraćanja kamata znači stupanje na strmi put koji se teško mijenja. To je onda pravi osjećaj nemoći. Pouzdan znak siromaštva je rasprodaja imovine, što smo mi dobrim dijelom već obavili, nije baš ostalo tako puno vrijednoga. Mučno o tome misliti i biti potpuno svjestan da te netko mimo tvoje volje vodi na put od kojeg bježi razum. Kad su Šveđani kupili »Nikolu Teslu« (Ericksson-Nikola Tesla), ostali su zapanjeni opremom, vrhunskom tehnologijom i ljudskim potencijalom. Poglavito su se poklonili inženjerskom kadru, koji je i danas okosnica napretka. Švicarci su kupili jeftino tvornicu turbina u Karlovcu samo zato da bi otklonili konkurenciju svojoj. Nestao je i TPK, čiji kotlovi su ugrađeni čak u NASA-i. Ostali smo siromašniji za industrijsku proizvodnju koju su progutali i uništili naši i strani tajkuni sa blagoslovom sviju vlada koje su postojale od početka države, a sve što su kupili stranci računa se kao strano ulaganje, pa i novac kojeg uvoze banke za dodjelu kredita našim građanima iz svojih centrala, koji se ujedno pribraja našem vanjskom dugu, koji je glavni pokazatelj naše snage. Trgovački lanci dave domaću proizvodnju uvozeći doslovce sve, često ispod svake kvalitete, pa smo došli do toga da korejsku robu objesimo na kinesku vješalicu i stavimo u talijanski ormar, a na stolu su nam uvezeno voće i »zubotrebec« umjesto čačkalica.</p>
<p> Uvozi se i mrkva i zelje, pa su se izvori našeg siromaštva učvrstili u jadu onih koji sade krumpir i drugih koji šivaju odijela prave cipele i strojeve. U Japanu se učvrstila doktrina živjeti za rad i radom povećati svoj kapital, do kojeg ćeš doći ako si privržen radu, ne bogatstvu. Tako je zemlja vođena mudrošću, iskrenošću i dosljednošću svojih političara već 1950. proizvela 32.000 vozila, a 1980. je ekspedirala šest milijuna i preplavila svijet. Uvozi se samo ono što se ne može proizvesti i kažu da kupiti može svatko, a proizvesti ne mogu baš svi.</p>
<p> Proizvodnja je izraz identiteta, dostojanstva, samopoštovanja pojedinca i nacije. Tako se razvio pozitivni nacionalizam, nacionalni ponos ugrađen u svijest svakoga građanina. Kada nema proizvodnje i zemlja tone u dugove ponos nacije pomalo kopni, a građanin se osjeća malim i nesigurnim.</p>
<p>Autor je umirovljeni inženjer</p>
<p> iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zakoni masovnih medija u potrošačkom društvu </p>
<p>Kako je moguće od novinara tražiti da nema stav, da, primjerice, o kršenju etičkih (i bioetičkih) načela izvještava »objektivno«, kao nezainteresirani promatrač sa strane, da ne bude angažiran tako da o tome potakne javnu raspravu?</p>
<p>IVAN IVAS</p>
<p>I državne su ustanove mediji. S jedne strane predsjednik države, Vlada, Sabor i stranke, a s druge strane (ne nužno suprotstavljeni) javnost i masovni mediji, naročito ako su i javnosni, omogućuju za funkcioniranje demokratskog društva ključni medij – javnu raspravu. Uklopljeni jedni u druge, ti mediji ponekad imaju suprotstavljene interese i pred javnošću, zajedničkom publikom, odmjeravaju svoje moći, što za ukupnu zajednicu nije dobro – jer tada se bave više sami sobom i publiku iscrpljuju međusobnim, često i konstruiranim, sukobima, nego onim čim bi trebali – dobrobiti zajednice.</p>
<p> Primjer je saborska rasprava u povodu izvještaja o poslovanju HTV-a, koja je skliznula u debatu o posljednjoj emisiji Latinice »Tuđmanova ostavština«.</p>
<p>S aspekta svoje struke već dugo pratim masovne medije, naročito elektroničke. Na Filozofskom fakultetu vodim kolegije Govor masovnih medija i Govorništvo, više godina studentima novinarstva predavao sam Ortoepiju hrvatskog jezika (na Filozofskom fakultetu), Kulturu govora (na Fakultetu političkih znanosti) i Retoriku (na Hrvatskim studijima); u uredništvu sam časopisa Medijska istraživanja i Govor. I sam sam izrazito kritičan prema radu novinara. U odnosu na važnost i moć medija, novinari jesu prečesto ispod razine zahtjeva profesije. No, informativno-političke emisije HTV-a, kojima pripada i Latinica, već su neko vrijeme dobar primjer programa javne televizije. Jer na dnevni red javne rasprave stavljaju društveno važna pitanja, podsjećaju na neriješene probleme, omogućuju da se kroz raspravu pojave ideje za moguća rješenja. Time ujedno otkrivaju za ustanove vlasti neugodnu istinu: da javne poslove, za koje su (u odnosu na ostale građane) obilno plaćeni, moraju promišljati, pa i obavljati drugi.</p>
<p>Masovni mediji najviše su onda javni kad javnosti otkrivaju primjere osnovnog paradoksa državnog ustroja. : za državne ustanove, kojima je zadaća da brinu o dobrobiti cijele zajednice, u koje se na izborima izabiru određene političke stranke, moramo imati i ustanove koje će paziti da one obavljaju svoj posao - sindikate i ustanove koje čine javnost u užem smislu - nevladine organizacije i javne medije. Nedavno smo imali primjer odlično odigrane javnosne uloge novinara: probudili su javnost viješću da si saborski zastupnici kane povećati naknade za prijevoz. usprkos tome što javnost misli da prema tome kakvi su efekti njihova rada ne zaslužuju ni one plaće i privilegije koje su si već priskrbili. Tako je zahvaljujući novinarima raspodjela novca, za koji isti ti političari uvjeravaju bolnice i škole da ga nema, zasad spriječena.</p>
<p>Od zajednice i birača sve manje ovisan politički establišment nije reagirao na zagađivanje medijskog prostora sve većom komercijalizacijom i snižavanjem razine zabave, primjerice proizvodima tipa Big Brother. Jedna neuspješna emisija poslužila je vladajućoj strani zastupnika da napadnu onu televiziju i onaj dio njenoga programa po kojem bi mogla biti prepoznata kao javna. U loše pripremljenoj emisiji obrađena je »osjetljiva tema«, u nezgodno vrijeme iznesene su za jednu političku stranu nezgodne činjenice. Kritičari su to prepoznali kao neobjektivnost (i tendencioznost) i s njom su poistovjetili odsutnost ravnoteže u obradi teme.</p>
<p> Budući da se dirnulo u njihove idole i interese, lako su zaboravili da je upravo hrvatska javnost alergična na pokušaje međunarodnih ustanova da budu objektivne tako da uravnoteže odgovornost za započinjanje posljednjeg rata i težinu zločina. Zanemarili su ono što sigurno znaju: riječ objektivnost je ideološka etiketa i često maska političke i novinarske (ne)korektnosti. Kako je moguće od novinara tražiti da nema stav, da, primjerice, o kršenju etičkih (i bioetičkih) načela izvještava »objektivno«, kao nezainteresirani promatrač sa strane, da ne bude angažiran tako da o tome potakne javnu raspravu?</p>
<p>U neodmjerenoj, afektivnoj reakciji jednog dijela saborskih zastupnika na posljednju Latinicu, u pretjeranim generalizacijama, pojavile su se i neke kritike novinara i televizije s kojima se moramo složiti: jesu ponekad neodgovorni, jesu nedostatno obrazovani i nevješti, za svoju površnost se neopravdano izgovaraju nužnošću brzog reagiranja na događaje, a neki od njih očigledno uživaju u pokazivanju svoje medijske moći; televizija ne ulaže dovoljno u svoje ljude. No, ovaj je napad na novinarstvo dobar primjer za važnost konteksta, najviše toga tko novinare kritizira i kojim povodom. U nekoj drugoj situaciji možda to ne bi bilo tako, ali u ovoj situaciji jedina je odgovorna reakcija na taj napad obrana novinarske profesije i HTV-a kao medija koji, čini se, iskreno pokušava biti i javni. Uostalom, slično treba reagirati u napadu na bilo koji medij javnosti.</p>
<p> Tako i kritike rada sabora ("brbljaonica", "kokošinjac"...) treba tumačiti oprezno, to jest ovisno o tome s koje strane dolaze. Nije li to možda pokušaj omalovažavanja ustanove (važnog demokratskog medija) i proceduralnosti (tehnike odlučivanja koja jest spora, ali je nužan uvjet demokracije) s namjerom da se njezin rad neutralizira i tako omogući brže uvođenje nekog drugačijeg reda? Dakle, važno je tko kritizira. Kritičari masovnih medija, u ovom slučaju djelatnici jednoga drugog medija, morali bi biti i samokritični. Kako rade u svome mediju - saboru? Prisustvuju li redovno sjednicama i, kad su fizički prisutni, jesu li aktivni? Poštuju li procedure svoga medija (znaju li njegove govorničke žanrove i poslovnik)? Jesu li konstruktivni - tako da na dnevni red postavljaju za zajednicu najvažnije teme i pronalaze li najbolja rješenja? Ili su destruktivni, tako da govore neorganizirano, troše vrijeme na ponavljanje već izrečenih dijagnoza stanja, na nepotrebne replike i ispravke netočnih navoda, ne drže se dogovorenog vremenskog ograničenja, zavode i zamaraju publiku zastupanjem stranačkih interesa (najviše tako da napadaju političke protivnike), pa i oglašavanjem sebe samih. Rade li tako na depolitizaciji u smislu u kojem tu riječ sami rabe (sprečavanje sukoba stranačkih interesa) ili depolitiziraju javnost tako da ju odvraćaju od bavljenja politikom? (Sve manji odaziv birača na izborima pokazuje da bi moglo biti ovo potonje.)</p>
<p>Kad govore o nedostatnom obrazovanju novinara, pitaju li se što su učinili da pomognu da fakulteti koji novinare obrazuju imaju odgovarajući prostor, opremu, nastavnike i nastavne programe koji bi osigurali da se u nastavi ostvare dvije jednako važne strane medijskog obrazovanja i odgoja: stjecanje vještina i u proizvođenju i u analitičkom praćenju medijskog programa? Jesu li se pobrinuli da se na medijskoj pismenosti radi već od osnovne škole. Jesu li inzistirali (i osigurali financijsku pomoć) da se na državnu televiziju vrati proizvodnja obrazovnog programa, barem onakve kakvoće kakav je bio? Zaborav, nemar ili nedostatak novca? Ako je ovo potonje, nije li to samo univerzalni izgovor za premještanje prioriteta uvijek negdje drugdje? Ne odgovara li onima koji su se dočepali vlasti da novinari budu nekompetentni i pokorni te da medijski nepismena javnost to ne primjećuje?</p>
<p>Čini se da je kritika došla od onih koji kao da ne razumiju zakone masovnih medija u potrošačkom društvu nemilosrdnoga kapitalizma, koji je ta ista politička strana promovirala u dvedesetima. Masovni mediji ozvježđuju one koji se učestalo pojavljuju u programu (među njima su i političari), ali i nemilosrdno potamnjuju stare i tvore neprestano nove zvijezde. Kao da ne razumiju ni zakone javnih medija: dok vlast ima mandat da obavlja javne poslove, javni mediji imaju mandat da rad onih koji su trenutno na vlasti provjerava i kritizira.</p>
<p>I državne ustanove, naročito Sabor, ima pravo, i dužnost, kontrolirati masovne medije. No jednostrana saborska kritika HTV-a došla je ovaj put više kao nuspojava reakcije na povrijeđenu sujetu jedne strane političkog establišmenta. Potvrda bi mogla biti još jedna u nizu nespretnosti vlasti. Može li nas premijer uvjeriti da pokušaj oporezivanja HTV-a baš u ovoj situaciji nije taktički potez strategije upokoravanja masovnih medija, a preko toga i kontroliranja javnosti? Potajno huškanje svojih financijskih pasa na neposlušno novinarstvo HTV-a da bi ih zatim javno opozvao možda je jeftina taktika batine i mrkve, u kojoj mrkva ne košta ništa, jer se sastoji u odustajanju od prijetnje. No, takvo pokazivanje moći sigurno je skupo poigravanje javnošću i svojim ugledom. Uostalom, ni sama vlast nije bila sigurna što treba oporezovati. Prihode od pristojbi? Proizvedeni program?(!). Ili možda slobodu javnoga govorenja?</p>
<p>Autor je izvanredni profesor </p>
<p>iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Prisilna romanizacija</p>
<p>Nedavno je iz tiska izašla knjiga: »O talijanskoj upravi u Istri i Dalmaciji 1918.-1943.- Nasilno potalijančivanje prezimena, imena i mjesta« (»Dom i svijet«, Zagreb, 2005.). U iscrpnom prikazu te knjige novinara-publiciste Željka Krušelja (članak: »Hrvatska su imena i prezimena morala nestati«, Vjesnik, prilog »Panorama«, od 10. i 11. prosinca 2005.) saznali smo kako se zapravo radi o pretisku rijetke knjige:»Fašizam: krstitelj i palikuća« autora Hrvoja Mezulića odvjetnika i publiciste iz Pule objavljene 1946.god. u Zagrebu te također o pretisku povjesnih članaka ne tako lako dostupnih široj javnosti zadarskog liječnika i povjesničara Romana Jelića pod naslovom: »Potalijančivanje hrvatskih prezimena u Zadru i na Lastovu u vrijeme fašizma« (Radovi instituta JAZU-danas HAZU - Zadar,1973. i 1976.).</p>
<p>Neće biti odveć spomenuti još jedno historiografsko vrelo slične tematike (prisilna romanizacija) – fokusirano uglavnom na Istru, tim više jer ono kronološki prethodi već navedenoj Mezulićevoj knjizi iz 1946. godine.</p>
<p>Istarski književnik, novinar i istraživač povijesti Istre Ernest Radetić netom nakon sloma Mussolinijevoga fašističkog režima početkom rujna 1943. samozatajno piše i objavljuje knjigu: »Pad Italije 1918.-1943.« (vlastita naklada, Zagreb. 1944., prevedena na talijanski 1997.), u kojoj progovara o dva i pol desetljeća talijanske vladavine u Istri. Iz Radetićeve knjige za ovu svrhu za izdvojiti je poglavlje naslovljeno: »Potalijančivanje imena, prezimena i imena mjesta« (u Istri - nap. G. P.), u kojem se govori o dekretu talijanskoga kralja Viktora Emanuela III. (iz 1923.) i fašističkom zakonu (iz 1928.) koji se odnose na »promjenu onih imena koja vrijeđaju javni rad ili nacionalne osjećaje«. Radilo se, između ostalih, o »preobražaju« i hrvatskih i slovenskih imena na talijanski jezik. Tako, primjerice, hrvatska prezimena Ribarić i Mohorović preko noći odjednom postaju Pescatore, odnosno Maccorini. »Nastaju na tisuće Bruna, Giordana, Vittorija i Emanuela po Istri, a sve djeca hrvatske krvi i starinskoga hrvatskog podrijetla« – svjedoči suvremenik tih nemilih zbivanja Ernest Radetić. Jer je Istra: »provincia italianissima« – tako je tada tvrdila fašistička vlast (a i danas svako toliko to isto signaliziraju neki neoiredentistički glasovi sa zapadne obale Jadrana).</p>
<p>Zaključno treba reći i to da unatoč svemu Ernest Radetić (nakon internacije po fašističkim logorima u Italiji, kao dvadesetogodišnjak 1920. godine »emigrira« iz Istre u Zagreb) pronalazi u sebi onu unutarnju moralnu snagu i na više mjesta u knjizi (također i u ostalim njegovim kasnijim zapisima) naglašava: »Istarski Hrvati nikad nisu bili neprijatelji talijanskog naroda«.</p>
<p>GINO PRENCZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Stvaramo li mitove od naše prošlosti </p>
<p>Zbog trošenja energije na prijepore iz prošlosti, nije se moguće odlučno posvetiti problemima sadašnjosti. Povijest nije stvar uvjerenja i vjere, jer su to stvari religije i ideologije, nego zbir događaja koji složeni omogućuju utemeljeni sud. Zbog toga trebamo prepustiti raspravu o nedavnoj prošlosti našim historičarima i politolozima, a političari svih boja bi se morali posvetiti rješavanju naše današnjice. </p>
<p> Treba reći da ni jedan lik naše prošlosti ne nosi svetačku aureolu i o svačijim se pogreškama može raspravljati. Crkva vodi sveopću raspravu prije nego nekoga proglasi svetim, tj. primjerom u Crkvi. Ako netko misli da neki lik iz naše prošlosti nosi oznake nedodirljivosti, što je područje religije, onda u najmanju ruku mora dozvoliti da i drugi kažu svoje te da sve bude podvrgnuto sudu sine ira et sudio (bez mržnje i sklonosti), što su već znali stari Latini. </p>
<p> Bez toga je kod nas svaka rasprava o prošlosti zapravo mali vjerski ili ideološki rat, kad ljudi govore svoje, a nisu spremni čuti što govore drugi. Političari i zemlja gubi dragocjeno vrijeme pričama o mitovima, koji uzbuđuju javnost, a oni ne izražavaju ono što se dogodilo nego o ono što je u njima (Kierkergaard).</p>
<p>LUKA VUCOKAŠTELA</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Baka i unuk »grijali« se u parku </p>
<p>Cijele noći i pola srijede bez grijanja i tople vode bilo je 50.000 stanovnika Utrine, Travnog, Dugava, Sloboštine i Jakuševca </p>
<p>Studentica Maja Škrbić iz Dugava zbog hladnoće u stanu morala je leći u krevet u trenirci, pidžami i termočarapama. »Smrzla sam se noćas! I što je najgore, ujutro, prije važnog razgovora, nisam mogla ni kosu oprati jer još uvijek nije bilo tople vode«, požalila se Maja novinarima Vjesnika.</p>
<p> Ona je, naime, jedna od 50.000 stanovnika Utrine, Travnog, Dugava, Sloboštine i Jakuševca koji su noć na srijedu proveli bez grijanja i tople vode jer je u utorak u popodnevnim satima u Balokovićevoj ulici u Zapruđu, kod križanja s Trgom Ivana Mažuranića, puknuo cjevovod magistralnog vrelovoda. Stanovnici toga dijela Zagreba jutro su dočekali u hladnim stanovima, makar su radnici počeli popravljati kvar već u utorak u 19 sati. </p>
<p>Tehnički rukovoditelj pogona Toplinske mreže HEP-a Robert Vuk kaže kako je taj cjevovod star više od 30 godina. »Cijev je pukla jer je materijal dotrajao a pukla je na kritičnom mjestu – kod rubnjaka ceste, gdje su se otpadne vode godinama slijevale i postupno uništavale cjevovod«, rekao je Vuk. </p>
<p>Radovi su završeni u srijedu u 5 sati, nakon čega su cijevi punjene pogonskom vodom pa su građani dobili grijanje i toplu vodu tek nekoliko sati kasnije. </p>
<p>Štefana Plevka iz Travnog više od noći bez grijanja naljutilo je to što nije znao što se dogodilo. Niti u razgovorima sa susjedima nije mogao odgonetnuti zbog čega u njihovim stanovima nema grijanja i tople vode. »Ljudima se putem medija moralo javiti o čemu se radi«, smatra Plevko, »jer ipak je riječ o velikim naseljima u kojima živi mnogo ljudi, a najgora je neizvjesnost«, kaže. »Ovakvi se kvarovi u jednoj metropoli ne bi smjeli događati, ipak živimo u 21. stoljeću i norme održavanja morale bi biti puno više«, zaključuje Plevko.</p>
<p>Kako grijanje nije stiglo do njezina stana ni do 11 sati, Mandica Simić potražila je s unukom spas od hladnoće u šetnji parkom. »Srećom je lijep dan, a kako naše prozore ne obasjava sunce izašli smo u šetnju jer u stanu više nismo mogli izdržati«, kaže gospođa Simić.</p>
<p>Stanovnici Travnog, svjesni starosti instalacija, strahuju da bi ih u skorije vrijeme mogli zadesiti novi kvarovi i hladne zimske noći bez grijanja, no Robert Vuk tvrdi da nema razloga za paniku. »Cjevovode održavamo u stanju maksimalne pogonske spremnosti i ne očekujemo više ovakva puknuća do kraja ogrjevne sezone, sredinom svibnja«, zaključio je Vuk.</p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Ni pretplata ne jamči parkirno mjesto </p>
<p>Moguće navale na jeftinije parkiranje mogle bi brojne vozače s pretplatom ostaviti ispred popunjenih garaža</p>
<p>Negodovanje Zagrepčana izazvala je najava poskupljenja parkiranja u gradu. Da nije sve tako crno pobrinuo se Zagrebparking, tvrtka u vlasništvu grada, koji je ponudio jeftinije javne garaže i mogućnost pretplate na parkirališno mjesto. No, moguće navale na jeftinije parkiranje, mogle bi brojne vozače s pretplatom ostaviti ispred popunjenih garaža. </p>
<p>Direktor Zagrebparkinga, Mato Kraljević tvrdi da je poskupljenje triju zona jedini način discipliniranja vozača naviknutih na parkiranje u užem centru. S druge strane, parkiranje u javnim gradskim garažama pojeftinit će sa sedam na pet kuna po satu, što će svakome omogućiti da auto parkira u centru duže i jeftinije nego sada. </p>
<p>Zagrebparking upravlja s pet garaža. Cijena pretplate ovisi o lokaciji garaže i terminu parkiranja. Unatoč smanjenju osnovne tarife, pretplata ipak neće pojeftiniti, a vrijeme i interes za garaže pokazat će njezinu daljnju isplativost.</p>
<p>Garaže u Petrinjskoj 59 i Ilici 45 imaju po 150 parkirnih mjesta i uglavnom su pune. Manja garaža, s 50 mjesta, nalazi se u Palmotićevoj 25. Nova garaža na Langovu trgu može primiti 309 automobila. Garaža »Gorica« u Martićevoj 69 ima čak 373 mjesta, no uglavnom je prazna, dok se automobili parkiraju u okolnim ulicama.</p>
<p>U Zagrebparkingu se nadaju kako će niža tarifa napokon napuniti te garaže koje oni nadziru. Ipak, obračunska jedinica i dalje će ostati cijeli sat, bez tolerancije produženja parkiranja od nekoliko minuta, kako se predlagalo. </p>
<p>Parkirati se može i u javnim garažama koje nisu vlasništvo Grada, odnosno Zagrebparkinga. Može se očekivati kako će i one od Nove godine povećati profit svojih vlasnika. U Centru Kaptol parkiranje sada košta sedam kuna po satu, a 512 parkirnih mjesta rijetko je popunjeno. Vozači parkiraju čak i ispred njena ulaza, pa ih pauk često odvozi. Ta garaža omogućuje obližnjim stanarima da tijekom noći parkiraju za samo 1200 kuna godišnje, no samo troje stanara koristi tu uslugu.</p>
<p>Garaže u Importanne centru kod Glavnog kolodvora i u Importanne galeriji na Iblerovu trgu imaju svaka po 500 mjesta, a parkiranje naplaćuju pet kuna za pola sata, devet kuna za puni sat i šest kuna za svaki idući sat. Branimir centar s ulazom iz Trpimirove ulice naplaćuje parkiranje do 16 sati samo tri, a kasnije sedam kuna po satu. Posjetiteljima kina tamo daruju tri sata parkiranja besplatno.</p>
<p>Vozači mogu parkirati i u garažama hotela Westin i Sheraton, također u centru grada. »To je samo stvar navike«, rekla je vozačica Vlasta Papa, parkirajući u jednoj od polupraznih gradskih garaža.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Uskoro žičara na Hunjki</p>
<p>Otvorenju skijaške sezone na Sljemenu najviše se raduju školarci, umirovljenici, invalidi i sportaši, čije se skijanje financirati Grad, kao što će participirati u cijeni karata za ostale građane. Oni će plaćati trećinu cijene, odnosno 70 kuna. To je bila tema konferencije za novinare, održane u srijedu u Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i šport, na kojoj su sudjelovali pročelnik ureda Pavle Kalinić, Duško Ljuština, član Poglavarstva za kulturu, Drago Žiljak, direktor TD Sljeme-Medvednica, predstavnici Zagrebačkog skijaškog saveza, sportskih klubova i drugi.</p>
<p>Svoj djeci iz predškolskog odgoja, učenicima osnovnih i srednjih škola Zagreba, besplatno skijanje na Sljemenu omogućit će program Odmorko. Umirovljenici iznad 65 godina, koji žele ostvariti isto pravo, neka se jave Matici umirovljenika u Poljičkoj 12, a invalidi rata Grada Zagreba Odjelu za branitelje u Gradskom uredu za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje.</p>
<p>U posljednjih godinu dana, rekao Žiljak, u skijanje na Sljemenu uloženo je više od 73 milijuna kuna. Zeleni spust je spreman za skijaše, a Činovnička livada i Plavi spust samo što to nisu, a noćno skijanje postat će dostupno građanima poslije Snježne kraljice. Predsjednik Zagrebačkog skijaškog saveza Darivoj Repač najavio je i postavljanje žičare, duge 60 metara, na Hunjki, gdje će mališani do 12 godina učiti skijati. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Ribnjak po uzoru na Hyde park</p>
<p>U parku Ribnjak djeca se od srijede napokon mogu igrati na modernim i sigurnim ljuljačkama, klackalicama i toboganima na kakvima se već godinama igraju i britanski mališani. Sprave za igranje s antitraumatskim podlogama, kakve se nalaze i u londonskom Hyde parku, vrijedne 240 tisuća kuna, božićni su dar britanskog veleposlanstva zagrebačkoj djeci. »Ribnjak smo odabrali jer je zaista poseban, a u njemu je i Centar mladih. Mislimo da zaslužuje igralište u skladu s europskim standardima« rekao je britanski veleposlanik John Ramsden. Nove sprave prilagođene su i igri djece s posebnim potrebama. Na svečanom otvorenju bili su i gradonačelnik Milan Bandić i UNICEF-ova ambasadorica Bojana Gregorić. Gradonačelnik je za Vjesnik izjavio kako će Ribnjak ostati park za djecu, bez obzira bude li njegov vlasnik Crkva ili Grad. </p>
<p>Marija Čekada</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Knjige za bolesnu djecu</p>
<p>Knjige za knjižnicu na Pedijatrijskom odjelu donirala je Školska knjiga</p>
<p>U čekaonici Poliklinike za pedijatriju Kliničke bolnice Sestre milosrdnice, otvorena je u četvrtak knjižnica i čitaonica za male bolesnike, u kojoj će volonteri udruge Igra, mahom studenti Pedagoškog fakulteta, malim bolesnicima pomagati u izboru knjiga i učenju. Na policama knjižnice nalaze se slikovnice za predškolce te lektira i udžbenici za osnovnoškolce. </p>
<p>»Željeli smo djeci razviti ljubav prema knjizi i učiniti im boravak u bolnici zanimljivijim«, kazala je dr. Eva Verona, voditeljica Odjela za pulmologiju i alergologiju Kliničke bolnice Sestre milosrdnice. Dodala je da je to prvi takav projekt u Hrvatskoj. »Djeca koja borave u bolnici imaju odgajatelja, mogu se poslužiti knjigama, glazbom, internetom. U prostorijama Poliklinike zadržavaju se djeca čekajući pretrage, nalaze i medicinsku obradu pa je to vrijeme koje smo im željeli učiniti radosnijim. Dnevno kroz čekaonicu prođe i stotinu djece«, rekla je voditeljica Odjela. Knjige za knjižnicu na Pedijatrijskom odjelu donirala je Školska knjiga. </p>
<p>Zanimanje za jednu od basni pokazao je i dvanaestogodišnji Nikola koji je cijelo jutro čekao pregled. »Iako više volim igrice na kompjuteru, ponekad ih zamjenjujem knjigom koja mi se sviđa«, rekao je Nikola. Klinika za pedijatriju potpuno je obnovljena prije godinu dana.</p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Nove nošnje na stari način</p>
<p>Hrvatsko seljačko pjevačko društvo (HSPD) Sljeme počelo je ručno, na tkalačkom stanu, izrađivati šestinske narodne nošnje. »Ovu nošnju koristi sedam podsljemenskih društava a jedino je mi radimo na izvorni način«, govori nam predsjednik društva Josip Vučko. Zajedno s petnaestak žena koje pjevaju u ženskom zboru društva, on je odlučio, kaže, izvornu Šestinsku nošnju otrgnuti od zaborava.</p>
<p> Izrada takve nošnje, koja se pravi ručno samo na šestinskim plahtama, izrazito je skupa. Cijena muške nošnje kreće se između 8000 i 10.000 kuna, dok ženska nošnja košta više od 10.000 kuna. U HSPD-u Sljeme za sada misle proizvoditi nošnje samo za vlastite potrebe. »Više puta molili smo Grad i Ministarstvo kulture da za nas izdvoje više novca, ali to do sada nije dalo rezultata«, kaže Vučko.</p>
<p>Hrvatsko seljačko pjevačko društvo Sljeme osnovano je 1986. godine i ima oko stotinu članova. U okviru društva djeluju muški zbor, ženska pučka sekcija, dvije generacije tamburaša i dvije folklorne grupe. </p>
<p> HSPD Sljeme moli svakoga tko posjeduje neki stari šestinski suvenir ili dio nošnje da ga pokloni društvu.</p>
<p> Ujedno poziva sve koji su zainteresirani za sudjelovanje u radu društva, da se jave na telefon broj 3737-037. </p>
<p>Marijan Bračulj</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Drago Lugarić dao krv 131 put</p>
<p>Na već tradicionalnom godišnjem primanju koje gradonačelnik Dugog Sela Boris Mahač organizira za dobrovoljne davatelje krvi, u srijedu se okupilo stotinjak ljudi koji su mnogo puta dokazali svoju humanost darivajući »životnu tekućinu«.</p>
<p>Dugoselski rekorder među humanitarcima ove vrste, a vjerojatno i jedan od onih koji su po broju darivanja krvi među prvima u Hrvatskoj, jest Drago Lugarić sa 131 dobrovoljnim davanjem krvi.</p>
<p> Sada šezdesettrogodišnjak, Drago je sasvim slučajno postao darivatelj još davne 1964. godine kada se zatekao na mjestu nesreće u kojoj je jedno dijete palo pod građevinski stroj. Odmah je odjurio u bolnicu u koju je odvezeno unesrećeno dijete i dao krv. Poslije toga njegova je krv spasila još mnoge živote. Godišnje daruje krv tri do četiri puta, a u vrijeme Domovinskog rata povećao je broj darivanja, te je osim na davanje krvi odlazio i na tzv. separaciju - darivanje krvne plazme.</p>
<p>S obzirom na dobro zdravlje i godine koje još uvijek to dozvoljavaju, kaže da očekuje bar još desetak darivanja krvi. Sasvim blizu tom rekordu je i njegov prijatelj Josip Harcet koji je do sada ostvario 117 darivanja, ali ni on ne namjerava stati na tome. </p>
<p>Zanimljivo je da među dugoselskim darivateljima krvi ima i dosta žena kao i obitelji u kojima supružnici zajedno odlaze na akcije darivanja krvi, kao što je to slučaj s Draženom i Zvonkom Vuković.</p>
<p>Prema podacima Društva Crvenog križa Dugo Selo koje je glavni organizator ovih humanitarnih akcija, u ovoj je godini u deset organiziranih akcija krv željelo dati 468 Dugoselaca, no zbog zdravstvenih problema svi to nisu uspjeli pa je skupljeno 411 doza krvi. To je pak stotinjak doza više nego što je prikupljeno lani pa u društvu ne kriju optimizam i najavljuju da će u sljedećoj godini, pored već ustaljenih, biti organizirane i nove akcije dobrovoljnog darivanja krvi, i to u Srednjoj školi Dugo Selo te na području općine Rugvica, gdje ih zadnjih godina nije bilo. </p>
<p>Nenad Haleuš Mali</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Papa: Čuvajte tradiciju Božića</p>
<p>RIM</p>
<p> – Papa Benedikt XVI. u srijedu je tijekom opće audijencije na Trgu svetog Petra pozvao na očuvanje božićnih tradicija. »Treba očuvati tradiciju Božića i prenijeti je mladima, usprotivljujući se kulturi koja nastoji ukloniti simbole Božića«, rekao je na posljednjoj općoj audijenciji prije Božića. Benedikt XVI. stigao je na Trg u otvorenom »papamobilu«, a na glavi je imao crvenu papinsku kapu od samta obrubljenu bijelim krznom. To su pokrivalo pape nosili nekoć, a zadnji je bio Ivan XXIII. Papa Benedikt XVI. bio je ogrnut i crvenim plaštem, što je mnogima bilo iznimno simpatično jer ih je podsjećalo na Djeda Božićnjaka. [vj]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Hokej napokon u gradu Hajduka!</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U sportskim almanasima bit će zapisano da je prva hokejaška utakmica u Splitu odigrana 21. prosinca 2005. Sve hokejaške pionire možemo svrstati u »klasu optimist«. Mučili su se s klizanjem, a palica im je više služila za održavanje na ledu, nego za udaranje paka. Tako je i legendarni vratar Hajduka Vlado Balić izjavio: »Igrao bi ja dobro ovaj hokej, samo da mi je znati klizati«. Pobjednik je, dakle, bio svaki hokejaš koji se uspio održati na klizaljkama. [R. Posinković]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Gospel digao Split na noge</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Jedna od najcjenjenijih gospel grupa iz New Orleansa, »Joyful gospel singers«, nastupila je u splitskom HNK-u, predstavivši izvornu američku duhovnu glazbu. Šesteročlana skupina aktivna je više od 20 godina i njeguje bogatu glazbenu tradiciju crnaca Louisiane. Publika je uživala pa se ozbiljno kazališno gledalište brzo pretvorilo u veseo plesni podij. Koncert je praćen čestim penjanjem publike na pozornicu, a oduševljenje je nastupilo izvedbama pjesama kao što su »Silent Night«, »O Happy Day«, »What a Wonderful World«, »Call on Jesus«... Ususret Božiću, Splićanima su ponudili dva sata vrhunske zabave, iako su im neki zamjerili »prekomercijaliziranost«. [Mira Jurković]</p>
<p>Nastup Amerikanaca bio je prava glazbena poslastica</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Riječki vukovi zbrinuti u Rimu</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Iz najvećeg azila za životinje na svijetu, onog na Marinićima, u rimski je ZOO otpremljeno pet vukova, tri tigra i dva medvjeda. Životinje su konačno zbrinute jer im je zbog višegodišnjeg života u lošim uvjetima prijetila eutanazija. U Županiji nitko nije htio riješiti problem pa su u azilu još samo tri medvjeda, dvije lisice, vrana i stotinjak pasa. To je očito početak kraja azila, ali i ideje o otvaranju riječkog ZOO-a. U Rimu će životinje živjeti u prirodnim uvjetima. Samo uređenje prostora za vukove vrijedi 80.000 eura. [D. Herceg]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Austrijsko odličje Trudi Stamać</p>
<p>BEČ </p>
<p> – Visoko odličje »Austrijski počasni križ za znanost i umjetnost« dobila je u srijedu u Beču hrvatska prevoditeljica Truda Stamać. Odličje joj je na svečanosti u zgradi savezne vlade predao ministarski savjetnik Norbert Riedl. Naglasio je da je Truda Stamać cjelokupnim prevodilačkim radom na području književnosti s njemačkog na hrvatski pridonijela još boljem razumijevanju austrijskog i hrvatskog naroda koji su bili povezani u povijesti, sadašnjosti a bit će i u budućnosti u zajedničkoj europskoj kući. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Vjenčali se Elton John i njegov David</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – Šaljući poljupce obožavateljima, pop zvijezda Elton John stigao je u srijedu prijepodne na vlastito vjenčanje, neobično tek po tome što su oba supružnika istoga spola. Sir Elton i njegov partner David Furnish među prvima su u Engleskoj iskoristili novi zakon koji homoseksualcima nudi »civilno partnerstvo«.</p>
<p>Vjenčanje u gradskoj vijećnici u Windsoru pratilo je stotine novinara, no sama je ceremonija bila tiha, u nazočnosti njih dvojice, njihovih roditelja i sedmorice prijatelja. Raskošna zabava, po kakvima je sir Elton poznat, slijedila je uvečer u njegovoj vili. Pozvano je 700 ljudi, među ostalima i Liz Hurley, Victoria Beckham, Rod Stewart, Donatella Versace... [Jasna Zanić Nardini]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Britanci odbacuju ljubimce jer im ne pristaju uz kauč</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Britanci napuštaju ljubimce jer im ne pristaju uz novi kauč, objavilo je Kraljevsko društvo za sprječavanje okrutnosti nad životinjama u godišnjem priopćenju. Upozorava da se životinje ne bi smjelo darivati jer ih mnogi dan nakon Božića bace na cestu. Lani ih je od 23. prosinca do 6. siječnja napušteno 530. Zašto? »Nova mačka ne ide uz sag«, »boja psa ne slaže se s bojom kauča«... [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Godina investicija</p>
<p>Za iduću godinu iz državnoga proračuna izdvojit će se za kulturu 22 posto više novca nego za ovu godinu </p>
<p>RISNJAK</p>
<p> – Godina 2006. bit će godina investicija u kulturi, za koju je proračunom predviđeno 878 milijuna kuna, što je čak 22 posto više nego prošle godine, rekao je ministar kulture Božo Biškupić u srijedu na nekonvencionalnom druženju s novinarima u Parku prirode Risnjak, govoreći o radu Ministarstva</p>
<p> Kazališni život obilježili su brojni festivali i manifestacije od Krležinih do Marulićevih dana. Prvi put potpisan je sporazum između četiri matične nacionalne kuće o suradnji na repertoarnom planu i razmjeni predstava. Došlo je do suradnje između pulskoga i motovunskog filmskog festivala, a pojavila su se još dva festivala – međunarodnog dokumentarnog filma i eksperimentalnog filma.</p>
<p> Također, Ministarstvo kulture potpisat će sporazum s Hrvatskom televizijom o zajedničkom financiranju dugometražnog igranog filma. Ministarstvo će financirati šest filmova, a pojačana je i podrška nezavisnim plesnim trupama. Prijedlog zakona o kazalištima je prošao prvo saborsko čitanje. U međunarodnoj suradnji ostvareno je više od 430 programa, a valja posebno izdvojiti izložbu »Suvremeni hrvatski crtež« koja je gostovala u Kini i Jordanu. </p>
<p>Najviše je u međunarodnoj djelatnosti utrošeno na likovnu umjetnost te su održane brojne manifestacije – od Napulja, Aleksandrijskog biennala pa sve do Venecijanskog biennala. Vrlo je važna izložba »Istria« koja gostuje u Muzeju arheologije u Berlinu.</p>
<p> Također, izložba »Unesco hrvatski spomenici baštine« obišla je veći broj gradova, između ostalih Rigu, Gdanjsk i Budimpeštu. Posebno će biti pojačana suradnja s baltičkim zemljama. Naročito uspješan nastup bili su Dani hrvatskoga filma u SAD i Ukrajini te u Berlinu.</p>
<p> Ministarstvo kulture započelo je nizom seminara kako bi djelatnicima približilo europske programe i propise. Hrvatska je vrlo aktivno sudjelovala u pripremanju Deklaracije o kulturnoj raznolikosti. U tijeku je izrada novog weba na kojem će se prikazati novi vizualni identitet Ministarstva kulture, koji radi Boris Ljubičić.</p>
<p> U Hrvatskoj se grade kapitalni muzeji, a već su realizirani i novi postavi u Požegi, Skradinu i Imotskom. Uskoro se otvara i novi gradski lapidarij, a stručno se radi na Muzeju Domovinskog rata i na uređenju Muzeju Nikole Tesle. Jedan od prioriteta za sljedeću godinu je profilacija i informatizacija muzeja i inventarizacija građe.</p>
<p> Otvorena je velika knjižnica u Šibeniku, a uređuje se i niz manjih knjižnica kao što je npr. u Benkovcu. Ministarstvo kulture očekuje da se muzejska djelatnost profilira u sljedećoj godini sa snažnim projektima. Jedan od najvrjednijih projekata koje Ministarstvo ostvaruje jest projekt Vukovar-Vučedol-Ilok. Pojačano se radi na povratu kulturnih dobara, te je vraćeno 25.000 predmeta u Hrvatsku.</p>
<p> U ovoj godini otpočeo je i razvoj novih konzervatorskih odjela, pripremljeni su znakovi za obilježavanje nepokretnih kulturnih dobara, a Ministarstvo surađuje s Hrvatskim restauratorskim zavodom na više od 162 projekta. </p>
<p>Uprava za knjigu i nakladništvo neprekidno ima natječaje za potporu knjizi, časopisima i manifestacijama. Zaključen je prvi natječaj za potporu stvaralaštvu. Posebno savjetodavno tijelo raspravljat će o jedinstvenoj cijeni knjige, a kao potpora prevodilaštvu uvedena je nagrada »Iso Velikanović«. Poduzete su mjere za hrvatsko sudjelovanje na Lepziškom sajmu 2008. </p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Policija i prosvjednici uzdrmali sudnicu</p>
<p>List »Guardian« opisuje kako je istaknuti pisac bio napadnut u sudnici </p>
<p>Naoružana policija u oklopima i bijelim šljemovima upala je u uske hodnike okružnoga suda u Sisliju, ne uspijevajući srediti navijačke meteže. Prosvjednici iz krajnje ljevice i desnice maltretirali su psovkama Orhana Pamuka, nasrtali na njegov auto, napadali škarama promatrače za ljudska prava, a jedna žena zaletjela se cijelim tijelom u Pamuka i udarila ga u glavu.</p>
<p> To je prizor odgode suđenja turskomu piscu Orhanu Pamuku (koji dočarava list Guardian), a koji nalikuje kadrovima iz američkog filma o policiji, sudstvu i kriminalu, s napetim iščekivanjem »raspaljene« publike. </p>
<p>Nasilje u sudnici, u kojoj je dominirao ipak Pamuk, 45 minuta zatočen u svojoj šutnji, odjeven u tamno odijelo i bijelu košulju, razlog je odgode suđenja uglednom piscu do 17. veljače. Pamuk, optužen za napad na tursku državnost (jer je javno kazao da je u tursko-kurdskim sukobima poginulo više od 30.000 ljudi i da je u Turskoj ubijeno više od milijun Armenaca u Prvome svjetskom ratu), sada stavlja i Tursku na veliku kušnju. </p>
<p>Protivnici primanja Turske u Europsku uniju sada su dobili još veću podršku – policijska hajka u sudnici svakako može biti još jača zapreka za primanje Turske u EU, i to samo dva mjeseca nakon što je dobila potporu za započinjanje pregovora.</p>
<p>Moguća presuda na tri godine zatvora tako je još uvijek neizvjesna. U metežu je obrana zahtijevala obustavu procesa, tužitelji su tražili nastavak, a sudac je odluku prebacio na tursku vladu. </p>
<p>Pamuk je otvorio svojim slučajem i druge »dosjee« – turski izdavač armenske nacionalnosti Hrant Dink, koji je također optužen za klevetanje Turske i kojem prijeti šest mjeseci zatvora, izjavio je da je slučaj u sudnici važan za buduću tursku demokraciju, ali je izrazio žaljenje zbog mnogih sličnih sudbina u Turskoj koje su ostale zataškane zbog nedovoljne popularnosti pisaca.</p>
<p>Orhan Pamuk, autor romana »Snijeg« i »Zovem se Crvena«, jedan od kandidata za Nobelovu nagradu, tako je još jedan primjer ugroženosti književnika zbog slobode mišljenja i podređivanja kulture medijskim aferama. </p>
<p>Oko šezdeset pisaca i novinara u Turskoj čeka suđenje poslije prizora nasilja u sudnici, koje je emitirala i televizija. Sloboda nasilja u svijetu može tako biti još uvijek jača od slobode mišljenja i pisanja. </p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Avangardni Krleža i Sajko </p>
<p>Projekt »Nova zemlja«, nastao spojem drame »Kristofor Kolumbo« Miroslava Krleže te teksta »Europa« Ivane Sajko, premijerno će, u režiji Ivice Buljana, biti izveden u četvrtak na večer u Crnogorskome narodnom pozorištu u Podgorici. </p>
<p>»Kolumbo« je velik redateljski izazov, jer je to rijetko izvođen tekst koji se uvijek smatrao nekazališnim. Ključne su izvedbe ona Beogradskog dramskog pozorišta, gdje je praizveden četrdeset godina nakon nastanka, te kultna dubrovačka predstava Georgija Para.</p>
<p>O razlozima posezanja za tim Krležinim djelom redatelj Ivica Buljan kaže: »Krleža odavno nije bio na repertoaru toga kazališta, a s druge strane nikada nisam režirao Krležina djela. Osim toga, kult Krleže u Hrvatskoj je velik. Neprestano produbljivanje uvida u njegovo djelo otvara rizik upadanja u stereotipna tumačenja. Draži mi je ovaj intimni, nepoznatiji Krleža iz olovnih godina Prvoga svjetskog rata, od obožavanog barda, autora 'Glembajevih'«.</p>
<p>Redatelj nadalje objašnjava kako je »postojao jak razlog za postavljanje 'Kristofora Kolumba' u Crnoj Gori, jer tema 'otkrivanja' nove zemlje je sada i ovdje politički aktualna«. »Krležin Kolumbo sanja o tome kako će čovječanstvo odvesti do zvijezda, ali njegov genij koji nosi svijetlu viziju je poražen«, dodaje Buljan. S druge strane, redatelja je upravo taj Krleža kojeg su svi prihvatili kao genija, ali ga dugo nisu postavljali, vratio tekstu »Europa« Ivane Sajko.</p>
<p>»'Europa' je ženska stvar koja zaokružuje pripovijest o potrazi za Novom zemljom. Europa je istodobno konkretan i metaforički pojam (Europa je oteta i silovana grčka božica i naš kontinent). Žudnja za ženom, žudnja za ulaskom u Europino tijelo je motiv ove predstave. </p>
<p>Što znači biti u Europi, a ne biti Europa? Kako se pripremiti za njene zahtjeve?« – pitanja su koja zaokupljaju redatelja i na koja će pokušati odgovoriti projektom »Nova zemlja«, u kojem se spoja avangardni Krleža i avangardna Sajko.</p>
<p>U projektu »Nova zemlja glume: Predrag Borilović, Ivan Bezmarević, Olivera Vuković, Branislav Vuković, Danilo Čelebić, Dejan Ivanić, Stevan Radusinović, Dragan Račić, Momo Pićurić, Gojko Burzanović, Sejfo Seferović i dr. Kostime je osmislila Ana Savic-Gecan, a secnu Natalija Vujošević. [Helena Braut]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Rim i Venecija u bakrenoj matrici </p>
<p>Vrijedna i dosad nepoznata dionica grafike u Italiji iz zbirke Kabineta grafike HAZU, stotinjak grafičkih listova u reprezentativnom izboru imena i tema s prostora Rima i Venecije 18. stoljeća, izložena je u prostorijama Kabineta u Zagrebu. </p>
<p>Izbor muzejske savjetnice Margarite Sveštarov Šimat malen je uvid u povijest grafike i okolnosti u doba njezine najveće popularnosti. U 18. stoljeću reprodukcije načinjene u tehnikama bakroreza i bakropisa svakodnevnica su u svim žanrovima i funkcijama, tako da je začetnik talijanske povijesti umjetnosti Luigi Lanzi to stoljeće nazvao stoljećem bakra.</p>
<p>U to doba Italija postaje mjesto kulturalnog hodočašća, a grafički list pamćenje na ono što se iz Italije u Europu nije moglo ponijeti. Rim i Venecija bili su dva toposa gdje su se razvijala dva grafička rukopisa – tonalna Venecija malih žanrova i veduta te klasicizam Rima u strogoj chiaroscuralnosti jakih obrisa i antičke skulptura.</p>
<p>Na izložbi su se našla i tri zanimljiva otiska koji Hrvatsku stavljaju na bakrenu matricu 18. stoljeća – »Polaganje u grob« Natalea Schiavonea prema Tizianu, bakrorez Pietra Savorellija s reprodukcijom »Navještenja« iz dubrovačke Crkve Domino i bakropis prizora talijanskih brodova u šibenskim kazamatama tvrđave sv. Nikole. </p>
<p>Martina Kalle</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Proslava uspješne suradnje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Galerija Klovićevi dvori i Global Net (pružatelj internetskih usluga) proslavili su uspješnu suradnju na ciklusu fotografskih izložbi »Snapshot/ Brzo okidanje« u utorak u najpoznatijoj gornjogradskoj galeriji. Uz izložbu plakata i predstavljanje kalendara, slavljeničkom ugođaju pridonio je božićni domjenak na kojem se okupio velik broj uzvanika.</p>
<p>Kako su tom prilikom istaknuli ravnateljica Galerije Vesna Kusin, voditelj marketinga Global Net Grupe Zoran Pokrovac i kustosica Marina Viculin, fotografski ciklus »Brzo okidanje« podario je novi identitet Kuli Lotrščak. Izložbe iz ciklusa žive i dalje na web stranicama www.brzo-okidanje.com.hr, a serija će se nastaviti 2006. godine izložbama koje će obuhvatiti raspon od fotografije do performansa. </p>
<p>Izložene plakate ciklusa »Brzo okidanje« oblikovao je Nedjeljko Špoljar/ Sensus design factory, podarivši projektu prepoznatljiv identitet. Riječ je o plakatima za izložbe Marija Kučere, Jadranke Merc, Nikole Šolića, Jasenka Rasola, Stanka Hercega, Mije Vesovića, Ivana Posavca, Rine Efendića, Borisa Cvjetanovića i Darija Petkovića. Nedjeljko Špoljar je oblikovao i kalendar s fotografijama šestorice autora u ciklusu »Brzo okidanje«. [J. M. M. ]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Janici napokon i veleslalomska pobjeda </p>
<p>Janica Kostelić skinula je »urok« prvoga mjesta u toj disciplini i vrlo emotivno proživjela premijernu veleslalomsku pobjedu </p>
<p>SPINDLERUV MLYN</p>
<p> – Iako se čini da je Janica Kostelić u karijeri osvojila i više od svega, vrlo su često i Janica i njezin otac Ante pričali o neostvarenim ciljevima. Jedan od njih bila je veleslalomska pobjeda u Svjetskom kupu, no nakon Spindleruvog Mlyna i to je obavljeno. Janica je u ovom češkom zimovalištu skinula »urok« prvog mjesta u toj disciplini i vrlo emotivno proživjela veleslalomsku premijernu pobjedu. </p>
<p>Tijekom veleslalomskih utrka u Svjetskom kupu Janica je vrlo često nesretno gledala konkurenticama u leđa. Nekad su je od vrha dijelile stotinke, nekad bi zapela na pretposljednjim vratima, iako je imala pobjedničko vrijeme. No, u Spindleruvom Mlynu sve se posložilo - u veleslalomskoj utrci, gdje su razlike bile minimalne, najbolje se snašla Janica. Izdigla se iz široke austrijske prijetnje i pobijedila - osam stotinki pred Zettel, 10 pred Schild, 19 pred Hosp. </p>
<p>I u veleslalomskim utrkama ove sezone Janica Kostelić bila je dijelom samog vrha, uostalom na premijeri sezone u Söldenu, prvoj utrci nakon polovično odrađenih priprema, Janica je bila druga. Kroz slalomske rezultate također je potvrđivala kako je se u bilo kojoj tehničkoj disciplini može proglasiti favoritom. I u Spindleruvom Mlynu je uspjela. </p>
<p>Nakon prve vožnje bila je treća, iza Hosp i Maze, i kad je Slovenka odvozila vrlo slabu drugu vožnju pretpostavljalo se da će Janica slaviti. Jer, Nicole Hosp je odavno zavrijedila status skijašice za - jednu vožnju. Pritisak očito djeluje na nju, pa je tako posustala pred Janičinim vremenom. U zgusnutoj borbi stotinki najviše je uspjeha tako imala hrvatska skijašica, a tri su se Austrijanke i Pärson »poslagale« iza nje. </p>
<p>U četvrtak je u češkom središtu na programu slalom, kad očekujemo globalno velik uspjeh hrvatskog skijanja. Osim Janice, na veleslalomu je Ana Jelušić bila 58., Nika Fleiss 60., a Matea Ferk bez rezultata. </p>
<p>• Rezultati, veleslalom: 1. KOSTELIĆ 2:21.30, 2. Zettel (Aut) +0.08, 3. Schild (Aut) +0.10, 4. Hosp (Aut) +0.19, 5. Pärson (Šve) +0.29... </p>
<p>• Redoslijed u veleslalomu: 1. KOSTELIĆ 230, 2. Zettel (Aut) 190, 3. Pärson (Šve) 185, 4. Rienda Contreras (Špa) 169, 5. Maze (Slo) 144... </p>
<p>• Ukupni redoslijed: 1. Dorfmeister (Aut) 502, 2. Meissnitzer (Aut) 422, 3. KOSTELIĆ 412, 4. Kildow (SAD) 372, 5. Pärson (Šve) 340... [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Raich slavio u Kranjskoj Gori </p>
<p>KRANJSKA GORA</p>
<p> – Austrijanac Benjamin Raich pobjednik je veleslaloma Svjetskoga kupa u Kranjskoj Gori. Raich je slavio rezultatom 2:22.46, drugo je mjesto sa sekundom zaostatka osvojio Talijan Massimiliano Blardone, a treći je bio Kanađanin Thomas Grandi (+1,15). Ivica Kostelić nije nastupio. U ukupnom poretku Svjetskoga kupa vodi Amerikanac Bode Miller (442) ispred Norvežanina Aksela Lunda Svindala (437) i Austrijanca Raicha (430). U poretku veleslaloma vodeći je Talijan Massimiliano Blardone (240) ispred Raicha (186) i Millera (180). [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Bryantova 62 koša u pobjedi Lakersa </p>
<p>Kobe Bryant postao je 19 igrač u povijesti NBA lige koji je ubacio 60 i više koševa </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Zvijezda Los Angeles Lakersa Kobe Bryant obilježio je utorak u NBA ligi. U dvoboju protiv Dallasa, kojeg su Lakersi pobijedili sa 112-90, postigao je 62 koša, što je njegov rekord karijere. Bryant je tako postao 19 igrač u povijesti lige koji je ubacio 60 i više koševa. Bryant je protiv Mavericksa iz igre ispucao 31 loptu (18 pogodio) te 25 (22 pogodio) s crte slobodnih bacanja. </p>
<p>»Bio sam ljut nakon glupog poraza od Houstona. Želio sam svima pokazati da su Lakersi gazde u svojoj dvorani. Sada su svi dobili poruku«, kazao je Kobe, nakon što je u prvoj četvrtini postigao 15 koševa, u drugoj 17, u trećoj 30, što je rekord kluba, a u četvrtoj nije ni ulazio u igru. </p>
<p>Zanimljivo, Kobe je u trećoj dionici postigao skoro dvostruko više koševa od cijele momčadi Dallasa (30-17). Bryant je bio jedini igrač u redovima Lakersa s dvoznamenkastim brojem koševa. </p>
<p>Košarkaši Utah Jazza doživjeli su težak poraz u Clevelandu (85-110). Domaćine je predvodio LeBron James sa 25 koševa, a veliku je pomoć imao u Zidrunasu Ilgauskasu, koji je ubacio 18 poena uz sedam skokova. Najefikasniji je u redovima Utaha bio Gordan Giriček. Bivši igrač zagrebačke Cibone igrao je 25 minuta i postigao 16 koševa slobodna bacanja gađao 2-3, uz po jedan skok i asistenciju. </p>
<p>Najneizvjesnija utakmica večeri odigrana je u Milwaukeeu, gdje su Bucksi u produžetku pogotkom Andrewa Boguta pobijedili aktualne NBA prvake San Antonio Spurse sa 109-107. Mo Williams sa 28 poena i pet skokova te Michael Redd sa 20 poena i osam skokova bili su najbolji strijelci Bucksa, dok je junak pobjede Bogut postigao 19 poena uz devet skokova. Toni Kukoč je na parketu proveo 18 minuta, uz jedan koš, šut 0-3, slobodna bacanja 1-2 te po dva skoka i asistencije. </p>
<p>New Jersey je predvođen Vinceom Carterom (35 koševa, sedam skokova, devet asistencija) i Richardom Jeffersonom (20 koševa, sedam skokova i šest asistencija) slomio Clipperse. U pobjedi New Jersey Netsa Zoran Planinić je sudjelovao sa samo jednom minutom, uz jedan promašeni šut i jedan skok.</p>
<p>• Rezultati NBA lige </p>
<p>Milwaukee – San Antonio 109-107, Cleveland – Utah 110-85, Miami – Atlanta 111-92, New Jersey – LA Clippers 99-85, Detroit – Portland 93-89 [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Poniženi Dinamo </p>
<p>Takav Rodallega niti ne treba Dinamu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dinamova kolumbijska »avantura« jedan je od najvećih udaraca ugledu zagrebačkoga kluba u njegovoj cjelokupnoj povijesti! Doista je teško prisjetiti se kad je netko svojom reakcijom ponizio maksimirski klub kao što je to prije nekoliko dana, vjerojatno nesvjesno, učinio mladi kolumbijski nogometaš Hugo Rodallega. </p>
<p> Njegova reakcija na spoznaju da bi karijeru morao nastaviti u Zagrebu zorno odaje kakav to status hrvatski nogomet, posebice klupski, uživa u svijetu. Rodallega nikad nije čuo za Dinamo, Zagreb, a vjerojatno ni za Hrvatsku, što, dakako, ponajprije govori o njegovoj općoj naobrazbi. No, istodobno raspršuje naše iluzije o Dinamu kao ipak ozbiljnome i barem donekle uglednom europskom klubu. </p>
<p> »Eh, da Rodallega zna što je Dinamo i Zagreb«, zavapio je maksimirski dopredsjednik Zdravko Mamić, nakon što je prepričao rasplet pregovora s mladom kolumbijskom zvijezdom. </p>
<p> Pregovori su trajali punih mjesec dana, maksimirski su čelnici zgotovili sve detaljčiće na relaciji s Rodalleginim klubom Deportivom iz Calija kao i s njegovim menadžerom. No, jedino sâm igrač o tome nije imao pojma. Kada je na završnom sastanku doznao koje su mu odredište namijenili menadžer i klupski predsjednik, navodno se neugodno iznenadio, preplašio i postao nervozan. I odbio Dinamo! </p>
<p> Takav igrač, očito ograničene opće kulture, koji s dozom podcjenjivanja odbija Hrvatsku, Dinamu ni ne treba! I dojma smo da bi maksimirski čelnici, ukoliko je njihova priča doista onakva kakvom su nam je i predstavili, za svagda trebali prekrižiti Rodallegu. Dakle, čak ako se mladac i predomisli, valjalo bi mu reći: »Hvala, ponuda više ne vrijedi«. Ili u blažoj varijanti, dati mu ultimatum do kojeg se roka može predomisliti... </p>
<p> Međutim, nikako se ne možemo oteti dojmu da bi Mamić, da je otputovao u Kolumbiju, uspješno realizirao pregovore. Temperamentnim bi verbalnim paradama i teatralnim gestikulacijama, kakve u južnoameričkom podneblju i te kako prolaze, uspio pridobiti Rodallegu. </p>
<p> Naposljetku, i sâm se Mamić čudio kako tom Rodallegi baš nitko nije pokušao, barem i u šturo, pojasniti osnovne crtice o hrvatskom nogometu, spomenuti Šukera, Bobana, Prosinečkog, treće mjesto na Svjetskom prvenstvu... </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Kazna došla kao as iz rukava </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Da je netko i planirao, nije mogao naći povoljniji trenutak da obavijesti Hrvatski nogometni savez o novoj kazni, koju je, zbog ponašanja hrvatskih navijača nedavno u Velikoj Gorici, na naplatu poslala Fifina Disciplinska komisija. </p>
<p>Za navijačke ispade, koji su bili »mala beba« u odnosu na navijanje kojem je u prvoj kvalifikacijskoj utakmici mladih reprezentacija na beogradskoj Marakani bila izložena hrvatska vrsta, HNS mora isplatiti 25.000 švicarskih franaka, ali to nije sve. Prvu će utakmicu u novom kvalifikacijskom ciklusu igrači do 21 godine igrati bez gledatelja, a ako u sljedeće dvije godine ne bude »kazališne atmosfere« na svim utakmicama, slijedi odigravanje još jedne utakmice bez gledatelja. </p>
<p>Dakako da ta nova u nizu izrečenih kazni dodatno anatemizira hrvatske navijače, iako je ambijent u Velikoj Gorici u cijelosti bio više nego benigan. Kakav bi drugačiji i bio s ukupno manje od 4000 duša. koje su, po nečijim procjenama, trebale stvoriti zastrašujući ugođaj u kojem će se suparniku »odsjeći noge«, a domaći će postići onoliko pogodaka koliko im treba. No, uvijek se nađe netko tko će zazviždati na suparničku himnu ili baciti kamen prema suparničkim igračima, jer baš i nije bilo lako otrpjeti gestu kad je igrač SCG-a Biševac, nakon pogotka, počeo »strijeljati« po gledateljima. </p>
<p>Ipak, sve to kao da se želi odmah zaboraviti s obzirom na to da ovih dana iz HNS-a trebaju u javnost izaći s pravilima na temelju kojih će prodavati preostale ulaznice za SP u Njemačkoj, tek nakon što se namire igrači, stožer, ljudi iz Saveza, sponzori... U postojećoj situaciji, kad ulaznica ima status dragocjenosti, dobrodošla je svaka prilika koja neku od zainteresiranih grupacija nečime može ocrniti. Stoga nam se čini da je Fifina kazna Rusanovoj došla kao as iz rukava, kojim navijačima mogu poručiti da su njihova nadanja minimalna.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Ljubičić prvi nositelj, Ferrer drugi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Šest tjedana prije početka teniskog ATP turnira Zagreb Indoorsa zaključena je lista prijava. Ukoliko netko ne otkaže nastup, prvi će nositelj biti Ivan Ljubičić, deveti na ATP ljestvici, a drugi Španjolac David Ferrer, 15. tenisač svijeta. Čeh Radek Štepanek (21.), Mario Ančić (22.), Nijemac Nicolas Kiefer (23.), Čeh Tomas Berdych (25.) imena su koja jamče oštru konkurenciju i vrhunski tenis od 30. siječnja do 5. veljače u Domu sportova. </p>
<p>Najniže rangirani tenisač u glavnom turniru je Ivo Karlović na 70. mjestu. Pozivnice još nisu podijeljene, ali sigurno je kako će prednosti imati mladi hrvatski tenisači poput Marina Čilića. </p>
<p>»Za nas je najvažnije da će gledatelji moći uživati u nastupima Ljubičića, Ančića i Karlovića. No, podatak da je Ivo Karlović ušao kao posljednji u glavni ždrijeb izravno po renkingu dovoljno govori o jačini turnira i o tome kako naše tenisače ne očekuje nimalo lak posao. Kad na prijavnoj listi vidite imena poput Henmana, Štepaneka, Ferrera, Kiefera, Feliciana Lopeza, pa ruskih reprezentativaca Južnjija, Andrejeva i Tursunova, ili recimo, Čeha Tomasa Berdycha, koji je ove godine u finalu masters turnira u Bercyju pobijedio Ljubičića, onda morate biti zadovoljni. Tenisači poput Soderlinga, Đokovića ili Schüttlera na turnirima iz ove serije najčešće su u glavnom turniru, no na našoj se listi prijava nalaze ispod crte«, rekao je Horvat. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Mladostašice ni do »utješnog« seta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Odbojkašice Mladosti osvojile su u šest utakmica Lige prvakinja samo jedan set, a njihov protivnik u 7. kolu skupine B, talijanska Perugia, sasvim sigurno nije bio pogodna »žrtva« za popravljanje takve, nimalo blistave slike. Djevojke s apeninskog poluotoka su očekivano slavile sa 3-0, iako su Zagrepčanke imale lijepu priliku barem za utješni set. U trećem su dijelu igre vodile sa 19-15, ali onda je »atomski« sastav iz Perugie ubacio u višu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i zaključio utakmicu.</p>
<p>Mladostašice, koje su u subotu u polufinalu kupa Hrvatske izgubile od Šibenika, doista nisu mogle očekivati ništa dobro protiv ekipe u kojoj su Dorota Swieniewicz, najbolja igračica posljednjeg Europskog prvenstva, zatim ponajbolja talijanska reprezentativka Simona Gioli, pa dvije Brazilke, jedna Kubanka i naša Senna Ušić. No, ne može se reći da su hrvatske prvakinje bile loše. Istina, slabo su odigrale drugi set, ali u preostala dva su pružile solidan otpor. U spomenutom trećem setu su sjajno servirale, povela sa 11-5, držale prednost do 19-15, no tada je proradio talijanski blok, Gioli i Walewska su zaustavile zagrebačke napade, a utakmicu je zaključila vrlo dobra Senna Ušić.</p>
<p>»Gotovo uvijek krenemo loše u set, prerano se predamo. A kada i počnemo dobro, kao u trećem setu, onda ga ne znamo privesti kraju. Nadam se da ćemo posljednje mjesece što prije zaboraviti i krenuti bolje u novu godinu«, razočarana je bila kapetanica Mladosti Zrinka Zuanović.</p>
<p>MLADOST – PERUGIA 0-3 (19-25, 13-25, 23-25)</p>
<p>MLADOST: Petrović 11, Kalapač, Kaštelan 5, Zahora 1, Reščić 5, Čutura 7, Dugandžić 4, Ščerbakova, Popović 2, Kvasnica 13, Cigić (L).</p>
<p>PERUGIA: Walewska 14, Morelli 0, Swieniewicz 8, Crisanti 2, Di Iulio 6, Fofao 2, Venturini0, Arcangeli (L), Ušić 14, Francia 1, Gioli 15.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Mladost i Jug očekivano u finalu</p>
<p>Finalni dvoboj je u četvrtak s početkom u 16.30 sati na plivalištu uz Savu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Finale hrvatskog vaterpolskog Kupa izborili su Mladost i Jug. Mladost je u polufinalu sa 13-3 nadigrala Primorje, dok su Dubrovačni sa 14-3 (3-1, 3-0, 4-0, 4-2) pobijedili Šibenik. Finalni dvoboj je na rasporedu u četvrtak s početkom u 16.30 sati na plivalištu uz Savu.</p>
<p>Trener Mladosti Ozren Bonačić je odmarao centra Pavlovića, koji se oporavlja od lakše ozljede leđa, kao i vratara Pavića za finale, koje od početka nije dolazilo u pitanje. S praktički drugom postavom u većem dijelu utakmice mladostaši su bez problema pobijedili Riječane, čija se najveća nemoć očitovala u realizaciji igrača više. </p>
<p>Naime, od sedam prilika nisu materijalizirali nijednu.</p>
<p>MLADOST – PRIMORJE EB 13-3 (3-1, 2-1, 5-0, 3-1)</p>
<p>MLADOST: Perčinić, Vranješ 2, Kobešćak, Jelača 1, Franković, Oreb 1, Milaković, Đogaš 4, Primorac 1, Rogin, Paškvalin 1, Burić, Pavić, Brlečić 2.</p>
<p>PRIMORJE EB: Križanec, Brala Al., Car 1, Pupovac, Brala An. 1, Škorić, Tiškivskij, Bratić, Vrlić 1, Matijašić, Deželjin, Sablić, Jurišić, Gudić.</p>
<p>REALIZACIJA IGRAČA VIŠE: Mladost 7 (9), Primorje 0 (7).</p>
<p>PETERCI: Mladost 1 (1), Primorje –.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Teo ĐOGAŠ.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Izbori ispisali scenarij za raspad zemlje </p>
<p>Sekularistički pokret bivšeg premijera Iyada Allawija, doživio gotovo ponižavajući poraz</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Prvi neslužbeni rezultati općih parlamentarnih izbora u Iraku, pristigli iz jedanaest od ukupno osamnaest pokrajina, potvrđuju da su sve tri zajednice - šijitska, sunitska i kurdska - u velikoj mjeri glasale za svoje stranke. To je, nažalost, prvi jasan znak da je 26 milijunski Irak već duboko podijeljen po vjerskim i nacionalnim crtama. </p>
<p>Tako je vladajući savez šijitskih stranaka Ujedinjeni irački savez osvojio veliki broj glasova. To neće, međutim, biti i dovoljno da se uspostavi jednostranačka vlada bez koalicijskih partnera. Sunitske i kurdske stranke su također dobro prošle u područjima gdje čine većinu populacije. Zafir al Anni, predstavnik najveće sunitske političke skupine u zemlji Iračke fronte sloge smatra da izbori nisu bili pravedni i transparentni, na razini međunarodnih standarda. </p>
<p>Irački izbori postali su obrazac za scenarij raspada zemlje. No, to nije i jedina politička nevolja. Ništa manje opasno nije i saznanje da su među šijitima i sunitima snažno ojačale snage islamskih fundamentalista. Raniji sekularistički sustav bivšeg režima Saddama Husseina, zamijenit će islamski šerijatski zakoni. </p>
<p>To znači da će u Iraku, naročito u pokrajinama sa šijitskom većinom, ojačati utjecaj susjednog Irana. A to, kako zajedljivo zamjećuje jedan promatrač, pokazuje da su Amerikanci za dvije i pol godine okupacije uspjeli napraviti dva talibanska pokreta u Iraku. </p>
<p>Nade Washingtona i Londona da će stvoriti prozapadni, sekularistički, demokratski i ujedinjeni Irak, raspršile su se kao mjehur od sapunice. Završni udarac je činjenica da je sekularistički pokret bivšeg premijer Iyada Allawija, doživio gotovo ponižavajući poraz. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Mađarska vlada zasjedala u Beču </p>
<p>U Beču je u utorak nakon punih 85 godina održana zajednička sjednica austrijske i mađarske vlade. To, dakako, ne znači obnovu nekadašnje Austro-Ugarske, već samo simboličan izraz vrlo dobrih odnosa dvije susjedne srednjoeuropske države po uzoru na njemačko-francuske odnose. </p>
<p>»Bilo je to prvorazredni radni sastanak« ocijenio je zajedničku sjednicu austrijski kancelar Wolfgang Schüssel nakon dvosatnog sastanka, a mađarski premijer Ferenc Gyurcsany najavio je takve zajedničke sastanke dva puta godišnje.</p>
<p>On je napomenuo da je posljednji takav sastanak, održan u listopadu 1918., značio kraj jednog doba, dok je sadašnji sastanak najavio početak procesa shvaćanja da će proširena Europska unija biti efikasna samo ako njene regije budu usko surađivale. On je dodao da Austrija može, po njegovu mišljenju, u regionalnoj suradnji pomoći da »Europa ponovo otkrije srednju Europu«. </p>
<p> Osim simbolike, zajedničko zasijedanje donijelo je malo konkretnih rezultata. </p>
<p>Austrija i nadalje inzistira na ograničavanju slobodnog dolaska radne snage iz novih članica EU, uključujući i Mađarsku, ali je ipak uspjela nešto povećati broj radnih dozvola za mađarske građane. </p>
<p>Ministri obje zemlje potpisali su i nekoliko međuresornih ugovora, kao što su zajednički planovi za razvoj cestovne infrastrukture u pograničnim regijama ili zajedničkim konzularnim predstavništvima u inozemstvu.</p>
<p> To je već drugi slučaj da mađarska vlada zasijeda s vladom jedne susjedne države. U listopadu 2004. godine mađarska je vlada zasijedala u Bukureštu zajedno s rumunjskom vladom, što su mnogi komentatori ocijenili prijelomnim u povijesno napetim odnosima obje države.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Nema povratka na staro </p>
<p>O konačnom statusu Kosova odlučit će Vijeće sigurnosti UN-a</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon intenzivne diplomatske turneje, u okviru koje je posjetio Moskvu, Pariz i Washington, Tiranu, Podgoricu, Skopje te Beograd i Prištinu, posebni izaslanik UN-a za pregovore o statusu Kosova Martti Ahtisaari vratio se u New York. Izvijestio glavnog tajnika UN-a o svojim sastancima sa šefovima američke i ruske diplomacije, Condoleezzom Rice i Sergejom Lavrovim te s predstavnicima zemalja Kontaktne skupine za Balkan u Parizu 13. prosinca. </p>
<p>U razgovoru s novinarima, uključujući i dopisnika Vjesnika, Ahtisaari je rekao kako su već učinjeni početni koraci u rješavanju statusa Kosova. »Tijekom ovih pregovora o statusu razgovarat ćemo i o standardima zaštite etničkih manjina u pokrajini« rekao je poručivši kosovskim Srbima Ahtisaari da trebaju sudjelovati u ovom procesu jer je to najbolje jamstvo da se njihov glas čuje. Vlastima u Beogradu rekao je da moraju imati realističan pristup prema već usvojenom principu da »nema povratka na staro«.</p>
<p>Na pitanje Vjesnikova dopisnika, znači li taj realističan pristup da će Kosovo na kraju dobiti nezavisnost, Ahtisaari je odgovorio negativno, ali takvu mogućnost nije niti demantirao. Krajem siječnja će se u Beču održati prva runda pregovora o decentralizaciji na Kosovu, rekao je Ahtisaari. Za kraj veljače najavio je da će u Vijeću sigurnosti podnijeti prvo izvješće o napretku pregovora. </p>
<p>»U međuvremenu, moj zamjenik (austrijski diplomat) Albert Rohan i ja imat ćemo mnogo formalnih i neformalnih susreta u našem uredu u Beču sa predstavnicima kosovskih Albanaca i Srba, kao i predstavnicima međunarodne zajednice«, rekao je Ahtisaari. Dodao je kako ga nije iznenadilo da su Beograd i Priština na početku iznijeli krajnje oprečna gledišta.</p>
<p>Priština je rekla, da je za nju neprihvatljivo sve što ne bi bila puna neovisnost u odnosu na Srbiju i Crnu Goru. U Vijeću sigurnosti, ove jeseni, premjer Srbije Vojislav Koštunica poručio je da najviše što Beograd može prihvatiti za Kosovo je njegova puna autonomija u sastavu državne unije SCG. </p>
<p>Ipak, primijetio je Ahtisaari, već je došlo do pomaka s tih stavova, jer su obje strane pristale pregovarati. </p>
<p>Rekao je kako je važno... da se Kosovo nađe čim prije pod kišobranom financijske pomoći, međunarodnih financijskih institucija, a Svjetska banka je pokazala spremnost da pomogne. Rekao je kako je važno, da su pregovori počeli, a da o statusu će se razgovarati kasnije. Uostalom, o konačnom statusu Kosova odlučit će Vijeće sigurnosti UN-a.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Rehn zaprijetio prekidom pregovora</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Europska unija ozbiljno je zaprijetila SCG da će prekinuti pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. U poruci povjerenika za proširenje Ollija Rehna najvišim dužnosnicima SCG i Srbije kaže se da je Vijeće ministara EU-a dalo jasan mandat Komisiji da se pregovori mogu voditi samo ako postoji suradnja s Haaškim tribunalom. </p>
<p>Ta suradnja prema izvješću glavne tužiteljice Carle del Ponte Vijeću sigurnosti UN-a ne postoji, pa ne može ni biti druge runde pregovora o stabilizaciji i pridruživanju, koja je bila zakazana za veljaču 2006. godine, kaže se u poruci.</p>
<p>Poruka povjerenika za proširenje prenesena je u srijedu pregovaračima SCG i Srbije tijekom sastanka o tehničkim aspektima pregovora. </p>
<p>U vladi nisu htjeli govoriti u utjecaju najave prekida pregovora s EU-om na položaju vlade premijera Vojislava Koštunice koja je izgrađena na europskim integracijama. </p>
<p>Procjenjuje se da će prekid pregovora o stabilizaciji i pridruživanju ozbiljno uzdrmati poziciju Srbije u pregovorima o budućem statusu Kosova. </p>
<p>Neposredno po izvješću Carle Del Ponte, EU je poslala signale koji bi se mogli protumačiti kao zeleno svjetlo Crnoj Gori za održavanje referenduma o neovisnosti.</p>
<p>Olli Rehn i Vojislav Koštunica: Bez suradnje s Haagom nema drugog kruga pregovora o SSP-u</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>»Škorpion« priznao ubijanje zarobljenika </p>
<p>Drugooptuženi Petrašević izjavio je da je strijeljanje muslimana iz Srebrenice i snimanje zločina naredio prvooptuženi Medić </p>
<p>BEOGRAD </p>
<p> – Tijekom suđenja pripadnicima paravojne postrojbe »Škorpioni«, koje je u utorak počelo u beogradskom Specijalnom sudu za ratne zločine, u srijedu je pročitan iskaz drugooptuženog Pere Petraševića koji je priznao sudjelovanje u ratnom zločinu ubojstva šest muslimana iz Srebrenice.</p>
<p> Kako je on odlučio ne iznositi usmeno svoju obranu, pročitano je njegovo priznanje u istrazi od 8. rujna, u kojem kaže da je prvi od optuženih ispalio rafal i usmrtio jednog iz skupine zarobljenika u mjestu Godinske Bare kod Trnova, 16. ili 17. srpnja 1995. godine.</p>
<p> Naređenje za strijeljanje izdao mu je osobno zapovjednik »Škorpiona«, prvooptuženi Slobodan Medić-Boca, koji nije bio prisutan na mjestu zločina, kamo je ubijene muslimane iz Trnova kamionom prebacio optuženi Branislav Medić. </p>
<p> Petrašević je u svom iskazu rekao kako su tamo od optuženih bili nazočni Branislav Medić i Milorad Momić, te Slobodan Davidović za kojega zna da je pištoljem »ovjeravao« žrtve. Davidoviću se sudi u Zagrebu. Prema Petraševićevu iskazu, iako je prisustvovao ubojstvima, Aleksandar Medić nije pucao, jer je jedini poslije toga imao čistu pušku, kao i optuženi Aleksandar Vukov koga je on vidio kako prije toga odlazi u pravcu svojih položaja na liniji bojišnice. </p>
<p> Prvooptuženi Medić naredio je da se strijeljanje snimi kamerom što je učinio pripadnik »Škorpiona« Slobodan Stojković. Na temelju tog video zapisa je i podignuta optužnica, naveo je još Petrašević. </p>
<p> U nastavku u utorak započetog iznošenja obrane u kojem je tvrdio kako nije naredio niti znao za strijeljanje, prvooptuženi Medić u srijedu je rekao da je sa svojom jedinicom u Trnovu bio neposredno podređen časnicima Vojske Republike Srpske »generalu Miloševiću« i policijskom majoru koga zna kao »Ćomu«. </p>
<p>Za zločin kod Trnova optužnicom od 7. listopada terete se pripadnici »Škorpiona« Aleksandar (38) i Branislav Medić (39), Pero Petrašević (36) i Aleksandar Vukov (32), te neimenovani pripadnici postrojbe pod nadimcima »Miša Turčin«, »Bobo« i »Đole Šiptar«. </p>
<p> Suđenju prisustvuju obitelji žrtava koje je u Beogradu primio i tužitelj za ratne zločine Srbije Vladimir Vukčević koji im je rekao da ta petorica ne će biti jedini optuženi jer Tužiteljstvo »stalno dolazi do novih podataka i imena«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>BiH između EU i OIC-a </p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Specifičnosti Bosne i Hercegovine su naša velika komparativna prednost i kao takve, otvaraju nam mogućnosti da uspostavimo aktivnu suradnju i institucionaliziramo naše odnose sa Europskom unijom (EU), NATO-om, ali istodobno i s Organizacijom islamske konferencije (OIC)«, izjavio je bošnjački član Predsjedništva BiH Sulejman Tihić, na tribini koju je organizirala Islamska zajednica BiH.</p>
<p> Po njegovim riječima, tvrditi suprotno značilo bi podržati teze određenih političkih i intelektualnih krugova, kako na Zapadu, tako i Istoku, o neminovnosti skorog sukoba civilizacija i nemogućnosti suživota pripadnika različitih kultura i religija. »Smatram da su takve teze neprihvatljive i jedino mogu generirati sukobe i nesreće«, kazao je Tihić.</p>
<p>On je dodao da tema o položaju BiH između EU i OIC-a aktualna, ali i da ukazuje na svu kompleksnost i specifičnost položaja Bosne i Hercegovine i Bošnjaka, kao većinskog naroda u njoj.</p>
<p>Vrlo je zanimljivo da je Tihić uporabio formulaciju o Bošnjacima kao »većinskom narodu« u BiH, no dodao je kako oni zajedno s drugim narodima u BiH, grade zajedničku državu, u kojoj će svi biti ravnopravni, bez obzira na vjersku i etničku pripadnost. z pristupanje EU, Tihić se založio za punopravno članstvo BiH u OIC-u, po uzoru na Tursku, ali naglasio je da za to zasad ne postoji politički konsenzus unutar BiH, a ustavna i politička struktura BiH je takva da članstvo u OIC može samo biti rezultat konsenzusa svih naroda u BiH.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Izlazak na prednja vrata</p>
<p>Hus i društvo u velikom su stilu u utorak sišli sa scene na kojoj su bili punih </p>
<p>30 godina</p>
<p>Iako sam nakon lanjskog koncerta Parnog valjka u Domu sportova, aludirajući na naziv zadnjeg albuma koji su predstavljali, napisao da im je na horizontu sve pretežno sunčano – i to bez ikakvih upitnika koji su krasili ovitak albuma – očito sam se prevario. Nakon što su tada u veliki Dom sportova ušli s relativno visokom cijenom ulaznice, stavljajući rejting na provjeru u tržišnoj utakmici s konkurencijom, u utorak navečer dogodilo se isto, ali ipak malo drukčije. Naime, Valjak je u Domu sportova trebao odsvirati svoj zadnji koncert uopće – ali teoriju »sada i nikada« izmijenila je najava da će nastupiti na Trgu bana Jelačića za Novu godinu – a za domaće uvjete visoka cijena ulaznice od 120 kuna ipak nije spriječila da dvorana bude rasprodana nekoliko dana ranije. Pa zašto onda uopće prestaju raditi, vjerojatno se pitaju mnogi?</p>
<p>Možda se odgovor na gornje pitanje može pronaći u činjenici da vole nastupati na baš takvim velikim koncertima s luksuznom scenskom opremom, a terenske su mogućnosti za to sve manje, osim u nekoliko hrvatskih gradova. U vrijeme dok se konkurencija bavi grupnim besplatnim koncertima na Trgu bana Jelačića i klupskim prednovogodišnjim gažama, Hus i društvo na velika su, prednja vrata, sišli sa scene na kojoj su bili 30 godina. Riječ je zapravo o obratnom procesu nedavnih cirkusantskih okupljanja Bijelog dugmeta ili Novih fosila, o svojevrsnom antinostalgičarskom impulsu koji je Husa i naveo na takav potez »rastanka«. </p>
<p>Ne želeći pristajati na kompromise na estradi, koja je poslovično u očajnom stanju, članovi Valjka okačili su (zajedničke) kopačke o klin, pa sada mogu tugovati svi koji su mislili kako se isplatilo davati 300 do 400 kuna za inozemne rock-koncerte, a ne stotinjak za jednakovrijedne domaće spektakle. </p>
<p>Trosatni sraz s raspoloženom publikom bio je, dakako, na razini luksuznih koncertnih uprizorenje posljednjih godina, od proslave 20. godišnjice na istom mjestu 1995., preko brojnih Šalata, ZKM-ova, SC-ova i Domova sportova. Obratnim procesom od rođendanskog slavlja prije deset godina i otvorenog pogleda u budućnost, ovaj su put definitivno spustili zavjesu, iako nije vladao ugođaj karmina, samo nešto povećani emocionalni tlak publike i ljudi na pozornici. Prema mom mišljenju prošlogodišnji je koncert bio repertoarski aktualniji, a ovaj previše ispresijecan baladama i pjesmama srednjeg tempa, možda i zbog iscrpnog trosatnog trajanja. </p>
<p>Bez gostiju, izuzev već udomaćenih Hrvoja Rupčića (udaraljke) i Tine Rupčić (prateći vokal), i bez retroobilježja koje u igru već uvode i oni čiji je scenski staž dug svega nekoliko godina, Valjak je odsvirao temeljit nastup nakon kojega se stvarno možete zapitati jesu li oni normalni što prestaju raditi baš sada? Izgleda da jesu. Kao »čisti« rokerski bend koji uz zalihu materijala, sviračkog iskustva i užitka u ambicioznim nastupima ne treba dodatne štake, jedna je ključna odrednica zagrebačkog koncerta Valjka: inzistiranje da se predstavi kao žanrovski transparentan rock-bend kojemu je svirka, a ne scensko prenemaganje, prvi i glavni zadatak. </p>
<p>Osim starih hitova i novijih pjesama, te bloka klavirskih balada, povišena razina sviračke ekspertize mogla se gotovo opipati u zraku. Osnovna tehnička razlika od ljetnog zagrebačkog nastupa Bijelog dugmeta bila je ista kao i tijekom godina kada su paralelno nastupali, s tom razlikom da je Dugme u međuvremenu svirački otišlo k vragu, a Valjak do bolne preciznosti usavršio sve detalje zahtjevne svirke. Odsvirati trosatni program bez ijedne pogreške, rezultat je doslovno nedostižan bilo kojoj drugoj domaćoj postavi, a i šire. </p>
<p>Možda je nedostajalo razbarušenosti ranijih dana, ali takav koncert bez problema konkurira inozemnim pojavama kao što su Aerosmith ili Queen. Ne treba posebno spominjati da predstavlja nedostižan raritet na domaćem terenu. Najkraće rečeno, ako je Valjak 30 godina podizao sviračke standarde domaćih rock-produkcija, od sada konkurencija može mirno spavati. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Miris nove senzualnosti</p>
<p>Osvježavajući i lagani mirisi više se ne kupuju isključivo za toplih godišnjih doba, a orijentalni i jaki hladnijih. Kozmetičke nas kuće naizmjence opskrbljuju različitim parfemima kako bi udovoljile i najprobirljivijim znalcima </p>
<p>Svake nas sezone kozmetičke tvrtke obasipaju ponudom novih parfema. Kupce uoči proljeća i ljeta reklamnim kampanjama nukaju da kupuju i koriste paletu osvježavajućih i laganih mirisa, jer su za vruće dane kao stvoreni pripravljeni od citrusa i aromatična bilja. No najavom hladnoće zamijenili bi ih orijentalni i jači, pa je baš takav raspored odavao da je smjena parfema uvjetovana diktatom godišnjih doba. Zbog toga se nitko nije iščuđavao, jer je, zapravo, bila riječ o svojevrsnoj kopiji sezonskih kolekcija iz modnog svijeta. I tako dok se revolucionarni dizajneri nisu pobunili protiv te tradicije i nametnuli nova pravila. Pa zahvaljujući njima svaki ljubitelj i ovisnik parfema može, bez obzira na godišnje doba, koristiti upravo onaj pripravak koji mu se sviđa. To je razlog zašto su i tijekom ove godine police naših parfumerija, pa i zagrebačkih Irisa i Martimexa, stalno nadopunjavane novim bočicama orijentalnih, osvježavajućih, cvjetnih i drugih parfema. Baš zato se, kao nikad prije, usred ljeta istodobno mirisalo orijentalnim i osvježavajućim mirisima. No pritom su samo najupućeniji znali da je to rezultat čudesnih kombinacija eteričnih ulja zelenih i cvjetnih nota. Time su pojedini mirisi osim prozračnosti dobili i dozu senzualnosti, pa tako postali izrazito ženstveni.</p>
<p>Zanimljivo je i da su proizvođači parfema odlučili tržištu ponuditi i laganije orijentalne mirise, ali ne zanemarujući u njihovoj pripremi »pomoć« upečatljivih cvjetnih nota. Zato se o tim proizvodima govori kao toplima, jer se u usporedbi s drugim izdvajaju izrazitom profinjenošću. Baš takav je Chanelov Chance, koji je mješavina snažnog vetrivera, bijelog mošusa, crvenog papra, te sladostrasnog jasmina, cvjetnog irisa i osvježavajućih citrusa. Zato su poznavatelji parfema zadovoljno zaključili da se, unatoč novinama i tijekom 2005., nastavila višestoljetna tradicija pripremanja mirisa od latica bijelih cvjetova. </p>
<p>Zbog toga je izuzetno mirisan bijeli ljiljan bio izvrsna podloga za mješavinu s eteričnim uljima citrusa, jajobe i coumarina, pa je tako nastao reklamiran Live s potpisom latino estradne zvijezde Jennifer Lopez. Nekako istodobno je mirisom i sastavom bijele magnolije začinjen L'Instant, ponos francuske modne i kozmetičke kuće Guerlain. Zanimljivo je i da proizvođači parfema u tu kategoriju ubrajaju i muški Dior Homme, koji oporim mirisom sandalovine i citrusa ističe eleganciju mlađih muškaraca. No jednako tako su proteklih mjeseci muški i ženski pobornici sportske elegancije bili ugodno iznenađeni City Glamom, odnosno Armanijevim mirisima za nju i njega. Nimalo slučajno, jer su izvanredan spoj eteričnih ulja bobičastog voća, mošusa i sandalovine. </p>
<p>Zbog tih novina u svijetu parfema, ipak nisu bili zanemareni ni ljubitelji snažnih i egzotičnih miomirisa. Riječ je o paleti orijentalnih, čije donje i gornje note čine eterična ulja cvjetova snažnih mirisa. Takav je i ljubičast Lancomeov Hypnose, koji opija čudesnom mješavinom orhideje i ljubičice, te nenametljivim dodatkom maline i mošusa. No zahvaljujući ekstraktu lotosova cvijeta, bambusova lišća i izabranih japanskih autohtonih biljki, tržištu je ponuđen Omnia Crystalline. Riječ je o još jednom neobičnom orijentalnom mirisu, koji podjednaku pozornost privlači i dizajnom bočice, odnosno spojem dva prstena. Nimalo slučajno, jer ima oznaku Bvlgari, poznate i ugledne draguljarske kuće. Proteklih je mjeseci uspjeh neobične Euphorije, newyorškog modnog dizajnera Calvina Kleina, osigurala egzotična nota ekstrakta latinoameričke champace. No da taj miris ne bi osjetila dražio samo snagom, stvar spašavaju blaži ekstrakti bilja iz domaćeg cvjetnjaka i šumarka. Upravo je to bila ideja vodilja i pri pripravljanju Bossova Hugo Energisea, muškog mirisa koji se temelji na eteričnim uljima citrusa iz toplih krajeva i borovine iz hladnih. </p>
<p>Budući da kozmetički stručnjaci znaju da se ambra izdvaja jačinom i senzualnošću, koriste je samo kad u miomirisima žele naglasiti te komponente. Pritom rijetko tko zna da postoje žuta i prirodna, te siva i sintetska ambra. No to nije biljka ili cvijet nego smola. Pa, bez obzira na podrijetlo, isti je učinak ambre iz laboratorija i skupljene u crnogoričnim šumama. Potvrđuje se to korištenjem jedinstvenog Silver Shadowa od Davidoffa, kojem dodatnu snagu daje ekstrakt pačulija, šafrana, cedra... Istodobno se osobnost popularnog Brit Golda s potpisom Burberryja, također pripisuje ambri. Ipak tajna uspjeha tog britanskog mirisa je u decentnu spoju s ekstraktima ružičastog ljiljana i vanilije. Pa kad se govori o mirisima, najveći je korak učinila talijanska Prada. Kemičarima te modne kuće kao da nije bila dovoljna mirisna snaga ambre, pa su još novi miris pojačali ekstraktom sandalovine, pačulija i laudana. Bio je to presedan u svijetu parfema, koji se inventivnim i hrabrim kemičarima odmah isplatio.</p>
<p>Mazi svoj parfem pa će on tebe</p>
<p>• Možda niste znali, ali parfeme je nabolje držati na tamnim i svježim mjestima. Zato što svjetlo i toplina utječu na promjenu njegovih sastojaka. </p>
<p>• Parfem ne koristite samo u posebnim prigodama nego tijekom cijele godine. Pogotovu ako u njegovu sadržaju prevladavaju lagane, osvježavajuće komponente.</p>
<p>• Bočice mirisa ne nosite u torbicama, jer stalnim pokretima gube na posebnosti. Zato je za putovanje preporučljivo ponijeti samo mirise u spreju.</p>
<p>• Ako imate suhu kožu na nju nije preporučljivo nanositi mirise, nego tek nakon što ste se zaštitili slojem hidratantne kreme.</p>
<p>• Parfeme uvijek kupujte ujutro, kad su mirisni živci još osjetljivi.</p>
<p>• Parfemi se od kolonjske vode razlikuju prema koncentratu mirisne esencije. Tako je parfem sadrži 10 do 20 posto, dok je u kolonjskoj vodi samo pet do osam posto esencije.</p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Novosel i još trojica optuženi za utaju 120 milijuna kuna poreza </p>
<p>Osim Mirka Novosela, za zlorabu ovlasti optuženi i Tomislav Horvatinčić, Damir Vrbanović i Boris Ordulj </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebačko Općinsko državno odvjetništvo podiglo je optužnicu protiv bivšega gradskog dužnosnika i trojice bivših direktora NK Dinama pod sumnjom da su oštetili državni proračun za 120 milijuna kuna, objavilo je u srijedu Državno odvjetništvo.</p>
<p> Otkrivajući samo dob i inicijale optuženih, Odvjetništvo navodi da su Mirko Novosel, Tomislav Horvatinčić i Damir Vrbanović, svaki u svoje vrijeme obnašanja dužnosti glavnog direktora tadašnje NK Croatije, zlorabili ovlasti jer od 1996. do 2000. nisu plaćali poreze na isplate obavljane na temelju dodataka ugovorima.</p>
<p> Odvjetništvo navodi da su dodatci na ugovore, po kojima se Dinamo obvezao isplaćivati naknade i nagrade za svaku sezonu, sklapani na svaki ugovor o radu.</p>
<p> Klub je uredno ispunjavao obveze prema državnom proračunu po ugovorima o radu, ali na isplate obavljene preko dodataka nije plaćao poreze i prireze oštetivši državni proračun za oko 80 milijuna kuna.</p>
<p> Osim toga, te su isplate nezakonito knjižene u financijskoj dokumentaciji kluba kao ugovori o nenamjenskom zajmu. Odvjetništvo još tereti Novosela i bivšeg pročelnika Gradskog ureda za izgradnju grada Zagreba Borisa Ordulja da su se dogovorili kako će pri rekonstrukciji stadiona investitor biti Grad Zagreb, a tadašnja Croatia naručitelj radova i usluga. Iako je time klub bio samo posrednik pa nije imao pravo ugovarati poslove niti od izvođača primati račune i drugu dokumentaciju, postupio je suprotno. Naime, zatražio je račune na temelju kojih je poslije protuzakonito ostvario povrat poreza i oštetio državni proračun za oko 40 milijuna kuna, navodi se u optužnici. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Eksplodiralo 3 tone »troske«</p>
<p>»Plamen je bio na sve strane, eksplodirala su mi stakla u kabini dizalice, ne znam kako sam se uspio spustiti«</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Trojica radnika »Željezare Split« u Kaštel Sućurcu ozlijeđena su u srijedu ujutro oko 3,30 sati kada je u proizvodnim halama tvrtke došlo do eksplozije troske. Srećom, životi radnika Marina Vakante (59), Roberta Bilića (31) i Mate Durdova (35) nisu ugroženi te su s karakterističnim opekotinama (na rukama, nogama i leđima) hospitalizirani na Odjelu plastične kirurgije splitske bolnice.</p>
<p> Uzroke eksplozije i vatre koja je buknula utvrdit će očevid, no djelatnici Željezare sami su zaprepašteni nesrećom, obzirom da do sličnog incidenta u proizvodnom pogonu nikad nije došlo.</p>
<p>»Nikad se nije dogodilo da je troska eksplodirala ili uopće da je u toj fazi procesa proizvodnje došlo do nesreće« - rekao nam je član uprave »Željezare« Oliver Šustić, pošto je direktor Nenad Domljanović bio zauzet tekućim poslovima. »I inače se radi u noćnoj smjeni, zbog nižeg troška energije. Sve se odvijalo uobičajenim redoslijedom, ljudi su to koji rade već godinama kod nas i ljudski faktor kao uzrok je apsolutno isključen, a i oprema je provjerena i ispitana tako da ni nama nije jasno kako je došlo do eksplozije. </p>
<p>Do nesreće je došlo u trenutku kada se prazni posuda, na mjestu gdje se odlaže troska zbog hlađenja. Kad izađe iz elektrolučnih peći temperatura troske je oko 1,600, no dok je došla do ovog prostora već je bila donekle ohlađena « - objasnio je tehnološki proces prizvodnje Šustić.</p>
<p>Sami radnici nakon nesreće se prilično dobro osjećaju, a iskusni dizaličar Marin Vakante cijelu nesreću dobro je mogao opisati.</p>
<p>- Vidio sam kako su "kiblu", tako mi zovemo tu košaru u kojoj se dizalicom prenosi troska, njih dvojica zakačili i odmaknuli se dosta daleko, kao i svaki put do tada.</p>
<p> Pokrenuo sam dizalicu i podigao "kiblu" s oko 3,000 litara troske, i u tom trenutku je sve eksplodiralo. Plamen je bio na sve strane, eksplodirala su mi stakla u kabini dizalice, ne znam kako sam se uopće uspio spustiti na tlo. - još uvijek u šoku, ali sretan što je zajedno sa dvojicom prijatelja preživio i prošao relativno »lišo«, kazuje Vakante, dok Bilić potvrđuje da su se plameni jezici suknuli i 50-ak metara u svim smjerovima tako da su i oni jedva umaknuli najgorem.</p>
<p>Zvonimir Pavelić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Pokušao se ubiti strujom, ili objesiti?</p>
<p>»Htio sam se ubiti. Ili ću život izgubiti skroz ili nikako«, rekao je Kihalić. Budući da nije ozlijeđen, sudsko vijeće nije odgodilo raspravu, a od uprave Zatvora zatražilo je izvješće </p>
<p>SISAK</p>
<p> - Umirovljeni policajac Vlastimir Kihalić (37), iz Petrinje, kojemu se na Županijskom sudu u Sisku sudi za ubojstvo supruge i njene dvije prijeteljice, ustvrdio je da je u srijedu u jutro pokušao samoubojstvo, no kako nije ozlijeđen, sudsko vijeće nije odgodilo raspravu zakazanu za srijedu, a od uprave Zatvora zatražilo je izvješće o tome što se dogodilo. </p>
<p> Optuženik i njegova braniteljica tražili su da ga liječnik neuropsihijatar pregleda prije nastavka suđenja i da se tvrdi je li psihički sposoban pratiti suđenje. Sudsko vijeće, rekla je predsjedavajuća sutkinja Snježana Mrkoci, odlučilo je da se rasprava održi, a da Kihalića nakon toga pregleda liječnik neuropsihijatar, koji će dati mišljenje je li sposoban za praćenje suđenja ili ne, te da o tome obavijestiti sud. </p>
<p> Prije nastavka suđenja zakazanog za srijedu, Kihalić i njegova braniteljica po službenoj dužnosti Nataša Pifar Mihelić, te zatvorska služba izvijestili su sudsko vijeće o tome što se dogodilo.</p>
<p> Službenik osiguranja Damir Novačić izvijestio je sudsko vijeće da im optuženi Kihalić trvdi »da je u toku noći imao neuspjeli pokušaj suicida«.</p>
<p> »Okrivljenik se pokušao porezati uloškom kemijske olovke i ozlijediti kablom od radio aparata, ali mi smo na vrijeme reagirali. Zatekli smo ga u ćeliji dok je sjedio na krevetu, na sebi nije imao nikakve ozljede, nismo zvali liječnika, jer nije bio ozlijeđen«, rekao je i dodao da su mu zatim dali odgovarajuće lijekove nakon čega je Kihalić rekao da se smirio i da mu je bolje. </p>
<p> Novačićevoj izjavi prigovorio je Kihalić, rekavši da se pokušao objesiti o kabel s radio aparata, ali je kabel pukao, što je probudilo ostalu dvojicu zatvorenika, koji su ga spasili. Ustvrdio je, također, da je uložak kemijske olovke gurao u utičnicu, namjeravajući da ga ubije struja. »Htio sam se ubiti. Ili ću život izgubiti skroz ili nikako«, rekao je Kihalić.</p>
<p> Inače, na raspravi u srijedu sudsko vijeće je odbacilo sve dodatne dokazne prijedloge obrane kao nevažne ili nedopustive. Odbijeni su prijedlozi da se provede dopunsko neuropsihijatrijsko vještačenje i da se pročita Kihalićeva povijest bolesti od 1993. godine, kada je iskazao prve znakove oboljenja od PTSP-a, kao i prijedlog da se u sudski spis kao dokazni materijal uvede pet kaseta, na kojima je Kihalić tajno snimao razgovore pokojne supruge Željke i njenih prijateljica Nade Kušan i Vesne Mokrovič-Marinković. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Bivšem direktoru »Stubaka« tri i pol godine</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - Bivši generalni direktor Hotelskog ugostiteljskog poduzeća »Matija Gubec« iz Stubičkih Toplica, Zdenko Poštek (54), osuđen je na zlatarskom Županijskom sudu na tri godine i šest mjeseci zatvora.</p>
<p> Sud ga je proglasio krivim što je zlorabeći položaj i ovlasti protuzakonito stekao 5.424.219 kuna. Kako se kaže u presudi, Poštek je 17. lipnja 1998. godine na sjednici Nadzornog odbora ustvrdio da je u HUP »Matija Gubec«, preko svojeg poduzeća »Poštek Company«, uložio 6.011.000 kuna, a na ime čega mu je u istome iznosu odobren robni kredit kao zaštita ulaganja. </p>
<p>Sud se priklonio nalazu i mišljenju sudske vještakinje za financije i knjigovodstvo, Mirke Tomljanović, da su Poštekova stvarna ulaganja iznosila 586.780 kuna, dok je razliku nepripadno prisvojio. Osim što mu je izrečena bezuvjetna zatvorska kazna, po visini jedna od najstrožih u dosadašnjoj praksi Županijskog suda u Zlataru, prvostupanjska presuda Pošteku pamtit će se i po još dvije neobičnosti. Sud je, naime, Pošteku odredio plaćanje vrlo skupih sudskih troškova od oko 60.000 kuna. </p>
<p>Drugo, vijeće suca Tomislava Ivande Pošteku nije oduzelo nepripadnu materijalnu korist (više od 5,4 milijuna kuna). Zbog toga je Županijsko državno odvjetništvo u Zlataru već najavilo žalbu u kojoj će upravo zahtijevati da se od nepravomoćno osuđenog Pošteka oduzme novac do kojeg je došao zlorabom položaja i ovlasti.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Od dima se ugušila starica</p>
<p>GRADIŠTE</p>
<p> - Janja Nikolić (84) iz Gradišta ugušila se od dima u svojoj kući u Ulici braće Radića 204 u Gradištu, najvjerojatnije tijekom noći sa utorka na srijedu. Starica je, naime, živjela sama u kući u kojoj, inače, živi i njezin sin, ali se nalazi na privremenom radu u Njemačkoj. Nedaleko od nje živjela su i njezina ostala tri sina sa svojim obiteljima, a staričino tijelo otkrio je sin Đuro u srijedu u prijepodnevnim satima kada je majci došao donijeti namirnice. Starica je ležala beživotna na podu, a u trenutku kada je Đuro otvorio vrata, vatra oko peći na krutu gorivo samo je tinjala da bi se od prodora zraka kroz otvorena vrata naglo razbuktala. Đuro je morao baciti nekoliko kablova vode da bi se plamen ugasio, no njegovoj majci više nije bilo pomoći. Do tragedije, pretpostavljaju u policiji, došlo je prilikom iskrenja iz peći na kruto gorivo što starica nije primijetila. [G.Č.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>NLB ne može u Hrvatsku dok ne obešteti hrvatske štediše</p>
<p>Banka koja svoje obveze ispunjava isključivo putem sudskih presuda teško može biti tretirana kao ozbiljan partner</p>
<p>Hrvatska narodna banka nije promijenila stav kada je riječ o mogućem ulasku Nove ljubljanske banke (NLB), ili njenog suvlasnika belgijske banke KBC, na hrvatsko tržište, poručio je u srijedu guverner HNB-a Željko Rohatinski, komentirajući nedavno objavljeno stajalište slovenskog Ministarstva vanjskih poslova o staroj deviznoj štednji i glasine o zainteresiranost KBC-a za preuzimanje Splitske banke.</p>
<p>»Prije otprilike tri godine ponudili smo slovenskoj strani da se ovaj problem riješi po formuli 'licenca za povrat štednje'. Ta ponuda stoji i danas, a odnosi se kako na NLB, tako i na KBC, i vrijedit će sve dok sud u Strasbourgu ne donese konačnu presudu o neisplaćenoj štednji stare Ljubljanske banke hrvatskim štedišama. No, nakon što sud donese presudu - a veliki su izgledi da će ona biti u korist hrvatskih štediša - situacija će se za NLB i KBC pogoršati, pa je teško očekivati da će te dvije banke dobiti dopuštenje za ulazak na hrvatsko tržište sve dok Hrvatska ne uđe u EU«, upozorio je Rohatinski na susretu s novinarima. Pritom je ocijenio kako »banka koja svoje obveze ispunjava isključivo putem sudskih presuda teško može biti tretirana kao ozbiljan partner«. Dodao je i kako ponuda HNB-a predstavlja »dobar i pravedan način« rješavanja ovog problema koji opterećuje odnose Hrvatske i Slovenije od njihova osamostaljivanja i u interesu je svih.</p>
<p>Kada je riječ o spajanju UniCredita i HVB-a, Rohatinski je kazao da je HNB donio rješenje u kojem se ocjenjuje da bi takva koncentracija rezultirala prevladavajućim položajem nove mega-banke na hrvatskom tržištu, budući da je UniCredito vlasnik Zagrebačke banke, dok HVB u svojim rukama drži Splitsku banku. Stoga u HNB-u od nove banke traže da proda jednu od navedenih dviju hrvatskih banaka, zajedno s pripadajućom štedionicom. Rohatinski nije želio govoriti o roku u kojem nova mega-banka mora prodati jednu od dviju hrvatskih banaka uz obrazloženje da bi to moglo utjecati na cijenu.</p>
<p>Ponovio je i svoj stav da novog vlasnika ne bi trebalo tražiti među pet najvećih banaka u zemlji, jer bi to dovelo do pretjerane koncentracije na bankarskom tržištu. Naime, u slučaju da Zagrebačku banku ili (što je vjerojatnije) Splitsku banku preuzmu Privredna banka Zagreb, Raiffeisen, Erste ili Hypo-banka, zakonom dopušteni prag koncentracije bio bi značajno prijeđen, dok bi u slučaju da se kao kupac pojavi OTP banka novi vlasnik bio »negdje na granici« koncentracije, ali bi imao dominantan položaj u obalnom pojasu.</p>
<p>Kada je, pak, riječ o mogućnosti da se kao kupac Splitske banke pojavi bivši vlasnik Riječke banke Bayerische Landesbank (BLB), Rohatinski je kazao da HNB nije dobio informaciju da je ta banka »u igri«, pa ne može prejudicirati stav središnje banke. Ipak, naglasio je kako će se, pojavi li se BLB kao potencijalni kupac, u obzir morati uzeti i iskustvo Riječke banke.</p>
<p>Guverner HNB-a tvrdi da središnja banka ne bi imala ništa protiv da se kao potencijalni kupac Splitske banke pojavi u medijima već spominjani domaći konzorcij. Ipak, ističe kako ne vjeruje da bi takav konzorcij - s obzirom na namjeru UniCredita da proda Splitsku banku u kratkom roku i po cijeni čak tri puta većoj od nominalne - taj konzorcij mogao biti ozbiljan ponuđač.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>HŽ i Siemens potpisali ugovor o najmu lokomotiva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Uprave Hrvatskih željeznica Davorin Kobak i Uwe Gregorius, predsjednik Uprave Siemensa, potpisali u srijedu Ugovor o šestomjesečnom najmu dviju Siemensovih lokomotiva vrijedan oko 4,4 milijuna kuna.</p>
<p>Te će lokomotive prometovati na najzahtjevnijoj hrvatskoj pruzi, onoj od Zagreba do Rijeke, a omogućit će promet vlakova bez zaustavljanja u Moravicama zbog zamjene lokomotiva, što je sada potrebno zbog različitih sustava napajanja na pojedinim dionicama pruge.</p>
<p>Vrijednost svake od tih lokomotiva je između 3,2 i 3,6 milijuna eura. Gregorius je istaknuo i da je riječ o jedinoj lokomotivi koja može voziti kroz sve europske zemlje na svim naponskim mrežama.</p>
<p>Prema Kobakovim riječima, na toj se pruzi bilježi porast prometa za oko sedam posto, a lokomotive će se koristiti za testiranje pruge, signalizacije te obuku ljudi. Dodao je da je nakon isteka najma moguć nastavak aranžmana sa Siemensom, ali ako lokomotive pokažu dobre rezultate. Istaknuo da HŽ planira nabavu novih lokomotiva, ali ne tako skoro te da će isporučitelj će biti izabran na javnom natječaju.</p>
<p>U petak bi se trebao potpisati ugovor o izradi prototipa gradskog vlaka za zagrebačku gradsku i prigradsku željeznicu između HŽ-a, Grada Zagreba, Gredelja i Končara. Kako je rekao zamjenik predsjednika Uprave HŽ-a Marijan Klarić, taj je posao vrijedan oko 60 milijuna eura, a finnacirali bi ga u jednakim iznosima HŽ i Grad Zagreb. [V. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Više od četiri milijarde kuna gospodarstvu</p>
<p>Za malo i srednje poduzetništvo, HBOR je do kraja studenoga odobrio oko 600 milijuna kuna kredita</p>
<p>Prošloga je tjedna Hrvatska banka za obnovu i razvitak s konzorcijem banaka potpisala ugovor o kreditu teškom 100 milijuna eura. »Ugovor smo sklopili s uglednim europskim i svjetskim bankama i to je po cijeni, odnosno uvjetima najpovoljniji ugovor koji je Hrvatska banka za obnovu i razvitak dosad postigla. Također, to su najpovoljniji uvjeti koje je neki hrvatski kreditoprimac postigao do sada«, rekao je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev. Izrazio je i nadu da će se, približavanjem Hrvatske Europskoj uniji, kamate i kreditni uvjeti za hrvatske dužnike još sniziti te da će tada HBOR moći još povoljnije kreditirati hrvatsko gospodarstvo.</p>
<p>»Sva ta sredstva namijenjena su upravo kreditiranju hrvatskog gospodarstva, posebice malog i srednjeg poduzetništva. U komunalnoj infrastrukturi posebice ćemo posvetiti pozornost i usmjeriti naše kreditne plasmane prema kreditiranju gospodarskih zona, inkubatora maloga gospodarstva te za poticanje izvoza«, dodao je Kovačev.</p>
<p>Valja naglasiti da je HBOR do kraja studenoga plasirao više od četiri milijarde kuna u hrvatsko gospodarstvo. »To je u usporedbi s cijelom prošlom godinom, kad smo kreditirali oko 3,1 milijardu kuna, znatno povećanje. I kod osiguranja bilježimo povećanje u odnosu na cijelu prošlu godinu od 72 posto, odnosno osigurali smo oko 840 milijuna kuna hrvatskog izvoza«, ističe Kovačev.</p>
<p>Kad je riječ o kreditiranju malog i srednjeg poduzetništva, HBOR je do kraja studenoga odobrio oko 600 milijuna kuna kredita, ukupno oko 370 pojedinačnih kredita, što je oko 180 posto više nego tijekom cijele prošle godine.</p>
<p>Kad je riječ o programima za podizanje dugogodišnjih nasada, voćnjaka, maslinika i vinograda, Kovačev kaže da su zatrpani kreditnim zahtjevima. </p>
<p>Ističe da je u tijeku i program koji ta institucija radi zajedno s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva za poticanja govedarstva, a uskoro kreće i program svinjogojstva. </p>
<p>Također s ministarstvima poljoprivrede te mora, turizma, prometa i razvitka rade na programu izgradnje ribarske flote. </p>
<p>HBOR je u siječnju počeo snižavati kamate kako budućih tako starih zajmova , koji se već otplaćuju. »Nadam se da ćemo zadržati tu razinu kamata. Snižavali smo kamatne stope do one razine koliko je trebalo da zadržimo realnu vrijednost kapitala te da HBOR-ov profit, odnosno dobit bude minimalna«, pojašnjava predsjednik Uprave HBOR-a. </p>
<p>Vesna Antonić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Razdvaja se Program govedarske proizvodnje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Program govedarske proizvodnje razdvojit će se na mljekarski i mesni, dok će poticaji za tov junadi biti vezani uz njihovu proizvodnju za izvoz, kazao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković.</p>
<p>Dodao je da će se zaštita od prekomjernog uvoza provesti u okviru pregovora sa Europskom komisijom. No, problem je nepovoljni trgovinski sporazum s WTO-om iz 2001., prema kojem je naša carina tri puta manja od zaštitne carine u EU.</p>
<p>Predsjednik Udruge Baby beef Toni Raič požalio se na 4000 komada viška utovljene junadi, svako mase veće od 550 kilograma, koja se ne prodaje zbog prekomjernog uvoza govedine iz Brazila, Poljske i drugih zemalja.</p>
<p>I za Božić ćemo hraniti junad koju smo trebali prodati za vrijeme turističke sezone. Samo ove godine je u Hrvatsku je u vezeno 5000 tona goveđeg mesa, upitne kvalitete, što je 25.000 grla žive stoke, tvrdi Raič. Domaća govedarska proizvodnja ispunjava od 70 do 75 posto hrvatskih potreba. Ne tako davano izvozili smo junetine u vrijednosti od 200 milijuna dolara, a sada je to spalo na 500 do 600 tona, napominju u udruzi.</p>
<p>Čobanković je istaknuo da će poticaji za tov junadi za drugi, treći i četvrti kvartal ove godine biti isplaćen u 70-postotnom iznosu, dok će razlika u poticajima biti namirena poslije Nove godine. </p>
<p>Udruga Baby beef traži micanje s tržišta 1000 do 1500 komada junadi. Traže i veću kontrolu na domaćem tržištu mesa, jer su, kako kažu, samo četiri mesne industrije (PIK Vrbovec, Danica, Ivanec i Vajda ) stalno »pokrivene« inspekcijskim nadzorom, kojeg gotovo da i nema u Dalmaciji.[M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Županjski kombajni na europskom tržištu</p>
<p>ŽUPANJA</p>
<p> - U srijedu je s proizvodnih traka Same Deutz Fahra u Županji izašao i 100. kombajn otkako je ta talijanska korporacija u ožujku preuzela nekadašnju županjsku tvornicu »Đuro Đaković«. </p>
<p>Tom prigodom Aldo Carozza, predsjednik divizije proizvodnje kombajna, rekao je da se proizvodi 10 tipova kombajna, od 90 do 313 KS, te da je županjskom pogonu kapacitet proizvodnja jednoga kombajna na dan. </p>
<p>U 2006. godini, rekao je Carozza, planira se proizvesti 250 kombajna, a do 2009. godine proizvodnju povećati na 650 kombajna godišnje. Krajnji cilj tvrtke je 1000 kombajna godišnje.</p>
<p>U toj tvornici talijanske korporacije zaposleno je 130 radnika, a direktor županjskoga pogona Mato Marić sa zadovoljstvom je istaknuo organizacijski preustroj u kojem je ukinuta hijerarhija. </p>
<p>»Svi uposleni ravnopravno sudjeluju u proizvodnom procesu«, rekao je Marić, dodavši da će u idućoj godini korporacija u modernizaciju županjskoga pogona uložiti 3,5 milijuna eura.</p>
<p> Svi proizvedeni kombajni za sada završavaju na tržištima Njemačke, Italije, Španjolske i Francuske, a cijena, ovisno o modelu i njegovoj opremljenosti, kreće se i do 170.000 eura. </p>
<p>Svečanosti izlaska 100. kombajna s proizvodnih traka bili su nazočni i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te županjski gradonačelnik Davor Miličević.</p>
<p>Goran Čorkalo</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Hrvatska šalje prvog generala u misiju UN-a</p>
<p>»Od zemlje koja je bila domaćin međunarodnim postrojbama postali smo zemlja koja daje svoj doprinos u mirovnim operacijama«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U mirovnu operaciju Ujedinjenih naroda idući tjedan odlazi prvi general Hrvatske vojske, general bojnik Dragutin Repinc. Glavni tajnik UN-a Kofi Annan prihvatio je nedavno, a Vijeće sigurnosti UN-a potvrdilo, njegovu odluku o imenovanju generala Repinca za novog zapovjednika druge najstarije mirovne misije UN-a, operacije UNMOGIP u Indiji i Pakistanu.</p>
<p>Sljedeću srijedu, Repinc će zrakoplovom iz Zagreba otputovati u Pakistan, a 29. prosinca i službeno preuzeti novu dužnost i jednogodišnji mandat šefa mirovnih snaga UNMOGIP-a. Do travnja iduće godine bit će smješten u zapovjedništvo snaga u pakistanskom gradu Rawalpindiju, a od svibanja do listopada na indijskoj strani, u gradu Srinagaru.</p>
<p>Prije odlaska u Pakistan, Repinca su u MORH-u primili ministar obrane Berislav Rončević, načelnik Glavnog stožera general zbora Josip Lucić, te pomoćnik ministra za obrambenu politiku Igor Pokaz.</p>
<p>Ministar Rončević izjavio je da je Repinčevo imenovanje iznimno važan događaj za Ministarstvo obrane i Hrvatsku. »Ponosni smo što je u iznimno jakoj međunarodnoj konkurenciji izabran upravo hrvatski general«, istaknuo je Rončević. Za generala Repinca je kazao da je riječ o časniku koji je vrlo vrijedno, strpljivo i ustrajno gradio svoju vojnu karijeru. Podsjetio je da general na novu dužnost odlazi s mjesta načelnika Stožera Hrvatske kopnene vojske te svom nasljedniku ostavlja vrlo visoke kriterije profesionalnog rada.</p>
<p>Načelnik HV-a, general zbora Josip Lucić, istaknuo je da je riječ o jednom od najuzornijih hrvatskih časnika. »Generala Repinca krase iznimno znanje, sposobnost i marljivost. U Hrvatskoj vojsci dosad je obnašao brojne stožerne dužnosti, a jedan je on prvih naših časnika koji se školovao u SAD-u«, podsjetio je general Lucić. </p>
<p>Prema njegovim riječima, Repinc je primjer generala HV-a koji kvalitetno obnaša svoje dužnosti u zemlji i izvan nje. Zato spada u red generala kakvi se traže i kakve trebamo za buduće članstvo Hrvatske u NATO-u, poručio je Lucić. »Ovo je naš doprinos svjetskom miru jer smo od zemlje koja je bila domaćin međunarodnim postrojbama postali zemlja koja daje svoj doprinos u mirovnim operacijama«, zaključio je načelnik Glavnog stožera. </p>
<p>U svom obraćanju novinarima, general Repinc je objasnio da je misija UNMOGIP operacija na crti razdvajanja dviju nuklearnih sila. »Za mene je ovo izazovna dužnost, ne očekujem u njoj neke velike probleme, a vjerujem u potporu sedmero hrvatskih časnika koju su već tamo«, istaknuo je Repinc.</p>
<p>U misiji sudjeluje 45 vojnih promatrača, 24 civila UN-a i 24 lokalna dužnosnika. Imenovanjem generala Repinca, Hrvatska prvi put preuzima zapovijedanje u jednoj mirovnoj misiji UN-a. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Božićna poruka vojnog biskupa Jezerinca</p>
<p>Kao da je zavladalo pravo jačega, moćnijega, a relativiziraju se i ruše sve vrednote, zaboravljajući Kristov kriterij</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U božićnoj poruci pripadnicima vojne biskupije mons. Juraj Jezerinac pozvao je na obnovu dijaloga Boga i čovjeka poručivši da se, pozvani od Krista, opredijelimo u životu za ono što je bolje, a ne za ono što je ugodnije. </p>
<p>Prema riječima vojnoga biskupa upravo je povezanost s Kristom kroz povijest bila ključna za naš opstanak, učinila je da smo nadvladali sve protivštine i ostvarili povijesni san o slobodi i državi Hrvatskoj.</p>
<p>»Ovoga Božića ponovno pogledajmo je li naš životni stav i temeljno opredjeljenje ono što nam Bog poručuje o sebi i o nama. Ovo je trenutak da do kraja prihvatimo Njegov put, Njegovu istinu i Njegov život«, ističe biskup.</p>
<p>U duhu i mislima povezan s vama, iskreno vam svima želim da po Isusovu rođenju spoznate i prihvatite ono što nam Bog po Isusu Kristu poručuje te da u nastojanjima svakodnevnog života uspijete kroz naš zajednički rad ostvariti Božju sliku o čovjeku, dodaje vojni biskup.</p>
<p>Jezerinac upozorava da suvremeni čovjek, izložen svakodnevno privlačnim ponudama »diktature relativizma«, u liberalnom okruženju, gdje mediji pretjerano reklamiraju individualizam, uporno želi ono što je »lakše« i traži »široki« put lagodnog života, težeći samo za onim što zadovoljava njegov trenutačni užitak.</p>
<p>Tako oblikovan čovjek želi u svoje ruke uzeti slobodu bez odgovornosti, smatrajući da ima pravo na sve ono što može i do čega svojim razumom može doći. U egoističnom sljepilu svoga individualizma on potpuno zaboravlja prava drugog čovjeka, navodi Jezerinac. Kao da je zavladalo pravo jačega, moćnijega, a relativiziraju se i ruše sve vrednote, zaboravljajući Kristov kriterij. Jasno je, da bi se tako živjelo, potrebno je odbaciti Stvoritelja, kaže vojni biskup.</p>
<p>Prema njegovim riječima, međutim, takav je način života ujedno potpuno na suprotnoj strani od onih vrijednosti koje utjelovljuje i donosi Božić.</p>
<p>Na kraju poruke vojni biskup Juraj Jezerinac zaželio je ministrima, načelniku Glavnoga stožera, ravnatelju policije, državnim tajnicima i pomoćnicima ministara, generalima i admiralima, časnicima i dočasnicima hrvatske vojske i policije, vojnicima i policajcima, državnim službenicima, braniteljima i umirovljenicima sretan Božić i blagoslovljenu novu 2006. godinu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Sanader: Nećemo dopustiti revidiranje povijesti </p>
<p>Onima koji žele olako skupljati bodove najbolje su odgovorili hrvatski branitelji iz Gospića i sa splitske Rive još 2001. gdje sam bio i ja i ponosan sam na to, rekao je Sanader u Gospiću </p>
<p>GOSPIĆ</p>
<p> - Predsjednik Vlade i HDZ-a Ivo Sanader i predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks, sa suradnicima, u srijedu uvečer u Gospiću su bili nazočni tradicionalnom božićnom domjenku ličko-senjskle županijske organizacije HDZ-a.</p>
<p> »Hrvatsku državu stvarala je i vodila Hrvatska demokratska zajednica kao najjača stranka u hrvatskoj povijesti i ako mjerimo vrijednost i važnost stranaka po ostvarenim političkim ciljevima, onda zasigurno nema veće stranke od HDZ-a«, rekao je Sanader. </p>
<p> Onima, kako je rekao, koji žele olako skupljati bodove, najbolje su odgovorili hrvatski branitelji iz Gospića i sa splitske Rive još 2001. »gdje sam bio i ja i ponosan sam na to, kao i sada kad su dali potporu Vladi i generalu Anti Gotovini«, rekao je dodavši: »Stoga, tko drugi nego Vlada mora obraniti punu istinu o Domovinskom ratu i ne ćemo dopustiti revidiranje hrvatske povijesti, bilo da je riječ o raspravama u Hrvatskom saboru ili u Bruxellesu«, istaknuo je predsjednik HDZ-a. </p>
<p> Govoreći o međunarodnom položaju Hrvatske, ocijenio je da »nam se crno piše ako nismo za stolom EU-a oko kojega vodeće europske države odlučuju o budućnosti Europe pa neizravno i o nama, dakle, ako nismo unutra, nego pred vratima«. </p>
<p> Hrvatska danas mora biti subjekt međunarodne politike i sudjelovati u svim važnim odlukama za Europu i tako promovirati slavonskog seljaka i dalmatinskog ribara i znati povući novac iz EU-a, kao Poljaci, Mađari i ostali koji su u EU-u, istaknuo je Sanader. </p>
<p>To je, ocijenio je, politika danas, neki to ne razumiju, a ja poručujem iz Gospića, gdje je, kad smo dobili status kandidata, bila izvješena zastava EU-a. Stanovnik Berlina ili Pariza nije ništa manje Nijemac ili Francuz zato što mu je zemlja u EU pa ni jedan stanovnik Gospića ili Zagreba ne će biti ništa manje Hrvat kad Hrvatska uđe u EU, objasnio je.</p>
<p> »Sačuvat ćemo nacionalni identitet jer Europa ima izgleda samo onda ako se temelji na razvijenosti svih svojih država i naroda«, rekao je Sanader na božićnom domjenku HDZ-a pred više od 2000 stanovnika Gospića i Ličko-senjske županije. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Rekord turista iz Francuske</p>
<p>Razmatra se mogućnost da Vlada odobri dodatan novac za promociju kako bi se pokrila lipanjska rupa do koje bi moglo doći zbog nogometnog prvenstva u Njemačkoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Gotovo da i nema tržišta s kojeg smo u ovoj godini bilježili pad prometa. Naprotiv, možemo govoriti samo o većim ili manjim pozitivnim indeksima. Osobito visoku stopu rasta realiziralo je francusko tržište na kojem je Hrvatska pobjednik sezone. Povećanje od 52 posto u dolascima i 58 posto u noćenjima Francusku uvodi u krug najvažnijih tržišta za naš turizam«, rekao je Niko Bulić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) na sjednici Turističkog vijeća HTZ-a u srijedu u zagrebačkom hotelu »Sheraton«. Vijeće je prethodilo Saboru HTZ-a. </p>
<p>Službeni podaci HTZ-a govore o dosadašnjih 8,2 milijuna gostiju te o 46,4 milijuna noćenja. U prvom slučaju riječ je o porastu od osam posto, u drugom o devet posto. </p>
<p>Visoke stope rasta bilježe se s tržišta Velike Britanije te Skandinavije. Iz većine važnih emitivnih zemalja Hrvatska ima dvoznamenkaste poraste i dolazaka i noćenja. Mađara, primjerice, koji su i dosad bili brojni bilo je 13 posto više. Jednako važnih Nizozemaca i Belgijanaca po 16 posto više, Rusa 19 posto, Amerikanaca 28 posto. Talijani godinu završavaju s dva posto više dolazaka, Nijemci su na lanjskoj razini, dok je Austrijanaca bilo jedan posto manje. Nakon pada oporavilo se poljsko tržište, dok posjet čeških turista i dalje pada pa 11 mjeseci ove godine završavaju s četiri posto manje dolazaka. </p>
<p>Na Saboru HTZ-a rečeno je i kako se razmatra mogućnost da Vlada odobri dodatan novac za promociju kako bi se pokrila lipanjska rupa do koje bi moglo doći zbog svjetskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj 2006. Izrađuje se program kojim bi se promovirali manje poznati turistički sadržaji uz autoceste.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Novčane kazne zamijeniti radom za opće dobro</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Naši zatvori su pretrpani, a s obzirom na trend povećanja broja zatvorenika, trebat će povećati ulaganja u zatvorski sustav, naglasila je ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt u srijedu na redovnom godišnjem sastanku s ravnateljima zatvora, kaznionica i odgojnih zavoda. </p>
<p>Ministrica je najavila da će predložiti da se u Kaznenom zakonu (KZ) novčane kazne zamijene radom za opće dobro, što bi smanjilo broj zatvorenika koji služe kratke zatvorske kazne. Rekla je da su prihvaćene i ponude lokalne samouprave u Šibeniku i Imotskom, te će tamo biti sagrađeni novi zatvorski kapaciteti. </p>
<p>U odnosu na lani, broj zatvorenika porastao je s 3022 na 3721, te su zatvori popunjeni 121 posto, a najgore stanje je u Splitu, gdje je popunjenost 220 posto. Najviše je zatvorenika za kaznena djela protiv imovine, života i tijela, te zloporabe droga. Najčešće su kraće zatvorske kazne od jedne do tri godine, zatim između pet i 10, te od tri i pet godina. Stranih državljana je u zatvorima 205, odnosno oko sedam posto. U našim zatvorima ima manje samoubojstava, ove godine tri, nego u, primjerice, Njemačkoj, Austriji, Danskoj...</p>
<p> U zatvorskim programima liječenja alkoholičara sudjeluje 261 zatvorenik, 215 ovisnika o drogama, te 121 osoba oboljela od PTSP-a. </p>
<p>Ministrica je rekla da se naši zatvori samofinanciraju te proizvode hranu za zatvorenike, što je model koji preuzimaju i neke zemlje EU-a. [B. Bašić]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Politiziranje šteti koridoru 5c</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - »Ovakvo prepucavanje i širenje priča da su neki podobni, a neki nepodobni obično je politiziranje koje će donijeti samo štetu građevinskim tvrtkama. Dovest će do kompromitacije ideje o slavonskom konzorciju na koridoru 5c, a možda čak i do toga da razjedinjeni izvođači radova ne uspiju na natječajima za ovaj važan projekt te da te poslove dobije netko drugi«, istaknuo je predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks u Osijeku, komentirajući u utorak medijske napise prema kojima su u dogovorima o okupljanju slavonskoga građevinskoga konzorcija za gradnju trase koridora 5c »zaobiđene« osječke tvrtke Gradnja i Cesting. </p>
<p>»Moja je ideja bila, što sam i učinio prošloga mjeseca, sazvati predstavnike svih potencijalnih izvođača radova, a cilj poticaj na udruživanje građevinskih tvrtki s područja Slavonije i Baranje da kroz zajedničke nastupe na natječajima ostvare sudjelovanje na izvedbi radova na koridoru 5c. Jer, da bi se ispunili uvjeti raspisanog natječaja, nužno je bilo da se te tvrtke ujedine. Kako će se ujediniti, njihova je stvar«, kazao je Šeks dodavši kako o navodnom isključivanju Gradnje i Cestinga nikakve veze nemaju ni on ni Gospodarska komora.</p>
<p>Zamoljen da prokomentira optužbe Branimira Glavaša, koji tvrdi da upravo Šeks stoji iza isključivanja spomenutih tvrtki, kratko je kazao: »To nije vrijedno komentara. Već mi je stvarno dosta njegovih priča u kojima se sve svodi na jeftinu politiku. Koji bih ja to imao razlog da se uplećem u to hoće li neka tvrtka dobiti radove i na koji će način sudjelovati na natječaju?«.</p>
<p>Šeks je objasnio da će se svi radovi dobivati po strogim natječajnim uvjetima te kako »ne može nitko utjecati da neke radove dobiju određene tvrtke ili da se političkim utjecajem iz natječaja spriječi pojedine tvrtke da sudjeluju u natječaju«.</p>
<p>»Od mene je samo krenula inicijativa za osnivanje konzorcija, a sada je na vodstvu i menadžmentu slavonskih tvrtki da se dogovori kako će se organizirati. To nije moja stvar, a nemam ni ovlasti u tome da procjenjujem i ocjenjujem koje bi tvrtke bile u sastavu toga konzorcija«, zaključio je Šeks. [Maja Sajler]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Branitelji blokirali prilaze vojarni Muzilu</p>
<p>PULA</p>
<p> – Pulski branitelji, bivše djelatne vojne osobe MORH-a, koji su smješteni već 14. godinu u kampu Valovine, u srijedu su treći put prosvjedovali zbog nerješavanja njihova stambenog problema i zato što više ne mogu živjeti s obiteljima i djecom u trošnim bungalovima na samo petnaestak četvornih metara.</p>
<p>Nakon što su prosvjedovali pred gradskom palačom, gdje su u znak prosvjeda potrgali spomenice i zahvalnice iz Domovinskog rata, a zatim drugi put, prosvjedujući, blokirali cestu na pulskoj rivi, u srijedu su blokirali na dva mjesta pristupne putove vojarni Muzil, Centru za obuku pješaštva, u kojem su i sami nekad radili kao zapovjednici. Željeli su poručiti javnosti i bivšim kolegama da im se još nitko nije ni javio niti pokušao riješiti njihov problem.</p>
<p>»Mi smo bili primorani opet prosvjedovati, jer nam se do danas nitko nije javio. Poduzimamo i dalje korake kako bi se riješilo pitanje našeg stambenog zbrinjavanja. Obratili smo se braniteljskim udrugama, a i u Zagreb ćemo otići, ako se ovako nastavi«, kaže Josip Vukić. Boli ih, napominje, to što se ministri pozivaju na zakone. »Još jednom im poručujem da su zakoni postojali, ali se nisu primjenjivali. Mi koji živimo u kampu Valovine tvrdimo da smo prevareni, da smo izdani i da se zakon nikad nije primjenjivao, nego se uvijek išlo raznoraznim vezama, novcem i raznim kriminalom«, ustvrdio je Vukić i ponovo zatražio reviziju dodjele vojnih stanova u Puli.</p>
<p>U MORH-u se pak pozivaju na Ustavni zakon iz 2001. godine, kojim je ukinuto stambeno zbrinjavanje branitelja i bivših djelatnika MORH-a. Ipak pulski branitelji kampa Valovine ne odustaju. Ako im se do početka siječnja nitko ne javi, odlučili su prosvjedovati danonoćno pred Muzilom dok im netko ne ponudi zadovoljavajući odgovor.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>U vlakovima dodatnih 7080 mjesta </p>
<p>Najveće gužve za kupnju karata u HŽ-u očekuju od danas; zasad još ima mjesta na svim destinacijama</p>
<p>Kao i svake godine uoči božićnih i novogodišnjih blagdana, Hrvatske željeznice (HŽ) i ove pojačavaju sastave vlakova za koje putnici pokazuju najveći interes. </p>
<p>»To su prije svega vlakovi prema Vinkovcima, Osijeku, Rijeci i Splitu«, kaže Ida Erceg, predstavnica za odnose s javnošću HZ-a. </p>
<p>Sastavi pojedinih vlakova prema navedenim destinacijama pojačavaju se s jednim do pet vagona i to osobito prije blagdanskog vikenda u petak, 23. prosinca, te u ponedjeljak, 26. prosinca i u nedjelju 1. siječnja, za povratak putnika. »Potražnja je iz dana u dan različita, ali po lanjskim pokazateljima, u prosjeku, u ovom periodu po danu se traži 500 do 600 mjesta više nego inače«, kažu u HŽ-u.</p>
<p>Kapacitet jednog vagona je 60 mjesta, a HŽ će pojačati vlakove gotovo na svim linijama s dodatnih 118 vagona drugog razreda (7080 mjesta) i pet posebnih vagona za spavanje, od kojih svaki ima po 33 kreveta. </p>
<p>»Pojačanja su velika i dovoljna ali, po potrebi i u skladu s raspoloživosti vagona bit će još pojačanja procijeni li se to potrebnim«, napominje Erceg. </p>
<p>U HŽ-u kažu da najveće gužve za kupnju karata očekuju od četvrtka, a za sada još ima mjesta na svim destinacijama.</p>
<p>Budući da za Split preko dana voze nagibni vlakovi, na njima neće biti posebnih pojačanja već samo na noćnim vlakovima.</p>
<p>U HŽ-u dodaju kako će ovo pojačanje biti na snazi od 23. prosinca do 9. siječnja, kada će se linije vratiti na redovne kapacitete. »Do tada očekujemo najveći povrat putnika, a najviše se radi o školarcima i studentima kojima završavaju zimski praznici«, zaključuj Ida Erceg. </p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20051222].
|
