NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050221].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 152820 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>21.02.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Dvije trećine majki djece predškolske dobi mora raditi prekovremeno</p>
<p>Istraživanje koje je provela dr. sc. Darja Maslić-Seršić pokazuje se da su radnici najzadovoljniji u vlastitim tvrtkama te tvrtkama koje su kao perspektivnije preživjele privatizaciju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Istraživanje koje je provela dr. sc. Darja Maslić-Seršić s Odjela za psihologiju Filozofskog fakulteta Zagreb pokazalo je da gotovo dvije trećine majki djece vrtićke dobi mora dnevno raditi oko dva sata prekovremeno, s tim da im taj rad nije plaćen. Posebno zabrinjava da samo pet posto majki uspijeva naplatiti prekovremeni rad.</p>
<p>Profesorica Maslić-Seršić još od 1993. sustavno prati i zadovoljstvo poslom te druge osobine hrvatskih zaposlenika. Iskustva su, među ostalim, pokazala da mnogo radnika trpi posljedice loše provedenih tranzicijskih procesa. Tako se ispostavilo da je nemali broj radnika, zbog duboke nesigurnosti na tržištu rada, nezadovoljstvo malim plaćama znao kompenzirati »srećom« zbog besplatnoga gableca, dobroga grijanja ili dobro organiziranog prijevoza do posla. </p>
<p>Sve vrijeme otkad se provodi, istraživanje pokazuje se da su radnici najzadovoljniji u vlastitim tvrtkama te tvrtkama koje su kao perspektivnije preživjele privatizaciju, što s radnicima u državnim tvrtkama sve donedavno nije bio slučaj. Zadnji podaci govore i da su naši radnici još uvijek visoko odani tvrtkama u kojima rade. Tako je 800 visokoobrazovanih stručnjaka zaposlenih u 21-oj velikoj proizvodnoj tvrtki pokazalo da se oni u visokom stupnju identificiraju s potrebama i ciljevima tvrtke, pa se u pravilu teško odlučuju na promjenu posla, čak i kad su tvrtke u krizi. Pokazalo se i da poslodavci u pravilu te osobine nisu cijenili.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Isti novac, više pomagala i stroga kontrola</p>
<p>Novi pravilnik bit će u primjeni tek na ljeto kad završi žalbeni postupak za odbijene dobavljače pomagala / Povećana prava za pokrivala rana kod bulozne epidermolize, epiteze kojima se estetski nadomještaju izgubljeni dijelovi čeljusti, uha... / Na popisu je i elektronička šaka, antidekubitalni jastuci, nove vrste očnih proteza, pomagala za glasnice, čitač ekrana s govornom jedinicom za slijepe...</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Više pribora za korisnike inzulinskih pumpi, vrećica za stomičare, prilagođenih invalidskih kolica i, za posebne slučajeve, elektronički proteza, novosti su u novom pravilniku o ortopedskim i drugim pomagalima koji je nedavno usvojilo Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Najavljen je kao prekretnica u dosadašnjoj praksi, dugog čekanja i dokazivanja u uredima zdravstvenog osiguranja da je nekome određeno pomagalo nužno.</p>
<p>Međutim, s novim pravilnikom se u praksi ipak neće tako skoro ništa promijeniti. U HZZO-u kažu da do srpnja treba raspisati natječaje i odabrati najpovoljnije dobavljače i isporučitelje pomagala i drugih potrepština. O kakvu je poslu riječ govori podatak da HZZO sada ima ugovore s njih 460. Kad se odabere tko će dalje opskrbljivati osiguranike raznim pomagalima i izrađivati im proteze, treba očekivati žalbe onih koji su ostali bez posla. Tek nakon toga pristupa se ugovaranju. </p>
<p>Za razliku od važećeg pravilnika, novost je vrijeme u kojem pomagalo mora biti isporučeno ili napravljeno, a bit će određen i cjenik i razina kvalitete pomagala od koje se neće odstupati. </p>
<p>Novim pravilnikom predviđena je, međutim, mnogo veća i stalna kontrola korištenja pomagala, kaže dr. Mirjana Ptičar, voditeljica Službe za zdravstvenu zaštitu, koja je bila na čelu komisije za njegovu izradu. Isto vrijedi i za kontrolu propisivanja pomagala.</p>
<p>Ubrzavanje postupka dodjele i dobivanja pomagala - što su najavili čelnici HZZO-a - osigurat će se, kaže Ptičar, »poboljšanim ustrojem u uredima zdravstvenog osiguranja«. Dr. Marko Reljanović, pomoćnik direktora HZZO-a za nadzor i kontrolu ugovornih subjekata, smatra da osiguranici i sada brzo dobivaju pomagala, ako su uredno propisana i dokumentirana. Invalidska kolica dobivaju se, na primjer, u najviše 15 dana.</p>
<p>Cilj oštrije definiranih indikacija je sprječavanje zloporaba, kojih je bilo mnogo, kažu naši sugovornici. Koliko, teško je reći bez prebrojavanja postupaka u kojima se odbijeni žale, no Reljanović kaže da su u najvećem broju slučajeva žalbe neopravdane.</p>
<p> Budućim korisnicima trenutačno je najvažnije da su neka prava povećana, na primjer za pokrivala rana kod bulozne epidermolize, epiteze kojima se estetski nadomještaju izgubljeni dijelovi čeljusti, uha, itd. Invalidska kolica sada se dijele u više kategorija (za aktivne i pasivne osobe s invaliditetom, specijalno prilagođena kolica, kolica za terminalne bolesnike, itd).</p>
<p> Na popisu je i elektronička šaka, ovisno o dobi i aktivnosti onog kojem je potrebna, antidekubitalni jastuci, ovisno o fazi bolesti i indikacijama, nove vrste očnih proteza, pomagala za glasnice, čitač ekrana s govornom jedinicom za slijepe.</p>
<p>Inzulinska pumpa koja revolucionira doziranje inzulina i koja posebno zanima dijabetičare nije na popisu pomagala (kao primjerice ni umjetna pužnica), nego je u drugom pravilniku, a može je propisati samo liječnik na klinici. Čitač ekrana i elektronička bilježnica za slijepe, te faks-uređaj za gluhe namijenjen je korisnicima, na primjer, za vrijeme školovanja. Kod urogenitalnih teškoća osigurana je veća raznolikost pomagala u kombinaciji pelena, katetera, kondoma i vrećica za urin. Umjesto samo 400, sada je moguće dobiti i 1200 pelena na godinu. Bolniji dio ostvarenja pravilnika su financije, jer sve novosti treba ugurati u lanjski okvir od oko 400 milijuna kuna. Discipliniranim trošenjem to je možda moguće, ali lani je potrošeno za 100 milijuna kuna više nego godinu prije.</p>
<p>U HZZO-u su se, kažu, trudili osigurati što više pomagala, unatoč financijskom ograničenju. Tako će do više pribora doći i stomičari, oni koji nose razne katetere i druga pomagala. Bit će i izuzetaka ako ih predloži liječnik, ovisno o prirodi i fazi bolesti, a novac će namaknuti strogim odabirom kako se ne bi trošilo više nego je nužno.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Slovenija nema gdje proglasiti svoj ekološki pojas</p>
<p>Takav eventualni potez Slovenije bio bi u suprotnosti s međunarodnim pravom i bez ikakva stvarnog učinka što proizlazi i iz činjenice da je Slovenija samu sebe u izjavi UN-u definirala kao »državu u nepovoljnom geografskom položaju« čije je državno područje (teritorijalno more) zatvoreno državnim područjima (teritorijalnim morima) Italije i Hrvatske te stoga nema epikontinentalni pojas niti može proglasiti gospodarsku, ekološku ili bilo kakvu drugu zaštićenu zonu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Talijanske pripreme za proglašenje zaštićenog ekološkog pojasa u morima koji okružuju tu zemlju, pa tako i u Jadranu, opet su u Sloveniji otvorile stare dvojbe vezane uz širenje jurisdikcije na moru. Iako je tamošnjem premijeru Janezu Janši, kako je rekao, iz Rima obećano da Italija svoj zaštićeni pojas neće proglasiti »jednostrano«, iz Ljubljane stiže sve više glasova iz kojih proizlazi da se Talijani baš i neće previše konzultirati s njima o tom pitanju. Svjesni da u vezi s tim ništa bitno ne mogu učiniti, Slovenci su ovih dana opet aktualizirali ideju o mogućem proglašenju slovenskog zaštićenog pojasa na Jadranu.</p>
<p>Najprije je to, prije nekoliko dana, najavio neimenovani izvor iz tamošnjeg ministarstva vanjskih poslova da bi dan kasnije to potvrdio i slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel izjavom da će i Slovenija »vjerojatno proglasiti svoj ekološki pojas u Jadranu«. Rupel je pritom upozorio i da je hrvatski Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP) »prejudicirao« granicu na moru sa Slovenijom dok to s talijanskom ekološkom zonom - nije slučaj. </p>
<p>Problem je, međutim, sa slovenskim zaštićenim pojasom u tome što se on nema gdje proglasiti. Slovenija je, naime, samu sebe u izjavi UN-u (prilikom prihvaćanja Konvencije UN-a o pravu mora) sredinom devedesetih definirala kao »državu u nepovoljnom geografskom položaju« čije je državno područje (teritorijalno more) zatvoreno državnim područjima (teritorijalnim morima) Italije i Hrvatske te stoga nema epikontinentalni pojas niti može proglasiti gospodarsku, ekološku ili bilo kakvu drugu zaštićenu zonu. To su 1996. ponovili i slovenski stručnjaci za međunarodno pravo Iztok Simoniti i Marko Sotlar, ustvrdivši da Slovenija nema izravan kontakt s otvorenim morem pa samim time nema epikontinentalni pojas niti pravo na isključivu ekonomsku zonu (gospodarski pojas). To isto je stajalo i u slovenskom pomorskom zakoniku sve do prije dvije godine, kada je promijenjeno te se sada tvrdi da i Slovenija ima to pravo. Međutim, mijenjanjem internog zakonodavstva ne mijenja se i geografski položaj jedne zemlje odnosno njezine državne granice.</p>
<p>Dakle, prema međunarodnom pravu odnosno Konvenciji UN-a o pravu mora, Slovenija spada u onu skupinu zemalja (ima ih oko tridesetak) koje ne mogu proglasiti svoje zaštićene pojaseve jer jednostavno nemaju gdje. Ako bi to slovenska politika i učinila, kako su u više navrata kazali pravni stručnjaci, to ne bi izazvalo nikakve stvarne učinke.</p>
<p>Zbog takve geografske pozicije »dežele« ni Hrvatska kada je proglašavala svoj ZERP, a sada ni Italija kada se priprema proglasiti ekološki pojas, nemaju potrebu razgraničavati te svoje pojaseve sa Slovenijom.</p>
<p>Italija, naime, sa Slovenijom na moru ima jasnu državnu granicu utvrđenu Osimskim sporazumom (to je crta sredine u Tršćanskom zaljevu) na kojoj se dodiruju slovensko i talijansko teritorijalno more. Hrvatska i Italija, također, prema tom sporazumu imaju jasnu državnu granicu gdje se dodiruju njihova teritorijalna mora dok na sredini Jadrana vrijedi razgraničenje epikontinentalnih pojaseva između Italije i bivše SFRJ prema sporazumu iz 1968. Na toj crti će biti i dodir hrvatskog ZERP-a odnosno talijanskog ekološkog pojasa kada se on proglasi.</p>
<p>Što se tiče Hrvatske i Slovenije, kako morske granice između dviju republika u bivšoj SFRJ nije bilo, prema Konvenciji UN-a o pravu mora, do drukčijeg dogovora kao privremena linija razgraničenja između dviju država uzima se crta sredine. Zanimljivo je da su i Talijani u svom nacrtu zakona o ekološkom pojasu kazali da do dogovora sa susjednim državama granica te zone treba ići - crtom sredine. I na toj osnovi bi uskoro mogao uslijediti kraj priče o zaštićenim zonama u Jadranu. Hrvatska već ima svoj pojas, Italija će uskoro dobiti svoj, dok će Sloveniji, po svemu sudeći, ostati samo političke rasprave o tome tko je kriv da se uzalud potrošila tolika energija a da na kraju nije postignut rezultat.</p>
<p>Na kraju treba ponoviti da bi Italija već sada proglasila puni sadržaj gospodarskog pojasa koji uključuje i ribolovnu zonu da joj nije u interesu, zbog njezine goleme ribarske flote, što se nas tiče, ribariti u Jadranu sve do hrvatskog teritorijalnog mora, dakle, svega 12 milja od naše obale.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Talijanska opomena i Hrvatskoj i Sloveniji</p>
<p>Rasplet priče o zaštićenim pojasevima u Jadranu pokazuje tko je važan politički čimbenik na ovom području, a tko su ipak samo male državice.</p>
<p>Pod izlikom da zagovara europski način zaštite mora od ekoloških opasnosti i održivog ribolova, Italija se prošle godine, uz suglasnost Slovenije, usprotivila hrvatskom širenju jurisdikcije na Jadranu. Tako smo pod njihovim pritiskom najprije umjesto gospodarskog pojasa proglasili njegov derivat, ekološko-ribolovnu zonu, da bi na kraju od primjene pravnog režima i takve zone izuzeli zemlje EU-a.</p>
<p>Istodobno, kako sada proizlazi, dok je to branila Hrvatskoj, Italija je još prije dvije godine počela s pripremama za proglašenje ekološkog pojasa, što je također širenje jurisdikcije na moru. Sada kada joj savezništvo Slovenije više nije potrebno, službenu Ljubljanu nije ni obavijestila da to namjerava učiniti. Također, Italija je Sloveniju nadmudrila i prilikom traženja kompromisa u vezi s hrvatskim ZERP-om. Sloveniji je jedino odgovaralo da zajedno s Italijom spriječi Hrvatsku da proglasi bilo kakav pojas. Italija je tu slovensku želju podržavala sve do bruxelleskog sastanka prošle godine, kada se na kraju zadovoljila izuzećem njihovih ribara od primjene ZERP-a.</p>
<p>Tako su ostali ribarski gospodari Jadrana, Hrvatska je dobila kakav-takav pojas jer su već tada Talijani očito imali u vidu i svoju nakanu širenja jurisdikcije, dok Sloveniji, na kraju, unatoč dugom savezništvu s Rimom u tom pitanju, nije ostalo ništa. Stoga je ova priča dobra pouka za budućnost, dakako za onoga tko iz povijesti želi nešto naučiti. Đapić:</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Vlada treba predložiti suspenziju primjene ekološko-ribolovne zone</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Kad je Hrvatska htjela proglasiti svoju ekološko-ribolovnu zonu, iz EU-a su nam poručili da u Uniji postoji posebno povjerenstvo koje bi trebalo uskladiti sve takve zahtjeve zemalja članica te da bi se Hrvatska kao pretendent na članstvo proglašenje svoje zone morala posavjetovati s tim povjerenstvom. Začuđuje me da sad neke članice EU-a mimo tog povjerenstva proglašavaju svoje ekološko-ribolovne zone, jer je i naša odgoda primjene režima zone za članice EU-a prihvaćena kako bismo se s dogovorili s Italijom i Slovenijom o usklađenju zaštite Jadrana«, prokomentirao je Andrija Hebrang, član Predsjedništva HDZ-a, izjavu slovenske strane o tome da bi Slovenija imala jednako pravo na proglašenje ekološkog pojasa kao i Italija. Hebrang naglašava da jednostrano proglašenje nije u skladu s onim što je Hrvatskoj tada bilo rečeno.</p>
<p>»Jadran očito postaje poprište sukoba različitih interesa, kako unutar pojedinih zemalja tako i između zemalja koje izlaze na Jadransko more. Svi smo zainteresirani da ono bude područje maksimalne zaštićenosti svih resursa, no otvoreno je pitanje kako te interese ostvariti da svi imaju korist od toga«, kaže Tonino Picula, predsjednik Glavnog odbora SDP-a. Prema njegovim riječima, Italija i Slovenija i prije su povlačile takve poteze prije važnih odluka o budućnosti Hrvatske u EU, kao u lipnju kada smo dobili kandidaturu, a i sad osluškuju što se događa na relaciji Zagreb - Bruxelles - Haag. </p>
<p>»Slovenske najave proglašenja ekološko-ribolovne zone pokazuju da ona ne odustaje od cjelovitosti Piranskog zaljeva i pristupa otvorenom moru, što je trajan mit u slovenskoj stručnoj i političkoj javnosti«, kaže Picula te dodaje da je pitanje nad pitanjima što je s našom ekološko-ribolovnom zonom, pogotovo ako znamo da je »Ivo Sanader bio borben do isključivosti kad se u Saboru u listopadu 2003. vodila rasprava o njezinu proglašenju, da bi nakon dolaska na vlast zbog pragmatizma odustao od primjene zone na Sloveniju i Italiju koja je najveći eksploatator Jadrana«. Naša zona je proglašena u skladu s Venecijanskom konvencijom, koja poziva na zaštitu ribljeg fonda i sve susjedne zemlje u to bi se trebale uključiti, ali uz maksimalne dogovore, zaključuje Picula.</p>
<p>»Ne iznenađuju me ni slovenski niti talijanski potezi. Oni samo pokazuju koliko smo bili u pravu kad smo se u lipnju protivili odluci Vlade da se suspendira primjena ekološko-ribolovne zone na članice EU-a. Sad se vidi da je to bio katastrofalan potez jer i Slovenija i Italija danas koriste našu tešku situaciju uoči početka pregovora da idu sa svojim planovima«, kaže predsjednik HSP-a Anto Đapić. »To dokazuje da se kompromiserska i oportunistička politika kad-tad obije o glavu«, dodaje. »Želi li se Vlada ponašati suvereno, očekujem da predloži skidanje suspenzije primjene ekološko-ribolovne zone, koja nam je mogla biti jak adut u pregovorima. Ne osuđujem slovensku, nego našu vladu jer se pokazala nedoraslom situaciji«, kaže Đapić.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Pojas za spašavanje </p>
<p>Slovenija je ostala bez svog urotničkog partnera u borbi protiv hrvatskog gospodarskog pojasa, pa onda i ekološko-ribolovne zone u hrvatskom dijelu Jadrana. Italija se, koje li ironije, ipak odlučuje na svoj ekološki pojas što seže do središnje crte Jadrana. Time pada u vodu i »strah« da će nam Italija ili Slovenija preuzeti slavnu Družbu Adriju</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Vijest da Italija priprema proglašenje svog morskog ekološkog pojasa više je zaprepastila Slovence negoli Hrvate, pogotovo one iz političke elite. Hrvatska gotovo da nije ni zamijetila što se priprema s druge strane Jadrana, jer je trenutačno zaokupljena naoko mnogo važnijim pitanjem: datumom početka pregovora s EU-om, kao da o tome ovisi njezin opstanak ili propast. Datum 17. ožujka postao je magičan broj koji bi, kako vjeruju mnogi, trebao odrediti sudbinu Hrvatske. Kao da na nju nisu utjecale i neke druge prijetnje, primjerice Italije i Slovenije kad je Hrvatska počela glasno razmišljati o proglašenju gospodarskoga pojasa koji se kasnije, pod pritiskom, sveo na ekološko-ribolovnu zonu protiv koje je i dalje manifestirao urotnički par Italija - Slovenija.</p>
<p>Naravno da je sada Slovenija odjednom ostala na brisanome prostoru jer je izgubila solidarnog partnera u onemogućavanju Hrvatske ne samo da ostvari svoje zaštitne mehanizme u čuvanju prostora nego da joj i sukcesivnim akcijama »na moru« i dalje zagorčava život u sjeni susjednog zaštitnika. Kako ona koristi te zaštitničke mehanizme »velikih« pokazala je i izazvanom kamionskom krizom na kopnenoj granici primjenjujući metodu ucjene (a ne očekujući uzvratni udarac) kojom se služi Europska unija. A ona - ucjenjujući datumom početka pregovora, nad kojim navodno strepi cijela Hrvatska (?!) - pokazuje još jednom svoje licemjerno lice ne prijeteći, dakako, Italiji kao onomad Hrvatskoj kad je obznanila svoje namjere glede gospodarskoga pojasa.</p>
<p>Što je nagnalo Italiju, koja prvotno nije pokazivala otpore hrvatskim nakanama, nego se kasnije slizala sa Slovencima kako bi onemogućila Hrvatsku u međunarodno priznatoj proceduri proglašenja gospodarskoga pojasa, na sličan potez? To što Španjolska i Francuska već imaju proglašen ekološki ???(ili gospodarski?) pojas. Ali najviše zbog francuskog pojasa iz kojeg su prema Italiji stjerani brodovi s opasnim teretima, od kojih se treba štititi. Naravno, u tome je i bila ideja lančanog proglašavanja gospodarskih pojaseva duž Sredozemlja, koja je svojedobno inicirana upravo iz Hrvatske, a radi zaštite ne samo Jadrana (a još manje samo hrvatskoga Jadrana, ali i njega) nego i cijeloga Sredozemlja, koje je kao i Jadran (njegov rukavac) zatvoreno, pa prema tome i posebno ugroženo more. </p>
<p>Sve to zbivalo se u kontekstu balastnih voda koje postaju prijeteće izvozom ruske nafte preko omišaljske luke, ako prođe projekt Družba Adria. Kao prva mjera zaštite bilo je sa strane ribara, ali i drugih udruženja i institucija, djelatnost kojih je vezana uz more, predloženo proglašenje gospodarskog pojasa unutar kojega bi bilo zabranjeno ispuštanje balastnih. Prvu mjeru zaštite povukli su ribari, ali i druge udruge i institucije - djelatnost kojih je vezana uz more - predloživši proglašenje gospodarskog pojasa unutar kojega bi bilo zabranjeno ispuštanje balastnih voda. Očekivalo se tada (prije nekoliko godina) da će to prihvatiti i Italija koja na Jadranu treba imati isti interes, a onda i druge sredozemne zemlje kako bi iz svog okružja izbacile balastne vode koje mogu promijeniti cjelokupnu ekologiju tog zatvorenog mora (na žalost, efekti određenih promjena već se registriraju). </p>
<p>Pa iako je Italija očito već shvaćala da će kad-tad, ali zapravo ubrzo morati posegnuti za proglašenjem ekološkog pojasa kao za pojasom za spašavanje, dala se upregnuti u kratkoročnu akciju sa Slovencima protiv hrvatske inicijative, a očito koordiniranu iz EU-a, koji se prvotno javno zalagao za proglašavanje gospodarskih pojaseva svojih zemalja članica, a onda u slučaju Hrvatske od toga odustao. I tako je Hrvatskoj onemogućio ono što joj je kao potpisnici UN-ove Konvencije o pravu mora zajamčeno.</p>
<p>Slovenci talijansku ekološku zonu, i prije no što je proglašena, već nazivaju spornom i najavljuju mjere (kao i one prema Hrvatskoj?) bude li se taj pojas odnosio i na Jadran. A ne samo da će se odnositi i na Jadran (inače bi bio besmislen) nego je najavljeno da, dok se ne postignu drukčiji bilateralni sporazumi, pojas seže do središnje crte koja Jadran između Italije i Hrvatske dijeli po pola. Logično, to je predlagala i Hrvatska, na koju su se onda svi obrušili drvljem i kamenjem. A ona se kao obično povukla proglašavajući ekološko-ribolovnu zonu u svojim teritorijalnim vodama. Istodobno, Italija je proglasila svoj arheološki pojas koji se proteže 12 milja izvan njezina teritorijalnoga mora, a Hrvatska na to nije odgovorila istom mjerom. Hoće li sad za početak svoj ekološko-ribolovni pojas proširiti do jadranske središnjice? Ili će opet strepiti pred Europskom unijom i njezinim prljavim igrama?</p>
<p>Zanimljivo je, međutim, da Italija proglašenjem ekološkog pojasa predviđa zaštitu mora, podmorja i ozračja nad morem od onečišćenja otpacima, balastnim vodama i drugim štetnim polucijama, postupanje u slučaju ekoloških katastrofa, te zaštitu arheoloških nalaza ne samo u talijanskim teritorijalnim vodama nego i izvan njih, ali ne podrazumijeva da se »zaštitni pojas« odnosi i na ribolovno područje. Opet logično, bar za nju, jer time omogućuje da njezini ribari slobodno i dalje izlovljavaju hrvatski dio Jadrana zajedno sa Slovencima, koji već sanjaju neki svoj imaginarni pojas za spašavanje. ??Svaki radi u svom interesu. Osim Hrvatske koja se dosad »bojala« da će joj Slovenija i Italija ukrasti projekt Družba Adria. No, sada je svima jasno da bar ti strahovi padaju u vodu.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Pravo i poslušnost</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Predsjednik Mesić je prije nekoliko dana kazao (a potom i ponovio), da će Hrvatska do 17. ožujka, ako ne uhititi a onda svakako locirati boravište generala Ante Gotovine. To je potkrijepio tvrdnjom da sad u potrazi za njime sudjeluju, osim svih hrvatskih, i francuska tajna služba. Također je ostavio otvorenom mogućnost da je Gotovina u Hrvatskoj, iako je to dosad više puta opovrgavao.</p>
<p>Ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt nije se željela upuštati u spekulacije o ispunjavanju Mesićevih rokova, a neformalni vođa oporbe Ivica Račan izneseni je plan ocijenio - ambicioznim obećanjem. U slučaju da se u zadanim rokovima privođenje ili lociranje Gotovine ne dogodi, Mesić je najavio da će Hrvatska zatražiti mjesec dana odgode.</p>
<p>Sve to se, međutim, događa u sjeni medijskih napisa o francuskoj prošlosti tog hrvatskog generala. Neki mediji i političari te su tvrdnje primili zdravo za gotovo, drugima je sve to ipak pomalo čudno, a Gotovinini su odvjetnici u početku ustvrdili da je možda riječ o obavještajnim namještaljkama i falsifikatu. Kako god bilo, neobično je da Francuska više od desetljeća, pa ni u trenutku dok je Gotovina kao dio pobjedničke hrvatske vojske ulazio u Knin, nije nikoga upozorila na tu dokumentaciju. Zanimljivo je, nadalje, da ga ni tamošnji sud ni policija zbog toga nisu tražili nego su mu, dva mjeseca uoči podizanja haaške optužnice, bez pitanja produžili francusku putovnicu.</p>
<p>Političari se trenutno čude kako to nitko nije znao. Mesić za to posredno optužuje državni vrh s početka devedesetih, iako je i on bio u njemu. Račan za to neznanje proziva, po običaju, neke ovdašnje političke snage, iako nije jasno kakve bi one koristi od toga mogle imati. Samo se rijetki usude reći da ta francuska epizoda, ako je i točna, nema nikakve veze s haaškom optužnicom protiv generala Gotovine. </p>
<p>Jedan od onih koji ne brani Gotovinu, ali se nije pridružio ni hajci na njega, je francuski filozof Alain Finkielkraut. Za njega je skandalozno što se Gotovina, u ime simetrije, uopće stavlja u ravan s Karadžićem i Mladićem. Tu je sve izopačeno, ponavlja. Europljani naizgled od Hrvata traže više poštivanja prava i moralnosti, a zapravo traže više poslušnosti. Finkielkraut je diskretan, ali je rekao dovoljno. Poslušnost iznad svega. Natjecanje u tom starom hrvatskom zanatu odavno je u tijeku.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Ne ću pravopis</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Poznati jezikoslovni autorski dvojac Babić-Moguš, čiji je pravopis u službenoj uporabi desetak godina, uspio je od Ministarstva znanosti ishoditi službenu preporuku da se njihovo novo djelo - Hrvatski školski pravopis - nađe u obrazovnim ustanovama kao obavezni priručnik pravopisa. Autorskom dvojcu ovoga puta pridružila se nešto manje poznata profesorica Osječkog sveučilišta Sanda Ham, koja zajedničko djelo pokušava reklamirati idejom o povratku tradicijskog hrvatskog pravopisa, onog prije 1960. godine. Tada je izašao, kako kaže, zloglasni Novosadski pravopis koji sili škole da uče pisati djecu neću umjesto starohrvatski ispravno - ne ću.</p>
<p>(Do)sadašnja rješenja koja su učeniku tolerirala da kontrolnoj zadaći piše azbestni i azbesni, odnosno napitci i napici, prema Sandi Ham, Mogušu i Babiću trebala bi nestati i pisalo bi se samo azbestni, napitci, ali i ne ću. Jer, autori su zaključili da su dvostrukosti koje su uvedene u pravopis samo zbunjivale djecu. Pritom ne vide problem u tome što bi djecu moglo zbuniti i to što bi po novome u školama pisali ne ću, a u novinama čitali neću.</p>
<p>Rat, kako ga neki zovu, između neću i ne ću pokušava primiriti ministar Primorac svojom više puta isprobanom metodom »stručnjaci rješavaju stvar«. Pritom je nelogično što su stručnjaci okupljeni u povjerenstvu Ministarstva dali novom pravopisu pozitivno mišljenje. Sada bi, dakle, novi tim stručnjaka trebao dati novo mišljenje na već dano pozitivno mišljenje. </p>
<p>Profesorica Ham ima pravo kad kaže da je velika stvar pisati pravopis. To su shvatili i drugi pa na tržištu danas postoji nekoliko djela koja Hrvate uče različito pisati. Jedno od njih dijelilo se nedavno i na kioscima, a neko drugo tek čeka svoj izlazak (najava iz Matice hrvatske). </p>
<p>Pitanje je samo tko će se i kada sjetiti da bi se u pravopisnim idejama, umjesto 40 godina unazad, moglo otići i nešto unaprijed. Barem u glavama.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Zakon savjesti koja osuđuje i ne prihvaća zlo</p>
<p>Je li pobačaj zlo ili nije zlo? Je li zametak već dijete ili je to neki splet žila i živaca koji na nesreću raste? Ako je to potonje, onda je lako tog nametnika, tu nakupinu tjelesnih stanica ukloniti. A što ako je to ipak dijete? Liječnici daju dvosmislene odgovore iz kojih se ne može izvući pravi zaključak. Jer to je postao trend u našoj nacionalnoj retorici</p>
<p>MARIJA CRVELIN </p>
<p>U posljednje vrijeme govori se i piše da se sadašnji zakon prema kojemu je pobačaj dopušten, izmijeni i da se taj medicinski zahvat zakonski zabrani. U svemu tome pisanju i govorenju zapazila sam u jednom našem dnevniku u studenome 2004. članak »Vlade i pobačaji« Davora Butkovića.</p>
<p>Taj je članak znakovit jer pokušava argumentirati stav onih koji zagovaraju pobačaj. U njemu piše da zauzimanje Katoličke crkve i drugih crkava u Hrvatskoj da se pobačaj zakonom zabrani, dovodi do »ugroženosti načela odvojenosti države od crkve«.</p>
<p>Država je u nas sekularna i takva treba ostati. Crkva neće i ne može donositi zakone, ali može i mora izreći svoje mišljenje i o zakonima. Inače bi bila plutajuće tijelo u zraku bez dodira sa zemljom. Što je zapravo pobačaj? Naši političari svih boja i stranaka kao i razne ženske udruge, istina, govore da je pobačaj zlo, pa i veliko zlo, ali...</p>
<p>Zastanimo malo na konstataciji da je pobačaj zlo. Svi se, dakle, slažu da je zlo. Imamo pravo postaviti pitanje: kako se zlo može ozakoniti? Pobačaj je svjestan i namjeran zahvat, operacija kojom se prekida život djeteta koje je, istina, još samo zametak, ali u sebi nosi već sve karakteristike čovjeka. Taj zametak raste, što je dokaz da je živ.</p>
<p>Iz spomenutog članka citiram: »Zabrana pobačaja doktrinarni je stav svih vjerskih zajednica, ali taj stav ne može biti zakonski nametnut onim građanima koji ne žele slušati svoje vjerske poglavare, kao i ateistima i agnosticima.« Eto, do danas nisam znala da ateisti i agnostici, čije vjersko i svjetovno određenje poštujem, podupiru zakon o ubijanju nerođene, nedužne i sasvim bespomoćne djece, da se s time slažu. A vjerujem da se ne slažu.</p>
<p>Ne treba biti vjernik, pa ni pripadnik određene religije, da se upozori na nedopustivost toga čina. Jer to nije stvar crkve. Jest toliko što ona upozorava na zlo i pokušava ga spriječiti. Tim se činom remeti Božji kozmički zakon u prirodi i u društvu koji postoji, iako ga mi, s ograničenim sposobnostima naše inteligencije i percepcije, ne možemo uvijek shvatiti.</p>
<p>Taj kozmički duh, savjest svijeta, održava određenu ravnotežu u svijetu da se svi međusobno ne poubijamo, jer instinkt ubijanja još je jak u čovjeku, i da ne odletimo nekamo iz ove orbite u crnu rupu. To je moralni zakon u nama (Kant) i to nema veze s pripadanjem određenoj religiji. To je savjest svakoga od nas, koja osuđuje i ne prihvaća zlo.</p>
<p>Na jednom skupu crkvenih predstavnika o pobačaju predstavnik muslimanske vjere rekao je da je pobačaj ubijanje majčinstva.</p>
<p>Još jedan citat iz spomenutoga članka: »To je dijelom posljedica specifičnog oblikovanja hrvatske desnice koja se osniva samo na nacionalnim ideologenima«, ili da razumljivije kažemo, to traže hrvatski nacionalisti, i to desnice, da bi rađanjem djece povećali broj hrvatskih građana.</p>
<p>Nikada ne bih pisala ovo što pišem da je riječ samo o natalitetu. Znam da je Hrvatska, kao i Europa, u dugoročnom izumiranju. To je stvar biologije. Bijeli čovjek više se ne množi. Uzroke tomu ispituju sociolozi i to nije tema ovoga članka. </p>
<p>Mogu samo dodati da moralni pad, seksualna razuzdanost, neprihvaćanje obitelji, krivo shvaćanje slobode bez odgovornosti pridonose tom procesu. U dugoj povijesti ljudskoga roda nestali su kontinenti, narodi, gradovi. I cijele civilizacije. Mi ne možemo mnogo utjecati na promjene u svijetu, na povijesni tijek, ali možemo i moramo ovaj isječak povijesti koji mi nazivamo našim životima, učiniti nama i našoj djeci manje tegobnim.</p>
<p>Je li pobačaj zlo ili nije zlo? Je li embrio već dijete ili je to neki splet žila i živaca koji na nesreću raste? Ako je to potonje, onda je lako tog nametnika, tu nakupinu tjelesnih stanica ukloniti. A što ako je to ipak dijete?</p>
<p>Na to pitanje trebaju odgovoriti stručnjaci. Liječnici daju dvosmislene odgovore iz kojih se ne može izvući pravi zaključak. Jer to je postao trend u našoj nacionalnoj retorici. »Znati i ne znati , biti svjestan potpune istinitosti izgovarajući pažljivo iskonstruirane laži, imati istodobno dva mišljenja koja se međusobno isključuju« (Orwell, »1984.«).</p>
<p>Treba govoriti pošteno i bez ideologiziranja. U jednoj televizijskoj emisiji o pobačaju slušala sam izjave nekih predstavnica ženskih prava, koje su papagajski ponavljale otrcanu frazu da žena ima pravo na izbor, pravo da sa svojim tijelom radi što hoće. Ali to što bi trebalo njezinim izborom ukloniti, nije njezino tijelo – to je drugo tijelo, drugi čovjek.</p>
<p>U emisiji su govorile i neke sasvim mlade djevojke, urešene naušnicama, nausnicama i nanosnicama. One su govorile vrlo samouvjereno i ležerno. Jer one o tom problemu sve znaju. U njihovu uskom duhovnom vidokrugu stvari su vrlo jednostavne. Ali one su zapravo potpuno nevine jer nisu nimalo natrunjene znanjem, razmišljanjem, pravom literaturom... Ako je netko kriv u svemu tome, onda smo to mi koji im nismo pokazivali prave vrijednosti.</p>
<p>Mediji su preplavljeni kičem, razvratnim scenama seksa, stupidnim filmovima, a one to jedino konzumiraju. Jedan je od odgojnih ciljeva da se nauči zauzeti stav o životu, o društvenim pojavama, da se kritički misli. Ne, mi to nismo postigli, ali to je posebna tema.</p>
<p>Ne govorim to ni s pozicije ljevice niti desnice, nego kao građanka svijeta u ime univerzalne savjesti koja postoji.</p>
<p>Autorica je profesorica književnosti i hrvatskoga jezika u mirovini iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Ni slovca priznanja za rad u Matici hrvatskoj</p>
<p>Matica hrvatska izdala je spomenicu »Matica hrvatska 1842. – 2002.«. A što se tiče uloge i rada njena Nakladnoga zavoda, u toj spomenici gotovo da ni spomenut nije. Spomenut je onako – usput! Što drugo preosta nego s Matošem zajauknuti: »O, ta uska varoš... O, ti uski ljudi...«</p>
<p>ŽIVKO STRIŽIĆ</p>
<p>Nakladni zavod Matice hrvatske preživio je sve nametnute mu bure i oluje, sve teškoće i partijske proskripcije. Rad Matici hrvatskoj bio je zabranjen dvadeset ili koju godinu manje, no njen knjiški rad, njenu knjišku ulogu obavljao je njen Nakladni zavod, kako je znao i koliko je mogao.</p>
<p>Izdao je u tome razdoblju stotine važnih i vrijednih knjiga, kapitalnih izdanja, nezaobilaznih nacionalnih vrednota... A radilo je tada u Nakladnom zavodu Matice hrvatske oko 250 ljudi diljem ondašnje države. Radilo se savjesno i odgovorno. Zašto to pišem i od zaborava izbavljam?</p>
<p>Pri kraju prošle godine, Matica hrvatska izdala je spomenicu, knjigu o svome postojanju u proteklih sto šezdeset godina – »Matica hrvatska 1842. – 2002.«. A što se tiče uloge i rada Nakladnoga zavoda Matice hrvatske, u toj njenoj spomenici gotovo da ni spomenut nije. Spomenut je onako – usput!</p>
<p>Matici hrvatskoj godinama je bio ometan, zabranjen rad, ali je zato postojalo »njeno dijete«, njen Nakladni zavod, koji je izdavao knjige, i te kako vrijedne knjige za ovaj narod, za ovu zemlju...</p>
<p>U Matici hrvatskoj proslavljena je 10. veljače petnaesta obljetnica njena obnoviteljskoga rada. Bilo je mnogo uzvanika, mnogo uglednika koji su svojim radom zadužili Maticu hrvatsku. Govorilo se u toj prigodi mnogo o Matičinoj ulozi u hrvatskom narodu... No vjerovali ili ne, o radu i djelovanju Nakladnoga zavoda Matice hrvatske gotovo ni slovca. Rad njenog Nakladnog zavoda ni spomenut nije...</p>
<p>Kao da Nakladni zavod Matice hrvatske u tim burnim i za njega »olovnim vremenima« ni postojao nije. Kao da onih 250 ljudi ništa nisu radili, ništa privređivali. Kao da Nakladni zavod u tome razdoblju ni jednu knjigu objavio nije... Brojni pisci, književnici, akademici i pismoznanci kao da nikada nisu čuli za Nakladni zavod Matice hrvatske.</p>
<p>Neka mi bude dopušteno spomenuti i rad bivšeg Antikvarijata Matice hrvatske u Zagrebu u Ilici, koji je tolike antikvarne knjige spasio i pribavio ih za naše kulturne i nacionalne ustanove, a taj isti Matičin antikvarijat u Matičinoj spomenici dobio je sramotno malo prostora.</p>
<p>Čelni čovjek Antikvarijata Matice hrvatske, a to sam bio ja, od predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana dobije odličje: Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića, dakle gotovo najviše kulturno odličje, i to za rad u – Matici hrvatskoj, a o tom radu ta ista ustanova – Matica hrvatska – ni slovca priznanja ne oda.</p>
<p>Što drugo preosta nego s Matošem zajauknuti: »O, ta uska varoš... O, ti uski ljudi...«.</p>
<p>Autor je profesor, dugogodišnji voditelj bivšeg Antikvarijata Matice hrvatske u Zagrebu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Od Mile Hrnića do Mercedesa</p>
<p>Na Hrelić dolaze nedjeljom prodavati ljudi iz Splita, Osijeka, Karlovca pa čak i iz BiH / Veliki izbor odjevnih predmeta od dvije kune na više / Samo nekoliko metara dalje, na sajmu rabljenih automobila, prodaju se i »mercedesi« za 50 tisuća eura</p>
<p>Svake nedjelje na najvećem »buvljaku« u gradu, na Hreliću, okupi se nekoliko tisuća ljudi. Jedan dio prostora rezerviran je za rabljene automobile, dok se na drugom dijelu mogu pronaći zaista u najmanju ruku zanimljive stvari po vrlo pristupačnim cijenama. Na buvljaku ima svega, od autodijelova, odjeće, obuće, bijele tehnike, hrane, namještaja, CD-a i kaseta, do alata, knjiga....</p>
<p>Tu ne prodaju samo ljudi iz Zagreba, već i oni iz Splita, Osijeka, Karlovca, a ima ljudi koji dolaze i iz BiH.</p>
<p>Srećko Žilić prodaje ručno izrađene miljee i stare radioprijemnike. Na Hrelić dolazi svake nedjelje iz 250 kilometara udaljenog Gradačca u BiH. »Do Zagreba imam tri sata vožnje, a moram još platiti i cestarinu«. Kaže da mu se ipak isplati doći u Zagreb jer »u Zagrebu ljudi imaju novaca i uvijek nešto kupe, makar im to i ne treba«. </p>
<p>Na Hreliću se isplati kupovati rabljene autodijelove, koji su tu pet puta jeftiniji nego u trgovinama. Izbor retrovizora jako je bogat a cijene su od 50 do 100 kuna, ovisno o modelu automobila.</p>
<p>Mnogi na »buvljaku« prodaju ilegalne CD-e i kasete folk-izvođača iz Srbije i BiH. Najnoviji album Mile Hrnića na CD-u, primjerice, može se nabaviti za 20 kuna. </p>
<p>Najveća gužva ove je nedjelje na Hreliću bila oko metar visoke i pet metara dugačke hrpe rabljene odjeće koja se prodavala po cijeni od dvije kune za komad. </p>
<p>Ako na Hreliću želite kupiti rabljeni hladnjak ili televizor, prodavač će vam omogućiti da uređaj isprobate na obližnjem agregatu te se uvjerite da je zaista ispravan.</p>
<p>Ponuda tiskovina na Hreliću jako je zanimljiva: od medicinskog atlasa starog dvije godine koji košta sto kuna, do starih erotskih časopisa koji koštaju tri kune. Anatomski atlas u knjižarama košta oko 700 kuna, a u antikvarijatima više od 300 kuna.</p>
<p>Nezaobilazna i bogata ponuda na Hreliću su cigarete koje su tu pet kuna jeftinije nego na tržnicama u gradu, te omot od 10 kutija košta 75 kuna.</p>
<p>Samo nekoliko metara dalje od »buvljaka«, na kojem se po niskim cijenama može pronaći sve »od igle do lokomotive«, prodaju se automobili. </p>
<p>Ponuda je raznovrsna, od starog »yuga« za 300 eura, do novog »mercedesa« S klase koji košta 50 tisuća eura.</p>
<p>Sajam rabljenih automobila i buvljak Hrelić dijeli samo red montažnih objekata u kojima se kuha kotlovina, peku ćevapčići i lepinje. Iz njih »trešte« najnoviji folk hitovi izvođača iz bivše države. Tamo je najveća gužva oko podneva, jer sajam radi od 7 sati ujutro. Ako se na sajmu automobila ili na buvljaku sklopi neki dobar posao, »na licu mjesta« može se naručiti čak i pečeni odojak.</p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Tečajevi za prijemne ispite na fakultetima i 2500 kuna</p>
<p>Prijemni ispiti na zagrebačkim fakultetima sve su zahtjevniji pa se i ove godine velik broj maturanata odlučio na pripreme za njih u nekom od centara za poduku. Jedan od glavnih razloga za upis pripremnog tečaja jesu slabe ocjene, odnosno to što maturanti znaju da će manji broj bodova iz srednje škole morati nadoknaditi većim znanjem na prijemnom ispitu. </p>
<p>Prije pripremnoga tečaja srednjoškolcima se obično izračunava postotak točnih odgovora potrebnih da bi, uz svoje ocjene, prešli bodovni prag, odnosno koliko je točnih odgovora potrebno da bi se upisali na željeni fakultet. S obzirom na to da se iz godine u godinu mijenjaju upisne kvote onih koji studiraju uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, kao i pitanja na prijemnim ispitima, budući studenti žele se pripremiti što bolje. </p>
<p>U većini centara, specijaliziranih za pripreme, 5. veljače počeli su programi koji se odvijaju subotama, cijelo drugo polugodište, no mogući su i naknadni upisi. Za one neodlučne postoje i dvotjedni, intenzivni tečajevi koji počinju ljeti, nakon maturalnih ispita.</p>
<p>Predavači na pripremama redom su profesori, uglavnom srednjoškolski, ali i magistri i doktori znanosti sa sveučilišta i raznih znanstveni institucija. Centri tvrde da se, prema statistikama, koje vodi većina njih, oko 80 posto njihovih polaznika uspije upisati na željeni fakultet.</p>
<p>Prodekan za nastavu Filozofskog fakulteta dr.sc. Davor Dukić kaže: »Privatno organizirane pripreme za upis na Filozofski fakultet nemaju nikakvog smisla, njima se ne može puno postići«. Kaže da je to zato jer je prijemni ispit na Filozofskom fakultetu koncipiran tako da provjeri opće znanje koje je mladi čovjek skupio u četiri godine srednje škole.</p>
<p>Programi pripremnih tečajeva u Pučkom otvorenom učilištu u Vukovarskoj 68 godinama prate sadržaj razredbenih ispita na zagrebačkim fakultetima. Zapošljavaju stotinjak srednjoškolskih profesora. Osim standardnih zimskih i ljetnih priprema u trajanju 90 školskih sati po cijeni od 1992 kune, postoje i petodnevni, uskrsni seminari, za 915 kuna. Trenutno se tamo primaju prijave za tečaj glume koji polaznike priprema za upis na Akademiju dramske umjetnosti u Zagrebu.</p>
<p>Zagrebački centar za poduku koji djeluje u prostorijama Klasične gimnazije u Križanićevoj ulici, temelji pripremne tečajeve isključivo na ispitnim pitanjima. Cijene programa kreću se od 1900 do 2400 kuna. Najskuplja je priprema za Arhitektonski fakultet jer je gradivo vrlo opsežno a, kako kažu, uključuje i mnogo vježbi koje se ne obrađuju u srednjim školama. </p>
<p>Centar za poduku Trinom organizira tečajeve u prostorima I. gimnazije u Utrini. Cijene njegovih usluga kreću se od 1530 do 1690 kuna. Praksa Trinoma je profesionalna orijentacija prije početka tečaja i konzultacije dan uoči prijemnih ispita.</p>
<p>U Centru Brucoš, također u I. gimnaziji, cijene pripremnih tečajeva kreću se od 1500 kuna za 90 školskih sati, do 1700 za 102 sata priprema. Cijenom odudaraju pripreme za Kineziološki fakultet – 2500 kuna za 73 sata – ali to su u gradu jedine pripreme takve vrste i uključuju korištenje bazena, igrališta i dvorane. </p>
<p>No, bez obzira na cijene i intenzitet tečajeva, kako kažu sami maturanti i studenti, učinkovitost priprema za prijemne ispite najviše ovisi o motiviranosti i predanosti samih polaznika.</p>
<p>Petra Kostanjšak Marina Kovačević</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Vjetrobransko staklo, WC školjka i žensko donje rublje...</p>
<p>»Građani najviše gube novčanike i torbice«, kaže referent za izgubljene stvari Zoran Škundrić / Svaka stvar koja se dostavi nalaznom uredu, zavede se i urudžbira i, prema zakonu, čuva godinu dana. Ako se u tom razdoblju ne nađe vlasnik, stvar ide na javnu dražbu, a ako nije za prodaju, u otpad, kaže Škundrić</p>
<p>Vatrogasni aparati, plinske boce, WC školjka, vjetrobransko staklo, dječja kolica, šlape, papirnate maramice, limenke piva, tačke, pancerice, žensko donje rublje...</p>
<p>Sve te stvari mogu se vidjeti u Nalaznom uredu za izgubljene stvari Policijske uprave zagrebačke, u podrumu zgrade policije u Heinzelovoj.</p>
<p>»Građani najviše gube novčanike i torbice«, kaže referent za izgubljene stvari Zoran Škundrić, koji od 27 godina u policiji, već sedam godina radi u Nalaznom uredu. »Ovo je jedini nalazni ured za izgubljene stvari u Zagrebu i sve što se pronađe na zagrebačkom području, završava ovdje«, kaže Škundrić.</p>
<p>Naglašava i da je odlična suradnja sa ZET-om i Hrvatskom poštom, koji im dostavljaju sve izgubljene stvari koje pronađu.</p>
<p>»Kad policija pronađe neku izgubljenu stvar, odmah pokušava pronaći vlasnika i vratiti mu je. Tada građanin svoju stvar može podići u policijskoj postaji. Ako pak, vlasnik nije poznat ili ga policija iz nekog drugog razloga ne uspije pronaći, stvar se dostavlja u Nalazni ured«, kaže Škundrić. »Svaka stvar koju nam dostave, zavede se i urudžbira. Prošle godine urudžbirano je tako 966 predmeta. Kod nas se, prema zakonu, čuvaju godinu dana i ako u tom razdoblju ne pronađemo vlasnika ili se on sam ne javi, stvari idu na javnu dražbu. A ako nisu za prodaju, idu u otpad«, dodaje Škundrić.</p>
<p>Dražba se, kaže Škundrić, organizira jedanput godišnje – kad se skupi dovoljan broj predmeta. Prihod ide u blagajnu PUZ. Ove godine, dodaje, dražba će se održati krajem ožujka.</p>
<p>»Svi građani koji izgube neku stvar, mogu se javiti u najbližu policijsku postaju, ili izravno nama. Nalazni ured radi svaki radni dan od 8.30 do 15.30 sati, a građani se mogu javiti i na telefon broj 6333-439«, zaključio je Škundrić.</p>
<p>Tomislav Bradić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»Ošišane« opasne grane u Maksimirskoj</p>
<p>Djelatnici poduzeća Zrinjevac orezivali su u nedjelju sva stabla na Maksimirskoj cesti istočno od Maksimira. »Krošnje su bile toliko narasle da su zaklanjale uličnu rasvjetu koja obasjava prometnicu i sjevernu tribinu Maksimirskog stadiona. Neke grane ugrožavale su i tramvajsku naponsku mrežu koja je za vrijeme radova morala bila isključena«, rekao je Renato Molc rukovoditelj Zaštite i njege bilja u poduzeću Zrinjevac. Tako od Maksimira do Dubrave tramvaji nisu vozili od 10.30 do 18 sati. </p>
<p>Orezivanje može biti izuzetno opasan posao. Radi se motornim pilama i na visokim kranovima. »Sigurnost djelatnika i radilišta primarne su stvari. Svi radnici osigurani su zaštitnim kacigama i prslucima, a oko radilišta postavljena je ograda«, rekao je Renato Molc. Uz četiri ekipe Zrinjevca u akciju orezivanja uključili su se i djelatnici Park šuma Grada Zagreba.</p>
<p> »Drveće u parku Maksimir u našoj je nadležnosti, te smo iskoristili ovu priliku, za koordiniranu akciju sa Zrinjevcem«, rekao je Petar Širinić, upravitelj Park šuma Grada Zagreba. »Ovo je pravo vrijeme za orezivanje stabala, uvijek se reže prije vegetacije. Neka stabla su osjetljivija na orezivanje od drugih, pa se i o tome vodi računa«, rekao je Renato Molc.</p>
<p> »Tramvaji su vozili do okretišta u Maksimiru«, rekli su u ZET-u. Od Svetica do Dubrave uspostavljena je autobusna linija, a tramvajski promet od Dubrave do Dubca odvijao se normalno.</p>
<p>Zoran Vujić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Bolnica u Klaićevoj dobiva garažu </p>
<p>U planu je uređenje podrumskih prostorija, potkrovlja i srednjoškolskog igrališta Čak dvije trećine novca za rekonstrukciju podrumskih prostora prikupili smo sami, kaže ravnatelj dr. Fattorini </p>
<p>Kliniku za dječje bolesti, popularno zvanu bolnicom u Klaićevoj, sljedećih mjeseci očekuju mnogobrojne promjene. Ravnatelj dr. Ivan Fattorini rekao nam je da bolnica stalno surađuju s raznim tvrtkama, koje pomažu Klinici a ujedno reklamiraju i sebe, ali bitno je da dio novca dođe u prave ruke.</p>
<p>Bolnica već dulje vrijeme sama prikuplja novac za rekonstrukciju i gradnju te nabavku medicinske opreme. Nedavna donacija omogućila je nabavku posebnog mikroskopa za Odjel genetike. </p>
<p>Dr. Fattorini rekao je da je sad prvi na redu podrumski dio: »Sto godina je star i spomenik je kulture nulte kategorije. Stoga se ne smije rušiti«. Podrum se upravo rekonstruira, a njegove će prostorije dobiti medicinski sadržaj. »Mislim da će u njemu proraditi Dijagnostički centar dječje radiologije, jedini u Hrvatskoj«, naglasio je dr. Fattorini i nastavio: »Za taj smo projekt prikupili dvije trećine novca. Nadamo se da će Skupština grada primijetiti naše zalaganje i dati nam ostatak, kako bismo u što kraćem roku uspjeli završiti rekonstrukciju. Na tom će odjelu raditi nekoliko eksperata za radiologiju, ugradit ćemo novi CT i aparat za dijaskopiju. Dovršenje se očekuje za četiri mjeseca«, rekao je. </p>
<p>U potkrovlju se planira sagraditi 12 apartmana, koji će biti namijenjeni majkama s djecom i organizirani po principu odjela. »Nadamo da će nam veće tvrtke izaći u susret tako da urede po jedan od tih apartmana. Sve dozvole za gradnju već su prikupljene«.</p>
<p>Namjerava se rekonstruirati i srednjoškolsko igralište, tu bi svoj prostor pronašle i garaže, koje su za bolnicu neophodne. Taj bi prostor bio tunelom povezan s bolnicom. </p>
<p>Ines Martinčić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Najveći problem nedostatak vodovoda i kanalizacije </p>
<p>Iako plan malih komunalnih akcija za 2005. još nije donesen, očekuje se da će većina novca biti potrošena na izgradnju vodovoda, kanalizacije i uređenje prometnica/ »Naselja poput Gajnica i Stenjevca urbanog su tipa i ona imaju vodovod i kanalizaciju, međutim ostala naselja još nemaju osnovne uvjete za život. Teritorijalno gledajući, tri četvrtine gradske četvrti nemaju izgrađenu komunalnu infrastrukturu«, kaže predsjednica Vijeća gradske četvrti Podsused Vrapče Andreja Kralj </p>
<p>Vijeće Gradske četvrti Podsused Vrapče obuhvaća sjeverni dio bivše općine Susedgrad, odnosno naselja Gornje Vrapče, Vrapče Centar, Perjavica, Borčec, Stenjevec sjever, Gajnice, Gornji Stenjevec, Podsused i Jarek. Prema zadnjem popisu stanovništva ta gradska četvrt broji oko 43,5 tisuća stanovnika, ali prema riječima predsjednice Vijeća gradske četvrti Podsused Vrapče Andreje Kralj, stvarni je broj 50 tisuća stanovnika.</p>
<p>Najveći problemi u gradskoj četvrti su neizgrađena komunalna infrastruktura, prije svega vodovod i kanalizacija.</p>
<p>»Naselja poput Gajnica i Stenjevca urbanog su tipa i ona imaju vodovod i kanalizaciju, međutim ostala naselja još nemaju osnovne uvjete za život. Teritorijalno gledajući, tri četvrtine gradske četvrti nemaju izgrađenu komunalnu infrastrukturu«, kaže predsjednica. </p>
<p>O planovima za budućnost ne želi govoriti jer se u svibnju održavaju lokalni izbori. Ističe da je u protekle četiri godine izgrađeno 63 kilometra plinovoda, a prema planovima, do kraja 2005. sva će naselja dobiti plin. </p>
<p>Za petnaestak dana članovi Vijeća gradske četvrti donijet će plan malih komunalnih akcija za 2005. Može se očekivati da će većina sredstava biti potrošena za izgradnju vodovoda i kanalizacije te rekonstrukciju prometnica. </p>
<p>Dobije li novi mandat predsjednica će znati što raditi. Kaže da je njezina vizija da ta gradska četvrt dostigne razinu koju su druge gradske četvrti odavno postigle.»Osnovni mi je cilj da dostignemo razinu koju imaju ostale četvrti u gradu, a to je osiguravanje vodovoda i kanalizacije«. Nakon toga planira se asfaltiranje svih prometnica i uređivanje dječjih parkova.</p>
<p>O suradnji s gradskim trgovačkim društvima kaže da je u početku suradnja bila loša jer su gradski uredi i poduzeća pružali otpor i nisu u dovoljnoj mjeri uvažavali mišljena i stavove gradskih četvrti. »Danas se naša mišljenja sve više usvajaju«, kaže Andreja Kralj.</p>
<p>Članovi Vijeća nisu baš zadovoljni javnim gradskim prijevozom u svojoj gradskoj četvrti. Misle da bi trebalo nekoliko novih linija ili da bi postojeće linije trebalo produžiti po ulicama Dominika Mandića i Orešje. »Problem je što su one preuske za ZET-ove autobuse. Ali trenutno se rekonstruira ulica Dominika Mandića i nakon toga očekujemo da se autobusne linije produže«, kaže predsjednica Kralj.</p>
<p>Očekuje se da će rekonstrukcija biti gotova do početka ljeta.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Odlična kazališna fešta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebačko kazalište mladih u subotu navečer je velikom zabavom proslavilo svoj prvi Dan otvorenog kazališta. Cjelokupnim kazališnim prostorom vladala je domaća, izrazito pozitivna atmosfera, a foyeri su bili ispunjeni dijelovima scenografija iz raznih predstava ZKM-a. Večernja svečanost započela je cocktailom organiziranim za predstavnike sedme sile na koji su uz novinare došli i Srećko Šestan, pomoćnik ministra kulture, sa suprugom Ljerkom Galec te Milko Valent, naš poznati književnik.</p>
<p>Nakon opuštenog druženja program se nastavio u velikoj dvorani Istra gdje su se među mnogobrojnim uzvanicima pojavili Andrea Zlatar i Vladimir Stojsavljević kao predstavnici Gradskog ureda za kulturu, ravnatelji drugih kazališta Darko Stazić, Vitomira Lončar, Marija Sekelez i Matko Raguž, kolege glumci, redatelji i drugi kazališni djelatnici. Prepuno gledalište pljeskom je pozdravilo želju nove ravnateljice Dubravke Vrgoč za reafirmacijom toga kazališta kako bi ono »postalo prostor individualnih sloboda, okupljalište mladih, mjesto susreta, dodira i borbe za kulturnu demokraciju«.</p>
<p>Uslijedila je zatim kratka predstava cjelokupnog glumačkog ansambla, u režiji Renea Medvešeka, koja je i simbolično - središnje likove glumili su mladi Barbara Prpić i Daniel Ljuboja - najavila nova, nadajmo se i bolja, vremena u ZKM-u. Zasigurno najzabavniji dio večeri odvijao se u foyeru gdje su na prigodnom domjenku glumci pjesmom zabavljali sve prisutne, a program su maštovito i zabavno vodili Kiki Ugrina i Pjer Meničanin. Oduševljeni gosti pratili su nastupe Edvina Liverića, Katarine Bistrović-Darvaš, Dore Polić, Petra Leventića, Daniela Ljuboje, Rajka Bundala, Damira Šabana i drugih koji su pjevali songove iz predstava te strane i domaće evergrine. Najveći pljesak dobile se beskrajno šarmantne Doris Šarić Kukuljica, Ksenija Ugrina i Urša Raukar izvodeći Gibonnijevu »Cesaricu«.</p>
<p>Tulum se duboko u noć nastavio disco programom u dvorani »Poly«, a predahnuti se moglo na sceni »Polanec« smjestivši se udobno u velike jastuke, stavljene umjesto stolica, i gledajući video isječke iz najboljih ZKM-ovih predstava. Cijeli subotnji program pokazao je da ZKM vrlo dobro zna kako privući ljude i napraviti odličnu kazališnu feštu.</p>
<p>Sonja Tešinski</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Spektakularan plesni doživljaj</p>
<p>OMAN</p>
<p> - U subotu je pod pokroviteljstvom veleposlanika Republike Hrvatske dr. Ivice Tomića a u organizaciji hrvatsko-omanske tvrtke GenTec, održana Hrvatska večer u Al Bustan Palace hotelu u Muscatu. Večer je organizirana povodom završetka Muscat festivala na kojemu je, uz mnoge druge izvodače iz cijeloga svijeta među kojima i Francuske, Njemačke, Kine, Slovačke, Sudana, Indije, Malezije i drugih, sudjelovao i naš proslavljeni folklorni ansambl Lado. Muscat festival je najveći festival u Omanu i jedan od najvećih u regiji s više od milijun posjetitelja za vrijeme trajanja festivala od 21. siječnja do 18. veljače.</p>
<p>Ansambl Lado na Hrvatskoj je večeri bogatstvo hrvatske plesne i glazbene tradicije predstavio baranjskim plesovima, starim splitskim plesovima, linđom, bunjevačkim momačkim kolom, plesovima Korčule, prigorskim pjesmama i plesovima. Nakon njihova nastupa, visoki uzvanici bili su pozvani da uživaju u hrvatskoj gastronomiji i biranim vrhunskim vinima hrvatskog podrijetla.</p>
<p>Bila je to prigoda i za promidžbu turističke ponude grada Zagreba i Hrvatske, a mnogi od prisutnih poslovnih ljudi najavili su dolazak u Hrvatsku ovoga ljeta.</p>
<p>Na Hrvatskoj večeri bila je prisutna omanska i diplomatska elita na čelu s njegovom kraljevskom visosti Sayyidom Haithamom bin Tariqom Al Saidom, ministrom kulture. U najvećim dnevnim novinama »Times of Oman« nastup Ansambla Lado bio je popraćen riječju - »spektakularno!«. </p>
<p>Nataša Bobinec</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Victoria Beckham rodila trećeg sina</p>
<p>MADRID</p>
<p> - Britanska pop pjevačica Victoria Beckham, supruga kapetana engleske nogometne reprezentacije Davida Beckhama, u nedjelju je carskim rezom rodila trećeg sina, objavio je njezin glasnogovornik. Dječak Cruz težak je 3,2 kilograma, a rođen je u Madridu gdje David igra za gradski klub Real. </p>
<p>»Majka i dječak su odlično, medicinska intervencija u bolnici Ruber Internacional trajala je tridesetak minuta i protekla je bez ikakvih komplikacija«, navodi se u izjavi. </p>
<p>Beckhamovi, najslavniji britanski bračni par, već imaju dvojicu sinova, Brooklyna (5) i Romea (2), a do samog su Victorijina poroda uvjeravali javnost kako ovaj put očekuju djevojčicu. Bivša spiceica i nogometna zvijezda u braku su od 1999. godine, a upravo je njihovo treće dijete, prema mišljenju javnosti, trebalo učvrstiti njihov odnos narušen Beckhamovom navodnom izvanbračnom avanturom. </p>
<p>Inače, u travanjskom broju magazina Tatler trebale bi se pojaviti obnažene Victorijine fotografije napravljene u namjeri da pomognu kampanji za knjigu njenog prijatelja Eltona Johna. Victoriju, odjevenu samo u cipele visokih potpetica Jimmyja Chooa i Cartierov nakit snimila je u lipnju prošle godine, u ranoj fazi trudnoće, fotografkinja Vanessa Von Zitzewitz.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Marie i Maximilian - najdraža imena u Njemačkoj </p>
<p> WIESBADEN</p>
<p> - Marie i Maximilian logičan su izbor kad su u pitanju imena koja djeci daju roditelji u Njemačkoj, objavili su njemački znanstvenici. Marie je u 2004. šesti put zaredom bilo najpopularnije ime za djevojčicu, a Maximilian je pobijedio već drugi put. Osim Maximiliana, u Njemačkoj su česti i Alexanderi. Ta su dva imena najpopularnija za dječake zadnjih osam godina, priopćili su u petak stručnjaci iz njemačkoga društva za jezike (GfdS). Podaci su nastali na temelju istraživanja u 130 matičnih ureda diljem Njemačke, a pokazuju da njemački roditelji ne pokazuju volju za promjenu onoga što se već godinama pokazuje kao dobar izbor.</p>
<p> Iza Marie opet su Sophie, Maria i Anne/Anna, a ni popis prvih deset muških imena ne pokazuje bitne promjene u odnosu na prošle godine. Nove su nade Alina, Charlotte, Emily i Hanna(h) te Elias Jakob, Moritz i Simon. No nijedno od tih imena nije postalo dovoljno popularno da uđe u prvih deset, objavio je GfdS. Popis deset najčešćih imena za djevojčice u 2004. izgledao je ovako: Marie, Sophie, Maria, Anna/Anne, Leonie, Lea(h), Laura, Lena, Katharina i Johanna.</p>
<p> Deset najčešćih imena za dječake: Maximilian, Alexander, Paul, Leon, Lukas/Lucas, Luca, Felix, Jonas, Tim i David. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Čuvara u bečkom zoološkom vrtu ubio slon</p>
<p>BEČ</p>
<p> - Čuvara u bečkom zoološkom vrtu u Schoenbrunnu u nedjelju je ubio slon probivši ga kljovom, priopćila je uprava vrta.</p>
<p> Gerd Kohl (39) je kao i svakog dana tuširao Abuja, mladog mužjaka teškog 1,6 tona kada ga je ovaj napao. Žrtva je podlegla ozljedama koje je zadobila na prsima, trbuhu i bedrima, dodaje hitna medicinska služba. </p>
<p> Dana 25. travnja 2001. Abu je došao na svijet kao prvi slon koji je u Europi rođen u zatočeništvu putem umjetne oplodnje.</p>
<p> »Trenutno se odvaja od majke«, što može biti razlog njegova agresivnog ponašanja, kazao je pomoćnik direktora zoološkog vrta Harald Schwammer za austrijsku agenciju APA.</p>
<p> Godine 2002. mladu ženu koja je radila kao čuvar u schoenbrunnskom zoološkom vrtu ubio je jaguar čiji kavez nije bila dobro zatvorila. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Dijabetičarke češće umiru od srčanih bolesti</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Žene koje boluju od dijabetesa izložene su većem riziku umiranja od srčanih bolesti nego muškarci s istim zdravstvenim problemom, objavili su u nedjelju australski znanstvenici.</p>
<p> Šećerna bolest jedan je od rizičnih faktora za razvoj kardiovaskularnih bolesti, koji udvostručuje rizik smrtnog ishoda. »No, još se uvijek raspravlja o tome je li rizik različit za žene i muškarce«, rekla je Huxley, epidemiolog na Institutu George Sveučilišta u Sydneyu.</p>
<p> Analizirajući podatke o 450.000 odraslih osoba, dr. Huxley i njezin tim najprije su isključili pušenje, krvni tlak, kolesterol i druge kardiovaskularne rizike i ustanovili da dijabetičarke imaju značajno veći rizik umiranja od srčanih bolesti od dijabetičara. U usporedbi s ljudima koji ne boluju od te bolesti, rizik od kardiovaskularne smrti u žena je veći 2.48 puta, a kod muškaraca 1.87 puta, objavili su znanstvenici na Drugoj međunarodnoj konferenciji »Žene, srčane bolesti i srčani udar« koja se održava u Orlandu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Nakon udara tsunamija u Indiji otkriven drevni grad </p>
<p>MAHABALIPURAM</p>
<p> - Indijski arheolozi počeli su podvodna istraživanja mjesta na kojemu se, kako vjeruju, nalaze drevni grad i dijelovi hrama otkriveni nakon udara tsunamija na obali stoljetnog svetišta Mahabalipuram. Tri kamene strukture oslikane crtežima životinja otkrivene su u blizini tog obalnog grada s 13.000 stanovnika kojega je 26. prosinca prošle godine pogodio veliki plimni val uništivši pritom kompletnu infrastrukturu i brojne turističke znamenitosti. S povlačenjem vode i uklanjanjem naslaga pijeska, na svjetlo dana izbile su strukture koje su najvjerojatnije dijelovi luke izgrađene u sedmom stoljeću, rekao je arheolog T. Satyamurthy.</p>
<p> Mahabalipuram je odavna poznat po svojim raskošno urešenim hramovima koji su uvršeni na popis svjetske baštine i koje godišnje posjete tisuće turista i hinduskih hodočasnika. </p>
<p> Prema pisanjima britanskih putopisaca, na tome je području nekoć bilo sedam pagoda, od kojih je šest potopilo more.</p>
<p> »Pronađene strukture mogle bi biti dijelovi poznatih pagoda. Povlačenjem mora i pomicanjem obale očekujemo nove dokaze«, rekao je Satyamurthy. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Noćna smjena u »Secesiji« </p>
<p>Ciklus Ambrogija Lorenzettija o vladanju poslužio je kao polazište Rogeru Buergelu i Ruth Noack da ostvare niz izložaba naslovljenih »Vladavina« / Ovaj tjedan izložba se otvara u središtu Beča, gdje će Sanja Iveković izvesti umjetničku akciju</p>
<p>Dobra vladavina svima jamči sigurnost. Navedeno geslo nije preuzeto iz predizborne kampanje suvremenih političkih stranaka, već je riječ o alegoriji pravedne vladavine koju je naslikao Ambrogio Lorenzetti na zidu Palazzo Pubblico u Sieni u prvoj polovini 14. stoljeća. Gotički majstor je u sienskome ciklusu naslikao fresku u kojoj se Sigurnost (Securitas) pojavljuje kao anđeo lebdeći nad obrađenim poljima, u jednoj ruci držeći svitak koji jamči napredak, dok u drugoj ruci, da ne bi bilo zabune, nosi vješala na kojima visi obješeni kralj, simbol plutokracije. </p>
<p>Spomenuti ciklus, uz teze Michaela Foucaulta, poslužio je kao polazišna ideja Rogeru Bürgelu, selektoru sljedeće smotre Documenta, i Ruth Noack, kustosici i teoretičarki iz Beča, da ostvare niz izložaba naslovljenih »The Goverment«. Izložbe su već održane u Umjetničkoj galeriji sveučilišta Lüneburg, u Muzeju suvremene umjetnosti (MACBA) u Barceloni, u Miami Art Centru, a sljedeći se tjedan izložba otvara u izložbenome prostoru u središtu Beča, u »Secesiji«.</p>
<p>Između dvadesetak svjetski priznatih umjetnika poput Allana Sekule, Alice Creischer i Andreasa Siekmanna u izložbeni postav, koji se mijenja uzimajući u obzir kontekst zemlje u kojoj se predstavlja, uvršteni su i radovi Sanje Iveković. U Miamiju je umjetnica izložila video rad »Osobni rezovi« u kojemu je tematizirala sukobe kolektivnoga i individualnoga identiteta, dok će u »Secesiji« izvesti umjetničku akciju naslovljenu »Noćna smjena«. </p>
<p>Riječ je o gotovo nevidljivome performansu u kojemu će umjetnica noći provoditi u izložbenome prostoru »Secesije« intervenirajući na izvještaju hrvatskih nevladinih organizacija o statusu žena, od kojih će neki, zgužvani i bačeni zbog beskorisnosti ili(moguće) neprihvatljivosti, završiti na tlu izložbenoga prostora. </p>
<p>Posrijedi je svojevrstan nastavak akcije koju je Sanja Iveković izvela za 33. zagrebački salon, 1998., u Galeriji Klovićevi dvori kada je bacala izgužvane izvještaje nevladinih organizacija o statusu žena u Hrvatskoj pisane za Ujedinjene nacije. Crveni, zgužvani papiri na kojima su tiskani izvještaji pretvorit će se u slučajne »skulpture« i širit će se u »Secesiji« poput virusa narušavajući samodostatnost ostalih izložaka.</p>
<p>Istodobno, budući da će postojati i kao rezultat rada umjetničine noćne smjene u negužvanoj formi dostupni publici, zagovarat će aktivističku i emancipatorsku djelatnost te spolnu ravnopravnost. Dakle, akciju je moguće tumačiti kao aktivistički čin.</p>
<p>Dosadašnje izložbe »Vladavine« para Noack-Bürgel tematizirale su rasap europskoga obrazovnog sustava te nestanak zajedničke memorije, dok će u »Secesiji« žarišna točka izložbe biti umjetničko djelo kao zgusnuta akcija. Uz to, projekt »The Goverment« u svome bečkome izdanju podnaslovljen je »Elizejska područja akcije« tako da se »Noćna smjena« Sanje Iveković savršeno uklapa u kustoski koncept.</p>
<p> Inače, Roger Bürgel, bečki kustos, poznat je po tome što ga više zanima metodologija pojedinih umjetnika nego krajnja posljedica umjetničkih namjera odnosno umjetnički objekt. U obavijesti za medije povodom bečke izložbe Bürgel je napomenuo kako je medij njegovih ideja umjetnička izložba koja dopušta umjetnosti da postane vidljiva odnosno izložbu smatra područjima akcije, vođenu intervencijama publike. Uz to, Bürgel smatra kako je estetsko iskustvo u prvome redu iskustvo gledatelja te je i izložbu u Beču zamislio kao određenu vrsta pregovaranja s posjetiteljima. Budući da je to prva izložba Rogera Bürgela na domaćem terenu otkako je imenovan za selektora sljedeće smotre Documenta, što se otvara 2007. u Kasselu, očekuje se velik interes kako domaće, tako i međunarodne publike.</p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Dokumentarni film u usponu</p>
<p>Neki od dokumentarnih filmova napetiji su i od igranih, jer to je život, kaže Krsto Papić / Dokumentarni film mora ići dalje od samog događaja i mora se otkriti što je pozadina svega – zašto se nešto dogodilo</p>
<p>Međunarodni i natjecateljski festival dokumentarnoga filma u Zagrebu</p>
<p> – »Zagrebdoxa« počinje u ponedjeljak, 21. veljače. Tim povodom razgovarali smo s cijenjenim hrvatskim dokumentaristom Krstom Papićem, koji će predsjedati velikim žirijem festivala. </p>
<p>• U posljednje vrijeme ste sve češće u žirijima filmskih festivala?</p>
<p>– Čini se da je tako. Nedavno sam se vratio s najvećega europskog festivala televizijskoga filma u Biarritzu. Taj festival ima šest različitih žirija, od igranog filma do serija, a ja sam bio u žiriju za dokumentarni film i filmski esej. Tamo se zaista radi sedam dana od jutra do mraka i žiriranje je naporno, ali i vrlo korisno, jer vidite sve što se proizvodi u svijetu. Dokumentarni film je u čitavom svijetu u usponu, a gotovo je u potpunosti prešao u dugometražni. </p>
<p>Sve dulji dokumentarci</p>
<p>Mnogi filmovi traju dulje od jednoga sat, pa čak i više od sat i pol. Čini mi se da je vrijeme kratkoga dokumentarnog filma prošlo ili da prolazi. Kratki je film ostao u domeni igranoga, eksperimentalnog i animiranog filma. Danas se u dokumentarnom filmu upotrebljavaju sva moguća sredstva da bi se ispričala dramatična priča. </p>
<p>• Veliku ste nagradu dodijelili danskomu filmu »Ubojica mojeg djeda«. Što je presudilo toj odluci?</p>
<p>– Riječ je o intrigantnoj i emocijama nabijenoj priči. Mladić pokuša otkriti tko mu je ubio djeda i ustanovi da je to učinio njegov sunarodnjak, Danac, jedan od rijetkih kvislinga u toj zemlji. U potrazi za tim čovjekom, sada Nijemcem, otkriva jednu groznu povijest. Njihov susret je dramatičan. Čovjek na umoru moli za oprost, ali ne odriče se svojih nacističkih ideja. Mladić mu na kraju jedini i oprašta. Film ima strukturu dokumentarnoga, ali i igranoga filma i u njemu se susreće davno izrečena krilatica Jean-Luca Godarda: »Svaki dokumentarni film teži postati igranim, a svaki igrani teži postati dokumentarnim filmom«. </p>
<p>• Kakve teme danas prevladavaju u svijetu dokumentarnoga filma?</p>
<p>– Sve su to relevantne društvene teme i ima svega, ali sve su to dramatične ljudske priče. Mnogi su prizori dostojni najvećih grčkih drama. Kada gledate takvo što u igranom filmu, znate da su to glumci i može vam se učiniti presentimentalno. Dokumentarni film ima strašnu snagu. Bilo bi mi drago kada bi i hrvatski film slijedio te tokove iznoseći naše društveno relevantne probleme.</p>
<p> Kako bi se priča predstavila u najdramatičnijem obliku, film se ne smije temeljiti samo na novinskoj ili televizijskih vijesti, nego treba biti višeslojan. Kad smo već kod televizije, ne mogu ne primijetiti kako dokumentarnih filmova na programima ima strašno malo, a osobito nema hrvatskih filmova, bilo da je riječ o dokumentarnom ili igranom filmu. No, iako se dokumentarni film vratio u kina, ipak se dokumentarci najviše i vide na televiziji.</p>
<p>Zasluge američkih dokumentarista</p>
<p>• Tko je zaslužan za veliki povratak dokumentaraca?</p>
<p>– Da, zaista se može govoriti o tome da se dokumentarni film nametnuo kao jako važan filmski žanr. Vratio se u kina, a veliku su ulogu u tome odigrali američki dokumentaristi, ne samo Michael Moore, već i ostali, a velika je i uloga festivala u Sundanceu, koji je jedan od najavangardnijih na svijetu.</p>
<p>• Kako ocjenjujete hrvatski dokumentarni film danas?</p>
<p>– Ne poznajem ga pretjerano dobro, ali mi se čini da su to filmovi koji uzmu jednoga čovjeka i onda veličaju njega ili njegove zasluge. Mislim da je malo problemskih filmova koji pokazuju dramatične ljudske situaciju, a mi ih zaista imamo jako puno. Nisam vidio da je ikada snimljen film o silnim žrtvama naše takozvane pretvorbe.</p>
<p>• Koje Vas teme trenutačno zaokupljaju?</p>
<p>– Trenutačno snimam film o tragediji obitelji Domini, a zanimaju me i posljedice tranzicije i rata, ali i sve tragične situacije koje svakodnevno imamo priliku vidjeti u vijestima. No, dokumentarni film mora ići dalje od samoga događaja i mora se otkriti što je pozadina svega – zašto se nešto dogodilo. </p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Inventivna crtačka ostvarenja</p>
<p>Na izložbi koja će do 5. ožujka biti postavljena u ammanskome Kraljevskom kulturnom centru zastupljeni su virtuozni rukopis pripadnika starijih naraštaja i dosjetljiva rješenja mlađih sudionika </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Stoljetna tradicija njegovanja crtačke vještine te raznovrsnost i pluralizam stilskih opcija, bile su glavne smjernice prilikom osmišljavanja izložbe pod naslovom »Hrvatski suvremeni crtež«, u organizaciji Ministarstva kulture RH koja je otvorena 20. veljače u jordanskoj prijestolnici Ammanu. Stotinjak crteža od 60 istaknutih hrvatskih umjetnika odabrao je za tu prigodu akademik Tonko Maroević, koji potpisuje i predgovor u pratećemu katalogu.</p>
<p> Riječ je o putujućoj izložbi koja će nakon Ammana gostovati u Kairu. Namjera je, kako ističe ministar kulture Božo Biškupić, izložbom hrvatskoga suvremenog crteža predstaviti međunarodnoj javnosti visokoinventivna crtačka ostvarenja hrvatskih umjetnika. Također, navodi ministar Biškupić, izložba će pridonijeti novom sagledavanju mjesta koje ima suvremena hrvatska likovna scena u europskome i izvaneuropskom slikarstvu.</p>
<p> Na izložbi, koja će do 5. ožujka biti postavljena u ammanskome Kraljevskom kulturnom centru, svojim su crtačkim ostvarenjima zastupljeni umjetnici svih naraštaja. Od mlađih autora među ostalim to su Gordana Bakić, Paulina Jazvić, Matko Vekić, Ivana Franke i Tomislav Buntak. Među djelima umjetnika, koji su već godinama prisutni na umjetničkoj pozornici, moći će se vidjeti crteži Zlatka Boureka, Nives Kavurić-Kurtović, Ivana Kožarića, Ivana Lesiaka, Josipa Vanište, Borisa Bućana, Zlatka Kesera, Vaska Lipovca, Maura Stipanova, Miroslava Šuteja, Đure Sedera, Biserke Baretić i Eugena Kokota, da nabrojimo samo neke.</p>
<p> Za odabrane radove znakovita je raznovrsnost stilskih opcija. Tako su, po riječima akademika Tonka Maroevića, na izložbi prisutni različiti vidovi figuracije, od dodira s ekspresionističkim tokovima, preko naivnih vizija, sve do stripovske narativnosti i fantastične kombinatorike. Osim takvih djela moguće je pratiti »jednako diferencirane verzije apstrakcije« – onu lirsku, organičku i enformelnu, ali i geometrijsku i minimalističku.</p>
<p> Akademik Maroević dodaje da su u raznovrsnoj lepezi individualnih uloga jednako obuhvaćeni virtuozni rukopis pripadnika starijih naraštaja i dosjetljiva rješenja mlađih i novijih sudionika.</p>
<p>Romina Perić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>San ljetne noći</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izložba Valentine Crnković u Galeriji Događanja Kulturnog centra Peščenica rezultat je priprema za realizaciju scene i kostimografije predstave »San ljetne noći« Williama Shakespearea kada umjetnica intenzivno riše i slika da bi dobila osjećaj za predstavu, da bi »ušla u materijal«. Naime, kroz crtež i sliku – kako kaže – dolazi do konkretnih ideja, pa tako i do konačnih scenskih rješenja i kostima. U toj početnoj fazi nastali su i izloženi radovi u akriliku i ugljenu na papiru s osloncem na stihove kojima se Titanija obraća Vratilu da ne poželi »Iz ove šume otić'«. U petak, u 19 sati, bit će ta nesvakidašnja izložba svečano zatvorena. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Novi broj »Fantoma slobode«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izdavačka kuća Durieux u suradnji s Art radionicom Lazareti iz Dubrovnika objavila je novi broj književnoga časopisa »Fantom slobode« (3/2004.). Časopis donosi novu hrvatsku prozu (Dežulović, Simić, Rizvanović i Ćurin), a u dossieru obrađuje se političko-sudski progon Andreja Nikolaidisa i Biljane Srbljanović – od strane slavnog filmskog redatelja. U »Istarskom bloku« surađuju Miroslav Bertoša, Drago Orlić i Ivan Pauletta. Poetski ciklus o fenomenu Che Guevare okuplja niz autora. U likovno-konceptualnom dijelu, koji uređuje Slaven Tolj, objavljeni su fotografski radovi Ivana Kožarića, uz tekst Ivice Župana. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Staklena menažerija« na Broadwayju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Jedna od najboljih drama Tennesseja Williamsa – »Staklena menažerija« uskoro će se opet naći na broadwayjskim daskama. U produkciji Billa Kenwrightauta glavnu žensku ulogu (Amandu Wingfield) igrat će dvostruka dobitnica nagrade »Oskar« Jessica Lange, a režiju će potpisati David Leveaux, redatelj čije su predstave dobitnice mnogih nagrada »Tony«. Broadwayjska praizvedba toga Williamsova klasika 1945. godine doživjela je velik uspjeh, a ovogodišnja premijera bit će 15. ožujak. </p>
<p>+S. T. K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Sada je Anja Pärson vodeća</p>
<p>Janica i Anja nisu si dopustile luksuz poput Tanje Poutiainen koja je pala u prvoj vožnji, čime je vjerojatno napustila utrku za veliki Kristalni globus. Janica je nakon dvije solidne vožnje osvojila 11. mjesto, što je očito ovogodišnja realnost u ovoj disciplini. Snage i pravilnijih veleslalomskih zavoja očito još uvijek nedostaje...</p>
<p>ARE</p>
<p> – Stalni obrati u Svjetskom kupu skijašica se nastavljaju. U subotu je Janica Kostelić »ukrala« štafetu vodeće od Tanje Poutiainen, no samo dan kasnije Janičin primat, barem u sljedećih pet dana, preuzela je Anja Pärson. I to je najbitnija činjenica nakon održanog veleslaloma u švedskom Ĺreu.</p>
<p>Pobjednica veleslaloma, prvi put u sezoni, bila je Španjolska Maria Jose Rienda Contreras uslijed odlične druge vožnje. No, unatoč njenom bljesku i rezultatu karijere, srž utrke ipak je bila borba Janice, Poutiainen i Pärson. Finkinja Tanja Poutiainen bila je do Ĺrea najstabilnija skijašica tehničkih disciplina, no na sjeveru Švedske je, tijekom nastavka sezone će se pokazati istinom, napravila ključni kiks. U prvoj vožnji je prvi put pala ove sezone i izgubila bodove koji će je sigurno odvojiti od utrke za velikim Kristalnim globusom. Janica i Anja nisu dopustile takav luksuz – Janica je nakon dvije solidne vožnje osvojila 11. mjesto, što je očito ovogodišnja realnost u ovoj disciplini. Snage i pravilnijih veleslalomskih zavoja očito još uvijek nedostaje. No, nije ni Pärson najidealnije reagirala na Olympia stazi, gdje je pobjeđivala na posljednje dvije utrke Svjetskog kupa. I uspjela je peto mjesto iz prve oblikovati u treće mjesto na kraju, što ju je ipak izdiglo osam bodova ispred hrvatske skijašice u redoslijedu Svjetskog kupa.</p>
<p>Iz prikrajka se još uvijek šulja Renate Götschl. Zaostatak za Pärson je 91 bod, no sljedećeg vikenda Austrijanka ima dvije svoje brze discipline.</p>
<p>Uistinu, talijanski San Sicario će od petka do nedjelje biti prvo raskrižje Svjetskog kupa. Spust, superveleslalom i kombinacija mogli bi barem malo raščistiti situaciju, no erupcija će se ipak dogoditi na završnici Svjetskog kupa u švicarskom Lenzerheidu.</p>
<p>• Rezultati, veleslalom: 1. Rienda Contreras (Špa) 2:04.68, 2. Hosp (Aut) + 0.58, 3. Pärson (Šve) + 0.89, 4. Mancuso (SAD) + 0.93, 5. Görgl (Aut) + 1.05, 6. Götschl (Aut) + 1.07... 11. KOSTELIĆ (Hrv) + 1.60...;</p>
<p>prva vožnja: 1. Hosp (Aut) 1:02.36, 2. Rienda Contreras (Špa) + 0.12, 3. Görgl (Aut) + 0.30... 5. Pärson (Šve) + 0.69... 8. Götschl (Aut) + 0.79, 9. KOSTELIĆ (Hrv) +0.85...;</p>
<p>redoslijed, veleslalom: 1. Pärson (Šve) 410, 2. Poutiainen (Fin) 381, 3. Maze (Slo) 344... 10. KOSTELIĆ (Hrv) 180...;</p>
<p>ukupni redoslijed Svjetskog kupa: 1. Pärson (Šve) 961, 2. KOSTELIĆ (Hrv) 953, 3. Poutiainen (Fin) 909, 4. Götschl (Aut) 870, 5. Dorfmeister (Aut) 856... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Federer ponovo presudio Ljubičiću</p>
<p>Za razliku od Dohe, gdje je Federer bio predobar, Ljubičić ovoga puta ima za čime žaliti. Odigrao je nabolje što može, dok Čarobnjak iz Basela nije ponudio svoje najbolje izdanje. No, presudni poeni u »tie-breaku« odlučujućeg seta otišli su na stranu Federera</p>
<p>ROTTERDAM</p>
<p> – Nakon Dohe Roger Federer je i drugi put ove sezone zaustavio Ivana Ljubičića na putu do drugog ATP naslova u karijeri. Finale Rotterdama je ponudilo daleko više neizvjesnosti, a na kraju su nijanse presudile u korist najboljeg tenisača svijeta, koji je slavio sa 5-7, 7-5, 7-6 (5). Triler je trajao dva sata i 42 minute poslije kojih je Federer upisao 15. uzastopnu pobjedu u finalu.</p>
<p>– Namučio sam Federera, to baš ne može svatko. No, ostaje gorčina, mislim da je ona lopta kod 4-3 u »tie-breaku« bila vani. Bonus za prvog igrača svijeta? Valjda, komentirao je Ljubičić. </p>
<p>Za razliku od Dohe, gdje je Federer bio predobar, Ljubičić ovoga puta ima za čime žaliti. Odigrao je nabolje što može, dok Čarobnjak iz Basela nije ponudio svoje najbolje izdanje. No, presudni poeni u »tie-breaku« odlučujućeg seta otišli su na stranu Federera, pa je Marat Safin ostao jedini koji je pobijedio Švicarca ove sezone. </p>
<p>Još jednom je Ljubičić protiv najboljih igrao najbolje, ali ipak nije iskoristio 4-2 vodstvo u »tie-breaku« trećeg seta, već je do kraja meča osvojio samo jedan poen.</p>
<p>– Cijeli meč je igrao duboki »slice« duboko, a taj kratko. Krenuo sam naprijed, predomislio se i pogriješio. To je vjerojatno bio ključ, da je bilo 5-2 meni bi bilo puno jednostavnije igrati nego njemu, priznao je Ljubičić.</p>
<p>Prvi i drugi set odlučio je pad koncentracije u 11. odnosno 12. gemu. Ljubičić je u prvom setu poveo sa 6-5 nakon što je Federer napravio četiri neforsirane pogreške i ponudio »break« na pladnju. Ujedno je to bila i svojevrsna nagrada hrvatskom »topniku« za sjajno otvaranje meča, u kojem je do tada imao dvije »break« prilike, dok Federer nije imao nijednu.</p>
<p>Sličan scenarij gledali smo i u nastavku, no u glavnoj ulozi je bio Federer. Pritisak Švicarca gotovo je urodio plodom već u drugom gemu, no Ljubičić se tada uspio spasiti. Ipak, u 12. gemu Federer je stigao do dvije set-lopte, prvu je Ljubičić anulirao servis »winnerom«, no nakon toga je uslijedila neforsirana pogreška. A odlučujući set je bio potpuno izjednačen sve do »tie-breaka«, u kojem je mirnije ruke bio Federer. </p>
<p>– Igrao sam stvarno dobro, jedino sam vratio premalo Federerovih servisa. Još je bilo dobro u prvome setu, zato sam ga i dobio. Ali poslije nisam bio dovoljno aktivan na reternu. U izmjenama je sve bilo u redu, mogao sam igrati s njim, bio sam spreman na sve njegove solucije, priznao je Ljubičić.</p>
<p>• Rezultat, finale: Federer (1) – LJUBIČIĆ 5-7, 7-5, 7-6 (5). </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Dinamo (ne)spreman za proljeće</p>
<p>U četiri utakmice u posljednjih tjedan dana u Istri, i to protiv mahom skromnijih momčadi, »plavi« su ukupno postigli tek tri pogotka. Iako sami rezultati na pripremama nisu toliko bitni, ipak ostaje »škakljati« podatak da Dinamo nije uspio pobijediti niti jednog od tri slovenska suparnika, a riječ je o momčadima koje su se nagurale od šestog do 11. mjesta slovenskog prvenstva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Istra, Španjolska, Istra... Tako je izgledala zimska »turneja« Dinamovih nogometaša, koji su se u nedjelju napokon skrasili u Zagrebu zaključivši po mnogočemu turbulentno pripremno razdoblje. Renovirana momčad, modificirani sustav igre, borba s ozljedama, naglašeni umor igrača, skromni rezultati, brojni upitnici oko kadrovske križaljke u samoj svlačionici... To je tek dio opusa Dinamove svakodnevice u posljednjih mjesec dana u kojima je trener Ilija Lončarević klesao momčad za nastavak sezone i borbu za Ligu za prvaka.</p>
<p> »Plavi« će u subotu na proljetnom startu dočekati momčad Zagreba, a mnogima je još uvijek apstraktno i pomisliti što bi bilo kad bi, primjerice, maksimirska momčad u ovom okršaju ostala bez pobjede. U tom bi slučaju, naime, lako mogla skliznuti na osmo mjesto prvenstvene ljestvice. Uostalom, i sada na većinu klubova gledaju iz »žablje perspektive«, sa sedmog mjesta, dakle iz zone Lige za ostanak. Dakako, malo je onih koji vjeruju da će Dinamovi igrači (i logistika) dopustiti takvu sramotu da se momčad, u preostala četiri kola koliko ih je ostalo do početka doigravanja, ne ugura u Ligu za prvaka. Jasno je, dakle, kakav imperativ visi nad »plavim dječacima« i pitanje je kako će podnijeti sav taj pritisak</p>
<p> Posljednji pripremni ogledi, primjerice, ne izazivaju smiješak Lončareviću. U četiri utakmice u posljednjih tjedan dana u Istri, i to protiv mahom skromnijih momčadi, »plavi« su ukupno postigli tek tri pogotka. Istina, niti jednom nisu izgubili. Na startu su pobijedili zaprešićki Inter sa 1-0, da bi potom nanizali tri uzastopna remija protiv slovenskih prvoligaša. U redu, sami rezultati u pripremnim dvobojima doista i nisu toliko bitni, s obzirom da su to utakmice u kojima treneri više vode računa o uigravanju momčadi nerijetko pokušavajući činiti kakve pokuse unutar samoga sastava. </p>
<p>Tako je, primjerice, Lončarević koristio napadača Darija Zahoru na lijevoj strani veznog reda, branič Dino Drpić se oprobao u ulozi zadnjeg veznog...</p>
<p> Bez obzira na sve to, ipak ostaje »škakljati« podatak da Dinamo nije uspio pobijediti niti jednog slovenskog suparnika, a riječ je o momčadima koje su se nagurale od šestog do 11. mjesta slovenskog prvenstva. Koper je trenutačno 11., dakle pretposljednji, Drava iz Ptuja je na sedmom, a Domžale na šestom mjestu. Protiv prva dva suparnika »plavi« su odigrali 1-1, a protiv Domžala bez pogodaka.</p>
<p> Sad je, dakako, teško reći koliko ovi rezultati zrcale formu Dinamovih nogometaša uoči prvenstvenih okršaja. Zasad je tek izvjesno da Lončarević još uvijek žali što je zimska stanka uslijedila upravo u trenutku kad je momčad počela loviti kakvu-takvu formu. U međuvremenu je, dakle, promijenjena gotovo cijela »kičma« momčadi. Sedloski i Cesar su novi centralni braniči, Modrić je u ulozi kreatora igre zamijenio donedavnog kapetana Kranjčara, a »plavi« će na proljeće osvanuti i s novim, Lončareviću omiljenim sustavom 4-4-2.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Druga momčad u strahu od TNT-a</p>
<p>Ovdje se, zapravo, radi o skupini nesigurnih individualaca s izraženim osjećajem degradiranosti i nezadovoljstva, koji su još i u panici za svoju budućnost. Pribojavaju se da će iduća tri mjeseca provesti u sjeni i da će ih nogometna javnost zaboraviti </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Krah druge momčadi Hajduka u prijateljskom ogledu protiv Šibenika (1-4) mnogi su dočekali sa zluradošću. Ima i dosta čuđenja obzirom na uvjerljivost poraza, pogotovo jer se u toj popularno nazvanoj »drugoj jakosnoj skupini igrača« nalaze i jedan Pralija, zatim Turković, Ćaćić, Đolonga, Munhoz... Na Šubićevcu su još nastupila i pojačanja iz prve momčadi Rukavina i Hrman. Može se slobodno kazati da se radi o sastavu vrijednog poštovanja koji nikako ne bi smio izgubiti od drugoligaša poput Šibenika.</p>
<p> U ovakvom poražavajućem rezultatu pronaći će se i opravdanost izbora struke, dobroj procjeni trenera, kao i njihovim ispravnim kriterijima. No, je li ovo što se dogodilo u subotu prava slika moći ovih igrača splitskog kluba? Ili je ipak ovaj krah posljedica njihovog psihičkog stanja nakon što im je objelodanjeno da su miljama daleko od udarne postave? Naime, teško se može kazati da je ova skupina igrača, koji su se uglavnom već dokazali na nogometnoj sceni, momčad koja zna svoje ciljeva. Ovdje se, zapravo, radi o skupini nesigurnih individualaca s izraženim osjećajem degradiranosti i nezadovoljstva, koji su još i u panici za svoju budućnost. Pribojavaju se da će iduća tri mjeseca provesti u sjeni i da će ih nogometna javnost zaboraviti. Sigurno da im igranje sredinom tjedna protiv lokalnih igrača ne može zadovoljiti ambicije. Vjerojatno bi napustili Hajduk da su znali za ovakav rasplet, a sada im ne preostaje ništa drugo osim nade da postoji izlaz iz ove neugodne situacije. Realna bojazan da se ne pretvore samo u skupinu TNT (trenira - ne igra - trenira) uzrokuje generiranje negativne energije. S tim problemom morat će se u prvom redu nositi šef struke Igor Štimac, jer mu je primarno da treneru Blažu Sliškoviću i njegovim izabranicima osigura mir za izvršenje svetog zadatka obrane naslova prvaka. I da bi se usmjerila koncentracija natjecateljskog pogona samo na nogomet izoliralo ju se od nezadovoljnika na način da treniraju u dijametralno suprotnim terminima. Ako jedna vježba ujutro drugoj je trening popodne. </p>
<p> Za sada ovi iz druge jakosne skupine drže jezik za zubima, šute, ne bune se javno, ali ovaj uteg velikog broja igrača, gužve u svlačionici, može poremetiti sklad potreban da bi se uspješno prolazilo kroz natjecanja. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Krešin kup Zadranima</p>
<p>Zadar je u finalu Kupa imao više raspoloženih igrača, kada su stali Hill i Johnson proradili su Štemberger i Vladović, a onda je Banić u maniri velikih igrača riješio utakmicu</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Prepune Jazine već su u 36. minuti, kada je Vladović pogodio tricu za plus 11, počele skandirati »Kup je naš!«. No, domaća momčad još se morala dobro potruditi da bi trofej koji nosi ime košarkaškog velikana Krešimira Ćosića završio u Jazinama. Najbolji igrač Cibone u nedjelju u Zadru Gerald Fitch vratio je Ciboni nadu minutu prije kraja (83-85), no onda se zadarska bajka rasplela u korist domaćih. Junak utakmice Marko Banić pokazao je sve kvalitete koje čine izvrsnog košarkaša. U samo 55 sekundi postigao je posljednjih devet poena svoje momčadi i donio veliku radost i pobjedu Zadru 94-89 u finalu Kupa Hrvatske. Cibosi na domaći kup čekaju već tri godine i za novi trofej morat će se još malo strpiti, iako je u prvih deset minuta za njih sve izgledalo idealno.</p>
<p>Razvučenu obranu domaćih Popović i Fitch kaznili su s pet trica i Cibona je imala vodstvo 33-24. Cibona je u 12. minuti imala plus 11, no Zadrani su tada krenuli u veliku seriju, razbudio se Gečevski, a zadarski Amerikanci Hill i Johnson počeli su raditi nered u Ciboninoj obrani, čemu su pridonijele gotovo već zaboravljene rotacije trenera Anzulovića. Za samo devet minuta Zadrani su napravili seriju 30-10, da bi u drugom poluvremenu »proradio« Siniša Štemberger koji je u trećoj četvrtini pogodio tri trice (ukupno pet) i sportski bezobrazno se unio Anzuloviću u lice.</p>
<p>Cibona je prerano ušla u probleme s osobnim pogreškama, cijela visoka linija bila je zarana opterećena. Popović je u drugom poluvremenu ubacio tek tri poena, a njegovu napadačku neučinkovitost nije moglo izvući niti osam asistencija. Nedostajao je veći doprinos Vrankovića, Badera i Krstića, a 30 poena Geralda Fitch nije moglo potpuno izbrisati neke Amerikančeve nerezonske poteze. Zadar je u finalu Kupa imao više raspoloženih igrača, kada su stali Hill i Johnson proradili su Štemberger i Vladović, a onda je Banić u maniri velikih igrača riješio utakmicu.</p>
<p>• Dvorana Jazine</p>
<p>ZADAR – CIBONA VIP 94-89 (24-33, 32-14, 15-16, 23-26)</p>
<p>ZADAR: ŠTEMBERGER 19 (2-2), JOHNSON 10 (2-29), GEČEVSKI 10 (2-3), HILL 14 (3-4), BANIĆ 19 (11-13), Stipčević, Barač, Čiklić, Špralja 3, Lalić 3, Naglić 2 (2-4).</p>
<p>CIBONA VIP: OMERHODŽIĆ 2, FITCH 30 (7-8), BADER 8 (4-4), POPOVIĆ 16 (2-2), VRANKOVIĆ 12 (3-4), Longin 2 (2-2), Štimac 10 (4-6), Poljak 7 (1-2), Krstić 2 (2-2).</p>
<p>SUCI: Muhvić (Karlovac), Urukalo (Šibenik) i Dožai (Zagreb) GLEDATELJA: 4000.</p>
<p>ŠUT IZ IGRE: Zadar 13-25 (52 posto), Cibona 17-33 (52 posto). TRICE: Zadar 15-30 (50 posto), Cibona 10-20 (50 posto). SKOKOVI: Zadar 20 (17+3), Cibona 26 (18+8).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marko BANIĆ.</p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Koprivničanke u četvrtfinalu</p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> – Nakon neodlučenog rezultata u prvoj utakmici osmine finala Kupa pobjednica kupova (27-27) u Aarhusu, u koprivničkom je uzvratu Podravka Vegeta pobijedila Aarhus sa 29-17 (14-8) i tako ušla u četvrzavršnicu, u kojoj se priključuju i četiri trećeplasirana sastava iz skupina Lige prvakinja. To su Astroc Sagunto iz Španjolske, Tretnes Bergen iz Norveške, Lada Toljatti i vjerojatno Dinamo Akva Volgograd iz Rusije. Nositelji na izvlačenju će biti Podravka Vegeta, norveški Larvik, njemački Nürnberg i vjerojatno rumunjski Rapid.</p>
<p>Koprivničke su rukometašice znale da ako Dankinjama nešto ponude, one to uzmu. Aarhus je poveo, no u 12. minuti je Podravka izjednačila na 4-4 prolazom Palčić, a kontrom Ljerke Vresk došla prvi puta u vodstvo u 15. minuti sa 5-4. Razlika je rasla, Dankinje su se približavale, ali ne preblizu. Sjajna je bila Ljerka Vresk, odlična Božica Palčić i spretna Ivanka Hrgović. Galkina je branila jako dobro, a Naukovič je premalo pucala, iako je zabijala važne golove. </p>
<p>U drugom se poluvremenu stvarala razlika, a Dankinje osim odlične golmanice Heidi Halvorsen nisu imale istaknute pojedinke. Vresk s kontrama i ulascima s krila u pravo vrijeme zaslužuje epitet igračice utakmice, ali Božica Palčić je vrhunski rukometni autoritet i pokazala je kako se igra u obrani, a kako i u napadu.</p>
<p> • Gradska dvorana</p>
<p>PODRAVKA VEGETA – AARHUS 29-17 (14-8)</p>
<p>PODRAVKA VEGETA: Stančin (2), Galkina (13), Vresk 6, Tarle, Golubić 1, Palčić 3, Hodak 2, Zebić, Sirovec, Popović 2, Franić, Naukovič 6 (2), Tatari 1, Hrgović 8 (3)</p>
<p>AARHUS: Halvorsen (9+1), Aggerholm (3+1), Svensson 2, Transel 3, Rokne 3, Frank 1, Rytter 1, Myklebust 1, Bjorn, Gronbek 2, Skuladottir 2 (2), Razdorov, Qwist 1, Laursen</p>
<p>SUCI: Falcone i Ratz (obojica iz Švicarske). GLEDATELJA: 1400</p>
<p>SEDMERCI: Podravka Vegeta 7 (5), Aarhus 2 (2)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Podravka Vegeta 12 minuta (Vresk 2+2, Golubić, Palčić, Zebić, Franić), Aarhus 10 minuta (Gronbek 2+2, Svensson, Rytter, Skuladottir)</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Ljerka VRESK</p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Pucelj i Jerković ispunili norme za Europsko prvenstvo</p>
<p>Prilično niska norma u ženskom skoku s motkom (4.00) omogućila je plasman na dvoransko prvenstvo Europe i Ivoni Jerković. Zagrepčanka je prvi put u karijeri preskočila četiri metra, čime je za devet centimetara popravila i hrvatski rekord</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dvoransko prvenstvo Hrvatske u atletici, održano u subotu pod balonom na zagrebačkom Prisavlju, donijelo je našoj zemlji još dvoje putnika za Europsko prvenstvo u Madridu. Norme za kontinentalnu smotru ispunili su daljaš Mladosti Ivan Pucelj i motkašica Dinamo-Zrinjevca Ivona Jerković. Oni su se tako pridružili Jurici Grabušiću (60 m prepone), Josipu Šopreku (200 m) i Danijeli Grgić (400 m) koji su normu ispunili ranije.</p>
<p>Ivan Pucelj, kojeg od ove sezone trenira Dejan Vojnović, došao je u vodstvo dalja već u drugoj seriji, skočivši 7.80 metara. No, taj je skok još uvijek bio pet centimetara »prekratak« u donosu na normu za EP. Ipak, posljednja serija donijela je Pucelju ispunjenje želje, s vrlo dobrim skokom od 7.90 centimetara upisao se na listu putnika za španjolsku prijestolnicu. Normu je lovio i drugi mladostaš Marijo Baković, ali skok od 7.59 metara bio mu je dovoljan tek za naslov hrvatskog doprvaka. Centimetar kraće skočio je Siniša Ergotić kojem je to bio prvi ovosezonski izlazak na zaletište.</p>
<p>Prilično niska norma u ženskom skoku s motkom (4.00) omogućila je plasman na EP i Ivoni Jerković. Zagrepčanka je prvi put u karijeri preskočila četiri metra, čime je za devet centimetara popravila i hrvatski rekord.</p>
<p>Jurica Grabušić je još jednom potvrdio normu na 60 metara prepone. Do cilja je stigao za 7.82 sekunde, dvije stotinke brže nego na prošlotjednom Otvorenom prvenstvu Zagreba. Četiri stotinke daleko od norme na 60 metara ostao je Igor Blažević. On je, također, bio brži nego na Prvenstvu Zagreba, ali 6.79 još mu uvijek nije dovoljno za Madrid, baš kao ni 8.45 Arni Eregi na 60 metara prepone.</p>
<p>• Rezultati, atletičari, 60 m: 1. Blažević (MZ) 6.79; 60 m prepone: 1. Grabušić (MZ) 7.82; vis: 1. Puklavec (VŽ) 2.14; motka: 1. Pavliček (VŽ) 4.80; dalj: 1. Pucelj (MZ) 7.90; troskok: 1. Mitrović (DZ) 15.25; kugla: 1. Brdovčak (DZ) 17.31; </p>
<p>atletičarke, 60 m: 1. Ergotić (MZ) 7.58; 60 m prepone: 1. Erega (KAT) 8.45; vis: 1. Lenđel (IP) 1.75; motka: 1. Jerković (DZ) 4.00; dalj: 1. Karanikić (KAT) 6.06; troskok: 1. Krnjeta (DZ) 12.03; kugla: 1. Srša (DZ) 14.49.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Veliki korak prema polufinalu</p>
<p>U igri trojice večernjakovaca u nedjelju je sve funkcioniralo gotovo savršeno i njemački sastav kojeg vodi naš Leo Amižić ispraćen je iz Zagreba sa 3-0</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Stolnotenisači Večernjeg lista u trećem su kolu Lige europskih prvaka iznenadili i sebe i sve prisutne u Domu sportova. Možda sama pobjeda protiv njemačkog Ocsenhausena i nije toliko veliko iznenađenje, ali lakoća kojom su hrvatski prvaci došli do nje svakako jest.</p>
<p>U igri trojice večernjakovaca u nedjelju je sve funkcioniralo gotovo savršeno i njemački sastav kojeg vodi naš Leo Amižić ispraćen je iz Zagreba sa 3-0. Štoviše, Nijemci, točnije »legija stranaca« u sastavu Ochsenhausena, dokopala se u cijelom dvoboju tek tri seta. Iako je cilj Zagrepčana na početku sezone bilo osvajanje trećeg mjesta u skupini, kako bi u razigravanju za ostanak igrali protiv lakšeg suparnika, ovom pobjedom došli su vrlo blizu plasmana u polufinale. Za to će im trebati domaća pobjeda protiv Grenzaua u travnju i jedan bod na gostovanju kod Ochsenhausena.</p>
<p>Premda je u ovakvom slučaju, kada sva trojica igrača ostvare pobjede, nezahvalno tražiti junaka dvoboja, svakako treba izdvojiti ovosezonsko pojačanje Večernjeg lista Tan Ruiwua. Kinez je došao do pobjede karijere, s 3-1 je slavio protiv devetog igrača svijeta, Tajpežanina Chuana Chih-Yuana. Tan igra vrlo riskantno, svaki poen pokušava brzo riješiti razornim forhendom. Dosad mu takva igra nije uvijek donosila uspjeh, no protiv Chuana su gotovo sve loptice odsjedale na pravom mjestu. Samo u trećem setu je Tan uzeo mali predah, a onda je ponovno namjestio ruku i donio svojoj momčadi veliku pobjedu te zaslužio ovacije zagrebačke publike.</p>
<p>Prije toga je na teren izašao Zoran Primorac koji se želio iskupiti za dva poraza u Grenzauu. Rumunj Adrian Crisan bolje je krenuo u meč, dobio prvi set, ali onda je Zoki ubacio u veću <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i doveo Večernjak u vodstvo. U završnom meču Allan Bentsen je još jednom potvrdio da je u odličnoj formi, sa 3-1 je svladao 33. igrača svijeta, Rusa Fedora Kuzmina. Nakon izgubljenog prvog seta Kuzmin se vratio u drugom, ali onda je zagrebački Danac zaigrao još bolje. Treći set je dobio sa 11-2, a u četvrtom je, nakon manjih poteškoća, iskoristio šestu meč-loptu.</p>
<p>– Sva trojica igrača odradila su vrhunski svoj posao, bili su precizni u svim elementima igre. Znali smo odgovoriti na sve zamke protivnika. Mislim da su i Nijemci bili iznenađeni našom dobrom igrom. Sada smo na pola puta do polufinala, ali idemo polako, od meča do meča, kazao je presretni trener Večernjaka Goran Radanović.</p>
<p>S druge strane, Leo Amižić nije krio razočaranje izvedbom svojih igrača.</p>
<p>– Znao sam da bi nas Večernji list mogao iznenaditi, ali nisam očekivao da će nas ovako razbiti. Chuan je najviše podbacio, izgubio je od igrača pola klase slabijeg od sebe. Jako sam razočaran.</p>
<p>• VEČERNJI LIST – OCHSENHAUSEN 3-0: Primorac – Crisan 3-1 (7-11, 11-2, 11-9, 11-9), Tan Ruiwu – Chuan Chih-Yuan 3-1 (11-8, 11-9, 5-11, 11-9), Bentsen – Kuzmin 3-1 (11-6, 8-11, 11-2, 12-10)</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Jordan će Hrvatskoj biti ulaz u arapski svijet</p>
<p>Hrvatska razmišlja o tome na koji način možemo pomoći u demokratizaciji Iraka, pa možda i kroz nekoliko instruktora koji bi možda došli u Jordan, kazao je premijer Sanader/ Hrvatska i Jordan potpisali nekoliko bilateralnih sporazuma koji bi trebali pridonijeti unapređenju vanjsko-trgovinske razmjene</p>
<p>AMMAN</p>
<p> - Jordan će biti ulaz Hrvatskoj u arapske zemlje, dok Hrvatska isto tako može predstavljati vrata u Europu za Jordan, zaključeno je u nedjelju u Amanu na sastanku hrvatskog i jordanskog premijera Ive Sanadera i Faisala al Fayeza.</p>
<p>Premijer Al Fayez rekao je novinarima kako smatra da će intenziviranje kontakata između dviju zemalja dovesti i do boljih gospodarskih odnosa.</p>
<p>Premijer Sanader također drži da treba intenzivirati obostrane posjete i pojačati trgovinsku razmjenu koja je vrlo niska, te je stoga u posjet Amanu i poveo više od 20 vodećih hrvatskih gospodarstvenika.</p>
<p>U sklopu Sanaderova službenog posjeta Jordanu potpisano je u nedjelju više bilateralnih sporazuma koji bi trebali pridonijeti unapređenju vanjsko-trgovinske razmjene.</p>
<p>»Sada je važna veća suradnja među privatnim sektorima Hrvatske i Jordana« rekao je Al Fayez.</p>
<p>Prije posjeta vladi i razgovora s jordanskim domaćinom, Sanader je obišao Centar za policijsku obuku u Amanu.</p>
<p>»Na poziv jordanske strane posjetio sam Centar za policijsku obuku koji me se iznimno dojmio. Da, Hrvatska razmišlja o tome na koji način možemo pomoći u demokratizaciji Iraka, pa možda i kroz nekoliko instruktora koji bi možda došli ovdje, ali o tome ćemo tek razmišljati jer to još nije na dnevnom redu«, rekao je Sanader.</p>
<p>Hrvatski premijer sastao se na ručku s jordanskim kraljem Abdulahom II. </p>
<p>Hrvatska i Jordan potpisali su Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te Sporazum o suradnji između HBOR-a i Jordanske izvozno-kreditne agencije.</p>
<p>»Hrvatska je Jordanu zanimljiva s više aspekata, a posebice zato što će postati članicom EU-a i NATO-a«, rekao je nakon potpisivanja sporazuma s HBOR-om guverner jordanske središnje banke Unayah Touqan. Dodao je kako vidi velike mogućnosti razvoja suradnje na području turizma jer obje zemlje tu imaju velike šanse, te na području bankarstva. </p>
<p>S druge strane, Jordan je zanimljiv Hrvatskoj zbog mogućnosti bescarinskog izvoza robe u Europsku uniju.</p>
<p>Predsjednik HBOR-a Anton Kovačev rekao je da su HBOR i JLCG dosad surađivale u okviru Praškoga kluba, ali da nisu imali potpisani sporazum. Izrazio je nadu da će ovaj sporazum »potaknuti izvoz hrvatskih proizvoda u Jordan, a isto tako i zajedničke nastupe s jordanskim poduzetnicima na trećim tržištima«. Za to je zainteresirana i Ina, koja je potpisala Pismo namjere s jordanskim partnerom o osnivanju zajedničke tvrtke za nastup u Iraku.</p>
<p>Potpisan je i Memorandum o razumijevanju između Luke Rijeka i Luke Akaba. Bojan Hlača, ravnatelj Lučke uprave Rijeka, izjavio je da se ovim memorandumom otvara novo tržište za riječku luku. »Riječka luka je inače ulaz u zemlje srednje Europe, a luka Akaba je praktički ulaz u obnovu Iraka«, istaknuo je Hlača.</p>
<p>Potpisan je i Ugovor o kulturnoj suradnji između dviju zemalja. U nedjelju na večer hrvatski ministar kulture Božo Biškupić i njegova jordanska kolegica Asma Khader otvorili su u Kraljevskom kulturnom centru u Amanu izložbu Suvremeni hrvatski crtež, koja će nakon Amana biti postavljena u Kairu, Pekingu i u dvadesetpet zemalja članica EU. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Židovi kritiziraju Papinu usporedbu abortusa s holokaustom </p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Čelnik židovske zajednice u Njemačkoj kritizirao je u subotu papu Ivana Pavla II. zbog toga što je u svojoj novoj knjizi, koja upravo izlazi, usporedio abortus s holokaustom.</p>
<p>Paul Spiegel, predsjednik Središnjeg židovskog vijeća, rekao je za njemačke internetske novine Netzeitung kako »čelnik Katoličke crkve nije shvatio« da se abortus ne može usporediti s holokaustom.</p>
<p>Prema tom članku, u dijelovima knjige »Sjećanje i identitet«, koja će od 23. veljače biti u prodaji, Papa uspoređuje abortus s ubijanjem Židova pod nacistima.</p>
<p>U jednom odlomku Papa navodno kaže da se, iako je s krajem nacističke diktature prestalo istrebljivanje Židova, nastavilo »legalno istrebljivanje« nerođene djece.</p>
<p>Komentirajući sličnu usporedbu kölnskog nadbiskupa kardinala Joachima Meisnera, Spiegel je rekao da se »neprikladna usporedba« nastavlja prema »samom vrhu Katoličke crkve«.</p>
<p>Pokazuje to, kazao je, da Katolička crkva »nije shvatila ili ne želi shvatiti da postoji golema razlika između genocida kao na tvorničkoj traci i onoga što žene čine sa svojim tijelom«. (Dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Španjolci podržali ustav EU</p>
<p>MADIRD</p>
<p> - Španjolci su na referendumu u nedjelju premoćnom većinom podržali prvi ustav Europske unije, no odziv glasača bio je slab, objavila je državna televizija pozivajući se na rezultate izlaznih anketa. Ustav je prihvaćen s oko 79 posto glasova, pokazala je izlazna anketa provedena na 28.000 glasača. Anketa je pokazala da je oko 16 posto birača glasovalo protiv ustava, dok je oko pet posto listića bilo neispravno. Odziv birača procijenjen je na 41,5 posto, što je oko četiri posto manje nego na izborima za Europski parlament u lipnju, objavila je televizija. Iako su sva istraživanja javnog mišljenja pokazivala da će većina Španjolaca glasovati za ustav, najveća briga vlade bila je hoće li na birališta izaći dovoljan broj građana. </p>
<p>Ustav EU dogovoren je na Europskom vijeću 18. lipnja 2004, a potpisan u Rimu 29. listopada za vrijeme nizozemskog predsjedavanja. Da bi stupio na snagu on treba ratifikaciju svih 25 članica EU: tri zemlje - Litva, Mađarska i Slovenija, već su ratificirale ustav kroz parlamentarnu proceduru. Dok se većina zemalja odlučila za parlamentarnu metodu, deset njih - Češka, Danska, Francuska, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Poljska, Portugal, Španjolska i Velika Britanija - odlučile su pozvati na nacionalni referendum, bilo konzultativni ili obvezujući. Referendum u Španjolskoj nije obvezujući, što znači da će ratifikacija ipak konačno ovisiti o parlamentarnoj odluci. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Krenula ofenziva na pobunjeničko uporište Ramadi</p>
<p>Tsuće američkih i iračkih vojnika u akciji »River Blitz«/ Grad Ramadi sa oko 300.000 stanovnika, nalazi se već više od godinu dana u rukama iračkih snaga otpora </p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Tisuće američkih vojnika, pomognutih iračkim snagama sigurnosti, krenulo je u nedjelju u operaciju »River Blitz« kojom se treba osloboditi grad Ramadija (110 kilometara zapadno od Bagdada) od pobunjenika. Na meti su i sunitski gradovi Hit, Baghdadi i Haditah. Uništavanjem snaga iračkog otpora, nastoji se uspostaviti sigurnosno po voljnija situacija na širem području iračke provincije Anbar. Ramadi, sa oko 300.000 stanovnika, nalazi se već više od godinu dana u rukama iračkih snaga otpora.</p>
<p>U međuvremenu, na cijelom području oko grada, koji se nalazi u zloglasnom »sunitskom trokutu smrti«, uveden je redarstveni sat. Nitko od stanovnika Ramadija praktički ne može ući i izaći iz grada bez detaljne osobne provjere na mnogim kontrolnim točkama na rubovima njegovih predgrađa. Što se trenutačno zbiva nije dovoljno poznato, ali je nema sumnje da će američke i vladine snage primijeniti isti scenarij kao i tijekom slamanja otpora u Falluji.</p>
<p>Američki vojni stratezi vjeruju da bi pad Ramadija mogao polučiti dvostruki uspjeh: likvidirati dio sunitske pobune i smanjiti napade na šijitske objekte. </p>
<p>Ofenziva na Ramadi dobila je, kako se saznaje, prethodno odobrenje prijelazne vlade, odnosno šijitskog premijera Iyada Allawija. </p>
<p>Inače Irak je potresla serija eksplozija. One su, kao što se ranije i strahovalo, došle s obilježavanjem najvećeg šijitskog blagdana Ašure. Posljednja izvješća govore o najmanje 55 ubijenih i stotine ranjenih. </p>
<p>Tijekom prošlogodišnjeg obilježavanja Ašure, kada se mnogi šijiti u vjerskom transu samoozljeđuju, zabilježena 181 ljudska žrtva. Međutim, prema nekim procjenama deseci eksplozija proteklog vikenda u Iraku mogle bi označiti navještaj vjerskog i građanskog rata s teško sagledivim posljedicama ne samo za tu zemlju već i za širu regiju.</p>
<p>U prvom napadu žrtve su bili suniti, a ne šijiti. Napad se dogodio ispred bagdadske džamije Pasha. Policijska izvješća govore da su tri osobe poginule, a da je desetak ranjeno. Tko je počinitelj tog terorističkog čina, nije poznato. Zamjetno je da su u dosadašnjim bombaškim i drugim akcijama uglavnom stradavali šijiti. Bio je to, u svakom slučaju, samo zlokobni uvod u sedam novih incidenata koji su u subotu potresli Bagdad i njegovu širu okolicu. </p>
<p> Tko sve stoji iza bombaških i drugih akcija nije dovoljno poznato. Bayan Jaber, vodeći član Šijitskog vrhovnog vijeća islamske revolucije (SCIRI) smatra da se iza njih krije mala sunitska zajednica Vehabija. </p>
<p>»Ti ekstremisti žele razbuktati građanski rat u zemlji«, tvrdi Jaber. Drži kako Irak nije Afganistan i Pakistan, te da postojeće plemenske, obiteljske i povijesne veze šijita i sunita nisu pogodan okvir za scenarij građanskog rata. No, ima i onih koji pretpostavljaju da bi i Kurdi, sa sjevera zemlje, mogli stajati iza plana »što gore to bolje«. Naime, u tom kaosu došlo bi, kako se vjeruje, do teritorijalnog cijepanja Iraka na čijem tlu bi, prvi put u povijesti, mogla izniknuti neovisna kurdska država.</p>
<p>Cijela ta situacija sa sukobima, ubijenima i ranjenima, iskazana je peteročlanom izaslanstvu američkog Kongresa među kojima je i demokratska senatorica Hillary Clinton, supruga bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona. Tom prilikom gosti iz SAD-a su u bagdadskoj Zelenoj zoni od članova iračke prijelazne vlade izravno informirani o situaciji i zbivanjima u toj zemlji. Uvjeravanja predstavnika iračke vlasti da se stvari kreću u dobrom smjeru, nisu im zvučala suviše uvjerljivo. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Umjetno gnojivo protiv nuklearnog oružja </p>
<p>Kina je poslala partijskog ministra vanjskih poslova Wanga Jiaruija u Pyongyang ne bi li tradicionalne saveznike nagovorio da prihvati pregovore o nuklearnom oružju </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kina je poslala posebnog partijskog izaslanika Wanga Jiaruija u Sjevernu Koreju ne bi li tradicionalne saveznike nagovorio da promijene svoju odluku od 10. veljače o napuštanju šesterostranih razgovora o uvjetima pod kojima bi odustali od nuklearnog oružja. Wang vodi odjel za međunarodne odnose Komunističke partije Kine i zapravo je partijski ministar vanjskih poslova, što je u komunističkim državama utjecajniji položaj od ministarskog. U Pyongyangu će ostati ne samo za vikend nego koliko bude nužno. </p>
<p>Kao jedini preostali službeni saveznik od prije pola stoljeća (kad su njezini dobrovoljci u Korejskom ratu zapravo spasili sjevernokorejski režim od Amerikanaca, a danas glavni opskrbljivač energentima, hranom i ostalim potrebama), Kina je i dosad »prijateljskim uvjeravanjima« znala smirujuće djelovati na neobuzdanog sjevernokorejskog vođu Kim Jong Ila. Korištenje partijskih umjesto državnih veza moglo bi se shvatiti kao dodatni znak kineskih nastojanja i važnosti koji ta golema zemlja pridaje svemu što može ugroziti mir u susjedstvu i odnose korisne njenom gospodarstvu u snažnom razvoju. </p>
<p>Uoči Wangova dolaska sjevernokorejska vlada prkosno je objavila da odbija nastavak razgovora, pa čak i izravne susrete s Amerikancima, što joj je inače uvijek bilo važnije od šesterostranih razgovora u Pekingu (na kojima sudjeluju još Kina, Rusija, Japan i Južna Koreja). Bio je to istodobno negativan odgovor na američko-japanski poziv iz Tokija, gdje su američka državna tajnica Condoleezza Rice i ministar obrane Donald Rumsfeld sa svojim japanskim partnerima razgovarali o sigurnosti istočne Azije i zatražili od Pyongyanga da se vrati razgovorima. </p>
<p>Zapravo, vuku se usklađeni potezi s raznih strana kako bi se »urazumilo« Kim Jong Ila i njegov režim. Glavni američki pregovarač u šesterostranim razgovorima, inače veleposlanik u Južnoj Koreji, Christopher Hill, bio je u Pekingu upravo prošlog tjedna, uoči Wangova puta. Vrativši se, u petak, izjavio je da - težnjom za nuklearnim oružjem - Pyongyang čini golemu pogrešku i nanosi štetu svom gospodarstvu i odnosima s vanjskim svijetom. </p>
<p>Nije zaboravljena ni famozna metoda mrkve i batine. Dok Kina zagovara obazrivost, a SAD gubi strpljenje i traži tvrđe ponašanje, Južna Koreja nastavlja sa svojom politikom pomirenja sa sjevernom braćom. Kojim će se putem nastaviti, znat će se vrlo skoro, a kamen kušnje bit će - umjetno gnojivo. Sjeverna Koreja je od Južne zatražila pola milijuna tona umjetnog gnojiva potrebnog za predstojeću proljetnu sjetvu. Prema pisanju američkih listova, Washington želi da Seoul negativno odgovori. No, Južna Koreja je dosad hranu i umjetno gnojivo svrstavala u humanitarnu pomoć koju nije željela povezivati s političkim nadmetanjima. </p>
<p>Možda bi se nekim optimističnim predznakom moglo proglasiti odluku Seoula, objavljenu također u petak, da će industrijskom kompleksu Kaesong isporučiti traženu električnu energiju. Taj kompleks blizu zajedničke granice i stare prijestolnice kraljevstva Koreje, od 2000. podižu obje države i simbol je politike pomirenja. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>U Ukrajini poništavaju privatizacije iz Kučmine ere</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon najave nove ukrajinske premijerke Julije Timošenko da će preispitati 3000 sumnjivih privatizacija odmah je postignut je prvi rezultat. Nadležni sud je, naime, dan nakon premijerkine najave, poništio prošlogodišnju privatizaciju najveće ukrajinske čeličane Krivorožstal koja se smatra najprofitabilnijom na svijetu. </p>
<p>Tu je čeličanu prošle godine privatizirao konzorcij čiji je član i zet bivšeg predsjednika Leonida Kučme. Time su se počela ispunjavati obećanja Julije Timošenko koja je izjavila da će sva poduzeća, ako se ustanovi da su došle u privatne ruke u suprotnosti sa zakonskim propisima, biti vraćena državi. Takvu najavu dao je prije nje i novi predsjednik Viktor Juščenko. Cijeli niz privatizacija u Ukrajini proveden je u veoma sumnjivim okolnostima, a neka su poduzeća kupili novi vlasnici po cijeni znatno ispod realne. U nekim slučajevima, novi su vlasnici bivših državnih poduzeća postali upravo ljudi iz okruženja bivšeg predsjednika Kučme. Analitičari koji podržavaju preispitivanje sumnjivih privatizacija upozoravaju da bi se poništenje privatizacijskih projekata moglo protumačiti i kao akt osvete nove vlade prema ljudima koji su bili bliski bivšem kabinetu. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Unapređenje udomiteljstva u Hrvatskoj</p>
<p>U povodu članka Branke Valentić »Udomiteljstvo nije volonterska djelatnost, nego servis države«, objavljenog u Vjesniku 18. veljače 2005., dajemo ovaj demanti. </p>
<p>Smještaj u udomiteljsku obitelj u službama socijalne skrbi prepoznat je kao humaniji i prirodniji oblik skrbi, koji smještenoj osobi osigurava zaštitu i mogućnost življenja u obiteljskom okružju. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi kontinuirano, a posebice unazad nekoliko godina, poduzima niz aktivnosti u svrhu unapređenja udomiteljstva u Hrvatskoj. </p>
<p>U prilog tome govori i sljedeće: učinjena su zakonska poboljšanja, što se ponajprije odnosi na izdavanje dozvola za rad i njihovo obnavljanje, obvezno pohađanje tečajeva za udomitelje, smanjenje broja osoba koje se mogu smještavati u jednu obitelj (najviše pet korisnika), određivanje detaljnijih uvjeta koje mora ispunjavati udomiteljska obitelj i dr.; održani su brojni stručni skupovi na kojima se raspravljalo o udomiteljstvu i načinima njegova unapređenja i popularizacije u društvu, a u tijeku su i stalne edukacije udomitelja. </p>
<p>Zatim: usvojena je Deklaracija o udomiteljstvu u izradi koje su zajedno sa stručnjacima iz toga područja sudjelovali i sami udomitelji; ostvarena je suradnja s Udrugom za inicijative u socijalnoj politici na projektu »Obuka eksperata, stručnih djelatnika i udomitelja o razvoju udomiteljske skrbi u Republici Hrvatskoj«; data je podrška projektu Unicefa »Svako dijete treba obitelj«, koji, u suradnji s Unicefom, neposredno provode službe socijalne skrbi. </p>
<p>Što se tiče navoda u članku koji prenosi izjavu udomiteljice u vezi s »visinom udomiteljske naknade, odnosno razgovorom s državnim tajnikom doc. dr. sc. Ninom Žganecom«, ističem kako smo svjesni činjenice da visina udomiteljske naknade nije adekvatna, te uvažavamo želje udomitelja za njezinim povećanjem. Međutim, na zahtjev udomitelja za povećanje naknade nisam odgovorio da »mogu zaboraviti na povećanje naknade... i dr.«, već sam, procjenjujući činjenično stanje u vezi s proračunskim sredstvima za 2005., izvijestio udomiteljicu o mogućnostima povećanja naknade, kao i o budućim promjenama vezanim uz status udomitelja. </p>
<p>Demantiram i netočne navode novinarke o tome da je Ministarstvo »koncem godine dobilo veliki zajam Svjetske banke koji bi se velikim dijelom trebao iskoristiti za deinstitucionalizaciju...«. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi tek je u fazi pregovora sa Svjetskom bankom radi dobivanja investicijskoga zajma. </p>
<p>Svim udomiteljima zahvaljujem na njihovu plemenitom trudu da život djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, kao i ostalih korisnika, učine sadržajnijim i kvalitetnijim. </p>
<p>Doc. dr. sc. NINO ŽGANEC državni tajnik Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Mene sindikat ne zastupa, takvi me nameti podsjećaju na vrijeme harača</p>
<p>U zadnjem tromjesečju prošle godine Sindikat državnih službenika i namještenika pozvao je svoje članove, ali i one koji to nisu, da pristupe referendumu i glasuju »za« prihvaćanje novoga Kolektivnog ugovora.</p>
<p>Iako nisam član sindikata, odazvao sam se pozivu i bio »protiv« tog tzv. novog, usuđujem se reći, zastarijelog ili od prije prepisanoga nemotivirajućeg Kolektivnog ugovora. Zapravo, jedina novina odnosila se na odredbu o plaćanju doprinosa solidarnosti, po kojoj proizlazi obveza službenika i namještenika koji nisu članovi sindikata da i oni plaćaju 0,65 posto iz neto plaće.</p>
<p> A što oni time dobivaju? Nezadovoljstvo, nemoć i gnjev. Gospodo, mene sindikat ne zastupa, niti me je ikada uzeo u svoju zaštitu. On prema meni nije solidaran, već kao što zaključujete, nasilan. Zato više nisam njegov član. Ni ova prisila većine, niti ovaj namet od 0,65 posto neće me vratiti pod taj ruševan krov. Ako se ne varam, spomenuta »institucija« u velikoj je financijskoj i moralnoj krizi, i ne samo njoj. Dopustite mi ovaj dobronamjeran savijet: budite uz bok zaposlenika, a ne nasuprot njima, tada nećete žuditi za novcem koji vam ne pripada. A nas koji vam nismo skloni, pustite da živimo svoj život kako znamo i umijemo. Vjerujte, takvi me nameti podsjećaju na vrijeme Turaka i harača.</p>
<p>Očekujem da, primjerice, članovi lovačkih društava neće doći na sličnu ideju, te tražiti da im se solidarno financijski pridružim .</p>
<p>M. P., Slavonski Brod (podaci poznati redakciji)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Hrvatska je jedrilica načinjena od epoksida i ugljikovih vlakana </p>
<p>Dođe takvo neko vrijeme da se mora povremeno pregledati odložene papire. Zašto smo ih odložili često i sami ne znamo. Ali znam zašto sam iz ovoga dnevnika odložio stranicu s člankom naslovljenim »Prva hrvatska jedrilica iz 'epoxija' i karbona« (Vjesnik, 16. svibnja 2004.).</p>
<p>Plastika i guma kao materijali još su nam neka egzotika. Premda su već negdje od 1983. po obujmu premašili uvijek elitni čelik. Slabo smo o njima učili u školi, ako su stariji to uopće i učili. Zato je moguće pisanje »epoxija« i karbona. Evo stručnih pogrješaka u raščlanjenu tekstu.</p>
<p>Svi proizvodi, pa i jedrilica, mogu biti načinjeni jedino od nečega a ne iz nečega. To je inače učestala pogrješka, ne samo u novinarskim tekstovima. Poslije Drugoga svjetskoga rata proširile su se ženske čarape pod nazivom najlonke. Nije zadržan strani naziv za skupinu plastičnih materijala poliamide, izvornoga trgovačkog naziva nylon, već u prilagođenom obliku, najlon. Karbon je u hrvatskome ugljik, No to nije dovoljno precizno, jer je riječ o ugljikovim (neki kažu ugljičnim) vlaknima. Dakle, spomenuta jedrilica načinjena je od epoksida (misli se na epoksidnu smolu) i ugljikovih vlakana.</p>
<p> U tekstu se pojavila i riječ najlon, u značenju nešto poput najlonske vrećice. Međutim, riječ je vjerojatno o polietilenskoj foliji (klasifikacija po debljini) odnosno o polietilenskome traku (po širini). Usput polietilenski proizvodi mogu biti u cijelosti hrvatski proizvod, načinjen od domaćega materijala (Zagreb, Krk) i u brojnim prerađivačkim pogonima.</p>
<p>Ne krivim ni autora ni lektora. Tko ih je podučio. Gotovo sam siguran da nisu podučeni u tehničkome odgoju u osnovnoj školi. Zato se skupina stručnjaka tako posvećeno zalaže za promjenu koncepcije pouke tehnike i informatike u osnovnoj školi. Ali trebalo bi to proširiti od dječjeg vrtića do srednje škole. </p>
<p>IGOR ČATIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Sve više samo za uveseljavanje puka</p>
<p>Pismo g. Dubravka Heinricha iz Karlovca »U 'Otvorenom' oni nisu ništa utvrdili, oni su samo o nečemu raspravljali« (Vjesnik, 17. veljače) potvrda je već dobro poznate činjenice kako takve emisije sve više služe za uveseljavanje puka. Svim silama nastoje razotkriti počinitelje, lopove, korumpirane, zločince..., da bi sve na kraju bilo zavijeno u celofan nagađanja, ispraznosti.</p>
<p>Tako je nedavna »Latinica« posvećena porijeklu imovine. Na »optuženičkoj klupi« sjedio je Ivić Pašalić, kojemu je netko imputirao 20 milijuna eura. Dakako da se za porijeklo nije saznalo, ali čudi to da nisu ni Latin ni gosti (Kapraljević, Petričić, Matešić...) ni itko iz gledateljstva upitali g. Pašalića je li on doista ima tolik novac i otkud mu. </p>
<p> Ako je zgrtanje bogatstva poslovna tajna, kako se običava reći kada se žele prikriti prljavi poslovi, onda bi mjerodavne institucije trebale poraditi na skidanju embarga s polovne tajne. Mnogima, međutim, tako više odgovara. </p>
<p>SLAVKO PETRIĆ Koprivnica</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Vrhovni sud povisio kaznu trojici krijumčara kokaina</p>
<p>Odlukom Vrhovnog suda potvrđeno je da je prikriveni istražitelj, kojem su optuženici pokušali prodati kokain, djelovao zakonito </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Slovenskom državljaninu Sašku Kostadinovu (35), te BiH državljaninu Radi Kočiću (37), Vrhovni sud RH je povisio zatvorsku kaznu s 5 godina zatvora, na koliko ih je osudio prvostupanjski sud, na 7 godina zatvora svakome, zbog udruživanja radi preprodaje dva kilograma kokaina, koje su njih dvojica prije godinu i pol dana u Zagrebu prodali osobi koja je uz nalog istražnog suca djelovala kao prikriveni istražitelj. Vrhovni sud je također trećeokrivljenome Dubravku Lackoviću povisio kaznu s dvije na tri godine zatvora za djelo prijevoza spomenuta dva kilogrma droge.</p>
<p>Optužnica je teretila Kostadinova i Kočića da su se 2003. godine udružili sa nepoznatom osobom radi preprodaje droge te da su »prikrivenom svjedoku« ponudili da će mu isporučivati kokain po cijeni od 37.000 eura za kilogram. Tako su, prema optužnici, 25. srpnja 2003. godine »svjedoku 1« trebali u Zagrebu isporučiti dva kg kokaina, no tada je »posao« propao jer nije došla nepoznata osoba koja je drogu trebala donijeti. Prodaja je opet dogovorena za 29. kolovoza u Zagrebu, zbog čega je, tvrdi se u optužnici, drugooptuženi Kočić angažirao Dubravka Lackovića, da drogu nabavi te je donese u Zagreb, što je i učinio. Nakon što je drogu preuzeo »prikriveni svjedok 1«, isplatio im je 76.000 eura, a sva trojica su uhićena. Optužnica je prvobitno teretila i Dubravka Lackovića da se udružio sa ostalom dvojicom (što je bila teža kvalifikacija u odnosu na sadašnju), no tužiteljstvo je u utorak prekvalificiralo činjenično stanje, tako da se Lackovića teretilo samo za prijevoz. Iznoseći obranu sva trojica optuženih negirala su djelo za koje ih se tereti, te pokušali umanjiti svoju ulogu u toj raboti. Tako je Kostadinov tvrdio da ga je »prikriveni svjedok 1« poticao i dugo nagovarao da mu nabavi drogu, te da je na kraju tako i učinio, ali se jako kaje zbog toga. Rade Kočić je, pak, rekao ga je Kostadinov poveo u Zagreb, da bi mu bio osiguranje prilikom primopredaje, no da s nabavkom nema veze, dok je Lacković tvrdio da uopće nema veze s trgovinom drogom, ali nije mogao objasniti otkud onda njegovi otisci na paketu s kokainom. Obrana je i tijekom suđenja na zagrebačkom Županijskom sudu, kao i u žalbi na prvostupanjsku presudu tvrdila da su okrivljenici bili svojevrsne žrtve »prikrivenog svjedoka 1«, odnosno da ih je on poticao na počinjenje kaznenog djela, što prema zakonu nije dozvoljeno. No i prvostupanjski i drugostupanjski sud su ocijenili da je tzv. pouzdanik, odnosno »prikriveni svjedok 1« djelovao po zakonu.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Krivotvorila potpis gradonačelnika Čehoka i sebi isplaćivala veće plaće</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Na varaždinskom je Županijskom sudu ponovno odgođeno suđenje bivšoj tajnici varaždinskog HSLS-a Jasni Špičko optuženoj za pronevjeru. Optužena na raspravu nije došla jer je zbog zdravstvenih tegoba početkom veljače zaprimljena u sisačku bolnicu. </p>
<p>Optužnica ju tereti za više pronevjera prekoračivanjem ovlasti u razdoblju od 2. kolovoza da 11. studenog 2002. godine. Tako je 2. kolovoza 2002. godine prenijela 55.530 kuna sa žiro-računa Zračne luke Varaždin na račun Dejana Klena, plaćajući tako dio cijene za automobil koji je kupila od njega. Na nalog je neistinito upisala da se radi o plaćanju po ugovoru za kupoprodaju nekretnina od Amele Kipa, a tako ispunjen nalog je ovjerila žigom Zračne luke te vlastoručno potpisala direktora Ivana Čehoka, varaždinskog gradonačelnika, budući da je on bio jedini ovlašteni potpisnik financijske dokumentacije. Isto je učinila i 10. rujna 2002. godine, kad si je pribavila korist od 22.520 kuna. Taj je novac prebacila sa žiro-računa Zračne luke na vlastiti tekući račun u Varaždinskoj banci. Na nalogu je napisala da se radi o plaćanju po ugovoru o kupoprodaji nekretnine, a koji je Zračna luka stvarno sklopila s Ljiljanom Horvat. </p>
<p>Dva mjeseca kasnije Špičko je 47.870 kuna prebacila na vlastiti tekući račun u Privrednoj banci. U nalogu je neistinito navela da se radi o plaćanju ugovora o kupoprodaji nekretnina koji je Zračna luka doista sklopila s Ankom i Fabijanom Vukalovićem, a nalog je ovjerila žigom te vlastoručno potpisala direktora Čehoka. Tijekom istrage okrivljena Špičko priznala sva djela, rekavši da je novac namjeravala vratiti kada dobije kredit u Međimurskoj banci.</p>
<p>Optužena je tijekom 2002. godine poslovala i s lažnim čekovima, kojima je najprije podigla 5986 kuna, koje je zadržala za sebe, a zatim i 4150 kuna koji je evidentirala kao isplatu plaće, iako je znala da se radi o pretplati plaće jer su joj one redovno isplaćivane. Želeći prikriti takva prisvajanja, na pojedinim čekovima potpisala je Čehoka. U vezi s tim djelom, u istrazi je rekla da ga nije počinila u cijelosti, osim što je doista potpisivala direktora, »jer ga nikako nije mogla uloviti«. Novac joj je trebao za kupovinu gableca i sredstava za rad čistačicama te za isplatu cipelarina i drugih naknada. </p>
<p>Špičko je Čehoka potpisala i na dopis štedionici Kovanica u kojem je navela da Zračna luka nije u mogućnosti zaplijeniti trećinu njezine plaće jer je ona već opterećena kreditima, iako je znala da to nije istina. Time je željela spriječiti namirenje potraživanja štedionice zapljenom trećine njezine plaće pa sve do iznosa od 29.700 kuna. Tu je obavezu preuzela po gotovinskom kreditu Davora Krajcera, kao jedan od njegovih jamaca. U istrazi je priznala da je dopis sama napisala, ali ne zna da li je potpisala direktora ili mu je samo rekla za dopis. Rekla je i da su njezina primanja uistinu bila opterećena ratama kredita, ali one nisu otplaćivane preko plaće. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Vozaču traktora sudi se za smrt suputnice</p>
<p>NOVI MAROF</p>
<p> – Na novomarofskom je Općinskom sudu u tijeku suđenje Ivanu Stančićeku i Zlatku Margetiću, optuženima za izazivanje prometne nesreće.</p>
<p> Stančićek je, prema optužnici, 24. studenoga 2003. godine oko 11 sati ujutro u Mirkovcu vozio traktor s 2,53 promila alkohola u krvi i 3, 51 u mokraći. Na traktoru je, na improviziranom sjedalu, sjedila njegova rođakinja Anđela Đurak. Stančićek je, došavši do raskrižja za Borenec, počeo skretati ulijevo na sporednu cestu, no nije propustio automobil koji je dolazio iz suprotnog smjera, iako ga je mogao na vrijeme uočiti. Tim je automobilom upravljao Margetić, koji je, unatoč ograničenju brzine od 50 kilometara na sat, vozio dvostruko brže, pa je, iako je počeo kočiti, udario u Stančićekov traktor. Traktor je od siline udarca odbačen u jarak, a Anđela Đurak zadobila je teške tjelesne ozljede uslijed kojih je preminula u varaždinskoj Općoj bolnici.</p>
<p>Stančićek je kazao da je toga dana rođakinju vozio u ambulantu u Breznicu. Došavši do raskrižja, provjerio je da li se netko nalazi na cesti ispred ili iza njega, a nakon što se uvjerio da može skrenuti, to je i učinio. No, tada se na prijevoju pojavio automobil koji mu je ususret dolazio velikom brzinom. Zbog velike brzine tog automobila nije stigao traktorom potpuno skrenuti na sporednu cestu, već je automobil udario u zadnji kotač traktora. Traktor je uslijed udarca odbačen s ceste, a njegova se rođakinja našla ispod traktora. Kazao je i da je toga dana u vremenu od 8, 30 do 10, 30 sati popio dva piva, no noć prije toga je proveo s društvom i pio »gemište«. Iako je konzumirao alkohol, nije se osjećao pijanim i bio je sposoban za vožnju.</p>
<p>Margetić je, pak, kazao, da se kroz naselje vozio 50 kilometara na sat, dok je, kad se približio izlasku iz naselja, brzinu povećao na 80 kilometara. Kad je stigao na vrh prijevoja, primijetio je traktor koji mu je išao ususret, no nije pokazivao nikakvu namjeru skretanja. Međutim, kad je traktor stigao do raskrižja, naglo je skrenuo ulijevo prema Borencu. Margetić je počeo kočiti, no njihova udaljenost nije bila dovoljno velika, a i vozač traktora uopće nije reagirao na nastalu situaciju, već je nastavio skretati i došlo je do udara, nakon čega se traktor prevrnuo u jarak. </p>
<p>Prometno-tehnički vještak u istrazi je utvrdio da brzina Margetićevog automobila nije bila 80 već 111.6 kilometara na sat, a Stančićek ga je mogao uočiti i nije smio skrenuti. Sudsko-medicinski vještak, pak, ustvrdio je da se Stančićek nalazio u početnoj fazi teško pijanog stanja i njegove sposobnosti za vožnju su bile bitno smanjene.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Uhvaćen pljačkaš bolske Fine</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Policija je uhitila pljačkaša Finine poslovnice u Bolu, na Braču, i njegova pomagača, izvijestila je u nedjelju ujutro splitsko-dalmatinska Policijska uprava. Djelatnici Odjela općeg kriminaliteta i policijske postaje na Braču pronašli su i uhitili 44-godišnjeg D.S. iz Zagreba koji je 17. veljače, zamaskiran i prijeteći pištoljem, iz te poslovnice odnio 80.000 kuna. Njegov pomagač, 25-godišnji A.N. iz Novog Sela na otoku Braču nije sudjelovao u samoj pljački. On je nabavio pištolj pljačkašu, koji mu je nakon pljačke u njegovu stanu dao dio opljačkanog novca. </p>
<p> Pomagač A.N. priveden je sinoć istražnome sucu, koji ga je zadržao do saslušanja, a pljačkaš D.S. poslijepodne će iz policijske postaje na Braču biti priveden istražnome sucu u Splitu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Pijan usmrtio pješakinju</p>
<p>DONJI MIHOLJAC</p>
<p> - Šezdesetdvogodišnja Manda Pavin iz Podravske Moslavine na mjestu je smrtno stradala nakon što je na nju, u subotu oko 15 sati, dok je ispred kuće čistila pločnik, naletio automobil koji je sletio s kolnika. Nesreća se dogodila u Podravskoj Moslavini kada se Ivica B. (40), upravljajući osobnim vozilom registracijskih oznaka NA 901-AZ, pod utjecajem alkohola, kretao Strossmayerovom ulicom. Zbog vožnje u pijanom stanju i neprilagođene brzine, Ivica B. izgubio je kontrolu nad upravljačem, pa je njegov automobil prvo prešao na suprotni kolnički trak s kojeg je potom prešao i na travnjak uz cestu. </p>
<p>Zbog velike brzine automobil je proklizao, udario u nesretnu Mandu Pavin koja se u tom trenutku zatekla ispred kuće, te se konačno zaustavio zabivši se u drvo. Od siline udarca i zadobivenih teških tjelesnih ozljeda, ona je preminula na mjestu nesreće. Vozač kojemu je izmjereno 0,69 promila alkohola u organizmu prošao je tek sa lakšim ozljedama. Očevid je obavio dežurni istražni sudac Županijskog suda u Vukovaru.</p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>»Skinsi« ponovo napadaju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Skupina od pet ili šest skinheadsa napala je u subotu oko ponoći dvojicu mladića u Kurelčevoj ulici, a u sukobu je 21-godišnji Ante K. teže ozlijeđen. </p>
<p>Ante K., koji je bio u društvu s 20-godišnjim prijateljem, prvo se sa skupinom »skinsa« posvađao, a sukob je ubrzo prerastao u fizički obračun. U tučnjavi je Anti K. slomljen nos, pa mu je liječnička pomoć pružena u Klinici za traumatologiju, a policija intenzivno traga za počiniteljima.</p>
<p>M. Sm.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>Hrvatsku će ove godine posjetiti 1,6 milijuna njemačkih gostiju</p>
<p>Nijemci će Hrvatsku izabrati zbog blizine, čistog mora i prihvatljivih cijena, kaže Zlatko Deželjin, direktor predstavništva HTZ-a u Njemačkoj/ ADAC-ovo priznanje »Žuta tabla« kampu Poljana iz Malog Lošinja, nizozemsko priznanje »Kamp godine 2005.« kampu Zaton kod Nina, a nagrada »Golden looky« za najbolje oblikovan kamp Bijeloj uvali u Poreču</p>
<p>MÜNCHEN (od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Prodaja turističkih aranžmana za Hrvatsku ide prema planu i ovogodišnji CBR, turistički sajam koji se od 19. do 23. veljače održava u Münchenu, za razliku od lanjskoga, nudi optimističniju sliku za hrvatski turizam.</p>
<p>»Mislim da ćemo iz Njemačke imati dobru sezonu, pretpostavljam da će nas posjetiti oko 1,6 milijuna Nijemaca. Lani je u ovo vrijeme među turoperatorima vladala panika, a sada sve ide svojim tijekom«, kazao nam je Zlatko Deželjin, direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Njemačkoj.</p>
<p>Nijemci su, kazao je, nakon tri godine naučili živjeti s krizom i manje se spominje recesija iako Njemačka trenutačno ima više od pet milijuna nezaposlenih. Procjenjuje se da će njemački gost na godišnjem odmoru potrošiti jednu prosječnu plaću, dakle oko 1300 eura, a pri odabiru destinacije presudit će cijena. Hrvatsku će izabrati, tvrdi Deželjin, zbog blizine, čistog mora i još uvijek prihvatljivih cijena.</p>
<p>Predsjednik francuske kamping-federacije Ghullien Ceraud proglasio je na CBR-u Hrvatsku jedinom mediteranskom zemljom koja ima veliku razvojnu šansu u širenju kamping-ponude.</p>
<p>Stefan Thurn, predstavnik ADAC-a (njemačke udruge automobilista), uručio je u nedjelju priznanje »Žuta tabla« kampu Poljana iz Malog Lošinja. Riječ je o najvišem priznanju koje kampovima dodjeljuje ADAC-ova inspekcija, a kamperima predstavlja jamstvo kvalitete, što u pravilu znači povećanje iskorištenosti kampa za 30 posto već u prvoj godini nakon dobivene nagrade. </p>
<p>S druge strane, Max Stich, potpredsjednik ADAC-a, požalio se da Hrvatska nema sluha za nautički turizam.</p>
<p>Najugledniji kamping-vodič iz Nizozemske ANWB dodijelio je priznanje za »Kamp godine 2005.« kampu Zaton kod Nina. Takvo će priznanje ove godine dobiti samo šest europskih kampova.</p>
<p>Osim toga, nizozemska agencija Celect Holidays nagradila je porečki kamp Bijela uvala priznanjem »Golden looky« za najbolje oblikovan kamp. </p>
<p>Cijene hrvatskih kampova predstavljene na CBR-u u prosjeku su 4,4 posto više od lanjskih, a najviše su poskupjeli istarski kampovi (sedam posto). Procjenjuje se da će njemačku obitelj s jednim djetetom boravak u hrvatskom kampu dnevno stajati 28,40 eura.</p>
<p>»Prema prvim najavama s nizozemskih i njemačkih sajmova, potražnja za kampovima je u laganom rastu. Znatnija povećanja očekuju se iz Skandinavije, Beneluksa i Francuske, dok njemačka i ostala germanska govorna područja ne obećavaju povećanje u odnosu na 2004. godinu«, rekao je Jerko Sladoljev, glavni tajnik Kamping-udruge Hrvatske, nakon sastanka s predstavnicima europskih kamping-udruga. </p>
<p>Sladoljev smatra da će potražnja i nadalje biti veća za kampovima u Dalmaciji, posebice na području Zadra i Šibenika, dok bi Istra zbog repozicioniranja mogla još uvijek bilježiti nulti rast. Blagi porast potražnje mogao bi imati i Kvarner.</p>
<p>Hrvatski hotelijeri prisutni na CBR-u također su zadovoljni prodajom. </p>
<p>Žarko Kristić, direktor prodaje Hotela Brela, ističe da su posebno zadovoljni porastom broja njemačkih autobusera, koji će od ove godine, zahvaljujući novoj autocesti, početi voziti prema jugu Dalmacije. Već sada za pred i posezonu hoteli Brela imaju bukiranih 25.000 noćenja, što je dobar rezultat ako znamo da će najviše problema Hrvatska imati s punjenjem predsezone.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Prodan posljednji industrijski div omiške rivijere</p>
<p>DUGI RAT</p>
<p> - Tvornicu ferolegura »Dalmacija« u Dugom Ratu po novom urbanističkom planu zamijenit će suvremeno turističko naselje s elitnim hotelima, marina sa servisima za megajahte i manji stambeni objekti.</p>
<p>Dugoratsku tvornicu u stečaju kupila je, naime, tvrtka Tilija za 10,6 milijuna eura. Načelnik općine Dugi Rat Branko Vojnović nije skrivao zadovoljstvo zbog prodaje posljednjeg industrijskog diva na omiškoj rivijeri i njegova uklanjanja iz hrvatskog turističkog bisera. Osim Dugog Rata, ta primorska općina u svom sastavu još ima naselja Duće i Jesenice s oko sedam tisuća stanovnika koji žive na 10,80 kilometara četvornih. Riječ je, dakle, o vrlo naseljenom području Splitsko-dalmatinske županije čiji su žitelji isključivo okrenuti turizmu. »Cijela općina Dugi Rat će ubuduće biti još privlačnija za turiste, prvenstveno njezino istoimeno sjedište. Uklanjanjem tvorničkog objekta riješit ćemo se najvećeg zagađivača ne samo u općinskom središtu nego i na cijeloj omiškoj rivijeri. U budućim hotelima, marinama i različitim servisima zaposlit će se 40-ak osoba«, kaže Vojnović. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>I MUP protiv Ostojićeva imenovanja za Sanaderova savjetnika</p>
<p>Doznajemo da bi eventualno imenovanje Ranka Ostojića na mjesto premijerova savjetnika za haaška pitanja izazvalo oštar otpor ravnatelja policije Ivice Franića i njegova zamjenika Jakoba Bukvića, koje podržava i predsjednik saborskog odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ivan Jarnjak</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Spekulacije da će bivši ravnatelj policije Ranko Ostojić postati savjetnik premijera Ive Sanadera za haaška pitanja nemaju veze s realnošću, doznaje Vjesnik.</p>
<p>Glasnogovornik Vlade Ratko Maček još je u subotu demantirao takve najave, a u nedjelju smo od dobro obaviještenog izvora iz Ministarstva unutarnjih poslova doznali da bi eventualno Ostojićevo imenovanje izazvalo oštar otpor čelnih ljudi hrvatske policije, konkretno ravnatelja policije Ivice Franića i njegova zamjenika Jakoba Bukvića, koje podržava i predsjednik saborskog odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ivan Jarnjak.</p>
<p>Bukvić je više puta u javnosti prozivao bivšeg ravnatelja Ostojića zbog osnivanja posebne policijske ekipe koja je »djelovala izvaninstitucionalno«, a i sam ministar Marjan Mlinarić izjavio je da pod njegovim vodstvom MUP ne treba skupine koje će djelovati izvan redovitog policijskog ustroja.</p>
<p>Ranko Ostojić izjavljivao je nakon svoje smjene kako je morao osnovati specijalnu policijsku skupinu koja je bila odgovorna samo njemu da bi spriječio opstrukciju i curenje informacija iz određenih struktura MUP-a, ali i tajnih službi.</p>
<p>»Ostojićeva ekipa« uhitila je 2002. godine haaškog optuženika Ivicu Rajića koji je do tada godinama mirno živio u Splitu. Ekipa je tragala i za generalom Antom Gotovinom, a zanimljivo je da je zamjenik ravnatelja policije Bukvić lani izjavio da će, unatoč nelegalnosti te Ostojićeve ekipe, policija koristiti saznanja do kojih je došla.</p>
<p>Kako doznajemo, priča o Ostojićevu angažmanu za Sanaderova savjetnika nastala je nakon sastanka predsjednika SDP-a Ivice Račana i premijera Ive Sanadera na kojem je dogovorena suradnja vladajuće i najjače oporbene stranke u pitanjima ulaska u Europsku uniju, odnosno suradnje s haaškim tužiteljstvom. </p>
<p>Račan je osobno predložio »svog čovjeka« Ostojića, a Sanader je, unatoč početnom prihvaćanju, odustao od toga zbog jakog otpora u dijelu HDZ-a i MUP-a.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Lijek Vioxx vraća se na tržište</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Vioxx, lijek protiv osteoartritisa i reumatoidnog artritisa koji se koristio i protiv boli, najvjerojatnije se vraća na tržište. Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je ovih dana ponovno korištenje tog lijeka, ali uz uvjet da se na naljepnici stavi upozorenje o mogućim nuspojavama.</p>
<p>Vioxx je povučen s tržišta 30. rujna prošle godine u dosad najvećoj takvoj akciji u svijetu nakon što su istraživači iznijeli podatak da postoji određeni rizik za srčani i moždani udar. Do tada ga je, nakon prve registracije 1999. godine, u SAD-u uzimalo 500.000 ljudi, a propisan je preko tri milijuna recepata. Samo u 2003. godini prodano ga je za 2,5 milijardi dolara, objavile su svjetske agencije.</p>
<p>Prema jednoj procjeni, moguće tegobe od Vioxxa - koji je pod nadzorom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi povučen i u Hrvatskoj - nuspojave od tog lijeka moglo je imati oko 100.000 ljudi. </p>
<p>Neke procjene govore i da taj lijek, ali i lijekovi Celebrex i Bextra drugih proizvođača, nisu bitno bolji od običnog aspirina (ali su 10 do 15 puta skuplji) s tom razlikom da ne padaju teško na želudac. Inače, bol ublažavaju tako što se vežu na enzim COX-2 kod pojave boli i oticanja. Navodno je od ta tri lijeka najmanje rizičan Celebrex. </p>
<p>Pfizer, inače, nije povukao svoj lijek s tržišta nakon što su objavljeni podaci o lošem utjecaju takvih lijekova na osobe s aterosklerozom za koje su 2,5 puta rizičniji. </p>
<p>Prema još jednom izvoru, Vioxx je u svijetu uzimalo 84 milijuna ljudi, a godišnja prodaja donosila je proizvođaču 3,5 milijardi dolara. </p>
<p>Zanimljivo je da su nakon povlačenja tog lijeka dionice američke farmaceutske tvrtke Merck, koja ga proizvodi, dramatično pale, a već dan nakon objave FDA skočile su za 13 posto.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>I u Otavicama plakat s Gotovininim likom</p>
<p>OTAVICE</p>
<p> - Mještani Otavica postavili su u nedjelju plakat s likom generala Ante Gotovine na privatnom posjedu na ulazu u mjesto poznato kao rodnom mjesto kipara Ivana Meštrovića. </p>
<p>Portret generala Gotovine dimenzija je metar sa metar, ima crnu podlogu, a postavljen je u podnožju brežuljka na kojemu se nalazi Meštrovićev mauzolej.</p>
<p>»Bio je tu kad smo ga trebali, kad je ovo naše malo mjesto bilo spaljeno, a ljudi prognani s kućnog praga, i zato smo i danas uz njega. Dajemo mu potporu da izdrži sve ove montirane laži koje stižu iz Haaga«, rekli su novinarima okupljeni mještani.</p>
<p>Ante Reljanović, član drniške Hvidre, inače sedamdesetpostotni ratni vojni invalid, prozvao je predsjednika Hvidre Josipa Đakića da »sramotno reagira na sve laži koje se pojavljuju o generalu, a stižu iz Haaga«. </p>
<p>»On može kao saborski zastupnik pognuti glavu i odreći se generala, ali kao predsjednik Hvidre ne može davati bezrezervnu potporu svim montiranim konstrukcijama o našem generalu. Ivo Sanader nije premijer Hrvatske, nego je visoki predstavnik Europske unije koji u Hrvatskoj provodi interese Bruxellesa, a ne promiče interese Hrvatske«, rekao je Reljanović i dodao da je drniška Hvidra i dosad postavljanjem plakata iskazivala potporu Gotovini, a to će, najavio je, činiti i dalje. </p>
<p>Kako su nam rekli, mještani će predložiti da se generalu Gotovini u Otavicama podigne i spomenik.</p>
<p>Josip Milaković, načelnik općine Ružić kojoj Otavice pripadaju, nije imao pojma o postavljanju plakata dok ga o tome nisu obavijestili novinari. Budući da je plakat postavljen na privatnom posjedu, ne očekuje se nikakva intervencija.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Za zaštitu od požara u ovoj godini tri milijuna kuna manje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Hrvatskoj je lani bilo 42,6 posto manje požara nego 2003., s tim da je od 6196 požara četiri posto bilo izazvano namjerno, a čak 70 posto nepažnjom.</p>
<p>U izvješću MUP-a o provedbi programa mjera zaštite od požara u 2004. i planovima za ovu godinu, koje je 17. veljače prihvatila Vlada, navodi se da je broj požara na otvorenom prostoru smanjen za 58,8 posto, pa je i opožarena površina 8,6 puta manja, a izravna materijalna šteta 11,8 puta manja. Materijalna šteta na objektima i otvorenom prostoru lani je bila 157 milijuna kuna, no to je ipak znatno manje nego godinu prije, kad bi se moglo reći da je u vatri »izgorjelo« čak 1,8 milijardi kuna.</p>
<p>Nenadoknadiv gubitak je smrt 36 osoba u požaru lani i 44 osobe u 2003.</p>
<p>Osim povoljnih vremenskih uvjeta, kao razlog za znatnije smanjenje broja požara i nastale materijalne štete nego u 2003., u MUP-u, koji je ujedno i nositelj programa zaštite od požara, navode i uspostavljanje visokog stupanja koordinacije između MUP-a i ostalih sudionika, posebice s MORH-om.</p>
<p>Za program mjera zaštite od požara u ovoj godini je osigurano nešto manje od 12 milijuna kuna, što je za tri milijuna kuna manje nego lani.</p>
<p>Najviše novca bit će osigurano za opremu za održavanje i zaštitu te komunikacijsku opremu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Država bi trebala stimulirati dobrovoljnu mirovinsku štednju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prema reviziji državne politike zapošljavanja, koju su u studenom 2004. sastavili Međunarodni ured rada i Vijeće Europe, Hrvatska ima još puno posla u prilagodbi politike zapošljavanja. Revidirano je izvješće za razdoblje od 1991. do kraja 2003., koji je tim uredima dostavila državna tajnica za rad Vera Babić.</p>
<p>Europa nam je poručila da moramo revidirati sve zakonske odredbe o zaštiti zapošljavanja te promijeniti sustav u kojem se svi nezaposleni trpaju u isti koš kad je riječ o isplati naknade za nezaposlenost. Također, trebalo bi osigurati da se tijekom nezaposlenosti može dostojno preživjeti mjesec. </p>
<p>Nadalje, kako nam je pojasnila voditeljica Sektora za industrijske odnose u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Dušanka Marinković Drača, država bi, među ostalim, trebala stimulirati poslodavce da uplaćuju u treći stup mirovinskog osiguranja. Drača kaže kako u treći stup sada mogu uplaćivati samo oni s visokim primanjima, za što od države dobiju i poreznu olakšicu. Da to isto uplati poslodavac, on bi bio »kažnjen« jer bi za uplaćeni iznos morao platiti poreze i doprinose. </p>
<p>Europski stručnjaci smatraju da zaposleni na neodređeno vrijeme uživaju visoku zaštitu, dok oni na određeno vrijeme (a takvi su danas većina), koji rade sezonski ili u nekon drugom obliku neslužbenog zaposlenja, nemaju nikakvu zakonsku zaštitu. Smatraju, također, da bi država, uvažavajući stvarne potrebe tržišta, morala više ulagati u jačanje strukovnog obrazovanja te osposobljavanje početnika i starijih radnika, uključujući osposobljavanje i nezaposlenih te onih kojima prijeti otkaz zbog tehnološkog viška.</p>
<p>Veliki naglasak stavljen je i na obrazovanje i strukovno osposobljavanje etničkih manjina, posebno Roma te raseljenih osoba i povratnika. Upozoravaju da dijelovi Nacionalnog programa za Rome moraju biti prevedeni u konkretne programe i mjere.</p>
<p>S obzirom na visoku stopu nezaposlenosti, Vlada bi morala razmotriti mogućnost značajnog povišenja visine izdataka za aktivne politike tržišta rada", navodi se u reviziji. Preporuča se i usvajanje posebnog zakona o protudiskriminaciji na osnovi invalidnosti, spola, dobi, etničkog porijekla, itd. Kako bi se učinkovito spriječila diskriminacija, trebalo bi proširiti ovlasti inspektora rada. Europski stručnjaci su primjetili da su žene posebno ugrožene, te da se posebna pažnja mora posvetiti njihovom položaju. Još je niz mjera koje zbog nedostatka prostora ne možemo navesti, ali je bitno napomenuti da se kroz sve njih traži dijalog sa socijalnim partnerima. </p>
<p>Vlada je, podsjećamo, nedavno usvojila strategiju i akcijski plan zapošljavanja, kojim je veliki dio preporuka obuhvaćen. No, ono zbog čega taj plan Drači, ali i nekim drugim sindikalnim stručnjacima izgleda samo kao skup dobrih želja, jest činjenica da prilikom izrade proračuna za ovu godinu nisu uvaženi sindikalni prijedlozi za poreznu reformu, da su poticaji za zapošljavanje prepolovljeni, te da se zapravo ne zna kako će se primjerice spriječiti dugotrajna nezaposlenost ako radnih mjesta nema, i slično. Drže da bi se niz otvorenih pitanja brže rješavalo, kada bi se više uvažavali njihovi stavovi. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Zaštititi ljude ili »zbrinuti« napuštene pse</p>
<p>Prema Pravilniku, opasan pas može izbjeći usmrćivanje ako vlasnik za njegovo iskupljenje ima dovoljno novca / Zahvaljujući Pravilniku legalno će se moći tamaniti psi u šinterajima i prije isteka 30 dana, koliko ih se mora držati na životu, kaže predsjednica Udruge za zaštitu napuštenih životinja Druga prilika Ana Horvat</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donijelo je početkom veljače Pravilnik o opasnim psima za koji se zaštitari životinja pribojavaju da je još jedan od zakonskih načina na koji se država želi riješiti napuštenih pasa.</p>
<p>»Zahvaljujući Pravilniku legalno će se moći tamaniti psi u šinterajima i prije isteka 30 dana, koliko ih se mora držati na životu«, kaže predsjednica Udruge za zaštitu napuštenih životinja Druga prilika i voditeljica akcije spasimo pse iz šinteraja Ana Horvat. »Šinteri će moći prijaviti da su ih psi lutalice, ničim izazvani, napali, iako ih hvataju žičanim omčama«, objašnjava. »A da udruge ne bi više oglašavanjem mogle spašavati napuštene pse iz šinteraja, u koje im je ionako već dulje zabranjen ulaz, Pravilnikom je zabranjeno oglašavanje i darivanje 'opasnih pasa'. Tako ne treba graditi skloništa za napuštene životinje jer ih je jeftinije ubiti i reći Europskoj uniji da smo ih zbrinuli«.</p>
<p>Prema Pravilniku, »opasan pas« može izbjeći usmrćivanje ako vlasnik za njegovo iskupljenje ima dovoljno novca. Jer za psa, koji se proglasi opasnim, vlasnik mora platiti mikročipiranje, sterilizaciju ili kastraciju, školovanje i ispit poslušnosti, zatim test provjere stupnja socijalizacije, a potom psa treba držati u prostoru iz kojeg ne može pobjeći i koji se mora obilježiti upozorenjem »opasan pas«. U slučaju ponovljenog napada »opasnog psa« na čovjeka ili neispunjavanja svih navedenih uvjeta, pas će se usmrtiti.</p>
<p>»Na koji će se način sa sigurnošću moći utvrditi da je pas napao bez razloga?«, pita Ana Horvat. Prema Pravilniku, »opasan pas« može biti pas bilo koje pasmine koji ničim izazvan napadne čovjeka i nanese mu tjelesne ozljede, te pas koji se uzgaja i dresira za borbe pasa ili je zatečen u organiziranoj borbi s drugim psom.</p>
<p>»Nema opasnih pasa, postoje samo opasni vlasnici«, citira Ana Horvat za kraj riječi poznatog kinologa i veterinara dr. Marija Bauera.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Mikšić nudi treću političku alternativu</p>
<p>Hrvatskoj treba nova generacija političara za 21. stoljeće koji će živjeti za politiku, tvrdi Boris Mikšić</p>
<p>KRAPINSKE TOPLICE</p>
<p> - »Raspravljali smo o budućnosti Hrvatske i transformaciji političke scene koja je u lošem stanju, posebno nakon predsjedničkih izbora kad je građane zahvatila apatija. I sâm sam razočaran izborima, čiji sam moralni pobjednik, no ne povlačim se već ću se boriti do zadnje kapi svoje krvi«, kazao je u nedjelju Boris Mikšić na konferenciji za novinare održanoj nakon dvodevne konvencije »Pravi i pošten put za bolju Hrvatsku« u topličkom hotelu »Aquae Vivae«. </p>
<p>Na konvenciji, koju je Mikšić nazvao informativnom ali i povijesnom, okupilo se 160 predstavnika većinom izvanparlamentarnih stranaka, nezavisnih listi, udruga i pojedinaca iz cijele Hrvatske. </p>
<p>Mikšić je naglasio da on i njegovi partneri žele Hrvatsku napraviti najuspješnijom zemljom u regiji, zemljom velike proizvodnje i novih tehnologija te ekološkom oazom u Europi.</p>
<p>»Hrvatskoj treba nova generacija političara za 21. stoljeće koji će živjeti za, a ne od politike, a mi hrvatskim biračima nudimo treću političku alternativu, naglasio je Mikšić najavljujući svoju kandidaturu za gradonačelnika Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Računala za obitelji s osmero i više djece</p>
<p>ZAGREB/VIROVITICA</p>
<p> - Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor predala je u nedjelju u Virovitici računala za sedam obitelji s osmero i više djece. Time je, u sklopu projekta Ministarstva, računala dosad dobilo 327 od 496 obitelji s osmero i više djece, a podjela računala će se nastaviti, priopćilo je Ministarstvo. Nabava osobnih računala za obitelji s osmero i više djece projekt je Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u sklopu aktivnosti »Projekti za višečlane obitelji«. Svrha je projekta svim obiteljima s osmero i više djece darovati osobno računalo kako bi se poboljšala kvaliteta njihova života. Projekt se temelji na međunarodnim dokumentima i nacionalnoj politici i strategiji.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Antunovčani protiv regionalnog odlagališta</p>
<p>ANTUNOVAC</p>
<p> – Prema prvim neslužbenim rezultatima, referendum o izgradnji regionalnog odlagališta otpada u Antunovcu nije uspio. Kako je Vjesniku izjavio načelnik općine Robert Marjanović, na referendum su izašla 1503 od ukupno 3150 birača, a da bi se referendum smatrao uspješno provedenim nužno je da se na njemu izjasni pedeset posto plus jedan birač. Od 1503 glasa 982 ih je za izgradnju odlagališta koje se, prema planovima, trebalo graditi na lokaciji koja se nalazi 6,5 kilometara jugoistočno od Antunovca i Ivanovca, na površini od oko 70 hektara. Predviđeno je bilo da se na njega odlaže otpad s područja Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, odnosno iz pet gradova i 73 općine. Po riječima Roberta Marjanovića, općini Antunovac bi deponij donio znatna financijska sredstva od ekološke rente i komunalne naknade.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050221].
|
