NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050420].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 141171 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>20.04.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ratzinger - papa Benedikt XVI.</p>
<p>Bit će to drukčiji papa od Ivana Pavla II., možda manje karizmatičan, ali nikako ne i manje snažan / Crkva je brzim izborom pape željela dokazati jedinstvo i spremnost na izazove nakon velikog pape Ivana Pavla II.</p>
<p>RIM (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Na jednoj od najkraćih konklava, nakon četvrtoga glasovanja, kardinali su u Sikstinskoj kapeli izabrali njemačkoga kardinala Josepha Ratzingera za novog papu. Ratzinger je prihvatio izbor i uzeo ime Benedikt XVI.</p>
<p>Bijeli dim pojavio se iz dimnjaka Sikstinske kapele u 17.52 sati, nakon toga su se čula i zvona s bazilike Sv. Petra, a zatim su počela zvoniti i zvona u svim rimskih crkvama.</p>
<p>Joseph Ratzinger (78) pojavio se na balkonu bazilike Sv. Petra u 18.50 sati, nasmiješen, uz buran pljesak i odobravanje vjernika koji su ispunili do posljednjeg mjesta veliki trg. Bio je to velik trenutak za sve koji su se našli na trgu, a nakon što je Ratzinger rekao »draga braćo i sestre« prolomio se još veći pljesak. »Nakon velikog pape Ivana Pavla II., gospoda kardinali izabrali su mene«, rekao je novi papa, uz skandiranje mnoštva.</p>
<p>U vrlo kratkom obraćanju vjernicima novi papa se zahvalio Bogu. Papa Ratzinger je zatim izrekao molitvu i desetak minuta kasnije napustio balkon.</p>
<p>Izbor Josepha Ratzingera nije neočekivan, bio je jedan od najčešće spominjanih kardinala. Kao dekan Kolegija kardinala vodio je sve najvažnije poslove, uz kamerlenga, nakon smrti Ivana Pavla II. Bio je, inače, vrlo blizak papi Wojtyli, koji mu je povjeravao najosjetljivije poslove u kuriji. Na dan početka konklave, na misi za budućeg papu, Ratzinger je jasno izložio svoj »program«, zauzimajući se za stare vrijednosti i oštro kritizirao neke pojave u društvu.</p>
<p>Ratzinger predvodi konzervativnu struju, i prve reakcije u Vatikanu ukazuju na to da će vjerojatno biti vrlo rigorozan prema svim pokušajima reforme. U svakom slučaju, bit će to drukčiji papa od Ivana Pavla II., možda manje karizmatičan, ali nikako ne i manje snažan. Kardinali koji su pratili obraćanje novog pape vjernicima s balkona bazilike bili su zadovoljni, smješkali su se, jer očito dileme nisu bile tako velike.</p>
<p>Prije konklave pretpostavljalo se da će milanski kardinal Carlo Maria Martini biti »protuteža« Ratzingeru u prvom odmjeravanju snaga, ali se odmah pokazalo da je Ratzinger mnogo jači. Bez obzira što su mnogi očekivali papu Talijana nakon pape Poljaka, koji je prekinuo 400 godina dugu tradiciju da Crkvu vodi Talijan, odluka je pala na Nijemca.</p>
<p>Prve reakcije vjernika na Trgu Sv. Petra ukazuju na to da Talijani s mnogo ljubavi prihvaćaju novog papu, bez obzira na to što nije Talijan. Ratzinger je i dosad imao velik broj pristaša, koji su i putem Interneta, a i organizirani u skupine, zagovarali izbor njemačkoga kardinala.</p>
<p>Ratzinger je rođen 1927. u Marktl am Innu, malome mjestu u Bavarskoj. Nakon teološkog studija i svećeničkog zaređenja, predavao je katoličku teologiju na Teološkom fakultetu u Münchenu, Bonnu, Münsteru, Tübingenu i Regensburgu. Bio je savjetnik kardinala Frindsa za vrijeme II. vatikanskoga koncila. Münchenski nadbiskup postao je 1977., a 1981. je proglašen prefektom Kongregacije za nauk vjere. Smatra se da je to jedno od najvažnijih mjesta u kuriji, neka vrsta ideologa Crkve.</p>
<p>Procjenjuje se da je Crkva željela brzim izborom pape dokazati jedinstvo i da je spremna na izazove nakon velikog Ivana Pavla II.</p>
<p>Izabrali su mene, jednostavnog i poniznog</p>
<p>»Nakon velikog pape Ivana Pavla II., gospoda kardinali izabrali su mene, jednostavnog i poniznog radnika u vinogradu Gospodnjem. Tješi me činjenica da Gospodin zna djelovati i s nedovoljnim sredstvima. Nadasve se pouzdajem u vaše molitve. U radosti uskrsloga Gospodina idemo s povjerenjem u njegovu pomoć i s vjerom u njegovu svetu majku Mariju, koja je na našoj strani. Hvala vam«, rekao je papa Benedikt XVI.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Bit će to veliki papa</p>
<p>»Ratzinger je velik čovjek i zaslužuje voditi Crkvu«, rekli su nam okupljeni vjernici na Trgu</p>
<p>VATIKAN (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Dugo poslije izbora Josepha Ratzingera za novog papu tisuće vjernika nije se razilazilo s Trga Svetog Petra. Velika skupina Poljaka vijorila je poljsku zastavu pozdravljajući novog papu, pristaše njemačkoga kardinala oduševljeno su pljeskali, ponovo su se čuli brojni jezici.</p>
<p>Malo je tko očekivao da će se bijeli dim pojaviti u ranim poslijepodnevnim satima u utorak. Na Trgu je tada bilo nekoliko tisuća ljudi. Mnogi su pomislili da se ponavlja scenarij od ponedjeljka i utorka ujutro - kad je krenuo prvo bijeli, pa crni dim - ali dim je i dalje bio bijel. Odmah nakon dima, počela su zvoniti i zvona na bazilici Sv. Petra i zabune nije bilo. »Habemus Papam!«. </p>
<p>Oduševljenje koje je vladalo Trgom teško je opisati. Burni pljesak i silno iščekivanje imena novog pape. Među okupljenim na Trgu ponovo su se čule sve moguće kombinacije. </p>
<p>Nakon sat vremena, neposredno prije nego što je kardinal Jorge Arturo Estevez Medina iz Čilea objavio da imamo Papu, na trenutak se otvorio zastor na balkonu, ali je odmah zatvoren. Prolomio se pljusak i tada je kardinal Medina izašao i prvi put na nekoliko jezika, među kojima i njemačkom, objavio da je papa izabran. </p>
<p>Nakon što je kazao da je riječ o Josephu Ratzinger, Trgom se prolomio pljesak. Talijani su oduševljeno dočekali Papu, sina Njemačke, čovjeka velike biografije, koji je postao kardinal s 50 godina. Oduševljenje među njegovim pristašama, koji su bili vrlo brojni. Svi o Ratzingeru govore s uvažavanjem i simpatijama.</p>
<p>Topli osmijeh pape Benedikta XVI. osvojio je vjernike na Trgu na koji su u samo sat vremena stigli deseci tisuća ljudi iz svih dijelova Rima. Bili su tu i mnogi turisti koji nisu htjeli propustiti ovaj veliki dan.</p>
<p>»Bit će to veliki papa«, govore nam vjernici oduševljeni kako je Benedikt XVI. s uvažavanjem i ljubavlju govorio o svom prethodniku, omiljenom papi Ivanu Pavlu II. Čulo se, međutim, i čuđenje da nije uzeo ime svoga prethodnika.</p>
<p>Poneki Talijan žalio je što nije neko od njihovih kardinala postao papom, ali većina smatra da je potpuno nevažno iz koje države papa dolazi. </p>
<p>»Ratzinger je velik čovjek i zaslužuje voditi Crkvu«, govore nam okupljeni vjernici među kojima je mnogo je Amerikanaca, Izraelaca, ali i Nijemaca.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Navještaj borbe protiv vjerskog relativizma </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uoči početka konklave, dekan kardinalskog zbora kardinal Joseph Ratzinger - novoizabrani papa Benedikt XVI. - u homiliji za izbor Petrova nasljednika istaknuo je najveći izazov koji stoje pred suvremenom Crkvom. Taj izazov je, kako kaže Ratzinger, vođenje Crkve k odrasloj vjeri, koja ne prati modne trendove i posljednje novosti; odrasloj i zreloj vjeri »koja je duboko ukorijenjena u prijateljevanje s Kristom«. Ratzinger je tada prozvao sve idejne struje od marksizma do liberalizma, sve do libertinizma; od kolektivizma do radikalnog individualizma, od ateizma do maglom zastrta religijskog misticizma; od agnosticizma do sinkretizma. Odbacivši pritom rezolutno sve buduće prigovore za povratak katoličkom fundamentalizmu, Ratzinger je rekao da imati jasnu vjeru ne znači fundamentalizam, nego otpor vjerskom relativizmu koji se u današnjoj kulturi nameće kao »jedini stav dorastao suvremenom dobu«. </p>
<p>Konstatiravši da suvremena Crkva ide ususret »diktaturi relativizma koja ne poznaje ništa konačno i koja ostavlja kao posljednje mjerilo samo vlastito ja i njegove prohtjeve«, Ratzinger je, ne ostavljajući mjesta dvojbi, navijestio što čeka Crkvu pod njegovom »dirigentskom palicom«.</p>
<p>Izbor Ratzingera, Wojtylina najbližeg suradnika, sudionika Drugog vatikanskog koncila, dugogodišnjeg prvog Wojtylina teologa, čuvara čistoće vjere i crkvene doktrine, pokazuje da je za Vatikan u ovom trenutku prioritetna borba protiv rastakanja katoličkog pravovjerja i kršćanskog morala, borba protiv rastućeg utjecaja novih religijskih pokreta i narastajućeg liberalizma u samoj Crkvi, negoli svi ostali problemi s kojima se Crkva danas suočava.</p>
<p>To što je Ratzinger izabran nakon samo dva dana i četiri kruga glasovanja pokazuje da se progresisti nisu snažno odupirali konzervativcima i da su brzo zaboravili ono što su Ratzingeru ranije spočitavali: obračun s liberalnom teologijom i nekim njezinim prvoborcima poput Hansa Künga i Eugena Drewermana te snažno socijalno orijentiranom (Ratzinger bi rekao marksistički orijentiranom) latinoameričkom teologijom oslobađanja. Da takve kritike, pa i otvoreno nezadovoljstvo progresistički orijentirane Crkve u Njemačkoj, nimalo nisu poljuljale samosvijest »oklopnog kardinala« (kako su ga prozivali protivnici), potvrdio je i dokument »Dominus Jesus« (Ratzingerov autorski rukopis), koji je početkom 21. stoljeća dirnuo u bolnu ranu odnosa s pravoslavnim i reformiranim kršćanima, te židovima i muslimanima. </p>
<p>Naime, u njemu je Ratzinger anticipirao ono što je uoči konklave akcentirao - to da Crkva poštuje sve religije i učenja (poglavito one abrahamovskih korijena) kao moguće puteve prema Bogu, ali da samo kršćansko učenje oličeno u osobi Isusa Krista i sačuvano u neprekinutoj apostolskoj tradiciji Crkve sadrži puninu Božje Objave. Očuvanje, osnaženje i promicanje te teze, nesumnjivo će biti paradigma i okosnica pontifikata pape Bendikta XVI. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Svijet treba visoki moralni autoritet</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dopustite mi da Vam u povodu Vašeg izbora za poglavara Katoličke crkve uputim iskrene i srdačne čestitke u ime građana Hrvatske i svoje osobno«, stoji u čestitci koju je u utorak, nakon što je izabran novi poglavar Katoličke crkve, papi Benediktu XVI. uputio hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.</p>
<p>»Preuzeli ste nasljeđe, ne samo svojeg neposrednog prethodnika, nego dugog niza papa, koji je počeo sa sv. Petrom, u svijetu opterećenom golemim problemima i suočenom s teškim izazovima. Takav svijet treba i traži visoki moralni autoritet koji će na osnovama Evanđelja i u duhu koncila biti putokaz svima nama na početku novog tisućljeća«, stoji u Mesićevoj čestitci novom papi.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Odnos Vatikana prema Hrvatskoj isti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Čestitajući kardinalu Ratzingeru na izboru za novog papu, premijer Ivo Sanader rekao je u utorak navečer kako ne očekuje da će Vatikan sada promijeniti odnos prema Hrvatskoj, jer Sveta Stolica izborom novog Pape ne mijenja svoju vanjsku politiku.</p>
<p>»Uvjeren sam da će novi papa nastaviti putem kojim je išao Ivan Pavao II., kojem je bio najbliži suradnik. Činjenica da novi papa dolazi iz Njemačke, koja je zainteresirana za stabilnost u ovom dijelu Europe, također upućuje na zaključak da ne treba očekivati promjene u odnosu Vatikana i Hrvatske«, rekao je Sanader. Dodao je da se, kao premijer, veseli suradnji sa Svetom Stolicom kakva je bila dosad, a kao vjernik očekuje da će papa Benedikt XVI. voditi Crkvu kao što je bila vođena dosad, da će biti otvoren za dijalog s drugim religijama i ateistima, te nastaviti putem ekumenizma. [M. P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Predsjednik na lokalnim izborima</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić na susretu s poduzetnicima kritikom Vlade i njezine ekonomske politike otvoreno se uključio u predizbornu kampanju uoči lokalnih izbora na nacionalnoj razini. Dio Mesićevih prigovora, poput onih o neadekvatnoj politici zapošljavanja, sasvim je sigurno opravdan. </p>
<p>Mesić opravdano upozorava i na rast nelikvidnost, lošu i nejasnu politiku poticanja poduzetništva i sporost u reformama.</p>
<p>S druge strane, predsjednik Mesić također ne kaže precizno što bi Vlada u svojoj gospodarskoj politici trebala promijeniti, niti nudi alternativni prijedlog poticanja poduzetništva ili zapošljavanja. </p>
<p>On jednostavno navodi ciljeve koje bi, prema njegovu mišljenju, trebalo ostvariti - poput većeg izvoza, poticanja poduzetništva ili veće zaposlenosti.</p>
<p>Predsjednik Mesić podupire poduzetnike i njihove udruge u jačanju pritiska na Vladu i podržava njihove zahtjeve za ubrzanjem reformi, smanjenjem administrativnih zapreka i monopola te smanjenja poreznog opterećenja. Hrvatski predsjednik, međutim, ne spominje pozitivne makroekonomske pokazatelje (stabilan tečaj, usporavanje inozemnog duga, smanjenje fiskalnog deficita), kojih ipak ima unatoč i pogoršanju nekih od njih. Naime, godišnja stopa inflacije u ožujku porasla je na 3,9 posto, što je najviše u posljednje tri godine.</p>
<p>Predsjednikov istup, unatoč dobrim namjerama i velikom broju opravdanih prigovora, s druge strane ipak ima predizbornu notu. Uostalom, davanjem ocjene dovoljan Vladinoj gospodarskoj politici, predsjednik države radi samo ono što je i najavljivao nakon što je izabran za predsjednika početkom godine. </p>
<p>Tada je, naime, najavio da će se na strani oporbe, koja je podržala njegovu ponovljenu kandidaturu za predsjednika, uključiti vrlo aktivno u sljedeću izbornu kampanju da bi pridonio povratku koalicije na vlast, odnosno kako bi otežao stvaranje HDZ-ova monopola vlasti na nacionalnoj i lokalnoj razini. </p>
<p>Predsjednik države sada to i čini, a manje je pritom bitno napada li Vladu na gospodarskim temama ili kada su na dnevnom redu neka druga pitanja. To će uskoro postati vidljivo i kada se ponovo otvore rasprave o opravdanosti suradnje s Međunarodnim monetarnim fondom i novim pritiscima Europske unije. Predsjednik države dosad, naime, nije zagovarao bezuvjetnu suradnju s MMF-om upozoravajući da su neke zemlje, poput Slovenije, gospodarski rast ostvarile i bez potpore Fonda, te su tranziciju prošle bezbolnije od nas.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Država od fasade</p>
<p>ALENKO ZORNIJA</p>
<p>Samo je naivne mogao iznenaditi subotnji skandal odbijanja vojnika Republike Srpske da prisegnu da će braniti BiH, kako je stajalo u službenom tekstu. Kao malo što drugo taj događaj ilustrira probleme koji opterećuju današnju BiH, ali i do srži ogoljuje tvrdnje međunarodnih predstavnika o navodnom uspjehu reformi u zemlji. Naime, reforma obrane isticana je često kao paradni primjer uspješnosti, jer »do jučer zaraćene vojske stavljene su pod jedinstveno civilno i profesionalno zapovjedništvo«. No, stotine novaka Vojske RS, jedne od sastavnice tih tobože ujedinjenih oružanih snaga BiH, pod nečijim vodstvom ili »spontano«, pokazali su što misle o zemlji koju bi trebali čuvati i braniti. Osude su, naravno, stigle i iz BiH i od međunarodnih službenika u ovoj zemlji. Provodi se i istraga koja ne može otkriti ništa bitno. Jer, incidenti u vojarnama RS-a samo su simptom bolesti od koje boluje BiH. Dobar dio građana jednostavno državu ne smatra »svojom«. A za to nisu krivi srpski 19-godišnjaci ni zapovjednici. Kriva je politika, domaća i međunarodna. Ustav BiH iz Daytona bio je dokument za prekid rata, ali slab temelj za izgradnju države, posebno ako u njoj postoje entiteti i ako jedan od njih čak i imenom, a drugi nazivom, ali svakako kao i RS suštinom - predstavljaju etničke rezervate. Međunarodni protektorat nije dao odgovore na ključna pitanja. Reforma obrane s vojnicima koji ne žele braniti zemlju? Teško! Ili drugi veliki međunarodni »uspjeh« - proces povratka? Takav da u državi nedostaje pola prijeratnog broja Hrvata? Donedavni zamjenik visokog predstavnika Donald Hays, čim je napustio dužnost, kazao je da u BiH postoji samo »fasada od države«. Možda bi točnije bilo reći da je zasad BiH država sačinjena od fasade.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Glasnici loših vijesti</p>
<p>Gotovina više nije jedini uvjet za početak pregovora s EU-om, što nije loše jer ukida sudbinsku vezanost ove zemlje uz jednog bjegunca. Ali Hrvatska mora provesti velike strukturalne reforme da bi zadovoljila dodatne uvjete za početak pregovora. Uloga glasnika loših vijesti o sudbinskom značenju stand by aranžmana i neizbježnom novom zakidanju umirovljenika i svih nebogatih prepuštena je EU i MMF-u</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Kako se približava 26. travnja, kad će se u Bruxellesu održati prvi radni sastanak radne skupine EU-a za Hrvatsku, sve se više usložnjavaju uvjeti za određivanje datuma početka pregovora. Neće više biti dovoljan Gotovina da do lipnja počnu pregovori. Hrvatskoj su prvi put u Washingtonu diskretno predočeni mnogo ozbiljniji uvjeti za početak pregovora: bez stvaranja uvjeta za sklapanje novog stand by aranžmana s MMF-om neće više biti dovoljno uhititi ili locirati odbjegloga Gotovinu.</p>
<p>Taman je hrvatska vlada intenzivirala potragu za generalom kad su joj na vrat navaljeni novi uvjeti. Iako se smjena načelnika Uprave Kriminalističke policije MUP-a Dragutina Cestara objašnjava propustima u organizaciji rada krim-policije, više je nego jasno kako je on premješten jer bi po zapovjednoj liniji trebao biti odgovoran za curenje podataka iz policije do medija. Na teret njegovim podčinjenima stavlja se dostavljanje britanskog »non-papera« o »slučaju Gotovina«, koji je objavio jedan hrvatski tjednik. Zbog toga su službenici raznih profila prošli detektor laži, a jučer je to trebao na vlastiti zahtjev i Cestar.</p>
<p>Cestar je bio jedini preostali kadar iz Lučinova vremena koje je ministar Mlinarić namjeravao i prije maknuti. Sada se očito pokazao kao nadasve pogodan državni službenik čije se micanje može prikazati kao dio akcije hrvatske vlasti u demontiranju mreže onih koji svjesno ili nesvjesno pomažu Gotovini u bijegu. Hrvatska vlada na sastanak s radnom skupinom 26. travnja može doći ne samo, kao dosad, s poduljim popisom akcija potrage i informativnih razgovora, nego i s jednom smjenom. Je li smijenjen važan igrač ili usputni krivac po zapovjednoj liniji pokazat će vrijeme jer, među ostalim, nije sigurno da je »non-paper« iscurio baš iz MUP-a, gdje je dospio iz POA-e. </p>
<p>Politika i javnost u Hrvatskoj fokusirali su se u približavanju Europi na potragu za Gotovinom (pri čemu mnogima nije bilo u interesu da ga se locira), a iz aktovke Europske unije je iskočilo novo iznenađenje.</p>
<p>Hrvatskom ministru financija Ivanu Šukeru rekli su predstavnici Europske unije u Međunarodnom monetarnom fondu da Hrvatska ne može računati na početak pregovora o pristupu EU dok ne ispuni uvjete za sklapanje novog stand by aranžmana s MMF-om. To stvaranje uvjeta zapravo znači ispunjavanje onih iz postojećeg aranžmana s MMFom koji vrijedi do kraja 2005. A u tom aranžmanu Hrvatska se obvezuje na reforme koje još nije provela do kraja. Šuker je rekao da se već radi na pojačanoj kontroli punjenja proračuna, većoj financijskoj disciplini i utjerivanju poreza od svih kako bi na kraju svi plaćali manje. Pritom je valjda mislio na onaj bogatiji dio populacije u Hrvatskoj koji zna načine da izbjegne platiti poraz dok sitne ribe bespogovorno plaćaju jer njima prvima porezna uprava sjeda za vrat.</p>
<p>U Washingtonu je iz dobro obaviještenih krugova u Svjetskoj banci i MMF-u procurilo da strukturne reforme moraju obuhvatiti mirovinski sustav i zdravstvo kao dva najveća potrošača u državnom proračunu. Ta je vijest, vrlo neugodna za hrvatsku javnost, tako stigla iz stranih krugova, iako se domaća administracija s njom bakće već neko vrijeme, ali odgađa trenutak istine, odnosno suočavanje naroda s perspektivom još mizernijih mirovina i slabije ili skuplje zdravstvene zaštite. Uloga glasnika loših vijesti tako je elegantno prepuštena već omrznutom MMF-u iako će joj se pokoriti domaća vlast.</p>
<p>Ministar Šuker je najavio dolazak izaslanstva međunarodnih monetarnih institucija u Zagreb između 27. svibnja i 6. lipnja. Trenutak je i povoljan i nepovoljan. Povoljan je za lokalne izbore jer se oni održavaju prije, pa Vlada neće morati objavljivati nepopularne poteze prije provjere kod birača. Nepovoljan je za određivanje datuma početka pregovora s EU-om jer pada početkom lipnja, kad je krajnji rok za odluku hoće li pregovori početi prije ljeta ili će Hrvatska upasti u bestežinski prostor gdje se u istoj kategoriji s Turskom mora motati do kraja godine.</p>
<p>Vijesti iz Washingtona potvrđuju da će za hrvatski pristup EU biti bitnije strukturalne reforme od potrage za Gotovinom. Odbjegloga generala kao dežurni razlog odgode ionako može nadomjestiti nešto drugo (recimo, povratak Srba ili slaba primjena već usvojenih zakona) dok najvažnije ostaje ono što Hrvatska ionako ne treba napraviti zbog Europske unije nego zbog sebe.</p>
<p>A to je konačna reforma pravosuđa koja zasad postoji samo na papiru, to je gospodarska politika koja će s državnih jasala skidati gubitaše i ubrzavati privatizaciju privrede. S druge strane, Hrvatska bi bila potpuno blesava kad bi do kraja, na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i zbog krpanja budžeta, rasprodala i ono malo što joj je ostalo. Sve su banke u stranom vlasništvu pa se sad od ostataka hoće napraviti neka solidna samo domaća. Većina medija je u potpunom ili djelomičnom stranom vlasništvu, pa je stvar državne mudrosti ne dopustiti da domaća javnost, gospodarstvo i administracija ostanu bez ikakva glasa.</p>
<p>Gotovina više nije jedini uvjet za početak pregovora s EU-om, što nije loše jer ukida sudbinsku vezanost ove zemlje uz jednog bjegunca. Ali Hrvatska mora provesti velike strukturalne reforme da bi zadovoljila prvi put eksplicitno izrečene dodatne uvjete za početak pregovora. Uloga glasnika loših vijesti o sudbinskom značenju stand by aranžmana i neizbježnom novom zakidanju umirovljenika i svih nebogatih prepuštena je EU i MMF-u.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Ni za niti protiv nego – kako</p>
<p>Bolonjski proces: Ministar je svojim »za« na najboljem putu da pokrene ostvarenje onog što bivši rektor zastupa svojim »protiv«</p>
<p>BRANKO ŠTEFANOVIĆ</p>
<p>Dvojba »za ili protiv« Bolonjske deklaracije, postavljena pred ministra Primorca i bivšeg rektora Zagrebačkoga sveučilišta, profesora Šunjića, u uskrsnom trobroju Vjesnika, sama po sebi potrošena je tema. Na toj su se dvojbi koplja već polomila u minule četiri godine, otkako je taj dokument potpisala hrvatska vlada, a rezultat te bitke je jasan: Bolonjski proces živi u Europi i mora početi svoj život i u Hrvatskoj želimo li doista jednog dana biti članovi tog društva.</p>
<p>Dakle, jedino suvislo pitanje koje se danas smije postaviti glede usklađivanja visokoobrazovnog sustava Republike Hrvatske prema načelima Bolonjske deklaracije nije »za« ili »protiv«, nego – »kako«? U traženju odgovora na to složeno pitanje treba pozorno osluhnuti i ministra i bivšeg rektora, a najvažnije je da jedan dobro čuje drugoga. Iako suprotstavljeni u naslovu, vrlo se dobro međusobno nadopunjuju i zajedno otvaraju prostore za raznovrsne konstruktivne intervencije o zadanoj temi. Evo jedne. </p>
<p>Najprije se valja upitati zna li šira javnost čemu zapravo u ovom trenutku Bolonjski proces teži? Kratko i jednostavno rečeno, on teži visokoobrazovnom sustavu u kojem će postojati mjerljivost i usporedivost kvalitete studijskih programa; mobilnost studenata, nastavnika i programa, omogućena gornjom mjerljivošću i usporedivošću; visoka razina zapošljivosti završenih studenata, ostvarena u binarnom visokoobrazovnom sustavu unutar kojeg jednakovrijedno djeluju stručni i sveučilišni studiji.</p>
<p>Stoga je teško ne složiti se s ministrom da je riječ o povijesno najcjelovitijoj reformi europskoga visokoga školstva te da je taj proces nama potreban ponajprije radi nas samih.</p>
<p>S druge strane, profesor Šunjić je u pravu kad ističe da je vjerovanje u rješenje svih problema hrvatskoga visokoga školstva žurnim i pukim usklađivanjem s Bolonjskom deklaracijom – vjerovanje u mit. Naravno da je tako, jer riječ je jedino o usklađivanju formalne strukture studija (3+2+3 ili 4+1+3 ili 5+0+3) i bodovanju kroz sustav ECTS-a, a ne i o promjeni kvalitete njihova sadržaja i metodike izvođenja. No vjeruje li itko u taj mit!?</p>
<p>Uzevši jedno s drugim (ministra s bivšim rektorom), moglo bi se dogoditi da upravo ministrova ustrajnost na hitnim radikalnim rezovima u formalnu strukturu visokoobrazovnog sustava koje nameće Bolonjski proces – što dovodi u pitanje bivši rektor – bude odlučujuća u pokretanju inertnog sustava na način da se on počne ozbiljno baviti vlastitom sadržajnošću jer će, zbog usklađene i podudarne formalne strukture, postati transparentno mjerljiv i usporediv s europskim standardima. </p>
<p>Svi će tada morati poviknuti: Car je gol! – pokaže li se da je uistinu gol. Dakle, ministar je svojim »za« na najboljem putu da pokrene ostvarenje onog što bivši rektor zastupa svojim »protiv«, a to je rješavanje bitnih a ne samo formalnih problema hrvatskoga visokoobrazovnog sustava. </p>
<p>Stoga puna potpora ministru na žurnom pokretanju postupka usklađivanja s načelima Bolonjske deklaracije, ali uz oprez i ne na brzinu, te s asocijacijom na posadu boba u kojoj pilot i kočničar, sjedeći na suprotnim krajevima, surađuju na ostvarenju istoga cilja.</p>
<p>Autor je predsjednik Upravnog vijeća Visoke škole za ekonomiju poduzetništva Visokog učilišta VERN, Zagreb.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Dosad najveća uvreda </p>
<p>Pojma nema Grakalić o aferi Kokot, o tome da ja nisam na HNS-ovoj listi za Gradsku skupštinu... Piše da bi se nabacio blatom</p>
<p>BORIS BLAŽEKOVIĆ</p>
<p>Teško ću podnijeti uvredu koju mi je nanio Vjesnikov novinar Dubravko Grakalić, stavljajući me u isti koš s Bandićem i Mikšićem (»Kandidati narušenog ugleda«, Vjesnik, Komentari, 18. travnja). To je dosad najveća uvreda koju sam doživio. I sve to iz nedopustive nezainteresiranosti za istinom, zbog najniže vrste novinarstva, temeljene na novinskom traču, zbog neznanja, neprofesionalnosti, instrumentaliziranosti... Sramotno.</p>
<p>Pojma nema Grakalić o aferi Kokot (gdje i Državno odvjetništvo tvrdi da sam nedužan!), kao što pojma nema da ja nisam bio gradski vijećnik i, jasno, pojma nema da nisam na HNS-ovoj listi za Gradsku skupštinu. Ali to Grakalića uopće ne zanima. On piše samo da piše i piše da bi se nabacio blatom. Dakako, Grakalić nije jedini na listi novinara koje treba prezreti, ali je možda najneprofesionalniji. Ili sve možda jako dobro zna, ali je u službi – nekih. I taj oblik novinarstva »u službi nekoga« danas je kod nas odlično poznat i očito je jako dobro prihvaćen. Osnovo pravilo je nabaciti se blatom na nekog manje zanimljivog ili konkurentskog političara kako bi se umanjila prljavština najprljavijih, jer oni su svi isti... a jasno da demanti nema više nikakve koristi.</p>
<p>Što nam to govori? Samo to da novinarski muljatori trče još jedan krug. I trčat će i dalje jer su u Hrvatskoj takvi novinari zaštićeni kao svete krave. Etika novinarstva u Hrvatskoj je apsolutna nepoznanica. Ako ju imaš, dobro; ako je nemaš, još bolje! S kojim će rezultatom takvi novinari istrčati, i dalje nažalost ovisi samo o njihovim urednicima. Javnost im zbog atraktivnosti tema i zbog ljudske prirode da se radije vjeruje lošoj vijesti nego dobroj, neće zamjeriti, ali ih neće ni pamtiti.</p>
<p>Ali zbog toga neprestano, a u nekim slučajevima i nepovratno, trpi hrvatska država, odnosno hrvatski građani. Odgovornost je na urednicima medija.</p>
<p>Autor je HNS-ov glasnogovornik.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Važan mi je sadržaj, malo više liberalizma</p>
<p>Pedesetogodišnji sam čitatelj Vjesnika i višegodišnji pretplatnik, ali mi format nije važan nego sadržaj. Od dnevnika mislim da ste jedine novine za intelektualce, ali vam ne bi škodilo malo više liberalizma. Imam nekoliko napomena. Impresum treba biti na 2., na pretposljednjoj ili posljednjoj stranici, a ne na 16. kao što je sada. Pregled radijskog i televizijskog programa treba biti na predzadnjoj ili pretpredzadnjoj strani, a ne da ga svaki put moram tražiti kad ga hoću pogledati. Trebali biste u programu za svaki film reći kakav je, a ne za neke preopširno, a za neke ništa. Kad želim pogledati, trebao bih prije znati isplati li ga se gledati ili ne.</p>
<p>DR. SC. STJEPAN BABIĆZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Što radi Matoš na plakatu HNS-LD-a </p>
<p>Antun Gustav Matoš okreće se u grobu. Zašto? Jednostavno, nalazi se na plakatu HNS-LD-a za izbore u Zagrebu. I to ni manje ni više nego na plakatu stranke koja se poziva na izvornu Narodnu stranku iz druge polovice devetnaestoga stoljeća, koju su suvremenici milozvučno zvali »Khuenovom služavkom«. Privatiziranje Matoša nije ništa gore od privatiziranja nekog zemljišta u Sopotu. Sam Matoš bio je vjerni sljedbenik ideja Ante Starčevića i Stranke prava, po čemu se nije razlikovao od većine hrvatskih pisaca za Austro-Ugarske. Vatreni su pravaši bili i Silvije Strahimir Kranjčević, Ante Kovačić, Eugen Kumičić i drugi. Hoće li se i oni pojaviti na plakatima HNS-LD-a?</p>
<p>MISLAV MIHOLEKZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>U devet mjeseci kažnjeno 5600 vozača s mobitelom </p>
<p>Bez obzira na visoke kazne, vozači i dalje ne poštuju zakon pa je mjesečno oko 800 prekršitelja / Dok je svima dobro poznat podatak kako su alkoholizirani vozači krivi za četvrtinu svih nesreća, za vozače »mobitelaše« takvi podaci još ne postoje </p>
<p>Točno 500 kuna kazna je koju plaćaju vozači uhvaćeni u telefoniranju za vrijeme vožnje, oni koji ne koriste hands-free sustav već mobitel drže u ruci. Od kolovoza 2004. godine, kada je na snagu stupio novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama, službenici Policijske uprave zagrebačke zabilježili su 5600 prekršaja nepropisnog telefoniranja u vožnji. Drugim riječima, bez obzira na visoku kaznu za ovaj prekršaj, vozači i dalje ne poštuju zakon pa policija bilježi oko 800 prekršitelja takve vrste mjesečno. </p>
<p>S obzirom na broj postojećih vozila i vozača u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, neki smatraju da bi broj »uhvaćenih na djelu« ipak trebao biti veći. Jedna od takvih je i Ana Ravlić koja većinom pješači i vozi se tramvajem pa često promatra gradski promet i ponašanje vozača u automobilima. »Gotovo svaki drugi vozač drži u ruci mobitel i dok vozi. To je vrlo opasno i smatram da su upravo mobiteli uzrok mnogih nesreća«, kaže Ana. </p>
<p>Dok je svima dobro poznat podatak kako su alkoholizirani vozači krivi za četvrtinu svih nesreća, za vozače »mobitelaše« takvi podaci još ne postoje. No, iako se u statistikama PU zagrebačke nepropisno telefoniranje ne vodi kao uzrok prometnih nesreća, poznato je kako upotreba mobitela za vrijeme vožnje odvraća pozornost vozača. </p>
<p> Neka istraživanja pokazala su kako je kod vozača koji koriste mobitel u vožnji vjerojatnost da će doživjeti nesreću četiri puta veća nego kod onih koji ih ne upotrebljavaju. </p>
<p>Ono, pak, što zakon u vožnji ne zabranjuje, jest upotreba sustava slobodnih ruku, poznatijega kao hands free, koji se u trgovinama može nabaviti već za stotinjak kuna. No, stručnjaci naglašavaju kako problemi s telefonima u automobilima nisu vezani isključivo uz mehanički vid njihove upotrebe. Već sâm razgovor za vrijeme vožnje odvraća pozornost jer je vozač koncentriran na temu razgovora pa slabije uočava važne objekte i događaje na cesti.</p>
<p> »Bez obzira na sve, ja zbog posla moram telefonirati dok vozim, iako znam da je to opasno a i kažnjivo«, rekao nam je jedan vozač koji je i sam zbog telefoniranja u vožnji ostao bez 500 kuna, ali očito nema namjeru prestati kršiti zakon. </p>
<p>Prekršaj zvan telefoniranje u vožnji, a bez odgovarajućeg hands-free uređaja, kako doznajemo iz PUZ-a, utvrđuje se neposrednim opažanjem policijskih službenika. Drugim riječima, ako vas policajac ugleda s volanom u jednoj i mobitelom u drugoj ruci, ima pravo zaustaviti vas i kazniti. Ako su vozači za vrijeme vožnje ipak primorani obaviti telefonski razgovor, a ne žele ugroziti svoju sigurnost i sigurnost drugih, najbolje je pronaći mjesto za zaustavljanje gdje se može telefonirati nesmetano i bez ikakve opasnosti. </p>
<p>Kod mnogih je ljudi, uglavnom pješaka koji se boje nesmotrenih vozača, novi zakon naišao na odobravanje. Uvođenjem ove odredbe u novi zakon napokon je stvorena zakonska podloga, koja u mnogim europskim zemljama postoji već godinama. To bi u konačnici, a uz redovni angažman policije na hvatanju prekršitelja, trebalo dovesti do poboljšanja sigurnosti vozača, ali i pješaka.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Molitva za Benedikta XVI. na Kamenitim vratima </p>
<p>Mnogi su Zagrepčani htjeli u katedralu, ali su vrata nakon mise u 18 sati zatvorena </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zvona na zagrebačkim crkvama u 18.30 sati označila su da je izabran novi papa. Zagrepčani su s veseljem dočekali vijest o izboru novog pape Benedikta XVI. No, mnogi građani, koji su se željeli pomoliti za novog papu, neugodno su se iznenadili, jer su vrata katedrale ostala zaključana.</p>
<p>»Čudi me što ne mogu ući u katedralu, a došla sam da bih zapalila svijeću«, kazala je umirovljenica Zora Akalović, koja je pred katedralu došla u 19 sati.</p>
<p>Sličnog mišljenja bili su turisti Nizozemci. »Nadam se da će se vrata katedrale svaki čas otvoriti«, kazala je Maria Van der Mey i dodala da joj je drago što je za papu izabran Bavarac.</p>
<p>»Sretnu vijest čuli smo na misi u 18 sati u crkvi Svetog Franje. Šteta što je katedrala u ovakvim trenucima zatvorena«, rekla je Matea McConnell. Zagrepčani koji su se zatekli na Kamenitim vratima, pomolili su se za novog papu. »Mislim da je Ratzinger pravi izbor. Želim mu da bude nepogrešiv u vođenju Crkve i neka nas vodi jednako uspješno kao Ivan Pavao II.«, kazao nam je Jure Štefanac. </p>
<p>Alen Kožić nije iznenađen, jer kaže da su i kladionice predviđale Ratzingera za novog papu: »Kardinal Ratzinger bio je moj favorit. Zadovoljan sam izborom. Bio je dugogodišnji suradnik Ivana Pavla II. i smatram da ima dovoljno iskustva da nastavi njegovu misiju«.</p>
<p>Prema riječima glasnogovornika Zagrebačke nadbiskupije Zvonimira Ancića, u katedrali je, kao i svaki dan, u 18 sati služena večernja misa, nakon čega se vrata katedrale zatvaraju. »Prema okružnici koju je Kardinal Bozanić poslao svim župama, o tome što činiti nakon smrti Ivana Pavla II. do izbora novog pape, u svim crkvama će se ove nedjelje slaviti misa u čast izbora novog pape«, rekao je za Vjesnik Ancić. [A. Tadin / T. Bradić/ H. Dorešić]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Zahtjevi za upis u dječje vrtiće od 2. svibnja</p>
<p>Dječji vrtići Grada Zagreba primat će zahtjeve za upis djece u programe predškolskog odgoja i naobrazbe za pedagošku godinu 2005./2006. u vremenu od 2. do 31. svibnja, objavio je u utorak Gradski ured za obrazovanje i šport. </p>
<p>Gradski vrtići dužni su organizirati redoviti program predškolskog odgoja za djecu zaposlenih roditelja i drugih prioritetnih kategorija te predškolu za djecu u godini prije polaska u školu. </p>
<p>Prednost za upis u redovite programe imaju djeca roditelja žrtava i invalida Domovinskog rata, djeca samohranih zaposlenih roditelja, djeca s oba zaposlena roditelja ili roditelja koji primaju dječji doplatak, zatim djeca iz obitelji s troje ili više djece, djeca koja žive u teškim socijalnim i zdravstvenim prilikama te djeca bez roditelja ili skrbnika. </p>
<p>Uz popunjeni zahtjev koji se može dobiti u vrtiću, roditelji trebaju vrtiću dostaviti potvrdu o radnom statusu, potom izvadak iz matice rođenih ili rodni list djeteta, potvrdu o mjestu prebivališta djeteta te presliku svoje osobne iskaznice.</p>
<p>Roditelji trebaju zahtjeve za upis predati u propisanom roku u najbliži dječji vrtić, a dječji vrtići moraju rezultate obrade zahtjeva objaviti najkasnije do 15. lipnja. Roditelji koji neće biti zadovoljni rezultatima, mogu u roku 15 dana uputiti žalbu Upravnom vijeću vrtića.</p>
<p>Roditelji djece s prebivalištem u Zagrebu plaćaju za redoviti, 10-satni program predškolskog odgoja 200 kuna mjesečno za dijete do navršene treće godine, odnosno 400 kuna za dijete od navršene treće godine i starije. Program tzv. male škole besplatan je za roditelje djece s prebivalištem u Gradu Zagrebu. </p>
<p>Redoviti programi za djecu do 12 mjeseci organizirat će se samo ako se na određenom području prijavi dovoljan broj djece te dobi i ako vrtić ima mjesta za to. Sve će se to znati najkasnije do 15. lipnja. </p>
<p>Uz redovne programe, dijete se može upisati i u posebne cjelodnevne ili poludnevne programe ili pak u kraće programe koji uključuju strane jezike, glazbene, likovne, tjelesne i druge aktivnosti. Ponuda ovisi o vrtiću. </p>
<p>Djeca koja će biti primljena, u vrtiće će se upisivati početkom pedagoške godine, 1. rujna. Obavijest o predaji zahtjevima za upis biti će istaknuta na svim objektima 55 gradskih vrtića. [P.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Dom za duhove</p>
<p>Društveni dom na Bijeniku sagrađen je početkom devedesetih godina i nikad nije dovršen. Umjesto da Dom stanovnicima brdskog dijela Zagreba omogućava da u svojoj blizini imaju poštu, trgovinu ili dječji vrtić, ta zgrada zjapi potpuno prazna, a u njoj je uništeno sve što se uništiti moglo. </p>
<p>Prozori inače prilično dobro sagrađene zgrade sve do jednoga su razbijeni, a unutrašnjost služi za smeće, prašinu i staklo. Električne instalacije su pokradene ili uništene, a po bocama i raznom smeću koje se nalazi u dvorištu i u samoj zgradi, može se zaključiti da su se u njoj održavale neke »privatne« zabave. Zidovi u jednoj od većih prostorija u Domu potpuno su crni, kao da je netko palio vatru u unutrašnjosti zgrade.</p>
<p>Društveni dom sagradio je Građevinski kombinat Međimurje, no kada je kombinat otišao u stečaj, Grad je preuzeo upravljanje nad tom zgradom. U podrumu je telefonska centrala HT-a, a na gotovo potpuno očuvanom krovu je odašiljač za mobilnu mrežu. </p>
<p>Stanovnici Bijenika pitaju se, kako je bilo moguće postaviti odašiljač na tu zgradu, a da nije riješeno pitanje nedostatka dječjeg vrtića, trgovine, pošte i drugih sadržaja koji su im potrebni.</p>
<p>»Već godinama obećavaju da će se u tom prostoru nešto urediti – dječji vrtić, restoran, pošta ili prostorije za mjesnu samoupravu. Dom za to vrijeme propada, a u njemu se okupljaju razni huligani i razbijaju sve što se može«, rekao je Josip Pavlin, stanovnik Bijenika. </p>
<p>U Vijeću Gradske četvrti Črnomerec svjesni su toga problema i nastojali su potaknuti njegovo rješenje.</p>
<p>»Zapelo je na pitanju vlasništva zemljišta jer su nasljednici, obitelj Kulmer, podnijeli zahtjev za povrat. Koliko znam, pošta ne želi otvoriti poslovnicu, jer da joj se tamo ne isplati raditi za tako mali broj mušterija«, rekla je Zdravka Vučkovac, predsjednica Vijeća Gradske četvrti Črnomerec. </p>
<p>U Gradskom uredu za upravljanje imovinom potvrđuju da je pokojni Ferdinand Kulmer podnio zahtjev za povrat oduzete imovine i kažu da do rješenja sudskog spora s njegovim pravnim nasljednikom ne mogu raspolagati tom imovinom. No, u dopisu toga ureda kaže se, kako je ta nekretnina prema GUP-u određena za javnu i društvenu namjenu. To znači da se na tom mjestu ne može graditi ništa drugo nego sadržaji javne i društvene namjene, ali dok se ne riješi sudski spor s vlasnikom zemljišta, ništa se neće pomaknuti s mrtve točke. Prijedlog toga ureda bio je da se u dom na Bijeniku smjesti starački dom s poštom, ambulantom i trgovinom. </p>
<p>Da se u Gradu još uvijek nisu dogovorili oko toga što će biti s tim izuzetno atraktivnim prostorom, svjedoči i zahtjev Gradskog ureda za obrazovanje i sport kojim se traži da se dom na Bijenik dodijeli za dječji vrtić.</p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Upisuje se više od devet tisuća prvašića </p>
<p>Početkom travnja u domovima zdravlja počeli su zdravstveni pregledi djece koja na jesen kreću u prvi razred osnovne škole.</p>
<p>Kako doznajemo od Ivice Lazanje, pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje i šport, upisi djece u prvi razred osnovne škole provodit će se 2., 3. i 4. lipnja. Planira se upis 9412 učenika.</p>
<p>Šestogodišnja Iskra Dautović došla je na pregled u Dom zdravlja Kruge u pratnji roditelja, Florence i Mehmeda. Budući da dvije godine pohađa vrtić u Cvjetnom naselju, roditelji su vidjeli obavijest na vratima vrtića te nazvali liječnicu i naručili Iskru za pregled.</p>
<p>Pregled kod liječnika traje oko 45 minuta, a tijekom pregleda liječnik razgovara s djetetom. Uz pregled djeteta, uzima se zdravstvena osobna i obiteljska anamneza, razgovara se s roditeljima i pregledava pedijatrijski karton. </p>
<p> Medicinska sestra prikupila je osnovne podatke od roditelja. Iskra je riješila Goodenoughov test percepcije i intelektualnog razvoja. Na papiru, u krugu, trebalo je nacrtati čovjeka s detaljima, što Iskri nije bio problem.</p>
<p>Dr. Andrea Veček, specijalistica školske medicine, provjeravala je Iskrinu motoričku zrelost (skakanje na jednoj nozi, slijeđenje prsta, može li pokazati nos), prostornu orijentaciju (gore, dolje), analogijski odnos (ako nije hladno, onda je...). djeteta. </p>
<p>»Najveća pogreška u školovanju jest dati djetetu zadatak koje ono zbog svojih psihofizičkih teškoća ne može svladati. Zato je važan liječnički pregled kako bi se te teškoće uvidjele na vrijeme«, zaključila je dr. Veček.</p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Terase rade punom parom i bez rješenja </p>
<p>Iako trenutačno ni jedna terasa na javnoj površini nema potrebno rješenje, dogovorom između Gradskog ureda za prostorno uređenje i ugostitelja, ni jedna postavljena terasa neće se uklanjati sve dok ne dođe na red da Povjerenstvo koje dodjeljuje rješenja, odluči o njoj. Naime, ove je godine promijenjena visina naknade za terase na temelju pravilnika čija je primjena počela 1. travnja. Zato Povjerenstvo Gradskog poglavarstva za davanje u zakup javnih površina još nije odobrilo korištenje površine ni jednom ugostitelju, te tako ove godine nije izdano još ni jedno rješenje.</p>
<p>»U ovom trenutku nemamo ni jedan potpisani ugovor o najmu koji nam prosljeđuje Ured za upravljanje imovinom grada, pa zato nismo izdali ni jedno rješenje za postavljanje terase na javnoj površini«, objasnila je Jelena Čeklić iz Gradskog ureda za prostorno uređenje.</p>
<p>Za razliku od ranijih godina, novom Odlukom o davanju u zakup javnih površina i dijelova neizgrađenog građevinskog zemljišta određeno je da se korištenje javnih površina može odobravati za otvorene terase (bez ostakljenja, plastičnih i sličnih materijala koji zatvaraju terasu) tijekom cijele godine. Ugostitelj može ugovor o tome sklopiti i na tri godine, ako ispunjava sve propisane uvjete. Odluku o dodjeli lokacija donosi Povjerenstvo gradskog poglavarstva za davanje u zakup javnih površina i dijelova neizgrađenog građevinskog zemljišta. Nakon toga sklapa se ugovor o korištenju javne površine.</p>
<p>Svake godine ugostitelji se pozivaju da podnesu zahtjev za postavljanje ljetne terase 60 dana prije početka korištenja prostora za terasu. Od ove godine, ako bude ugostitelja zainteresiranih za ugovor o najmu na tri godine, rješenje će se izdavati svake godine, ali bez prethodnog postupka pribavljanja suglasnosti i sklapanja ugovora. Sve to vrijedi uz uvjet da ugostitelj nije dužan zakupninu za prethodnu godinu.</p>
<p>U 2004. godini u Zagrebu je bilo odobreno 812 otvorenih terasa te 100 terasa na parcelama u vlasništvu drugih pravnih i fizičkih osoba. </p>
<p>Prošle godine uklonjene su 72 »nezakonite« terase, najviše u središtu grada te s područja Trešnjevke i Novog Zagreba.</p>
<p>Prema Odluci o komunalnom redu, ako ugostitelj postavi ljetnu terasu bez odobrenja, pravna osoba kaznit će se za prekršaj globom u iznosu od 500 do 1000 kuna, a iznosom od 100 do 200 kuna kazniti će se odgovorna osoba koja učini taj prekršaj. Komunalni redar može naplatiti i kaznu u iznosu od 100 kuna na mjestu počinjena prekršaja. </p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Neboder relativnosti</p>
<p>Jednadžba teorije relativnosti Alberta Einsteina u utorak je zaživjela i na najvišem svjetskom neboderu – Taipeiju 101. Na taj se spektakularan način i Tajvan pridružio obilježavanju 50. godišnjice smrti toga slavnog znanstvenika, kojeg mnogi smatraju najvećom osobom 20. stoljeća. Einstein je umro 18. travnja 1955. u dobi od 76 godina, a nakon smrti mozak mu je odstranjen i sačuvan za znanstvena istraživanja. Pokazalo se da je dio mozga zadužen za matematičke operacije i mišljenje o prostoru i kretanju bio 15 posto veći od prosječnoga! Ima logike - najveći ljudi s najvećim mozgom zaslužuju najveće zgrade.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Njemački Hrvati za slijepe u Hrvatskoj</p>
<p>SINDELFINGEN</p>
<p> – U organizaciji Hrvatske katoličke misije koju vodi svećenik, humanitarni i kulturni djelatnik fra Marinko Vukman, održan je humanitarni koncert za pomoć slijepima u Hrvatskoj. Pred 2500 posjetitelja u dvorani »Klostersechalle« nastupili su Prljavo kazalište, Miroslav Škoro i Matrix. Od ulaznica, tombole i priloga skupljeno je 7000 eura, čime će se nabaviti psi vodiči za slijepe osobe. </p>
<p>»Koncertu su se odazvale i mnoge hrvatske obitelji od Münchena do Kölna, a imali smo posjetitelje i iz Švicarske. To je potvrda naše sloge i zajedništva u iseljeništvu i osjećaja za potrebite u domovini«, rekao je fra Marinko zahvalivši na darivanju. Najavio je hodočašća u Fatimu, Lisabon, Lourdes i Zwiefalten te središnju proslavu 35. obljetnice Misije u Sindelfingenu u lipnju, kojoj će nazočan biti i zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić.</p>
<p>Milan Sigetić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Golemi ledenjak otkinuo dio Antarktike</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Golemi ledenjak koji se sudario s Antarktikom, odlomio je jedan dio toga kontinenta, obznanili su europski znanstvenici. Promjena je toliko velika da bi kartografi morali promjene čim prije ucrtati na karti toga »Zemljina dna«.</p>
<p>Ledenjak nazvan B-15A, dug je 115 km, a znanstvenici su njegov sudar s Antarktikom prognozirali još u siječnju. No, on se umjesto toga nasukao i usporio, a kako se »oslobodio« u ožujku, do sudara je došlo tek sad. Ledenjak je udario u »ledeni jezik« Drygalski i pritom mu u ocean odvalio dio veličine grada. Santa je dobro vidljiva i na najnovijim satelitskim snimkama ESA-a.</p>
<p>»Ledeni jezik« Drygalski izbočen je u Rossovo more – prije sudara bio je dug 70 km, a odlomljeni je dio dug oko 5 km. Uz to, Antarktika je, kao peti po veličini kontinent na svijetu (površine 13,209.000 četvornih kilometara), ovime donekle izgubila na veličini. Da priča bude zanimljivija, toga bi moglo biti još. Znanstvenici, naime, predviđaju nove sudare ledenjaka B-15A i Antarktike.</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Koncert Bijelog dugmeta trajat će dva sata</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Prvi put nakon 15 godina čuo sam materijal na kojem je pjevao Bebek. Bio je u vlasništvu Croatia Recordsa, a sve ostalo bilo je u mom stanu u Sarajevu i dio u Diskotonu. Stan je u ratu izgorio, a Diskoton propao i tek sam sad sve poslušao. Moram priznati, nije tako loše«, rekao je Goran Bregović na novinskoj konferenciji Coca-cole predstavljajući spektakl »Soundwave«. »Nismo se okupili zbog novca. Puno ga je manje u igri nego što mislite, no mi ćemo svirati jednako dobro kao da ga je onoliko koliko vi vjerujete«, našalio se.</p>
<p>Okupljanje Gorana Bregovića, Željka Bebeka, Mladena Vojičića-Tife i Alena Islamovića potvrda je turneje: 15. lipnja Bijelo dugme nastupa na sarajevskom Koševu, 22. na zagrebačkom Maksimiru i 28. na beogradskom Hipodromu.</p>
<p>Cijena ulaznica još nije dogovorena (u kuloarima se spominje 150 kuna), no zna se da je Coca-cola otkupila 15.000 ulaznica za zagrebački koncert koje će se naći na zatvaračima pića. U prodaji će biti 40.000 ulaznica.</p>
<p>Novinari su ga htjeli politički isprovocirati, no nije se smeo: »Zagreb, Sarajevo i Beograd teritorij je koji kod nekog može proizvesti misao koju ja nemam, a ja bih samo volio naići na toplinu publike«. Bregović je najavio dvosatni koncert. »Ne bih da ljudi moraju više od triput na toalet, a i dva sata su dosta. Svaki je pjevač odabrao najdraže pjesme«.</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Pritvorenica priznala da je požar u hotelu podmetnula slučajno</p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Pritvorena žena priznala je da je slučajno izazvala požar u pariškom hotelu »Paris-Opera« u kojemu su u petak poginule 22 osobe, a pedesetak ih je ranjeno. »Žena koja je u pritvoru od ponedjeljka, priznala je da je slučajno izazvala požar«, potvrdio je izvor iz pariške policije. Identitet žene nije otkriven, a zasad je poznato samo to da je posrijedi prijateljica noćnog čuvara hotela. U požaru u hotelu u središtu Pariza, poginule su 22 osobe, među kojima i 10 djece.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ako piješ, ne plovi!</p>
<p>SEOUL</p>
<p> – Južnokorejski ribar Hwang Hong-Ryon (57), koji je prošli tjedan otplovio u sjevernokorejske vode, za svoj je »bijeg« u tu komunističku državu okrivio – alkohol. U utorak su ga Sjevernokorejci vratili J. Koreji. »Drago mi je da sam se vratio«, rekao je prije ispitivanja. Sjevernokorejski mediji pisali su da je Hwag prebjegao »hrabro prkoseći kiši metaka južnokorejske vojske«. Istina, južnokorejska je mornarica otvorila vatru na njegovu ribaricu jer se oglušio na pozive da zaustavi plovilo, no u krvi mu definitivno nije bilo prkosa, već samo promila. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Snažna internetska podrška 'ratzingerboysa'</p>
<p>Papa Joseph Ratzinger uoči konklave je imao snažnu podršku na Internetu. Njegove pristaše, okupljeni kao »ratzingerboysi«, otvorili su dvije internetske stranice, Ratzingerfanclub.com i ratzinger.it, na kojima su svi najvažniji podaci o životu i radu sadašnjeg pape. Internetske su stranice vrlo moderno dizajnirane, a daju mogućnost da se prouči Ratzingerova biografija, njegova najvažnija djela, da se više dozna na kojim je skupovima sudjelovao. Internet nisu izbjegavali ni drugi kardinali, ali je Ratzinger imao daleko najorganiziranije pristaše, koji su se najbolje pripremili i za korištenje Interneta. Nekoliko dana prije konklave veći broj njegovih pristaša došao je na Trg Sv. Petra, u majicama s Ratzingerovim likom i dijelili su ceduljice na kojima je bila zapisana internetska adresa. Kada su novinari zapitali u Vatikanu je li dopuštena takva »agitacija« svi su slijegali ramenima, jer ovo je prvi izbor pape u internetskoj eri i nikakva službena regulativa vezana na korištenje Interneta nije donesena. </p>
<p>Nakon izbora za papu, »ratzingerboysi« bili su vrlo bučni i zadovoljni. Među njima je velik broj Talijana, jer Talijani jako vole Ratzingera, smatrajući ga strogim, ali dobrim [J. K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Astralna i mistična ozračja </p>
<p>Izvedene skladbe čiji naslovi upućuju na njihov mistični karakter – »De profundis«, »In croce« te »Silenzio«, a nastupile su Elsbeth Moser, Snježana Rucner, Sidonija Lebar i ansambl That </p>
<p>Središnji koncert četvrtog dana Muzičkoga biennala Zagreb održan u HGZ-u bio je posvećen skladateljici Sofiji Gubajdulini. Nesumnjivo jedna od najintrigantnijih skladateljskih osobnosti današnjice, Gubajdulina, po mnogima, »utjelovljuje posredništvo između glazbenih i duhovnih tradicija Istoka i Zapada«. To je s jedne strane točno, no više kao moguća interpretacija, manje kao činjenica koja bi ukazivala na njenu svjesnu namjeru da to zaista i čini. </p>
<p>Prošavši više životnih faza, od kojih su neke protekle pod sretnijim, a neke pod manje sretnim političkim okolnostima u bivšem Sovjetskom Savezu, Gubajdulina se kao skladateljica malo mijenjala, ostajući sve do danas na određenju svoje skladateljske uloge kao posredničke. Između sebe i Boga. Gubajdulinin glazbeni opus je intimistički i introvertirani. Punina njene glazbe dijametralno je oprečna praznini svijeta koji je okružuje i koji je, očito, suviše ne zanima. Misticizam je sama bit njene stvaralačke ličnosti. Bez razumijevanja te dimenzije i njena glazba je nerazumljiva. Tim je veća odgovornost na interpretima, čija senzibilnost mora biti otvorena transcendentalnoj dimenziji njene glazbe. Na ovome koncertu, u prvom dijelu ispunjenom skladbama čiji već sami naslovi upućuju na njihov mistični karakter – a riječ je o skladbama De profundis, za bajan (1978.) In croce (druga verzija za violončelo i bajan iz 1992.) te Silenzio, za bajan violinu i violončelo (1991.) – taj je karakter izvanredno dojmljivo pokazala Elsbeth Moser svojim duboko koncentriranim tumačenjem skladbe De profundis. Gubajdulina zapravo tretira bajan kao puhački instrument. </p>
<p>Zanimljivo je tu povući paralelu s polazištem glasovita francuskog pedagoga Jacquesa Morneta, koji je revolucionirao učenje harmonike upravo stavom da je harmonika puhački instrument. Kod Gubajduline se, dakako, radi o čistoj intuiciji, kojom ona otkriva dušu i dah bajana. Elsbeth Moser tumači skladbe Gubajduline dubokim s unutrašnjim razumijevanjem. U izvedbama In croce i Silenzio pridružile su joj se violončelistica Snježana Rucner i violinistica Sidonija Lebar. Među njima nije došlo do prave interakcije, pa su izvedbe obiju skladbi, izgubivši viziju, izgubile i smisao. Zvučale su nezanimljivo i razvučeno. Koncert je završen drugom verzijom ciklusa Galgenlieder (četrnaest pjesama za mezzosopran, flautu, bajan, kontrabas i udaraljke na poeziju Christiana Morgensterna), skladbom velikih kontrasta i suptilnih treptaja mjestimice bajkovitog, gotovo astralnog zvuka! Izvođači – ansambl That iz Njemačke – savršeni!</p>
<p>Bosiljka Perić Kempf</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Atraktivna pjevačka ostvarenja</p>
<p>Lutz Hochstraate načinio je predstavu kao otprije tridesetak godina no sočnost verističkog zamaha, pjevačke raspjevanosti i blistava orkestralnog zvuka potisnula je scenu u drugi plan </p>
<p>Najveće zanimanje za premijeru »Andrea Cheniera« Umberta Giordana u Operi Slovenskoga narodnog gledališča u Ljubljani budio je nastup ugledna njemačkog redatelja Lutza Hochstraatea. Opera što je nastala kao kombinacija verizma i povijesne drame ne temelji se na točnim povijesnim činjenicama. Sudbina pjesnika Cheniera, najprije kao simpatizera, a zatim i žrtve francuske revolucije, urodila je operom s nizom paradnih, melodioznih arija i dueta.</p>
<p> Lutz Hochstraate načinio je predstavu kao otprije tridesetak godina. Sve je postavio kako partitura traži, bez ičega novoga. Scenograf Rudolf Rischer i kostimografkinja Bettina Richter uspjeli su dočarati ambijente opere, od raskošna grofovskog salona de Coigny do revolucijom poharanih pariških ulica, sudnice i tamnice. Režijski je sve bilo uredno, uhodano i predvidljivo.</p>
<p> Možda bi uz slabiju glazbenu izvedbu takvo scensko uprizorenje zasmetalo, ali sočnost verističkog zamaha, pjevačke raspjevanosti i blistava orkestralnog zvuka što su izvirali pod dirigentskim štapićem maestra Lorisa Voltolinija potisnula je scenu u drugi plan.</p>
<p> Do izražaja je dolazila belkantistička raskoš glasova protagonista i nekoliko izvrsnih ostvarenja epizodnih uloga. Loris Voltolini gradio je svojim nepogrješivim osjećajem za talijansku opernu melodiku fini izvedbeni luk u kojemu su se isticali osjećajni naglasci pojedinih detalja i sola orkestralnih glazbala, u prvome redu violončela.</p>
<p> Bariton Valentin Enčev antologijski je ostvario ulogu Gerarda, u punom sjaju glasovne raskoši i pjevačkog intenziteta. Sjenčao je njegove dramatične i lirske glazbene trenutke, stalnu rastrzanost lika između krajnosti te njegovu prevladavajuću plemenitost.</p>
<p> Sopranistica Galja Gorčeva osvajala je metalnom kvalitetom zvučnosti glasa, lijepim legato linijama i sigurnim visinama, stvarajući od uloge Madeleine izrazito atraktivnu pjevačku kreaciju. U liku je uspjela dočarati sućutnost mlade aristokratkinje za potlačeni stalež, razumijevanje vremena i trenutka koje će je preobraziti u zrelu ženu.</p>
<p> Tenor Jure Kušar u najvećem se dijelu pridružio protagonističkim kolegama u atraktivnosti tumačenja naslovne uloge snažnim dramskim karakterom glasa i mekoćom vođenja linija. No, neka su najeksponiranija mjesta te izrazite dramske partije završila kritično, što je uz njegovu uobičajenu scensku ukočenost narušavalo dojam.</p>
<p> Niz manjih uloga lijepo su zaokružili Elena Dobravec kao Bersi, Saša Čano kao Roucher, Slavko Savinšek kao Fouquier, Dejan Vrbančić kao Opat i drugi. Posebno se izdvajao nastup mezzosopranistice Božene Glavak u ulozi starice Madelon. Nakon više od pola stoljeća pjevačke karijere, i punih pedeset godina kao prvakinje Ljubljanske opere, takve su savršeno isklesane impresivne minijature prava dragocjenost na koju slovenska glazbena sredina može biti ponosna.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Prvi zadatak pravopisna norma </p>
<p>Članovi Vijeća za normu još nisu dobili službeni dopis iz Ministarstva znanosti, a ne zna se ni kada će biti prvi sastanak Vijeća</p>
<p>Nešto više od mjesec dana nakon što je ministar Dragan Primorac pozvao sve vodeće hrvatske institucije koje se bave hrvatskim standardnim jezikom da predlože po jednog člana novoosnovanog Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika, poznata su imena članova. Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa poslan je dopis na 12 adresa, a članova je 13 zbog toga što su dva člana iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti: predsjednik Vijeća Radoslav Katičić i potpredsjednik Mislav Ježić. </p>
<p>Novooizabranim članovima nezahvalno je govoriti o budućem radu Vijeća, tim više što svi s kojima smo razgovarali nisu dobili nikakav službeni dopis od Ministarstva znanosti, već su iz novina saznali da su potvrđeni kao članovi Vijeća. </p>
<p>Ipak nam je Ljiljana Kolenić, redovita profesorica na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku, tek načelno rekla da će vjerojatno pravopisna norma biti prva koju će Vijeće rješavati. Uostalom, ministar Primorac je i najavio stručnu raspravu o pravopisnoj problematici, a prvi bi korak u tome smjeru bilo osnivanje Vijeća za normu. Ljiljana Kolenić smatra da bi Vijeće trebalo razmotriti i leksičku normu, prvenstveno zbog brojnih anglizama, od kojih bi hrvatskome jeziku trebala, kako kaže, »brana«. </p>
<p>Kao Ljiljana Kolenić, ni Tomislav Ladan nije dobio nikakav dopis iz Ministarstva znanosti, a nije htio ni o čemu nagađati dok se članovi Vijeća ne sastanu. A kada će se sastati, još se ne zna. Naime, Anđelka Toto-Ormuž, savjetnica ministra Primorca za odnose s javnosti, rekla na je da će prvi sastanak biti u dogledno vrijeme, ali još nije definirano kada. </p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Legenda finskog dizajna</p>
<p>U Muzeju za umjetnost i obrt otvorena retrospektivna izložba glasovitoga finskog dizajnera, pripadnika poslijeratne »zlatne generacije« (Wirkkala, Franck, Nurmisniemi, Sarpaneva) koja je Finsku 1950-ih dovela u sam vrh svjetskoga dizajna </p>
<p>Ova izložba je životno djelo umjetnika koji je zaslužan za identitet moderne Finske</p>
<p> – izjavio je Lipo Manninen, veleposlanik Republike Finske u Hrvatskoj, svečano otvarajući u utorak izložbu djela legendarnog finskog dizajnera Tapia Wirkkale (1915.–1985.) u Muzeju za umjetnost i obrt.</p>
<p> Kako je pojasnila Marianne Aav, direktorica Muzeja dizajna iz Helsinkija, izložbi nije cilj samo prezentirati jedno iznimno djelo, već pokazati kako je Wirkkala razmišljao dok je stvarao dizajn koji će postati dio gotovo svake finske kuće. </p>
<p>U prigodi svečarske 125 obljetnice Muzeja za umjetnost i obrt, dugo pripremanu izložbu, koju je s hrvatske strane vodila Koraljka Vlajo, pozdravio je ravnatelj MUO Miroslav Gašparović podsjetivši da je Wirkalla utjecao i na zlatno doba hrvatskog dizajna pedesetih i šezdesetih godina.</p>
<p>Wirkkala je pripadnik poslijeratne »zlatne generacije« (Wirkkala, Franck, Nurmisniemi, Sarpaneva) koja je Finsku 1950-ih dovela u sam vrh svjetskog dizajna. Kipar po obrazovanju, opirao se tradicionalno definiranim granicama između umjetnosti, obrta i dizajna.</p>
<p> Suvereno je vladao materijalom - drvom, staklom, keramikom, plastikom, metalom - bilo da se radi o umjetničkim objektima ili masovnoj proizvodnji. Bavio se i grafičkim dizajnom (autor je bivše finske novčanice). Priroda istovremeno funkcionalna i ornamentalna, inspiracija je kojoj se Wirkkala uvijek i iznova vraćao u raznim materijalima, bilo da se radilo o skulpturama ili serijskoj proizvodnji. Ponekad je toliko apstrahirana da se nazire tek u naznakama. Vrstan majstor i poznavatelj materijala, sam je izrađivao grafitne kalupe za predmete od stakla i modele za buduće Rosenthalove proizvode.</p>
<p>Pedesetih i šezdesetih godina oblikovao je seriju skulptura u uslojenom drvu. Rezanjem blokova pod kutem ili okomito na plohu, Wirkkala je postigao ritmičnu linearnu strukturu površine koja naglašava pokrenutost forme. Tijekom 40-godišnje suradnje s Littalom, finskim proizvođačem stakla, Wirkkala je razvio čitav niz vrhunskih proizvoda od kojih je dio još uvijek u proizvodnji: primjerice, vaza Kantaarelli predstavljena na Milanskom triennalu 1951. nagrađena je Grand Prixom. </p>
<p>Modernizirao je proizvodnju Kultakeskusa, najvećeg finskog proizvođača srebra, novim oblicima i proizvodima, često temperirajući hladnoću metala toplinom drveta. Kao umjetnički direktor A-studija, dizajnerskog odjela Ahlstrom koncerna, Wirkkala je dizajnirao hladnjake i rasvjetna tijela, te s entuzijazmom istraživao mogućnosti plastike, materijala novog doba.</p>
<p>Za Rosenthalov odjel ekskluzivnog dizajna Rosenthal Studio Linie Wirkkala je oblikovao osam od ukupno 27 servisa, proizvedenih od 1956. do 1985. godine.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Festival »Jazz time«</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Program 14. međunarodnog festivala jazz glazbe »Jazz time 2005«, koji će se od 12. do 14. svibnja održati u Rijeci, ove godine bit će posvećen glazbenoj legendi Rayu Charlesu, najavljeno je na konferenciji za novinare. Prvoga dana festivala nastupit će riječki džezeri – »New jazz band«, «Gašpar antijazz band« i »Elvis Stanić trio«. U petak, 13. svibnja, nastupit će harfistica Monika Stadler iz Austrije i zatim »Bill Mays Trio« iz SAD-a. U subotu je na programu »Jurković, Uhlir, Helešic trio« te »Yutaka Shiina European quartet« koji predvodi japanski klavirist i skladatelj Yutaka Shiina. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Janica počasna građanka Zagreba</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – Najbolja hrvatska skijašica Janica Kostelić primila je u utorak u Dvercima najveće priznanje Grada Zagreba. Proglašena je počasnom građankom Zagreba, a plaketu joj je uručila gradonačelnica Vlasta Pavić. Janica je nakon dodjele zahvalila gradonačelnici i svima koji su joj dali tu počast. »Čast je naći se u društvu svih onih koji su dobili tako značajno priznanje. Nemaju svi ljudi prilike za to«, rekla je Janica Kostelić. Ona je jubilarna, 50. osoba u nizu proglašenih za počasne građane Zagreba, a time se svrstala u prilično raznoliko društvo. Počasni građani Zagreba bili su i Josip Broz Tito, Majka Tereza, Franjo Tuđman, ban Josip Jelačić, Vuk Stefanović Karadžić i mnogi drugi. [H. D.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Poželjna pobjeda bez primljenog pogotka</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – »Pobjeda bez primljenog pogotka«, izustio je svoju želju trener Hajduka Igor Štimca dan prije prvoga polufinalnog susreta Hrvatskoga kupa protiv Osijeka u srijedu na Poljudu u 17.30 sati, koji će suditi Draženko Kovačić iz Križevaca.</p>
<p> U Hajduku više ne žele istrčavati s izjavama i bombastičnim najavama. Navukli su oklop i razmišljaju samo o tome kako pronaći izlaz iz krize. Traže se uzroci slabostima, ali svoje stavove struka drži za sebe.</p>
<p> Tek najavljuje da bi utakmicu protiv Osječana mogli iskoristiti kao priliku za igrače koji su tijekom ovog proljeća bili u sjeni. </p>
<p>Tako bi od početka trebao zaigrati mladi Grgurović, dok će Ivan Leko odmoriti, a moguće je i da Rukavina preuzme ulogu zapovjednika obrane pa bi se i odmarao Vejić. </p>
<p>»Vidljiv je zamor kod pojedinih igrača, pa razmišljam da ih odmorim. Vjerojatno će Grgurović započeti, a za svaki će slučaj Ivan Leko biti među 18.</p>
<p> Ne smijemo previše mijenjati, ali nam je potrebno malo svježe krvi i novih ideja«, rekao je Štimac. </p>
<p>Hajduk je u obje prvenstvene utakmice remizirao s Osijekom, 1-1 na Poljudu, 2-2 u Gradskom vrtu, pa je jasno da splitski »bijeli« nisu favoriti u ovom polufinalnom dvoboju. No, valjda je došlo vrijeme da zaigraju u skladu sa svojim potencijalom. Sigurno je da u ovoj momčadi ima još dosta rezerve i čini se da je potreban mali impuls da Hajduk zaigra u skladu s očekivanjima.</p>
<p> I ovaj susret s Osijekom idealan je trenutak da se »bijeli« napokon pokažu u pravom izdanju. No, ključ je u pristupu i pripremi - ne smiju se opteretiti rezultatom, već se moraju koncentrirati samo na igru i zeleni travnjak. </p>
<p>Hajduk će utakmicu protiv Osijeka dočekati u Marini Frapa u šibenskoj Rogoznici. Za očekivati je da će momčad Igora Štimca zaigrati u sljedećem sastavu: Kale - Vučko, Rukavina, Đolonga - Šuto, Damjanović, Grgurović, Bartulović; Kranjčar - Munhoz, Bušić. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Najvažnije je Hajduku dati gol </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Tako nešto, sve do subote, nije se moglo ni zamisliti. Naime, u utakmici s Dinamom, uvijek velikim suparnikom iz Maksimira, u momčadi osječkog prvoligaša nije bilo kapetana Josipa Balatinca. Trener Stjepan Čordaš odlučio je kreatora i glavnog pokretača igre sadašnje »bijelo-plave« momčadi odmoriti za nastup u Splitu. Nije, međutim, riječ o podcjenjivanju »modrih«, nego taktika osječkog stratega. U subotu se u Gradskom vrtu igralo za bodove u Ligi za ostanak, gdje nema izraženoga natjecateljskog ozračja, a gostovanje Osijeka u Splitu utakmica je proljeća. </p>
<p>U prvom polufinalnom susretu kupa s Hajdukom Osječani će pokušati stvoriti preduvjete za spektakularni uzvrat na svom travnjaku, a razlog Balatinčeva izostanka protiv Dinama ima jako uporište: </p>
<p>»Njegova je ozljeda skočnog zgloba, još iz utakmice kupa u Puli, bila takve prirode da ne bi izdržao napore utakmica s naša dva najbolja kluba u razmaku od samo pet dana«, objasnio je Čordaš. </p>
<p>Pokazalo se da je trener »bijelo-plavih« dobro procijenio. »Esekeri« su ščepali bod protiv »modrih«, nisu se osramotili, a njihov ponajbolji igrač istrčat će u srijedu na Poljudu svjež i odmoren, spreman obaviti sve što Čordaš od njega očekuje. </p>
<p>»Nitko nema pravo reći da će u Splitu pobijediti Hajduk. No, isto tako, bilo bi pravo »samoubojstvo iz zasjede« postaviti momčad da se orijentira isključivo na čuvanje vlastite mreže. Naš je cilj na Poljudu postići pogodak, jer bi tako bili stvoreni svi preduvjeti za nogometni spektakl na uzvratu u Gradskom vrtu«, dodao je Čordaš. </p>
<p>Osječani su na put krenuli posebnim autobusom, bez Dedaja i Ostopanja, a nastupit će u sljedećem sastavu: Skender, Gusić, Verhas, Bubalo, Milardović, Nađ, Babić, Vratović, Balatinac, Jukić, Primorac. </p>
<p>Alan Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Postoji li partnerski odnos Hajduka i Varteksa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hoće li rasplet hrvatskoga nogometnoga kupa dijelom odrediti i završnicu u samome prvenstvu? Ovakvo, u našem podneblju učestalo pitanje, bukne gotovo svake godine u isto vrijeme, u smiraju nogometne sezone i, dakako, predstavlja svojevrsnu pikado strelicu u poštenje i vjerodostojnost naše nogometne scene. </p>
<p> Slijedeći kaotičnu paukovu mrežu navodnih silnih dogovora, namještanja, ustupanja ili vraćanja kojekakvih usluga unutar našega nogometnog miljea, kuloari i ovaj put nameću moguću teoriju urote. A ona sugerira na zaključak da hrvatski nogomet ove sezone sigurno neće dobiti - osvajača dvostruke krune. Ovaj su tjedan, naime, na rasporedu prvi polufinalni dvoboji domaćega kupa u kojima Hajduk dočekuje Osijek, a Rijeka Varteks... Prema nekim bi kalkulacijama mogao zaživjeti partnerski odnos - Hajduka i Varteksa! </p>
<p> Ukoliko se ove dvije momčadi probiju u finale kupa, tada bi Splićani »džentlmenski« prepustili taj trofej Varteksu, koji bi, dakako, jednako velikodušno uzvratio Hajduku ustupanjem svih šest bodova u međusobnim prvenstvenim ogledima. Prvi dvoboj Varteksa i Hajduka u Ligi za prvaka predviđen je za 30. travnja na Poljudu, tri dana nakon uzvratnih okršaja polufinala kupa, kada ćemo, dakle, znati jesu li se Splićani i Varaždinci probili u samu završnicu i tako stvorili kapital za eventualnu trgovinu... </p>
<p> Naposljetku, Varaždincima bi kup i te kako mnogo značio, s obzirom na to da u klupskoj biografiji još uvijek nemaju upisan niti jedan trofej. </p>
<p> Jednako je glasna, primjerice, bila i teorija zavjere vezana za partnerski odnos Rijeke i Zagreba. Jedina je razlika što je Zagreb već iskliznuo iz kupa, pa u tom segmentu ne može pomoći Riječanima. Dakle, gotovo su se svi svjedoci dvoboja Zagreba i Rijeke u posljednjem kolu prvog dijela sezone ismijavali s razvojem događaja na toj utakmici. Već smo pisali da su riječki braniči tada djelovali kao da su iskočili iz montypythonovskog skeča o dezorijentiranim atletičarima. U trenucima kad je u tom, posljednjem kolu Slaven Belupo uvjerljivo vodio protiv Dinama, Zagreb je na kraju zabio pobjednički gol protiv Rijeke te tako Dinamo izbacio, a sebe promovirao u Ligu za prvaka. Zanimljivost je što su i neki Rijekini igrači, unatoč porazu, namjestili smiješak. I odmah su kuloari sročili novu teoriju zavjere, prema kojoj će zagrebaši uzvratiti Riječanima ustupanjem šest bodova u Ligi za ostanak. Njihov prvi međusobni okršaj na Kantridi okončan je pobjedom Rijeke sa 4-2.</p>
<p> Dakako, kuloari vrlo lako načine široku platformu za brojne priče. Naposljetku, i u najpoštenijeg ćete sportaša moći pronaći kakav, naoko neobičan geg na utakmici, kojeg možete protumačiti kao bjelodani dokaz svoje teorije. Pa, kad se primjerice neki događaji razvijaju shodno vašoj projekciji o teoriji zavjere, možete slavodobitno kliknuti: »Aha, upozoravali smo na to, znali smo da će tako biti, sve se znalo unaprijed«. No, kad ih rezultati demantiraju, kao što je to Slaven Belupo učinio pobjedom protiv Dinama i remijem protiv Hajduka - nikom ništa. Iako... neki su potvrdu svoje teorije urote pronašli i u izjednačujućem Hajdukovu pogotku u Koprivnici, gdje je Slavenova obrana djelovala poput Rijekine u Kranjčevićevoj. </p>
<p> Naposljetku, nije li i sam Zdravko Mamić, kao jedan od viđenijih pripadnika našega nogometno-menadžerskog miljea, priznao kako je svojedobno surađivao sa sucima i nije li nedavno javno pozivao državne organe da raskrinkaju lažiranja utakmica u hrvatskom nogometu i prekinu simbiozu nogometa i kladionica? Pritom je dometnuo da je sve ove optužbe lako dokazati. Pa, kad sami klupski čelnici na takav način javno progovore o ovoj temi, onda nas uopće ne trebaju čuditi i brojni »ulični scenariji«... </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Poletni Zagreb, bezvoljni Split </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Košarkaši Split CO su, izgubivši od Zagreba rezultatom 75-83, umanjili svoje šanse za visoki plasman u prvenstvu Hrvatske, a samim tim i mogućnost viziranja nastupa u idućem izdanju regionalne lige.</p>
<p>Za žute je ovo bila jedna od najvažnijih utakmica sezone, a odigrali su je iznimno loše, kao da nisu imali energije ni snage oduprijeti se poletnim zagrebašima. Odnosno, gosti su koristili brzinu svojih bekova i s lakoćom probijali obranu domaćina, dok je pod obručima dominirao rutiner Alihodžić. Paralelno borbi za bodove, vodila se mala bitka između dva najdarovitija hrvatska košarkaša Splićanina Ukića i Zagrepčanina Marka Tomasa. Na kraju je korisniji bio Marko Tomas, blistao je u drugom poluvremenu, makar ni učinak Ukića nije za podcjenjivanje. Postigao je Ukić 25 poena i sedam puta asistirao, ali je u središnjici utakmice promašio četiri bacanja, jedno polaganje i jedan šut za tri poena. I u tom dijelu utakmice Zagreb je napravio preokret, anuliravši vodstvo domaćina od devet poena i serijom 19-4 prešli u vodstvo od 35-41.</p>
<p>Do kraja utakmice su momci trenera Ivana Sunare održavali prednost, kažnjavali brzopletost domaćina i zasluženo slavili. Za Splićane je neuhvatljiv bio Ivan Tomas, koji iz utakmice u utakmicu na Gripama reprizira briljantne partije. Zasjenio je svoga brata Marka, postigao 23 poena, no najvažnije je što je znalački vodio svoju momčad do dva važna boda.</p>
<p>Ne treba zaboraviti ni smirenog Miljkovića. Čini se da su se Splićani ispuhali u prošlom kolu protiv Šibenke na Baldekinu i da nisu pronašli snage kako bi možda i ključnu partiju domaćeg prvenstva odigrali najbolje što mogu. Razočarenje na Gripama i kod čelnika i kod igrača i kod trenera je bilo primjetno, i čini se da će trebati mnogo energije da bi se u idućim kolima krenulo s pobjedama. U ovom trenutku nakon četiri odigrana kola Zagreb je u prednosti nad Splitom.</p>
<p>• SPLIT – ZAGREB 75-83</p>
<p>(20-17, 15-19, 18-23, 22-24)</p>
<p>SPLIT CO: UKIĆ 25 (6-10), OLIVER 15, PERIĆ 9 (2-3), ORŠULIĆ 2, GRGUREVIĆ 13; Ivić, Kaštropil 8 (2-3), Novosel, Vučica 3, Bilić, Radan.</p>
<p>ZAGREB: I. TOMAS 23 (7-10), MILJKOVIĆ 18 (1-4), M. TOMAS 18 (5-7), BALAŽIČ 5, ALIHODŽIĆ 9 (1-3); J. Garma 8 (2-2), Fon, N. Garma, Simon 2, Vrsaljko, Previšić.</p>
<p>SUCI: Muhvić (Karlovac), Mean i Radović (oba Dubrovnik). GLEDATELJA: 500.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivan TOMAS.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Čak osam autogolova u HNL-u</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nespretni autogol »škaricama« koji je nesretni Goran Granić postigao za vodstvo Intera sa 1-0 protiv Varteksa u subotu bio je osmi u ovom prvenstvu. Preostalih sedam strijelaca su Dario Damjanović (Hajduk), Šime Kurilić (Kamen Ingrad), Siniša Sesar (Međimurje), Ljupko Kontešić i Eveldin Trešnjić (Pula 1856), Mate Duilo (Zadar) i Mensur Mujdža (Zagreb). Posebnu težinu imali su autogolovi Kontešića, Trešnjića, Sesara i Kurilića, jer su time postavili konačni rezultat utakmica. Zanimljivo je da je u cijelom prošlom prvenstvu postignuto ukupno pet autogolova, a godinu ranije samo jedan. [Lj. P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Schröder: Dostojan Wojtylin nasljednik </p>
<p>Njemački kancelar Gerhard Schröder kardinala Josepha Ratzingera nazvao je dostojnim nasljednikom Ivana Pavla II., dodajući da je izbor Nijemca za novog papu velika čast za Njemačku. </p>
<p>»U papi Benediktu XVI. izabran je čovjek koji svjetsku Crkvu poznaje bolje od bilo koga drugoga«, istaknuo je Schröder. Njemački kancelar dodao je da će s velikom radošću dočekati Papu na Svjetskom danu mladih, koji se u kolovozu održava u Kölnu. </p>
<p>Novom papi je na izboru čestitao i glavni tajnik UN-a Kofi Annan, koji je u pisanoj izjavi istaknuo da Ratzinger »donosi bogatstvo iskustva uzvišenoj službi«. </p>
<p>Francuski predsjednik Jacques Chirac čestitao je Papi napominjući da će Francuska »nastaviti dijalog pun povjerenja koji je uvijek vodila sa Svetom Stolicom, prije svega zajedničku borbu za mir, pravdu i dostojanstvo čovjeka«. </p>
<p>Na izbor novog pape reagirao je i State Department, pozdravljajući Ratzingerov izbor. »SAD se nada nastavku odlične bilateralne suradnje i zajedničkim naporima na promicanju dostojanstva čovjeka u cijelom svijet«, naglasio je glasnogovornik State Departmenta. </p>
<p>Irska predsjednica Mary McAleese u svojoj je čestitki Benediktu XVI. istaknula da će Papino vodstvo u složenosti modernog svijeta biti od presudna značenja, te izrazila želju da njegova služba donese ploda.</p>
<p>Izbor Ratzingera pozdravio je i poglavar Anglikanske crkve, nadbiskup od Canterburyja Rowan Williams navodeći da je odluka koju su u utorak donijeli kardinali od »goleme važnosti za kršćane u cijelom svijetu«. Williams je osobito naglasio ime koje je Papa uzeo, čime »želi povezati svoju viziju Crkve sa samostanskim duhom službe i kontemplacije«. </p>
<p>Čestitke Benediktu XVI. uputili su i brojni drugi šefovi država i vlada. [J. Š.]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>SAD jedini nije uništio smrtonosni virus </p>
<p>ŽENEVA </p>
<p> - Sve su zemlje, osim Sjedinjenih Država, uništile uzorke smrtonosnog virusa gripe koje je na razne adrese poslala Udruga američkih patologa (CAP), priopćila je u ponedjeljak Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).</p>
<p> Američke vlasti moraju »ovih dana« dovršiti uništavanje uzoraka, rekla je Maria Cheng, službena predstavnica organizacije. Više od 3700 laboratorija u 19 zemalja primilo je uzorke s virusom H2N2 koje su američki patolozi slali od listopada prošle godine kako bi provjerili njihovu sposobnost u otkrivanju patogenih tvari. Virus H2N2 sličan je virusu gripe koja je krajem pedesetih usmrtila četiri milijuna ljudi u svijetu i, prema tvrdnjama WHO-a, nije se smio iznijeti iz laboratorija radi rutinske provjere. Cheng je dodala da su uništena dva uzorka koja su bila proglašena nestalim dok su bili na putu za Libanon. Uzorak je pronađen u jednom libanonskom laboratoriju. </p>
<p> Uzorak koji je stigao u Meksiko vraćen je pošiljatelju dokumentacije, dok je treći, za koji se vjerovalo da je nestao, vraćen u Čile. Posebna agencija UN-a zatražila je pokretanje istrage u SAD-u. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Berlusconijev ples na žici</p>
<p>Majstor stranačkih nadmetanja uspio nagovoriti »neposlušnog« Marca Follinija da se vrati u koaliciju</p>
<p>RIM (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Silvio Berlusconi žonglira na žici iznad ponora, uz kiseli osmijeh nakon još jednog poraza Kuće sloboda u pokrajini Basilicati. Ljevica ga je i tamo potukla do nogu u osam velikih mjesta, i sad je već potpuno jasno da Il Cavaliere ne vlada Italijom, ali se ne predaje. </p>
<p>Kad su svi u ponedjeljak očekivali da će, dok se s jedne strane Tibera vodi bitka za novog rimskog papu, na drugoj strani završiti vladavina Silvija Berlusconija, to se ipak nije dogodilo. Čarobnim štapićem, ovaj majstor stranačkih nadmetanja spasio je vlastitu kožu nagovorivši »neposlušnog« Marca Follinija da se vrati u koaliciju i da pokušaju još jedanput sastaviti vladu.</p>
<p>Pierferdinando Casini, koji slovi za režisera udara na Berlusconija unutar desne koalicije, također je bio nakon dvosatnog nagovaranja slomljen, a Follini je pristao na još jedan eksperiment zajedničke vlade, iako je gotovo svima jasno da su šanse za uspjeh minimalne.</p>
<p>Berlusconiju ne cvatu ruže ni sa drugim koalicijskim partnerima. Ni Gianfranco Fini ga više u potpunosti ne podržava; on je tražio da Berlusconi odstupi i da se sastavi nova vlada, a to je brzo protumačeno i kao Finijeva ambicija da se uspne još više. </p>
<p>Berlusconi je odbio dati ostavku, grčevito tražeći elegantno rješenje po kojem bi sve ostalo isto, a zapravo bilo drukčije. Kako je to u praksi moguće, teško je pretpostaviti, pogotovo nakon serije poraza Kuće sloboda i očito sve istrošenije vizije Silvija Berlusconija kako zemlju voditi u budućnosti. Umberto Bossi je podržao Berlusconija, smatrajući da bi njegov poraz mogao ugroziti Kuću sloboda i da bi to otvorilo ljevici put do pobjede. </p>
<p>Romano Prodi se i dalje drži po strani. Svi čekaju sljedeće dane kad će se voditi rasprava i u parlamentu i kad će talijanski predsjednik Carlo Azeglio Ciampi reći svoje. Svi čekaju da vide što Berlusconi »skriva u šeširu«, ima li adute s kojima može izaći iz ove najozbiljnije krize do sada i tko će mu dati punu podršku. Jedinstvo Kuće sloboda popušta, na djelu su i osobne ambicije i pokazuje se po tko zna koji put slabost koalicija, pogotovo kada se ujedine četiri stranke. Sve je dobro dok se nižu pobjede, ali kad zaredaju porazi, sukobi su očito neminovni.</p>
<p>A brojke neumoljivo pokazuju da su Berlusconijeve šanse sve manje: u dvanaest talijanskih pokrajina vlada ljevica, a u samo dvije desnica.</p>
<p>Silvio Berlusconi: Ogorčena borba za opstanak vlade</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Rehn traži suradnju Beograda i Podgorice</p>
<p>Rehn je naglasio da Podgorica ima pravo izabrati svoj put, u skladu s europskim standardima</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iako se samo dan ranije susreo s najvišim crnogorskim dužnosnicima u Beogradu na sastanku Vijeća za europske integracije Srbije i Crne Gore, povjerenik za proširenje EU Olli Rehn posjetio je u utorak Podgoricu. </p>
<p>U novom krugu razgovora s predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem i premijerom Milom Đukanovićem kao i u susretu s predsjednikom crnogorskog parlamenta Rankom Krivokapićem, Rehn je mogao više vremena posvetiti dijelovima Studije o izvedivosti koji se odnose na potencijale manje članice državne zajednice.</p>
<p>Europska komisija pozdravlja napredak Podgorice u harmonizaciji odnosa s EU u sklopu prihvaćene politike dva kolosijeka, ali je i zabrinuta zbog nedovoljne suradnje sa Srbijom. U Studiji, koju će 26. travnja vjerojatno usvojiti Vijeće ministara EU, piše da je granica između Crne Gore i Srbije jedna od najtvrđih u Europi, a carinski i porezni režimi ostaju tragično neusuglašeni. Rehn je istaknuo da u Bruxellesu ne misle da Podgorica ima dovoljno kadrovskih i tehničkih potencijala za provedbu procesa pridruživanja, što se na više mjesta spominje u Studiji. Poruke koje je uputio i visoki predstavnik za sigurnost i vanjsku politiku Javier Solana o tome da Crna Gora neće brže ući u EU ako bude samostalna zasnivaju se upravo na toj procjeni, a ne na negiranju prava građana Crne Gore da na referendumu odluče o opstanku državne zajednice.</p>
<p>U razgovoru s premijerom Đukanovićem naglašeno je da Podgorica ima pravo izabrati svoj put, u skladu s europskim standardima, te da će Sporazum o pridruživanju i stabilizaciji, pored Europske komisije, potpisati predstavnici Vijeća ministara SCG-a, Vlade Srbije i Vlade Crne Gore, što će obvezivati sve da poštuju njegove odredbe, bez obzira na eventualnu odluku crnogorskih građana na referendumu. Bruxelles treba stabilne partnere i želi sudjelovati u pripremi referenduma, poručio je Rehn.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Kina želi popraviti štetu nanesenu Japanu</p>
<p>TOKIO</p>
<p> - Kina je ponudila da će popraviti oštećenja na zgradi japanskoga veleposlanstva u Pekingu nastala tijekom antijapanskih prosvjeda početkom travnja, ali je zatražila da UNESCO proglasi svjetskom baštinom lokaciju na kojoj su Japanci eksperimentirali s bakteriološkim oružjem tijekom Drugog svjetskog rata. Glasnogovornik japanskog veleposlanstva rekao je da Japan čeka odgovor Kine na zahtjeve za kompenzacijom za štetu na njegovim diplomatskim predstavništvima i još uvijek traži kinesku ispriku. Kina za uzvrat traži od UNESCO-a da svjetskom baštinom proglasi ostatke japanskog centra za bakteriološki rat, nazvanog Jedinica 731, iz Drugog svjetskog rata. »Jedinica 731 također treba biti proglašena UNESCO-ovom svjetskom baštinom«, kazao je kineski istraživač Jin Chengmin, dodavši da takav status imaju koncentracijski logor u Auschwitzu i Hiroshima memorijal. Smješteni južno od Hrabina, glavnog grada sjeverne kineske pokrajine Heilongjiang, laboratoriji, zatvori i krematorij bili su zloglasni zbog eksperimenata na ljudima radi razvijanja bakteriološkog oružja poput bubonske kuge, tifusa, antraksa i kolere. Najmanje je 3000 Kineza, Rusa, Mongola i Korejaca ubijeno u tim eksperimentima između 1939. i 1945. godine, dodaje Xinhua. Izvan tog mjesta je više od 200.000 Kineza ubijeno biološkim oružjem proizvedenim u Jedinici 731. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Ashdown kupio kuću da bi nadzirao mudžahedine?</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Paddy Ashdown, visoki međunarodni predstavnik u BiH, izjavio je i da će nakon što mu u studenome ove godine istekne mandat nastaviti povremeno dolaziti u BiH. Zato je i kupio kuću uz prelijepo Jablaničko jezero, vrijednu, kako se tvrdi, nekoliko stotina tisuća eura.Riječ je o jednoj u nizu vikendica koju su na ovoj atraktivnoj lokaciji pod sumnjivim okolnostima sagradili generali Armije BiH, a Ashdown je svoju kupio od generala Kadira Jusića. To je bio razlog da mu mediji u BiH prigovore da je kupio nelegalno sagrađenu kuću, što je iz Ureda visokog predstavnika odlučno demantirano.Najnovija priča vezana uz Ashdownovu vilu koju je lansirao jedan hrvatski list odnosi se na navodno enormne troškove osiguranja koji navodno stoji porezne obveznike Hercegovačko-neretvanske županije oko 100.000 eura godišnje.</p>
<p>Ito je demantirano iz Ashdownova ureda čiji je glasnogovornik Mario Brkić rekao da se osobno osiguranje visokog predstavnika ne plaća iz lokalnog proračuna, a da je uobičajeno osiguranje međunarodnih diplomata koje provode bosanskohercegovačke službe dio domaćih sigurnosnih procedura i spada među standardne diplomatske recipročne aranžmane. No, nove priče o »vili na jezeru« podsjetile su i na možda najzanimljivija nagađanja o tome zašto je Ashdown upravo na Jablaničkom jezeru kupio vikendicu, osim zadivljenosti prirodnim ljepotama.</p>
<p> Naime, s druge strane jezera, kod Ostrošca, bio je stacioniran ljetni mudžahedinski kamp u kojem su bivši islamski dragovoljci »duhovno« obučavali mladež, navodno ih i pripremali za borbu protiv kršćana. Činjenica da Ashdown ima kuću u blizini dala je stranim obavještajcima, uključujući i posebno obučene pripadnike SAS-a, razlog da provode dosta vremena oko Jablaničkog jezera čuvajući Ashdowna, ali i nadzirući mudžahedine.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Sve je do dobro do raskida ugovora</p>
<p>Je li bolje hotel dati na upravljanje jakom brendu ili je isplativije poslovnu politiku voditi samostalno</p>
<p>Kada je sredinom 19. stoljeća odlučio radikalno modernizirati pristup hotelijerstvu Cesar Ritz nije ni slutio da će i početkom trećeg tisućljeća njegovo ime biti pojam luksuza i najviših strukovnih uzusa. Prije 150 godina Ritz je tražio nešto nemoguće - besprijekornu higijenu, kupaonicu u gotovo svakoj sobi, prostrane ormare, laganu posteljinu, izvrsnu poslugu i obveznog Straussa.</p>
<p>Drugi velikan iz branše, Conrad Hilton je 1919. godine za 5000 dolara otvorio prvi hotel u Mosleyu (Texas). Danas toliko stoji noćenje u boljem apartmanu u hotelu iz njegova lanca. Svi znaju da je Hilton pojam vrhunskih hotela za čiju se dodatnu promidžbu posljednjih godina uspješno brine platinasta nasljednica Paris.</p>
<p>The Twin Bridges Marriott, Washington, prvi je hotel Johna Willarda Marriotta. U usporedbi s Ritzom, njegov je objekt napravljen relativno kasno, 1957. godine. Temelji su dobro postavljeni - danas lanac Marriott zapošljava 160.000 ljudi i vodi 2400 hotela (426.000 soba) u 64 zemlje.</p>
<p>Kemmons Wilson 1952. otvara prvi Holiday Inn u Memphisu, sedam godina kasnije na otvorenju je stotog hotela iz istog lanca.</p>
<p>Nabrojili smo same neke jake hotelske brendove. Prema definiciji brend je ime, simbol, dizajn ili kombinacija svega, čime se proizvod ili usluga razlikuju od konkurencije. brend je jamstvo kvalitete, a neki su toliko popularni da im se ime koristi kao termin za sam proizvod (radenska, vegeta, kalodont).</p>
<p>Željeli to priznati ili ne, vlasnici hrvatskih hotela još su na prekretnici, još biraju najadekvatniji način poslovanja. Istodobno, do hrvatskog ulaska u Europsku uniju na našoj bi obali trebalo napraviti više od 900 malih hotela koji će također tražiti svoje mjesto na tržištu.</p>
<p>Je li bolje objekt dati na upravljanje jakom brendu ili je isplativije poslovnu politiku voditi samostalno? Amelia Tomašević, bivša dugogodišnja direktorica zagrebačke Esplanade koja je za znanje o hotelijerstvu dobila niz svjetskih priznanja, nedavno je analizirala prednosti i mane pripadnosti nekom hotelskom brendu.</p>
<p>Nezavisni hoteli nisu vezani uz sustav i ne moraju imati međunarodno priznate standarde. Samostalno vode poslovnu politiku, što znači da sami smišljaju marketing, politiku prodaje i cijena. Poslovanje hotelskih grupacija, s druge strane, objedinjeno je jedinstvenom upravom, a grupacija, lanac, ima prepoznatljivo ime i zajamčeni standard. </p>
<p>Financijske i marketinške uštede, uštede u nabavi i upravljanju neke su od prednosti pripadnosti hotelskom lancu. Nedostaci su visoki troškovi instalacije, visoke naknade i rizik gubitka postojećeg tržišta zbog viših cijena. Tu su i naknade za prilagodbu kompjuterskih sistema centralnom, računovodstveni troškovi, treninzi, sastanci i seminari s novim gazdama, posebni marketinški programi.</p>
<p>Ali to nije sve - veliki troškovi slijede ako slučajno želite prekinuti s nositeljem brenda. Raskid ugovora prije roka s grupacijom Marriott svojedobno je jednog hotelijera stajalo 7,5 posto bruto prihoda soba kroz sljedeće dvije godine. </p>
<p>I pitanje vlasništva nad hotelima pruža cijeli spektar mogućnosti. Hotelska grupacija tako može biti vlasnik svojih hotela, ali i dijeliti vlasništvo kroz zajedničko ulaganje s individualnim vlasnikom. Nadalje, davatelj brenda može unajmiti neki hotel pri čemu mu je rizik maksimalan dok je poslovni rizik najmodavca, vlasnika objekta, u tom slučaju minimalan. Franšizni ugovor će pak davatelju franšize, hotelskom lancu, osigurati lagodnije (i sigurnije) uvjete. Iako i dan danas žalimo što je Zagreb izgubio InterContinental, činjenica je da je lanac vlasniku hotela doslovce derao kožu svotama koju je ovaj morao plaćati da bi objekt nosio elitno ime. </p>
<p>Pravilo je da se rastom grupacije povećava vjerojatnost da će se broj hotela u njezinu vlasništvu smanjivati. Šezdesetih godina prošlog stoljeća Marriott je bio vlasnik svih hotela iz svog lanca, sedamdesetih 50 posto ostavlja u vlasništvu, a danas drži dva do četiri posto.</p>
<p>Isto tako, do šezdesetih godina hoteli su uglavnom nezavisni, sedamdesetih se hotelski lanci razvijaju u smjeru menadžmenta, a početkom ovog stoljeća će tri četvrtine hotelskih soba, samo u SAD-u, biti u sistemu franšiza ili menadžmenta. </p>
<p>Novo vrijeme, međutim, nosi i nove uvjete. Pravila kakva su nekada postavljali (bahati) lanci sad su bitno omekšana. Ugovori se više ne sklapaju na 25 godina, a vlasnici objekata od nositelja brenda traže više manevarskog prostora. I veću transparentnost poslovanja, lakše uvjete eventualnog raskida ugovora, niže naknade i veća jamstva poslovanja. Vlasnici, na kraju, žele biti uključeni u izbor ključnih kadrova. </p>
<p>Gdje je u cijeloj priči Hrvatska? Uspostavom države devedesetih godina predloženo je i stvaranje hrvatskog brenda, ali ideja nikad nije ostvarena. Brendovi u Hrvatsku dolaze na kapaljku, ali su ipak tu: tako da imamo Sheraton, Amanresort, Iberostar, uskoro Hilton.</p>
<p>Amelia Tomašević predviđa da će hrvatski hotelijeri pregovarati s velikim hotelskim lancima radi postizanja što kvalitetnijih uvjeta. Brending-destinacije će i destinaciju učiniti prepoznatljivijom i konkurentnijom. </p>
<p>Pretpostavlja da će, pri sklapanju ugovora, ovdašnji hotelijeri tražiti zaštitu i poštovanje hrvatskog identiteta, jezika i kulture. Prema istim predviđanjima, manji hoteli i dalje će ostati izvan brending-sustava. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Dodati život godinama, a ne samo godine životu</p>
<p>Čovjekov je organizam, kažu znanstvenici, zahvalan stroj i ako mu pružimo dovoljno vremena, materijala i potpore, on će nas sam izvući iz pojedinih bolesti. Koliko je zaista tako, a koliko toga ovisi i o debljini našega bankovnog računa</p>
<p>Promicanje medicinskih terapija koje optimaliziraju kvalitetu života, tjelesno i duševno zdravlje, dugovječnost, te medicinskih terapija koje usporavaju starenje, ublažavaju ili uklanjaju bolesti povezane sa starenjem i estetskom medicinom zadaća je Hrvatske akademije za anti aging i estetsku medicinu, neprofitne zdravstvene ustanove za promicanje kvalitete življenja, koja je nedavno otvorena u Splitu i jedina je takve vrste u Hrvatskoj. Predsjednik akademije je mr. pharm. Marin Bosotina, ugledan svjetski stručnjak i poznato ime u svijetu laboratorijske dijagnostike i kliničke kemije, član Međunarodne federacije za kliničku biokemiju, vlasnik poznate švicarske tvrtke Chronolab AG Švicarska. Mr. Bosotina je u Splitu osnovao sestrinsku tvrtku Chrono d.o.o. i polikliniku Analiza za urologiju i citologiju sa specijalističkim medicinsko-biokemijskim laboratorijem. Poliklinika surađuje s laboratorijem Klinike Mayo u Rochesteru i laboratorijem Klinike Sabater-Tobella iz Barcelone. Akademija protiv starenja provodi jedinstvene programe medicinske terapije protiv starenja i testiranje nepodnošenja hrane. </p>
<p>»Cilj nam je da čovjek svoj život proživi kvalitetno i da shvati da njegova fizička, umna i seksualna aktivnost ne završavaju u pedesetoj ili šezdesetoj godini, nego traju dok je živ! Biološki, kvalitetu života možemo poboljšati u određenom postotku, a danas se smatra da bi čovjek teorijski mogao živjeti i do 120 godina. Hrvatska je trenutačno u europskom prosjeku, ali tendencija je produljenje života i približavanje stogodišnjici. Čovjekov je organizam zahvalan stroj i ako mu pružimo dovoljno vremena, materijala i potpore edukacijom, on će nas sam izvući iz pojedinih bolesti. Osnovni programi medicine protiv starenja ne stoje ništa, jer se oslanjaju na fizičku aktivnost za što smo genetski predodređeni. Što se tiče stručnih analiza i testiranja, možemo krenuti od osnovnih biokemijskih pretraga koje stoje nekoliko stotina kuna, preko testa antioksidansa i oksidativnog stresa od nekoliko tisuća kuna, do specifičnih testiranja od desetak tisuća kuna. Splitska Akademija još ne može raditi sve temeljite pretrage, pa se bavi dijagnostikom, ali namjera je mr. Bosotine da Split postane središtem medicine protiv starenja. </p>
<p>»Anti aging je vrlo zahtjevan i obuhvaća veliku grupu dijagnostičkih i terapeutskih postupaka te prehrambenih navika. U svijetu se tom problematikom bavi samo nekoliko središta, a problem su velike financije i nedostatak stručnjaka. U Hrvatskoj postoje ljudi koji rade na programima koji usporavaju starenje, ali profesionalne klinike još nema. </p>
<p>»U Splitu zasad imamo specijalistički biokemijski laboratorij, odnosno nudimo osnovne dijagnostičke metode kojima određujemo razinu hormona i vitamina. Na osnovi takvih testova upozoravamo ljude sklone makrobiotici ili vegetarijanstvu na moguće nedostatke u njihovoj prehrani ili eventualni nedostatak minerala, vitamina i hormona«, kaže mr. Bosotina, ističući kako u ovom trenutku Hrvatska akademija protiv starenja nema velikih mogućnosti, ali svoje klijente može uputiti na adrese na kojima se može napraviti kompletan program protiv starenja. Dok Split i Hrvatska ne razviju takvu polikliniku, Akademija educira ljude i upozorava ih na radnje kojima mogu produljiti svoj život i poboljšati ga. </p>
<p>Mnogi smatraju da je medicina protiv starenja namijenjena ljudima dubokoga džepa, no mr. Bosotina upozorava kako je riječ o tretmanu koji bi svaki čovjek mogao sebi priuštiti. »Svake godine naši automobili odlaze na tehnički pregled, mijenjamo im dijelove, čistimo ih i pazimo. Mnogi od nas bi se u ovom trenutku mogli upitati kad sam posljednji put sebe odveo na sistematski pregled i provjerio sve ‘dijelove’?« </p>
<p>Starenje ne možemo zaustaviti standardnim liječenjem nego se moraju napraviti pretrage kako bi se ustanovio specifičan fiziološki i metabolički optimum za svaku osobu, koji se razlikuje od ustanovljenog za bilo koju drugu osobu, a s ciljem održanja organizma na određenim biokemijskim razinama. Tako usporavamo ipak neizbježno – biološko starenje. Namjera je učiniti ono toliko puta ponovljeno: dati život godinama, a ne samo godine životu. </p>
<p>Moramo programirati fizičku aktivnost koja je prilagođena dobi i osobnoj situaciji, prehrambenim navikama, prekidanju pušenja i nezdravih navika. Istražiti do kraja određene biološke funkcije u skladu s dobi, pazeći na devijacije ili tendencije koje se, iako su u statistički normalnim vrijednostima za dob, udaljuju od optimalnih vrijednosti. Potrebno je uvijek imati na pameti da je efikasnije eliminirati ono što uzrokuje poremećaj nego davati nešto što teorijski čini dobro«, upozorava mr. Bosotina.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Raznio se bombom u domu za beskućnike</p>
<p>Još jedan branitelj poručuje Jadranki Kosor da će se također ubiti ako se ne riješi njegov slučaj </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Raznijevši se ručnom bombom, David Nikolić (47), još jedan razvojačeni branitelj Domovinskog rata, počinio je samoubojstvo u utorak u Caritasovom Domu za beskućnike u Zagrebačkoj ulici u Rakitju. Kako je ispričala Alma Biđin, voditeljica Doma za beskućnike, nesretni Nikolić, 1372. branitelj koji je izvršio suicid nakon završetka Domovinskog rata, bolovao je od PTSP-a, a u Dom su ga kolima Hitne pomoći dovezli iz Centra za socijalnu skrb u Dubravi 23. ožujka kako bi mu pružili privremeni smještaj dok ga ne premjeste u Dom za starije i nemoćne u dubravi. » Bio je invalid Domovinskog rata i jako depresivan, u teškom psihičkom stanju te je stalno pričao kako se osjeća prevareno i izdano. Prijetio je samoubojstvom, a jučer je bio u jako lošem stanju, no nije želio liječničku pomoć«, ispričala je voditeljica Doma. Navela je i kako nesretnog Nikolića, nakon što su ga doveli u Caritasov Dom, više nije nitko kontaktirao, a njegov socijalni radnik iz Centra za socijalni rad u Dubravi nije mu htio odgovarati na pozive te je bio ogorčen time što je na kraju završio kao beskućnik. U Caritasovom centru u Rakitju inače boravi 68 štićenika, od kojih je deset razvojačenih branitelja i većina njih je, tvrdi Alma Biđin, u jako teškom psihičkom stanju. »Jako sam ljuta na Ministarstvo branitelja i Centar za socijalnu skrb jer se o ovim ljudima nitko ne brine. Čak ne znam kako ćemo nesretnog Nikolića sahraniti. Već smo imali jedan slučaj kada je preminuo branitelj, a nitko nam iz ministarstva nije htio pomoći«, ogorčeno je rekla voditeljica Doma. Voditeljica Centra za socijalnu skrb Dubrava Štefica Karačić odmah je po imenu i prezimenu prepoznala korisnika svog centra. Odbacila je tvrdnje voditeljice Caritasova doma u Rakitju o nebrizi za Davida Nikolića. »Gospodin Nikolić u Rakitju je bio smješten samo kratko vrijeme, a Centar je već zatražio njegov hitni smještaj u dom za stare i nemoćne u Dubravi. Rakitje nije bilo adekvatan smještaj za Nikolića koji je bio teško bolestan. Zato smo ga prije odlaska u Rakitje bili uputili u privatni dom na Kajfešovu brijegu, no on se tamo zadržao samo jedan dan. Prije brojnih hospitalizacija zbog tumora na mozgu od kojeg je bolovao, Nikolić je živio kao podstanar, bez žene i djece. «, kazala je Štefica Karačić. Sličnu tužnu priču Vjesniku je ispričao i branitelj Alija koji također boluje od PTSP-a. »Samo želim pozdraviti Jadranku Kosor te joj poručiti kako ću i ja izvršiti samoubojstvo. Još sam u listopadu prošle godine dobio rješenje o otpremnini, no nisam dobio ni lipe. Imaju novac za izbore, ali ne i za nas koji smo se borili za ovu državu«, ispričao je Alija.</p>
<p>Martina Smoljanec / Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Uhićen diler koji je skuterom razvozio heroin</p>
<p>Osumnjičeni E.K. otprije je poznat policiji zbog krađa i zloporabe droge, zbog čega je već bio i u zatvoru</p>
<p>PULA</p>
<p> – Načelnik odsjeka kriminaliteta droga Policijske uprave Istarske, Vlado Grozdanić, u utorak je novinare izvijestio o zapljeni 400 grama heroina, koju su dan ranije obavili djelatnici tog odsjeka. </p>
<p>Prema dojavama građana da već dulje vrijeme jedna muška osoba po gradu nudi i preprodaje heroin, razvozeći ga svojim skuterom, identificiran je 35-godišnji E.K. iz Pule, policiji od ranije poznat po krađama i kaznenim djelima vezanim uz zlouporabu droge, zbog kojih je već bio na izdržavanju zatvorske kazne. </p>
<p>On je u ponedjeljak sa 5 grama heroina na skuteru zatečen pred zgradom u kojoj stanuje. Pretragom, na različitim mjestima u njegovom stanu pronađeno je ukupno 400 grama heroina u pakovanjima različite težine. Najveći paket sadržavao je 261 gram droge, u jednom je bilo 54, u još jednom 22 grama, a 17 manjih paketića već pripremljenih za prodaju sadržavalo je od 3 do 5 grama heroina. Osim toga, pronađeni su digitalna vaga, PVC rukavice s odrezanim vrhovima za prste, te određena količina novca, što se sve dovodi u vezu s preprodajom opojnih droga. Točnije, pronađeno je 31.900 kuna, 10 dolara i 250 eura, a procjenjuje se da je diler za zaplijenjenu količinu heroina na crnom tržištu mogao zaraditi oko 18000 kuna. </p>
<p>Utvrđeno je da je E.K. narudžbe zaprimao telefonom, te je potom skuterom robu dostavljao klijentima. Policija radi na utvrđivanju porijekla droge, a nakon kriminalističke obrade E.K. je jučer poslijepodne prepraćem u pritvor Istražnog centra Županijskog suda u Puli. </p>
<p>Daniela Knapić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Na 20.000 eura iznudom htio zaraditi 210.000 eura</p>
<p>Zbog pokušaja protupravne naplate i lihvarenja supružnika N.B. (32) i I.A. (36), maksimirski policajci uhitili su i kriminalistički obradili Ninu Šuša (32), otprije poznatog policiji zbog imovinskih delikata.</p>
<p>Tijekom obrade utvrđeno je kako je Šuša u lipnju prošle godine oštećenima posudio 20.000 eura bez da su sastavili ugovor te su se dogovorili kako će posuđeni novac vratiti u roku od šest mjeseci. Nakon desetak dana od posudbe Šuša je oštećene više puta prisiljavao da potpišu predugovor o kupoprodaji nekretnina, koji je 6. srpnja prošle godine i sačinjen, vlastoručno potpisan i ovjeren kod javnog bilježnika.</p>
<p>U ugovoru, kojeg je umjesto Šuše potpisala njegova supruga, navedeno je kako su oštećeni na ruke primili 80.000 eura i da će u slučaju raskida ugovora taj iznos i vratiti. Od srpnja prošle godine pa do prošle nedjelje Šuša je nekoliko puta dolazio do kuće oštećenih supružnika i tražio od njih novac te im je svaki put povećavao iznos koji duguju koji je na kraju dosegao 230.000 eura.</p>
<p>Osumnjičeni Šuša, kojem je policija priopćila samo broj godina, u nedjelju je s još desetak muškaraca došao do kuće supružnika te je u ruci držao kupoprodajni ugovor, vrijeđao ih i prijetio smrću ukoliko ne napuste kuću koju je htio prisvojiti. Supružnici su sve prijavili policiji, koja je Šušu uhitila i nakon istrage privela istražnom sucu, koji ga je nakon je ispitivanja pustio da se brani sa slobode.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Policija zanijekala nasilje nad dječacima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dan nakon što su jedne dnevne novine objavile vijest da su četvorica policajaca brutalno pretukla romske dječake, zagrebačka policija se i službeno oglasila o samom događaju.</p>
<p>Kako se navodi u priopćenju, zaposlenica jedne trgovine u Radićevoj ulici telefonski je zatražila policijsku intervenciju zbog sumnje da je skupina djece krala u trgovini u kojoj radi. Policajci su odmah izašli na mjesto događaja i uočili četvero djece i djelatnicu, koja je navela da su to djeca zbog koje je zatražila intervenciju. Na mjesto događaja izašao je i policajac iz Odjela za maloljetničku delinkvenciju, uz čiju su pratnju djeca dovedena u Prvu policijsku postaju Tamo je u prisutnosti socijalne radnice utvrđeno da se radi o maloljetnim hrvatskim državljanima starosti 17, 14, 12 i 11 godina, a u razgovoru s njima utvrđeno je da su bez roditelja doputovali u Zagreb.</p>
<p>Kako je zagrebačka policija o navodnoj brutalnosti četvorice policajaca doznala iz medija, Odjel za zakonitosti postupanja PU zagrebačke počeo istragu. U nazočnosti socijalne radnice Centra socijalne skrbi sa svakim je djetetom obavljen obavijesni razgovor tijekom kojeg su dječaci negirali prisilu i bilo kakvo policijsko zlostavljanje. Osim toga, sva četvorica su odvedeni na liječnički pregled kojim je utvrđeno da ni jedno od djece nema nikakvih ozljeda, niti vidljivih tragova zlostavljanja. Četvorica policajci koji su došli do trgovine su također negirali primjenu bilo kojeg oblika prisile prema djeci, a obavljeni su i razgovori sa četvero svjedoka. Dva svjedoka su negirala bilo kakvu prisilu, a dvoje svjedoka je dalo kontradiktorne izjave o tijeku policijskog postupanja.</p>
<p>O rezultatu policijske istrage u PUZ-u će izvijestiti Općinsko državno odvjetništvo, a tijekom istrage nisu utvrđene činjenice dostatne za provođenje disciplinskog postupka protiv policajaca, navodi se na kraju priopćenja.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Petooptuženog će na sud privesti policija</p>
<p>Uz prvooptuženog Jurjevića i drugooptuženog Marčinka, optuženi su i Josip Bašić, Željko Mesarić, Domagoj Majcen, Anđelko Vučetić i Goran Kovačić </p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Početak suđenja Anti Jurjeviću (58), bivšem vlasniku Zadarkomerca, Marku Marčinku (55) bivšem vlasniku Glumine banke, te petorici optuženika, odgođen je za lipanj, budući da se petooptuženi Domagoj Majcen nije pojavio na Županijskom sudu u Zadru. Majcena policija nije pronašla na prijavljenoj adresi pa je sudac Ante Anić naložio njegovo privođenje. Na raspravi je pročitana optužnica koja ih tereti da su raznim oblicima gospodarskoga kriminala protupravno stekli preko 30 milijuna kuna. Uz Jurjevića i Marčinka, optuženi su i Josip Bašić (47), Željko Mesarić (49), spomenuti Domagoj Majcen (35), Anđelko Vučetić (42) i Goran Kovačić (36). Optuženi, svaki ponaosob, terete se za vezu s prvooptuženim Antom Jurjevićem po raznim oblicima gospodarskog kriminala, zloporabi položaja te djela protiv sigurnosti platnog prometa. Marčinka se tereti da je Jurjeviću omogućio nevraćanje kredita Glumine banke. Ukupna vrijednost pribavljene protuzakonite imovinske koristi iznosi skoro 26 milijuna kuna. U dijelu optužnice koji se odnosi na Jurjevića, Josipa Bašića i Anđelka Vučetića kaže se da su Bašić kao direktor Infrastrukture Zadar i tvrtke VIOKR, kojoj je Jurjević bio suvlasnik, isplatili mu na ime nepostojećih putovanja dnevnice u iznosu 3.56 milijuna kuna. </p>
<p>Osim toga, Bašića se tereti da je Jurjeviću omogućio da se domogne 1.55 milijuna kuna kako bi isplatio dionice Zadarkomerca. Dionice HFP-a, u vrijednosti tadašnjih 604.527 DEM Jurjević je trebao otkupiti zajmom i zalogom s Glumina bankom, u čemu je Zadarkomerc trebao biti založni dužnik, a Jurjević jamac. Bašić je uz Jurjevića bio potpisnik tog ugovora. Jurjević, koji je jedno vrijeme bio i predsjednik NK Zadarkomerc, doduše bez pravnog temelja, prebacivao je zajedno s Bašićem novac iz Infrastrukture i Zadarkomerca na račun nogometnog kluba. </p>
<p>Optužnica, koja je sastavljena na petnaest stranica, spominje i dobit ostvarenu u poduzeću Medis, čiji je direktor bio Željko Mesarić te Fizing automatike u kojoj je odgovorna osoba bio Domagoj Majcen. </p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Nelikvidnost u porastu, trgovci pritišću proizvođače </p>
<p>Stipan Bilić (HUP): HZZO-ovo neplaćanje signal je i drugima da uzmu robu i ne plate / Poduzeća, kaže Bilić, već nekoliko mjeseci upozoravaju da se naplata pogoršala, a među razlozima je i to što se obrtni kapital pretvara u investicijski</p>
<p>Uz sve učestalija upozorenja ekonomista o porastu nelikvidnosti u zemlji (i to ne samo u zdravstvenom sustavu), rastezanje rokova plaćanja države javnom sektoru, kritike iz opozicije kako ova vlada ne može zauzdati nelikvidnost jer je ona zapravo i stvara, te podacima Financijske agencije o 1,3-postotnom porastu iznosa nepodmirenih dospjelih naloga za plaćanje u veljači u odnosu na siječanj, uprave nemalog broja javnih dioničkih društava u svojim godišnjim izvješćima o poslovanju za prošlu godinu napominju kako je njihova likvidnost sve ugroženija zbog otežane ili nemoguće naplate isporučene robe i usluga. Jedno od objašnjenja pogoršanja situacije s naplatom glasi: zaduživanje države na domaćem tržištu povuklo je kapital prema državnim institucijama, te zato nema više dovoljno slobodnog kapitala za plaćanje u gospodarstvu.</p>
<p>Uprava Medike navodi da je likvidnost tvrtke uvjetovana cjelokupnom situacijom u zdravstvu (rokovi u kojima plaća Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje premašili su 260 dana), a značajan broj proizvođača hrane i pića ima poteškoća s naplatom od trgovaca.</p>
<p>Predsjednik Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Stipan Bilić potvrđuje da već dva-tri mjeseca poduzeća upozoravaju na otežanu naplatu, što je otprilike počelo u prosincu pošle godine. No, dodaje, upravo ponašanje HZZO-a i njegovo neplaćanje veledrogerijama predstavlja zeleno svjetlo i signal za ostale - da i oni uzmu robu i ne plate.</p>
<p>»U svijetu je praksa da su rokovi plaćanja determinirani kamatnom stopom, odnosno kupcu je povoljnije odmah platiti zbog pogodnosti koje tako može ostvariti. Naš je problem što mnogi troše više nego što uspiju zaraditi i onda prisiljavaju dobavljače da ih kreditiraju. Odnosno, očito je, a to je zapravo pravi problem, da mnogi poduzetnici obrtni kapital pretvaraju u investicijski - ili su ga izgubili. Primjerice, ne platim robu, ali novac za to investiram u izgradnju dućana, što bih trebao financirati bankarskim kreditom, koji bi, opet, trebao biti povoljniji od toga da me financiraju dobavljači. Pretvaranje obrtnog kapitala u investicijski upropastilo je i socijalističku privredu«, kaže Bilić. </p>
<p>Krivce za situaciju u kojoj se jedan kapital koristi za drugu svrhu, što onda prati pogoršana naplata, neki vide u sferi hrvatske monetarno-kreditne politike.</p>
<p>Kad je pak riječ o odnosima trgovaca i dobavljača, odnosno pogoršanoj naplati od trgovine, Bilić kaže da je to »kao u lošem braku« - iako svi trpe, nitko se ne usudi žaliti, a pogotovo rastati. Osim o politici kuće, rokovi plaćanja koje dogovaraju trgovci i dobavljači uglavnom ovise o količinama robe koja se isporučuje, što poznato je, trgovačke lance uglavnom stavlja u bolju poziciju od malih trgovaca.</p>
<p>Prema dostupnim informacijama, pojedini lanci koji su likvidni plaćaju u roku od 15 dana, no traže maksimalne rabate. Drugi, koji nemaju odgovarajući priljev, traže duže rokove plaćanja, ali se zadovoljavaju manjim rabatima. No, uvijek ima i onih koji pokušavaju ishoditi i duge rokove plaćanja i velike rabate. Moglo bi se reći da jedan veliki dio trgovaca prakticira rok plaćanja od oko četiri mjeseca.</p>
<p>No, u kojem trenutku naplata postaje neizvjesna?</p>
<p>U križevačkom Mlinaru, uz napomenu da radi nedostatne naplate imaju problema s likvidnošću, kažu da je neizvjesna naplata od svih kupaca čija su dugovanja starija od 180 dana od dana dospijeća.</p>
<p>Uprava Badela 1862 u godišnjem izvješću napominje da je likvidnost tvrtke otežana, u Ledu kažu da im održavanje likvidnosti predstavlja problem u poslovanju, jer »neredovita naplata dospjelih potraživanja katkad uzrokuje nedostatak financijskih sredstava«, dok su u Luri problem likvidnosti rješavali zaduživanjem kod banaka.</p>
<p>U Zagrebačkim pekarnama Klara napominju kako »veliki iznos obrtnih sredstava kod kupaca ukazuje na sporu naplatu, a time i na njezinu neizvjesnost«. Dodaju ipak da društvo raspolaže kapitalom dostatnim za održavanje likvidnosti, te nastoje ugovoriti plaćanje svojih obveza prema danima naplate svojih potraživanja.</p>
<p>Čakovečkim mlinovima problem su poduzeća u stečaju od kojih je naplata definitivno nemoguća, kao i dospjela, a nenaplaćena potraživanja. Otežana naplata od kupaca problem je u održavanju likvidnosti i u PIK-u Rijeka, koji vodi sudske sporove zbog nenaplaćenih potraživanja od kupaca.</p>
<p>U godišnjem izvješću Kraša navodi se da su obveze prema dobavljačima usklađene s tekućim priljevom, da su zbog neizvjesnosti u naplati vrijednosno usklađena potraživanja u iznosu od 2,5 milijuna kuna, te da društvo vodi 26 sporova s tužbenim zahtjevom od 71,2 milijuna kuna, od čega se zacijelo dio odnosi na nenaplaćena potraživanja od trgovine.</p>
<p>U Jamnici su potraživanja od kupaca čija je naplata neizvjesna u cijelosti rezervirana na teret prihoda poduzeća (13,45 milijuna kuna).</p>
<p>Među onima koji posebno ističu da nemaju poteškoća s likvidnošću su proizvođači cigareta i piva - u Zagrebačkoj pivovari naplatu prihoda ocjenjuju zadovoljavajućom, a poteškoća s likvidnošću nema ni osječka Pivovara. Domaća prehrambena industrija značajan, a u pojedinim slučajevima i pretežit, udjel svoje prodaje realizira preko trgovačkih lanaca. Inače, prema podacima GfK, deset vodećih trgovačkih lanaca je krajem 2004. držalo udjel od 51 posto, od čega samo na Konzum otpada 19,5 posto.</p>
<p>Od nekoliko većih domaćih tvrtki pokušali smo doznati je li došlo do pogoršanja naplate od ovih kupaca, te ima li razlike u poštivanju rokova plaćanja između domaćih (Konzum, Getro, KTC, Presoflex, Kerum) i stranih (Billa, Kaufland, Mercator, Metro, IperCoop) trgovačkih lanaca. Većina dobavljača nerado i više nego diplomatski govori o takvim temama, jer trgovcima se nije preporučljivo zamjerati s obzirom da je to u više navrata za posljedicu imalo izgon proizvoda s polica trgovačkog lanca (Konzum). Iz njihovih šturih odgovora može se zaključiti da je s naplatom od trgovačkih lanaca sve u redu, iako više nije ni javna tajna da to uvijek i nije tako.</p>
<p>»Svojom veličinom trgovački lanci jačaju pregovaračku poziciju, a nižim troškovima poslovanja i politikom nižih marži konkurentniji su na tržištu. Naplata od kupaca je kontinuirani proces u Luri i jedan od ključnih fokusa kompanije. S obzirom na specifičan, svježi asortiman brzog obrtaja, naplata je u okviru uobičajenih dana vezivanja za mljekarsku branšu«, kazala je Tanja Marijanović, voditeljica razvoja klijenata u Diviziji mliječnih proizvoda Lure čija se polovica prodaje na domaćem tržištu odnosi na prodaju preko trgovačkih lanaca.</p>
<p>»Uvjeti prodaje Lurinih proizvoda definirani su našom poslovnom politikom, i ne mogu se za bilo kojeg kupca definirati nezavisno od uvjeta koje odobravamo ostalim poslovnim partnerima«, kažu u Luri. No, čini se da ne plaćaju svi redovito i u »uobičajenim« rokovima jer u godišnjem izvješću Lure stoji da se potraživanja od nekih kupaca utužuju.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Podravka: Trgovački lanci poštuju rokove plaćanja</p>
<p>Likvidnost Podravke lani se kretala »u planiranim okvirima«, a neizvjesnost naplate od eksternih kupaca u zemlji svedena je, tvrdi se, na minimum zbog ustaljenog režima naplate uz odobravanje cassa sconta, kao modela kojim se kupce stimulira na ubrzano plaćanje. No, s godinama je visina cassa sconta modificirana, odnosno nastojala se prilagoditi cijeni kapitala.</p>
<p>»Rokovi plaćanja, definirani ugovorima s velikim trgovačkim lancima se poštuju i dosad nismo imali značajnijih problema u naplati«, kažu i u Krašu. Na pitanje je li i u kojoj mjeri u posljednjih godinu dana pogoršana naplata od kupaca, a posebno od trgovačkih lanaca u Podravci odgovaraju da »u posljednjih godinu dana kod politike naplate potraživanja nije bilo velikih promjena«.</p>
<p>»Tržište maloprodaje poprilično je uređeno, prije svega zahvaljujući upravo trgovačkim lancima, te ne možemo govoriti o pogoršanju naplate s njihove strane«, kažu u Podravci, te dodaju da se ne primjećuju razlike u podmirivanju obveza između domaćih i stranih lanaca, budući da i jedni i drugi podmiruju svoje obveze u ugovornim rokovima. Naplata putem suda krajnja je mjera za kojom se poseže jedino u slučajevima kada su svi drugi argumenti iscrpljeni.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Petrokemija odbila Inin zahtjev za proljetnom redukcijom plina</p>
<p>Nadzorni odbor kutinske Petrokemije na izvanrednoj je sjednici naložio Upravi tvrtke da ne prihvati Inine zahtjeve za smanjenje isporuke plina na 60.000 metara prostornih metara plina na sat.</p>
<p>Istaknuto je da je normalna opskrba plinom, sirovinom za proizvodnju mineralnih gnojiva, sada posebno važna jer je trenutačno najveća potreba za gnojivom zbog proljetne sjetve. Petrokemija sada troši oko 78.000 kubika plina na sat, kako bi isporučila tražene količine za domaće tržište i nadoknadila četiri zastoja ove zime zbog nedostatka plina.</p>
<p>Na sjednici NO-a upozoreno je da se moraju poštivati dogovorene isporuke dugogodišnjim stranim kupcima, jer inače prijeti otkazivanje ugovora. Zaključeno je da će Uprava zatražiti od potpredsjednika Vlade Damira Polančeca i ministra gospodarstva Branka Vukelića da se što prije nađe rješenje za plinoopskrbu Petrokemije.</p>
<p>NO je od Uprave zatražio i procjenu kakve bi posljedice smanjena isporuka plina na 460 milijuna kubika godišnje, koliko nudi Ina, imala na poslovanje tvornice. To je za trećinu manje od redovnih potreba Petrokemije. Na takvu odluku NO-a utjecala je i činjenica da do sada nikada nije bilo proljetnih redukcija plina Petrokemiji te da tvornica ove zime zbog nestašice plina nije radila čak dva i pol mjeseca.</p>
<p>Međutim, u Ini tvrde da su morali od Petrokemije i HEP-a zatražiti da smanje potrošnju plina na 60.000 prostornih metara na sat kako bi počeli na vrijeme puniti podzemno skladište Okoli što je uvjet da se sljedeće zime izbjegne potpuni raspad plinskog sustava. U tom je skladištu sada manje od 120 milijuna kubika i dalje se prazni, a ukupni kapacitet, koji treba napuniti do jeseni, je 550 milijuna kubika. Situaciju otežava i najava da će zbog rekonstrukcije stranih plinovoda Ina iz Rusije uvesti 134 milijuna kubika manje nego lani. U Jadranu će povećati proizvodnju za 143 milijuna kubika godišnje, ali taj plin neće stići do potrošača u Hrvatskoj jer do zime Plinacro najvjerojatnije neće uspjeti dovršiti magistralni plinovod Pula-Rijeka-Karlovac. To znači da će ove godine Hrvatskoj nedostajati planiranih 280 milijuna kubika plina. U Ini očekuju da se o poteškoćama s plinom izjasni Vlada. U međuvremenu su prikupili ponude za kupnju dodatnih količina plina u inozemstvu. Taj je plin skuplji od ruskog, što bi moglo dovesti do poskupljenja.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Turizam će nam do 2015. donositi 30 posto bdp-a</p>
<p>Po turističkoj potrošnji hrvatski građani su 32. u svijetu</p>
<p>Ove će godine ukupna potrošnja u sektoru turizma i putovanja</p>
<p> - uključujući i kapitalna ulaganja i stavke kao što su, primjerice, prodaja goriva turistima ili proizvodnja zrakoplova - u svijetu dosegnuti 6,201 bilijun dolara, 5,4 posto više nego lani, predviđa međunarodna organizacija World Turism and Travel Council u svom petom godišnjem izvješću, objavljenom prije nekoliko dana.</p>
<p>U Hrvatskoj će ukupna potrošnja vezana uz turizam ove godine, prema procjeni WTTC-a, porasti 4,9 posto, na 11,1 milijardu USD prema čemu smo na 48. mjestu među 174 zemlje. Prema prognoziranoj stopi rasta ukupne potrošnje u sljedećih deset godina, Hrvatska je na petom mjestu uz prosječnu godišnju stopu rasta između 2006. i 2015. od 7,8 posto. Na prvom je mjestu te ljestvice Crna Gora.</p>
<p>Sektor turizma i putovanja ove će godine u svijetu proizvesti 1,712 bilijuna dolara BDP-a (5,2 posto više nego lani), što čini 3,8 posto svjetskog BDP-a. Uzme li se u obzir i utjecaj turizma na druge sektore, turizam će ove godine stvoriti 4,746 bilijuna dolara BDP-a, 5,1 posto više nego lani, što je 10,6 posto svjetskog BDP-a. Kroz deset godina udjel »turističkog« BDP-a porast će na 3,9, odnosno 11,3 posto.</p>
<p>Za Hrvatsku WTTC predviđa kako će turizam u 2005. donijeti devet odnosno 19,6 posto BDP-a (3,27 i 7,14 milijardi dolara), prema čemu smo na 27. odnosno 34. mjestu u svijetu. Turistički BDP će u sljedećem desetljeću u Hrvatskoj rasti stopama koje će biti među najvišima u svijetu te će 2015. turizam donijeti 13,2 odnosno 29,6 posto BDP-a, po čemu je Hrvatska 18. odnosno 24. u svijetu. Privatna potrošnja domaćih turista i putnika ove će godine u svijetu porasti 5,1 posto, na 2,833 bilijuna dolara, ili 10,4 posto potrošnje građana. U Hrvatskoj će taj iznos u 2005. porasti 1,3 posto, na 2,76 milijardi dolara - ili 12,2 posto potrošnje građana, prema čemu smo na 32. mjestu u svijetu.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Mirovinskim fondovima omogućiti ulaganje u JDD kotaciju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Hagena će se zalagati za privatizaciju državnih poduzeća putem tržišta kapitala, kako bi mirovinski fondovi bili ravnopravni s ostalim investitorima. Zbog toga smo Ministarstvu gospodarstva već uputili prijedlog izmjena Zakona o mirovinskim fondovima, s ciljem da se liberaliziraju uvjeti ulaganja i omogući ulaganje u JDD kotaciju, iako će zaštita imovine osiguranika i dalje biti visoka«, rekao je Dragan Kovačević, ravnatelj Hagene, dodavši kako bi fondovi mogli imati interes za državna poduzeća, među kojima su Ina, HEP ili Croatia osiguranje. Hagena predlaže da se otvori mogućnost ulaganja u poduzeća u JDD kotaciji, i to do pet posto udjela u poduzeću, s tim da taj udio ne premašuje jedan posto vrijednosti ukupne imovine fonda. </p>
<p>Godišnji prinos obveznih fondova kreće se oko osam posto, što su najbolji rezultati kad je riječ o fondovskoj industriji, naglasio je Kovačević. I dobrovoljni fondovi - sa 36.345 članova i imovinom od 110 milijuna kuna - ostvaruju dobre rezultate, no situacija bi bila povoljnija kada bi se uvele porezne olakšice za poslodavce koji žele uplaćivati dobrovoljnu mirovinsku štednju za radnike, kaže Kovačević. Dodao je kako će Hagena u svibnju uputiti Vladi prijedlog za uvođenje takvih poreznih olakšica, zajedno s prijedlogom mini porezne reforme, kako bi se umanjio učinak tih olakšica na proračun. Hagena bi uskoro mogla predložiti i povećanje stope doprinosa koji se izdvaja za drugi mirovinski stup.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="55">
<p>Bez novog aranžmana s MMF-om nema početka pregovora</p>
<p>Predstavnici EU-a u MMF-u dali su do znanja ministru Šukeru da pregovora neće biti dok se ne stvore uvjeti za novi stand-by aranžman, bez obzira hoće li se Gotovina naći pred Haaškim sudom</p>
<p>NEW YORK, (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Na ovogodišnjem proljetnom zasjedanju Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda u Washingtonu izraženo je zadovoljstvo zbog hrvatskog smanjenja deficita, ali su iskazana i očekivanja da se u idućoj fazi smanji ispod četiri posto. Prema navodima dobro obaviještenih izvora u Washingtonu, hrvatskom ministru financija Ivanu Šukeru, koji predvodi hrvatsko izaslanstvo na sastancima u Svjetskoj banci i MMF-u, predstavnici EU-a u MMF-u diskretno su dali do znanja da službeni Zagreb ne može računati na počinjanje pregovora s Europskom unijom dok se ne stvore uvjeti za novi stand-by aranžman. To će se, kako doznajemo, dogoditi bez obzira hoće li se general Ante Gotovina naći pred Haaškim sudom ili ne.</p>
<p>Ministar Šuker je u Washingtonu podsjetio na aktualne zahtjeve Svjetske banke i MMF-a prema Vladi kada je riječ o reformama. </p>
<p>»Moramo napraviti strukturne reforme, ne radi MMF-a, ne radi EU-a, nego radi bolje budućnosti hrvatskih građana. Do kraja svibnja predložit ćemo te reforme«, rekao je Šuker. Dodao je da se već radi na pojačanoj kontroli naplate proračunskih prihoda, na većoj financijskoj disciplini i obvezi plaćanja poreza svih, da bi na kraju svi manje plaćali. U kraćem susretu s novinarima nakon završenih sastanaka u Washingtonu i prije odlaska u New York, Šuker je govorio o rezultatima posjeta, počevši s usvojenim zaključkom da je Hrvatska napravila izrazito veliki pomak što se tiče fiskalnog deficita, koji je smanjen sa 6,3 u 2003. na 4,9 posto u 2004. godini. Tijekom susreta s dužnosnicima Svjetske banke i MMF-a ustanovljeno je i da su disciplinirana državna jamstva izdana prethodne godine te da su smanjena u odnosu na prethodne godine, kao uostalom i zaduživanje javnih poduzeća, rekao je Šuker najavljujući novi sastanak s predstavnicima ovih financijskih institucija u Zagrebu, od 27. svibnja do 6. lipnja.</p>
<p>Te riječi, koje je hrvatsko izaslanstvo prije toga ponovilo u Svjetskoj banci i MMF-u, bile su ugodne za slušanje dužnosnicima Svjetske banke i MMF-a, ali je rečeno da će se Šukerove izjave nastaviti provjeravati na dijelu, doznaje Vjesnik. Drugi dobro obaviješteni izvori u Washingtonu tvrde kako je gotovo neizbježno da će strukturne reforme o kojima je ministar Šuker govorio, morati obuhvatiti zdravstveni i mirovinski sustav, dva najveća potrošača proračuna. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Del Ponte neće zadovoljiti smjene i novi dokazi</p>
<p>Tužiteljica navodno poručuje da je hrvatska vlast na njezina upozorenja trebala reagirati prije, jer sada samo želi »Gotovinu u Haagu«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Odnosi Hrvatske s Haagom i dalje su vrlo napeti, i novi dokazi i smjene koje je poduzela hrvatska vlast glavnu haašku tužiteljicu Carlu del Ponte neće zadovoljiti. Tvrdi to visoki izvor iz Vijeća za nacionalnu sigurnost (VNS), dobro upućen u odnose s haaškom tužiteljicom. Smjena policijskog načelnika Dragutina Cestara, navodno zbog sumnje u curenje informacija o generalu Gotovini, haaškoj tužiteljici neće biti nikakav dokaz, tvrdi nadalje i upozorava kako je na sve poteze koje sada povlače hrvatske vlasti već odavno upozoravala. Nisu joj nepoznate ni činjenice koje sada iznosimo kao dokaze vlastite djelotvornosti.</p>
<p>Konkretno, izvor iz VNS-a upozorava da je haaška tužiteljica odavno upoznata i s lažnom putovnicom kojom je generalu Gotovini omogućen bijeg, kao što je znala i za lažni identitet optuženog Ivice Rajića, a nisu joj nepoznata bila ni imena skrivača »ahmićke skupine«. Kako doznajemo, haaška je tužiteljica hrvatske vlasti još lani upozoravala kako mreža Rajićevih pomagača vodi i do Gotovine i njegovih financijera. Sada kad se Hrvatska sprema poduljim izvještajem potvrditi da je pokrenula i sankcije za krivce u propustima vezanim uz slučaj generala Gotovine, stav Carle del Ponte time neće omekšati. Dapače, može nas samo upozoriti da je još prošle godine ona na to upozoravala vladajuće koji tek sada, s više od godinu dana zakašnjenja, potvrđuju njezine navode.</p>
<p>Osim toga, Haag se, tvrdi naš izvor, neće »navući« na priču o lažnoj putovnici kao novom dokazu da Gotovina nije u Hrvatskoj. Za čvrstu Carlu del Ponte, koja je odavno involvirana u sve nijanse potrage za Gotovinom, trag koji je doveo do putovnice s kojom mu je omogućen bijeg, nije dokaz učinkovitosti hrvatskih vlasti nego »bacanje prašine u oči ne bi li je se uvjerilo da smo dodatnim naporima došli do novih rezultata i potvrde da ga u Hrvatskoj ne skrivamo«.</p>
<p>Prema izvorima iz VNS-a, činjenice iz novog izvješća o novim naporima u suradnji s Haagom Carli del Ponte su otprije poznate i ona navodno već poručuje da je hrvatska vlast na njezina upozorenja trebala prije reagirati. Sada samo želi »Gotovinu u Haagu«.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Smjene diktira politika, a ne »slučaj Gotovina«</p>
<p>Uskoro bi trebao biti razriješen ravnatelj policije Ivica Franić, a kao njegov nasljednik spominje se Vladimir Faber</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Ova smjena, kao ni jedna prijašnja, nema veze s lovom na generala Antu Gotovinu. Riječ je o završnom činu čistke koja traje već više od godinu dana«, rekao nam je izvor iz Ravnateljstva policije komentirajući razrješenje dosadašnjeg načelnika Uprave Kriminalističke policije Dragutina Cestara.</p>
<p>Naš sugovornik svoju tvrdnju potkrjepljuje i sudbinom inicijative o imenovanju bivšeg ravnatelja policije Ranka Ostojića savjetnikom za suradnju s haaškim sudom, točnije za »lov« na Gotovinu. Naime, na početku godine na sastanku premijera Ive Sanadera i oporbenjaka Ivice Račana, premijer je načelno prihvatio prijedlog bivšeg premijera o Ostojićevu angažmanu. No od angažmana nije bilo ništa jer Sanader nije uspio »slomiti« žestok otpor toj zamisli koja je potekla od vrha MUP-a, odnosno Ravnateljstva policije.</p>
<p>Iako je Ostojić za svog mandata ustrojio specijalni tim za lov na haaške optuženike, koji je ulovio i Ivicu Rajića (godinama se uspješno skrivao u središtu Splita), sadašnji policijski vrh optužio ga je upravo zbog osnivanja tog tima. Lani je Jakob Bukvić, zamjenik ravnatelja policije Ivice Franića, i sam okarakterizirao »Ostojićev tim« kao nelegalan, ali je usput priznao da se policija u (tada aktualnoj) akciji razotkrivanja mreže pomagača generala Gotovine koristi i rezultatima do kojih je došao taj tim.</p>
<p>Od početka mandata ministra Marijana Mlinarića kadrovske su čistke obuhvatile i MUP i sve policijske uprave u zemlji, a prema dosadašnjim rezultatima teško je potpuno povjerovati u to da su promjene uvjetovane samo profesionalnim razlozima. Na samom početku kadrovskih promjena koje je u MUP-u prije više od godinu dana pokrenuo ministar Mlinarić (koji uporno opovrgava medijske tvrdnje da je pravi kreator MUP-ove politike šef saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost Ivan Jarnjak), smijenjen je Vladimir Faber, čiji je rad na projektu »Policija u zajednici« pohvalio i sam ministar koji ga je smijenio. U »paketu« s Faberom smijenjen je i dotadašnji zapovjednik Interventne policije koji je uspješno, u suradnji sa stručnjacima njemačkoga MUP-a, i ustrojio taj policijski rod. Zanimljivo je da je Fabera zamijenio Marko Rašić, prijatelj Jakoba Bukvića, dok je na Turkaljevo mjesto imenovan Josip Bukvić, »zagorski kadar« i navodno bliski prijatelj Ivana Jarnjaka.</p>
<p>Paradoksalno je da se upravo ime Vladimira Fabera pojavljuje u najnovijoj epizodi kadrovske križaljke u MUP-u. Naime, kako mediji već neko vrijeme najavljuju, uskoro bi svoje dužnosti trebao biti razriješen sadašnji ravnatelj policije Ivica Franić (»HDZ-ov kadar«), a kao njegov nasljednik spominje se upravo Vladimir Faber (»Lučinov čovjek«).</p>
<p>Taj se paradoks objašnjava činjenicom da je Faberov projekt »Policija u zajednici« dobio međunarodnu potporu, a u pomoći u provedbi angažirala se i britanska vlada, odnosno britanska policija, što Faberu u vrijeme političke borbe za ulazak u EU daje posebnu važnost. Navodno je baš tijekom međunarodnog predstavljanja projekta »Policija u zajednici« i došlo do zbližavanja bivših protivnika Bukvića i Fabera.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Predsjednik je krivo informiran</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Stvaranje uvjeta za veću konkurentnost i jačanje izvoza i dalje će biti Vladine osnove u nastupu prema obrtnicima«, istaknuo je u utorak premijer Ivo Sanader na otvaranju međunarodnih sajmova »Građenje i opremanje« na Zagrebačkom velesajmu. Svojim govorom o sve boljim makroekonomskim pokazateljima, premijer je zapravo odgovorio kritičarima koji, kako je rekao, »iz politikantskih razloga mute kašu u izborno vrijeme«. Iako je govorio općenito, bilo je jasno da je njegovo izlaganje odgovor na izjave predsjednika Stjepana Mesića koji je dan ranije na susretu s predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca rad Vlade ocijenio lošim.</p>
<p>»S Predsjednikom sam u dobrim odnosima, ovdje je riječ o tome da ga je netko pogrešno informirao. Umjetnički dojam je jedno, a brojke drugo. Brojke su stvarni pokazatelji«, rekao je Sanader.</p>
<p>Prema premijerovim riječima prošlu je godinu prvi put od hrvatske samostalnosti, a to se nastavlja i u prva dva mjeseca ove godine, obilježio brži rast izvoza od uvoza. Točnije, pokrivenost izvoza narasla je na 48 posto. Nadalje, lani je otvoreno 20.000 novih radnih mjesta. Samo u prva tri mjeseca ove godine registrirano je 1416 novih obrta, što je gotovo 50 posto od ukupno registriranih prošle godine. Od tog broja, registrirana su 1203 obrta proizvodne i uslužne djelatnosti. Proračunski je deficit sa 6,3 posto BDP-a u 2003. smanjen na 4,9 posto BDP-a lani, a u ovoj je godini plan 3,7 posto BDP-a, do 2007. plan je svega tri posto, rekao je Sanader i dodao kako će se vlada uključiti u borbu protiv sive ekonomije, ali da joj u tome moraju pomoći i obrtnici. </p>
<p>Odgovarajući na upit novinara, Sanader je potvrdio da s HSU razgovara o mirovinskoj reformi, a u sklopu toga i o indeksaciji mirovina. Naime, prema najavama ministra financija Ivana Šukera do kraja svibnja trebale bi se definirati neke strateške reforme koje obuhvaćaju zdravstveni i mirovinski sustav. </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Utvrđeni zaključci, posvadili se HDZ-ovci Glavaš i Boras</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Saborsko povjerenstvo, koje je šest mjeseci istraživalo zašto je i pod kojim uvjetima Račanova vlada davala državna jamstva za kredite brodogradilištu Viktor Lenac, završilo je u utorak rad svađom o tome kako su njegovi radni zaključci prošli tjedan procurili u javnost. »Dok se ne otkrije tko ih je dao novinarima, neću sudjelovati u radu Povjerenstva niti glasovati za zaključke«, rekao je na početku sjednice HDZ-ovac Branimir Glavaš. </p>
<p>Ostali nisu baš bili voljni za pokretanje istrage o curenju dokumenta, pa je žustri Slavonac demonstrativno otišao, što je predsjednik Povjerenstva Anto Đapić (HSP), inače glavni Glavašev konkurent na skorim izborima za gradonačelnika Osijeka, prokomentirao riječima: »To je dio njegove predizborne kampanje«. </p>
<p>Zanimljivo je da se Glavaš i na sjednici, a još više kasnije u razgovoru s novinarima, najžešće okomio na Florijana Borasa, također HDZ-ovca. Za Borasa je »dilanje« radnim materijalom samo »egzibicionizam nekog iz administracije koji je to učinio bez zle namjere«, dok je za Glavaša »dokaz nedopustive neozbiljnosti nekog iz Povjerenstva, a ne administracije«. »S tako neodgovornim ljudima«, poručio je odlazeći, »neću odlučivati o važnim stvarima«.</p>
<p>Boras se pak, kad ga ovaj više nije mogao čuti, okuražio kritizirati ga, rekavši da »ultimativno istupa baš Glavaš koji se, inače, najviše druži s novinarima«. Kad je naknadno za to čuo, Glavaš je potpuno izgubio glavu, sasuvši na Borasov račun pregršt uvreda, od kojih je najbenignija ona da je Boras »sramota za Tuđmanov i Sanaderov HDZ« te da mu »od tri vijuge koje ima, jedna služi da glasuje po naredbi«. </p>
<p>Na pitanje zašto je digao toliku viku zbog curenja zaključaka o Lencu kad u Hrvatskoj svaki dan cure dokumenti s oznakom državne tajne, Glavaš nije izravno odgovorio, rekavši tek kako je htio da se zaključci donesu konsenzusom, bez obzira na stranačku pripadnost, a ne politikantskim nadglasavanjem većine. </p>
<p>Na kraju su, bez Glavaša, zaključci i izglasani većinom glasova. Podržali su ih, i to u istoj verziji koja je procurila u javnost, Đapić te HDZ-ovci Šime Prtenjača, Emil Tomljanović i Boras. Dragica Zgrebec (SDP) i Josip Vresk (HSS) izdvojili su mišljenje, uvjereni da je bivša vlada sve činila želeći pomoći radnicima, a ne zbog Račanova prijateljstva s Damirom Vrhovnikom. </p>
<p>Većina je, međutim, ocijenila, i s time će se ići pred Sabor, da je Račanova vlada izdašno pomagala Lenac isključivo zbog političkih razloga, što je rezultiralo velikim štetama koje se pokrivaju iz proračuna. Povjerenstvo je zaključilo da je Vrhovnik netočno informirao Vladu o stanju u tvrtki i prekoračenim investicijama, što je Vlada prihvaćala zdravo za gotovo. Vlada je morala biti svjesna da je HBOR već odobrio 16,6 milijuna dolara kredita za razvoj Lenca, morala je uočiti da su troškovi doka 11 više no udvostručeni, jer su od planiranih 12,1 milijun dolara narasli na 26 milijuna... Sve je to, kaže se u zaključcima, trebalo rezultirati stečajem Lenca koji je već bio u financijski bezizlaznom položaju, a ne novim državnim jamstvima od čak 38 milijuna eura. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Dužnosnici samo u NO-ima tvrtki od državnog interesa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Radimir Čačić ne može biti član nadzornog odbora strane tvrtke, zaključilo je u utorak Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Kako je kazao njegov predsjednik Josip Leko, dužnosnici prema zakonu mogu biti samo u nadzornim odborima tvrtki od posebnoga državnog interesa. Povjerenstvo je ustvrdilo da je ogulinski gradonačelnik Nikola Magdić u sukobu interesa jer je šef ispostave državne uprave u Ogulinu, a istodobno dobiva i plaću i naknadu od 7000 kuna kao gradonačelnik. U sukobu interesa je i gradonačelnika Varaždinskih toplica Dragutina Kranjčeca jer je istodobno direktor tvrtke čiji je vlasnik. I općinski načelnika Podstrane Ivan Puljiz ujedno je direktor tvrtke Dalmastroj. Njih trojica u roku 15 dana moraju riješiti sukob interesa. Gradonačelnik Varaždina Ivan Čehok zatražio je da se utvrdi je li bio u sukobu interesa jer je putovao na trošak tvrtke zainteresirane za ulaganje u Varaždinu. Povjerenstvo će o tome odlučiti kada se utvrdi je li ta tvrtka doista ulagala te kada se dobije izvještaj s putovanja. Za Milorada Pupovca utvrđeno je da nije u sukobu interesa zato što je član Savjeta za nacionalne manjine jer je u njemu zato što je zastupnik. Eventualni sukob interesa zbog Pupovčeva predsjedanja Srpskim narodnim vijećem i dobivanja naknada utvrdit će se nakon njegova očitovanja. Povjerenstvo je zaključilo da zastupnici nisu u sukobu interesa ako se kandidiraju na lokalnim izborima jer svatko ima pravo birati i biti biran. [Ma.L.]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Primorac: Smeta razjedinjenost sindikata </p>
<p>Ministar postupa po isprobanome modelu podijeli pa vladaj, uzvraćaju sindikalisti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Ministarstvo znanosti ima granicu tolerancije a periodi ulica, pogotovo s ministrom kao što sam ja, su prošlost«, izjavio je ministar znanosti Dragan Primorac, komentirajući najavu štrajka u školama zbog nepotpisivanja kolektivnog ugovora i neisplate smjenskoga rada. </p>
<p>»Smjenski rad bit će plaćen. Problem je u tome što smo dosad dobili nekoliko različitih ponuda školskih sindikata po pitanju načina isplate a konsenzus je nemoguć sa šest sindikata od kojih svaki nudi svoje rješenje«, tvrdi Primorac, dodajući da bi problem isplate smjenskoga rada trebao biti riješen ovoga tjedna.</p>
<p>»Ministrova izjava je iznenađujuća, jer po pitanju spornog neisplaćenog smjenskog rada postoji visok stupanj suglasnosti školskih sindikata«, komentira predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić. </p>
<p>Objašnjava da je prijedlog sindikata Preporod išao u smjeru da se problem riješi tako da se s jedne strane nastavnicima vrati dug i da ih se obešteti a s druge strane da se sačuva zajedništvo školskih sindikata. »Ministar postupa po isprobanom modelu podijeli pa vladaj, no u ovom slučaju pokušaj zavade nije uspio«, tvrdi Stipić, poručujući Primorcu da je podcijenio sindikalce. Što se tiče problema smjenskoga rada, dodaje, Ministarstvo znanosti želi ga riješiti oslanjanjem na neučinkovitu pravnu državu i sporost sudova. </p>
<p>Ministar se okušava o staru isprobanu metodu koja fantastično funkcionira na razini Hrvatske u bilo kojem sektoru, što samo potvrđuje da je socijalni dijalog više ukras za vanjsku uporabu nego za domaću«, kaže »Socijalni dijalog u prosvjeti uopće ne postoji«, kaže predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama i učeničkim domovima Hrvatske Andrija Puljević, koji je zbog propalih pregovora s Ministarstvom najavio štrajk u školama. On smatra da pukim ujedinjavanjem sindikata nije moguće ostvariti općedruštveni prosperitet na razini politike plaća. To bi ministar morao znati, zaključuje.</p>
<p>Ostajem u Ministarstvu </p>
<p>»Godi mi priznanje premijera Sanadera, no on je svjestan koliko je projekata pokrenuto u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Neću otići dok ih ne završim«, rekao je ministar Dragan Primorac, komentirajući spekulacije o svojoj kandidaturi za mjesto zagrebačkoga gradonačelnika.</p>
<p>Medijske spekulacije usporedio je s onima na izborima za predsjednika Republike, kada se također govorilo o njegovoj kandidaturi. </p>
<p>Tvrdeći da je i dalje nestranačka osoba, Primorac je negirao da je ušao u HDZ. »Nitko iz HDZ-a nije insistirao na mom učlanjenju u stranku, što mi je drago jer time premijer Sanader potvrđuje da mu je važno kako netko radi a ne da je član stranke«, rekao je Primorac. [Mirela Lilek]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050420].
|
