NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20051020].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 134146 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>20.10.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Radnici i država zakinuti za 700 milijuna kuna!</p>
<p>Radnici su zakinuti za 500 milijuna, a država za 200 milijuna kuna neplaćenih poreza i dorinosa</p>
<p>Iako je propisan Zakonom o radu, radni tjedan od 40 sati za mnoge je radnike tek pravo na papiru. U praksi vrijedi nepisano pravilo jačega, točnije nekih poslodavaca o neplaćenom prekovremenom radu, a sadrži samo dvije riječi: uzmi ili ostavi. Zbog velike konkurencije nezaposlenih na burzi ljudi šute i rade, a u strahu od otkaza ne usude se ni prigovoriti, a kamoli tužiti novopečene gazde. S četrdesetosatnim radnim tjednom Hrvatska je u europskom prosjeku. No, o tome koliko se uistinu radi, nema podataka jer to nitko u državi posebno ne prati. Prema jedinom tragu, podacima Državnog zavoda za statistiku o plaćenih radnim satima, ispada da prekovremenog rada u Hrvatskoj gotovo i nema. </p>
<p>U srpnju su u prosjeku radnicima plaćena 173 sata, što je samo pet sati prekovremenog iznad 168 sati, koliko je bio fond radnih sati. Najviše su odradili radnici u vodenom prijevozu - 214 sati - a najmanje u obrazovanju - 158 sati. U javnoj upravi i obrani plaćeno je 198 sati, graditeljstvu 174, hotelima i restoranima 177, trgovini 170, a u ostalim djelatnostima i manje. Prekovremeni rad statistički se iskazuje i plaća samo u državnoj upravi i javnom sektoru. </p>
<p>Sindikati tvrde da se prekovremeno masovno radi u trgovini i ugostiteljstvu, graditeljstvu, poljoprivredi i obrtu, ali se uglavnom ne plaća. »Prodavači u trgovinama u prosjeku rade od 46 do 65 sati tjedno, a plati im se 40 sati. Prekovremeni sati, kao i rad nedjeljom i blagdanom, ne evidentiraju se i ne plaćaju«, kaže čelnica Sindikata trgovine Ana Knežević.</p>
<p>Neplaćanje prekovremenih sati najveći je problem u malim dućanima. U Sindikati trgovine izračunali su da 65.000 radnika u maloprodaji godišnje odradi 25 milijuna prekovremenih sati bez kune naknade, što znači da bi se moglo otvoriti 20.000 radnih mjesta.</p>
<p>Preračunaju li se milijunski prekovremeni sati u kune, ispada da neki poslodavci ukradu radnicima oko 500 milijuna kuna godišnje, koliko bi im trebali više dati za plaće. Svaki radnik zakinut je u prosjeku za 6300 kuna godišnje ili čak 530 kuna mjesečno. </p>
<p>Budući da na prekovremene sate treba platiti poreze i doprinose, poslodavci i državi ukradu najmanje 200 milijuna kuna godišnje.</p>
<p>U Mercatoru, Billi, Metrou i Konzumu, koje Ana Knežević ističe kao bolje poslodavce, Sindikat uspijeva utjerati plaćanje prekovremenih sati, a u Metrou i Billi rad na određeno, inače uobičajen u trgovini, sveden je na minimum. Da bi utjerao novac za prekovremene, radnik jedino može prijaviti poslodavca inspekciji rada i tužiti ga sudu. </p>
<p>»Nitko se u strahu od otkaza ne usudi tužiti gazdu, osim kad od njega ode. Radnici nam čak neće dati ni punomoć da ih zastupamo na sudu. Preniske prekršajne kazne samo stimuliraju poslodavce da ne plaćaju ništa«, kaže predsjednica Sindikata trgovine. </p>
<p>U ugostiteljstvu i turizmu prekovremeni rad plaća se u velikim tvrtkama, u kojima je oko 43.000 zaposlenih. Najviše se prekovremeno radi u sezoni, 10 do 14 sati dnevno i bez dana tjednog odmora. Kroz preraspodjelu radnog vremena na slobodne dane pokrije se dio prekovremenih sati, a za preostale se pobrine sindikat. No, u malim kafićima i restoranima, gdje radi oko 40.000 zaposlenih, plaćanje prekovremenih sati ne kontrolira nitko iako se i na njih odnosi granski kolektivni ugovor. </p>
<p>Oko 30 posto građevinara radi prekovremeno, no ne plaća im se 50 posto više koliko bi trebalo po granskom ugovoru, procjenjuje čelnik Sindikata graditeljstva Stipe Kirigin.</p>
<p>Prema Kolektivnom ugovoru za obrt, koji se primjenjuje i na male i srednje poslodavce raznih djelatnosti, prekovremeni rad duži od 96 sati plaća se 50 posto. </p>
<p>Predsjednica Sindikata male privrede Blagica Kramar kaže da starije tvrtke s tradicijom sve uredno plaćaju, dok novopečeni poslodavci ne plaćaju ništa i krše prava radnika, jer su se tako, s obzirom da ih nitko nije lupio kaznom po džepu, navikli.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Boci sklonija djeca iz obitelji alkoholičara</p>
<p>Jedina prava prevencija je neprestano upozoravanje na opasnosti koje prijete od alkohola i na probleme koje alkoholizam donosi </p>
<p>Činjenicu da je pijenje alkohola među djecom i mladim osobama u stalnom porastu za Vjesnik potvrđuje Dragutin Keserica, pomoćnik ministra za socijalnu skrb. Po njegovim iskustvima iz struke, mogućnost da djeca posegnu za alkoholom znatno je veća u obiteljima gdje je alkohol već prisutan, odnosno kad ga konzumiraju roditelji. »Takva djeca su jednostavno sklonija alkoholu, a i traže grupe slične djece s kojima se druže«, kaže Keserica. </p>
<p>Iako se alkoholizam ne može smatrati nasljednim, niti je njegova pojavnost na razini pojave droga, djeca iz obitelji u kojima već postoji alkoholizam, kaže Keserica, pripadaju rizičnoj skupini. Zanimljivo je i to da se obitelj najbrže raspada i do problema svih vrsta najbrže dolazi kada je u obitelji alkoholičar majka, objašnjava pomoćnik ministra. </p>
<p>Dodatni problem porasta pijenja alkohola kod djece i mladih vidi u činjenici da se mlade osobe uglavnom druže po ugostiteljskim objektima, te da društvo stvara sve uvjete za rana iskustva s alkoholom. »Sve počinje znatiželjom, a centri za socijalnu skrb uvijek pokušavaju pronaći razloge takvog ponašanja, koji se prije svega nalaze u obiteljima«, kaže Keserica. </p>
<p>Visoki postotak mladih osoba, pa i djece koja posežu za alkoholnim pićima, stručnjaci objašnjavaju s više različitih uzroka. Identifikacija s obiteljskim modelom jedan je od njih, misli doktorica psihijatrije Dubravka Kocijan Hercigonja, s obzirom da djeca lako pribjegavaju naučenim modelima ponašanja. Drugim, ništa manje značajnim faktorom Kocijan-Hercigonja smatra utjecaj okoline, odnosno »junaka« iz okoline, a trećim - pijenje iz nedostatka samopouzdanja. </p>
<p>»Kad mladi i djeca piju, oni pokušavaju pokazati da smiju i mogu činiti nešto što drugi ne mogu, jer kada se u društvu nađu četiri dječaka, od kojih trojica posežu za alkoholom, vjerojatno je da će to učiniti i četvrti«, kaže Kocijan-Hercigonja. Po njezinu mišljenju, međutim, djeca i mladi obično ne piju da bi zaboravili na neki problem, kako se često čuje među odraslima, nego zbog toga što su iz obitelji ili okoline naučili da ako postoji problem, treba piti. »Nikada se nisam susrela s djetetom koje pije da bi zaboravilo na neki problem«, objašnjava Vjesnikova sugovornica. </p>
<p>Vlado Jukić, ravnatelj Bolnice Vrapče, kaže da je veoma teško govoriti o alkoholizmu u djece i bolje ga je nazvati pijenjem. Naime, alkoholizam je stanje koje je redovito dugotrajno, kontinuirano, i osobu čini posve disfunkcionalnom i u mentalnom i u fizičkom smislu, što je u djece veoma rijetko. »Toga je bilo više u prošlosti, primjerice u Zagorju su djeci davali da 'cuclaju' krpicu namočenu u rakiju, ne bi li ih se tako smirilo, no to je danas prošlost«, kaže Jukić. Po njegovim kliničkim iskustvima, opijanje i zloporaba alkohola najveća je tijekom puberteta kada su djeca u potrazi za dodatnim samopouzdanjem, a redovito ga konzumiraju u grupama, gotovo nikada sami. </p>
<p>»U pravilu je jedno dijete ili mladi čovjek u grupi kolovođa, a ostali ga slijede, a najčešće su posljedice intoksikacija, tijekom čega dolazi do popuštanja svih kontrolnih mehanizama i pojačane agresije«, kaže dr. Jukić. </p>
<p>Po mišljenju stručnjaka, jedina prava prevencija je stalno i neprestano upozoravanje na opasnosti koje prijete od alkohola i na probleme koje alkoholizam donosi. »S obzirom da je u rijetkim slučajevima u djece riječ o pravoj bolesti, prevencija je iznimno važna, kao i razgovor i rad s djecom ali i njihovim roditeljima. Iznimno je važno djecu koja piju na vrijeme prepoznati, a u onim slučajevima kada je pijenje samo jedan od simptoma poremećaja ličnosti, taj tretman treba biti znatno intenzivniji«, zaključuje Jukić, dodajući da je među djecom koja posežu za alkoholom i veći broj one djece koja bi mogla posegnuti za drogom. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Stranci žele graditi luksuzne hotele u Splitu</p>
<p>Projektom poznatog talijanskog arhitekta Rocca Antonuccija predviđa se izgradnja hotela s pet zvjezdica s apartmanima</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Posljednjih godina, Split je postao jedna od najatraktivnijih mediteranskih lokacija za izgradnju luksuznih hotela. Izgradnjom autoceste, Grad je izašao iz dugogodišnje prometne izolacije, Gradska luka je po broju putnika među vodećima na Sredozemlju, a zavidne rezultate bilježi i Zračna luka u Kaštelima.</p>
<p>O uvjetima i mogućnostima gradnje novih hotela, u gradskoj upravi do sada su se informirali mnogi strani investitori. No, posebnu medijsku pozornost izazvalo je zanimanje Toyotina vozača Formule 1 Jarna Trullija.</p>
<p>Posredstvom hrvatskog poduzetnika Jakše Mrčele, vlasnika tvrtke za gradnju i prodaju nekretnina »Dal Casa«, otac poznatog vozača, Enzo Trulli, sastao se ovih dana s prvim ljudima splitskoga Gradskog poglavarstva. Trulli je dogradonačelniku Ivanu Kuretu i članu Poglavarstva zaduženom za urbanizam Branku Poljaniću, doznaje Vjesnik, predstavio projekt poznatog talijanskog arhitekta Rocca Antonuccija, kojim se predviđa izgradnja hotela s pet zvjezdica s apartmanima.</p>
<p>Ipak, gdje će se hotel graditi, još se sa sigurnošću ne može reći budući da najvažniji gradski prostorno-planski dokument, generalni urbanistički plan, još nije donesen. Prema najavama splitskoga gradonačelnika Zvonimira Puljića, GUP bi trebao biti prihvaćen do kraja ove godine.</p>
<p>Dobro upućeni, pak, tvrde, da je Trulliju najzanimljivija lokacija uz Gradsku luku, koja je novim GUP-om i predviđena za turističku izgradnju nakon premještanja Željezničkog kolodvora u prigradsku Kopilicu. To je trenutačno, bez pretjerivanja, najvrednije zemljište u Hrvatskoj.</p>
<p>»Dok GUP ne bude gotov, investitorima ne možemo jamčiti osnovno - brzo pribavljanje građevinske dozvole i nismo uopće ozbiljan partner. Tek kada donesemo GUP, moći ću na karti uprijeti prstom na mjesto na kojem se ti objekti mogu graditi. Donošenjem GUP-a i Prostornog plana, otvaramo mogućnost investiranja i, uopće, legalne izgradnje kako za Split kao investitora tako i za druge ulagače«, kaže gradonačelnik, ističući da Split u skoroj budućnosti 30 posto prihoda iz gospodarstva namjerava ostvariti upravo u turizmu.</p>
<p>Nije tajna da je splitskim ambicijama najveća zapreka nedostatak hotelskih kreveta. Splitu ovog trenutka nedostaje najmanje 4000 kreveta. Poglavarstvo je nedavno donijelo i paket stimulativnih mjera za izgradnju hotela po kojima se plaćanje komunalnog doprinosa investitorima odgađa na četiri godine, odnosno omogućava im se da ga plate kad hotel počne zarađivati.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Naš način života</p>
<p>BOJAN DIVJAK</p>
<p>Hrvatska zauzima 70. mjesto u svijetu po percepciji korupcije, tvrdi Transparency International na temelju istraživanja nekoliko međunarodnih agencija, i u posljednjih nekoliko godina tone polako, ali sigurno. Vlada, dakako, stvari gleda posve drukčije, pa je tako premijer uvjeren da Hrvatska napreduje u borbi protiv korupcije, a ministrica pravosuđa smatra kako istraživanje nije uzelo u obzir činjenicu da su se »pokrenule stvari u pravosuđu«.</p>
<p>Oni alergični na vlast zlobno primjećuju da su od Hrvatske bolje i države poput Bocvane, Trinidada i Tobaga, Belizea ili Mauricijusa. Optimisti pak smatraju ohrabrujućom činjenicu da smo gotovo cijelu ocjenu iznad prosjeka tranzicijskih zemalja. No, nitko se ne osvrće na daleko najvažniji detalj u cijeloj toj otužnoj priči. Nije, naime, problem korupcije pao s neba, nisu za vladavinu mita i provizije uvijek krivi samo političari koji se barem neko vrijeme manje ili više uspješno pokušavaju boriti protiv toga. Korupcija, mito, plave kuverte, pršuti i prasići dio su »tradicije« ukorijenjene tako duboko da je njihovo čupanje proces bolan poput vađenja zuba bez anestezije.</p>
<p>Vjerojatno je nemoguće pronaći osobu u Hrvatskoj koja nikada nije bila u prilici dati ili primiti mito, naći se u tom zatvorenom krugu koji je, nažalost, postao način života. Pa se tako javno zgražamo nad sumnjivim prodajama, nejasnim koncesijama, davanju poslova bez natječaja, a u intimi vlastita automobila spremno i bez grižnje savjesti prometnom policajcu nudimo 100 kuna za kavu.</p>
<p>No, malen je korak između prekoračenja brzine i neke druge nedopuštene transakcije. Lopova čini prilika, a neki je nikada ne propuštaju.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Početnici sa 45 godina</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Statistika zavarava i objašnjava tek sporedno: zašto od 1485 hrvatskih sudaca samo njih 37 ima manje od 30 godina? Čega je to dokaz?</p>
<p>Da bi se znao odgovor valja znati da se pravo, prije »prava a la bolonjez« (10 semestara), do ove godine studiralo u osam polugodišta i to u prosjeku 8,5 godina. Ako se zna da brucoši imaju 19 godina, plus 8,5 prosječnog studiranja, lako je zamisliti diplomiranog pravnika sa 27,5 godina života. Pripravnički staž traje dvije godine. Pod uvjetom da se položi taj teški stručni ispit, »friški« pravnik je na pragu sudnice s nepunih 30 godina.</p>
<p>Prvih 10 godina je, kažu suci, skupljanje iskustava, bez obzira na to radilo se u kaznenom ili građanskom odjelu. Znači, sudac od karijere tek u 40. godini dobiva šansu da izađe iz kategorije »mladi sudac«. Znači, 518 sudaca u Hrvatskoj je sa 40 godina tek dobilo šansu da iz »B« prijeđe u »A« sudačku reprezentaciju. A to pak znači, jednostavnom računicom, da u sudačkoj ligi igra trećina »juniora«.</p>
<p>Predsjednici općinskih sudova upozoravaju da je najveća grupacija sudačkoga godišta, 243 suca, baš u toj kategoriji prelaska iz juniora u seniore. Pri čemu je najčešće riječ o kalendaru, a manje o stečenom iskustvu, posebno u manjim općinskim sudovima.</p>
<p>Sve to vraća pažnju na pravne fakultete. Bolonjsko studiranje prava opravdat će svoju ulogu tek ako se prosjek studiranja spusti ispod famoznih 8,5 godina. Kako sad stoje stvari, u 10 semestara studija »po novome« ni jedan predmet, pa čak ni oni koji čine temelj pravne doktrine (kazneni, građanski, obiteljski, upravni, korporacijski kolegiji), nije dvosemestralni. Dakle, ono što se učilo godinu dana sad se uči šest mjeseci. Dovoljno, malo ili...</p>
<p>I na pravnim su fakultetima podijeljena mišljenja o shemi bolonjskoga studija prava. Ali, većina profesora kaže da su pravni studiji izgubili prvu bitku po novome. Naime, nije se od pravnoga studija uspjelo napraviti studij s »normalnim« brojem studenata. Ti fakulteti su i dalje - populistički. O tome svjedoči i činjenica da je predavačka godina za brucoše počela s tjedan dana zakašnjenja.</p>
<p>Dvojbe nema: Hrvatskoj ne treba toliki broj diplomiranih pravnika. Da ih za pet godina otprilike 6000 upisanih neće diplomirati to je zajamčeno. Ali, i 1000 je previše. Jer, pravnici u sudovima koji već rade i dalje su »početnici« sa 45 godina.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Gospodar gora</p>
<p>Oni koji su upoznali Šamila Basajeva prije 15 godina sada ga ne bi prepoznali. Tada je bio u »Rambo-fazi«, dizao je cijeli dan utege i koristio isključivo standardnu čečensku nacionalističku retoriku bez traga predanosti islamu. No, kada su njegove terorističke akcije počeli financirati simpatizeri iz bogatih arapskih zemalja, preko noći je postao žestoki islamist</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Iako ga suborci zovu »generalom«, nema formalno vojničko obrazovanje tog ranga. No i ono što zna nanijelo je toliko nevolja Rusiji da ga u toj zemlji odavno smatraju »neprijateljem br. 1« i najsvirepijim teroristom koji se ikada pojavio na prostorima Kavkaza. Ruske tajne službe platile bi svaku svotu samo da imaju uvid u njegovo približno kretanje. Planina i šuma njegov su omiljeni okoliš. Svaki dan pješice prevaljuje najmanje trideset kilometara. Ta usiljena hodnja potrebna je zbog dnevnog mijenjanja mjesta boravišta. Svjestan je da ruske potjere nikada ne miruju te da su Rusi u potrazi za njim angažirali svoje najbolje vojne i policijske snage. Zato nikada ne ostaje u jednom taboru dulje od 24 sata (iznimno dva do tri dana ako je siguran da neće pasti u zamku). Stalno koristi dezinformacijske mamce: namjerno otvorenim komunikacijskim kanalima pušta glasine da se kreće u tom i tom smjeru (ruske prislušne službe hvataju svaki signal), a onda se pojavljuje na sasvim drugom mjestu.</p>
<p>U šumi ne pali vatru, čak je i pušenje ograničeno zbog izdajničkog žara cigarete, jede vojničke konzerve i suhu domaću hranu, a čaj mu donose suradnici u velikim termosicama. Nikada ga ne kuhaju na otvorenom nego isključivo u sigurnom zakloništu gdje je toplinsko zračenje minimalno. Na takvu se ishranu ne žali, ali stalno prigovara zbog nečeg drugog. Užasno ga nervira kvaliteta ruskih flastera. Zbog žuljeva na nogama, osobito prstima, voli kreme za mazanje plikova i flastere turskog i zapadnog porijekla. Oduševljavaju ga novi sprejevi kakve koriste maratonci i općenito atletičari na dulje pruge. Oni mu osvježavaju stopala, umrtvljuju bol i dezinficiraju kožu koja je izložena naporu. Na mjestima gdje se zadržava kraće vrijeme (predah, ručak s nogu) uklanja sve tragove i vlastite izlučevine koje zatrpava zemljom preko koje posipava papar da bi zbunio ruske pse tragače.</p>
<p>Ne podnosi mobitele i njihovu zvonjavu. Smatra da u bitci to može biti pogubno. Kada ipak tim minijaturnim sredstvom prenosi poruke to čine njegovi dvojnici koji imitiraju njegov glas. Govore čečenski i ruski, istim narječjem odnosno naglaskom kao i on da bi se prevarile ruske obavještajne službe.</p>
<p>»General« iznimno drži do osobne higijene. Šiša se na nulericu i oko glave nosi džihadovsku traku. Kupa se u hladnoj izvorskoj vodi, a najviše njeguje dugu (kako sam veli) »vahabitsku« bradu. Preko granice, uz streljivo i oružje, zaprežni tovari (u čemu su Čečeni tradicionalno vješti) donose mu najfinije sapune i šampone te mirišljava ulja. Hvali se da ima dulju i ljepšu bradu i od samog Osame bin Ladena. Pri ruci su mu uvijek češalj koji često provlači kroz bradu i veliki nož za preživljavanje sa dvije oštrice. Njime sve radi: reže kruh, goveđe kobasice, ubija škorpione i velike šumske kukce: napikne ih i onda gleda njihovu agoniju. Povremeno taj »glavosijek« (tako zove svoj nož) s barem deset metara daljine baca u kakvo stablo i onda provjerava koliko je sječivo duboko prodrlo kroz koru.</p>
<p>Pažljivo bira svoje tjelohranitelje (»momčad«), ali ne računa na izdaju jer svi u njegovoj pratnji znaju što bi napravio i njima i njihovim obiteljima kada bi doznao da šuruju s Rusima. Od »generalove« hvalisavosti jača je samo njegova krvoločnost i hladnokrvnost s kojom ljudima oduzima život. Jer on je Šamil Basajev, gospodar gora i planinskih prijelaza, stanovnik napuštenih špilja širom Kavkaza, vođa najekstremnijih čečenskih pobunjenika i samoubilačkih odreda.</p>
<p>Najviše ga se boje žene. Udovica na koju se namjeri nema šanse dugo pružati otpor. Basajev je lomi mješavinom političko-vjerskih uvjeravanja, batinama i seksom. Žena, nakon što prođe takav početni tretman, odlazi na dodatni tečaj na mjesta gdje funkcioniraju Šamilove »samoubilačke radionice«. Te »crne udovice« njegov su izum. Kada nauče sve o bombama koje prenose na sebi i u sebi, žene se vraćaju »generalu«. Na njegov upit mrze li Ruse odgovaraju: »O, da. Mržnja je jaka kao ubod pčele«.</p>
<p>Oni koji su upoznali Šamila Basajeva prije 15 godina sada ga gotovo ne bi prepoznali. Tada je bio u »Rambo-fazi«. Dizao je cijeli dan utege, hodao po Groznom opasan ručnim granatama i redenicima streljiva za teške strojnice. Koristio je isključivo standardnu čečensku nacionalističku retoriku bez traga predanosti islamu. Alkohol mu je bio draži od vode, pijanke i društvo žena nezaobilazna aktivnost. </p>
<p>No, kada su njegove gerilske, diverzantske i terorističke akcije počeli financirati simpatizeri iz bogatih arapskih zemalja, Basajev je preko noći izmijenio i retoriku i stil postavši žestoki islamist. Na rutinskim alkotestovima na bilo kojoj cesti u južnoj Rusiji sprave bi kod njega danas zabilježile nula promila. Kuran i mali tepih koji nosi u naprtnjači pokazuju da je predan Bogu ne samo na riječima. Promijenio je i vanjska »rambo« obilježja. Umjesto »generala«, sada je »emir«. Usmjerava »crne udovice« i bira ciljeve. Glavni je čovjek u strateškom planiranju akcija i operativnom vodstvu svake operacije, poput onih u Beslanu prošle i Naljčiku ove godine. Na svojoj maskirnoj bluzi, ispod koje nosi prugastu majicu ruskih padobranaca i neprobojni američki kevlarski prsluk koji može izdržati pogodak iz svih vrsta kalašnjikova, ističe čin i oznake kakvi se susreću u oružanim snagama Saudijske Arabije.</p>
<p>Ipak, Šamil Basajev zadržao je i nešto što je volio u mladosti. Na njegovim ušima često se vide slušalice walkmana. Svatko bi pomislio da taj teroristički vrag uživa u čečenskoj, turskoj ili arapskoj etno-glazbi. Pogrešno! Najradije sluša njemačku teškometalnu skupinu Rammstein jer ga ona drži »budnim i naelektriziranim«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Odabir udžbenika prepustiti nastavnicima </p>
<p>Problem preteških torbi proizlazi iz opsežnih udžbenika, problem opsežnih udžbenika iz opsežnih nastavnih programa </p>
<p>Dugo pripreman, navodno se radi o više desetaka varijanti, svjetlo dana je napokon ugledao Prijedlog Zakona o udžbenicima.</p>
<p> Sada kada je zakonski prijedlog pred nama, jasno je kako će se njime, naravno, prihvati li se u ponuđenoj varijanti, teško ostvariti neki od proklamiranih razloga za njegovo donošenje. Zakonom se administrativnom zabranom smanjuje broj udžbenika na tri. Pri tom se poziva na učitelje koji su navodno u velikom broju protiv prevelikog broja udžbenika. Kada bi to i bilo točno, postavlja se pitanje – odakle nastavnički oprez?</p>
<p> Najveći dio nastavnika i do sada je mogao birati između dva ili najviše tri udžbenika. Mnogi nisu čak ni mogli birati jer ili postoji smo jedan udžbenik ili do nastavnika nisu ni došli svi odobreni udžbenici. Nastavnicima koji su se i do sada godinama služili jednim te istim udžbenikom, nitko nije nametao promjenu udžbenika.</p>
<p> Novo rješenje sigurno neće pridonijeti tržišnom nadmetanju među izdavačima, ali ni sniziti cijene udžbenika.</p>
<p> Preskupi udžbenici su, također, često isticani razlog zakonskih promjena. Barem su dva razloga koji će utjecati na to da udžbenici ne budu jeftiniji, već upravo obrnuto. Četverogodišnje trajanje udžbenika tražit će skuplja tehnološka rješenja u samoj izradi, dok će spajanje dosadašnjih udžbenika i tzv. dopunskih nastavnih sredstava (zbirki zadataka, radnih bilježnica i sl.) teško za posljedicu imati i nižu cijenu. Za očekivati je da će učeničke torbe ispunjene tim »nakalamljenim« udžbenicima biti teže od dosadašnjih. Samo što učenici u toj situaciji neće moći ostaviti »višak« doma. Dakle, opet potpuno suprotno od onoga što se željelo.</p>
<p> Još jednom, po tko zna koji put, valja istaknuti kako problem preteških torbi proizlazi iz opsežnih udžbenika, problem opsežnih udžbenika iz opsežnih nastavnih programa. Rasterećenja učenika neće i ne može biti dok su na snazi sadašnji nastavni programi. Problem koji valja posebno apostrofirati iz novog udžbeničkog zakona jest zadiranje u autonomiju poučavanja. Višestruko je loše i neprihvatljivo rješenje prema kojem udžbenik u školi predlaže stručni aktiv, a bira učiteljsko ili nastavničko vijeće. Više je nego opravdano zapitati se tko smije nastavnika natjerati na primjenu udžbenika za koji nastavnik misli da nije najbolji? Nerijetko će se događati da odluku predlažu nedovoljno upućeni nastavnici, odnosno nastavnici na koje se odluka izravno ne odnosi. Paradoks je potpun kada se zna da se istodobno pripremaju promjene kojima će se vrednovati rad svake škole, ali i svakoga pojedinog nastavnika. Hoće li se tada kao olakšavajuća okolnost nastavniku uzimati što se nije bio u prigodi poslužiti udžbenikom koji je smatrao najboljim? Od predloženog bi rješenja trebalo odustati i odabir udžbenika prepustiti nastavnicima. </p>
<p> Europa kojoj se približavamo, ne poznaje administriranje na ovom području. U mnogim zemljama čak udžbenike i ne odobravaju prosvjetne vlasti. Uvođenje reda na način kako je to zamislio predlagač nesumnjivo će u kontekstu približavanja naše zemlje europskim integracijama potaknuti i pitanje suvišne regulacije područja koje je u većini europskih zemalja prepušteno nastavnicima i tržištu. Nisu za podcijeniti ni upozorenja kako je prihvaćanje nekih od predloženih rješenja u suprotnosti i s pojedinim međunarodno preuzetim obvezama naše zemlje. </p>
<p>Sukob interesa, nesumnjivo ga je bilo, valja riješiti unutarnjim kodeksima ustanova, prosvjetnih vlasti, nakladnika i nastavnika. Učenici će ionako naskoro nositi lakše torbe ustraje li se s promjenama s kojima se od ove jeseni krenulo u osnovnom školstvu. Do jeftinijih udžbenika je najlakše doći. Treba samo pogledati tko bi se sve mogao odreći prihoda od udžbenika. I na samom kraju, umjesto zaključka. Pozitivna posljedica približavanja Hrvatske EU jest i pojačani oprez s kojim ćemo u pregovaračkom razdoblju morati računati pri donošenju svih zakona. A kroz nekoliko godina, kada napokon postanemo i politički dio te Europe kojoj težimo, teško da će se itko više i sjećati problema s udžbenicima i udžbeničkim zakonom.</p>
<p>Autor je predsjednik Hrvatskoga</p>
<p> školskog sindikata Preporod.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Radi sebe ulažemo u znanost i obrazovanje</p>
<p>Trajna rješenja problema u školstvu nikada nisu dolazila izvana, već iz dubine unutrašnjosti sustava</p>
<p>ZVONIMIR KOTARAC </p>
<p>Došlo je vrijeme u kojem je prioritetan cilj društvo znanja spremno u temelje gospodarstva ugraditi nadarenost, sposobnost, htijenja, ambiciju i stručnu radnu snagu interkulturalno obrazovanu na najboljoj europskoj tradiciji. </p>
<p> U pozadini investiranja 68 milijuna eura u hrvatsko znanje želja je da se školstvo uzdigne na višu razinu u prvoj i cjelovitoj promjeni sustava obrazovanja, da se istinski europeizira. No je li to dovoljno? </p>
<p> Ako se prema obrazovanju budemo ponašali prema tome kakvo bi ono s obzirom na europsko okruženje moglo i moralo biti, ono će i postati onakvo kakvo bi moglo i trebalo biti; uspješno, dakle proeuropsko i ugrađeno u temelje hrvatskoga učinkovitijega gospodarstva.</p>
<p> Da bi se došlo do toga i razvilo društvo znanja, što je realan i nužan cilj, nužno je u mnogih subjekata izgraditi sposobnost komuniciranja, planiranja i organiziranja te sinergičnog rješavanja obrazovnih problema.</p>
<p>Visoka razina povjerenja u struku i učiteljstvo omogućit će i doprinijeti kvalitetnom razvoju školstva, omogućit će samonadzor i samoocjenjivanje u ostvarivanju visokih ciljeva. Oni koji su pouzdani, njima se vjeruje. Oni kojima se vjeruje, njih će učiteljstvo slijediti na dugom putu stvaranja nove proeuropske škole.</p>
<p>Trajna rješenja problema u školstvu nikada nisu dolazila izvana, već iz dubine unutrašnjosti sustava. U složenom sustavu kao što je školstvo, sve bi trebalo služiti i pomagati učiteljstvu kako bi ono bilo uspješnije u ostvarivanju ciljeva dogovorenog projekta, a da bi svi oni bili i ostali na dobitku. Postoji li usklađenost struktura i sustava, stvorit će se nužna doza povjerenja bez kojeg bi sve ključno mogla biti dovedena u pitanje. Tako je bilo i tako jest.</p>
<p> Međutim, školstvo je na dobrom putu, a i pravac je jasan koji vodi k cilju. Svaka značajnija prekretnica plod je odvažnog raskida s tradicionalnim načinom promišljanja o školstvu. Da bi se došlo do humane školstva, kvalitetne društvene i privatne škole, trebalo bi se povesti za onima koji su ih već ostvarili, ali pri tome slijediti svoj hrvatski put na tragu ciljeva interkulturalnog obrazovanja.</p>
<p> Veliko poboljšanje školskog sustava, društveni status učitelja i kvaliteta života brojnog učiteljstva interes je svih zainteresiranih strana u društvu koje kreće k Europi iako će korijeni i rješivih problema često ostati i ostajati u percepciji onih kojih se školstvo izravno ili neizravno tiče budući da ih određuje njihov referentni okvir.</p>
<p>Autor teksta je doktorirao specijalnu pedagogiju na Karlovu sveučilištu u Pragu, u Hrvatskom društvu za zaštitu i promicanje ljudskih prava skrbi o humanom i kvalitetnom školovanju djece.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>HEP želi prijevarom zarađivati</p>
<p>Nije dovoljno što kupujemo najskuplju struju u ovome dijelu Europe, sad nam HEP želi prodavati osigurač za više od 1000 kuna po kućanstvu. Stručnjaci znaju da je tzv. limitator osigurač koji isključuje struju u milisekundi.</p>
<p>Čim se u kućanstvu potrošnja električne energije podigne iznad, recimo, 4,4 kWh, osigurač isključuje sva trošila i u stanu potrošača nestaje struje. To se događa u milisekundi, a ne tijekom cijele godine i ne nakon 4,5 kWh ili, još gore, 5 KWh kako želi prikazati HEP.</p>
<p>Da bi HEP uvjerila građane kako troše više od dopuštenoga (što znači dopuštena potrošnja na slobodnom tržištu?), želi im ugraditi uređaj koji su napustile razvijene države i koji ne bilježi stvarno stanje, već skuplja navodnu potrošnju. Kad bi HEP ugradila pravi limitator, osigurač, onda nitko ne bi mogao potrošiti niti jedan W električne energije iznad 4,4 kWh, jer bi u djeliću sekunde osigurač sve isključio.</p>
<p>Zato HEP i ne želi ugrađivati RIZ-ova digitalna brojila. Na njima se točno vidi kad je limitator izbacio sklopku, kad je HEP uključio skuplju električnu energiju. Svi podatci koje potrošač treba kako bi mogao pratiti svoju potrošnju ugrađeni su u RIZ-ova električna digitalna brojila. To HEP ne želi ugrađivati u kućanstva, kako građani ne bi vidjeli na koji sve način HEP vara potrošače.</p>
<p> HEP ne poštuje ni zakone. U zakonu piše da HEP mora osigurati dovoljno električne energije svima. Umjesto da mijenja elektroenergetske kablove i obnavlja trafostanice, HEP podjeljuje zaradu svojim menadžerima. Primjer je nedavno nestajanje struje u Zagrebu kad se dokazalo da stare elektroenergetske kablove samo krpaju, a ne mijenjaju ih. </p>
<p>VITOMIR PUHOVSKIZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Pučke kuhinje i za dobrostojeće </p>
<p>S vremena na vrijeme u medijima osvane neki prilog o temi pučkih kuhinja. No, ta tema se redovito prikazuje krajnje neozbiljno i tendenciozno, gotovo s namjerom izazivanja odbojnosti prema određenim skupinama ljudi jer da su »teret za proračun«. Karakteristika pučkih blagovaonica nije niska razina servisa, odnosno posluživanja, nego to da ne posluju na ekonomskoj osnovici i da su financirane od darova i proračuna. Međutim, takve blagovaonice nisu na raspolaganju samo osobama bez prihoda, nego i osobama s razmjerno dobrim i sigurnim prihodima. Takve blagovaonice nalaze se i u Saboru i pri svim državnim institucijama. Tako jedan saborski zastupnik samo za hranu iz proračuna troši više nego cijela obitelj socijalnih slučajeva. Zato je krajnje neumjesno žaliti nad proračunom, jer proračun slijedi poznatu maksimu – »tko ima više, i daj mu više«.</p>
<p>IVAN KABALINZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Pronađena bomba blizu doma na Glavici</p>
<p>Policija je utvrdila da se radi o neeksplodiranoj bombi M-75 koju su potom pirotehničari odnijeli da bi je uništili </p>
<p>Zahvaljujući prisebnosti planinara koji je u utorak u blizini planinarskog doma na Glavici pronašao bombu te o tome obavijestio službu nadzora Parka prirode Medvednica, izbjegnuta je tragedija.</p>
<p>Planinar je, naime, prilikom uobičajene šetnje, na dijelu Ponikvi, uz put koji vodi prema planinarskom domu Glavica, pronašao bombu te neobičan pronalazak prijavio nadzorniku Parka prirode Medvednica, Darku Slukanu.</p>
<p>»Svakodnevno nadzirem dio Medvednice na potezu od Jablanovca prema Ivancu. Naišao sam na planinara koji mi je ispričao da je na putu prema Glavici pronašao bombu«, kaže Slukan.</p>
<p>Budući da je već pao mrak, odlučio je mjesto koje mu je planinar opisao, obići u srijedu ujutro. »Odmah čim sam došao na posao, otišao sam na mjesto na koje me planinar uputio. Kad sam vidio da je njegova informacija točna, pozvao sam policiju«, nastavlja čuvar.</p>
<p>»Dojavu da je čuvar Parka prirode Medvednica pronašao bombu, primili smo u 10.16 sati te su policajci Druge policijske postaje s Črnomerca odmah izašli na teren«, rekli su nam u policiji. Najprije je mjesto obišla temeljna policija. Nakon što je obavila uviđaj, utvrdila je da se radi o neeksplodiranoj protupješačkoj bombi M-75 pa su, s obzirom na ozbiljnost situacije, odmah pozvani pirotehničari koji su bombu pokupili. Bomba će biti uništena naknadno, kažu u policiji.</p>
<p>Ni policija niti nadležni iz Parka prirode Medvednica nisu znali objasniti kako se bomba našla na tom mjestu. Budući da je već bila prekrivena blatom i lišćem, pretpostavlja se da se na mjestu pronalaska nalazila duže vrijeme.</p>
<p>Nadzornik Slukan pretpostavlja da ju je bacio neki neodgovorni građanin, u namjeri da izazove eksploziju. Kako bomba nije eksplodirala, vjerojatno se preplašio i pobjegao. Nadzornik Slukan kaže da se i ranijih godina događalo da se u parka nađu slične naprave. »Tada su, međutim, bile bačene u špilje tako da me iznenadilo što je ova bomba ostavljena na otvorenom«, kaže Slukan i dodaje: »Ljudi u šumu bacaju svašta, od automobilskih olupina, starog namještaja do perilica rublja i štednjaka«. </p>
<p>Problem predstavljaju i mladići koji iz čiste dosade ruše planinarske putokaze te improvizirana planinarska odmorišta, koja najčešće završavaju u sljemenskim potocima.</p>
<p>»Nažalost, 23 tisuće hektara šume nadgleda samo pet čuvara koji rade u dvije smjene«, kaže Slukan. Organizirani su tako da obično trojica čuvara obilaze teren obilaze prijepodne, a dvojica poslijepodne. Zato nadzornik Slukan poziva građane da nazovu službu nadzora na telefonski broj 4586-312, ako uoče bilo kakve nepravilnosti ili sumnjive ljude.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Truje li netko pse na livadi kod Horvaćanske?</p>
<p>Zbog dvaju uginulih pasa i ostataka mesa vlasnici ljubimaca smatraju da livada na Knežiji više nije sigurna </p>
<p>U zadnja četiri mjeseca dva su psa uginula a jedan je pretrpio lakše trovanje. Zajedničko im je to, da su bili na velikoj livadi kod Knežije, uz Horvaćansku cestu. To je jedino mjesto na koje stanovnici Knežije, Gredica, Staglišća i okolnih naselja mogu izvesti svoje ljubimce na trčanje. Nives S. iz Ulice Vincenta iz Kastva vlasnica je lakše otrovanog psa, Bagire. »Užas, pas se odjednom počeo tresti, povraćati pjenu, nije mogao uopće ustati s poda. A samo u taj park i izlazimo, nigdje drugdje pas to nije mogao pokupiti. Srećom, nakon tri injekcije bilo mu je bolje«, ispričala je Nives. </p>
<p>Smatra da sve što je vidjela upućuje na to da netko truje pse: »Sretala sam na ovoj livadi vlasnike dvaju pasa koji su uginuli. A kasnije smo viđali po parku bačene komade mesa, većinom kobasice, ponekad i cijelu vrećicu, očito to netko namjerno ostavlja«. </p>
<p>Kaže da se vlasnici ljubimaca znaju okupiti pa zajedno skupljaju meso te da su vlasnici uginulih pasa također izvodili svoje ljubimce samo na ovu livadu. »Ljudi koji su čuli za to boje se, šetaju pse s brnjicama da ne kopaju po zemlji, park više nije siguran«, dodaje Nives.</p>
<p>Veterinar Tomislav Šegota rekao je da većina otrova za životinje djeluje tako da otežava zgrušavanje krvi, uzrokujući unutarnje i vanjsko krvarenje. To se može spriječiti ako su u pitanju manje doze i ako se reagira pravovremeno, i to ubrizgavanjem vitamina K koji se veže na otrov. </p>
<p>Ali napominje da malo tko ide toliko daleko da koristi te vrste otrova. »U slučajevima koje smo imali, uglavnom se radilo o trovanju pesticidima, kao što su tzv. pužomor ili štakomor, koje pas može pokupiti u manjim dozama slučajno, ali koje ljudi mogu i podmetnuti u meso«.</p>
<p>»Kakav je naš Zakon o dobrobiti životinja, nitko za takvo nešto ne bi bio kažnjen«, kaže Luka Oman iz Udruge Prijatelji životinja. »Taj je zakon nedorađen, na to stalno upozoravamo svojim kampanjama i akcijama. U njemu je navedeno što se ne smije činiti životinjama, ali nije navedeno što se događa ako to netko ipak učini. Koje su kazne, što će se poduzeti? Ništa«. </p>
<p>Ipak, kaže da nije sve tako crno: »Trenutno se priprema dorada tog zakona, nakon čega bi on trebao biti puno stroži. To je kod nas tek započet proces. U ostalim europskim zemljama kazne za zlostavljanje ili ubijanje životinja iznose i po više tisuća eura, a u Hrvatskoj još nitko nikada nije kažnjen za zlostavljanje životinja«. Šetači s psima u tom parku bili su zgroženi mogućnošću da je netko na tom mjestu podmetnuo otrovano meso. »Nisam znala dok mi niste rekli, ali više sasvim sigurno neću dovoditi ovamo svoga psa. Ali nisam ni previše iznenađena, pa tu nema čega nema, čak i igala, nitko ovdje ništa ne čisti«, izjavila je K.P. »Takve ljude natjerao bih da pojedu to meso«, ogorčen je G.P. (25). Kako je izjavio veterinar, pas može pokupiti pesticid slučajno, ali meso ostavljeno u grmlju upućuje na drugačiji zaključak.</p>
<p>Nebojša Lujanović</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Nema dogovora o tržnici na Črnomercu </p>
<p>Trgovci s tržnice Črnomerec odbili su zamjenske lokacije koje im je na sastanku u srijedu u ime Grada ponudio zamjenik gradonačelnika Ivo Jelušić. »Ponudili smo trgovcima 115 mjesta na Borongaju, 40 na Trešnjevačkoj tržnici, 26 u Kuštošiji, tri mjesta na Trnju i šest u Trnskom, no oni to nisu prihvatili«, rekao je Jelušić. </p>
<p>Stjepan Kudelić, predsjednik Sindikata trgovaca na klupi, kaže kako trgovci, koji inače prodaju raznu robu, ne žele preseliti na ponuđene zamjenske lokacije, jer bi to značilo njihovu poslovnu propast. Zamjeniku gradonačelnika predali su peticiju s 20 tisuća potpisa onih građana, koji smatraju da zapadni dio grada treba takvu tržnicu na tom mjestu. </p>
<p>»Mi predlažemo da nas ostave na Črnomercu do donošenja Detaljnog urbanističkog plana, a za to vrijeme moglo bi se naći rješenje u zapadnom dijelu grada, npr. proširenjem tržnice u Kustošiji«, kaže Kudelić.</p>
<p> Gradska skupština u travnju ove godine donijela je odluku da se tržnica mora isprazniti do 31. prosinca ove godine i gradske vlasti nemaju namjeru mijenjati tu odluku. Grad ne želi da se ugasi bilo čija gospodarska djelatnost, tvrdi Jelušić, ali gradska vlast ne može dopustiti da se bez njegove dozvole otvaraju tržnice na privatnim zemljištima. »Tržnica u Kustošiji premala je da bi se njih sve smjestilo tamo, a proširenje ne dolazi u obzir, jer bi za Grad to zemljište bilo vrlo skupo«, rekao je Jelušić. </p>
<p>Kudelić je rekao kako će još jednom pokušati razgovarati s gradonačelnikom Bandićem i nada se da će s njim naći zajednički jezik. </p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»Da izbije požar, svi bismo izgorjeli!«</p>
<p>Trudnice iz naselja spavaju kod roditelja, bojeći se da neće dovoljno brzo doći do automobila / Uspinjača ni nakon 22 godine nije proradila, a Hitna pomoć ne može do bolesnika </p>
<p>Iako stanari Ksavera već 22 godine uredno plaćaju komunalnu i sve ostale naknade, u njihovu naselju ne postoji organizirano odnošenje otpada niti je itko ikad došao pomesti pješačke prolaze. Isto tako, ukrasno grmlje i zelene površine ne uređuje nitko osim samih stanara. Uspinjača, koja je postavljena kad je naselje izgrađeno, ne radi, iako je prije 22 godine imala pokusnu vožnju, a na mnogim mjestima beton je ispucao od vlage. Mjestimično se stvaraju lokve, s mnogih zidova ljušti se žbuka, a stanari se boje kretati stepenicama, koje su im jedina veza sa svijetom, jer imaju osjećaj da bi se u jednom trenutku sve moglo srušiti.</p>
<p>»Jedino što imamo, jest struja«, kaže Vanja Barbić, umirovljenica i stanovnica naselja. »Slivnici su začepljeni, na nekim mjestima iz betona raste trava, a pojedine stepenice odlomile su se tako da je tu opasno i hodati«.</p>
<p>Kako su nam objasnili stanovnici Ksavera, jedan od najvećih problema naselja je nedostupnost. Riječ je o velikom bloku zgrada povezanih hodnicima i naslonjenih na brdo, koje od vrha do dna povezuje tristotinjak stepenica. Mladima to, kažu, nije problem, ali starijim ljudima, kao i roditeljima male djece to stvara velike poteškoće.</p>
<p>»Što ako nekome zatreba hitna pomoć?« pita Vanja Barbić. »Posljednji put kad smo imali takav slučaj, bolničari nas najprije nisu mogli pronaći, a onda su čovjeka morali nositi niz stepenice na stolici«. </p>
<p>Trudnice iz naselja, kažu, spavaju kod roditelja bojeći se da, kad dođe ključni trenutak, neće dovoljno brzo doći do automobila ili da im Hitna neće uspjeti pomoći na vrijeme.</p>
<p>»Pa ne možemo više tako živjeti, imamo dvoje susjeda s moždanim udarom, kako se njima može pomoći? Tu ima puno starijih ljudi, a povezani smo sa svijetom samo raspadnutim stepenicama. Da se dogodi neki požar, svi bismo izginuli!«.</p>
<p>Kad su se useljavali, kaže, u cijenu stana uredno je uračunat i trošak uspinjače, ali i sustava za odvoz smeća. Na nekoliko mjesta unutar bloka, naime, nalaze se metalne cijevi koje su trebale služiti za bacanje smeća. Ni to, međutim, nikad nije proradilo. Tako danas, kako nam je rekla Gordana Mecanović, još jedna stanarka, sve smeće treba nositi do ceste, što je problem za sebe. Grupa stanara na čelu s gospođom Barbić bila je ovog tjedna kod predsjednice Gradske skupštine Tatjane Holjevac, pri čemu je tražila da Grad Zagreb preuzme brigu o onome za što je nadležan. Predlažu da uspinjaču, koja je nakon nekoliko pokusnih vožnji stala, jer je nije imao tko službeno preuzeti, preuzme ZET, odvoženje smeća Čistoća, a oronulo grmlje Zrinjevac.</p>
<p>»Nakon 22 godine vrijeme je da se Grad počne brinuti za svoje javne površine. Ako smo mi mogli glasati za njih, neka oni sad pomognu nama«, zaključuje Vanja Barbić. </p>
<p>Dalibor Perković</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Hladnoća još ne prodaje drva</p>
<p>U srijedu u sedam ujutro temperatura zraka u Zagrebu bila je na ništici. Pokraj trešnjevačke tržnice nekolicina prodavača drva i ubijala je vrijeme razgovarajući. Izgledalo je kao da posla i nema previše jer su dva kamiona drva i dvije pile stajali oko podneva isto onako kao i kad su stigli. Umirovljenica zainteresirana za kupnju drva prišla je pilaru Darku i upitala za cijenu. Na njegov odgovor »280 kuna za metar«, odmahnula je glavom i otišla. »Ljudi nemaju novaca«, komentirao je jedan od pilara. »Na Trešnjevci posao ide slabo«, tvrde prodavači drva. Zgrade na Trešnjevci griju se, naime, uglavnom na plin. Prodavači na Trešnjevci traže 280 kuna za prostorni metar drva. A usluge pilara stoje 50 kuna, po »metru«. Pilari kažu da su drva još najjeftiniji energent. Tvrde da grijanje plinom košta oko 1000 kuna mjesečno a za tu se svotu mogu kupiti tri »metra« drva koja mogu potrajati za otprilike tri mjeseca grijanja. Darko priča kako posao pilara nije nimalo lak. Za njega nema obuke i česte su ozljede. Prosječno se zaradi samo oko 1000 kuna mjesečno, od čega se teško preživljava. Pilari su zabrinuti zbog ulaska u Europsku uniju jer ne znaju što će im donijeti budući zakoni. Darko kaže: »Pretpostavljam da će se ulaskom u EU morati otvarati skladišta za drva, jer Europa neće dopustiti rad na ulici«.</p>
<p>Petra Padjen</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Filozofski fakultet dobiva biblioteku</p>
<p>Svečanom sjednicom Vijeća, Filozofski fakultet, kao najstariji fakultet Zagrebačkog sveučilišta, proslavio je u srijedu, 19. listopada, 337 godina djelovanja. Svečanosti je, uz dekana fakulteta prof. dr. Miljenka Jurkovića, prodekane, profesore i studente, prisustvovala i rektorica Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. Helena Jasna Mencer. »U novoj akademskoj godini bavit ćemo se dvjema temama, a to su istraživanje i znanost na Sveučilištu i financiranje visokog obrazovanja«, rekla je rektorica i time najavila Dan Sveučilišta, 3. studenoga. </p>
<p>Dekan Jurković ovom je prilikom uručio nagrade Filozofskog fakulteta, kako profesorima i zaposlenicima, tako i studentima za njihove znanstvene, ali i sportske uspjehe, pohvalivši pritom i studente toga fakulteta, dobitnike Rektorove nagrade. Također je, uz otkrivanje makete, najavio izgradnju dugoočekivane biblioteke koja će djelomično riješiti problem prostora s kojim se fakultet vječito bori. </p>
<p>Natječaj za biblioteku, nakon dva propala pokušaja, konačno je dovršen te se, prema riječima dekana, uskoro očekuje postavljanje kamena temeljca u parku sa stražnje strane fakultetske zgrade. Dekan Jurković ovom se prilikom osvrnuo i na opterećenje s kojim se ove godine suočio fakultet, kao i cijelo sveučilište. Zbog zakonske odredbe o mogućnosti slobodnog upisa za djecu branitelja, naime, ove je godine na Filozofski fakultet upisano 1285 novih studenata, što je 253 studenta više od kvote. Uz to, fakultet je ovu akademsku godinu počeo slijedeći bolonjske reforme visokog školstva. »Uspjeli smo izvršiti sve što su bolonjske norme tražile i dobili smo dopusnice za 74 studijska programa«, kazao je dekan. Fakultet je ove akademske godine otvorio i nove redovite studije rumunjskog, švedskog i portugalskog jezika, koji su do sada imali status dopunskih studija. Uz razne projekte na znanstvenom planu i planu uređenja, dekan je posebno istaknuo skorašnje osnivanje kampusa Filozofskog fakulteta za istraživanje i znanstveni rad u istarskom Kaštelu Kršanu, što se ostvaruje u suradnji s Trstom i talijanskom Goricom. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Legenda u korak s vremenom </p>
<p>TOKYO</p>
<p> - Harley-Davidson ipak ide u korak s vremenom, a najnoviji primjerak to itekako dokazuje. VRXSE Screamin' Eagle V-Rod Destroyer pravi je naziv ove »zvijeri« na dva kotača prikazane na tokijskom Moto Showu koji se za javnost otvara u subotu.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Wilma postala uragan maksimalne jačine</p>
<p>Uragan Wilma, čije se središte trenutno nalazi između Kube i Meksika, ojačao je u srijedu ujutro i postao »iznimno opasan uragan pete kategorije«, maksimalne jačine prema ljestvici Saffir-Simpson, objavljeno je iz američkog centra za uragane (NHC) sa sjedištem u Miamiju.</p>
<p> To pokazuju najnovije satelitske snimke načinjene u noći na srijedu iznad sjeverozapadnog Karipskog mora. Wilma zasad kišom zasipa Honduras i tamošnje obalno područje s kojega je evakuirano oko 10.000 ljudi uključujući tu i turiste s idiličnih karipskih otočića, a na putu je prema devastiranoj južnoj Floridi do koje će stići u subotu. </p>
<p>Wilma je 21 u tropski uragan koji se pojavio u ovogodišnjoj sezoni uragana na Atlantiku, izjednačivši tako rekord iz 1933. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Farmeri u strahu</p>
<p>ATENA</p>
<p> - Grčki farmeri su u velikom strahu nakon što je u jednom selu u ponedjeljak pronađen puran zaražen virusom ptičje gripe. Dezinfekcija je u tijeku, a predstavnici Grčke zdravstvene organizacije u najvećem su stanju pripravnosti. Dok vlada stavlja zabranu na izvoz peradi dosta napora ulaže se i u smirivanje javnosti koju pomalo hvata panika, jer je ptičja gripa, kako se čini, zakucala i na vrata EU-a.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Sumo summit u New Yorku</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Narednih dana u New Yorku će se okupiti 20 sumo hrvača na Svjetskom S.U.M.O natjecanju koje će se održati u Madison Square Gardenu. Na slici, konobarica Rasmee Ruenanukoul pokušava zagrliti junaka s Havaja - Oni pa'a Imua Pa'a'aina - jednog od sudionika ovog summita.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>U Barceloni novčane kazne za prostitutke</p>
<p>BARCELONA</p>
<p> - Barcelona će postati prvi španjolski grad u kojem će se novčano kažnjavati klijenti i prostitutke ako se ustanovi da su narušavali javni red i mir, izvijestili su u srijedu španjolski mediji. </p>
<p>Članovi Gradske uprave Barcelone koju čine uglavnom socijalisti donijeli su odredbu o novčanoj kazni u iznosu od 100 do 500 eura, koju će morati platiti prostitutke, klijenti, a možda i jedni i drugi, ako se ustanovi da su remetili javni red i mir, ometajući građane Barcelone u drugim životnim aktivnostima. </p>
<p>U praksi će se mjera provoditi kada, primjerice, građani Barcelone, budu izbjegavali određene gradske četvrti zbog prisutnosti prostitutki i njihovih klijenata ondje. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Policijsko skladište kao samoposluga</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Nepoznati lopovi ukrali su iz policijskog skladišta u Celju dio indijske konoplje koju su kriminalisti zaplijenili u nekoliko zadnjih akcija i koja je tamo čekala kao materijal za suđenja, javili su u srijedu slovenski mediji. To je drugi bizarni slučaj krađe iz policijskih prostorija nakon nedavne krađe luksuznog automobila bentley iz garaže policijske postaje u Novoj Gorici, o čemu su mediji već opširno pisali. Potvrđeno je da je iz skladišta policije nestalo od 350 od 2.200 stabljika zabranjene konoplj. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Toyotin hibrid trokolice </p>
<p>TOKYO</p>
<p> - Na tokijskom Motor showu u srijedu je održana prezentacija toyotina jednosjeda pod nazivom i-swing, posebnog po tome što pri najvećim brzinama koristi sva tri kotača, a u nižim tek prednja dva.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Povijest kao krug nasilja</p>
<p>Magrisova drama »Izložba« i roman »Naslijepo« otvaraju temu ludila, u kojem se povijest ponavlja kao bratoubilački krug, s uvijek istim opozicijama ideje i žrtve, vjere i nasilja</p>
<p>Stvarnost ratova, nasilja, granica i nikada dostižan ideal tolerancije kultura ili etičke univerzalnosti, opet je bila jedna od tema kojom je ugledni talijanski pisac i germanist Claudio Magris predstavio svoj književni svijet u utorak u Talijanskom institutu u Zagrebu. Predstavljene su njegove dvije najnovije knjige – drama »Izložba« i roman »Naslijepo«, a obje otvaraju temu ludila, bilo osobnoga, kakvo je ludilo slikara Vita Timmela u »Izložbi«, bilo povijesnoga, kao što je ludilo u romanu »Naslijepo«, u kojem se povijest ponavlja kao bratoubilački krug, s uvijek istim opozicijama ideje i žrtve, vjere i nasilja. O Magrisu su govorili direktor Instituta Flavio Andreis, te Tonko Maroević i Ljiljana Avirović, ujedno i prevoditelji Magrisove drame »Izložba«.</p>
<p>Magris je, govoreći o svom romanu »Naslijepo«, podsjetio na poslijeratno vrijeme kada su Talijani odlazili iz Istre, govorio je o vremenu šutnje, kada Italija nije govorila o onome što se događalo na istočnim granicama, kada ni Jugoslavija nije govorila o onome što se zbiva na njezinim zapadnim granicama. No, roman »Naslijepo«, kako je objasnio i Tonko Maroević, kompleksni je ispovijedni roman u kojem analiza povijesti prelazi u psihijatrijsku analizu, jer je riječ o nasilju u svim vremenima – od britanskoga naseljavanja Tasmanije, preko španjolskoga građanskog rata, do partizanskih borba i poraća. Magris, uvijek preokupiran rubnim identitetima, govorio je o Talijanima (ezulima) koji su doživjeli dvostruku »smrt« – najprije su došli u Jugoslaviju kao u socijalističku zemlju i pretpjeli Goli otok kao potencijalni staljinisti, a kada su se vratili u Italiju, nisu prihvaćeni kao komunisti.</p>
<p>No roman, dakako, nije samo rekonstrukcija povijesti, nego je i mitski doživljaj, slika povijesnih arhetipova, slika ideologija i manipulacija koje bjesne u vremenu i ostavljaju iza sebe mnoge paradokse. Magris je spomenuo i neke anegdote kojima ironizira povijest, primjerice, onu o jednom putniku iz SSSR-a koji je lansiran u svemir baš u vrijeme kada je SSSR prestao postojati. Taj putnik ostao je zapravo jedini Sovjet u svemiru, što bi značilo da velike ideje ostaju »plivati« u zrakopraznu prostoru.</p>
<p>Naveo je i anegdotu o Nelsonu koji je gađao Kopenhagen bez ikakva reda, jer je dalekozor slučajno stavio na slijepo oko. Eto nasilja »naslijepo«, eto primjera bezobzirna ispunjavanja cilja, odnosno slijepa ostvaraja ideje. </p>
<p>Stoljeća su prepuna ideologija, a ljudi su zapleteni u dvostrukim ulogama, jer trpe nasilja i istodobno ih čine, te je povijest zapravo šizofrena situacija, zagonetka koja zamućuje odnose uzroka i posljedica.</p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Produhovljena gitara </p>
<p>Istvan Römer nije gitarist koji uspostavlja kontakt s publikom kao cjelinom, već dijalog sa svakim slušateljem posebno</p>
<p>Jedna od zacijelo najpopularnijih zagrebačkih koncertnih pretplata već godinama je ciklus Guitarra viva Koncertne poslovnice Artagent. Gotovo bi se moglo tvrditi da kada bi su u Zagrebu koncertna publika svela na tristotinjak osoba, to bi bile one koje bi ostale vjerne koncertima gitarističke glazbe. </p>
<p>Riječ je tu, dakako, o klasičnoj, akustičnoj gitari, koja u nas ima ne samo svoju publiku, nego i predstavnike nekoliko naraštaja prvorazrednih, međunarodno priznatih interpreta. Jedan od njih je i Istvan Römer. Njegovim je solističkim koncertom u Hrvatskome glazbenom zavodu 18. listopada otvoren ciklus Guitarra viva. </p>
<p>Programom serioznih, tehničkih virtuozno koncipiranih skladbi J. S. Bacha (Suita, BWV 995), Fernanda Sora (Tema s varijacijama, op. 20), Tomislava Uhlika (Sonata) i Enriquea Granadosa (Španjolski plesovi iz op. 37) Römer je upozorio na najjaču stranu svoga gitarističkog umijeća, na svoj suvereni, perfektuirani način muziciranja, kojim je oduševljavao publiku od Europe do Južne Amerike još na samim početcima svoje umjetničke karijere. </p>
<p>Njegovo višegodišnje sazrijevanje kao interpreta danas ga je dovelo do stupnja posvemašnje koncentracije koja njegovu izvođenju daje kvalitetu »le petit pointa«, najfinije gitarističke izrade! No Römerov perfekcionizam, njegova samokontrola pri izvođenju najkompliciranijih gitarističkih zahvata i najtežih sviračkih problema (kojih je, usput rečeno, bila puna i Sonata Tomislava Uhlika, nadahnuta skladba, posebice dirljivo, jednostavne, folklorno osjenčane melodike polaganog stavka), dakle upravo zanatska strana Römerova muziciranja, otkrivala je i dubinu njegova razumijevanja glazbe.</p>
<p> Logika Bachove glazbene misli (posebice u agogički oslobođenom protoku preludija iz Suite BWV 995), elegancija virtuoznog rukopisa Fernanda Sora i fini intimistički ugođaj odabranih Granadosovih plesova pod prstima su Istvana Römera dobivali jasne, čiste obrise i prirodni luk fraze, u delikatno iznijansiranoj skali tonskog kolorita i dinamičkom rasponu teško zamislivom kod jednoga tako tihog instrumenta kao što je akustična gitara.</p>
<p>Diskretnost Römerova gitarističkog stava obilno je nadoknađena nekom vrstom produhovljene, tihe ljepote njegovo fino iscizelirane svirke. Jer Istvan Römer nije gitarist koji uspostavlja kontakt s publikom kao cjelinom, već dijalog sa svakim slušateljem posebno.</p>
<p>Bosiljka Perić Kempf</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Početak s Tadijanovićem</p>
<p>Na hrvatskome štandu prvo predstavljeno hrvatsko-njemačko izdanje Tadijanovićevih stihova, a prvi dan našega nastupa protekao u znaku Naklade Pavičić </p>
<p>FRANKFURT (Od posebneVjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> – Frankfurtski sajam knjiga je tu da radi na obnavljanju duhovnog svilenog puta na kojem se kulturne tradicije Istoka i Zapada susreću, komuniciraju i razumiju jedna drugu. Tim je riječima otvorenje 57. frankfurtskog sajma knjiga u utorak na večer popratio Hae Chan Lee, premijer Republike Koreje, zemlje gosta ovogodišnjega izdanja najstarijeg sajma knjiga na svijetu. Lee je pritom istaknuo kako bi bez knjiga bila zaboravljena velika mudrost te da ne bismo naslijedili našu kulturu i umjetnost. Na svečanosti otvorenja Međunarodnog sajma knjiga sudjelovali su i Petra Roth, gradonačelnica Frankfurta, i Roland Roch, guverner pokrajine Hessen. </p>
<p>Okružen štandovima zemalja poput Irana i Turske, ali i književnostima zemljopisno nam bližih naroda i naših susjeda – Slovenije, Srbije i Crne Gore, Češke, Slovačke, Poljske i Bugarske, u srijedu u podne svečano je otvoren i hrvatski štand, a čast da ga otvori pripala je hrvatskomu generalnom konzulu u Frankfurtu Petru Uzorincu. Knjiga kojom je započela serija predstavljanja na hrvatskom štandu je najnovija zbirka Tadijanovićevih izabranih pjesama što ih je priredila i na njemački prevela Marija Dragica Anderle. To je dvojezično izdanje objavljeno prije nekoliko dana u Wiesbadenu u povodu skorašnjeg stotog rođendana našeg velikog pjesnika. </p>
<p>Prvi dan na hrvatskom štandu, na kojem se predstavlja 30 domaćih nakladnika, bio je u znaku Naklade Pavičić iz Zagreba, koja je predstavila špijunski roman »Frankfurtska veza« Miroslava Međimorca, roman-basnu »Puž« Ivana Aralice i nedavno objavljen memoarski putopis »Erec Izrael« Ezre Ukrainčika. O knjigama su govorili Petar Uzorinac, urednik Josip Pavičić i Srećko Lipovac, koji je vodio predstavljanje. Naklada Pavičić i moskovski izdavač Ves Mir potpisali su nakon toga ugovor o izdavanju »Povijesti Hrvatske« Dragutina Pavličevića na ruskom jeziku, a poslije podne je na hrvatskom štandu predstavljen CD-rom o Hrvatskoj i hrvatskoj kulturi.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Prvi kazališni zastor u HNK-u</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U 112 godina dugoj povijesti, splitsko Hrvatsko narodno kazalište u četvrtak će dobiti svoj prvi svečani zastor nazvan »Tragovi grada«, čiji je autor poznati splitski slikar Matko Trebotić. Izradu zastora veličine 8x10 metara u cijelosti je financirala Zagrebačka banka.</p>
<p> »Bit će to povijesni događaj za Split i kazalište, jer za razliku od zagrebačkoga kazališta, koji ima čak sedam svečanih zastora, splitski HNK svoj zastor dobiva prvi put«, istaknuo je u srijedu Milan Štrljić, intendant HNK Split zahvaljujući glavnomu sponzoru, Trebotiću te splitskom brodogradilištu koji je autoru zastora besplatno ustupio jednu od svojih hala za izradu golemoga umjetničkog djela. Središnja tema splitskoga zastora je mjesto gdje se dodiruju dvije tradicije – poganska i kršćanska. </p>
<p>Trebotić je podsjetio da je pune dvije godine radio na njegovu osmišljavanju, a sama izrada trajala je tri mjeseca tijekom kojih je autor potrošio pet kilograma boje. Za razliku od ostalih, splitski zastor izrađen je od jednog komada, a platno je naručeno u jednoj pariškoj tvrtki. »Nadam se da će moje platno ponukati još neke umjetnike na razmišljanje o izradi zastora. Vjerujem da 'Tragovi grada' neće biti i jedini kazališni zastor u Splitu«, rekao je Trebotić. [Mira Jurković]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Stipendije za književno stvaralaštvo </p>
<p>Robert Perišić, Milko Valent, Vojmir Vinja te Zvonimir Mrkonjić i Mirko Tomasović (za zajednički projekt) dobili su po jednu, onu najizdašniju, od 25 novčanih potpora za književno stvaralaštvo Ministarstva kulture. Riječ je o prvoj dodjeli u Ministarstvu novčanih stipendija autorima, za koju su se autori birali na temelju javnog natječaja, a imena stipendiranih objavljena su u srijedu na tiskovnoj konferenciji u Ministarstvu kulture. </p>
<p>Na natječaj se javilo 140 autora, a o stipendijama je odlučivalo povjerenstvo u sastavu Tonko Maroević, Krešimir Bagić, Krešimir Nemec, Stjepan Čuić i Ante Stamać. Povjerenstvo je odlučivalo na temelju opisa projekta, oglednog arka od 16 kartica teksta, životopisa, plana realizacije i dvije recenzije. Tonko Maroević je rekao da je bilo teško odlučiti, dijelom i zbog toga što se pri odluci najviše oslanjalo na nedovršeni rukopis. Osim samoga rukopisa, kriteriji kojima se povjerenstvo vodilo jesu dosadašnji rad i ugled (među autorima nema početnika ili anonimaca), a i socijalni aspekt nije se zanemario. </p>
<p>Novčane potpore su razvrstane na četiri godišnje (svakom ukupno po 84.000 kuna), šest polugodišnjih (po 42.000 kuna) i petnaest tromjesečnih (po 21.000 kuna). Autori se ugovorom obavezuju da će dovršiti djelo, bilo ono prijevodno, književno ili uredničko, jer nisu se nagrađivali samo pisci, ali nemaju obavezu i objaviti ga. Istina, pisci su navodili u svojim prijavama da imaju nakladnika, ali u konačnici se može dogoditi da neki od projekata u koje je uložen novac ne bude objavljen. </p>
<p>Autori već dulje vrijeme negoduju što oni u knjiškom lancu ne dobivaju nikakva sredstva od države, a na njihovu radu cijeli lanac počiva ili, riječima Tonka Maroevića, oni su neposredni proizvođači. [Barbara Matejčić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>U reprezentaciju mogu svi osim Bišćana</p>
<p>Bišćan je velikim javnim istupom dolio ulje na vatru i sam si zatvorio vrata reprezentacije, kaže Kranjčar</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ako će se jednog dana tražiti oni koji su pomogli u rješavanju problema Piranskog zaljeva, onda će se sigurno imati u vidu i uloga Hrvatskoga nogometnog saveza. Naime, pod pokroviteljstvom i uz pomoć HNS-a djeluje i reprezentacija hrvatskih parlamentaraca, jedna od 25 selekcija koliko ih Savez pomaže, a najsvježija je s te liste romska. No, koje li simbolike, upravo će se susret parlamentarnih nogometnih reprezentacija Slovenije i Hrvatske ove subote održati u Piranu. </p>
<p>Tako se i ovim činom potvrđuje prastara teza o sportu kao ponajboljem sredstvu za rješavanje problema tamo gdje je politika često u raskoraku, na što su u HNS-u vrlo ponosni. Kao što su ponosni što ni pod razno ne podupiru bilo kakvu segregaciju, a to je najbolje oslikao Zlatko Kranjčar, hrvatski nogometni izbornik. Naime, na redovitoj konferenciji za novinare u HNS-u na pitanje vrlo atraktivne tv-reporterke, koja se prvi put pojavila u Kući nogometa, kako bi reagirao da zna da je jedan od njegovih igrača sklon istom spolu, Kranjčar samo što se nije uvrijedio: </p>
<p>»Riječ je o osobnom opredjeljenju u koje se nitko od nas nema pravo uplitati. Normalno da takvoj osobi ne bih radio nikakve probleme i zatvarao joj, primjerice, zbog toga vrata reprezentacije, budući da se smatram dijelom civiliziranog svijeta.« </p>
<p>U priču se upleo i Vlatko Marković kako bi vrhunskim rafiniranim, neizravnim stilom rezerviranim samo za majstore komplimentirao reporterki, činivši to sljedećim riječima: </p>
<p>»Čudim se kako nekoga uopće može zanimati isti spol pored tako zgodnih žena kako što je dotična dama.« </p>
<p>Međutim, polaskana reporterka nije stala samo na tom pitanju, nego ju je zanimao izbornikov stav o Igoru Bišćanu, ispostavi li se u međuvremenu da je presudni igrač koji bi »vatrenima« mogao dati dodatnu vrijednost i snagu: </p>
<p>»Taj smo problem već nekoliko puta apsolvirali, dajući u međuvremenu Bišćanu mogućnost da se ispriča za uvrede koje je nanio Savezu i predsjedniku Markoviću. No, Bišćan je novim velikim javnim istupom samo dolio ulje na vatru pa si je zapravo sam zatvorio vrata reprezentacije.« </p>
<p>I Marković se našao pozvanim odgovoriti na neka pitanja, a jedno je od njih bilo vezano uz finalizaciju pregovora s Bilosem o konačnom opredjeljenju između nastupa za hrvatsku ili argentinsku reprezentaciju: </p>
<p>»Čekamo najsvježije informacije od posrednika u tim pregovorima i nadamo se da će uskoro završiti na naše zadovoljstvo.« </p>
<p>Marković je izrekao i svoje mišljenje o »promatračkoj« turneji Milana Bandića, zagrebačkoga gradonačelnika, po Njemačkoj. Tamo se uputio kako bi našao najsvrsishodnije rješenje za konačno dovršenje maksimirskog stadiona, a navodno je impresioniran münchenskom Allianz Arenom, čija je gradnja stajala 340 milijuna eura: </p>
<p>»Moramo biti sretni što imamo gradonačelnika kojeg zanimaju takvi problemi. Doduše, u Maksimiru ne možemo imati münchensku Arenu, ali ne treba sumnjati da će gradski stadion u Maksimiru biti reprezentativan.« </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Hajduk pobijedio i razočarao </p>
<p>Bitno je ne izgubiti. Otkad sam trener nismo izgubili i to me čini optimistom, kaže Gudelj</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk je još jednom razočarao, iako se plasirao u četvrtfinale Hrvatskoga kupa. Pobjeda nakon produžetaka protiv slabašnoga drugoligaškoga kluba Segeste u Sisku sa 2-1 ne nudi ni trunke ohrabrenja pred završetak jesenskog dijela sezone, a pogotovo ne pred subotnje gostovanje u Gradskom vrtu kod Osijeka. Ivan Gudelj, trener Hajduka, zadovoljan je prolazom i ne zadire previše u analizu igre. </p>
<p>»Bitno je ne izgubiti. Otkad sam trener nismo izgubili i to me čini optimistom. No, u iduća dva gostovanja protiv Osijeka i Zagreba morali bismo pobijediti barem u jednoj utakmici. Planiram pobijediti u oba susreta pa ćemo se postaviti ofenzivnije«, rekao je Gudelj. </p>
<p>»Igra je u stvaranju. Ništa se ne može napraviti preko noći. Cilj smo ostvarili, a da smo protiv Segeste poveli sa 2-0 bilo bi lakše. Ovako su domaćini izjednačili, digli se psihički 200 posto pa smo na kraju sretno prošli. Dominirali smo u igri, ali realizacija nam je problem. Bitno je skupljati bodove, ući u Ligu za prvaka i gurati naprijed u kupu. Vjerujem u ove igrače«, ističe Gudelj, koji je u srijedu ujutro bio vidno dobrog raspoloženja. </p>
<p>Serija od pet susreta bez poraza čini ga iznimno zadovoljnim, pa stoga govori: </p>
<p>»Zar bih trebao plakati? Pa, prošli smo Segestu. Najvažnije je ostvarivati ciljeve i ići prema naprijed.« </p>
<p>Hajduk nakon subotnje utakmice protiv Osijeka ostaje u Slavoniji, odigrat će u nedjelju dvoboj protiv lokalnoga slavonskog ligaša Bogdanovaca. Jedini problem za dvoboj s Osijekom Gudelju čine žuti kartoni Đolonge i Marčića, koji nemaju prava nastupa. Đolongu će zamijeniti Kralevski, dok će umjesto Martića zaigrati strijelac prvog pogotka u Sisku Ćaćić.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Naftaši potopili »atomski« Dinamo</p>
<p>IVANIĆ GRAD</p>
<p> – Drobilica koja će harati Europom, nedodivljiva i nezaustavljiva »plava konjica« momčad koja je prejaka za Hrvatsku ligu i koja se treba okrenuti sebi ravnim europskim suparnicima... Takva je, superiorna momčad nadnaravnih potencijala u srijedu izgubila u osmini finala – Hrvatskog kupa! Izbacio ju je nedorasli drugoligaš, koji se ujedno diči ne baš poetskim imenom – Naftaš Ivanić! Naftaš je, naime, nasljednik bivšeg prvoligaša TŠK-a iz Topolovca, koji se 2003. godine preselio u Ivanić Grad. Popularni »Oil boysi« pobijedili su sa 3-2 i tako se probili u četvrt finale ovog natjecanja. </p>
<p>Dinamo je, uzgred, tek u sudačkoj nadoknadi pogotkom Čorluke uspio ublažiti dotad uvjerljivo vodstvo domaćih. </p>
<p>Zanimljiva je analogija između sadašnje maksimirske momčadi i one koja je sličan »poduhvat« načinila prije sedam godina. Tadašnja je Croatia na vrhuncu njene slave, pokleknula u Kupu protiv Dugog Sela. I to s identičnih 3-2! Razlika je jedino u tome što je Croatia ispala u šesnaestini finala. Sadašnji je Dinamo sa 33 postignuta pogotka u dosadašnjih 11 kola, najbolja i najuspješnija »plava« momčad otakao je maksimirski klub 14. veljače 2000. godine vratio ime Dinamo. I sada je, eto, na vrhuncu slave podijelio dugoselsku sudbinu. Junak dvoboja u Ivanić Gradu bio je domaći napadač Franjo Božić koji je sa dva pogotka torpedirao Dinamovu mrežu. U 55. je minuti izvozao Čorluku i Drpića i pogodio mrežu za vodstvo od 2-1, da bi osam minuta prije kraja spretno iskoristio Okovićevo dodavanje, izbivši sam pred Turinu, nakon čega je Dinamov vratar i treći put kapitulirao. Maksimirski je klub, doduše, poveo u 11. minuti pogotkom Eduarda iz slobodnog udarca, a izjednačio je Mađarić u 37. minuti, nakon Čingelove asistencije. </p>
<p>• NAFTAŠ IVANIĆ – DINAMO 3-2 (1-1)</p>
<p>NAFTAŠ IVANIĆ: Pinjagić – Korman, Smajlagić, Činegl, Anušić (od 82. Vaclavek), Bradić (od 86. Peroković), Menzil, Spajić, Oković (od 62. Krezek), Mađarić, Božić. </p>
<p>DINAMO: Turina – Etto, Drpić, Čorluka, Buljat – Modrić, Mamić, Chago; Marić – Eduardo, Ljubojević.</p>
<p>SUDAC: Šupraha (Sisak)</p>
<p>GLEDATELJA: 2000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Eduardo (11.), 1-1 Mađarić (37), 2-1 Božić (55), 3-1 Božić (82), 3-2 Čorluka (92.)</p>
<p>ŽURI KARTONI: Korman, Božić, Smajlagić, Šarić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Franjo BOŽIĆ</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Tko se još boji Barcelone </p>
<p>Club Brugge ove sezone igra krajnje dosadno i sterilno. Na životu ga drže pogoci Boška Balabana </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Devet uvodnih utakmica Juventus je maestralno odradio, zidine Capellove utvrde lako su odbijale sve napade do dolaska u münchensku Allianz Arenu. Bayernov »blitz-krieg« u sedam minuta bio je dovoljan da se slomi Juventus. </p>
<p>»Priznajem poraz, priznajem da smo bili slabiji«, priznat će Fabio Capello. </p>
<p>Koliko god se govori o naboju u ovoj utakmici, ona se objektivno ne može etiketirati kao sudbonosna. Jer, i Bayern i Juventus će »treningom« u sljedeći krug Lige prvaka. Analizirajući utakmicu u Münchenu, lako se otkriva kako se Juventus od početka postavio sramežljivo i prepustio Bayernu da vodi igru. Ibrahimović i Trezeguet su lutali, a vezni red je potonuo i trkački i organizacijski. No, uza sve je pad Juventusa potaknula nesreća. Kod prvog je pogotka neposredni asistent bio grčki sudac Vassaras, kojeg je lopta pogodila i time je rođena akcija za pogodak. U nastavku je Deislerova lopta lelujala zrakom i prevarila nespretnoga gostujućeg vratara Abbiatija. </p>
<p>»Možda smo sami potaknuli poraz, no u svakom je slučaju Bayern bio bolji te večeri«, zaključit će Abbiati. </p>
<p>U toj istoj skupini, u donjem »svijetu«, traje borba za treće mjesto. Tri je boda plusa dohvatio Club Brugge, odnosno donio ih je Boško Balaban, strijelac protiv Rapida u Beču. </p>
<p>Iako Club Brugge ove sezone igra krajnje dosadno i sterilno, nekako ih na životu svojim pogocima drži upravo Balaban. I u prošlom je kolu belgijskog prvenstva bio začetnik preokreta, a sada je vjerojatno otvorio vrata nastavku života u Europi, odlazak u Kup Uefe. </p>
<p>Tko se boji Barcelone još? Nakon prikazanog starta ove sezone vjerojatno malo tko. U domaćem prvenstvu ne mogu zadržati ni vodstvo sa 3-1, a u Europi ne mogu postići pogodak. Ovog im puta, u užarenom grotlu atenskog stadiona, to nije dopustio odlični vratar Panathinaikosa Mario Galinović. »Igramo slabo, nema više lakoće u protoku lopte. Mučimo se i ovo nije momčad od prošle godine. Pojedinci mi izgledaju nezainteresirano i nešto moram mijenjati«, rekao je trener Frank Rijkaard. </p>
<p>S atenskih 0-0 zadovoljniji mogu biti domaćini, posebno jer je Eto'o nekoliko puta imao matnu poziciju za pogodak, no svaki se puta ispriječio Galinović. </p>
<p>Bez Klasnića nema ni pozitivnog rezultata za Werder, iako su u njemačkom klubu vjerojatno zadovoljni i s otkinutim bodom na Friuliju (1-1). Klasnić je bio suspendiran, a bez njega je Werder odigrao tek prosječnu utakmicu koja je sa po dvije šanse na svakoj strani završila bez pobjednika.</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Milan - PSV 0:0</p>
<p>Slovačka Petržalka najugodnije je iznenađenje ovogodišnje Lige prvaka, a očito posebno vole »napakostiti« škotskim klubovima. U pretkolu su izbacili Celtic (na domaćem terenu su ih pobijedili čak 5-0), a sada su i ukrali bod Rangersu u Glasgowu. Dado Pršo i ostali igrači Rangersa ostali su do 90. minute nedorečeni u napadu. U večeri Lige prvaka kada su pljuštali pogoci druga utakmica koja je završila bez pogodaka je ona u Milanu, gdje je PSV dobio malu zadovoljštinu nakon ispadanja od Milana u polufinalu prošle godine. Uz to Lyon je u 90. minuti došao do pobjede protiv Olympiacosa, Real je gubio, pa zabio četiri pogotka... Rezultati, skupina E: Milan - PSV 0-0, Fenerbaçe - Schalke 3-3; redoslijed: Milan 5, PSV i Fenerbahce 4, Schalke 2; skupina F: Lyon - Olympaicos 2-1, Real - Rosenborg 4-1; redoslijed: Lyon 9, Real 6, Rosenborg 3, Olympaicos 0; skupina G: Anderlecht - Liverpool 0-1, Chelsea - Betis 4-0; redoslijed: Chelsea i Liverpool 7, Betis 3, Anderlecht 0; skupina H: Porto - Inter 2-0, Rangers - Petržalka 0-0; redoslijed: Inter 6, Petržalka i Rangers 4, Porto 3. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Mladost nije razočarala</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sasvim očekivano, odbojkašice Mladosti europsku su sezonu otvorile porazom. S druge strane mreže u srijedu su u prvom kolu Lige prvakinja stajale odbojkašice Tenerifa, koje su lani bile treća ekipa Europe, a godinu ranije prva. Španjolke su Savu napustile sa 3-0 pobjedom u džepu, ali iako na prvi pogled rezultat tako sugerira, mladostašice nisu razočarale. </p>
<p>S obzirom da zajedno treniraju tek 15-ak dana i da su poražene u sve tri utakmice Interlige, Zagrepčanke se ni same nisu nadale da će favoriziranim protivnicama pružiti solidan otpor i čak imati set-loptu za 1-0. Veći su dio prvoga seta hrvatske prvakinje lovile dva, tri poena zaostatka i u završnici su uspjele stići do vodstva. Gošće su se ipak izvukle, iskoristivši pogreške zagrebačkog sastava. Igračice Ivice Jelića dobro su se držale do sredine drugog seta, a tada im je igra ipak počela polako padati. Španjolke su rutinski privele kraju tu dionicu, a u istom su ritmu, predvođene Belgijkom De Carne, nastavile i u 3. setu. Mladostašice su ih opet ulovile u završnici, ali opet nisu imale snage za »konačni udar«.</p>
<p>»Nisam mislila da možemo pružiti ovakav otpor. Pokazali smo da se i srcem može odigrati dobro, unatoč malom broju treninga«, kazala je kapetanica Mladosti Zrinka Petrović.</p>
<p>Ostali rezultati skupine B: Azerail Baku - Vakifbank 2-3, Perugia - Calisia Kalisz 3-0.</p>
<p>• MLADOST - TENERIFE 0-3</p>
<p>(26-28, 18-25, 21-25)</p>
<p>Dom odbojke Bojana Stranića</p>
<p>MLADOST: Petrović 11, Kalapač, Magdić, Kaštelan 4, Zahora 0, Reščić 1, Čutura 7, Dugandžić 6, Ščerbakova, Popović 5, Kvasnica 18, Cigić (L).</p>
<p>TENERIFE: Rodriguez 0, Doganjić 8, Dorta, De Carne 22, Melean 3, Visser 9, Golubović 14, Pavlova 9, El-Ammari, Lopez (L).</p>
<p>POENI NA PROTIVNIČKE POGREŠKE: Mladost 13, Tenerife 13.</p>
<p>SUCI: Rady (Mađarska) i Gluhenki (Rusija). GLEDATELJA: 400 </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Pobjedničko krstarenje Europom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zanimljiva putujuća družina posljednjih dana krstari Europom i ruši sve prepreke pred sobom. Zoran Primorac, Roko Tošić, Tan Ruiwu i Tomislav Zubčić mijenjaju gradove, natjecanja i dresove, ali ne i ishode svojih mečeva - svi završavaju pobjedama. Spomenuta stolnoteniska »četvorka« najprije se rješavala protivnika u službi svoga kluba Zagreba, a onda je uskočila u dres s hrvatskim grbom i »osvojila« Grčku. </p>
<p>Pobjednički pohod u napornih desetak dana počeo je u Zagrebu, gdje je u Ligi prvaka očekivano pao Milano. Dečki su nakon toga spremili stvari u kovčege i krenuli na turneju. Najprije su zastali u Pragu i u derbiju srednjoeuropske Superlige, doduše bez Zorana Primorca, zaustavili suparnika opasnog imena El Nińo. Onda su krenuli u Njemačku, gdje su srušili sve prognoze pobjedom protiv aktualnog europskog prvaka Gönnerna. No, ni time se nisu zadovoljili. Promijenili su dres i dirigenta, umjesto Gorana Radanovića palicu je preuzeo Zlatko Novaković, i uputili se u Atenu. </p>
<p>Tamo ih je čekalo prvo kolo kvalifikacija za Europsko prvenstvo i vrlo dobra Grčka, predvođena devetim svjetskim igračem Kalinikosom Kreangom. No, ni pred tim protivnikom hrvatski stolnotenisači nisu uzmaknuli. Hrvatska je sjajno počela, Primorac je pobijedio Kreangu, Tošić Gionisa, a Tan Ruiwu je u prvom nastupu pod hrvatskom zastavom poveo sa 2-0 protiv Tsiokasa i - izgubio. Potom je i Tošić izgubio od Kreange i sve je ostalo na Primorcu. No, Zoki je još jednom bio junak, svladao je Gionisa i donio Hrvatskoj velike bodove na početku teških kvalifikacija u kojoj su s našom reprezentacijom u skupini još i jake Austrija i Švedska.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ljubičić savladao Martina</p>
<p>Najbolji hrvatski tenisač Ivan Ljubičić plasirao se u 3. kola ATP Masters Series turnira u Madridu svladavši Španjolca Alberta Martina 6-3, 7-6 (7). Ljubičiću je ovo 13. uzastopna pojedinačna pobjeda i nastavak niza započetog u Metzu i nastavljenog u Beču. U 3. će kolu Ljubičić igrati protiv Belgijanca Oliviera Rochusa.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Saddam Hussein uvjeren da je nevin</p>
<p>Veliki broj Iračana misli da će izricanjem presude Saddamu Husseinu njihova zemlju postati boljim i sigurnijim mjestom za život</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Suci koji će voditi proces protiv Saddama Husseina proteklih su mjeseci prošli tajnu obuku u Britaniji, objavljeno je ovih dana. Međunarodno odvjetničko udruženje potvrdilo je da je pomagalo u izobrazbi dvadeset sudaca iz Iraka koji dijele pravdu na iračkom Specijalnom tribunalu. Među njima su i petorica koji će suditi Saddamu. Sličnu dopunsku izobrazbu prošla su i 23 tužioca.</p>
<p>Obuka koju je financirala britanska vlada uključivala je uz ostalo i simulirana suđenja. Vodili su ih suci i odvjetnici iz Britanije, Švedske, Nizozemske, Australije, SAD-a i još nekih zemalja. Cilj je bio da se polaznicima iz Iraka objasni međunarodno kazneno pravo, posebno u kontekstu iračkog kaznenog sustava. </p>
<p>Stuart Alford, jedan od britanskih odvjetnika koji je sudjelovao u tom treningu, izjavio je za Times da su svi suci koji su prošli obuku vrlo iskusni. Dodao je da nijedan međutim »nije do sada imao nikakvog iskustva s tom vrstom međunarodnog prava«, kao uostalom »ni većina sudaca na sličnim tribunalima«. Alford smatra kako je vjerojatno, ali ne i posve sigurno da će Saddamu, bude li proglašen krivim, biti izrečena smrtna kazna. U simuliranim suđenjima za masovna umorstva, izvedenim radi vježbe, suci nisu bili jedinstvenih gledišta u izricanju presuda; čak ni petorka koja će suditi Saddamu. Stoga su, teoretski, moguća iznenađenja. Times navodi da suce brine nedovoljna jasnoća u statutu kojim se osniva tribunal za zločine u Iraku. Statut, naime, traži smrtnu kaznu za umorstvo, ali je kod »zločina protiv čovječnosti« odluka ostavljena na volju sucima. </p>
<p>Različite međunarodne grupe za ljudska prava već su iznijele dvojbe u vezi s radom Posebnog tribunala i primjenom smrtne kazne. Američka organizacija Human Rights Watch postavila je pitanje je li taj sud u stanju održati fer suđenje. Dovela je u pitanje i legitimitet Posebnog tribunala koji je utemeljen tijekom okupacije Iraka. Organizacija je također kritizirala nedostatak konzultacija prije sastavljanja statuta kojim se utemeljuje Specijalni tribunal. </p>
<p>Abdul Haq al Ani, jedan od odvjetnika koji će braniti Saddama Husseina, rekao je samo nekoliko dana prije početka suđenja da je obrani uskraćen pristup do njihovog klijenta, te da obrana još nije formalno primila pojedinosti iz optužnice. »To je farsa«, izjavio je Al Ani najavljujući »političko suđenje«. Svatko ima pravo na fer proces, bez obzira što je učinio, podsjeća taj britanski odvjetnik. Za Saddamov odvjetnički tim angažirala ga je diktatorova kći Raghad Hussein.</p>
<p>Obranu će voditi britanski sudac Anthony Scrivener. Kako branitelji palog diktatora ni neposredno uoči suđenja nisu znali koje su optužbe protiv Saddama, najavljeno je da će vjerojatno zatražiti odgodu suđenja. </p>
<p>Tijekom procesa, Saddamova obrana pokušat će tvrditi da Specijalni tribunal nema nikakvu jurisdikciju u danom slučaju, jer nije fer niti nezavisan, budući da se sastoji samo od iračkih sudaca, a uspostavila ga je bivša privremna iračka vlada koju su imenovale Sjedinjene Države. </p>
<p>Druga linija obrane, ranije bez uspjeha korištena i u slučaju čileanskog generala Pinocheta, bit će da Saddam uživa imunitet zato što je u sporno vrijeme bio državni poglavar.</p>
<p>Dopisnik BBC-a John Simpson komentirao je u srijedu, uoči početka suđenja, da su saveznici u Iraku, postupajući sa Saddamom na ponižavajući način nakon njegova uhićenja, nepotrebno riskirali da od njega načine žrtvu. Pred nekoliko mjeseci osvanule su, naime, u britanskom tisku fotografije zatočenog iračkog silnika u donjem rublju.</p>
<p>Ključni dijelovi optužnice </p>
<p>Medju sedam točaka optužnice protiv bivšeg iračkog vlastodršca, najvažnije su tri: </p>
<p>Prvo, operacija Anfal izvedena 1980. kada je navodno ubijeno čak 180.000 ljudi</p>
<p>Drugo, ubojstvo više od 140 šijita koje se 1982. dogodilo u selu Dujail </p>
<p>Treće, bacanje kemijskih bombi na kurdski grad Halabja 1988. Tada je, kako se računa, poginulo oko pet tisuća ljudi</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Suci prošli tajnu obuku u Britaniji </p>
<p>U simuliranim suđenjima, suci nisu bili jedinstveni u izricanju presuda; čak ni petorka koja će suditi Saddamu</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Suđenje bivšem iračkom predsjedniku Saddamu Husseinu koga optužnica tereti za sedam krivičnih djela počelo je u srijedu u Bagdadu u znaku povećanih mjera sigurnosti. </p>
<p>Opće je uvjerenje da bi taj događaj koji izaziva veću pozornost međunarodne nego domaće javnosti, mogao zajedno s prebrojavanjem referendumskih glasova za novi ustav, označiti dvostruku prekretnicu: povijesni irački iskorak prema novoj budućnosti ili neželjeni uvod u građanski rat.</p>
<p>Khalil al Dulaimi koji se nalazi na čelu Saddamovog odvjetničkog tima smatra da je suđenje nezakonito, odnosno obična farsa. </p>
<p>Rekao je da odvjetnici nisu imali pristup svom klijentu, da nisu formalno obaviješteni o sadržaju optužnice te da im peteročlano sudsko vijeće nije odgovorilo ni na jedan zahtjev u posljednjih godinu dana. Al Dulaimi, koji se u utorak sastao sa bivšim iračkim diktatorom, tvrdi da je njegov klijent vrlo optimističan. »Saddam je uvjeren da je nevin«, rekao je.</p>
<p>Iako mnogi Iračani zaokupljeni svakodnevnim brigama na Saddama Husseina više gledaju kao na čovjeka prošlosti, gotovo je sigurno da će okončanje suđenja, bez obzira na presudu, imati utjecaja na svakodnevni život i demokratske promjene u zemlji. </p>
<p>No, jedna od opasnosti je da bi televizijski prijenosi suđenja mogli uzburkati duhove sunita koji u sudskom procesu vide »simbol svog poraza, a pobjedu šijita i Kurda«. </p>
<p>Veliki broj Iračana ipak misli da će izricanje presude Saddamu Husseinu načiniti njihovu zemlju boljim i sigurnijim mjestom za život. Amal Ibrahim, koja je izgubila trojicu braće tijekom diktatorove strahovlade, kao i mnogi drugi Iračani očekuje smrtnu kaznu vješanjem. »Čak i kad bi ga se moglo ubiti stotinu puta, to ne bi bilo dovoljno«, kaže ona. Takav ishod suđenja bi, prema nekim procjenama, mogao rasturiti pobunjenike i vratiti ih njihovim kućama. </p>
<p>Marowen Ahmed, bivši pukovnik Saddamovog režima koji je izgubio položaj u vojsci nije htio nagađati o tome što će se dogoditi nakon izricanja sudske presude. </p>
<p>On je, međutim, o bivšem predsjedniku zadržao vrlo visoko mišljenje: »Mogu reći samo jedno - on nije kriv.« Po njemu, Saddam je vršio egzekuciju loših ljudi, a ne dobrih. </p>
<p>Javnost zaokuplja i prebrojavanje glasova referenduma za novi ustav zemlje. Član neovisne Izborne komisije Adel Alami ukazao je na brojne nepravilnosti otkrivene prilikom referendumskog izjašnjavanja koje bi, kako tvrdi, mogle dovesti do zaključka da je došlo do krađe glasova. On je međutim odbio iznijeti detalje o nepravilnostima, dodajući da su podaci dobiveni iz mnogih iračkih pokrajina ili previsoki ili preniski prema utvrđenim međunarodnim mjerilima. </p>
<p>Zamjetno je da se objavljivanje službenih rezultata subotnjeg referenduma stalno odgađa. Prvotno je bilo najavljeno za utorak navečer da bi, potom irački ministar unutarnjih poslova Bakir Solah kazao da će se referendumski rezultati priopćiti u utorak. No, nakon toga je stigla nova informacija da se rezultati mogu očekivati tek u petak.</p>
<p>Ako se utvrdi da dvije trećine izašlih glasača u najmanje tri pokrajine nije podržalo predloženi Nacrt dokumenta, njegovim autorima ne ostaje ništa drugo nego da pripreme novi, prihvatljiviji dokument za sve iračke etničke i vjerske skupine. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Pod istragom i Dick Cheney </p>
<p>Novinarka »The New York Timesa« Judith Miller izjavom da se ne sjeća je li još netko sudjelovao u odavanju imena agentice, izgubila na popularnosti / Tužitelj Fitzgerald istražuje je li iza scene sve konce vukao američki potpredsjednik </p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Afera oko curenja informacija iz Bijele kuće ulazi u svoje finale. Specijalni državni tužitelj, Patrick Fitzgerald, mogao bi međutim, narednih dana otići čak i korak dalje od Karla Rovea i Louisa Libbya koji su osumnjičeni da su novinarima odali identitet tajne agentice CIA-e. </p>
<p>Gotovo senzacionalno, američka tv-postaja MS NBC javila je da je Fitzgerald proširio istragu i na ured samog potpredsjednika Cheneya. Državni tužitelj treba doznati je li glavnom Cheneyevom savjetniku Libbyu, ideja da pokuša diskreditirati bivšeg veleposlanika Josepha Wilsona, došla upravo od potpredsjednika. Fitzgerald, prema istim navodima istražuje širi oblik konspiracije u kome je kao naredbodavac, iza scene sve konce možda ipak vukao Dick Cheney. To bi bio izravan povod za podizanje optužnice protiv njega. </p>
<p>Novinari idu već tako daleko da prognoziraju kako bi Cheney, ako se dokaže da je kršio zakon, morao podnijeti ostavku te da bi ga u tom slučaju naslijedila Condolezza Rice, koju bi pak u State Departmentu naslijedio netko poput Johna Boltona.</p>
<p>Jedan je ugledni novinar Washington Posta, u jednoj je tv-emisiji voditelju koji je mogućnost oko Cheneyeva povlačenja naširoko razrađivao, ponudio slikovitu okladu: »Pojest ću vlastitu cipelu namazanu s kechapom i senfom ako se Cheney na ovaj način povuče iz Bijele kuće«.</p>
<p>Međutim i ozbiljni političari, posebno oni među demokratima nisu daleko od zaključka da su i Bush i Cheney, od prvog dana, možda više nego što se misli upućeni u diskreditaciju veleposlanika Wilsona koji je argumentirano kritizirao administraciju zbog rata u Iraku. Senator Joe Biden je postojanje te sumnje i pod kongresnim krovom potvrdio: »Teško je ikome povjerovati da Karl Rove nema duge razgovore s predsjednikom prije nego sto mu ovaj dopusti da ide dalje, i da iste takve duge razgovore nema i Scooter Libby s potpredsjednikom«, rekao je Biden odgovarajući na pitanja Chris Matthewsa u poznatom tv-programu Hardball. »Pogledajte što su učinili senatoru McCainu u Južnoj Karolini (u kampanji za republikansku nominaciju za predsjedničke izbore 2000.); ti momci idu protiv onih koji su protiv njih, i to rade oštrije od bilo koga drugog još od doba predsjednika Johnsona«, rekao je Biden. </p>
<p>Ovaj demokratski senator, koji je već obznanio svoje predsjedničke aspiracije na izborima 2008. također je dodao kako je moguće da Bush i Cheney doista nisu u ovoj aferi bili upućeni u sve detalje. »Nije međutim moguće da oni ˙(predsjednik i potpredsjednik) nisu posve znali da će ovu vrstu posla Rove i Libby odraditi«, naglasio je Joe Biden.</p>
<p>No, bez obzira na moć klana Bush-Cheney, koja se proteklih godina u Washingtonu činila neosvojivom, iako se potpredsjedniku svašta pripisivalo oko Halliburtona, posljednja nagađanja mogla bi potvrditi neke sumnje: MSNBC je javio da su Mary Matalin, John Hannah, Cathie Martin, i David Wurmser, također važni ljudi Cheneyeve ekipe u Bijeloj kući već saslušani od sudske porote koju budno nadgleda specijalni tužilac Fidzgerald. Ako se poslije ovolike priče, ipak dogodi da nitko od prozivanih ne bude optužen, to će zasigurno otvoriti nove špekulacije o tome kako je tužilac Fidzgerald, inače poznat po svojoj upornosti u borbi protiv mafije u Chichagu, zaustavljen. Naravno, ne isključuje se i ta mogućnost. </p>
<p>Posebno poglavlje ove priče ostaje svjedočenje novinarke Judith Miller, koja je navodno već počela gubiti pamćenje, ne mogavši se na sudu prisjetiti je li joj još netko drugi, osim prozvanog Libbya, u Bijeloj kući otkrio identitet sada već čuvene tajne agentice CIA-e. Kolege koje su se sa Judith solidarizirali tijekom njena nepotrebna tri mjeseca u zatvoru, sada ponovno dovode u pitanje njezin profesionalni kredibilitet. Podsjeća se da je ona bila među prvim američkim novinarima, koji su na naslovnoj stranici New York Timesa pisali o dokazima Bijele kuće o postojanju oružja za masovnog uništenja u Iraku. Sada se razmišlja da je Judith možda otišla u zatvor s namjerom da uveća izglede za prodaju svoje nove knjige.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Marcinkiewicz sastavlja poljsku vladu </p>
<p>VARŠAVA</p>
<p> – Poljski predsjednik Aleksandar Kwasniewski imenovao je konzervativnog Kazimierza Marcinkiewicza za predsjednika vlade nakon prvog zasjedanja novoizabranog poljskog parlamenta.</p>
<p> Marcinkiewicz, čija je stranka Zakona i Pravde pobijedila na prošlomjesečnim parlamentarnim izborima u Poljskoj, ima 14 dana da mu parlament izglasa povjerenje. </p>
<p> O sastavu nove vlade Marcinkiewicz razgovara sa saveznicima iz desnog centra, Građanskom platformom koja se zauzima za poduzetništvo.</p>
<p> Marcinkiewicz je već rekao da neće predstavljati svoju zemlju na ovomjesečnom summitu Europske unije u Velikoj Britaniji, a to će učiniti premijer Marek Belka koji je podnio ostavku. Vlada Mareka Belke dala je u srijedu u parlamentu ostavku nakon teškog i poraza Demokratskog saveza ljevice SLD na izborima održanim 25. rujna. [AFP/Reuters/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>O kakvo nevjerojatno putovanje</p>
<p>Ušli smo u Zemlju kroz jedan vulkan, a izašli kroz drugi!, uskliknuo je Jules, nesvjesno sažimajući svoj život koji su obilježila putovanja i borba za pravo da provedemo život onako kako nam diktira unutarnji glas</p>
<p>Jedan je jedanaestogodišnjak bio toliko očaran morem koje je oplakivalo obale njegova rodnog lučkog grada Nanesa, da nije izdržao dok naraste. Zov pustolovine ponukao ga je da se ukrca kao brodski mali na brod i otisne se prema istočnom horizontu. Otac je doznao za tu nepodopštinu i pohitao u prvu sljedeću luku u kojoj će brod pristati da ga vrati kući. Nakon očevih prijekora i dječačkog objašnjenja da je pošao u Indiju obići rođakinju koja mu već dugo živi u mislima, obećao je ubuduće putovati samo u snovima. </p>
<p>A koliko je ona moćna pokretačka snaga osjetio je taj otac znanstvene fantastike, vizionar, sanjar, kao i svi oni koji su bez daha prebirali stotine redaka njegovih više desetak njegovih romana.</p>
<p>On, Jules Verne, rođen je 8. veljače 1828., umro 1905. i cijele se ove godine nizom događanja, poput utrke balona, obilježava stota obljetnica njegove smrti. Očevo bavljenje pravom zacrtalo mu je put</p>
<p>do Pariza i studija kojim je trebao osigurati nastavak očeve pravničke prakse. No razgovori vođeni u književnim krugovima u koje ga je uveo stric, ostavili su dubok i neizbrisiv trag. Jak dojam koji su na nj ostavili Victor Hugo i Alexandre Dumas ponukao ga je da se i sam okuša u pisanju drama, koje su postigle određeni uspjeh. Unatoč tom spisateljskom zamahu, uspio je položiti pravosudni ispit, no ta podvojenost ostavlja traga na njegovu zdravlju: javljaju mu se probavni problemi koji će ga pratiti cijeli život. Kad je 1854. Charles Baudelaire preveo Edgara Allana Poea na francuski, Jules se potpuno zanio tim američkim piscem i pod jakim dojmom piše svoje prvo znanstveno-fantastično djelo »Putovanje balonom« (1851.). Mnogo godina poslije Verne će pisati i nastavak Poeova nedovršena romana »Narrative of a Gordon Pym«. Kad je otac doznao za njegovu literarnu aktivnost, prekida mu slanje novca i Jules neko vrijeme životari kao mlad pisac, u međuvremenu se ženi dvadesetšestogodišnjom udovicom Honorine-Anne-Hébé Morel, s kojom uz njezine dvije kćeri dobiva jedina sina Michaela, i radi na burzi, do sudbonosna susreta s Pierrom Julesom Hetzelom, nakladnikom i piscem za djecu, koji je nakon rada s Balzacom i George Sand znao prepoznati Julesov literarni potencijal. Tako je početa suradnja koja će potrajati četiri desetljeća i iznjedriti javnosti gladnoj pustolovina mnoštvo romana, među kojima su najpoznatiji: »Put u središte Zemlje« (1864.), »Djeca kapetana Granta« (1867.) »Dvadeset tisuća milja ispod mora« (1869.), »Put oko svijeta za osamdeset dana« (1873.), »Tajanstveni otok« (1874.), »Petnaestogodišnji kapetan« (1878.)… Hetzel je, prema mnogima, bio idealan vodič za još kolebljiva Vernea i jednako zaslužan za vrtoglav uspjeh njegovih romana kao i autor sam, jer je mnogim sugestijama i upoznajući Vernea s ljudima upućenim u problem kojim se bavio u romanu, uvelike utjecao na njegovu konačnu strukturu. </p>
<p>Postigavši nevjerojatnu slavu širom svijeta, Verne kupuje brod koji naziva »svojom plovećom radnom sobom« i njime se povremeno napokon otiskuje na stvarna putovanja u Sjedinjene Države, Norvešku, Irsku, Škotsku, po Baltiku i po Sredozemlju. Do 1886. traju godine slave i zadovoljstva, a onda zaredaju obiteljske tragedije (najprije očeva, pa majčina smrt, bratov nestanak), te pokušaj atentata na njega nekog bolesnog mladića, nakon čega prodaje brod i povlači se u sebe. </p>
<p>Njegova djela, namijenjena primarno adolescentima, a potom i svima kojima je sanjarenje važan dio postojanja, čuvaju među svojim koricama kao u škrinjici blago - bezuvjetno optimističan istraživački duh devetnaestog stoljeća. Njegova je nekritična fascinacija tehnološkim i znanstvenim napretkom kriva za određenu socijalnu plošnost njegovih djela, no onima koji i sada, stotinu godina nakon njegove smrti s jednakim oduševljenjem posežu za njegovim djelima, znaju da to čine upravo zbog iskrena oduševljenja svojevrsnim »protetičkim« mogućnostima koje je znanost pružila ograničenim čovjekovim osjetilima. To je optimizam koji održava i današnjeg čovjeka, iako ga je znanost, poput razmetne kćeri, uzdignula pa ga naglo prizemljila tako da je izgubio bezuvjetnu vjeru u nju. Ali kao što čežnja za prošlim i uvijek naizgled boljim vremenima nikad ne gasne, tako niti želja da uvijek iznova oživljavamo prve dojmove, poput onih nakon čitanja Verneovih romana. To je ponukalo filmaše na snimanje više od 130 filmova prema njegovim djelima i njegove čitatelje da širom svijeta osnuju udruge i klubove posvećene njegovu liku i djelu. Jedan je takav klub osnovan 1998. u Pazinu, središtu Istarske županije koje krasi ulica s imenom tog pisca, sa željom da popularizira čitanje i izdavanje njegovih djela. Neposredan motiv za osnivanje kluba bio je taj što je Verne u svojem romanu »Mathias Sandorf« 1885. opisao Pazin. Prije toga se marljivo dopisivao s pazinskim gradonačenikom Giusepeom Cechom i čitao putopise Charlesa Yiartea, a potom je napisao svoj dvadeset i sedmi roman o Mathiasu Sandorfu, urotniku kojeg osuđuju na smrt i sprovode upravo u srednjovjekovnu pazinsku tvrđavu gdje bi se trebala izvršiti kazna. </p>
<p>»O kakvo putovanje, kakvo divno i izvanredno putovanje! Ušli smo u Zemlju kroz jedan vulkan, a izašli kroz drugi!« – uskliknuo je Jules u »Putovanju u središte Zemlje« sažimajući u tim riječima svoj život koji su obilježila jednako misaona i stvarna putovanja, kao i borba za pravo da provedemo život onako kako nam diktira unutarnji glas.</p>
<p>Snježana Babić Višnjić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Vježbanje kao preventiva</p>
<p>Bolovi u donjem dijelu leđa ponekad mogu signalizirati da je možda riječ o lumbagu, osteoartritisu, spondilitisu ili išijalgiji</p>
<p>Rad za računalom, nekretanje, pogrešna kretnja, sve su to situacije koje, među ostalim, mogu uzrokovati bolove u križima. Takvu je neugodu zasigurno osjetio svatko od nas, tužeći se pritom na križobolju. Potonja, naime, izaziva bol u donjem dijelu leđa, i ponekad može signalizirati da je možda riječ o lumbagu, osteoartritisu, spondilitisu, ili ako se bol širi duž noge - išijalgiji. Najčešći uzrok boli u leđima je mehaničke prirode, tvrde fizioterapeuti, a može se javiti i zbog dugotrajnog sjedenja u pogrešnom položaju tzv. produženog svijanja leđa, dizanja teških tereta, stajanja ili ležanja u pogrešnom položaju. Da biste se riješili takvih problema valja, među ostalim, potražiti pomoć fizioterapeuta ili vježbati određene vježbe. Da biste nakon liječnike dijagnoze mogli vježbati fizioterapeut treba procijeniti vašu fizičku pokretljivost i tjelesni tip, kao i mogućnost razine aktivnosti kojima se možete baviti. Također će vam odrediti koje vježbe smijete raditi. Fizioterapeuti tvrde da edukacija o bolesti koju imate umnogome pomaže, jer se problemi s kralježnicom mogu spriječiti znanjem. Ako znate što ne smijete, kažu, činit ćete ono što znate da smijete. To više jer kad je opterećenje križa veće od mišićne sposobnosti, ona traže »pomoć« ligamenata. Kad se i oni preopterete dolazi do ozljede. Lokalno tkivo okolo ligamenta tad počinje oticati, i to u slučajevima kad ligamenti, mišići, tetive ili kombinirano postanu previše istegnuti, prenapregnuti ili čak puknu. Javlja se bol, slabost i povišeni lokalni tonus mišića. Oticanje koje se javlja zapravo štiti ozlijeđena leđa, jer ograničava kretanje. </p>
<p>Pravilno držanje</p>
<p>Prevencija je najučinkovitija kad se o njoj razmišlja unaprijed. No sigurno je da se svi problemi s kralježnicom ne mogu riješiti samo razmišljanjem. Ipak, da bi kralježnica ostala zdrava, koliko je to moguće, valja razmisliti o pravilnu držanju u svakodnevnim aktivnostima, jer se tako smanjuje opterećenje leđa. Treba svakodnevno vježbati najprije trbušne i leđne mišiće, te ostale vježbe za jačanje koštanog sustava. Također je dobro naučiti kako sigurno podizati i prenositi teret, odnosno kako pravilno sjediti. Pri pravilnom ergonomskom sjedenju, primjerice, za računalom, uho, rame i kuk trebaju biti u ravnoj liniji, odnosno uho, rame i ručni zglob moraju u cijelosti biti u razini podlaktice.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="43">
<p>15-godišnjak nožem ubio poznanika</p>
<p>Sukob između mladog napadača i Patkoša dogodio se na zadnjem sjedalu automobila 'kia sephia', kojim je upravljao mladić iz Belišća</p>
<p>VALPOVO</p>
<p> - Devetnaestogodišnji Ivan Patkoš iz Belišća preminuo je u utorak oko 22,50 sati u osječkoj Kliničkoj bolnici podlegavši teškim ozljedama koje mu je, zarivši mu nož u prsa, tri sata ranije zadao petnaestogodišnji Filip A. iz Valpova. </p>
<p>Prema dosadašnjim saznanjima, sukob između mladog napadača i Patkoša dogodio se na zadnjem sjedalu automobila 'kia sephia', kojim je upravljao Dejan Perković iz Belišća, dok je na mjestu suvozača bila i jedna maloljetna djevojka. Što je prethodilo ovom strašnom zločinu i što je ponukalo maloljetnog dječaka da počini ubojstvo još se tek nagađa. </p>
<p>No, čini se da je sve počelo još prije tjedan dana kada su trojica mladića napala i pretukla petnaestogodišnjeg Filipa A. Mladić je tada napad prijavio policiji, a provedenim izvidima utvrđen je identitet napadača, među kojima su bili – Ivan Patkoš i Dejan Perković. Prilikom saslušanja u policiji oni su tada kazali da su Filipa napali jer je navodno Perkoviću oštetio automobil. </p>
<p>Kobne večeri, tjedan dana kasnije, nešto prije 20 sati Perković se vozio svojim automobilom po Valpovu, na mjestu suvozača bila je jedna djevojka, a na stražnjem sjedalu Patkoš. Njih dvojica su, navodno, isprovocirani time što ih je prijavio policiji, tražili Filipa A. </p>
<p>Kako se nagađa, kada su ga pronašli u Ulici Matije Gupca, prisilili su ga da uđe u automobil. Što se događalo na zadnjem sjedalu, policija još nije utvrdila, ali navodno je Patkoš napao Filipa, koji je potom iz džepa svoje jakne izvadio nož i ubo ga u prsa. Nakon toga, mladi je napadač izjurio iz automobila s nožem u ruci te se uputio ravno u valpovačku policijsku postaju gdje je ispričao što se dogodilo i što je napravio. </p>
<p>Nakon obavljenog očevida na mjestu događaja, policija nastavlja s kriminalističkom obradom, nakon koje će protiv mladog napadača biti podnesena kaznena prijava.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Identificirani pljačkaši 700 tisuća kuna</p>
<p>Razbojnici su istu poslovnicu opljačkali dvaput u mjesec dana</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Šibenska policija raspisala je međunarodnu tjeralicu za dvojicom, od ukupno trojice, počinitelja razbojništva u poslovnici Splitske banke koju je razbojnička trojka opljačkala u dva navrata. Jedan od počinitelja dviju pljački poslovnice Splitske banke priveden je 16. rujna u šibenski Istražni centar i zadržan je u pritvoru, a druga dvojica, čiji je identitet kao i adresa prebivališta, poznat policiji, dala su se u bijeg pa je za njima raspisana međunarodna tjeralica. Prema policiji dostupnim saznanjima dvojica razbojnika kreću se područjem nekadašnje Jugoslavije. </p>
<p>Prema riječima Dradija Antića, voditelja Odsjeka općeg kriminaliteta, sva su trojica počinitelja razbojstva hrvatski državljani i punoljetni. Mladić koji je uhićen i nalazi se u pritvoru je sa šibenskog područja kao i jedan od bjegunaca, dok je drugi bjegunac s područja Gračaca. Nitko od trojice razbojnika policiji nije bio poznat od ranije, što je policiji otežavalo rad, no unatoč tomu policija je nakon saslušavanja velikog broja osoba došla do saznanja o počiniteljima pljački banke.</p>
<p>Prva pljačka poslovnice Splitske banke koja se nalazi u najstrožem centru grada, tik uz središnji trg Poljanu, dogodila se 15. srpnja ove godine usred bijela dana. Dvojica pljačkaša nisu bili maskirani, a službenicama su prijetili upotrebom vatrenog oružja. Drugu su pljačku isti počinitelji izveli 9. kolovoza na isti način kao i prethodnu. Ni tada razbojnici nisu bili maskirani. Koliko je novaca opljačkano nije poznato ali se spominje brojka od preko 700 tisuća kuna. Nakon prve pljačke policija je izradila fotorobot dvojice pljačkaša, a nakon druge pljačke, javno je objavljena njihova foto snimka presnimljena s video kamere koja je u međuvremenu ugrađena u prostor banke.</p>
<p>Prema riječima Dragija Antića u ovoj je godini na području šibensko-kninske PU počinjeno ukupno 16 kaznenih djela razbojništva, od toga je njih 8 uspješno riješeno. U posljednjih 15 godina na šibenskom području dogodilo se ukupno pet većih pljački, od kojih se dvije odnose na spomenuta razbojništva u Splitskoj banci. Od preostale tri dvije su, također uspješno riješene, a počinitelji stavljeni iza rešetaka. Riječ je o pljački poslovnice Privredne banke i poslovnice Jadranske banke u Vodicama, dok je još neotkriven počinitelj pljačke u poslovnici Jadranske banke u Pirovcu. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>U rujnu na autocestama kažnjeno 2125 vozača</p>
<p>Procjenjuje se da je u tom razdoblju naplaćeno oko milijun kuna kazni</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Policija je tijekom rujna na hrvatskim autocestama prilikom nadzora brzine kretanja zatekla 2125 vozača u prekršaju. Od toga ih je 1402 ili 66 posto platilo novčanu kaznu, u 342 ili 16,1 posto su podneseni prekršajni nalozi, dok je u 381 ili 17,9 slučajeva podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Kako se navodi u policijskom izvješću, koje propisom Ravnateljstva policije svaka policijska uprava mora izrađivati mjesečno, navodi se kako je tijekom nadzora policija prešla ukupno 55.339 kilometara, dok je rad bio organiziran u 177 smjene. Prosječno je u smjeni prijeđeno 312 kilometara, i to najviše u PU ličko-senjskoj 497, PU zadarskoj 362, a najmanje u PU splitsko-dalmatinskoj 209. Najviše je pak intervencija ostvareno upravo u PU splitsko-dalmatinskoj 20 i PU sisačko-moslavačkoj 18, a najmanje u PU zadarskoj 7. </p>
<p>Gledajući prema strukturi prekršaja najviše je vozača prekoračilo dopuštenu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> kretanja, i to njih 1631. Od tog je broja najviše prekršaja kod prekoračenja brzine utvrđeno na autocestama, 1340 prekršaja, na brzim cestama 182 prekršaja. U pet je slučajeva utvrđeno i kako se kamioni s ograničenjem brzine kretanja toga nisu pridržavali. </p>
<p>Iza prekršaja brzine slijede tzv. prekršaji iz područja prometa kojih je bilo 440. Kako su jedni od najčešćih uzroka teških prometnih nesreća nepropisno pretjecanje i obilaženje, te alkoholiziranost vozača, policija je upravo u tim prekršajima zatekla 123 vozača. Osamdeset ih je nepropisno pretjecalo, a 43 vozača su bila pod utjecajem alkohola. U skupinu vozača koji su počinili prekršaj iz područja prometa su i vozači koji nisu bili vezani sigurnosnim pojasom, njih 63, vozači koji su koristili mobitel tijekom vožnje, njih 45, te vozači koji nisu imali upaljena svijetla na automobilima, njih 24. Nadalje, policija je zatekla 24 vozača koji su upravljali neregistriranim i tehnički nepregledanim vozilima, te dva vozača koja su upravljali neispravnim vozilom. Toliko je vozača zatečeno i u vožnji u trenutku dok im je vozačka dozvola bila oduzeta. </p>
<p>Vozači su u skupini prekršaja na autocestama zatečeni u 54 slučajeva. Tako je 13 vozača zatečeno pri nepropisnom uključivanju i isključivanju s autoceste, pet u zaustavljanju vozila na dijelu autoceste gdje je to zabranjeno. U tri su slučaja vozači zatečeni u vuči vozila, što je na autocesti zabranjeno, osim službi za vuču, a jedan je vozač zatečen u pretjecanju vozila zaustavnom trakom. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Radnik umro prepiljen gaterom </p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Policija će podnijeti kaznenu prijavu protiv 49- godišnjeg vlasnika poljoprivrednog obrta »Meić« iz Pirovca zbog nezakonitog zapošljavanja radnika koji uz to nisu bili stručno osposobljeni za poslove koje su obavljali. Riječ je, naime, o rezanju drvenih trupaca motornim strojem. Naime, prije nekoliko dana 47-godišnji Pirovčanin smrtno je stradao dok je radio na improviziranom radnom stroju za rezanje drva. U jednom trenutku radnika je zahvatila pila i doslovno ga prepilila.</p>
<p>Kriminalističkom obradom i inspekcijskim nadzorom utvrđeno je da vlasnik obrta nije poštivao mjere propisane Zakonom o zaštiti na radu. Radnike je zapošljavao na crno i nije ih osposobljavao za rad na strojevima, iako je znao da postoji mogućnost nesreće kakva se, nažalost, i dogodila. Radni stroj na kojem su radnici radili je improviziran.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Odvedeni na saslušanje, nađeni mrtvi</p>
<p>BJELOVAR</p>
<p> - Vrhovni sud RH ukinuo je presudu Županijskog suda u Bjelovaru izrečenu prije tri godine četvorici Virovitičana kojima je suđeno za ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Stoga je u srijedu počelo ponovno suđenje Željku Iharošu, Ivanu Vrbanu, Anđelku Kašelju i Luki Peraku koje je državno odvjetništvo teretilo za ratni zločin. Darko Žganec, zamjenik državne odvjetnice pročitao je izmijenjenu optužnicu po kojoj se četvorica optuženika terete za privođenje, premlaćivanje i likvidaciju Bogdana Mudrinića, te za privođenje, premlaćivanje i likvidaciju dr. Ranka Miklića kao i za maltretiranje još dvojce civila. Sva četvorica optuženika izjasnila su se da se ne smatraju krivima za djela koja im se stavljaju na teret. </p>
<p>Kao svjedokinje optužbe pristupile su Ljubica Mudrinić, supruga nestalog Bogdana Mudrinića, te Jasminka Batuljina, gazdarica kod koje je stanovao dr. Ranko Miklić. Ljubica Mudrinić ukratko je ispričala da su 11. prosinca 1991. tri vojna policajca s bijelim opasačima i u maskirnim uniformama odvela njezinog supruga iz kuće, te je ona telefonom nekoliko dana nastojala saznati zašto se ne vraća, ali su je umirivali da će uskoro doći. Kada je napokon došla u vojni zatvor, Željko Iharoš joj je pokazao otpusnicu u kojoj je stajalo da je njen suprug otpušten iz zatvora, no na dokumentu nije bilo potpisa njezinog supruga. Obratila se i civilnoj policiji, te Crvenom križu, a prije tri godine, kada je i održano prvo suđenje, stupila je u kontakt s Đurom Svorcanom koji je bio u isto vrijeme pritvoren, te joj je u telefonskom razgovoru rekao da je njezin muž pretučen umro u zatvoru. Prema Svorcanovim riječima, mrvo tijelo Bogdana Mudrinića iz zatvora je iznio Luka Perak. Svjedokinja Jasminka Batuljina posvjedočila je samo da je dr. Ranko Miklić, njen podstanar, otišao uvečer iz stana sa osobom koja je bila u policijskoj uniformi. Otad ga nije vidjela, dok je njegovo tijelo kasnije nađeno u odvodnoj jami. Prvom danu suđenja prisustvovali su i strani promatrači OSCE-a. </p>
<p>Senka Budimir</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="48">
<p>Započeo rat cijenama tri mobilna operatera</p>
<p>U T-Mobileu i VIPnetu ne očekuju da će njihovi korisnici prijeći u treću mobilnu mrežu</p>
<p>Potražnja građana za novim korisničkim paketima treće mobilne mreže Tele2 (095) je iznad svih naših očekivanja, kazao je voditelj odnosa s javnošću Tele2 Ivan Račan.</p>
<p>Dodao je da novih brojeva ima dovoljno za sve zainteresirane, iako se isti ne mogu naći na svakom prodajnom mjestu. Korisnike najviše zanima mogućnost uzimanja brojeva bez plaćanja telefonske pretplate, a takva mogućnost postoji samo do kraja ove godine.</p>
<p>Tele2 je ponudio i jedinstvene cijene, koje su prvi put u Hrvatskoj jednake i za prepaid i za postpaid korisnike, te u svako doba dana ili tjedna. Po objavljenom cjeniku, koji je bitno drugačiji od nekih najava, pozivi unutar Tele2 mreže 095 stoje 0,39 kuna po minuti, pozivi prema drugim mobilnim mrežama stoje 1,39 kuna po minuti, a cijena SMS-a je 0,33 kune.</p>
<p>Dakle, usluge Tele2 jeftinije su u prosjeku do 65 posto za pozive unutar mreže 095, do 40 posto za pozive prema drugim mrežama unutar Hrvatske i do 20 posto za slanje SMS poruka. Inače, prosječan broj poslanih SMS poruka mjesečno u Hrvatskoj iznosi 35 poruka po korisniku, što je daleko više nego u drugim zemljama.</p>
<p>To znači da su razgovori putem mobitela, u mrežama T-Mobilea i VIPneta od 1,2 kune po minuti razgovora unutar vlastite mreže do 2,5 kuna po minuti razgovora prema drugim domaćim mrežama, i dalje preskupi za većinu od ukupno oko 2,8 milijuna korisnika mobilne telefonije u Hrvatskoj.</p>
<p>U Tele2, kojem je Hrvatska 13. europsko tržište te su u njoj otvorili svoju dvadesetu mrežu, očekuju da će zauzeti 30 posto domaćeg mobilnog tržišta u pet od sedam godina. Ne očekuju brzi povratak kapitala, kao ni njegovo povlačenje u Švedsku u sljedećih pet do deset godina.</p>
<p>S druge strane, u T-Mobileu i VIPnetu ne očekuju da će njihovi korisnici prijeći u treću mobilnu mrežu već računaju da će kvalitetom svojim mreža te brojnim dodatnim uslugama ne samo zadržati sadašnje korisnike već privući i nove.</p>
<p>U drugim je europskim zemljama nakon pojave novog operatera 20 posto postojećih korisnika prešlo je novom operateru. Domaće mobilno tržište je reagiralo i kad je bio raspisan natječaj za četvrtog mobilnog operatera. No, veći odljev postojećih mobilnih korisnika novom operateru valja očekivati kada Agencija za telekomunikacije da zeleno svijetlo za besplatan prijenos broja u novu mobilnu mrežu.</p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo, u Agenciju za telekomunikacije ovih je dana stigao zahtjev jednoga od operatera za odobrenjem cijena novoga korisničkog paketa u mobilnoj telefoniji.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>EU traži kvalitetne programe</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Ulazak u Europsku uniju Hrvatskoj će donijeti sustav mira i sigurnosti, što će se prvenstveno odraziti na kvalitetniji način života. Uz to, Hrvatska na taj način postaje aktivni sudionik donošenja odluka koje se tiču budućnosti Europe«, kazao je Vladimir Drobnjak, glavni pregovarač s Europskom unijom, u srijedu na predavanju u Hrvatskoj obrtničkoj komori.</p>
<p>Drobnjak je govorio i o perspektivama obrtništva i malog poduzetništva, ali i cjelokupnog gospodarstva. Istaknuo je pritom važnost Ureda HOK-a u Bruxellesu, te nužnost suradnje sa svim gospodarskim institucijama.</p>
<p>Poručio je obrtnicima da trebaju voditi računa o svojoj konkurentnosti u EU, ali i o konkurentnosti europskih proizvoda na našem tržištu. Okupljene je posebno zanimao dio koji se odnosi na pretpristupne fondove, čiji iznosi dosežu stotine milijuna eura.</p>
<p>»EU ima vrlo precizno definirane odrednice korištenja ovih sredstava, a o nama samima najviše ovisi kako ćemo ih iskoristiti. Kvalitetni programi prvi su preduvjet, a suradnja i konzultacije s nadležnim institucijama pomoći će u provedbi tih programa. Radi se o iznosu od oko pola milijarde eura, predviđenom za pretpristupnu pomoć do kraja 2006., i bilo bi šteta da taj novac ne bude iskorišten«, istaknuo je Drobnjak.</p>
<p>Predsjednik HOK-a Stjepan Šafran kazao je što je sve HOK dosad učinio na području prilagodbe obrtništva Europskoj uniji, naglasivši važnost otvaranja ureda u Bruxellesu, dobivanje službene lobističke akreditacije za rad u Europskom parlamentu i sudjelovanje u pregovaračkim skupinama za pregovore s EU.</p>
<p>Izvijestio je da su ih iz Bruxellesa dobili informaciju da je odobren HOK-ov 100.000 eura vrijedan projekt Eurocraft, za što bi sljedeći tjedan trebali dobiti službenu potvrdu. [L. C.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Javni dug opće države s HBOR-om i jamstvima 117 milijardi kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ukupan dug opće države, koji uključuje domaći i inozemni dug države, izvanproračunskih fondova i lokalne države, dug HBOR-a i izdana državna jamstva, krajem srpnja ove godine iznosio je 117,2 milijarde kuna ili oko 52,8 posto procijenjenog BDP-a za ovu godinu, podaci su Ministarstva financija.</p>
<p>Isključe li se, u skladu s metodologijom Ministarstva, iz duga državna jamstva (11,6 milijardi kuna) i dug HBOR-a (6,1 milijarda kuna), ukupni je dug opće države u srpnju iznosio 99,4 milijarde kuna i njegov je udio u očekivanom BDP-u 44,8 posto.</p>
<p>Najveći udio u ukupnom dugu opće države ima središnja država čiji je dug krajem srpnja iznosio 83,8 milijardi kuna, slijede izvanproračunski fondovi s dugom od 14,1 milijardu kuna, dok se na lokalnu državu odnosi 1,6 milijardi kuna.</p>
<p>U odnosu na kraj prošle godine ukupni je dug opće države povećan za 6,7 milijardi kuna ili za 7,3 posto, a rezultat je to povećanja domaćeg i smanjenja inozemnog duga.</p>
<p>Inozemni dug središnje države, izvanproračunskih fondova i lokalne države, krajem srpnja iznosio je 44,7 milijardi kuna i u sedam mjeseci ove godine smanjen je za 10,8 posto ili za 5,4 milijarde kuna.</p>
<p>Na to je smanjenje najviše utjecala središnja država koja je svoj inozemni dug u sedam mjeseci smanjila za 5,8 milijardi kuna i krajem srpnja on je iznosio 36,1 milijardu kuna.</p>
<p>Inozemni je dug smanjila i lokalna država, sa 262,5 milijuna kuna krajem prošle godine na 247,1 milijun kuna krajem srpnja, a nasuprot njima, izvanproračunski su fondovi povećali inozemnu komponentu svojega duga za 460,8 milijuna kuna, na 8,3 milijarde kuna krajem srpnja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Stan u Zagrebu 30 posto skuplji od hrvatskog prosjeka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Cijene stanova u Hrvatskoj na godišnjoj razini osjetno rastu. Tako je prosječna cijena četvornog metra prodanog novog stana u prvom polugodištu 2005. iznosila 9224 kune, što je 9,1 posto ili 771 kunu više nego u istom razdoblju lani. Prema visini cijena novih stanova prednjači Zagreb, s prosječnih 10.520 kuna za »kvadrat«, dok je prosječna cijena četvornog metra u ostalim naseljima iznosila 8114 kuna, najnoviji su podaci DZS-a. Samo u drugom ovogodišnjem tromjesečju prosječna cijena četvornog metra stambenog prostora u Hrvatskoj iznosila je 9576 kuna.</p>
<p>Podaci za prvo polugodište 2005. odnose se na 972 prodana nova stana u Hrvatskoj, prosječne površine nešto veće od 59 četvornih metara, od čega 463 stana u Zagrebu i 509 u ostalim naseljima. Proizlazi da je cijena stana prosječne veličine od 59 četvornih metra u prvom ovogodišnjem polugodištu iznosila 544.200 kuna, oko 45.500 kuna više nego u prvom polugodištu lani, što znači da je to poskupljenje u kratkom roku »pojelo« oko pet »kvadrata« stana.</p>
<p>No, četvorni metar stana u Zagrebu gotovo je 30 posto, odnosno za 2406 kuna skuplji od prosjeka za ostala mjesta. Prema posljednjim podacima za prvo polugodište 2005., prosječna je cijena novoizgrađenog prodanog stana u Zagrebu, od 10.520 kuna po četvornom metru, povećana za 898 kuna ili za 9,3 posto u odnosu na prvo lanjsko polugodište. U ostalim naseljima u Hrvatskoj »kvadrat« novog stana u prvoj je polovici ove godine prodavan po prosječnih 8114 kuna, što je za 417 kuna ili za 5,4 posto više nego u prvom polugodištu 2004. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Cijene nafte stabilne</p>
<p>Cijene nafte stabilizirale su se u srijedu iznad razine od 63 dolara po barelu nakon što je ocijenjeno da uragan Wilma ipak neće pogoditi naftne platforme i rafinerije u Meksičkom zaljevu. Barel sirove nafte Nymex Light poskupio je devet centi na 63,29 dolara, dok je cijena barela Brent nafte na londonskom tržištu porasla 13 centi, na 59,41 dolar. [Hina/Reuters]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="53">
<p>Naručeni lijekovi za 450.000 ljudi</p>
<p>U ljekarnama je povećana prodaja antipiretika i antiviruletika te cjepiva protiv gripe</p>
<p>Prošle je godine bilo 550.000 doza cjepiva protiv gripe, a za ovu su predviđene 563.000</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Cijepljenje protiv gripe, koje počinje u četvrtak i koje provode zavodi za javno zdravstvo u zagrebačkim domovima zdravlja, moglo biti pojačano, jer se povećao i broj zainteresiranih za cijepljenje.</p>
<p>Višnja Pjaca, specijalistica opće medicine u Domu zdravlja Trešnjevka napomenula nam je da su pacijenti za cijepljenje »naporno zainteresirani zahvaljujući medijima« te da se broj interesenata sa 100 povećao na 150. </p>
<p>U Dom zdravlja Brezovica cjepivo je već stiglo, a zainteresirano je oko 400 pacijenata, doznajemo od Zorislava Devernyja, specijalista opće medicine. Sličan je broj zainteresiranih za cijepljenje i u ostalim zagrebačkim domovima zdravlja. </p>
<p>Voditeljica službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ira Gjenero-Margan napomenula je da je broj doza cjepiva protiv gripe povećan u odnosu na lani. Prošle je godine bilo 550.000 doza, dok su za ovu godinu predviđene 563.000.</p>
<p>»Činjenica je da su zahtjevi za cijepljenjem povećani, ali razlog tome nije pojava ptičje gripe, nego pandemija gripe koja je svakom godinom u Hrvatskoj sve veća«, rekla je Margan-Gjenero. </p>
<p>Radi prevencije obične gripe, u gradskim ljekarnama povećana je prodaja antipiretika i antiviruletika, kao i cjepiva protiv gripe. Povećana je i prodaja Andola C i biljnih pripravaka za suzbijanje kašlja i hunjavice. </p>
<p>»Primjećujemo da je u posljednja dva tjedna potražnja za antipireticima i antiviruleticima veća. Ne znamo je li uzrok tome strah od ptičje gripe, ali je vidljivo da su ljudi u odnosu na protekle godine zainteresiraniji, posebice za cjepiva protiv gripe«, rekao nam je izvor iz Gradske ljekarne koji je htio ostati neimenovan.</p>
<p>Naručeno lijekova za 450.000 ljudi </p>
<p>Ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić rekao je u srijedu Vjesniku da je naručen dovoljan broj doza lijekova za prevenciju i liječenje ptičje gripe za osam do 10 posto ukupnog stanovništva. Prvi kontingent Oseltamivira za prevenciju, te Zanamivira za prevenciju i liječenje gripe stiže ovih dana, a zatim i ostali kontingenti u razmacima od po nekoliko tjedana.</p>
<p>Ministar Ljubičić smatra da je Hrvatska dobro pripremljena za moguću pandemiju, pri čemu računa i na visoku procijepljenost stanovništva protiv »obične« gripe. Za 560.000 doza cjepiva za gripu koja se očekuje ove godine plaćeno je, kako je dodao, mnogo novca, ali smo zato treći u Europi po preventivnom cijepljenju protiv gripe. Tu je i odgovor na pitanje koje se ponavlja u javnosti o svrsishodnosti uvođenja administrativne pristojbe. Umjesto daljnjih pojašnjenja, Ljubičić je zamolio za 100 dana strpljivosti računajući od početka primjene taksi od 1. listopada, kada će se vidjeti prvi rezultati uvođenja taksi na recepte i uputnice.</p>
<p>Nacionalnu strategiju suzbijanja ptičje gripe Ljubičić će, kako je rekao Vjesniku, predstaviti sljedeći tjedan kad se vrati s ministarske konferencije na kojoj će se raspravljati o opasnosti i organizaciji suzbijanja te bolesti za što je Hrvatska već pohvaljena s obzirom na ustroj županijskih zavoda za javno zdravstvo. </p>
<p>Ana Grubanović / Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Poticati suradnju među regijama</p>
<p>Ako želimo nadići povijesne probleme koji postoje, dobro je da naše županije surađuju sa stranim regijama</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - »Nema nikakve regije, postoji samo suradnja među regijama. Mislim da to treba poticati jer dobrom suradnjom hrvatskih županija i talijanskih regija možemo razbiti stare predrasude. Ako želimo nadići te povijesne probleme koji postoje, dobro je da naše županije surađuju sa stranim regijama«, izjavio je u srijedu premijer Ivo Sanader u Varaždinu na traženje novinara da prokomentira najavu osnivanja transgranične euroregije u kojoj bi bile Istra i Primorsko-goranska županija s regijama Slovenije, Italije i Austrije.</p>
<p>»Naravno da će netko reći, ima tu i političkog rizika, tu se javlja stara iredentistička politika nekih pojedinaca u Italiji. Vjerojatno će biti takvih pojava, ali to je vrlo zanemarivo i s tim se ne treba opterećivati«, rekao je hrvatski premijer otvarajući tvornicu GRP-Gumi, jedini pogon u Hrvatskoj koji će reciklirati otpadne gume. </p>
<p>O osnivanju euroregije u kojoj bi bile dvije hrvatske županije, talijanske pokrajine Veneto i Friuli Venezia Giulia, austrijska pokrajina Koruška i buduće slovenske regije, u utorak su u Udinama razgovarali predsjednici tih županija, a nakon susreta prihvatili su nacrt teksta Izjave namjera koje državna tijela trebaju prihvatiti. </p>
<p>Istarski župan Ivan Jakovčić izjavio je kako očekuje od Vlade da prihvati članstvo Istarske i Primorsko-goranske županije u budućoj euroregiji.</p>
<p>»Ako želimo naprednu Hrvatsku, ona ne može biti bez poduzetnika. Poduzetnici su ti koji stvaraju nove vrijednosti, otvaraju nova radna mjesta i jačaju gospodarski rast Hrvatske, a država mora stvoriti uvjete za njihov rad«, izjavio je u srijedu u Trnovcu Bartolovečkom premijer Ivo Sanader. </p>
<p>Sanader je rekao i da otvorenje ovakve tvornice gleda u kontekstu približavanja Hrvatske Europskoj uniji, jer se i na ovom planu naša zemlja usklađuje s najnaprednijim europskim zemljama. </p>
<p>»Time želimo poručiti da se Hrvatska zna brinuti o otpadu i da smo na razini najnaprednijih zemalja, jer ovakvu tvornicu nemaju ni sve zemlje Europske unije«, kazao je premijer. </p>
<p>U novu tvornicu GRP uložila je varaždinska tvrtka Gumiimpex. Direktor GRP-a Damir Kirić napomenuo je da se u Hrvatsku godišnje uveze oko 23.000 tona automobilskih guma, a većina njih završavala je na odlagalištima komunalnog otpada. »Ovim pogonom riješili smo zbrinjavanje svih vrsta otpadnih guma u Hrvatskoj, koje ćemo preraditi mehaničkom reciklažom«, rekao je Kirić. </p>
<p>Reciklažom će se dobiti gumeni granulat, a sva proizvodnja namijenjena je izvozu. Vrijednost prve faze projekta je 6, 5 milijuna eura, a u drugoj će se fazi, koja počinje početkom iduće godine, instalirati postrojenje za proizvodnju finalnih proizvoda od recikliranoga gumenoga granulata. U GRP-u je zaposleno 30 ljudi, a trebalo bi ih se zaposliti još 100. Projekt je poduprlo i Ministarstvo zaštite okoliša te Fond za zaštitu okoliša. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Konačan udarac sivom tržištu kruha</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sivo tržište brašna i pekarskih proizvoda moglo bi uskoro doživjeti potpuni slom. Vlada je, naime, na telefonskoj sjednici u utorak donijela Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim uvjetima za stavljanje brašna na tržište. Tim se prijedlogom određuje koliko se prosječno može proizvesti kruha i peciva od stotinu kilograma brašna.</p>
<p>Upravo je ta nepoznanica dosad omogućavala pekarima i mlinarima dodatnu zaradu na sivom tržištu, čime je najveću štetu trpio državni proračun. Činjenica je da je sivo tržište pekarskim proizvodima, kojim je prolazilo dvije trećine svih proizvoda mlinara i pekara prije dvije godine, znatno suženo prvim zakonom odnosno uvođenjem markica na brašno. No, zbog nepostojanja normativa za kruh inspektori Državnog inspektorata nisu mogli otkriti sve pekare koji su izbjegavali plaćanje poreza.</p>
<p>U Vladinom obrazloženju ističe se kako će, nakon prihvaćanja izmjena zakona, biti zatvoren krug kontrole i suzbijanja sive ekonomije od pšenice i brašna do pekarskih proizvoda.</p>
<p>Za provođenje tog prijedloga neće trebati dodatna sredstva, tvrde u Vladi. Donošenje tog propisa po hitnom postupku objašnjava se stavljanjem pod cjelovitu kontrolu proizvodnje brašna i pekarskih proizvoda ovogodišnjeg roda. [R. Iv.]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Hrvatska pretekla Francusku i Njemačku</p>
<p>Duhovnu skrb dosad je zatražilo 55 ročnika i aktivnih pripadnika Oružanih snaga, islamske vjeroispovijedi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska je ovih dana ostvarila izniman napredak u području ostvarenja vjerskih sloboda u Oružanim snagama i na taj način pretekla čak i neke članice NATO-saveza.</p>
<p>Ministar obrane Berislav Rončević i predsjednik Mešihata u Hrvatskoj muftija Ševko ef. Omerbašić potpisali su u utorak Protokol o dušobrižničkoj skrbi pripadnika Oružanih snaga islamske vjeroispovijedi, čime se naša zemlja našla u krugu zemalja s vrlo visokim stupnjem vjerskih sloboda. Iza nas su ostale ne samo pojedine zemlje naše regije nego i Francuska i Njemačka, u čijim je vojskama veći udjel vjernika islamske vjeroispovijedi nego u nas.</p>
<p>Prema riječima ministra obrane Rončevića, novi će sporazum omogućiti dodatnu skrb i zaštitu vjerskih prava i djelatnika i ročnih vojnika u Oružanim snagama, što se vidi i iz izjave predsjednika Mešihata u Hrvatskoj, koji je Sporazum ocijenio povijesnim za cijelu islamsku zajednicu u našoj zemlji. </p>
<p>Potpisivanju Protokola nazočio je i predsjednik Vladine Komisije za vjerska pitanja Božo Biškupić, koji je tom prigodom podsjetio da je Protokol znak dobre suradnje između Vlade i vjerskih zajednica, ali i dodao da postoji još niz zajedničkih točaka o kojima predstoji dogovor u bliskoj budućnosti. </p>
<p>Vjesnik u Ministarstvu obrane doznaje da je temelj za Sporazum bio ugovor Vlade i 16 vjerskih zajednica iz 2002., Zakon o njihovom pravnom položaju, ali i ustavna odredba koja jamči slobodu vjeroispovijedi pripadnicima Oružanih snaga. Islamska je zajednica prva pokrenula inicijativu za dušobrižništvo, a MORH odmah nakon toga proveo redovite ankete. Prema prikupljenim podacima iz kolovoza 2004. i početka ove godine, duhovnu je skrb zatražilo ukupno 55 ročnika i aktivnih pripadnika Oružanih snaga, odnosno 31 ročnik i 24 časnika, dočasnika i profesionalna vojnika islamske vjeroispovijedi. </p>
<p>Zahvaljujući Protokolu, oni će biti upoznati s pravom na duhovnu skrb, a postrojbe koje provode obuku redovito će provoditi ankete među ročnicima. Na svečanost vojne prisege pozivat će se i predstavnici mjesnih islamskih centara, a u vojsci će se osigurati posebna prehrana s mogućnošću poštede od težih poslova u vrijeme mjeseca islamskog posta. Svi pripadnici HV-a islamske vjeroispovijedi imaju pravo ne raditi u dane ramazanskog bajrama i Kurban bajrama, a svakog petka i na odlazak u najbližu džamiju na vjerske obrede, barem na dva sata. Izradit će se i plan posjeta vjerskih službenika Hrvatskoj vojsci, a zakonom je utvrđeno da Islamska zajednica odredi jednog imama za vojsku i policiju. </p>
<p>Iz MORH-a su potvrdili da Hrvatska ipak neće imati vojni imamat. Naime, prema NATO-ovim standardima na tisuću vojnika (vjernika) dolazi po jedan dušobrižnik, pa, tvrde u MORH-u, za to nema potrebe. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Čobanković: Premalo nasada vinove loze</p>
<p>Vinari se i dalje žale na »nula promila« te na preliberalan uvoz grožđa i vina </p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – Jubilarna, petnaesta Sabatina, najveći međunarodni skup vinogradara i vinara u Hrvatskoj, otvorena je u srijedu, u hotelskom kompleksu Dubrovnik Babin kuk, u nazočnosti ministra poljoprivrede Petra Čobankovića. Sabatina, koju uz pomoć brojnih pokrovitelja među kojima je i nekoliko ministarstava te Vjesnik, kao medijski pokrovitelj, organizira Zadružni savez Dalmacije, donosi čitav niz predavanja i okruglih stolova o vinogradarstvu i vinarstvu. Održava se i izložba vina, njihovo ocjenjivanje, natjecanje sommeliera, te predstavlja vinogradsko-vinarska oprema. </p>
<p>Iako su vinari iz Dalmacije najzastupljeniji, na skupu sudjeluju vinogradari i vinari iz čitave Hrvatske, stručnjaci Ministarstva poljoprivrede, zagrebačkog Agronomskog fakulteta, Instituta za jadranske kulture iz Splita te Hrvatske poljoprivredno-savjetodavne službe. </p>
<p>»Ovogodišnji urod grožđa manji je nego prošlih godina. Površinu pod nasadima vinove loze nužno je povećati i to upravo sada, kada smo počeli s pregovorima o punopravnom članstvu u EU. Razlozi za relativno malu površinu nasada vinove loze leže i u problemu vlasništva zemljišta koje nastojimo rješiti novim zakonskim rješenjima«, naglasio je na otvorenju ministar Čobanković, dodajući da se puno pažnje pridaje kvaliteti grožđa bez koje nema dobrog i kvalitetnog vina kojim bi Hrvatska konkurirala na europskom tržištu, kao i njegovu plasmanu. Vinari su i dalje ljutiti što Vlada nije povukla zakon o »nula promila« koji im je, kako ističu, nanio puno štete, kao i preliberalan uvoz grožđa i vina. Stoga će jedna od najvažnijih tema stručnih skupova biti zaštita domaće proizvodnje, njezino okrupnjavanje te zajednički plasman na tržišta kao i poticaj uzgoja domaćih sorti. Jednaka pažnja posvetit će se trendu pada nasada vinove loze u Dalmaciji s obzirom da je od nekadašnjih 100.000 hektara površina pala na petnaestak tisuća hektara iako bi, procjenjuje se, optimalna površina dalmatinskog vinogorja trebala biti ne manja od 60.000 hektara. </p>
<p>Na kraju Sabatine pojedinci i tvrtke dobit će nagrade za unaprjeđenje vinogradarstva i vinarstva te njihovu promociju. Primit će ih Marko Anđelić iz »Dubrovačkih podruma«, Marcel Jelaska i Josip Bubić iz Instituta za jadranske kulture, dubrovački agronom Ante Šarić, poljoprivrednik iz Potomja Niko Violić-Jurica, vlasnica najslikovitijeg vinograda Ivana Šoletić, umjetnički fotograf i dizajner Boris Kragić, glavni urednik časopisa Svijet u čaši Željko Suhadolnik, urednik sarajevskog Oslobođenja Senad Malohodžić, Vjesnikov marketinški djelatnik Jozo Vrdoljak dok će nagrada za najbolju hrvatsku vinarsku zadrugu u ovoj godini pripasti PZ-u »Pelješki vrhovi« iz Janjine. </p>
<p>Na »Sabatini« sudjeluju i predstavnici Europskog vinskog viteškog reda utemeljenog 1984. na tradiciji viteškog reda sv. Jurja iz 15. stoljeća a cilj mu je širiti kulturu vina. Odlukom Senata ovog reda utemeljen je Konzulat europskog vinskog viteškog reda u Hrvatskoj na čijem će čelu biti prokonzul Ante Ledić. Vinski vitezovi u crkvi svetog Vlaha obavit će obred kojim će se proglasiti novih 16 pripravnika iz Hrvatske među kojima i dubrovačku gradonačelnicu Dubravku Šuicu. [Anton Hauswitschka]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Obrazovanje i znanost bez prijelaznog razdoblja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pregovaračka skupina za područje znanosti i istraživanja otputovala je u Bruxelles na prvu fazu screeninga za to poglavlje kojim se otvaraju pregovori o pristupu Hrvatske EU.</p>
<p>U četvrtak će oko 30 stručnjaka za područje znanosti i istraživanja na čelu s glavnim pregovaračem za obrazovanje, kulturu i znanost Perom Lučinom saslušati predstavnike Europske komisije koji će predstaviti sadržaj acquis communautairea za znanost i istraživanje. Ključne teme u četvrtak bit će okvirni programi Europske unije i Euratoma, programi EU-a na području obrazovanja mladih, obrazovanja djece radnika migranata te reforme u sustavima obrazovanja i izobrazbe. Nakon prve faze 20. i 26. listopada za područje obrazovanja i kulture, radna skupina ima dva tjedna za pripremu odgovora. Druga faza screeninga za poglavlje znanost i istraživanje održat će se 15. studenoga, kada je riječ o sastanku »oni slušaju a mi govorimo«. </p>
<p>Prema riječima glavnog pregovarača Pere Lučina, tada će članovi radne skupine prezentirati poziciju Hrvatske. »Govorit će se o tome kako će Hrvatska uskladiti svoje propise i uspostaviti institucije za njihovo provođenje«, kaže Lučin. Nakon toga, radne skupine trebaju predložiti promjene koje je potrebno napraviti, uključujući izmjene zakona i definiranje nacionalne politike u području znanosti, obrazovanja i kulture. »Ako Hrvatska procijeni da nije u mogućnosti provesti svoje obveze do pristupanja EU - tražit će se prijelazno razdoblje, no to ne očekujem za područje obrazovanja, kulture i znanosti«, ističe Lučin.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20051020].
|
