NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050321].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 142730 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>21.03.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>U HV-u i MORH-u bez posla ostaje 3300 ljudi</p>
<p>Iz vojske odlazi još 2000 ljudi, uglavnom mehaničara, tajnica, kuhara...</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Oko 3300 službenika i namještenika morat će otići iz Ministarstva obrane i Oružanih snaga, jer se priprema drastično smanjivanje broja zaposlenih, potvrdili su krajem tjedna najbliži suradnici ministra obrane Berislava Rončevića. </p>
<p>U administraciji MORH-a, naime, danas radi 2005 službenika i namještenika, što je tri puta više od potrebnoga. Posao će tako zadržati samo 700 ljudi, što znači da će iz MORH-a otići čak 1300 zaposlenih.</p>
<p>U Oružanim snagama također rade civilne osobe, točnije 4000 službenika i namještenika (uglavnom mehaničari, tajnice, kuhari...), a prema najavama iz vojnih krugova, i ta će se brojka prepoloviti na 2000 službenika i namještenika HV-a. </p>
<p>Prema posljednjim informacijama, završetkom radne verzije Strategijskog pregleda obrane i nedavnim posjetom NATO-ova tima Hrvatskoj, počela je nova faza reforme hrvatskog obrambenog sustava, a ona će - osim izgradnje novoga koncepta kolektivne obrane i stvaranja nove strukture Oružanih snaga - obuhvatiti i kresanje birokratskog aparata.</p>
<p>U prvom planu je drastično kresanje administrativnog aparata u Ministarstvu, posebice racionalizacija u uredima za obranu.</p>
<p> Naime, iako je lani ukinuta fantomska B-pričuva (109.000 pričuvnika), koja se ionako nije postrojila niti se uvježbavala posljednjih deset godina, broj zaposlenih u uredima za obranu nije se bitnije mijenjao. Hrvatska tako danas ima 20 uprava, 75 ureda i 36 odsjeka, u kojima radi oko 700 ljudi ili trećina cijele MORH-ove administracije.</p>
<p>Iako proračun MORH-a nikad nije bio skroman kao sada, u sustavu su još uvijek odjeli koji nemaju baš nikakve veze ni s demokratskim nadzorom niti s upravljanjem unutar obrambenog sustava. Što će MORH-u službenici koji se bave poljoprivredom, ratarstvom i stočarstvom, s razlogom je prvi javno zapitao predsjednik Republike Stjepan Mesić. </p>
<p>Rončevićevi suradnici kažu da se i ministar šokirao kad su mu rekli da u Službi za gospodarenje (hoteli, kantine i restorani) postoje odjeli kojima u opisu radnih zadataka stoji proizvodnja alkoholnih pića, pečenje rakije i uzgoj stoke.</p>
<p>Zato i nije trebalo dugo čekati da se državni vrh dogovori kako sve što nepotrebno opterećuje vojni proračun - mora van. Problema će, međutim, biti u provedbi tog plana jer odličan program zbrinjavanja »Spectra« pokriva zbrinjavanje samo djelatnih vojnih osoba. Službenici nemaju pravo na uvećane otpremnine kao vojne osobe, jer bi bili u povlaštenom položaju u odnosu na ostale službenike i namještenike u državnoj upravi.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Povratak brigada </p>
<p>Nepotrebno je izgubljeno nekoliko godina (2000.-2004.) vraćanjem na zastarjele doktrine </p>
<p>Hrvatska konačno vuče strateške poteze kada su u pitanju njezine oružane snage. Umjesto da se sve pozitivne strane obrambene koncepcije iskušane u Domovinskom ratu usvoje kao dugoročni strateški okvir razvoja vojske, nepotrebno je izgubljeno nekoliko godina (razdoblje 2000.-2004.) vraćanjem na zastarjele doktrine koje nisu odgovarale ni Hrvatskoj niti NATO-u. To tapkanje u mjestu ili korak-dva unatrag osobito je zasmetalo iskrene zapadne zagovornike brzog uključivanja Hrvatske u Sjevernoatlantski savez jer su još 1995. bili oduševljeni (i iznenađeni) kako je hrvatska oružana sila u »Bljesku« i »Oluji« porazila protivnika. U NATO-u je već tada bilo mnogo onih koji su tvrdili da je Hrvatska u vojnom smislu nekoliko kopalja ispred drugih aspiranata koji su stajali pred vratima Saveza (zemlje Srednje Europe). Dogodilo se suprotno. Hrvatska je ostala gdje je i zbog trenda da se u vojnoj strukturi ruši sve što je ostvareno do 2000. </p>
<p>Ipak, sada će se te greške ispraviti. Umjesto korpusa (jedna od »reformatorskih« besmislica prve posttuđmanovske vlade u Hrvatskoj) vraćaju se brigade. Ne trebaju nam više od dvije, pod uvjetom da 10-12.000 vojnika u kopnenim snagama bude maksimalno iskorišteno. </p>
<p>Ljudstvo mora biti izvježbano tako da je sposobno ubrzati tempo borbenih djelovanja tijekom prva 24 sata i duže. Optimalna pokretljivost kakva je u Hrvatskoj vojsci postojala u razdoblju 1994.-1996. mora biti jednaka ili još veća s naglaskom na poboljšanju zapovjedno-informatičkih sustava, sustava za otkrivanje ciljeva, sustava za upravljanje vatrom. Stoga je nužno otpisati sva zastarjela oklopna sredstva (tenkove, samovozna borbena vozila, helikoptere i avione za podršku trupama na tlu). Tenkovi T-55 (222 komada) neće se modernizirati. Postupno će se zamjenjivati s daleko naprednijim tipom tenka M-84 domaće proizvodnje koji prolazi stroge standarde NATO-a. Helikopteri za prijevoz borbenog ljudstva tipa Mi-8 pokazali su se i te kako upotrebljivim u ratnim vremenima. No, i njih treba početi zamjenjivati suvremenijim modelima razmišljajući o standardizaciji opreme na duži rok.</p>
<p>Ono što doista treba hitno otpisati je zaštita hrvatskog neba koja se temelji na uporabi debelo nesuvremenog lovca Mig-21. S kopnenom vojskom kakvu razvija, Hrvatska treba univerzalni borbeni avion koji će uz presretačke i izviđačke zadatke biti sposoban pružati potporu na bojišnici u svim vremenskim uvjetima. Češka i Mađarska (nove članice NATO-a) taj su problem riješile nabavom (unajmljivanjem) švedskih izuzetno suvremenih zrakoplova.</p>
<p>Švedski koncern SAAB dogovorio se s Česima i Mađarima da im isporuči po 14 komada univerzalnog borbenog aviona tipa JAS-39 Grippen. U razdoblju od 10-12 obje zemlje će za potrebe svog ratnog zrakoplovstva koristiti Grippene, a Švedska se obvezuje da će u što kraćem roku kvalitetno obučiti češke i mađarske pilote, osiguravati rezervne dijelove za avione, pružati servis i sl. Školovanje pilota je već odmaklo i bit će završeno tijekom 2006. kao i obuka domaćih avio-mehaničara i tehničara koji opslužuju Grippene (riječ je zapravo o preobuci pilota koji su ranije letjeli na lovcima ruske proizvodnje kao i o doškolovanju tehničkih ekipa koje su održavale ruske avione tipa Mig-21, Mig-23 i Mig-29 u sastavu češkog, odnosno mađarskog ratnog zrakoplovstva). U MORH-u ne bi trebali puno filozofirati o tipu zrakoplova koji bi zamijenio Migove. Kako Šveđani nude povoljnije uvjete nego drugi strani proizvođači borbenih letjelica i avionskog naoružanja (Česi i Mađari su zadovoljni njihovom tehnologijom, profesionalizmom, standardom u pilotskoj školi i sl.) ne bi se smjelo dugo oklijevati. JAS 39 Grippen može se lako stacionirati i štititi u bilo kojoj našoj zračnoj bazi. Ono što je kod Grippena najpogodnije za Hrvatsku je da ima punu opremu za sve vrste lovačkih, jurišnih i izviđačkih operacija (maksimalna brzina na velikim visinama od 2 macha, vrhunac leta 17.000 metara, borbeni radius iznosi 800 kilometara s opterećenjem od 4000 kilograma ubojnih sredstava uključujući i obvezatno nošenje raketa zrak-zrak). Ovaj višenamjenski borbeni avion za 21. stoljeće postiže nadzvučnu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> na svim visinama leta.</p>
<p>Na Grippenima švedski piloti ostvaruju 110-140 sati obvezatnog leta godišnje, a hrvatski piloti na Mig-21 bis u najbolja vremena do 50 sati. Marketing SAAB-a reklamira JAS 39 Grippen kao prvi pravi višenamjenski avion na svijetu, osobito pogodan i dostupan onim zemljama koje prolaze kroz tranziciju mijenjajući istočnu (sovjetsko-rusku) tehnologiju zapadnom. U istoj kabini instalirana je najsuvremenija oprema za lovačko-presretačke, jurišne i izviđačke zadatke iz čega je izvedena njegova švedska oznaka JAS (J-Jagd, A-Attak, S-Spanning).</p>
<p>Zamjena tehnologije u hrvatskoj kopnenoj vojsci potrebna je i u voznom parku, topništvu, sustavima komuniciranja i sl. </p>
<p>Najteže će se mijenjati - svijest. Puške će uostalom biti najlakše mijenjati. Svijest - najteže. O tome je još prije 2500 godina pisao kineski vojni strateg Sun Tsu: »Onaj tko odlično poznaje neprijatelja i svoje snage pobijedit će u svim ratovima. Onaj tko poznaje samo svoje snage izgubit će polovicu bitaka. Onaj koji ne poznaje ni neprijatelja ni svoje snage, izgubit će sve bitke«.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Odgoda neće utjecati na turističku sezonu</p>
<p>Mičić: Ni dosad nismo bili u EU, pa imamo turistički rast. Početak pregovora donio bi nam novi vjetar u leđa, ali što možemo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Odgoda hrvatskih pregovora s Europskom unijom ne bi trebala naštetiti ovogodišnjoj turističkoj sezoni. Niko Bulić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, smatra da smo kroz turizam po svim kriterijima odavno u Europi. Tvrdi da je njegov ured uspješno pozicionirao Hrvatsku kao autentični dio očuvanog Mediterana i da su stranci to prepoznali. Bulić najavljuje uspješnu sezonu. </p>
<p>»Ni dosad nismo bili u EU, pa iz godine u godinu imamo turistički rast. Stranci znaju da smo stabilna i vrlo sigurna zemlja. Početak pregovora donio bi nam novi vjetar u leđa, ali što možemo. Problemi bi nastali kada bi eventualno došlo do nekih antieuropskih demonstracija, ali ne vjerujem u to«, izjavio je Zdenko Mičić, državni tajnik za turizam.</p>
<p>Slično misli i Klaudio Stojnić, direktor predstavništva HTZ-a u Italiji. Ističe da su Talijani u Hrvatsku dolazili i za vrijeme Domovinskog rata, pa im odgoda pregovora neće značiti apsolutno ništa. Stojnić je siguran da će se sezona s talijanskog tržišta puniti prema planu, dakle, da će nadmašiti lanjsku.</p>
<p>Selimir Ognjenović, direktor I. D. Riva toursa, njemačkog turoperatora koji u Hrvatsku dovodi najviše turista, boji se reakcije Hrvata. Naglašava da Nijemcima, bez obzira što je njihova vlada bila protiv početka pregovora s Hrvatskom, treba pokazati da su dobrodošli.</p>
<p>»Nijemac je pošten u takvim stvarima i on će brzo shvatiti da mu je vlast pogriješila. Štoviše, moglo bi se dogoditi da Nijemci ovo dožive kao nepravdu prema Hrvatima i da Hrvatska pridobije dodatne simpatije. S druge strane, ako bude dobro ugošćen, njemački turist bit će najbolji veleposlanik Hrvatske prema svojoj vlasti«, tvrdi Ognjenović.</p>
<p>Od pet primarnih država hrvatskog turizma, Austrija i Slovenija bile su za početak pregovora, Italija i Njemačka protiv, dok su Česi bili suzdržani.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Gubitak kontrole u gruntovnici</p>
<p>BILJANA BAŠIĆ</p>
<p>Lov u mutnom, a tako je i u gruntovnici, najviše odgovara kriminalnim i mafijaškim krugovima</p>
<p>Proteklih nekoliko godina podignuto je više kaznenih prijava protiv referenata u zagrebačkoj gruntovnici, ali nije poznato da je itko od njih pravomoćno osuđen za primanje mita, iako i vrapci na grani pjevaju o tome da bez 200 ili 300 eura nema ubrzanog rješavanja nekog predmeta. Prijave očito skupljaju prašinu u policiji i Državnom odvjetništvu, a ni sudovi se nisu pokazali mnogo ažurnijima, pa ispada da za stanje u gruntovnicama nitko neće odgovarati. </p>
<p>Ministarstvo pravosuđa poduzelo je od ljeta prošle godine niz mjera za sređivanje stanja u zemljišno-knjižnim odjelima, ne samo u zagrebačkom, ali kao da je sve to pucanj u prazno. Stanje je, kao i u cijelom sudstvu, najgore u Zagrebu, čija je gruntovnica i dalje zagušena s više od sto tisuća neriješenih predmeta. Unatoč tome što je zbog propusta smijenjen i šef gruntovnice, koji se na tom mjestu zadržao samo nekoliko mjeseci, nema naznaka da se mnogo toga kreće na bolje. Optužbe o davanju mita pršte na sve strane, ali zanemariv je broj građana koji su spremni prijaviti da su podmitili nekoga za ubrzani upis u zagrebačke zemljišne knjige. </p>
<p>U cijelom tom lancu navodno su i odvjetnici; shema je dobro je razrađena i sve to traje godinama. Gubitak kontrole nad stanjem u zagrebačkoj gruntovnici, s mogućim dalekosežnim posljedicama, postaje izgledan.</p>
<p>S druge strane učinkovitost raste, stopostotno se prebacuju norme, a u nekoliko prošlih mjeseci broj neriješenih predmeta smanjio se za oko trideset tisuća, što sliku zagrebačke gruntovnice ne čini tako crnom. No, sve to čini se Sizifovim poslom, jer kao da iz tog zagrebačkog limba još nema izlaza, unatoč optimističnim uvjeravanjima da do 2007. godine u gruntovnici više neće biti niti jednog zaostatka.</p>
<p>Činjenica je da u zagrebačkom zemljišno-knjižnom odjelu nesređeno stanje traje više od desetljeća, ali i da sve do nedavno nijedna vlast nije povukla nikakav potez kojim bi se stanje poboljšalo. Lov u mutnom, a tako je i u gruntovnici, najviše odgovara kriminalnim i mafijaškim krugovima, koji ne bi mogli plivati u sređenoj situaciji.</p>
<p>To je sigurno bilo poznato mnogim političarima koji su imali dovoljno moći da preokrenu to stanje. No, nisu učinili ništa, a o razlozima se može samo nagađati. Sada je došlo do toga da su oni kojima je u interesu zadržavanje ove neizdržive situacije korak ispred onih koji žele sređivanje stanja. Zato se i sve što se za poboljšanje stanja poduzima čini kao premalo i kao da dolazi prekasno.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Bankarska tajna i Lenac</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Unatoč dobroj pripremi i cijelom nizu prikupljenih dokumenata, saborsko istražno povjerenstvo za istraživanje činjenica o državnim jamstvima odobrenima Viktoru Lencu teško će ispuniti svoj cilj. Proteklih dana članovi Povjerenstva ostali su začuđeni upornošću pojedinih direktora banaka da ne otkriju podatke o poslovanju i kreditiranju brodogradilišta koje je vodio Damir Vrhovnik. Više od dvadesetak pitanja ostalo je bez odgovora, jer Zdenko Adrović, predsjednik Uprave Raiffeisen banke (kreditora, ali i dioničara Lenca), nije želio prekršiti poslovnu tajnu. </p>
<p>Bankarska tajna ostaje problem koji Povjerenstvo ne zna riješiti. Banke, kao i poreznici, bez izričitog pristanka klijenta ili sudskog naloga nisu dužne odati trećim osobama podatke o njihovu poslovanju. Zanimljiv je stoga i istup guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog koji je kazao da se više ne namjerava pojavljivati pred Povjerenstvom. On smatra da banke primarno obvezuje Zakon o bankama, koji zabranjuje odavanje podataka o klijentima kakve traži Povjerenstvo, te je stoga Erste & Steiermärkische banci naložio da prije dostave podataka zatraži pojašnjenje suprotstavljenih zakona, o bankama i istražnim povjerenstvima, koji banke obvezuju na čuvanje poslovne tajne, odnosno na punu suradnju s istražnim povjerenstvima. HNB je tražio tumačenje dvaju suprotstavljenih zakona, što su pojedini članovi Povjerenstva poput Florijana Borasa (HDZ) protumačili kao podrivanje hrvatskog pravnog sustava. Guverneru je zamjereno da se drukčije ponašao kada je HNB za vrijeme koalicijske vlade Hrvatskom saboru poslao Izvješće o menadžerskim kreditima. Ono je sadržavalo podatke o pojedinim poduzećima i iznosima kredita, ali ne i imena menadžera kojima su ti krediti bili odobreni. Međutim, prigovor da su se HNB i Rohatinski drukčije ponašali kada je na vlasti bio SDP promašen je, jer je i tada zapravo bila riječ o inicijativi HDZ-a a ne SDP-a, što su očito neki članovi Povjerenstva zaboravili.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Vježbanje Europe</p>
<p>Treba li Europskoj uniji bespogovorno dopustiti iživljavanje na Hrvatskoj? Nije li ta Hrvatska tlom, kulturom i svjetonazorom uvijek pripadala Europi, što više i u nekim drugim povijesnim konstelacijama bila neraskidivim dijelom europske zajednice? Čini se da je Gotovina tek paravan za postizanje drugih ciljeva na strateški zanimljivom hrvatskom tlu </p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Hrvatsku je uvrijeđena Europa prošloga tjedna odbacila. Poslala ju je na popravni ispit, jer nije uhitila Antu Gotovinu, a još više stoga jer je uhodila haaške istražitelje. Tako je »ujedinjena« Europa pokazala svoju moć, a zapravo nemoć. Njezina moć iskazuje se u mogućnosti da Hrvatskoj ne izda »pristupnicu« Europskoj uniji. No, slabašna je to moć koja se vježba na maloj Hrvatskoj. A njezina nemoć dokazuje se upravo na stavci zbog koje Hrvatsku kažnjava, šaljući je klečati na kuruzi. Svemoćna Europa, koja navodno zna gdje je general Ante Gotovina (znade li možda i gdje su Radovan Karadžić ili Ratko Mladić?), nije ga u stanju uhititi i privesti. Zato joj se lakše opredijeliti za igru mačke (Europske unije) i miša (Hrvatska).</p>
<p>Haaški su istražitelji vršljali tuda svuda uz pomoć britanskih prisluškivača, upirući se, na »uzorku Gotovina«, posredno dokazati da je Domovinski rat produkt »zločinačke organizacije«. Nikad im pritom nije palo na pamet istu metodu dokazivanja primijeniti na »vojvode« onih što su počinili pokolje, primjerice, u Vukovaru, kao i u Srebrenici. Štoviše, odšutješe pokornički na inicijativu pomirenja i ujedinjenja četnika i partizana, navodno ne prepoznavši u tome zatiranje tragova zločinačke organizacije kojoj se dopušta eskaliranje i pretvorbu u »dobrotvorno društvo«. I kad je netko zbog te sumnjive rabote bacio pogled na to »europsko društvo« koje kroji pravila za pristupnicu Europi, ta je uvrijeđena dama odlučila Hrvatskoj dati po prstima.</p>
<p>Takva je nova bruxelleska ideja inicirana, ne slučajno, upravo iz Velike Britanije (glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte je, naime, do jučer tvrdila da Hrvatska svesrdno surađuje s Haagom, a onda se naglo predomislila), one europske članice koja nije bila u stanju »čista srca« pridružiti se Europskoj uniji, svemoćno pokazujući kako ne drži do eura, zadržavši funtu kao svoju nacionalnu valutu. Hrvatska, pak, očiju uprtih u Uniju, činila se kao da ne zamjećuje iz Domovinskog rata iskonstruiranu izvedenicu »zločinačke organizacije«, zbog mira u europskoj kući u koju tako očajnički želi ući. Pokazala je tako da je spremna držati se regula koje ne poštuju ni prvotne članice. Pa ipak, nije joj bilo dano da počne s pristupanjem toj zajednici naroda s kojom isto europsko tlo kulturu i svjetonazor dijeli od svojih početaka. Štoviše, u nekim je drugim povijesnim konstelacijama itekako bila neraskidivim dijelom europske zajednice (ma kako se tada ona zvala).</p>
<p>Unatoč brojnim skepticima, Hrvatska i dalje pokazuje optimizam i nada se da će ući tamo gdje zapravo odavno i jest. Jedan od možda (pokorničkih) pokazatelja je i daljnja spremnost, ne samo suradnje s Haaškim sudom nego još više s europskim kapitalom odnosno financijskim moćnicima (nisu li oni odlučujući u potrošački koncipiranome svijetu, pa i Europskoj uniji koja, iako se odrekla Boga, nije uspjela postići konsenzus o vlastitom ustavu). Stoga, tjedan dana nakon europske odbijenice, Hrvatska - pod pokroviteljstvom Hrvatskog fonda za privatizaciju - organizira Prvu godišnju međunarodnu konferenciju o hrvatskom tržištu nekretnina.</p>
<p>Ima li Hrvatska još štogod za rasprodati? Kažu da ima, 1300 nekretnina u državnom vlasništvu! Je li to najbolji način oplodnje hrvatskog državnog proračuna? I što kad u strane ruke odu i te nekretnine? Čime će se onda puniti državni proračun (kojem su to i dosad bile najunosnije injekcije)?</p>
<p>Hoće li Hrvatska tako postati europskija? Ne bi li se trebala poslužiti iskustvom drugih, dobrim i lošim primjerima, što više lukavstvom nekih koji se pred vlasničkim zahtjevima nezasitne (potrošački iscrpljujuće) Europske unije osiguraše zaštitom prirodnih vrijednosti prostora na kojima se nalaze i primamljive nekretnine.</p>
<p>Međutim, ne, Hrvatska ih smanjuje. Zbog sličnih financijsko-interesnih razloga sužava granice Parka prirode Medvenica, ne usudi se Kopački rit proglasiti nacionalnim parkom te zaštititi svoja druga vrijedna područja, posebice ona bogata vodom, što postaju njezinom glavnom strateškom odrednicom. Dvoji još o projektu Družba Adrija, iako se Janafov naftovod raspada i ugrožava upravo te strateške prednosti naše zemlje, za kojima će uskoro htjeti posizati Europska unija, ali i drugi.</p>
<p>Treba li baš sada početi novi i posljednji val rasprodaje? Može li se i na taj način Hrvatska dodvoriti Europi, a posrednički i onima koji podržavaju ucjenjivačke metode Europske unije prema Hrvatskoj? Ne treba li malo stati na loptu? Ne kaže se uzalud da je svako zlo za neko dobro! Možda treba malo pričekati, bar dok prođe »vježbanje Europe«. </p>
<p>U Uniju Hrvatska ionako neće ući 2007., a sve je izvjesnije da se to neće zbiti ni 2009. godine. A hoće li tada uopće biti Europske unije? Francuska nije spremna prihvatiti ponuđeni Ustav, Velika Britanija također, pa ni Češka, neke ograde imaju i Finska i Danska kao i Velika Britanija prema euru, Švicarskoj i Norveškoj ne pada ni na pamet da se pridruže, Njemačka grca u nezaposlenosti, a ni drugima baš nije sjajno...</p>
<p>Pa gdje je onda ta Europa u kojoj će svima biti bolje? I treba li se ona »vježbati« (iživljavati) baš na Hrvatskoj? Treba li joj to bespogovorno dopustiti?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>To je izdaja vrijednosti duha u zamjenu za prazna obećanja</p>
<p>Nama, robovima rimskoga poretka, kritika – čini se – nije dopuštena</p>
<p>NIKOLA JELOVAC</p>
<p>Katolička crkva u Hrvatskoj ogradila se odmah sutradan od izjava velečasnog Zlatka Sudca, danih u intervjuu 10. ožujka. Potrudio sam se analizirati »antikršćanske stavove« toga svećenika koje, eto, Katolička crkva mora zanijekati.</p>
<p>Intervju počinje navještajem nade, prijeko potrebne u ovom trenutku destrukcije i očaja. Velečasni Sudac vapi za mudrošću koje nemamo, a nismo je spremni zatražiti ondje gdje bismo ju mogli naći.</p>
<p>Za razliku od naših političara koji iz svojih sebičnih razloga »zacrtavaju« put u Europu kao jedinu mogućnost, on vidi Hrvatsku kao partnera Europe, kao zemlju koja toj konfuznoj Europi ima što dati. </p>
<p>Predsjednik Mesić kaže: »Ili EU ili izolacionizam!« Samim našim položajem nikad nismo bili u izolaciji nego, dapače, spojnica između Istoka i Zapada.</p>
<p>»Hrvatska je izazov Europi!« ističe velečasni Sudac. Kao što Ivan Pavao II. želi da Hrvatska uđe u Europsku zajednicu da bi donijela svoju tradiciju i kršćansku kulturu, tako je i velečasni Sudac duboko svjestan namijenjene nam uloge. Nikakav izolacionizam! Ali velečasni Sudac dosljedan je u svom izboru: »Europa ili svetost...« On jest za Europu, ali ne uz ponižavanja, ne uz gaženje svojih najintimnijih ideala i istina. »Takvu Europu kakva se nama nudi, ja ne želim!«</p>
<p>Kardinal Bozanić bio je Bruxellesu, gdje je sudjelovao na zasjedanju Vijeća biskupskih konferencija zemalja Europske unije ali, čini se, nije progovorio o stvarnim problemima svoga naroda: o nepravdama koje mu se nanose i o optužbama za genocidnost, koje ni kriv ni dužan mora trpjeti. Nesposobnost je to da se progovori Zakonom srca, a ne Zakonom ploča.</p>
<p>To je prihvaćanje optužbe nedužnoga i pranje ruku od nedužne krvi. Carla del Ponte u ulozi Kaife, a Veliki sinedrij Katoličke crkve u Hrvata kao – Pilat! Pa da, bolje je da jedan strada negoli čitav narod. (Iv 11,47-50). Nije bitno je li nedužan. Nije bitno je li to pljuska pravednosti i istini, a samim time i našem dostojanstvu. A znamo da izdaja Isusa Krista nije donijela ništa dobra židovskom narodu.</p>
<p>Hoćemo li, dakle, graditi europsko »napredno« društvo na izdaji nedužna čovjeka, na laži i gazeći pravdu? Ne, hvala! Isto to društvo može se sutra okrenuti protiv nas i zgaziti nas.</p>
<p> »Ovaj narod traži korjenitu duhovnu obnovu!« kliče velečasni Zlatko Sudac. »Jesam za to da se osude zločini..., (ali) Haaški sud se pretvorio u instituciju koja predvodi hajku na hrvatski narod!« Nama, robovima rimskoga poretka, kritika – čini se – nije dopuštena.</p>
<p>Priopćenje hrvatskoga Velikog sinedrija grubo omalovažava samog karizmatskog svećenika, kao i novinara koji ga je intervjuirao. Hrvatska biskupska konferencija izjavljuje da su »službeni stavovi Katoličke crkve u Hrvatskoj u tim pitanjima posve drukčiji od njegovih, i nije ih ni na koji način potrebno izjednačavati«.</p>
<p>Pavao VI. je nakon Drugog vatikanskog koncila izjavio da se »dim Sotonin uvukao u Katoličku crkvu«. Je li izdaja vrijednosti Duha u zamjenu za prazna obećanja pokazatelj da se to i u nas događa?</p>
<p>Autor je psihijatar, doktor medicinskih znanosti.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Jezik je hrvatski ijekavski i jekavski</p>
<p>Ni učenikovih učitelja učiteljevi učitelji nikad nisu svladali te »vražje« ijekavizme</p>
<p>ANĐELKO VULETIĆ</p>
<p>U općoj uzbuni zbog stanja u našem književnom jeziku, posebno me kosnulo što imamo dva pravopisa a sprema se i treći, što su se institucije kojih je to »domaća zadaća« podijelile, te što sve to govori da iz prošlosti ništa nismo naučili ili da nam je u prošlosti sve bilo nametano.</p>
<p>Ali ja, kao govornik jezika o kojem teče razgovor, zapanjen sam jer je na pomolu nešto gore nego i onaj bečki i onaj novosadski dogovor, a to gore i nametnutije jest neka nova palatalizacija – nagrda jezika koja se ne može usporediti s onima iz prošlosti.</p>
<p>Ako se i možemo sporiti o novosadskom dogovoru, ne možemo o bečkomu; ako možemo o bečkomu, ne možemo o prvom počasnom (?) građaninu grada Zagreba – Vuku Karadžiću. A ni novosadsko »potpisanije« nije palo s neba pa u rebra: anketna su se pitanja razaslala diljem bivše države. Netko uopće nije odgovorio i – što mu se dogodilo? Ništa! Neki od sudionika rekli su: ne! I što im se dogodilo? Ništa. A oni što su potpisali? E, to znate i bez mene!</p>
<p>A od pisaca koji su se gurali u vlak prema potpisivanju, nisam spomenuo ni polovicu, a autoru »Kiklopa« zatajio sam »novosadstvujušče« pogrješke koje mu je spočitao mladi jezikoslovac Stjepan Babić, na što je uslijedila uvreda: Ne zanima me što o mome jeziku misli neki tamo »na brzinu zbabljeni Babić«!</p>
<p>Tu novotariju nazivam novom jotacijom. Molim, osluhnite: ljęp (dugosilazni naglasak) umjesto: li ``jep (kratkosilazni); sljęp odnosno šljęp (dugosilazni) umjesto: sli ``jep (kratkosilazni); ljęk (dugosilazni) umjesto: li ``jek (kratkosilazni); snjęg odnosno šnjęg (dugosilazni) umjesto: snijeg (kratkosilazni); svjęt umjesto svi ``jet; rjęč umjesto ri ``ječ; brjęg umjesto bri ``jeg, itd.</p>
<p>Nemojte moliti za pomoć nekog profesora, nižeg ili višeg znanstvenog stupnja, jer ćete ga zbuniti ili će vam olako odgovoriti da su Hrvati isključivo jekavci, a ne i ijekavci. A vi onda, molim, upitajte: a što su Dubrovčani?</p>
<p>Evo mogućeg odgovora zašto su »Hrvati postali samo jekavci«, i zašto je snijeg postao snjęg, a li ``jek ljęk, a ri ``ječ rjęč, a li ``jep ljęp (lj kao u riječi ljut!). U razdoblju normiranja zapravo hrvatskoga jezika, dubrovačkim i hercegovačkim govorom služi se tek dva posto pučanstva, pa je materinski trebalo učiti ne samo od majke, nego još više u školi. </p>
<p>A škola je bilo malo! A i volje je u Hrvata bilo malo da posvete više pozornosti svom nego tuđem jeziku, pa ni učenikovih učitelja učiteljevi učitelji nikad nisu svladali te »vražje« ijekavizme.</p>
<p>I tako smo stigli gdje smo danas. A kad hoćemo iz toga izići, lakše je reći da smo jekavci nego učiti ijekavizme. Dobro profesorima – dobro i đacima: pišemo sli ``jep, a izgovaramo sljęp. (A što ako učenik zapita: zašto ne pišemo izčupati umjesto iščupati?).</p>
<p>Zaključimo: hrvatski je ijekavski i jekavski. Pišimo tako i govorimo tako. Onako kako nas je, uz ostale, učila i Cvijeta Zuzorić. A ona je bila i ostala, kao i današnje njezine zavičajke, Cvi ``jeta ili Cvijéta, a nikako Cvjęta odnosno Cvljęta!</p>
<p>Autor je književnik, kroatist.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Nemirni što traže buru</p>
<p>Tragična je sudbina Domagoja Šeksa. Životni put toga mladog čovjeka sigurno se ne uklapa u stereotipe javnoga mišljenja na Zapadu. Čuvši za taj tragičan događaj, prisjetio sam se poznate pjesme velikog ruskog pjesnika Mihaila J. Ljermontova »Bijeli se usamljeno jedro«. Tu pjesnik postavlja i odgovara na metaforičko pitanje. Evo prve kitice: Bijeli se usamljeno jedro/ u plavoj izmaglici mora/ što li traži u strani dalekoj/ što napušta u rodnome kraju? Doista, što to mlade ljude sa Zapada, poput našega Domagoja, tjera da odlaze na Istok, i to baš u Indiju? Možda je odgovor u tome da je na Zapadu prevladao materijalistički svjetonazor, a mladi ljudi, puni ideala, to teško prihvaćaju. Alternativa je Indija čije društveno podneblje zrači bogatom duhovnošću. A i pjesnik Ljermontov dao je plauzibilan odgovor: I nemirni što traže buru/ k'o da bura smiraj znači. </p>
<p>TUGOMIR ŠURINAZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>General Gotovina samo poštuje Ustav</p>
<p>Zamrzavanje imovine generala Gotovine izravno je nepoštivanje ustavnog i pravnog poretka Republike Hrvatske. Prema odredbi čl. 28. Ustava, »svatko je nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja«. Protiv Gotovine nije proveden pravomoćni postupak pred hrvatskim sudom, pa protiv njega ne može postojati niti presuda o krivnji, te ga se prema Ustavu ima smatrati nedužnim i tako se prema njemu ponašati, što znači da ne dolazi u obzir nikakvo ograničenje raspolaganja njegovom imovinom. Ustav je pravno jači od bilo kojeg drugog zakona, pa tako i od Ustavnog zakona o suradnji s Haagom, koji je samim time pravno ništetan. Neodazivanjem na pozive Haaga, general Gotovina samo poštuje Ustav, što mu je ustavna obveza kao i svakom drugom hrvatskom građaninu.</p>
<p>ROBERT LEVAČIĆZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Branitelj, koji živi u automobilu, prijeti štrajkom glađu </p>
<p>Sin, kojega ne može uzdržavati živi s njegovim ocem, invalidom, od 1100 kuna mirovine i s manje od 400 kuna doplatka </p>
<p>Osjećam da sam na rubu, mislim da ne mogu dalje, vi ste mi zadnja nada</p>
<p> - molim vas, pomozite«, bile su prve riječi Antuna Krekmana, hrvatskog branitelja s dijagnozom poslijetraumatskog stresnog poremećaja (PTSP-a), iz sela pored Vinkovaca, kada se pojavio u redakciji Vjesnika. U ruci je držao pismo koje je prije nekoliko dana uputio ministrici Jadranki Kosor.</p>
<p>Branitelj Krekman, koji je nekoliko godina Domovinskog rata proveo boreći se na krajnjem istoku Hrvatske, već godinama ne spava mirno. Ovu zimu, najhladniju u proteklih nekoliko godina, proveo je u osobnom automobilu u Dubravi. Nakon gotovo mjesec dana provedenih na liječenju upale bubrega i PTSP-a, izašao je iz Kliničke bolnice Dubrava i vratio se na cestu. Samohrani je otac 16-godišnjeg srednjoškolca.</p>
<p>I danas živi u Dubravi, u stalnom strahu od policajaca koji ne dopuštaju spavanje u osobnom vozilu na parkiralištu. </p>
<p>»Pismo sam odnio u Ministarstvo branitelja, obitelji i međugeneracijske solidarnosti, ali kad sam vidio da je prije mene na redu više od 2500 ljudi, obratio sam se vama«, rekao je Krekman. </p>
<p>Život mu se, kaže, odavno počeo raspadati, no od listopada prošle godine, kada mu je tadašnji poslodavac prestao isplaćivati plaću, postalo je kritično. Majka mu je nakon teške bolesti preminula, a bratić se ubio. Sada sin, kojeg ne može uzdržavati jer nije sposoban za rad, živi s njegovim ocem invalidom od 1100 kuna mirovine i manje od 400 kuna dječjeg doplatka. »Od Ministarstva sam dobio jednokratnu pomoć da se vratim u svoje selo i donesem sve papire potrebne za određivanje ratne vojne invalidnine. No, kako da s 400 kuna dođem do Donjeg Novog Sela, izvadim i potvrdim sve papire i vratim se natrag, kada samo karta za vlak košta 250 kuna, a već nekoliko dana nisam jeo«, rekao je Krekman. </p>
<p>On kaže da se ne može vratiti k sinu i ocu jer mjesečna primanja nisu dovoljna ni za njih dvojicu. »Pomozite mojem djetetu jer za mene, mislim, nema više spasa«, rekao je Krekman.</p>
<p>Za vrijeme koje je Antun proveo braneći domovinu dobio je jedan mjesec 900 kuna naknade za nezaposlenost. »Ne tražim nemoguće, samo ono što mi, kao hrvatskom branitelju, pripada po zakonu«, zaključio je Antun. </p>
<p>Za njega i njegovu obitelj bitno je samo to da što hitnije dođe do konačnog rješenja i da mu se odredi ratna vojna invalidnina. »Dok se situacija ne riješi, možete me naći na Markovu trgu gdje ću odmah početi štrajkati glađu«, kaže Antun Krekman. </p>
<p>Ana Begić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Za pivo i kreditne kartice popravak krova</p>
<p>Novac od najma troši se na bojanje zidova, obnovu stubišta i dizala, postavljanje portafona </p>
<p>Sve više vlasnika stanova u stambenim zgradama koriste mogućnost da na pročelja svoje zgrade postave reklamne panoe te na taj način dođu do novca za obnovu dotrajalih fasada, krovova, prozora i zidova. </p>
<p>Direktor Publicoma, tvrtke koja se bavi i oglašavanjem na zgradama, Dean Stanić, pojasnio nam je da postoji nekoliko faktora o kojima ovisi cijena najma koja se uplaćuje na račun pričuve, a koja poslije služi za obnovu zgrade.</p>
<p>»Zakupnine u velikoj mjeri ovise o lokaciji i karakteristikama zgrade. Cijenu najma uvelike podiže iskoristivost veće površine, vidljivost, uočljivost, kao i orijentacija na smjer odvijanja prometa. Uz to, različite kompanije plaćaju različite visine zakupnine«, objašnjava direktor Stanić. Tako se na pročeljima zgrada mogu vidjeti takozvani megaboardovi proizvođača piva poput Heinekena i Laškog, ali i Hypo i Privredne banke, American Express i ostale kreditne kartice, no i lica političara.</p>
<p>Predstavnik stanara zgrade u Držićevoj 10 na koju je ovog vikenda postavljen golemi plakat Maraske Branko Župančić kaže da su ugovor s tvrtkom koja je postavila plakat potpisali na četiri godine. Jednom godišnje tvrtka uplaćuje najam na račun pričuve zgrade. Nakon toga sve je u rukama tvrtke koja je iznajmila dio zgrade, i ona dogovara rok s oglašivačem, kaže Branko Župančić. </p>
<p>Novac od najma utrošen je na obnovu krovišta te prozora na stubištu koji su bili dotrajali i truli. Obnovljena je i strojarnica dizala a oličeni su i zidovi u zgradi.</p>
<p>Vlasnik tvrtke za postavljanje jumbo plakata i billboarda T-MONT, Tomislav Peh, kojeg smo sreli u trenutku dok je postavljao novi plakat kaže da postavljanje i demontaža ovakvog plakata košta pet i pol tisuća kuna, što nije mali iznos, ali s obzirom na vrstu posla, potpuno je opravdan.</p>
<p>Stanari jedne stambene zgrade na Savskoj cesti zadovoljni sa radovima na zgradi koje vjerojatno ne bi mogli izvesti bez novca od najamnine za plakat. »U svakom slučaju zadovoljni smo. Od 1937. na zgradi se nije radilo gotovo ništa. Za Univerzijadu su malo pofarbali pročelje i to je sve. Mi smo financirali uređenje stubišta, uredili smo rukohvate i instalirali portafon. Planiramo popraviti balkone sa strane dvorišta, urediti tavan i popraviti krov«, objasnila nam je predstavnica stanara, Edita Švajger </p>
<p>No prije potpisivanja ugovora s tvrtkom kojoj se iznajmljuje dio pročelja zgrade, preporučljivo je dobro proučiti uvjete u ugovoru, poput jačine rasvjete koja osvjetljava plakat, te dogovoriti se koju vrstu reklamnih plakata nikako ne biste htjeli vidjeti na svojoj zgradi. Tako je moguće zatražiti da se na zgradu, na primjer, ne stavljaju plakati s političkim sadržajem. Prije toga preporučljivo je raspitati se kod stanara drugih zgrada, u kojoj mjeri tvrtka s kojom se želi poslovati, poštuje dogovor sa stanarima.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Ljudi koji vide često ne vide slijepe</p>
<p>Boalov teatar o problemima slijepih</p>
<p>U organizaciji Udruge slijepih Zagreb i Dramskog studija slijepih i slabovidnih Novi Život, u Kazalištu Vidra održana je u subotu Večer Boalovog teatra pod naslovom »Harry Potter i nevidljivi građani«. </p>
<p> Kroz kazališnu radionicu »kulturne konfrontacije« u kojoj sudjeluje i publika, uprizorena su tri najveća problema slijepih: zapošljavanje i obrazovanje, te problemi u javnobilježničkom postupku. </p>
<p>Boalov teatar, odnosno svojevrsna kazališna radionica koju je razvio brazilski redatelj i dramski pisac Augusto Boal, stavlja publiku u ravnopravan položaj s akterima na sceni.</p>
<p>Razgovor s javnim bilježnikom, u prvoj sceni, završava »prstićem u tinticu«, što upozorava na činjenicu da se slijepce smatra nepismenima, dok je javnim bilježnicima glavni argument da »moraju poštovati zakon, odnosno članak 53.«U drugoj sceni upozorava se na to da fakulteti često nemaju informatičku opremu za slijepe osobe. Zapošljavanje slijepih osoba, u trećoj sceni, opet upozorava na omalovažavanje odnosno tzv. »kompromisno rješenje«, kojim slijepac ostaje kod kuće iako ga poduzeće plaća.</p>
<p>»Svakodnevni problemi s kojima se susrećemo, nezamislivi su ljudima koji vide«, rekla je Marija Mustač, tajnica Udruge, te dodala da je grad Zagreb u zapošljavanju slijepih osoba učinio puno – zaposlio je petnaest od sedamnaest osoba.</p>
<p>Marina Kovačević</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Stari Crveni most čeka preseljenje </p>
<p>Već 20 godina dio starog, tzv. Crvenog mosta, koji je nekad stajao na mjestu blizu današnjega Mosta mladosti, čeka da ga netko makne sa savskog nasipa.</p>
<p>Ova rasponska konstrukcija potječe iz davne 1892. godine, kad je bila postavljena na stupove mosta u produžetku Savske ceste. Kasnije je ona poslužila pri gradnji još jednog mosta i bila je u funkciji do 1942. godine, kada je dovršen Crveni most u produžetku Držićeve ulice. Konstrukcija je kasnije demontirana zbog dotrajalosti i odložena na mjesto na kojemu stoji i danas, dvadesetak godina kasnije.</p>
<p>Iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode rekli su da su prije nekoliko desetaka godina postojali planovi o preseljenju konstrukcije na Jarun ili Ćiće , no oni se do danas nisu ostvarili.</p>
<p>Kako konstrukcija mosta nije pojedinačno zaštićeno kulturno dobro niti se nalazi unutar zaštićene povijesno-urbane cjeline, gradski zavod nije nadležan za rješavanje ovoga problema. »Nažalost, za taj se stari most nitko ne brine. Zadnji planovi o preseljenju na Jarun propali su i prava je šteta što on već petnaestak godina trune«, rekao je Niko Gamulin iz Gradskog ureda za planiranje razvoja. Nitko ne zna tko je vlasnik ovog mosta niti tko bi se trebao pobrinuti za njega. </p>
<p>Neki vizionari vide dio grada uz Savu kao izuzetno plodno turističko područje koje bi Zagrebu bilo isto što i Seine Parizu ili Vltava Pragu, s turističkim panoramskim brodovima i sličnim sadržajima. »Ovaj most je od velikog značenja za grad i žao mi je što niti jedan plan za njegovo saniranje nije ostvaren«, komentirao je prof. dr. Darko Dujmović s Građevinskog fakulteta.</p>
<p>Dva dijela ogromne željezne konstrukcije sada podsjećaju na Zagreb kakav je nekad bio.</p>
<p>Ana Begić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Staroengleski ovčar najljepši na izložbi </p>
<p>Na Međunarodnoj izložbi pasa (CACIB </p>
<p> - Potvrda o podobnosti za međunarodno prvenstvo u ljepoti) što je u subotu i nedjelju održana na Zagrebačkom velesajmu, predstavljeno je 2060 pasa u oko 150 pasmina. To je najveći broj pasa koji su predstavljeni na zagrebačkim kinološkim izložbama u posljednje četiri godine. Čak 55 posto izlagača bilo je iz inozemstva, iz ukupno 18 europskih zemalja. Pse je ocjenjivalo 11 sudaca iz inozemstva i četiri suca iz Hrvatske. »Psi se ocjenjuju prema idealnom standardu, a to znači od nosa do repa, no uz izgled, za izbor je bitan i karakter psa«, rekao je direktor izložbe, Damir Skok. U subotu navečer titulu najljepšeg odnio je pet godina star pas pasmine staroengleski ovčar - bobtail. »Pas je tek nedavno stigao iz Amerike, ovo mu je prva izložba u Hrvatskoj a početak je više nego dobar«, rekao je zadovoljni vlasnik Davor Javor iz Zagreba. [A.K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Histerija u Japanu: žvakanjem ljekovite gume do većih grudi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Mnoge će priča podsjetiti na vic s muškarcem, njegovim udom i pjesmom »pužu mužu, pusti roge van«, no Japancima nije do šale. Žvakaća guma čiji proizvođači tvrde kako ženama može pomoći da povećaju grudi, u Japanu je postala pravi hit! Štoviše, u tvrtki B2Up ističu da se žvakanjem gume »Bust-Up« tri do četiri puta dnevno može poboljšati cirkulaciju, ublažiti stres i usporiti starenje. Zvuči predobro da bude istinito?</p>
<p>Jasno, no Japanci su uvjereni da je to istina jer iza svega stoji biljka Pueraria mirifica. Naime, žvakanjem gume iz nje se postupno oslobađaju blagotvorni sastojci sadržani u ekstraktu spomenute biljke.</p>
<p>Pueraria mirifica, poznata i kao Kwao Krua, biljna je vrsta specifična za područje Tajlanda i Myanmara, gdje su je dugo vremena kao tradicionalan lijek koristila tamošnja domorodačka plemena. Njen podzemni gomolj sadrži niz kemikalija uključujući i fitoestrogene – prirodne sastojke koji oponašaju djelovanje ženskih spolnih hormona estrogena. </p>
<p>U tvrtki B2Up uvjereni su da upravo snaga toga kemijskog sastojka, u kombinaciji s fitoestrogenom isoflavonom, čini ovu žvakaću gumu toliko učinkovitom. O kakvom je učinku riječ, svjedoči rezultat istraživanja provedenog na Sveučilištu Chulalongkorn. Terapija s biljkom Pueraria mirifica uspjela je povećati obujam grudi za 80 posto! Dodatni su testovi u Engleskoj otkrili da biljka blagotvorno djeluje ne samo na grudi, već i na kožu i kosu.</p>
<p>Kompanija danas na tržištu nudi niz proizvoda od Puerarie mirifice, uključujući pilule i čaj. Guma koja se prodaje s okusom ruže (pakiranje s 200 komada košta 25 dolara), dosad se pokazala tako popularnom da će je uskoro staviti u slobodnu prodaju.</p>
<p>S druge strane medalje stoje stručnjaci poput Britanke Claire Williamson. Ona prihvaća da fitoestrogen može ublažiti simptome menopauze pa i smanjiti rizik od raka dojke. No, suplementi isoflavona pritom nisu učinkoviti kao hrana poput soje prirodno bogate isoflavonom. »Bojim se da lijekovi u obliku žvakaće gume nisu djelotvorni, već da je sve to tek dobar propagandni štos«, kaže ona. Temelj za vic ili rješenje »ženskog pitanja«? Vidjet ćemo.</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Prosvjed Schindlerovih digao Ameriku na noge</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikovog dopisnika)</p>
<p> – Sudbina Amerikanke Terri Schiavo (41) koja je od 1990., nakon opakog moždanog udara, ostala paralizirana i vezana za postelju, preko vikenda je posve okupirala američki Kongres. Zastupnici su se sastali na zahtjev Terrinih roditelja, Boba i Mary Schindler, koji su vrlo žustro, koristeći gotovo sve elektronske medije, prosvjedovali jer je njihovoj kćeri, temeljem ocjene suda na Floridi da je ona u »stanju vegetiranja« te da praktički nema izgleda za oporavak, izvađena cijev za prehranu. Tako je započela gorka rasprava u Kongresu, koji je očito iznova postao središtem ideoloških razmirica konzervativaca i liberala.</p>
<p>U raspravu se čak uključila i Bijela kuća čiji je glasnogovornik, prateći Busha na ranču u Teksasu, poručio da se ne smije gubiti vrijeme, jer je riječ o »obrani života«. Scot McClellan čak je najavio da se predsjednik isključivo zbog toga vraća u Washington kako bi, po odluci Kongresa, mogao čim prije potpisati zakon o zaštiti prava na život nesretne Terri Schiavo.</p>
<p>Njezin muž Michael ustraje na tome da joj se omogući »dostojanstven odlazak, kad već ne može dostojno živjeti«. Michael Schiavo čak je izravno kritizirao lidera republikanske većine u Zastupničkom domu, kongresnika Tom DeLaya, koji je najviše pridonio postizanju »kompromisa u Kongresu«, a koji neutralizira odluku suca s Floride. </p>
<p>Ova rasprava ponajviše galvanizira onaj dio Amerike koji duboko vjeruje da su život i smrt stvar Božjih odredbi, a ne liječnika i pravnika. Razvoj zbivanja već je posve politiziran jer svi važniji politički akteri žele da se čuje i njihov glas.</p>
<p>Nažalost, ljudska se drama nastavlja, i to bez glasa i bez jecaja. Terri Schiavo već odavno ne govori niti je u stanju pisati. To za nju rade drugi koji očito po svome tumače njezine osjećaje i želje. </p>
<p>Erlan Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Zašto volim ponedjeljak</p>
<p>Australski su znanstvenici temeljem svoga istraživanja definitivno potvrdili: dulje žive oni ljudi koji se lakše suočavaju sa svakodnevnim stresom, kao i oni koje manje zabrinjava vlastita smrtnost. U zoru novoga radnog tjedna mogli bismo stoga prihvatiti »protustresni savjet« ovoga Australca koji je, uz fontanu u poslovnom središtu Sydneya, u podnevnoj stanci nakratko zadrijemao. Dobrodošao nam, radni ponedjeljče!</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Kinezi mjere visinu Mount Everesta</p>
<p>PEKING</p>
<p> – Kineski istraživači kane poslati ekspediciju kako bi točno izmjerili visinu Mount Everesta, najviše planine na svijetu koja je, prema dosadašnjim službenim mjerenjima, visoka 8.848 metara. To će Kinezima biti četvrta znanstvena ekspedicija na Mount Everest od 1959. Istraživanje će pomoći u razumijevanju načina na koji planina reagira na globalno zatopljenje.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>U Turskoj u veljači čak 700.000 turista</p>
<p>ANKARA</p>
<p> - Tursku je u veljači posjetilo 696.643 inozemnih turista, odnosno 88.788 ili 14,6 posto više nego u istom mjesecu lani. Turistički se djelatnici nadaju da je »plodna veljača« dobar predznak ovogodišnje sezone, možda i 10 posto uspješnije nego lani. Turska je u 2004. od turizma zaradila više od 11 milijardi dolara. Očekivanja se temelje na uspješnoj propagandi, te jeftinim cijenama..</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Nagrađena brodica »Grašo 23«</p>
<p>Velika nagrada Međunarodnog sajma nautike, sporta i tehničke kulture »Nautica 2005.« u nedjelju je dodijeljena Obrtu za popravak i izradu plastičnih plovila »Grašo« iz Pule, za plovilo »Grašo 23«, te tvrtki »Scam marine« d.o.o. iz Viškova za marinizirane dizelske motore. Brodica »Grašo 23« novitet je u hrvatskoj nautičkoj brodogradnji. Dugačka je 7,6, široka 2,6 metara, a ima gaz od 0,6 metara. Brodica ima dvostruku namjenu - za obiteljska krstarenja i gospodarske djelatnosti. U izradbi brodice Tonči Grašo koristio je obiteljska iskustva i ugradio originalna rješenja u odnosu na prije izgrađene brodice, navodi se u obrazloženju nagrade. Tvrtka »Scam marine« jedini je hrvatski proizvođač unutarnjih brodskih dizelskih motora, a na sajmu je predstavila motore od 12 do 80 KS, od kojih su motori od 70 do 80 KS noviteti na hrvatskom tržištu. U obrazloženju se navodi da motori »Scam diesel« zadovoljavaju visoke norme euro kvalitete, a u tvrtki ih mariniziraju i ugrađuju u vlastitim pogonima. Na sajmu »Nautica 2005« koji završava u ponedjeljak, sudjeluje oko 220 izlagača, a domaći i inozemni proizvođači predstavljaju oko 100 plovila. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Ljubav u društvenom vrtlogu</p>
<p>Ruski redatelj Vasilij Senjin, nedvojbeno perfekcionist, u većoj se mjeri pokazao zainteresiranim za široku sliku izvana privlačna i pitoreskna društva na svome zalasku negoli za samu ljubavnu priču</p>
<p>Tolstojeva »Ana Karenjina« jedno je od onih kapitalnih književnih djela, koja su ušla u neku vrst opće kulturne baštine (bilo u svojoj originalnoj verziji, bilo u obliku neke od brojnih prerada, posebice filmskih), te o kojem svatko od nas posjeduje (barem maglovitu) vlastitu predodžbu. Zato se svako novo postavljanje na scenu dramatizacije toga opsežnog romana nedvojbeno može smatrati izazovom i pothvatom. Zagrebačko kazalište mladih, pod vodstvom ugledna ruskog redatelja mlađe generacije Vasilija Senjina, koji je također adaptator, scenograf i koreograf, tijekom troipolsatne predstave izvelo je spektakularnu, vizualno atraktivnu i današnjem skeptičnom dobu prilagođenu verziju djela, koje je nekoć bilo gotovo sinonimom melodrame, ako već ne i sentimentalizma.</p>
<p> Književnik i društveni reformator Lav Nikolajevič Tolstoj (1828. –1910.) napisao je svoj roman sedamdesetih godina 19. stoljeća, tijekom svojega najplodnijeg stvaralačkog razdoblja, odmah nakon »Rata i mira«: u njemu je prikazao povijest jedne nedopuštene ljubavi, ali i panoramu visokoga ruskog društva, koje je već zahvatila dubinska i neizlječiva dekadencija, gotovo nagovještaj krvava pira u kojem će skončati četrdeset godina kasnije. Jednostavno je načelo funkcioniranja takva društva: vrline javne - poroci privatni, mogli bismo reći. Očuvanje privida, njegovo je načelo, dapače: očuvanje mira očuvanjem privida. Zato i obitelj počiva na pukim konvencijama: muž i žena stoje u »ugovornom odnosu«, u kojemu je »bračna ljubav« samo jedna stavka, jedan paragraf. Međutim, paragrafi se ne mogu nekažnjeno kršiti: Ana Karenjina, udana za formalistična i kruta Alekseja, tipični proizvod svoga doba, svoju će preljubničku vezu s mladim grofom Vronskim platiti društvenim prezirom, gubitkom unutarnjega mira, a na kraju i vlastitim životom. Naravno, sve bi bilo drukčije da su Ana i Vronski pristali na tajnovitost i igru prikrivanja, drugim riječima, na održavanje privida... Ovako, istina se pokazala fatalnom.</p>
<p> Ruski redatelj Vasilij Senjin, nedvojbeno perfekcionist, u većoj se mjeri pokazao zainteresiranim za široku sliku izvana privlačna i pitoreskna društva na svome zalasku, negoli za samu ljubavnu priču: ona je predočena duboko uronjena u vrtlog stalnih proturječnosti između realnoga stanja i hipokrizije, to osnovno obilježje dekadentna doba, kojemu se prekretnica neumitno bližila. Tu su, naravno, i ostali egzemplarni bračni parovi, na kojima je Tolstoj prikazao varijetete bračne sreće: Anin brat Oblonski, nepopravljivi površni don Juan i njegova rezignirana matrona Dolly, te Dollyna sestra Kitty i mladi, nespretni idealist Levin u vezi koja, bez obzira na nesuglasice, jedina može imati perspektive, jer se zasniva na lojalnosti i iskrenosti. </p>
<p>U predstavi, koja se igra u prijevodu Irene Lukšić, vrlo angažirano i s očitim stvaralačkim naponom i zadovoljstvom, sudjeluje gotovo cijeli ansambl ZKM-a. Doris Šarić-Kukuljica možda i ne odgovara uobičajenim predodžbama tragične heroine Ane Karenjine (sjetimo li se, primjerice, paradigmatične kreacije Grete Garbo), no njezina snažna glumačka osobnost taj lik ispunjava neobičnim, gotovo kontroverznim značajkama koje bismo mogli nazvati »silovitom smirenošću«. Filip Nola, kao Vronski, tek je skica karaktera: o njemu nije moguće steći ni dublji uvid, ni jači dojam. Pjer Meničanin, kao Anin zakoniti suprug Aleksej Karenjin, odlično je ocrtao dijete svoje klase, čovjeka koji formalne granice i okvire smatra zauvijek zadanim i neprelaznim, a ne odlikuje se pri tom ni pretjeranom inteligencijom. Među ostalima, valja izdvojiti odlične kreacije Ksenije Ugrine kao Dolly Oblonske, Nataše Dorčić kao Kitty Ščerbacke, Katarine Bistrović-Darvaš u suptilno komičnoj minijaturi grofice Lidije Ivanovne, te Mare Martinovića u ulozi profesionalnog zavodnika (ali, uvijek unutar društvenih konvencija) Stive Oblonskog.</p>
<p> U predstavu su očigledno uloženi golem trud, znanje i vještina: rezultat nije izostao, premda je ponešto drukčiji od očekivana (ali, u tome može biti i radost kazališta): umjesto intimističke i sentimentalne, predstava je spektakularna i raskošna, u svim pojedinostima zanimljiva, ali ipak ponešto preduga. Panorama društva apsorbirala je »klasičnu« ljubavnu priču, kojoj, također, do neke mjere nedostaje i nešto više (začudo, valja reći), upravo - srca. Konačno, velik je to pothvat i velik iskorak za ansambl ZKM-a, koji se ovom »Anom Karenjinom« na velika vrata vraća među (kvalitativno) prve zagrebacke teatre.</p>
<p>Boris B. Hrovat</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Avangarda u regiji</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Anegdotom koju je prepričao varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok o susretu s Marinkom Sudcem, kolekcionarom i ljubiteljem umjetnosti, koji je zakucao na njegova vrata i ponudio mu zbirku umjetnina zbog »koje bi mogao imati problema« i koju nitko prethodno nije želio udomiti, u subotu na večer, u varaždinskoj Galeriji starih i novih majstora otvorena je izložba »Rubne posebnosti - avangarda u regiji 1916. - 1989«.</p>
<p>Prvi put predstavlja se zbirka Marinka Sudca po izboru Jerka Denegrija, a izložba je okupila brojne posjetitelje kako iz Zagreba, tako i iz Beograda i Novoga Sada, budući da je Sudac organizirao autobusni prijevoz za novinare i likovne stručnjake iz Srbije. Kolekcija koja bi mogla postati temelj za fundus budućeg Muzeja suvremene umjetnosti u Varaždinu, sadrži oko 1500 radova nastalih između dva rata, umjetnička djela poslijeratne neoavangarde te radove nove umjetničke prakse s područja bivše Jugoslavije. Uz Denegrija, autora izložbe, i Feđe Vukića, autora teksta u katalogu, publiku je pozdravio i Želimir Koščević, stručnjak za razdoblje posljeratnih avangardi i novih umjetničkih praksi. [L.T.]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Rado gledana »Bajadera« </p>
<p>Prva ovosezonska izvedba baleta »Bajadera« u režiji, koreografiji i dramaturgiji Dinka Bogdanića u subotu u zagrebačkom HNK ponovo je potvrdila svoju omiljenost kod publike. Milka Hribar-Bartolović u naslovnoj ulozi očaravala je savršenom mirnoćom interpretacije u kojoj je sva plesačka tehnika u službi poetičnosti izraza. Šteta je što je u plesu s velom u trećem činu došlo do dekoncentracije koja je narušila gotovo besprijekorno ostvarenu Nikiju. I tehnički odličan Ronald Savković u ulozi Solora oštetio je svoj nastup pretjeranom glumom na kraju drugog čina. Edina Pličanić ponovila je svoju uhodanu interpretaciju Gamzati. Predstava obiluje odlično ostvarenim skupnim prizorima i manjim ulogama, kao što su Fakir Andreja Barbanova, Djevojka s vrčem Mihaele Devald, prizor vatre i tri vrlo dobre solo sjene, posebno Ersilia Nikpalj i Mirna Sporiš-Palada, uz Ervinu Sulejmanovu. Jednom od boljih baletnih izvedbi dirigirao je Miroslav Salopek.</p>
<p>Mladen Mordej Vučković</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Za Dumanića slab odaziv publike</p>
<p>Izložbom »Nije dugo ostala zbunjena«, unutar koje je izveo performans »Poslije umjetnosti ponašanja ostaje samo zrno graška u galeriji«, Zlatan Dumanić se u splitskoj galeriji Getto predstavio u sklopu ciklusa prezentacije hrvatske selekcije za 51. Venecijansko bijenale u izboru Slavena Tolja. Dumanić je kapetan duge plovidbe i član Hrvatske udruge likovnih umjetnika Split, a javnosti je poznat po brojnim zanimljivim multimedijalnim projektima. Dvadesetak je puta samostalno izlagao, sudionik je velikog broja skupnih izložbi, održao je niz multimedijalnih akcija, performansa i programa, a izdao je i mnogo knjiga, pjesničkih zbirki i libreta. Njegovo splitsko predstavljanje uslijedilo je nekoliko tjedana nakon performansa dubrovačkog umjetnika i vrtlara po struci Paska Burđeleza, a sudeći prema broju posjetitelja u galeriji, ovogodišnje se predstavljanje ne može nazvati ni približno uspješnim. Ostaje vidjeti kako će publika reagirati na preostalu četvoricu autora Alena Floričića, Tomu Savića Gecana, Borisa Šinceka i Gorana Trbuljaka. Ipak, stječe se dojam da Splićane ne zanima tko su i što rade umjetnici koji će našu zemlju predstavljati na jednoj od najpoznatijih likovnih priredbi u svijetu. U svom performansu kapetan duge plovidbe od vlastitih šalova gradi svojevrsni oltar, naslanja ga na klavir, a na stolac postavlja desetak jastuka, među kojima i jedan električni. Jastuk na klavirskim tipkama pravi od jastuka sa stolca, a na njih, u konačnici, spušta glavu i uranja u san.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Svjetski dan lutkarstva </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski centar UNIMA-e obilježit će Svjetski dan lutkarstva – 21. ožujka središnjom proslavom u Vinkovcima, gdje se održava i 10. lutkarsko proljeće, a na kojoj će se prikazati i predstava osječkoga Dječjeg kazališta »Kresivo« H. C. Andersena. Sva lutkarska kazališta izvest će tako na prvi dan proljeća predstavu, po mogućnosti besplatnu, ponajprije imajući na umu djecu koja inače nisu redoviti posjetitelji kazališta, ističe Livija Kroflin, tajnica Hrvatskog centra UNIMA-e. Prije svake predstave pročitat će se međunarodna poruka nobelovca Darija Foa. U Hrvatskoj se od 2004., kada je »lutkarski centar« bio Zadar, čita i hrvatska poruka, a ovogodišnju je napisao Zlatko Bourek. [S. T. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Bajka za djecu i odrasle </p>
<p>PULA</p>
<p> – Pula je u subotu snažno podržala premijeru »Kapetan John Peoplefox« (nastala u produkciji INK-a ). U režiji Mustafe Nadarevića na scenu je postavljena gusarska bajka s pjevanjem i mačevanjem. U glavnim ulogama su Pero Kvrgić i Vanja Drach, a u ostalima Luka Petrušić, Luka Juričić, Kristijan Potočki, Ivica Pucar, Jerko Marčić, Marko Makovčić, Nenad Cvetko, Daria Knez te članovi Dramskog studija INK. Glazbu i songove za predstavu napisao je Đorđe Balašević, no na žalost, nije stigao na premijeru. Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula tom je predstavom »apsolutno za djecu i apsolutno za odrasle«, rekao bi Nadarević, publici darovalo avanturističku bajku koja ih je barem na trenutak vratila u bezbrižno djetinjstvo. [S. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Bandić ispunjava prijetnju</p>
<p>Milan Bandić nedavno je zaprijetio Dinamovim čelnicima: Ne osvojite li kup i prvenstvo, nemate više što tražiti u klubu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Milan Bandić, zagrebački dogradonačelnik, bio je vrlo određen kad je, razočaran Dinamovim rezultatima i šarolikim ugođajem, ne tako davno ozbiljno zaprijetio maksimirskom klubu. Zapravo njegovim čelnicima, kojima je tada poručio: »Ne osvojite li kup i prvenstvo, nemate više što tražiti u Dinamu.« </p>
<p>U Maksimiru su se u povodu tih Bandićevih riječi uzbudili, ali i glasno priupitali odakle mu pravo da tako prijeti. No, činjenica je da je Bandić Dinamu i njegovim čelnicima puno više nego li tek dogradonačelnik koji navija za njihov klub. Da budemo do kraja precizni, u Dinamo su posljednjih godina iz gradskog proračuna pristigli milijuni kuna, o kojima neki drugi zagrebački klubovi i sportaši mogu samo sanjati. </p>
<p>Silnom izdašnošću prema Maksimirskoj 128 Bandić si je na leđa natovario mnoge oponente, pa čak i neprijatelje, a ni mediji ga ne štede. Bandić je u nekoliko navrata u Maksimiru istican kao neviđeni dobrotvor, koji to sigurno nije bez opipljivijeg razloga. Ako razlozi postoje, onda valjda Bandić ima pravo podići glas. Tko plaća ima i na to pravo.</p>
<p>Neizravno ga je i digao, jer je već ispadanjem ispadanjem iz kupa Dinamo iskoristio bonus iz Bandićeve prijetnje o obaveznom odlasku Dinamovih čelnika iz kluba, a neulaskom u Ligu za prvaka ti su uvjeti potpuno ispunjeni. Nije nam, doduše, Bandić pri slučajnom susretu jasno i glasno rekao da njegova akcija čišćenja Dinama započinje odmah kad smo ga podsjetili na njegovu prijetnju. Jasnoću od političara rijetko kad možemo dočekati. Samo je diplomatski najavio da će promjena u Dinamu neminovno biti, nakon Koprivnice pogotovo, te da to neće završiti samo sječom trenerove glave, kao što neki presamouvjereno misle: </p>
<p>– Da, sve će se to srediti. Iako sam apostrofiran kao osoba koja će pokrenuti to pitanje, mislim da neće biti potrebe da se posebno uvlačim u to. Navijači će biti ti koji će, prije nego što se misli, sve postaviti na svoje mjesto, jer priči o Dinamu kakav je sad jednom mora doći kraj. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Hajduk se ne naslađuje Dinamovim ispadanjem </p>
<p>Iznenađujući rasplet prvog dijela prvenstva pokazuje da je sve moguće: i Rijeka, i Slaven Belupo i Varteks mogu zagorčati život Splićanima </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Pogrešno bi bilo pomisliti da je Hajduku ispadanjem njegova najvećeg suparnika Dinama u Ligu za ostanak put prema obrani naslova prvaka otvoren. Iznenađujući rasplet prvog dijela prvenstva pokazuje da je sve moguće i da prvenstveno Rijeka, pa Slaven Belupo i Varteks mogu zagorčati život Splićanima. </p>
<p>Ove subote zaprešićki Inter to nije bio u mogućnost, moglo bi se reći da je bio aktivni promatrač Hajdukove pobjede i fešte torcidaša, koji su burno pozdravljali Dinamovu agoniju protiv Slavena Belupa. Svaka se promjena rezultata u Koprivnici slavila na poljudskim tribinama, pjevalo se »Druga liga« i »Dinamo znaj, svemu je kraj«. Nakon završetka utakmice čelnici Hajduka stišavali su svoj trijumfalizam, iako im se ocrtavao na licu. Ipak im je najdraže kada Dinamo posrće, makar se ovakvom krahu svoga jedinog suparnika nisu mogli ni nadati. </p>
<p>Predsjednik Hajduka Branko Grgić je istaknuo: </p>
<p>– Idemo dalje bez euforije. Ne naslađujemo se Dinamovim neulaskom u Ligu za prvaka. Uostalom, do posljednjeg sam trenutka vjerovao da će nam Dinamo biti najveći konkurent u borbi za naslov. Sada se pak okrećemo Zagrebu i prvoj utakmici Lige za prvaka. </p>
<p>Tako je borba za prvaka lišena adrenalina najvećega hrvatskog derbija, a Niko Kranjčar ovog proljeća neće zaigrati protiv svoga dojučerašnjega kluba niti u bijelom dresu istrčati u Maksimir. Niko nije želio ni zucnuti o Dinamu, gurao je dalje od sebe razgovor o neuspjehu kluba iz kojeg je otišao.</p>
<p>Igor Štimac, pak, ne voli da ga uspoređuju sa Zdravkom Mamićem. Smetale su ga bilo kakve usporedbe i u subotu uvečer je uživao. Pokušavao je izbjeći komentirati »poraz« Dinama i Zdravka Mamića, ali je pokazao SMS poruke koje su mu zatrpale mobitel. Od mnogih izdvojit ćemo jednu: »Ako ostaneš bez posla, žena ti zatraži razvod braka, djeca te zanemare i bez love si, ne očajavaj. Ima netko kome je gore - Dinamo Zagreb.« </p>
<p>Hajduk će u iduća dva tjedna biti bez udarnih igrača. Naime, Kranjčar i Ivan Leko javili su se izborniku hrvatske nogometne reprezentacije Zlatku Kranjčaru, Biščević i Blatnjak su s BiH reprezentacijom, a Bartulović, Bušić, Vučko i Grgurević s mladom hrvatskom vrstom. Neće biti ni trenera Sliškovića, koji će u iduća dva tjedna brinuti o BiH selekciji.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Partizan dobar domaćin, Cibona još bolji gost</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> – U dvoboju koji se napeto iščekivao cijelog tjedna najvažnije je ipak da nije bilo nikakvih incidenata. Partizan se pokazao dobrim domaćinom, a košarkaši Cibone još boljim gostima prepustivši da »crno-bijeli« u drugom poluvremenu dođu do vrijedne 82-72 pobjede koja će beogradskoj momčadi puno značiti u borbi za plasman u Uleb Kup.</p>
<p>U Anzulovićevoj momčadi bilo je premalo raspoloženih igrača, Marko Popović dao je više nego što može u ovom trenutku, s neprimjetnom ozljedom Ahilove tetive ubacio je 26 poena (pet trica). Branimir Longin je probijao obranu »crno-bijelih« i stigao do 19 poena. Ostatak momčadi izgubio se u zonskoj obrani Partizanovih mladih i poletnih igrača, koji su tempom slomili cibose u drugom poluvremenu.</p>
<p>– Ostao sam na rezervi, ušao u crveno. Šteta, imali smo priliku pobijediti Partizan. Na svu sreću sve je proteklo u redu, a na parketu nismo osjećali nikakav pritisak, kazao je najbolji strijelac Cibone Marko Popović. </p>
<p>Cibona je, kako je kazao kapetan Josip Vranković, trebala na odmor otići s deset poena viška. Do odmora su Zagrepčani trice gađali odličnih 8-18, u devetoj minuti imali vodstvo 22-12 i igru za domaću momčad. No, opterećenost visokih igrača osobnim pogreškama, koji zbog toga nisu mogli čuvati najboljeg igrača Partizana Milojevića, te ponovno loše izvođenje slobodnih bacanja gurali su Cibonu prema rezultatskom minusu. Domaći su iskoristili niz pogrešaka Cibone i napravili seriju 9-0 kojom su u 27. minuti poveli 51-48. </p>
<p>Kulminacija nespretnosti dogodila se u spomenutoj minuti. Uz okretnog i nezadrživog Milojevića Ciboninu već načetu obranu dotukao je Tripković tricom za 60-54 u 35. minuti. Ne pamtimo kada dvije Krstićeve lopte upućene na koš nisu ni dotaknule obruč, a Cibonin branič je za 24 minute imao šut 0-4. Za istu minutažu Josip Vranković ubacio je dva poena (šut 1-5).</p>
<p>– Osjećali smo pritisak na utakmici, ali to je bilo sporedno u odnosu na našu nekvalitetu igre u drugom poluvremenu. Ne može se pobijediti Partizan s dva razigrana igrača, kazao je nakon utakmice Cibonin trener Dražen Anzulović. </p>
<p>Kapetan Cibone Josip Vranković nakon utakmice kazao je kako nije imao pravi ritam i kako je Cibona propustila svoju priliku u prvom poluvremenu.</p>
<p>• PARTIZAN - CIBONA 82-72</p>
<p>(18-25, 35-40, 53-54)</p>
<p>PARTIZAN: BOŽIĆ 9 (3-3), TRIPKOVIĆ 18 (4-4), BOGDANOVIĆ 9 (2-2), MILOJEVIĆ 21 (6-8), PEROVIĆ 10, Samardžiski 8 (2-3), Bakić 5 (2-2), Veličković, Erden -, Borovnjak 2, Paunić -, Marković.</p>
<p>CIBONA: POPOVIĆ 26 (11-13), LONGIN 19 (8-11), VRANKOVIĆ 2, BADER 2, POLJAK 5 (3-6), Štimac 12 (1-2), Žuža 1 (1-2), Rozić 5 (2-2), Krstić, Morović -, Markota -.</p>
<p>ŠUT IZ IGRE: Partizan 28-54 (52 %), Cibona 18-51 (35 %). TRICE: Partizan 7-15 (47 %), Cibona 10-31 (32 %). SKOKOVI: Partizan 26 (15+11), Cibona 22 (11+11).</p>
<p>SUCI: Koukoulekidis (Grčka), Jeršan (Slovenija) i Nuran (Turska). GLEDATELJA: 5000.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dejan MILOJEVIĆ.</p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Arenas zasjenio dobrog Giričeka </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Gilbert Arenas (22 koša, osam skokova) slobodnim je bacanjima 2.3 sekunde prije isteka vremena donio pobjedu Washington Wizardsima, nanijevši još jedan poraz (85-86) Gordanu Giričeku i Utah Jazzu. Zanimljivo je da je Arenas sve poene ubacio u drugom dijelu utakmice. Hrvatski košarkaš na terenu je proveo 20 minuta i vrlo ih dobro iskoristio. Iz igre je pucao 5-6, okončavši svoju partiju u dresu džezera sa 12 poena.</p>
<p>Orlando Magic Marija Kasuna došao je do pobjede sa 97-92 protiv Portland Trail Blazersa. Kasun je odigrao osam minuta za pobjedničku momčad, zaključivši večer s dva koša (slobodna bacanja), pridodavši im četiri skoka. Magic je predvodio Grant Hill sa 23 poena i osam skokova, dok je najbolji član poražene momčadi bio Viktor Khryapa sa 21 košem i sedam uhvaćenih lopti. I bez pomoći ponajboljeg igrača Stevea Francisa, ovom su pobjedom košarkaši Orlanda prekinuli niz od sedam poraza. </p>
<p>New York Knicksi izgubili su od Miami Heata sa 97-82, a odlukom trenera Bruno Šundov nije nastupio u toj utakmici. Shaquille O'Neal (33 poena, 17 skokova) i Dwyne Wade (30) postali su prvi igrači nakon 10 godina koji su u dresu Heata na istoj utakmici ubacili 30 ili više poena. Miami nije izgubio već 15 domaćih utakmica, uz to imaju niz od devet pobjeda, a slavili su u posljednjih 19 dvoboja od 21. </p>
<p>Chicago Bullsi presudili su Philadelphiji 76ersima (94-88) i prekinuli niz od četiri uzastopna poraza. Allen Iverson (31) je isporučio svoju normu, no gađao je iz igre tek 9-24, što u kombinaciji sa 11 izgubljenih lopti teško može dobiti prolaznu ocjenu. Donekle prihvatljiv alibi može mu biti druga utakmica u nizu s napuknućem kosti lijevog palca. Najbolji kod Bullsa bio je Kirk Hinrich sa 21 poenom, devet dodavanja i osam skokova. </p>
<p>Don Nelson u subotu je odstupio s klupe Dallas Mavericksa, no njegova zamjena Avery Johnson doveo je momčad do pobjede protiv Charlotte Bobcatsa (104-93). Najzaslužniji za novu Dallasovu pobjedu bio je Nijemac Dirk Nowitzki sa 33 poena i šest skokova, a kod Bobcatsa, koji su posljednje vodstvo imali još u prvoj četvrtini, istaknuo se Keith Bogans sa 27 poena. </p>
<p>• Rezultati </p>
<p>Washington – Utah (Giriček - 20 minuta, 12 koševa, 2 asistencije) 96-95, Miami – New York (Šundov nije igrao) 97-82, Philadelphia – Chicago 88-94, New Orleans – Boston 100-113, Dallas – Charlotte 104-93, Portland – Orlando (Kasun - 8 minuta, 2 koša, 4 skoka) 92-97, LA Clippers – Sacramento 107-111 (produžetak) [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Romörenov rekord na Planici - 239 m </p>
<p>PLANICA</p>
<p> – Sezona Svjetskoga kupa skijaša-skakača završena je na slovenskoj Planici na veličanstven način, svjetskim rekordom Norvežanina Björna Einara Romörena letom sa 239 metara. Romören je ujedno i pobjednik natjecanja na Planici, jer je skokovima od 226 i 239 metara osvojio 463 boda. Drugo je mjesto pripalo njegovu sunarodnjaku Roaru Ljökelsöyu, a treći je bio Austrijanac Andreas Widhoelzl. </p>
<p>Do nedjelje je svjetski rekorder bio Finac Matti Hautamaeki, koji je prije dvije godine u Planici skočio 231 metar. No, do kraja natjecanja u nedjelju taj je rezultat dva puta izjednačen i šest puta nadmašen. </p>
<p>Sve je počelo još u pokusnoj seriji. Prvo je Norvežanin Tommy Ingebrigtsen izjednačio svjetski rekord, skočivši 231 m, a nekoliko je minuta kasnije Romören skokom od 234,5 m postavio svjetski rekord. Rekordi su nastavili padati i za vrijeme natjecanja. U drugoj je seriji Hautamaeki skočio 235,5 m i ponovno postao svjetski rekorder. No, tek na nekoliko minuta. Opet ga je prestigao Romören, koji je doskočio na 239 m. </p>
<p>Svjetski je rekorder mogao postati i ukupni pobjednik Svjetskog kupa Finac Janne Ahonen, koji je u drugoj seriji skočio 240 m. Nažalost, pao je pri doskoku, pa mu taj rezultat nije priznat. Ahonen je završio u bolnici. Pretpostavlja se da je u pitanju ozljeda leđa. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Alonsu druga pobjeda u karijeri </p>
<p>SEPANG</p>
<p> – Utrke formule 1 ove sezone pišu jednu sasvim drugačiju priču u odnosu na prethodne godine. Trenutno je najbliže bajci momčad Renaulta, rezultati Red Bulla koketiraju sa znanstvenom fantastikom, a Ferrari se već dvije utrke ne budi iz noćne more... </p>
<p>Nakon što je na VN Australije Giancarlo Fisichella pokupio 10, a Fernando Alonso šest bodova za Renault, ovog se puta Španjolac vinuo na najvišu stepenicu pobjedničkog postolja (drugi put u karijeri) i tako nastavio žetvu bodova za svoju momčad. Fisichella i Webber (BMW-Williams) su nakon kontakta na stazi završili utrku bez plasmana.</p>
<p>Red Bull je trenutačno trećeplasirana momčad u poretku konstruktora. Bivša momčad Jaguar u dvije je utrke uhvatila 11 bodova. Usporedbe radi, u cijeloj su prošloj sezoni imali tek 10. </p>
<p>Još uvijek sa starim bolidom u kombinaciji s novim pravilima »propeti konjići« sporo jašu i za sada su najveće razočaranje sezone. Prvu utrku Michael Schumacher nije završio. U drugoj je jednaka sudbina zadesila Rubensa Barrichella. Zajedno su za sada osvojili 10 bodova. Prošle su ih godine nakon Sepanga na kontu imali 33... </p>
<p>Toyota je prije ulaska u sezonu naglašavala da su očekivanja velika. Malo je bilo onih koji su im vjerovali. Danas im iz boksa mogu mirno pogledati u oči i osmjehnuti im se s druge pozicije u poretku konstruktora. Osim toga, Jarno Trulli ostvario je prvo postolje u povijesti za Toyotu (drugo mjesto), a trenutačno drži treće mjesto u poretku vozača.</p>
<p>Sepang je ponudio pretjecanja, odustajanja, nesreće, kvarove - sve što gledatelji F1 vole. »Imena« su ove sezone pala u drugi plan. Nije više važno zvati se Schumacher, niti je Nijemac sigurna oklada na kladionicama. Barem tako pokazuje početak sezone... </p>
<p> • Rezultati VN Malezije </p>
<p>1. Alonso (Renault) 1.31:33,736, 2. Trulli (Toyota) + 00:24,327, 3. Heidfeld (BMW-Williams) + 00:32,188, 4. Montoya (McLaren-Mercedes) + 00:41,631, 5. R. Schumacher (Toyota) + 00:51,854... </p>
<p>poredak, vozači: </p>
<p>1. Alonso (Renault) 16 bodova, 2. Fisichella (Renault) 10, 3. Trulli (Toyota), Barrichello (Ferrari), Coulthard (Red Bull) i Montoya (McLaren-Mercedes) po 8... </p>
<p>konstruktori: </p>
<p>1. Renault 26 bodova, 2. Toyota 12, 3. Red Bull 11, 4. Ferrari 10, 5. Williams-BMW 10, 6. McLaren-Mercedes 9. [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Pobjeda veća i od olimpijske</p>
<p>ST. ETIENNE</p>
<p> – Iako su mu samo 22 godine, karijera Kenenise Bekelea već je ispisana zlatnim slovima. Iza sjajnog su etiopskog atletičara svjetsko i olimpijsko zlato na 10.000 metara i svjetski rekordi na 5000 i 10.000 metara. Na svjetskim je prvenstvima u krosu tri puta zaredom osvajao »dubl«, naslove na četiri i deset kilometara. No, četvrti naslov na 4 km, do kojeg je dotrčao u francuskom St. Etienneu, ostat će poseban. </p>
<p>Bekele je, osim suparnika na stazi, morao pobijediti i veliku bol i očaj koji su se nakupili u njemu nakon siječanjske tragedije u kojoj je izgubio 18-godišnju zaručnicu. Alem Techale, svjetska juniorska prvakinja na 1500 metara, iznenada je preminula tijekom treninga 4. siječnja, a Bekeleu se srušio cijeli svijet. Bio je u teškom psihičkom stanju, a volja za trčanjem potpuno je nestala. Tijekom zime je poražen na mitinzima u Bostonu i Birminghamu, što je donedavno bilo sasvim nezamislivo. U St. Etienne je došao, prema vlastitom priznanju, pomoći reprezentativnim kolegama da uzmu momčadski naslov. O pojedinačnoj utrci nije previše pričao. I kada se činilo da će još jednom ove godine osjetiti poraz, jer je Kenijac s katarskom putovnicom Saif Saeed Shaheen na pola utrke imao prednost 50 metara, Bekele se trgnuo.</p>
<p>– Ovo je mnogo veće i od olimpijske pobjede zbog patnje koju sam proživio, pričao je Bekele nakon pobjede, još se jednom prisjetivši zaručnice: </p>
<p>– Nisam izgubio Alem, i dalje je u mome srcu. </p>
<p>A kao pravi vođa Bekele je odvukao i svoje kolege do momčadskoga naslova. Dovoljno da zasluži i priznanje Shaheena, koji je na kraju pao na šesto mjesto.</p>
<p>– Mislio sam da će biti ranjiv, da nakon poraza u Bostonu i Birminghamu nije dovoljno jak. No, on je jači nego ikada. </p>
<p>• Rezultati, atletičari, 4 km: 1. Bekele (Eti) 11:33, 2. Chebii (Ken) 11:38, 3. Songok (Ken) 11:39; atletičarke, 8 km: 1. T. Dibaba (Eti) 26:34, 2. Timbilili (Ken) 26:37, 3. Kidane (Eti)... [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Federer i Hewitt u finalu </p>
<p>Unatoč 25 asova Andy Roddick nije pobijedio Lleytona Hewitta, kojeg očekuje finale 2,72 milijuna američkih dolara vrijednog Pacific Life Opena protiv branitelja naslova Rogera Federera. Prgavi Australac je nakon tri »tie-breaka« sa 7-6 (3), 6-7 (2), 7-6 (4) nadigrao Roddicka i upisao šestu pobjedu u njihovu sedmom međusobnom dvoboju. A švicarski je genijalac osvojio devet od posljednjih deset gemova za pobjedu protiv Guillerma Canasa sa 6-3, 6-1. Finale svakako jamči spektakl, Federer će pokušati nastaviti savršenih 16 uzastopnih pobjeda u završnicama turnira, dok će Hewitt pokušati uzvratiti Čarobnjaku iz Basela za šest uzastopnih poraza u prošloj sezoni. </p>
<p>• Rezultati, polufinale: Federer (1) – Canas 6-3, 6-1, Hewitt (2) – Roddick (3) 7-6 (2), 6-7 (3), 7-6 (4). [I. Mi.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Umjesto slobode - kaos</p>
<p>Većina Iračana koji su Saddamov pad dočekali kao buđenje novog proljeća slobode danas su duboko razočarani</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iračani su u nedjelju, u znaku velike neizvjesnosti i straha dočekali drugu obljetnicu angloameričke invazije kojom je srušen diktatorski režim Saddama Husseina. Operacija koja je nosila naziv »Iračka sloboda« počela je 20. ožujka 2003. žestokim bombardiranjem Bagdada.</p>
<p>No, umjesto obećane i toliko potrebne slobode i demokracije, Irak dvije godine kasnije pruža sumornu sliku bezvlašća, kaosa, bespoštednih sukoba, krvavih samoubilačkih eksplozija, ubojstava i otmica. Većina Iračana koji su Saddamov pad dočekali kao buđenje novog proljeća slobode danas su duboko razočarani, zbunjeni i uplašeni ne samo za budućnost zemlje već i vlastitih obitelji. </p>
<p>Sana Nimar je bila u Bagdadu kad su započeli američki zračni udari: »Bili su to prizori pakla koji su nam dali nadu da će Saddam pasti. No, naša velika očekivanja zamijenio je osjećaj da smo možda prevareni i prepušteni sami sebi«, rekla je. Nimar dodaje kako je lijepi osjećaj slobode, slobodno putovati i govoriti, zamijenio strah za vlastiti život i živote članova obitelji. </p>
<p>Eksplozije koje su i na drugu godišnjicu invazije potresale Irak potvrile su Nimarine strahove. U okolici Bagdada ubijen je policijski kapetan i još pet časnika. Na sjeveru zemlje, u Kirkuku, smrtno su stradala trojica iračkih policajaca, dok je petero ranjeno. Policajci su najčešća meta napada zbog toga što ih irački pobunjenici vide kao simbol surdnje s okupatorima.</p>
<p>Antiratni prosvjedi širom svijeta potvrđuju da je i najveći dio međunarodne javnosti duboko razočaran krvavom dvogodišnjom iračkom bilancom. Na jednom od takvih skupova, održanom u Londonu, dvojica bivših britanskih vojnika položila su ispred zgrade američkog veleposlanstva crni sanduk s natpisom »Stotinu tisuća mrtvih«.</p>
<p>Unatoč svemu, američki predsjednik George W. Bush je pokušao opravdati smrt više od 1520 američkih vojnika. Njihovim roditeljima je poručio da mogu biti ponosni na svoje poginule sinove i kćeri koji su, kako je rekao, dali doprinos američkoj sigurnosti i slobodi svijeta. »Zahvaljujući našoj akciji, sloboda je pustila korijenje u Iraku, a američki građani su mnogo sigurniji«, poručio je Bush Amerikancima u redovitom radijskom obraćanju.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>IRA ponovno prijeti</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U subotu je u blizini Londona uhićen španjolski građanin arapskog porijekla osumnjičen da je lani sudjelovao u velikom terorističkom napadu u Madridu. Britanska policija priopćila je da se radi o Moutazu Almallahu Dabasu, uhićenom na zahtjev španjolskih vlasti koje traže njegovo izručenje. </p>
<p>Dabas je uhićen 24 sata nakon što je u Madridu uhićen njegov brat, Sirijac Mohannad Almallah Dabas. Španjolsko ministarstvo unutarnjih poslova tvrdi da su se braća bavila vrbovanjem mladih islamskih ekstremista. Također se smatra da su umiješani u podmetanje eksplozija u desetak vlakova koji su vozili prema madridskoj željezničkoj postaji Atocha, pri čemu je poginulo gotovo 200 ljudi. Nakon tog terorističkog krvoprolića u ožujku 2004., pritvoreno je dvadesetak osoba protiv kojih je podignuta optužnica. </p>
<p>Odmah nakon madridskog incidenta, britanska policija pokušala je utvrditi jesu li tamošnji napadači bili povezani s Londonom. Otkriveno je, uz ostalo, da su dvojica osumnjičenih koji su kasnije poginuli u policijskoj opsadi u Madridu dva puta nazivali neki londonski broj. Najnovije uhićenje u Londonu ponovno potiče nagađanja da je u madridskom napadu možda postojala i neka britanska veza. </p>
<p>Britanska prijestolnica živi zadnjih godina u stalnom strahu od islamskih terorista. No sada se ponovo pojavila i već pomalo zaboravljena prijetnja od IRA-e i drugih republikanskih paravojnih grupa. Još od kraja 1990-ih IRA se, doduše, pridržava primirja, pa je prestala napadati i London koji joj je nekoć bio omiljena meta. Protuteroristički ogranak Scotland Yarda upozorava međutim ovih dana, na temelju podataka dobivenih od tajnih službi, da prijestolnici sada prijete tzv. Prava IRA i druge disidentske grupe koje su se otrgnule od IRA-e. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Trojka s Putinom minus Bush</p>
<p>Uvažen u Parizu, pomiren u Kijevu: Putin se može osjećati malo bolje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pariški petak i kijevska subota mogli bi se pokazati kao događaji s dalekosežnim posljedicama. Njihova poruka to već jest, a u oba slučaja ruski predsjednik Vladimir Putin bio je glavni akter.</p>
<p>Nakon bratislavskog sastanka na vrhu na kojemu je američki predsjednik Bush najprije oštro (iza zatvorenih vrata), a onda nešto malo blaže pred novinarima ukorio Putina zbog manjkave ruske demokracije, ruski se predsjednik mogao osjećati gotovo poniženim. Rusija, kojoj su od svih atributa velesile preostala samo još sjećanja, uz to je isključena iz srednjeistočnog mirovnog procesa, a i inače vjeruje da ima razloga za »napade inferiornosti«. S Bushem ove potonje probleme baš i ne može rješavati, jer što se Busheve politike tiče, Rusija nema »osjećaj inferiornosti«, ona jest inferiorna. U petak je u Parizu, međutim, Putin dobio »porciju« uvažavanja: s trojicom europskih vođa (Chirac, Schroeder i Španjolac Zapatero) mogao je razgovarati o jedinstvenom europskom kontinentu kome pripada i Rusija. Njegov domaćin Chirac pritom mu je komplimentirao rečenicama o ruskoj kulturi koja je dio europske kulture, a ruski je predsjednik, nakon što je ponosno pobrojao i »priznao« ruske umjetnike i pisce koji su stvarali europsku kulturu, predložio Europi da zajedno s Rusijom - konstruira nova oružja (ne nuklearna, dakako). Za Putinovu dušu četvorica su u Parizu rekli svoje i o Srednjem istoku, Iraku pa i Iranu, za koji je Putin rekao kako nema problema, jer da će ruski uran biti korišten samo za iransku električnu energiju, a ne nuklearno oružje. Rusija, a također i Europa - kaže »četvorka« u Parizu, pobrinut će se da se Iran uopće ne nađe u situaciji u kojoj bi mogao zloportabiti ruski uran.</p>
<p>Pariški je sastanak tako, zapravo, zavapio za političkim multiraterizmom, kao alternativi svijetu u kojemu se ne samo Rusija već i Europa osjećaju zapostavljenima pa i ugroženima američkim »one-man-showom«. Četvorica minus Bush u Parizu su zapravo već ponudili svojevrsnu protutežu međunarodnoj političkoj sceni na kojoj dominira samo jedna velesila. Putin se kod Chiraca svakako osjećao ugodnije i uvaženije nego s Bushom u Bratislavi. Da se i ne spominje da su upravo Francuska, Njemačka i Španjolska bile i ostale najglasniji oponenti američke invazije na Irak, što tom druženju daje još jednu dimenziju. Politički »okrijepljen« u Parizu, Putin je mogao u subotu lakše otići u Ukrajinu: prvi put kod Juščenka (koji je na izborima pobijedio ruskog favorita). A i Juščenku je taj susret mogao biti »politički probavljiviji«, jer mu Putin nije došao iz Moskve, već iz Pariza, dakle - sa Zapada, što je već malo bolje.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Senat odbio Busheve zahtjeve </p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američki Senat i Zastupnički dom, (Kongres), našli su se krajem tjedna, neočekivano, na dva suprotna kolosjeka. Predstavnici oba doma pod Capitol Hillom, glasovali su u istom danu za dva važna zakona, putujući na dva različita politička odredišta.</p>
<p> Izjašnjavalo se o zakonu o produžetku poreznih olakšica, po prijedlogu predsjednika Busha, te o predloženom smanjenju zdravstvenih povlastica koje se odnose na starije od 65 godina, i one bez odgovarajućeg zdravstvenog osiguranja. Ovaj drugi zakon doživljava se izrazito kao briga o siromašnima, a ne bogatim američkim građanima. </p>
<p>Kada je pak riječ o liječničkoj zaštiti siromašnih i starijih osoba, može se reći da je predsjednik tek u Senatu dobio, u najmanju ruku - žuti karton. Rasprava se u ovom domu čak pretvorila u mučnu, cjelodnevnu raspravu, koja je prema medijskim izvješćima, uz očiglednu žurbu senatora da što prije završe sjednicu radi dvotjednih Uskrsnih praznika na koje su se spremali, »na čas poprimila kaotične razmjere«. </p>
<p>Na kraju je Senat sa 52 protiv 48 glasova odbio Bushov prijedlog da skrati bilo koje povlastice Medicaida. Ta upozoravajuća poruka, predsjednika je sustigla u trenucima dok još traju njegovi pokušaji da naciji, »proda« i program reformi mirovinsko-socijalnih fondova. U svakom slučaju gotovo izravna poruka Bijeloj kući nije izostala. Tako je iz obje debate, predsjednik Bush dobio tek oko 50 posto onoga što je očekivao, a može se čak reći da je pretrpio i političku štetu.</p>
<p>Prema mnogim anketama Amerikance starije od 55 godina, koji bi u narednom desetljeću trebali ostvariti svoju zakonsku mirovinu, ponajviše brinu Bushove predložene reforme socijalnog sistema, jer one »mirišu« na privatiziranje socijalno-mirovinskih fondova. Njihov sustav se u Sjedinjenim Državama nije mijenjao u posljednjih 75 godina. Upravo tim strahom se možda može tumačiti i to što više od polovice, od ukupno 100 američkih senatora, među kojima čak i neki republikanci nisu pristali, čak na najmanje predložene promjene Medicaida. Među ostalim, bilo je riječi i o predloženom uvođenju minimalne novčane paricipacije, za inače besplatne zdravstvene usluge osobama starijim od 65 godina. Iako većinski, što mu daje predznak republikanski, Kongres međutim nije uvjerljivo pobijedio demokrate niti u jednom prijedlogu. Stječe se čak dojam da za to, ovaj put nije imao ni ambicija. Zastupnički dom izjasnio se i u korist petogodišnjeg produžetka poreznih smanjenja, ali tek uz »Pirovu pobjedu«, od samo 218 prema 214 glasova. Ipak, usvojene porezne povlastice su čak i premašile očekivanja Bijele kuće za čak 34 milijarde dolara, dostigavši ukupno 134 milijarde.</p>
<p>Senat ne samo što je ovaj put zaustavio zahuktalog predsjednika, koji kao da se još nije politički ohladio od izborne kampanje, od prošlog studenog, nego je Bushu na vrat natovario i vlastitu senatsku komisiju. Ta bi Komisija, u vremenskom periodu od narednih 12 mjeseci, tek trebala preispitati tražene promjene u programu Medicaid, kao i jednu vrstu socijalne opravdanosti traženih promjena. A to je možda ono što je Bush ponajmanje očekivao u Kongresu i Senatu gdje rebublikanci imaju većinu. </p>
<p>Erlan Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Azijska turneja u novom stilu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Poslije žustrih turneja po Europi i Srednjem istoku (11 država u šest dana), američka državna tajnica Condoleezza Rice u ponedjeljak završava jednako brzo putovanje po Aziji: u sedam dana posjetila je Indiju, Afganistan, Pakistan, Japan, Južnu Koreju i Kinu. Među brojnim temama razgovora dominirale su dvije: kako riješiti nuklearnu krizu na Korejskom poluotoku, koja - kako je rekla - ne može trajati dovijeka, te kako se nositi s rastućim utjecajem Kine. </p>
<p>U Afganistanu Rice je posebno istaknula potrebu obuzdavanja proizvodnje opijuma, ali i pohvalila vladu Hamida Karzaija da za smanjivanje uzgoja maka čini više od sviju prijašnjih režima. U Pakistanu je poticala predsjednika Musharrafa da bude skloniji demokratskim reformama i da ispuni obećanje (povučeno prošle godine) da će napustiti položaj vrhovnog vojnog zapovjednika. Musharraf se opire argumentom, da mu je vlast nad vojskom nužna za uspješno suzbijanje islamskog terorizma. </p>
<p>Iako su tradicionalni protivnici, u posljednje vrijeme doduše na putu pomirbe, Indija i Pakistan iskazivali su zajedničku želju, da im SAD ukine zabranu prodaje vojnih zrakoplova uvedenu kad su te dvije zemlje objavile da posjeduju nuklearno oružje. Rice im je »izrazila zabrinutost« zbog namjere da izgrade »plinovod mira« kojim bi iranski plin preko Pakistana išao u Indiju. </p>
<p>Od Japana Rice je tražila da ukine zabranu uvoza američke govedine (uvedena je prije 14 mjeseci kad je otkriveno kravlje ludilo u državi Washington). </p>
<p>Šesterostrani razgovori u Pekingu (sudjeluje još Rusija), u zastoju su već devet mjeseci, a Kinezi kao domaćini i glavni posrednici bitni su za dogovor o nastavku. Iako Washington od Pekinga traži pomoć za obuzdavanje Sjeverne Koreje, istodobno mu iskazuje i nezadovoljstvo zbog upravo usvojenog kineskog protusecesionističkog zakona protiv Tajvana. Svojom letećom turnejom Rice je u prvom redu željela predstaviti sebe i novi stil State Departmenta. A stil će biti znatno tvrđi nego njenog prethodnika Colina Powella. Ali i vjerodostojniji, jer je bliži Bushu. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Jordan za blaže zahtjeve prema Izraelu</p>
<p>ALŽIR</p>
<p> - Arapski ministri vanjskih poslova pristali su ponovno aktivirati ponudu za normalizaciju odnosa s Izraelom, ali uz uvjete koje je židovska država u povijesti višekratno odbijala.</p>
<p>Pokretač inicijative bio je Jordan, koji je arapskim ministrima vanjskih poslova, okupljenima u Alžiru na pripremnom sastanku za arapski summit sljedećeg tjedna, predložio ublaženu verziju tri godine stare arapske mirovne inicijative iz Bejruta. </p>
<p>Jordanski ministar vanjskih poslova Hani al-Mulki je, naime, smatrao da bi ublažena varijanta te rezolucije bila prihvatljivija javnom mnijenju u svijetu i Izraelu. Međutim, njegove kolege iz arapskih zemalja ostali su čvrsto na starim stajalištima i prihvatili gotovo identičan tekst staroj ponudi. </p>
<p>Ona uključuje zahtjev za izraelskim povlačenjem s okupiranih područja u ratu 1967. godine i uspostavu palestinske države s Jeruzalemom kao glavnim gradom. Prije tri godine Izrael je mirovnu ponudu sa sličnim zahtjevima glatko odbio.</p>
<p>Inače, jordanski kralj Abdullah II. neće sudjelovati na arapskom summitu u Alžiru zbog ranije dogovorenih obveza. [Reuters/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Drugo ime rent-a-cara</p>
<p>Vozač »toyote yaris« plaćao je najamninu za automobil Hypo-Leasingu, a kad je trebao platiti zadnju – otkupnu vrijednost, dočekalo ga je golemo razočaranje. Ispostavilo se da mora platiti i PDV, koji se u ugovoru uopće ne spominje, a da bi ga »natjerali« da otkupi vozilo, vozača su pokušali uvjeriti da ga, bez obzira na suprotne tvrdnje u ugovoru, ne može vratiti</p>
<p>Ne tako davne godine 2002. autokuća Hojan objavljuje oglas za nevjerojatno povoljnu akciju pri kupnji vozila »toyota yaris« s klimom. Za samo 6800 eura. Na leasing i bez jamaca. Poznato je, naravno, da je jamce nemoguće naći, pa je oglas zvučao i te kako primamljivo. U autokući, međutim, vozač »yarisa« odmah shvaća da cijena vozila doista i jest 6800 eura, ali to je samo onaj dio koji se plaća u ratama, jer nakon toga mora platiti još sitniš od 5843 eura želi li postati i vlasnik vozila. Unatoč tom marketinškom triku, pristaje na takve uvjete da bi se vozio u novom automobilu. I uživa u njemu tri godine. Mazi ga i pazi. Vozi redovito na servise i otplaćuje na dan svojih 36 najamnina. </p>
<p>I dođe dan posljednje rate. Prema sklopljenom leasing ugovoru još 5843 eura. Ali tu priča poprima sasvim drukčiji i neočekivani epilog. Posljednja rata postaje 7343 eura, jer, eto, mora se platiti i PDV ( čijih je propisanih 22 posto u stvari manje od traženog iznosa ). Do tada uplaćene rate zahvaljujući kamatnim stopama narasle su sa 6800 reklamiranih na 9144 eura. I tako za »toyotu yaris«, automobil koji u autosalonu stoji manje od 12.000 eura, osoba iz naše priče mora platiti – 16.487, umjesto očekivanih 14.978 eura. </p>
<p>Kad bi to bio kraj priče, dalo bi se zaključiti da je netko prevaren za moguće i probavljivih 1500 eura. No, to nije sve.</p>
<p>»Ulazeći u priču o leasingu, dobio sam odgovor da za tri godine, kad otplatim svih 36 'najamnina', mogu ili vratiti vozilo, ili to vozilo zamijeniti novim te nastaviti plaćati 'najamnine', ili otkupiti vozilo. Nisam namjeravao vraćati vozilo, ali budući da je cijena do te mjere narasla da sam umjesto 'yarisa' mogao kupiti 'corollu', logičan je bio i moj odgovor ljudima iz Hypo-Leasing Kroatiena: vratit ću vam vozilo, jer u mom ugovoru PDV se ne spominje«, priča ogorčeni vozač »yarisa«. Ali u leasing kući ga je, međutim, dočekao nevjerojatan referentov odgovor: »Vozilo ne možete vratiti, jer autokuća Hojan više ne postoji. Možete se javiti drugoj autokući, današnjim zastupnicima Toyote, koji će nama isplatiti vaše vozilo, a vi ste dužni od njih preuzeti novo vozilo i s nama potpisati novi ugovor o operativnom leasingu. Ako vam je još do suradnje s nama…«.</p>
<p>I što sada? Platiti više od očekivanoga ili uzeti novo vozilo? Uz savjetovanje s odvjetnikom, ispostavlja se da to ipak nisu jedina rješenja: ugovor otkriva svoje pravo lice. Naime nigdje u njemu ne stoji rečenica »postajete vlasnikom vozila«. Spominje se iznos 5843 eura (bez PDV-a), ali ne i vlasništvo! Nadalje, u ugovoru nema spomena autokuće Hojan, nego je sve utemeljeno na odnosu davatelj leasinga – korisnik leasinga. Drugim riječima, priča o novoj autokući i ponovnom ugovoru s leasing kućom potpuno je besmislena. Automobil se – može vratiti. Kupac ljut i razočaran donosi tu odluku. Kad je prije tri godine Hojan u suradnji s Hypo-Leasingom pokrenuo tu akciju, »toyote yaris« naglo su preplavile naše ceste. Stoga je vjerojatno da se takvi problemi u toj leasing kući svakim danom gomilaju. A nesretnik iz naše priče sigurno nije jedini bez neočekivanih 1500 eura kojemu je lakše odustati od vozila koje je pazio tri godine i u njega ulagao negoli ući u novi kredit i daljih godinu, dvije otplaćivati rate uvećane za kamatne stope. Da ne spominjemo i najgore – isti »yaris« za koji leasing kuća traži 7343 eura na slobodnom tržištu danas vrijedi gotovo tisuću eura manje.</p>
<p>Juraj Cvenić, voditelj pravnog odjela Hypo-Leasing Kroatien</p>
<p>Prije svega, treba istaknuti da je ovaj primjer jedini takav u mojoj desetogodišnjoj karijeri u HLK. Bilo je i prije sličnih situacija, ali niti jedan klijent nije želio vratiti automobil, već je ili reprogramirao dug s nama, ili se pronađu novi korisnici koji preuzimaju leasing.</p>
<p>U konkretnom slučaju nije bila plaćena jamčevina, a klijent se odlučio na povrat vozila jer mu se zadnja rata činila prevelikom. Što se tiče cijene iz ugovora i razlike kod zadnje rate, to je naprosto tako. Prema ovakvom ugovoru operativnog leasinga, načelno vam leasing kuća ne mora prodati automobil nakon što ugovor istekne. To nigdje u ugovoru ne stoji. Kupci bi se ipak trebali bolje informirati kad nešto potpisuju, jer se automobil može kupiti i na druge načine. Npr. putem klasičnog zajma, koji onda ima drukčije klauzule i uvjete.</p>
<p>Što je leasing?</p>
<p>»Leasing dolazi od engleske riječi 'to lease', što u prijevodu znači iznajmiti«, objašnjava odvjetnik Alen Pešušić, stručnjak za probleme s leasingom. »To je sporazum potvrđen pismenim ugovorom koji dopušta najmoprimcu (korisniku leasinga) korištenje imovine bez prijenosa isprava o vlasništvu. Kad govorimo o leasingu, ne govorimo o najamnom odnosu nego o specifičnom odnosu koji se potvrđuje Ugovorom o leasingu koji nije taksativno naveden Zakonom o obveznim odnosima, osim kao prodaja sa zadržavanjem prava raspolaganja, odnosno prava vlasništva. To je specifičan pravni odnos koji ima elemente najma i kupnje. Kod leasinga vlasništvo prelazi na korisnika leasinga tek nakon »najamnog« roka, odnosno po isteku roka otplate«.</p>
<p>Budući da je u slučaju koji opisujemo riječ o operativnom leasingu, Pešušić nam objašnjava o čemu je riječ. »Operativni leasing je podvrsta leasinga koji nema pravno značenje nego ga kao takvog koriste leasing kuće. To je vrsta leasinga koji nije financijski i ima obilježja najma u kojem mjesečna najamnina ulazi u trošak poslovanja pa ga zato vrlo često koriste pravne osobe, a predmet leasinga se otpisuje u knjigama davatelja leasinga. Ugovor se zaključuje na manje vremensko razdoblje i ne predviđa otkup objekta leasinga. Operativni leasing se naziva i poslovnim leasingom pa sama riječ kaže da nije pogodan za fizičke osobe«.</p>
<p>Pri preuzimanju predmeta leasinga nužno je potpisati ugovor. »Ugovor o leasingu je autonomni ugovor privrednog prava koji se razvio u međunarodnoj poslovnoj praksi. Njime se osiguravaju moderni načini financiranja investicijskih dobara i korištenja tih dobara. U našem pravu leasing nije uređen Zakonom o obveznim odnosima kao imenovani (tipični) ugovor. To je ugovor kojim se najmodavac/davatelj leasinga obvezuje dati neku pokretninu - vozilo, stroj ili plovilo - koja predstavlja predmet ugovora najmoprimcu/korisniku leasinga, koji može biti fizička ili pravna osoba, dok se ovaj potonji obvezuje plaćati ugovorenu najamninu. U ugovoru se, međutim, nigdje ne spominje vlasnik po okončanju ugovora, jer je to specifičan oblik ugovora koji ima karakteristike ugovora o najmu i ako se u ugovoru ne precizira da najmoprimac/ugovaratelj leasinga ne postaje vlasnikom pokretnine istekom roka otplate, tada najmoprimac neće postati vlasnikom pokretnine, mada se isto može odrediti ugovorom o leasingu.</p>
<p>Što je s otplatom leasinga u slučaju da se vozilo zapali?</p>
<p>Ako se vozilo uništi, velika je razlika smatra li se ugovor o leasingu ugovorom o kupoprodaji ili o najmu vozila. Budući da su sva vozila u leasingu kasko osigurana, davatelj leasinga se namiruje iz vinkulirane police (pravo prvenstvene naplate po polici) nekog od osiguravajućih društava, a korisnik leasinga, ako bi bila riječ o ugovoru o najmu vozila, ne bi imao posebnih prava iz ugovora o leasingu. Ako se, pak, ugovor smatra ugovorom o kupoprodaji ovisno o razlogu i opsegu oštećenja vozila, imao bi pravo raskinuti ugovor zbog materijalnog nedostatka prodane stvari te pravo na povrat do tada uplaćena novca.</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Ovisnost o nikotinu</p>
<p>Cigareta, za koju se prije mislilo da odaje mirnoću, povjerenje i staloženost, zapravo prikriva nervozu i slabost</p>
<p>Kuga dvadesetog stoljeća ili samoubojstvo na rate, neki su od izraza kojima neki autori i liječnici, nazivaju cigarete, sve manje društveno prihvatljiv porok. Nakon što je Italija restriktivnim zakonom zabranila pušenje na svim javnim mjestima, isto je učinila i Kuba. Domovina cigareta također je nedavno zabranila pušenje na većini radnih mjesta, a zabranjena je i prodaja duhanskih proizvoda u blizini škola. Takvu je odluku navodno inspirirao Fidel Castro koji je još 1986. godine iz zdravstvenih razloga prestao pušiti. </p>
<p>Prema nekim procjenama, u toj zemlji svake godine od bolesti koje su posljedica pušenja umre 6000 ljudi. I dok se u Hrvatskoj, u kojoj je u nekim javnim ustanovama, već zabranjeno pušenje, priprema nacrt izmjene zakona o ograničavanju upotrebe duhanskih proizvoda, zapitali smo se što je to u duhanskom dimu da ga se - unatoč svemu napisanom o njegovoj štetnosti i unatoč pozamašnoj listi bolesti koje izaziva - samo rijetki odriču.</p>
<p>Cigarete osim što postaju navikom, stvaraju emocionalnu i tjelesnu ovisnost. Nikotinski učinak na središnji živčani sustav čini pušenje ugodnim. Nikotin može ublažiti tjeskobu ili dosadu te ponukati opuštanje, a jednom kad postane navikom i samo »igranje« cigaretom umiruje. Nedostatak primamljiva duhanskog dima pak izaziva srdžbu, snažnu želju za cigaretom i promjene raspoloženja. Do tog trenutka pušači obično ne razmišljaju da bi mogli postati ovisnicima. Tek kad pokušaju prestati pušiti ili kad ostanu bez cigareta shvate da su uhvaćeni u zamku ovisnosti.</p>
<p>No razlozi zbog kojih uopće posežu za cigaretom brojni su.</p>
<p>»Jedan od razloga zašto mladi počinju pušiti je želja za odraslošću i afirmacijom u društvu. Pušenje smatraju odrazom zrelosti. Također, odrasli koji puše, roditelji i popularne osobe, imaju velik utjecaj na mlade i često su model za identifikaciju. Važan su faktor i reklame duhanske industrije koje imaju jako važnu ulogu u ohrabrivanju na pušenje«, pojasnila je prim. mr. sc. Vlasta Hrabak Žerjavić. </p>
<p>No duhanski dim, koji sadrži više od 4000 kemijskih spojeva, osim što šteti zdravlju donosi i troškove.</p>
<p>»Nikotin je dugoročno jedan od čimbenika rizika za nastanak koronarne bolesti, izaziva ovisnost i može izazvati smetnje u reprodukciji. Pušenje je osim toga i glavni čimbenik razvoja raka bronha i pluća te raka grkljana, ždrijela, usne šupljine, bubrega, mokraćnog mjehura, raka vrata maternice i nekih oblika leukemije«, rekla je prim. Hrabak Žerjavić, dodavši da je u Hrvatskoj svaki treći odrasli pušač.</p>
<p>Ipak, zbog sve veće svijesti o štetnosti duhanskog dima u svijetu i u nas, te trenda zdravog načina života, sve je manje onih koji posežu za primamljivim dimom.</p>
<p>U današnje vrijeme pušenje više nije tako atraktivno, a razne zabrane gotovo svrstavaju pušače u građane drugog reda. </p>
<p>Cigareta za koju se prije mislilo da odaje mirnoću, povjerenje i staloženost, zapravo prikriva nervozu i slabost.</p>
<p>Odvikavanje pomoću hipnoze</p>
<p>Hipnotizer Darko Rauš iz Poreča u 20 minuta tretmana odvikava ljude od te štetne navike. »Tretman hipnozom traje 15 do 20 minuta. Nakon što hipnotiziram osobu, podsvijesti šaljem podatke da je ona nepušač. Poslije ta osoba može pomisliti na cigaretu ali će mali mozak slati impulse i ona neće zapaliti«, rekao je Darko Rauš.</p>
<p>Postotak izlječenja u njegovih je pacijenata viši od 90 posto.</p>
<p>»Ljudi me nakon tretmana zovu i zahvaljuju, jer sam im pomogao da prestanu pušiti«, kaže Rauš, dodajući kako je važno da svi koji dolaze na tretman žele prestati puštiti. </p>
<p>No, napominje, trebali bi ga nazvati ako im nakon tretmana dođe želja da ponovno zapale. </p>
<p>»Nakon što smo prvi put uspostavili telepatsku komunikaciju, ako se pojavi želja za cigaretom možemo je odagnati telefonski«, rekao je Rauš.</p>
<p>Antonija Jurica</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Kultni horori opsjednuli Hollywood</p>
<p>Nakon devedesetih, u kojima je prevladavao tinejdžerski horor, Hollywood se sada okrenuo kultnim klasicima i japanskoj školi</p>
<p>Da je hollywoodska originalnost u krizi opće je poznata stvar. Filmske prilagodbe stripova u posljednjih su nekoliko godina preplavile kinoplatna. U nedostatku svježih ideja, hollywoodska tvornica snova posegnula je i za videoigrama.</p>
<p>Ali svježih ideja nema ni u jednom od najprezrenijih filmskih žanrova. Riječ je, dakako, o hororu, odnosno filmovima strave i užasa.</p>
<p>Tako smo u posljednje vrijeme odgledali nekoliko remakeova kultnih filmova strave iz sedamdesetih. »Teksaški masakr motornom pilom« nova je verzija istoimenog niskobudžetnog horora Tobea Hoopera iz 1974. godine. Budući da se original smatra jednim od klasika žanra, mnogi su njegovi poklonici sa skepsom dočekali novu verziju. Ipak, glavni (anti)junak Leatherface (Kožno lice) i njegove žrtve atraktivni su i nakon trideset godina, jer je film iznenađujuće ostvario veliki uspjeh na blagajnama, a ni kritike nisu bile loše.</p>
<p>»Zora živih mrtvaca«, remake čuvenog filma Georga A. Romera iz 1979. godine, također je vrlo dobro prošao na blagajnama. Njegov je umjetnički uspjeh bio nešto manji jer, Zack Snyder, redatelj nove verzije, ipak se ne može uspoređivati s majstorom poput Romera.</p>
<p>Hollywoodski producenti ne posustaju, tako da je već najavljena nova verzija »Magle«, Johna Carpentera iz 1980. godine (trenutačno u kinima igra nova verzija još jednog njegova klasika »Napad na policijsku stanicu«).</p>
<p>Uvidjevši činjenicu da novi nastavci beskrajnih franšiza poput »Noći vještica«, »Petka 13.« i »Strave u Ulici brijestova« više ne donose toliki profit, hollywoodski moćnici okrenuli su se i dalekom istoku, točnije Japanu. </p>
<p>»Krug« je u Japanu ostvario rekordnu gledanost, pa je bilo samo pitanje vremena kada će ga se dohvatiti i Hollywood. Američka verzija također je bila veliki hit (više do 120 milijuna dolara zarade samo u Americi), tako da nas uskoro očekuje i nastavak. Režije drugog dijela prihvatio se Hideo Nakata, autor japanskog originala.</p>
<p>Još jedan Japanac dobio je prigodu za transfer. </p>
<p>Riječ je o Takashi Shimizu i njegovu »The Grudge«, koji stiže u naša kina. Američka verzija, u kojem glavnu ulogu tumači Sarah Michelle Gellar (popularna Buffy) već je na domaćem terenu prešla granicu zarade od 100 milijuna dolara, pa vjerovatno ni na njegov nastavak neće trebati dugo čekati.</p>
<p>Nakon devedesetih, u kojima je je prevladavao tinejdžerski horor, Hollywood se sada okrenuo kultnim klasicima i japanskoj školi. Očito je da ćemo na pojavu neke nove, krvave ikone tipa Michaela Myersa ili Freddyja Kruegera, morati pričekati još neko vrijeme.</p>
<p>Strava i užas ...</p>
<p>- Među poklonicama filmova strave provedena je anketa s kojim bi od trojice poremećenih ubojica provele noć. U konkurenciji Michaela Myersa (»Noć vještica«), Jasona Voorheesa (»Petak 13.«) i Leatherfacea, junak »Teksaškog masakra motornom pilom« izabran je kao najpoželjniji.</p>
<p>- Neka od danas priznatih glumačkih imena upravo su u takvim filmovima počela svoju glumačku karijeru. Johnny Depp u »Stravi u Ulici brijestova«, a Kevin Bacon u »Petku 13.«</p>
<p>- Ime Laurie Strode (koju nemilosrdno progoni Michael Myers) zapravo je bilo ime bivše djevojke redatelja Johna Carpentera.</p>
<p>- Ari Lehman, koji je u prvom »Petku 13.« glumio malog Jasona, nikada se više nije vratio glumi.</p>
<p>Marijan Brala</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Policija »ekspresno« riješilaotmicu slovenskog državljanina </p>
<p>Motiv otmice - »neraščišćeni poslovni odnosi«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbog sumnje da su u srijedu, zbog navodnog duga, oteli 31-jednogodišnjeg Slovenca Andreja M. iz Brežica, zagrebačka policija je u petak uhitila dvojicu mladića starih 25 i 20 godina te ih kazneno prijavila i prepratila dežurnom istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda. Njihov navodni nalogodavac 37-godišnji D.B. još uvijek je u bijegu i za njime se intenzivno traga. Policija je o čitavom događaju obaviještena u petak, kada je 31-godišnja djevojka došla u policijsku postaju na Trnju te prijavila da joj je prijatelj iz Slovenije otet. Naime, kako je ispričala policajcima, ona se s njim dan ranije trebala naći na kavi, no kada se on nije pojavljivao zvala ga je na mobitel. On se javio, no tvrdio je da ne može doći izbjegavajući konkretne odgovore na djevojčina pitanja o tome gdje se trenutno nalazi, a u jednom trenutku na mobitel se javio i nepoznati muški glas. Djevojka je zatim nazvala i njihovog zajedničkog prijatelja u Sloveniji, Damira P., koji joj je rekao da je Andrej otet te da će on za njegovu otkupninu platiti 5000 eura, no djevojci nije rekao tko ga je oteo i zašto. </p>
<p>Nakon zaprimljene kaznene prijave policijski istražitelji su počeli kriminalističku obradu, i odmah kontaktirali svoje slovenske kolege iz Krškoga. Policija je na osnovi saznanja o nekim poslovnim suradnicima Damira P. počela sumnjati da bi iza otmice mogao stajati D.B. iz Zaprešića, osoba poznata zbog kaznenih djela vezanih poglavito uz krađe i šverc automobila. Istražitelji su također doznali da je Damir P. već platio 5000 eura, te darovao »mercedes« kako bi otkupio Andreja M., no otmičarima to nije bilo dovoljno te ga nisu pustili tražeći više novca. Temeljitim provjerama došlo se do saznanja da bi se oteti muškarac mogao nalaziti u iznajmljenom stanu kojeg koristi osumnjičeni D.B. zbog čega je ispred zgrade u Ulici Marina Tartaglie na Malešnici organizirano motrenje stana i već u večernjim satima policajci su ugledali Andreja M. kako u pratnji dvojice mladića izlazi iz spomenutog stana, nakon čega su mladići uhićeni, a Andrej M. oslobođen. On je kasnije u razgovoru s policajcima ispričao da su ga ugurali u kamion te ga odvezli u stan. </p>
<p>Dvojici uhićenih, koji se brane šutnjom, istražni sudac je u subotu odredio 48 satno zadržavanje zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke i posebno teških okolnosti djela. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Nožem ubila supruga</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – U noći na subotu, između 3.30 i 4 sata na adresi Put pudarice 13 na zadarskom predjelu Bili Brig, dogodila se teška obiteljska tragedija u kojoj je 27-godišnja Ana Magaš velikim kuhinjskim nožem ubila svog supruga Lucijana Magaša (33), inspektora u zadarskoj Tankerskoj plovidbi. Hitna pomoć stigla je na mjesto nesreće nakon poziva susjeda koji su čuli buku u stanu te prevezla teško ozlijeđenog Lucijana Magaša u zadarsku Opću bolnicu, gdje je ubrzo preminuo od ubodne rane nožem koju mu je supruga zadala na desnoj strani leđa, koja je nedugo nakon privođenja priznala ubojstvo. Istražni sudac Vladimir Mikolčević nam je rekao da policija provodi obradu nad Anom Magaš, inače vlasnicom kozmetičkog salona. Policija još istražuje što je prethodilo ubojstvu. Susjedi su ispričali istražiteljima da je svađa između supružnika počela nakon što je u subotu oko tri sata ujutro Ana Magaš pozvonila na vrata, ali Lucijan joj u početku nije htio otvoriti. Svađa je počela na hodniku što je probudilo susjede, a potom je uslijedila bujica pogrdnih riječi. Prema iskazu susjeda, ubijeni Lucijan suprugu je optužio da ju je te večeri vidio u diskoteci »Gotham« s drugim muškarcem te ju je optužio za nevjeru. Kad je pokojni Lucijan Magaš konačno otvorio vrata, između njega i Ane došlo je do fizičkog sukoba. Susjedi su čuli vriskove, lupanje vratima. Svađa je završila nakon što je Lucijan istrčao iz stana, a za njim i supruga. Nakon toga sve je utihnulo, a kad se jedan od susjeda ohrabrio i izašao iz stana, ugledao je Lucijana kako leži s nožem zabijenim u leđa. Ubodna rana bila je duboka 15 centimetara i Lucijan je već do bolnice izgubio puno krvi, a preminuo je u bolnici oko 6 sati. Lucijan Magaš bio je uspješan pomorski časnik iz ugledne obitelji pomoraca. Radio je u Tankerskoj plovidbi, u kojoj je njegov otac Joso do nedavnog odlaska u mirovinu obnašao dužnost predsjednika Uprave. Pokojni Lucijan Magaš bio je upravitelj stroja na najvećem hrvatskom tankeru »Alan«. Sa suprugom Anom i šetogodišnjim sinom Lovrom, koji je za vrijeme tragedije bio kod bake i djeda, na Bili Brig je doselio prije dvije godine. Susjedi kažu da su se supružnici često svađali zbog Aninih »izvanbračnih izleta«.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Nestao nakon sukoba s policijom</p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> – Mario Jalušić (309 iz Čakovca, tajnik Udruge peradara Hrvatske nestao je još sredinom travnja prošle godine. </p>
<p>Ni 11 mjeseci nakon nestanka o njemu se baš ništa ne zna. Nestanku su prethodili događaji koje su kod njegovih poznanika izazvali sumnju. Nekoliko dana ranije, naime, Jalušić je imao sukob s policajcima, o kojem je namjeravao obavijestiti i ministra unutarnjih poslova. U pismu koje mu je trebao poslati, potanko opisuje sve što mu se dogodilo. Početkom travnja prošle godine njega i prijatelja zaustavila ih je policija.</p>
<p>« Prijatelj je dao dokumente, nakon čega su ga policajci alkotestirali i utvrdili mu 0, 4 promila. Ja sam rekao da možemo kući, na što mi je policajac naredio da se vratim u auto, a pritom me i gurnuo, pa smo se malo zakačili. Odmah su mi stavili lisice, a jedan me počeo udarati pendrekom. Drugi policajac ga je pitao: »Što mu to radiš«, a ovaj mu je odgovorio: »Pusti, imam ja s njim još neke račune«, napisao je Jalušić. Nakon udaranja, vukli su ga do policijskog auta i pritom mu je jedan od policajaca izvadio protezu. Jalušić je zadobio natučenja desnog ramena, lijeve nadlaktice, glave, lica, sljepoočnice i desne bubrežne regije. Ogorčen postupcima policije, napisao je pismo, koje je dao prijatelju da ga prepiše na računalu, kako bi ga mogao poslati ministru. Tražio je i odgovornost nasilnih policajaca, a namjeravao je podnijeti i kaznenu prijavu. Jalušić je zatim nestao sa svoje farme u Ivanovcu, a pismo nikad nije došlo do ministra.</p>
<p>Policajci su tada tvrdili da ih je Jalušić sprečavao u obavljanju dužnosti i na njih fizički nasrnuo. Prilikom smještanja u vozilu, kaže se u policijskom izvješću, Jalušić je policajca udario nogom u lice, a u vozilu je nastavio udarati nogama po unutrašnjosti, pa je tom prilikom došlo do skidanja proteze. Njegova supruga posebno je sumnjičava, jer je uvjerena da njezin suprug ne bi samo tako ostavio nju i dva maloljetna sina. Sada sama skrbi o poslu i brine o 22 tisuće pilića, a ima i kredite koje valja otplaćivati. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Tužiteljstvo zanima tko je s Dedićem sudjelovao u »reketarenju«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Skoro puna dva mjeseca nakon što je policija protiv Rame Dedića (49), poznatog jer je predsjedniku Mesiću poklonio ukradenu sliku, podnijela kaznenu prijavu zbog sumnje da je od jednog zagrebačkog ugostitelja tražio plaćanje »reketa«, Općinsko državno odvjetništvo je od policije zatražilo dodatne predistražne radnje. Naime, tužiteljstvo konkretno zanima utvrđivanje identiteta preostala dva muškarca, koji su navodno 27. studenoga prošle godine zajedno s Raminim bratom Mahmutom (55) i njihovim zetom, upali u prostorije poznatog ugostiteljskog objekta na Ravnicama, te porazbijali inventar, pričinivši štetu od 10.000 kuna. Povod je bio, kako se navodi u kaznenoj prijavi, odbijanje zahtjeva Rame Dedića vlasniku restorana za plaćanjem »zaštite«, upućen dva dana ranije. Nakon provođenja dodatnih predsitražnih radnji tužiteljstvo će odlučiti hoće li protiv osumnjičenih zatražiti provođenje istrage ili će, pak, kazneu prijavu odbaciti.Dedić te njegov brat i zet, uhićeni su sredinom siječnja, te su prepraćeni na zagrebački Županijski sud, no istražni sudac nije smatrao da postoji osnova za njihovo zadržavanje, te su pušteni da se brane sa slobode. Kaznena prijava, pak, protiv njih trojice tek nedavno je uzeta u obradu, budući da nije bila riječ o pritvorskom predmetu. Dedić je postao poznat nakon što su predsjedniku Mesiću uoči izbora poklonili sliku Slavice Međeri, za koju je autorica, vidjevši je u novinama, utvrdila da je s još deset slika ukradena s njezine izložbe u travnju prošle godine. Dedić je, pak, izjavio da je sliku dobio od svojega kuma Predraga Bojića, koji ju je kupio na ulici. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Policija neće pogriješiti ako posumnja na najgore</p>
<p>Godišnje se prijavi više stotina nestanaka, ali je u najvećem broju slučajeva riječ o bijegu od kuće</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Praksa pokazuje da je veliki broj osoba koje se u policijskim statistikama vode kao nestale, zapravo mrtve«, govori nam Branko Lazarević, Vjesnikov suradnik, inače umirovljeni šef ekipe za očevide zagrebačke policije. </p>
<p>Lazarević od 2002. godine vodi rubriku »nestali« u tjedniku Arena. Do sada je radio na više od 90 slučajeva. Riješio je 20 nestanaka, odnosno našao 12 živih osoba, dok je u ostalim slučajevima utvrđeno da su nestali mrtvi. </p>
<p>Sudjelovao je, kao novinar, i u potrazi za maloljetnom Anđelom Bešlić u Sinju. Nesretna Anđela pronađena je mrtva nakon više mjeseci, a i rezultati Lazarevićevog rada na terenu pomogli su policiji da suzi krug osumnjičenika za djevojčino ubojstvo. Sudski postupak dvojici rođaka optuženih za to zlodjelo je u završnoj fazi, a policiji se od početka zamjerao nedovoljan angažman nakon što su roditelji prijavili nestanak djevojke. »Policija sigurno neće pogriješiti ako odmah pomisli na najgore i krene u ispitivanje osoba iz najbliže okoline nestale osobe«, kaže nam Lazarević i objašnjava da se u praksi pričeka koji dan jer se u velikom broju slučajeva nestanaka zapravo radi o bijegu od kuće.</p>
<p>I sudska praksa ide u prilog tezi o nesretnom kraju većine nestalih. Nedavno je na Županijskom sudu u Velikoj Gorici na 25 godina zatvora osuđen mladić koji je ubio trudnicu, inače studenticu policijske akademije, i zakopao je u šikari pokraj Save. Ubojica je otkriven tek dva mjeseca nakon djevojčina nestanka, kada je u policiji priznao što je učinio i pokazao mjesto gdje je zakopao žrtvu. Zanimljivo je da je policija samo dan nakon nestanka razgovarala s ubojicom, ali je on nakon obavijesnog razgovora odmah pušten, a policajcima nisu bile sumnjive ni ogrebotine koje je imao na rukama. Na istom sudu traje postupak i optuženiku za dva ubojstva, a zanimljivo je da nije pronađeno tijelo ni jedne od žrtava. Franjo Vrčković, jedna od žrtava, nestao je u ožujku 2000. godine a i dan danas se vodi kao nestali na MUP-ovoj web stranici, iako je policija podnijela kaznenu prijavu zbog njegova ubojstva. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Dragan Marčinko novi predsjednik Uprave Belja </p>
<p>Ivica Todorić bit će predsjednik Nadzornog odbora Belja, a dosadašnji predsjednik Uprave Ivica Vrkić postat će član NO-a</p>
<p>MECE</p>
<p> - Belje od ponedjeljka, 21. ožujka započinje s temeljitim restrukturiranjem, odnosno potpuno novom organizacijom i upravljanja i tehnologije tvrtke, a u budućnosti će biti usmjereno na prehrambenu industriju i poljoprivredu. Najavio je to predsjednik Agrokora Ivica Todorić, čija je tvrtka u petak i službeno postala većinskim vlasnikom Belja i PIK-a Vrbovec.</p>
<p>»Nakon privatizacije ovih PIK-ova, Hrvatska je gotovo potpuno riješila svoje probleme te vrste, a neka društva koja su preostala marginalni su teret. Hrvatskoj sada predstoji omogućiti nam da se pripremimo za ulazak u Europsku uniju«, dodao je Todorić.</p>
<p>Istaknuo je da će u mesnoj industriji biti zastupljene prepoznatljive beljske robne marke, finalne prerađevine, potom linija proizvodnje Kokingrada te prehrambene industrije, što se odnosi na sirne namaze i specijalne sireve koji će se podići na puno veću kvalitetu. Poslovi će se usmjeriti i na ratarstvo, svinjogojstvo, uzgoj tova junadi i mliječnih krava. </p>
<p>Kazao je da će da će se neki pogoni, poput pekarnice, zbog promjene tržišnih okolnosti morati zatvoriti, a neki izdvojiti kao posebna poduzeća. Spomenuo je i rad posebnih poduzeća Beljetransa, Remonta i Tvornice opreme, dok će trgovačkom mrežom Belja upravljati Konzum.</p>
<p>Upozorio je da su zbog podinvestiranosti pogoni u Belju zastarjeli te su potrebna velika ulaganja, kao i da treba dobro razmisliti gdje, kako i u što dalje investirati te.</p>
<p>U sljedeće dvije godine Agrokor će u Belje uložiti oko 400 milijuna kuna. </p>
<p>»Obvezali smo se nadoknaditi određene zaostatke i u određenom periodu neće biti nikakvih otpuštanja«, nastavio je predsjednik Uprave Agrokora, kazavši da će se broj zaposlenih značajno povećati u sljedećim godinama.</p>
<p>Todorić je napomenuo da će se na početku iz strateških razloga u Upravu uvesti troje zaposlenika Agrokora, a dvoje će ih biti iz Belja. Tako će novi predsjednik Uprave biti Dragan Marčinko, koji je u listopadu 2004. smijenjen s mjesta predsjednika Uprave Holdinga Đuro Đaković. Mjesto predsjednika Nadzornog odbora pripast će Todoriću, a član NO-a bit će i Ivica Vrkić, dosadašnji predsjednik Uprave Belja.</p>
<p>Naglasio je i da je u trenutku preuzimanja Belja zatečeno 250 milijuna obveza koje je Agrokor preuzeo, te da je isto toliko dugova na sebe uzela država. Uz to, u protekla dva mjeseca ostvaren je dodatni dug od 30 do 40 milijuna kuna, a prema Todorićevim riječima u odnosu na ostvareni promet u prošloj godini od 350 milijuna kuna, ove se godine planira da on bude povećan na 870 milijuna kuna.</p>
<p>Predstavnik Sindikata PPDIV-a Šimo Orešković izrazio je zadovoljstvo što će se ostvariti zahtjevi sindikata za cjelovitim Beljem, odnosno zadržavanjem svih zaposlenih.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Neto imovina mirovinskih fondova 8,44 milijarde kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Neto imovina četiriju obveznih mirovinskih fondova (OMF) potkraj veljače iznosila je nešto više od 8,33 milijarde kuna, dok je imovina četiriju otvorenih dobrovoljnih fondova (ODMF) bila 104,7 milijuna kuna, navodi se u mjesečnom izvješću Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (Hagena). U odnosu na siječanj, neto imovina OMF-ova povećana je za 2,41 posto, a ODMF-ova za 4,82 posto.</p>
<p>Najveći udio u ukupnoj neto imovini OMF-ova, 3,5 milijardi kuna, imao je AZ fond, a slijedi Raiffeisen OMF s neto imovinom od gotovo 2,6 milijardi kuna. Imovina PBZ Croatia osiguranje (PBZ/CO) fonda iznosila je 1,44 milijarde kuna, a Erste Plavog fonda 829,17 milijuna kuna.</p>
<p>AZ fond je u veljači zadržao vodeću poziciju i po broju članova - od 1,18 milijuna osiguranika obuhvaćenih drugim mirovinskim stupom, u taj je fond na kraju veljače bilo učlanjeno njih 467.422. Na drugom je mjestu Raiffeisen fond s 384.654 člana, a slijede PBZ/CO fond sa 197.239 članova te Erste Plavi fond sa 128.689 članova.</p>
<p>Među otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima (ODMF) najveći broj članova imao je Raiffeisen ODMF - 14.807 od ukupno 33.981 osiguranika u trećem mirovinskom stupu. Fond AZ profit imao je 11.994 člana, Croatia osiguranje ODMF njih 4302, a AZ benefit fond 2878.</p>
<p>Položaj na tržištu DMF-ova u veljači je isti i kada se promatra po vrijednosti njihove imovine, pa tako Raiffeisen fond raspolaže sa 72,82 milijuna kuna. Neto imovina AZ profita istodobno je iznosila 19,84 milijuna kuna, a slijede DMF Croatia osiguranje s imovinom vrijednom 6,3 milijuna kuna, te fond AZ benefit, čija je imovina iznosila 5,7 milijuna kuna. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Poljski deficit 6,8 posto BDP-a, mađarski 5,4 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Proračunski deficit opće države u EU lani je iznosio 2,6 posto BDP-a ili 270,24 milijardi eura, a dug opće države 2,7 posto BDP-a (6,51 bilijun eura), objavio je Eurostat. Javne financije pritom su najslabije u Grčkoj, čiji je proračunski manjak dosegao 6,1 posto, a dug opće države 114,8 posto BDP-a.</p>
<p>Među osam tranzicijskih zemalja članica po visini deficita najslabija je Poljska - 4,8 posto BDP-a. No poljski je deficit kao udjel BDP-a zapravo za dva postotna boda veći, jer je Poljskoj odobreno prijelazno razdoblje u kojem u deficit opće države neće u potpunosti ući i javni sustav mirovinskog osiguranja. Slično su umanjenje deficita dobili i Mađarska (0,9 postotnih bodova), Švedska (jedan postotni bod) i Danska (1,1 postotni bod). Mađarski proračunski manjak je, ne računajući umanjenje, iznosio 5,4 posto BDP-a, a dug opće države 60,7 posto BDP-a.</p>
<p>Uz Grčku, lani su maastrichtsko ograničenje proračunskog deficita na tri posto BDP-a prekršile i Njemačka i Francuska: njihov je proračunski manjak iznosio 3,7 posto. Eurostat je upozorio kako bi se to moglo dogoditi i Italiji. </p>
<p>Proračunski suficit lani je ostvarilo šest zemalja u EU, među kojima najviši - 2,8 posto - Danska. Uzmu li se u obzir i gubici mirovinskog sustava danski višak je iznosio 1,7 posto, te je tako Finska imala najviši suficit od 2,1 posto. Među tranzicijskim zemljama suficit je jedina ostvarila Estonija (1,8 posto), koja ima najniži dug opće države u EU od samo 4,9 posto BDP-a. Slijede Luksemburg sa 7,5 posto, Latvija sa 14,9 i Litva s dugom opće države od 22,9 posto BDP-a. Tranzicijske zemlje su uglavnom manje zadužene od prosjeka EU, dok dug viši od 60 posto BDP-a imaju još Italija (105,8 posto BDP-a), Belgija (95,6 posto BDP-a), Malta (75 posto), Cipar (71,9 posto), Njemačka (66 posto), Francuska (65,6 posto), Austrija (65,2 posto) i Portugal (61,9 posto). Hrvatska je 2004. završila s proračunskim manjkom od 4,9 posto BDP-a, dok je dug opće države iznosio više od 54 posto BDP-a.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Zastavin »stojadin« možda na indijskom tržištu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kragujevačka Zastava će krajem ožujka nastaviti pregovore s predstavnicima Fiata oko sklapanja »punta« u Kragujevcu. S talijanskim proizvođačem pregovara se o sklapanju 10.000 komada »punta« godišnje, kao i o prijenosu tehnologije u Kragujevac. Srbijanski mediji tvrde da su neslužbeno doznali da je Europska komisija već dala načelnu suglasnost za podršku opstanku srbijanske automobilske industrije. </p>
<p>Zastavinoj tvornici 28. ožujka u posjet dolaze poduzetnici iz Indije koji su potpisali protokol o namjeri da po principu sklapanja dijelova vrate u život Zastavin »stojadin«, inoviran i prilagođen zahtjevima indijskog tržišta. [N. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Cijene krumpira porasle 18 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tržišno-informacijski sustav u poljoprivredi zabilježio je porast cijena krumpira za prosječnih 18 posto. Krumpir se prodaje po prosječnoj cijeni od 1,49 kuna po kilogramu na veletržnicama, 2,63 kune po kilogramu na tržnicama i 1,71 kunu po kilogramu u prodavaonicama. </p>
<p>Cijene su u odnosu na prethodna dva tjedna više za 20,16 posto na veletržnicama, 15,86 posto na tržnicama i 15,85 posto u prodavaonicama. Krumpir je najjeftiniji na veletržnici i tržnici u Čakovcu te u prodavaonicama u Osijeku (0,69 kuna po kilogramu). [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>NIS pregovara o partnerstvu s Lukoilom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Srbijanska naftna industrija NIS će najvjerojatnije ovoga tjedna u Moskvi s ruskim Lukoilom nastaviti pregovore o strateškom partnerstvu, najavio je v. d. generalnog direktora NIS-A Željko Popović. Riječ je o joint venture aranžmanu prema kojem bi ruski partner trebao osigurati dugoročni investicijski kredit od 600 milijuna dolara za modernizaciju rafinerijskih postrojenja u Srbiji. </p>
<p>NIS će ubuduće od Lukoila povoljnije nabavljati sirovu naftu. </p>
<p>S Lukoilom se pregovara i o zajedničkom sudjelovanju u koncesijama, dok bi za potrebe Beopetrola NIS prerađivao 500.000 tona Lukoilove nafte.</p>
<p>»Očekujemo da se upravni odbor NIS-a i vlada Srbije uskoro izjasne o našem prijedlogu da se sa slovenskim Petrolom uđe u aranžman u kojem bi Petrol osigurao kreditnu liniju od 50 milijuna eura za modernizaciju rafinerijskih kapaciteta, a predviđen je i zajednički nastup na trećim tržištima i izgradnja zajedničkih crpki«, kazao je Popović. NIS je lani ostvario 40 milijuna dolara dobiti, a dobit bi bila 50 milijuna veća da je Vlada poštivala uredbu o usklađivanju cijena derivata s kretanjem cijene nafte na svjetskom tržištu. Prema zahtjevu MMF-a broj zaposlenih u NIS-u smanjit će se za 10 posto do 1. lipnja. [N. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Dionica Microsofta pala je 3,1 posto</p>
<p>Dionica Microsofta pala je 3,1 posto, na 24,3 dolara nakon najave novih kazni koje bi im mogla odrezati Europska komisija te smanjenja udjela dionica u S indeksu. Intel je, unatoč pozitivnim preporukama analitičara Deutsche Banka, u tjedan dana pao 3,3 posto, na 23,4 dolara. Njegov najveći suparnik AMD pao je 2,2 posto, na 16,1 dolar. [M. G.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>Skupo sporo sudstvo</p>
<p>Dosad je 540 građana, koji su se Ustavnome sudu žalili zbog odugovlačenja sudskih postupaka, od države dobilo 3,5 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog odugovlačenja sudskih postupaka, država je dosad oštećenim građanima - njih 540 - platila gotovo 3,5 milijuna kuna. Prosječno, svakom od tih građana kojem sud nije riješio predmet u razumnom roku, Ustavni sud koji je mjerodavan za rješavanje tužbi zbog dugotrajnosti, dodijelio je prosječno 6500 kuna. Odštete se isplaćuju putem Ministarstva financija, i to isključivo na zahtjev građana.</p>
<p>Međutim, sada je došlo do zagušenja Ustavnog suda ustavnim tužbama zbog dugotrajnosti postupaka, a obično su to parnični postupci, ponajviše radni i statusni sporovi, s čim se Ustavni sud teško nosi. Na primjer, Ustavni sud je 2000. zaprimio samo 64 takvih tužbi, da bi taj broj 2004. narastao na 925 tužbi, a samo u prva dva mjeseca ove godine primljeno je 257 tužbi. O progresiji broja tužbi zbog otezanja sudskih postupaka govori i podatak da Ustavni sud dnevno sada zaprimi šest takvih tužbi, dok ih je lani prosječno bilo 3,5.</p>
<p>Petar Klarić, predsjednik Ustavnog suda, kaže stoga da bi trebalo obeshrabriti potencijalne podnositelje tih ustavnih tužbi. No, napominje da će do smanjenja priljeva tih ustavnih tužbi zbog povrede prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku doći kad sudstvo postane učinkovitije. </p>
<p>»To bi trebala biti briga cjelokupnog pravosuđa i Ministarstva pravosuđa, a ne samo Ustavnog suda. Strankama treba osigurati pravno sredstvo, zahtjev, pritužbu i slično, kojim u slučaju odugovlačenja mogu zatražiti od mjerodavnog višeg suda, odnosno Vrhovnog suda, da interveniraju kod suda koji vodi postupak da se on okonča u razumnom roku. Ako je taj rok prekoračen, onda bi viši sudovi trebali odrediti rok u kojem sud treba riješiti predmet, a stranci dosuditi primjerenu naknadu« kaže Klarić.</p>
<p>Osim naknade oštećenim građanima, Ustavni sud određuje sudovima i rok u kojem trebaju okončati dugotrajne postupke, a to je obično šest mjeseci. Sve do početka ove godine, Ustavni sud nije raspolagao podacima jesu li sudovi uistinu riješili dugotrajne postupke u rokovima koji im je zadao Ustavni sud. No, tada je Ustavni sud pozvao sve sudove da za mjesec dana dostave podatke o tomu, a Klarić kaže da se većina sudova toga i pridržava. Ako sudovi nisu riješili određeni slučaj u roku, onda o razlozima moraju obavijestiti Ustavni sud.</p>
<p>Klarić podsjeća da zaštiti ljudskih prava i sloboda rješavanjem ustavnih tužbi (koje se odnose i na povrede drugih prava, a ne samo na suđenje u razumnom roku) Ustavni sud posvećuje oko 84 posto svog rada, a ostalo otpada na ocjene ustavnosti zakona, rješavanju sukoba mjerodavnosti... Ustavne tužbe, pak, za odugovlačenje postupaka dosegle su udjel od 18 posto ukupnog broja svih ustavnosudskih predmeta.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Hrvatskoj prijeti paket s Makedonijom</p>
<p>Zbog odgode početka pregovora, Hrvatska bi u EU mogla u paketu s Makedonjijom, koja bi do kraja godine mogla steći status kandidata </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog odgode početka pregovora o ulasku u Europsku uniju, Hrvatskoj prijeti opasnost da na ulazak u ovu integraciju pričeka Makedoniju, koja bi do kraja godine mogla steći status kandidata, upozorava se u izvješću londonskog The Economist Intelligence Unita (EIU) za ožujak.»Odgoda procesa ulaska Hrvatske u Uniju značit će da ona ostaje bez šansi da se ovoj integraciji priključi zajedno s Bugarskom i Rumunjskom, pod pretpostavkom da će one u Uniju ući 2007. Štoviše, dugotrajnija bi odgoda Hrvatskoj mogla donijeti paket s Makedonijom u nekom idućem krugu širenja EU-a, i to koju godinu poslije 2009.«, ističe se u izvješću analitičara okupljenih u poznatom britanskom tjedniku The Economist. </p>
<p>Dodaje se da bi Zagreb na dodjelu novog datuma početka pristupnih pregovora mogao pričekati sljedeći summit Europskog vijeća, koji će se održati u lipnju.</p>
<p> U tom slučaju, pregovori neće početi prije kraja godine ili čak kasnije, što bi za posljedicu imalo odgodu ulaska Hrvatske u EU na godinu dana.</p>
<p>Ovakav bi razvoj događaja imao negativne posljedice za hrvatski politički život, procjenjuju u The Economist Intelligence Unitu.</p>
<p> Prije svega, doveo bi do daljnjeg rasta ionako snažnog euroskepticizma, što bi se pak negativno odrazilo na popularnost vladajućega HDZ-a, koji je ulazak u EU plasirao vrlo visoko u svom programu. Rezultat svega moglo bi biti raspisivanje prijevremenih izbora, ističu analitičari EIU-a. </p>
<p>Unatoč tome, u izvješću se napominje da EU želi iskoristiti Hrvatsku kao primjer za ostale zemlje u regiji, što znatno umanjuje mogućnost realizacije ovakvog scenarija.</p>
<p>U segmentu fiskalne politike, EIU napominje kako se može očekivati da će MMF nastaviti snažno pritiskati Vladu da nastavi smanjivati javnu potrošnju ne bi li manjak u državnoj blagajni ove godine svela na planiranih 3,7 posto BDP-a. I skori početak pristupnih pregovora dodatno će pojačati pritisak na fiskus. </p>
<p>»Ulazak u EU za Hrvatsku će u kratkom roku biti skup«, zaključuje se u izvješću.</p>
<p>Hoće li u redu za Europu, Hrvatska čekati Makedoniju</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Lobiranje bez učinka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska i pitanje njezinih pregovora s Europskom unijom neće biti na službenom dnevnom redu sastanka na vrhu Europske unije koji se održava u utorak i srijedu u Bruxellesu. </p>
<p>Unatoč lobističkim naporima hrvatske strane da se o Hrvatskoj ponovo razgovara na summitu EU-a nakon što Vijeće ministara nije donijelo odluku o početku pregovora, luksemburško je predsjedništvo ocijenilo kontraproduktivnim. Diplomati EU-a kazali su Vjesniku kako bi Hrvatskoj bilo najbolje da se, umjesto lobiranja oko dnevnog reda EU-a, koncentrira na dva smjera - na prikupljanje vjerodostojnih dokaza o suradnji s Haaškim sudom i na započinjanje priprema za pregovore, što uključuje i pregled zakona i ustanovljavanje jesu li u skladu s EU-om ili ne. </p>
<p>Unatoč činjenici da su četiri zemlje tražile da se hrvatsko pitanje stavi na dnevni red summita EU-a, a onda i isprovocira rasprava o Hrvatskoj, luksemburško predsjedništvo te zahtjeve odbilo. Razlog je jednostavan; od 25 zemalja članica, čak 14 je na Vijeću ministara izrazilo mišljenje da Hrvatska ne treba početi pregovore, pa bi, smatra se u luksemburškom predsjedništvu, ponovno nametanje Hrvatske na dnevni red bilo kontraproduktivno. </p>
<p>Luksemburg nije nimalo sretan zbog činjenice da Hrvatska ne počinje pregovore ovaj mjesec, no na dnevnom redu summita sljedeći se tjedan rješavaju važne stvari. Riječ je o osjetljivoj raspravi jačanja gospodarskog rasta EU-a, ali i o raspodjeli novca iz zajedničkog budžeta. Pod točkom razno šefovi država i vlada EU-a mogli bi službenom Zagrebu poslati poruku ohrabrenja.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>POA može bez dopuštenja prisluškivati svakoga</p>
<p>U Uredbi o obvezama iz područja nacionalne sigurnosti u telekomunikacijama nekoliko je članaka koji upućuju na to da svatko, bez ikakve procedure, može biti podvrgnut tajnom nadzoru telekomunikacija.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Njemačkoj se ovih dana vodi rasprava, izazvana namjerom države da uvede oštrije mjere praćenja telekomunikacije građana (telefonskih razgovora i elektroničke pošte) ne bi li se olakšala borba protiv terorizma. Ministar unutarnjih poslova Otto Schily i ministrica pravosuđa Brigitte Zypries navodno se dogovaraju s telekomunikacijskim poduzećima o tome da se podaci o telefonskim razgovorima, SMS porukama i elektroničkoj pošti čuvaju godinu dana.</p>
<p>Njemačke telekomunikacijske tvrtke, točnije šef Deutsche Telekoma Karl Uwe Ricke zasad nije spreman na takav ustupak vlastima, nego je navodno spreman za potrebe tajnih službi čuvati telefonske brojeve i internetske adrese, na koje je korisnik išao šest mjeseci, ali bez sadržaja razgovora ili poruka.</p>
<p>Za razliku od Njemačke, u Hrvatskoj sličan propis, kakav zahtijevaju njemački političari, postoji. Riječ je o Uredbi o obvezama iz područja nacionalne sigurnost Republike Hrvatske za pravne i fizičke osobe u telekomunikacijama, koja je spomenuta u slučaju POA-ina uhođenja novinara, koje je njezin bivši ravnatelj Franjo Turek sumnjičio da su surađivali sa stranim obavještajnim službama. Uredbu je potpisao 15. svibnja 2003. tadašnji premijer Ivica Račan.</p>
<p>Na nju je upozorio član Vijeća za civilni nadzor tajnih službi Tin Gazivoda, koji smatra da bi zakonitost te uredbe trebalo ispitati. Njegov je stav da bi se to područje trebalo urediti zakonom a ne uredbom. Takvi propisi zadiru u temeljna ljudska prava i doista nije dobro da Vlada ima pravo o tome odlučivati uredbama, umjesto Sabor zakonima koji, uz ostalo, prolaze i javnu raspravu.</p>
<p>U Uredbi postoji i nekoliko članaka koji upućuju na to da svatko, bez ikakve procedure, može biti podvrgnut tajnom nadzoru telekomunikacija. Sporni članci smješteni su u odjeljak »ostali zahtjevi«. Njima se, uz ostalo, propisuje da »telekomunikacijski operateri, mrežni operateri, davatelji usluga i davatelji pristupa moraju na zahtjev Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija dostaviti podatke o svim sredstvima za komuniciranje koja su se pojavljivala na određenoj zemljopisnoj, fizičkoj ili logičkoj lokaciji u razdoblju od posljednjih 48 sati, neovisno o postojanju telekomunikacijske aktivnosti«.</p>
<p>Osim toga, Operativno-tehničkom centru za nadzor telekomunikacija mora se osigurati »ažurna povijesna baza identifikacijskih podataka o korisnicima telekomunikacijskih usluga«, a ti se podaci moraju čuvati godinu dana. Također, davatelji telekomunikacijskih i internetskih usluga na zahtjev Operativno-tehničkog centra moraju dostaviti podatke o »trenutnoj zemljopisnoj, fizičkoj ili logičkoj lokaciji sredstva za komuniciranje neovisno o postojanju telekomunikacijske aktivnosti«.</p>
<p>Dakle, jasno je da nije riječ o zahtjevu za klasičnim ispisom telefonskih poziva ili nadzorom elektroničke pošte osobe čija se komunikacija u skladu s postupcima prati, nego da tome mogu biti podvrgnuti svi koji su se zatekli na nekom mjestu. Takva mogućnost je posebno šokantna ima li se na umu da Uredba člankom 21. propisuje da se nadzor poziva primjenjuje na »subjekt tajnog nadzora, pri čemu funkcija tajnog nadzora mora osigurati: sadržaj poziva i podatke o pozivu«. I dok članak 21. spominje »subjekt tajnog nadzora«, članci u »ostalim zahtjevima« to ne spominju, dakle to bi mogli biti svi.</p>
<p>Po postojećoj Uredbi POA može prisluškivati svakoga</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Proslavljena Cvjetnica</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na Cvjetnicu, posljednju nedjelju prije Uskrsa, kojom kršćani ulaze u Veliki tjedan, nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić, predvodio je svečano euharistijsko slavlje u zagrebačkoj katedrali. </p>
<p>Prije mise kardinal Bozanić je, prema tradiciji, ispred katedrale blagoslovio maslinove i palmine grančice. Nakon toga je pozvao vjernike da se prisjete Kristova ulaska u Jeruzalem, kad ga je narod dočekao slavljenjem, čime je navijestio proslavu Kristova uskrsnuća. Nakon čitanja Evanđelja o ulasku u Jeruzalem, pjevana je Muka Gospodnja. U popodnevnim satima kardinal Josip Bozanić predvodio je na zagrebačkom Ksaveru križni put koji simbolizira put do Uskrsa preko križa. </p>
<p>Tradicionalni način slavljenja Cvjetnice među kršćanima se najprije udomaćio u Jeruzalemu u 4. stoljeću, zatim je u 9. stoljeću prihvaćen u Rimu odakle se tijekom vremena proširio cijelom Crkvom. [G. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Slovenci ne vraćaju »oštećene« CEMT-ove </p>
<p>Naši prijevoznici sumnjaju da se slovenski prijevoznici služe i »oštećenim« i novim CEMT-dozvolama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U sjedište Europske komisije ministara za promet u Parizu proteklih je mjeseci stiglo tridesetak zahtjeva slovenskih prijevoznika za izdavanje rezervnih CEMT-ova, odnosno dozvola koje im omogućavaju slobodan prijevoz roba u Europskoj uniji. U svojim su zahtjevima naveli da su im originalne CEMT-dozvole oštećene. Prema dokumentima kojima raspolaže Vjesnik, ni jedan slovenski zahtjev - njih tridesetak - nije odbijen.</p>
<p>Ta vijest pobudila je sumnje hrvatskih prijevoznika koji smatraju da, najblaže rečeno, slovenska strana opet počinje »s igrama bez granica« i to pred početak sastanka mješovite skupine za promet od koje se očekuje da riješi »kamionski rat«, odnosno problem prijevoza roba između dviju zemalja.</p>
<p>Podsjetimo, od veljače hrvatski prijevoznici, prema slovenskim propisima, mogu obavljati prijevoz tereta između Slovenije i drugih država članica EU-a samo na temelju CEMT-dozvola. Dva tjedna poslije te odluke i Hrvatska je odgovorila istom protumjerom za slovenske prijevoznike. Domaći prijevoznici zasad su zadovoljni rezultatima tog »rata« - dosad su preuzeli priličan broj poslova koje su dosad obavljali Slovenci, pa je tako jednostavnije za objasniti odakle njihove sumnje. Naime, nakon što su Slovenija i Hrvatska u veljači izvan snage stavile gotovo 6500 bilateralnih dozvola za prijevoz u treće zemlje, jedini način za izbjegavanje zabrane je posjedovanje dovoljnog broja CEMT dozvola koje će omogućiti prijevoz robe i u Hrvatskoj.</p>
<p>Naši prijevoznici sumnjaju da su slovenski prijevoznici nove CEMT-dozvole zatražili a da nisu vratili »oštećene«, odnosno da se služe i jednima i drugima jer su od početka tzv. kamionskog rata u velikim problemima, s obzirom na to da im je posao u Hrvatskoj bio dobar izvor prihoda.</p>
<p>»Mogli su to napraviti jer naši carinici rijetko provjeravaju serijske brojeve CEMT-ova«, rekao nam je prijevoznik koji je htio ostati neimenovan. Njegov kolega išao je čak i dalje spomenuvši da ne bi čudilo da slovenska strana i krivotvori dozvole. »Međutim, to je teško dokazati«, rekao je.</p>
<p>Na naš upit da je slovenski prijevoznik prije ispunjenja zahtjeva vjerojatno morao vratiti oštećenu dozvolu, naši su nam sugovornici odgovorili da možda i jest tako, ali su pitali »gdje je dokaz da je on i zaista vraćen«.</p>
<p>Iz Europske komisije ministara prometa iz čije se dokumentacije vidi da su posljednjih mjeseci slovenski prijevoznici zatražili i dobili tridesetak zamjenskih CEMT-dozvola tijekom vikenda nismo mogli dobiti potvrdu da su one oštećene zaista i vraćene, a i mobitel Milana Pintara, direktora Gospodarskog interesnog udruženja Transport iz Ljubljane, također nam je ostao nedostupan.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Danas odluka o rušenju Lazarice</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - U ponedjeljak u podne građevinska će inspekcija odlučiti hoće li se posljednja tri bespravno sagrađena kata stambeno-poslovne zgrade Lazarica na splitskim Firulama rušiti ili će se rušenje odgoditi. Prema dogovoru s nadležnim ministarstvom, postignutim prošlog ponedjeljka, investitor Lazarice, tvrtka Atrijum Spalatum, temeljem vlastitog projekta s rušenjem bi trebala započeti sama. Investitoru je građevinska inspekcija ostavila tjedan dana da iz stanova na bespravnim katovima ukloni opremu i izradi plan rušenja. Iako je plan, u suradnji sa splitskim Institutom građevinarstva Hrvatske napravljen, otvara se pitanje osiguranja gradilišta. Atrijum Spalatum, naime, u ponedjeljak treba zatražiti u najam dio javnih gradskih površina u sigurnosne svrhe. Lazarica u čiju je gradnju dosad utrošeno 28 milijuna eura ima pet podzemnih i devet nadzemnih etaža, a na sjeveroistočnom kutu ima više prostora od dopuštenoga građevinskom dozvolom. Atrijum Spalatum građevinsku dozvolu dobio je prema projektu arhitekta Vjekoslava Ivaniševića, no Lazaricu je gradio prema onome Lovre Petrovića. Ivaniševićev projekt predviđao je 43 luksuzna apartmana s 13 bazena, površine od 70 do 200 metara četvornih, a Petrovićev 67 stanova od 36 do 200 metara četvornih. Kako bi građevinsku dozvolu uskladio s novim projektom, Atrijum Spalatum je tražio njezinu izmjenu i dopunu. No, ona mu nije odobrena. U međuvremenu je uspio isposlovati da se na sjednici splitskog Gradskog vijeća nađe točka o tzv. autentičnom tumačenju odluke o izmjenama i dopunama provedbenog urbanističkog plana parka Lazarica, prema kojem je zgrada u propisanim dimenzijama, unatoč tome što je nadležno ministarstvo već bilo interveniralo zbog dijela bespravne gradnje na tom objektu. To autentično tumačenje Ministarstvo je početkom mjeseca odbacilo i najavilo rušenje. [Irena Dragičević]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050321].
|
