NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050620].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 146135 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>20.06.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hrvatskoj nedostaju sveučilišni profesori</p>
<p>U deset se godina broj studenata povećao sa 70 tisuća na gotovo 130 tisuća, dok se broj profesora nije bitno mijenjao</p>
<p>Na Pravnom fakultetu na jednog profesora dolazi 85 studenata</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Za novu akademsku godinu i pokusnu generaciju – oko 13.500 budućih studenata koje na početku srpnja čeka upis na studije prema reformiranim programima – nedostajat će, osim novca, i nastavnika. Na taj problem upozorava Sveučilište u Zagrebu nakon što je izračunalo troškove nove nastave na primjeru nekoliko fakulteta te krenulo u analizu broja nastavnika.</p>
<p>Od jeseni bi nastava na svim sveučilištima u Hrvatskoj trebala krenuti prema bolonjskim pravilima koja, među ostalim, podrazumijevaju izvođenje nastave za manje skupine studenata, zahtjevnije vježbe, bolju opremu i ostalo što bi trebalo rezultirati kvalitetnijim visokim obrazovanjem, ali i više novca i nastavnoga kadra.</p>
<p>Primjer prvog fakulteta koji je proveo vlastitu analizu troškova, Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu, pokazao je da nastava prema Bolonjskom procesu poskupljuje troškove 30 posto. Još su neki fakulteti (na primjer Prirodoslovno-matematički u Zagrebu) radili procjene sa sličnim ishodom.</p>
<p>S druge strane, prema novom Zakonu o visokom obrazovanju, svaki fakultet, da bi dobio dopusnicu za rad, mora imati 50 posto zaposlenih nastavnika. Svi koji ne zadovolje taj uvjet, neće moći upisivati studente. Jasno, nekima će se zbog prve godine reforme progledati kroz prste.</p>
<p>Primjerice, neće se cjepidlačiti zbog 48 posto zaposlenih, dok se oni koji zapošljavaju kudikamo manji postotak profesora nadaju da će im biti omogućeno da prazna mjesta popune u zadnji trenutak – do jeseni. Svi koji ne budu zadovoljavali kadrovske uvjete, morat će pauzirati s upisom studenata godinu dana, odnosno dok ne zadovolje zakonski uvjet.</p>
<p>No problem s kadrovskim jačanjem sveučilišta neće biti jednostavno riješiti, unatoč tome što je Ministarstvo odobrilo 400 reformskih radnih mjesta. Sveučilišta imaju popriličnih problema s popunjavanjem i te (relativne) brojke jer profesora pojedinih struka jednostavno nema ili ne žele raditi u struci.</p>
<p>Prema podacima prorektora za nastavu i studente Sveučilišta u Zagrebu, Vjekoslava Jerolimova, u posljednjih desetak godina studentska se populacija povećala s oko 70 tisuća na gotovo 130 tisuća studenata, dok se u istom razdoblju broj znanstvenonastavnog kadra nije bitno mijenjao. Tako je u Hrvatskoj omjer nastavnik – student sa 1 prema 10 došao na današnjih 1 prema 14.</p>
<p>U zemljama Europske unije taj je omjer 1 – 10, pa brojka u Hrvatskoj ne bi toliko zabrinjavala da se omjer studenata i profesora drastično ne razlikuje po pojedinim područjima. Na biotehničkim fakultetima brojke su poprilično zadovoljavajuće – 1 – 15, no među društvenim fakultetima one u prosjeku iznose 1 – 65. U nezavidnom je položaju, primjerice, Pravni fakultet, na kojemu na jednog nastavnika dolazi 85 studenata.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Otkaz primjerena kazna samo za namjerne pogreške</p>
<p>Zakon o zaštiti prava pacijenata pročitalo je malo liječnika i još manje pacijenata </p>
<p>Logično je bilo očekivati da netko jednom dobije otkaz zbog pogreške. Riječ je zapravo o pokretu radi sigurnosti pacijenata koji je došao i do nas, kaže dr. Hrvoje Šobat, novi predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora. S njim smo razgovarali o položaju liječnika u ozračju krize u liječničkim krugovima nakon što je dr. Mihajlo Strelec, ginekolog iz Petrove, dobio otkaz zbog smrti novorođenčeta kao posljedice zakašnjelog carskog reza. Mnogi liječnici, posebno opstretičari, strahuju da se i sami ne nađu u Strelecovoj situaciji. Porod, naime, može biti rizičan i nakon najzdravije trudnoće, a neželjen ishod pada na dušu porodničara. </p>
<p>Pokret za sigurnost pacijenata nastaje zbog njihova straha od neželjenog ishoda liječenje. Naime, s napretkom medicine sve je više sve složenijih postupaka, a time i neželjenih ishoda. Ljudi pak ne razlikuju neuspjeh metode od pogreške, objašnjava Šobat. Dodaje da se javlja i pokret za osnaživanje pacijenata, odnosno informiranje i partnerstvo pacijenta i liječnika. Pojednostavljeno, informirani pacijent aktivno odlučuje o postupcima koji mu se predlažu. Nesporazumi sa svim mogućim posljedicama javljaju se češće tamo gdje liječnici odlučuju sami, da prije toga nisu informirali svog pacijenta.</p>
<p>Hrvatska ima Zakon o zaštiti prava pacijenata koji se zalaže za takav odnos, ali Šobat primjećuje da ga je pročitalo malo liječnika i još manje pacijenata. Medijima namjenjuje ulogu tumača koji moraju objasniti da pacijent nije isto što i »mušterija u prodavaonici koja je uvijek u pravu«. Upravo to dogodilo se u razvijenom svijetu pa čim pomisli da je liječnik napravio pogrešku pacijent poziva novinare, podiže tužbu i traži odštetu, često neutemeljeno što se vidi nakon što se problem raspravi hladne glave, navodi Šobat. </p>
<p>»Tu nije kraj priči, jer kad struka zaključi da pogreške nije bilo optužuju je za cehovsku solidarnost i prikrivanje«, naglašava. Pacijent ima prava i njegovi su interesi poznati, ali on ne može sužavati liječnikovu odluku o izboru terapije, zaključuje Šobat. </p>
<p>Za ocjenu o tome je li otkaz primjeren epilog pogreške u »slučaju Petrova« nedostaje mu, kaže, dokumentacija pa mu ostaje vjerovati nadležnima i poslodavcu, to prije što je Strelec »recidivist«. Ipak, Šobat drži da su otkaz i oduzimanje licence preozbiljne mjere koje bi trebalo ostaviti za namjerno činjenje grešaka i svjesno ugrožavanje pacijenata.</p>
<p>»Ozračje nakon događaja u Petrovoj liječnici doživljavaju kao linč koji vode nekompetentni, a posljedica mu je defanzivna medicina«, govori Šobat. Po njemu, sve počinje od slabo upućenih pacijenata i medijski »napuhanih« izvješća. Trebali bi, dodaje, vidjeti što se događa u rodilištu, gdje se katkad odlučuje u sekundama i nema vremena za konzultacije. Naknadne analize o tome zašto se poduzelo »ovo«, a ne »ono«, mogu se redati u nedogled. Liječnici, bez obzira na premorenost i sami teško proživljavaju kad »im umre dijete« iako svjesni rizičnosti poroda.</p>
<p>U Europi je radno vrijeme (i) liječnika ograničeno na 48 sati tjedno, s dežurstvima. Zbog toga Englezima nedostaje 12.000 liječnika, Nijemcima 18.000, a Norveška liječnička komora našim je liječnicima nudila besplatan tečaj norveškoga. Nakon toga na burzi je od 1200 nezaposlenih liječnika ostalo njih 150. Kako se čini, mnogi su se zaposlili u Sloveniji, gdje jezične barijere nema. Šobat podsjeća da je prosječna dob specijalista u Hrvatskoj 55 godina, da se na prvoj godini studija medicine jedva popuni kvota studenata, da je sve manje zainteresiranih za dugotrajan studij koji prate problemi sa stažom, specijalizacijom, da su relativno niska primanja, da je obveza stalnog učenja a rizici svakodnevni.</p>
<p>No, najveći problem predsjednik Zbora vidi u nedostatnoj komunikaciji s pacijentima. Podsjeća protom na akciju »Ljubaznost je početak svakog liječenja«. Pola svih nesporazuma posljedica je nedostatka komunikacije u kojoj pacijenta treba upozoriti na rizike. Tako i trudnicu koja je čekala na carski rez.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>U Hrvatskoj još 10.000 prognanika i izbjeglica</p>
<p>Do sada su u Hrvatskoj obnovljene gotovo 132.000 razorenih kuća i stanova u iznosu od 14,9 milijardi kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Svjetski dan izbjeglica, 20. lipnja, ove godine Hrvatska dočekuje s nešto više od 10.000 prognanika i izbjeglica. Najviše ih je iz hrvatskoga Podunavlja, oko četiri tisuće, te više od 1500 iz ostalih hrvatskih krajeva. U Podunavlju je 1681 interno raseljena osoba, većinom građana srpske nacionalnosti, a oko 3,5 tisuće izbjeglica iz BiH i Kosova još uvijek je u izbjegličkom statusu u Hrvatskoj. To bi, najkraće, bio sažetak brojki s kojima naša zemlja, na Svjetski izbje glički dan, kojemu je tema ove godine »Hrabrost«, može zaokružiti izbjegličko-prognaničku krizu što ju je prolazila proteklih 15 godina. Hrvatska je kalvariju doživjela ratnih 90-ih, kada se u kulminaciji izbjegličke krize kod nas našlo pola milijuna izbjeglica. S golemim problemima i troškovima država se nosila uglavnom sama, međunarodna se pomoć više svodila na supervizorsku, manje na donatorsku. Izbjeglice su na hrvatskoj političkoj sceni često bile politički problem, tema ucjena i pritisaka. No od 1995., kada se počeo provoditi Vladin program procesa povratka prognanih i izbjeglih, njihovi se problemi sustavno rješavaju. </p>
<p> Prije deset godina bile su registrirane 332.000 prognanika i izbjeglica, 216.000 Hrvata (65 posto) i 116.000 Srba (35 posto). Do kraja iduće 2006. godine Hrvatska će riješiti povrat ljudi i imovine. Glavnina će napora ove i sljedeće godine biti usmjerena na provedbu stambenog zbrinjavanja. Brojke više nisu zabrinjavajuće: još oko 756 vlasnika traži povrat imovine, među njima je i tristotinjak kuća čiji vlasnici nikada i nisu tražili povrat. No i njihove će kuće biti ispražnjene, bez obzira na to, a stanari zbrinuti u državnoj imovini ili otkupljenim kućama posredstvom APN-a.</p>
<p> Vlasnicima čije kuće nisu vraćene u zakonskom roku do kraja 2002. godine isplaćuje se naknada štete do povrata imovine u posjed. Do sada su naknadu primila 1592 vlasnika, od kojih petstotinjak naknadu prima i danas jer im kuće još nisu vraćene. No to je tek manji broj u gotovo 20.000 vraćenih kuća. Na listama za obnovu još je nešto manje od 12.000 zahtjeva i planira se da će obnova također biti dovršena do kraja 2006. Do sada su u Hrvatskoj obnovljene gotovo 132.000 razorenih kuća i stanova u iznosu od 14,9 milijardi kuna.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Kad turističku politiku vode – ateisti </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ove su godine Uskrs, Duhovi i Tijelovo »uranili«. Krivnja je, izgleda, na sastavljačima kršćanskog kalendara, vikendi su bili produljeni, a gosti prilično nezadovoljni onim što im se nudilo.</p>
<p>Modu ipak treba pratiti, to je uostalom i pisano i nepisano pravilo, pa tako i turističku! Nekad su predsezonu od glavne sezone dijelile tradicionalne tzv. srpanjske rupe, najmanje petnaestak dana praznog hoda do početka glavnosezonskog punjenja rivijere. </p>
<p>Domaćini se tada nisu previše umarali traženjem načina i modela kako da te »rupe« učine plićima ili kraćima, a na pitanje, npr. hotelijerima ili lokalnim šefovima turističkih ureda kako su popunjeni, odgovori su bivali pravi stereotipi u stilu »...ne znamo kako je tamo u drugim mistima, ali mi smo zadovoljni prometom«. I tako od »mista do mista«!?</p>
<p>Sada je, međutim, aktualna i novost koja se zove – lipanjske rupe i rupice, različite od destinacije do destinacije, ali priča ili vijesti o traženju izlaza uglavnom nema, osim već onih poteza s bradom – prigodnog spuštanja (čak i nekontroliranoga) pansionskih cijena, pa – što bude...</p>
<p>A što bi moglo biti? Što ako se tradicija ne prekine i počne – srpanjska rupa? Ta nas dosad gotovo nikada nije mimoišla i najvjerojatnije neće ni ove godine. Što se može kada naša turistička operativa jednostavno nema naviku poduzimati »vatrogasne mjere« kad za to ima razloga.</p>
<p> Važnije je da su se mnogi iz te operative od početka godine donedavno (tako je svake godine!) doslovno našetali i nahodočastili po desecima i desecima turističko-poslovnih sajmova i posebnih promocija »po Europama«, te da su istodobno zanemarili pripreme i, posebno, izvanpansionske sadržaje (i njihove cijene) na domaćem terenu.</p>
<p> Otud onda i dosada i nezadovoljstvo gostiju, primjerice, sadržajima za dane Uskrsa, Duhova (produženi vikend) i Tijelova (isti takav vikend). Ali, opravdanja su nađena! Spomenuti su praznici ove godine poranili, što znači da je krivnja na sastavljačima kršćanskog kalendara koji su taj posao obavili prije »oho-ho« vjekova... Naši, inače solidno plaćeni, turistički domaćini izgleda da su redom ateisti i malo ili ništa ne znaju ništa o vjerskom kalendaru i običajima vjernika...</p>
<p>Inače, ovoga su tjedna dva državna praznika i nezgoda je u tome što je jedan od njih u – subotu... [Pero Gabrić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Glavni tajnik je došao kriomice</p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Josip Čop izabran je za novoga glavnog tajnika Hrvatskog olimpijskog odbora. Ovu su vijest neke novine objavile u četiri, a neke u osam redaka, što je prostor koji obično dobiva ispadanje neke naše tenisačice u prvom kolu turnira u Patayi. Za ovakav tretman vijesti o konačnom popunjavanju mjesta prvog operativca krovne udruge hrvatskoga sporta nikako, međutim, nisu krivi mediji. To što je Čop gotovo kriomice zasjeo u fotelju glavnog tajnika zapravo je logična posljedica svega što se posljednjih mjeseci događalo vezano uz spomenutu funkciju.</p>
<p>Naime, nakon što je smijenjen Ivica Miočić Stošić, inače protukandidat Zlatku Mateši na jesenskim predsjedničkim izborima u HOO-u, započela je svojevrsna kampanja potpune marginalizacije i anatemizacije dužnosti glavnog tajnika. Nekad ključna funkcija u Hrvatskom olimpijskom odboru u svim je javnim istupima Zlatka Mateše i njegovih izbornih partnera proglašavana »opasnošću koju treba suzbiti« u budućem ustroju HOO-a. Dojam posvemašnje nepotrebnosti redizajnirane tajničke funkcije pojačan je i osmomjesečnim odlaganjem izbora novoga glavnog tajnika. Spekuliralo se u međuvremenu s raznim imenima, a Mateša je tvrdio da nema ni svojeg favorita niti ideju o tome tko bi trebao biti novi glavni tajnik.</p>
<p>Sve to vrijeme dužnost glavnog tajnika s prefiksom v.d. obnašao je Josip Čop. Čovjek s kojim u početku baš nitko nije ozbiljno računao strpljivo je čekao da svi u hrvatskom sportskom miljeu sasvim izgube zanimanje za izbor glavnog tajnika i da se na natječaj, de facto, ne javi nitko osim njega. Već nakon otvaranja pristiglih kuverti bilo je stoga jasno da će novi glavni tajnik biti upravo Čop. Vijeće HOO-a moglo je jedino potvrditi njegov izbor prije negoli se i on tom tajničkofobičnom društvu zahvali na pozornosti...</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Rafsanjani na popravnom </p>
<p>SALIH KONJHODŽIĆ</p>
<p>Iranci će u petak, prvi put od Islamske revolucije 1979., izaći na drugi krug predsjedničkih izbora u kojem će se sučeliti dvojica kandidata. To su bivši šef države u dva prijašnja mandata - favorizirani Hashemi Rafsanjani (1989.-1997.) i, na opće iznenađenje, ultrakonzervativni teheranski gradonačelnik Mahmoud Ahmadinezhade.</p>
<p>Ahmadinezhade, jedan od utemeljitelja Studentskog saveza čiji su članovi 1979. zaposjeli američko veleposlanstvo u Teheranu, mogao bi, vjeruje se, ozbiljno dovesti u pitanje Rafsanjanijev popravni izborni ispit. Poraženi reformistički kandidat Mustafa Moin pozvao je stoga sve demokratske snage u zemlji da se zaustavi »opasni predsjednički pohod teheranskoga gradonačelnika«.</p>
<p>Zamjetno je da se gledišta na iranske predsjedničke izbore koje su dali iranski vjerski vođa Ali Khamenei i američki predsjednik George W. Bush, dakako svaki iz svoga kuta, gotovo savršeno podudaraju. Neprijeporni ajatolah je još prije prvog izbornog kruga poručio: »Glasovanje za bilo kojeg kandidata je glasovanje za islamski politički sustav«. Bush je to izrazio riječima: »Bez obzira tko pobijedi, u Iranu se praktično ništa neće bitnije promijeniti«. </p>
<p>Aktualni predsjednik Mohammed Khatami, iako naklonjen reformama, malo je toga postigao u proteklih osam godina. Sve napore da se Iran snažnije okrene vanjskom svijetu blokirali su vjerski vođe. Svjetovni šef države nema moć koju ima Vijeće čuvara revolucije, svojevrsni vjerski filtar koji odobrava svaki zakon ili bilo koji drugi društveni i politički pomak. </p>
<p>Na iranskoj sceni je i vjerski vođa ajatolah Ali Khamenei, koji je također vrhovni zapovjednik oružanih i policijskih snaga. Njegova riječ je u svemu posljednja. On može odbaciti sve što nije po ukusu teheranskih mula, i to bez obrazloženja. U takvoj paralelnoj strukturi vlasti jedan predsjednički reformist i demokrat može malo što postići. </p>
<p>Zamjetno je da se mnogi Iranci gotovo nepopravljivo nadaju da će demokratski procesi pustiti korijene. Dobri poznavatelji iranskih (ne)prilika tvrde da se neki pozitivni pomaci ipak uočavaju. Cenzura odijevanja žena je popustila, a njihova odjeća je mnogo raznolikija. Mnoge žene počele su se aktivnije uključivati u društveni, politički i gospodarski život. Pred novim predsjednikom bit će još jedan krupan izazov - otvaranje novih radnih mjesta. Iran, golema naftna i plinska energetska sila, čije se stanovništvo naglo povećava, na tom području je vrlo malo učinio. »Bez posla, nema ni demokracije«, rekla je jedna Iranka.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Križni put europe </p>
<p>Europskom Unijom ovladao je euroskepticizam. Formalno ujedinjena, EU je zbog gramzljivosti bogatih članica razjedinjenija nego ikad. Jedinstvo različitosti ruši se kao kuća od karata na koju Europa sve više sliči. Prognoze su to skeptičnije što se bliži britansko vodstvo Unijom. Ipak, Hrvatska teži i takvoj poljuljanoj Europi! Samo je pitanje hoće li je biti kad Hrvatska tamo pristigne?</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Europa u kratkom razmaku po drugi put »pada pod križem«. Tek što se spotakla o vlastiti Ustav, vjerodostojnost kojega je dovedena u pitanje dvjema odbijenicama na referendumima (iza kojih slijedi lančana reakcija ostalih euroskeptika), još se žešće minuloga tjedna poskliznula na Proračunu koji je označio propast posljednjega bruxelleskog summita. </p>
<p>Euroskepticizam, što je toliko negativnih kritika doživio u Hrvatskoj (etiketiranjem onih što sumnjaju u »obećani raj« , kao europskim »izrodima« što zaslužuju biti nazvanima u najmanju ruku nepodobnima), ovladao je Europskom Unijom koja se pokazuje nezrelom za rješavanje krucijalnih pitanja opstanka toliko proklamiranog europskog zajedništva.</p>
<p>Politička vodstva europskih država pokazala su (i dokazala) nesposobnost za vođenjem dijaloga. Razlog tomu bila je samo borba za vlastite interese, naravno one proračunske. Prednjačili su u tome najbogatiji, oni koji bi navodno željeli politički ujedinjeni stari kontinent, kao pandan prekooceanskom »Velikom Bratu« kojemu već hrle tumačiti, kojeg li apsurda, »jedinstvo i snagu Europske Unije«. I to u trenutku kad je Unija najslabija, kad otkriva sve svoje mane i slabosti. Stoga se nameće pitanje žuri li se američkom predsjedniku po dodatne savjete? A onda i ono drugo: može li Europa samostalno stati na vlastite noge? Očito ne može, kada joj »Veliki Brat« nameće pravila i ucjene (što ih ona globalno ili pojedinačno prihvaća)! Jedinstvo različitosti za koje se ta deklarativno ujedinjenja Europa zalagala ne postoji, jer se različitosti ne uvažavaju nego se pokušava uvesti diktat jedinstva, po svaku cijenu (kultura tu samo služi kao paravan). A takova Unija onda je neminovno osuđena na propast. </p>
<p>Izgleda da je jedino jedinstvo do kojeg je toj Uniji stalo, ono trgovinsko koje, naravno osigurava nekima velike profite, a drugima beskrajna ograničenja. U toj pohlepi oni bogati (koji svugdje i svagda diktiraju pravila), što bi morali pomoći siromašnim pridošlicama u Uniju, ne uočavaju čak njihovu spremnost na žrtvovanje (naivno odricanje od dijela namijenjenih im subvencija), na koje su svikli (i stoga mnogi od njih potpisali onaj sumnjivi dokument što garantira potencijalnim američkim ratnim zločincima poštedu od bilo kakva međunarodnoga suda), pa težeći nepostojećem, ali obećanom zemaljskom raju srljaju u ustupke koje im nitko nikada neće honorirati. Što više za njih će sami plaćati penale. Ta oni su ionako »sitne ribe« i što se iz njih dalo isisati za »jedinstvenu Europu« to je ionako već učinjeno! I k takvoj Europskoj Uniji Hrvatska i dalje teži, možda malo trjeznije glave, shvaćajući da datumi, što se od proljeća broje kao odlučujuća terminska odrednica njezinom prijemu u Uniju, stvarno ne igraju nikakvu ili tek zanemarivu ulogu (zbog koje se nedavna prijetnja prijevremenim izborima potvrđuje kao nedoraslost političkih protivnika). Taj prijem još jedne »siromašne« zemlje (»bogatih potencijala«) s prvotnih preoptimističnih projekcija o 2007., pa onda umjerenijoj 2009. godini, sada lagano zbog europske krize klizi u drugo desetljeće 21. stoljeća u 2011. , čak i 2012. godinu? </p>
<p>Hoće li se Europa do tada stvarno stabilizirati ili je kao takve, ujedinjene zajednice, više i neće biti? A kamo će onda Hrvatska koja se sada u potpunosti iscrpljuje u želji da dostigne taj cilj? </p>
<p>Hrvatska je toj gramzljivoj Europi, odnosno njezinim najbogatijim i najzainteresiranijim članicama (koje sada međusobno vode bitke za prevlasti), već omogućila da na različite načine harači ovom zemljom, ne štiteći dovoljno vlastite resurse (od zemljišta i drugih nekretnina te vlastitih prirodnih bogatstava do strateških izvorišta) pokazujući tako dodvorničke sklonosti kao i one »siromašnice« što su već pristupile Uniji. Do 2012. godine, ako takva Europa opstane (nakon svih padova pod križem), Hrvatska će, nastavi li tako, već biti posve »isisana« zemlja, iskorištena i uništena, pa će joj već posve svejedno biti hoće li u europsku zajednicu ući u »balkanskom paketu« ili samostalno, tj. s Turskom kojoj su izgledi jednako neuvjerljivi. Stoga priča s Gotovinom u ovom europskom scenariju nema nikakve veze. Ona je tek intermeco za skretanje pozornosti i manifestiranje metoda ucjene od Amerike preko Velike Britanije (koja se najviše zalagala za taj ultimatum) do EU u kojoj ipak svi ne zastupaju takav radikalan i na svoj način osvetnički stav.</p>
<p>Ako će EU ucjenama dolaziti do svojih ciljeva, onda je bolje da se odmah raziđe. Tim više što to već dulje prakticira. Francuska je bila protiv ulaska Velike Britanije u Uniju, pa su ju na ponovljenom referendumu »uvjerili« u suprotno. Sada joj se to osvećuje.</p>
<p> Irci su sa Sporazumom u Nici prošli slično, pa će s Ustavom drugačije. EU se već spremila na slična ultimativna uvjeravanja, ali izgleda da se kuća od karata ipak raspada. Danci već u lijesu nose europski ustav! Britanci o Ustavu nemaju bolje mišljenje, i k tome, spremni su na nove ucjene Zajednice u koju su željeli ući. Da li samo zbog vlastita koristoljublja?</p>
<p>Nije li nova Europa trebala biti Europom solidarnosti? Nije li za to jedinstvo trebalo žrtvovati malo bogatstva, kao što je, primjerice, Njemačka podnijela teret ujedinjenja nakon rušenja Berlinskoga zida? Taj pojam je izgleda Europi stran. Više ju zanimaju interesne sfere probitaka. A na tom putu čekaju je novi križevi i padovi (neki joj prognoziraju propast već u vrijeme britanskog mandata na čelu Unije). Zanimljivo će biti vidjeti kako će stvarno skončati taj »križni put« Europe?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Služiti mešetarima</p>
<p>Bukić bi svoj svjetski ugled mogao potvrditi zastupanjem politike </p>
<p>koja bi se okrenula modernim proizvodnim tendencijama</p>
<p>VINKO GRGUREV</p>
<p>Bilo bi najprihvatljivije kada bi se istaknuti vaterpolist Perica Bukić angažirao u čemu je postignuo svjetsku reputaciju. Stanovite političke snage iskorištavaju Bukićevu popularnost radi promicanja svojih problematičnih gospodarskih nastojanja. Bukić predviđa veliku marinu u Mandalini i više manjih u svakoj uvali, sve u svemu na svakoj »slobodnoj« točki u Šibeniku turistički objekt pozamašnih kapaciteta.</p>
<p> Kakav je doseg takve nakane i ima li ona uopće smisla? Može se dvojiti je li bilo opravdano zatvaranje Tvornice elektroda i ferolegura, međutim, to je bio početak iščezavanja tradicionalne industrije u Šibeniku.</p>
<p>Čini se da je nečiji interes da se to dogodi i Tvornici lakih metala jer umjesto o intenzivnijem moderniziranju, više se razmišlja o tome kojem patronu dati taj kompleks kako bi odredio njegovu mjeru.</p>
<p>Rentabilnost na što manjem prostoru, zbog ekoloških zahtjeva, kao načela ekonomske racionalnosti modernoga industrijalizma, zadnja je briga u Šibeniku. Kako je, uz inkompetenciju da se to shvati, očigledna i beskrupuloznost, jer gotovo nitko ništa ne vidi dalje od svog neposrednoga interesa, pa tako u biti ni njega samoga, nastoji se, u kretanju linijom manjeg otpora, sve probleme »rješavati« potenciranjem turizma.</p>
<p>Treba već jedanput odgovoriti na to može li turizam, zbog efektivnosti jedva mjeseca dana, kompenzirati sve privredne nedostatke i biti grana ekonomski konkurentna onima, štoviše visokog stupnja stručne kvalifikacije koje su proizvodne cijelu godinu. Uostalom, kako za Hrvatsku turizam može biti rentabilan ako viškovima vrijednosti ostvarenima u njegovim objektima upravlja kojekakav Orco ili Questus?</p>
<p>Kakva smisla imaju ulaganja u turizam ako je, uz to što ona jesu ekstraprofit nastao u »nejednakoj razmjeni« s visokorazvijenim zemljama, devastacija prirode i povijesnih obilježja (apartmanizacijom i betonizacijom) njihov posljedak? Bi li te probleme htio Bukić iznijeti na polemički poligon?</p>
<p>Dostojanstvo prvorazrednoga sportaša zahtijeva da ne bude eksponent lokalnih mešetara u otuđivanju gradskoga zemljišta i destrukcije, štoviše cijele jadranske obale, pa divlje građevinske intervencije na kućama, čak uz sam Stradun u Dubrovniku, simboliziraju do kojeg je stupnja došla nečija beskrupuloznost potvrđena od gradske vlasti. Štoviše, zahtijeva suprotstavljanje toj pogubnosti.</p>
<p>Zato bi Bukić svoj svjetski ugled mogao potvrditi zastupanjem politike koja bi se okrenula modernim proizvodnim tendencijama, koja bi, stavljanjem u zagrade »interese« turizma, povijesno-kulturne vrijednosti naselja uz hrvatsku obalu odredila kao nezavisnu varijablu u bilo kojim nastojanjima.</p>
<p>Autor je profesor filozofije i opće lingvistike iz Bjelovara</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Kultura političke hajdučije</p>
<p>Marko Bušić smještava mene i obrazovaniji dio hrvatske emigracije u nekakve pristaše »demokratske Jugoslavije«, što je teško krivotvorenje povijesti naše političke emigracije</p>
<p>GOJKO BORIĆ</p>
<p>Marko Bušić, taj samozvani branitelj lika i djela Ante Bruna Bušića, tako učestalo piše o meni premda nema pojma tko sam, osim iz Udbinih arhiva, da mi je dosadilo odgovarati na njegove pamflete, pa će ovo biti posljednji osvrt na njegove uratke u Vjesniku od 1. i 14. lipnja. Moji informatori u Zagrebu odavno me savjetuju da se ostavim polemiziranja protiv fantoma nazvana Marko Bušić, čime im ovoga puta udovoljavam laka srca.</p>
<p>Da ne bude zabune: bilo mi je strašno žao što je onako tragično dokončao svoj život i moj poznanik Bruno Bušić, i u povodu njegove smrti napisao sam empatičan nekrolog u Kroatische Berichte.</p>
<p> Poslije me je upozorio moj publicistički uzor Vinko Nikolić da nije dovoljno slijediti onu latinsku da o mrtvima treba govoriti najbolje, nego prije svega istinu, što je i učinio pišući kritički o Bušićevu djelovanju u emigraciji.</p>
<p>Pretpostavljam da u Zagrebu postoji netko tko točno zna tko je i zašto usmrtio Brunu Bušića. No valja reći da se Bušić nije svjesno žrtvovao za Hrvatsku jer silno je volio život, dobru hranu i lijepu odjeću, a nadasve zgodne djevojke, pa je više stradalnik nego žrtva. No htio je igrati ulogu hrvatskoga Che Guevare za koju nije bio sposoban. </p>
<p>Nakon što je napustio solidnu Novu Hrvatsku, njegovo »ubojito pisanje« (Marko Bušić) djelovalo je samo na uski krug njegovih istomišljenika koji su živjeli u emigrantskom getu, napadajući sve neistomišljenike kao bijesni psi, pa ih je i sam Bruno nazvao – čoporom.</p>
<p>Marko Bušić smještava mene i obrazovaniji dio hrvatske emigracije u posve krivi tabor, u nekakve pristaše »demokratske Jugoslavije«, što je teško krivotvorenje povijesti naše političke emigracije. Pisao sam za brojne hrvatske emigrantske publikacije koje su listom bile za uspostavljanje neovisne i slobodne Hrvatske.</p>
<p>Primljen sam u Uredništvo emisija za Jugoslaviju Radija Deutsche Welle u vrijeme kad je njegov ravnatelj bio dr. Drago Matković, bivši diplomat NDH. U njemu su bili samo politički emigranti koji su dobili azil u Austriji, Italiji, Engleskoj i Njemačkoj.</p>
<p>Kako Marko Bušić zna da nismo bili ugroženi od Udbe, kad je bilo indicija za to, a da službena radiotelevizijska postaja jedne suvremene države nije mogla agitirati za rušenje druge suverene države, to je bilo samorazumljivo, kao što je bilo samorazumljivo i to da smo u našim programima emitirali brojne priloge u Hrvatskoj zbog kojih su beogradski vanjskopolitički dužnosnici na stotine puta prosvjedovali u Bonnu, i prigodom dolaska naših urednika u Beograd i Zagreb.</p>
<p>Među našim suradnicima iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine bili su hrvatski nadbiskupi, intelektualci i novinari u nemilosti. Naše emisije bile su »melem na ranu« stotinama tisuća slušatelja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, za što smo dobili pohvale u pismima i porukama kojih je bilo na desetke tisuća. Možemo biti ponosni što smo učinili za Hrvatsku djelujući u radiotelevizijskoj postaji Deutsche Welle.</p>
<p>A što je za jugokomunističke diktature postigao za hrvatsku stvar Marko Bušić, to je valjda poznato samo njemu. Hrvatskoj javnosti nije.</p>
<p>Bušićev i moj prilaz djelovanju naše političke emigracije dijametralno je suprotan. Mi koji smo djelovali u inozemnim institucijama došli smo do zaključka na temelju duboka poznavanja političkih prilika na Zapadu da kao emigranti moramo poštivati zakone zemalja koje su nam dale azil, a izvan toga da možemo djelovati političkim prosvjećivanjem naše i strane publike bez uporabe i propagiranja sile.</p>
<p>Na drugoj su strani bili oni koji su uporabom sile mislili da mogu ubrzati propast Jugoslavije i potaknuti Zapad na promjenu dobrohotna odnosa prema njoj, što je bilo potpuno izvan pameti i uvijek završavalo katastrofama za hrvatske emigrante.</p>
<p>Jedan prilaz možemo nazvati kulturom djelovanja kroz demokratske institucije, drugi »kulturom političke hajdučije« koja je »dobra« za gangu, ali ne i za političko prosvjećivanje, a ono je bilo uspješnije.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Kölna</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>»Uništeni« sudski spis neočekivano pronađen </p>
<p>Sudac i vršitelj dužnosti predsjednika Općinskog suda u Zagrebu g. Zdravko Majerović piše (»Sudski spis o suđenju Paragi nije uništen«, Vjesnik, Pisma, 17. lipnja) da bih ja po zdravoj logici trebao znati da pred Općinskim sudom u Zagrebu vodim parnični postupak za naknadu štete protiv Republike Hrvatske broj Pn-1581/86 i da je u taj spis priklopljen kazneni spis broj Ko-3448/86 za koji sam ja tvrdio da je uništen. Nisam, međutim, ja ustvrdio da je taj spis uništen već je to utvrđeno na raspravnom zapisniku od 12. studenoga 2004. U tom sudskom predmetu, koji je ušao u dvadesetu godinu trajanja bez prvostupanjske odluke, nakon višegodišnjih zahtjeva raspravnih sudaca da se tom spisu priklopi i kazneni spis, sud je utvrdio sljedeće: »Utvrđuje se da spisu prileži službena bilješka kaznenog kancela od 08. 11. 2004. g. u kojoj stoji da je kazneni spis Ko 3448/86 škartiran po popisu, te se stoga ne može priklopiti.« Sporni spis upravo je »pronađen« zahvaljujući Vjesniku, nakon što je objavio moj članak »Bio bi to veliki pravni skandal« (Stajališta, 13. lipnja). Ne smatram također nimalo pogrešnim da spis koji sadrži dokumente o mučenjima i zlostavljanjima na Golom otoku ima trajno i povijesno značenje a sud ga je dužan trajno čuvati, ne prema mojoj želji, kao što zaključuje sudac Majerović, već u skladu sa Sudskim poslovnikom (članak 256. iz 21. glave), koji izrijekom propisuje da se od spisa kojima su istekli rokovi čuvanja zadržavaju u sudskom arhivu i čuvaju do predaje nadležnom arhivu »spisi koji su zbog svojeg sadržaja i zbog osoba na koje se odnose od povijesnog, naučnog ili političkog značaja, kao i spisi sudske uprave koji su značajni za opću ili mjesnu povijest«.</p>
<p>Dobroslav Paragapredsjednik HSP-a 1861</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Dobili smo ogoljelu sliku većine naših političara</p>
<p>Sada smo zaista dobili ogoljelu sliku većine hrvatskih političara, kojima je do naroda i države Hrvatske stalo kao do lanjskoga snijega, a jedino im je stalo do njihovih izvrsno plaćenih političkih dužnosti i udobnih fotelja. U jednoj smo takvoj ovih dana na televizijskom ekranu vidjeli komotno zavaljenoga sada već bivšeg osječkog gradonačelnika g. Zlatka Kramarića, u kojoj je sjedio četrnaest godina! Kada je nakon glasovanja na konstituirajućoj sjednici shvatio da je izgubio gradonačelničku dužnost, čovjek se gorko rasplakao. Naravno, uslijedile su tužbe svima »nadležnima« u državi zbog neregularnosti. Tko zna što će se tu još događati, a narod će ponovno dobiti umjesto kruha – igre, pa neka se zabavlja. Slično je stanje u gotovo svim hrvatskim županijama. Kakva su to stručnoga i moralnoga profila svi ti naši političari i sjećaju li se oni uopće da ih je narod izabrao zato da vode ovu državu u blagostanje a ne samo sebe i svoje najmilije? </p>
<p>Miroslava CavorZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Obitelj Mišković i dalje u kupovinu ide »pod ručnom«</p>
<p>»Uvijek ću biti zahvalan prijateljima na pomoći. Bili su uz mene kada mi je bilo najteže, a nisu me ni tražili povrat novca«, objašnjava Terzicijo</p>
<p>Radnici Sljemena s oduševljenjem su u petak podigli iz bankomata plaće, prvi put nakon šest mjeseci. Novac namijenjen zaostalim plaćama uplaćen je nakon što je Gradsko poglavarstvo odobrilo otkup potraživanja radnika Sljemena za plaće, kako je i dogovoreno 1. lipnja, potpisivanjem sporazuma između Grada Zagreba i Finagre, vlasnika Sljemena. Grad je tada iskazao namjeru preuzimanja vlasništva nad Sljemenom kao i obveze prema 360 radnika i oko 200 vjerovnika. Isti dan kad je tadašnji dogradonačelnik, sada gradonačelnik Milan Bandić potpisao sporazum, radnici su napustili Markov trg, na kojemu su danonoćno prosvjedovali 35 dana. </p>
<p>Jedan od tih radnika je i Terzicijo Mišković koji s obitelji, suprugom Ritom i troje djece živi u Sesvetskom Kraljevcu pored Sesveta.</p>
<p>Terzicijo je nakon 16 godina rada u Sljemenu, kao i ostali radnici u ovih šest mjeseci, živio na rubu egzistencije i, kako tvrdi, ne bi uspio spojiti kraj s krajem da nije bilo pomoći prijatelja.</p>
<p>»Uvijek ću im biti zahvalan na pomoći. Bili su uz mene kada mi je bilo najteže, a nisu me ni tražili povrat novca«, objašnjava Terzicijo.</p>
<p>S novcem će pokriti minus na računu, platiti stare račune. No svjestan je da su novi računi na putu. Zato se, kaže on, u kupovinu još uvijek ide »pod ručnom« (kočnicom).</p>
<p>»I dalje se živi skromno. U ovih pola godine jedino se tako moglo preživjeti. Najviše sam ponosan na svoju djecu, 12-godišnjeg Marka, 9-godišnju Mariju i 7-godišnjeg Josipa. Cijelo ovo vrijeme kada nam je bilo najteže, nisu tražili ništa što si ne možemo priuštiti. Sada, kada sam dobio plaću, sastavili su male popise s nekoliko sitnica koje bi htjeli da im kupim, poput pištolja na vodu, rola i slično«, objašnjava Terzicijo. Najviše mu je žao, kaže, što su djeca bila također opterećena cijelom situacijom a to u svojim godinama ne bi trebala biti, već bi trebala uživati u bezbrižnom i neopterećenom djetinjstvu.</p>
<p>Supruga Rita, u to vrijeme nezaposlena, opisala je kako je to bilo kada su dobili pakete pomoći s hranom, slatkišima za djecu i kućnim potrepštinama. </p>
<p>»Kad smo otvarali pakete, kod nas se igrao susjed otprilike istih godina kao i mali Josip. Oduševljen sadržajem paketa, Josip se okrenuo prema njemu i rekao: 'Da barem i tvoj tata radi u Sljemenu, i ti bi onda dobio takav paket'«.</p>
<p>No, obitelj Mišković svjesna je neizvjesnosti koja je pred njom. Prosječna mjesečna plaća u Sljemenu iznosila je oko 3200 kuna. Isplata pet zaostalih plaća pomogla je obitelji Mišković da malo stanu na noge, ali znaju da je to samo privremeno rješenje.</p>
<p>Ovih nekoliko tisuća kuna ne može trajati vječno, a nije sigurno hoće li se, ako Grad preuzme tvornicu Sljeme, proizvodnja ponovo pokrenuti i radnici vratiti na radna mjesta, ili će završiti na Zavodu za zapošljavanje. »Teško je već i kad se mijenja samo radno mjesto, a kamoli kada se mora sve početi ispočetka«, kaže Rita Mišković.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Upis u vrtić poput dobitka na lutriji </p>
<p>Najkritičnije sa smještajem u vrtiće je u Malešnici, Španskom, Jarunu, Sesvetama, Novom Zagrebu i Dubravi</p>
<p>U dječje vrtiće i male škole svake se godine u Zagrebu upiše oko šest tisuća nove djece. No upisanih bi bilo i više kad bi bilo mjesta. Neki su mediji nagađali da bi ove godine moglo ostati neupisano čak 600 djece pa je Vjesnik zatražio od Gradskog ureda za obrazovanje i šport točne podatke o tome koliko je djece upisano a koliko će eventualno morati na liste čekanja. Iako su se prijave u vrtiće primale do 31. svibnja, Gradski ured ni 16. lipnja nije imao zbirne podatke koje smo tražili. U odgovoru koji je poslao Vjesniku, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje i šport, Ivica Lazanja navodi: »Prvi privremeni podaci o broju primljene djece bit će poznati krajem lipnja i početkom srpnja, konačan podatak o upisu djece u dječje vrtiće bit će poznat krajem kolovoza a broj djece na listi čekanja krajem rujna 2005. godine«.</p>
<p>Liste primljene djece mogu se na vratima vrtića vidjeti već od desetog lipnja. Roditelji djece koja nisu upisana mogu predati žalbe upravnim vijećima vrtića najkasnije 15 dana od objave rezultata.</p>
<p>»Svoje sam dijete upisala u vrtić koji je u sasvim drugom dijelu grada. Tako sam riješila naš problem. U suprotnom, da sam čekala na upis u naš kvartovski vrtić, moje bi dijete još uvijek bilo doma«, komentirala je jedna majka.</p>
<p>Dječji vrtić Budućnost, koji se nalazi u Mihanovićevoj ulici, pozitivno je odgovorio na sve molbe roditelja za upis njihove djece. »Sva prijavljena djeca upisana su i nemamo neriješenih slučajeva«, rekla je ravnateljica Mirjana Carek. U Dječjem vrtiću Trnoružica, u Rusanovoj ulici, stanje je jednako. »Primili smo 100 molbi i riješili ih pozitivno«, rekla je ravnateljica Vica Laušić.</p>
<p>I dok tako vrtići koji se nalaze u centru grada, nemaju problema s upisom, povećanje broja djece u rubnim dijelovima grada, koja bi trebala u vrtić, ne prati izgradnja novih ili dogradnja starih vrtića. U Zagrebu se deset godina nije izgradio ni jedan vrtić pa su postojeći prenatrpani. U nekim je naseljima stanje gotovo katastrofalno, pa je upis u vrtić vjerojatan koliko i dobitak na lutriji. Kako saznajemo iz Gradskog ureda za obrazovanje i šport, najkritičnije je sa smještajem u vrtiće u Malešnici, Španskom, Jarunu, Sesvetama, Novom Zagrebu i Dubravi. U tim četvrtima svakodnevno niču nove zgrade, čak i cijela naselja, no rast broja stanova nije praćen gradnjom novih predškolskih objekata.</p>
<p> Zato se djeca iz tih naselja svakodnevno prevoze u vrtiće u drugim dijelovima grada, u kojima ima mjesta.</p>
<p>Dječji vrtić Trešnjevka ima jednaki problem. »Sve odgojne skupine imaju 20 do 30 posto djece više nego što su republički normativi«, objasnila je Slavica Grgac, ravnateljica.</p>
<p>I tijekom godine pokušava se upisati neupisanu djecu. »Sva neupisana djeca pokušavaju se upisati tokom godine, ali i bez obzira na to, ostaje još uvijek dosta neupisane djece«, naglasila je Mira Banić, ravnateljica Dječjeg vrtića Špansko. Pri upisu nove djece postoje prioriteti, pri čemu veliku ulogu igra socijalni status roditelja. U tu skupinu ulaze samohrani roditelji, roditelji s više djece, djeca invalida. </p>
<p>Ines Martinčić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Bandić: Ubrzati gradnju vrtića na Jarunu</p>
<p>Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u subotu je u ZET-ovu autobusu obilazio Gradsku četvrt Trešnjevka-jug, u društvu pročelnika gradskih ureda i vijećnika te četvrti.</p>
<p>Obilazak najvažnijih projekata u toj četvrti organizirala je mjesna samouprava, a Bandića je u »inspekciju« vodio predsjednik Vijeća Gradske četvrti Trešnjevka-jug, Saša Molan. Gradonačelnik i društvo obilašli su pothodnik ispod Ljubljanske avenije (Dužice-Omiška), netom asfaltirane ulice u Knežiji, gradilište vrtića i potok Vrapčak na Jarunu te Društveni dom u Prečkom.</p>
<p>Članovi Udruge Korak ukazali su Bandiću na poteškoće s kojima se susreću kad se invalidskim kolicima spuštaju u pothodnik i uspinju iz njega. Bandić nije bio zadovoljan načinom na koji je uređen pristup invalidima u pothodnik te je jednom od svojih pobočnika »naredio« da se pothodnik što brže preuredi kako bi ga mogle koristiti i osobe s invaliditetom.</p>
<p>Obišli su netom asfaltirane ceste u Knežiji i krenuli prema Jarunu. Posjetili su gradilište pješačkog mosta u Gredicama i pogledali kako napreduje uređivanje korita potoka Vrapčak. Gradonačelnik se najduže zadržao na gradilištu novog vrtića u Ulici Bartolići. Taj bi vrtić radnici trebali izgraditi do svibnja 2006.</p>
<p>»Vrtić na Jarunu treba završiti što prije. Posao je dobro napravljen onda kad je napravljen u roku«, rekao je Bandić. Naglasio je da »penezi za vrtić moraju dolaziti na vrijeme«, jer se jedino tako može poštovati rok izgradnje. </p>
<p>Obilazak Gradske četvrti Trešnjevka-jug gradonačelnik je završio posjetom novom Društvenom domu u Prečkom. Dom je završen nedavno, nakon punih petnaest godina gradnje. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Cementara: Centar zapadnog dijela grada? </p>
<p>Ruševni zidovi bivše Tvornice cementa Sloboda, zajedno sa željeznim ostacima i zahrđalim tornjevima, djeluju zastrašujuće na svakog slučajnog prolaznika Aleje Bologne. Iako postoje razne ideje kako bi se prostor trebao urediti, već petnaestak godina nitko nije napravio ništa konkretno, osim što su ruševne građevine pretvorene u skladišta tridesetak tvrtki. Prema urbanističkom planu na tom području zabranjena je gradnja građevina sa skladišnom namjenom pa se ona tamo ipak nalaze bespravno.</p>
<p>»Cjelokupno je područje nekad bilo u vlasništvu grada. Potom je tvornica otišla u stečaj i u stečajnom je postupku je dan četvorni metar tog vrijednog gradskog zemljišta rasprodavan za po jednu njemačku marku«, rekao je za Vjesnik predsjednik Udruge za zaštitu okoliša Eko 2000 Željko Šimunović. Dodaje da je ta udruga osnovana kako bi se javnost upozorila na nezakonite radnje na tom području.</p>
<p>U veljači 2004. Gradski zavod za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša izradio je program za izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja toga prostora, koji je sad pred završetkom. Za taj je program Udruga ponudila nekoliko opcija prema kojima bi se područje cementare uredilo kao zapadni centar grada. U njemu bi bili svi sadržaji primjereni potrebama građana, kao što su centar razvoja softverske industrije, razvojno-istraživački centri, kongresni centar te sportsko rekreacijski sadržaji.</p>
<p>»Irci su čitave gradske četvrti prenamijenili za softversku industriju, a njihova zemlja danas zauzima jedno od vodećih mjesta među proizvođačima kompjuterskih programa«, objašnjava Šimunović.</p>
<p>Prijedlozi Udruge zanimljivi su i biti će uključeni u izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja prostora bivše cementare u Podsusedu. U Gradskom zavodu za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša kažu da je na potencijalnim ulagačima da prepoznaju mogućnosti ovoga prostora. </p>
<p>Uz bespravnu gradnju, stanovnike Podsuseda muči i djelatnost poduzeća CIOS. Stanovnici Podsuseda tvrde da osim osnovne djelatnosti – prerade metala, CIOS prerađuje i opasni otpad te otpadnim plinovima zagađuje okolna naselja. </p>
<p>Iz Gradskog zavoda za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša rekli su nam da je već i važećim urbanističkim planom uređenja područja bivše cementare isključena mogućnost obavljanja djelatnosti skupljanja, prerade i trgovine sekundarnim sirovinama te da je zbog toga odlučeno da se CIOS preseli na industrijsku zonu u Jankomiru. Poglavarstvo je za preseljenje izdvojilo 55 milijuna kuna.</p>
<p> Šimunović se pita: »Znači li to da uskoro možemo očekivati da će Grad platiti preseljenje i drugih bespravno nastanjenih firmi što sad rade na području bivše tvornice cementa u Podsusedu?«.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>ČIstoća ima najbolje vozače</p>
<p>Na parkiralištu u Borongaju održano je u subotu Državo natjecanje profesionalnih vozača i automehaničara Republike Hrvatske, pod nazivom »Pokaži što znaš«. Natjecanje koje okuplja profesionalne vozače cestovnih teretnih motornih vozila, automehaničare, autoelektričare i vozače tramvaja, otvorio je gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, a u sklopu programa MUP je predstavio postupke i opremu za kontrolu brzine kretanja vozila. Iako se nije radilo o utrci, već o atraktivnom natjecanju u spretnosti u vožnji i poznavanju prometnih propisa, vozačima nije bilo svejedno tko će pobijediti. »Krasno je sudjelovati, pogotovo kad ste prvi«, objasnio je to Nikola Nežić, jedan od organizatora natjecanja. </p>
<p>Provjera poznavanja prometnih propisa pokazala se puno težom nego vožnja na poligonu, pa su tako neki natjecatelji zadržali stare navike iz škole. »Pokušalo se prepisivati, no nismo im dopustili«, rekao je sudac Čedomil Weissbarth pokazujući oduzete »šalabahtere«. No zato su vozači pokazali izuzetnu spretnost u vožnji i majstorski su svladali većinu prepreka. </p>
<p>»Svaki dan radimo u sličnim uvjetima, pa smo zato ovdje najbolji«, pohvalio se Slavko Čarapović iz Čistoće. </p>
<p>Na ovogodišnjem natjecanju koje je bilo podijeljeno u sedam kategorija, najuspješnija je bila ekipa Čistoće, a natjecanje je završeno svečanom večerom u restoranu ZET-a na Trešnjevci. </p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Besplatno mjerenje gustoće kostiju </p>
<p>Hrvatsko društvo za osteoporozu i tvrtka Dukat organizirali su u subotu mjerenje gustoće kostiju u Maksimiru, kojim se utvrđuje osteoporoza. Kako je pregled bio besplatan, mnogi Zagrepčani čekali su u redu, kako bi liječnici pregledali nalaze i dali poneki savjet. Gustoća kostiju mjerila se ultrazvukom stopala, točnije petne kosti. A nakon što bi aparat izbacio papir s podacima o gustoći kostiju, liječnik bi dao dijagnozu i određene savjete.</p>
<p> Štefanija Novak bila je u šetnji sa kćerkom. »Zasad nemam problema s osteoporozom. Vidjela sam da liječnici pregledavaju pa me zanimalo kakvo je moje stanje«, rekla je Štefanija Novak. Studenticu Ivanu, koja je bila u prolazu, zanimalo je na koji se način mjeri gustoća kostiju. »Nisam znala da se gustoća kostiju može izmjeriti ultrazvukom stopala za samo 20 sekundi«, kazala je Ivana.</p>
<p>»Ultrazvukom možemo utvrditi ima li pacijent normalnu gustoću kostiju, osteopeniju (blaži oblik osteoporoze) ili osteoporozu. Osteoporoza je bolest koštanog sustava obilježena smanjenom gustoćom kostiju, što povećava rizik prijeloma«, objasnila je dr. Ivana Kraljević s Rebra. »Rano otkrivanje bitno je za tretman bolesti. Savjetujem što više tjelovježbe i pravilnu prehranu s dosta mlijeka i mliječnih proizvoda«, istaknula je dr. Kraljević. </p>
<p>Prema riječima predsjednice Hrvatskog društva za osteoporozu, Jolande Bernardis, u Hrvatskoj se za nekoliko godina očekuje 200 tisuća bolesnika s osteoporozom.</p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Vatromet </p>
<p>Desetak tisuća Samoboraca i njihovih gostiju uživalo je tijekom vikenda u spektakularnom vatrometu. Na petom međunarodnom festivalu koji je završio u nedjelju nastupile su pirotehničke ekipe iz Rusije, Češke i Njemačke. Domaćin vatrometa »Pirotehnika Mirnovec« u subotu je ispalila svoj jubilarni, tisućiti vatromet, a sve je to, po prvi puta u Hrvatskoj, bilo kompjutorski upravljano. Nakon svega viđenog organizatori festivala, Turistička zajednica grada Samobora i »Pirotehnika Mirnovec «, imaju razloga za zadovoljstvo. [T. Bukarica]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Prvu ženu pilota na posao moraju voziti drugi</p>
<p>RIAD</p>
<p> - U Saudijskoj Arabiji je prva žena pilot u povijesti islamskog kraljevstva počela raditi, ali je na posao moraju voziti drugi.</p>
<p> Hanadi Sakarija Hindi (27) zaposlena je kao pilot u privatnoj zrakoplovnoj kompaniji princa Walia bin Talala, a svakodnevno je netko mora odvesti jer i za saudijsku pilotkinju vrijedi isti zakon kao i za sve ostale žene u tom kraljvestvu - naime ne dozvoljava ženama upravljanje automobilom.</p>
<p> Strogi zakon međutim ništa ne govori o upravljanju zrakoplovima. List »Arab News« u nedjelju je objavio fotografiju hrabre pilotkinje u društvu supruga te njezina šefa, multimilijardera princa Walida.</p>
<p> Fotografija krši dva arapska tabua: Hindi je odjevena u pilotsko odijelo a ne u crni šador s velom, propisan u kraljevstvu, a osim toga je princu stisnula ruku što se u Saudijskoj Arabiji među muškarcima i ženama koji nisu u srodstvu ne tolerira. </p>
<p> »Postoji li još neka dama u Saudijskoj Arabiji koja ima ambicija na području civilnog zrakoplovstva i želi postati pilotom, neka mi se javi«, citira list poziv princa Walida. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Invazija turista na gradski porat</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Iako u dubrovački akvatorij u subotu nije kao što se najavljivalo, upovilo deset već šest cruisera, Dubrovnik je ipak zabilježio rekord. Po prvi put u povjesti grad je, u jednom danu posjetilo čak 9000 turista s plovećih hotela. Pred gradskim zidinama usidrila su se tri mega cruisera, »Armonia«, »Costa Classica« i »Costa Mediteranea« te luksuzni jedrenjak »Royal Cliper«. U luku Gruž uplovio je četvrti ploveći hotel »Milenijum«, a zbog svoje veličine, vremešna 'dama', »Queen Elizabeth« morala je svoje sidro baciti kod otoćića Dakse. [A. H.]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Na Rivi u Evinom kostimu</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Vrućina u Splitu natjerala je mladića da nasred Rive skoči u more u Evinom kostimu, čime je zbunio nadležne. Dok je plivao, za »uvođenje reda« bila je nadležna Lučka kapetanija, pa su se pojavili i njeni predstavnici. No kad je izašao iz mora postao je »briga« policije. [T.B.]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Teretni svemirski brod pristao uz ISS </p>
<p>WASHINGTON/BAJKONUR</p>
<p> - Ruski teretni svemirski brod Progress pristao je rano ujutro u nedjelju na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS), isporučivši dvočlanoj posadi vodu, hranu i rezervne dijelove, objavila je NASA. Kapsula Progress lansirana je u petak iz ruskog svemirskog centra Bajkonur u Kazahstanu. Riječ je o 18. misiji te vrste od početka izgradnje ISS-a i devetoj od nesreće američkog space shuttlea Columbije u veljači 2003. godine. Na ISS-u se trenutačno nalaze Rus Sergej Krikaljev i Amerikanac John Philips, znanstvenik NASA-e. Astronautima je ovom pošiljkom poslana i nova digitalna kamera kojom će se snimati iduća misija space shuttlea, planirana za srpanj. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Njemački naziv domene najduži na svijetu </p>
<p>DORTMUND</p>
<p> - Nijemci su se pojavili s najvećim imenom domene na svijetu: www.WiemenschlichMenschensindzeigtihr UmgangmitderMuttersprachefrse. Riječ je o citatu klasika njemačke književnosti Friedricha Schillera, čija se 200. godišnjica smrti obilježava 2005. godine u državama njemačkog govornog područja. Ne iznenađuje da se radi o domeni Njemačkog jezikoslovnog društva, svojevrsnog nadzornog tijela u stvarima koje se tiču njemačkog jezika. Grubo prevedeno, naziv domene dug 63 znaka znači: »Koliko su ljudi humani pokazuje njihov odnos prema materinjem jeziku«. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Ljubav prelazi sve granice </p>
<p>Predstava »Romeo i Julija« u izvedbi Oprasteatra iz Italije oduševila na otvaranju umjetnošću plesanja</p>
<p>Od subote 18. lipnja do 2. srpnja Šibenik će biti domaćin djeci svijeta. Svečanim ceremonijalom u subotu na večer, na najljepšoj otvorenoj pozornici u gradu, smještenoj između kamene ljepotice Katedrale svetog Jakova i renesansne Gradske vijećnice, uz zvuke fanfara i dječju pjesmu, otvoren je 45. međunarodni dječji festival, koji se i ove godine održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Stjepana Mesića.</p>
<p> Pozdravljajući u ime Predsjednika, njegova izaslanica Maja Razović-Kocijan rekla je kako su djeca nepresušno vrelo kreativne energije. »Šibenik je postao mjesto gdje se već gotovo pola stoljeća okupljaju djeca svijeta slaveći umjetnost. Pozivam vas djeco da preuzmete Šibenik, vaša se gradonačelnica sigurno neće naljutiti«, riječi su izaslanice.</p>
<p> Brojnu publiku pozdravila je i gradonačelnica Neda Klarić ističući kako je upravo ovim festivalom Šibenik postao poznat diljem svijeta, a za 45 godina trajanja ugostio je na tisuće ljudi sa svih strana svijeta. »U životu čovjeka 45. rođendan nije mala stvar, ali je naš festival, unatoč godinama, ostao mlad, zaigran, lepršav, neopterećen i zato pozivam ovaj grad: Šibeniče, budi dijete«, rekla je prva žena Šibenika.</p>
<p>Festivalsku himnu otpjevala su djeca iz dječjeg zbora »Zdravo maleni«, kojim je ravnala Zrinka Mikuličin, a u svečanom ceremonijalu otvaranja festivala sudjelovala su i djeca iz stalne šibenske kazališne radionice.</p>
<p>Prvi put u 45 godina dugom vijeku šibenskog MDF-a festival je otvoren jednom inozemnom predstavom – »Romeo i Julija«, koju su izveli mladi plesači i glumci Oplasteatra iz talijanskog grada Umbertide. Za koreografiju te vrsne predstave bio je zadužen Luca Bruni, a za glazbu Marco Sciavoni. Izvedba »Romea i Julije« na način kakav je prikazan u Šibeniku bila je, sportskim rječnikom rečeno, »pogodak u sridu«. </p>
<p>Predstava je nastala kao sjećanje članova Oplasteatra na gostovanje na Kubi, koje ih se sve vrlo dojmilo i fasciniralo. Shakespeareovu tragediju članovi Oplasteatra odigrali su vrlo profesionalno, a koreografija i scenografija zaslužuju najviše ocjene, kao i ples mladih na štulama, koji nikoga u publici nije ostavio ravnodušnim jer je riječ o pravoj umjetnosti plesanja.</p>
<p>To je četvrto gostovanje Oplasteatra na šibenskom festivalu, na kojem su se dosad predstavili s predstavama »Djevojčica sa žigicama«, »Labuđe jezero« i »Chiara i Francesco«. »Ljubav prelazi sve granice i to je naša poruka koju smo i vama htjeli prenijeti, posebno zbog činjenice da ste nedavno bili u ratu«, rekao je nakon predstave »Romea i Julije« Luca Bruni, jedan od voditelja talijanskog teatra. </p>
<p>Pohvalnim riječima o predstavi »Romeo i Julija« govorio je Dubravko Jelačić-Bužimski, urednik-selektor na MDF-u, koji je plesače na štulama ocijenio sjajnima kao i glazbenu kulisu i scenografiju.</p>
<p>Prvoga radnog dana festivala otvoreno je nekoliko zanimljivih izložbi. U foajeu Kazališta izloženi su dječji radovi nastali za trajanja Festivala Abiko u istoimenom japanskom gradu. Izložba nosi naziv »Pozdrav iz Japana«, a tema radova su ptice. I šibenska djeca u Sokolarskom centru Dubrava kod Šibenika crtaju na istu temu, a najbolji dječji uradak bit će poslan u Japan kao dar njihovoj princezi Sajako, koja se udaje u studenome ove godine. </p>
<p>U Studio Galerije svetog Krševana otvorena je izložba dječjih ilustracija, u Galeriji svetog Krševana izložba Ivane Žiljak »Let kroz Kopenhagen«, a u lapidariju Muzeja grada Šibenika otvorena je izložba ilustracija. U Muzeju grada Šibenika otvorena je još jedna izložba pod nazivom »Priče iz davnine« Ivane Brlić-Mažuranić. Urednica izložbe je Helena Bulaja.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Trajni prinosi kulturi </p>
<p>Učinak na polju kulture učinak je najvišeg dostignuća jer njegovati kulturu znači njegovati dijalog, istaknuo je predsjednik Odbora Nazorove nagrade Milan Moguš</p>
<p>Nagrade »Vladimir Nazor« što ih za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti dodjeljuje Republika Hrvatska svečano su predane 19. lipnja u Palači Dverce u Zagrebu.</p>
<p>Godišnja nagrada dodjeljuje se umjetnicima za najbolja umjetnička ostvarenja koja su predstavljena tijekom prošle godine, dok se nagrada za životno djelo dodjeljuje istaknutim stvaraocima koji su obilježili vrijeme u kojem djeluju, a čije stvaralaštvo ostaje trajno dobro domovine.</p>
<p>Nagrade dodjeljuje Odbor Nagrade »Vladimir Nazor« na prijedlog komisija za pojedina umjetnička područja.</p>
<p>Otkako je uspostavljena Nagrada »Vladimir nazor« svake je godine sredinom lipnja Nazorov dan, istaknuo je predsjednik Odbora Nagrade »Vladimir Nazor« Milan Moguš. U nastavku je dodao kako se svake godine tih dana sjećamo pjesnikova djelovanja, ponajviše njegovih književnih ostvarenja jer je Nazor pjesnička i ljudska veličina hrvatske kulture. Stoga su i nagrade koje nose Nazorovo ime ogledalo domaćih odnosno europskih umjetničkih vrijednosti, ali i trajni doprinsi kulturi. </p>
<p>Ove je godine Nazorovu nagradu za životno djelo na području književnosti dobio Josip Tabak, uz obrazloženje komisije kojom je predsjedao Krešimir Nemec kako je riječ o prevoditelju koji je zadužio hrvatsku kulturu velikim brojem važnih knjiga. Godišnja Nagrada »Vladimir Nazor« pripala je Luki Paljetku za roman »Skroviti vrt« koji tematizira život dubrovačke plemkinje Cvijete Zuzorić.</p>
<p>Jagoda Majska Martinčević predsjednica je komisije za glazbu koje je Nagradu za životno djelo dodijelila Pavlu Dešpalju, a godišnju nagradu za obljetnički koncert u Hrvatskome glazbenom zavodu Zagrebačkomu gitarskom triju. Nagrada za životno djelo na području likovne i primijenjene umjetnosti čijom komisijom predsjeda Feđa Vukić dodijeljena je Zlatku Boureku, koji je prisutan na hrvatskoj likovnoj sceni više od pedeset godina </p>
<p>»Embrio« je izložba Siniše Majkusa predstavljena prošle godine u Umjetničkome paviljonu, a koja je zaslužila godišnje Nazorovo priznanje.</p>
<p>Predsjednik komisije za filmsku umjetnost Ante Peterlić obrazložio je da Nagrada za životno djelo Vladimiru Tadeju pripada za njegov svestran prinos hrvatskom filmu, a godišnja Nagrada dodijeljena je Goranu Višnjiću za ulogu u filmu »Duga mračna noć«.</p>
<p>Istaknuti hrvatski teatrolog Nikola Batušić, autor 15-ak knjiga, dobitnik je Nagrade za životno djelo za dostignuća na području kazališne umjetnosti, dok je komisija na čelu s Goranom Grgićem godišnju nagradu predala Draganu Despotu za monodramu »Na rubu pameti«.</p>
<p>Nazorova nagrada za životno djelo u arhitekturi i urbanizmu, čijom komisijom predsjeda Jerko Rošin, dodijeljena je Slavku Jelineku, arhitektu koji je zadužio Zagreb, Karlovac i Rijeku vrsnom arhitekturom. </p>
<p>Studio »Capsula« dobitnik je godišnje nagrade za višestambenu građevinu POS-a u Gradu Cresu.</p>
<p>Kako je na dodjeli nagrada istaknuo ministar kulture Božo Biškupić, očito je da na područjima književnosti, glazbe, izvedbene i vizualne umjetnosti vlada neobična živost koja je dokaz kulture kao zamašnjaka koji podržava i snaži naš identitet.</p>
<p>Predsjednik Odbora Nagrade »Vladimir Nazor« Milan Moguš istaknuo je kako je učinak na polju kulture učinak najvišega dostignuća jer njegovati kulturu znači njegovati dijalog.</p>
<p>Nakon dodjele nagrada, Nikola Batušić zahvalio je u ime svih dobitnika na vrijednim priznanjima kojima se obilježava Nazorov dan kao i najviša hrvatska umjetnička dostignuća. </p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Bandarin posjetio Dubrovnik</p>
<p>Direktor Unescova Centra za svjetsku baštinu Francesco Bandarin obilaskom Dubrovnika završio je svoj višednevni posjet Hrvatskoj. Bandarin je tijekom susreta s dubrovačkim konzervatorima naglasio da je Hrvatska u očuvanju spomeničke baštine i prirodne ljepote dostigla visoke standarde. »Dubrovnik je zaista nešto posebno, a briga o njemu je na visokoj razini, što se vidi na prvi pogled s obzirom na to da je prije samo desetak godina bio oštećen tijekom rata«, kazao je, među ostalim, Bandarin u Dubrovniku. Za posjeta Hrvatskoj Bandarin je posjetio prirodna i kulturna dobra te objekte upisane u Listu kulturne i prirodne baštine Unesca, kao što su, osim Dubrovnika, Plitvička jezera, Split i Trogir. Upoznat je i s inicijativom Ministarstva kulture da Hrvatska kandidira još 11 objekata kulturne i prirodne baštine za upis u Registar Unesca, među kojima je i Park prirode Velebit i Lonjsko Polje, a od gradova i arhitekture Varaždin, uz još nekoliko spomenika kulturne i prirodne baštine uz jadransku obalu od Istre do Dubrovnika. </p>
<p>[A. H./ T. G.]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Svestrani Kocsis</p>
<p>Zagrebačka filharmonija završila je sezonu u petak u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog koncertom za pretplatnike Plave oktave, koji je ostvaren u suradnji sa slavnim mađarskim pijanistom i dirigentom Zoltánom Kocsisem. Na programu je bio 4. Koncert za glasovir i orkestar u G-duru op. 58, i 6. Simfonija u F-duru op. 68 »Pastoralna« Ludwiga van Beethovena.</p>
<p> Birani stilski program i karizma uglednog gosta u dvostrukoj ulozi dirigenta i pijanista privukli su publiku, koja je koncert ispratila dugotrajnim pljeskom i ovacijama. No izostala je uobičajena pažnja prema umjetniku – cvijeće ili neki drugi prikladni poklon – što je velik propust organizatora. </p>
<p>Zoltán Kocsis (1952.) prvenstveno je odličan pijanist, a kao dirigent debitirao je 1987. Muziciralo se profinjenim stilom i s posebnom koncentracijom, jer nije lako svirati bez dirigenta. Naime, u glasovirskom koncertu Kocsiseva pažnja bila je disperzirana na solističku dionicu i na pratnju. Stoga je tu i tamo ipak nedostajala još jedna dirigentska ruka za korektniju sinkronizaciju. No, očaravajući virtuozni solistički slog s puno osjećaja i radosnog, gotovo muzikantskog posvećenja glazbi pružili su jedinstven doživljaj. </p>
<p>Kao dirigent u Beethovenovoj »Pastoralnoj« simfoniji pružio dojam ležernosti, elegancije i opuštenosti te je uz svesrdno zalaganje svih glazbenika, uključujući i izvrsne soliste, ostvario vrlo sugestivnu izvedbu. No, neuvjerljiv kraj zbunio je publiku koja se nije usudila zapljeskati odmah, već sa stanovitim bojažljivim zakašnjenjem koje se iz suzdržanosti razvilo u burno odobravanje. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Povratak bijelog baleta</p>
<p>Balet Narodnog pozorišta u Sarajevu slavi ove godine 55. obljetnicu postojanja. Njegovi početci sežu u 1930. godinu, a od 1950., kada je postavljen balet »Žetva« Borisa Papandopula, ansambl djeluje stalno. Ratno doba između 1992. i 1996. značilo je prekid u radu i njegovo osipanje, ali se otada, zahvaljujući ponajprije zalaganju umjetničke ravnateljice Edine Papo, Sarajevskom baletu nastoji vratiti negdašnji ugled i obnoviti zanimanje publike za balet u Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Za proslavu obljetnice odabrana je klasika, iako ansambl zadnjih godina jednako njeguje i moderni izraz. Postavljene su »Silfide« (Les Sylphides), kao fokinovski simbol bijelog baleta i reminiscencija na razdoblje romantizma te Veliki ples (Grand pas) iz 3. čina »Paquite« Mariusa Petipaa, u koreografiji gošće iz Rusije Ljubov Kunakove i njezina asistenta Sergeja Viktoroviča Štikova. </p>
<p>U »Silfidama«, zvanim još i »Chopiniana«, posvećenim njegovanju uspomene na plesačka dostignuća romantizma, sarajevske balerine pokazale su se vrlo discipliniranim i uigranim. Tri ženske solističke uloge plesale su Mia Prašo, Belma Čečo i Ellina Stetsenko. Korektnu suradnju pružio im je Roman Vladimirov u ulozi Mladića. U predstavi se može naći pokoja pogreška ili krivi épaulements u tom specifičnom stilu, ali važani su entuzijazam te volja i želja da se očuva balet u Sarajevu. Balet »Paquita« rijetko se izvodi na sceni u cjelovečernjem obliku. Njegove varijacije često se mogu vidjeti na baletnim natjecanjima. U Sarajevu smo vidjeli treći čin i Grand pas koji je zanimljiv zbog čistoće plesa i zanimljivih formacija. Mia Prašo, Alica Čorić, Belma Čečo i Marija Ščerbanenko sigurno su otplesale svoje varijacije. Na čelu predstave bili su razigrana Ellina Stetsenko i njezin partner Mihail Mateescu. Sarajevska filharmonija pod vodstvom Emira Nuhanovića osigurala je visoku razinu glazbene izvedbe. Primjerenu scenografiju načinio je Slobodan Perišić, a kostime, sa suviše »nacifranim« pačkama u »Paquiti«, Amna Kunovac-Zekić. </p>
<p>Mladen Mordej Vučković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Aida« na »Jarunfestu«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Mjuzikl »Aida« za koji je glazbu skladao poznati skladatelj i pjevač Elton John imat će svoju hrvatsku praizvedbu u režiji Dore Ruždjak Podolski u kazalištu »Komedija« u ponedjeljak 20. lipnja, dok će se svečana premijera održati u sklopu »Jarunfesta« 30. lipnja. Broadwayska inačica priče o rubijskoj princezi Aidi koju je zarobio egipatski vođa Radames, koju je u svojoj operi opisao i Giuseppe Verdi, doživjela je nakon premijerne izvedbe, početkom 2000. godine, do sada više od 1800 izvedbi, a nagrađena je i s četiri nagrade »Tony«. Tekst i stihove na hrvatski je prevela Ivanka Ančić, orkestrom će ravnati Dinko Appelt, a u glavnim ulogama naći će se Renata Sabljak (Aida), Danijela Pintarić (Amneris), Đani Stipaničev (Radames), Ervin Baučić (Zoser) i drugi. [S.T.K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Ančiću prvi ATP naslov u karijeri</p>
<p>Mario Ančić je u trećem pokušaju uspio osvojiti prvi ATP naslov u karijeri. U finalu 300.000 eura vrijednog Ordina Opena u Hertogenboschu Super Mario je sa 7-5, 6-4 pobijedio Francuza Michaela Llodru i tako potvrdio status jednog od favorita na predstojećem Wimbledonu.</p>
<p>Mario Ančić stigao je do prvog ATP naslova na svojoj omiljenoj podlozi</p>
<p> - travi. Super Mario je u finalu 300.000 eura vrijednog ATP turnira u Hertogenboschu sa 7-5, 6-4 pobijedio branitelja naslova Francuza Michaela Llodru. Nakon Milana prošle godine i Scottsdalea ove, 21-godišnji je Splićanin u trećem pokušaju konačno podignuo pobjednički pokal. I to apsolutno zasluženo, Llodra u cijelom meču nije dobio više od dva poena na Ančićev servis. </p>
<p>Prvi je set riješen u 12. gemu. Dotad su oba tenisača bez većih problema osvajala svoje servise. A kod rezultata 5-5 Ančić je sjajnim reternima stigao do tri »break« lopte. Prva je prilika otišla u nepovrat kad je Ančić pogodio vrh mreže, drugu je anulirao Llodra odličnim servisom, no kod 30-40 Francuz je napravio dvostruku pogrešku. Priliku je u drugom setu Ančić dočekao u petom gemu, kad je također zaslužio 0-40. Konačni je slom mogao stići i ranije, no kod 5-3 Ančić je propustio realizirati tri meč lopte. </p>
<p>Iako će njegov idol Ivanišević reći suprotno, Mario Ančić nije mogao bolje najaviti nastup u Wimbledonu. Pobjedama protiv Nizozemca Logtnesa, Australca Arthursa, Šveđanina Björkmana, Čeha Hernycha i Llodre, hrvatski je tenisač, 10. nositelj u All England klubu uplašio svoje buduće suparnike u londonskoj travi, a sebi ubrizgao dodatnu dozu samopouzdanja. Možda će upravo ovaj naslov biti presudan za korak više od prošlogodišnjeg polufinala u All England klubu. Jer, sada je Super Mario probio led, sada je ispunio i posljednji uvjet za velika dostignuća... </p>
<p>Ipak, Ivanišević će reći kako mu tradicija i njegovo golemo iskustvo govori da favorit u Wimbledonu nikako ne smije tjedan uoči londonskoga Grand Slama igrati na nizozemskoj travi. Naime, travnate se podloge bitno razlikuju od turnira do turnira, nego, na primjer, zemljani tereni. Loptica različito odskače u Queensu, Hertogenboschu i Wimbledonu. Ipak, vjerojatno se nepromišljen odabir turnira Ančiću neće obiti o glavu. </p>
<p>Povrh svega, organizatori u Wimbledonu ne obraćaju pažnju na turnir u Hertogenboschu. Tvrdokorna se britanska tradicija nastavila i ove godine, pa će tako Ančić dvoboj prvoga kola u Wimbledonu igrati već u ponedjeljak. Nijemac Tobias Summerer i Ančić igraju četvrti meč dana na terenu broj 10, gdje program počinje u 13 sati po srednjoeuropskom vremenu. </p>
<p>Rezultat, finale:• ANČIĆ (3) – Llodra 7-5, 6-4. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Zadru naslov nakon 19 godina</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Prvi puta u Hrvatskoj, nakon 19 godina i čuvene 1986. godine, te nakon čak 40 godina baš u Jazinama, košarkaši Zadra proslavili su naslov prvaka u petoj utakmici finala doigravanja prvenstva Hrvatske momčad Zadra pobijedila je Cibonu 87-82 i donijela nezamislivo veselje pred natiskanih pet tisuća ljudi u Jazinama i cijelom Zadru koji će dugo slaviti nove košarkaške heroje u gradu u kojem je košarka apsolutno broj jedan. </p>
<p>Četrdeset stupnjeva u dvorani, velika vlaga i prekrcane tribine stvorile su ugođaj koji je ipak donio prednost Zadranima. Jugova momčad prošla je do naslova prvaka najtežom stazom. Prvo poluvrijeme išlo je potpuno na ruku Ciboni koja je željela utakmicu što duže držati izjendačenom. </p>
<p>Nakon 20 minuta igre Zadrani su imali minimalnih 40-39, Gečevski je bio najboljih kod domaćih, ubacio je 10 poena, skočio tri puta u napadu i blokadama što se kasnije pokazalo važnim otjerao Krstića iz reketa. Cibonina igra imala je zadarski pečat, naime, najbolji u dresu »vukova« bili su upravo Zadrani Longin i Žuža. Kapetan Cibone Josip Vranković koji je u uvertiri utakmice dao apsolutno neprimjerenu izjavu, odigrao je možda i najlošiju utakmicu u posljednjih nekoliko mjeseci. Jason Smith, pak, još i gore. Prve je poene postigao tek u 33. minuti, a njegov napadački učinak nedostajao je Ciboni. </p>
<p>Zadrani su dugo tražili put do Ciboninog koša, a onda je u prvim minutama treće četvrtine procurilo izvan crte 6.25. Damir Tvrdić, Vladović i Johnson ubacili su ukupno sedam trica u nizu za prvu veću razliku i veliku dozu samopouzdanja na kojoj su igrali do kraja utakmice. Zadar je stvorio zalihu od deset poena (57-47, 63-53), koju nije mogao istopiti niti Branimir Longin koji je do kraja utakmice otišao na 30 poena i bio nepogrešiv iz slobodnih bacanja (11-11). </p>
<p>U posljednjih deset minuta trener Cibone Dražen Anzulović odlučio se na rizik, uveo je u igru četiri niska igrača, s Vrankovićem na Marku Baniću, no mladi zadarski centar brzo je iskoristio svoju visinu i snalažljivost u reketu te održavao zadarsku prednost. Anzulović je protestirao nakon Krstićevog šuta smatrajući da je bio prekršaj i zaradio tehničku pogrešku, a Zadrani su iz sljedećeg napada »ubrali« pet poena, Banićeva bacanja i tricu Vladovića u 37. minuti za najveću prednost 80-67. Jazine su proključale, no Cibona je preko Longina uspjela doći na samo četiri poena zaostatka (78-82) minutu i pol prije kraja. Tada je veteran Aramis Naglić ubacio četiri iznimno važna poena preko Andreja Štimca i luda zadarska noć mogla je početi. </p>
<p>Svi su u dvorani mogli odahnuti jer pobjeda Zadra značila je da u Jazinama neće biti nikakvih izgreda. Igrači su pobacali dresove u publiku, a Jakov Vladović obukao je majicu iz 1986. godine kada je Zadar posljednji put bio prvak. Ova generacija košarkaša iz Jazina u najmanju ruku slavit će se kao i ona čuvena s Popovićem, Petranovićem...</p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Uz bjelorusku pomoć do Rusije </p>
<p>KUTINA</p>
<p> – Hrvatska ženska rukometna reprezentacija izborila je nastup na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu u Rusiji. Pobjedom u kvalifikacijskom ogledu nad Švedskom sa 33-26 nadoknadile su manjak od četiri pogotka iz prvog dvoboja iz Linköpinga. Nakon SP-a 2003. godine u Hrvatskoj i igranja na lanjskom EP-u u Mađarskoj, ovo je treći uzastopni nastup ženske rukometne vrste na velikim natjecanjima. </p>
<p>Odluka HRS-a da domaćinstvo dodijeli Kutini pokazala se punim pogotkom. Naime, u omalenoj dvorani na tribinama se natiskalo 1500 navijača, koji su tijekom cijelog dvoboja davali bučnu podršku našim igračicama, a i dijeljenje pravde bjeloruskog sudačkog para poželio bi svaki domaćin... </p>
<p>Pobjeda od sedam pogodaka prednosti na prvi pogled pokazuje lagani trijumf hrvatske vrste, ali stvarnost je bila daleko od toga. U posljednju se minutu ušlo rezultatom 30-26, što je identičan rezultat prve utakmice u Švedskoj. Naše su igračice krenule žustro od samoga starta, agilnom su igrom u obrani i raspoloženom vanjskom linijom, potpomognutom brojim tehničkim pogreškama gostujuće ekipe, stvarale prednost. </p>
<p>Pogotkom Arslanagić u 35. minuti prednost je iznosila golemih +8, no uslijedio je pad u igri naših igračica. Šveđanke su opasno priprijetile, no odlazak u Rusiju spasila je najmlađa igračica naše vrste Kristina Franić hladnokrvnom realizacijom dva sedmerca u posljednjim minutama. Kolegice iz reprezentacije odale su priznanje mladoj Kike, za hrabrost na kraju dvoboja, a Nikica Pušić je dodala: »Ti stvarno imaš petlje.« </p>
<p>Izbornik Josip Šojat teško je dolazio do daha: </p>
<p>»Cure zaslužuju sve čestitke. Kroz utakmicu smo padali u koncentraciji, nedostajalo nam je i fizičke spreme. Sada ćemo lakše raditi i spremiti se za SP, slijede nam Mediteranske igre...« </p>
<p>»Ma, normalno je da sam zabila sedmerce. Lobanje vratarice nije bilo ništa posebno, morala sam to pogoditi«, rekla je s velikim osmjehom Kristina Franić. </p>
<p>Uz Pasičnik, najefikasnija u našim redovima Maida Arslanagić dotakla se i kutinske publike: </p>
<p>»Hvala navijačima, stvarno su nas nosili u ključnim trenucima. Pokazale smo da smo bolje, poraz u prvom dvoboju bio je naš loš dan.« </p>
<p>Gostujuća ekipa bila je ogorčena nakon utakmice, trener Per Olof Honsson spominjao je neke sudačke odluke, pogreške u radu zapisničkog stola. </p>
<p>»Bila je to čista domaćinska utakmica. Nažalost, nismo uspjele, igrale smo protiv previše protivnika«, rekla je najbolja u redovima gošći Asa Eriksson.</p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Tko je trener u Dinamu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Osebujna pojava maksimirskog dopredsjednika Zdravka Mamića mogla bi, primjerice, biti vrlo dobar predložak za svojevrsnu varijantu razvikanog Big Brothera, čak i kad bi on bio jedini »stanar«. Kulminacija bi vjerojatno nastupila onog trenutka kada bi se Mamić porječkao - s vlastitim odrazom u ogledalu! Neki su njegovi medijski istupi, nerijetko u vrlo kratkom vremenskom odmaku, međusobno toliko kontradiktorni da se čini kako sam sa sobom najžešće polemizira. </p>
<p> Dinamova/Mamićeva kaotična »jo-jo politika«, puna naglih i radikalnih zaokreta, najbistrije se zrcali na odnosu klupskog vrha prema trenerima. Ovih će dana biti posebno zanimljivo promatrati poslovni odnos prema prvom treneru Josipu Kužeu.</p>
<p> Njegov je kolega Nikola Jurčević, primjerice, morao odstupiti nakon prvih pet kola prošle sezone, bez obzira na to što nije upisao niti jedan poraz. Iako je onaj »drugi Mamić iz ogledala« tvrdio da Jurčevića neće smijeniti niti nakon šest poraza u nizu... Nakon njega su abdicirala još četvorica šefova struke. Analogiju naziremo i u slučaju Kuže. Pritom ćemo i zanemariti naslađivanje velikog dijela medija njegovim javnim priznanjem o nekadašnjim kockarskim dugovima, nakon čega mu je Mamić javno sugerirao nek' se bavi samo svojim poslom. No, Dinamov je dopredsjednik, možda i nesvjesno, već triput okrznuo Kužeov trenerski integritet. A pripreme praktički još nisu ni počele! </p>
<p> Mamić je nedavno, na običan novinarski upit ima li novosti oko obnove igračkog kadra, uzvratio: »Ljut sam na trenera i sportskog direktora.« Ovo je javno upozorenje osvanulo uslijed Mamićeva nezadovoljstva njihovim ishitrenim istupima u medijima gdje su najavili eventualna pojačanja.</p>
<p> Najveća je pljuska treneru (ali i svim navijačima) svakako - odbijanje europskoga natjecanja. Dinamo je, gotovo s indignacijom, i ne trepnuvši, odbio trenerovu želju da momčad nastupi u Intertoto kupu. Više su klupske instance procijenile da će momčad, zaigra li u ovom natjecanju, biti iscijeđena i da će u listopadu igrači biti suviše umorni. No, to bi trebala biti - isključivo trenerova sfera odlučivanja. Jer, procjene o umoru igrača i padu forme može donijeti jedino i isključivo - trener!</p>
<p> A taj je trener procijenio da Dinamo - treba igrati Intertoto. No, kad klupski vrh docira treneru upravo o ovim temama i odluči po svome, onda tu nešto ne valja. </p>
<p> Najnoviji je primjer Afrikanca Mathiasa Chaga. Mladi je kamerunski vezist u subotu odigrao probnu utakmicu za Dinamo.</p>
<p> Kuže nije bio nezadovoljan, ali je u diktafone kratko odgovorio: »Zanimljiv je igrač, ali prije ću za njega reći 'ne' nego 'da'.« No, već su sljedeći dan neki mediji baratali tezom da će Mamić sasvim sigurno angažirati Chaga.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Hajduk želi vratiti Đuzelova i Carevića</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk servisira mnogo financijskih obveza kako ne bi pao pod udar Fife. Ne samo da svojim bivšim igračima, u ovom slučaju Hrvoju Vukoviću i Zvonimiru Deranji, prema odluci Arbitražne komisije HNS-a do 21. lipnja mora isplatiti oko milijun kuna, već mora plaćati i financijske obveze za lanjske akvizicije. </p>
<p>Tako je bivšem klubu Pabla Munhoza, Defensoru iz Montevidea ovih dana trebao uplatiti 80.000 eura, a bez te uplate urugvajski nogometaš ne bi smio trenirati s »bijelima«. Inače, ukupna je odšteta 240.000 eura i dogovoreno je da se plati u tri rate. Direktor Hajduka Fredi Fiorentini potvrdio je novčanu transakciju s Urugvajem, rekavši da je sve sređeno. Tako će Munhoz moći otputovati s hajdukovcima na pripreme u Sloveniju, a ekspedicija splitskoga kluba na put kreće u ponedjeljak. U Zreču će se zadržati devet dana, potom će se preseliti deset dana u Austriju, a povratak u Split je planiran 8. srpnja. </p>
<p>Što se prijelaznoga roka tiče, čini se da će se Hajduk pojačati svojim bivšim igračima. Sredinom se tjedna očekuje potpis ugovora s obrambenim igračem Igorom Đuzelovim, koji je bio član šampionske momčadi splitskoga kluba 2001. Sve se radi da bi se vratio i Mario Carević. On je u sporu sa saudijskim Al Ittihadom zbog neplaćanja, a od Fife je dobio dozvolu za registraciju za novi klub, ali se ne radi se o ispisnici. </p>
<p>Fiorentini je brzo reagirao i pozvao Carevića na razgovor. Ispada da je bivšem mladom reprezentativcu jedina realna opcija povratak u matični klub, pa se očekuje i njegov odlazak na pripreme u Sloveniju. Trener Miroslav Blažević zagrijan je za Carevića, jer bi s ljevonogim veznim igračem anulirao odlazak reprezentativca Ivana Leke u Club Brugge, koji u ponedjeljak potpisuje u Belgiji, s time da Hajduku mora vratiti uloženi novac, oko 50 tisuća eura.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Rajle prva, Skelini drugi </p>
<p>MÜNCHEN</p>
<p> – Mirna Rajle-Brođanac na sjajan je način otvorila ovogodišnje nastupe u Svjetskom kupu. U engleskom je Etonu nije bilo, no u Münchenu se predstavila u najboljem mogućem svjetlu. Na stazi na kojoj je prošle godine bila četvrta, prva je dama hrvatskog veslanja u nedjelju skočila na najvišu stepenicu pobjedničkog postolja (8:35.23). Hrvatska »laka samica« polako se, ali sigurno, penjala do pobjede. Nakon četvrtine utrke bila je na četvrtom mjestu, na polovici staze bila je treća, 500 metara do cilja već je bila druga, da bi na kraju slavila s gotovo dvije sekunde prednosti u odnosu na drugoplasiranu Francuskinju Benedicte Luzuy. Treće je mjesto pripalo Čehinji Danieli Nachazelovoj. Osječka je veslačica ovom pobjedom najavila da bismo se na Svjetskom prvenstvu u japanskom Gifuu mogli radovati novoj medalji, nakon srebra koje joj se našlo oko vrata prije dvije godine u Milanu. </p>
<p>Braća Siniša i Nikša Skelin u dvojcu bez kormilara nisu uspjeli ponoviti uspjeh iz Etona, u kojem su osvojili prvo mjesto, no daleko od toga da su razočarali. Doveslali su do drugog mjesta (7:05.59) i tako napravili još jedan veliki korak prema ukupnoj pobjedi u Svjetskom kupu. Za razliku od naše najbolje veslačice, Splićani su od samog početka utrke preuzeli vodstvo koje nisu ispuštali sve do posljednje četvrtine staze. Tada su Novozelanđani Nathan Twaddle i George Bridgewater, četvrti s Olimpijskih igara u Ateni, ubacili u višu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, odmaglivši kompletnoj konkurenciji i ostavivši Skeline gotovo šest sekundi iza sebe (6:59.82). </p>
<p>Novi je hrvatski osmerac, pod budnim okom trenera Romana Bajla, imao solidnu premijeru. Mrduljaš, Milin, Niseteo, Ražov, Martinov, Marić, Dragičević, Vujević i kormilar Petriško osvojili su prvo mjesto u B finalu (6:04.07), odnosno ukupno sedmo, što za prvi nastup u ovom sastavu nije nimalo loš rezultat. Uz to, ovo bi trebao biti tek početak priče koja bi kulminaciju trebala doživjeti na Olimpijskim igrama u Pekingu za tri godine. </p>
<p>Mario Vekić i Ante Kušurin zauzeli su šesto mjesto u B finalu dvojaca na pariće (6:54.32). Zagrebačka posada nije imala previše vremena za treninge budući da se Kušurin tek prije nekoliko dana vratio iz Amerike, tako da je prava vrijednost ovog dvojca još nepoznata. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Svi žele reprizu </p>
<p>Bjelorus Sergej Šnip bio je dostojan suparnik Anti The Pitbullu Biliću nepunih 30 sekundi</p>
<p>PULA</p>
<p> – Dugo očekivana i najavljivanja Noć boksa u ringu pulske Arene oduševila je sve sudionike i više od 5000 gledatelja. Iako se za devet održanih borbi ne može kazati da su bile podjednake kvalitete, sigurno je da će se dugo pamtiti izlazak u ring Stipe Drviša, Ante Bilića i Felixa Sturma. </p>
<p>Nakon što su rimski vojnici i prekrasne Rimljanke do ringa dopratile moderne gladijatore, ispod jakog osvjetljenja vremena za varanje nije bilo. Prvu iskru je oduševljenja zapalio mlađahni Splićanin Ante The Pitbull Bilić, koji je zorno pokazao zašto ima takav nadimak i zašto je nositelj WBC svjetskoga juniorskog naslova u supervelter kategoriji. </p>
<p>U pulskom se ringu poput stršljena okomio na Bjelorusa Sergeja Šnipa, koji je ozbiljan suparnik bio tek nepunih 30 sekundi. Sve se ostalo svelo na grčevito čuvanje tijela i glave od »kiše« udaraca. U takvoj neravnopravnoj borbi već je u drugoj rundi nakon tri odbrojavanja odlukom sudaca Bjelorus pošteđen ozbiljnijih posljedica. </p>
<p>»Održao sam obećanje. Rekao sam da borba neće biti duga. Moram priznati da sam potrošio mnogo snage te da nisam pretreniran kako sam mislio prije dolaska u Pulu. Oduševljen sam pulskom Arenom i rado bih se vratio«, kazao je Ante Bilić, kojeg čeka dva mjeseca mora i odmora. </p>
<p>Glavni »imperator« večeri Stipe Drviš morao je dobro skrivati emocije kako ne bi »izgorio« u ovacijama koje su se orile tijekom svih 12 rundi borbe. Kad je niski Argentinac Omar Eduardo Gonzalez shvatio da u ozbiljnom meču nema što tražiti, odlučio se na lakrdijaško izazivanje, koje Stipu Drviša nije previše uzbuđivalo. Drugo osvajanje naslova interkontinentalnog prvaka po WBO verziji proteklo je u meču u kojem Stipe nije dobio jači udarac. </p>
<p>»Nisam želio ništa riskirati. Kad sam namjeravao krenuti u puni napad i dokrajčiti Argentinca, trener me je upozorio da stanem i ispoštujem taktički dogovor do kraja«, zadovoljno je ustvrdio Drviš. </p>
<p>Pravi meč i mnogo teških udaraca u svih 12 rundi odradili su osvajač interkontinentalnog naslova u srednjoj kategoriji Felix Sturm i po ponašanju čudni Španjolac Jorge Sendra. Iako je Španjolac na jedvite jade ostao na nogama do kraja meča, nakon proglašenja pobjednika potvrdio je da mu kućni odgoj nije jača strana. </p>
<p>»Bilo je teško, izmijenili smo mnogo udaraca. Od samog sam početka nametnuo svoj ritam i pokazao da sam trenutačno najbolji borac u srednjoj kategoriji. Bio bih radostan da Stipe i ja svjetske naslove osvojimo upravo ovdje u Puli, koja me oduševila«, u žurbi je prije putovanja izjavio Felix Sturm.</p>
<p>Marino Perhant</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Bez prave istrage o Antinu</p>
<p>Tvrdnje Nataše Kandić da posjeduje dokaze koji direktno inkriminiraju Tomislava Nikolića naišle su na zid šutnje</p>
<p>Srbijanska javnost nije pretjerano zabrinuta zbog optužbi za ratne zločine u Antinu koje je protiv lidera radikala Tomislava Nikolića podigla predsjednica nevladine organizacije Fond za humanitarno pravo Nataša Kandić. Mediji se uglavnom ne bave time. Jedina televizija na kojoj se može čuti da Hrvatska provodi istragu o zločinima u Antinu je beogradska B92, ali i ona polako potiskuje tu priču iz glavnih vijesti.</p>
<p>Ovo je vjerojatno prvi put da hrvatska i srbijanska javnost ne dijele zanimanje za jednu »goruću temu«. Čak se ni tabloidi, koji svakoga dana lansiraju po jednu aferu ne bi li podigli svoje tiraže nisu odvažili objaviti nešto o tome. Tvrdnje Nataše Kandić da posjeduje dokaze koji direktno inkriminiraju Nikolića naišle su na zid šutnje. </p>
<p>Lider radikala se samo jednom oglasio pozivom premijeru Vojislavu Koštunici i drugim državnim organima da prikupe informacije iz susjednih zemalja i od svjedoka i da kažu jesu li optužbe protiv njega osnovane ili ne. Srbijanski MUP se osjetio pozvanim da za vikend reagira priopćenjem u stilu »nemamo informacija niti bilo kakvih dokaza koji bi potkrijepili optužbe«.</p>
<p>Glavni tajnik Srpske radikalne stranke Aleksandar Vučić bio je mnogo rječitiji. On tvrdi da su optužbe Nataše Kandić »dio smišljenog plana za diskreditiranje Nikolića kao političara koji u Srbiji uživa najveću popularnost«, i nudi protuargumente. Prema Vučiću, Nikolić je boravio u Antinu, ali je otišao mjesec dana prije spornih događaja. Vučić ne priznaje da su u Antinu počinjeni zločini i poziva se na izjave nepoznatih svjedoka koji »mogu razotkriti lošu konstrukciju« predsjednice Fonda za humanitarno pravo, poznatog borca za ljudska prava koju odlikuje sistematičnost u prikupljanju dokaza.</p>
<p>Kako je u Beogradu već bilo pokušaja podmetanja dokaza, javnost ne isključuje da se neko poslužio trikom kako bi diskreditirao Natašu Kandić. Alternativa tomu je zastrašujuća: mediji u strahu od popularnosti radikala, stranke sa najvećim brojem zastupnika u parlamentu, koja bi pobijedila kada bi se izbori održali sutra; ne žele izvještavati o »ratnim dostignućima Nikolića«, ili vlada ima neki dogovor sa liderom radikala da se ta stvar zataška. Bilo kako bilo, prave istrage u Srbiji nema.</p>
<p>Bojan al-Pinto Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Fanatično samožrtvovanje zbog nacionalnih interesa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Troje od deset najvećih uvoznika nafte i plina, Kina, Japan i Južna Koreja, najavljuje da će ovog ljeta u morima među njima tragati za ležištima energenata. Bušenja namjeravaju provoditi u blizini otočića, zapravo nenastanjenih stijena, oko kojih se spore posljednjih godina, što prate burni pa i krvavi prosvjedi nabijeni nacionalističkim žarom. Kinezi su uništavali sve japansko u svojim velikim gradovima. Južnokorejci su bili još fanatičniji: dvojica su se zapalila, jedan se bacio s mosta, a postarija žena i njezin sin odrezali su mali prst na lijevim rukama. Ogorčilo ih je japansko svojatanje nenastanjenih stijena u Japanskom moru, nazvanih Dokto (Usamljeni otok na korejskom), odnosno Takeshima (Bambusov otok na japanskom). </p>
<p>Osim drastičnim samožrtvovanjem prosvjeduje se i na druge maštovite načine. Članovi parlamenta obvezali su se da će do kraja godine pojedinačno posjetiti Dokto. Neki parovi u narodnim nošnjama vjenčavaju se na tim stijenama. Bivši komandos ispalio je zapaljene strijele u rezidenciju japanskog veleposlanika u Seoulu. Odličnu prođu imaju majice i marame ukrašene rodoljubnim parolama. »Dokto, naša zemlja« najnoviji je hit na radiju i televiziji. </p>
<p>Korejci dokazuju da im otočići pripadaju od 6. stoljeća. Japan ih je osvojio 1905., što je bio prvi korak u japanskoj kolonizaciji njihova poluotoka. Svaka strana ih želi jer se prema njima određuje 200 milja gospodarske zone s isključivim pravom na ribolov i ostala bogatstva u moru i na dnu. A geolozi vjeruju da su u podmorju tih stijena bogata ležišta nafte i plina. </p>
<p> Oko otočja na svome rubu Japan se spori i s Rusijom oko četiri otoka sjeverno od Hokaida koje je SSSR zauzeo prije 60 godina, te s Kinom oko otočića u Istočnokineskom moru koje Kinezi nazivaju Diaoyu, a Japanci Senkaku. Kinezi su već počeli bušenja u blizini crte koja ih dijeli od japanske gospodarske zone, a Japanci se pribojavaju da bi - ako nađu plin ili naftu - Kinezi mogli uzeti i ono što im ne pripada. Kineska vlada je predložila zajednička bušenja, ali su Japanci odbili ponudu kao neiskrenu. </p>
<p>Sporovi su gotovo nerješivi, jer je svaki povezan s nizom političkih i gospodarskih interesa. Japanci npr. ne mogu udovoljiti Kinezima i Korejcima jer bi, kažu, tada morali popustiti i u sporu s Rusima. Kinezi ne mogu odustati od stijena jer bi to moglo poslužiti Tajvancima, Tibetancima i ostalim separatistima kao izgovor za odvajanje. Nastale napetosti utječu čak i na kampanju Japana da postane stalni član Vijeća sigurnosti UN-a: Kina se protivi dokazujući »oživljavanje japanskog militarizma«. Sve zajedno remeti čak i šesterostrane razgovore u kojima bi svi spomenuti i SAD trebali nagovoriti Sjevernu Koreju da odustane od nuklearnog oružja. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Europska trojka hodočasti u Bijelu kuću</p>
<p>SAD poručuje da treba jaku Europu (ne baš previše jaku), a Rusija i Kina pomalo zadovoljno gledaju »pad Europe«</p>
<p>Europska unija nije u krizi, Europska je unija u</p>
<p> - dubokoj krizi. Dva »ne« ustavu EU i najnoviji prilično sramotni raspad sistema pri pokušaju dogovora oko proračuna EU za naredne godine djeluju gotovo kao dva teška potresa i tsunami nakon njih. Ono što je ostalo prilično je deprimirajuće: Europska unija koja se odjednom ne može dogovoriti ni oko čega, trebala bi se sada, ipak, dogovoriti što želi i što uopće može biti: moćni trgovinski blok, ili, s puno više političke kohezije, nova svjetska velika sila.</p>
<p>U ovim trenucima pesimizma mnogima izgleda kao da EU nije ni jedno ni drugo. Ona je, neočekivano, opet samo ideja o zajednici, koja se našla u razdoblju političke neizvjesnosti i financijske paralize. </p>
<p>Mala doza zadovoljstva</p>
<p>Okrenuta sama sebi više nego što je to dobro za njenu ambiciju da igra veliku ulogu u globalnim razmjerima, EU je trenutno lišena samopouzdanja i nije u stanju igrati globalnu igru. U takvoj atmosferi, u trenucima duboke krize identiteta, a ne samo krize funkcioniranja, tri vodeća čovjeka EU - Juncker, Barroso i Solana zakucat će u ponedjeljak na vrata Bijele kuće. Što George W. Bush može ponuditi »ranjenoj« Europi? Vjerojatno ne puno više od stanovite doze samopouzdanja, no i to bi trebalo biti dovoljno. Neki će u tom europskom hodočašću u Bijelu kući vidjeti ne samo simboliku nego i mali paradoks. Jer, koliko god Amerika komplimentirala jakoj Europi kao poželjnom partneru koji se »pod hitno« mora oporaviti kako bi svijet opet bio u redu, teško je oteti se dojmu da Washington prilično spretno skriva i malu dozu zadovoljstva zbog neprilika koje su snašle EU. Ovdje bi mogle biti na djelu političke nijanse u svom najboljem izdanju: Americi treba jaka Europa kao saveznik u Iraku, na Srednjem istoku, u političkim poslovima s Rusijom i Kinom. No, Amerika može imati stanovitih problema s EU koja bi bila previše moćna, toliko moćna da se počne suprotstavljati, dakle malo ranjivosti, iz američkog kuta gledanja, ne bi bilo na odmet. Ne opet toliko da bi umjesto jakog partnera Amerika s druge strane Atlantika dobila saveznika koji grca u problemima. Trenutno ima upravo takvog saveznika koji nakon godina uvježbavanja samostalnosti i pumpanja vanjskopolitičkim samopouzdanjem dolazi u Bijelu kuću da se potuži na krizu identiteta iz koje proizlazi i poprilična doza političke nemoći na globalnom planu. </p>
<p>Prvi veliki test</p>
<p>Ako je dosad Amerika vidjela u jakoj EU poželjnu protutežu Kini koja se u galopu pojavljuje kao nova velesila (gospodarska, dakle i politička), a također i kao koristan korektiv za sve očiglednije Putinove ambicije s Rusijom, sad se odjednom takva slika svijeta dramatično destabilizirala. Strateški i dugoročno gledano, teško je ne vidjeti da i Kini, a pogotovo Rusiji ova europska kriza (ili kriza Europe) odgovara više nego što će to htjeti priznati.</p>
<p> Činjenica je da s ovakvom Europom koja je u krizi i Rusija i Kina mogu na međunarodnoj sceni govoriti za oktavu višim tonovima. Europska trojka u ponedjeljak u Bijeloj kući moći će polagati prvi test: velika sila lišena samopouzdanja (EU) mora pokušati izbjeći da je SAD, Rusija ili Kina doživljavaju kao irelevantnu, pasivnu i opsjednutu sobom, premda ona sve to u ovim trenucima jest.</p>
<p>Najnovija šokantna europska prestrojavanja mogla bi dodatno destabilizirati ne samo EU i Stari kontinent, već i, dugoročno, ponuditi nove izazove. Dojučerašnja osovina Berlin-Pariz koja je promovirala i držala na okupu Europu pokazuje opasne napukline, i odjednom je Berlin bliži Londonu, a svi se »ljute« na Pariz. London je sve dosad bio metropola »rezerviranog europejstva«, odbijajući prihvatiti euro i ne želeći se odreći financijskih beneficija koje je izborila Margaret Thatcher.</p>
<p> Sad se u Italiji čuje plakanje za lirom i kuknjava protiv eura. O tome što ona jest i što hoće, a što može biti, EU će morati raspraviti sama sa sobom u narednim godinama. Zasad je situacija takva da je »siromašnim« novim članovima, EU više ideja i politika, dok je bogatim utemeljiteljima, EU manje ideja i politika, a više novac i tržište. Zapravo je poljska ponuda da se siromašne zemlje članice EU radi mira u kući odreknu financijskih beneficija u korist sebičnih bogatih država - najveća pljuska koju je ideja Europe mogla dobiti.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Bush odbija povlačenje iz Iraka </p>
<p>Američki predsjednik George W. Bush odbacio je pozive da se Sjedinjene Države povuku iz Iraka ocjenjujući rat u toj zemlji »vitalnim testom« za američku sigurnost.»Misija nije lagana i neće biti ostvarena preko noći«, rekao je Bush u svojem tjednom radijskom obraćanju. Rat u Iraku američki je predsjednik opisao kao dio šireg američkog rata protiv terorizma i poručio da su stabilizacija Iraka i gušenje pobune važni za američke interese. »Neki se ne slažu s mojom odlukom da uklonim Saddama Husseina s vlasti, no svi se možemo složiti da su teroristi sada pretvorili Irak u središnju bojišnicu u ratu protiv terora«, rekao je. »Irak je time postao vitalan test za buduću sigurnost naše zemlje i slobodnog svijeta«, naglasio je.Kongresna rezolucija predložena ovoga tjedna poziva Bushevu administraciju za razradi strategiju za potpuno povlačenje američkih snaga iz Iraka te početak povlačenja do 1. listopada 2006. godine. Podupiru je i dvojica republikanaca. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Završna faza libanonskih izbora </p>
<p>U nedjelju je počela završna faza libanonskih parlamentarnih izbora u kojoj će birači sa sjevera zemlje odlučiti hoće li antisirijska muslimanska koalicija ovladati parlamentom. Izbori, koji se odvijaju četiri vikenda za redom, prvi su libanonski izbori nakon 30-godišnje nazočnosti sirijske vojske koja se povukla u travnju. Izbori na sjeveru zemlje, gdje se više od 100 kandidata bori za 28 zastupničkih mandata, odlučit će hoće li u parlamentu sa 128 zastupnika većinu imati antisirijska politička opcija prvi put od građanskog rata 1975.-1990. godine. Ishod izbora vrlo je neizvjestan, a napetosti jako izražene. Antisirijska lista koju podupire sin ubijenog premijera Rafika al Haririja suprotstavljena je neobičnom savezu prosirijskih političara i zakletog neprijatelja Damaska, bivšeg generala Michaela Aouna. Blok Saada al Haririja treba osvojiti 21 mandat na sjeveru da bi osigurao apsolutnu većinu u parlamentu. Ako ih ne osigura, postat će jedna od triju velikih frakcija u parlamentu i bit će prisiljen na nagodbu s ostalim protusirijskim rivalima te sa saveznicima Damaska. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Rice za koordinirano povlačenje </p>
<p>Američka državna tajnica Condoleezza Rice pozvala je u subotu Izrael i Palestince da koordiniraju izraelsko povlačenje iz pojasa Gaze planirano za kolovoz, nazvavši takvu suradnju »apsolutno odlučujućom«, prenose agencije. »Obje strane morat će učiniti svoj dio želimo li da to bude doista mirno i uredno povlačenje«, rekla je Rice nakon razgovora s palestinskim predsjednikom Mahmudom Abasom. Abas je američkoj državnoj tajnici potvrdio da je na to više nego spreman. »Razgovarali smo o našoj predanosti reformama i miru i odlučni smo u potpunosti surađivati s Izraelom glede potpunog povlačenja iz pojasa Gaze i sa Zapadne obale«, rekao je Abas na zajedničkoj novinskoj konferenciji u Ramallahu. Rice je pohvalila »dobre konkretne korake« koje je Abas poduzeo u pogledu reforme službi sigurnosti, ali i naglasila da u tom pogledu još mnogo toga mora učiniti. Pozdravila je također napore uložene u provedbi političkih reformi i demokratizaciji palestinskog društva.[Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Spasimo hrvatsko</p>
<p>Ovogodišnja akcija bit će obogaćena novitetom pod nazivom Nautomanija. Uplovljavanjem starih jedrenjaka u luke na Jadranu, HGK će pokušati što kvalitetnije prezentirati hrvatski nautički turizam</p>
<p>Kao glavni razlog smanjene prodaje slovenske robe u Hrvatskoj, koja je u prosjeku pala između 15 i 20 posto u posljednjih godinu dana, u Sloveniji navode agresivnu kampanju Kupujmo hrvatsko, ali i razlike u cijeni između hrvatskih i slovenskih proizvoda, te carine. </p>
<p>Financijski minus iznosi oko 4,3 milijuna eura, a slovenske proizvođače posebno je uzdrmao velik pad prodaje mliječnih proizvoda, jer su proizvodnja i otkup mlijeka u Hrvatskoj u prvih pet mjeseci ove godine povećani za 11 posto u odnosu na prošlu godinu. </p>
<p>No pitanje je imamo li zaista razloga za slavlje ili se veselimo zato što je i susjedu napokon »crkla krava«? </p>
<p>Akcija Hrvatske gospodarske komore (HGK) Kupujmo hrvatsko započela je 1997. zbog upoznavanja tvrtki sa znakovima Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta. </p>
<p>Znak Hrvatska kvaliteta dodjeljuje se hrvatskim proizvodima koji udovoljavaju visokim svjetskim kriterijima (sastav, dizajn, ergonomski kriteriji, ekološki kriteriji ...). </p>
<p>Izvorno hrvatsko označava višu razinu kvalitete u odnosu na znak Hrvatska kvaliteta, i dodjeljuje se autohtonim hrvatskim proizvodima koji su rezultat hrvatske tradicije, razvojno-istraživačkog rada te inovacija. </p>
<p>Takvo označavanje provodi se zbog lakšeg prepoznavanja proizvoda koji se izdvajaju natprosječnom kvalitetom. Danas znak Hrvatska kvaliteta nosi 109 proizvoda, a Izvorno hrvatsko 60.</p>
<p>Cilj projekta Kupujmo hrvatsko, koji je ove godine počeo u Vukovaru, je podizanje nacionalne svijesti o vlastitim vrijednostima i o vrijednosti hrvatskih proizvoda čija je kupnja važna ne samo za svakog pojedinog proizvođača nego i za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo.</p>
<p>Zabrinjava, primjerice, da domaća slastičarska industrija svakom uvezenom tonom proizvoda gubi jedno radno mjesto. A samo lani, u Hrvatsku je uvezeno slastičarskih proizvoda u vrijednosti od 160 milijuna eura. </p>
<p> Od samog početka akcije, a osobito u posljednje dvije godine, ta manifestacija sve više poprima karakter tradicionalnog okupljanja hrvatskih gospodarstvenika koji svoje proizvode na gradskim trgovima i ulicama predstavljaju potrošačima u cijeloj Hrvatskoj.</p>
<p>Na suvremenom tržištu vladaju sve zahtjevniji i izbirljiviji potrošači koji odluku o kupnji donose vođeni unutarnjim motivima i brojnim vanjskim čimbenicima. Stoga proizvođači nastoje povećati konkurentnost proizvoda na tržištu koje cijeni kreativnost i stvaralaštvo s jedne, i izvornost i jedinstvenost s druge strane. </p>
<p>Na temelju intenzivne medijske promidžbe hrvatskih proizvoda građani su spoznali da kupovanjem hrvatskih proizvoda doprinose razvoju domaće industrije, očuvanju vlastitih radnih mjesta i radnih mjesta svoje djece, te da ćemo njegujući tradiciju ugrađenu u te proizvode ostati prepoznatljivi na regionalnom i globalnom planu.</p>
<p>Godine 2004. akcija se provodila pod geslom Kupujmo hrvatsko: Pokrenimo gospodarsku aktivnost, a o uspjehu akcije govore i rezultati ankete koja je provedena.</p>
<p> Naime, 92 posto svih ispitanika čulo je za akciju, njih 75 posto potpuno se slaže s porukom akcije da je potrebno kupovati hrvatske proizvode, dok je 79 posto ispitanih spremo izdvojiti više novca za kvalitetan hrvatski proizvod.</p>
<p>Na zahtjev gospodarstvenika akcija je krenula i ove godine, ali pod nazivom Proizvodimo i kupujmo kvalitetno. </p>
<p>Promocija hrvatskih proizvoda održava se u 21 gradu diljem Hrvatske, a podupirat će je poznate osobe hrvatske estrade, iz svijeta sporta i političkog života. Započela je u Vukovaru 11. svibnja. </p>
<p>Povećani interes za taj projekt može se protumačiti kao dobar put prema kakvoći proizvoda i zdravoj konkurenciji unutar hrvatskog tržišta.</p>
<p>Akcija će i ove godine imati humanitarni karakter - HGK darivat će školama CD-ove za učenje stranih jezika. Kako je posebno okrenuta mladim ljudima, ove će joj se godine pridružiti i studentska Udruga STUDA koja je potaknuta pozitivnim učincima akcije Kupujmo hrvatsko pokrenula akciju Jedimo hrvatsko.</p>
<p>Akcija će biti obogaćena još jednim novitetom pod nazivom Nautomanija. Uplovljavanjem starih jedrenjaka u luke na Jadranu, HGK će pokušati što bolje prezentirati hrvatski nautički turizam s ciljem promoviranja jedrilice kao domaćeg proizvoda i razvoja hrvatske brodogradnje. Nudit će se suveniri i raznovrsni proizvodi karakteristični za područje na kojem se održava akcija.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Prvo financijska konstrukcija, pa dijete</p>
<p>Prinova u obitelji udar je na obiteljski proračun, pa se obitelji uglavnom postupno, iz mjeseca u mjesec, nastoje pripremiti za dolazak novorođenčeta</p>
<p>Prosječna potrošačka košarica za tročlanu zagrebačku obitelj u travnju iznosila je 4679,84 kune. Kada je prinova na putu, troškovi se povećavaju za trudničku opremu, kozmetiku, opremu za dijete... Imajući na umu da će troškovi rasti, devet mjeseci iščekivanja prinove dobro su vrijeme za štednju. </p>
<p>Osnovna oprema za trudnice, u prosjeku, stoji 1220 kuna, a za novorođenče (kozmetika, krevetić, posteljina, dekice, pelene, gaze, kolica, nosiljke, odjeća), prema procjeni Udruge Roda košta 7900 kuna. U tom slučaju za kolica je odvojeno 1600 kuna, iako roditelji potroše mnogo više.</p>
<p>»Mladi roditelji najčešće kupuju tzv. kolica tri u jedan, dakle ona što su istodobno i nosiljka i krevetić i sjedalica, koja stoje 4300 kuna a odgovaraju djeci do druge godine starosti«, rekla nam je prodavačica u jednom zagrebačkom dječjem dućanu. Takva kolica su kvalitetna i često se koriste i za drugo ili treće dijete u obitelji.</p>
<p>Oprema za trudnicu i osnovna oprema za dijete stoji 9120 kuna. Dodavši to prosječnoj potrošačkoj košarici za tročlanu obitelji, ona se penje na oko </p>
<p>13.000 kuna. Znači, za najosnovnije potrebe potrebne su tri i pol plaće.</p>
<p>Budući da se radi o velikom udaru na kućni budžet, obitelji se uglavnom postupno, iz mjeseca u mjesec, nastoje pripremiti za dolazak prinove u kuću. </p>
<p>Dakako, rođenje djeteta se mora i proslaviti, što je pak dodatni trošak koji iznosi i nekoliko tisuća kuna. </p>
<p>Nakon djetetovih prvih šest mjeseci slijedi nova kupnja odjeće, obuće i opreme. Ti novi izdaci dosižu najmanje 1800 kuna. Dok su stalni mjesečni troškovi u prvih šest mjeseci 480 kuna, nakon šest mjeseci oni su - 930 kuna.</p>
<p> Mnogi potroše i više, jer za svoje dijete žele kupiti kvalitetniji proizvod. No mnogima pomognu roditelji, rodbina i prijatelji darujući im ili posuđujući potrebne stvari. </p>
<p>Podizanje kredita česta je opcija koja postaje problem u trenutku kada žena počne primati porodnu naknadu. Naime, te se naknade isplaćuju isključivo preko računa u Hrvatskoj poštanskoj banci, tako da minus na računu u banci u kojoj je do tada primala plaću, u pravilu, nakon tri mjeseca dolazi na naplatu s kamatama. porodnu naknadu u bankama ne ocjenjuju kao redovno primanje pa se minus uskoro ukine. Rješenje je ili otvaranje trajnog naloga za prebacivanje naknade na tekući račun, pa minus ostaje ili ispunjavanje formulara za produljenje minusa.</p>
<p>Hrvatski nezavisni sindikat upozorava kako Grad Zagreb omogućuje obiteljima s djecom dobivanje dječjeg doplatka, no da bi se ostvario treba potrošiti najmanje njegov dvomjesečni iznos samo za prikupljanje sve potrebne dokumentacije. Visina naknade ovisi o broju malodobne djece u obitelji, isplaćuje se svaki mjesec i to za prvo dijete 100 kuna, drugo 300 kuna te za svako sljedeće 600 kuna.</p>
<p>Analizom podataka Statističkog ljetopisa Grada Zagreba za prošlu godinu jasno je vidljivo kako se rođenje prvog djeteta - odgađa. Godine 1994. u Zagrebu je rođeno 5824 djece čije su majke imale između 20 i 29 godina. U istoj dobnoj skupini majki 2003. godine rođeno je 3663 djece, što je 37,11 posto manje nego u prethodnih devet godina. Broj prvorođenih beba u dobnoj skupini majki od 30 do 39 godina ostao je gotovo isti. </p>
<p>Broj rođene djece u Hrvatskoj prošle je godine bio prvi put manji od 40 tisuća. </p>
<p>Mnogi odustaju od brojnijeg potomstva i zbog lošeg odnosa poslodavaca prema trudnicama i majkama, posebice zbog čestih bolovanja. No da nije sve tako crno pokazuju primjeri Belupa i Tim-kabela, koji svojim zaposlenicama-majkama daju 10 tisuća kuna jednokratne pomoći, ili Fina koja prema kolektivnom ugovoru za rođenje djeteta isplaćuje pet tisuća kuna. Takvih bi primjera vjerojatno bilo više kada bi takve jednokratne pomoći bile oslobođene plaćanja pristojbi državi.</p>
<p>Kristina Šober</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Suvozač poginuo, vozač teško ozlijeđen</p>
<p>Vozač »ford fieste« bjelovarske registracije, previdjevši prometni znak upozorenja, skrenuo je s državne ceste i naletio na golemi kameni blok kojim je bio zapriječen promet na dionici u gradnji </p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Na trasi gradilišta autoceste između Šibenika i Vrpolja u nedjelju u ranim jutarnjim satima dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je jedna osoba smrtno stradala, a jedna zadobila teške tjelesne ozljede.</p>
<p>Nesreća se dogodila oko 4.25 sati u blizini naplatnih kućica u Vrpolju kod Šibenika. Kako saznajemo u šibenskoj policiji, 56-godišnji I.Ž. iz mjesta Diklenica kod Bjelovara upravljao je osobnim automobilom »ford fiesta«, bjelovarske registracije, kada je iz nepoznatog razloga skrenuo s državne ceste D-8 na buduću autocestu, iako su tamo bili postavljeni prometni znakovi koji su vozače upozoravali da je promet tim dijelom nove nedovršene autoceste zabranjen u oba smjera. </p>
<p> Na tom dijelu ceste nalazio se veliki betonski blok postavljen preko cijele širine ceste koji je sprečavao promet. Međutim vozač I.Ž. je svojim automobilom udario u betonsku prepreku koja je doslovno prepolovljena od siline udarca. </p>
<p> Pretpostavlja se da vozač nije na vrijeme uočio betonsku prepreku na cesti niti prometne znakove koji su upoziravali da je cesta još u gradnji i time zabranjena za svaki promet.</p>
<p>Ozlijeđenom vozaču i 77- godišnjem putniku u vozilu Martinu Horvatu iz Varaždina liječnička pomoć je pružena u šibenskoj Općoj bolnici. No, Horvat je u 7.10 sati od teških ozljeda preminuo, a vozaču su, također, konstatirane teške tjelesne ozljede zbog kojih je zadražan na bolničkom liječenju u Šibeniku.</p>
<p>Očevid na mjestu nesreće obavio je istražni sudac Županijskog suda u Šibeniku Branko Ivić. Protiv 56-godišnjeg vozača biti će podnesena kaznena prijava. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Iz automatske puške ranio policajca u službenom automobilu </p>
<p>Policijski je službenik zadobio ozljede lijeve potkoljenice zbog čega je u Općoj bolnici Zadar operiran</p>
<p>TURANJ</p>
<p> - Službenici Policijske postaje Biograd u nedjelju su u vremenu od 00.45 do 1.40 sati zaprimili više dojava od jednog 48-godišnjeg mještanina Turnja koji se žalio na preglasnu glazbu iz disco kluba »Inside«. Policijska ophodnja na teren je izlazila nekoliko puta te noći, ali dojave nisu bile potvrđene. </p>
<p>Oko 3.30 sati 48-godišnjak je ponovno nazvao policiju, a već oko 3.55 sati je, bez ikakva povoda u alkoholiziranom stanju, iz dvorišta svoje kuće koja se nalazi u neposrednoj blizini spomenutog disko kluba i caffe bara »Antica«, ispalio više metaka iz automatske puške na policijsko vozilo, u kojem se nalazio službenik policijske postaje Biograd S.O. (20) koji se u tom trenutku nalazio u obilasku terena. </p>
<p>Jedan od hitaca je pogodio policajca, te je nakon ozljeđivanja policajac napustio službeno vozilo i pozvao pojačanje, a napadač je ubrzo potom uhićen. Oduzeto mu je oružje te je priveden na kriminalističku obradu. </p>
<p>Policijski službenik je dobio ozljede lijeve potkoljenice zbog čega je u Općoj bolnici Zadar podvrgnut hitnom operativnom zahvatu, nakon čega će se odrediti kvalifikacija njegovih ozljeda. </p>
<p>Na mjesto događaja izašli su istražni sudac i županijski državni odvjetnik koji su počeli očevid na vozilu i kriminalističku obradu nad počiniteljem zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo teškog ubojstva u pokušaju, po čijem će završetku, uz kaznenu prijavu, 48-godišnjak biti priveden u Istražni centar Županijskog suda u Zadru. </p>
<p>Nitko od mještana nije želio komentirati ovaj događaj, a jedan koji je inzistirao na anonimnosti, rekao nam je da je napadač bivši pomorac i vrlo konfliktna osoba kojeg se boje svi njegovi susjedi. </p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Bivši direktor i blagajnica oslobođeni optužbe </p>
<p>NOVI MAROF</p>
<p> - Ivan Hranj, bivši direktor poduzeća »Zagorka« iz Novog Marofa, i Snježana Dvorski, blagajnica u tom poduzeću nepravomoćnom su presudom novomarofskog Općinskog suda oslobođeni optužbe da su počinili kazneno djelo zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, odnosno pomaganja u spomenutom kaznenom djelu. </p>
<p>Hranj je, prema optužnici, dogovorio s predstavnikom njemačkog poduzeća Ganter s kojim je Zagorka poslovno surađivala, da im to poduzeće za izrađena gornjišta obuće plaća u gotovini. Zatim je, uz pomoć drugooptužene koja je potpisivala i pisala račune, ispostavio više neistinitih izlaznih računa, a novac koji su primili od Gantera potom su davali radnicima kao naknadu za prekovremeni rad. Na te iznose nisu obračunavali i plaćali dužne poreze i doprinose, pa su na taj način oštetili državni i proračun grada Novog Marofa za 270.250 kuna.</p>
<p>Hranj je u svojoj obrani rekao da je u spornom razdoblju Zagorka imala dosta posla, pa u redovno radno vrijeme nije bilo moguće ubaciti i izradu gornjišta obuća za Ganter. Budući da zakonski nije bilo moguće donijeti odluku o prekovremenom radu, Hranj se nije angažirao oko tog posla, već su se oko njega angažirale djelatnice tvrtke. One su dogovorile cijenu prekovremenog rada za radnike, a on se samo suglasio s tim dogovorom.</p>
<p> Iz njemačke tvrtke tražili su da im se izda potvrda o količini izrađenih gornjišta, kako bi temeljem te potvrde mogli obračunati i doznačiti novac radnicima za prekovremeni rad. Dvorski je, rekao je Hranj, iskoristivši obrazac računa, to radila u obliku tih računa, pa su takvi i predavani Nijemcima. </p>
<p> Dvorski je, pak, tvrdila da je, po nalogu direktora, povremeno primala od Nijemaca gotovinu u njemačkim markama, nakon čega ju je uvijek predavala direktoru. Po Hranjovom je nalogu također bila dužna kod svake isplate gotovine predstavnicima Gantera izdati potvrdu. Novac je, pak, stavljala u koverte za svakog pojedinog radnika i to predavala djelatnicama koje su ugovorile naknadu. </p>
<p> Sud je u cijelosti prihvatio obrane optuženih, koje su u svojim iskazima potvrdili i saslušani svjedoci. </p>
<p> Provedeni dokazni postupak nije potvrdio da bi se u ponašanju prvooptuženog stekla sva bitna obilježja kaznenog djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, a nije dokazano ni da bi mu drugooptužena pomagala u počinjenju tog djela.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>U 60 dana ukradeno 12 bmw-ovih terenaca</p>
<p>Od dvanaest ukradenih skupocjenih automobila vlasnicima su vraćena samo dva</p>
<p>Protelog vikenda još dva skupocjena terenca BMW X-5, oba u vlasništvu zagrebačkih leasing poduzeća, »dobili su noge«, prvi u noći na subotu na Zelengaju na području Centra, a drugi noć kasnije u Klaićevoj ulici. To su u prošla dva mjeseca već dvanaesti ukradeni BMW X-5, a u istom razdoblju pronađena su tek dva. Takvo stanje s terena pokazuje kako automafija i dalje nesmetano djeluje, a naručitelja očito ne manjka.</p>
<p> Koliko su kradljivci neumoljivi kad je u pitanju ponos bavarske autoindustrije u prosjeku vrijedan oko pola milijuna kuna govori i podatak kako su prošlog mjeseca ukradeni ekskluzivni terenci čak i na autosajmištu na Jakušvecu te iz BMW-ovog salona »Klarić« u Sesvetama.</p>
<p> Princip krađe je gotovo uvijek identičan. Nakon što iz Turske, Rusije ili, pak, Moldavije stigne narudžba, lopovi prate automobil po gradu, vrebaju i čekaju pogodan trenutak. Prema nekim podacima, kradljivci posjeduju originalni ključ za »petice« koji je nabavljen izravno u BMW-ovoj tvornici, što znači da u samom pogonu imaju insajdere. Prema originalnom ključu lopovi zatim izrađuju vrhunske kopije ključeva kojima bez ikakvih problema otključavaju bravice i ulaze u terenac. Nakon toga slijedi sofisticiraniji način provaljivanja i to putem prijenosnog računala u koji je ugrađen softver, također nabavljen u BMW-ovoj tvornici, koji se priključuje na sustav elektronske blokade motora i »otključava« šifru za pokretanje. Uz nabrojano, lopovi pribavljaju i krivotvorenu dokumentaciju za vozilo te krivotvorene registracijske oznake i zatim prebacuju »peticu« preko granice do naručitelja. Ista takva metoda koristi se i pri krađi automobila iz grupe vozila »volkswagen«, koji su i najviše na meti kradljivaca u Hrvatskoj.</p>
<p>Da krađe skupocjenih njemačkih terenaca na zadaju glavobolje samo hrvatskim policajcima govori i podatak da njemačka policija već neko vrijeme »muku muči« s detektiranim, no ne i uhićenim lopovima iz Poljske, koji operiraju po cijeloj Njemačkoj, a uža specijalnost su im upravo BMW-i X-5. Njihovi naručitelji su većinom osobe iz kriminalnog miljea u zemaljama bivšeg Sovjetskog Saveza. Slična situacija je i u ostalim zemljama EU. Zanimljivo je da je prošlog mjeseca zagrebačka policija uhitila D. N. (32) iz Zagreba koji je putem sofisticiranog softvera presnimavao brojeve kreditnih kartica i zatim s bankovnih računa »isisavao« novac. Tijekom provjera policija je došla do saznanja da se on prije nekoliko godina u Zürichu bavio krađama BMW-ovih terenaca, najvjerojatnije na identičan način putem laptopa, pa bi istraga trebala pokazati je li on povezan s učestalim krađama »petica« i na zagrebačkom području.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Prolaznicu napali suzavcem i opljačkali</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dvojica nepoznatih muškaraca u nedjelju su oko 2.45 sati na Savskoj cesti, ispred broja 141, napali i opljačkali Vesnu Š. (47). Maskirani napadači prišli su oštećenoj s leđa, a jedan od njih uhvatio je za remen torbice i posprejao suzavcem. Nekoliko ju je puta zatim udario u potiljak nepoznatim predmetom, ukrao torbicu i pobjegao s drugim muškarcem u nepoznatom smjeru. Oštećenoj je pomoć pružena u Klinici za traumatologiju, a materijalna šteta iznosi nekoliko tisuća kuna.</p>
<p>Također nepoznati muškarac, u nedjelju je oko 4.35 sati u Novom Zagrebu na adresi 11. Podbrežje 1, napao Viktora G. (34) i počeo se s njim naguravati. Razbojnik je Viktora G. više puta udario gumenom palicom, nanijevši mu pritom ozljede po glavi, rukama i gornjem dijelu tijela. Zatim je pobjegao s mjesta događaja i sa sobom odnio mobitel koji je Viktoru G. ispao tijekom naguravanja. </p>
<p>Skupina nepoznatih vandala, u subotu je oko 2.50 sati na parkiralištu pored Schlloserovih stuba, iz zasad neutvrđenih razloga, teško ozlijedila Krešimira R. (23). Prišavši mu s leđa, napadači su ga rukama i nogama počeli tući po glavi, nakon čega s teškim ozljedama kolima Hitne pomoći prevezen u KBC Zagreb, gdje mu je utvrđena fraktura nosa i potres mozga. Kriminalistička obrada je u tijeku. [Anita Krmek]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Ulagači žele Hrvatsku u Balkanskom bloku</p>
<p>U vašem je interesu da uđete u balkansku zonu slobodne trgovine kako ne biste davali argumente onima koji vas ne žele u EU, drži Bernard Snoy</p>
<p>Prije desetak dana predstavnici zemalja europskog jugoistoka, uključujući i Hrvatsku, u Sofiji su usvojili ministarsku izjavu kojom najavljuju stvaranje regionalnog trgovinskog bloka. Dosadašnje reakcije hrvatske javnosti uglavnom su negativne, a pojačava ih neizvjesnost oko planova daljnjeg širenja Unije, osobito nakon što Bugarska i Rumunjska 2007. ili najkasnije 2008. pristupe toj integraciji, čime će se zemlje tzv. zapadnog Balkana u cijelosti naći okružene proširenom Unijom. No, Bernard Snoy, direktor Drugog radnog stola Pakta o stabilnosti, posvećenog gospodarstvu, na stvari gleda drukčije. U razgovoru nam objašnjava zašto smatra da bi Hrvatska morala aktivno sudjelovati u ovoj inicijativi Pakta o stabilnosti, te što bi time dobila.</p>
<p>•Zbog čega predlažete da se 29 bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini, koje su zemlje regije sklopile proteklih godina, zamijeni jednim multilateralnim ugovorom?</p>
<p>– To ne može štetiti Hrvatskoj i njezinom gospodarstvu. Kada među zemljama regije postoji mreža međusobno različitih bilateralnih ugovora, problem je nedostatak harmonizacije među njima, a to otežava poslovanje tvrtki. Iz brojnih su nam tvrtki rekli da bi njihovu poslovanju u regiji znatno više odgovarao jedinstveni multilateralni ugovor o slobodnoj trgovini u regiji. U prilog tome govori i veličina tržišta koje bi tako nastalo, što je jedna od najvažnijih odrednica kada strani ulagači razmatraju mogućnost ulaganja. Veličina hrvatskoga tržišta, kao i srbijanskog ili makedonskog, nije dovoljna da bi privukla ulagače. Doduše, strani ulagači ovdje imaju mogućnost izvoza na područje EU-a, ali oni bi željeli trgovati i s regijom, a različiti uvjeti za izvoz u BiH ili SCG to otežavaju.</p>
<p>•Nije li kontraproduktivno sklapati takav ugovor s BiH i SCG, kada one još nisu ušle ni u Svjetsku trgovinsku organizaciju? Podsjetit ću Vas da Hrvatska s tim zemljama ima bilateralne ugovore o liberalizaciji trgovine, ali oni se provode uz puno teškoća.</p>
<p>– Svakako bi te dvije zemlje trebalo ohrabriti da što prije uđu u WTO, ali to što BiH i SCG još nisu u WTO-u nije nužno nespojivo sa sklapanjem multilateralnog ugovora o slobodnoj trgovini među zemljama regije. Shvaćamo vašu zabrinutost, no naš je stav - a o tome smo razgovarali i s Europskom komisijom - da članstvo u WTO-u ne mora biti uvjet za ulazak u regionalnu zonu slobodne trgovine.</p>
<p>•Po čemu će se novi ugovor o slobodnoj trgovini razlikovati od Cefta-ugovora i zašto se ne ide na to da se ostale zemlje regije jednostavno priključe Cefti?</p>
<p>– I novi će se ugovor o slobodnoj trgovini bazirati na Cefti, članstvo u kojoj se pokazalo korisnim za tranzicijske zemlje prije njihova ulaska u EU. Ipak, treba voditi računa o tome da Cefta više nije u skladu sa zahtjevima vremena. Taj je ugovor sklopljen prije više od deset godina. Stoga Cefta predstavlja dobru početnu točku, ali novi će multilateralni ugovor obuhvatiti ne samo robnu razmjenu, nego i trgovinu uslugama, javne nabavke i investicije.</p>
<p>•Koje bi zemlje trebale pristupiti novom trgovinskom bloku, budući da bi Bugarska i Rumunjska uskoro trebale ući u EU?</p>
<p>– Zemlje zapadnog Balkana. Treba ispitati i mogućnost ulaska Moldove, koja je poseban slučaj. Ugovor bi mogao biti potpisan do kraja sljedeće godine, a na snagu bi stupio nakon ratifikacije.</p>
<p>•Kakva je Vaša poruka hrvatskoj javnosti, koja ne gleda blagonaklono na stvaranje takve regionalne integracije?</p>
<p>– Regionalna suradnja na području trgovine, kao i u ostalim segmentima, je važna. Ona nije zamjena za ulazak u EU, već ide ruku pod ruku s tim. Zemlje EU-a pozitivnije će gledati na primanje Hrvatske u članstvo ako ona dokaže da je punopravni igrač u procesu regionalne suradnje.</p>
<p>•Ipak, ne vodi li nas to prema nekakvom »zapadnobalkanskom paketu«, u kojem će Hrvatska na ulazak u EU morati čekati one koji su znatno iza nje?</p>
<p>– O tome ne odlučuje Pakt o stabilnosti, već EU. No, Europska komisija je uvijek isticala da je za Hrvatsku dobro da sudjeluje u regionalnoj suradnji. Shvaćam da je hrvatska javnost zabrinuta, posebno nakon negativnih ishoda referenduma o Ustavu EU-a u Francuskoj i Nizozemskoj, ali službena je politika EU-a da svaku zemlju regije ocjenjuje zasebno, a ne u paketu. U vašem je interesu da sudjelujete u regionalnoj suradnji, jer u protivnom nepotrebno dajete argumente onima koji ne žele vaš ulazak u Uniju, a koji bi tada mogli reći da još niste spremni za početak pristupnih pregovora. Stoga im nemojte davati oružje.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Carlsberg na petom mjestu u proizvodnji piva u svijetu</p>
<p>Grupacija Carlsberg proizvela je u 2004. godini rekordnih 92 milijuna hektolitara piva, što je 13 posto više u odnosu na godinu ranije. Time je došla na peto mjesto u svjetskoj proizvodnji piva, dok je 1999. bila osma.</p>
<p>Neto prodaja je porasla četiri posto, na 35,987 milijardi danskih kruna (oko 35,3 milijarde kuna), bruto dobit također četiri posto, na 18,306 milijardi danskih kruna, dok je operativna dobit (EBITA) smanjena za tri posto, na 3,441 milijardu kruna.</p>
<p> Carlsberg zauzima vodeću tržišnu poziciju, odnosno prvo ili drugo mjesto na 65 posto tržišta od ukupno 140 zemalja.</p>
<p> Sama proizvodnja piva odvija se u više od 40 zemalja, a osim piva Carlsberg proizvodi vodu i bezalkoholna pića.</p>
<p>Postizanje tržišnog vodstva Carlsberg temelji na strategiji brandova. Najbrže je rastuća međunarodna robna marka piva, a asortiman mu se sastoji od međunarodnih, regionalnih i lokalnih brandova. U Hrvatskoj su to Carlsberg, Tuborg - Gold i Green, Pan, Podravka i Kaj. </p>
<p>Najstarija Carlsbergova pivovara, osnovana 1847. u Kopenhagenu, lani je proizvela tri milijuna hektolitara piva. Za usporedbu, pivovara Carlsberg Croatia u Koprivnici imala je volumen prodaje od 440.000 hektolitara piva. Riječ je o bivšoj Panonskoj pivovari koja se 1997. izdvojila iz Podravke.</p>
<p> Pivovara Carlsberg Croatia u 80-postotnom je vlasništvu danske pivarske grupacije Carlsberg Breweries, dok 20 posto pripada danskom Investicijskom fondu za srednju i istočnu Europu. Pivovara Carlsberg Croatia ima tržišni udio od 13 posto, što je porast od tri posto u odnosu na kraj 2003. godine. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Atlantic Grupa kupila njemački Haleko </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Atlantic Grupa Emila Tedeschija preuzela je njemačku kompaniju Haleko. Iako će Atlantic Grupa detalje transakcije službeno objaviti u ponedjeljak, doznajemo da je američka tvrtka Weider Nutrition International svoju europsku podružnicu, Haleko, prodala Atlantic Grupi za 15 milijuna dolara. Tvrtka sa sjedištem u Hamburgu, osnovana 1977., u posljednje vrijeme posluje s gubitkom. Haleko, inače, proizvodi prehrambene proizvode, a poznatije robne marke su Multipower i Multaben. Američka tvrtka Weider Nutrition International vlasnik je Haleka od 1999. [D. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>»Dacia logan« osvaja EU</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Jeftini automobili iz Rumunjske počinju osvajati zemlje Europske unije. Prva pošiljka od 5000 rumunjskih automobila marke »dacia logan«, koji u Rumunjskoj i Rusiji proizvodi francuski koncern Renault, prodana je u Francuskoj za tjedan dana, nakon čega je prodaja zaustavljena. Naime, francuski proizvođač automobila ne želi da se Francuzi orijentiraju na jeftine automobile, čime bi se smanjila prodaja Renaultovih automobila srednje i više klase.</p>
<p>Slično se dogodilo i u Njemačkoj gdje je prva pošiljka »dacije logana« rasprodana u rekordno kratkom vremenu. Cijena tog automobila je 7200 eura, pa su se mnogi koji su namjeravali kupiti polovni automobil radije odlučili za istu cijenu kupiti manji ali zato novi auto s dvogodišnjim jamstvom, pogotovo što su mali automobili, nakon stagnacije njemačkoga gospodarstva i plaća, ponovno u modi.</p>
<p>No strateški Renault ima s »dacijom« dugoročne planove. Prema internetskom dnevniku Spiegel online, rumunjska kćerinja tvrtka trebala bi do 2010. proizvesti milijun automobila. Renault, naime, namjerava osim u Rumunjskoj i Rusiji svoje »dacije logane« proizvoditi i u Maroku, Kolumbiji, Iranu i Indiji. Prvobitno je bilo predviđeno da će taj jeftini automobil biti namijenjen tržištu istočne Europe, Azije i Afrike, ali prvi uspjesi naveli su tvrtkin menadžment da ga ponudi i u zemljama zapadne Europe. </p>
<p>[V. Bojkić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="54">
<p>Više za mirovine i plaće </p>
<p>Cilj rebalansa je osigurati da se manjak opće države u ovoj godini svede s prošlogodišnjih 4,9 posto bruto domaćeg proizvoda na četiri do najviše 4,2 posto </p>
<p>Prijedlog je da se materijalni troškovi srežu za 437 milijuna kuna, subvencije za oko 140 milijuna, a ostale pomoći i donacije za oko 400 milijuna. Sredstva bi se preraspodijelila u mirovine i plaće</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo financija ovog će tjedna Vladi uputiti prijedlog rebalansa državnog proračuna za ovu godinu, koji bi Hrvatski sabor trebao usvojiti do sredine srpnja, doznajemo u Ministarstvu financija.</p>
<p>Cilj rebalansa je osigurati da se manjak opće države - u koju, osim središnje državne blagajne, ulaze još izvanproračunski fondovi i lokalna samouprava - u ovoj godini svede s prošlogodišnjih 4,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na četiri do najviše 4,2 posto BDP-a. Podsjetimo, u stand-by aranžmanu s MMF-om za ovu je godinu planiran deficit opće države od 3,7 posto BDP-a, no kako je malo vjerojatno da će se on ostvariti, iz Fonda su počeli stizati signali da bi mogli prihvatiti i nešto veći manjak, ali uz uvjet da hrvatske vlasti provedu niz dugoročnih reformi.</p>
<p>Rebalans proračuna samo je jedna mjera koju će predstavnici Ministarstva financija - ministar Ivan Šuker, državna tajnica Martina Dalić i pomoćnik ministra Ante Žigman - ovoga tjedna u Washingtonu prezentirati predstavnicima MMF-a. Naime, u Ministarstvu financija najavljuju skore izmjene zakona o zdravstvenom osiguranju, državnim potporama i poticanoj stambenoj štednji, kao i Akcijskog plana zapošljavanja. Nadaju se i skorom dogovoru s umirovljenicima o izmjeni formule za indeksaciju mirovina. O rebalansu proračuna i paketu dugoročnih mjera u subotu je nekoliko sati raspravljao vrh HDZ-a i Vlade, a novinarima su te mjere predstavljene na brifingu u Ministarstvu financija.</p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, izmjenama temeljnog financijskog dokumenta države preraspodijelilo bi se oko milijardu kuna na rashodnoj strani proračuna. Prijedlog je Ministarstva financija, naime, da se materijalni troškovi u ovoj godini srežu za 437 milijuna kuna, subvencije za oko 140 milijuna, a ostale pomoći i donacije za oko 400 milijuna. Ta bi se sredstva potom preraspodijelila u mirovine, koje bi dobile dodatnih 470 milijuna kuna, i plaće, izdaci za koje bi se povećali za 313 milijuna, dok bi ostale naknade porasle za oko 120 milijuna, a izdaci za poticanu stambenu štednju za 80 milijuna kuna. U Vladi se nadaju i da će s umirovljenicima uskoro dogovoriti novu formulu za povećanje mirovina.</p>
<p>Određene preraspodjele doživjela bi i prihodna strana proračuna. Unatoč tome, naš izvor naglašava kako se u ovoj godini ne planira uvođenje novih poreza ili povećanje postojećih. Jedina izmjena u poreznom sustavu svela bi se tako na ukidanje nulte stope PDV-a za organizirani turistički boravak u Hrvatskoj, uplaćen u inozemstvu. Usvoji li se ta mjera, ona bi, tvrdi naš sugovornik, zaživjela sljedeće godine, a nultu stopu PDV-a na turističke aranžmane u inozemstvu najvjerojatnije bi zamijenila neka snižena stopa.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Uvode se imovinske kartice </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlada priprema uvođenje imovinskih kartica za sve građane, koje će biti temelj za ostvarivanje socijalnih prava, doznajemo u Banskim dvorima. </p>
<p>»Bez imovinske kartice gotovo je nemoguće doći do imovinskog cenzusa, koji bi građanima trebao predstavljati temelj za ostvarivanje socijalnih prava. Bez toga nije moguće govoriti ni o kvalitetnim socijalnim davanjima, s obzirom na to da danas u Hrvatskoj mnogi kojima socijalna davanja zapravo nisu potrebna, ostvaruju pravo na njih, dok istodobno oni kojima su potrebna ostaju bez njih«, kazao nam je visokopozicionirani izvor u Vladi. </p>
<p>Dodao je kako bi imovinske kartice mogle krenuti već ove godine, budući da je Vlada »već pripremila 90 posto rješenja za njihovo uvođenje«. Problem je, međutim, kako riješiti pitanje razdoblja unatrag, što je u Hrvatskoj često razlog političkih svađa. Stoga je, smatra on, u interesu svih stranaka da se postigne konsenzus o tom pitanju. No, čak i ako on izostane, u Vladi namjeravaju progurati taj projekt, ističe naš sugovornik. </p>
<p>Kao što je slučaj kod poreznih prijava, i imovinske bi kartice građani sami podnosili, te bi u njih upisivali pokretnine i nekretnine koje posjeduju. Podatke u njima bilo bi moguće i mijenjati, nakon što netko, primjerice, proda automobil ili stan. U slučaju da između prijavljenog dohotka i prijavljene imovine postoji velik nerazmjer, koji upućuje na to da je građanin prilikom podnošenja imovinske kartice nešto zatajio, slučaj bi ispitali poreznici, objašnjava naš izvor, pozivajući se na praksu u zapadnim zemljama. Naglašava, međutim, kako uvođenje imovinskih kartica neće nužno značiti gubitak socijalnih prava, nego njihovu pravedniju raspodjelu. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Hrvatska mora požuriti u ispunjavanju kriterija</p>
<p>Ne bi bilo dobro da Hrvatska dočeka jesen bez odluke o početku pregovora, jer bi to zajedno s početkom pregovora Turske moglo stvari dodatno zakomplicirati, kažu diplomatski izvori zaduženi za proširenje</p>
<p>Kada jednom počne pregovore, Hrvatska će se suočiti s mnogo strožom kontrolom ispunjavanja kriterija </p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Iako se u službenom dokumentu sastanka na vrhu Europska unija obvezala na nastavak proširenja, diplomatski izvori s kojima smo razgovarali kazali su nam da se Hrvatska mora požuriti u ispunjavanju haaškoga kriterija, jer bi se u suprotnome stvari mogle dodatno zakomplicirati. No, dodatnim naporima tu nije kraj. Kada jednom počne pregovore, Hrvatska će se zajedno s ostalim kandidatima suočiti s mnogo strožom kontrolom ispunjavanja kriterija i određivanjem preciznih rokova njihova ispunjenja.</p>
<p>Diplomatski izvori u Europskoj uniji zaduženi za proširenje smatraju da ne bi bilo dobro da Hrvatska dočeka jesen bez odluke o početku pregovora jer bi to zajedno s početkom pregovora Turske moglo stvari dodatno zakomplicirati.</p>
<p>»Nitko u formalnom smislu ne povezuje Hrvatsku i Tursku, ali pad entuzijazma za proširenje mogla bi osjetiti i Hrvatska«. Drugim riječima, diplomatski izvori s kojima smo razgovarali poručuju da se hrvatska vlada, »ako se u međuvremenu ne dogodi nešto dramatično na terenu«, upušta u političku kocku: najesen bi slučaj Turska mogao pomoći da na valu političke volje dođe do dogovora i za Hrvatsku, ili da u suprotnome bude dodatno blokirana. Zato je jako važno, tvrde EU-diplomati, da Zagreb svoj dio posla obavi što prije.</p>
<p>Akcijski plan još jednom je pohvaljen, no obavještajne službe zemalja EU-a i one, kako doznajemo, izvan Unije imaju precizan popis ljudi koji bi mogli imati veze s odbjeglim generalom. Hrvatske vlasti, tvrde u EU, nisu ih sve dotakle. U Bruxellesu priznaju da ne znaju kako je glavna tužiteljica Haaškoga suda Carla del Ponte došla do »tri do četiri mjeseca« potrebna za procjenu efikasnosti Akcijskog plana, no naglašavaju da bi »drama na terenu« bila najbrži put za početak pregovora. Ako riješimo »slučaj Gotovina«, bez obzira na sve probleme, pregovore možemo početi doslovno odmah. Nećemo morati čekati sastanak ministara vanjskih poslova. U tom slučaju odluku mogu donijeti primjerice ministri poljoprivrede, ako njihov sastanak bude sljedeći na redu.</p>
<p>No, kada pregovori započnu, Hrvatska neće imati vremena za predah. [Hina]Kao prvo, u Europskoj komisiji smatraju da će proces screeninga trajati oko godinu dana, nakon čega slijede pregovori. U Komisiji su nam potvrdili da će se na usvajanje i provedbu kriterija odsad gledati mnogo pažljivije. Razloge za to treba tražiti dijelom u iskustvu ulaska 10 tranzicijskih zemalja u EU, a dijelom zbog nastale krize unutar same Unije. </p>
<p>Drugo, Komisija će kada počnu pregovori odrediti precizne rokove (benchmarks) za otvaranje, ali i za zatvaranje pojedinih poglavlja iz pravne stečevine EU-a koja se tijekom pregovora prihvaća. To će sasvim sigurno usporiti proces, no u Komisiji tvrde da će pojednostaviti samu proceduru. </p>
<p>Hrvatski izvori bliski Vladi pozdravili su to načelo kazavši da utvrđivanje tih rokova može pridonijeti transparentnosti procesa. U Bruxellesu svaku ocjenu o tome da će Hrvatska biti »na ledu« dok u EU ne uđe zajedno s Srbijom i Crnom Gorom nazivaju neutemeljenom i - smiješnom.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Danas smjena Božice Cvjetko</p>
<p>I Ana Marija Lončarić također će biti smijenjena s mjesta voditeljice Odjela za mladež Županijskog državnog odvjetništva, kao što se dogodilo i Tatjani Reberski u petak</p>
<p>Jelena Brajša i Nino Žganec će tijekom ovog tjedna biti saslušani u policiji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Božica Cvjetko, dosadašnja zamjenica glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, u ponedjeljak će biti smijenjena s tog mjesta, doznaje Vjesnik iz pouzdanih izvora. Bit će to prva kazna za zataškavanje u »slučaju Brezovica«, iako se Božici Cvjetko pripisuju kočenja istrage i u drugim slučajevima zlostavljanja djece.</p>
<p>Iako se, kako doznajemo, ima namjeru braniti tvrdnjom da je zaustavljajući istragu o monstruoznim zločinima u Brezovici samo donijela pogrešnu odluku, što nije kazneno djelo, stegovni postupak protiv nje, koji će početi sastankom Državno-odvjetničkog vijeća, trebao bi dokazati sasvim suprotno.</p>
<p>Božica Cvjetko je, naime, čak i pismenim putem zatražila adaktiranje postupanja u predmetu Brezovica. O tome, kako doznajemo, svjedoči i pisano izvješće Tatjane Reberski, zamjenice općinske državne odvjetnice Vesne Abramović. </p>
<p>Reberski u izvješću glavnom državnom odvjetniku, kako neslužbeno doznajemo, tvrdi da joj je Božica Cvjetko prvo usmeno naredila da zaustavi policijsku istragu. Kako se Reberski s tim, kako tvrdi, nije slagala, zatražila je od Božice Cvjetko da joj taj naputak uputi pismenim putem. Cvjetko je to i učinila, a Reberski postupila po odluci svoje šefice - Božice Cvjetko. </p>
<p>Istodobno Ana Marija Lončarić, zamjenica županijske državne odvjetnice Višnje Lončar, u svom izvješću Mladenu Bajiću tvrdi da je uputa Božice Cvjetko k njoj stigla od kolegice Reberski, a ne od Cvjetko izravno. Objašnjava i da je postupak istrage u Brezovici zaustavila smatrajući da je djelo otišlo u zastaru. To je, međutim, sasvim nelogično jer bi silovanje štićenika eventualno otišlo u zastaru da se događalo samo 1995., a nipošto kasnije, za što je postojala osnovana sumnja policije. Također, Lončarić je kazneno djelo snošaja s maloljetnikom koje je više puta počinio brezovački domar okvalificirala kao djelo protuprirodnog bluda za koje su propisane manje kazne i kraći rok zastare. Ukratko, Ana Marija Lončarić u ponedjeljak će također biti smijenjena s mjesta voditeljice Odjela za mladež Županijskog državnog odvjetništva kao što se dogodilo i Tatjani Reberski u petak. Sve tri sudionice zataškavanja slučaja Brezovica Cvjetko, Lončarić i Reberski bit će udaljene iz sustava koji se bavi maloljetnicima, doznaje Vjesnik. </p>
<p>Također doznajemo da Božica Cvjetko svoje izvješće o postupanju odnosno nepostupanju u predmetu Brezovica još nije predala glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću, no naši pouzdani izvori tvrde da neće moći izbjeći kaznenu odgovornost. Postoje sve indicije da je Božica Cvjetko, zamjenica državnog odvjetnika za mladež, počinila kazneno djelo zloporabe ovlasti i položaja zataškavajući stravično seksualno zlostavljanje te stopirajući i policiju da ispita domara-silovatelja, Jelenu Brajšu i Ninu Žganeca koji su za slučaj znali od 1999. </p>
<p>Stegovni postupak zasad očekuje i Anu Mariju Lončarić, a kako doznajemo Brajša i Žganec će tijekom tjedna biti saslušani u policiji. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Odlazi li Tomčić</p>
<p>HSS-ova je nevolja u tome što su demonstrativne ostavke i ponašanje isključenih očekivana posljedica dugogodišnje stranačke političke dezorijentiranosti i prevrtljivosti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Hrvatskoj seljačkoj stranci, koja se još nije odrekla stranačke krilatice o »seljačkoj slozi« iz vremena političkog romantizma Stipice Radića, danas je svega više nego sloge. Zbog slabih rezultata na svibanjskim lokalnim izborima, još više zbog katastrofalnog poslijeizbornog taktiziranja, u HSS-u opet vrije. Opet se redaju izbacivanja iz stranke i raspuštanja ogranaka, opet izbijaju svađe u vrhu, i opet se, nakon kraćeg zatišja, sve glasnije govori i o odlasku Zlatka Tomčića sa stranačkoga trona. Neprikosnoveni lider, koji je na čelo HSS-a došao zahvaljujući velikom utjecaju posljednjega seljačkog tribuna Jože Pankretića i koji stranku vodi čvrstom rukom, a njegovi oponenti kažu i diktatorskom, već punih 11 godina, priznaje zaobilazno da u izbornom fijasku ima i njegove krivnje. </p>
<p>Ali, činjenicu da je HSS izgubio vlast u brojnim općinama i manjim gradovima (dosad je imao oko 120 načelnika i gradonačelnika), da je gotovo sigurno izgubio četiri od osam županija u kojima je dosad vladao, kao i porazan podatak da se baš u »seljačkoj« Slavoniji, u čijih je pet županija dosad imao tri župana, poslijeizbornom trgovinom bori tek za mrvice vlasti - Tomčić ipak u najvećoj mjeri pripisuje lokalnim organizacijama. »Lokalni su rezultati odraz rada ogranaka«, reći će ovih dana i time, kao i više puta od 1994., otkad je nakon smrti Drage Stipca preuzeo stranku, skinuti sa sebe nesumnjivo najveću odgovornost za to što je HSS srozan na tako niske grane. </p>
<p>Izbacivanje pojedinaca i raspuštanje cijelih ogranaka nisu HSS-ov specijalitet. Stoga ni najnovije »čišćenje« HSS-ovih redova - zbog podrške HDZ-u raspušten je ogranak u Brodu i njegov čelnik Boro Grubišić izbačen iz stranke, a isključenje prijeti i skupini karlovačkih HSS-ovaca koji su se oteli kontroli i koalirali s HDZ-om; zbog podrške Glavašu suspendiran je prvi baranjski HSS-ovac Zvonko Ibriks, a ostavku je na mjesto šefa regionalne organizacije za Slavoniju dao Tomčićev najbliži suradnik Željko Pecek, ljut što je stranka okrenula leđa Đapiću u Osijeku - ne bi zasluživalo veću pozornost. Ali, HSS-ova je nevolja u tome što su demonstrativne ostavke i ponašanje isključenih očekivana posljedica dugogodišnje stranačke političke dezorijentiranosti i prevrtljivosti.</p>
<p> Tomčić je brzo po dolasku na čelo HSS-a odbacio naslijeđe i tradicionalizam koje više od 100 godina stara stranka baštini iz vremena Radića i Mačeka, ali mu nije uspjelo »posaditi« HSS i među urbane glasače te privući poduzetnike i intelektualce. Bio bi to put kojim bi stranka prerasla svoju seljačku atribuciju, što Tomčiću nije pošlo za rukom, pa HSS gotovo otpočetka djeluje kao interesna grupacija koja je najveći utjecaj, sve do nacionalnih izbora u studenome 2003., imala u seoskim sredinama, ali je onda i tu izgubila dominaciju pokleknuvši pred Sanaderovim HDZ-om.</p>
<p>Premda je i čestim promjenama koalicijskih dresova, što je izazivalo i izaziva najveće stranačke potrese, nastojao proširiti socijalno određenje HSS-a, Tomčić se i na tom putu poskliznuo. Jedino u čemu je nažalost uspio, to je da HSS-u sa svih strana lijepe etiketu »trgovačke stranke« i da ga se doživljava kao nepouzdana partnera. Ono u čemu je također uspio, to je da iz svih stranačkih bura i izbornih neuspjeha on sam iziđe neokrnjen. Tako je bilo i nakon zadnjih parlamentarnih izbora, na koje je stranka njegovom voljom otplovila sama, i to zato što je, govorio je, »HSS samosvojna stranka koja odbacuje dogovornu politiku i koja se neće priklanjati ni lijevo ni desno«. A nakon što je doživjela težak poraz i u Saboru spala na devet zastupnika od dotadašnjih 18, Tomčić je za sve okrivio »političko-obavještajno-medijsko podzemlje« koje radi o glavi i njemu i HSS-u izrežiravši na stranačkoj skupštini novu podršku i sebi i istomišljenicima.</p>
<p>Oni će ga, po svemu sudeći, zaštititi i od najnovijeg nezadovoljstva zbunjenog članstva, koje više ne zna što je danas HSS, gdje pripada i komu se obraća, a još manje koju politiku zastupa. Je li to konzervativna demokršćanska stranka s jako izraženim euroskepticizmom, što bi se dalo zaključiti iz istupa nekih istaknutih članova, ili je na putu da formira novu stranačku doktrinu koja podrazumijeva i »prekid s retrogradnim seljaštvom«, o čemu su donedavno, istina potiho, govorili neki iz HSS-ova vrha? Ne odluči li se stranka za jednu, prepoznatljivu boju, HSS će se pomalo gasiti, a Tomčiću će se sve češće događati iskakanja koja svjedoče da već danas nema potpune kontrole u stranci.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Čehok: Neka Vukić prizna da je bio i pod pritiskom Glavaša</p>
<p>Vukić nije smio ni napustiti sjednicu Županijske skupštine niti se javiti na telefon, tvrdi Čehok</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Branimir Glavaš, nositelj Nezavisne liste na proteklim lokalnim izborima, priopćio je da su vijećnici koji čine većinu u Osječko-baranjskoj županijskoj skupštini i u osječkome Gradskom vijeću izloženi »najgrubljim pritiscima državnog vrha i HDZ-a te da je tome i osobno bio svjedok«. Tvrdi da je u subotu u 16,30 osobno bio svjedok telefonskog poziva u kojem je Vladimir Šeks »vršio pritisak na Zdravka Vukića da podnese neopozivu ostavku u Osječko-baranjskoj županijskoj skupštini, a zauzvrat mu je ponudio visoko mjesto u Županijskom poglavarstvu«. Glavaš nadalje tvrdi da se prijeti i ostalim vijećnicima s njegove Nezavisne liste te ponavlja kako »ni po koju cijenu neće dopustiti da se nedemokratskim sredstvima promijeni volja osječko-baranjskih birača«.</p>
<p>Glasnogovornik HDZ-a i Vlade Ratko Maček odlučno je opovrgao navode iz Glavaševa priopćenja. »To nema apsolutno nikakve veze s istinom. Takve konstrukcije, objede i laži najbolje govore o onima koji takve poruke šalju, a u svojemu takozvanom političkom djelovanju ih i provode. Drugi komentar na te optužbe nemamo«, izjavio je Hini Ratko Maček.</p>
<p>Premda je Županijsko vijeće HSLS-a Osječko-baranjske županije odbilo ponuđenu ostavku svog predsjednika Zdravka Vukića, predsjednik stranke Ivan Čehok smatra kako Vukić nije smio na svoju ruku podržati koaliciju s Nezavisnom listom Branimira Glavaša. »Središnjica HSLS-a se ne miješa u koalicije na terenu, ali Vukić je morao poštivati odluku Županijskog vijeća, a ono nije odobrilo koaliciju s Glavašem«, rekao nam je u nedjelju Čehok. »Olakotna« okolnost za Vukićevu odluku doduše jest činjenica da je HDZ, s kojim je HSLS dogovorio koaliciju, odlučio podržati SDP-ovog župana, što je pak HSLS-u neprihvatljivo jer je SDP osvojio tek 14 posto glasova i ne zaslužuje mjesto župana. Ipak, Vukić nije imao pravo donijeti tu odluku bez dogovora sa strankom, ponavlja Čehok. </p>
<p>Vukićeve tvrdnje kako se na njega »s najviše državne razine« vrše pritisci eda bi prešao u oporbu Čehoku su čudne jer, kaže, »Vukić je bio i pod pritiskom Glavaša pa nije smio ni napustiti sjednicu Županijske skupštine niti se javiti na telefon«.</p>
<p> »Tamo se očito svi služe pritiscima i prijetnjama. Mislim da bi bilo najbolje da se HSLS izvuče i makne i od jednih i od drugih. A ako je Vukiću netko prijetio, bilo bi pošteno da prizna da su mu prijetili i s druge strane«, smatra Čehok. Vukićevu najavu da će zatražiti hitnu sjednicu Malog vijeća Čehok odbacuje ističući da Malo vijeće nema što raspravljati o situaciji u Osječkoj županiji. </p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050620].
|
