NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20051221].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 118039 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>21.12.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Kreće uklanjanje klima-uređaja!</p>
<p>Zagrebačka skupština donijela je odluku prema kojoj će se samo u iznimnim slučajevima zemaljske i satelitske antene te klimatizacijski uređaji i solarni sustavi postavljati na mjesta vidljiva s javne površine</p>
<p>Prema novoj odluci o komunalnom redu donesenoj na Skupštini grada Zagreba 29. studenoga, a objavljenoj 5. prosinca u 20. broju Službenoga glasnika grada Zagreba, zabranjeno je postavljanje zemaljskih i satelitskih antena te klimatizacijskih uređaja i solarnih sustava na mjesta vidljiva s javne površine. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u utorak je najavio akciju uklanjanja dosad nepropisno postavljenih klima-uređaja. </p>
<p>»Bit će to akcija slična onoj kad su se uklanjale nelegalne reklame«, rekao je Bandić.</p>
<p>Članak 5. Odluke o komunalnom redu propisuje da se antene za prijem zemaljskih i satelitskih programa te rashladni i solarni uređaji samo »iznimno postavljaju tako da su vidljivi s javne površine«. Taj način postavljanja određuje Poglavarstvo pravilnikom na prijedlog Ureda za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, gradskog zavoda za prostorno uređenje i Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. </p>
<p>Davor Krsnik, načelnik Ureda za komunalne poslove grada Zagreba, kaže da su oni još prije donošenja odluke uputili zahtjev Poglavarstvu grada smatrajući da kontrola provođenja ove odluke nije u njihovoj nadležnosti nego je stvar građevinske inspekcije. </p>
<p>»Po mojoj procjeni, riječ je o preklapanju nadležnosti jer je to prije dvije, tri godine bilo u nadležnosti građevinske inspekcije«, kaže Krsnik i dodaje da će ovako komunalni redari čekati prvu situaciju u kojoj će pokrenuti upravni postupak i u kojoj će se osoba protiv koje je postupak pokrenut sigurno žaliti. </p>
<p>»Vrijeme će pokazati je li to naša nadležnost ili nije. Ali, recite vi meni tko će i kako skinuti klima-uređaj s, na primjer, 18. kata. Pa to ne mogu ni vatrogasci«, smatra Krsnik.</p>
<p>Ako se građani ne budu pridržavali nove odluke, člankom 154. određena je i globa, i to u iznosu od 700 do 1000 kuna. </p>
<p>Budući da je Zagreb kao hrvatska metropola i najorganiziraniji grad u zemlji, pogotovo u komunalnoj infrastrukturi, ostalim gradovima u Hrvatskoj služi kao uzor te oni, kako je to praksa pokazala, jednostavno preuzmu i njegove komunalne odredbe. Stoga bi se ovaj model lako mogao preslikati na ostale hrvatske gradove.</p>
<p>Nema parkiranja na nogostupu</p>
<p>Poglavarstvo je donijelo i odluku prema kojoj je na području grada zabranjeno za zaustavljanje i parkiranje vozila koristiti nogostup koji nije označen prometnom signalizacijom kao javno parkiralište. </p>
<p>Osim globe od 700 do 1000 kuna, prema članku 152. komunalni redar zatražit će uklanjanje i premještanje vozila parkiranog na nogostupu na za to određeno mjesto i na trošak vlasnika vozila.</p>
<p>»Cijela inicijativa je krenula zbog središnjeg dijela Zagreba (Zrinjevac, Frankopanska, Savska...), gdje je velika fluktuacija pješačkog prometa«, rekao nam je Krsnik. </p>
<p>Iako postoje policijski propisi po kojem automobili moraju na nogostupu ostaviti više od metra slobodnog prolaza za pješake, Krsnik kaže: »Ako pješačite od Trga bana Jelačića do Glavnoga kolodvora, treba vam cijeli nogostup, a ne samo taj metar prostora«. No dodaje da je bilo komplicirano tu odluku ograničiti samo ne neke dijelove grada jer se centar, kako kaže, veoma brzo širi. </p>
<p>»Nećemo krenuti kao Rambo u masovno uklanjanje vozila na području cijelog Zagreba nego ćemo zasad biti više koncentrirani na središnji dio grada, a na drugim lokacijama ćemo ipak biti tolerantniji, pogotovo na rubnim dijelovima«, zaključuje Krsnik.</p>
<p>Problem nepropisnog parkiranja u četvrtima gdje nema dovoljno parkirališnih mjesta gradonačelnik Zagreba Milan Bandić namjerava, kako je najavio, riješiti gradnjom podzemnih garaža.</p>
<p>Bojan TerglavMarija Čekada</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Kraj snažnih redukcija MORH-a</p>
<p>Prelazimo iz faze redukcije organizacije i osoblja u fazu konsolidacije i optimiranja personalnoga ustroja, potvrdio je Berislav Rončević</p>
<p>Hrvatska je stigla na korak do početka posla desetljeća za njezin obrambeni sustav. U tijeku su, naime, završne pripreme za početak modernizacije Oružanih snaga, a Ministarstvo dovršava najosjetljiviji dio reforme - drastično smanjenje broja osoblja. Već iduće godine, kako doznajemo, počinje klasična tranzicija osoblja, a u MORH-u već sada tvrde da će Godišnji plan izdvajanja za 2005. biti ispunjen.</p>
<p>»Prelazimo iz faze snažne redukcije organizacije i osoblja, u fazu konsolidacije i optimiranja personalnoga ustroja«, potvrdio je nedavno ministar obrane Berislav Rončević.</p>
<p>Drastično smanjenje vojnog osoblja više nije glavni imperativ. MORH će samo u ovoj godini zbrinuti 2828 vojnika, službenika i namještenika, a dogodine preći na model klasične tranzicije. </p>
<p>»Ova je godina zadnja godina izdvajanja osoblja iz HV-a i MORH-a u tako velikom broju. Uvodimo cjeloviti prijam visokoobrazovanih ljudi u sustav, a iz faze održavanja prelazimo u fazu uvođenja nove opreme i naoružanja«, objasnio je čelni čovjek MORH-a dodajući da je osnovno načelo ekonomičnost, s obzirom na to da su neki segmenti sustava danas na granici isplativosti održavanja.</p>
<p>Tranziciju osoblja, a pogotovo dosadašnje izdvajanje nekoliko tisuća ljudi godišnje, u Ministarstvu smatraju najtežim dijelom obrambene reforme. Podsjećaju da je traženje novog posla golem izazov za ljude koji odlaze iz sustava, a na tom putu nastoji im se pomoći kroz informiranje, tranzicijsku pripremu, programe stručnog osposobljavanja i uvećane otpremnine.</p>
<p>S druge strane, u Ministarstvu podsjećaju da ništa lakše neće biti ljudima koji ostaju ili tek dolaze u vojsku i administraciju. Pred njima su, doznajemo, veliki napori koji uključuju prihvaćanje budućih zadaća i misija, uz stalno uvježbavanje i edukaciju. Naglasak je već stavljen na prijam mladih profesionalnih vojnika, časnika a - kroz program vježbenika - i visokoobrazovanih službenika i namještenika. Konkretni rezultati već su tu. Samo u 2005. u obrambeni su sustav ušle 673 djelatne vojne osobe i 43 službenika. MORH dovršava cjeloviti program prijama, a on uključuje i stavljanje u funkciju Središte za selekciju i odabir djelatnih vojnih osoba.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>HZZO zapošljava nestručnjake i ugrožava pacijente</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema ugovoru za iduću godinu koji predlaže Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), ljekarne više neće biti mjesta gdje će pacijenti s doznakama preuzimati svoja ortopedska pomagala, mjerače i trakice za mjerenje šećera u krvi, pribor za davanje inzulina, pelene ili katetere. Ugovorni isporučitelji trebali bi odsad biti isključivo trgovci medicinskim potrepštinama, a ljekarnama ostaju samo lijekovi na recept.</p>
<p>U Hrvatskoj ljekarničkoj komori, koja se zbog toga žali ministru zdravstva Nevenu Ljubičiću i udrugama pacijenata i potrošača, odluku HZZO-a smatraju ne samo protuzakonitom već i opasnom za pacijente. Predsjednik Komore Mate Portolan i tajnica Katica Vugrinčić-Tomičić kažu da HZZO, pravdajući se tednjom, namjerava dati taj posao u ruke nestručnjacima. Razumljivo je, kažu, da kolica ili ortopedske cipele isporučuju specijalizirane prodavaonice, ali to je opasno kad je riječ o sofisticiranim pomagalima za analizu krvi i davanje preparata za liječenje i njegu. Komora će poduzeti sve da bi spriječila namjere HZZO-a, te unaprijed mole sve bolesnike koji neće moći ostvariti svoja prava u ljekarni da svoje nezadovoljstvo ne iskaljuju na ljekarnicima. U dosadašnjim razgovorima s HZZO-om ljekarnici nisu dobili jasan odgovor zašto se uvode promjene na štetu bolesnika, osim uvjeravanja da »još ništa nije gotovo«. Ljekarnici upozoravaju i da se prema prijedlogu ugovora za 2006. ukidaju punktovi dežurstava za ljekarništvo. [B Lovrić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Prosinac može biti cijele godine</p>
<p>MARIJANA MIKAŠINOVIĆ</p>
<p>Nije uzalud Kekec s prijateljima pjevao »Dobra volja je najbolja« ili djeca koja su otkopavala vlak iz snijega »Kad se male ruke slože«. Poanta je ista: upornošću, uz dobru volju i organizaciju, sve se može. Ili gotovo sve. Pogotovo u prosincu.</p>
<p>Pokazuju to stanovnici Hrvatske svake godine, uključujući se u brojne dobrotvorne akcije, poput one »A bebe…?«, u povodu koje je na glavnom zagrebačkom trgu u ponedjeljak održan koncert. Prema prvim podacima, za obnovu Referentnog centra za dijabetes u trudnoći pri Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj u Zagrebu prikupljeno je 1,220 od potrebnih 2,5 milijuna kuna. Skupit će se taj novac, možemo mi to.</p>
<p>Vjesnik je u ponedjeljak, u svojoj dobrotvornoj akciji, posjetio Dom za djecu i mladež u Slavonskom Brodu. Našem se pozivu da domskoj djeci doniraju dio onoga što im treba, od higijenskih potrepština, knjiga, do hrane i opreme za malu gimnastičku dvoranu, odazvalo mnogo tvrtki. Trebalo je samo upornosti, vremena i - dobre volje. Možemo mi to.</p>
<p>Jesmo li u prosincu šire ruke zato što nam izdaci ionako premašuju mogućnosti, pa nas dodatnih dvadeset ili pedeset kuna neće spasiti? Možda. Peremo li, sudjelujući u prosinačkim akcijama, savjest, želeći blagdane provesti u uvjerenju da smo napravili dobro djelo, kako spočitavaju 'moralisti'? Teško, jer bolje je i jedno dobro djelo godišnje nego ni jedno.</p>
<p>Posljednjeg mjeseca u godini većinu nas obuzme neki dobrotvorni val s tako sjajnim rezultatima da čovjek gotovo požali što svaki mjesec nije - prosinac. Obnovili bismo u tom dugom prosincu bolnice u raznim gradovima, jer ih je nažalost mnogo derutnih s početka prošlog stoljeća. Olakšali bismo život mnogoj djeci, iako im svi darovi svijeta ne mogu nadoknaditi ono na što svako dijete ima pravo - obitelj. Svima bismo pomogli. Možemo mi to, samo kad nas netko organizira.</p>
<p>U priči o darivanju i humanitarnim akcijama, uloga medija je nemjerljiva. Prema rezultatima istraživanja osječkog Centra za mir, nenasilje i ljudska prava, ljudi se najlakše odlučuju pružiti humanitarnu pomoć ako ih pozovu mediji - na takve se apele odazvalo gotovo 60 posto ispitanika. Prema istom istraživanju, 87 posto ispitanika je barem jednom u životu pružilo nekome humanitarnu pomoć, a 77 posto njih između - prosinca 2002. i 2003. godine. I opet prosinac.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Dobivaju jer ne smiju izgubiti</p>
<p>KREŠIMIR FIJAČKO</p>
<p>Je li američki predsjednik George Bush otišao predaleko? Ne u obrani Amerike (i svijeta) od terorizma, nego u izboru »oružja« kojim se pri tom služi? Sve glasnije kritike tvrde da se Bush već dugo kreće opasnim terenom, da vodi rat (u Iraku) koji se »ne može dobiti«, te da u borbi protiv globalnog neprijatelja, terorizma, sve češće poseže za sredstvima koja ugrožavaju svete američke građanske slobode.</p>
<p>Nakon što je sada priznao da je Amerika ušla u rat u Iraku na osnovi pogrešnih obavještajnih podataka o iračkom oružju za masovno uništavanje, Bush je ovih dana priznao i da je u sklopu borbe protiv terorizma osobno naredio nezakonito prisluškivanje sumnjivih osoba. Ali on i dalje kaže da je to bilo opravdano: prisluškivanje nije najgora stvar na svijetu, kaže, ako se zahvaljujući tome onemogući teroristička akcija na američkom tlu. </p>
<p>Bush to kaže i nakon što mu je Senat odbacio produženje Patriot Acta, zakona koji je u prošle četiri godine na sve žešćem udaru kritičara i boraca za građanska prava. S tim zakonom ili bez njega, kaže američki predsjednik, i dalje će se prisluškivati sumnjivci kada o tome bude ovisila američka sigurnost.</p>
<p>Tu se Bush kreće po opasnom terenu, na razumljivom udaru onih koji ne žele žrtvovati građanske slobode i pravo na privatnost u ime obuzdavanja terorističkih prijetnji. Zbor onih koji sve glasnije upozoravaju da je Busheva Bijela kuća »otišla predaleko« sve je brojniji, i na njih je mislio ministar obrane Rumsfeld kad kaže kako nije istina da Amerika gubi rat u Iraku. Ona ga dobiva, jer ga ne smije izgubiti, a »jedino mjesto gdje ga možemo izgubiti je - Washington«.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Stari i novi političari</p>
<p>Ova će vlada nastaviti svoj uspješan posao, koliko god to nekom smetalo, te sljedeće i 2007. završiti pregovore koji nam otvaraju put u punopravno članstvo. Da je premijer Sanader, na primjer, raspisao prijevremene izbore u trenutku kad su počeli pregovori dobio bi bez muke još jedan mandat, ali mu to, kao odgovornom političaru, nije palo ni na pamet</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Ivica Račan, lider hrvatske oporbe, ujedno je i predsjednik Nacionalnog odbora za praćenje pregovora Hrvatske i EU-a. Kao takav ili kao lider oporbe, tko zna, izjavio je kako bi bilo dobro da sljedeća godina u Hrvatskoj bude izborna, što će reći da dođe do prijevremenih izbora. Navodno je Vlada tako neuspješna u gospodarstvu da je vrijeme da na vlast dođu oni koji su četiri godine tako »uspješno« gospodarski vodili Hrvatsku. To bi, prema Račanovom scenariju, izgledalo ovako. Godine 2006., u trenutku kada bi pregovori bili u zenitu, u Hrvatskoj bi se šest mjeseci vodila predizborna bitka i nitko ne bi razmišljao ni o čemu drugom nego kako doći na vlast. Naš posljednji vlak za Europu bi pobjegao, ostavljajući nas opet na balkanskom kolosijeku, u društvu s onima s kojima smo čekali kompoziciju u Račanovo vrijeme.</p>
<p>Na sreću, prijedlog je neozbiljan i iako dolazi od čovjeka koji vodi Nacionalni odbor za praćenje pregovora, prijevremenih izbora neće biti. Jer oni bi itekako omeli naš put prema Bruxellesu, a i čemu?</p>
<p>Ova vlada će nastaviti svoj uspješan posao, koliko god to nekom smetalo, te sljedeće i 2007. godine završiti pregovore koji nam otvaraju put u punopravno članstvo. Da je Sanader, na primjer, raspisao prijevremene izbore u trenutku kad su počeli pregovori dobio bi bez muke još jedan mandat, ali mu to, kao odgovornom političaru, nije palo ni na pamet. Izbori se ne raspisuju kada treba obaviti velik posao, jer nacionalni interesi su onda viši i važniji od svakog stranačkog. Račan je očito mnoge toga pobrkao. Zaboravio je da je bio na čelu gospodarski neuspješne vlade, da nije uspio uvjeriti Bruxelles u hrvatsku vjerodostojnost i sada grčevito pokušava vući poteze kojima bi osnažio svoju poziciju, mršavu i u njegovoj vlastitoj stranci, a da se o Hrvatskoj ne govori. Ponaša se, zapravo, u stilu starih političara koji jedno govore (hoću izbore!), drugo misle (kamo sreće da ih sada nema, jer bih izgubio!), a treće čine (nervozno bocka na sve strane).</p>
<p>To je, na Račanovu nesreću, stari model koji u Europi više ne igra. Europa priznaje samo moderne političare, pragmatične, sposobne, koji imaju rezultate. Sve ostalo je prevladano; oni koji samo drže monologe, beskrajno dosadno ponavljajući vlastitu »istinu«, nemaju u Europi šanse.</p>
<p>Europa, koja također ima krizu liderstva, ipak ima briljantnih primjera uspješnih političara. Na primjer, sada već sigurno karizmatski britanski premijer Tony Blair, kojem neće biti teško priznati da je nešto pogriješio i koji će buldožerski gurati prijedloge koji ne koriste samo njegovoj zemlji, nego Europi u cjelini. Tako je bilo sada u Bruxellesu.</p>
<p>Ili, Gerhard Schröder, bivši njemački kancelar koji je instinktivno osjetio da je vrijeme za povlačenje, iako mu se nikako ne može poreći da je bio odličan premijer i da je i za svoju zemlju i za Europu mnogo učinio. Ali, kad su nacionalni interesi prevladali i kad je trebalo dati Njemačkoj novi vjetar u leđa Schröder nije - a mogao je! - zasjeo u fotelji. Dao je priliku Angeli Merkel, koja je svoj europski debi u Bruxellesu efektno započela.</p>
<p>Premda nisu zvijezde, u Europi imponiraju i mladi političari koji su na čelu novih europskih tigrova, primjerice Andrus Ansip iz Estonije ili Aigars Kalvitis iz Latvije. Sve su to ljudi iza kojih su rezultati, koji imaju kredibilitet govoriti i o Europi budućnosti i o uspjesima država koje vode. Imponira i Španjolac Jose Rodriguez Zapatero. Duga je lista Europljana koji točno znaju što su nacionalni interesi, a što europski. Što su pravi lideri pokazuje i Wolfgang Schüssel koji predstavlja malu Austriju, ali je izgradio imidž jakog lidera čija se riječ u Europi sluša i cijeni. Kompleks malih država, pa tako i lidera, više ne postoji kao što je prije bio slučaj. Jean Claude Juncker je premijer Luksemburga, ali to ne smeta da je u europskim krugovima izrazito cijenjen i da se mišljenje te male europske zemlje respektira u velikoj Europi.</p>
<p>Europu čeka pomlađivanje. Europi je i dalje dragocjen Jacques Chirac, ali vrijeme čini svoje i Francuzi će za dvije godine izabrati novog lidera. To su normalne smjene, a i sam Chirac zna da Europa neće bez njega propasti. Neki naši političari valjda misle da bi bez njih svijet stao. Ne bi, sigurno!</p>
<p>Ozbiljni i odgovorni europski političari ne govore danas jedno, a sutra drugo. Pogotovo ne zbog efekta na unutarnjem planu. Neodgovorne izjave skupo se plaćaju i u zemljama odakle dolaze, ali i u Europi. Takve političare europski milje ne cijeni. Oni dolaze iz preživljenih radionica starinske politike koja više nije na cijeni. Treba biti vjerodostojan prije svega u svom dvorištu da vas i Europa prihvati i cijeni. </p>
<p>Hrvatski su građani na sreću učinili politički korak prema Europi brže i bolje od mnogih lokalnih političara. Njih fraze kojima se samo pokušava nešto i nekoga kritizirati više ne impresioniraju kao što je to u prošlosti možda bilo. Hrvati traže rezultate, a sljedećih godina tražit će i više. </p>
<p>Živi li se bolje? Hoće li porasti plaće? Hoće li standard biti viši? To je pitanje koje će se sve više postavljati, ali građani sigurno neće nasjesti na obećanja onih koji su ih već jednom debelo razočarali. Hrvatske političke stranke koje to shvate jedine imaju europsku perspektivu. U politici treba biti realan. Onaj tko je prokockao šansu i pokazao da nije uspješan treba prepustiti mjesto drugom. Jer samo u socijalizmu je fotelja bila neotuđiva i trajna.</p>
<p>A stara taktika isključivog kritiziranja vlasti također je prošlost za moderne europske političare. Oni koji to ne shvaćaju shvatit će to vjerojatno prekasno. Prije svega se traže rezultati, a tek onda kritika drugih.</p>
<p>Europa ne treba neuspješne. Ona treba lidere koji ne obećavaju, nego ispunjavaju obećanja. Srećom, takvih - ili takvog - i u Hrvatskoj imamo.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Organiziraniji obrazovni sustav sprečava nasilje</p>
<p>Problemu nasilja u školama treba prići mnogo suptilnije od pukog mehaničkog rješavanja problema</p>
<p>TOMO RAŠIĆ </p>
<p>Koje god novine danas u Hrvatskoj otvorimo, naići ćemo na neku problematičnu vijest bilo da je riječ o obrazovnom detalju ili o odgojnom problemu.</p>
<p> Najviše se prostora ipak daje nasilju u školama spektakularnim i senzacionalističkim pristupom (umjesto analitičkim). Povod ovom komentaru je i najava ministra prosvjete u jednom zagrebačkom dnevniku 16. prosinca da će ravnatelji osnovnih škola krenuti u »sustavnu edukaciju« u trajanju od jedne godine. Kao prvo, smatram da to nije primjeren oblik školovanja tako važnoga kadrovskog potencijala kakav je potreban modernoj hrvatskoj školi. Također smatram da takav vid doškolovanja ne može kompenzirati pomanjkanje nekih znanja koja je više od 42 posto ravnatelja u osnovnom školstvu propustilo steći. </p>
<p>Još je čudnije što se zakonska promjena dogodila upravo sada kad nam se svako malo spočitava da nam je nizak postotak VSS kadrova, a i sve veći postotak nepismenih (podatak sa zadnjega kongresa pedagoga). Što se, pak, tiče nasilja u školama, smatram da je ono uvelike uzrokovano negiranjem svih vrijednosti u društvu. Zato se društvo ne može previše baviti odgojnim problemima, niti osiguravati uvjete za to, a roditelji odgovornost za odgoj i savladavanje znanja i učenje kod kuće ne žele preuzeti. Crkva, pak, gleda svoja posla, usmjeravajući se na svoj raspored rada s učenicima vjernicima u školi, ali i u Crkvi i upućujući pritom da »bi škole trebala više učiniti na odgoju djece«.</p>
<p> Dodamo li tome reformu školskog sustava u kojoj »eminentni stručnjaci« traže spasonosno rješenje u rasterećenju učenika, počevši slagalicom Kataloga znanja, koje tko zna kojim oblikom metamorfoze pretvaraju u HNOS (bez dosljednjeg uvažavanja sugestija pedagoga, metodičara didaktičara i praktičara), neizbježno se postavlja pitanje je li itko sustavno pratio uzroke, a ne samo pojavu nasilja? Lutanja su u tumačenju samog pojma u sprečavanju, ali i u analitičkom pristupu npr. učestalosti kao pojave, sredine u kojoj se učestalije ponavljaju, pa tako i analizi što se sve prije samog čina nasilja poduzimalo, a što se kasnije u smislu detekcije psihološkim, i pedagoškim metodama poduzimalo.</p>
<p>Osobno smatram da pored neorganiziranosti školskog sustava u RH uzroci se naziru na prvom mjestu u padu svih vrijednosti u društvu, te neuvažavanje pedagoško-psiholoških posebnosti rada i obaveza u npr. u osnovnim školama, te sustavno osporavanje digniteta nastavnog kadra, njegove kompetentnosti i autonomnosti njegove struke.</p>
<p>Mnogi političari i ini dužnosnici nastavljaju omalovažavati pedagoški rad u školi, a rad stručnjaka-učitelja, pedagoga, psihologa i defektologa pogotovo. Takav odnos prema npr. stručnim suradnicima počeo je devedesetih godina, eksponirajući se posebno 1993. godine kad je bila prava hajka protiv pedagoga, kao nepotrebnog balasta u školama. Danas imamo za posljedicu da u pojedinim županijama imamo jednog pedagoga na otprilike 420 učenika! Mali pomak se pokušava sporadično rješavati, zapošljavanjem »stručnjaka« druge vrste, a tamo gdje postoji stručni suradnik u velikom broju slučajeva on se pretvara u »Katicu za sve« i postaje žrtva birokratiziranog menadžera-ravnatelja-surogata.</p>
<p>Problemu nasilja treba prići mnogo suptilnije od mehaničkog rješavanja problema, postavljanja videonadzora, uvođenja čuvarskih službi i sl. Nisam zato da se apriori konfrontiraju tri mantinele u odgojnom trokutu: dom-škola i milje (s apostrofiranjem današnje TV, ulice, religijskog poimanja dobrog odgoja itd.) Rasčlanimo sve to pa analizirajmo tko koliko doprinosi formiranju slobodne i zdrave ličnosti djeteta, a tko i u kolikoj mjeri odmaže. Na primjer, UPitanje je pristupa li se pravovremeno analizi uzroka ponašanja svakog djeteta, iscrpljuju li se sve pedagoške mjere (postoje li i zapisi, odnosno dnevnik uvida u to), provodi li se iscrpno socio-metrijska analiza djetetove obitelji? </p>
<p>Zbog čega, većinom mlađi, nastavnici »daju« veću dozu demokracije učenicima u nastavnom radu; zbog straha od raznoraznih eventualnih prigovora ili zbog straha od neuspjeha u približavanju učenicima?</p>
<p>Želim reći da distanca mora postojati na relaciji nastavnik-učenik, ne u strogoći i drilu, ali u autoritetu nastavnika, kao organizatora poučavanja, s većom odgovornošću za uspjeh nastave. Začeci nasilničkog ponašanja su u sitnim zadjevicama, podmetanjima, diranjima, još uvijek pomodarstvu u izrazima i jezikom mržnje (od crtića, na TV, pa do odnosa prema susjedu, sudrugu u razredu ili prema drugim narodima), do sve težih posljedica i međusobnih tučnjava u školi. Problemi se množe ako se još u dječje svađe upletu roditelji, pa osuđuju »razbojnika« iz razreda koji je istukao njegovo dijete, ili ako se pojavi slučaj da učenik opsuje nekoga učitelja u školi, a rukovodstvo škole ne primijeni pedagoške mjere, već je dovoljno da se učenik samo ispriča i priči je kraj, ili zbog prijekora učeniku jednog razreda tu razrednicu verbalno, na hodniku pred učenicima napada i vrijeđa roditelj – u sva tri slučaja, u tri različite škole niti jedan slučaj nije pedagoško-disciplinski obrađen, nije bilo prijave policiji, niti prosvjetnoj inspekciji ili osnivačima škole. Svim trima ravnateljima rejting ide uzlaznom linijom. O jednom ravnatelju se čak u Vjesniku pisalo o nedozvoljenom odnosu s učenicima – i nitko ne reagira! Što je nedavno urednica HTV 1, gospođa Hloverka Novak Srzić konstatirala u emisiji »Otvoreno« – stvari se slažu pod tepih, što je bilo u ova tri slučaja!</p>
<p>Nasilje se neće spriječiti dociranjem, već djelotvornijim praktičnim pristupom u odgojno-obrazovnom radu, dosljednom zastupljenošću stručnih i kompetentnih ljudi i vraćanjem kompletnih pedagoško-psiholoških službi u škole. </p>
<p>Autor je učitelj-nastavnik povijesti i zemljopisa i profesor pedagogije. Radi kao nastavnik povijesti u OŠ Netretić, Karlovačka županija.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Ne prohibicija, već samo sigurnosti vožnje </p>
<p>Za razliku od skandinavskih zemalja gdje bogati otac ne kupuje djetetu sredstvo kojim može ubiti sebe i druge, kod nas mnogi u svom primitivnom iskazivanju ljubavi polaze od one: kad ja nisam to mogao imati neka ima moj sin. A to je prvi i najvažniji čavao u sudbini voljenog djeteta. Naravno, kad mladom čovjeku koji živi bezbrižno jer mu tata ima puno novaca, kupite auto koji »može potegnuti« i preko 200 km na sat one će to vehementno i koristiti. Što to znači, vidi se svakodnevno. Kao i oni vozači koji voze 12, 15 ili više sati »da stignu« ili se pak u ranim jutarnjim satima vraćaju kući »s tuluma«, iz diska ili slično. </p>
<p>Pije se unatoč zakonu, jer je mala vjerojatnost da će vas policija (koje je premalo) otkriti. Testiranje na drogu tek je u začetku, a droga »vrišti« od uporabe. Umor se naravno ne testira, a zna se da je poguban jednako kao i alkohol. Statistički se najviše okrivljuje prevelika brzina, a ona je izravno povezana s gore nabrojenim čimbenicima. U Sloveniji nitko ne vozi brže od dozvoljenog, jer su kazne velike, a policije više, ali čim pređu granicu u dođu u Hrvatsku, Slovenci si daju oduška. </p>
<p>Mi se hvalimo da je mrtvih na cestama malo manje, kao da brojka od nekoliko stotina mladih ljudi nije strahota.</p>
<p>U nas se skoro demokratičnost čovjeka mjeri prema stavu o nula promila. Do kuda i do kada će nam se montirati farsa koja će se zvati demokracija?</p>
<p> Mediji oblikuju javno mišljenje u barem 70 posto pučanstva koje je nikako ili slabo školovano. Može netko desetke godina biti vrlo uspješan u svojoj struci, a da ga cijeni samo najuži krug i nitko više, jer ni jedanput nije bio na televiziji. Kad nisi na televiziji, kao da i ne postojiš. Tako je i s interpretacijom događaja. Većini postaje antipatičan onaj koji se na bilo kojem javnom mediju zalaže za nula promila. Zašto? Pa to nije prohibicija alkohola, to je samo sigurnost vožnje. Pa valjda nitko ne vozi 24 sata! Meni nije jasno da ljudi pri tomu ne misle na sebe i svoju djecu koja ginu. </p>
<p>DUŠKO MILIČIĆZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Došašće – zajedno možemo više i bolje </p>
<p>Ove retke pišem u završnom tjednu došašća u ime volontera »Kapi dobrote«, župe svete Terezije od Djeteta Isusa u Trnju, nadležnog Centra za socijalnu skrb, Doma umirovljenika Trnje i njihovoga Gerontološkog centra. Misao vodilja našeg rada i druženja bila je: Kako što bolje i što prije pružiti pomoć starijima, bolesnima, nemoćnima i siromašnima na našem području. Mislim da smo zajedničkim akcijama i dobrim namjerama i željama uspjeli, ali samo u »kapljicama«, pomoći u raznim vidovima naše skrbi.</p>
<p>Htjeli bismo potaknuti sve ljude dobre volje da pokušaju prema svojim mogućnostima i potrebama dati svoju malu »kap« svojim bližnjima. Naše je iskustvo da osobno posjećivanje ima veliku vrijednost i predstavlja radost kako za posjećenog tako i za posjetitelja. U tome je čar i radost davanja i primanja! Iz iskustva znamo koliko je ljudima, na kraju i svima nama, netko potreban. Vjerujemo da smo učinili dosta toga, ali ne i dovoljno. Katkada smo i zadovoljni, ali nikako posve i dugoročno. Ne činimo to, niti ovo pišemo da bi nam se reklo »hvala«, nego da bismo potaknuli i druge da naše »kapljice« ne ostanu usamljene. Zajedno možemo više i bolje! </p>
<p>RUŽICA BERTOLZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>»Staza je vrhunska«</p>
<p>»Ove godine staza je pripremljena ranije nego prošle pa očekujemo sto dana skijaške sezone«, kazao je Drago Žiljak, direktor Trgovačkog društva Sljeme-Medvednica </p>
<p>Otvorenje Crvenog spusta na Sljemenu prije slalomske utrke iznenadilo je u utorak mnoge skijaše i snowboardaše, ali to nije spriječilo njih dvjestotinjak da uzmu zimsku opremu i dođu na Sljeme. Na obroncima Medvednice snijega ima prilično malo, cesta do Sljemena čista je i suha, ali na Crvenom spustu ima više od 60 centimetara snijega, doduše umjetnoga. </p>
<p>Trosedežnica je počela voziti oko 9 sati, kada je temperatura pala na tri stupnja ispod ništice, a u popodnevnim satima podigla se na oko dva stupnja Celzija. Sunčan dan mnoge je natjerao da izostanu s posla ili iz škole i da se sami uvjere da je skijaška sezona na Sljemenu stvarno započela. </p>
<p>»Staza je vrhunska, baš smo jučer bili u Italiji i mogu reći da Crveni spust spada u klasu tih staza«, rekli su nam učitelji škole skijanja Sport4you koji su došli probati stazu jer kada počnu školski praznici na Sljemenu će brojni školarci učiti skijati. Dodaju kako ih je zaista začudilo to što je staza otvorena i prije održavanja Snow Queen Trophy utrke jer je prošle godine skijaška sezona na Sljemenu počela tek nakon Nove godine. </p>
<p>»Ove godine priprema staze dovršena je puno ranije nego prošle a i vremenske prilike bile su pogodnije nego lani«, kazao je Drago Žiljak, direktor Trgovačkog društva Sljeme-Medvednica. Dodao je kako će ove sezone biti barem sto skijaških dana. Noćnog skijanja za sada još nema, ali za nekoliko dana bit će otvoreni Zeleni i Bijeli spust. Crvena staza radit će do Nove godine, kada će se morati zatvoriti kako bi spremno dočekala slalomsku utrku Svjetskog skijaškog kupa za žene, koja će se održati 5. siječnja.</p>
<p>Veliki broj ljubitelja zimskih radosti u utorak je kupio poludnevne karte po cijeni od 50 kuna, dok su oni koji su u dobroj formi, izdvojili 70 kuna za dnevnu kartu. »To je vrlo povoljna cijena ski-karata, a skijanje i atmosfera su za pet. Za vikend će sigurno biti sve puno«, rekao nam je jedan od skijaša veseljaka dok je u restoranu Vidikovac uz kuhano vino skupljao energiju za još jedan spust. </p>
<p>Da prvi dan skijanja protekne bez ikakvih problema brinuli su se gorski spašavatelji Ivica Radić i Dražen Pezer iz Gorske službe spašavanja Stanice Zagreb, koji su se skijali po stazi i budno pratili snježne radosti na skijalištu. »Danas nije bilo nikakvih problema, staza je pripremljena jako dobro«, rekao je Ivica Radić i dodao kako će za vrijeme održavanja skijaškog kupa na Sljemenu biti gorski spašavatelji iz cijele Hrvatske, kako bi sve proteklo u najboljem redu. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Odbijeni svi amandmani oporbe</p>
<p>Proračun za 2006. godinu, »težak« 6,3 milijarde kuna, prihvaćen je u četvrtak na sjednici Gradske skupštine u drugom čitanju. Zastupnici vladajuće koalicije odbili su 30 amandmana oporbe za 308 milijuna kuna.</p>
<p>Rasprava o proračunu nakratko je prekinuta zbog nedostatka kvoruma jer je dio esdepeovaca odlučio »protegnuti noge«, a oporba je taj trenutak iskoristila za izlazak iz dvorane i za miniranje kvoruma, nezadovoljna odbijenim amandmanima. »Svi amandmani ne stanu u proračun jer u gradu ima drugih prioriteta«, objasnio je Slavko Kojiž, član Poglavarstva zadužen za financije. Katarina Fuček (HDZ) tražila je uime kluba zastupnika HDZ-a, DC-a i HSLS-a da se 200 milijuna kuna namijenjenih za subvencije ZET-u da za gradnju i razvoj prigradske željeznice. </p>
<p>»Osnivanjem novog holdinga uštedjet će se pa bi novac potreban za subvenciju ZET-u mogli namaknuti iz te uštede«, predlagala je. Stipe Tojčić (HNS) ironično je komentirao stavku proračuna od 90 milijuna kuna namijenjenih za intelektualne usluge. »Ubrajaju li se u intelektualne usluge čistačice i domari. Ja to ne znam jer se u proračunu ne vidi na koje će se projekte potrošiti taj novac«, čudio se. Zatražio je od Poglavarstva da mu pokaže sve račune koji će se prebijati preko intelektualnih usluga. Gradonačelnik Milan Bandić rekao je da loše stanje infrastrukture grada traži velika ulaganja, te da će se u budućnosti više oslanjati na javno-privatna partnerstva kako bi se lakše privukao kapital investitora. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Oldtimer za sva vremena</p>
<p>TAM-pionir, jedan je od samo pet pokusno proizvedenih vatrogasnih vozila </p>
<p>Dalibor Doroda iz Leprovice zasigurno je poseban vatrogasac, kao što je nesumnjivo i njegovo vatrogasno društvo. Dvadesetpetogodišnji Dalibor u utorak je na vježbu došao vozilom iz 1955., dvostruko starijim od njega, a najstarijim operativnim vatrogasnim vozilom u Hrvatskoj. </p>
<p>Riječ je o vozilu marke TAM, tipa »pionir«, iz pokusne proizvodnje vatrogasnih vozila u tadašnjoj Jugoslaviji. Proizvedeno je samo pet takvih vozila, a ono u vlasništvu DVD-a Leprovica sačuvano je zahvaljujući članovima društva. Zanimljivo je da je 'vitalni pedesetogodišnjak' u vatrogasno društvo stigao 1979. kao već rashodovano vozilo. I tada su ga, kao tehnološki prevladano, gledali s podsmijehom. Sada je, kaže predsjednik DVD-a Leprovica Slavko Doroda, situacija drugačija. Društvo ima ponude za nastupe na smotrama, a poznata francuska tvrtka vatrogasne opreme SIDES Leprovičanima nudi novo vozilo u zamjenu za njihovog oldtimera. No, odlučili su ga sačuvati pod svaku cijenu, premda održavanje i registriranje nije jeftino. </p>
<p>Trenutačno služi za rezervu jer je, u odnosu na moderna vatrogasna vozila, TAM-pionir gotovo smiješan - motor ima zapremninu od 5500 kubičnih centimetara, snagu od 51 kilovata i potrošnju od 20 litara nafte na 100 kilometara te maksimalnu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> do 50 kilometara na sat. Jedini mu je problem upravljanje. </p>
<p>Proizveden je u vrijeme kada servo upravljanje nije bilo uobičajeni dio paketa, već je za vožnju trebala fizička snaga. Ipak, zaključuje Dalibor Doroda, »to je mala cijena za zadovoljstvo što vozite najstarije službeno vatrogasno vozilo u Hrvatskoj«.</p>
<p>Nenad Haleuš-Mali</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Autor Tesline skulpture je Velibor Mačukatin</p>
<p>Akademski kipar Mačukatin izradio je 1954. Teslinu skulpturu postavljenu u dvorištu nekadašnjeg RIZ-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Skulpturu Nikole Tesle u dvorištu nekadašnje Radio-industrije Zagreb izradio je 1954. akademski kipar Velibor Mačukatin, a u krugu tvornice postavljen je 1960., doznali smo u Arhivu za likovne umjetnosti HAZU-a. Danas osamdesetšestgodišnji kipar sjeća se da ga je radio po narudžbi tadašnjega komercijalnog direktora tvornice Ignaca Hoggea. O premještanju Tesle iz tvorničkoga kruga, kaže autor, već se razmišljalo početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća, ali nije mogao točno reći o kojoj je lokaciji bila riječ.</p>
<p>Skulptura Nikole Tesle inače je jedina Mačukatinova javna plastika u Zagrebu. Nakon što je 1946. diplomirao kiparstvo na zagrebačkoj akademiji likovnih umjetnosti u klasi Antuna Augustinčića, izradio je velik broj antifašističkih spomenika, a ponosno kaže da njegovi spomenici u Moravicama i na Malom Ižu još uvijek stoje. Autor je i brojnih nadgrobnih spomen-poprsja na groblju Mirogoju. </p>
<p>Mačukatin se specijalizirao za akt i portrete i cijeli je radni vijek vjeran figurativnom kiparstvu. [Martina Kalle]</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Kasni isporuka niskopodnih tramvaja</p>
<p>Iako je planirano da se do kraja godine na gradskim ulicama pojavi 18 niskopodnih tramvaja, do sada ih je isporučeno samo osam. Možda će se do Stare godine pojaviti još jedan, ali ni to nije sigurno jer pred nama su blagdani te u ZET-u ne znaju hoće li tramvaj biti isporučen i hoće li ga stići pripremiti za gradsku vožnju.</p>
<p>»Točno je da niskopodni tramvaji kasne, ali smatram da to nije ništa alarmantno«, rekao je za Vjesnik direktor ZET-a, Julius Pevalek.</p>
<p>Pevalek smatra da hrvatskom konzorciju »nije jednostavno u tako kratkom roku uspostaviti proizvodnju«. Prilikom raspisivanja natječaja, naime, domaći proizvođač izjednačen je s inozemnima koji taj proizvod rade godinama, kaže Pevalek. »Mi pratimo proizvodnju i uvjereni smo da će tokom 2006. godine konzorcij podići rad na višu razinu te da će nadoknaditi zaostatak u proizvodnji tramvaja iz ove godine«, rekao nam je Pevalek.</p>
<p>»Isporuka kasni jer su kasnili dijelovi koji se ne proizvode u Hrvatskoj«, rekao nam je Antun Fabek, direktor proizvodnje Tvornice željezničkih vagona Gredelj. Navodi da su problematični bili dijelovi za zglobni dio, koji se nalazi na sredini tramvaja, te sustav vrata koja se nabavljaju u Kini. Dostavljeni dijelovi nisu odgovarali onome što je naručeno. </p>
<p>»U prosincu smo prvi put izručili tri tramvaja u jednom mjesecu i smatram da će se ta dinamika nastaviti u budućnosti te će konzorcij do svibnja 2007. isporučiti svih 70 tramvaja«, kaže Fabek.</p>
<p>Podsjećamo, osnovna je karakteristika tramvaja niskopodnost (pod je na 30 do 35 centimetara od tla), što znači da nema stuba, pa u nj lako mogu ući i osobe s teškoćama u kretanju. Tramvaj je petodijelni, dug je 32, a širok 2,3 metra. Njegova je najveća brzina 70 kilometara na sat, ima 43 mjesta za sjedenje te od 159 do 239 mjesta za stajanje. Cijeli je klimatiziran i svaki će biti pod videonadzorom.</p>
<p>Tramvajem se upravlja pomoću sustava od 43 umrežena računala. Ukupna vrijednost ugovora, koji je u veljači 2003. konzorcij Crotram (Končar, Gredelj i Đuro Đaković) potpisao sa Zagrebačkim električnim tramvajem, iznosi 830,52 milijuna kuna. </p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Mladi slave uz konge i plesačice </p>
<p>»Samoborci Novu godinu čekaju kod kuće, a Zagrepčanima je nezgodno doći jer pri povratku moraju proći policijske kontrole«, kaže Mladen Frankić, vlasnik Havane«</p>
<p>Samobor u silvestarskoj noći, popularno rečeno, nudi za svakoga ponešto. Najveći prostor u kojemu će se čekati dolazak Nove godine, a i cijenom najpovoljniji, jest »Luxor Centar«.</p>
<p>Za samo 39 kuna, kako nam je rekao vlasnik Boris Turkić, osigurana je zabava za mlađe. Za glazbu će brinuti dva DJ-a, organiziran je dolazak četiriju plesačica iz Slovenije, a o ritmu novogodišnje noći brinut će i momak na kongama. U cijenu je uključena konzumacija pića i novogodišnja tombola.</p>
<p>»Svjesno smo išli na jeftinu varijantu dočeka jer želimo privući što više ljudi iz Samobora i Zagreba«, objasnio je Turkić.</p>
<p>Oni koji vole tradicionalnu samoborsku gastro ponudu mogu odabrati Hamor, samo desetak minuta vožnje udaljen od centra Samobora. Tamo je restoran »Samoborski slapovi«. Iako upravitelj Radoslav Blaić nije želio istaknuti cijenu aranžmana, najavio je kako će za svoj novac zainteresirani moći uživati, uz već spomenuta tradicionalna samoborska jela, u kombinaciji DJ-a i žive ciganske glazbe. »Već u ovom trenutku praktično smo puni«, kaže Blaić. </p>
<p>Napominje kako je organizacija Nove godine velik rizik za ugostitelje. Možda je taj rizik i razlog što su brojni samoborski ugostitelji odustali od posebnih programa za doček Nove godine. Dva možda i najglasovitija samoborska restorana, »Pri staroj vuri« i »Gabrek 1929.«, ne namjeravaju organizirati silvestarsku proslavu.</p>
<p>Hotel »Lavica«, objekt sa stogodišnjom ugostiteljskom tradicijom, za 390 kuna nudi silvestarsku platu uz tople štrukle »Lavica«, napravljene prema receptu iz 1906. godine. Iz iste godine su i recepti za samoborsku novogodišnju gibanicu i juneći but u umaku od crvenog luka. Za ples će se pobrinuti »Koala Band«.</p>
<p>Relativno novi lokali, kao što su »Havana« i »Old Nick's Pub«, smješteni u samom centru Samobora, svojim će gostima ponuditi novogodišnje fešte za 300, odnosno 350 kuna. Oba lokala nude sličan program - za glazbu će brinuti DJ-i, a u cijenu dočeka uključeno je piće i hrana sa švedskoga stola. Vlasnik Havane Mladen Frankić kaže da je prilično teško privući goste.</p>
<p>»Samoborci slave doma, a Zagrepčanima je nezgodno doći jer pri povratku moraju proći policijske kontrole«, kaže Frankić izražavajući ipak nadu da je novogodišnja ponuda privlačna, to više što će se iz oba lokala moći vidjeti (eventualni) novogodišnji vatromet na središnjem gradskom trgu. </p>
<p>Doček na Trgu kralja Tomislava organizira Turistička zajednica u suradnji s Gradom i Radio Samoborom. Kako je rekao v. d. direktora Turističke zajednice Marijan Dumić, u tijeku su završni dogovori oko točnog sadržaja novogodišnje proslave. Kako će ona izgledati, znat će se do kraja ovog tjedna. </p>
<p>Kruno Solenički</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Nakon Arktika osvojio i Antarktiku</p>
<p>CAPE TOWN</p>
<p> – Britanac Lewis Pugh u utorak je postavio novi svjetski rekord za »najjužnije plivanje na duge pruge«. Prevedeno na razumljiv jezik, plivanjem je osvojio ledenu Antarktiku – otplivavši kilometar kroz more temperature 0 stupnjeva. </p>
<p>Podvig je još i vrijedniji jer je Pugh prije samo mjesec dana na isti način osvojio i Arktik, postavši tako jedini čovjek na svijetu koji je plivajući osvojio oba Zemljina pola! Kilometar blizu ukrajinske znanstvene baze Vernadsky preplivao je - kroz kocke leda i uz gust snijeg - za manje od 19 minuta.</p>
<p>»Pri samome ulasku u more, njegova tjelesna temperatura bila je 38,4 stupnjeva Celzija, no u tako hladnoj vodi mogao ju je održati najviše 15 minuta«, tvrdi sportski znanstvenik Tim Noakes dodajući da tako nešto još nikad nitko nije izveo. A što je rekao sâm Pugh? »Čim sam skočio u more, čitavo je moje tijelo htjelo samo jedno - zavrištati od boli!«. [A. K. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Nikad bolji Valjak</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zvuči nemoguće, 30 godina karijere sažeti u tri glazbena sata. Ipak, Parnom valjku je to u utorak uvečer u do posljednjeg mjesta ispunjenom Domu sportova pošlo za rukom. Aki, Hus, Bero, Brk, Buć, Šolc i Tina oprostili su se od svoje, zagrebačke publike na najbolji mogući način, u izvanrednoj atmosferi i uz najveće hitove. Međutim, kuloari šapću da ovo ipak nije bio zadnji koncert Parnog valjka u Zagrebu – Hus je navodno prihvatio poziv gradonačelnika Bandića za novogodišnji nastup na središnjem zagrebačkom trgu. </p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Zbog pljačke nacionalna uzbuna u Venezueli</p>
<p>CARACAS</p>
<p> – U Venezueli je od ponedjeljka na snazi radioaktivna uzbuna na nacionalnoj razini, a širom države pokrenuta je potraga za kapsulom radioaktivnog sadržaja, ukradenom zajedno s kamionom koji ju je prevozio. Direktor odjela za nuklearnu energiju Ministarstva energije pozvao je lopove da hitno vrate potencijalno smrtonosnu napravu. Iako vlasti smatraju da je posrijedi tek pljačka kamiona, pa lopovi nisu znali što kradu, još nitko ne isključuje zlouporabu kapsule s iridijem-192, koji emitira vrlo snažno gama-zračenje. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>S 42 tone nafte potonuo u Dunav </p>
<p>SOFIJA</p>
<p> – Bugarske vlasti pokušavaju spriječiti ekološku katastrofu nakon što je slovački brod s 42 tone nafte u utorak ujutro potonuo u Dunav. Brod »Polana« zapalio se u ponedjeljak ujutro, a zatim unatoč naporima vatrogasaca potonuo kod Ruse, na granici s Rumunjskom. Stručnjaci tvrde da bi, ako nafta s broda iscuri i raširi se, to moglo opasno narušiti floru i faunu Dunava. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Nasukala se 132 bjelogrla dupina </p>
<p>WELLINGTON</p>
<p> – Zaštitari prirode i dobrovoljci borili su se u utorak s vremenom i pokušali spasiti 123 bjelogrla dupina što su se nasukali na obale Južnoga otoka Novoga Zelanda. Najmanje tri dupina već su uginula, a direktor ureda za zaštitu okoliša kaže da su njegovi radnici pronašli nasukane dupine dan nakon što su primili dojavu o jatu dupina koje pliva uz obalu i doima se izgubljeno. Prvi se dupin nasukao rano poslijepodne, a ostali dupini za njim su se nastavili nasukavati na pješčanu plažu. Stotinjak stanovnika obližnjih mjesta dobrovoljno je sudjelovalo u spašavanju dupina. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Kod Miamija 20 mrtvih u padu hidroaviona</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> – U padu hidroaviona u blizini Miami Beacha na Floridi, u ponedjeljak je poginulo svih 18 putnika i dva člana posade. Među putnicima je bilo i troje djece. Dvomotorni zrakoplov tvrtke »Chalk's Ocean Airways« na letu između Miamija i Bahama srušio se brzo nakon polijetanja u kanal za brodove. Budući da su praznici već počeli, na plaži je bilo dosta ljudi koji su svjedočili nesreći. Po tvrdnjama svjedoka, hidroavion je prije pada eksplodirao pa se u istragu uključio i FBI. No, još nema dokaza da su u pozadini terorizam ili sabotaža. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Sletio autobus - 21 mrtav</p>
<p>ISLAMABAD</p>
<p> – Najmanje je 21 osoba poginula, a 22 su ozlijeđene u nesreći koja se u utorak dogodila u pakistanskom dijelu Kašmira. Vozač autobusa sa 44 putnika, izgubio je kontrolu u jednom zavoju na cesti za Muzaffarabad oštećenoj u potresu, te je autobus sletio u provaliju.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Sudar autobusa i dva kamiona u KIni - 17 mrtvih</p>
<p>PEKING</p>
<p> – U prometnoj nesreći koja se u utorak zbila na sjeveru Kine, poginulo je najmanje 17 osoba. Nesreća se dogodila na velikom i prometnom križanju, kad su se dva kamiona sudarila s jednim autobusom. Poginulo je najmanje 13 putnika iz autobusa te četiri osobe iz oba kamiona, uključujući i vozače. [akb]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Najsuvremenija knjižnica u Hrvatskoj </p>
<p>Ovim blistavim prostorom Šibenik je bacio rukavicu svojim susjedima u Splitu i Rijeci, rekao je ministar Božo Biškupić</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Ministar kulture Božo Biškupić i gradonačelnica Šibenika Neda Klarić svečanim su presijecanjem vrpce otvorili u utorak novu Gradsku knjižnicu »Juraj Šižgorić« u Šibeniku, u kojoj se na 2600 četvornih metara našlo više od 120 tisuća svezaka. Svečanom činu otvaranja novoga šibenskog »hrama kulture«, u nekad vojnoj zgradi Doma, koju je sedamdesetih godina prošlog stoljeća projektirao Ivan Vitić, bili su nazočni i župan Duje Stančić, ravnatelj Gradske knjižnice Milivoj Zenić, bivši ministar kulture Antun Vujić i mnogi drugi ljubitelji knjige. Novi knjižnički prostor u sklopu blagoslovio je biskup šibenski Ante Ivas.</p>
<p> U preuređenje stare zgrade za potrebe knjižnice Ministarstvo kulture i Grad Šibenik uložili su 26 milijuna kuna. Glavni projektant novoga velebnog prostora, koji se nalazi uz središnji gradski trg Poljanu, bio je arhitekt Tomislav Krajina iz Šibenika.</p>
<p> »Nakon osamdesetak godina iznimno aktivnog i profiliranog djelovanja Knjižnica otpočinje rad u suvremenim prostorima. Ova je knjižnica znala oblikovati svoj pristup 21. stoljeću. Odavno je prepoznata izdavačka produkcija knjižnice 'Juraj Šižgorić'«, istaknuo je Božo Biškupić, te nastavio:</p>
<p>»Ovdje zapažamo i tečevine ovoga vremena jer ova trenutačno najsuvremenija knjižnica u Hrvatskoj građanima pruža nove mogućnosti. Ovim blistavim prostorom Šibenik je bacio rukavicu svojim susjedima u Splitu i Rijeci, koji će za koju godinu imati nove knjižnice«, rekao je ministar Božo Biškupić.</p>
<p> O novim mogućnostima koje se otvaraju građanima Šibenika ovim novim suvremenim prostorom govorio je Milivoj Zenić, ravnatelj Knjižnice, zahvaljujući svima koji su pomogli u ostvarenju ovoga velikog projekta, kojim se Šibenik može dičiti i koji predstavlja kulturni identitet Grada. </p>
<p> Novi multimedijski prostor najljepši je dar Šibeniku uoči Božića, rekao je u prigodnoj riječi biskup Ivas. [Jadranka Klisović]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Zaboravljena djeca književne scene </p>
<p>Književnim prevoditeljima u nas nije lako, jer za karticu teksta dobiju između pet i deset eura, dok njihovi njemački kolege za isti posao zarade između 20 i 40 eura</p>
<p>Duhovito, ali i bolno istinito zazvučala je opaska slovačkoga prevoditelja Jána Jankoviča izrečena na nedavnome skupu uglednih hrvatskih i inozemnih prevoditelja u Zagrebu. Jankovič, inače veoma zaslužan za upoznavanje dviju kultura preko pisane riječi, kazao je, naime, da su prevoditelji visokoumjetničke književnosti prvi stan kupili tek nakon 40-e, da nikada nisu imali automobil, a da su nakon 50-e godine života postali neurotični.</p>
<p>Jankovičeva dijagnoza prilično točno opisuje današnje poimanje prevoditelja u hrvatskome društvu kao »zaboravljene djece književne scene«, ali i njihov položaj izvan hrvatskih granica. Književni prevoditelji, prema riječima Alide Bremer, istaknute prevoditeljice zaslužne za mnoge hrvatsko-njemačke književne mostove, nikada nisu zadovoljni, jer se njihov rad dovoljno ne cijeni. No za razliku od hrvatskih prevoditelja, koji tek od ove godine dobivaju višemjesečne stipendije Ministarstva kulture za prijevode vrhunskih djela svjetske književnosti na hrvatski jezik, strani prevoditelji ipak uživaju mnogo veći broj tih stipendija. </p>
<p>Istina, hrvatsko Ministarstvo kulture stimulira i sufinancira prijevode domaće literature na strane jezike i obrnuto, ali vani je ta logistika snažnija. U Njemačkoj tako prevoditelji imaju svoju udrugu i sindikat, koji se izborio za postotak po prodanome primjerku (uz honorar koji je dogovoren, a iznosi između 20 i 40 eura za karticu umjetničkoga teksta). U nas pak prevoditelji za karticu istoga teksta, kaže nam talijanistica Iva Grgić, predsjednica Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), zarade između pet i deset eura. </p>
<p>Društvo je, osim toga, stranim prevoditeljima osiguralo i državne nagrade koje su novčane. U nas su nagrade u književnome stvaralaštvu, naprotiv, ogledalo odnosa društva prema njihovu zatajnome zanimanju. Eto, tek je ove godine ustanovljeno prvo državno priznanje za književno prevodilaštvo koje je ponijelo ime velikoga hrvatskoga prevoditelja Ise Velikanovića, a uključuje i novčani iznos od 20.000, odnosno 40.000 kuna.</p>
<p>Da ne govorimo o desetak prevodilačkih centara i o prevoditeljskim radionicama koji postoje u europskim gradovima, strožoj uredničkoj kontroli prevedenih tekstova i sl. U Hrvatskoj je tek nedavno (također uz potporu Ministarstva kulture) osnovana prva prevoditeljska kuća, koja bi trebala zaživjeti u Podstrani, kraj Splita, no takva se središta, treba i to istaknuti, planiraju otvoriti i u drugim hrvatskim gradovima. </p>
<p>U nas, za sada, ne postoji ni škola za prevoditelje, a kako doznajemo od Alide Bremer, književno prevođenje postalo je jednim od traženijih modula na njemačkim fakultetima nakon prihvaćanja Bolonjske deklaracije. </p>
<p>Zamisao o osnivanju prevoditeljske škole, odnosno studija, podupire i ministar kulture Božo Biškupić, koji smatra da bi se na taj način unaprijedila struka. </p>
<p>»Mislimo da bi poslijediplomski studij bio najsvrhovitiji, no prijedlog bi trebalo uputiti ministru Primorcu«, rekao nam je Biškupić.</p>
<p>Pred Društvom hrvatskih književnih prevodilaca, ali i pred društvom u cjelini (posebno pred urednicima i nakladnicima koji nerijetko prijevode povjeravaju nedovoljno stručnim osobama) golem je posao. Neki su pomaci već vidljivi, no potrebno je postići ono najvažnije – primjereno vrednovanje prevoditeljskoga rada te standardiziranje pitanja kakvoće prijevoda.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Nerv rođenoga guslača</p>
<p>Uto Ughi svira potpuno oslobođeno, s upravo zasljepljujućim blještavilom odnjegovane virtuoznosti visoke klase, sa živim punim tonom i prirodnom muzikalnosti</p>
<p>U rezimiranju glazbenih događaja 2005. trebalo je ipak pričekati do samoga kraja prosinca, jer, kao što ponekad stvarnost pokazuje, »šećer (ipak) dolazi na kraju«. Tako je, pred sam kraj godine, točnije rečeno 17. o. mj., u dvorani »Lisinski« u Zagrebu recital održao violinist Uto Ughi, velemajstor svoga instrumenta, inače stari znanac zagrebačke publike. </p>
<p>Ughi, koji sam posjeduje dva prekrasna primjerka violine (jednoga »guarnierija« i Stradivarijeva »Kreutzera«), svirao je ovoga puta na zagrebačkom »guarnieriju«, »Kingu«. Utvrditi da pod njegovim prstima taj prekrasni instrument, kojem su naši vrli članovi HAZU odredili sudbinu nalik na sudbinu Trnoružice, zvuči drugačije nego pod prstima drugih guslača, zapravo je suvišno.</p>
<p>Uto Ughi svojim je umijećem čiste i plemenite svirke, vibrantno živoga tona i gibivosti fraze, usporedive s najsavršenijim pjevačkim dahom, u trenutku učinio jasnim razliku između svirača violine i umjetnika koji se violinom izražava. </p>
<p>U četiri kapitalna ostvarenja standardnog violinističkog repertoara (sonati u g-molu »Đavolji ćurlik« G. Tartinija, Chaconni iz Druge partite u d-molu za violinu solo, J. S. Bacha, violinskoj sonati u A-duru C. Francka te Introdukciji i Rondu Capricciosu C. Saint-Saënsa) Uto Ughi, potpomognut odličnom suradnjom pijanista Alessandra Specchija, otkrio je sve svoje adute interpreta: nerv rođenoga guslača, duboko razumijevanje same biti glazbenog izričaja i blistavost virtuoza. </p>
<p>I to upravo na onim najtežim mjestima gdje brzina refleksa i intonativna čistoća više ovise o nepogrešivosti intuicije nego o dugotrajnoj vježbi! Uto Ughi svira potpuno oslobođeno, s upravo zasljepljujućim blještavilom odnjegovane virtuoznosti visoke klase, sa živim punim tonom i prirodnom muzikalnosti. Njegovo je sviranje poput pjevanja ili govorenja, jasno i čisto, logično i razumljivo.</p>
<p>Što je koncert više odmicao, snaga dojma Ughijeve jedinstvene svirke bila je sve veća. Nakon izvanredno izvedene Saint-Saënsove Introdukcije i Ronda capricciosa, Uto Ughi s još je četiri odsvirana dodatka zapečatio svoj potpuni trijumf pred zagrebačkom publikom.</p>
<p> Među dodatcima, spomena je vrijedno, našli su se i Sarasateovi Ciganski napjevi, koje je gotovo nemoguće zamisliti u izvedbi briljantnije virtuoznosti i s više muzikalnog osjećaja.</p>
<p>Bosiljka Perić Kempf</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Uspješan kraj kazališne godine </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zagrebačko kazalište mladih podmirilo je sve financijske obaveze (naslijeđeni dug u iznosu od 1. 406.249,30 kuna i novonastala dugovanja 115. 311,96, i to iz vlastitih prihoda) te posluje s dobitkom. Rekla je to u utorak na konferenciji za novinare Dubravka Vrgoč, ravnateljica ZKM-a, dodavši da je to kazalište izvelo čak 183 predstave u matičnoj kući i 10 na gostovanjima. Također, broj posjetitelja u ZKM-u povećao se u odnosu na proteklu godinu, i to za oko 98 posto, što prati i povećanje vlastitih prihoda kazališta za oko 108 posto.</p>
<p>Govoreći o uspješnom ostvarivanju ideje otvorenoga teatra, ravnateljica je najavila da će od 15. siječnja započeti projekt nedjeljnih matineja u koji će biti uključeno, uz profesionalni ansambl, i poznato i priznato Učilište ZKM-a. Uz to, ZKM uvodi i gostovanja relevantnih europskih teatara i kazališnih grupa koje su po estetici bliski tom kazalištu.</p>
<p> Tako će krajem siječnja gostovati »Teatro Metastasio« iz Prata s »Animali nella nebbia«, u režiji Paola Magellija; u veljači dolazi skupina »Space Production« s »Hamletom« redatelja Harisa Pašovića, a u ožujku slovensko PNG će izvesti predstavu »Alice« Janusza Kice. Do kraja sezone, gostovat će i Nacionalno kazalište iz Vilniusa te moskovski teatar »Puškin«.</p>
<p> U potonjim kazalištima gostovat će ZKM, krajem ožujka, sa svojom hit predstavom »Ana Karenjina«. Novost jest i to što će od početka sljedeće godine biti i predstavljanje recentnih hrvatskih dramskih tekstova u obliku koncertnih izvedbi, vratit će se i plesno kazalište s kooprodukcijskim projektom »Metamorfoze«, te će biti izvedene predstave »Thearto-projekta« koji vodi glumac Zijah Sokolović. Prvi premijerni naslov u novoj godini, u ZKM-u, započet će pripremati Janusz Kica u siječnju, a riječ je o »Skakavcima« proslavljene dramske spisateljice Biljane Srbljanović. [Helena Braut]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Stoljeće slovenske arhitekture</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Opsežni projekt slovenskoga povjesničara arhitekture Stane Bernika, izložba »Slovenska arhitektura dvadesetog stoljeća« gostuje u Hrvatskom muzeju arhitekture u Zagrebu. Bernikov prikaz u kojem je skupljano 114 objekata nije izbor najboljih djela slovenske arhitekture prošloga stoljeća, već presjek najdojmljivijih predstavnika raznih strujanja, od secesije, međuratne moderne, funkcionalizma, istraživanja pedesetih godina, eksperimenata sedamdesetih, preko novobrutalističkih i strukturalističkih projekata do osobnih arhitektonskih poetika posljednjih godina. [M. K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Rodallega odbio Dinamo </p>
<p>Rodallega nije znao da treba ikamo ići, a kamoli u Hrvatsku, kazao je Mamić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ognjen Vukojević s Dinamom je potpisao ugovor na pet i pol godina, a Hugo Rodallega vjerojatno neće ni u sljedećih 55 i pol! Štoviše, mladi kolumbijski reprezentativac, član Deportiva iz Calija, do utorka ujutro uopće nije čuo za (zagrebački) Dinamo, pa mu se ni ne ide u, za njega, toliko zagonetnu sredinu. Maksimirski su ga čelnici i naši mediji najavljivali kao »transfer desetljeća«, pa i »stoljeća«, no kako to u Maksimiru obično biva - cijeli se posao »odjednom, ni iz čega« survao niz liticu. </p>
<p>Rasplet pregovora zapravo je vrlo zanimljiv. Ne mislimo pritom samo na puku činjenicu da se naoko siguran transfer rasplinuo u posljednji trenutak, jer je ta pojava ionako već postala nadaleko prepoznatljivim imidžem maksimirskoga kluba. </p>
<p> Zanimljivost je u tome što ovi pregovori sjajno ilustriraju do koje je mjere u svijetu sporta, ponajprije nogometa, otišla »menadžerija«. Pregovori su trajali mjesec dana i mladi je nogometaš u utorak trebao pripremiti »pinklec« i uputiti se preko oceana. Problemčić je tek to što je jedina osoba koja o svemu tome uopće nije imala pojma - sâm Rodallega! </p>
<p> »Na sastanku su u utorak ujutro u Caliju bili naš sportski direktor Zvjezdan Cvetković, predsjednik Deportiva, menadžer David Sale, Rodallega i njegovi roditelji. I bojim se da od posla neće biti ništa. A nije postojala ni naznaka da bi realizacija mogla zapeti. Ključno je što Rodallega nije znao da treba ikamo ići, a kamoli u Hrvatsku«, pojasnio je Zdravko Mamić.</p>
<p> Očito je i Dinamov dopredsjednik začuđen što ni menadžer ni itko u kolumbijskom klubu nije izvijestio Rodallegu o pregovorima. </p>
<p> »Kad su mu rekli da treba ići u Zagreb, nastala je pat-pozicija. Preplašio se i postao nervozan. Izgledao je kao preplašena 'beba'. Reakcija mi se čini i logičnom. Tražio je da pričeka do Božića i Nove godine, koje želi provesti s obitelji. Za mene je taj posao propao! Ako se predomisli, ne mogu reći da neću ući u posao. Zanimljivo, njegovi su roditelji bili za Hrvatsku«. </p>
<p> Dinamo je pripremio 1,5 milijuna eura odštete, a Rodallega bi zarađivao 200.000 dolara godišnje.</p>
<p> No, zato je u utorak ugovor s »plavima«, i to na svoj 22. rođendan, potpisao donedavni igrač Slavena Belupa i belgijskog Liersea, mladi hrvatski reprezentativac Ognjen Vukojević. </p>
<p> »Kad me Hajduk zvao, mislio sam samo na Dinamo. Nijednog trenutka nisam dvojio hoću li obući plavi dres. Misli mi ni na trenutak nisu skrenule prema Splitu«, dodao je Vukojević.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>S Rusom u Europu </p>
<p>Miloš Rus potpisao je ugovor na četiri i pol godine, što bi trebala biti potvrda uvjerenja da će imati dovoljno prostora za stvaralaštvo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pri predstavljanju novog trenera nogometaša iz Kranjčevićeve, Slovenca Miloša Rusa mogao se indirektno naslutiti razlog zbog kojeg je nedavno s klupe otišao inače vrlo cijenjeni Zagrebov »preporodotelj« i spasitelj Mile Petković. Klupskom predsjedniku Draženu Mediću Petković očito nije želio (ili mogao) jamčiti ostvarenje onoga što je Slovenac Rus predstavio kao glavni cilj svog rada u Kranjčevićevoj, a to je da Zagreb svojom igrom bude, ni više ni manje, na razini europskih momčadi. </p>
<p>»Predsjednik kluba želi da Zagreb igra nogomet koji će dovoditi gledatelje na tribine. Naravno da ta želja pretpostavlja i stvaranje momčadi koja će igrati dobar nogomet, s više ritma i discipline, na način koji možemo vidjeti u ‘ligi petice’. Zagrebov igrački kadar zasad mi je nepoznanica, ali iz informacija s raznih strana doznao sam da je momčad dobro selekcionirana i da u njoj ima materijala za napredak«, rekao je u uvodu novi Zagrebov trener, inače prvi nogometni trener iz Slovenije na radu u nekom hrvatskom prvoligaškom klubu koji je na to mjesto došao s pozicije šefa nogometne akademije pri NS Slovenije. </p>
<p>No, to za njega, kako je kazao, nije nova situacija, budući da je dosad radio u Japanu i Austriji. Za Zagreb je potpisao na četiri i pol godine, što bi trebala biti potvrda uvjerenja da će imati dovoljno prostora za stvaralaštvo koje bi Zagreb trebalo odvesti prema onome čemu klupski predsjednik deklarativno stremi još od dana kad je prije dvije godine postao čelni čovjek kluba. Dakako, riječ je o žarko željenoj Europi, koja je odavno i u nogometu ispisala jasna pravila za ulazak u njezino ekskluzivno društvo, a to je ponajprije dobra financijska potkovanost ili na kraju jedan pravi Rus, kao primjerice Abramovič. Iznimke koje se tu i tamo pojave ne čine pravilo. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Cibosi počinju akciju »3 u 7« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Cibonini košarkaši od srijede kreću u novu akciju - tri u sedam. Prema računici trenera Dražena Anzulovića, nakon što su u prvom dijelu Eurolige ostvarili omjer 4-3, cibosima će trebati još tri pobjede kako bi se dočepali drugoga kruga natjecanja. Prvu će priliku imati na gostovanju kod Lietuvos Rytasa u 8. kolu Eurolige (srijeda, 17.45 sati). </p>
<p>Obje su momčadi u dobroj formi u posljednje vrijeme, Cibona je nanizala pet pobjeda u oba natjecanja, Anzulovićeva se momčad može pohvaliti serijom Široki, Olympiacos, Slovan, Efes Pilsen i Helios. Košarkašima iz Vilniusa u baltičkoj je ligi raspoloženje nakon 13 uzastopnih pobjeda pokvario najveći suparnik Žalgiris. </p>
<p>Na otvaranju Eurolige momčad Nevena Spahije podbacila je na gostovanju u Zagrebu, loš šut »uništio« je goste, a cibosi nisu propustili priliku. »Litavska zora« svanula je nešto kasnije, nakon dva početna poraza, Spahijina je momčad nanizala pet pobjeda u Euroligi i zasjela na vodeće mjesto skupine B. </p>
<p>»Ne zamaramo se prvom utakmicom, očekuje nas posve različit dvoboj. Trebamo odigrati na razini koju smo imali u Istanbulu i Tel Avivu«, kazao je trener Cibone Dražen Anzulović uoči gostovanja u novoj Siemens Areni, u koju se obično natiska 11 tisuća gledatelja. </p>
<p>Litavci će igrati bez Harisa Mujezinovića, koji je operirao prepone, pod košem će Spahija imati Javtokasa i Nielsena kao prvu opciju, pridodat će im se Slezas i Cukinas. Izvana će prijetiti Jasaitis, House i Štelmahers. Cibosi se mogu nadati da im se, po našem mišljenju, jedan od najboljih mladih europskih igrača Simas Jasaitis neće »odužiti« za blijedo izdanje u Zagrebu. To možda i neće biti presudno, jer Spahija svoje igrače drži »na uzdama«, viljnuska momčad nema izrazitog strijelca, u pobjedama su četvorica, petorica igrača postizala dvoznamenkasti broj poena. </p>
<p>Nakon što je bolestan odradio dvoboj protiv Efesa i preskočio Helios, Mate Skelin vratio se u momčad Cibone. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Utrka na Sljemenu bi mogla početi sutra </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Organizator noćnog slaloma Svjetskoga kupa za skijašice spremno je poručio dva tjedna prije roka - slalom se može voziti sutra. Mnogo brže, ranije, organiziranije i profesionalnije obavljena je ovogodišnja organizacija slaloma, drugog po redu, u koji su utrošena 22 milijuna kuna. </p>
<p>Tako izvješća sa staze, koja je inače u utorak otvorena i za građanstvo, govore o savršenoj pripremi. O početnoj, tvrdoj podlozi na kojoj ima dodatnih pola ili na mjestima i metar visokog snijega. Kompletna priprema dolaska, boravka i odlaska, prije svega navijača, ali i službenih osoba ili samih skijašica i reprezentacija je unaprijeđena, tako da se očekuje kako će se stvarati manje gužve nego na premijeri slaloma na Sljemenu. </p>
<p>Utrku nazvanu »Trofej Snježne kraljice« opet će jako popratiti mediji, pa su tako televizijske prijenose, osim HTV-a, najavile televizijske postaje iz Slovenije, Austrije, Italije, Švicarske, Finske i Švedske te neizostavni Eurosport. Zasad je akreditirano 200 novinara, no prava navala očekuje se u posljednjih tjedan dana. Također, u prodaju je, kao i prošle godine, pušteno 18.000 ulaznica s cijenom od 100 kuna. Iako je ovog puta termin utrke nezgodniji za gledatelje (mnogi su Hrvati planirali odlazak na skijanje baš u vrijeme novogodišnjih praznika), iz Generalturista (gdje se mogu kupiti ulaznice) govore kako je dnevni ritam 500 prodanih ulaznica, s time da će jača prodaja krenuti kako se utrka bude približavala. </p>
<p>Za kraj konferencije za novinare organizatori su sačuvali i jednu ekskluzivnu vijest. Dan prije utrke, 4. siječnja, na Trgu Bana Jelačića održat će se ždrijeb brojeva, a nakon toga i veliki koncert s uistinu eminentnim zvijezdama svjetske glazbe »u godinama«. Gostuju Village People, Chic, Gloria Gaynor... </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Červar izostavio Zrnića </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izbornik hrvatskih rukometaša Lino Červar objavio je popis 24 igrača koji će kandidirati za nastup na siječanjskom Europskom prvenstvu u Švicarskoj. Kako je to konačan popis koji je poslan Europskom rukometnom savezu, rezervnih igrača nema, već se momčad od 16 igrača bira sa sljedećeg popisa: </p>
<p>vratari: Šola (Veszprem), Losert (Cangas), Blažičko (Zagreb) i Martinović (P. PIPO IPC); desna krila: Džomba (Ciudad Real), Horvat (Zagreb) i Čupić (Agram Medveščak); lijeva krila: Šprem (Flensburg), Kaleb i Pongračić (oba Zagreb), Vukić (Agram Medveščak); kružni napadači: Vori (Barcelona), Sulić i Huljina (oba Agram Medveščak); vanjski napadači: Metličić (Ciudad Real), Buntić (Agram Medveščak), Balić (Portland SA), Špoljarić i Goluža (oba Zagreb), Lacković (Flensburg), Vuković (Zagreb), Dominiković (Barcelona), Obad (Agram Medveščak) i Duvnjak (Đakovo). </p>
<p>Pozvani su neki novi igrači, ali za neke od njih ovo će biti tek skupljanje iskustva. Kostur naše zlatne reprezentacije ionako se zna, a stvar je Červarove procjene koji će mu igrač još trebati na EP-u. No, na popisu nema dosadašnjega drugoga desnoga krila Vedrana Zrnića, a za svoje mjesto uz Mirzu Džombu borit će se zagrebaš Zlatko Horvat i agramer Ivan Čupić. </p>
<p>Petnaestorica igrača s popisa okupit će se 27. prosinca u Kutiji šibica, a igrači iz inozemstva doći će nakon Nove godine. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Newyorčani pješice na posao </p>
<p>Štrajkom radnika gradskog prijevoza izravno je pogođeno više od sedam milijuna Newyorčana</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U utorak ujutro New York je na trenutak zastao. Obistinile su se prijetnje sindikata transportnih radnika koji su zbog svađe sa svojim poslodavcima zaustavili najveće kotače grada. </p>
<p>Započeo je štrajk koji prijeti da grad gurne u kaos. Štrajkom je izravno pogođeno više od sedam milijuna korisnika usluga gradskog prijevoza.</p>
<p>Ovo je pljuska svim Newyorčanima, ugrožavanje njihova zdravlja i sigurnosti, da ne govorimo o gospodarstvu, rekao je Peter Kalikow, predsjednik Upravnog odbora MTA (Massive Transit Authority). On se nije složio sa zahtjevima sindikata da poveća plaću radnicima u vlakovima i autobusima; oni u prosjeku zarađuju 47.000 do 55.000 dolara godišnje. </p>
<p>Radnici se bune i zbog najave da bi im se beneficirani radni staž mogao ukinuti, a rok za odlazak u mirovinu povećati sa sadašnjih 55 na 62 godine starosti. Predsjednik sindikata Roger Toussaint sa svoje strane ističe da se ne radi o novcu, već o dostojanstvu i poštovanju koje za sebe traže radnici javnog prijevoza.</p>
<p>Gradonačelnik New Yorka Michael Bloomberg spreman je za izvanredne mjere: pozvao je sugrađane da idu pješice, koriste bicikl ili, ako već moraju, najmanje četvero njih sjednu u osobni automobil vozeći se do posla: »Ako možete, obavite svoj posao od kuće«, rekao je gradonačelnik, ljut na iznad prosjeka plaćene radnike newyorškog gradskog prijevoza. On je rekao da bi šteta od ovog štrajka mogla premašiti 400 milijuna dolara po danu, što će plaćati Newyorčani iz svojih ionako ispražnjenih džepova. </p>
<p>Posljednji put New York je zbog sličnog štrajka bio pred kolapsom prije 25 godina: u studenome 1980. radnici MTA štrajkali su 11 dana. U prilično oštroj retoričkoj razmjeni, vođa ovogodišnjeg štrajka već je od gradskih otaca, ali i samog guvernera države New York Georgea Patakija dobio epitet kukavice i neodgovornog kreatora kaosa uoči božićnih blagdana. U znak solidarnosti sa građanima, Bloomberg je s tisućama Newyorčana pješice prešao Brooklinski most.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ahmadinejad zabranio zapadnu glazbu</p>
<p>Među ostalim zabranjene su pjesme »Careless Whisper« Georgea Michaela, »Rush« Erica Claptona i »Hotel California« Eaglesa koje su se dosada redovito emitirale na iranskom radiju</p>
<p>Iranski predsjednik Mahmoud Ahmadinejad zabranio je iranskim radijskim i televizijskim postajama da emitiraju zapadnjačku glazbu. </p>
<p>Štoviše, Ahmadinejad je zabranio i emitiranje strane filmske produkcije, koja promiče »zapadnu kulturnu invaziju«, odnosno vrijednosti »arogantnih svjetskih sila«.</p>
<p>U dnevniku pod nazivom Iran ističe se da je vođa Vrhovnog kulturnoga revolucionarnoga vijeća Mahmoud Ahmadinejad naredio »zabranu nepristojne i zapadnjačke glazbe u eteru Islamske Republike Iran«. Naredba se mora provesti odmah, a državna služba za emitiranje programa obvezna je za šest mjeseci sastaviti izvješće o tome kako se spomenuta uredba primjenjuje. </p>
<p>Na zabranu su odmah reagirali mnogi javni radnici u Iranu. »To je strašno. Ta odluka svjedoči o nedostatku znanja i iskustva«, izjavio je poznati iranski glazbenik Babak Raihipour, čiju glazba redovito emitiraju tamošnji elektronski mediji. Ajatolah Ruhollah Khomeini zabranio je zapadnjačku glazbu kao neislamsku krajem sedamdesetih godina prošloga stoljeća. </p>
<p>S vremenom je prvotni žar islamske revolucije počeo popuštati, pa su krajem osamdesetih bili dopušteni živi koncerti klasične glazbe. Zapadna glazba, filmovi i odjeća postali su dostupni diljem zemlje u posljednjih osam godina reformističke vladavine u Iranu. </p>
<p>Međutim, ljetos je iranska reformistička struja izgubila izbore, a za predsjednika je izabran tvrdolinijaš Ahmadinejad koji je otvoreno izjavio da »Iranu Zapad ne treba«. Tvrdeći da Iran ima legitimno pravo razvijati nacionalni nuklearni program, Ahmadinejad uporno odbija tzv. konstruktivni dijalog s europskim pregovaračima. Izrael je osobito uznemiren jačanjem iranske nuklearne snage te pojedini tamošnji dužnosnici, neslužbeno, ne isključuju mogućnost udara na iranska nuklearna postrojenja kako su to početkom osamdesetih učinili i s iračkim Osirakom. </p>
<p>Ahmadinejad se u posljednje vrijeme istaknuo i šokantnim izjavama da je holokaust zapravo mit od kojega Izrael ima dugoročnu korist i tvrdnjama da bi eurropske države trebale dijelove svojega ozemlja ustupiti za uspostavu židovske države. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Novi uzlet Bibija zabrinuo Palestince</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bivši izraelski premijer Benjamin Netanyahu - Bibi (56) preuzeo je na stranačkim izborima vodstvo Likuda. On je nakon 98 posto prebrojanih glasova dobio 44,6, a njegov glavni suparnik, aktualni šef diplomacije Sylvan Shalom 33 posto glasova. Treći ozbiljniji kandidat Moshe Feiglin, osvojio je naklonost 15 posto stranačkih delegata. </p>
<p>Bibijeva pobjeda, iako očekivana, pokazuje polariziranje snaga na izraelskoj političkoj sceni. Naime, za razliku od premijera Ariela Sharona, Netanyahu je najavio zauzimanje vrlo čvrstog stava prema bilo kakvom povlačenju židovske države s okupiranih palestinskih teritorija. </p>
<p>Netanyahu je, kratko nakon izborne pobjede, obećao jačanje stranke. Rekao je kako s optimizmom gleda na prijevremene izbore. Bibi nije zaboravio i svog glavnog rivala premijera Ariela Sharona. Zaželio mu je što brži oporavak nakon pretpljenog lakšeg moždanog udara, ali ne i izbornu pobjedu. </p>
<p>Hoće li Netanyahu uspjeti pomrsiti račune Sharonu, ne ovisi toliko o njemu, koliko o zdravstvenom stanju njegovog političkog protivnika. U svakom slučaju, s Bibijem Likud postaje agresivniji u borbi za vlast, a Palestinci zabrinutiji. </p>
<p>Netanyahu je rođen u Tel Avivu 1949. Od 1967. do 1973. bio je vojnik i komandoski časnik. Njegov politički uspon počinje 1984. kad je postavljen na dužnost šefa izraelske misije pri UN-u. Četiri godine kasnije, ušao je u Knesset (parlament) i vladin kabinet. Netanyahu je 1996. postao premijer da bi 1999. izgubio opće izbore. Kratko vrijeme obnašao je dužnost šefa diplomacije (2002.-2003.), a potom ministra financija (2003.-2005.). Sa suprugom Sarom ima dvoje djece. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Oslobođeni »doktor Mikrob« i »gospođa Antraks« </p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)- Amerikanci su pustili iz zatvora više od 20 dužnosnika bivšeg režima Saddama Husseina. Među oslobođenima su i takozvani »doktor Mikrob« i »gospođa Antraks« koji su navodno bili umiješani u proizvodnju oružja masovnog uništenja. </p>
<p>Neki od oslobođenih su već napustili Irak. Irački ministar pravosuđa rekao je da su, među ostalima, oslobođene znanstvenice Rihab Taha i Huda Amash koje su radile na proizvodnji kemijskog oružja. Inače, odluka o njihovom puštanju na slobodu stupila je na snagu tek nakon općih izbora, održanih 15. prosinca. </p>
<p>Puštanje na slobodu Saddamovih dužnosnika tumači se kao novi pokušaj Amerikanaca da pridobiju prema sebi neprijateljski raspoložene sunite. U međuvremenu, Iračani s nestrpljenjem ali i s naglašenim optimizmom očekuju prve rezultate općih izbora. Predsjednik Središnje iračke izborne komisije Adil al Lami priopćio je u utorak da je, na temelju 89 posto prebrojanih glasačkih listića, šijitska Ujedinjena iračka alijansa osvojila 58 posto glasova u Bagdadu. Slijedi sunitska Iračka fronta sloge te lista stranaka koje podržavaju bivšeg sekularističkog premijera Iyada Allawija. Konačni rezultati iračkih parlamentarnih izbora očekuju se potkraj ove ili početkom sljedeće godine. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Crna Gora korak do neovisnosti</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Crna Gora je od utorka za korak bliže neovisnosti. Otkrivajući spomenik kralju Nikoli, u povodu 100. obljetnice crnogorske ustavnosti, predsjednik Filip Vujanović najavio je da će se 7. veljače 2006. održati izvanredna sjednica parlamenta na kojoj će zastupnici razmatrati njegovu inicijativu o raspisivanju referenduma o neovisnosti. </p>
<p>Ova najava došla je svega pet dana nakon prezentacije preporuka Venecijanske komisije. Eminentni europski pravnici, koji su razmatrali crnogorski zakon o referendumu na zahtjev Bruxellesa došli su do zaključka da je on sličan zakonima nekih zemalja članica Europske unije. Ključne preporuke koje se tiču potrebne većine glasova, formulirane su oprezno (»obično je takva praksa« i »uglavnom se očekuje jasan ishod«), što se tumači kao zeleno svjetlo.</p>
<p>Visoki povjerenik za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a Javier Solana imenovao je u ponedjeljak slovačkog diplomata Miroslava Labceka za posrednika u dijalogu crnogorske vlasti i oporbe. Europska komisija koja pregovara sa SCG o stabilizaciji i pridruživanju želi da se referendum održi u normalnoj atmosferi, da bude fer i demokratski, bez nepotrebnih tenzija. </p>
<p>Ona je poslala poruku Podgorici da će pregovori o stabilizaciji i pridruživanju biti razdvojeni i nastavljeni i sa Srbijom i s Crnom Gorom ako rezultat referenduma bude neovisnost. </p>
<p>Na parlamentarnoj raspravi o zakonu o referendumu u veljači oporba će sigurno biti nadglasana jer ima samo 30 od 75 zastupnika. Ako se parlament pozitivno očituje o inicijativi predsjednika, referendum će biti raspisan najranije za 26. ožujka, a najkasnije 6. svibnja. Odluku o državnom statusu pratit će odluka o promjeni Ustava koja bi se mogla povezati s redovnim parlamentarnim izborima u 2006. godini.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Govor se uči igrom</p>
<p>Zajedničkim obiteljskim dnevnim aktivnostima roditelj može najbolje potaknuti dijete da što više komunicira i razviti u njemu motivaciju za govor</p>
<p>Poticanje govora u male djece izuzetno je važno, jer čak sedam do osam posto mališana ima govorno-jezične teškoće. Ako dijete u dobi od godine i pol ne razumije jednostavne naredbe (npr. »Dođi!«, »Uzmi«) i ne zna na traženje pokazati predmete iz okoline može se ustanoviti da govorno-jezični razvoj kasni. Iako logopedi preporučuju da se s govornom terapijom počne što ranije, u Hrvatskoj mala djeca pravo na govorno-jezičnu terapiju teško ostvaruju. Logopedi ne stižu uzimati mlađu djecu na rehabilitaciju zbog velikog broja djece predškolskog uzrasta koja imaju govorno-jezične teškoće. </p>
<p>Logopedice Silva Jug i Renata Rade iz Poliklinike za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG ističu da je stoga uloga roditelja u poticanju razvoja govora malog djeteta primarna. </p>
<p>»Roditelji ponekad misle da se s djetetom trebaju manje igrati, a više ih učiti govoriti na tzv. ‘školski’ način. Tada roditelj prestaje biti roditelj i postaje učitelj. To je posve pogrešno, a u djeci obično izaziva prkos i nezadovoljstvo. Upravo igrom i zajedničkim obiteljskim dnevnim aktivnostima roditelj može najbolje potaknuti dijete da što više komunicira i razviti u njemu motivaciju za govor«, ističu logopedice. </p>
<p>Govor se uči prirodnim putem, temeljem osluškivanja djetetovih potreba, verbalnom i neverbalnom komunikacijom, čestom razmjenom poruka…</p>
<p>Igra je za dijete najprihvatljiviji oblik učenja. To može biti igra asocijacija, igra razmjena uloga ili jednostavno igra skrivača. Roditelj treba prepoznati trenutke kad dijete želi komunicirati i omogućiti mu je, a ne davati mu »gotove« sadržaje (TV i sl.). Razgovor u svakodnevnim situacijama (na primjer, odlazak u prodavaonicu) ili komentiranje slikovnice koju zajedno gledaju, za dijete su posebno važni i poticajni. </p>
<p>Dijete je potrebno uključiti u aktivnosti i igre koje će potaknuti njegovu potrebu za razmjenom poruka i govorom. Logopedice tvrde da poticajna sredina može znatno ubrzati tijek govorno-jezičnog razvoja. Upravo zbog toga su Silva Jug i Renata Rade u suradnji s Hrvatskom verbotonalnom udrugom i uz potporu Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti snimile videokasetu i DVD pod nazivom »Rano poticanje djece usporenog govorno-jezičnog razvoja« gdje su prezentirane igre korisne za govorno-jezični razvoj djece mlađe od četiri godine. Projekt je namijenjen roditeljima i odgajateljima kako bi se što kvalitetnije potaknuo govorno-jezični razvoj mališana. </p>
<p>Znakovi kašnjenja ranog govorno-jezičnog razvoja</p>
<p>U prvoj godini života dijete spontano govori manje od svojih vršnjaka.</p>
<p>Sa 12 mjeseci ne izmjenjuje poruke gestom, smiješkom ili gugutanjem. </p>
<p>U dobi od 15 mjeseci ne reagira na pitanja »Gdje je mama, tata..?« i sl., i nije sposobno na naredbu »Daj« dati traženu igračku.</p>
<p>Sa 18 mjeseci ne razumije jednostavne naredbe poput : »Dođi«, »Uzmi!«. Dijete u toj dobi ne zna na traženje pokazati predmete iz okoline.</p>
<p>Sa 21 mjesecom dijete je nedovoljno zainteresirano za govor i rijetko oponaša govor odraslih. Nema simboličke igre (primjerice, ne igra se kuhara, frizera itd.)</p>
<p>Sa dvije godine mališan ne može pokazati slike predmeta kojima je svakodnevno okružen. Ne služi se raspoznatljivim riječima nego nerazumljivo mumlja.</p>
<p>Sa dvije i pol dijete ne izvršava naloge poput »Donesi loptu!« Ne razvija rječnik imenica i glagola.</p>
<p>Sa tri godine ne razumije jednostavne pridjeve (velik, malen, lijep). Ne može zapamtiti jednostavne stihove ni brojalice, a rečenice se pritom sastoje od dvije riječi.</p>
<p>Sa četiri godine dijete nerazumljivo govori, ima siromašan rječnik, ne zna postaviti pitanje, niti odgovoriti na pitanja koja počinju s gdje, kamo i čime.</p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Saga o pioniru Novog svijeta</p>
<p>Strip »Ken Parker« napustio je standardne okvire mita i u najmlađu umjetnost unio novu dimenziju</p>
<p>Ako postoji strip koji je svojom širinom i kompleksnošću nadišao uske okvire romansirane avanture, koji je napustio standardne okvire mita i u najmlađu umjetnost unio novu dimenziju, dramsku i socijalnu, koji se svojim dubokim humanizmom i analizom ljudskih karaktera i odnosa približio ozbiljnoj literaturi, onda je to nedvojbeno danas najcjenjeniji talijanski strip »Ken Parker«. Taj izvanserijski rad u svijetu stripa, djelo nadahnutog i nagrađivanog dua - scenarista Giancarla Berardija i crtača Iva Milazza - preveden je u petnaestak zemalja, ovjenčan je brojnim nagradama i samo u Italiji ima najveći broj klubova obožavatelja. U Hrvatskoj izuzetno popularnog Parkera izdaje »Libelllus« (od osamdesetak dosad je objavio 18 brojeva).</p>
<p>Pojavivši se na europskoj strip-sceni prije gotovo tri desetljeća (prva epizoda »Duga puška« objavljena je 1977.), Ken Parkera nije mogao zaobići utjecaj revizionističkog »novog vesterna« koji je upravo tih godina zdušno radio na razbijanju ustajalih šablona o kolonizaciji američkog Zapada. Stvoren prema liku iz tada popularnog filma Sidneyja Pollacka »Jeremiah Johnson« Parker je isprva definiran kao gorštak slobodarskog duha, traper, izviđač i borac za indijanska prava... Međutim, kako se serijal razvijao on prerasta klasičnu šablonu »čovjeka jedne dimenzije« i razvijajući se zajedno s povijesnim vremenom i prostorom kroz koje hodi (Parker je jedini strip-junak koji stari), prolazi kroz netipična iskustva koja ga kao osobu dodatno obogaćuju. U »Kitolovcima« on prolazi kroz iskustvo teškog života mornara na jedrenjaku za kitolov, u »Špijunu« se susreće s problemima bostonskih industrijskih radnika (i Marxovim »Kapitalom«), u »Norminom princu« neočekivano dobiva prigodu za kojom svaki glumac čezne - igrati »Hamleta« - pa makar i na sceni putujuće kazališne skupine. U »Priči jednog čovjeka« suočava se sa svim tajnama i mukama spisateljskog zanata. </p>
<p>I dok je u prvim epizodama utjecaj filma još vrlo prepoznatljiv (epizoda »Chemako« dijelom posuđuje motive iz »Čovjeka zvanog konj« Elliota Silversteina, epizoda »Ledeni čovjek« inspirirana je filmom »Čovjek u divljini« Richarda C. Sarafiana, a epizoda »Apač Chato« u mnogim je detaljima preslika znamenite »Potjere za Ulzanom« Roberta Aldricha), Parker se postupno oslobađa filmskih utjecaja i sve više razvija vlastitu osebujnu priču, koja nimalo ne zaostaje za najboljim filmskim i književnim predlošcima tog žanra. A u najboljim epizodama kao što su »Balada o Pat 0’Shane«, »Dome, slatki dome« i »Ubojstvo u Montani«, na trenutke i nadmašuje svoje poštovanja vrijedne uzore. </p>
<p>Autorskom duu to je ponajprije uspjelo uvođenjem neobičnih epizodnih likova i karaktera - adolescentica u ledenim bespućima Aljaske u potrazi za ubojicom brata, bludni sin lokalnog pastora koji se vraća u rodno mjesto kao bjegunac pred zakonom i bivšim razbojničkim bratstvom, homoseksualac koji traži svoje mjesto pod suncem nastupajući kao transvestit u putujućoj zabavljačkoj trupi... Ljudi koje Parker susreće na svojim putovanjima od snježnih planina Montane do plavih prostranstava Pacifika, od ledenjaka Aljaske do močvara Floride, nisu plošni crno-bijeli tipovi nego prosječni, svakodnevni ljudi nerijetko uhvaćeni u konflikt između unutarnjih moralnih imperativa i nepisanih društvenih pravila. Tako se katolički svećenik u »Rudarskom gradu« bori između kršćanskog pacifizma i poriva da se fizički suprotstavi nasilju i zaštiti tuđi život. U »Dome, slatki dome« Parker je na kušnji između osobnog osjećaja pravde i želje da pomogne zabludjelom prijatelju iz djetinjstva koji je postao kriminalac. U »Špijunu« je kao ubačeni agent razapet između lojalnosti poslodavcu i ljudske solidarnosti s radnicima koji se bore za svoja socijalna prava. </p>
<p>Sve to bogatstvo inteligentno usklađenih detalja čini ga izvanrednom (i u povijesti stripa neusporedivom) dramsko-pustolovnom sagom o netipičnom pioniru Novog svijeta koji svjedoči zalazu »klasičnog« doba i osvitu industrijske civilizacije. </p>
<p>Uz svu dramsku ozbiljnost i pomalo nostalgičnu atmosferu koja intonira propadanje starog Zapada te Parkerovo tjeskobno prilagođavanje novom vremenu kojem ne pripada i u kojem teško nalazi mjesto za sebe, njegovi doživljaji nisu lišeni suptilnog humora. Autorsko parodiranje vestern mitova posebno je zamjetno u »Ljudima, zvijerima i herojima«, te ironiziranje svijeta »fiction« kulture u »Zemlji heroja«. U potonjoj epizodi autori groteskno suočavaju svijet fikcije i stvarnosti, ali ne zato da dokinu taj prvi (ili ga prikažu banalnim) nego zato da taj drugi, kao u zrcalu, učine »očiglednijim«. </p>
<p>Aktualnost Parkerovim pustolovinama posebno daju njegovi susreti s društvenim marginalcima, obilježenima i izopćenicima (obojeni, domoroci, prostitutke, socijalno i seksualno diskriminirani), prema kojima Parker instinktivno gaji simpatije, jer se kao iskreni humanist i sam osjeća otpadnikom u jednom izrazito diskriminacijskom prostoru i vremenu punom predrasuda i nasilja. Krećući se takvim ambijentom Parker se i sam uči vrijednostima modernog građanskog društva, kao što su tolerancija, pluralizam, ekološka svijest, prihvaćanje različitosti, čime postaje našim suvremenikom.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>Objesio se navodno zlostavljani Benkovčanin </p>
<p>Pokojni Mlinar je nakon svoje priče novinarima dva puta najavljivao da će počiniti samoubojstvo</p>
<p>BENKOVAC</p>
<p> - U utorak je, sat vremena iza ponoći, u drvarnici pored svoje kuće u Benkovcu pronađen obješen srpski povratnik Svetozar Mlinar (71). On je krajem studenoga prijavio policiji da su ga dvojica maloljetnika opljačkala, a potom fizički i seksualno zlostavljala. </p>
<p>Policija na mjestu događaja nije pronašla tragove koji bi upućivali na počinjenje kaznenoga djela, no točan uzrok smrti znat će se u srijedu, nakon obdukcije, izvijestili su iz zadarske policije. Inače istraga o navodnom fizičkom i seksualnom zlostavljanju 71-godišnjeg Benkovčanina još nije okončana. </p>
<p>»Liječničkim pregledom nisu utvrđene ozljede koje bi potvrdile navode o fizičkom i seksualnom zlostavljanju«, kazala je glasnogovornica zadarske policije Sandra Poljak- Jurinčić. Svi pronađeni tragovi poslani su na vještačenje u Kriminalistički centar u Zagrebu, a rezultati još nisu poznati.</p>
<p> Inače, priča Svetozara Mlinara zgrozila je zadarsko područje, no u Benkovčana je izazvala niz dvojbi. Policija je potvrdila da su na razgovore priveli osmero ljudi, među kojima nekoliko mlađih punoljetnika, ali ni za koga nisu našli elemenata za podizanje prijave ili uhićenje. Pokojni Mlinar je nakon svoje priče novinarima dva puta najavljivao samoubojstvo [M.V.]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Branitelj prijetio samoubojstvom</p>
<p>Dvojica policijskih službenika spriječila su Šodu u naumu da iz protesta skoči sa zgrade</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Prava ljudska drama odvijala se u utorak ujutro na četvrtom katu zgrade Socijalnog i mirovinskog osiguranja u centru Šibenika.</p>
<p> Naime, razvojačeni branitelj Ante Šoda (45), rodom iz Kaštela, s prebivalištem u Kosovu Polju kod Knina, zaprijetio je da će skočiti s 4. kata zgrade ukoliko se ne riješi njegov zahtjev za korekcijom mirovine. Ravnatelj Zavoda za socijalno i mirovinsko osiguranje Ilija Baričević ostao je zatečen situacijom te je odmah pozvao policiju. Dvojica policijskih djelatnika spriječila su Šodu u naumu da iz protesta skoči sa zgrade. Baričević je Šodi obećao da će u roku od mjesec dana njegov zahtjev biti riješen. Šoda je, naime, uvjeren da je nečijom greškom njegova mirovina, koja iznosi 1600 kuna, upola manja od one na koju ima pravo. Inače, Šoda je i invalid Domovinskog rata, ima registrirani PTSP i već godinama živi u teškim socijalnim prilikama. Supruga mu je nezaposlena, a podižu dvoje male djece. Godinama je muku mučio kako bi dobio pitku vodu, a problemi s mirovinom, koje godinama ne uspijeva riješiti, očito su bili kap koja je prelila čašu. Na sreću, ionako mučan događaj, ipak nije imao i tragičan epilog.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Pokrenuta istraga protiv odgovornih u Itasu </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Na varaždinskom Županijskom sudu otvorena je istraga protiv Marije Brezovec i Ivana Canjuge, odgovornih osoba u Itasu. Tereti ih se za više kaznenih djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, kojima su Itas oštetili za više od 10 milijuna kuna. To je poduzeće na kraju završilo u stečaju, no problem je što nema vlastitih nekretnina, pa je pitanje kako će se namiriti vjerovnici. Brezovec i Canjuga sklopili su niz ugovora između tvrtki Mariva i B-Breza, koje su također u vlasništvu obitelji Brezovec, te Itasa, no svi su oni za Itas bili vrlo nepovoljni i doveli do višemilijunske štete. Situacija oko Itasa kulminirala je iskopčavanjem struje poduzeću i štrajkom glađu 18 radnika, koji su tražili njezino uključivanje i pokretanje proizvodnje, pa je morala reagirati i hrvatska Vlada. [Mihaela Zagoršćak]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Dvojica poginula u sudaru s traktorom</p>
<p>VIROVITICA</p>
<p> - Dvije su osobe poginule u teškoj prometnoj nesreći koja se u ponedjeljak oko 18 sati dogodila u Novom Budakovcu dvadesetak kilometara od Virovitice.</p>
<p> Do nesreće je došlo, prema izjavama očevidaca, kada je osobni automobil »Dacia Solenza« pulskih registracijskih oznaka velikom brzinom na ravnom dijelu lokalne ceste udario u traktor s prikolicom koji se kretao ispred u istom smjeru. Automobil je udario u stražnji dio prikolice dopola napunjene kukuruzom. Navodno je vozač traktora pokušao zaobići prikolicu koja je bila parkirana uz rub ceste, nakon čega je trebao parkirati svoju prikolicu u hangar udaljen svega 50-tak metara. Od posljedica udara na mjestu nesreće preminuli su vozač osobnog automobila, Ivan Moslavac M. iz Nove Brezovice, i suvozač Miroslav Biserčić iz Vladimirovca, doznaje se od policije. Vozač traktora nije ozlijeđen. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Rizvanija »odao« zlatni lanac</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog razbojništva nad tada maloljetnim Markom G.,u lipnju 2001., Rizvani Kadri (36), u petak je, na zagrebačkom Općinskom sudu nepravomoćno osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora od jedne godine.</p>
<p> Rizvani, koji je proteklih dana, vjerojatno najveći dio svog vremena provodio na Općinskom sudu, zbog još dva postupka koja su se protiv njega tamo vodila, ovog je puta osuđen za razbojstvo od 4. lipnja 2001. On je tada oko 19.30 sati na savskom nasipu dječaka udario i oduzeo mu sat vrijedan oko 1500 kuna. Tražio je, naime, da mu dječak plati štetu koju je napravio na njegovu automobilu, prilikom manjeg sudara. Kako su od Rizvanijeva »obračuna« s dječakom, koji je motociklom »okrznuo« Rizvanijev zeleni »passat«, prošle više od četiri godine, </p>
<p>Marko G., danas punoljetan u svom je svjedočenju rekao da se više ne sjeća svih pojedinosti, ali strah i šamar koji mu je Rizvani pritom opalio, pamti i danas. Oštećeni je ispričao da su se te večeri, on i prijatelj, svojim motociklima, vozili nasipom, kada je Rizvani »passatom« izašao pred njih. »Kada mi je kroz prozor opalio šamar, spustio sam motor na zemlju«. Nakon toga, rekao je Marko, Rizvani mu je s ruke na skinuo sat, te ga tražio još novca, kako bi popravio ogrebotinu nastalu na njegovu automobilu. Ubrzo je stigao dječakov otac i Rizvani je otišao. Rizvani je poricao krivnju, tvrdeći da je policiju htio nazvati od kuće, no »baš tad su došli po njega«, kako je tvrdio. Sat koji je uzeo, rekao je okrivljeni, bio je plastičan i dječak mu ga je predao sam. U završnoj riječi, tužiteljica je navela da je Rizvani mogao nazvati policiju mnogo ranije nego su mu je »pokucala« na vrata, jer je od događaja do tada prošlo više od sat vremena. </p>
<p>Policija je pak, po opisu dječaka, odmah shvatila da je riječ o Rizvaniju te ga je policajac čak upitao »je li imao debeli žuti lanac oko vrata«. Rizvani je, na istom sudu nedavno, zbog iznude, nepravomoćno osuđen na jednogodišnju zatvorsku kaznu.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="46">
<p>Zaštita nekretnina novim nacionalnim parkovima</p>
<p>Prijelazno razdoblje za prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima moglo bi trajati od dvije pa do deset godina</p>
<p>Hrvatska će u pregovorima o ulasku u Europsku uniju tražiti prijelazno razdoblje za prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima, potvrdio je Vjesniku izvor blizak pregovaračkom timu.</p>
<p>»Pregovaračke pozicije naše strane u pregovorima s Unijom oko liberalizacije tržišta nekretnina još nisu utvrđene, no sigurno je da će poljoprivredno zemljište biti glavni kandidat za traženje prijelaznog razdoblja«, kazao je naš sugovornik.</p>
<p>Pritom nam, međutim, nije mogao kazati koliko bi dugo prijelazno razdoblje Zagreb mogao tražiti. To će se, naime, definirati prilikom utvrđivanja pregovaračkih pozicija o slobodi kretanja kapitala, za što još ima vremena, budući da je sada tek na redu screening, odnosno faza usporedbe usklađenosti hrvatskoga zakonodavstva s pravnom stečevinom Unije. Ipak, pozivajući se na iskustva drugih zemalja, naš sugovornik tvrdi da bi prijelazno razdoblje za prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima teoretski moglo trajati od dvije pa do deset godina. No, prijelazna razdoblja nisu jedini način na koji zemlja može zaštiti vlastite nekretnine od prodaje strancima. Hrvatskoj strani, naime, na raspolaganju stoji i mogućnost izmjene nacionalnog zakonodavstva u tom području, uz uvjet da njegove odredbe jednako vrijede kako za hrvatske državljane, tako i za ostale, pojašnjava naš izvor.</p>
<p>Shodno tome, u kuloarima se sve češće spominje mogućnost da Hrvatska u dogledno vrijeme proglasi nekoliko novih nacionalnih parkova ili da, pak, proširi neke od postojećih. Naime, nacionalni park podrazumijeva zaštitu prirodne i kulturne baštine, a kako stupanj te zaštite jednako vrijedi kako za hrvatske i državljane drugih zemalja, taj potez ne bi bio diskriminatoran prema strancima.</p>
<p>K tome, pojedini su analitičari već upozorili da će veliku ulogu u zaštiti nekretnina imati lokalne vlasti, koje prostornim planovima uvelike mogu utjecati na izgradnju na svom području. U tom smislu, njihove se ovlasti odnose i na zaštitu obalnog pojasa od sve prisutnije devastacije.</p>
<p>Kada je, pak, riječ o prodaji kuća i stanova strancima, valja kazati kako je to pitanje riješeno Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koji je potpisan u listopadu 2001., a na snagu je stupio u veljači ove godine. Njime se predviđa postupna liberalizacija tržišta nekretnina u razdoblju od četiri godine, odnosno do veljače 2009. godine, do kada bi na snazi trebalo ostati načelo reciprociteta. Jedina iznimka od dogovorene liberalizacije tog tržišta je poljoprivredno zemljište, te prirodna i kulturna baština.</p>
<p>Pa ipak, naš sugovornik napominje kako SSP predstavlja dio pravne stečevine EU, o kojoj će se u predstojećem razdoblju pregovarati s članicama Unije. To teoretski znači da je moguće mijenjati i odredbe tog sporazuma u segmentu nekretnina.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Europljani se voze na hrvatski plin</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iako Hrvatskoj nedostaje vlastite energije, još uvijek izvozimo dvije trećine proizvodnje ukapljenog naftnog plina (UNP), poznatijeg kao propan-butan, jedinog energenta kojeg imamo dovoljno.</p>
<p>Naime, u Ininim rafinerijama i pogonima Ina-Naftaplina godišnje se proizvodi 380.000 tona tog plina, a u Hrvatskoj se godišnje potroši samo oko 135.000 tona (manje od dva posto ukupne energetske potrošnje) iako se stalno šire mogućnosti njegove primjene. Zato se u Europi, unatoč činjenici da ga mnoge zemlje moraju uvoziti, godišnje troši čak 27 milijuna tona UNP-a, po riječima stručnjaka, svjetskog energetskog hita.</p>
<p>Na brže povećanje potrošnje tog za okoliš povoljnog energenta posljednjih godina nije utjecala ni činjenica da se njegova cijena u Hrvatskoj nije mijenjala već pet godina i među najnižima je u Europi. Unatoč tome, u Europi se, na primjer, u oko četiri milijuna vozila potroši četiri milijuna tona UNP-a godišnje, a u Hrvatskoj ga koristi samo oko tridesetak tisuća vozila koja godišnje potroše oko 22.000 tona.</p>
<p>No, podatak da je vožnja na propan-butan gotovo dvostruko jeftinija nego na benzin privukao je u posljednje vrijeme mnoge pa Zlatan Vavro, predsjednik Inine tvrtke Proplin, specijalizirane za UNP, ove godine očekuje povećanje potrošnje u vozilima za čak 40 posto.</p>
<p>Osim u vozilima, UNP se sve više koristi u plovilima te za grijanje i hlađenje, u dijelovima Hrvatske do kojih još nije stigao prirodni plin. Kao energent koji ne šteti okolišu sve je popularniji u turističkim središtima na jadranskoj obali i otocima. Među prvima su ga počeli koristiti u šibenskom hotelskom naselju Solaris, a dosadašnja iskustva su, prema riječima direktora naselja Gorana Zrilića, vrlo pozitivna.</p>
<p>Stručnjaci navode da se UNP pomiješan sa zrakom može se normalno koristiti kao prethodnica prirodnom plinu jer mogu koristiti iste cijevi što se već radi na riječkom području, a uskoro će i u Vodicama i drugim mjestima na obali.</p>
<p>Takav bi miješani plin trebalo koristiti i za pokrivanje zimskih maksimuma potrošnje kad prirodnog plina u sustavu nema dovoljno, kažu u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva.</p>
<p>No, i u slučaju ubrzanog povećanja potrošnje Hrvatskoj ne prijeti opasnost da neće, poput drugih zemalja, imati dovoljno UNP-a jer će se u sklopu započete modernizacije Ininih rafinerija njegova proizvodnja povećati. Po riječima Vladimira Prpića, voditelja Ininog Investicijskog centra za modernizaciju rafinerija, proizvodnja UNP-a u rafinerijama će do 2010. porasti na 400.000 tona, a do 2012. na 551.000 tona. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Za zemljišne knjige 4,5 milijuna eura </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministar financija Ivan Šuker i viša regionalna koordinatorica u Uredu Svjetske banke Karin Shepardson potpisali su u utorak Ugovor o darovnici sredstava iz CARDS-a za 2004. godinu, kojim Hrvatska dobiva 33,25 milijuna (4,5 milijuna eura) za unaprjeđenje sustava registracije nekretnina i katastra.</p>
<p>Potpisivanju ugovora u Ministarstvu financija nazočio je i šef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Vincent Degert. Projekt se uklapa u reformu zemljišnih knjiga i katastra, koji provodi hrvatska vlada, a u kojem je Svjetska banka putem zajma osigurala 24 milijuna eura, hrvatska država kroz proračun šest milijuna eura, te EU kroz CARDS oko pet milijuna eura.</p>
<p>Korisnici ovih bespovratnih sredstava EU, kojima također upravlja Svjetska banka, su Državna geodetska uprava i Odjel zemljišnih knjiga Ministarstva pravosuđa. Sredstva su namijenjena jačanju digitalnog prostornog informacijskog sustava, zatim obuci i tehničkoj pomoći zaposlenicima Državne geodetske uprave i Ministarstva pravosuđa i jačanju informiranja građana o registraciji vlasništva, te njihovim pravima i obvezama. [A. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Svim sredstvima za pravo na rad</p>
<p>KOTORIBA</p>
<p> – Na nedavne javne optužbe sindikalista da je vlasnik Toye d.o.o. nepošteno došao do tvornice proistekle iz Meplasta, reagirali su radnici Toye, koji su u utorak pozvali novinare u tvornicu.</p>
<p> - Smeta nas što se povlače takve tvrdnje da su nam vlasnici kriminalci i da nekorektno postupaju s nama, što nije točno. Plaće su nam redovite i uplaćuju nam se doprinosi za socijalno i mirovinsko, što u Meplastu nismo imali pune dvije godine - rekao je Drago Mikulan, bivši radnik Meplasta, a sada Toye. </p>
<p> On je jedan od šestorice Toyinih radnika kojima su 75-orica kolega potpisala punomoć da govore u njihovo ime.</p>
<p> - Svim sredstvima borit ćemo se za radna mjesta, za nastavak 30-godišnje tradicije u Kotoribi. Od 126 radnika koliko ih je bilo na dan pokretanja stečaja u Meplastu, 82 danas rade u Toyi. Svaki ima ugovor o radu, a u odnosu na prava stečena u Meplastu, poput trajanja godišnjeg odmora, nismo oštećeni - ističe radnik Ivan Lukša.</p>
<p> Kako su nam rekli radnici, u Toyi je zaposleno 135 radnika, i vjerojatno će ih biti i više. Naime, Toya 30 posto proizvoda izvozi, u smjeni se proizvede i do milijun plastičnih čašica, i to od hrvatske sirovine, za uglavnom mljekarsku industriju. Posla, dakle, ima. </p>
<p> Baš zato radnici podupiru da u proizvodnji ostane ključni stroj, jedini takav u Hrvatskoj. Podsjetimo, Toya je utvrdila da je njen i spriječila demontažu, iako je bio dio Meplastove stečajne mase, pa je prodan na dražbi stranom kupcu. </p>
<p> - Zanimljivo, kupila ga je preko jedne mariborske tvrtke velika austrijska tvrtka koja pokriva najveći dio Europe - Poljsku, Češku, Mađarsku… Samo, mi smo ostali u Hrvatskoj i na području bivše Jugoslavije - ističe Mikulan te dodaje da bi se gubitkom stroja čašice morale uvoziti.</p>
<p>Gordana Petek</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Imovina mirovinskih fondova premašila 11,46 milijardi kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Neto imovina četiriju obveznih mirovinskih fondova (OMF) u Hrvatskoj na kraju studenoga ove godine iznosila je više od 11,27 milijardi kuna, dok je imovina šest otvorenih dobrovoljnih fondova (ODMF) bila veća od 174,03 milijuna kuna, objavila je Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (Hagena).</p>
<p>Doda li se tome 17,23 milijuna kuna neto imovine osam zatvorenih DMF-ova, ukupna imovina svih mirovinskih fondova u Hrvatskoj na kraju studenog iznosila je više od 11,46 milijardi kuna.</p>
<p>Najveći udio u ukupnoj neto imovini obveznih mirovinskih fondova, od 41,35 posto, odnosno više od 4,66 milijardi kuna, na kraju prošlog mjeseca imao je AZ fond. Slijedi Raiffeisen OMF s neto imovinom vrijednom nešto manje od 3,55 milijardi kuna, što predstavlja 31,48-postotni udio.</p>
<p>Imovina PBZ Croatia osiguranje fonda istodobno je iznosila 1,9 milijardi kuna (udio od 17,03 posto), a Erste Plavog fonda 1,14 milijardi kuna ili 10,14 posto ukupne neto imovine hrvatskih OMF-ova na kraju studenog.</p>
<p>AZ fond je u studenom imao vodeću poziciju i po broju članova. Od ukupno 1,24 milijuna osiguranika obuhvaćenih drugim mirovinskim stupom, u taj je fond na kraju jedanaestog ovogodišnjeg mjeseca bilo učlanjeno njih 488.408 ili 39,28 posto. Na drugom je mjestu Raiffeisen fond sa 405.614 članova (udio od 32,62 posto).</p>
<p>Slijede PBZ/CO fond sa 210.889 članova te Erste Plavi fond sa 138.370 članova . [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="51">
<p>Sve veće razlike između bogatih i siromašnih </p>
<p>Kardinal se odlučno zauzeo za socijalna prava siromašnih i obespravljenih</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Blagdan Božića, blagdan je i Božjega i čovjekova dostojanstva te opće brige za čovjeka. Time što je postao čovjekom, Isus je posvjedočio da je ono što je dostojno čovjeka dostojno i Boga, a što nije dostojno Boga nije ni čovjeka. Za Boga je čovjekovo dostojanstvo mjera čitave povijesti, kriterij svakoga vremena i svih zbivanja, a čovjeku je potreban Bog da bi u punini ostvario svoje čovještvo«, temeljni je naglasak ovogodišnje božićne poruke zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, koju je vjernicima i hrvatskoj javnosti uputio u utorak. </p>
<p>Bozanić, međutim, upozorava da je suvremeni »mali čovjek« sve ugroženiji kroz trajno produbljivanje razlika između bogatih i siromašnih, nedostatak solidarnosti, ali i zakonsku zaštitu bogatih i moćnih. Naglašavajući razornost relativizma i izokrenutog suvremenog sustava vrijednosti, kardinal je upozorio da nedostatak iskustva zrele slobode i zreloga dostojanstva budi osjećaj ispraznosti i besmislenosti, što ponekad čovjeka dovodi do odustajanja od svoga života, nebrige za život drugih, do nesposobnosti prepoznavanja i poštivanja različitosti, te do svih vrsta nasilja.</p>
<p>Bozanić ocjenjuje da se u Hrvatskoj u zamjenu za propalu komunističku ideologiju pokušava nametnuti nova ideologija liberalizma ili čak libertinizma. »No, dok su mnogima puna usta govora o ljudskim pravima, tiho i sustavno ljudsko se dostojanstvo ugrožava na novi način«, kaže Bozanić. podsjećajući da se čak i eksperimente kloniranja, trgovinu ljudima i organima, genetske manipulacije i ubijanje nerođenih ljudskih bića nastoji opravdati u ime ljudskih prava.</p>
<p>Tvrdeći da čovjekom današnjice manipuliraju tržište, mediji i moda, a profit postaje apsolutnim zakonom koji potiskuje moralna načela, Bozanić je osudio što je u Hrvatskoj u prvom planu poticanje potrošnje, umjesto proizvodnje i napretka. »Kad bi se u nas gradilo barem onoliko novih tvrtki za proizvodnju koliko se podiže trgovačkih centara za prodaju uvezene robe Kao da je nekome stalo samo da izvuče novac te da stvori što više pasivnih potrošača na štetu kreativnosti i novih poduzetničkih ideja koje su uključene u dobro šire društvene zajednice«, naglasio je, među ostalim, Bozanić. </p>
<p>Dio poruke kardinal je posvetio i nedjelji kao danu odmora, koja za kršćane ima posebno duhovno značenje, ali za svakoga čovjeka sadrži smisao oslobađanja od ritma svakodnevnog rada i napora te vremena za stvaranje posebnog duhovnog prostora u svrhu boljeg prepoznavanja svoje ljudskosti i sadržajnijeg života. »Osporavanjem nedjelje kao dana za čovjeka i njegovu obitelj vraćamo se u pretpovijest ljudskoga roda. Nedjelja afirmira čovjekovu kreativnost, vraća posustale snage i otvara ga transcendenciji. Tko smije čovjeka zakidati u tim njegovim pravima?«, pita se Bozanić.</p>
<p>Tumačeći da božićni blagdan uspostavlja savez sa svime što je dobro u svijetu i potiče građansku inicijativu u promicanju općega dobra, Bozanić smatra da i kršćani trebaju postati odgovorniji za općedruštveni život. »Trebamo se više otvoriti za međusobnu suradnju Crkve i društva u svim segmentima. Promijenimo li vlastito lice, lice svoje Crkve, promijenit ćemo i lice ove zemlje«, poručio je kardinal vjernicima. Bozanić je ipak posebno upozorio na odgovornosti i dužnosti »onih koji imaju moć i obvezu oblikovati društveni život«. Oni su, smatra, dužni ljudima osigurati pravnu sigurnost i ravnopravnost, te elementarne pretpostavke da mogu živjeti cjelovitost svoje ljudskosti. Ne ispuniti tu odgovornost znači zloupotrijebiti je, a time se čini velika nepravda pred Bogom i čovjekom", poručio je kardinal Josip Bozanić pozivajući sve da se otvore Božjem blagoslovu i u tom duhu svekolikoj javnosti zaželio blagoslovljen i sretan Božić. [Davor Maček]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Grabar-Kitarović: To je riješen problem</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Pitanje nacionalizirane imovine esula i optanata riješeno je Osimskim i Rimskim ugovorima. Postojeće ugovore treba poštivati i Hrvatska je spremna isplatiti preostalih, otprilike 35 milijuna dolara duga koji bivša Jugoslavije još nije isplatila Italiji. Očekujemo od Italije broj računa na koji se može to dugovanje isplatiti«, izjavila je u utorak Kolinda Grabar-Kitarović, ministrica vanjskih poslova i europskih integracija, na domjenku na Pantovčaku. Tim je pojasnila stav hrvatskog vanjskopolitičkog ministarstva o povratu duga Talijanima. </p>
<p>Iz Italije se, naime, ovih dana čuju poruke da žele problem povrata imovine riješiti prema istim uvjetima kakve Hrvatske nudi Austriji. Ministrica na to uzvraća: »Ugovor s Austrijom pokriva samo one građane koji nisu bili kompenzirani ranijim ugovorima. A Hrvatska je, kao sljednica bivše Jugoslavije, sukcesijom sljednica i Osimskih ugovora kojima je riješeno i to pitanje. Ostaje samo pitanje duga od oko 35 milijuna dolara koji smo spremni platiti«. Kad je riječ o povratu nekretnina, naša zemlja, pojasnila je, na temelju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji ima s EU-om, primjenjuje svoje zakonodavstvo o prodaji nekretnina državljanima drugih država. »Kad je riječ o fizičkim osobama, to se radi po načelu reciprociteta. Prema istim uvjetima pod kojima hrvatski državljani mogu u određenoj državi kupovati određene nekretnine, Hrvatska dopušta prodaju nekretnina državljanima te države po odluci Ministarstva vanjskih poslova i uz mišljenje Ministarstva pravosuđa«, rekla je Grabar-Kitarović. To se odnosi i na državljane Italije, od koje je Hrvatska zatražila dokaze o uvjetima za naše državljane prilikom kupnje nekretnina u Italiji. Potvrdni odgovor resorno ministarstvo još nije dobilo. No, prema ministričinim riječima, o prodaji nekretnina stranim državljanima hrvatski su predstavnici već raspravljali i s Europskom komisijom. </p>
<p>Hrvatska s Italijom želi razvijati bilateralne odnose u duhu prijateljstva i dobrosusjedstva, poručila je ministrica. »Zahvalni smo Italiji na potpori. A kad je riječ o nekretninama, Hrvatska će o tome i dalje razgovarati jer ne želi diskriminirati talijanske državljane u odnosu na druge«, poručila je šefica diplomacije. [M. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Elektronička pošta od prvog razreda</p>
<p>Zbog informatizacije kakvu uvodi Hrvatska mogli bi nam zavidjeti mnogi koji još uvijek nemaju ovakvu infrastrukturu, istaknuo je pomoćnik ministra Dragan Schwartz</p>
<p>Od ovog tjedna svaka škola u Hrvatskoj može se prijaviti Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta s popisom svojih učenika da bi se svakom školarcu omogućilo otvaranje vlastite e-mail adrese. Adresu će učenici ubuduće dobivati upisom u prvi razred, a ista adresa pratit će ga cijelo školovanje.</p>
<p>»Sve je u potpunosti pripremljeno i samo čekamo škole za prijavu. O brzini prijava škola ovisit će kada će svaki učenik imati svoju adresu. Prva škola čiji su učenici dobili svoje mailove je Osnovna škola Nikole Tesle u Zagrebu«, kaže pomoćnik ministra za informacijsko društvo Dragan Schwarz. Riječ je o otvaranju ukupno 600.000 adresa (Google je počeo s 300.000, primjećuje Schwarz) koje će učenicima omogućiti ne samo međusobnu komunikaciju elektroničkim putem nego bi trebale doprinijeti razumijevanju informatičke tehnologije. Prema najavi ministra Dragna Primorca, svi učenici završnih razreda srednje škole polagat će državnu maturu istodobno putem računala.</p>
<p>Iako je informatizacija škola počela 1997. godine, novac koji se je izdvajao iz državnog proračuna nije bio dovoljan za opremanje škola. Primjerice, od 1997. do 2003. godine tadašnje je ministarstvo prosvjete u informatizaciju škola uložilo oko 130 milijuna kuna. Ministarstvo znanosti je u suradnji s T-HT-om i drugim vodećim tvrtkama potom pokrenulo projekt »Net u školi« kojem je cilj sve škole opremiti računalnom opremom i omogućiti im besplatan pristup Internetu. </p>
<p>»U zadnje dvije godine u informatizaciju školstva uložili smo 100 milijuna kuna. Školama je jednostavno potreban kvantni skok u budućnost«, ističe predsjednik Uprave Hrvatskog telekoma Ivica Mudrinić. </p>
<p>Hrvatski telekom uveo je u sve škole ISDN priključak te donirao 1750 računa. Nakon što je svakoj školi darovano deset sati svakodnevnog besplatnog pristupa Internetu (uključujući i vikende), kao i milijun besplatnih internetskih minuta učenicima osnovnih i srednjih škola za surfanje iz vlastita doma, krenulo se u izradu sustava koji će svakoj školi omogućiti otvaranje web stranica s istom domenom (domena_škole.skola-hr). </p>
<p>Akcija otvaranja e-mail adresa počela je prošle godine kada su svi učenici petih razreda u Hrvatskoj dobili svoje adrese. U sklopu usluge elektroničke adrese, Carnet hostig sustav osiguravat će odgovarajuću antivirusnu i antispam zaštitu poruka elektroničke pošte. </p>
<p>Trenutačno je na Carnetovu mrežu povezano oko 300 osnovnih i srednjih škola ADSL-om. Očekuje se da bi do kraja školske godine taj status trebalo imati oko 1300 škola. Uz ADSL, u tijeku je i povezivanje škola brzinama od 100 Mbit/s. Trenutačno je na taj način spojeno pedesetak škola, no u Ministarstvu očekuju da će do kraja ove školske godine imati spojeno oko 180 osnovnih i srednjih škola u većim gradovima, gdje je to tehnički moguće ostvariti. Za ruralna područja u kojima nema potrebne infrastrukture u tijeku je testiranje pristupa Carnetovoj mreži putem satelita.</p>
<p>»Sve ovo velik je napredak za školstvo. Zbog informatizacije kakvu uvodi Hrvatska mogli bi nam zavidjeti mnogi koji još uvijek nemaju ovakvu infrastrukturu«, istaknuo je Dragan Schwartz.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Uskoro novi zakon o stečajevima</p>
<p>Novi će zakon na potpuno drukčiji način urediti vođenje stečajnog postupka, a registar stečajnih upravitelja vodit će se izravno pri Ministarstvu pravosuđa, najavila je ministrica </p>
<p>PULA</p>
<p> - Ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt je u utorak u Pazinu otvorila Trgovački sud, četvrti po veličini registar u Hrvatskoj, iza Zagreba, Splita i Rijeke. </p>
<p>»Više od 50 posto predmeta s Trgovačkog suda u Rijeci prelazi u nadležnost novoga Trgovačkog suda u Pazinu, što dokazuje da je odluka njegova otvaranja bila ispravna i pravi korak jer će Trgovački sud u Pazinu postati pravi krvotok razvoja gospodarstva Istre. Jer pravna država znači poticaj razvoju gospodarstva i ukupnom razvoju zemlje«, izjavila je Škare-Ožbolt. </p>
<p>Ministrica je naznačila da će se, iako će reforma pravosuđa u nekim dijelovima zemlje značiti racionalizaciju, negdje - kako je to slučaj u Istarskoj županiji - otvarati novi sudovi jer je to potrebno. </p>
<p>Trgovački sud u Pazinu od Trgovačkog suda u Rijeci preuzeo je 9045 registriranih trgovačkih društava, od ukupno 19.313, koliko ih je bilo registrirano u Rijeci. Dotaknuvši se detaljnije reforme pravosuđa, ministrica Škare-Ožbolt istaknula je da je od istarskih sudaca potekla ideja reforme i digitalizacije zemljišnih knjiga.</p>
<p>»Istarski model primjenjuje se na cijelu Hrvatsku i naše obećanje da će krajem iduće godine biti nula zaostataka u cijeloj zemlji, kada je riječ o zemljišnim knjigama i da će sve gruntovnice biti u potpunosti informatizirane, svi zemljišno-knjižni podaci na Internetu, to znači još jedan veliki poticaj razvoju poduzetništva i gospodarstva«, kaže ministrica. Najavila je da će se već iduće godine početi s digitalnom dostavom pošte pri trgovačkim sudovima, a može se očekivati i novi zakon o stečajevima koji će na potpuno drukčiji način urediti vođenje stečajnog postupka, što znači i da će se registar stečajnih upravitelja voditi izravno pri Ministarstvu pravosuđa. </p>
<p>Predsjednik novog Trgovačkog suda u Pazinu Robert Fabris je izvijestio da je odluka o osnivanju Trgovačkog suda u Pazinu donesena još 1997., a adaptacija zgrade Suda završena je u roku šest mjeseci. </p>
<p>Kako je ustvrdio, Trgovački sud u Pazinu ustrojen je s četiri sudačka mjesta te 24 službenika i namještenika. </p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Presuda Matvejeviću pravomoćna </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatskom novinaru i književniku Predragu Matvejeviću prošloga je tjedna pravomoćnom postala presuda zagrebačkog Općinskog suda kojom je osuđen na uvjetnu kaznu zatvora od pet mjeseci, s rokom kušnje od dvije godine, a zbog uvreda i kleveta koje je u tekstu u Jutarnjem listu iznio na račun književnika Mile Pešorde. To je u utorak potvrdila Matvejevićeva odvjetnica Vesna Alaburić rekavši i da se njezin branjenik, kako je i najavljivao, nije htio žaliti na nepravomoćnu presudu od 2. studenoga, pa je ista, nakon što mu je prošloga tjedna dostavljena u Rim gdje boravi, postala pravomoćna.</p>
<p>Alaburić je ponovila da joj je žao što Matvejević nije promijenio mišljenje i podnio žalbu, jer bi to značilo i apsolutnu zastaru u sudskom predmetu odnosno drugostupanjsko sudsko vijeće ukinulo bi nepravomoćnu presudu i obustavilo postupak.</p>
<p>»Žao mi je, voljela bih da se žalio«, izjavila je Hini.</p>
<p>Matvejević je osuđen na temelju Pešordine privatne tužbe, a zbog teksta iz studenoga 2001. pod naslovom »Naši talibani« u kojemu je Pešordu svrstao među širitelje ratne mržnje. Suđenje je počelo u ožujku 2003. na zagrebačkom Općinskom sudu, a sudac Nenad Lukić presudu je donio 2. studenoga ove godine, kada je Matvejeviću, uz izrečenu uvjetnu zatvorsku kaznu, naložio i da presudu nakon pravomoćnosti o svom trošku objavi u Jutarnjem listu te plati i 5000 kuna sudskih troškova. [Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20051221].
|
