NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20051219].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 105724 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>19.12.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Na lažnom bakalaru trgovci zarade više od 500 posto</p>
<p>U Udruženju ribarstva i akvakulture pri HGK-u tvrde da je povećani uvoz ribe na hrvatsko tržište, pa i one sezonske, cijena globalizacije te da ga je kao takvog teško izbjeći</p>
<p>U Hrvatsku je lani uvezeno 250 tona bakalara u vrijednosti od 232.000 dolara, ali na domaćem tržištu - najčešće uoči Božića i Uskrsa - pojavi se riba koja ni po cijeni ni po kvaliteti ne odgovara pravom bakalaru.</p>
<p>Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, kaže da je bakalar jedan, a sve drugo je prijevara. Jer, sve ono drugo što se nudi domaćim kupcima kao bakalar zapravo su njegovi srodnici, takozvane bakalarke.</p>
<p>Pritom bi, tvrdi Pavić, i cijene druge sušene ribe najčešće uvezene iz Norveške, bez obzira na dobar okus, ipak trebale biti primjerene kvaliteti. Čak i upola manje od cijene pravog bakalara, čije latinsko ime Gadus morrhua treba obavezno potražiti na deklaraciji uvozne robe.</p>
<p>Norveški sušeni bakalar izvozi se u 30 zemalja, a Hrvatska je na visokom petom mjestu po uvozu. Osim toga, na domaćem tržištu sve je više smrznute ribe iz uvoza koja ima nižu cijenu od domaće ribe. Riječ je o škampima iz Škotske, škarpinama iz Senegala, oslićima iz Argentine, grgečima iz Tanzanije, oradama i skušama iz Španjolske... Zato nije rijetkost da se usred turističke sezone na Jadranu u ponudi nađu i smrznute lignje iz Japana, bez boje, okusa i mirisa, ali po nižoj cijeni od domaćih.</p>
<p>Vlasnik ribnjaka Crna Mlaka kod Jastrebarskog Ivan Prepolec kaže da smo sami krivi za uvoz ribe sumnjive kvalitete dok domaće slatkovodne ribe, ponajprije šarana, amura i smuđa, ima u izobilju. Naime, 200 tona ribe iz Crne Mlake već je spremno za izvoz u Italiju, Veliku Britaniju, Njemačku i BiH, naša tradicionalna izvozna tržišta. Istodobno je problem što baš te ribe, po cijeni od 17,5 kuna po kilogramu s PDV-om, nema na zagrebačkom tržištu. No, slatkovodna domaća riba ipak se dobro prodaje na području Kvarnera, napominje Prepolec. Dodaje da je problem u tome što u posljednje dvije godine ne funkcionira Udruženje proizvođača slatkovodne ribe pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, iako je problematika kojom bi se ono trebalo baviti više nego važna. U prvom redu to je priprema domaćeg ribničarstva za ulazak u Europsku uniju, vodna naknada... </p>
<p>Prepolec naglašava kako se bez stručne pomoći teško može izraditi poslovni plan da bi se dobio novac iz predpristupnih fondova EU-a. Naravno, dijelom smo i sami krivi za loš položaj domaćeg slatkovodnog ribarstva na našem tržištu, jer ne radimo dovoljno na promidžbi proizvoda, kao zdravoj hrani. </p>
<p>Osim toga, riječ je o proizvodima s takozvanom dodanom vrijednošću, jer naši ribnjaci otkupljuju znatne količine ratarske pšenice i kukuruza za prirodni trogodišnji uzgoj riblje mlađi.</p>
<p>Dotad u Udruženju ribarstva i akvakulture pri HGK-u tvrde da je povećani uvoz ribe na hrvatsko tržište, pa i one sezonske, cijena globalizacije te da ga je kao takvog teško izbjeći. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ojačano partnerstvo s Amerikancima</p>
<p>Rezolucija američkog Kongresa važna je zbog odnosa Hrvatske i NATO-a ali i zbog bilateralnih odnosa s najvećom svjetskom silom</p>
<p>Hrvatska će u 2006. godini pojačati diplomatske aktivnosti u NATO-u da bi se što bolje pozicionirala u toj organizaciji i što prije postigla ispunjenje strateškog cilja, a to je ulazak u punopravno članstvo, potvrdili su Vjesniku hrvatski diplomatski izvori.</p>
<p>Tome je bitno pripomogla rezolucija američkoga Kongresa koja poziva NATO da što prije u svoje članstvo primi Hrvatsku. Ta rezolucija neće imati snagu određivanja točnog datuma ulaska Hrvatske u NATO, ali joj je dala puni politički zamah. Rezolucija Kongresa važna je dvojako zbog odnosa Hrvatske i NATO-a ali i zbog bilateralnih odnosa s najvećom svjetskom silom.</p>
<p>Hrvatska će u 2006. učiniti sve da bi dokazala svojim partnerima u NATO-u da je pri kraju reformskog ciklusa te da zaslužuje pozivnicu za ulazak u punopravno članstvo. Zbog određenih i to posebice američkih kritika na učinkovitost provedbe obrambenih reformi, očekuje se da će se te aktivnosti pojačati upravo u tom smjeru. </p>
<p>U političkom smislu američka rezolucija neobično je važna jer pozicionira Hrvatsku kao zrelu demokraciju koja ispunjava sve svoje međunarodne obveze s posebnim naglaskom na suradnju s Haaškim sudom. Poznato je, naime, da je, za razliku od Europske unije, puna suradnja s Haaškim sudom za Bijelu kuću značila jedino i isključivo uhićenje i prebacivanje Ante Gotovine u Haag.</p>
<p>»Pozitivni pritisak« Hrvatske važan je i zbog toga što se NATO nalazi u tranziciji pa je odlučio sljedeću godinu posvetiti vlastitim reformama. Ipak, neki ne isključuju da bi se NATO mogao pozabaviti i Hrvatskom koja svojim primjerom pozitivno utječe na ostatak zemalja u regiji.</p>
<p>Kongresna rezolucija važna je i zbog bilateralnih odnosa sa SAD-om koji u posljednjih nekoliko godina nisu bili dobri. Početak rata u Iraku označio je i velike probleme i nerazumijevanje u odnosima Hrvatske i SAD-a. Stoga je neobično važno da Hrvatska i ubuduće dodatno dokaže vjerodostojnost koja će joj koristiti bilo da je riječ o bilateralnim odnosima ili pozicioniranju u najvažnijim multilateralnim organizacijama.</p>
<p>Vlada premijera Sanadera od početka je naglašavala važnost dobrih odnosa sa SAD-om. Nakon kongresne rezolucije prilika je da se ti odnosi stave na razinu koja se može nazvati partnerskom.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Uvodimo zapadne sigurnosne standarde</p>
<p>Moja teorija polazi od pojačanog rada svakog policajca na terenu, zasnivanja suradničke mreže koju bi dobar policajac morao imati. To je baza, a slijedi nadgradnja, kao zadaća policijskog menadžmenta</p>
<p>Novi prvi policajac Marijan Benko iz MUP-a je svojedobno otišao s mjesta pomoćnika ministra za kriminalističku policiju, a iza sebe ima 20 godina rada u struci. Vratio se na mjesto ravnatelja policije. U razgovoru za Vjesnik rekao je da će mu jedna od glavnih zadaća biti depolitizacija i profesionalizacija policije.</p>
<p>• U javnosti su dvije oprečne ocjene stanja sigurnosti.</p>
<p>- Uzimajući u obzir sigurnosne standarde u razvijenim državama zapadne demokracije, Hrvatska je jedna od sigurnijih. Vjerujte, to nije frazerstvo. S druge strane, javnost je s pravom uznemirena jer su trendovi u nekim granama kriminaliteta u posljednje vrijeme nažalost zabrinjavajući - posebice se to odnosi na razbojničku i pljačkašku. Samim time povećava se i percepcija ugroženosti. U tom dijelu predložili smo i legislativne promjene, ali i samo djelovanje policije bit će još usmjerenije.</p>
<p>• Ipak, građani su u određenom šoku jer rapidno raste stanje njihove nesigurnosti.</p>
<p>- Mogu prihvatiti da je javnost bila šokirana nekim događajima, ali naš angažman daje mi za pravo da će policija znati zaustaviti negativne trendove. Pozivam sve građane da surađuju s policijom, jer sigurnost je policijska obveza, a građanstvu zadovoljstvo. Dakle, i cilj i interes su zajednički. </p>
<p>• S druge strane, vlast, ministar policije i njegovi suradnici tvrde da je Hrvatska sigurna.</p>
<p>- Ponavljam, razina sigurnosti u nas, prema svim vrijednosnim pokazateljima, dosta je dobra. Kad bismo se uspoređivali sa zemljama EU-a, mi smo iznad prosjeka. Nisam za podcjenjivanje vlastitoga, što se na našim prostorima nerijetko čini. Cijenim hrvatskog policajca i siguran sam da je, uz kvalitetnije usmjeravanje, sposoban odgovoriti izazovima. </p>
<p>• Ne pitamo vas kao arbitra koji bi trebao presuditi tko je više u pravu, javnost ili vlast, nego kao najodgovornijeg policajca.</p>
<p>- I jedna i druga strana imaju svoje razloge. Trudit ću se ravnati policijom tako da i rezultati i opći dojam budu pozitivni.</p>
<p>• Je li policija trenutačno spremna nositi se s obavezama i zadacima koji se od nje očekuju? </p>
<p>- Policija mora biti spremna u svakom trenutku odraditi svoje zadaće. Ovog trenutka u potpunosti stojim iza ove rečenice.</p>
<p>• Građani ne očekuju da im se kaže da im je bolje nego što sami misle. Prepadi, pljačke, pucnjave pa i ubojstva policajaca stvaraju negativan konglomerat.</p>
<p>- Policija će govoriti jezikom koji razumiju i kriminalci i obični građani, a to je rješavanje najtežih kaznenih djela, promptnost u ispunjavanju zadaća i suzbijanje svih oblika kriminaliteta.</p>
<p>• Što možete reći o reorganizaciji policije i upotpunjavanju pravnog sustava koji regulira djelovanje policije u svakodnevnom poslu?</p>
<p>- Nisam od onih koji će se žaliti na pravni, odnosno zakonodavni sustav, te će unutar toga tražiti opravdanje za propuste u radu ili vlastitu nedjelotvornost. Treba provoditi zakone i djelujem u skladu s tim načelom. Dakako, svaka promjena na bolje je dobrodošla. Što se tiče reorganizacije policije, trenutačno ne mogu reći nešto konkretno, ali čim dobijem bolji uvid u sljedećih mjesec i pol dana, moći ćemo i o tome razgovarati.</p>
<p>• Što se unutar policije može učiniti na suzbijanju kriminala? </p>
<p>- Moja teorija polazi od pojačanog rada svakog policajca na terenu, ojačavanja, odnosno zasnivanja suradničke mreže, koju bi dobar policajac morao imati. To je baza, a potom slijedi nadgradnja, koja je moja zadaća i zadaća mojih suradnika, dakle najvišeg policijskog menadžmenta.</p>
<p>• Nemojte me opet demantirati statističkim podacima. Govorim vam o stvarnosti kako je doživljavaju građani.</p>
<p>- Pratim statistiku i poštujem je, ali ona nikad nije bila presudna u mojem profesionalnom radu.</p>
<p>• Dojam je da je Hrvatska čudan spoj američkog gangsterizma i tranzicijskog kriminala.</p>
<p>- Hrvatska nije iznimka i ne treba gurati glavu u pijesak kad govorimo o pojavnim oblicima kriminala u nas. Mi jesmo zemlja u tranziciji, pa postoje i neke sličnosti u pojavnim oblicima kriminaliteta, ali ne bih nas dovodio u paralelu s 'američkim gangsterizmom'.</p>
<p>• Smatrate li da je uspostavljanje javne sigurnosti isključivo na policiji?</p>
<p>- Sve institucije pravne države u konstantnom su odnosu sa sigurnošću građana, imovine i same države. Sigurno je da je policija najvažniji ili najupotrebljiviji represivni dio, ali zadaće i odgovornosti vezane uz sigurnost i suzbijanje kriminala nisu samo stvar policije.</p>
<p>• Razmišlja li i koja druga institucija o tome da ne dođe do američke doktrine da je kriminal standardna društvena pojava s kojom se treba suočiti samo kad se zbiva?</p>
<p>- Što se policije tiče, kriminalu se najbolje suprotstavljati dok ga nema.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Šansa za nezaposlene</p>
<p>JASMINKA FILIPASS</p>
<p>Vlada će uskoro donijeti odluku o novim mjerama aktivne politike zapošljavanja, koje će, ako je suditi po onome što je najavljeno, napokon vratiti vjeru u bolju budućnost onim najugroženijima: mladima bez radnog iskustva, invalidima, samohranim roditeljima, Romima, starijim osobama... Napokon će se više pozornosti posvetiti više od desetljeća zanemarenom doškolovanju dugotrajno nezaposlenih, ali i zaposlenih koji zbog premalih plaća mogu samo sanjati o kupnji knjige ili učenju stranog jezika. Vlada, naime, planira sufinancirati zapošljavanje svih skupina koje su se posljednjih godina pokazale kao najugroženije na tržištu rada te sufinancirati doškolovanje radnika za prijelaz na nove tehnologije ili potpuno plaćati tromjesečno obrazovanje za lakše pronalaženje posla. Za rad s invalidima dodatno su u svim ispostavama Zavoda za zapošljavanje već educirani posebni savjetnici koji mogu i trebaju razumjeti potrebe invalida. Nove mjere pripremili su stručnjaci Zavoda, resornog ministarstva te predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca i sindikata. Od sindikata će sigurno, zbog preporuka koje su početkom ove godine stigle iz Europe, stići prigovor zbog premalo novca koji je Vlada za te mjere osigurala - 150 milijuna. U preporukama je, naime, stajalo da bi potpore trebale biti veće nego što ih je bila osigurala bivša vlada, na koje je u dvije i pol godine bilo potrošeno gotovo 900 milijuna kuna. Međutim, evaluacija bivših mjera pokazuje da je novac dobrim dijelom uludo potrošen jer su mjere bile preširoke, poslodavci su ih zloupotrebljavali, a ukupna brojka nezaposlenih nije znatno smanjena. Najkraće, poticano je zapošljavanje i onih koji i tako lakše pronalaze posao (primjerice mladi sa završenim fakultetom), a njihov ostanak na poslu za koji je poslodavac dobio poticaje nije uvijek bilo lako provjeriti. Tako se dogodilo da su mnogi (posebice trgovački centri koji puno zarađuju, a maksimalno iskorištavaju radnike) dobro iskoristili Vladine mjere, a radnicima davali plaće tek nešto više od minimuma.</p>
<p>Novim mjerama ugrađeni su mehanizmi provjere poslodavaca pa ih neće moći dobiti oni koji su radnike držali na crno ili im nisu isplaćivali plaće te oni koji namjeravaju na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> nešto 'pobrati'. Mjerama se, u kojima se napokon naziru i elementi socijalne države, daje poticaj odgovornim poslodavcima. Činjenica je da bi se s više novca moglo dati više i onima koji posluju na nerazvijenim područjima, no za razvoj takvih područja i tako je puno važnije da se otvore nova radna mjesta. To je, napokon, i najvažniji uvjet za dobivanje posla.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Spas je u besplatnom softveru</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Hrvatski ogranak BSA, međunarodne udruge proizvođača softvera, prije nekoliko je dana objavio da u našoj zemlji pada postotak nelegalnog softvera. To smanjivanje nije veliko - samo jedan posto u prošloj godini - ali pokazuje trend koji je vrlo važan za domaću informatičku industriju, ali i same korisnike.</p>
<p>Nelegalnog softvera danas je na hrvatskim računalima 58 posto, što je prosjek koji se bolje razumije kad znamo da je na kućnim računalima čak 70 do 80 posto »piratskih« programa, dok ih je u tvrtkama i javnim ustanovama znatno manje.</p>
<p>Gubitak koji se ostvaruje na taj način nije malen, iznosi 50 milijuna dolara godišnje. Još je važniji podatak da bi desetpostotno smanjenje nelegalnog softvera zaposlio oko 1000 hrvatskih građana u IT-industriji. Stoga se valja zapitati kako smanjiti korištenje jeftinih kopija inače skupih aplikacija?</p>
<p>Jedan od odgovora svakako je korištenje besplatnog, public domain softvera koji je vrlo razvijen i s kojim se bez problema mogu obavljati, primjerice, uredski poslovi. </p>
<p>Tu je i besplatni operativni sustav linux, vrlo pogodan za održavanje web servera i stranica, koji koristi i Državni ured za E-Hrvatsku. Postoji i domaći linux »paket«, izrađuje ga Hrvatska udruga linux korisnika. Njegovim instaliranjem dobivate računalo spremno za rad, učenje i Internet.</p>
<p>Edukacijom korisnika za korištenje slobodnog softvera znatno bi se smanjio postotak nelegalnih aplikacija koje se vrte na kućnim i poslovnim računalima. Tako bi se svakako otvorilo niz novih mogućnosti za razvitak domaće IT-industrije, čiji potencijali nisu beznačajni.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Legalizirana pljačka baštine</p>
<p>Kada je Tate od pljačkaša otkupio ukradene umjetnine, Galerija je dala zeleno svjetlo za nove krađe. Stoga ne iznenađuje najnovija pljačka skulpture Henryja Moora. Ali zabrinjava otmica njemačke arheologinje koja se borila protiv pljačke iračke baštine. U tim razmjerima gotovo da se i ne vidi mirnodopsko uništavanje hrvatske baštine </p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Nije prošlo mnogo vremena od kada je londonska Galerija Tate vratila ukradene slike, otkupljujući ih posredovanjem odvjetnika (i pravnog blagoslova države) od kradljivaca koji su na taj način legitimno obavili svoj posao prodaje opljačkanih umjetnina, a već Veliku Britaniju potresa nova senzacionalna pljačka iz parka skulptura slavnoga engleskoga kipara Henryja Moora. </p>
<p>Nešto slično bilo je i za očekivati nakon što je pljačkašima dano zeleno svjetlo za takve pothvate koji po novome britanskom receptu ne podliježu kaznenom zakonu i procesuiranju počinitelja. Umjesto toga ponuđena mogućnost nagodbe s mafijom, kako su okarakterizirani kradljivci, i plaćanje tržišne otkupne cijene ukradenih umjetničkih djela otvorila je lanac novih mogućih krađa, ucjena i otkupa, službeno poduprla kriminal o čijem se suzbijanju, očito, tek s licemjerjem govori. </p>
<p> Odvesti veliku skulpturu Henryja Moora iz javnog parka nije baš jednostavno. Za to je trebala dizalica, kamion i priličan broj »radnika«. No, sve je neometeno obavljeno, skulptura »izmještena« i nestala. Kamo s njom? Na crnom tržištu teško ju je prodati. Kao i drugi put u Oslu ukradenu Munchovu sliku »Krik«! Gdje staviti ta djela koja se više nikome ne mogu pokazati, jer svi znaju da su ukradena i valjda ih traže? </p>
<p>To s presedanom koji je nedavno učinila Galerija Tate prestaje biti tako velika opasnost. I zašto bi ih lopovi više uopće nudili na crnome tržištu, kad mogu lijepo svoj unosan posao obaviti s vlasnicima djela: galerijama, muzejima, kolekcionarima i inim skupljačima lijepih umjetnosti koji će se još pobrinuti i osigurati da ih pravosuđe ne goni.</p>
<p>Slučajno ili ne, nešto prije nove senzacionalne pljačke britanske baštine (u prvom slučaju riječ je o Turnerovim slikama), svijet je obišla vijest o otmici njemačke arheologinje Susanne Osthoff koja je bila otvoreni borac za spašavanje iračke kulturne baštine odnosno za sprječavanje pljačke drevnih umjetnina s ratom opustošenoga iračkoga prostora. A ta djela, čudne li koincidencije, završavaju na europskom tržištu umjetnina i to baš u Njemačkoj u kojoj su, za vrijeme gostovanja, ukradene i Turnerove slike iz Tatea. Uznemirujuće je da to tržište nije ilegalno nego legalno, jer se umjetnine iračkoga nasljeđa, s područja drevnih civilizacija Mezopotamije, koje je ujedno i nasljeđe svijeta, rasprodaju na tamošnjim javnim aukcijama. Na njima, doduše, nisu ponuđene i Turnerove slike. Nije bilo ni potrebe kad je pao bolji deal s kradljivcima. </p>
<p> Protiv rasprodaje iračke baštine u Njemačkoj bila je Susanne Osthoff, oteta u Iraku, ali ne na tipičan način iračkih »pobunjenika«, čije je nasljeđe štitila, nego po njihovu uzoru, ali nedosljednoj kopiji kojoj nedostaju karakteristični detalji. To je i razlog zbog kojeg se sugerira da je otmicu izveo netko iz mafijaškog lanca kradljivaca umjetnina kojima je ona stajala na putu evidentirajući uništavanje iračkih arheoloških nalazišta i boreći se protiv krijumčarenja i rasprodaje toga kulturnoga blaga što na kraju završava kako u privatnim zbirkama tako i muzejima zapadnih zemalja. Dakle, i u vrloj nam Europi u kojoj se legalizira trgovina umjetnina (da li samo umjetnina?) s pljačkašima odnosno mafijom.</p>
<p>U Hrvatskoj se, na sreću, još nije do tuda doguralo, ali ima naznaka sličnog puta u nekažnjenom devastiranju baštine koja se zbiva na očigled. Riječ je također o svojevrsnoj krađi, iako ne djela iz muzeja, ali zato građe in situ. O Starogradskom ageru, jedinoj sačuvanoj grčkoj izmjeri zemljišta o čijoj podjeli svjedoče kamene međe, toliko se već puta pisalo, a ipak odvoženje tog »materijala« i uništavanje tog spomenika kulture koji je nedavno kandidiran za upis na Unescovu listu svjetske baštine, nije se zaustavilo. A čini se to upravo kao i s krađom Moorove skulpture. Potrebno je dovesti kamion i u njega, uz pomoć »radne snage«, ali i alata, ukrcati i odvesti kamen ili ga na licu mjesta drubilicom usitniti i upotrijebiti opet kao građevni materijal do kojeg se došlo mukte, a prodalo za neke pare. Po uzoru na taj nekažnjeni slučaj, slična se praksa proširila i na druga područja, primjerice u šibensko zaleđe u kojem nestaju stotine metara suhozida koji su nekoć dijelili posjede. S njima nestaju i druge suhozidne gradnje poput bunja, poljskih grla bunara te stambenih i gospodarskih seoskih objekata, ali i pretpovijesne gomile (tako je nedavno brutalno oštećena jedna istarska koja je zapravo bila prva zvjezdarnica na ovome području) koji su dio tradicijske kulture i hrvatske baštine. </p>
<p>Ta razgradnja u ime nove gradnje, za koju se lako pribavlja građevni materijal, a nekažnjeno prolazi i u drugim prostorima obalnog zaleđa, također je vrsta kriminala o kojoj se gotovo i ne govori. Posezanje za tuđom građom, kojim se pritom uništavaju i povijesni tragovi ranijih kultura na hrvatskom prostoru, ne samo da je vandalizam nego i otvorena pljačka materijalnih dobara kojim pljačkaši, što ih se rado naziva građevinskim poduzetnicima, nezakonito stječu dobit.</p>
<p>Protiv takvih je službi zaštite spomeničke baštine često javno prosvjedovala, poduzimala i neke mjere, tj. prijavljivala te radnje nadležnim službama. Ali od svega toga ne bi nekih rezultata. Što više, slične se akcije i dalje nastavljaju. Baština nestaje i onda kad nije srušena i opljačkana u ratu (a i ta može poput iračke, kako se razabire, završiti na europskim aukcijama). </p>
<p>U miru to čine sitniji i krupniji lopovi. Ako ih se ne identificira i ne procesuira, znači da im se odobrava. I to je prešutna vrsta nagodbe. Kako onda kriminalu stati na kraj? A za to se navodno zalaže i Europa u kojoj navedeni primjeri sigurno nisu putokaz koji treba slijediti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Kao da je prije bilo idealno </p>
<p>Hrvatski narod sve više postaje svjestan prioriteta, bez obzira na podjele među političarima i katastrofične vizije medija. A ti prioriteti su: nacionalna sloboda, vjerska sloboda, društvena pravda, demokracija, gospodarski razvitak </p>
<p>ZVONIMIR MAJDANČIĆ</p>
<p>U medijima i javnosti stvara se ozračje kako u samostalnoj Hrvatskoj ništa ne valja. Sve je puno loših vijesti: kriminala, pljačke, korupcije, ubojstava, seksualnih delikata... Istodobno se zanemaruju i zaboravljaju povijesne i objektivne okolnosti. Izgleda da je prije 1990. godine sve bilo idealno, a da je nakon osamostaljenja sve postalo puno lošije. </p>
<p>Svi oni koji su na ovim prostorima živjeli i prije 1990. godine, znaju da to nije tako. I prije je bilo kriminala, pljačke, korupcije, ubojstava i seksualnih delikata. I prije je bilo siromaštva i socijalnih razlika. Uz to, prije smo imali inflaciju, nestašice, jednopartijsku diktaturu, ateizam kao službenu religiju, jugoslavenski patriotizam kao nešto pozitivno i hrvatski nacionalizam kao nešto negativno.</p>
<p> Ovdje, u Hrvatskoj, oni koji su vladali imali su Jugoslaviju, a oni koji su bili potlačeni nisu imali Hrvatsku. S jedne strane bili su oni kojima je Jugoslavija bila država, a s druge strane Hrvati. Hrvatska je bila dio Jugoslavije; u kulturnom, gospodarskom, socijalnom i političkom pogledu bila je na periferiji. Centar je bio u Beogradu.</p>
<p>A onda je došla devedeseta!</p>
<p>Otvorio se zastor povijesne pozornice i odjednom se pokazalo što nam je donijelo pedeset godina socijalizma, sedamdeset godina Jugoslavije i devet stotina godina strane okupacije. Iako do otvaranja zastora povijesne pozornice nije došlo sasvim neočekivano, nitko nije znao što se iza zastora krije. A što smo očekivali iza zastora?</p>
<p>Većina običnih Hrvata očekivala je idealiziranu Hrvatsku, kakvu su sanjali. Ali, ti snovi nisu kod svih bili istovjetni. Mnogi su očekivali nacionalnu i vjersku slobodu, demokraciju, da upravljaju svojom sudbinom. Ali, svi ti ciljevi nisu bili jednako važni za sve. Za jedne je bila važnija nacionalna i vjerska sloboda, za druge demokracija i društvena pravda, za treće gospodarski razvitak i bogatstvo. Oni, kojima nikakva Hrvatska nije odgovarala, bili su užasnuti. Jugoslaveni su ostali izgubljeni, internacionalci su počeli frkati nosevima, Srbi su digli »balvan revoluciju«, koja se pretvorila u krvavu agresiju i višegodišnji rat. </p>
<p>Rat je na trenutak zaustavio različita očekivanja i homogenizirao Hrvate u obrani domovine. Ali, čim je zaustavljeno širenje agresije, različita očekivanja i različiti ciljevi, ali i nova nezadovoljstva, obnovili su stare i stvorili nove podjele. </p>
<p>Hrvati koji su stradali u Drugom svjetskom ratu i poraću, kao i njihovi potomci, stavili su naglasak na nacionalnu i vjersku slobodu, jer je to bilo ono što im je nedostajalo, za što su njihovi očevi izgubili živote. </p>
<p>Hrvati – bivši komunisti, koji su došli u sukob s komunizmom, naglašavali su demokraciju i društvenu pravdu, jer su oni stradali od komunizma zato što su to tražili. </p>
<p>Mlađe generacije Hrvata, koji su stasali u samoupravljanju, kao i ekonomski emigranti, tražili su gospodarski razvitak i bogatstvo. </p>
<p>Žrtve komunizma u Karađorđevu 1971/1972. godine tražili su nacionalnu slobodu, gospodarsku neovisnost i demokraciju. Ali i oni su se međusobno razlikovali. Bivši članovi Matice Hrvatske stavljali su na prvo mjesto nacionalnu slobodu, bivši članovi studentskog pokreta demokraciju, a bivši partijski funkcionari gospodarsku neovisnost. </p>
<p>Stvorila su se i nova nezadovoljstva. Zbog sukoba unutar stranaka pojavili su se disidenti. Neki su osnovali svoje stranke. Drugi su bili toliko ogorčeni na svoje bivše stranačke vođe, da im je vlastita povrijeđenost postala važnijom od ljubavi prema domovini. Njima su se pridružili oni koji su smatrali da su oni trebali biti vođe naroda, ali ih narod nije htio. </p>
<p>U slobodi i demokraciji nakon 1990. godine pokazalo se da su Hrvati ljudi kao i svi drugi, odnosno da nisu sveci. Tko je lagao prije, nastavio je lagati i poslije, tko je krao prije, nastavio je krasti i dalje. Pretvorba i privatizacija, koji su počeli u socijalističkoj Jugoslaviji, potvrdili su da prilika čini lopova. </p>
<p>Ali, to se ne odnosi na sve. Uvijek je bilo i poštenih ljudi koji nisu dopuštali da ih prilike učine lopovima. Pojavili su se slobodni i »slobodni« mediji. Sve je postalo puno transparentnije. Pojavio se i moralni relativizam. Neki misle da laž i kleveta nisu grijeh, iako narodna poslovica veli: »Tko laže, taj i krade.« Ali, za to nije kriva samostalna Hrvatska. </p>
<p>Na razmrvljenom tlu nije teško sijati sjeme razdora. Ali taj je posao uzaludan, jer hrvatski narod sve više postaje svjestan svojih prioriteta, bez obzira na podjele među političarima i katastrofične vizije medija. A ti prioriteti su: nacionalna sloboda, vjerska sloboda, društvena pravda, demokracija i gospodarski razvitak. </p>
<p>Autor je diplomirani ekonomist</p>
<p> iz Koprivnice.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Vraćam se Zagrebe tebi</p>
<p>Strani turisti znaju ljepše i bolje otkrivati sve čari grada koje smo mi zaboravili </p>
<p>TOMISLAV RAVLIĆ</p>
<p>Nemojte mi samo reći da dosadne televizijske emisije nemaju i svoju dobru stranu. Nakon tolikih višegodišnjih ljutnji, protesta, otkrio sam što da radi »čovjek nemoćan pred tim slijepim okom u stanu i on ga gotovo automatski pali.« (Veselko Tenžera). Otkrio sam ponovo ljepote Zagreba, koje smo naprosto bezobrazno i bezdušno zaboravili i dozvolili da nas taj Polifem jednostavno zarobi.</p>
<p> Ne slažem se s onim ljudima koji kažu da Zagreb više nije onaj naš negdašnji lijepi bijeli grad. I postavljam pitanje svima nama što činimo da Zagreb ponovo zablista, da se vrati dobri duh našeg Griča, Kaptola, Donjeg grada.</p>
<p> Nevjerojatno je ali istinito da mnogi strani turisti znaju ljepše i bolje otkrivati sve čari starog Gornjeg grada, a nama je tu na dohvat ruke gdje možemo u miru šetati, obogaćivati svoj duh, sjesti na klupu pored velikog Matoša koji je neizmjerno volio Zagreb i dragu Kroaciju. Tu ljubav i duh dobrog starog Gustla treba nanovo oživjeti jer čovjek ne živi samo od kruha nego i od svakodnevnih radosti, ljubavi i bogatstva duha.</p>
<p> Posebno je to važno sad kad se Hrvatsku tako neopravdano optužuje. Svatko od nas može učiniti male korake ka otkrivanju ljepota i bogatstava našeg grada, jer i veliki iskoraci sastoje se od malih ali vrlo značajnih pomaka. Tako me, primjerice, Polifem ponovo vratio našem dragom kazalištu. Pa tamo smo negda bili na svakoj značajnijoj predstavi, sjećate se dragi sugrađani. Znam, financijske mogućnosti nisu sjajne, ali ipak možemo makar jednom mjesečno u kazalište. Kazalište Gavella umirovljenicima daje popust od 50 posto, a vjerujem tako i neke druge kazališne kuće. Ili kino. Pa vratimo dobri stari običaj odlaska u kino. Sad ima dobrih domaćih filmova koji nas mogu ponovo poučiti i razveseliti. A toliki prebogati muzeji zjape prazni skrivajući nam neprocjenjiva blaga. </p>
<p> Evo, i Novi Zagreb polako ali sigurno dobiva fizionomiju ne samo gradske spavaonice već sve više i jedne uljuđene sredine. Nakon što smo dobili primjeran bazen u Utrini, sad se naveliko uređuje Bundek koji je dugo bio velika kanta za stare automobile, frižidere i koješta što su naši sugrađani kao suvišak jednostavno bacali uokolo. Još kad bi se Gradsko poglavarstvo sjetilo Osnovne škole u Dugavama, jedne od najvećih i najljepših škola, sada neoličene s olinjalim roletama. Zaista djeluje tužno, a to nisu tako velika sredstva.</p>
<p> Za pozdraviti je i odluku Gradskog poglavarstava o povećanju naknada za parkiranje. No, uz to bi trebalo poboljšati gradski prijevoz kako bi uže središte postalo oazom bez automobila. Kako to najbolje vidimo u onom jednom danu u godini kad je zabranjena vožnja središtem grada. Tad svi, pa i vozači, kažu to je super, međutim sutradan se sve vraća na ponovnu gužvu, jurnjavu, proteste, prijetnje.</p>
<p>Grad bez automobila u svom središtu otkrio bi svu svoju ljepotu. Ne zaboravimo, Zagreb nije građen za ovoliki broj automobila. Da se razumijemo, nemam ništa protiv automobila, on je danas u mnogim situacija naprosto nužda, ali ni tu kao ni u drugim stvarima ne treba pretjerivati. A što se tiče fasada, tu se Zagreb može ugledati na Osijek čije sam ljepote ponovo otkrio, no o ljepotanu s Drave drugi put.</p>
<p>Autor je umirovljeni profesor </p>
<p>filozofije i povijesti iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Sloboda mišljenja znači i odgovornost</p>
<p>U emisiji posvećenoj temi »Tuđmanova ostavština«, kako ju je urednik pretenciozno nazvao, moglo se čuti svega i svačega. Kriterij prema kojem je pozivao goste nikome nije jasan, a širina tema bila je tolika da ne bi bilo dosta deset emisija da se o njima raspravi. Diktirajući raspravu, urednik i voditelj nametao je određene teze, dovodeći Tuđmanove pristalice u studiju u situaciju da se neprestano od nečega brane. Sumnjam da je Denis Latin nesvjestan širine teme i tendecioznosti priloga svojih novinara, pa se može zaključiti da mu cilj i nije bilo drugo nego obmana javnosti.</p>
<p> Ne dvojim o Latinovu pravu na slobodu mišljenja, ali sloboda mora podrazumijevati i odgovornost, i kad si on kao urednik uzima za pravo da u svojoj emisiji rješava prvorazredna politička pitanja, onda to mora raditi u skladu s novinarskom etikom. </p>
<p>VLADIMIR FILIPOVIĆZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Politiku zamijeniti operom</p>
<p>Jedan dio saborskih zastupnika ustao je protiv politike HTV-a i programa koji ista kuća proizvodi. Gledajući objektivno, program je često nezadovoljavajuće kvalitete, ali najglasniji saborski zastupnici nisu progovarali protiv onih dijelova programa koji odskaču nekvalitetom, već upravo protiv emisija koje tu televiziju povremeno čine iznimno gledljivom. Točku na »i« ovi su zastupnici stavili hajkom na one koji svoj kruh stječu otkrivanjem istine i razotkrivanjem spletki onih kojima po inerciji vjerujemo - štovanim zastupnicima u Hrvatskom saboru. Hoteći zavladati najjačim hrvatskim medijima, ogorčeni su zastupnici pretvorili jednog novinara u simbol slobodnog novinarstva. Uz sve propuste, Latin i njemu slični svojim emisijama i napisima uspijevaju to što politička opozicija treba ali ne čini. Šokiraju istinom, moćne čine ranjivima, i što je najvažnije - ruše mitove.</p>
<p>Smisao demokracije leži utemeljen u javnoj dostupnosti činjenica i poznavanju moralnog integriteta javnih djelatnika. Ako se pod pritiskom politike Latina zamijeni Verdijem, Mozartom i Schopinom, a javnost to prihvati kao kulturni napredak, istina će postati rijedak fenomen, a ne sveto pravo naroda koji odlučuje o vlastitoj sudbini. </p>
<p>PREDRAG BRKIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Djed mraz stigao s burze</p>
<p>Na burzi sam već deset godina, kao i moja žena. Imamo dvoje djece, tako da mi je ovaj posao više nego dobro došao, rekao je velesajamski Djed Mraz. </p>
<p>Božićno je vrijeme idealna prilika da i pojedinci s burze nešto zarade i tako sa svojima najdražima ljepše provedu blagdanske dane. Gospodin Halil na burzi je deset godina i sada se privremeno zaposlio kao Djed Mraz na Božićnom Velesajmu. »Na burzi sam već deset godina, kao i moja žena. Imamo dvoje djece, tako da mi je ovaj posao itekako dobro došao«, rekao je velesajamski Djed Mraz. </p>
<p>Radno mu je vrijeme osam i pol sati, a ovaj ga neobični posao, kaže, posve ispunjava jer radi s najboljim osobama na svijetu - s djecom. »Nitko mi se toliko ne veseli kao djeca kad me ugledaju. Prilaze mi i govore što žele za Božić. Djevojčice najviše žele Barbike, a dječaci Ninja kornjače«, ispričao je Djed Mraz i dodao da mu dosta često roditelji dolaze s poklonima, ali paze da ih djeca ne primijete, pa im zatim on uruči te darove. Osim poklona, djecu jako zanima kućica Djeda Mraza, pa ulaze u nju i gledaju gdje to on spava. »Umjetni snijeg, koji je napravljen u obliku sitnih stiroporskih kuglica, također je oduševio djecu pa se stalno kotrljaju po njemu«, dodala je Djedova pomoćnica vilenjakinja Ida.</p>
<p> Djed Mraz odnosno gospodin Halil kaže da su njegova djeca, koja idu u peti i šesti razred, oduševljena njegovim poslom. »Sva djeca iz njihovih razreda znaju da im tata radi kao Djed Mraz na Božićnom Velesajmu i jako se ponose time«, ispričao je on i dodao da bi bio itekako sretan da i nakon ovako lijepog posla može negdje raditi.</p>
<p>Sličnu priču ima i Djed Mraz iz vlakića Bubija, u kojem zabavlja djecu dok se voze po centru grada. Također je nezaposlen, a ima malo dijete. Ovo mu je prvi put da glumi Djeda Mraza. Kaže da ga taj posao posebno ispunjava i sretan je što ga može raditi, a volio bi i iduće godine. »Djeca su tako interesantna, često me ispituju otkud dolazim, gdje su mi sobovi i saonice, a ja im kažem da se Rudolf razbolio i ostao u Finskoj, pa smo posudili vlakić«, rekao je on. Najljepši mu je trenutak bio kada je u vlakić ušla djevojčica koja ne živi u Zagrebu a zbog srčane mane često dolazi u Vinogradsku bolnicu. Jedna se gospođa ponudila njezinoj mami da svaki put kad dođe u bolnicu može kod nje prespavati i zatim su razmijenile brojeve telefona. »To me posebno dirnulo, lijepo je da ima takvih ljudi koji su vam uvijek spremni pomoći«, ispričao je Djed Mraz. </p>
<p>Osim vlakića Bubija, s Trga bana Jelačića svako pola sata od 10 ujutro kreće i božićni tramvaj, u kojem djecu zabavlja Djed Mraz po imenu Marko. On je trgovački putnik, ali trenutno pomaže prijatelju i zamjenjuje Djeda Mraza. »Prošle sam godine baš radio kao Djed Mraz i bilo mi je super, a i posao se isplati«, rekao je Marko i dodao da je užitak raditi s djecom, iako katkad ona starija znaju zafrkavati mlađe pa im govore da ja nisam pravi Djed Mraz. No najdraže mu je kad na vožnju organizirano dođu djeca s posebnim potrebama. »Ona su najiskrenija i najveselija kada im tijekom vožnje dajemo poklone«, rekao je Marko.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Spomenik Tesli zaboravljen u dvorištu RIZ-a</p>
<p>Ravnatelj OŠ Nikola Tesla u Prečkom, Miroljub Udiljak, kaže da je i sam pokrenuo inicijativu za postavljanje spomenika ispred škole, no onda je saznao da spomenik već postoji kod RIZ-a </p>
<p>U dvorišnom parku uz Bukovačku cestu, a u vlasništvu Radio-industrije Zagreb, već nekoliko godina stoji, zabačen i zaboravljen, spomenik Nikoli Tesli. Marijan Pejakić poslao je Vjesniku pismeni dopis u kojemu želi pokrenuti građansku inicijativu da se spomenik Tesli preseli na neko bolje mjesto. »Slučajno sam otkrio spomenik i prepoznao lik Nikole Tesle. Čak sam se pokušao sjetiti kada je tamo postavljen. Čini mi se da je to bilo negdje oko 1974. godine«, piše gospodin Pejakić</p>
<p>Marijan Pejakić poslao je pismeni upit i Ministarstvu prosvjete i sporta, kulturnom društvu Prosvjeta i Osnovnoj školi Nikola Tesla, no odgovora nije dobio ni od koga osim od ravnatelja osnovne škole. »Nitko mi se osim ravnatelja nije javio, a mislim da Tesla nije zaslužio da mu spomenik stoji na tako zabačenom mjestu«, kaže Marijan Pejakić. Ravnatelj škole Nikola Tesla u Prečkom, Miroljub Udiljak, kaže da je i sam bio pokrenuo inicijativu za postavljanje spomenika pored škole, no onda je saznao da spomenik već postoji kod RIZ-a. »Prije šest mjeseci pokrenuli smo inicijativu, a prošlog smo mjeseca dobili odgovor od Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport u kojemu kažu da su prijedlog s posebnom pozornošću razmotrili te mole da im se dostavi ponuda za postavljanje biste ili spomenika kako bi, sukladno s tim, donijeli daljnje odluke«, kaže ravnatelj Miroljub Udiljak.</p>
<p> Osnovna škola Nikola Tesla ove godine obilježava 30 godina postojanja, a učenici su iz te škole ove godine postigli iznimne rezultate u kvizu znanja preko Interneta. Osvojili su prvo mjesto u konkurenciji 206 škola iz 48 zemalja svijeta. »Pokrenuo sam inicijativu kako bismo jedinstvenom proslavom obilježili 150-godišnjicu rođenja Nikle Tesla i 30. godišnjicu škole«, rekao je ravnatelj Miroljub Udiljak i dodao da ispred ulaza u školu već postoji mjesto na koje bi se spomenik mogao postaviti.</p>
<p>Radio-industrija Zagreb nekad se sastojala od 16 radnih organizacija, no danas su ostale samo dvije. Krešimir Ročić iz RIZ-ova odjela profesionalne elektronike kaže da je postojala dokumentacija, no nakon raspadanja tvrtke ne može reći gdje je pohranjena. »Mi smo prije četiri godine očistili spomenik i prostor oko njega, ali ne znamo tko je i kada taj spomenik postavio«, kaže Krešimir Ročić. U pravnoj službi RIZ-Odašiljači također nemaju dokumentacije o spomeniku. »Točno je da se spomenik ne vidi, no da bi se premjestio, suglasnost bi morali dati svi suvlasnici prostora, što znači trinaest tvrtki«, rekao je pravnik RIZ-Odašiljači.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>»Švercanje« kao stil života</p>
<p>Trikovi su razni - od podmićivanja kontrolora do - krivotvorenja pokaza</p>
<p>U Zagrebu ima 150 kontrolora koji nadgledaju na tisuće putnika u javnom gradskom prijevozu. Kako doznajemo od Davorina Markića, rukovoditelja Ureda karata ZET-a, ove je godine porasla prodaja, ali i kontrola karata. Čak je 14 posto više prijavljenih za vožnju bez karte nego prošle godine, ali i dalje ima mnogo tzv.»švercera«, uglavnom mlađe populacije. </p>
<p>»Svaki dan već deset godina se vozim tramvajem bez karte«, odgovara većina priupitanih »slijepih» putnika, koji ne žele dati osam kuna, koliko stoji karta u vozilu, niti dvjestotinjak kuna za mjesečni pokaz. »Kontrola me u zaustavila nekoliko puta, ali nikad nisam platio kaznu«, rekao je mladi A.J. koji je htio ostati anoniman. Mladić kaže da kontroloru dade nešto novca za kavicu ako ga uhvati u vožnji bez karte ili se već izvuče na »neku šprehu«. </p>
<p>Računajući u deset godina, koliko se dugo »šverca«, kada bi A.J. svakog radnog dana dva puta kupio kartu, to bi ga koštalo više od 20 tisuća kuna. Zato i jesu razni šverc-trikovi postali vrlo poznati među mladima.</p>
<p> »Obično kažem da nemam osobnu ili dajem staru adresu izvan Zagreba pa im je preskupo poslati kaznu«, kaže M.D. i nastavlja da je jednom ipak dobio kaznu od 150 kuna zato što je pokušao podmititi kontrolora s, ni više ni manje, nego pet kuna. Tko kontrolira mito i korupciju ZET-ovih kontrolora? »Postoji interna kontrola koja nadzire kontrolore. Jedna kontrolorka je dobila otkaz jer je uhvaćena u primanju mita«, rekao je Davorin Markić. </p>
<p>Neki od upitanih putnika rekli su da su zbog raznih okolnosti bili prisiljeni krivotvoriti pokaz. No, Markić kaže da sve karte imaju hologramsku zaštitu, kao i boje, koje se lako mogu provjeriti na licu mjesta UV lampom. Krivotvorenje dokumenata riskantno je i kažnjivo. Po otkrivanju, slijedi prijava policiji, a kažnjava se novčanom kaznom ili zatvorom do čak tri godine.</p>
<p>Mnogi »šverceri» kažu da se s kontrolorima katkad pokušavaju obračunati fizički ili prijeteći. »Obično vičem na njih da me nemaju pravo legitimirati i unosim im se u lice«, kaže Josip iz Zapruđa. »Kontrolor u ZET-ovom vozilu ovlašten za uvid u osobne dokumente. Ako ih uhvaćeni bez karte odbije pokazati, kontrolor može pozvati policiju«, kaže Markić. </p>
<p>Oni, pak, koji redovno kupuju karte, pitaju se zašto je karta u ZET-ovim vozilima skuplja kunu i pol od one kupljene u prodavaonicama ZET ili na kioscima. »Želimo da građani što rjeđe kupuju karte u našim vozilima i što manje ometaju vozače u njihovom poslu«, kazao je Markić. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Borovi se odlično prodaju </p>
<p>U subotu je počela prigodna prodaja božićnih drvca na trešnjevačkom placu. Prema rješenju Gradskog poglavarstva, drvca se mogu prodavati na već uobičajenim mjestima od 17. do 24. prosinca. </p>
<p>Prodavač Damir Matejčić vlasnik je obiteljskog gospodarstva gdje se uzgajaju i prodaju smreke, jele i borovi. Kaže da nije baš ugodno stajati cijeli dan na jednom mjestu pri ovako niskim temperaturama, ali što se mora, mora se, dodaje. </p>
<p>Cijene su drvcima na Trešnjevci od 40 kuna za malu smreku do 200 kuna za veliki silber bor. Sudeći prema dobroj prodaji, građanima su te cijene pristupačne. U rasadnicima su više, od 50 do 800 kuna. </p>
<p>Damir kaže da »prodaja prilično dobro ide i da su građani ove godine počeli ranije s kupnjom. </p>
<p>Matejčići su u ovom poslu nešto dulje od 12 godina i imaju više prodajnih mjesta u gradu, no prema njegovim riječima sve je manje domaćih uzgajivača borova. »Imamo toliko nezaposlenih, a ne možemo sami uzgojiti drvca za Božić, već ih uvozimo iz Nizozemske ili skandinavskih zemalja«, kaže Matejčić. Ipak, mijenja se svijest u ljudi, pa sve više kupuju legalno posječene borove, one s markicom.</p>
<p>Petra Padjen</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Od utorka skijanje na Sljemenu!</p>
<p>Crveni spust je spreman za skijaše i natjecateljice Svjetskog skijaškog kupa</p>
<p>Svjetski skijaški kup Snježna kraljica mogao bi se na Crvenom spustu održati još večeras. Zagrepčani se mogu početi skijati već od utorka, zadovoljno je u nedjelju izjavio gradonačelnik Milan Bandić, prilikom obilaska staze na kojoj će 5. siječnja 2006. skijati najbolje svjetske skijašice.</p>
<p>U društvu Drage Žiljka, direktora trgovačkog društva Sljeme Medvednica i Vedrana Pavleka, direktora skijaške reprezentacije, Bandić se pješice spustio niz stazu. Na njezinom kraju okliznuo se, pao na stražnjicu i odmah ustao . »Staza je dobra! Žiljak i društvo zaista su se potrudili. Zagreb će dočekati skijašice u europskom štihu«, rekao je Bandić. Pavlek je pohvalio odličnu stazu, čija kvaliteta seže u europski vrh, a rekao je da Zagreb očekuje vrhunski spektakl koji će zabilježiti svi svjetski mediji.</p>
<p>Nakon što se prvi skijaši u utorak otisnu Crvenim spustom, u srijedu će sezonu skijanja također otvoriti Zeleni i Bijeli spust. Žiljak je rekao da su sanirali mjesta uz obnovljenu pristupnu cestu po kojoj je, nakon prvog svjetskog kupa u Zagrebu, padalo kamenje i obećao da se to više neće događati. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Svi za Hrelić, Hrelić za sve!</p>
<p>Veliki foto-session u nedjelju je okupio 37 fotografa, amatera i profesionalaca, koji su se odazvali pozivu organizatora, umjetnika Hanibala Salvara, da svojim objektivima ovjekovječe uvijek živopisnu atmosferu Sajma automobila Zagreb. Tom prigodom pokrenuta je i peticija za očuvanje jedinstvenog sajma, kojemu prijeti nestajanje, a njezin je glavni moto »Sajam treba Zagrebu i njegovim posjetiteljima«.</p>
<p> »Poslije Nove godine organizirat ćemo izložbu fotografija i dodijeliti nagrade najboljima«, kazao je Salvaro. Svi se nadaju da će manifestacija, koju je u 35 godina postojanja posjetilo nebrojeno mnogo ljudi, i dalje nedjeljom okupljati trgovce, prodavače, ugostitelje i kupce, kao i one koji se dolaze samo prepustiti atmosferi. Kad skupe sve potpise, peticiju će odnijeti u Gradsko poglavarstvo. Direktor Sajma Stjepan Obad kaže da od Grada očekuje razne opstrukcije Sajma, ali je siguran da »ćemo Novu godinu ćemo svi zajedno proslaviti na Hreliću«. </p>
<p>U foto-sessionu u nedjelju sudjelovali su i članovi KSET-a pokušavajući zabilježiti neobične prizore, ljude i predmete. Mnogi su im prodavači na »buvljaku« pozirali i pridružili se borbi za vlastitu egzistenciju. »Na dajte da nam ukinu Sajam! Gdje ćemo zarađivati za život?«, moglo se čuti na nedjeljnom sajmu. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>U stampedu zbog hrane 42 mrtvih</p>
<p>NEW DELHI</p>
<p> – Najmanje su 42 osobe poginule, a isti je broj i ozlijeđen, u stampedu što je u nedjelju rano ujutro nastao tijekom podjele hrane u skloništu za beskućnike na jugu Indije. Tragedija se zbila u gradu Chennaiju (prije Madras), dok su u redu za namirnice čekale tisuće i tisuće ljudi. »Čim se utočište otvorilo, više od 5000 ljudi nahrupilo je na vrata, što je dovelo do stampeda«, opisao je agenciji Reuters gradonačelnik Chennaija, glavnoga grada države Tamil Nadu. Policija je pak objavila da je stampedo nastao kada je tijekom podjele namirnica u centru smještenom u državnoj školi, počela padati kiša! Prema trećoj verziji, tragediju je izazvala glasina da je namirnica – premalo.</p>
<p>U utočištu su smještene žrtve poplava koje su posljednjih tjedana pogodile niz tamošnjih sela. »Ovamo sam došao s majkom, ali vraćam se sam«, kazao je 28-godišnji Kalyani, čija je majka među poginulima. [akb, Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Pijani Djedovi Mrazovi pljačkali, razbijali i tukli se s čuvarima</p>
<p>WELLINGTON</p>
<p> – Čak je 40 pijanih Djedova Mrazova divljalo središtem Aucklanda, najvećega grada na Novome Zelandu. Prosvjedujući protiv komercijalizacije Božića, gomila raspojasanih bradonja pljačkala je trgovine, rušila kante za smeće, razbijala boce i napadala čuvare. »Ušli su, rekli 'Sretan Božić' i počeli krasti«, pojadala se vlasnica jedne trgovine. Mnogi incident vežu uz svojevrstan pokret imena »Santarchy«, koji je nastao u SAD-u, a čiji sudionici Božić obilježavaju »antikomercijalnim metodama« poput uličnih psina i kazališta te javnoga pijanstva. Policija je uhitila tek trojicu, jer im je najveći problem bila – identifikacija. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»Osobe godine« - bračni par Gates i Bono</p>
<p>Najbogatiji bračni par na svijetu, Bill i Melinda Gates, u nedjelju su u izboru uglednoga američkog magazina Time, zajedno s Ircem Bono Voxom iz grupe U2, proglašeni »osobama godine 2005. Objašnjenje? Kao »dobri Samaritanci« njih su troje, kako piše u posebnom izdanju Time što izlazi u ponedjeljak, na razne načine učinili nešto za svijet u kojem žive.</p>
<p>Trojac je, ocjenjuje uredništvo, bio najučinkovitiji u borbi s najvećim svjetskim pošastima. Dok je Fondacija Gates Foundation najveća i najizdašnija na svijetu (29 milijardi darovanih dolara), vođa irskog benda U2 proglašen je rockerom zbog kojega je i »oprost duga siromašnim državama seksi«. Bivši američki predsjednici George Bush i Bill Clinton izabrani su pak za »Partnere godine« zbog svoje pomoći Aziji nakon tsunamija i SAD-u nakon uragana Katrina. [A. K. Buterin]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Učitelj karatea umro nakon udaraca djevojčice</p>
<p>WELLINGTON</p>
<p> – Učitelj borilačkih vještina Tony Caldwell (47) umro je tijekom treninga s desetogodišnjakinjom - od infarkta. Djevojčica je doživjela jaku traumu zbog smrti trenera koji joj je stalno govorio »udari me jače, udari me jače«. Patolog tvrdi da je Caldwell imao visoku razinu kolesterola i visok krvni tlak te se nije smio izlagati tako jakim naporima. »Sam si je kriv«, tvrdi patolog.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Švicarska bolnica bolesnima dopušta samoubojstva!</p>
<p>LAUSANNA</p>
<p> – Sveučilišna bolnica u Lausannei dopustit će smrtno bolesnim pacijentima da unutar bolnice počine samoubojstvo! Glasnogovornik kaže da su takve pacijente dosad slali kući da im pomognu neke od organizacija koje se bave pomaganjem u samoubojstvu, no sad će se to moći činiti i u bolnici. U Švicarskoj je pomaganje pri samoubojstvu legalno, ali eutanazija nije. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Rekordni dobitak u splitskoj kladionici</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Sportska subota donijela je zasad nepoznatom Splićaninu jednu od rekordnih zarada na sportskoj kladionici, kada se gleda uplata samo jednog listića. Nepoznati je, naime, uložio 600 kuna na sistem od devet parova i zaradio 311.000 kuna. Dobitni je listić uplaćen u »Favorit kladionici« u Poljičkoj ulici u Splitu. [R. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Božićno kupanje u ledenom jezeru</p>
<p>ŽENEVA</p>
<p> – Na ženevskom je jezeru u nedjelju održano tradicionalno predbožićno plivačko natjecanje »Coupe de Noel«. U moru čija je temperatura bila nimalo ugodnih 5 stupnjeva, 200 je metara preplivalo više od 50 sudionika. Neki od njih na jezero su stigli odjeveni kao balerine. »Labuđe jezero«, možda?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Ne ću pobijedilo neću</p>
<p>Na sjednici Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, održanoj krajem prošlog tjedna, raspravljalo se o pitanju koje se u jezikoslovlju ove godine najčešće postavljalo: pisati neću ili ne ću.</p>
<p> Prema izvješću koje smo dobili sa sjednice, oko toga se povela gorljiva rasprava, ali se u razgovoru nije došlo do konsenzusa pa se glasovalo. Sa sedam glasova za (Brozović Rončević, Katičić, Kolenić, Ladan, Peti, Turk, Zoričić), dva protiv (Pranjković, Božanić) i dva suzdržana (Ježić, Mamić) izglasana je prednost rastavljenom pisanju niječnice i enklitičkih oblika glagola htjeti. Dakle, za ne ću. </p>
<p>Rasprava je tekla tako da je prvo predsjednik Vijeća za normu Radoslav Katičić iznio argumente za i protiv rastavljenog i sastavljenog pisanja. U podužoj argumentaciji možemo izdvojiti Katičićev zaključak: »Rastavljeno pisanje je daleko suvisliji i dosljedniji pravopis. Dobitak je tu osjetljivo veći od cijene koja se plaća za nj«. Pri tome bi ta cijena bilo odvikavanje od dosadašnjeg sastavljenog načina pisanja i navikavanje na novo. Takvom se zaključku odlučno usprotivio Ivo Pranjković, koji je ustvrdio da je Katičićeva argumentacija većim dijelom utemeljena, ali je »jednostrana, pa time i tendenciozna« jer je iznio samo argumente u prilog pisanja ne ću, a ne i one u prilog pisanja neću.</p>
<p> Nakon daljnje rasprave Pranjković je zaključio da jezikoslovni argumenti ne pretežu u prilog ni jednom načinu pisanja te bi stoga trebalo uvažiti naviku i praksu pisanja zadnjih 45 godina. Rekao je, među ostalim, da se pisanje ne ću forsira već desetak godina, ali da uglavnom nije prihvaćeno, već, štoviše, nailazi na jak otpor. Da bi to potkrijepio naveo je da ne ću ne pišu ni jedne dnevne novine i da ga u pravilu nema ni u knjigama. Mislav Ježić je to objasnio kao posljedicu jezične politike u znatnom dijelu visokotiražnih medija. </p>
<p> Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa osnovalo je Vijeće upravo da bi se raspravljalo o takvim, otvorenim pitanjima u jeziku. Sada se struka izjasnila o jednom od važnijih o kojemu se sporilo, a kako će se to primiti u praksi i kakav će naputak dati ministar Dragan Primorac još ćemo videti. [Barbara Matejčić]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Prijepori oko Džamonjina reljefa</p>
<p>Židovska općina: Hoćemo reljef u Jasenovcu / Leonida Kovač: Reljef nije u duhu vremena</p>
<p>Velike polemike u javnosti izazvala je odluka ravnateljstva Spomen područja Jasenovac da iz novog stalnog postava, što je u izradi, izbaci antologijsko djelo Dušana Džamonje – reljef jasenovačkim žrtvama. </p>
<p>»Skulptura Dušana Džamonje nije ni uništena, ni bačena, ni minirana, ona je privremeno pohranjena u Gliptoteci HAZU dok se ne odluči gdje će ubuduće biti«, izjavila je Nataša Jovičić, ravnateljica Spomen područja Jasenovac, ističući kako takvu odluku nisu donijeli pojedinci, već niz od stotinjak ljudi koji rade na novom postavu Spomen područja. </p>
<p>»Svugdje u svijetu uobičajena je praksa da se stalni postavi izložbi nakon određenog vremena zamjenjuju novima koji su primjereni duhu određenog vremena. Stalni postav Spomen područja Jasenovac iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, a čiji je integralni dio bio reljef Dušana Džamonje, nastao je u određenom povijesnom razdoblju koje je u Hrvatskoj, kao jednoj od republika SFRJ, bilo obilježeno deklarativnim liberalizmom i praktičkim totalitarizmom. Stoga se takva muzeološka koncepcija može promatrati i kao dokument jednog vremena, odnosno njegovog političkog diskurza. Novi stalni postav izložbe u Spomen području Jasenovac proizlazi iz socio-kulturnog konteksta Europe na početku trećeg tisućljeća i pripadajućih mu reprezentacijskih praksi, pa tako i reprezentacije pojmova zločina i žrtve«, ističe kustosica Muzeja suvremene umjetnosti Leonida Kovač, zadužena za nov muzejski postav. </p>
<p>Židovska općina Zagreb u svom je priopćenju »izrazila zgražanje« viješću da je iz novog stalnog postava izbačena Džamonjina skulptura »Jasenovačkim žrtvama« te traži da se ona vrati na mjesto na kojem je bila 37 godina. »Obrazloženje da se reljef ne uklapa u današnji koncept postava jasenovačkog spomen područja podsjeća nas na obrazloženje gradonačelnika Zagreba u vrijeme NDH Ivana Wernera, temeljem kojega je srušena Zagrebačka sinagoga. A to je obrazloženje: »Hram nije u skladu sa sredidbenom osnovom za uređenje grada Zagreba«. </p>
<p> »Ta je izjava potpuno neprimjerena i nepromišljena, to je diskvalifikacija naše ustanove«, ocijenila je Jovičić, dodavši da ne vidi krajnji cilj takvih rasprava i da ne zna zašto se radi politička afera. Jovičić nije odbacila mogućnost da u konačnici skulptura ipak bude u novom postavu. Židovska općina smatra da je o toj temi trebao raspravljati Savjet Spomen područja Jasenovac, a nakon prethodno pribavljenog mišljenja Vlade i organizacija koje brinu o očuvanju spomena na žrtve jasenovačkog logora. </p>
<p> U izjavama za javnost bivših članova Savjeta Spomen područja Jasenovac Slavka Goldsteina i Krešimira Piškulića (koje je medijima poslao Savez antifašističkih boraca i antifašista RH) ističe se da takva odluka nije donesena za njihova mandata. Oni tvrde da je odluka o uklanjanju Džamonjina reljefa donesena mimo zakona te drže da je Ministarstvo kulture dužno utvrditi odgovornost za takav »nekulturni i svojevoljni postupak«. </p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Od nagrađivanog romana loša predstava</p>
<p>Predstava minimalističke poetike, komornog ozračja, hermetična, spora i vizualno krajnje nezanimljiva</p>
<p>Tko nije čitao roman »Osmi povjerenik« Renata Baretića, nakon istoimene predstave premijerno izvedene u petak u splitskome HNK, olako bi se mogao zapitati, ma tko je tu bio lud pa je to djelo ovjenčao tolikim nagradama. Jer pomno i gotovo »štreberski« dramatizirati taj bogati metaforički i simbolički roman mediteranske atmosfere i neobična leksika, a istovremeno zanemariti sve rečeno pa ga ogoliti, oljuštiti, izvaditi mu dušu, forsirati dramske situacije tamo gdje ih nema (i pragmatično ih dopisivati) znači krenuti u vrlo neuspjelu operaciju koju su zajednički potpisali Lada Martinac Kralj i Ivica Kunčević. </p>
<p> No, ostaje pitanje, ako se roman opirao dramatizaciji (iz scene u scenu), što je očito, zašto se nije krenulo u stvaranje autorske predstave, koristeći se samo provodnim motivima na kojima bi se gradila kazališna stvarnost. Pa, nećemo valjda reći da je »Osmi povjerenik« takav izuzetak u literaturi kojeg je nemoguće prenijeti na scenu (osim doslovno) jer takvo što ne postoji, ali za sve ostalo treba mu maštovit, nadahnut redatelj i jasna ideja.</p>
<p>Čini se da su se i redatelj Kunčević, i dramaturginja Martinac Kralj, i scenograf Ivica Prlender i kostimograf Zlatko Bourek složili da »Osmi povjerenik« izgrade kao predstavu minimalističke poetike, u gotovo komornom ozračju, zanatski doduše korektnu, no hermetičnu, sporu i djelomično tešku za praćenje, predugog trajanja, nejasnih i nepotrebnih fantazmagoričkih dijelova te vizualno krajnje nezanimljivu. </p>
<p>Baš zbog svega toga, jedna lijepa i vrlo stara, gotovo mitska pripovijest o bijegu na otok sebično se zatvara sama u sebe kao školjka u kojoj ne šumi ni more.</p>
<p> Na žalost, ni glumačka podjela nije baš najsretniji dio predstave pa spomenimo samo neke. Trpimir Jurkić kao naslovni lik, našavši se i sam u nizu banalno postavljenih situacija, nije bio dovoljno uvjerljiv u transformacija iz ambicioznoga političara u onoga s ljudskim licem. Otkriće jest mladi glumac Mijo Jurišić (Tonino) koji je uspio izgraditi plastični karakter nesigurna mladića željna ljubavi na otoku smrti, dok su epizodne bljeskove s humornim elementima ponudili Elvis Bošnjak (Selim) te Nives Ivanković, (bez potonjih bi se predstava gotovo urušila) te superioran Josip Genda kao oduzeti Otac. </p>
<p>Neobično, no i to se događa, samo je glazba Nenada Šiškova ispisivala svoj nostalgičan citat »Mediterranea« te je stoga jedina dala ugođaj predstavi. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Zemlja u koju ulaze djeca, a vraćaju se ljudi</p>
<p>»Narnija« nam poput drevnih misterija nudi ključ za razumijevanje univerzalnih životnih načela imanentnih svim kulturama</p>
<p>Filmska ekranizacija prve priče »Lav, vještica i ormar« iz popularne serije romansiranih bajki »Kronike iz Narnije«, britanskog autora Clive Staplesa Lewisa, početkom prosinca pretekla je po gledanosti u SAD-u sve konkurente pa i super popularnog Harryja Pottera. Naša publika moći će premijerno vidjeti ovaj film, snimljen u visokobudžetnoj produkciji Walta Disneya, uoči Nove godine, a uz film su na raspolaganju i kompletne »Kronike iz Narnije«, koje je u sedam knjiga objavio Golden marketing - Tehnička knjiga. </p>
<p>Autor C. S. Lewis pisao je kronike od 1950. do 1956. godine i one su u Velikoj Britaniji već pola stoljeća omiljene bajke za djecu, mlade i one odrasle, koji se još ne osjećaju suviše starima za bajke. Do sada su tiskane u preko 200 milijuna primjeraka i prevedene na 30-ak jezika. </p>
<p>Bogatom imaginacijom i sposobnošću stvaranja novih mitoloških svjetova Lewis se može usporediti s J. R.R.Tolkienom, tvorcem »Gospodara prstenova«. Da srodnost djela ovih dvaju autora nije slučajna, potvrđuje i činjenica da su Tolkien i Lewis prijateljevali, bili članovi istog književnog kluba i dijelili sklonosti prema istom književnom žanru, smatrajući da bajke po svojoj biti pripadaju svima, a ne samo djeci. U tom kontekstu Lewisove »Kronike iz Narnije« mogu se shvatiti i kao jedno imaginarno putovanje u kojem djeca prolaze kroz niz inicijacija u svijet odraslih, učeći se zajedništvu, odanosti, požrtvovnosti, samosvijesti, odlučnosti... </p>
<p>Lewisova fantastična saga kronološki započinje s »Čarobnjakovim nećakom«, u kojem autor opisuje stvaranje zemlje Narnije. Nastavlja se s »Lavom, Vješticom i ormarom«, a završava s »Posljednjom bitkom«. </p>
<p>Specifičnost Lewisovih kronika leži u tome što on čitavo vrijeme zadržava paralelni i međuzavisni razvoj radnje u stvarnom svijetu i fantastičnoj alegorijskoj zemlji Narniji napučenoj ljudima, kentaurima, vilinskim bićima, životinjama koje govore. U njoj svako biće i pojava predstavlja svojevrsnu metaforu za alegorijsku priču (u kojoj se Lewis komparativno služi simbolima iz kršćanske tradicije kao i iz antičke i nordijske mitologije), koja nam poput drevnih misterija nudi ključ za razumijevanje univerzalnih životnih načela imanentnih svim kulturama. </p>
<p>Stoga, ako se čitatelji (bez obzira na dob) odvaže zaroniti u Lewisove bajke srca otvorenog za čuda i bez predrasuda, možda će prolaz u misterioznu zemlju Narniju doživjeti kao »vrata« kroz koja u svijet bajki ulazimo kao naivna djeca, a vraćamo se kao oplemenjeni ljudi. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Neprikladni izbor za Božićni koncert</p>
<p>Bachov dvostruki violinski koncert bio je suvišan ne samo zbog duljine, već i zbog neskladne izvedbe bez dirigenta</p>
<p>Zagrebačka filharmonija je u petak u punoj koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog održala tradicionalni božićni koncert u suradnji s dirigentom i violinistom Georgom Pehlivanianom, rođenom u Bejrutu, školovanom u SAD-u, gostom mnogih simfonijskih orkestara i opernih kuća diljem svijeta, a od ove godine šefom dirigentom Slovenske filharmonije.</p>
<p>Želeći se predstaviti u dvostrukoj ulozi, Pehlivanian je u društvu s koncertnim majstorom Zagrebačke filharmonije Orestom Shourgotom izveo Koncert za dvije violine, gudače i basso continuo u d-molu BWV 1043 Johanna Sebastiana Bacha, dok je drugi dio koncerta ispunila monumentalna Deveta simfonija u d-molu za sole, zbor i orkestar op. 125 Ludwiga van Beethovena. U izvedbi su sudjelovali sopran Mihaela Komočar, alt Mirjam Kalin, tenor Branko Robinšak i bas Luciano Batinić uz zbor Muzičke akademije u Zagrebu koji je uvježbala Jasenka Ostojić-Radiković. </p>
<p>Tradicionalni božićni koncerti najčešće nastoje prigodnim sadržajem podcrtati ozračje uoči velikog blagdana kojim se slavi Isusovo rođenje. Ponekad, međutim, tu svečanost pomuti neprikladni izbor literature kao što je u ovom slučaju bio Bachov dvostruki violinski koncert. To, inače, reprezentativno djelo bilo je suvišno ne samo zbog duljine programa u cjelini, već i zbog neskladne izvedbe bez dirigenta, koji kao solist nije uspio uhvatiti korak ni s odličnim Orestom Schourgom, ni s orkestrom. </p>
<p>Izbor Beethovenove Devete može se međutim opravdati kao prilog ozračju radosti koja prožima božićno vrijeme, a kojom je Beethoven okrunio svoju posljednju simfoniju dodavši joj ljudski glas uz stihove iz »Ode Radosti« Friedricha Schillera. U prigodi obilježavanja 200. godišnjice njegove smrti u programskoj knjižici prvi put je objavljen cjeloviti tekst te pjesme u njemačkom originalu i u prijevodu Seada Muhamedagića. </p>
<p>Uz vrlo dobar zbor zagrebačke Muzičke akademije s oko 150 svježih glasova čiste intonacije i kultivirana tona (osim visokih soprana) istakli su se solisti Branko Robinšak i Luciano Batinić, zatim altistica Mirjam Kalin, dok najmlađa sopranistica Mihaela Komočar nije bila dorasla težini zadatka. Maestro Pehlivanian je dirigirajući napamet izvedbu obilježio paradnom, ali neučinkovitom gestom bez dovoljno ozbiljnosti, dubine i cjelovitosti izraza. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Austrijska nedjelja, Janica 22. </p>
<p>Slika brzih disciplina već je viđena - Dorfmeister pobjednica, Meissnitzer »prva pratilja« </p>
<p>VAL D'ISERE</p>
<p> – Povratak Janice Kostelić u Europu garniran je odličnom subotom i slabijom nedjeljom. Nakon petog mjesta u spustu, francuski je vikend završila lošim 22. mjestom u superveleslalomu. U »ratu stotinki« Janica nije imala niti previše sreće, jer je u minijaturnim zaostacima hrvatska skijašica izvukla deblji kraj. Primjerice, za desetim je mjestom zaostala tek tridesetak stotinki. </p>
<p>Gotovo je nevjerojatno koliko je bilo vremenskih amplituda u Janičinoj vožnji. Počela je nevjerojatno slabo, sa sekundom i pol zaostatka za tada najboljom Brydon. Potom je naglo otkinula sekundu zaostatka i otvorila mogućnost dobrog plasmana, da bi do cilja izgubila mnogo stotinki. No, unatoč samo devet superveleslalomskih bodova, Janica može biti zadovoljna boravkom u jednom od najljepših europskih zimovališta, iako je i nakon petog mjesta govorila: »Mogu ja i bolje od ovoga.« Mnogo je kritičnija prema sebi, logično, bila nakon 24. mjesta, no neće proći previše dana da se ponovno kraj njezina imena pojavi sto, osamdeset ili šezdeset bodova. Naime, skijašice brzo pakiraju stvari i idu u Češku, gdje će u Splinderuv Mlynu voziti slalom i veleslalom. </p>
<p>Kako je već uobičajeno, ove su sezone u brzim disciplinama dominirale dvije »austrijske gospođe« - Michaela Dorfmeister bila je prva, a Alexandra Meissnitzer druga. Isti je redoslijed i u Svjetskom kupu, dok iza leđa svoju priliku, kroz tehničke discipline, čekaju prije svih Janica Kostelić i Anja Pärson. Šveđanka je ovaj put bila bolja od Janice, na 13. mjestu. </p>
<p>• Rezultati, superveleslalom: 1. Dorfmeister (Aut) 1:17.59, 2. Meissnitzer (Aut) +0.49, 3. Brydon (Kan) +0.56, 4. Aufdenblatten (Švi) i Kildow (SAD) +0.67... 13. Pärson (Šve) +1.05... 22. KOSTELIĆ +1.33... </p>
<p>• Redoslijed, superveleslalom: 1. Dorfmeister (Aut) 240, 2. Meissnitzer (Aut) 230, 3. Styger (Švi) 157... </p>
<p>• Ukupni redoslijed: 1. Dorfmeister (Aut) 466, 2. Meissnitzer (Aut) 400, 3. Kildow (SAD) 372, 4. KOSTELIĆ 312, 5. Pärson (Šve) 295... [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Draganja: Mogu do svjetskog rekorda </p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Hrvatski plivač s katarskom putovnicom Duje Draganja prava je senzacija ovih dana u Šibeniku. I stari i mladi Šibenčani iskoristili su priliku i njegov nastup na božićnom mitingu u bazenu na Crnici da se fotografiraju s njime i za uspomenu arhiviraju njegov autogram. Rijetka je prilika da Šibenik posjeti aktualni srebrni olimpijac i još k tome čovjek koji je izazvao veliku medijsku pompu svojim prijelazom u katarsku plivačku reprezentaciju. Draganja je u Šibeniku bio dobre volje i imao je strpljenja za sve zahtjeve Šibenčana. </p>
<p>»Moram biti strpljiv, pogotovo s mladima. Oni su budućnost plivanja, a i ja se sjećam svojih prvih plivačkih dana te kako mi je bilo važno upoznati nekog istinskog poznatog majstora. Smatram da je potpisivanje autograma i fotografiranje moja obveza«, rekao je Draganja. </p>
<p>U Šibeniku je Draganja nastupao za svoj klub Primorje, a pokazao je vrhunsku formu, s time da je posebno upečatljiv bio njegov nastup na 100 m mješovito. </p>
<p>»Moj trener Mike Bottom smatra da mogu srušiti i svjetski rekord na 100 mješovito, jer sam dobar u sve četiri discipline. Ovo u Šibeniku moj je prvi nastup od Svjetskog prvenstva u Montrealu i iznimno sam zadovoljan rezultatima, pogotovo jer sam svo ovo razdoblje, od kolovoza do danas, trenirao sa 60 posto kapaciteta. Još nisam odlučio kad ću se vratiti u SAD, no pripremio sam okvirni plan nastupa. Sigurno je da ću doći u Dubrovnik, jer svojim prisustvom želim pomoći najljepšem gradu na svijetu koji puno ulaže u plivanje«, istaknuo je Draganja, koji ne želi otkriti svoje novo, treće ime koje je uzeo pri dobivanju katarske putovnice, zaključivši: </p>
<p>»Nema potrebe ni razloga za sve ove kombinacije oko mog imena. Ljute me ta nagađanja, a saznat će se kad za to dođe vrijeme. Naglašavam, nema veze s religijom, i to je sve što želim kazati.« </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Rannikko tricama izrešetao Zagreb</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Paralelno s danima darivanja, košarkaši Zagreba nisu napravili previše da Union Olimpija ne odnese vreću bodova iz Trnskog. U utakmici 12. kola Goodyear lige košarkaši Zmage Sagadina slavili su 94-81.</p>
<p>Pohvale idu na adresu Finca Teema Rannikka koji je »unakazio« zagrebaše dalekometnom paljbom, rešetajući s pozicije za tri poena 10-12 (7-7 u prvom dijelu), završivši utakmicu s 38 poena i šest asistencija.</p>
<p>Dobru stvar koju »mravi« mogu izvući iz poraza je ohrabrujuća igra 30-ak minuta u kojima su puno skuplju slovensku momčad držali na konopcima i povratak Dwaynea Broylesa (13). U posljednjih 10 minuta igre, po već toliko puta viđenom scenariju, košarkaši Zagreba prosuli su sve dobro srljanjem u napadu i propuhom u obrani...</p>
<p>Oba trenera su nakon utakmice zaključili da je Olimpija zasluženo došla do četvrte pobjede u 12. utakmici. S druge strane Zagreb je ostao pretposljednji sa samo jednom pobjedom više od posljednje Pivovarne Laško koja ima omjer 2-10.</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Prema Göteborgu zakoračilo 15 Hrvata </p>
<p>To ne znači da će svi oni putovati u Švedsku. Novi će hrvatski izbornik Siniša Ergotić tražiti potvrde normi i u idućoj godini </p>
<p>Natjecateljska je sezona za većinu atletičara odavno završena, no pripreme za sljedeću već su započele. Manji se dio hrvatskih atletičara priprema za dvoransku sezonu, Svjetsko prvenstvo u Moskvi zasad je u punom planu samo Blanki Vlašić. Ostali već gledaju prema mjesecima na otvorenom. Iako su prva natjecanja još jako daleko, zanimljivo je baciti oko na središnji događaj sljedeće godine. U »nedostatku« Olimpijskih igara i Svjetskog prvenstva, vrhunac sezone za europske će atletičare biti Europsko prvenstvo u Göteborgu.</p>
<p>Gdje su u toj priči hrvatski atletičari? Koliko bi ih početak kolovoza iduće godine moglo provesti na Skandinavskom poluotoku? Budući da su norme za kontinentalnu smotru, logično, znatno niže od onih za svjetska prvenstva, hrvatska bi reprezentacija mogla biti prilično brojna. </p>
<p>Norme za Göteborg počele su se ispunjavati od 1. siječnja ove godine, a dosad je već 15 naših atletičara obavilo »zadatak«. No, to dakako ne znači da će svi oni putovati u Švedsku. Obnašatelj dužnosti glavnog trenera HAS-a Siniša Ergotić, naime, zahtijeva da se norme potvrde i u nadolazećoj sezoni. Također, nije isključeno da će još poneki hrvatski atletičar u međuvremenu staviti svoje ime na popis »Šveđana«. </p>
<p>No, pogledajmo zasad one koji su se već »najavili«. Atletičari su trenutačno nešto uspješniji od svojih kolegica. Najbolje je stanje u kugli, gdje su normu uspješno »riješili« Edis Elkasević, Nedžad Mulabegović i Krešimir Rađa. Na 200 metara imamo Josipa Šopreka i Željka Vinceka čije se ime pojavljuje, jasno, i na 400 metara, u disciplini u kojoj je europski juniorski prvak. U dvije discipline (100 i 110 prepone) normu ima i Jurica Grabušić, koji je trenutačno više posvećen bobu nego atletici. I drugi naš europski juniorski prvak Milan Kotur čvrsto je »unutar« norme na 400 prepone, a na stazi u Göteborgu mogao bi se naći i Slavko Petrović (10.000 m). </p>
<p>Uz spomenute bacače, tu je još i Andras Haklits u kladivu i, zar ste sumnjali, Dragan Mustapić u disku. Normu ima i spomenuti Siniša Ergotić u dalju, ali europski je doprvak odlučio okončati karijeru.</p>
<p>Kod žena je tu već standardni dvojac Blanka Vlašić i Ivana Brkljačić, koja bi društvo opet mogla imati u Splićanki Sanji Gavrilović. Od bacačica, normu još ima i diskašica Vera Begić, a ženski krug zatvara i treće hrvatsko juniorsko zlato iz Kaunasa, Danijela Grgić (400 m), čijih je senzacionalnih 51.30, podsjetimo, bilo dovoljno čak i za A normu za ovogodišnji SP u Helsinkiju. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Mladost najbolja, turnir se ponavlja?</p>
<p>Varaždin je podnio žalbu HOS-u i vodstvu natjecanja zbog navodno nepravilne registracije Inoslava Krnića</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Zagrebačka je Mladost uvjerljivom pobjedom nad Karlovcem rezultatom 3-0 (25-15, 25-13, 26-24 ) osvojila odbojkaški Kup Hrvatske. Igrači AOK Mladost u polufinalu i finalu dvodnevnog turnira pokazali su kako su u ovom trenutku uvjerljivo najkvalitetnija i najspremnija hrvatska momčad. </p>
<p>Trener Mladosti Leonard Barić bio je zadovoljan postignutim: </p>
<p>»Na turniru se u svim utakmicama igrala odlična odbojka. Dokaz tome je i treće mjesto aktualnog prvaka. Kvaliteta odbojke u Hrvatskoj stalno se diže, a Mladost je iz dana u dan sve bolja. Mi smo se i u Varaždinu trudili i odigrali jako dobro te potpuno zasluženo i uvjerljivo osvojili turnir i naslov.« </p>
<p> Trenerski žiri izabrao je i najbolje pojedince turnira. Najboljim je igračem turnira proglašen mladostaš Anđelko Ćuk, a najboljim napadačem njegov suigrač Mauro Miletić. Titulu najboljeg dodavača-tehničara treneri su dodijelili Inoslavu Krniću iz Karlovca, a upravo se uz ime toga kvalitetnog igrača veže priča o mogućem ponavljanju finalnog turnira. </p>
<p>Naime, OK Varaždin je podnio žalbu HOS-u i vodstvu natjecanja zbog navodno nepravilne registracije tog igrača. Rok za prijavu igrača bio je 31. kolovoza, a Krnić je kasnije, tijekom rujna, novinama dao izjavu na temelju kojih je jasno da tada nije bio registriran, odnosno kako traži angažman u inozemstvu. Ako se u žalbenom roku od osam dana sumnje Varaždinaca pokažu točnima, voditelj natjecanja Josip Klein u skladu s propisima najavljuje ponavljanje finalnog turnira i kažnjavanje igrača, odnosno krivaca za takav propust. </p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Riječankama odbojkaški Kup</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Odbojkašice Rijeke KWSO pobjednice su Hrvatskog kupa. One su u finalu u Domu odbojke Bojana Stranića svladale Šibenik sa 3-0 (25-16, 27-25, 25-21). Šibenčanke su se očito potrošile u polufinalu kad su senzacionalno svladale zagrebačku Mladost. Riječanke su, pak, okrunile sjajan prvi dio sezone u kojem još ne znaju za poraz. U utakmici za treće mjesto Mladost je sa 3-1 bila bolje od Pivovare Osijek. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Preskar upisao 10. pobjedu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Štićenik Dona Kinga, hrvatski boksač Mario Preskar upisao je desetu po redu pobjedu u profesionalnoj karijeri. No, suprotno očekivanjima Preskar rukavice nije ukrstio protiv Čeha Davida Vicene, već protiv češkog teškaša Ervina Slomke (37). Šesnaest godina mlađi Hrvat slavio je nakon prekida borbe u šestoj rundi. Inače, vrhunac večeri bila je borba Rusa Nikolaja Valujeva (213 cm, 147 kg), koji je postao prvi ruski boksač s naslovom svjetskog prvaka u teškoj kategorij. [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Zagreb prvak</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nogometaši Zagreba pobjednici su prvog službenog dvoranskog prvenstva Hrvatske. Pjesnici su tijekom subote i nedjelje osvojili deset bodova, isto koliko i Inter, koji je na kraju zauzeto drugo mjesto zbog lošije gol razlike. Treće mjesto osvojio je Dinamo, pobijedivši novoga prvaka u posljednjoj utakmici sa 2-1. Zagreb osim pehara u Kranjčevićevu nosi i 200 tisuća kuna koje bi trebao potrošiti na omladinski pogon. Interu je pripalo 100 tisuća, a Dinamu 50 tisuća kuna. Čelnici NK Intera odlučili su donacijom od 20 tisuća kuna pomoći legendi našeg malog nogometa Mići Vujaniću, koji boluje od raka.</p>
<p>Iako se činilo da će pobjednika odlučiti međusobni dvoboj Zagreba i Intera, takav rasplet se nije dogodio. Utakmica je završila bez pobjednika 1-1, pa su odlučili sudari Intera protiv Slavena i Zagreba protiv Dinama. Pjesnike su naslovom zapravo okrunili Koprivničani. Inter je, naime, u svojoj posljednjoj utakmici izgubio od Slavena sa 4-2, te time praktički ispao iz utrke. Zagrebaši si nisu u posljednjem dvoboju smjeli priuštiti poraz od četiri razlike. Društvu iz ulice Pjesnika to nije bio problem, ponajprije zato, jer su se tijekom kvalifikacijskog, ali i finalnog turnira, pokazali najkvalitetnijom i najstabilnijom momčadi. </p>
<p>Interove nade su iščeznule u 15 minuti ogleda sa Slavenom. Tada je Željko Rumbak, do tada izvrsni i pouzdani čuvar mreže, izvan kaznenog prostora srušio Bojana Vručinu i zaradio isključenje. Uslijedio je slobodan udarac, nakon kojeg je upravo Vručina doveo farmaceute što je posve demoraliziralo Zaprešićane. Bagina momčad nije imala snage za preokret.</p>
<p>Najboljem igračem turnira proglašen je Mario Mandžukić (Zagreb), najbolji strijelac je Bojan Vručina (Slaven Belupo) sa 8 pogodaka, a Željko Rumbak je unatoč spomenutom kiksu zaradio epitet najboljeg vratara. Trofej fair-pay zaradio je Slaven Belupo. </p>
<p>Nakon završetka trenira predsjednik Udruge prvoligaša Damir Vrbanović imao mnogo razloga za zadovoljstvo. Prvo prvenstvo pokazalo se vrlo zanimljivim projektom, koji će s godinama sigurno plijeniti još više pažnje nogometne javnosti. </p>
<p> »Prvenstvo je ispunilo naša očekivanja i siguran sam da će imati svoju budućnost. Najavljujem umjetnu travu kao podlogu za sljedeće prvenstvo, a razmišljamo i o uvođenju još jednog igrača u polje. «</p>
<p>Voditelj pobjedničke momčadi, Zagrebov sportski direktor Igor Čalo je nakon osvajanja prvenstva kazao: »Ovo je dobra stvar za naš nogomet. Jedino što me možda malo razočaralo je slaba posjeta, očekivao sam više publike. Što se igre tiče, mislim da smo zasluženo pobijedili.« </p>
<p>• REZULTATI</p>
<p>Inter – Kamen Ingrad 3-2, Osijek – Slaven Belupo 2-2, Kamen Ingrad – Dinamo 1-5, Inter – Zagreb 1-1, Kamen Ingrad – Osijek 3-3, Slaven Belupo – Inter 4-2, Dinamo – Zagreb 2-1.</p>
<p>Konačni redosljed: </p>
<p>Zagreb i Inter pod 10, Dinamo 9, Slaven Belupo 7, Kamen Ingrad 4, Osijek 2. </p>
<p>Lubomir Puškarić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Truli kompromis bogatih i siromašnih</p>
<p>Brazil je u ime siromašnih zemalja zatražio da bogate države do 2010. ukinu izvozne poticaje svojim poljoprivrednicima </p>
<p>Pregovori Svjetske trgovinske organizacije (WTO) u Hong Kongu od 13. do 18. prosinca o uklanjanju prepreka u globalnoj trgovini završili su u potpunoj zbrci i uz prosvjede antiglobalista. </p>
<p>Brazil je u ime siromašnijih zemalja zatražio da bogate države do 2010. ukinu sve izvozne poticaje svojim poljoprivrednicima (300 milijardi dolara godišnje). EU je za dulji rok (2013. godinu), što je uneseno u nacrt konačnog sporazuma koji bi trebalo usvojiti na kraju sadašnjeg kruga pregovora, možda do početka 2007. Naime, u srpnju te godine završava odobrenje Kongresa SAD-a predsjedniku Bushu za sklapanje tog sporazuma. </p>
<p>Izvoznici banana, šećera i pamuka iz siromašnijih zemalja zaprijetili su da će blokirati pregovore ako im se ne olakša pristup tržištima bogatih. Dogovori se teško postižu zbog suprotstavljenih interesa, a svaka od 149 zemalja članica WTO-a vetom može spriječiti odluke koje joj ne odgovaraju. Ponekad se ni najbogatiji, SAD i EU, ne mogu dogovoriti, npr. o iznosima poticaja svojim farmerima i o rokovima. </p>
<p>Pregovara se metodom daj-dam, jer je u igri niz spornih područja, od ukidanja uvoznih pristojbi za proizvode 50 najsiromašnijih zemalja do smanjenja izvoznih poticaja za poljoprivrednu proizvodnju bogatih i s time povezanim sniženjem uvoznih pristojbi na industrijsku robu u siromašnijim zemljama, te zahtjeva bogatih da njihove usluge slobodnije ulaze na tržišta siromašnijih. </p>
<p>Najžustrije bilo je upravo zbog zahtjeva bogatih da im se, u zamjenu za smanjenje poticaja njihovim poljoprivrednicima, olakša pristup usluga (banke, telekomunikacije, osiguranje) na tržišta siromašnijih. SAD, EU, a s njima i Indija, kao zemlja razvijenije informatičke tehnologije, suprotstavljali su se koaliciji zemalja u razvoju, poput Južnoafričke Republike, Venezuele, Kenije i Filipina koje žele ograničiti ulazak stranim bankama i ostalim uslugama. </p>
<p>Sve o čemu nije postignut dogovor ostavljeno je za sljedeća okupljanja (prvo u ožujku ili travnju, vjerojatno u Ženevi). Hong Kong je samo jedna postaja u dugom pregovaračkom procesu, započetom u Dohi 2001. Cilj je ambiciozan - postupno uravnotežiti razvoj cijelog globusa u korist najsiromašnijih zemalja.</p>
<p> Pregovorima u srpnju 2004. dogovoreno je 50 posto konačnog sporazuma. Do Hong Konga je usklađeno još pet posto, a u Hong Kongu daljnjih deset posto. Za sljedeću godinu ostalo je još nešto više od trećine sporazuma. </p>
<p>Kao i sve sastanke WTO-a, od Seattlea 1999., i ovaj su pratili prosvjedi antiglobalista. U Hong Kong ih je doputovalo oko 10.000, među njima 2000 južnokorejskih seljaka, radnika i sindikalista. Približavanjem završetka sastanka, bili su sve borbeniji. U noći na nedjelju policija ih je obuzdavala suzavcem, vodenim topovima i iritirajućim sprejevima. Uhitila je čak 900 prosvjednika. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Bush ostaje bez Patriotskog zakona</p>
<p>Sve je manje volje da se Bijeloj kući daju sve one ovlasti koje je predsjednik zatražio neposredno nakon 11. rujna 2001. </p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon što je Senat krajem prošlog tjedna, odbio produžiti Patriotski zakon (Patriot act), pred američku javnost polako izlaze detalji što bi se sve pod plaštem borbe protiv terorizma moglo promijeniti kada je riječ o tradicionalno velikim slobodama i pravima Amerikanaca. Sve je manje volje da se Bijeloj kući daju sve one ovlasti koje je predsjednik zatražio neposredno nakon 11. rujna 2001. </p>
<p>Građani nisu spremni dopustiti vlastima da, štiteći ih od »vanjskog i unutrašnjeg neprijatelja«, špijuniraju koje knjige Amerikanci čitaju u biblioteci, kakvim se sve poslovima bave i s kim pričaju putem telefona i interneta.</p>
<p>Produženje dijelova Patriotskog zakona zaustavljeno je u Senatu s republikanskom većinom s 53 prema 47 glasova, iako je Zastupnički dom američkog Kongresa usvojio 21. srpnja ovaj kontroverzni zakon. Ipak, ta minimalna senatska pobjeda predstavlja otvaranje nove Pandorine kutije za Bushevu administraciju. Najugledniji američki dnevni listovi komentiraju: »Je li vrijedno žrtvovati makar i dio velike slobode koja je u Americi stvarana proteklih dvjesto i više godina zbog straha od novih terorističkih napada?« </p>
<p>Amerikanci su većinom protiv proširenja predsjedničkih ovlasti mimo ustava i zakona. Kampanja dolazi u nezgodno vrijeme za predsjednika Busha i zbog njegove rekordno niske popularnosti: tek oko 40 posto Amerikanaca odobrava način na koji predsjednik George W. Bush vodi ovu zemlju. Uz sve to, šef Bijele kuće je, nakon priznanja o osobnoj odgovornosti pokretanja rata u Iraku (i pored labavih obavještajnih podataka o postojanju iračkog oružja za masovno uništenje, u petak bio prisiljen ponuditi još jedno nepopularno priznanje. Bush je osobno u oko 30 slučajeva odobravao prisluškivanje telefonskih linija. </p>
<p>Prema najnovijem priznanju, koje očigledno dolazi nakon otkrića i pritiska medija da se o tome javno govori, predsjednik je svjesno prekršio zakon iz 1978. koji ne dopušta prisluškivanje Amerikanaca (i onih koji legalno žive i rade u Americi, bez obzira jesu li američki državljani ili nisu). Potpisao je nalog kojim se to još u jesen 2001. godine odobrilo supertajnoj špijunskoj agenciji NSA. </p>
<p>Još se uvijek ne zna točan broj prisluškivanih osoba, ali moglo bi se raditi o tisućama. Bush je u prvim komentarima ovog otkrića rekao da je to bilo opravdano učiniti »jer su se time spasili mnogi američkih životi«. On je oštro kritizirao sve one koji se suprotstavljaju ovom njegovom potezu.</p>
<p>Međutim, vođa demokrata u Zastupničkom domu Kongresa Nancy Pelosi odmah je burno reagirala na ovu retoriku po kojoj ispada da predsjednik ima pravo sve učiniti pod krinkom obrane američke sigurnosti: »Sve ovo otvara velik broj pitanja i potiče zabrinutost o kakvim se aktivnostima radi, te jesu li te aktivnosti zakonite«, rekla je Pelosi. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Pobjeda Hamasa, manja pomoć EU-a </p>
<p>Hamas je preuzeo upravu nad najvećim gradovima koji imaju više od 1,1 milijun stanovnika</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - Četvrta runda palestinskih lokalnih izbora, održanih u četvrtak navješćuje vrlo znakovitu izbornu pobjedu pokreta Hamas, a time i nova burna zbivanja na srednjoistočnoj političkoj sceni. </p>
<p>Mnogi analitičari tumače to kao loš predznak za vladajući Fatah i njegovog vođu Mahmouda Abbasa koji će se na općim parlamentarnim izborima 25. siječnja suočiti s još jedinim testom vlastite popularnosti. </p>
<p>Prema podacima Središnjeg palestinskog izbornog povjerenstva, Fatah vodi u 121 gradova i sela, a Hamas u 81. Međutim, Hamas je preuzeo lokalnu upravu nad najvećim gradovima koji imaju više od 1,1 milijun stanovnika. Među njima su i tri od šest gradova na Zapadnoj obali - Jenin, Qalqiliya i Nablus. U mjestima gdje je pobijedio Fatah živi oko 700.000 Palestinaca, odnosno 400.000 manje. </p>
<p>Fatah je, što je posebno značajno, izgubio vladajuće pozicije u Pojasu Gaze. Stoga bi četvrta, posljednja runda palestinskih lokalnih izbora, mogla poslužiti i kao prvi politički barometar uspjeha ili neuspjeha palestinskih stranaka na predstojećim općim parlamentarnim izborima. </p>
<p>U takvoj situaciji, kad su slijedom optužbi za korupciju uzdrmani sami temelji Fatahove opstojnosti na palestinskoj političkoj sceni, Abbasovom glavnom stožeru trebat će mnogo političkog umijeća da se održi na kormilu trenutačno nepostojeće palestinske države. </p>
<p>U Izraelu, gdje Fatah uživa potporu, spremni su, kako se čini, prihvatiti rezultate palestinske političke zbilje. </p>
<p>Za boravka u Tel Avivu, povjerenik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana je izjavio da bi EU, inače najveći donator palestinskih vlasti, mogla smanjiti pomoć pobijedi li islamistički pokret Hamas na parlamentarnim izborima idućega mjeseca.</p>
<p>»Teško je očekivati da nam stranke koje ne osuđuju nasilje i u tome ustraju budu partneri«, rekao je Solana novinarima. Palestinski ministar Saeb Erekat ocijenio je Solaninu izjavu »neprihvatljivom« jer predstavlja »izravno miješanje u naše unutarnje stvari«. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Nova uhićenja na plažama Sydneyja</p>
<p>U strahu od novih rasnih nemira, australske su vlasti minule nedjelje pojačale nadzor u predgrađima i na plažama u sydneyjskom prstenu. U to je područje poslano još 500 policajaca te ih je na terenu trenutačno 2000. U specijalnoj akciji od petka uhitili su oko 60 osoba te oduzeli određene količine Molotovljevih koktela, noževa, željeznih palica i mobitela. Operacija je tek započela, a »potrajat će dokle god to bude potrebno«, izjavio je domaćim medijima tamošnji zapovjednik policije Ken Moroney. Od minulog je vikenda gradska policija na konjima u stalnoj ophodnji sydneyjskim plažama, a u pojedinim dijelovima grada postavili su i čitav niz kontrolnih točaka. Mnogi od tamošnjih stanovnika ne strahuju od novih nereda u iduća dva tjedna. »S dvije tisuće policajaca na ulicama i plažama neće biti nevolja. Što će, međutim, biti nakon Nove godine kad se policija povuče?« komentirala je za Reuters Louise Simpson, šećući plažom Cronulla, odakle je prije tjedan dana i pokrenuto tzv. urbano nasilje s primjesama rasizma. </p>
<p>Naselje Cronulla s vrlo popularnom plažom u širem području Sydneyja nastanjeno je uglavnom bjelačkom populacijom. Tamo na kupanje i zabavu dolaze mnogi useljenici libanonskoga porijekla. Nakon prošlotjednih nemira u kojima su pretučena dvojica čuvara plaže, a zatim dvojica mladića arapskoga porijekla, u tom se mjestu sve više očituju podjele između autohtonoga stanovništva i došljaka porijeklom sa Srednjeg istoka. Rasni nemiri značajno su okrnjili imidž zemlje te se više tisuća građana Sydneyja minulog vikenda okupilo na prosvjednom skupu pod nazivom »Ujedinjeni protiv rasizma«. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Bolivijci birali predsjednika</p>
<p>Bolivijci su u nedjelju izašli na birališta kako bi izabrali novog predsjednika, ali i novi parlament. Kako pokazuju ankete, novi šef te siromašne andske države s oko devet i pol milijuna stanovnika, bit će Evo Morales, zastupnik u parlamentu i vođa siromašnih seljaka uzgajivača koke. I sam Indijanac, Morales obećava siromašnoj indijanskoj većini da će legalizirati uzgoj koke, biljke koja služi u tradicionalnoj andskoj medicini, ali i za proizvodnju kokaina što završava na američkom tržištu. Uz to, Morales, koji priznaje da je njegov Pokret za socijalizam »noćna mora za Washington«, obećao je Bolivijcima da će nacionalizirati bogata nalazišta prirodnog plina, što bi pomoglo razvoju te zemlje.</p>
<p>Njegov suparnik Jorge Tuto Quiroga, kandidat bogate bijele elite zalaže se za slobodno tržište i podupire SAD u borbi protiv iskorjenjivanja koke. Treći kandidat je bogataš Samuel Doria Medina koji zagovara »treći put« za tu zemlju punu problema, no kojemu ankete ne daju velike izglede. [G. T.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Zujanje u svemiru</p>
<p>Opasne šetnje svemirom radi popravaka štete mogle bi se izbjeći korištenjem »skupine malih robota koji kooperativno poput rojeva popravljaju kvarove ili brane gnijezdo«</p>
<p>Budućnost daljnjeg istraživanja svemira leži, vjerovali ili ne, na plećima stvorenja kao što su mravi, ribe ili vjeverice, odnosno u biomimetici (ili biomimikriji, tehnološkom pristupu koji imitira biologiju i biološke sustave poput virusa, stanica i sl.). Pojednostavljenim rječnikom, to bi značilo krađu prirodnih evolucijskih dostignuća i njihovu primjenu u tehnologiji.</p>
<p>To tvrdi dr. Alex Ellery, voditelj istraživačke skupine robotičara na sveučilištu Surrey, i otkriva da sa svojim timom pokušava dokučiti kako biomimetku primijeniti u svemiru. </p>
<p>Iz toga proizlazi da bi inteligentni strojevi koji djeluju nezavisno bili savršeno prikladni za rad u kojekakvim svemirskim uvjetima što bi i sama istraživanja svemira učinilo znatno sigurnijima. U budućnosti bi takvi »samoorganizirajući« organizmi modelirani prema obrascima mravljeg ponašanja mogli nazirati space shuttleove i popravljati eventualnu štetu. </p>
<p>»Jedini pravi primjer struktura koje motre same sebe i pri nekim poteškoćama se same popravljaju primjećujemo kod bioloških struktura«, kaže Don Price iz organizacije CSIRO (australska organizacija Commonwealth Scientific and Industrial Research Organisation). Inače, Price se bavio istraživanjem kako se mravi nose s raznim teškoćama na osnovi čega je došao do zaključka da bi stotine senzora postavljenih oko svemirskih letjelica mogle biti savršene za otkrivanje bilo kakvih promjena ili teškoća s letjelicom. </p>
<p>U toj bi situaciji svaki senzor mogao komunicirati samo s najbližim senzorom, a dr. Price razvija program koji bi omogućio međusobnu interakciju senzora što bi tvorilo sustav sličan mravljim kolonijama. Dr. Price također dodaje kako bi se opasne šetnje svemirom radi popravaka štete mogle izbjeći korištenjem »skupine malih robota koji kooperativno poput rojeva popravljaju kvarove ili brane gnijezdo«. </p>
<p>Biomimetika bi trebala pomoći i pri načinu spajanja letenja i skakanja, a jedan od stručnjaka koji radi na tome, Keith Paskins, kaže da se u istraživanjima vodi oponašanjem letećih vjeverica. One imaju rastezljivu kožu spojenu između ručnih i nožnih zglobova koju mogu rastegnuti i tako kontrolirati svoj let (jedrenje) i putanju u skakanju s drva na drvo. </p>
<p>Njegov kolega William McGill pak pokušava konstruirati robota koji pliva, a svoj rad temelji na proučavanjima malene ribe Apteronotus albifrons, čije je prirodno stanište Amazona, a kreće se samo noću, kako bi se uz njihovu pomoć mogla istraživati mora i oceani u svemiru (Jupiterovi mjeseci). Profesor Julian Vincent istodobno proučava ose ne bi li kreirao robota koji bi bušenjem prikupljao uzorke različitih materijala za analizu, a njegova primjena se zamišlja na asteroidima, tijelima s malom gravitacijom.</p>
<p>Naravno, osim primjene u svemirskim istraživanjima takav bi biomimetički pristup mogao rezultirati i samoiscjeljujućim savitljivim krilima, rojevima bespilotnih letjelica, te još nekim izumima koji bi mogli biti iskorišteni u manje plemenite aktivnosti. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Breme samoće</p>
<p>Idealno je doba godine da se prisjetimo rođaka ili prijatelja koje dugo nismo kontaktirali i da ih razveselimo znakom pažnje</p>
<p>Blagdansko ozračje koje tijekom prosinca osjećamo, u nekima od nas može izazvati blagdanski stres ili depresiju. </p>
<p>Blještavilo izloga, okićen i blještav grad, potiče našu potrošačku težnju, a u mnogima stvara napetost i nervozu kako iznenaditi najdraže, što im darovati.</p>
<p>Prof. psihologije Mirjana Sulić upozorava da sami blagdani potiču stres i depresiju, posebno u samaca. Dani okupljanja, zbližavanja i darivanja, te pojačana druženja u samaca izazivaju dodatno opterećenje i tugu. »To je vrijeme uspomena, kada se prisjećamo naših najmilijih koji više nisu sa nama ili onih koji s nama ne žele biti zbog nekih svojih razloga. Za samce ili osobe starije životne dobi blagdansko razdoblje vrijeme je koje žele prespavati, jer dodatno osjećaju samoću i napuštenost«, objašnjava prof. Sulić. </p>
<p>Možda je stoga to najbolje vrijeme da se prisjetimo bližnjih u našem životu koje smo, zbog nekih razloga tijekom godine zanemarivali i rijetko posjećivali. To, dakako, ne znači da ih posjetite samo u vrijeme blagdana nego da promijenite svoje ponašanje, jer blagdani nisu samo vrijeme darivanja. Prof. Sulić objašnjava da je kraj godine razdoblje u kojem donosimo velike odluke u našem životu. </p>
<p>»Vrijeme blagdana, intimno je doba godine, kada razmišljamo o prekretnicama u svom životu i promatramo što jesmo ili nismo, tijekom prošle godine ostvarili. Takva nas razmišljanja vrlo često mogu zateći u preispitivanju, te potaknuti da promijenimo uvriježene navike u našem životu«, kaže prof. Mirjana Sulić. Potaknuti približavanjem kraja godine, zadajemo si rokove i odlučujemo da ćemo sljedeće godine postati nepušačima, mršavijima, uspješnijima, jer će nas upravo zbog toga više voljeti drugi. </p>
<p>»Za vrijeme blagdana u ljudima raste nesigurnost i misle da će promjenom sebe i svojih ‘loših’ navika, djelovati na emocije drugih«, kaže prof. Sulić. Mnogi kupnjom željenoga, skupoga i jedinstvenog dara u bližnjega žele probuditi osjećaje ljubavi i poštovanja. </p>
<p>Predblagdansko vrijeme u nama budi potrošački mentalitet, rasipnost koja često nije objektivna našim financijskim mogućnostima. Podliježemo mentalitetu tržišta koje nas u blagdansko vrijeme prisiljava na (često) pogrešan odabir vrijednosti. Napetost i nervoza umjesto radosti darivanja dodatno nas opterećuju. Umjesto da razmišljamo o pozitivnim iskoracima u životu, gubimo se na potrošačkim vrijednostima, za koje mislimo da su nužne da bi nas netko volio ili više cijenio kao osobe.</p>
<p>Kako »pregrmjeti« blagdane</p>
<p>1. Razmišljajte pozitivno.</p>
<p>2. Ne opterećujte se skupim darovima, ponekad susret, lijepa riječ ili samo prisutnost imaju veću vrijednost od bilo koje kupnje.</p>
<p>3. Donesite pozitivne odluke sami, a ne obasuti prijedlozima i sugestijama sa strane.</p>
<p>4. Napravite pozitivne iskorake: posjetite dragu osobu koju dugo niste vidjeli, pomozite nekome kome je pomoć potrebna.</p>
<p>5. Raščistite sukobe sami sa sobom i s drugima, pomirite se.</p>
<p>6. Zapitajte se što će vam donijeti više sreće, a manje tuge u životu.</p>
<p>7. Ne sažaljevajte se, nego napravite kompromis i postupno mijenjajte ono što vam se ne sviđa u vašem životu.</p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>U naletu vlaka poginuo suvozač </p>
<p>Neoprezni vozač nije se zaustavio na pružnom prijelazu bez rampe, iako je i zvučna i svjetlosna signalizacija upozoravala na dolazak vlaka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na pružnom prijelazu Trnava - Nova Branimirova, u subotu oko 13.45 sati, u naletu putničkog vlaka, koji je prometovao na relaciji Zagreb-Sisak, na osobno vozilo »opel kadett«, registracijskih oznaka ZG-632 TP, smrtno je stradao 56-godišnji suvozač Ivan Kuleš, dok je 56-godišnji vozač, Josip Hukman, zbog teških ozljeda kolima hitne medicinske pomoći prevezen u bolnicu. Prema prvim informacijama s mjesta nesreće, neoprezni vozač nije se zaustavio na pružnom prijelazu bez rampe, iako je i zvučna i svjetlosna signalizacija upozoravala na dolazak vlaka. Nakon udara, vlak je gurao zdrobljeni automobil više od 50 metara, da bi ga na kraju odbacio na drugi kolosijek.</p>
<p>Prema riječima očevidaca koji su stajali na semaforu u Branimirovoj ulici, odjednom se začuo snažan prasak, a nakon toga sve je bilo u oblaku prašine. Prolaznici i vozači koji su se zatekli na mjestu nesreće priskočili su u pomoć, vidjeli su da je suvozač poginuo, a vozač je u tim trenutcima rekao da mu je stradali Kuleš bratić. U putničkom vlaku koji je, zbog rekonstrukcije pruge, vozio preko Sesveta, u vrijeme nesreće bilo je 100-tinjak putnika, no srećom nitko nije ozlijeđen. Osim policije, na očevid su došli i djelatnici HŽ-a, a prema njihovim izjavama, 38-godišnji vlakovođa Jure Martić koji je upravljao vlakom, davao je zvučne signale, no činilo se kao da ih vozač uopće nije čuo. Očevid je bio završen oko 17.00 sati, a vodio ga je istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda. Sve okolnosti nesreće još se utvrđuju, rečeno je u PUZ-u. [Zvonimir Kosinjski]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Dvoje poginulih pod šleperom</p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> - U stravičnom sudaru u središtu Karlovca na licu mjesta u subotu su poginuli 25-godišnji Petar Goršić i 34-godišnji Boris Kovač, a 24-godišnji G.Č. zadobio je po život opasne ozljede, priopćeno je iz Policijske uprave Karlovačke.</p>
<p>Mladići iz Karlovca poginuli su u »peugeotu 206«, kojim su se, u rane jutarnje sate zabili u kamion s prikolicom na križanju Meštrovićeve i Senjske ulice. </p>
<p>Prema izjavi istražnog suca Županijskog suda u Karlovcu Mladena Kosijera ta teška prometna nesreća dogodila se, po svemu sudeći, jer 25-godišnji vozač automobila, registarskih oznaka KA 663 CR, nije prilagodio brzinu u zavoju, na izlazu iz križanja. Nakon što je izgubio nadzor nad vozilom, »peugeot« je prešao na lijevu stranu kolnika i »podletio« pod kabinu teretnjaka, koji mu se kretao ususret iz smjera Senjske ulice. Kamionom, registarske oznake KC 956 CP, koji je vukao priključno vozilo, upravljao je 37-godišnji M.P. iz Đurđevca. Od siline sudara, prednji kraj automobila ostao je potpuno zgnječen. Izvlačenje tijela poginulih, vozača i putnika na stražnjem sjedalu, te teško ozlijeđenog mladića omogućili su, rezanjem lima olupine, pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Karlovac. </p>
<p>Koliko je sudar bio žestok, upućuje i to da uopće nisu pronađeni tragovi kočenja. Uzrok prebrze vožnje i gubitka nadzora nad vozilom, po svemu sudeći, bila je vožnja pod utjecajem alkohola. </p>
<p>Suvozač, koji je preživio nesreću, prebačen je u Opću bolnicu Karlovac s višestrukim prijelomima i nagnječenjima, gdje je po operaciji zbrinut na Odjelu intenzivne njege. Vozač kamiona u sudaru je prošao bez ozljeda. Senjska ulica je zbog očevida i uklanjanja tragova s mjesta stravične nesreće bila zatvorena za sav promet nekoliko sati. </p>
<p>Goran Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Liječnica kriva za smrt?</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Riječka je policija počela kriminalističku obradu kojom se treba utvrditi eventualna odgovornost liječnika za smrt mladića koji je u subotu preminuo u policijskoj postaji. Naime nakon uhićenja zbog kaznenih djela krađa u ćeliji za zadržavanje riječke prve Policijske postaje u subotu oko 5.20 sati preminuo je Josip Horvat (18) iz Dražica. </p>
<p>Obdukcijom je kasnije utvrđeno kako je preminuo uslijed gnojne upale pluća, a na dan uhićenja u ambulanti je dobio 5 tableta metadona (zamjena za heroin), koji je po mišljenju stručnjaka sigurno pogoršao mladićeveo zdravstveno stanje. Horvat je uhićen i u policiju priveden dan ranije oko 13 sati zbog provođenja kriminalističke istrage. Tijekom dana i noći šef smjene redovito ga je obilazio, izjavio je Vitomir Bijelić, načelnik Sektora kriminalističke policije Policijske uprave primorsko-goranske. Prilikom jednoga takvog obilaska mladić je pronađen mrtav. Odmah je pokrenuta istraga, a očevidu je nazočila Sajonara Čulina, istražna sutkinja riječkoga Županijskog suda. Prisustvovali su i liječnik sudske medicine kao i zamjenica županijskog državnog odvjetnika.</p>
<p> Prvim pregledom tijela nisu pronađeni tragovi ozljeda koji bi ukazivali na nasilnu smrt, no vrlo brzo je provedena obdukcija jer svaka smrt u policiji, osobito kada je riječ o tako mlađoj osobi, privlači pozornost javnosti.</p>
<p> Obdukcija je potvrdila da je uzrok smrti gnojna upala pluća, i to u poodmaklom stadiju, kada nesretnom mladiću vjerojatno ne bi mogli pomoći ni liječnici u bolnici, da je kojim slučajem dospio u bolnicu, a ne u zatvor. U urinu i krvi pronađene su supstance koje su ukazivale da je Josip Horvat uzimao metadon. To je potvrdilo neslužbenu informaciju da je preminuli na dan uhićenja bio kod liječnika i uzeo metadonsku terapiju, Preminuli Horvat, naime, već je od ranije poznat kao ovisnik o drogama.</p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Živa mu se ne bi vratila?</p>
<p>Prema prvostupanjskoj presudi, koju je Vrhovni sud ukinuo zbog pogrešno utvrđenoga činjeničnoga stanja, smrt Emine Devkić bila je rezultat »igre pištoljem«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vrhovni sud je nedavno, zbog pogrešno utvrđenoga činjeničnoga stanja, ukinuo presudu zagrebačkog Županijskog suda kojom je bivši djelatnik Ureda za osiguranje MUP-a, Dražen Petrović (27), bio nepravomoćno osuđen na dvije godine zatvora zbog prouzročenja smrti iz nehaja svoje bivše djevojke Emine Devkić, koju je 14. studenoga 2001. godine u njezinu stanu pogodio hicem u glavu iz službenoga »glocka«.</p>
<p> Bivšemu MUP-ovu »tjelohranitelju« tako će se na zagrebačkom Županijskom sudu ponovno suditi, ali zbog ubojstva djevojke, što mu inkriminira optužnica.</p>
<p>Naime, Petrovića je Županijsko državno odvjetništvo teretilo da je djevojku namjerno ubio ispalivši joj metak u glavu iz svoga službenoga »glocka«, no tu kvalifikaciju vijeće prvostupanskog suda nije prihvatilo, već je presuđeno da se on spomenute zgode igrao službenim pištoljem, usmjerivši ga prema svojoj djevojci, a misleći da u cijevi nema metka, te je, u zabludi povukavši okidač, usmrtio djevojku. Petrović se na sudu branio tvrdeći da je pištolj opalio dok ga je on stavljao na ormarić, ali su vještaci demantirali takvu obranu, tvrdeći da »glock« ima posebnu kočnicu tzv. dvostruki okidač, te da ne može slučajno opaliti. Budući da nije bilo neposrednih svjedoka događaja, Vrhovni sud je naložio da se u ponovljenome postupku utvrdi u kakvim su odnosima bili Petrović i oštećenica, te da se veća pažnja posveti iskazima njezinih prijatelja, K.F. i Dž.M., koje je prema mišljenju najviše sudske instance, prvostupanjski sud olako ocijenio. </p>
<p>Naime, K.F. je u svome svjedočenju ustvrdila da je Petrović znao i udariti oštećenicu te da je nakon prekida veze zvao i govorio joj da ne može živjeti bez nje, te da joj je na dan događaja zvao telefonom te je pitao da li više voli crvenu ili crnu boju.</p>
<p> Petrović je na suđenju usvtrdio da je oštećenici mislio pokloniti donje rublje pa je zato pitao za boju. Nikakvo donje rublje, pak, nije bilo pronađeno u stanu. Svjedokinja K.S. je ,pak, rekla da je kada je upitala oštećenicu da li bi se vratila Petroviću, ova odgovorila »Mrtva bih mu se vratila, ali živa ne bih«, što je u suprotnosti sa iskazima Petrovićevih kolega, također MUP-ovih tjelohranitelja, koji su složno tvrdili da je oštećenica zvala Petrovića, želeći da se njihova veza nastavi. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Dva napada nožem</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dva pokušaja ubojstva, koja su se u subotu poslijepodne, u razmaku od dva sata dogodila u Zagrebu, završila su na sreću, nanošenjem lakše ozljede od koje je, operativnim zahvatom na vrijeme otklonjena opasnost. Prvi takav pokušaj dogodio se na Autobusnom kolodvoru u Držićevoj oko 14 sati, kada je 33-godišnjak, inače invalid bez desne šake i desne noge, nožem skakavcem, u leđa ubo 72- godišnjaka. Prema iskazu koji je invalid kasnije dao policiji, sukob između dvojice muškaraca počeo je naguravanjem na pokretnim stepenicama koje vode u zgradu kolodvora. Starac koji je stubama silazio s kolodvora, prema riječima osumnjičenog koji se tamo peo, »grubo je gurnuo« ivalida. Revoltiran postupkom 72-godišnjaka, on je izvadio nož i ubo ga u leđa. Starac je potom ušao u zgradu kako bi u policijskoj ispostavi na kolodvoru prijavio napadača, no sukob dvojice, na izgled »sporih« muškaraca, ni tu nije završio. Dok je oštećeni čekao policajce, njegov mu je napadač prišao te se posvađali, a potom i potukli. Starac je međutim, ovog puta bio »jači«, uzeo je invalidu štake pa je ovaj, htio ne htio, morao pričekati policajce. Protiv osumnjičenog invalida, koji je nakon kriminalističke obrade, zbog zdravstvenog stanja pušten kući, bit će podnesena kaznena prijava. Starac je prevezen u Kliniku za traumatologiju gdje mu je utvrđena lakša ubodna rana. Drugi sukob, u kojem je također nožem, ali ovaj put u ubodom u vrat, Zvonimir J. (38), pokušao ubiti svog prijatelja Nenada M. (33), se ispred kafe bara Mango Mambo na Schlosserovim stubama, u subotu oko 16 sati. Napadač je prijatelja s kojim je bio posvađan, inače konobara u spomenutom baru, pričekao kod ulaznih vrata, gdje su se najprije potukli. Nastavili su se tući i u kafiću kod šanka te je Zvonimir J. izvukao nož i zabio ga u Nenadov vrat koji je prevezen u KBC Zagreb, gdje je operiran, a, kako doznajemo otprije je poznat policiji. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20051219].
|
