NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050920].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 142177 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>20.09.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Lokomotive s otpada za izvoz</p>
<p>Tvrtka Končar - električne lokomotive najviše posluje sa stranim željezničkim tvrtkama, a ne s Hrvatskim željeznicama</p>
<p>Da Hrvatska ima potencijala i znanja za velike i izazov ne projekte, dokaz su i lokomotive, koje su među našim najrespektabilnijim izvoznim proizvodom. U tvrtki Končar - električne lokomotive (ELLOK), koja je u posljednjih desetak godina modernizirala osamdesetak lokomotiva, hvale se podatkom da danas najviše poslova ostvaruju sa stranim željezničkim tvrtkama, a ne s Hrvatskim željeznicama.</p>
<p>U tvornici na zagrebačkom Jankomiru, za Željeznice BiH modernizirano je dosad 20 lokomotiva. Te lokomotive BiH je iznajmila Turskoj te tamo svakodnevno voze. Za Bugarsku je obnovljeno 10 lokomotiva, kao i za Srbiju, koja ih je ugovorila ukupno 38, dok ih je u Makedoniji i Rumunjskoj po tri. </p>
<p>Poslovi u inozemstvu uslijedili su nakon što je Končar ELLOK od 1996. do danas modernizirao 16 starih diodnih lokomotiva za HŽ. Te su lokomotive, prema izvornom švedskom projektu, prije tridesetak godina zajedno proizveli Šveđani i Končar. Neke od tih lokomotiva donedavno su bile za otpad (neke su s otpada i uzete), da bi poslije modernizacije izašle kao nove. Končar je u njih ugradio novu digitalnu tiristorsku tehnologiju te informatički sustav koji s nekoliko računala olakšava strojovođi upravljanje lokomotivom i dijagnosticiranje eventualnih problema. Od stare lokomotive zadržan je samo poneki mehanički dio i - vanjski oblik.</p>
<p>»Nakon posla za HŽ, i drugi su shvatili da za relativno mali novac svojim lokomotivama životni vijek mogu produljiti za još barem 25 do 30 godina. Tako su se odlučili za modernizaciju lokomotiva kojima je došlo vrijeme za generalni remont«, kaže Željko Šakić, član Uprave Končara ELLOK-a. </p>
<p>Lokomotive za inozemno tržište gotovo su identične HŽ-ovima, no ovisno o pojedinim potrebama svake zemlje, dodatno se prilagođavaju. </p>
<p>»HŽ je htio univerzalne lokomotive za 140 kilometara na sat, koje bi vukle i putničke i teretne vlakove. Srbiji su pak bile dovoljne i one za 120 kilometara na sat jer im pruge nisu za veće brzine, dok za Tursku uz one za 120 i 140 kilometara na sat, koje vuku sve, radimo i lokomotive za 160 kilometara na sat isključivo za najbrže putničke vlakove«, objašnjava Šakić. </p>
<p>Brzinom od 160 kilometara na sat, primjerice, Končarove lokomotive vuku putničke vlakove na relaciji Ankara-Istanbul.</p>
<p>Najnovijim ugovorima u idućih bi godinu dana Končar ELLOK za BiH trebao modernizirati još 10 lokomotiva, od kojih bi neke trebale ostati u Bosni, a ostale bi opet išle u Tursku. U pogonima u Bugarskoj obnavljat će se još četiri lokomotive za bugarske željeznice. Uz modernizacije starih, Končar ELLOK nada se i poslovima proizvodnje novih lokomotiva i elektromotornih vlakova.</p>
<p>»Kontaktiramo s bližom i daljom okolicom. Pred dogovorima smo za obnovu ruskih motornih vlakova koji voze u Makedoniji, a možda i u Srbiji i Crnoj Gori. Za Crnu Goru bismo mogli modernizirati njihove šestosovinske lokomotive. S Pakistanom također pregovaramo o proizvodnji i modernizaciji lokomotiva i elektromotornih vlakova. Potencijalno zanimljive zemlje su također Iran, Ukrajina i Rusija«, kaže Šakić i dodaje da su za Bugarsku još preradili i dvije Škodine lokomotive koje voze u Slovačkoj. »Ima tamo još takvih lokomotiva, i to nam je potencijalni posao«, zaključuje.</p>
<p>Istodobno se nada i novim poslovima u Hrvatskoj. Na groblju nerazumno odbačenih, bezrazložno zapuštenih i devastiranih lokomotiva na zagrebačkom ranžirnom kolodvoru, još je starih »šveđanki« koje bi se dalo obnoviti. HŽ navodno planira modernizirati još bar njih 15. I izvorno Končarovim lokomotivama iz 1987., koje brzinom od 160 kilometara na sat vuku vlakove od Zagreba do Vinkovaca, približava se generalni remont. </p>
<p>»Bude li HŽ zainteresiran, možemo ih usput modernizirati te u njih ugraditi informatički sustav da bi upravljačnica postala inteligentni terminal«, kaže Šakić.</p>
<p>Sve države koje obnavljaju svoje vlakove i lokomotive nadaju se da će novim, sigurnijim i bržim lokomotivama barem donekle oživjeti posrnuli željeznički promet. U zemljama s kojima Končar radi, oko 1000 je potencijalnih lokomotiva za obnovu. Kad bi ih se obnavljalo 20 do 30 posto, Končar ELLOK bi, nada se, idućih godina imao više nego dovoljno posla.</p>
<p>HŽ-u modernizirane lokomotive - nesavršene?</p>
<p>Prema nekim informacijama, HŽ-ovi strojovođe žale se da novoobnovljene lokomotive ipak nisu bez mana. Kvare se, navodno, više nego što je očekivano. </p>
<p>»Mislim da krivo tumače. Te su lokomotive najbolje što imaju. Broj kvarova nije alarmantan, valja znati da je većina problema u starim mehaničkim dijelovima koji se obnavljaju, a ne na novougrađenoj Končarovoj digitalnoj elektronici«, odgovara Željko Šakić. Broj kvarova je, kaže, unutar dogovorenih granica i svi se oni otklanjaju. U stranim zemljama Končar - ELLOK ima i svoje stalne servisne službe.</p>
<p>Tomislav Pupačić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Oštro protiv kriminala</p>
<p>Izmjenama se sudovima priječi da za teška kaznena djela dosuđuju kazne na razini polovice ili čak trećine propisanih sankcija, objasnio je dr. Željko Horvatić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pripremajući Kazneni zakon za saborsku proceduru, Ministarstvo pravosuđa je na konferenciji za novinare u ponedjeljak najavilo: Hrvatska ide oštro protiv kriminalaca.</p>
<p>»Osuđeni za najteža kaznena djela, do 40 godina zatvora, moći će tražiti uvjetni otpust tek nakon dvije trećine izdržane kazne. Apsolutna zastara se produljuje na 15 godina od dana počinjenja djela. Ubojstvo policajca na dužnosti tretira se kao najteže djelo genocida: dosuđuje se kazna dugotrajnog zatvora«, najavila je, među ostalim, ministrica Vesna Škare-Ožbolt, govoreći o promjenama u Kaznenom zakonu. </p>
<p>Osim toga, za kaznena djela u privredi predviđena je maksimalna kazna od deset, umjesto dosadašnjih pet godina zabrane rada na radnim mjestima na kojima je djelo napravljeno. Produljuje se i rok za pravo oduzimanja imovine stečene kaznenim djelom te podižu minimalne i maksimalne kazne za djela korupcije, primanja i davanja mita.</p>
<p>»Hrvatsko pravo ovim izmjenama ne ide na pojačanu represiju, nego na ciljanu kaznenu politiku. A to znači da se sudovima priječi da dosuđuju za teška kaznena djela kazne na razini polovice ili čak trećine propisanih sankcija«, objasnio je dr. Željko Horvatić, profesor kaznenog prava i autor izmjena Zakona.</p>
<p>»Druga faza izmjene kaznenog zakonodavstva, započeta prošle godine, omogućit će sudovima primjereno suđenje u slučajevima najtežih i onih kaznenih slučajeva koji su pobudili ocjenu javnosti da se kazneno djelo kraj tako blagih sudova 'isplati'«, istaknula je državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Snježana Bagić.</p>
<p>Nova je i mogućnost sudova da osamnaestogodišnjaku dosudi najtežu kaznu, umjesto dosadašnjeg ograničenja da se dugotrajni zatvor izriče tek osobi s navršenom 21 godinom. Nema uvjetnog otpusta za kazne zatvora do deset godina. Za kaznena djela u prometu može se izreći kazna do 10 godina (umjesto dosadašnjih pet), a zabrana upravljanja motornim vozilom može se protegnuti i na doživotno isključenje iz prometa.</p>
<p>Pri odabiru oštrijih kazni, Ministarstvo pravosuđa se vodilo i podatkom da je za oko 50 posto izrečenih sankcija sud dosudio minimalne kazne, a u 15 posto slučajeva je kazna za počinitelja izmakla. Posebna pozornost posvećena je kaznama za djela protiv policije, pa će jednaki kaznenopravni tretman imati i djelo protiv policajca na dužnosti, bez obzira na to je li on u tom trenutku progonio počinitelja ili tek djelovao u očuvanju javnog reda i mira.</p>
<p>»Ovakva kaznena politika traži da se prošire i zatvori. Ako društvo treba nove bolnice za liječenje bolesnika, onda treba i nove zatvore za zaštitu od kriminala«, zaključio je Horvatić.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Još tri tjedna bez poskupljenja goriva!</p>
<p>Slažem se sa stranim analitičarima koji predviđaju da će do kraja ove zime cijene nafte rasti, a nakon toga početi ubrzano padati, tako da bi idućeg ljeta mogle biti oko 48 dolara po barelu</p>
<p>Nakon što je Vlada privremeno zaustavila poskupljenja goriva i odbila zahtjev za poskupljenje plina zbog zaštite životnog standarda, s predsjednikom Uprave Ine Tomislavom Dragičevićem razgovarali smo o utjecaju tih odluka na poslovanje Ine, budućem kretanju cijena nafte i goriva, rezultatima arbitraže oko prodaje velikih sibirskih naftnih polja Bijelih noći..., razlozima kašnjenja u modernizaciji rafinerija i drugim aktualnim temama.</p>
<p>• Mogu li se idućeg utorka očekivati promjene cijena goriva?</p>
<p>- Očekujem da će se do tada svjetsko tržište smiriti, što znači da će promjene cijena na Mediteranu biti minimalne, pa neće biti potrebe za novim promjenama cijena naših goriva. One bi sljedeća dva tjedna vjerojatno mogle ostati na sadašnjoj razini. </p>
<p>Na svjetskom tržištu nema nestašica jer proizvodnja je jednaka potrošnji pa se mnogi pitaju zašto svjetske cijene nafte stalno rastu. Razlog stalnog rasta cijena je u povećanoj potražnji, pitanje je tko je stvara. U tome važnu ulogu imaju tržišni špekulanti. Stručnjaci se slažu da bi realna cijena nafte bila 35-40 dolara po barelu, ali se unatoč toga kreće između 65 i 70 dolara. Slažem se sa stranim analitičarima koji predviđaju da će do kraja ove zime cijene nafte rasti, a nakon toga početi ubrzano padati, zbog sezonskih utjecaja i sve bolje popunjenosti zaliha, tako da bi idućeg ljeta mogle biti oko 48 dolara po barelu. Ali nakon toga će zbog pražnjenja zaliha i sezonskih utjecaja ponovo početi rasti.</p>
<p>• Na koji način će se zaustavljanje promjena Ininih cijena goriva i smanjivanje prodajnih marži odraziti na financijske rezultate, očekivanu dobit i planirana velika ulaganja npr. u nužnu modernizaciju rafinerija?</p>
<p>- Marže čine velik dio našeg prihoda ali njihovo privremeno smanjivanje ne bi trebalo bitno pokvariti naš poslovni rezultat jer Vlada nije mnogo intervenirala u cijene goriva. Važno nam je sačuvati veleprodajne cijene kako bi bile konkurentne u okruženju. U tom slučaju bi financijski rezultat na kraju godine mogao biti sličan lanjskom sa zaradom od oko milijardu kuna, iako bi bilo logično da i Ina, poput svih svjetskih kompanija, u ovim uvjetima stekne više kapitala za razvoj i ulaganja.</p>
<p>Najviše prihoda (najmanje 300 do 400 milijuna kuna) izgubit ćemo na prodaji goriva i plina, o čemu ćemo na kraju godine informirati Vladu i Mol. </p>
<p>To je dio profita koji će Ina, prema riječima premijera Ive Sanadera, uložiti u ublažavanje poskupljenja domaćih cijena goriva. Je li to najbolje rješenje i koliko to dugo može trajati drugo je pitanje jer već sljedeće godine namjeravamo uložiti 460 milijuna dolara u istraživanje nafte i plina i rafinerije.</p>
<p>• Kakvo bi bilo najbolje rješenje za ublažavanje poskupljenja goriva i njegova utjecaja na standard? </p>
<p>- U Hrvatskoj se vrlo malo brine o racionalizaciji potrošnje energije, dok je u zapadnoj Europi, zahvaljujući povećanju efikasnosti korištenja, potrošnja nafte po jedinici proizvoda smanjena za 30 posto. Na to su najviše utjecala kvalitetnija vozila s manjom potrošnjom goriva i racionalizacija kod grijanja, proizvodnje itd.</p>
<p>Sada europske države pokušavaju kontroliranjem cijena energije smanjiti i zaustaviti inflaciju. Ali to su bezuspješno pokušavale sve socijalističke zemlje. Tu nema velikog prostora za bitne promjene, naravno ako se ne izmijeni u Europi uobičajeno veliko opterećivanje cijena goriva davanjima državi. Ali to onda mora napraviti cijelo okruženje kako bi se izbjegao »benzinski turizam«. radi velike razlike u cijenama goriva. Bez toga nam je jedino rješenje racionalizacija potrošnje energije.</p>
<p>• Što kaže Mol kao suvlasnik Ine na način određivanja cijena goriva?</p>
<p>- Oni se u to ne žele miješati. Najvažnije im je hoće li Ina ostvariti dogovorene poslovne ciljeve što ćemo, vjerujem, uspjeti bez obzira na teškoće. Osim toga, zainteresirani su za povećanje vlasničkog udjela u Ini. Da je na njihovom mjestu neka zapadna kompanija sigurno bi se više bunila jer su one navikle na druge načine određivanja cijena, dok je Mol u prošlosti prošao slične probleme. Zbog toga su, uostalom, prodali svoje poslovanje s plinom jer im država, kao i Ini, nije odobrila realne cijene.</p>
<p>• Kako komentirate Vladino odbijanje zahtjeva za poskupljenje plina?</p>
<p>- Vjerojatno ćemo predložiti Ministarstvu gospodarstva da zadržimo samo proizvodnju plina, a da netko drugi, npr. neka državna agencija, preuzme trgovinu plinom jer to Ini, uz ovakve cijene, donosi velike gubitke. Ta agencija može kupovati plin od nas i u inozemstvu i na temelju toga određivati cijenu. Već sada ne postoji nijedan razlog da Ina kupuje plin i prodaje ga HEP-u i kutinskoj Petrokemiji (na njih otpada polovica ukupne potrošnje) i na tome, zbog razlike u cijeni, mnogo gubi. Ima razloga jedino da prodajemo plin koji smo sami proizveli. Svi koji su se navikli da im Ina isporučuje nerealno jeftin plin morat će se toga odviknuti jer takva praksa u EU ne postoji. </p>
<p>• Prijete li problemi u opskrbi plinom ove zime, ako bude hladna kao prošla, kako upozoravaju stručnjaci?</p>
<p>- Mislim da će situacija ove zime biti slična kao prošle kada su nestašice plina osjetili samo HEP, Petrokemija i drugi veliki industrijski potrošači. Ta dva najveća potrošača morali bi sami osigurati dodatne količine plina na što po zakonu imaju pravo. Također bi si i veliki distributeri plina trebali osigurati dodatne količine plina za zimske špice potrošnje.</p>
<p>• Kada se može očekivati nastavak privatizacije Ine i po kojem modelu? </p>
<p>- O tome odlučuje Vlada kao većinski vlasnik. Još ne znamo hoće li se ići samo na prodaju 15 posto dionica na burzi ili postoji i mogućnost izravne pogodbe s Molom. Preporuku treba dati Vladin savjetnik za privatizaciju Ine čiji je izbor pri kraju. Ali po razvoju situacije nameće se zaključak da se druga faza privatizacije teško može završiti do kraja ove godine. </p>
<p>Jer prvo treba naći pravnog, financijskog i poslovnog savjetnika, izraditi prospekt tvrtke, novu procjenu vrijednosti Ine i dovršiti ostale pripreme, pa tek onda ići na burzu. Dobar model bio bi i zamjena dionica, o čemu se mogu dogovoriti vlasnici bilo koje naftne kompanije. U tom slučaju ne bi bilo očekivanog velikog prihoda za državni proračun, ali se dobiva indirektna vrijednost koja ubrzava rast. Molu je nakon privatizacije 1995. vrijednost porasla 20 puta. Inače, za trgovinu Ininim dionicama zainteresirana je i Newyorška burza, iako je realnije da se prodaju na Zagrebačkoj i još nekoj europskoj burzi.</p>
<p>• Dokle se stiglo s modernizacijom rafinerija?</p>
<p>- Pitanje je hoće li biti gotova u najavljenim rokovima (do 2009.) zbog problema koje stvara Zakon o javnoj nabavi. Tako je ovih dana poništen natječaj za gradnju postrojenja za odsumporavanje goriva u sisačkoj Rafineriji. Prvo je cijela procedura u vezi s tim natječajem trajala osam mjeseci, pa se dugo rješavala žalba, a sada moramo sve ispočetka. Pitanje je kako u takvim uvjetima, dok svi misle da izuzimanje iz tog zakona podrazumijeva korupciju, ostvariti najavljene rokove. Za gradnju obične benzinske crpke nam na proceduru često ode cijela godina. Sada u Sisku imamo apsurd da sud kažnjava direktora rafinerije zbog onečišćenja zraka i čak traži zatvaranje rafinerije, a Zakon o javnim nabavama nam onemogućava ubrzanu gradnju postrojenja kojim bi se to onečišćenje uklonilo. </p>
<p>Vrijednost Ine od 3,5 do četiri milijarde dolara</p>
<p>• Kolika je sada vrijednost Ine? Nedavno je samo s rezultatima revizije zaliha nafte i plina povećana za milijardu dolara.</p>
<p>- Očekujem da će nova procjena prije nastavka privatizacije utvrditi vrijednost od najmanje 3,5 do četiri milijarde dolara. Naime, uskoro ćemo prijaviti još neka otkrića u Siriji, započela je modernizacija rafinerija, čime će se znatno poboljšati kvaliteta goriva itd.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Suludi potez ekstremista</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Eksplozija u britanskom veleposlanstvu u Zagrebu samo je jedan u nizu suludih poteza ekstremista koji svijet žele pretvoriti u bojno polje u kojem bi mržnja zamijenila razum. Posljedice na sreću nisu bile kobne, ali Zagreb s indignacijom i žaljenjem može ustvrditi da su na udaru bili Britanci, provjereni i bliski prijatelji Hrvatske.</p>
<p>Istraga će pokazati koje su motive imali počinitelji i je li to bio posljednji očajnički čin onih koji Hrvatsku žele vidjeti izvan Europe. Pregovori su na pragu, Britanija predsjeda Unijom i možda je to u suludim glavama onih koji su smislili ovaj napad na veleposlanstvo trebala biti poruka da je Hrvatska nesigurna zemlja koja ne zavrjeđuje pregovore.</p>
<p>Ako je to kojim slučajem tako, a sam premijer Sanader nije isključio tu mogućnost, onda oni u čijoj je radionici i smišljen taj teroristički čin trebaju znati da je proces približavanja Hrvatske Europi nezaustavljiv. U tom su slučaju izabrali i pogrešnu metu, britansko veleposlanstvo, diplomatsku misiju države koju Hrvatska izuzetno cijeni i koja za vrijeme predsjedanja ulaže velike napore da Hrvatskoj otvori put u Europu. Britance i Hrvate veže dugogodišnje prijateljstvo i poštovanje te ovakav bezuman napad ništa od toga ne može pokvariti.</p>
<p>Hrvatska je ponajprije zahvalna Britancima na potpori koju joj pružaju posljednjih mjeseci, posebice nakon preuzimanja predsjedanja Unijom. London dobro zna da je Hrvatska krenula u hrabru bitku za europske standarde i u tome Zagreb svesrdno pomaže. Nikakav čin terorizma to ne može niti će promijeniti.</p>
<p>Eksplozija u Zagrebu, bez obzira o kakvim je motivima riječ, dokaz je da ni Hrvatska nije pošteđena prijetnji i akcija terorista. Živimo u nemirnom svijetu i tu sudbinu zajednički dijeli i moćna Britanija i mala Hrvatska. Ipak, pokazali smo, a to ćemo pokazati i sada, da je Hrvatska sposobna boriti se protiv terorizma svim sredstvima. Kao, uostalom, i svaka europska država.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Odzvonilo zlostavljačima</p>
<p>BRANKA VALENTIĆ</p>
<p>Protokol o postupanju u slučajevima obiteljskog nasilja, koji je Vlada prihvatila prošli tjedan, napokon bi mogao stati na put divljanju domaćih nasilnika. U pravnom smislu, Protokol ne donosi ništa spektakularno novo, no upravo bi njegovo prihvaćanje moglo označiti znatno teže dane za zlostavljače. Naime, taj se dokument naslanja na zakone koji već postoje, ali nalaže žurno postupanje svih nadležnih za nasilje i, što je još važnije, njihovu odgovornost. </p>
<p>Drugim riječima, nakon donošenja Protokola, više se ne bi smjeli događati slučajevi poput trostrukog ubojstva u Petrinji jer policija nasilniku nije na vrijeme oduzela oružje, ni oni poput ubojstva mlade Zagrepčanke jer je istražni sudac pustio nasilnog muža a da o tome nije obavijestio žrtvu, ni tragična priča iz zagrebačkog općinskog suda gdje je nasilnik u sudnici mahnitao ubijajući sve pred sobom. </p>
<p>Ravnatelji škola i liječnici više neće moći reći kako nisu bili sigurni da netko zlostavlja neko dijete, pa to nikome nisu prijavili. Policajci više neće moći odmahnuti rukom na panični poziv neke žene u gluho doba noći, niti će se pred zatvorenim vratima stana iz kojeg je pozvano upomoć moći okrenuti na peti i vratiti u mir policijske postaje...</p>
<p>Suci će se nasiljem morati baviti u žurnim postupcima i izvaditi sve prekršajne, a posebice kaznene prijave iz svojih ladica, a centri za socijalnu skrb morat će svoj dio posla, bez obzira na to što im nedostaje djelatnika, obavljati znatno odgovornije nego dosad.</p>
<p>Protokol o postupanju u slučajevima nasilja, dakako, ne može jamčiti da će nasilje posve nestati, no čini se, može obećati da će ga ubuduće tolerirati sve manji broj institucija i građana.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Što ne vidi oporba, vidi Washington</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Gotovo istodobno dok su hrvatski oporbeni prvaci sasuli drvlje i kamenje na hrvatsku vladu zamjerajući joj sve i svašta, komplimenti su došli iz Washingtona. State Department pohvalio je reforme koje je poduzeo premijer Ivo Sanader, ocjenjujući da je učinjen znatan napredak u demokratskim, ekonomskim i sigurnosnim reformama.</p>
<p>I dok čelnik stranke koji ima premijerske ambicije, bivši ministar Vlade u čije vrijeme nije bilo govora o ekonomskom rastu, uzbuđeno vuče neke brojke koje bi trebale pokazati stagnaciju Hrvatske, State Department Hrvatskoj i sadašnjoj vladi odaje priznanje na gospodarskim i socijalnim reformama, ističući makroekonomsku stabilnost i solidan ekonomski rast.</p>
<p>Priznanje Vladi na provođenju reformi tako je u posljednje vrijeme došlo i od MMF-a i od State Departmenta, a i Svjetska banka je korigirala stavove koji su bili izrečeni na osnovi nepotpunih i starih informacija. Sve se to događa na polovici mandata sadašnje vlade, što je posebno dobro jer ima još dosta vremena da se započeti posao dovrši.</p>
<p>Na to ukazuje i Washington, tvrdeći da su pred Hrvatskom značajni izazovi i daljnja demokratska tranzicija. Uostalom, toga je svjestan i sam premijer, ali je neobično važno da su reformski potezi primijećeni i dobro ocijenjeni. To će umnogočemu pomoći Hrvatskoj na njezinu putu u Europu, a sve je očitije da se i transformacija Oružanih snaga dobro razvija, što otvara i NATO-ova vrata.</p>
<p>Komplimenti stižu i za HDZ, koji je prošao put demokratizacije i koji je sada ozbiljna stranka koju uvažavaju svi relevantni politički faktori u Europi i svijetu. Sumnji prema HDZ-u je bilo, to nije tajna, ali je Sanader povukao prave poteze i dokazao da ima snage voditi i modernu političku stranku i državu pred kojom su veliki izazovi.</p>
<p>Reforme koje se provode tek će dati rezultate, a osjetit će ih i hrvatski građani, prije svega kroz viši standard i bolje uvjete života i rada. Nitko se ne zavarava da je pred Hrvatskom lagan put, trebat će još mnogo političke hrabrosti i napora da se tranzicija izvede do kraja. Uostalom, početak pregovora s Europskom unijom bit će nova prigoda da se primijene svi europski standardi, za što se Hrvatska bezrezervno opredijelila.</p>
<p>Razumijevanje i podrška Amerikanaca i te kako su dobrodošli. Uostalom, dio je hrvatskog mentaliteta da se u samoj Hrvatskoj zasluge teško priznaju, a kritike lako izriču. Očito, ono što ne vidi oporba vidi najmoćnija sila svijeta.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Oživjela e-Hrvatska</p>
<p>Kad se u informatičku »revoluciju« uključe i javna poduzeća, javnost će moći biti potpuno zadovoljna. Ostvarenje projekta e-Hrvatske je nacionalni interes. Bez njega zemlja gubi kompatibilnost s Europom, a građani pravo na učinkovitu državnu upravu. Koraci kojima smo svjedoci ukazuju da se, u pogledu informatizacije zemlje, Hrvatska poprilično pokrenula</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>U Hrvatskoj se, osobito u njezinoj državnoj upravi, dogodila informatička revolucija. Nakon godina čekanja, posljednjih mjeseci ubrzano se otvaraju javni elektronički servisi koji građanima jamče <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i sigurnost u poduzetništvu, pristup zemljišnim sudskim registrima, te uvid u stanje sudskih procesa. Uz to, državne institucije sve su prisutnije na Internetu, gdje, za razliku od prijašnjeg deklarativnog pristupa, interaktivno komuniciraju s građanima. Zamisao o e-Hrvatskoj, koju je Vlada iznijela kao svoj strateški cilj na početku mandata, dobila je svoj zaokruženi oblik.</p>
<p>Danas korisnici Interneta - a u Hrvatskoj ih je više od milijuna - mogu mnoštvo za posao i svakodnevni život potrebnih informacija dobiti koristeći računalo. Pritom mislimo na informacije koje pružaju tijela državne uprave i sudovi.</p>
<p>Posljednja novost, koja je do prije nekoliko mjeseci u našim prilikama smatrana »znanstvenom fantastikom«, ubrzanje je sudske procedure, te mogućnost praćenja tijeka sudbene procedure na Internetu. Ministarstvo pravosuđa organiziralo je servis - koji će do kraja godine proraditi u četiri najveća suda u zemlji - s pomoću kojeg putem Interneta, u svako doba, možete vidjeti u kakvom je statusu vaša tužba ili žalba, odnosno proces u kojem sudjelujete. Za sporo, opterećeno i zagušeno hrvatsko sudstvo, gdje se na ročišta za najjednostavnije sporove čeka godinama, ta je vijest ravna senzaciji.</p>
<p> Najvažnija karakteristika tog »sustava za upravljanje sudskim predmetima« možda i nije internetizacija rada sudova, nego povećanje brzine i efikasnosti njihova rada. Ali, činjenica da će »sve biti na Internetu« pred očima javnosti ostavlja snažan dojam.</p>
<p>Drugi važan projekt koji je oživio e-Hrvatsku svakako je digitalizacija gruntovnica, odnosno zemljišnih knjiga, koje su dosad bile dostupne jedino u prašnjavim i uvijek zatrpanim zemljišnim odjelima općinskih sudova. Iako je od uvođenja e-gruntovnica u korištenje putem Interneta prošlo tek nekoliko mjeseci, već je jasno da je riječ o golemom koraku u borbi protiv birokracije, ali i korupcije. Danas više nije potrebno po nekoliko godina - kao što je bilo u Zagrebu - čekati da se provjeri neki vlasnički list ili parcela. Sve je dostupno s nekoliko poteza računalnim mišem. Sve to smanjuje mogućnost »muljanja« sa stanovima i zemljištima, ali i pojednostavljuje njihovu kupnju ili prodaju. Kad izdavanje ovjerenih dokumenata o vlasništvu - koji su sada u elektroničkom obliku široko dostupni - preuzmu javni bilježnici, što je predviđeno, građani će doista lakše disati. Projekt e-gruntovnica, kojim se pokazuje kako državna uprava, ako investira novac poreznih obveznika u pravom smjeru, može načiniti pravi potez u korist građana, nije najveći i najvažniji u pokretanju informatičke revolucije u javnim službama. Nesumnjivo najvažnijim projektom u razvoju e-Hrvatske, naime, možemo proglasiti brzu i pojednostavljenu proceduru osnivanja poduzeća i obrta - Hitro.hr. </p>
<p>Hitro.hr jednostavan je postupak registracije poduzeća i obrta, tijekom kojeg treba, uz potrebne dokumente, tri puta otići na šalter Fine te jednom u poreznu upravu ili kod javnog bilježnika. Cijeli postupak zasnovan je na radu računalne mreže tijela državne uprave koja korisnicima štedi »šetnju« od šaltera do šaltera, namjeravaju li osnovati d.o.o. ili obrt. Jasno je da je riječ o velikom ubrzanju za poslovni svijet te uklanjanju barijere činovnika na putu prema brzom poslovanju. Dakle, ostvarena su tri značajna projekta u planu razvitka e-Hrvatske. Ali, to nije sve - Državni ured za e-Hrvatsku planirao je načiniti još nekoliko značajnih koraka u informatizaciji i internetizaciji društva.</p>
<p>Tu spada i informatizacija školstva te pokretanje široke palete mogućnosti on-line obrazovanja. Putem Interneta zainteresirani bi se mogli uključiti u razne obrazovne programe te se kontinuirano obrazovati od kuće ili s radnog mjesta. On-line komunikaciju s građanima imat će i zdravstvene ustanove. Komunikacija tijela javne uprave i pravosuđa s građanima moći će se, prema ovom planu, skoro u cijelosti ostvarivati putem Interneta.</p>
<p>Provoditelji programa e-Hrvatske, predviđaju i pomoć razvitku domaće informacijske industrije. Mladim poduzetnicima u sferi informatike ponudit će se, dvogodišnji besplatni najam prostora i opreme kako bi pokrenuli biznis. Ostvare li se te najave, Sanaderova vlada ostat će zapamćena kao istinski provoditelj zamisli o pretvaranju Hrvatske u moderno informatičko društvo, u kojem je javna uprava moderni, elektronski servis na usluzi građanima. Takvo je obećanje dala i prethodna vlada Ivice Račana, no njezini su informatički dosezi bili skromni. Točnije, osim kupnje softvera od Microsofta, čime je teško opterećen proračun, tadašnji ured za informatizaciju nije donio nikakve odluke koje bi donijele korist građanima.</p>
<p>Naravno, potrebno je još mnogo načiniti da Lijepa naša postane informatički »pismena« kao stare članice EU-a. Ali možemo reći da je posljednjim reformama već postala regionalni lider. Kad se u informatičku »revoluciju« uključe i javna poduzeća, poput Hrvatske pošte ili Hrvatske elektroprivrede, javnost će moći biti u potpunosti zadovoljna. Ostvarenje projekta e-Hrvatske je nacionalni interes. Bez njega zemlja gubi kompatibilnost s Europom, a građani pravo na učinkovitu državnu upravu. Koraci kojima smo svjedoci proteklih mjeseci ukazuju da se, u pogledu informatizacije zemlje, Hrvatska poprilično pokrenula.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Arbitraža kao opasnost </p>
<p>Slovenija je spor o razgraničenju teritorijalnog mora s Hrvatskom vješto izuzela od mogućnosti obaveznog pravnog rješavanja prema Konvenciji UN-a o pravu mora</p>
<p>DAVOR VIDAS </p>
<p>Već je dulje vrijeme evidentno da se petnaestogodišnji spor o razgraničenju teritorijalnog mora između Hrvatske i Slovenije ne može više riješiti dogovorom dviju strana. Taj je spor odavno prerastao svoje stvarne razmjere, te ušao u sferu iracionalnoga i emocionalnoga, postavši tako idealno sredstvo političke manipulacije do gotovo banalnih razmjera. U takvoj situaciji bilo kakvo dogovorno političko rješenje spora bar će jedna strana, a po svoj prilici obje, protumačiti na svoju štetu. </p>
<p>No, spor i nije prvenstveno politički, on je u svojoj biti pravni. Srž problema je u tome što svaka strana tumači međunarodno pravo na drugačiji način, i u tome se, iz godine u godinu, one sve više i više udaljuju. A pri tome povuku i poneki potez koji ih, u najmanju ruku, odvede u visoke sfere apstrakcije, poput nedavne slovenske ideje o protezanju nekoga njena pojasa ili zone duboko pred hrvatskom obalom Istre.</p>
<p>Reagirajući na to, Hrvatska je politika artikulirala ono što je već odavno jasno: »Vrijeme je za arbitražu«. Koliko god ta tvrdnja bila načelno točna, nju treba objasniti. </p>
<p>Kao prvo, hrvatski bi političari, koji pod kolokvijalnim izrazom »arbitraža« valjda misle na rješavanje spora pred međunarodnim pravosuđem, trebali činiti jasniju distinkciju. Dok su u terminologiji nogometnih komentatora »arbitar« i »sudac« jedno te isto, u međunarodnom su pravu razlike između arbitraže i suda velike. Hrvatska je, deklaracijom pri Tajništvu UN-a u studenom 1999. za sve vrste sporova o moru pristala na nadležnost Međunarodnog suda za pravo mora u Hamburgu i Međunarodnog suda u Haagu. Toga bi hrvatska politika trebala biti svjesna u svojoj retorici. </p>
<p>U slovenskoj se javnosti, s druge strane, pojavljuju mišljenja kako Hrvatska, iznošenjem prijedloga o »arbitraži«, dovodi Sloveniju u opasan položaj, u kojem bi ova prihvativši takvo što zabila politički autogol. </p>
<p>Vodeći su slovenski političari nedavno izjavili kako se »Slovenija arbitraže ne boji« i od nje ne bježi. No, uz to se uvijek dodaje neki »ali«. Tako se, npr. upozorava da se radi o dugotrajnom postupku sporazumijevanja prije same arbitraže. Dakako, prvo treba dogovoriti sastav arbitražnog vijeća, pa proceduralna pravila, itd. – što sve može gotovo beskrajno otegnuti pristupanje rješavanju samog spora. Tih mogućnosti odugovlačenja ipak nema ako se spor podnosi na rješavanje međunarodnom sudu, bilo u Haagu ili Hamburgu. Sastav tih sudova je stalan, proceduralna pravila su propisana, a kvalitetna primjena prava na rješavanje spora zajamčena. </p>
<p>Postoji, međutim, jedan »ali« što ga slovenski političari redovno prešućuju. No, taj je »ali« nesporna činjenica, a ne politička fraza. Naime, Slovenija je prije četiri godine, točnije 11. listopada 2001. uz Konvenciju UN-a o pravu mora položila pri </p>
<p>Tajništvu UN-a dvije deklaracije. Prvom je deklaracijom načelno pristala samo na nadležnost arbitraže, i time zapravo izuzela sve sporove iz nadležnosti međunarodnih sudova u Haagu i Hamburgu.</p>
<p> Uz to je, drugom deklaracijom, Slovenija iz nadležnosti te arbitraže izuzela više kategorija sporova, uključujući one o razgraničenju na moru. Drugim riječima, Sloveniji se može staviti »soli na rep«. Ona je spor o razgraničenju teritorijalnog mora s Hrvatskom vješto izuzela od mogućnosti obaveznog pravnog rješavanja prema Konvenciji UN-a o pravu mora. Slovenija je time, dakako, samo iskoristila mogućnosti prema toj Konvenciji. </p>
<p>No, dok god ne ukloni tu zapreku pravosudnom rješenju spora, ostaje sumnja gleda li Slovenija na primjenu prava doista kao na opasnost. Pri tome joj neće pomoći često zastupano stajalište prema kojem bi Slovenija »pravično razgraničenje« s Hrvatskom trebala utjerivati kroz pregovore Hrvatske za pristupanje EU-u. To stajalište zapravo izražava negaciju jednog od osnovnih načela Unije: vladavinu prava. Jer Slovenija ne može dokazati svoje pravo političkim pritiskom – pravo se dokazuje pred sudom. A tu je, čini se, može dovesti samo »savjet« EU-a. </p>
<p>Autor je doktor pravnih znanosti.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Neprimjerena mjesta za grb </p>
<p>Snagatori koji se kočopere pod hrvatskim državnim plaštom podcjenjuju i zloupotrebljavaju državne simbole, u ovom slučaju osnovnu podlogu hrvatskoga nacionalnoga grba</p>
<p>JUST IVETAC</p>
<p>Nakon suludog i tužnog događaja na Malti bilo je žalosno, gotovo mučno gledati na televizijskom ekranu naše »navijače« odjevene većim dijelom u prepoznatljive kockaste dresove kako ih, vezane lisičinama, privode domaći policajci.Razbijački izgredi na nogometnom igralištu u La Valletti jest vrhunac u seriji pravih tajfunskih pohoda hrvatskih »navijača« u inozemstvu, mimikriziranim crveno-kockastim znakovljem. Pored većine dobronamjernih navijača, bahati snagatori koji se kočopere pod hrvatskim državnim plaštom jesu prava pošast – oni, zapravo, podcjenjuju i zloupotrebljavaju državne simbole, u ovom slučaju osnovnu podlogu hrvatskoga nacionalnoga grba.</p>
<p> Jer, hrvatskom grbu nije mjesto u navijačkim tučnjavama i sličnim gungulama. Najmanje u lisičinama policajaca koji, inače, s pravom štite dobronamjerne navijače od »gostujućih« nasilnika.</p>
<p>S hrvatskim državnim grbom se, na žalost (namjerno ili nenamjerno), sveudilj manipulira, kao što je to nekad bio slučaj i s crvenom zvijezdom. Naš službeni nacionalni simbol nalazimo, primjerice, u nekim opskurnim, zadimljenim gostionicama, pa čak u predsobljima zahoda. Hrvatski grb utisnut je, te izložen prašini i blatu, na registarskim tablicama svih naših motornih vozila, od traktora do limuzine. Zar našem domoljubnom simbolu, kao i državnoj/nacionalnoj trobojnici, ne bi bila podobnija neka »pristojnija« mjesta, kao što je to slučaj u većini drugih zemalja.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Pule.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Umjesto »srozavanja« teatru stižu nagrade </p>
<p>U Vjesniku od 15. rujna objavljen je članak novinarke Karmen Gumbas »Favorita nema, traži se program« (rubrika Kultura, str. 43.). Navod, na početku članka, da je 2. travnja ove godine objavljen prvi natječaj za ravnatelja HNK u Varaždinu nije točan: prvi natječaj objavljen je još 20. siječnja 2004., a 2. travnja ove godine objavljen je drugi natječaj, pa je u slijedu toga, natječaj objavljen 14. rujna ove godine treći, nakon što na prva dva natječaja nije, od ukupno desetak kandidata, nitko izabran. Toliko o tome, ne radi cjepidlačenja, nego da se zna koliko je vremena, natječaja, onda i kandidata, potrebno da se u Varaždinu izabere ravnatelj kazališta. Sve to vrijeme, gotovo godinu i pol dana, obnašam dužnost v.d. ravnatelja. Novinarka prenosi da mnogi drže kako sam upravo ja (naime, v.d. ravnatelja) doveo do srozavanja varaždinskog teatra. No, u posljednje otprilike dvije godine, od kojih sam godinu i pol u nezavidnoj ulozi v.d. ravnatelja, uspio sam »srozati« teatar tako što smo ostvarili barem pet iznadprosječnih predstava (od »Kokoši« N. Koljade, »Sna ivanjske noći« W. Shakespearea, »Klaonice« S. Mrozeka, Sofoklova »Edipa« do netom izvedene »Prosjačke opere« Brecht/Weilla). Da nije riječ o samohvali, svjedoče nagrade na dva Festivala glumca, sudjelovanje po pozivu na Međunarodnom festivalu antičke drame u Makedoniji, poziv na skore Gavelline večeri s predstavom »Prosjačka opera«, kazališne kritike i kritika publike – u Varaždinu i na gostovanju.</p>
<p>Za prigovor novinarke o zapuštenosti kazališne zgrade u Varaždinu, kazališni ravnatelj – posljednja je adresa. Ne stoji također ni prigovor da su u prošloj sezoni bile samo tri premijere, u propagandi kazališta može se dobiti izvještaj o sezoni 2004/2005., sa svim mogućim podatcima, pa i o broju premijera.</p>
<p>Poslije petnaest godina ravnateljstva varaždinskim kazalištem i u mojem slučaju ponavlja se žalosni hrvatski običaj da se ubija – mrtvi magarac. </p>
<p>MARIJAN VARJAČIĆ,V.D. RAVNATELJA HNK U VARAŽDINU</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Hvala na kvalitetnom pedagoškom radu </p>
<p>Nakon što se moje treće dijete upisalo u srednju školu, željela bih javno zahvaliti učiteljicama i nastavnicima Osnovne škole Antuna Augustinčića na njihovu nesebičnom zalaganju, iznimno kvalitetnom pedagoškom radu i izvanrednoj suradnji u odgoju i obrazovanju moje troje djece.</p>
<p>Stekla su dobro predznanje koje im je znatno olakšalo prelazak u gimnazijske školske klupe. Plod je to dugogodišnjeg samozatajnog rada iskusnih prosvjetara svjesnih svoje odgovorne uloge u formiranju mladog čovjeka. Svako je dijete od njih ponijelo u srcu uspomenu na svoju učiteljicu i, ovisno o sklonostima i sposobnostima, svoje najdraže nastavnike te njihov pristup predmetima koje predaju, što će vjerojatno označiti njihov cijeli život.</p>
<p>U tih zajedničkih četrnaest godina stekla sam dojam da u Školi vlada zdravo i konstruktivno ozračje, da je nastavni rad na zavidnoj razini i da između učenika i nastavnika postoji međusobno poštovanje, razumijevanje i povjerenje.</p>
<p> Povratne informacije o svojoj djeci koje sam dobivala od nastavnika u otvorenim razgovorima bili su mi dragocjeni putokaz kamo ih usmjeriti i na što posebno svratiti pozornost u njihovu odgoju.Želim svim zaposlenicima u »Augustinčiću« da ustraju u svojim naporima i zadrže visoke kriterije, koji se mogu dosegnuti samo dugoročnim, kvalitetnim i stručnim radom.</p>
<p>ANKA KESERZAPREŠIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Taksijem jeftinije i brže !?</p>
<p>Taksisti smatraju da će imati više posla nego do sada</p>
<p>Od ponedjeljka svi taksisti u Zagrebu smiju voziti i po pješačkoj zoni, osim po Trgu bana Jelačića. Neki, koji su dobili dozvole ranije, mogli su voziti već od petka uvečer. Iako su, naime, ploče »Osim taksija« na prometnim znakovima trebale biti postavljene još početkom prošlog tjedna, to se dogodilo tek u petak navečer, a od ponedjeljka i svi taksisti imaju dozvolu za ulazak u pješačku zonu. </p>
<p>»Sad je sve označeno i svi su krenuli«, rekao je Juraj Šnidarić, predsjednik Udruženja Radio taksi Zagreb. Dodaje kako se nada da će se rezultati te mjere i njezino funkcioniranje vidjeti već za tjedan dana.</p>
<p>Taksisti su dobili zeleno svjetlo za vožnju po Jurišićevoj i Draškovićevoj između Branimirove i Vlaške te Vlaškom desno iz Draškovićeve. Smiju i Radićevom do Krvavog mosta, Ilicom od Iličkog placa do Mesničke te po žutim trakama Šubićeve ulice.</p>
<p>Zagrebački taksist ne kriju zadovoljstvo ovom dozvolom. »Odličan potez i oduševljen sam što nam je konačno dopuštena vožnja u pješačkim zonama«, rekao je taksist Miljenko Šimunjak. Taksisti smatraju da će ovim potezom imati više posla nego do sada, te da je to korisno i za taksiste i za njihove mušterije. »Dosad su mnoge stranke odustajale od vožnje kad su shvatile da i mi moramo, umjesto da nastave Draškovićevom ravno, skrenuti desno, u gužvu Smičiklasove«, kaže Šimunjak. Dodaje kako će sada stranke sigurno razmišljati drugačije jer, »em što ćemo ih mi brže dovesti na željeno odredište, em će im vožnja biti jeftinija«. </p>
<p>Uz to, i sebe će manje voziti. »A kad smo prazni, vožnjom po pješačkim zonama brže ćemo stizati do taksi stajališta i do novog odredišta. Da i ne govorim o uštedi benzina«, kaže Šimunjak.</p>
<p>Zagrebački taksisti žale jedino što im nije odobren dolazak i do Hotela Dubrovnik, pogotovo kada prevoze strance. »Mi i dalje ne smijemo voziti do Hotela Dubrovnik i preko Jelačićeva Trga, dok stanari koji žive u pješačkoj zoni smiju. To je nelogično budući da su oni amateri a mi profesionalci«, rekao je Milan Hlaić, taksist s taksi stajališta u Gajevoj. Njegov kolega Vlado Bastajić slaže se s njim: »Po kiši i ružnom vremenu morali bi mušterije, koje idu do Hotela Dubrovnik, praktički izbaciti na uglu Gajeve i Tesline, a to nije u redu«. </p>
<p>»Problem je i kad mušterija odsjeda u Hotelu Dubrovnik a ima puno prtljage. Onda prtljagu moramo ili nositi ili je odvesti do hotela. No to nas košta 550 kuna kazne – 350 kuna zato što nismo poštovali znak za obavezan smjer desno i još 200 kuna zato što smo ušli u pješačku zonu«, objašnjava Ivica Globočki. </p>
<p> No, dolazak taksija do Hotela Dubrovnik nije odobren jer policija i Grad procjenjuju da je tamo previše pješaka te da bi taksiji za njih predstavljali opasnost. </p>
<p>Martina PaučekBojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Roštiljaju na igralištu </p>
<p>Ravnatelj OŠ Petar Zrinski kaže kako bi u svojoj školi, radi zaštite djece i školskog objekta, želio uvesti videonadzor </p>
<p>S početkom školske godine većina je osnovnih škola krenula u novu bitku s dotrajalošću školskih igrališta i vandalizmom. U dva ljetna mjeseca u zagrebačkim je školama vandalizam pruzročio štetu od 100 tisuća kuna. </p>
<p> Pri opremanju igrališta gradskim školama pomaže Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, ali svoje potrebe škole uglavnom ostvaruju kroz suradnju s vijećima gradskih četvrti. Tako je jedan od pozitivnijih primjera četvrt Trešnjevka-jug. Planom komunalnih akcija u ovoj četvrti za 2005. godinu predviđeno je izdvajanje 350 tisuća kuna za opremanje školskih igrališta triju škola. U jednoj od tih škola, OŠ Bartola Kašića, svi radovi koštat će 265 tisuća kuna, a dosad su već postavljeni novi golovi, koševi, sigurnosne ograde. Ravnatelj škole, Alen Matušek, kaže kako se škole uglavnom, osim s vandalizmom, bore i s dotrajalošću igrališta, od asfalta do rekvizita na njemu, jer je igralište, osim za djecu, čitave godine dostupno svim građanima. </p>
<p>Tako su, primjerice, u OŠ Dobriše Cesarića igralište i okoliš škole poprilično uništeni jer je sve staro koliko i škola, više od 40 godina. Igralište nikad nije potpuno obnovljeno već je godinama pomalo popravljano. »Pomagala na igralištu dotrajala su, djeca se igraju na golom, ispucalom asfaltu, atletska staza potpuno je zarasla«, kaže ravnateljica škole Gordana Fileš i dodaje kako škola već dvije godine traži potporu Grada i trenutno se pregovara s njim. </p>
<p> Domari većine osnovnih škola, koji imaju najbolji uvid u stanje objekata, smatraju da se u škole ulaže premalo pa se kroz cijelu godinu bore s prokišnjavanjem krovova, dotrajalim prozorima i prastarim rekvizitima u školskim dvorištima. </p>
<p>»Za opremanje škola sportskom opremom i rekvizitima u 2005. godini Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport izdvojio je dosad ukupno 412.330,62 kune«, kaže Ivica Lazanja iz toga ureda. U programu obnove našla se i OŠ Petra Zrinskog, koja je dobila oko 14 tisuća kuna za opremanje igrališta rekvizitima. »Mi smo taj novac već iskoristili i postavili smo rukometne golove, koševe i mrežice«, rekao je ravnatelj škole Krešimir Mihajlović i dodao kako je već sada jedna mrežica ukradena te kako škola vrlo često ima problema s vandalizmom. Prije nekoliko tjedana, primjerice, vandali su, prema riječima ravnatelja, donijeli vlastite ljestve i sve svjetiljke na igralištu obojali u crveno i crno. Bilo je i slučajeva da se na sred školskog igrališta pekao roštilj i tako uništio asfalt. </p>
<p>Neke osnovne škole i nekoliko puta godišnje popravljaju igralište i postavljaju nove sprave kako bi se djeca mogla njima služiti, što znači izdvajanje na desetke tisuća kuna godišnje. Ravnatelj OŠ Petra Zrinskog kaže kako bi u svojoj školi, upravo radi zaštite djece i školskog objekta, želio uvesti videonadzor nad prostorima škole. </p>
<p>Neke pak škole, kao što je OŠ Malešnica, svijetli su primjeri u gradu. Ravnatelj škole, Božo Šarušić, kaže kako u njegovoj školi nema većeg devastiranja, sve je čitavo i u redu dočekalo novu školsku godinu.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Grijanje u bolnicama, vrtićima i školama</p>
<p>U ponedjeljak je počelo grijanje u zagrebačkim bolnicama, vrtićima, školama i domovima umirovljenika dok će oko 95 tisuća kućanstava koja se griju preko Toplane, grijanje dobiti do kraja tjedna.</p>
<p>U nekim se zgradama, naime, još uvijek pune toplinske instalacije.</p>
<p>»Kad dobijemo zahtjev predstavnika stanara zgrade, izdajemo nalog HEP-u i njegovi radnici dolaze napuniti instalacije. O punjenju su obaviještene i naše ekipe za hitne intervencije, tako da one odmah mogu reagirati ako se pojavi kvar«, kaže Stanislav Leskovar iz Gradskog stambenog i komunalnog gospodarstva.</p>
<p>Budući da se pogonska voda ne može pustiti cijeloj zgradi ako radovi traju u još nekom od stanova, tehnički rukovoditelj pogona Toplinske mreže HEP-a Robert Vuk poziva građane da radove završe što prije. Takvi su radovi trebali završiti još prije dva tjedna, no vlasnici stanova i upravitelji zgrada vjerojatno nisu računali da će početak sezone grijanja biti prije kraja rujna. </p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Za invalide 200 novih radnih mjesta </p>
<p>Pod pokroviteljstvom potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor , koja je ujedno i predsjednica Vladinog povjerenstva za osobe s invaliditetom, u ponedjeljak je u Hotelu Sheraton održna premijera dokumentarnog filma redatelja Vladimira Tadeja »Um iznad predrasuda«, koji govori o zapošljavanju osoba s invaliditetom. </p>
<p>U filmu je prikazana uspješnost osoba s invaliditetom na radnom mjestu. Mario Kečić, osoba s tjelesnim invaliditetom govorio je o svojem iskustvu na radu u Eurogol kladionici u kojoj radi kao informatičar. »Ravnopravan sam s ostalima, nitko me u poslu ne diskreditira i samim time osjećam se drugačije«, rekao je. Mario Trputec, osoba je s lakšom mentalnom retardacijom, radi kao portir i telefonist u Centru za rehabilitaciju Zagreb u Sloboštini. </p>
<p>Snježana Vučič slijepa je, a od telefonistice na Carinarnici Zagreb napredovala je do stručne službe u Gradskoj skupštini gdje piše fonograme. Zapisnik piše uz pomoć računala koje ima govornu jedinicu. </p>
<p>Zvonimir Šostar, pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, rekao je nakon premijere da se broj nezaposlenih invalida, kojih u Zagrebu ima 2050, ne smanjuje.</p>
<p>Od svih županija u Hrvatskoj jedino je Zagreb krenuo u zapošljavanje osoba s invaliditetom. Do sada je zaposleno 14 slijepih telefonista, a u trgovačkim društvima još 600 osoba s invaliditetom. Grad planira otvaranje 200 novih radnih mjesta kao i posebnog Odjela za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. U planu je izgradnja polivalentne sportske dvorane za osobe s invaliditetom kao i doma za invalide na Kajzerici. Osim toga obnovit će se URIHO, ustanova za profesionalnu rehabilitaciju. </p>
<p>»Osobe s invaliditetom ne smiju biti nikakva socijalna </p>
<p>kategorija, naglasio je Zvonimir Šostar, »već osobe koje zaslužuju da im društvo prilikom zapošljavanja stvori odgovarajuće uvjete«. </p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Zagrepčankama sve zlato</p>
<p>Na Europskom prvenstvu mažoretkinja, održanom od 15. do 19. rujna u Cluj Napoci, u Rumunjskoj, Zagrebačke mažoretkinje osvojile su tri zlata – u kadetskom, juniorskom i seniorskom natjecanju, te ponovno stekle titulu europskih prvakinja. Ostale hrvatske predstavnice, Glinske banice, Osječke i Vukovarske mažoretkinje, osvojile su sve preostale nagrade pa je Hrvatska bila jedina država na pobjedničkom postolju. </p>
<p>U ponedjeljak su se vratila dva autobusa natjecateljki okićenih zlatom, i njihovih navijača, uglavnom roditelja.</p>
<p>»Uzbuđene smo ali i umorne. Prvi put nastupila sam kao predvodnica pa nisam mogla gledati druge djevojke, već su one gledale mene«, rekla je Katarina Zlatić, dvanaestogodišnja kadetkinja. Jednako uzbuđeni bili su i navijači i roditelji.</p>
<p>»Navijanje za mažoretkinje bolje je nego na nogometnim utakmicama jer nema svađa. Djevojke se već poznaju s prijašnjih natjecanja i međusobno se podupiru, a mi smo svi promukli od navijanja«, objasnila je majka juniorke Tihane, Milica Besek, koja već četiri godine bodri djevojke na natjecanjima.</p>
<p>Na prvenstvu u glavnom gradu Transilvanije sudjelovala su 52 sastava iz 10 europskih zemalja. Zagrebačkim mažoretkinjama ovo je drugo europsko zlato zaredom, a sveukupno šesto koje su osvojile. </p>
<p>»Uspjeh nije smio izostati jer smo 14 dana prije prvenstva imali tri treninga dnevno«, rekao je Alen Šćuric, direktor Zagrebačkih mažoretkinja. Djevojke, njih 54, natjecale su se u dva kruga – u paradnom defileu i koreografiji uz glazbu grupe Bonny M. U natjecanjima se podjednako ocjenjuje umjetnički dojam, odnosno koreografija, kao i tehnički dio i rad sa štapom.</p>
<p>Kristina Šober</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Pokrenuta kampanja »svačiji London«</p>
<p>U Londonu je u ponedjeljak pokrenuta nova turistička kampanja pod nazivom »Svačiji London« (»Everyone's London«). U sklopu kampanje posjetitelji najvećih gradskih atrakcija i povijesnih znamenitosti za jednu kartu dobivaju – dvije. Isto vrijedi i za putnike tzv. londonskoga oka, žičare u obliku autobusa koja »lebdi« nad gradom.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Bugarska policija zaplijenila nuklearni materijal</p>
<p>SOFIJA</p>
<p> – Bugarska je policija objavila da je u subotu uhitila četvoricu muškaraca koji su u Rumunjsku htjeli prokrijumčariti supstancu koja služi za izradu snažnog eksploziva. U njihovu je vozilu nađena torba s 3.4 kg hafnija, rijetkog metala koji se, zbog sposobnosti da upija neutrone, koristi u šipkama za kontrolu nuklearnih reaktora. U vojnoj industriji obično se koristi u nuklearnim podmornicama. Zaplijenjeni metal bio je čist »99,999 posto« i nikad nije korišten niti radiaktivan.</p>
<p>Ako se hafnij »bombardira« protonima velike energije, može izazvati razornu eksploziju, doduše, bez nuklearne reakcije, no zato više tisuća puta jaču od konvencionalnog kemijskog oružja. Štoviše, gram hafnija u teoriji ima energiju veću negoli 50 kg TNT-a. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Zbog ptičje gripe zatvorili ZOO</p>
<p>JAKARTA</p>
<p> – Indonezijska je vlada u ponedjeljak zatvorila Zoološki vrt Ragunan u Jakarti nakon što je otkriveno da je 19 ptica iz ZOO-a zaraženo ptičjom gripom. Ovaj će poveći ZOO biti zatvoren iduća tri tjedna, a u međuvremenu će biti pregledane sve ptice i svi djelatnici, a ZOO temeljito opran i očišćen.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Pronašli ecstasy u namještaju </p>
<p>CANBERRA</p>
<p> – Australske su vlasti otkrile oko 115.000 tableta ecstasya, skrivenih u namještaju u kontejneru poslanom iz Belgije. Plijen - droga, ne namještaj - vrijedan je 3,6 milijuna dolara. Ministar pravosuđa kazao je da su vlasti snimile kontejner rendgenom nakon anonimne dojave. Carinici su u namještaju izbušili manju rupu i lako našli drogu.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Vatikan savjetuje homoseksualcima da se ne zaređuju</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Vatikanska delegacija trenutno procjenjuje stanje u katoličkim sjemeništima u SAD. Istraga je pokazala da je najviše žrtava, od 1950. naovamo, bilo među muškim adolescentima. Nadglednik vizitacije nadbiskup Edwin O'Brien kazao je da je malo svećenika s homoseksualnim sklonostima koji su uspjeli ostati u celibatu, te da u okružju u kojem prevladavaju muškarci vlada golem pritisak na te osobe pa zato smatra da bi i za njih i Crkvu bilo bolje da se ne prijavljuju i primaju u sjemeništa, pa i ako su dugo godina u celibatu. [D.M.]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Pijavica kod Cavtata</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – Nevera koja je u ponedjeljak ujutro pogodila dubrovačko područje praćena jakim pljuskom i gromovima, izazvala je probleme u telefoniji i u radu brojnih bankomata. Malo poslije 9 sati na moru kod otočića Mrkane i Bobare u blizini Cavtata formirala se poveća pijavica koja se, usisavajući more, brzo kretala prema Dubrovniku. Zabrinuti ribari i vlasnici brodica iz gradskog su porta pozorno pratili kretanje »šijuna«, a olakšanje je nastalo kad je, približivši se hotelu »Belvedere«, »šijun« – nestao. [A. H.]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Tirol dobio prve »pivske kupelji«</p>
<p>INNSBRUCK</p>
<p> – Turisti u Tirolu, u dvorcu Starkenberg, mogu posjetiti prve pivske kupelji na svijetu. One će više služiti u zdravstvene svrhe, a manje za rekreaciju. Sedam je bazena napunjeno nusproizvodima piva, kvascem koji se taloži na dnu bačve, a pomaže u liječenju niza kožnih bolesti. Pivske kupelji u sklopu izložbe na 4000 »kvadrata«, nazvane su »Mit piva«. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Opsesivni skupljači ili promućurni poduzetnici </p>
<p>Dok većina političara i biznismena bez ikakva sustezanja u medijima predstavlja svoje raskošne vile, vrhunske automobile i skupocjene jahte, vlastite umjetničke kolekcije uglavnom - kriju! O njima su spremni govoriti samo najpoznatiji skupljači, poput Tomislava Klička, Veljka Martona i Marinka Sudca </p>
<p>Tko su najveći kolekcionari umjetnina u Hrvatskoj i koliko su vrijedne njihove kolekcije? Iako je pitanje na izgled jednostavno, odgovor je vrlo složen. Dok većina političara i biznismena bez ikakva ustezanja u medijima predstavlja svoje raskošne vile, vrhunske automobile i skupocjene jahte, vlastite umjetničke zbirke uglavnom kriju! O njima su spremni govoriti samo najpoznatiji skupljači, poput Tomislava Klička, Veljka Martona i Marinka Sudca. Većina tajanstvenost opravdava činjenicom da im napisi u novinama donose samo neugodnosti: na vrata im najprije pokucaju lopovi, a potom i policija. Osim toga, tvrde, uvijek se postavlja neugodno pitanje otkud im novac za kupovanje umjetnina. Pomalo sumnjamo u uvjerljivost tih argumenata, budući da se ekstravagantna vozila i plovila ne dijele besplatno, a za pretpostaviti je da ih ni kriminalci ne zaobilaze u širokom luku. </p>
<p>Prema listi koju je ovoga ljeta objavio ugledni američki časopis ARTnews, najveći svjetski kolekcionari umjetnina poslovni su ljudi, milijarderi koji od ulaganja u umjetnost ne očekuju zaradu. Bez mnogo razmišljanja kupuju remek-djela, izdvajajući vrtoglave svote novca za platna Picassa, Matissea, Pollocka, Cezannea, Van Gogha, Renoira, Rembrandta… </p>
<p>U vrhu liste najpoznatijih svjetskih kolekcionara našao se i Stephen Wynn, jedan od najuspješnijih hotelijera u Las Vegasu, vlasnik kompanije Mirage Resorts. On je u svibnju u njujorškoj aukcijskoj kući Sotheby anonimno kupio najskuplju sliku na svijetu, Picassova »Dječaka s lulom«. Nadmetanje je trajalo samo sedam minuta, a postignuti iznos od 104 milijuna dolara debelo je nadmašio dotad rekordnu cijenu »Portreta gospodina Gacheta« Vincenta Van Gogha. </p>
<p>Jesu li velike i vrijedne zbirke umjetnina plod opsesivne, neobuzdane želje za posjedovanjem ili je riječ o promućurnoj investiciji koja će ulagaču osigurati dobit? Ni tu odgovor nije jednoznačan. Iako ističe da kolekcionarstvo za njega nije poslovno ulaganje, već u prvom redu strast, poznati kolekcionar i poduzetnik Veljko Marton ne krije ugodnu simbiozu svijeta umjetnosti i gospodarstva. Njegova tvrtka Martimex vješto se koristi u marketinške svrhe prvim privatnim muzejom u Hrvatskoj, Muzejom Marton u Samoboru. </p>
<p>Picassova slika nije završila u Wynnovu domu, već u jednome od njegovih hotela, zajedno s platnima vrhunskih impresionista poput Van Gogha i Cezannea, kaže Veljko Marton, te ističe: Danas u Las Vegasu gotovo da nema mega hotela koji nema i mega muzej. Mnogo će ljudi doći u Wynnov hotel samo da bi vidjeli Picassovu sliku vrijednu 104 milijuna dolara. Smatram da moja kolekcija obilježava i moj biznis. Ako dva posto kupaca odluči kupovati kod mene zato što ulažem u umjetnost, taj broj nije zanemariv. </p>
<p>Kad početna zaljubljenost preraste u kolekcionarski zanos, najvažnije je da znate kamo idete, naglašava naš sugovornik. Ne možete danas biti kolekcionar »od starog Egipta do impresionista«, jer nećete imati ništa kvalitetno, zaključuje Marton.</p>
<p>To je bio jedan od razloga zašto se Marton specijalizirao za porculan Sevres, dajući zbirku na obradu najpoznatijem stručnjaku – Selmi Schwartz, kustosici zbirke Sevres obitelji Rothschild. </p>
<p>O vrijednosti zbirke Marton ne želi govoriti, jednako kao ni vlasnik zbirke Filip Trade Tomislav Kličko te Marinko Sudac, poznati trgovac umjetninama i vlasnik zbirke avangardne i konceptualne umjetnosti s područja bivše Jugoslavije. Broj umjetnina u njegovoj zbirci ništa ne znači, naglašava Sudac, jer nije riječ o klasičnim medijima. Kolekcionarstvo je za njega u prvom redu »bolest kojoj nema lijeka«, iako ne poriče da je nedvojbeno riječ o dobroj investiciji. </p>
<p>– Kad uđemo u Europsku uniju, moja će zbirka biti zanimljiva europskim, ali i svjetskim muzejima, priznaje Sudac, vlasnik velikog dijela ne samo hrvatske, nego i srpske avangardne, neoavangardne i konceptualne baštine. Ozbiljnije izložbe u Srbiji i Vojvodini ubuduće se neće moći raditi bez posudbe djela iz njegove zbirke, zbog čega su ga, pripovijeda, u srbijanskim medijima žestoko napali kao pljačkaša tamošnjega nacionalnoga blaga. Da ga ne bi optužili da razmišlja jugonostalgičarski, kaže kroz polušalu, cilj mu je kolekciju proširiti na regiju: Mađarsku, Rumunjsku, Albaniju… </p>
<p>Sudac nije samo vješto iskoristio inertnost muzejskih institucija kod naših susjeda, već i kroničnu uspavanost domaćih ustanova. Dok birokracija čeka dozvole, on s puno manjom količinom novca otkupljuje umjetnička djela. Nikad ih neće darovati Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu jer ga ta institucija, otvoreno priznaje, uopće ne zanima. No, Muzej suvremene umjetnosti morao bi obratiti pozornost na Sudca, jer taj kolekcionar, čini se, obavlja i njihov posao. Primjerice, u Varaždinu organizira retrospektivnu izložbu Aleksandra Srneca, a objavit će i monografiju poznatoga člana grupe Exat, što je MSU definitivno propustio. </p>
<p>Jelena Mandić-Mušćet</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Opus velike specifične težine</p>
<p>Desnica je autor jednoga od ključnih djela hrvatskoga književnog modernizma, romana »Proljeća Ivana Galeba«, zasnovanog na modernoj tehnici unutarnjeg monologa</p>
<p>Povjesničari književnosti pa i kritičari koji su pisali o Vladanu Desnici često su naglašavali činjenicu kako se on u književnosti pojavljuje relativno kasno, u zrelim godinama: prvu knjigu, roman »Zimsko ljetovanje« objavio je 1950., dakle s punih 45 godina, što je doista neuobičajena dob za književnog debitanta. </p>
<p>Međutim, u sljedećih desetak godina tiskat će niz djela kojima izbija u sam vrh naše književnosti; objavit će knjige novela »Olupine na suncu«, »Proljeće u Badrovcu«, »Tu, odmah pored nas«, »Fratar sa zelenom bradom«; zbirku pjesama »Slijepac na žalu«; esej »O pojmu 'tipa' i 'tipičnoga' i njihovoj neshodnosti na području estetike« te još jedan roman, »Proljeća Ivana Galeba«, neprijeporno jedan od najvažnijih hrvatskih romana uopće. Napisao je i scenarij za dugometražni igrani film »Koncert« te dramski tekst »Ljestve Jakovljeve«.</p>
<p> U desetak godina, u tim burnim pedesetima, on je iznimno plodan i agilan u književnom životu. Dobro ga prihvaćaju mladi pisci okupljeni oko »Krugova«; zasigurno u njemu prepoznaju intelektualca solidne građanske kulture, pisca koji zazire od ideološke instrumentalizacije književnosti. On je jedan od rijetkih »starih« koje će krugovaši prihvatiti kao saveznike u razbijanju stega normativne poetike socijalističkog realizma.</p>
<p> Uostalom, već je »Zimsko ljetovanje« izazvalo čuvare ideološke pravovjernosti. Smetalo ih je što se u Desničinu romanu ne razaznaje jasno koji su likovi nositelji progresivnih, revolucionarnih ideja, a koji predstavljaju retrogradne snage, što se u tom romanu o ratu jedva i spominju partizani, što se roman zasniva na sučeljenju građanske i ruralne vizure, pri čemu se romanska urbana vizura ne iskazuje moralno inferiornom.</p>
<p>Istodobno, ni ti ostrašćeni kritičari nisu mogli Desnici poreći književno umijeće: uvjerljiv je način kako on psihoportretira svoje karaktere, dojmljivo je kontrastiranje svjetova grada i sela, gipka i bogata njegova književna fraza. </p>
<p>Desnica je vrstan stilist, premda su oduvijek jezični puristi prigovarali njegovu neobaziranju na hrvatsko-srpske varijantne razlike. Ali upravo ta sloboda u biranju leksika i različitih izražajnih mogućnosti te vješta upotreba lokalnih govora lišavali su njegov stil ukočenosti; s jedne je strane njegov širok, raznovrstan izražajni repertoar govorio o zavidnoj jezičnoj kulturi obrazovana intelektualca i dobrog poznavatelja jezika, s druge strane poznavanje ruralnih govora i općenito govora donjih slojeva davalo je njegovu izrazu životnu autentičnost.</p>
<p> U svojim esejističkim opservacijama Desnica nije bio radikalan zagovornik modernizma. Međutim, upravo je on autor jednog od ključnih djela hrvatskoga književnog modernizma, romana »Proljeća Ivana Galeba«, zasnovanog na za pedesete godine iznimno modernoj tehnici unutarnjeg monologa, pripovijedanog iz vizure lika koji leži u bolnici i kroz čiju svijest struje brojni prizori iz njegova prethodnog života. To je roman modernistički disperziranog sižeja, s brojnim esejističkim digresijama u kojima lik kao svojevrsni piščev alter ego razmišlja o problemima umjetnosti i poziciji umjetnika u svijetu.</p>
<p> Dubok, misaon roman, bogate izražajne palete, roman umjetnika koji zazire od pomodnosti, ali zna u modernističkim postupcima probrati ono što je ponajbolje i ponajmanje izloženo pomodnom zastarijevanju, stvarajući kompleksan tekst koji će imati trajnu umjetničku vrijednost.</p>
<p> U Desničinoj novelistici mogu se pratiti dva tematska niza: jedan čine novele realističke fakture, vezane za dalmatinski ambijent; obično se radi o učmalim lokalnim sredinama, u kojima nema nikakvih velikih i važnih događanja; samo iskusno i osjetljivo oko pripovjedačevo prati mikrotektoniku zbivanja i vješto analizira karaktere, gradeći zanimljive priče iz naoko banalnih situacija. Ali ima u Desnice i niz priča kozmopolitskog ozračja, u kojima se bavi urbanim temama, ponekad se približava fantastici; u njihovu podtekstu prepoznajemo simbolička značenja, one nude mogućnost filozofijske interpretacije.</p>
<p> Iznimno književno aktivan u pedesetima, Desnica je u šezdesetima gotovo posve zašutio; osim jednoga dramskog teksta nije ništa značajnije publicirao. Cijeli njegov opus posmrtno je tiskan u četiri sveska, a svi su njegovi značajniji tekstovi nastali u praktično desetak godina intenzivnoga književnog rada. Uzroke činjenici da je Desnica ipak premalo napisao možemo tražiti i u brojnim sukobima koji su ponosnog i osjetljivog pisca zasigurno duboko deprimirali.</p>
<p> Doživljavao je brojna priznanja, ali i gruba osporavanja; njegov je fizički obračun s malicioznim Gustavom Krklecom postao već svojevrsnom književnom legendom. Ali u svojim »Zapisima o umjetnosti« iz 1952. Desnica kao da je ponajbolje opisao svoj književni kredo. Pod indikativnim podnaslovom »Pohvala lijenosti« on kaže: </p>
<p> »Ima pisaca koji pišu sveukupna djela i pisaca koji pišu odabrana djela. Jedni pišu lako i, dosljedno, rado – to su gotovo grafomani; u drugim akribija i sjećanje na s njom skopčane trude porađa sve veću mrzost prema pisanju, i s vremenom ih dovodi gotovo do grafofobije. A ta se akribija često smatra i, kratkoće radi, krsti lijenošću. (...) I tako, 'lijenost' je kao neki filter koji propušta samo ono što mu se čini vrednije i znatnije, i zaista vrijedno truda. Zahvaljujući tome, među njihovim djelima obično nema većih nesrazmjera u vrijednosti, djela su im zgusnutija i od veće 'specifične težine'.«</p>
<p> Desničin je opus zasigurno najbolji primjer toga skrupuloznog odnosa prema književnim temama, primjer vrhunske brige za književnu formu. Radi se doista o djelima visoke semantičke gustoće i velike specifične težine! </p>
<p>Velimir Visković</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Gladijatori našeg doba</p>
<p>Boksači su najzahvalniji za likove običnih ljudi koji iznimnom upornosti uspijevaju izdignuti se iz siromaštva i anonimnosti i doći do vrha te su idealni za filmsko ostvarenje »američkog sna«</p>
<p>Od svih sportskih filmova, upravo su američki boksački filmovi imali najveći uspjeh kod publike i kritike. U novije vrijeme česti su i filmovi o tipično američkim sportovima – bejzbolu i američkom nogometu, no takvi su filmovi teže uspijevali preko Atlantika, a ni u SAD-u nisu dosegli uspjeh boksačkih filmova.</p>
<p> Kao iznimno okrutan izraz iskonskog mačizma, boks je jedan od globalno najpopularnijih individualnih sportova, i njegovi junaci su zvijezde, bilo stvarne ili filmske – gladijatori našeg doba. Boksači su izgleda najzahvalniji za likove junaka »većih od života«, a osobito one običnih ljudi koji iznimnom upornosti uspijevaju doći do vrha i putem boksa izdignuti se iz siromaštva i anonimnosti (osobito u filmu znakovita naziva »Cinderella Man«). A ima li zahvalnije teme za hollywoodski film od ostvarenja »američkog sna«?</p>
<p>Takva se formula pokazala učinkovitom i kod američke Akademije. Robert De Niro (koji se radi uvjerljivosti udebljao tridesetak kilograma) dobio je Oscara za ulogu Jakea LaMotte u kultnom »Razjarenom biku« (1980.) Martina Scorseseja.</p>
<p> Sylvester Stallone napravio je cijelu franšizu iz Oscarom nagrađenog »Rockyja« (1976.), zamijenivši u nastavcima lik gubitnika nepobjedivim snagatorom koji je (uz paralelnog »Ramboa«) simbolizirao američku dominaciju, najočitije u »Rockyju 4«, gdje se suprotstavio ruskom boksaču. </p>
<p>Kirk Douglas postao je zvijezda nakon uloge beskrupuloznog boksača u »Šampionu« (1946.), nominiranom za šest Oscara. Ne treba zaboraviti ni (s osam Oscara nagrađen) slavni »Na dokovima New Yorka« (1954.), koji je kroz lik bivšeg boksača Terryja Malloyja (Marlon Brando, kojeg De Niro znakovito imitira u sceni »Razjarenog bika«) progovorio o prljavim zakulisnim igrama, tj. o utjecaju koji klađenje ima na zbivanja u ringu. </p>
<p>Upravo je to bila ključna tema nekoliko boksačkih filmova, a veliki Humphrey Bogart završio je karijeru filmom »The Harder They Fall« (1956.), o novinaru i press-agentu koji otkriva kako korumpirani menadžeri beskrupulozno iskorištavaju boksače. </p>
<p>Konačno, nakon promašaja Michaela Manna s razvučenim i nezanimljivim »Alijem«, Clint Eastwood osvaja Oscara i vraća staru slavu boksačkom filmu potresnom, duboko dojmljivom dramom »Djevojka od milijun dolara«. </p>
<p>U neskrivenom lovu na Oscara je i Ron Howard s filmom »Cinderella Man«, posve tipičnom hollywoodskom ostvarenju, u kojem je dočaran život boksačke zvijezde Jamesa J. Braddocka (u solidnoj, za toga glumca gotovo rutinskoj, ali vrlo uvjerljivoj interpretaciji Russella Crowea), heroja radničke klase koji će u doba ekonomske krize svojim povratkom u boksački vrh osnažiti duh američke sirotinje. Filmu treba odati priznanje zbog dojmljivih boksačkih borbi i raskošne produkcije koja je zaslužna za autentične ambijente tridesetih i masovne scene, no cjelina ipak previše odiše konfekcijom.</p>
<p> »Cinderella Man« je dobar, vješto zanatski režiran, ali i prilično ziheraški i konvencionalan film, predvidljiv proizvod velikih studija »tvornice snova«. Howardovi razlozi su previše očito komercijalni i pomodni, nedovoljno iskreni i umjetnički. Nakon prizemljenja snažnim Eastwoodovim emocionalnim nokautom, boks na filmu opet doživljava nenadahnutu glorifikaciju.</p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Rasute slike ljepote</p>
<p>Pippo Delbono, koji pripada neverbalnom kazališnom izrazu, svoju je »Tišinu« posvetio tragediji sicilijanskoga gradića Gibellina, koji je potpuno uništen u razornome potresu 1968. </p>
<p>Riječi su zagrade unutar tišine«, s ponešto ironije kaže se u »Španjolskom komadu« Yasmine Reza; »Život je načinjen od tišine, stanki i opet tišine«, tvrdi talijanski teatrante (kazališni čovjek, toliko svestran da bi pobliža odrednica bila nužno reduktivna) Pippo Delbono, koji se gledateljstvu Festivala svjetskog kazališta, u nedjelju na večer u »Gavelli«, predstavio svojim djelom znakovita naslova – »Tišina« (Il silenzio). To je, međutim, i jedina sličnost među tim autorima i njihovim poetikama.</p>
<p>Pippo Delbono, naime, pripada neverbalnom kazališnom izrazu, pomalo off ili marginalnom, no u svakom slučaju izvan mainstreama, kako god ga definirali. Svoju »Tišinu« posvetio je tragediji sicilijanskoga gradića Gibellina, koji je potpuno uništen u razornome potresu 1968. Ta prirodna katastrofa koincidira s mitskom 1968., godinom velikih društvenih potresa, koja je postupno stekla rang gotovo legendarne i poslovične 1848.. Delbono je pokušao na neki način povući paralelu između ta dva događaja, s obzirom na to da su oba označila (jedan na lokalnoj, drugi na globalnoj razini) završetak jednoga razdoblja, i početak drugog i u mnogim aspektima drukčijeg.</p>
<p>Predstava je impresionistička, sastoji se od rasutih slika poetske ljepote i razigranosti: ne treba u njoj tražiti čvrstu dramaturšku poveznicu. Elegičan je dio posvećen stradanjima Gibelline: životima njezinih stanovnika, koji su iznenada, u jednom strašnom trenutku, naprosto prekinuti. Potom slijedi njezin takoreći »socijalni« dio sličan kakvoj »Carmini Burani«. Promiču slike »staroga« sicilijanskog društva, stereotipi južnotalijanske kulture: simboli poput procesije, vespe, ljubavnika na plaži, tradicionalne svečane večere s predstavnicima svih triju vlasti (biskupom, gradonačelnikom, časnikom), a nisu preskočeni ni ponešto groteskni mafijaši. </p>
<p>U jednom trenutku izbija pobuna onih koji u takvu sustavu nisu mogli pronaći sebe: uzaludna – i uspješna, ovisno o pogledu. Sve potom opet obavija tišina, u kojoj je (naizgled) sve ostalo isto kao i prije ali, opet, ništa nije isto: bit je ostala identična, ali se forma izmijenila i prilagodila »novomu dobu« (koje traje još i danas). U Delbonovoj predstavi ključna uloga pripada glazbi i plesu (ne treba zaboraviti njegovu suradnju s Pinom Bausch). </p>
<p>Tako i u »Tišini« temeljno ozračje stvaraju glazbenici, koji se nalaze na samoj sceni, a posebno valja istaknuti sjajne šansone Danija Manfredinija, u kojima odjekuje istinski i dirljiv glas »gorke i slatke« Sicilije, ali i egzistencijalne dileme i tjeskobe bliske svakom čovjeku. U brojnom glumačkom ansamblu (nastupio je i sam Delbono, kao odličan narator), ima i profesionalaca i amatera najrazličitijih provenijencija. Međutim, to je dio Delbonova pristupa kazališnom fenomenu, u kojem on vidi mogući susret scenske iluzije i realnoga života. </p>
<p>Boris B. Hrovat</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Umro Branko Mihaljević </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Nakon kratke i teške bolesti, u Osijeku je u ponedjeljak u 75. godini preminuo poznati skladatelj, novinar i radijski urednik Branko Mihaljević.</p>
<p>Rođen je 1931. u Zagrebu, gdje se i školovao, ali je cijeli radni vijek proveo u Osijeku na dužnosti urednika glazbenog i glazbeno-dokumentarnog programa Radija Osijek. Bio je dugogodišnji član Hrvatskog društva skladatelja i veliku popularnost stekao je kao autor pjesama za djecu, među kojima je i »Zeko i potočić«, uz koju su odrasle mnoge generacije. Njegove poznate skladbe – »Moj Osijek«, »Golubovi«, »Pjevat će Slavonija« dobile su najviša priznanja na festivalima. Za Dječje kazalište u Osijeku napisao je dvadesetak glazbenih scenskih djela, od kojih je najpoznatije – »Zeko, Zriko i Janje« doživjelo samo u Osijeku više od 600 izvedbi, neprestano je na repertoaru od 1957., a izvodila su ga i druga dječja kazališta u Europi. Za to je djelo 1962. dobio »Nagradu grada Osijeka«. Istu je nagradu dobio i 1979. za svoju prvu kazališnu predstavu, musical »Slavonska rapsodija«. </p>
<p>Kao novinar, u programima Radija Zagreb i Radija Osijek objavio je veliki broj zapaženih dokumentarnih reportaža o izvornoj narodnoj umjetnosti, običajima, pjesmama i plesovima Slavonije i Baranje i za taj rad Hrvatsko novinarsko društvo dodijelilo mu je 1981. uglednu nagradu »Zlatno pero godine«. </p>
<p>Godine 1988. dodijeljen mu je »Pečat grada Osijeka«, odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića, dodijeljena mu je i Nagrada Osječko-baranjske županije za životno djelo u području kulture, a 2000. je po izboru slušatelja Gradskog radija izabran za »Osječanina stoljeća«. Pokop Branka Mihaljevića održat će se u srijedu na Aninu groblju u Osijeku, s početkom u 15 sati. [Maja Sajler]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Odlazim uzdignuta čela </p>
<p>Uprava je izgubila strpljenje, ali je, otkazavši Blaževiću, ostavila sebe u sedlu </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Oproštaj Miroslava Blaževića i Hajduka bio je dostojanstven, lišen patetike, ali s primjetnom tugom. Dugo je čekao da mu se ispuni životna želja trenirati splitske »bijele«, a kad je dočekao svojih pet minuta na Poljudu rasplet mu nije išao na ruku. Osvojio je Superkup, pobijedivši Rijeku, ali su se na neuspjeh u Europi, ispadanje od Debrecena, nadovezala posrtanja na domaćoj sceni i kraj je došao prije nego što mu se nadao. </p>
<p>Uprava je izgubila strpljenje, ali je, otkazavši Blaževiću, ostavila sebe u sedlu. Naime, nada se da bi ovim potezom mogla amortizirati navijačku netrpeljivost određenoga, manjeg dijela Torcide. Nije se puno razmišljalo ni analiziralo kakve je snage igrački kadar niti se vodilo računa da bi Blažević možda još uvijek mogao iznijeti »bijele« prema vrhu. Čak bismo mogli reći da ni čelnici kluba nisu uvjereni da su napravili pravi potez, već da su se vodili prema unaprijed podijeljenim kartama. </p>
<p>Naime, svi se slažu da je Blažević unio cijelog sebe u posao, da je svoj život podredio Hajduku te da je klubu na svim razinama, svim zaposlenicima, ali i novinarima svojim pristupom vratio dignitet. Međutim, istina je i da ga rezultati nisu poljubili, nisu mu vratili uloženo. Kao da mu nije bilo suđeno da s Hajdukom napravi ono što je napravio s Dinamom i hrvatskom reprezentacijom. I Blažević vrti film prošlih hajdučkih dana. </p>
<p>• Kako ste proveli noć nakon otkaza?</p>
<p>»Teško. Nisam oka sklopio. Razmišljao sam gdje sam to pogriješio. Što nije bilo dobro, jesam li što mogao drugačije napraviti? Mislim da sam Marčića morao prije gurnuti na desni bok, pa pronaći mjesto Grguroviću. Morao sam imati po jednog ljevaka u svakoj liniji. No, činjenica je i da smo tek u pauzi složili jaču igračku ružu, pronašli Kralevskog, vratio se Pletikosa, tu je i Miladin... Stvari su dolazile na svoje mjesto i trebalo je malo strpljenja«, razmišlja glasno Blažević. </p>
<p>• Jesu li vas dirnuli igrači pljeskom pri rastanku? </p>
<p>»Jesu, no znao sam da smo sentimentalno vezani, bez obzira na to što sam uveo žestoku disciplinu i vikao na njih. Znali su da nemam drugih misli i osjećali su da sam predan svom poslu i Hajduku. A oni su se trudili maksimalno u skladu sa svojim kapacitetima. Dirnuli su me tim jakim pljeskom.« </p>
<p>• Što vas čini tako tužnim? </p>
<p>»To što nisam obavio svoju misiju u Hajduku onako kako sam priželjkivao i zamislio. Zahvaljujem svima u klubu, posebno predsjedniku Grgiću i sportskom direktoru Štimcu na suradnji, ali i novinarima. Nismo imali dovoljno sreće. U tri je navrata u posljednje dvije utakmice lopta završila na gredi, a da su to bili pogoci imali bismo pet bodova više.« </p>
<p>• Nije li rastanak ipak došao prebrzo? </p>
<p>»Jest. Tužan sam što nisam uspio, ali odlazim uzdignuta čela. Dugo sam razmišljao što da kažem, ali je bolje manje govoriti da se ne rasplačem. Hajduk sam zavolio, to je moj klub.«</p>
<p>Dolazim u Zaprešić </p>
<p>Hoćete li u subotu doći u Zaprešić na prvenstvenu utakmicu protiv Intera? </p>
<p>»Normalno, pa ja sam hajdukovac i vezao sam se za ovaj klub. Svjestan sam da ne mogu biti privilegiran pa da, kad su izostali očekivani rezultati, ostanem na klupi. Znam da ću u Zaprešiću biti ponosan na ovu momčad, koja je spremna krenuti uzlaznom putanjom.«</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Gudelj: Priključak vrhu hvatamo na proljeće</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Ivan Gudelj, legendarni igrač splitskih »bijelih« iz osamdesetih godina, novi je trener Hajduka. Trenersko je iskustvo stekao radeći s mlađim reprezentativnim kategorijama HNS-a, ali je i treniravši momčadi Zadra i Primorca osjetio izazov natjecanja u Prvoj ligi. </p>
<p>Gudelj, kojem se vodi da je rođen 1960. godine, bio je predodređen za vrhunsku nogometnu karijeru, a da ne postane svjetska klasa i da ne igra u najeminentnijim europskim klubovima spriječila ga je bolest, hepatitis B, pa je morao prekinuti profesionalnu karijeru. Blistao je na SP-u u Španjolskoj 1982. godine, a dobri poznavatelji nogometa sjetit će se i da je bio miljenik Miljana Miljanića. Prije točno 19 godina, u rujnu 1986., prekinuo je igračku karijeru i u devedesetim godinama prošlog stoljeća započeo trenersku. No, bez obzira na uspješnost vodeći reprezentaciju do 17 godina, čini se da je pri izboru Gudelja za trenera Hajduka jaku ulogu odigralo lobiranje, pogotovo od sponzora Agrokora (s Todorićima je vezan kumstvom, op. a.). </p>
<p>»Kod mog je izbora presudila podrška predsjednika Branka Grgića i člana Uprave Ante Žaje. Čast je biti trenerom Hajduka, ni trenutka nisam dvojio o preuzimanju trenerskog posla na Poljudu. Mnoge igrače znam, jer su prošli selekcije HNS-a. Ujedno, moram zahvaliti čelnicima saveza i predsjedniku Vlatku Markoviću na podršci tijekom mog osmogodišnjeg rada s mlađim selekcijama. Maksimalno ću se posvetiti radu i Hajduku, ali se bez zajedništva Uprave, igrača i navijača teško mogu ostvariti pravi rezultati«, rekao je Gudelj. </p>
<p>Hajduk preuzima u trenutku kad zaostaje osam bodova za prvoplasiranim Dinamom, s time da vatreno krštenje na klupi ima u srijedu u kupu protiv Hrvaca. Što Hajduk može u ovom prvenstvu? </p>
<p>»Bitno je pokušati smanjiti bodovnu razliku do zimske pauze i na proljeće se uključiti u borbu za naslov. Očekujem i pravu podršku navijača. Zna se da Torcida emotivno doživljava sve klupske uspjehe i neuspjehe. Hajduk je velika institucija i naš je zadatak pobjeđivati«, rekao je Gudelj. </p>
<p>Potpisat će dvogodišnji ugovor, a prvi će mu suradnik biti Mario Čutuk, dok će kondicijskog trenera i trenera vratara odrediti u hodu. Bivši trener Ćiro Blažević Gudelju je u jednosatnom razgovoru iznio sva svoja zapažanja o mogućnostima Hajdukove momčadi. Iz kluba također najavljuju da do prosinca neće izabrati novoga sportskog direktora.[R. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Rijeka povukla Dinamo </p>
<p>Ponovno osjećamo onaj pozitivni 'druk', kaže Dinamov trener Josip Kuže </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Ljudi, pogledao sam na ljestvicu i vidio da je Rijeka na prvom mjestu!«, pomalo se prijekornim glasom Dinamov trener Josip Kuže obratio maksimirskim nogometašima uoči nedjeljnog dvoboja protiv Zagreba u Kranjčevićevoj. </p>
<p> Dakako, Rijeka je vrh držala tek privremeno, s obzirom na to da je dvoboj osmoga kola odigrala dan ranije, u subotu. Svladavši Hajduk na Poljudu, uspela se do 17 bodova i čekala rasplet gradskog derbija u Kranjčevićevoj, gdje je, eto, Dinamo nevjerojatnom lakoćom »dotukao« Zagreb sa čak 4-0. I ponovno preoteo vrh. </p>
<p> Rijeka je, dakle, bila glavno pogonsko gorivo za novo ubrzanje »plavoga bolida.« </p>
<p> »Ponovno osjećamo onaj pozitivni 'druk' da u svaku utakmicu uđemo na najbolji način. I Rijeka je ušla u seriju dobrih rezultata, što nam je bio dodatni poticaj. To se iskazalo sad protiv Zagreba. Mi ionako imamo motiv, želju, ciljeve i ambicije, ali je neposredni pokretač ovakve igre zapravo bila Rijekina pozicija na ljestvici. U takvom smo raspoloženju uspjeli stvoriti mirnoću igre i stabilnost iz čega smo stvarali igru prema naprijed«, kaže Kuže. </p>
<p> Na upit je li ovo najbolja Dinamova igra ove sezone Kuže je pomalo rezervirano uzvratio: </p>
<p> »Ne mogu reći je li baš najbolja. Ali, mogu reći da je ta utakmica bila baš po mom 'guštu', jer smo igrali hrabro, pogotovo u obrani. Igrali smo bez libera, i Drpić i Ćorluka imali su 'svog čovjeka'. Time smo dobili igrača više na sredini. Stalno smo pritiskali igrača s loptom i gušili Zagrebove akcije u samome razvoju.« </p>
<p> Maksimirski je trener ovog puta istodobno otvorio prostor čak trojici napadača. Od starta su zaigrali Bošnjak, Ljubojević i Eduardo. »Plava devetka« Goran Ljubojević dosad je uglavnom ulazio s klupe. U startnoj se postavi našao samo u prvom kolu protiv Cibalije u Vinkovcima. A i tada je Dinamo pobijedio s identičnih 4-0. </p>
<p>»Kad je Ljubojević u sastavu, moramo se orijentirati na igru preko krila, a ne na dubinska proigravanja. A igra preko krila, opet, iziskuje dupliranje bokova. Sve to znači i različita postavljanja, različite pravce kretanja od onih kad su u napadu samo Bošnjak i Eduardo. Ali, s Ljubojevićem smo dobili igru u 16 metara. Počet će i u subotu protiv Kamena Ingrada.«</p>
<p> Ljubojevića je u poluvremenu zamijenio novi maksimirski »carioca« Etto. I odmah bljesnuo! Znači li to da je i Etto izborio mjesto u udarnoj postavi? </p>
<p> »Da. Iako, teško mi je reći prvih 11... Za mene su, primjerice, i Marić i Ljubojević standardni. Etto je iznimno dobro odigrao i vjerojatno je sada u prvih 11. Zaslužio je«, dodao je Kuže.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Pobjeda nad SCG nije donijela pouke</p>
<p>U srijedu u 20.30 Hrvatska će protiv Njemačke tražiti pobjedu i ulazak u borbu za peto mjesto i izravan plasman na idući EP</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pobjeda protiv SCG u nedjelju očito nije bila dovoljna da hrvatske odbojkašice shvate gdje su griješile protiv Rumunjki. Ponovile su, naime, loše subotnje izdanje, što su braniteljice naslova Poljakinje i te kako znale iskoristiti - sa 3-1 su upisale i treću pobjedu na Europskom prvenstvu. </p>
<p>Tek jedan dobro odigrani set slaba je utjeha za izabranice Ivice Jelića. Barbara Ružić praktički je jedina dobivala lopte, što se ponovno pokazalo lošim rješenjem. Lijepo zvuči Barbarinih 37 napadačkih poena, no još 49 lopti naša kapetanica nije iskoristila. Kada je protiv SCG hrvatski napad bio znatno raznovrsniji i kada su i druge djevojke dobivale lopte, Barbara je imala vremena i za »predah« i njezini su napadi logično bili učinkovitiji. Ovako je jednostavno bila preopterećena i njezine su napade Poljakinje često uspijevale obraniti, iako izbornik europskih prvakinja Andrzej Niemczyk nije bio zadovoljan igrom svoga bloka.</p>
<p>Već je prvi set pokazao u kojem će se smjeru kretati meč. Hrvatska je puno griješila, prvenstveno Vesna Jelić, i Poljska se u tren oka odlijepila. Drugi su set Jelićeve igračice odigrale nešto bolje, ali su u završnici ponovno posustale. Činilo se da će sve biti brzo gotovo, pogotovo nakon što su Poljakinje povele sa 15-8 u trećem setu, ali uslijedilo je jedino dobro razdoblje u igri naše reprezentacije, odnosno razdoblje kad je najviše Barbarinih lopti pronalazilo rupe u obrani protivnica. Hrvatska je od 18-22 stigla do 25-22, ali u četvrtom su setu braniteljice naslova opet podigle razinu igre i rutinski privele meč kraju.</p>
<p>U utorak je slobodan dan, a u srijedu u 20.30 Hrvatska će protiv Njemačke tražiti drugu pobjedu i ulazak u borbu za peto mjesto i izravan plasman na idući EP. </p>
<p>• HRVATSKA – POLJSKA 1-3</p>
<p>(16-25, 21-25, 25-22, 20-25)</p>
<p>Ledena dvorana Doma sportova</p>
<p>HRVATSKA: Zuanović 1, Lihtenštajn 7, Katić, Ružić 38, Dugandžić 3, Popović 0, Barun 5, Jelić 4, Rimac, Daničić (L), Jerkov 2, Poljak 10.</p>
<p>POLJSKA: Skowronska, Zenik (L), Belcik 3, Sliwa 0, Glinka 20, Swieniewicz 11, Mroz 13, Mirek 0, Pycia 5, Bamber, Rosner 14, Przybysz 3.</p>
<p>POENI NA PROTIVNIČKE POGREŠKE: Hrvatska 12, Poljska 28</p>
<p>SUCI:Nesher (Izrael) i Saltalippi (Italija)</p>
<p>GLEDATELJA: 2000</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Talijani imaju NBA potencijal</p>
<p>Poraz protiv Italije bi naše košarkaše vratio tamo gdje su i bili nakon Švedske, u krugu momčadi od 9. do 12. mjesta</p>
<p>Utorak je najvažniji dan za hrvatske košarkaše za Europskom prvenstvu. Utakmica protiv Talijana odredit će nastup u SCG uspješnim ili neuspješnim. Pobjeda bi odvela našu momčad u četvrtfinale, gdje čekaju Španjolci, što je još važnije, među osam reprezentacija od kojih će šest izboriti plasman na Svjetsko prvenstvo u Japan, što je osnovni cilj i želja Hrvata. Poraz bi košarkaše vratio tamo gdje su i bili nakon Švedske, u krugu momčadi od 9. do 12. mjesta, koja ne odlučuju ni o čemu. </p>
<p>Pobjeda protiv Turske u skupini skinula je nekoliko tona psihološkog tereta s naših košarkaša. Kao što se nad Podgoricom otvorilo nebo, tako se i našim košarkašima otvorilo u dvoboju protiv Turaka. Serija 32-0 dugo će se spominjati u povijesti europskih prvenstava. </p>
<p>»Valjda se u tih 11 minuta skupio sav dug iz prethodne dvije utakmice«, kazao je hrvatski izbornik Neven Spahija, koji se nakon utakmice prvi put nasmijao otkako je naša reprezentacija stigla u Podgoricu. »Znali smo da nam se dobar rad mora negdje vratiti. Lošije igre na početku ne čude. </p>
<p>Nikad niti jedna momčad koja je stigla do kraja nije briljirala tijekom cijelog prvenstva. Najviše profitiraju oni koji svoju formu grade kroz natjecanje. Zato sam se neugodno iznenadio reakcijama ljudi oko reprezentacije. Bilo je previše pesimističnih tonova«, Spahija u danu u kojem se u hrvatskom taboru lakše diše nije zaboravio novinare. </p>
<p>Talijani su u borbi za četvrtfinale realno teži suparnici od Njemačke, u kojoj je Dirk Nowitzki sve. Bez obzira na to što će Hrvatska protiv Talijana imati puno više problema nego protiv Njemačke, ostanak u Podgorici prema izbornikovu je mišljenju velika prednost: </p>
<p>»Dali smo sve od sebe da pobijedimo, osiguramo drugo mjesto i ostanemo u Podgorici. Putovanje u Vršac bio bi golem napor, put u nepoznato. Ovdje već igramo sedmu utakmicu, ne znam jesmo li i u jednom gradu u Hrvatskoj igrali toliko puta.« </p>
<p>Talijanska reprezentacija posljednjih godina doživljava najveće uspjehe, nakon dva naslova europskih prvaka, iz 1983. i 1999., »azzurri« su na posljednja dva velika natjecanja, iako su bili daleko od kruga favorita, osvajali medalje. Trener Carlo Recalcati donio je broncu na EP-u u Švedskoj i srebro s Olimpijskih igara u Ateni. Radi se o momčadi koja već dugo igra zajedno, a ovog je ljeta osvježena najboljim talijanskim mladim igračima. </p>
<p>»Prvi puta Talijani imaju momčad s NBA potencijalom, Mancinelli i Gigli na meti su svih skauta«, dodao je Spahija. </p>
<p>Jedna od stvari koja našoj reprezentaciji neće odgovarati jest odličan šut talijanskih košarkaša, Basile, Bulleri, Galanda i Calabria šutiraju iz svih pozicija. </p>
<p> Spahija je svjestan kvalitete Recalcatijevih šutera, a druga je stvar odlična zonska obrana koju je Recalcatijeva momčad uigrala do savršenstva: </p>
<p>»I druge su momčadi pokušavale igrati zonu protiv nas, pa smo pronašli put, imamo rješenja za parnu i neparnu zonu.«</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Davis kup je za nas nedovršeni posao</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Mario Ančić još je krajem prošlog tjedna započeo pripreme za polufinale Davis kupa, a u ponedjeljak mu se pridružio i Ivan Ljubičić. Prvi hrvatski »reket« odradio je trening u sad već poznatom okružju, na splitskim Gripama, bez ikakvih problema. </p>
<p>»Obavili su sve zadatke koje im je postavio Pilić«, prenijela nam je izvršna direktorica Hrvatskoga teniskog saveza Marina Mihelić. </p>
<p>Početak tjedna obilježio je i dolazak Gorana Ivaniševića iz Pariza, gdje je prošlog tjedna igrao na veteranskom turniru, preko Zagreba do Splita. Rijetko se koja reprezentacija može pohvaliti s boljim petim igračem i asistentom izbornika kao što je wimbledonski pobjednik. </p>
<p>»Ozračje je s njim uvijek bila pravo, a tako će biti i ovog puta. Nije ga bilo u SAD-u, nije ga bilo u Rumunjskoj. Čekamo ga od Rijeke«, rekao je Ljubičić. </p>
<p>Osim Ivaniševića, u Split je u ponedjeljak stigao i veći dio ruske ekspedicije. Izbornik Šamil Tarpišev također je stigao iz Pariza, gdje je s tenisačicama slavio naslov pobjednika Fed kupa. Davidenko dolazi iz Moskve, Južnji iz Pekinga, gdje ga je Coria zaustavio u četvrtfinalu, a Andrejev iz Bukurešta, nakon poraza u finalu protiv Serre.</p>
<p>»Tko god dođe, očekujem pobjedu! Ne zanima me moja igra, samo pobjede. Nadam se da će Mario dobiti koji meč«, našalio se Ljubičić i dodao: </p>
<p>»Igrali smo parove zajedno u Cincinnatiju i na US Openu. U Cincinnatiju smo pokušali promijeniti strane, što nije baš 'pilo vodu'. Retern je bio bolji, ali nam je tada drugi udarac u poenu mnogo slabiji.« </p>
<p>Kako su nas organizatori izvijestili, ulaznica praktički nema. Ostalo je još nekoliko praznih mjesta u gornjim redovima, a one se mogu kupiti na blagajni ispred dvorane. Podrška će, dakle, biti i bučnija nego protiv Rumunjske. Naročito će biti potrebna u pojedinačnim dvobojima, koji su puno otvoreniji nego parovi. </p>
<p>»Na terenu na kojem igramo doma teško je igrati parove, nekoliko lopti odlučuje. Opet, navijači su na našoj strani, atmosfera će biti odlična, što je provjerena informacija. Polufinale je velik rezultat, ali najvažnije je da imamo šansu pobijediti. Finale bi bio nešto posebno, a tek konačna pobjeda! Davis kup, to je posao koji treba dovršiti«, zaključio je Ljubičić.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Sjeverna Koreja odustala od nuklearnog programa </p>
<p>Pyongyang je pristao odreći se ambicija da izradi nuklearno oružje - u zamjenu za hranu, gospodarsku pomoć, naftu, energiju i normalizaciju odnosa sa Seoulom, Washingtonom i Japanom</p>
<p>Sjeverna Koreja u ponedjeljak je odustala od svog nuklearnog programa u zamjenu za gospodarsku pomoć. U zajedničkoj deklaraciji koju su u Pekingu nakon dvogodišnjih pregovora potpisali Sjeverna Koreja i, na drugoj strani, Južna Koreja, SAD, Japan, Rusija i Kina, dopušta se Sjevernoj Koreji da razvija »civilni nuklearni program«, ali tek kada stekne međunarodno povjerenje.</p>
<p>SAD i Japan, primjerice, drže kako se Sjevernoj Koreji ne smije dopustiti nikakvo razvijanje nuklearne energije, pa ni u obliku nuklearnih elektrana, zbog zloupotreba koje su pri tom teoretski moguće, a teško ih je nadzirati. Kina, Rusija i Južna Koreja drže da bi se Sjevernoj Koreji tako nešto moglo dopustiti ukoliko, uz odustajanje od nuklearnog oružja, pristane na strogi nadzor. Iako je Sjeverna Koreja tražila gospodarsku pomoć i sigurnosna jamstva prije nego što likvidira svoje nuklearne programe, SAD i Japan prevladali su sa zahtjevom da Pyongyang najprije dokaže kako zaista odustaje od nuklearnog oružja.</p>
<p>I premda iz Južne Koreje stiže ocjena kako upravo potpisana deklaracija o sjevernokorejskom odustajanju od nuklearnog oružja »stvara preduvjete za konačni završetak hladnoga rata na Korejskom poluotoku«, u prvim se komentarima vidi oprez susjeda. Skeptici u Južnoj Koreji, pa i Japanu upozoravaju da je sporazum »jak na riječima, ali slab na djelu«. S druge strane, u Pekingu, ali i u SAD-u kažu kako je ovo »najvažniji rezultat u dvije godine koliko traju pregovori sa Sjevernom Korejom. </p>
<p>Bez obzira na oprez koji je razumljiv, ovo zaista jest veliki pomak, a vjerojatno i veliki zaokret u krizi koja je počela prije tri godine kad je Washington optužio Pyongyang da razvija program nuklearnog naoružavanja čime krši međunarodni sporazum o zabrani širenja nuklearnog oružja. Nakon dvogodišnjih mukotrpnih i na trenutke dramatičnih pregovora, Pyongyang je sada pristao odustati od nuklearnog programa, a za uzvrat je dobio najavu gospodarske pomoći praktično gladnoj zemlji, naftu i energiju.</p>
<p>Dramatično je, prema svemu sudeći, bilo sve do samog okončanja pregovora i obznanjivanja sporazuma. Američki glavni pregovarač Christopher Hill izjavio je neposredno prije objavljivanja vijesti o postignutom dogovoru da je već bio spreman »dići ruke i napustiti pregovore«. Dogovor je, dakle, postignut u posljednjem trenutku. Mohamed ElBaradei, predsjednik Međunarodne agencije za nuklearnu energiju izjavio je da će se inspektori te agencije sad vratiti u Sjevernu Koreju i rekapitulirati aktivnosti koje su se tamo odvijale od 1993. godine.</p>
<p>U »osovini zla« (Irak, Iran, Sjeverna Koreja), nakon pada Saddama Husseina pojavila se još jedna »pukotina«, i ako je time riješen problem nuklearne prijetnje koja je potencijalno prijetila iz Sjeverne Koreje, preostaje još podjednako delikatan problem Irana i njegova nuklearnog programa, za koji Zapad ne vjeruje da se namjerava ograničiti samo na proizvodnju energije. ElBaradei već govori o Iranu, komentirajući kako je sporazum s Pyongyangom »dokaz da se pregovorima može postići sve«.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Koalicijski kaos u Berlinu </p>
<p>S obzirom da je i SPD isključio mogućnost koalicije sa Strankom ljevice, a liberali odbacili mogućnost sudjelovanja u SPD-ovoj vladi, najizglednijom se zasad čini koalicija CDU-a sa liberalima i Zelenima</p>
<p>Dan nakon izvanrednih parlamentarnih izbora u Njemačkoj rezultati su jasni, no nejasno i dalje ostaje tko će vladati zemljom. Aktualna koalicijska vlada socijaldemokrata (SPD) i Zelenih nije uspjela zadržati većinu, no ispod većine ostao je i oporbeni savez demokršćana i liberala. </p>
<p>Unija demokršćanskih stranaka CDU/CSU je, prema službenim privremenim rezultatima, tijesan pobjednik izbora. No, razloga za slavlje u stožeru »crnih« nema: sa 35,2 posto osvojenih glasova pali su daleko ispod predizbornih očekivanja i nisu ostvarili niti cijeli postotak više od socijaldemokrata koji su dobili 34,3 posto. Prevedeno u zastupničke mandate, CDU će u novom Bundestagu imati 225, a SPD 222 mjesta. Za apsolutnu većinu u Bundestagu potrebno je 307 glasova. </p>
<p>Od tri manje stranke, najbolje rezultate postigli su liberali (FDP), tradicionalni saveznici CDU-a, koji će na temelju 9,8 posto osvojenih glasova imati 61 zastupnički mandat. SPD-ovi dosadašnji partneri Zeleni sa 8,1 posto imaju 51 mandat, tri manje od novoformirane Stranke ljevice koja je izborila 8,7 posto glasova. </p>
<p>Kancelarska kandidatkinja i predsjednica CDU-a Angela Merkel i u ponedjeljak je ponovila da rezultati izbora demokršćanima kao najjačoj snazi u parlamentu daju »jasan mandat za formiranje nove vlade«, najavljujući početak pregovora sa svim strankama, osim Stranke ljevice. </p>
<p>No, mandat za sastavljanje vlade zatražio je u prvom istupu nakon objave rezultata i aktualni kancelar Gerhad Schröder. Mandat za formiranje vlade, prema njegovom tumačenju, pripada najjačoj stranci, a ne najbrojnijoj frakciji u parlamentu, koja se u ovom slučaju sastoji od dvije stranke. Predsjednik SPD-a Franz Müntefering u ponedjeljak je potvrdio da će socijaldemokrati koalirati s drugim strankama samo uz preduvjet da na čelu vlade ostane Schröder.</p>
<p>Takav stav SPD-a gotovo automatski isključuje veliku koaliciju sa demokršćanima. Teško je naime zamisliti da bi CDU pristao sudjelovati u koaliciji kao mlađi partner. S obzirom da je i SPD isključio mogućnost koaliranja sa Strankom ljevice, a liberali odbacili sudjelovanje u SPD-ovoj vladi, najizglednijom se zasad čini koalicija CDU-a s liberalima i Zelenima. U svakom slučaju pregovori o formiranju koalicijske vlade trajat će tjednima, a u obzir valja uzeti i mogućnost da bi na konačne rezultate izbora moglo utjecati i glasovanje 216.000 birača u okrugu Dresen I, gdje su izbori odgođeni za 2. listopada. </p>
<p>Julijana štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Bruxelles požuruje Berlin da izabere šefa vlade</p>
<p>Bruxelles strahuje da bi izostanak jasnog i odlučnog političkog vodstva u Berlinu mogao usporiti proces donošenja odluka unutar EU-a</p>
<p>Predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso pozvao je njemačke čelnike da što prije riješe nastalu situaciju izazvanu tijesnim izbornim rezultatima i izaberu vladu. </p>
<p>Produženje stanja u kojem Njemačka još neko vrijeme ne bi imala vladu negativno bi se odrazilo na planove Europske unije o reformama potrebnim oživljavanje gospodarstva u EU koje trenutno stagnira. »Mislim da kao predsjednik Europske komisije imam obvezu da u ime europskih institucija požurim političke lidere u Njemačkoj da što prije iznađu rješenje koje znači stabilnost za Europu«. Europska komisija zabrinuta je zbog tzv. kancelarskog rata uzrokovanog tijesnim rezultatom dvoje ključnih kandidata za kancelarsko mjesto. U Bruxellesu strahuju da bi izostanak jasnog i odlučnog političkog vodstva u Berlinu mogao usporiti proces donošenja odluka unutar EU-a, budući da Njemačka ima najveću političku težinu koju slijede Francuska i Velika Britanija. Od velikih pitanja, na dnevnom redu nalaze se reforma pravila postupanja s kemikalijama poznata kao REACH, te prijedlog liberalizacije tržišta usluga. Zemlje članice EU-a duboko su podijeljene oko proračuna Unije za razdoblje 2007 - 2013. koji bi trebalo usvojiti što prije kako bi se izbjegla kašnjenja u financiranju regionalnih programa pomoći. </p>
<p>Velika Britanija koja trenutno predsjedava Europskom unijom planira održati summit u listopadu koji bi bio posvećen budućnosti političkog i ekonomskog sustava Unije. Jedan od ključnih ciljeva tog sastanka na vrhu je pokušati prevladati probleme nastale odbijanjem europskoga ustava na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Sharon se boji uhićenja u Londonu</p>
<p>Organizacije za zaštitu ljudskih prava i Palestinci nedavno su tražili da se uhiti jedan izraelski general</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Ovih dana Tony Blair se susreo u New Yorku s Arielom Sharonom na marginama jubilarnog summita UN-a. Pozvao ga je da posjeti Britaniju, ali je premijer Izraela to odbio, rekavši da ne želi završiti u britanskom zatvoru. »Čuo sam da su zatvori u Britaniji vrlo strogi. Ne bih se htio naći u jednom od njih«, izjavio je, prema pisanju londonskog Timesa, Ariel Sharon. Kazao je da ne želi proći poput jednog umirovljenog izraelskog generala, koji je sredinom rujna za dlaku izbjegao uhićenje u Londonu.</p>
<p>Riječ je o generalu Doranu Almogu koji je doletio u privatni posjet. No prije nego se uopće uspio iskrcati iz aviona, izraelski vojni ataše u Londonu poslao mu je poruku da ne izlazi, jer mu prijeti uhićenje. Almog je ostao u avionu kojim se potom vratio u Izrael. </p>
<p>Britanske grupe za zaštitu ljudskih prava i Palestinci, htjeli su da se tog generala uhiti i sasluša u vezi s rušenjem palestinskih kuća koje su izraelski vojnici pod njegovim zapovjedništvom izveli u Pojasu Gaze. Prema britanskim zakonima, koji su usklađeni s međunarodnim pravom, Britanija ima pravo uhititi i povesti istragu protiv osoba koje nisu njeni građani, ako je u pitanju optužba za ratne zločine i kršenje ljudskih prava, a matična zemlja nije u svezi s time poduzela nikakve korake. </p>
<p>Upravo na temelju toga, odvjetnici u Londonu uspjeli su ishoditi nalog za Almogovo uhićenje. No policajci Scotland Yarda, koji su na aerodromu Heathrow čekali umirovljenog izraelskog generala ipak su ostali praznih ruku. </p>
<p>Izraelski ministar vanjskih poslova Silvan Shalom kasnije je izjavio: »Ne zaboravite da Britanija ima trupe u Iraku. Što će učiniti ako druge zemlje zaključe da su britanski časnici i vojnici u Iraku počinili ratne zločine? Hoće li pristati na to da budu uhićeni u drugim zemljama?« Dodao je kako će činiti pritisak na britansku vladu da promijeni sporni zakon. </p>
<p>U međuvremenu su zbog pravne prijetnje još neki izraelski časnici morali otkazati posjet Britaniji. Izraelski vojni radio tvrdi pak da je Tonyju Blairu »očito bilo neugodno« tijekom razgovora sa Sharonom, te da je obećao kako će srediti stvari. U Downing streetu ne žele davati velik publicitet tom diplomatskom incidentu. Ističu, međutim, kako je britanski premijer rekao svom izraelskom kolegi da Britanija, poput Izraela, ima nezavisno sudstvo. Palestinci sada pitaju kako je došlo do toga da bivši general Almog unaprijed bude obaviješten što mu se sprema u Londonu. Također žele znati zašto britanski policajci nisu ušli u avion i uhitili ga. Izrael pak postavlja pitanje kakve veze imaju britanski sudovi s izraelskim vojnim akcijama koje se tamo službeno smatraju dijelom borbe protiv palestinskog terorizma. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Đukanović prijeti povlačenjem crnogorskih dužnosnika iz Beograda </p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Šest mjeseci prije roka za referendum o neovisnosti predviđenog ustavnom poveljom, premijer Crne Gore Milo Đukanović nadomak je odluke da paralizira sve institucije SCG povlačenjem crnogorskih dužosnika iz Beograda i time zada smrtni udarac državnoj zajednici. Poznavatelji prilika slažu su u ocjeni da bi crnogorski premijer mogao relativno brzo organizirati odlazak svojih ljudi iz Beograda.</p>
<p>U možda odlučujućem sukobu sa srbijanskom nacionalističkom elitom, Đukanović računa na bespogovornu lojalnost crnogorskih kadrova delegiranih u Beograd, koje je u najvećoj mjeri o osobno izabrao. Ti ljudi duguju mu političku egzistenciju i stoga će lako reći »zbogom« službenim stanovima i automobilima, plaćama i naknadama neobjašnjivih troškova. Njih nekoliko stotina, koji čine okosnicu djelovanja institucija državne zajednice stvorenih na paritetu, mogli bi se spakirati u dva večernja leta zrakoplova »Montenegro Airlinesa« za Podgoricu i Tivat, i sljedećeg jutra ne bi bilo državne zajednice, a srbijanske vlasti nikako nisu spremne preuzeti pojedine nadležnosti SCG, uključujući obranu, kontrolu granica i izdavanje državljanstava. Vlada premijera Vojislava Koštunice je to velikodušno povjerila državnoj zajednici, dok je crnogorska vrijedno radila na stvaranju paralelnih sustava.</p>
<p>Konačno, Đukanović je imao veliku probu paralize institucija kada je instruirao predsjednika SCG Svetozara Marovića da ne predvodi izaslanstvo na godišnjoj skupštini UN-a u New Yorku, što je onemogućilo predsjednika Srbije Borisu Tadiću da otputuje u izaslanstvu, iz protokolarnih razloga. Crnogorski premijer sad ima adut u ruci i čeka Beograd da krene pogrešnim putem u raščišćavanju korupcije u vojsci SCG. Nevolja vlade Vojislava Koštunice je što se čini da je korupcija toliko uzela maha da se u svakom pokušaju suzbijanja mogu naći povrijeđeni neki interesi ili predstavnici Crne Gore.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Plava riba zdravo hrani</p>
<p>Istraživanja su ispravila nepravdu prema srdelama, inćunima i drugoj plavoj ribi, jer pomlađuju, jačaju mišiće, štite tijelo od kolesterola i popravljaju raspoloženje</p>
<p>Više se nitko ne čudi tvrdnjama stručnjaka za prehranu da plavu ribu moramo jesti dvaput tjedno. Oni su zaslužni što je stoljećima jeftinijoj i manje vrijednoj ribljoj vrsti dodijeljeno isto mjesto u prehrani kao i mnogo skupljim oradama, brancinima i zubacima. Dakako da se srdele, skuše, tune, iglice, inčuni, haringe i sabljarke razlikuju okusom od skuplje konkurencije, ali treba ih cijeniti zbog šest prehrambenih kvaliteta. Ali i zbog toga što im se ne može naći nijedna zamjerka.</p>
<p>Nakon ljetovanja mnogima je koža tijela i lica isušena. Vlažnost i sjaj vratit će joj pojačana njega i kozmetički tretmani, ali i jela od plave ribe. Pogotovo jedete li skušu, koja je pravi rudnik vitamina A, jer ga u 10 dekagrama ima čak 100 mikrograma. Zato obnavlja kožu, te ublažuje ili sprječava nastanak novih bora. Uz to skuša, kao i druga plava riba, sadrži masnoće, zahvaljujući kojima se na koži stvara hidrolipidni film, odnosno tanak sloj vode i loja koji onemogućuje isušivanje kože i nastanak bora.</p>
<p>Recept: Da biste pripremili lagani obrok od skuše, osim namirnica pripremite i vrećicu za kuhanje. U nju položite očišćenu ribu, te na kockice narezanu mrkvu i malo bosiljka. Namirnice posolite, vrećicu zatvorite i nekoliko minuta kuhajte u vrućoj vodi. Tim ćete obrokom organizmu osigurati oko 600 mikrograma vitamina A!</p>
<p>Bavite li se sportom, vašem organizmu treba mnogo bjelančevina za jačanje mišića i obnavljanje tkiva. Zato češće jedite tunu, jer je bogata hranjivim tvarima, i sadrži ih više od cijenjenog telećeg mesa. </p>
<p>Recept: Na malo ulja pržite tunjevinu narezanu na štapiće, pa dodajte usitnjen češnjak i peršin, i na tanke ploške narezan patlidžan. To povrće bogato je vodom i mineralnim solima, koje su prijeko potrebne organizmu zbog pojačanih tjelesnih aktivnosti.</p>
<p>Plava riba onemogućuje djelovanje slobodnih radikala, »odgovornih« za starenje stanica. Ako se želi usporiti taj neminovan proces u organizmu, pomoći će inćuni jer sadrže mnogo vitamina E ( 1.250 mikrograma u 10 dekagrama) i selena (35 mikrograma u istoj količini ribe), čijim se djelovanjem »zadržava« mladost. </p>
<p>Recept: Narežite brokulu i češanj češnjaka, pa ih prepržite na malo maslinova ulja. To je odličan prilog uz prije pripremljenu iglicu.</p>
<p>Osjećate se bezvoljno? Nema druge nego loše raspoloženje popraviti sabljarkom. To više što 10 dekagrama te ribe sadrži 250 mikrograma triptofana, tvari koja potiče stvaranje serotonina, hormona dobrog raspoloženja. O tome svjedoči i istraživanje nedavno provedeno u Velikoj Britaniji, zahvaljujući kojem je sastavljen »Plan prehrane za duh i humor«. Posebno je istaknuta sabljarka, ali i druga plava riba.</p>
<p>Recept: U pećnici pecite sabljarku s lukom i prstohvatom naribanog đumbira, te jelo prije posluživanja začinite s malo limunova soka. Tu kombinaciju namirnica u liječenju depresije i lošeg raspoloženja preporučuju i liječnici tradicionalne kineske medicine.</p>
<p>Iz skupini hvaljene plave ribe srdela se izdvaja najvećim sadržajem omege-3 (oko 2,4 grama u 10 dekagrama ribe). Riječ je o dragocjenim masnim kiselinama koje čiste arterije i poboljšavaju cirkulaciju.</p>
<p>Recept: Budući da je omega-3 djelotvorno oružje protiv debljanja, preporučljivo je barem jedanput tjedno jesti srdele. No ne samo pečene, konzervirane ili na brudet nego i marinirane. Ta riba imat će još bolji okus ako se za marinadu koristi suho bijelo vino, limunov sok, bosiljak i malo češnjaka, a djelotvornost će biti još veća ako se uz marinirane srdele posluži svježi komorač.</p>
<p>Nutricionisti iglicu smatraju najlakše probavljivom plavom ribom, pa je preporučuju i u dijetnoj prehrani. Jer, na primjer, 10 dekagrama pečenih iglica sadrži samo 86 kalorija, dok ih ista količina skuša sadrži čak 168.</p>
<p>Recept: U teflonskoj tavi ispržite iglicu, pa je začinite s malo aromatičnog bilja, češnjaka, kapara, rajčice i žlicom maslinova ulja. Obrok je odličnog okusa, i ima samo 150 kalorija.</p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Dokazi protiv pošasti uvoza</p>
<p>Istina je da nije otkrivena Amerika kad se kaže da robom i ponudom treba »napadati« kupce i tržište, a ne samo oglasima i reklamama. Korisnije ih je, naime, dovesti na određena mjesta u određenim prigodama da sami vide i osjete tu robu! To je jedan od dojmova nakon posjete izložbi Eko-Etno Hrvatska u organizaciji tvrtke Hrvatski farmer na upravo završenom Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu.</p>
<p>Kad se pomnije pogledaju ti aranžmani od kompletnog seoskog, poljoprivrednog, povijesnog, enogastro i svekolika ostalog našega folklora, onda je prva pomisao zašto je to neprijeporno i neponovljivo bogatstvo manje-više površno zastupljeno na našemu turističkom poligonu, posebice na euroturističkim poslovnim sajmovima gdje smo mi Hrvati i naš turizam jednostavno nezaobilazni i na kojima se godišnje troše deseci i deseci milijuna kuna na oko stotinjak i »kusur« (stereotipnih) nastupa u europskim (i prekomorskim) metropoloma i poznatijim gradovima. Eko-Etno pripredba kakva je bila ova na Velesajmu uistinu zaslužuje pozornost i istodobno je prava prigoda da se nakon razgledanja toga blaga i rariteta znatno ozbiljnije, na višim razinama, porazgovara o aktualnoj hrvatskoj pošasti – uvozu svega i svačega. Zar nije tragikomično, najblaže rečeno, da se u prigodama kad naše turističko vodstvo službeno ili neslužbeno najavljuje porast prometa tome ponajviše vesele strani proizvođači raznih svakojakih roba i – domaći uvoznici!? Slavonski se seljak ne veseli, jer nema ni razloga ako gore spomenuti, naravno po nečijem blagoslovu, uvoze svinjetinu iz Azije... Ne veseli se ni jadranski ribar jer gore spomenuti uvoze »smrzotinu« iz Afrike.</p>
<p>Petnaestak naših županija na sajamskoj priredbi Eko-Etno Hrvatska prikazalo je dio našega velikoga blaga i nasljedstva. Pa zar je jeftinije i domaći narod i goste (turiste) hraniti uvoznim instantima. No ako bi kojom srećom naši turistički šefovi slične izložbe uoči sezona organizirali na emitivnom tržištu, valjda bi izbio rat između agroetnoturističke Hrvatske i njezina svemoćnog uvozničkog klana. </p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>Predala se dvojica- čeka se trećeg </p>
<p>U nedjelju se predao Libero Mateković, u ponedjeljak Branko Vujanović, a očekuje se predaja Nikole Matekovića</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što se u nedjelju predao Libero Mateković, koji je osobno došao u zatvor Remetinec, gdje se već nalazi njegov brat Ico (obojica osuđena za otmicu u slučaju Zagorec), u ponedjeljak se zagrebačkoj policiji prijavila još jedna osoba s međunarodne tjeralice. Riječ je o 23-godišnjem Branku Vujanoviću kojeg bugarska policija tereti da je pripadnik skupine od 12 hrvatskih državljana osumnjičenih da su sudjelovali u mafijaškim ubojstvima u Sofiji. Priča o »bugarskoj skupini« u javnost je procurila kada je u rujnu prošle godine bugarski MUP na internetu objavio tjeralicu s imenima dvanaestorice, među kojima su uz Vujanovića najopasnijma predstavljeni Ivan Može (28), inače renomirani strip crtač iz Zagreba i Robert Matanić, koji je u veljači ove godine uhićen u Negotinu u Srbiji. Inače objavljivanje tjeralice izazvalo je diplomatski incident budući da se ubrzo utvrdilo da je su Bugari objavili dokument o operativnim saznanjima koji im je hrvatska policija poslala za internu uporabu. Inače u javnosti je spominjano da je skupina Hrvata, koja je operirala u Bugarskoj, bila pod pokroviteljstvom »zemunskog klana«, koji je navodno štitio i braću Mateković. Vujanoviću će se, ako temeljem bugarskog zahtjeva bude nastavljen njegov kazneni progon, suditi u Hrvatskoj, koja po zakonu ne izručuje svoje državljane drugim državama.</p>
<p>Libero Mateković predao se u nedjelju, tri tjedna nakon što je u akciji kod jezera Bundek, u kojoj je (greškom) ranjen BiH državljanin, uhvaćen njegov brat Ico. Kako se neslužbeno saznaje očekuje se da će se ubrzo predati i treći Mateković - Nikola, jedini preostali od deset nepravomoćno osuđenih za otmicu sina generala Zagorca koji se još nalazi na slobodi. </p>
<p>Ico Mateković osuđen je na 7 godina zatvora zbog organiziranja skupine koja je počinila otmicu, Nikola je dobio godinu i pol, a Libero godinu dana zatvora. </p>
<p>U javnosti se nagađalo da su hrvatskim bjeguncima u Srbiji pomagale i službene policijske i obavještajne strukture. Najnoviji događaji pokazuju da je zaštita popustila, a govori se da se u zadnje vrijeme pripadnici jedne dosad jake hrvatske kriminalne grupacije sigurnije osjećaju u zatvoru nego na slobodi. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Auto-mafija hara parkiralištima </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tijekom vikenda na području Zagreba ukradeno je šest skupocjenih automobila, od kojih po dva u Susedgradu, Novom Zagrebu i na Trešnjevci.</p>
<p> Ukupna vrijednost ukradenih automobila prelazi milijun kuna. Policijska uprava zagrebačka dugo nije zabilježila noć sa toliko ukradenih skupih automobila. </p>
<p>U Susedgradu na Malešnici nestao je 350 tisuća kuna vrijedan »BMW 320 CD«, registracijskih oznaka ZG 1412-LV. Automobil je u vlasništvu poduzeća »Jelačić«, a nestao je u noći na nedjelju između 22.30 i 10.45 sati. »Renault clio«, registracijskih oznaka ZG 4100-BD, nestao je također s područja Susedgrada u Korajčevoj ulici, u nedjelju između 4 i 9 sati.</p>
<p> Šteta je oko 80 tisuća kuna, a automobil je u vlasništvu poduzeće HVB leasing Croatia. </p>
<p>»Audi A4« caravan, talijanskih registracijskih oznaka CM 356-AL, vrijedan oko 210 tisuća kuna nestao je u noći na nedjelju između 17 i 13 sati sa parkirališta u Trumbićevoj ulici u Novom Zagrebu. Automobil je u vlasništvu talijanskog poduzeća Intesa Leasing. </p>
<p>Sa parkirališta u ulici Vladimira Varičaka, također u Novom Zagrebu, ukraden je »VW golf« u vlasništvu sesvetskog poduzeća »Z plus leasing«. Automobil je vrijedan oko 150 tisuća kuna, a registracijske oznake su ZG 8706-AT.</p>
<p> Nestao je između 15 sati u subotu i 23 sata u nedjelju.Caravani »audi A6« i »vw passat«, svaki vrijedan oko 150 tisuća kuna, nestali su iz Jablanske ulice, odnosno s Trga Krešimira Ćosića.</p>
<p>»Audi A6«, registracijskih oznaka ZG 7927-AV, u vlasništvu je 35-godišnjeg M. L. Ukraden je u vremenu 1 i 7 sati u nedjelju. »Passat« je nosio bosanskohercegovačke registracijske oznake 254-J-710 , a u vlasništvu je 26-godišnjeg M. Z.</p>
<p> Taj je automobil nestao u noći na nedjelju između 20 i 10 sati. </p>
<p>Marina Kovačević</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Vukovarska policija ne čita novine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema podacima kojima raspolaže Vukovarska policija, Igor Mikola, kojega je u četvrtak zagrebački Županijski sud nepravomoćno osudio na pet godina zatvora zbog ubojstva i protupravnog lišavanja slobode u slučaju tzv. Pakračke poljane, još uvijek se nalazi na odsluženju zatvorske kazne u BiH, doznaje Vjesnik. Tu je informaciju, naime, zagrebačkom Županijskom sudu uputila PU vukovarsko-srijemska nakon što je sud toj upravi poslao nalog za dovođenjem Mikole koji ima prijavljeno prebivalište u Vukovaru. Takva zastarjelost policijskih podataka o jednoj od istaknutijih osoba iz krugova bliskih podzemlju, u najmanju je ruku začuđujuća, budući da je Mikola izručen Hrvatskoj prije punih devet mjeseci, a o njegovom izručenju izvijestili su doslovno svi hrvatski mediji. Naime, Mikola se na odsluženju zatvorske kazne u Zenici nalazio zbog iznude, a izručen je 27. prosinca prošle godine. No, policija je ipak, postupajući prema nalogu suda, pretražila adresu Mikolina prebivališta, te adresu na kojoj je u Zagrebu imao prijavljeno boravište, no on nije pronađen. Budući da na prijavljenoj adresi u Zagrebu nije pronađen niti Munib Suljić, sud je u ponedjeljak u 13,50 sati za njima raspisao tjeralicu. </p>
<p>Podsjetimo, za razliku od ostalih okrivljenika u slučaju »Pakračke poljane« Branka Šarića, Siniše Rimca i Mire Bajramovića, Suljić i Mikola nisu bili nazočni objavi presude, što je njihovo zakonsko pravo. Nepravomoćnom presudom Suljić je osuđen na 10, Mikola na 5, Rimac na 8, Bajramović na 4, a Šarić na tri godine zatvora. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Matvejević Pešordu nazvao »našim talibanom«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog nedolaska privatnog tužitelja, književnika i pjesnika Mile Pešorde, u ponedjeljak je na zagrebačkom Općinskom sudu odgođena rasprava u sporu protiv književnikaPredraga Matvejevića, kojeg Pešorda tuži zbog klevete. Svoj nedolazak, tužitelj je sudu ispričao virozom i povišenom temperaturom. Inače početkom studenog za ovo djelo nastupa zastara. Povod tužbi novinski je članak pod naslovom »Matvejević: Naši talibani«, objavljen u Jutarnjem listu 10. studenoga 2001. godine. U spornom članku Matvejević tužitelja naziva »talibanom, kvislingom, poticateljem zločina te osobom kojoj bi trebao suditi neki posebni sud, viši i od Haaga«. Pešorda nadalje, Matvejevića tereti i za izjavu »Pešorda je svoje kolege, koji su ostali u Sarajevu pod četničkim bombama, zvao posrbicama«. Matvejević, navodi Pešorda, ljude od pera, poput Dobrice Ćosića i »njegova skutonoše« Ivana Aralice, optužuje za skrivanje i opravdavanje zločina počinjenih za vrijeme rata u Bosni. Spominje, naime, Sarajlije poginule na tržnici Markale i u Ulici Vase Miškula Crnog, te kako se pisalo da su Bosanci, odnosno Bošnjaci, sami sebi učinili zlodjela, kako bi privukli pažnju.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Osumnjičeni su vlasnik diskoteke i njegovi prijatelji</p>
<p>Motiv žrtvine ispovijesti je želja da se tako nešto ne dogodi bilo kone drugom</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Javnost u BiH šokirana je dramatičnom ispoviješću Amele B., koja je početkom prošloga tjedna silovana u središtu gradića Živinice.</p>
<p>»Pakao je trajao više od osam sati. To su bile životinje, a ne ljudi. Molila sam ih da prestanu jer nisam više imala snage, ali bi nastavili jače da me tuku, dok su se seksualno zadovoljavali«, ispričala je nesretna djevojka, koja kaže da je motiv njezine ispovijesti koju su prenijeli lokalni mediji, želja da zlostavljače stigne zaslužena kazna, ali i da se takvo što drugima ne dogodi.</p>
<p>»Zbog toga sam odlučila javno ispričati sve što se dogodilo. Zbog njih, da se zna kakve zvijeri žive pored nas, ali i zbog drugih djevojaka koje su možda bile u sličnoj situaciji u kakvoj sam se ja našla, a nisu imale hrabrosti to prijaviti policiji. Želim javno progovoriti i zbog majki i očeva i reći im da se ovo može dogoditi i njihovoj djeci. Bez obzira na pakao, i ja prvo nisam htjela prijaviti slučaj policiji jer sam željela zaštititi roditelje. Sada znam da ću se s njima tužiti do zadnjeg atoma snage, kako se ovo više nikome ne bi dogodilo. Neću dozvoliti da me zgaze«, kazala je Amela, na čijem su tijelu liječnici u tuzlanskoj bolnici konstatirali brojne ozljede od kojih se još uvijek oporavlja.</p>
<p>No, ožiljci na duši trajat će mnogo dulje. Za silovanje i zlostavljanje te djevojke osumnjičeni su vlasnik diskoteke »Ax arena« u Živinicama Arslan Kavgić (30) i njegov prijatelj Edin Avdić (27) iz Sarajeva, koji se nalaze u pritvoru. Sve je počelo bezazlenom prepirkom u diskoteci »Ax arena« u Živinicama, čiji je Kavgić vlasnik. Kavgić i Avdić tu su pretukli nesretnu djevojku, a potom je izvukli iz objekta, ugurali u Avdićev automobil BMW, a onda odvezli u Kavgićevu kuću gdje su se nad njom čitavu noć iživljavali.</p>
<p>Pravi pakao počeo je u Arslanovoj kući. On ju je natjerao da ga prvo oralno zadovolji, a onda i njegovog prijatelja, koji je pristao na životinjsku igru.</p>
<p>»Onda je Edo predložio da istovremeno zadovoljavam obojicu, jedan s jedne strane. Tjerali su me da vrištim jer ih je to uzbuđivalo. Ako ne bih vrištala dovoljno jako, Edo bi me jače udarao«, ispričala je djevojka koja je tijekom noći užasa nekoliko puta gubila svijest..</p>
<p>Molila ih je da prestanu, ali nasilnici nisu imali milosti. Na njezine vapaje da je poštede, Arslan je rekao: »Šteta što ne uživaš koliko i mi«. Obojica su bili drogirani i pijani.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="47">
<p>Rekordnih 14 ponuda za Hotele Koločep</p>
<p>Za dionice najviše ponudio Goran Štrok, a najveća ulaganja nudi neprofitna ustanova Otok znanja</p>
<p>Sa čak 14 ponuda za kupnju koje su u ponedjeljak otvorene u HFP-u, dubrovački Hoteli Koločep ući će povijest kao tvrtka za koju je bio zainteresiran apsolutno najveći broj kupaca u povijesti privatizacije u Hrvatskoj. No, već je broj od 29 otkupljenih ponudbenih dokumentacija ukazivao da bi interes za jednu od rijetkih hotelskih tvrtki u većinskom državnom vlasništvu mogao nadmašiti sve dosadašnje.</p>
<p>Ponude za kupnju 88,86 posto dionica Hotela Koločep za koje je početna cijena bila 10,51 milijun kuna kretale su se od najnižih 14,34 milijuna kuna koliko su ponudili Hoteli Croatia iz Cavtata (u sastavu Lukšić grupe), pa do čak 58 milijuna kuna koliko je vrijedna ponuda dubrovačkog Hotela Kompas (u vlasništvu Gorana Štroka). Drugi najveći iznos za dionice ponudila je zagrebačka Ingra (50,51 milijun kuna), a slijede dubrovačka tvrtka Gorki (35,79 milijuna kuna), Atlantic grupa Emila Tedeschija (33,9 milijuna kuna), skupina investitora iz Norveške (30 milijuna kuna), Institut građevinarstva Hrvatske (IGH) (28,25 milijuna kuna), ustanova Otok znanja iz Zagreba (22,02 milijuna kuna), tvrtka Dubrovnik - Babin Kuk pod kontrolom Dom i SN holdinga (21,8 milijuna kuna), Dubrovačka investicijska grupa (čine je PGM Ragusa i Alfa plan iz Dubrovnika, Konel iz Cavtata, Bilina iz Lopuda, te IGH koji se i samostalno natjecao) sa ponudom vrijednom 20,21 milijun kuna, talijanska tvrtka Essential Finanze Croazia (20,12 milijuna), potom Konel (18,15 milijuna), koji je i član konzorcija dubrovačkih tvrtki, čakovečka Gea 90 (15 milijuna), te varaždinski Patting (14,78 milijuna kuna).</p>
<p>Najveći iznos ulaganja u Koločep ponudio je Otok znanja, koji bi u pet godina investirao ukupno 201 milijun kuna, od čega su 60 posto vlastita sredstva, a ostalo, navodi se, fondovi EU, te donacije fizičkih i pravnih osoba. Ova je ponuda ujedno izazvala najviše znatiželje jer je to prvi slučaj da se na HFP-ov natječaj javila neprofitna organizacija, koja se, kako navode, bavi promicanjem znanja. Otok znanja osnovali su Multimedijalni programi d.o.o. (osnivač kojih je Markot.tel d.o.o., idejni začetnik dječjeg TV-kviza Učilica), te Nacionalni rodoslovni centar d.o.o. za genealoška istraživanja i Zavod za poslovna istraživanja Siniše Grgića.</p>
<p>Osim po ponuđenoj cijeni za dionice, te visini i izvorima sredstava za ulaganje (vlastita sredstva, krediti na teret Koločepa, odnosno ponuditelja), ponude se razlikuju i po tome koliko bi tko novih radnika zaposlio, kao i prema sredstvima osiguranja ispunjenja pojedinih obveza (plaćanje dionica, podmirivanje dugova, izdavanje zamjenskih jamstava za obveze Koločepa pokrivene državnim jamstvima itd.). Naime, manji broj ponuditelja ponudio je bankovna jamstva, dok većina nudi korporativna, koja Fond baš i ne prihvaća.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Europski obrazac za brži razvojni iskorak</p>
<p>S ostvarenjem projekata će se početi primitkom Hrvatske u Europsku uniju</p>
<p>POŽEGA</p>
<p> – Požeško-slavonska županija je za strukturne fondove Europske unije pripremila 66 projekata, čije će ostvarenje početi primitkom Hrvatske u Europsku uniju, rekao je, predstavljajući regionalni operativni program vijećnicima Županijskog vijeća župan Anto Bagarić. Riječ je o projektima za poljoprivredu, poduzetništvo, obrtništvo, društvene infrastrukture, graditeljstvo, proizvodnju ekološke hrane te prehrambenu i drugu industriju.</p>
<p>»Od tih programa, pet treba posebno istaći: završetak poduzetničkog centra u Pakracu, gradnju poduzetničke zone u Pleternici, uspostavljanje regionalne razvojne agencije u Požegi, informacijski servis za regionalni razvoj na županijskoj razini te gradnju komunalne infrastrukture«, Vjesniku je rekla Senka Strehovec, članica Županijskog poglavarstva.</p>
<p>Na pozivni natječaj, koji je tim povodom raspisala Požeško-slavonska županija, prijavljeno je 130 projekata. No, samo ih je 66 kompletirano. Međutim, to nije sve. Do konca rujna očekuju se novi projekti nakon čega će se dobiti odgovor na pitanje o tome koliko će ukupno projekata biti spremno za strukturne fondove Europske unije. Govoreći o županijskom regionalnom operativnom planu, Senka Strehovec istaknula je da je riječ više o okviru koji donosi dugoročne ciljeve, projekte i mjere te da svaki projekt razvojnog značenja može ući u regionalni operativni program.</p>
<p>Sa 66 kompletenih projekata, Požeško-slavonska županija se, zajedno s Brodsko-posavskom, Karlovačkom i Ličko-senjskom, kandidira za 14,5 milijuna eura iz CARDS programa. Dio tog novca iskoristit će se za razminiranje zemljišta zagađenih minsko-eksplozivnim sredstvima zaostalim iz Domovinskog rata. Požeško-slavonska županija očekuju da će neke projekte moći ostvariti i prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, novcem iz pretpristupnih fondova. </p>
<p>Zdravko Sever</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Erste banka odobrila 58 posto više stambenih kredita</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Erste & Steiermärkische banka odobrila je u prvih osam mjeseci gotovo 3200 stambenih kredita u ukupnom iznosu od 731 milijun kuna, za 268 milijuna kuna ili 57,8 posto više nego u istom razdoblju lani. U odobrenim stambenim kreditima najveći udio, 31 posto, ima regija Zapad, (Zagreb i Zagrebačka županija), a slijedi regija Istok sa 26 posto (Slavonija, sjeverozapadna Hrvatska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija), Rijeka sa 21 posto, Istra sa 14, te Dalmacija sa osam posto. U osam mjeseci ESB je odobrio kredita u ukupnom iznosu od 3,07 milijardi kuna (nakon 1,452 milijarde kuna u istom razdoblju lani). [Lj. M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Kvote za šećer mogu rezultirati jedinstvenim pristupom za sve zemlje regije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kako se Europska unija bude mijenjala, tako će se i Hrvatska suočavati sa sve većim brojem zahtjeva, ocijenila je Ana-Maria Boromisa s Instituta za međunarodne odnose, govoreći na okruglom stolu »Proširenje EU i trgovinska integracija«, koji je održan u ponedjeljak u organizaciji Instituta za javne financije i Zaklade Friedrich Ebert. U prilog tom zaključku navela je kako će Hrvatska do trenutka svog ulaska u EU, što se očekuje oko 2010., morati liberalizirati trgovinu i sa zemljama bivšeg SSSR-a, kao i s mediteranskim zemljama Azije i Afrike, budući da trgovinska politika EU ide u tom pravcu. Izrazila je i zabrinutost zbog najave Europske komisije o uvođenju kvota za uvoz šećera iz zemalja zapadnog Balkana, upozorivši da bi to moglo voditi ka jedinstvenom pristupu za sve zemlje regije, što Hrvatskoj ne ide u prilog. [A. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Povoljnije telefoniranje putem VoIP-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tvrtka Amis Telekom ima oko 4500 korisnika povoljnijeg (u prosjeku za 25 posto) telefoniranja putem VoIP-a (prijenos glasa putem Internet protokola) u inozemstvo i prema mobilnim mrežama. Na Amisovu centralu je, osim toga, priključeno oko 44.000 brojeva fiksne telefonije, ističe voditelj prodaje Amis Telekoma Slobodan Krnetić.</p>
<p>Amis je jedan od novih operatera na području fiksne telefonije i pružatelj internetskih usluga, te će uskoro proširiti svoju ponudu s tog područja. Amis je, inače, zastupnik za hrvatsko tržište finske tvrtke F-Secure, vodećeg proizvođača antivirusnih i sigurnosnih rješenja. F-Secure je u 2004. ostvario 47,3 milijuna eura prihoda, što je 50 posto više nego u 2003. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Zlato na najvišoj razini od 1988.</p>
<p>Cijena zlata u ponedjeljak je nastavila prošlotjedni rast, dosegavši novi rekord od kraja osamdesetih - 468,1 dolar za uncu, 4,8 dolara više nego u petak.</p>
<p>Prošlotjedni rast cijene zlata se - što je neuobičajeno - dogodio u uvjetima jačanja tečaja dolara na deviznom tržištu. Cijena zlata je tako preskočila ključnu psihološku barijeru od 450 dolara po unci, a zatim dosegla i 460 dolara, najviše od lipnja 1988. Među razlozima za to je činjenica da trenutačna proizvodnja jedva zadovoljava rastuću potražnju, ali to što ulagači u zlatu traže način zaštite od rasta inflacije u razvijenim zemljama, uzrokovanog skokom cijena nafte. Svemu tome valja pridodati i ulogu spekulanata. </p>
<p>Cijena zlata, koja se sredinom 2001. spustila na gotovo 250 dolara, je tako prošloga tjedna porasla 2,6 posto - što se na prvi pogled ne čini mnogo, ali je sasvim u suprotnosti s uobičajenom korelacijom između cijene zlata i tečaja dolara.</p>
<p>Vanja Radeljić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="53">
<p>Eksplozija u britanskom veleposlanstvu</p>
<p>Spekulira se da je eksplozivna naprava stigla poštom u novinama kao smotuljak, ali to policija ne želi potvrditi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Odjelu za poštu Veleposlanstva Velike Britanije u Ulici Ivana Lučića u Zagrebu u ponedjeljak je u 7.30 sati eksplodirala zasad nepoznata eksplozivna naprava i lakše ozlijedila dvadesetosmogodišnjeg djelatnika Veleposlanstva, inače hrvatskog državljanina. Mladić je nakon ranjavanja prevezen u Kliniku za traumatologiju, gdje je utvrđeno da su ozljede u predjelu lijeve potkoljenice površinske i lakše.</p>
<p>Nakon dojave o eksploziji u 7.34 sata, na mjesto događaja za desetak je minuta stigla ekipa za očevid zagrebačke policije. Budući da je riječ o eksteritorijalnom području - britanskom teritoriju - hrvatski su policajci stigli samo kao ispomoć Britancima. Tako će se, kako doznajemo, sve informacije i podaci, kao i materijalni tragovi biti prvo pregledati s Britancima, koji će pak dalje odlučiti o postupanju i izlaženju s informacijama u javnost. No, napomenuto je da će kriminalističku obradu provesti hrvatski policajci.</p>
<p>Ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin na pitanje mogu li se nakon ove eksplozije britanski državljani u Hrvatskoj osjećati sigurno, odgovorio je da mogu, dok pitanje jesu li zakazale obavještajne službe nije htio komentirati.</p>
<p>Glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun istaknuo je također kako je nakon eksplozije, a prema Bečkoj konvenciji o zaštiti konzularnih i diplomatskih predstavništava, policija upućena u Veleposlanstvo. Premda nije mogao isključiti ali ni potvrditi da je riječ o terorističkom činu, napomenuo je kako se hrvatski građani mogu i dalje osjećati sigurno.</p>
<p>Zbog obrade ni u policiji, ali ni u Veleposlanstvu nismo mogli doznati o kakvoj je napravi riječ, te je li stigla u pismu ili je, kako se spekulira, stigla u novinama kao smotuljak. </p>
<p>Zbog obrade se nije moglo doznati ni je li riječ o većoj materijalnoj šteti prouzročenoj eksplozijom, no u Veleposlanstvu su nam kazali da će nastaviti normalno raditi.</p>
<p>Policija je pojačala mjere opreza i sigurnosti oko područja Veleposlanstva. Međutim, izlazi iz grada, kako smo doznali, nisu pod posebnom kontrolom.</p>
<p>Britanski veleposlanik u Hrvatskoj Sir John Ramsden oglasio se oko 13 sati priopćenjem u kojem je potvrdio da je u 7.30 eksplodirala nepoznata naprava u Odjelu za poštu. </p>
<p>»Nažalost, jedan od mojih kolega lakše je ozlijeđen. Ministarstvo unutarnji poslova Republike Hrvatske odmah je reagiralo, te je ekipa vrlo brzo stigla na mjesto događaja, a kriminalistička obrada je u tijeku. Želio bih zahvaliti MUP-u na pruženoj pomoći te premijeru Ivi Sanaderu i ostalim hrvatskim dužnosnicima koji su mi se javili«, izjavio je Sir Ramsden.</p>
<p>Ni veleposlanik se nije htio izjašnjavati o mogućnosti terorističkog napada, dodavši samo: »Neka policija obavi svoj posao«. Napomenuo je ipak da Veleposlanstvo uoči napada, ali ni prethodnih dana, nije dobilo nikakvih prijetnji eksplozijama.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Čin protiv politike približavanja Hrvatske EU</p>
<p>Siguran sam da ovaj događaj neće ugroziti put Hrvatske i moguće otvaranje pregovora s EU-om, kazao je Sanader i dodao da Hrvatska nije na meti terorista</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Premijer Ivo Sander u ponedjeljak je u ime hrvatske vlade najoštrije osudio podmetanje eksplozivne naprave u britanskom veleposlanstvu u Zagrebu. MUP i ostale odgovarajuće službe istražuju sve detalje vezane uz taj događaj i o rezultatima istrage će obavijestiti javnost, naveo je premijer dodajući da još ne može govoriti o detaljima istrage. Ipak, naveo je kako je eksplozivna naprava bila skrivena u paketu novina.</p>
<p>O motivima počinitelja premijer nije htio govoriti, ali je poručio da Vlada ovakve događaje, koji god motivi bili, neće tolerirati. Ističe, međutim, kako se ne može oteti dojmu da je riječ i o činu usmjerenom protiv politike približavanja Hrvatske Europskoj uniji. »Ima ljudi, i u Hrvatskoj i izvan nje, koji žele osporiti put Hrvatske u EU«, konstatirao je premijer, ističući da pritom ne misli na potpuno legitimni euroskepticizam. Ipak, Sanader je siguran da ovaj događaj neće ugroziti put Hrvatske i moguće otvaranje pregovora s EU-om.</p>
<p>»To je nedjelo koje osuđujemo i bez obzira na motive ćemo ga istražiti i sankcionirati počinitelje«, rekao je. Nije htio spekulirati o mogućim drugim motivima, a na pitanje jesu li točni napisi i informacije da je Hrvatska na udaru Al Qaide odlučno je odgovorio kako »Hrvatska nije na meti terorista niti će to biti«. Uz napomenu kako se nikako ne zalaže za cenzuru i kako je stvar uređivačke politike što će se u novinama objavljivati, premijer ističe da ipak treba voditi računa o tome kakve se informacije objavljuju jer neprovjerene i tendenciozne informacije štete Hrvatskoj. Potvrdio je pritom kako se u Vladi radi na poboljšanju zakonodavstva kojim će se oštro sankcionirati curenje povjerljivih informacija, odnosno onih koji te informacije odaju.</p>
<p>Premijer je naveo i kako je britanskog veleposlanika u Zagrebu Sir Johna Ramsdena zamolio da premijeru Tonyju Blairu prenese njegovo žaljenje, kao i odlučnost Vlade da se istraži i sankcionira počinitelj tog nedjela. Izrazio je i zadovoljstvo dobrom suradnjom s britanskom vladom kao predsjedavajućom EU-a te joj zahvalio na potpori koju daje Hrvatskoj za otvaranje pregovora i članstvo u EU.</p>
<p>Inače, prije obraćanja novinarima premijer se sastao s ministrom policije Ivicom Kirinom, ravnateljem POA-e Tomislavom Karamarkom, te glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem koji su ga izvijestili o cijelom događaju i istrazi. </p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Šef oporbe najoštrije osudio teroristički napad</p>
<p>Predsjednik SDP-a Ivica Račan najoštrije je osudio teroristički napad na britansko veleposlanstvo, koji se dogodio u ponedjeljak. »Nadam se da će nadležna tijela brzo otkriti počinitelje i njihove motive. O efikasnosti istrage uvelike će ovisiti hoće li taj događaj utjecati na naše odnose s EU-om. To je još jedno upozorenje nama u Hrvatskoj da se s prijetećim terorizmom, domaćim ili inozemnim, treba odgovornije nositi nego dosad«, zaključio je Račan. Najoštrijim osudama pridružio se i čelnik HSP-a Anto Đapić, izražavajući zabrinutost jer je, kaže, očito da je terorizam ozbiljno pokucao i na vrata Hrvatske. [I.B., Ma.L.]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Trojka EU-a u New Yorku o Hrvatskoj </p>
<p>WASHINGTON/NEW YORK</p>
<p> - Trojka EU-a na razini političkih direktora razgovarala je u nedjelju u New Yorku o Hrvatskoj, doznaje se iz britanske Misije pri Ujedinjenim narodima. </p>
<p>»Na neformalnom sastanku se razgovaralo je o Hrvatskoj«, izjavio je za Hinu predstavnik za odnose s javnošću misije Velike Britanije koja trenutačno predsjeda Europskom unijom.</p>
<p>Predstavnik je rekao da je trojka EU-a razgovarala o »napretku« Hrvatske u suradnji s Haškim sudom, ne ulazeći u pojedinosti i rezultate razgovora.</p>
<p>Na sastanku su sudjelovali predstavnici sadašnjeg i budućeg predsjedavajućeg EU-a, Velike Britanije i Austrije, te ureda visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a i Europske komisije koji borave u New Yorku na zasjedanju Opće skupštine UN-a.</p>
<p>Trojka na sastanku nije formalizirala dogovor o datumu susreta radne skupine za ocjenu hrvatske suradnje s Haaškim sudom na razini ministara vanjskih poslova, rekao je predstavnik britanske misije.</p>
<p>Hrvatska ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović bi o susretu trojke EU-a trebala razgovarati s austrijskom ministricom vanjskih poslova Ursulom Plassnik s kojom će se sastati na rubu sjednice Opće skupštine UN-a. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Pronaći model za kažnjavanje nemoralnog bogaćenja u pretvorbi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na dnevnom redu jesenskog zasjedanja Hrvatskog sabora naći će se set izbornih zakona za lokalnu i područnu samoupravu, pretvorba i privatizacija i odnosi sa Slovenijom, najavio je predsjednik Sabora Vladimir Šeks gostujući u ponedjeljak u emisiji Hrvatskog radija. Istaknuo je da će se ponovo raspraviti revizija pretvorbe i privatizacije, malverzacije iz kuponske privatizacije te slučaj Liburnia Riviera Hotela. </p>
<p>Šeks je najavio i da će rok za reviziju pretvorbe i privatizacije biti produljen na godinu dana, a priprema se novi zakon o privatizaciji. »Treba iznaći model za sankcioniranje nemoralnog bogaćenja u pretvorbi te izvlačenje nezakonito stečene dobiti, i to će biti tema ovog zasjedanja«, istaknuo je Šeks i podsjetio da očekuje izvješća državnih tijela o malverzacijama u pretvorbi, koja su zatražena od mjerodavnih institucija još na prošlom zasjedanju. Šeks je kazao kako je zagovornik nastavka privatizacije, a da je u »slučaju Liburnia«, povučeno je »nekoliko nesretnih i nespretnih poteza« koje treba istražiti, ali zbog takvih slučajeva privatizacija, smatra, ne smije stati. Promjene izbornog zakona dobit će zeleno svjetlo u prvom čitanju, očekuje Šeks, čime će se omogućiti neposredni izbor načelnika, gradonačelnika i župana. Govoreći o najavama SDP-a da će tražiti izglasavanje nepovjerenja potpredsjedniku Vlade Damiru Polančecu, Šeks je poručio: »Račan se jako kočoperio, najavljivao burne rasprave, rušenje Vlade i Polančeca, ali nema ništa od toga. U Sabor nije stigao takav prijedlog Kluba zastupnika SDP-a. Račan je očito reterirao«.</p>
<p>Račana je kritizirao i zbog loših odnosa sa Slovenijom jer je upravo on napravio najveći promašaj kad je sa slovenskim premijerom Drnovšekom sklopio sporazum kojim se Hrvatska odriče dvije trećine Savudrijske vale: »Sporazum, doduše, nije potpisao Račan, nego službenica Komisije za granice. Međutim, takav nepostojeći ugovor Slovenija sada koristi kao adut u mogućoj međunarodnoj arbitraži«.</p>
<p>Šeks je još kazao kako ne vjeruje da će doći do ukidanja povlaštenih mirovina.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>HDZ na vlasti 23. prosinca?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - HDZ bi trebao doći na vlast u Velikoj Gorici najkasnije 23. prosinca, izjavio je u ponedjeljak Vjesniku tajnik velikogoričkog HDZ-a Ante Šimunović. Pojasnio je da ostavku HSP-ovca Ivana Brdeka velikogoričko poglavarstvo mora prihvatiti najkasnije do 16. listopada, a ako to ne učini, Brdek osam dana nakon toga po zakonu prestaje biti član poglavarstva i postaje gradski vijećnik. Nakon toga, vlast u roku mjesec dana mora sazvati sjednicu poglavarstva na kojoj će HDZ predložiti izglasavanje nepovjerenja gradonačelniku i poglavarstvu. </p>
<p>»Na istoj sjednici izglasat ćemo nepovjerenje gradonačelniku i poglavarstvu te izabrati novog gradonačelnika«, rekao je Šimunović.</p>
<p>Do izjave ključnog čovjeka - o kome ovisi dolazak HDZ-a na vlast - Ivana Brdeka, u ponedjeljak nismo mogli doći. </p>
<p>Podsjetimo, prema informacijama iz velikogoričkog HDZ-a, Brdek je nakon predaje ostavke obećao punu podršku HDZ-u.</p>
<p>Predsjednik velikogoričkog HSP-a Zlatko Bukovac rekao je u ponedjeljak da mu nisu jasni razlozi ostavke stranačkog kolege Ivana Brdeka. »Razlozi navedeni u ostavci sigurno nisu pravi«, rekao je Bukovac dodajući da će sve biti jasnije u srijedu, kada se Brdek vrati s ribolova. Koalicija pet stranaka SDP - HNS - SSS - HSLS i HSP, koja je došla na vlast u Velikoj Gorici 17. lipnja, u tri mjeseca nije učinila gotovo ništa, tvrdi Šimunović.</p>
<p>Podsjetimo, koalicija je spriječila prodaju tvrtke Velkom, produljila ugovor sa ZET-om o javnom prijevozu i odbacila HDZ-ov prostorni plan.</p>
<p> Koalicija se tri mjeseca bavila uglavnom obračunavanjem sa starom vlašću, najavljivala neovisnu reviziju te pokrenula sudski postupak protiv bivšega gradonačelnika Franje Severa zbog, navodno, neovlaštene prodaje jednog zemljišta u središtu grada.</p>
<p>Osim toga, gradonačelnik Tonino Picula i njegov zamjenik Goran Beus Richenberg su nakon stupanja na vlast obišli sve urede gradske uprave te upozorili djelatnike na to da uklone vjerska obilježja iz ureda. Prihvatili su se i reorganizacije gradske uprave, te spojili neke gradske urede radi uklanjanja starih namještenika. </p>
<p>Šimunović je izjavio da će se HDZ, kada se vrati na vlast, najviše pobrinuti za to da napuni gradski proračun i donese proračun za 2006. godinu. Od velikih projekata, HDZ je najavio da će donijeti prostorni plan, započeti gradnju pet magistralnih cjevovoda, sagraditi bazen te veliku sportsku dvoranu.</p>
<p>»Od svega nam je najvažnije donošenje prostornog plana, jer je on ključ gospodarskog razvoja«, rekao je Šimunović dodajući da očekuje privlačenje velikog broja greenfield investicija koje bi u Velikoj Gorici omogućile otvaranje nekoliko tisuća novih radnih mjesta. </p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050920].
|
