NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050518].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 145743 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>18.05.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Najviše izgubio HDZ</p>
<p>Na popisu stranaka koje sudjeluju u radu Sabora pojavio se i Međimurski demokratski savez, čiji je novi zastupnik Željko Pavlic. On će u ime tog »transfera« dobiti 266.000 kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Parlamentarne stranke stajat će hrvatski proračun i dalje oko 47 milijuna kuna. Naime, odluka koju je Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav o promjenama u tarifnim iznosima za pojedine stranke i nezavisne zastupnike usvojio u utorak, nije na te brojke utjecala ni za jednu lipu. No, HDZ će iz proračuna primiti 19,5 milijuna kuna, SDP 10,5 milijuna, a HNS 3,7 milijuna kuna. HSS će primiti 2,7 milijuna, HSP 2,1 milijun, IDS 1,2 milijuna, HSU i SDSS po 900.000 kuna, a HSLS 630.000 kuna. Do razlike u iznosima je došlo zato što su neki zastupnici promijenili stranačke boje, pa se time mijenja ukupan iznos na koji stranka ima pravo.</p>
<p>U odnosu na dosadašnje razdoblje, najviše je izgubio HDZ, nakon što je nekoliko zastupnika istupilo iz stranke. Odnedavno nezavisni zastupnici Branimir Glavaš, Vladimir Šišljagić i Ivan Drmić, po toj će osnovi primiti po 208.000 kuna. </p>
<p>U međuvremenu, na popisu stranaka koje sudjeluju u radu Sabora pojavio se i Međimurski demokratski savez, čiji je novi zastupnik bivši član Liberalne stranke Željko Pavlic. On će u ime tog »transfera« dobiti ukupno 266.000 kuna. Time se broj nezavisnih zastupnika u Saboru povećao na četiri. Njegov transfer utjecao je i na povećanje broja stranaka koje u Saboru imaju po jednog zastupnika. Uz tri dosadašnje (DC, SDA i PGS), njima se pridružuje i spomenuti Međimurski demokratski savez. </p>
<p>Posebno je zanimljiva odluka Odbora za Ustav koja se tiče novih nezavisnih zastupnika. Ivo Lončar primit će na račun 300.000 kuna, Slaven Letica 262.000, a Ivo Banac 266.000 kuna. To znači da je Glavašu, Šišljagiću i Drmiću dosadašnji »boravak« u HDZ-u »odnio« barem po pedesetak tisuća kuna.</p>
<p>Na Odboru za Ustav, kao i na Odboru za zakonodavstvo raspravljalo se o nekoliko istih točaka. Ključna tema bila je Pravilnik o javnosti rada Hrvatskog sabora. Pravilnik precizno regulira dolazak posjetitelja i stručnih skupina u zgradu parlamenta. U izmjenama Zakona o telekomunikacijama novi propis omogućuje da se uspostavi bolja komunikacija između Agencije za telekomunikacije i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Prema obrazloženju, uočeno je da se mnogi subjekti u telekomunikacijskoj ovlasti počinju služiti trikovima kako bi skrili činjenicu pravog vlasnika njihova branda. Jedna od novosti u tom zakonu je pojačana kontrola zakonitosti odluka koje Vijeće za telekomunikacije donosi u okviru svojih nadležnosti. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hrvatskoj treba 15 godina da dostigne Tursku</p>
<p>U Turskoj je razvijen turizam »iza hotelske žice«, gdje gost sve prohtjeve zadovoljava unutar objekta</p>
<p>Turski turizam počeo se razvijati početkom rata u Hrvatskoj, dakle prije petnaestak godina, a danas je tako uznapredovao da će hrvatskom turizmu trebati najmanje toliko vremena da ga sustigne. Alannya, Antalya i Kemer sada su, sredinom svibnja, puni turista, u gotovo svim hotelima (većina ih je na bazi all inclusive) nema slobodnoga kreveta, a prodavaonice i kafići rade dok ima gostiju. </p>
<p>Hrvatska, nažalost, danas u mnogim stvarima može učiti od turističke početnice Turske. S druge strane, golem strani kapital uložen u vrhunske hotelske objekte turske rivijere nemilosrdan je prema domaćinima. Obrazovani Turčin požalit će se: »Turska nema velike koristi od ovakvog turizma. Gosti rijetko izlaze iz hotela i istinsku Tursku vide samo na putu od aerodroma do hotela«.</p>
<p>Riječ je, dakle, o turizmu iza »hotelske žice«, gdje gost sve prohtjeve zadovoljava unutar objekta. Najpoznatiji primjer takvog turizma nudi Dominikanska Republika. </p>
<p>Hrvatske privlačnosti, s druge strane, nude se izvan hotela i kod nas je gotovo nezamislivo da gosti cijeli odmor provedu između četiri zida. Koncept all inclusive, koji bi možda i omogućio takav odmor, kod nas je još nerazvijen.</p>
<p>Najviše kapitala u hotelske objekte na turskoj obali uložili su Nijemci. Kao vlasnici tamošnjih hotela jaki su i Rusi i Francuzi, a tek u posljednje vrijeme i Turci. Novi vrhunski hotel »Titanic« u Antalyji u vlasništvu je turske tvrtke sa sjedištem u Istanbulu. Iako se doima hladnim, previše gradskim, hotel sagrađen 2002. ekskluzivan je do te mjere da ga se lako može smjestiti među sto najboljih objekata na svijetu.</p>
<p> Polupansion iznosi 65 eura (naravno, u tu je cijenu uključeno sve), a u hotelu nema slobodnoga kreveta.</p>
<p>Na području Alanyje, Antalyje i Kemera prevladavaju hoteli najviših kategorija na bazi all inclusivea i u predsezoni su izvrsno popunjeni. Prevladavaju ruski i njemački turisti; njih je 80 posto. </p>
<p>Dok Turci već rade punom parom, hrvatska se obala tek ugrijava za sezonu. Cijenama smještaja ne možemo parirati: polupansion u dubrovačkom »Excelsioru« (koji se ni izdaleka ne može uspoređivati s vrhunskim turskim hotelima iako ima pet zvjezdica) u predsezoni stoji 228 eura. Dakle, uz siromašniju uslugu, skuplji je za 163 eura. Što se smještaja tiče, ovdje završava svaka priča o našoj konkurentnosti.</p>
<p>Zaostajemo i u ostalim vrstama usluga, pa će turski trgovac pričekati da i posljednji gost ode na počinak, a i osoblje u restoranima i kafićima ljubaznije je od našeg.</p>
<p>Najkritičnija točka turskog turizma je to što vas većina turskih trgovaca pokušava prevariti, bilo da je riječ o benzinskoj postaji, prodavaonici hrane ili zlatarnici. Iznos za koji će vas pokušati obrlatiti nerijetko je dvostruko veći od stvarne cijene. Za mnoge je to glavni razlog što u Tursku odlaze samo jednom u životu ili, ako je redovito posjećuju, ne izlaze iz hotelskih sustava. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Sudjelovanje u mirovnim misijama postaje obaveza </p>
<p>Prema Strategijskom pregledu MORH-a, u kontingentu za mirovne operacije bit će do 800 profesionalnih vojnika </p>
<p>Cijeli profesionalni sastav Oružanih snaga imat će obvezu po potrebi sudjelovati u međunarodnim mirovnim operacijama. Naime, prema radnoj verziji Strategijskog pregleda obrane (SPO), Hrvatska će se vojska u nastavku preustroja izgrađivati kao snaga sposobna odgovoriti izazovima nacionalne obrane, ali i zahtjevima punopravnog članstva naše zemlje u euroatlantskim integracijama. </p>
<p>Prema novom dokumentu, HV će biti strukturiran tako da 40 posto njegovih kopnenih snaga bude opremljeno za brzi razmještaj, a do osam posto bilo bi angažirano u nekoj operaciji, ili raspoloživo za buduće operacije NATO-a. </p>
<p>»Cjelokupan profesionalni sastav imat će obvezu po potrebi sudjelovati u međunarodnim operacijama«, ističe se u SPO-u, što je velika novost, s obzirom da su se profesionalni vojnici za mirovne misije dosad birali na dragovoljnoj osnovi. Prema strateškom planu MORH-a, najviše 800 pripadnika HV-a bilo bi ili u nekoj mirovnoj operaciji ili bi se za nju pripremalo. </p>
<p>Općenito, za sudjelovanje u savezničkim operacijama, snage koje će Hrvatska odrediti nakon ulaska u punopravno članstvo NATO-a, temeljit će se na postrojbama koje je naša zemlja već deklarirala u 49 partnerskih ciljeva. Radi se o jednoj lakoj pješačkoj satniji, manjim postrojbama specijalnih snaga, inženjerije (razminiranje i horizontalna konstrukcija), Vojne policije (Afganistan), te dva sanitetska tima i jednom vodu za kemijsko-biološku zaštitu. </p>
<p>U dovršenoj inačici SPO-a, navodi se sigurnosna procjena da prema Hrvatskoj trenutačno nije niti će u duljem razdoblju biti izražena neposredna konvencionalna vojna prijetnja, premda se ona ne može u potpunosti isključiti. Najznačajniji suvremeni sigurnosni izazovi ostaju na prvome mjestu terorizam i širenje oružja za masovno uništavanje, a odmah zatim trgovina ljudima, šverc narkoticima, zloporaba novih tehnologija te različite prirodne katastrofe. </p>
<p>U dokumentu se ističe sve važnija uloga NATO-a i Europske unije, pogotovo u prevladavanju kriza u svijetu te napominje da će Hrvatska najčešće djelovati u okviru snaga tih integracija, ali i nastaviti angažman u misijama UN-a. Do punopravnog članstva naše zemlje u NATO-u, Hrvatska će vojska biti sposobna za združenu operaciju obrane nacionalnog teritorija, jednu operaciju uklanjanja posljedica krize u zemlji i još jednu međunarodnu (osim sudjelovanja u mirovnim misijama). </p>
<p>Potvrđena je projekcija veličine HV-a koji 2009. neće prelaziti 16.000 vojnih osoba, 2000 službenika (bez administracije MORH-a) te 8000 pripadnika tzv. ugovorne pričuve.</p>
<p>Do kraja 2007. izradit će se svi ključni dokumenti vezani uz buduću vojnu doktrinu, do 2009. ostvariti potpuna interoperabilnost i usklađenost sa svim standardima NATO-a, no nešto sporije ići će modernizacija HV-a. Naglasak će biti na domaćoj proizvodnji, ali i na offset programima kojima se uloženo vraća u domaće gospodarstvo.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Sanader u Saboru o Haagu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon jednomjesečne stanke zbog lokalnih izbora, Hrvatski sabor u srijedu otpočinje 14. sjednicu za koju je predviđeno tridesetak točaka. Početak zasjedanja zastupnici će iskoristiti za postavljanje pitanja članovima Vlade u sklopu Aktualnog prijepodneva, što će, kako doznajemo, »do daske« iskoristiti i trojica HDZ-ovih disidenata na čelu s Branimirom Glavašem. Osokoljen izbornom pobjedom svoje nezavisne liste u Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji, Glavaš priprema »posebno iznenađenje« dojučerašnjim stranačkim kolegama. O čemu je riječ i kojim će to pitanjima izrešetati HDZ-ovu vladu, Glavaš nije htio otkriti, samo je novinarima rekao da su on, Vladimir Šišljagić i Ivan Drmić u ponedjeljak, i to u automobilu na putu za Zagreb, osnovali svoj zastupnički klub. Na čelu mu je, naravno, Glavaš, a Šišljagić je potpredsjednik kluba. </p>
<p>U srijedu poslijepodne zastupnicima će se obratiti premijer Ivo Sanader koji će, kako se očekuje, objasniti što će Vlada poduzeti u povodu izmijenjene haaške optužnice protiv hrvatskih generala Ivana Čermaka i Mladena Markača. Izmijenjena optužnica - u kojoj glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte oslobodilačku akciju »Oluja« izrijekom karakterizira zločinačkim pothvatom, i za to optužuje cijeli tadašnji hrvatski državni, politički i vojni vrh, generale i druge časnike HV-a, članove Vlade i HDZ-a, pripadnike obavještajnih službi te druge »znane i neznane osobe« - izazvala je golemo nezadovoljstvo i ogorčenje hrvatske javnosti. Vlada je već najavila da će se aktivno uključiti u pobijanje te, kako ju je premijer Sanader nazvao, »apsurdne optužnice«, koristeći pritom institut »prijatelja suda«, ali i druge pravne i političke mjere. [Ivka Bačić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Parada za generaciju 2005.</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Za dva dana generacija 1993. izlazi iz škola. Kaže se da je to za njih ispit zrelosti. </p>
<p>Govoriti da izlazak iz srednje škole označava ulazak u svijet odraslih, nekako je smiješno. Ne samo da ih još nekoliko godina nitko neće smatrati odraslim osobama, nego je većina njih iz generacije 2005. i sama svjesna da još nema previše veze sa zrelošću. Ali zato bi se moglo reći da im je humor na sasvim dobrom razvojnom putu. Kažu: »Vratili smo se s maturalca. Bilo je super. Svi smo u komi«. Ili objašnjavaju zašto su uopće išli u školu: »Bolje šest sati u školi, nego uopće ne spavati«. </p>
<p>Milan Bandić u petak im organizira zabavu koja će se protezati od središta Zagreba do Jaruna. On će biti na čelu povorke. Koju stotinu kilometara dalje u nekim drugim mjestima planiraju pohode po kafićima; rijetko gdje odlaze na izlet svjesni da će time poštedjeti sugrađane. Vjerojatno će svuda biti brašna, u Zagrebu podosta razbijenih tramvaja, a razbijači će se pobrojavati sljedeće jutro nakon ispumpavanja želuca kod dr. Breitenfelda koji je već sigurno bezecirao dežurstvo u noći na subotu. </p>
<p>Generacije koje su krenule u školu prije devedesete nisu bile rastrošne kupujući brašno (bar ne na ovaj moderni način »isipaj mu na glavu«), nije im bilo zabavno razbijati tramvaje, a i teško se sjetiti da je netko razbio glavu skačući u prazan bazen (generacija '04, Osijek). Pogotovo nisu imale tridesetak godina starijeg vođu parade koji taj dan slavi neku svoju pobjedu usput se pozivajući na njihovu (nemoguću) zrelost.</p>
<p>Zašto generacijama koje su maturirale u osamdesetima i prije njih takve gluposti nisu padale na pamet, a generaciji 2005. sve to tako dobro ide?</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Vojni rok po želji </p>
<p>MILE FRANIČEVIĆ</p>
<p>Tko se još sjeća kad se u Hrvatskoj prvi put spomenula mogućnost ukidanja obveznog služenja vojnog roka?</p>
<p>Dugo se pričalo da je to svjetski trend i da je samo pitanje dana kad ćemo i mi slijediti taj primjer. Puno se govorilo, a promijenilo jako malo. Gotovo ništa. Na opći užas ljudi koji se bave njihovom obukom, skratio se tek broj mjeseci koje ročnici provedu u Hrvatskoj vojsci. Drastično se povećao broj onih koji vojnu uniformu radije zamijene civilnom službom, a cijela vojna obveza poprimila je karikaturalnu formu.</p>
<p>Jedno smo se vrijeme tješili, ističući uhu ugodnu parolu da neće Hrvat rado u vojnike, no pravi su razlozi brzo izašli na vidjelo. Mjesecima su zatim trajale rasprave o tome treba li, kada i na koji način ukinuti postojeći model novačenja. Radile su se ankete, a rezultat je bila još veća zbunjenost domaće javnosti. </p>
<p>Umjesto izgradnje novog ili novih modela novačenja, zastalo se na dva iznimno teška pitanja. Prvo je ono zašto i mi ne ukinemo obvezni vojni rok ako je to postao svjetski trend. Na prvi pogled politika doista nije trebala otezati, no gdje bi hrvatski građani učili braniti sebe i svoju domovinu ako to više ne budu činili u Hrvatskoj vojsci?</p>
<p>U traženju najboljih odgovora, podijelili su se i struka, i politika i javnost. Jedni tako danas ne daju ni taknuti u sadašnji model, drugi bi ga odmah ukinuli, a treći bi »još malo kupovali vrijeme«. </p>
<p>Od jednog bivšeg ministra obrane čulo se, recimo, da ročnike ne trebamo jer ionako ima previše profesionalnih vojnika, pa samo plaćamo nepotrebno. Govorilo se da ukidanje obveznog vojnog roka donosi uštedu od pola milijarde kuna, ali i da su profesionalni vojnici skuplji od ročnika. Sva ta lutanja dovela su Hrvatsku do situacije u kojoj se prije nekoliko godina suočila s pitanjem legitimiteta vojne obveze s obzirom da je broj regruta koji su odlazili na civilnu službu premašio broj onih koji su vojni rok služili u postrojbama HV-a. </p>
<p>Stvar se dodatno zakomplicirala kad su u MORH-u otvoreno priznali da sadašnje stanje nije dobro i da ispada kako su naši ročnici postali jeftina radna snaga za Hrvatsku vojsku. </p>
<p>Predlažu stoga postupni prijelaz s obveznog na dragovoljno služenje vojnog roka, a tu mogućnost nude i ženama. No, ono što još nisu otkrili glavni je preduvjet da novi način novačenja uspije. Hrvatska, naime, tek treba pripremiti i testirati bolje mehanizme motivacije. Samo s njima, dovoljno prepoznatljivima, u vojsku će se ići - po želji.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Ne živi se od Gotovine</p>
<p>Po smanjenom odazivu građana na izbore Hrvatska je na razini najrazvijenijih zemalja. Po kampanji opasno konkurira zemljama razvijene demokracije poput Turkmenistana ili Sjeverne Koreje. Po temama koje su se vrtjele u kampanji stalo se u socijalizmu: raditi (Milan Bandić), za grad šetati (Vesna Pusić), o životinjama brinuti (Marina Matulović-Dropulić... I osam sati spavati</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Rezultati lokalnih izbora u Hrvatskoj pokazali su da krajnja desnica više ne stanuje u HDZ-u, da se SDP nakon poraza na prošlim parlamentarnim izborima vratio osvježen na političku scenu i da su birači po apstinenciji zreli za neku puno razvijeniju zemlju u kojoj su stranke toliko slične da se izborima ništa ne mijenja. Pobjednici ovih izbora nisu svi oni koji su se proglasili šampionima, nego onih bijednih ni 40 posto koji su smogli snage otići do mjesne zajednice na uglu i kopati po novčaniku tražeći legitimaciju.</p>
<p>Sve je o ovim izborima već rečeno (uspjeh nezavisnih lista, uspjeh HSP-a, pad HNS-a...), ali ono što nije, svodi se na razočaranje desnice koja točno zna što ne bi, ali ne zna s kime bi. Desnica je, recimo to tako, shvatila HDZ i SDP kao braću Skelin koji složno veslaju prema Europi unatoč virovima koje im Carla del Ponte pušta na stazi. Krivulja pada njezine naklonosti HDZ-u vjerojatno se podudara s krivuljom pada sklonosti u Hrvata za ulaskom u Europsku uniju. Desnica se stoga ili povukla u sebe, apstinirajući na izborima i oživljavajući svoj utjecaj u raznim strukovnim ili braniteljskim udrugama, ili se priklonila otvoreno euroskeptičnom HSP-u ili regionalnim warlordovima, na primjer Glavašu u Slavoniji.</p>
<p>Izvan HSP-a, apstinencije i »nezavisnih« Glavaša ili Luke Podruga, desnice više nema jer su njezini - posebno za izbore iz naftalina izvučeni i reanimirani kandidati - neslavno propali. Zdravko Tomac i Miroslav Tuđman potpuno su virtualna pojava čija realnost počinje i završava zalijepljenim zajedništvom na jumbo-plakatu dok se s Nenadom Ivankovićem, unatoč silnom umakanju prsta u vrhnje, nisu identificirale ni kumice.</p>
<p>Poraz HNS-a u Zagrebu i uspjeh u Varaždinu vjerojatno će pomoći da građani napokon shvate što ta stranka uopće još jest. Građanska distingviranost Vesne Pusić raspala se u Zagrebu pod naletom klijentelističke efikasnosti Ferenčaka U Varaždinu je dvojac Čačić-Čehok »narodnjački« pokazao da su regionalno bitnija imena kandidata i programi od stranaka kojima pripadaju. U Zagrebu je spoj narodnjaka i liberala shvaćen kao butelja s vrhunskom etiketom u koju je natočen »direktor«. Zagrepčani koji su svojedobno glasali za HNS kao građansku opciju lijevog centra, razočarani performansama te stranke u koaliciji sa SDP-om u Zagrebu, potražili su nove favorite.</p>
<p>Jedan od njih je očito bila Tatjana Holjevac koja je ni iz čega, osim prezimena, napravila nešto, dok je kandidat Mikšić iz nečega napravio ništa. Nakon relativno dobrog plasmana na predsjedničkim izborima, na svom terenu u Zagrebu je propao, pa će sad opet jamrati o namještanju izbora. Holjevčeva će, međutim, Bandiću trebati da formira gradsku vlast. Bit će zanimljivo vidjeti kako mogu zajedno funkcionirati njezini stručno pogodni i Bandićevi podobni kandidati za funkcije.</p>
<p>Meni osobno, premda tu sredinu ne poznajem previše, najviše imponira uspjeh nezavisne liste Željka Jerkova. Oko njega se kao centra u košarkaškoj reprezentaciji vrtjela igra, a sad će tako biti i u formiranju splitske vlasti. Taj primjer pokazuje da poduzetnici mogu efikasno uložiti novac u politiku zaobilazeći velike stranke.</p>
<p>Formiranje koalicijskih vlasti, osobito u Splitu, pokazat će koliko su ovi izbori promijenili odnos snaga u Hrvatskoj. Očit je trend personalizacije ili uzlaza jakih ličnosti. Bandić i Glavaš su jaki igrači s pratećim osobljem i kao takvi mogu igrati za bilo koju ekipu. HDZ ili SDP? HSP ili HSS? Ideološke razlike među strankama sve su manje, strateški ciljevi su većini isti, a gospodarski programi su u drugom planu jer, sva sreća, pa se bavimo Gotovinom i Haagom. Ali građani ove zemlje neće živjeti od lijepljenja plakata s Gotovinom ili kuknjave nad sudbinom sira i vrhnja, nego od izvoza nečega. Čega? To stranke i kandidate na ovim lokalnim izborima nije pretjerano zanimalo, ali građane očito jest. Zato ih većina nije izašla na izbore.</p>
<p>To ukazuje na jednu neobičnu i iznenađujuću pojavu koju hrvatske stranke i političari uglavnom zanemaruju: građani, naime, misle. Nije hrvatska populacija sve više apolitična, nego je rezignirana. Ako na izbore za lokalna tijela vlasti, gdje bi utjecaj birača na buduću vlast trebao biti veći, izađe tako malo stanovnika, onda to znači da oni ne vjeruju u mogućnost bilo kakve promjene. Vlasti se mijenjaju, problemi ostaju. Do tog su zaključka samostalnim zaključivanjem, što političare uvijek iznenadi, građani sami došli.</p>
<p>Da stranke podcjenjuju građane, pokazuje i propagandna kampanja vođena pred izbore. Većina udarnih slogana bila je toliko besmislena i lišena sadržaja, a većina spotova na TV-u toliko prazna da je teško govoriti čak i o nekom kretenizmu kampanje. Kretenizam podrazumijeva neki sadržaj i poruku, makar glupu. Ako toga nema, onda je kampanju teško uopće valorizirati. U ovoj kampanji kandidati su vjerovali da će već samo njihova pojava fascinirati birače pa za smislenost poruka nisu ni marili.</p>
<p>Nezaboravni su prizori Marine Matulović-Dropulić koja u Zoološkom vrtu hrani foke ili Vesne Pusić koja lagano šeće uz Botanički vrt dok mladost oboružana mobitelima unezvjereno jurca oko nje. Nisu HDZ i HNS loše prošli u Zagrebu samo zato jer su im spotovi bili očajni, ali ovakvi propagandni uradci kompromitirali bi i Beckhama kao marketinški adut.</p>
<p>Po smanjenom odazivu građana na izbore Hrvatska je na razini najrazvijenijih zemalja. Po kampanji opasno konkurira zemljama razvijene demokracije poput Turkmenistana ili Sjeverne Koreje. Po temama koje su se vrtjele u kampanji stalo se u socijalizmu: raditi (Bandić), za grad šetati (Pusić), o životinjama brinuti (Matulović-Dropulić... I osam sati spavati.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Zabava i seks, vlada kult tijela</p>
<p>Ruže života mogu se brati i tako da svaki dan iznova otkrivamo čudo koje se zove život, svijet, priroda, svemir</p>
<p>MARIJA CRVELIN</p>
<p>Dodirujemo se, čime? Krilima«, pisao je Rainer Maria Rilke svojoj ljubavi Marini Cvetajevoj. Nikada se u životu nisu sreli niti vidjeli. Te riječi velikog pjesnika eho su jednog svijeta i vremena kad ljubav nije bila poistovjećena sa seksom. Jer u ljubavi, osim tjelesne, postoji i duhovna odrednica o kojoj se u suvremenom društvu više ne govori.</p>
<p>Sve je tjelesnost, ljubav je samo seks. Naša su djeca na neki način »silovana« pornografijom, koja je sveprisutna. Sve reklame imaju lascivan omot. Suvremena književnost. Filmovi. Danas je doista teško biti dijete u odrastanju.</p>
<p>U Stajalištima 9. veljače dr. Duško Miličić iznosi primjere raspuštenosti mladih ljudi, nad kojima se svaki misleći čovjek mora zgroziti. Gdje je intelektualna radoznalost, otkrivanje svijeta, suprotstavljanje mišljenja... što je sve imanentno mladoj osobi. Ili je to, možda, nestalo. Sve je fokusirano na seks, a zabava je osnovni imperativ vremena.</p>
<p>U jednoj su (h)umornoj emisiji na lascivne voditeljeve primjedbe mlade djevojke, uz smijeh, ushićeno pljeskale. Gdje je tankoćutnost i delikatnost. One su, istina, odrasle u ozračju da su zečice, ženske, ribe, mačke, komadi... Je li im ikad itko rekao da imaju svoje dostojanstvo? Tko ih je odgajao? I gdje smo pogriješili?</p>
<p>Da bi se stekao kritički stav prema životnim pojavama, treba imati jaku podlogu u znanju, u osjećaju za umjetničke ljepote. Gdje će to naši mladi ljudi steći? Na divljim zabavama, u diskotekama, na tulumima... Potonja riječ iz turskog jezika strašna je formom, zvukom i značenjem. Nema nikakve tradicije ni u hrvatskoj usmenoj ni pisanoj književnosti. Prema našim jezikoslovcima – mjesto za pijančevanje. Ondje se mladi susreću s alkoholom i drogom. Kad nastupe posljedice tulumarenja, pribjegava se pobačaju, liječenju spolnih bolesti, liječenju ovisnika o drogi. Zašto roditelji tamo šalju svoju djecu? Zar doista misle da se iz vode može izići suh? Ondje se susreću i s nasiljem. Usput, u Njemačkoj učenici viših razreda imaju izlaz do 22 sata, mlađi do 21 sat. Mi smo u tome mnogo »napredniji«!?</p>
<p>Mlade privlače teme o seksu, što je prirodno jer je seks važan čimbenik naše osobnosti. Ali društveno je ozračje takvo da nameće shvaćanje kako je seks nešto najvažnije u životu. I u braku. Jedna »stilistica« piše u časopisu za žene kolumnu o seksu na najprizemniji način. Različite »zvijezde« naše estrade informiraju javnost o svojim seksualnim iskustvima. To se čita. To se prihvaća bez kritičkog stava. Treba, kažu, ugađati svim prohtjevima tijela, svim strastima. Bez ikakve ograde.</p>
<p>Naša tjelesnost je stvarnost, vrlo prisutna i vrlo naglašena. U tijelu mi postojimo. Tijelo treba poštovati, čuvati, njegovati, održavati zdravim. Ali danas vlada kult tijela, a zaboravljaju se drugi čimbenici ljudske osobnosti.</p>
<p>Kad se govori o seksualnom odgoju mladih, naglasak se stavlja na korištenje zaštitnih sredstava da bi se sačuvali od bolesti. To je potrebno. To je jedna strana seksualnog odgoja. Druga je ta da mladima treba reći da spolni akt nije isto što i popiti s prijateljem piće, nego odgovoran čin s nepredvidljivim posljedicama. Treba mladima reći da ulazeći u seksualne odnose, osobito u promiskuitetnim vezama, s raznim partnerima, postaju sudionici lanca koji se proteže tko zna otkuda i sudionici njihovih frustracija i bolesti.</p>
<p>Carpe diem – deviza koja se može tumačiti na više načina. Pjesnik Ronsard nam poručuje: »Ne čekajte sutra – Berite još danas ruže života«. Ruže života mogu se brati na drugi način. Da svaki dan iznova otkrivamo čudo koje se zove život, svijet, priroda, svemir. Da sudjelujemo u njegovu uvijek novom stvaranju. Carpe diem.</p>
<p>Autorica je profesorica književnosti i hrvatskog jezika u mirovini iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Nisam zataškavao</p>
<p>Rodbinski odnos apsolutno nije imao nikakav utjecaj na poduzimanje zakonom propisanih postupaka</p>
<p>NINO ŽGANEC</p>
<p>U Vjesniku od 26. travnja u članku Branke Valentić »Žganec zataškavao zlostavljanje djece« objavljene su neistinite informacije. Navedeno je »da je ustanovi (Domu za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi 'Blaženi Alojzije Stepinac' u Brezovici) samo preporučeno što treba promijeniti da se situacija popravi i ništa više..., da nikome iz sustava nije padalo na pamet da do kraja rasvijetli mučnu priču o domu za mučenje a najmanje Ninu Žganecu, izravno odgovornom za stanje u domovima, koji je u to vrijeme bio u braku s nećakinjom ... Jelene Brajše«.</p>
<p>To nije istina jer je Nino Žganec, tada pomoćnik ministra rada i socijalne skrbi, odmah po zaprimljenoj obavijesti Centra za socijalnu skrb Zagreb, Ured Novi Zagreb, a u povodu obavijesti »Hrabrog telefona« o dojavama, vezanima za navodno zlostavljanje u Domu u Brezovici (zaprimljeno 18. lipnja 2002.) naložio da se žurno ispitaju navodi iz dojava, pa je 1. srpnja 2002. imenovano Povjerenstvo za inspekcijski nadzor te je određeno provođenje inspekcijskog nadzora u Domu za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi »Blaženi Alojzije Stepinac« i Centru za radnu terapiju i rehabilitaciju »Sv. Vinko Paulski« – Podružnica Brezovica.</p>
<p>Nakon provedenog inspekcijskog nadzora 15. srpnja 2002. izrađen je i zapisnik o inspekcijskom nadzoru, kojim su naređene i mjere za otklanjanje utvrđenih nedostataka i određeni rokovi za provođenje tih mjera (a ne kako stoji u članku »preporučeno je što treba promijeniti da se situacija popravi i ništa više«) te je zapisnik dostavljen tim domovima 4. rujna 2002.</p>
<p>Zapisnik je 11. rujna 2002. dostavljen Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, a u tom podnesku je istaknuto da »neke od nepravilnosti u Domu mogu predstavljati i kaznena djela pa da se Zapisnik dostavlja radi njihovog daljnjeg postupanja«. Dom je u rujnu 2002. dostavio svoje primjedbe na zapisnik o inspekcijskom nadzoru, ali nije u roku dostavio cjelovito izvješće o poduzetim mjerama radi otklanjanja utvrđenih nedostataka ili razlozima zbog kojih pojedina mjera nije provedena.</p>
<p> O tome je 28. listopada 2002. upozoren ministar, budući da u skladu s člankom 183. Zakona o socijalnoj skrbi ministar, mjerodavan za poslove socijalne skrbi, može na temelju izvješća inspektora zabraniti rad doma socijalne skrbi. Riječ je o ustanovama koje su se tada skrbile o 79-ero djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi i o 70-ero djece s invaliditetom, koja se zbog obiteljskih okolnosti nisu mogla vratiti u vlastite domove niti se zbog nedostatnih kapaciteta premjestiti u druge domove socijalne skrbi. Zato nije donijeta odluka o zabrani rada te ustanove.</p>
<p>Točno je da je moja supruga nećakinja gđe Jelene Brajše, međutim, taj rodbinski odnos, kako se može zaključiti, apsolutno nije imao bilo kakav utjecaj na poduzimanje zakonom propisanih postupaka. Također se u članku neistinito navodi »da državni tajnik za socijalnu skrb više nije u braku s nekadašnjom suprugom, čime je, sasvim logično, nestala i potreba da se cijeli slučaj dalje zataškava«. Slučaj nikada nisam zataškavao, a i dalje sam u braku sa svojom suprugom, dr. sc. Andrejom Brajša-Žganec.</p>
<p>Naše je ministarstvo dopisom od 24. veljače 2005. zatražilo od Općinskog državnog odvjetništva očitovanje o ishodu predmetnog postupka, te je dana 11. ožujka 2005. zaprimljen odgovor Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu da je provedena kriminalistička obrada i da nije nađena osnova za pokretanje kaznenog postupka.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, bivši državni tajnik za socijalnu skrb.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Sramno trošenje u doba ove oskudice i besparice</p>
<p>Dok na Markovu trgu prosvjeduju radnici »Sljemena« i spavaju na golom betonu, dotle smo imali prilike gledati na Hrvatskoj televiziji 7. svibnja emisiju »Studio 10« u kojoj su sudjelovali strani izvođači koji će nastupati na Euroviziji ove godine u Ukrajini. Koliko im je plaćeno za nastup? Sramotno je takvo ponašanje naše javne televizije u doba kada su oskudica i besparica na vrhuncu i zar nisu mogli novac koji su platili stranim izvođačima udijeliti radnicima »Sljemena« koji plaću nisu dobili pet mjeseci? Takvo ponašanje za svaku je osudu, te očekujem da će javnost saznati tko su »zaslužni i odgovorni« za to da se pozovu i plaćaju ti strani izvođači, koje ćemo ionako moći uskoro gledati na Euroviziji.</p>
<p>MIRKO LEŠKOVIĆZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Optužuje medicinske sestre da izmišljaju</p>
<p>Dok brojni mediji iznose podatke o mobbingu nad medicinskim sestrama koji su dobiveni kao rezultat zavidno reprezentativne ankete koja je provedena među više od 1300 ispitanika, na skupu medicinskih sestara u Opatiji predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara Dragica Šimunec izjavila je 12. svibnja da nikad nije čula za mobbing nad medicinskim sestrama. Zaprepašćujuće je da osoba koja je na čelu takve institucije kaže da ne zna što je to mobbing. Štoviše, optužuje medicinske sestre da izmišljaju strane riječi kako bi bile u nekakvu trendu. Zanimljivo je da baš onaj tko bi trebao štititi medicinske sestre nije čuo za tu opasnu pojavu. A što se onda može očekivati od drugih osoba i institucija? I to potvrđuje pravilo, čim je netko na državnim jaslama i grbači naroda, više ga ne zanima mali čovjek. Dok je bila na čelu Hrvatske udruge medicinskih sestara ta je predsjednica kupila stan, koji je iznajmila udruzi koju je vodila i tako ga otplaćivala. Predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara ne zna, eto, što je mobbing!? Možda ne zna ni što je to sukob interesa? </p>
<p>MARIJA PAUNOVIĆRIJEKA</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Bogatstvo za maturalnu večer</p>
<p>U zagrebačkim hotelima cijene večere kreću se od 300 do 500 kuna. Svote što će se utrošiti na odjeću i obuću, ovise o željama i mogućnostima </p>
<p>Maturalna večera poseban je dan u životu svakog maturanta i maturantice. Za mnoge djevojke to je prva prilika u životu da »isfuraju« večernje toalete skrojene po posljednjoj modi, a za mladiće prava prigoda za smokinge i leptir-mašne. </p>
<p>Ipak, kada sve prođe, treba podvući crtu, zbrojiti troškove i vidjeti koliku je rupu u kućnom budžetu načinila ova posebna večer. Brojke se kreću od nekoliko stotina pa i do nekoliko tisuća kuna, ovisno o željama, ali i mogućnostima. </p>
<p>Tako i maturanti zagrebačke XI. gimnazije imaju vrlo suprotna mišljenja o tome koliko trebaju potrošiti za maturalnu večer koju će provesti u Sheratonu za 550 kuna po osobi. U tu cijenu uključeni su prostor, večera, glazba i nešto pića. Za dodatno piće svaki učenik iz 4a izdvojit će još 80 kuna. »Ne namjeravam potrošiti puno. Stara će me upucat' jer svaki dan žicam lovu za nešto«, kaže Neven Nikolić iz 4a, a u šali dodaje kako automobil njegova oca vrijedi koliko i »oprava« njegove kolegice Hane. </p>
<p>Maturantica Petra Mrakužić kaže kako su roditelji zadovoljni njezinom ekonomičnošću. »S odjećom sam prošla dosta jeftino ali sam zato cipele platila više od haljine. Roditelji su svjesni da je to neizbježno«, objasnila je Petra. U skupini onih koji će potrošiti nešto više, jest i Hana Nendl, koja kaže da je za haljinu dala čak 2500 tisuće kuna, ali da će biti još dodatnih troškova. </p>
<p>Maturanti Drvodjeljske škole mnogo su praktičniji, čini se. Kraj srednje škole proslavit će u restoranu Globus, po cijeni od 370 kuna, a još će nešto novca odvojiti za piće tijekom večere, ako bude potrebno, kažu. Odijela ili svečanije hlače, koje imaju otprije upotpunit će novim košuljama, a kravate će izbjeći po svaku cijenu. »Kupio sam košulju za 300 kuna, cipele i odijelo imam otprije, a kupio sam si i manduru, tj. radno odijelo, pa ću si to obući tijekom večeri«, kaže maturant Željko Cvetnić. </p>
<p>Zagrebački hoteli već su tradicionalno odredište mnogih generacija. Suzana Marić, zamjenica direktora prodaje i marketinga Starwood Zagreb hotela, grupacije kojoj pripadaju Sheraton, Westin i Panorama, naglašava kako cijena maturalnih večera u tim hotelima ovisi o odabranom aranžmanu i broju gostiju, a varira između 300 i 500 kuna. Konačna cijena dalje ovisi i o tome donose li gosti svoje piće. Može se birati između švedskog stola i večere s nekoliko slijedova, a cijena ovisi i o meniju koji se odabere, odnosno vrsti hrane koja se poslužuje.</p>
<p> »Naravno, nije svejedno želi li netko lignje iz Jadrana ili one japanske. Naše su, dakako, skuplje. Mi preporučamo menije, ali poštuju se želje gostiju, koji često žele kombinaciju mesa i ribe, što mi inače ne bismo preporučili«, objasnila je Suzana Marić. Uglavnom, svaki meni sastavljen je po standardu hotela sa četiri ili pet zvjezdica. U navedenu cijenu ulazi i tzv. piće dobrodošlice za roditelje.</p>
<p>U Hotelu Dubrovnik, koji ima gotovo do kraja popunjene sve termine, za 360 kuna po osobi maturanti dobivaju švedski stol, aperitiv dobrodošlice, »živu« glazbu, osiguranje, pola litre vina a bezalkoholna pića mogu se konzumirati neograničeno. Aperitiv za roditelje stoji dodatnih deset kuna. </p>
<p>Kada se na kraju sve zbroji, težina roditeljske glavobolje i manjak u obiteljskom budžetu ovisi o pojedincu, ali i popustljivosti roditelja pred željama njihovih maturanata. Istina, svatko je u drugačijoj situaciji pa je nekome lakše izdvojiti nekoliko tisuća nego nekom drugom nekoliko stotina kuna. </p>
<p>Ružica Jakešević</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Pauk diže, a plaćaju Zagrebačke ceste</p>
<p>Na Knežiji su u tijeku male komunalne akcije u kojima Zagrebačke ceste saniraju 19 ulica i osam nogostupa. No, izgleda da za to neki nesavjesni vozači ne mare, pa unatoč postavljenoj signalizaciji, parkiraju svoje automobile na mjestima na kojima bi se trebalo raditi. </p>
<p>U utorak se to dogodilo na skretanju iz Albaharijeve u Poljanu Zvonimira Dražića, gdje su dva automobila bila parkirana na području koje se asfaltira. </p>
<p>»Ako se u takvim situacijama vlasnik ne pojavi i ne makne automobil, zovemo Zagrebparkingova pauka«, rekao je Milan Golubić, glasnogovornik Zagrebačkih cesta i dodao da do takvih situacija dolazi dosta često. </p>
<p>To je potvrdio i Mato Kraljević, generalni direktor Zagrebparkinga. »Ako je vozilo ispravno a nepropisno je parkirano, pauk ga odvozi u Strojarsku, kao i sve ostale automobile, i tada vozač plaća punu cijenu za to. Ali, ako je vozilo parkirano propisno, onda ga pauk samo premješta u susjednu ulicu«, rekao je Kraljević i dodao da u tom slučaju trošak premještanja snose Zagrebačke ceste. »Ali s njima imamo dogovorenu drugu cijenu, negdje oko 250 kuna za automobil«, kaže Kraljević. [B.Te.]</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Deložacija brža od suda </p>
<p>Već drugi put u posljednjih nekoliko mjeseci deseteročlana obitelj Kravaršćan strahuje da će biti deložirana iz kuće u ulici Jasenik IV na Laščini. </p>
<p>»Nakon što je Općinski sud u Zagrebu odbio odgoditi deložaciju dok traju sudski procesi vezani uz naš slučaj, donesena je odluka da deložacija bude 8. lipnja«, kaže Ankica Kravaršćan. </p>
<p>Problem je nastao tako što se obitelj Kravaršćan do 1981. godine brinula o Mariji Grebnički, koja je oporučno ostavila kuću i zemljište Ankici Kravaršćan. Prema riječima obitelji Kravaršćan, pokćerka Marije Grebnički, Nevenka Sokol, osporila je pravo te obitelji na imovinu, te je sudskim putem dobila polovicu imovine. Nevenka Sokol 1991. je prodala kuću na dražbi Marku Dujilu, za svotu koja bi danas iznosila 300 kuna. Marko Dujilo je tako legalnim putem kupio kuću i sad zahtijeva svoju imovinu.</p>
<p>»Nikad nismo bili obaviješteni o dražbi na kojoj smo imali pravo prvokupa, a sada sudskim putem želimo to dokazati. Tako je naša kuća prodana bez našeg znanja i to po sramotnoj cijeni«, tvrdi Ankica Kravaršćan. Sada i njihov odvjetnik, Mario Lovrić, preporučuje da se procijeni zemljište te da se nagode s Markom Dujilom da mu procijenjenu svotu otplaćuju u sljedećih deset ili petnaest godina.</p>
<p> »Nečuveno! Još se vodi postupak za utvrđivanje našeg vlasništva, a sad nam savjetuje da se nagodimo i da godinama otplaćujemo nešto što je naše«, zgraža se Ankica Kravaršćan. Mario Lovrić pak misli ovako: »Možda bi ipak bilo najbolje da se obitelj nagodi, jer sudski procesi neće biti gotovi do deložacije«.</p>
<p>I dok se brige gomilaju, članovi obitelj Kravaršćan žive u trošnoj kući, koju se ne usude popravljati jer strahuju da će je već sutra morati napustiti. U dvije sobe stanuje njih desetero, od kojih petero malodobne djece. Dvogodišnja Ivana je nakon prošle deložacije, koja je u posljednji tren odgođena, imala noćne more i vikala: »Tata, ne daj da nas odvedu!«. Svjetla se noću nisu smjela gasiti jer se Ivana bojala, no sada se obitelj Kravaršćan boji za svoju obitelj još i više jer je dobila prinovu – Mandicu, koja je sad tri mjeseca.</p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Nekad su u Kustošaku lovili kedere i cvergle</p>
<p>Stanari Vatrogasne ulice u Kustošiji nisu oduševljeni najavama da će ispod njihovih prozora umjesto potoka uskoro juriti automobili. </p>
<p>»Ni sada, kad promet nije gust, ne mogu noću spavati, kako će tek biti nakon što se sav promet s Ilice preusmjeri na našu ulicu «, pita se stanarka Vatrogasne 12 Zlata Herendić. Kaže da potok ne bi trebalo zatvarati, već bi ga trebalo urediti kao u Kustošijanskoj, jer u njihovoj ulici žive uglavnom stariji građani.</p>
<p>»Trenutačno se korito potoka Kustošak uređuje na potezu od Ilice do Ulice Graberje«, rekao je za Vjesnik nadzorni inženjer Hrvatskih voda Mladen Vrbanić. Dodaje da se zbog radova dio vode potoka preusmjerio u kanalizaciju, ali će uskoro biti ponovno vraćena u prirodno korito.</p>
<p>»U sklopu radova produbili smo potok i duž čitavog korita postavljamo kamene ploče«, objašnjava Vrbanić. Nada se da će do rujna biti uređeno korito potoka do Vatrogasne ulice, nakon čega će se potok uz Vatrogasnu ulicu zatrpati i tamo će se napraviti cesta, da bi se rasteretio promet Ilicom.</p>
<p>Za razliku od stanara Vatrogasne, oni koji žive uz potok u Kustošijanskoj ulici oduševljeni su uređivanjem potoka.</p>
<p>»Nakon dugo godina potoku će se konačno vratiti stari sjaj«, rekao nam je stanovnik Kustošijanske ulice 51 Dragutin Cerenšek. Tvrdi da ga buka ne smeta. Uz potok živi duže od 50 godina i prisjeća se da se nekad s prijateljima kupao ispred kuće. »Nekada smo ispred kuće lovili kedere i cvergle, a danas potokom plivaju uglavnom plastične boce«, nastavlja Dragutin. Nada se da će nakon radova ponovno čuti žabe koje već desetak godina uopće ne krekeću. Kaže, međutim, da većina kuća uz potok nema kanalizaciju, pa se boji da će radovi biti uzaludni.</p>
<p>»Poseban problem s kanalizacijom predstavlja pritok Graberje jer tamo uopće nema kanalizacije«, kažu stanovnici Kustošije. Iz Hrvatskih voda objašnjavaju da će se na tom dijelu izgraditi prijelazna građevina s osnovnom funkcijom da odvoji fekalne vode od potoka i usmjerei ih u kanalizacijski kolektor. </p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Počeli Dani jagoda Zagrebačke županije</p>
<p>U utorak su počeli Dani jagoda Zagrebačke županije koji će u svim gradovima Zagrebačke županije ali i u Zagrebu trajati sve do 18. lipnja. U tom razdoblju na tzv. seljačkim tržnicama jagode proizvedene u toj županiji prodavat će njihovi proizvođači izravno kupcima, a u Hotelu Regent Esplanade pripremat će se u to vrijeme birane slastice od jagoda. Sudionici »seljačke tržnice« su članovi Udruge proizvođača jagoda Zagrebačke županije Jagodin prsten, koji ove godine očekuju proizvodnju oko 300 tona jagoda. </p>
<p>Udruga okuplja 26 proizvođača koji na 17 hektara imaju zajedno 550 tisuća sadnica, od toga 220 tisuća sadnica u plastenicima. »Seljačka tržnica« održavat će se u Zagrebu na Trgu kralja Tomislava od 19. svibnja do 17. lipnja.</p>
<p>»Jagode svi vole, a one su i svojevrsni simbol proljeća te nas mame svojim okusom i izgledom«, kaže Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odjela Zagrebačke županije za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo. </p>
<p> Dani jagoda u hotelu Esplanade rezultat su suradnje hotela i Županije koji zajedno promiču uzgoj domaćih jagoda.</p>
<p>Kristina Šober</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Obnova dječjeg parka kod Boćarskog doma</p>
<p>Dječji park kod Boćarskog doma bit će sljedeća dva tjedna zatvoren, zbog godišnje obnove sprava i zelenih površina uoči Međunarodne izložbe cvijeća Floraart. Uz popravak i bojanje starih sprava iz Zrinjevca najavljuju postavljanje najnovijih sprava za igru, poput ljuljačke-košare i balansnih penjalica.»Balansne igračke služe za razvoj ravnoteže kod djece, a imaju opruge ili uže na visini od 30 centimetara«, rekla je komercijalna direktorica Zrinjevca, Biserka Kirin. Promijenit će se i pijesak, obluci i antistresne podloge. Najfrekventniji dječji park u gradu bit će otvoren 1. lipnja, na dan početka Međunarodne izložbe Floraart. [M.Č.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Vozili 310 km/h</p>
<p>Organizator je naglasio kako to nije utrka, već reli u kojem ljudi sudjeluju zbog zabave</p>
<p>KRKA/GORIČAN</p>
<p> - Sudionici poznatog relija bogatih i slavnih Gumball 3000 u utorak su nešto poslije podneva počeli stizati u NP Krka, kontrolnu točku gdje su okrijepljeni drniškim pršutom i drugim dalmatinskim delicijama, nastavili put prema Dubrovniku. </p>
<p>Iako je kiša pokvarila raskošan dojam povorke od 126 automobila među kojima su prevladavali Ferrari, Lamborghini, Aston Martin'si, Rolls Royce'si i Mercedesi, očaranih pogleda i uzdaha, uglavnom od muškog dijela okupljenih, nije nedostajalo. </p>
<p> Organizator Mike Finniss naglasio je kako to nije utrka, već reli u kojem ljudi sudjeluju zbog zabave. </p>
<p>I dok su neki sudionici odlučili izložiti riziku svoje vlastite ljubimce, drugi su zbog mogućnosti od nesreće unajmili jurilice. Naime, Finniss je demantirao glasine da se boduju kazne zbog prebrze vožnje, no ostavio je mogućnost da su natjecatelji među kojima i Quentin Tarantino, Jay Kay, modeli Jodie Kidd i Caprice te Jackass, imaju neki interni dogovor. Na slapovima su se uglavnom pojavili bogati, a od slavnih na Krku je stigla manekenka Jodie Kidd.</p>
<p>Na pitanje kako im se sviđaju hrvatske prometnice, vozači su uglavnom bili i više nego zadovoljni jer »nema policije, ograničenja«. Ipak, iz policije doznajemo da je netko od sudionika autocestom vozilo 310 km/h, no za to nije kažnjen. </p>
<p>Prvi put održan u Europi 1999. godine, reli je stekao reputaciju najglamuroznije i najozloglašenije ulične utrke. Ove godine start u Londonu predvodio je vozač Formule 1 Jenson Button, a cilj je ispred kasina u Monte Carlu 20. svibnja. </p>
<p>Sudionici Gumball 3000 u utorak su preko graničnog prijelaza u Goričanu stigli u Hrvatsku. </p>
<p>Navečer ih je u Dubrovniku dočekao pun Stradun znatiželjnika, a na jednu od najpoznatijih ulica svijeta parkiralo se čak 60 automobila. Karavana je grad pod Srđem napustila oko 22 sata na putu u Italiju kamo će doploviti trajektom. </p>
<p>Ana Rukavina / Mihaela Zagoršćak / Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Gumballovci platili 57 kazni za prebrzu vožnju</p>
<p>Svjetski jet-setteri koji su u srijedu projurili kroz Hrvatsku u džepovima vjerojatno imaju na tisuće eura pripremljenih samo za plaćanje kazni za prebrzu vožnju. Pa im niti 3.110 kuna, koliko je u utorak naplaćeno engleskom sudioniku Gumballa, vozaču BMW-a, ne predstavlja nikakav problem. Njegov kolega u Ferrariju platio je pak 610 kuna, a obojicu su na auto-putu na području Zagreba presreli netom nabavljeni policijski presretači. U utorak navečer nismo mogli dobiti točne podatke o visini kazni koje su u ostatku Hrvatske naplaćene sudionicima relija, ali smo, po onome što smo uspjeli doznati, ugrubo izračunali da su »gumbellovci« na hrvatskim cestama platili preko dvadeset tisuća kuna kazni. I dok su, nakon Zagreba, karlovačko i šibensko područje prošli »lišo« i nisu platili niti jednu kaznu, policajci na splitskom području naplatili su im čak 25 kazni za prebrzu vožnju - dvije u samom Splitu, 15 na omiškom, 10 na makarskom području. Kako je na ovom gusto naseljenom i vrlo nezgodnom dijelu Jadranske magistrale nemoguće razviti prevelike brzine, veliko prekoračenje predstavljala je i vožnja od nekih 100-120 km/h, zbog čega su sudionicima utrke naši policajci naplatili kazne od 300-500 kuna. U završnom dijelu svoje hrvatske rute, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji svjetski su bogataši platili 30 kazni, ali nam tamošnji policajci nisu mogli reći koje visine. Za pretpostaviti je da, jednako kao i u Splitsko-dalmatinskoj županiji, one nisu bile više od 500 kuna. [Marija Pulić]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Zamjenska majka nepoželjna u vrtiću</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Majka jednog trogodišnjeg djeteta koje pohađa Dječji vrtić Grigor Vitez u zagrebačkom naselju Rudeš, u ponedjeljak je odgajateljicama kazala da će po njezino dijete u četvrtak, umjesto nje, doći druga žena (tzv. zamjenska majka) i to zbog snimanja epizode emisije »Mijenjam ženu«. </p>
<p>Kako saznajemo, psihologinja vrtića usprotivila se da se Vrtić Grigor Vitez spominje u takvom kontekstu, a i nije joj se svidjelo što se djeca na takav način koriste u medijske svrhe. </p>
<p>»Ne znamo hoće li do toga uopće doći, nismo sigurni da će naš vrtić sudjelovati u takvoj emisiji«, poručili su za Vjesnik iz rudeškog vrtića. Ovo je u posljednjih nekoliko mjeseci već treći slučaj u kojem se medijski nastup majke ili roditelja stavlja ispred djetetova interesa. Iako nije riječ o zakonski nedopustivom ponašanju, mediji su prije nekoliko mjeseci zabilježili i priču o zagrebačkoj obitelji koja zbog snimanja iste emisije nije stigla posjetiti u jednoj zagrebačkoj bolnici svoje netom operirano dijete. Prošlog je tjedna komentirana i priča samohrane majke, koja je radi sudjelovanja u snimanju emisije »Opstanak« svoje malo dijete na tri mjeseca prepustila sestri. [Branka Valentić]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>U skoku s Eiffelovog tornja poginuo norveški padobranac</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Tridesetjednogodišnji Norvežanin ubio se u ponedjeljak navečer skočivši bez dozvole padobranom s Eiffelova tornja o čemu je policija otvorila istragu, doznaje se u utorak od policijskog izvora. Prema prvim elementima istrage trojica Norvežana ostala su zaključana na Eiffelovom tornju, a radi snimanja jednog filma. Jedan od njih oko 22 sata je skočio s drugoga kata padobranom ali je zapeo na visini prvoga kata slavnog spomenika i odmah umro. Eiffelov toranj, visok 324 metra najposjećeniji je spomenik na svijetu s 6 milijuna posjetitelja godišnje. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Najduži rezanci na svijetu od 128,7 metara</p>
<p>NEUSTADT</p>
<p> - Talijanski kuhar Nicola Avantaggiato izradio je za nekoliko sati ravne rezance duge čak 128,7 metara, odnosno najduže rezance na svijetu, objavili su u ponedjeljak organizatori događaja u Neustadtu, na zapadu Njemačke. Talijan je za 1,3 metra potukao dosadašnji rekord na tom području, istaknuli su organizatori, dodajući da će o tome obavijestiti odgovorne u Guinnessovoj knjizi rekorda. Kuhar star 42 godine za izradu rezanaca potrošio je 50 kilograma tijesta. Nije poznato kako će rezanci biti iskorišteni. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Skladao 12.000 pjesama!</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Zagovaratelj sklada i prijateljstva među narodima te priznati glazbenik i skladatelj, maestro Sri Chinmoy, postavio je glazbeni rekord skladavši 12.000 pjesma za koje je ujedno napisao i riječi na svome materinjem jeziku - bengalskom. Uz to je još napisao glazbu i riječi za 6700 pjesama na engleskom, 50 na sanskritskom i 30 na francuskom jeziku, što ga možda čini i najplodnosnijim skladateljem i liričarem – 18.780 pjesama! U skladu s drevnim načinom poučavanja, svaku svoju pjesmu prvi otpjeva pa je tek tad podučava učenicima. Lani je »Limca Book of Records«, naveo Sri Chinmoya kao najplodonosnijeg skladatelja svih vremena. Za usporedbu, najveći pjesnik Indije i dobitnik Nobelove nagrade za književnost, Rabindranath Tagore, može svome imenu pripisati 2800 pjesama. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Pri padu autobusa u provaliju najmanje 37 poginulih</p>
<p>NEW DELHI </p>
<p> - Najmanje 37 osoba koje su autobusom putovale na vjenčanje poginulo je u utorak kada se vozilo survalo u provaliju u planinskoj indijskoj državi Uttaranchal. Pretrpan autobus sletio je s krivudave ceste i pao u duboku provaliju, objasnio je šef policije tog okruga. »Dvadeset osam osoba je poginulo na licu mjesta, a 9 ih je podleglo ozljedama u bolnici«, dodao je. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Arhitektura lišena spektakla</p>
<p>Naručitelji novih muzeja odriču se flambojantne arhitekture u korist decentnijih arhitektonskih rješenja / Nikad ne bih u Zagrebu radio projekt MSU na takvu mjestu, s tolikim novcem i samo za suvremenu umjetnost, kaže Tomislav Šola</p>
<p>Kada je 1997. godine otvoren Guggenheimov Muzej u Bilbaou, u Španjolskoj mnogi su kritičari, gotovo u zanosu, govorili o kulturnome i arhitektonskome čudu. S raskošnim, skulpturi nalik muzejom Frank Ghery je zaboravljeni baskijski grad pretvorio u međunarodno poznatu turističku atrakciju. Ravnatelji muzeja i muzejski odbori od toga su trenutka dali sve od sebe kako bi i u vlastitim gradovima i pokrajinama proizveli takozvani Bilbao-efekat. Polažući nade (i ulažući novce) u što spektakularniji muzejski objekt, smatrali su kako će i njihovi gradovi privući rijeke turista što će rezultirati obnovom gradske infrastrukture te pomoći ozdravljenju lokalne ekonomije. Tako je španjolski arhitekt Santiago Calatrava sagradio raskošno krilo kao produžetak Umjetničkoga muzeja u Milwaukeeju dok je Daniel Libeskind dizajnirao spektakularni dodatak za Umjetnički muzej u Denveru što će se otvoriti u jesen 2006.</p>
<p>Međutim, osam godina nakon Bilbaoa, euforija muzejskih ravnatelja polako se smiruje. Gheryjevo čudo u Bilbaou postaje iznimka, a ne pravilo, budući da muzejskim upravama i ravnateljima postaje jasno da publiku ne mogu privući isključivo arhitektonskim ekstravagancijama već kvalitetno postavljenim zbirkama odnosno izložbama. Muzeološki stručnjak dr. Tomislav Šola o Guggenheimu u Bilbaou kaže: »Trend ekstravagantne muzejske arhitekture postoji otkad i muzeji, ali usponom razvojne paradigme s kulturom u središtu postaje dramatičan. Bilbao je, dakle, vrh trenda i vrhunski domet, i zato iznimka, ali inače samo dio razvoja muzeja kroz par decenija: nedostižan zato jer Bilbao je osobit, gradski oci su osobiti, ostali projekti u Bilbaou su osobiti (Isozaki, Calatrava, Foster), a osobit je i Ghery koji nigdje i nikad nije napravio ništa tako dobro. Muzeji su digli nekoliko gradova iz bijede i zaborava i još će.«</p>
<p>Nova politika muzejskih ravnatelja djelomično je posljedica Gheryjeve blještave arhitekture koja je gotovo u potpunosti zasjenila muzejski sadržaj. Uz to, razni muzejski odbori prizvani su svijesti gubitcima od 25 milijuna dolara koje je, primjerice, Calatravina dramatična arhitektura proizvela u Milwaukeeju nakon otvorenja 2000. godine, a od kojih se ova ustanova tek sada oporavlja. Iako arhitektonske zvijezde poput Gheryja, Libeskinda ili Koolhasa i dalje primaju narudžbe za spektakularne objekte, ravnatelji američkih muzeja sve su skloniji opciji modernističke umjerenosti.</p>
<p>Tako je ljubimac muzejskih odbora u Sjedinjenim Američkim Državama postao Talijan Renzo Piano od kojih je u nekoliko proteklih godina naručeno preoblikovanje Umjetničkoga instituta u Chicagu, Muzeja Withney i Knjižnica Pierpont Morgan u New Yorku ili okružnog Muzeja za umjetnost u Los Angelesu. Zamjetne su i sklonosti k japanskim arhitektima, baštinicima modernističke tradicije poput Kazuyo Sejime i Ryue Nishizawe kojima je povjeren dizajn za Novi muzej suvremene umjetnosti u New Yorku. </p>
<p>Komentirajući sklonosti američkih muzejskih odbora, počasna predsjednica njujorške MoMA-e Agnes Gund, u časopisu Art News primijetila je kako danas muzejski odbori dobro promisle prije konačnoga arhitektonskog rješenja.</p>
<p>»Seksi arhitektura nije dovoljna ako ne služi namjeni za koju je sagrađena«, zaključila je Gund.</p>
<p>Prateći dosadašnje planove gradnje novoga Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci (prenamjena T-objekta bivše Tvornice Benčić po nacrtu Idisa Turate i Saše Randića,) vrijednog 88 milijuna kuna (bez opremanja Muzeja) te novoga Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu (rješenje Igora Franića, vrijednost projekta oko 215 milijuna kuna) dobrohotni bi kritičar mogao ustvrditi da domaći muzejski ravnatelji prate trendovske modernističke opcije muzejske arhitekture. </p>
<p>Ravnatelj riječkoga MMS-a Branko Franceschi tvrdi kako oblikovanje zgrade kod većine arhitekata odnosi prevagu nad svijesti o njezinoj svrsi. </p>
<p>»Kao predstavniku korisnika koji će jednom, kad je zgrada završena, s njom morati upravljati u granicama proračuna, predviđena mi je tek neobvezujuća savjetodavna funkcija. U sadašnjoj razdiobi uloga u projektu nove zgrade riječkog MMSU apsolutnu kontrolu ostvario je arhitektonski tim. Mnoge dileme o postizanju standarda koje zahtijeva međunarodna muzejska praksa prouzročene projektnim rješenjima, ostaju otvorene. Uspješnost projekta pokazat će kao i uvijek vrijeme, no nedopustivio je da postoji i najmanja mogućnost da novac kojeg bismo trebali trošiti na izložbene projekte, popunjavanje zbirki ili edukativne programe, trošimo na održavanje zgrade«, tvrdi Franceschi.</p>
<p>Ravnateljica zagrebačkoga Muzeja suvremene umjetnosti Snježana Pintarić ne dvoji kako će nova zgrada MSU-a zahvaljujući dovoljnoj količini te rasporedu i dobroj tehničkoj opremljenosti prostora moći organizirati i najzahtjevnije projekte.</p>
<p>Tomislav Šola o novim domaćim muzejima i njihovoj spremnosti za velike međunarodne projekte kaže: »Naši su muzeji dovoljno skupi da budu i osobiti. Ali, Lamborghini se kupuje u inozemstvu, a za voziti ga morate imati bar Cartierov nakit i prihvaćanje od strane jet-seta, a ne samo novac da ga kupite. Nikad ne bih u Zagrebu radio projekt na takvu mjestu, s tolikim novcem i samo za suvremenu umjetnost. Kao Zagrepčanin koji voli suvremenu umjetnost, nadam se da sam potpuno u krivu«, zaključio je Šola.</p>
<p>Dakle, spektakularnih objekata nemamo, a tek će buduća publika svojim dolascima pokazati jesu li sadržaji muzeja svojom kvalitetom opravdali novčana ulaganja naručitelja.</p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Ovacije »Osveti Sitha«</p>
<p>Projeciran izravno s digitalnog medija, Lucasov film označio je (uz njegov prethodni »Klonovi napadaju«) i mogući početak kraja celuloidne vrpce </p>
<p>CANNES (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> – Najspektakularniji film ovogodišnjeg festivala, »Ratovi zvijezda – Osveta Sitha« Georgea Lucasa zaključio je najpopularniju filmsku sagu u velikom stilu. Bilo je to za ljubitelje znanstvene fantastike uzbuđenje koje se moglo usporediti samo s premijerom »Povratka Jedija«, pa su ovacije grmile najvećom festivalskom dvoranom »Lumiere« već na početnim titlovima. Projeciran izravno s digitalnog medija, taj film označio je (uz prethodni Lucasov film »Klonovi napadaju«) i mogući početak kraja celuloidne vrpce. </p>
<p>Od samog početka, dok pratimo kako Anakin Skywalker i Obi-Wan Kenobi spašavaju kancelara Palpatina, akcija kreće petom brzinom, a računalna animacija dočarava bitku svemirskih brodova kolosalnih razmjera. Sve niti serijala uspješno su povezane i sve je na pravi način došlo na pravo mjesto. Lucasova režija je znatno bolja nego u prethodna dva nastavka – filmu ni ne trenutak ne ponestaje uzbuđenja ni emocija. </p>
<p>Filmu se, naravno, može dati nekoliko sitničavih prigovora: od prenagle transformacije Vaderova glasa, prekratke bitke Anakina s Grofom Dokuom, do izostanka Williamsova »Imperijalnog marša« pri njegovu prekratkom pojavljivanju s Imperatorom ispred Zvijezde smrti u gradnji, što umanjuje dojam velike pobjede Imperija. Ipak je riječ o veličanstvenom spektaklu koji znatno podiže vrijednost novog dijela serijala i daje nam mogućnost da tri stara filma gledamo iz nove perspektive. </p>
<p>Američki niskobudžetni nezavisni film »The King« redatelja debitanta Jamesa Marsha novi je film mlade latinoameričke filmske zvijezde Gaela Garcije Benala, drama koja dobiva neočekivane elemente krimića. Zapažena je izvanredno uvjerljivo odglumljena macho uloga Williama Hurta.</p>
<p>Film talijanskog redatelja Marca Tulija Giordane »Quando sei nato non puoi piu nasconderti « (Kad si rođen, više se ne možeš skriti) donosi priču o dječaku koji padne u more tijekom jedrenja i biva spašen od dvoje mladih izbjeglica koji ga izvlače na staru koćaricu prepunu ilegalnih imigranata. Riječ je o plemenitom ostvarenju bližem talijanskom neorealizmu nego senzibilitetu današnje publike i kritike. </p>
<p>Ugledni kanadski redatelj David Cronenberg predstavio se filmom »Povijest nasilja« (A History of Violence), koji nije američki samo po produkciji, nego i nepogrešivo po ambijentu i temi. Kada oca naizgled idilične obitelji na radnome mjestu u bistrou malog američkoga gradića napadnu pljačkaši, on će ih likvidirati i postati lokalni heroj, ali i privući njegove osvete željne žrtve iz prijašnjeg života ubojice, kojeg je napustio promjenom imena i preseljenjem. </p>
<p>Premda su neki novinari pojedine akcijske scene popratili smijehom, riječ o vrlo uzbudljivom i vješto režiranom žanrovskom filmu, koji uspješno prikazuje lom obitelji pod udarom skrivanih grijeha iz prošlosti. Uz energičnog Vigga Mortensena u glavnoj ulozi, treba istaknuti sve dojmljivijeg Williama Hurta te mladog Ashtona Holmesa u ulozi njegova naizgled nježnog sina koji nakon uzastopnog maltretiranja u školi preuzima očeve obrasce ponašanja. </p>
<p>Prava filmofilska poslastica bio je »Manderlay« Larsa von Triera, koji nastavlja priču započetu u »Dogvilleu« istim vizualnim stilom, s osam jasno odvojenih i imenovanih poglavlja i polufiktivnom, nepogrešivo studijskom scenografijom koja nimalo ne umanjuje filmsku uvjerljivost. U ulozi Grace Nicole Kidman vrlo je uspješno zamijenila Bryce Dallas Howard. Von Trier maestralno ocrtava odnose među Grace i bivših robova, njihov sustav vrijednosti i način razmišljanja, ali prvenstveno nastavlja sa snažnom kritikom američkog društva, u kojoj je nakon smrtne kazne i moralnog licemjerja na red došao rasizam. </p>
<p>Je li Lars von Trier htio reći da se demokracija, kao u slučaju Iraka, ne treba nametati silom? Vjerovatno da, no i bez kontekstualizacije ovog ostvarenja u vremenu kad je nastao riječ je o dojmljivom filmu koji nas neprestano iznenađuje novim dramaturškim obratima i koji pokazuje da je slavni danski redatelj u vrhunskoj formi. </p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>U zagrljaju boje</p>
<p>Izložba »Edo Murtić – slike 2003.- 2004.« po formi i sadržaju nije hommage velikom umjetniku već svojevrsni memento strastvenom slikaru </p>
<p>Radeći mnogo u samom susjedstvu Umjetničkoga paviljona, u ateljeu koji je vršnjak izložbene zgrade, Edo Murtić je planirao tu prikazati najnoviji ciklus na kojemu je radio posljednju godinu i pol. Do te izložbe dolazi kako je predviđeno, samo na njoj neće biti prisutan autor – riječi su Tonka Maroevića izrečene u utorak na konferenciji za novinare u povodu izložbe Ede Murtića naslovljene »Edo Murtić – slike 2003.-2004.« Izložbu što se otvara u četvrtak, 19. travnja u Umjetničkome paviljonu, uz Tonka Maroevića priredila je i Goranka Vrus Murtić.</p>
<p>»Patetično bi bilo pomisliti kako je pred gledateljima testamentno obraćanje; točnije je zaključiti kako je riječ o još jednome znaku stvaralačke živosti, potrebe za izrazom koja emanira i s onu stranu fizičkog trajanja samog slikara«, naglasio je Maroević.</p>
<p>Posjetitelji će pronaći izrazit užitak u slobodi neposredna umjetničkog iskazivanja, u površini platna koja je zapamtila Murtićevu vitalističku gestu te prepoznati umjetnikovu zatravljenost bojom. Edo Murtić je volio slikarsku površinu, gradio ju je gotovo trodimenzionalno u rastu pigmenta, mazio je pastelnim tonovima i u tom smislu njegovi kadrovi posjeduju jedan iznimni dinamizam. Maroević je istaknuo i neravnodušnost prizora koju slikar ostavlja poput svojevrsnog znaka i koju posjetitelj, promatrajući slike, ponavlja.</p>
<p>Na izložbi su predstavljeni radovi koji predstavljaju određenu sintezu, a koji pokazuju transkromatske odnose Murtićeva stvaralaštva. Crnoga i bijelog s jedne strane, te tonova koju su gusti i rafinirani, a koji teže k tami, bez koje bi svjetlost Murtićevih slika bila jeftina i neukusna, zaključio je Maroević.</p>
<p>Ravnatelj Umjetničkog paviljona Radovan Vuković istaknuo je kako izložba po formi i sadržaju nije hommage velikom slikaru, ni očekivani spomen umjetniku koji je svojim golemim djelom snažno iscrtao obrise i utjecao na tokove naše kulturne povijesti. Posrijedi je svojevrsni memento strastvenom slikaru, i to u prostoru u kojemu je prije pola stoljeća afirmirao poetiku apstraktnog ekspresionizma i u kojem je na simboličan način završio svoj stvaralački ciklus prekoračajući granice fizičkog trajanja. </p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Međunarodni dan muzeja</p>
<p>Međunarodni dan muzeja, 18. svibnja, obilježava se ove godine u 75 muzeja i galerija diljem Hrvatske, istaknuto je u Muzejsko-dokumentacijskom centru, koji je uz Hrvatski nacionalni komitet ICOM organizator te priredbe. Tema Međunarodnog dana muzeja je »Muzeji – spone kultura«, rekla je Tončika Cukrov, voditeljica akcije proslave, istaknuvši kako se tom temom muzej definira suvremenim fenomenom interkulturalnosti. Dodala je da se taj događaj u Hrvatskoj obilježava 25. put. Organizatori također ističu kako se ovogodišnja tema dobro uklapa u provedbu te akcije u Hrvatskoj jer je naša zemlja zbog geopolitičkog položaja baštinik vrjednota zapadnog i istočnog svijeta i mnogobrojnih manjinskih kultura. Autor plakata za Međunarodni dan muzeja je Boris Ljubičić. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Zagrebački sajam knjiga </p>
<p>Vrijeme je da Zagreb dobije i proljetni sajam koji bi predstavio recentno nakladništvo poslije Interlibera i sajma u Puli – kazala je Nevena Crljenko, jedna od organizatorica drugoga po redu Zagrebačkog sajma knjiga, koji je otvoren u utorak u knjižari Profil Internacionala u Bogovićevoj ulici. Taj sajam nije na prvi pogled upadljiv kao velika izložbena manifestacija, ali pruža cjelovit uvid u hrvatsko izdavaštvo. Dvjestotinjak hrvatskih izdavača, uključujući i strane poput Penguin booksa, Gollancza i drugih, s literaturom na engleskom jeziku, od 17. do 28. svibnja nudit će knjige s dvadeset posto nižim cijenama. Predstavit će se oko stotinu domaćih i stranih pisaca, a programi će se događati, osim u Profilu, i u Gjuri, Booksi i Močvari. Središnji događaji Sajma bit će »Knjiga ispod čekića«, u sklopu čega će se predstaviti najnovije knjige Milka Valenta, Julijane Matanović, Renata Baretića, Zlatka Galla i drugih, te program »Do posljednjeg slova« koji će predstaviti biografije. Na Sajmu nazočnima se obratio i Vladimir Stoisavljević, pročelnik Gradskoga ureda za kulturu, a otvorio ga je Zdenko Ljevak, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara. [Lada Žigo]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Njemačka otkazuje domaćinstvo SP-a 2006?</p>
<p>Sporno: Fifa pristaje samo na šestomjesečnu kaznu, a WADA inzistira da suspenzija traje najmanje dvije godine</p>
<p>MONTREAL</p>
<p> – Održavanje Svjetskog nogometnog prvenstva 2006. u Njemačkoj moglo bi doći u pitanje. Naime, Međunarodni nogometni savez (Fifa) još uvijek nije prihvatio pravila Svjetske antidopinške agencije (WADA) i ukoliko to ne učini do rujna, kad je kongres WADA-e u Marrakechu, Njemačka bi, kao potpisnica antidopinškog kodeksa, mogla otkazati domaćinstvo drugom najvećem događaju u svijetu sporta. Osim toga, moglo bi se dogoditi da i Međunarodni olimpijski odbor izbriše nogomet s popisa olimpijskih sportova. Sporno je to što Fifa pristaje samo na je na šestomjesečnu kaznu za nogometaše uhvaćene u korištenju nedopuštenih sredstava, dok WADA inzistira da suspenzija traje najmanje dvije godine, kao i u ostalim sportovima.</p>
<p>»Fifin prijedlog nije prihvatljiv. Morat će se suočiti s ozbiljnim posljedicama ako ne prihvati naš pravilnik«, oštro je poručio predsjednik WADA-e Dick Pound, dok je njegov zamjenik Brian Mikkelsen dodao: »Jedna od posljedica bi mogla biti da vlade zemalja potpisnica otkažu sva natjecanja pod Fifinom organizacijom.«</p>
<p>WADA nema ovlasti za kažnjavanje organizacija poput Fife, ali može preporučiti mjere vladama i nacionalnim nogometnim savezima. Tako bi i njemačka vlada mogla dobiti instrukcije da otkaže domaćinstvo najboljim svjetskim nogometašima.</p>
<p>Naravno, teško je vjerovati da će se to dogoditi. Nijemci su puno uložili u projekt SP-a i sigurno im se ne isplati odustati od svega samo godinu dana ranije. No, ni WADA sigurno neće šutke promatrati kako joj se Fifa »ruga«, neprihvaćanjem spornoga kodeksa. WADA je krenula u oštru borbu protiv dopinga i logično je da ne želi dopustiti ni nogometu, unatoč njegovoj popularnosti na koju se očito poziva Fifa, da ima povlašteni status. U posljednje je vrijeme bilo dosta nogometaša koji su izbjegavali testove i WADA tome želi stati na kraj. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Ćiro: Ne igram za Hajduk, nego za sebe</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Trener Varteksa Miroslav Ćiro Blažević ne voli ni čuti pitanje hoće li sa svojim klubom igrati u srijedu za Hajduk, čiji bi trener, po svemu sudeći, trebao biti iduće sezone. Podsjećamo, u srijedu u Varaždinu gostuje Inter, jedini Hajdukov suparnik u utrci za naslov prvaka. </p>
<p>– Dolazi nam snažna momčad, a mi ćemo igrati bez gotovo cijele momčadi. Oslabljeni smo zbog brojnih žutih kartona, dobivenih u utakmici protiv Slaven Belupa u Koprivnici. Ne, ne bih rekao da je riječ o uroti, ali činjenica jest da smo desetkovani prije utakmice protiv Intera. </p>
<p>Mnogi vam prigovaraju da utakmice završnice prvenstva igrate za Hajduk čiji biste trener trebali biti iduće sezone.</p>
<p>– Ja igram uvijek i isključivo samo za sebe. Sramotno je uopće tako govoriti. Uvijek mislim samo na momčad čiji sam trener. </p>
<p>Dakle, pokušat ćete pobijediti Hajduk u posljednjem kolu prvenstva, iako bi mu to moglo ugroziti naslov?</p>
<p>– O tome je sada prerano govoriti. Idem jednu po jednu utakmicu. Najprije želim pobijediti Inter, potom i Zagreb. Da, htjet ću pobijediti i Hajduk. Zar ste mislili da bi moglo biti drugačije?!</p>
<p>Kako ćete sastaviti momčad za srijedu?</p>
<p>– Ne znam ni ja. Zapravo znam! Evo, baš sa svojim sportskim direktorom Zlatkom Dalićem razmišljam što i kako napraviti. Ne mogu računati na Vukmana, Pokrivača, Mujanovića, Granića, Jančevskog, Pavličića. A morao bih pobijediti. Kako? To ipak znam samo ja! </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Bogdana prvi put zanima samo pobjeda </p>
<p>Odlučujuća utakmica kola, a možda i sezone, bit će Varteks - Inter u Varaždinu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Interov trener Srećko Bogdan prvi je puta u sezoni promijenio retoriku koje smo se već naslušali uoči prvenstvenih utakmica. Čeči je konstantno ponavljao sljedeće: »Cilj nam je ne izgubiti, no ako nam se ukaže prilika za pobjedu, zašto je ne bismo iskoristili?!« Međutim, uoči odlaska u Varaždin, gdje Zaprešićani mogu i teoretski osigurati plasman u Europu te ostati nadomak Hajduku, Bogdan je najavio juriš na pobjedu u baroknom gradu: </p>
<p>»Znam da sam dosad govorio drugačije, ali u srijedu me zanima samo pobjeda.« </p>
<p>Evidentno je da je trener »žutih« time stavio još nekoliko »kilograma« tereta na leđa svojih igrača, koji se u ovoj sezoni baš i nisu proslavili kad su imali nekakav imperativ pred sobom. A tu tvrdnju potkrjepljuje činjenica da Inter, slično kao i Rijeka, nije iskoristio brojne posrtaje Hajduka u prvenstvu. Tko zna, možda se baš zato Bogdan prvi put odlučio na postavljanje imperativa, da igrače unaprijed pripremi na pritisak koji bi im se mogao dogoditi tijekom utakmice, ako rezultat bude povoljan za »žute«. Podsjećamo, dok trener svojim pulenima nije postavljao pretjerane zahtjeve, Inter je igrao lijepo za oko, pobjeđivao, no čim je dobio priliku doći na korak od Hajduka »divovi« su se uplašili i ispustili bod(ove). Hoće li Bogdanov zaokret u očekivanjima uroditi plodom, vidjet ćemo, no sigurno je da će utakmica u Varaždinu biti zanimljiva. Mogla bi pasti odluka o prvaku...</p>
<p>Sastav Intera: Šarlija - Radeljić; Ćorluka, Pecelj - Ceraj, Skulić, Janjetović, Krznar; Poljak - Zekić, Gondžić.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ponuda će uvijek biti, sada sam uz mlade </p>
<p>ZAGREB/PARIZ</p>
<p> – Aljoša Asanović ima ponudu grčkog Panathinaikosa, istina, još ne potpuno definiranu, ali evidentnu. Naime, predsjednik najpopularnijega grčkoga kluba Jorgos Vardinoyanis stupio je u vezu s bivšim proslavljenim hrvatskim reprezentativcem, koji je u ovome trenutku angažiran u mladoj hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji kao pomoćnik-tajnik izbornika Slavena Bilića. Asanović je od 1998. do 2000. godine ostavio silan trag u grčkom klubu, gdje je praktički i završio karijeru, jer je odlaskom iz Panathinaikosa u bečku Austriju praktički prestao igrati, osjećajući posljedice dugogodišnjeg igranja s brojnim ozljedama. Asanović je u Panathinaikos došao odmah nakon svojih sjajnih partija za reprezentaciju na svjetskoj smotri 1998. godine. Bio je igrački ljubimac predsjednika Vardinoyanisa, što se i danas vidi. Panathinaikos je unatoč dobrim rezultatima protiv Olympiacosa na najboljem putu da izgubi već osvojen naslov grčkog prvaka. Jasno, Asanovićev bi se angažman odnosio na iduću sezonu. Pretpostavlja se da Asanović ne bih odmah sjeo na klupu Panathinaikosa, no ne bi bilo čudno i da odmah sjedne na klupu »zelenih«, s obzirom na brojna trenerska razočaranja koje je doživio Vardinoyais. Što kaže Asanović? </p>
<p>»Naravno da mi godi poziv. No, o tome mogu konkretnije pričati tek nakon što popričam s ljudima iz Panathinaikosa«, rekao je Asanović. Kako sam kaže, želi dovršiti posao s mladom hrvatskom reprezentacijom, koja u pet kola kvalifikacija za EP ima svih 15 bodova, što je dokaz dobrog rada u tandemu sa Slavenom Bilićem. Nije tajna da Asanović ima ponude iz Francuske i Japana, no: </p>
<p>»Bilo bi vrlo nekorektno ostaviti onu djecu koja nas toliko vole i tako radosno u reprezentaciji rade s nama. Ponuda će uvijek biti, ali se mora raditi, a ne samo skupljati ponude.« </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ljubičić juriša prema naslovu</p>
<p>Prvi nositelj Zagreb Opena za samo 48 minuta stigao do četvrtfinala</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Jednak broj gemova kao u prvom kolu, ali tri minute manje bilo je potrebno Ivanu Ljubičiću za plasman u četvrtfinale Zagreb Opena. Nakon Thomanna mrvice je skupljao i Jean-Julien Rojer. Jedini rangirani tenisač iz Nizozemskih Antila uhvatio je samo dva gema, za 48 minuta bilo je 6-0, 6-2. Prvi nositelj 75.00 američkih dolara vrijednog ATP Challengera nastavio je tako uvjerljiv pohod na naslov prvog domaćeg pobjednika.</p>
<p>»Iskoristio sam svoje prilike, kada sam ušao uz ritam znao sam da će sve biti brzo gotovo. Kao i Thomanna, tako sam i Rojera dobro 'pročitao' na zagrijavanju, pa sam znao koje kuteve trebam gađati«, komentirao je Ljubičić, kojeg u četvrtfinalu očekuje Austrijanac Rainer Eitzinger.</p>
<p>Nakon pojedinačnog dvoboja, Ljubičić i Rojer su odigrali i dvoboj prvog kola parova. Ljubičić je igrao s Frankom Škugorom, dok je s druge strane bio Rojer i Australac Paul Baccanello. Slavili su Baccanello i Rojer s 6-4, 6-4.</p>
<p>»Škugor je vrlo talentiran tenisač, ali ispred njega je još puno napornog rada. Pozvao sam ga da treniramo zajedno ove zime u Monte Carlu«, rekao je Ljubičić.</p>
<p>Nakon Ivana Cerovića, još je jedan hrvatski junior uspio izboriti drugo kolo jedinoga hrvatskog ATP Challengera. Štoviše, Joško Topić je, kao i Cerović, nakon maratona pobijedio Šveđanina Alexandera Hartmana. Čak tri »tie-breaka« za dva sata i 53 minute igre bilo je potrebno Topiću za pobjedu sa 7-6 (7), 6-7 (5), 7-6 (2). Pritom je propustio dvije meč-lopte u sedmom, odnosno osmom gemu odlučujućeg seta.</p>
<p>Program u srijedu na terenima zagrebačke Mladosti počinje u 12.30 sati kada na središnji teren izlaze Ivan Cerović i Čeh Jan Vacek. Dvoboj Joška Topića i drugog nositelja Petera Wesselsa počinje u 17.30 sati.</p>
<p>• REZULTATI</p>
<p>pojedinačno, 1. kolo: TOPIĆ – Hartman 7-6 (7), 6-7 (5), 7-6 (2), Wessels (2) – Machado 7-5, 6-4, Mertl – Dustov 6-4, 6-3, Wauters (7) – Trujillo-Soler 6-3, 6-2;</p>
<p>2. kolo: LJUBIČIĆ (1) – Rojer 6-0, 6-2, Eitzinger – F. Costa (6) 6-2, 6-2, Sluiter (3) – Economidis 6-4, 6-3, Klec – Loglo 4-6, 6-3, 6-2;</p>
<p>parovi, 1. kolo: Baccanello/Rojer – LJUBIČIĆ/ŠKUGOR 6-4, 6-4, Trifu/Vanhoudt (2) – BRADARIĆ/TOPIĆ 6-4, 6-0 </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Jug nije smio izgubiti</p>
<p>Jugaši su imali 22 napada s igračem više, a Mladost deset manje </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Još će neko vrijeme mladostaši oplakivati i drugu uzastopnu sezonu bez ijednog trofeja. Još će neko vrijeme analizirati kako su srozali imidž najboljega vaterpolskoga kluba na svijetu. A onda će shvatiti kako su i oni zaslužili čestitke. Jug je trebao obraniti naslov prvaka bez imalo muke, trebala je to biti najizvjesnija i najdosadnija finalna serija u povijesti hrvatske lige. Međutim, Mladost predvođena Ozrenom Bonačićem je sve pretvorila u dosad najuzbudljiviju završnicu prvenstva. Igrao se vaterpolo kakvog se ne bi posramile ni mnogo jače lige od hrvatske. </p>
<p>»Neću reći tko i što, ali se jako dobro zna što nije bilo na razini ovog finala. Presudne je pogotke Jug postigao s igračem više. Uvjeti nisu bili regularni, moji igrači nisu ništa čuli od trube. To nikako nije dobro za vaterpolo«, ogorčeno je komentirao trener Ozren Bonačić. </p>
<p>Četiri minute prije kraja utakmice, pri vodstvu Juga sa 12-9, Bonačić je na sredini plivališta stisnuo ruku treneru Juga Emilu Nikoliću. </p>
<p>»Nisam mu čestitao na pobjedi, već sam mu rekao: 'Krasno ste to izveli'. Nije mi ništa odgovorio«, rekao je Bonačić. </p>
<p>Očito je da Jug nije mogao izgubiti majstoricu. Omjer isključenja bio je prilično izjednačen dok Mladost nije povela sa 7-5 sredinom druge četvrtine. Onda se kriterij okrenuo, pa je utakmica okončana omjerom isključenja 22-12 u korist Juga. Dakle, jugaši su imali 22 napada s igračem više, a Mladost deset manje. </p>
<p>»Suđenje je bilo sramotno i bez sumnje je odredilo pobjednika. Ne može me nitko uvjeriti u suprotno«, rekao je inače suzdržani kapetan Mladosti Vjekoslav Kobešćak. </p>
<p>Osim sudaca, protiv mladostaša su bili i organizatori, koji su dopustili ometanje gostujuće momčadi brodskom trubom. Istina, nitko nije očekivao kazališni ugođaj. No, i u navijanju postoji granica korektnog.</p>
<p>Optužbe iz Dubrovnika stižu na račun predsjednika Hrvatskoga vaterpolskog saveza i direktora Mladosti Perice Bukića, koji je napustio plivalište prije kraja utakmice. Pritom ne žele vidjeti provokacije jugaša uperene prema Savi kao što su guranje Đuhe u Mladost, podcjenjivanje Bonačića i njegov rad prema mišljenju Jugova trenera Nikolića. Razlika u kvaliteti ove sezone premoćno je bila na strani Juga i uopće im nisu trebale zakulisne igre na putu do naslova. Ovako su bacili mrlju na trofej... </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Britanci dobivaju osobne iskaznice</p>
<p>Nova preokupacija laburističke vlade je poštovanje zakona, što u praksi znači obračun sa svime što prijeti redu i poretku - od alkohola do Al Qaide</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Uz pompu i fanfare kakve nalaže višestoljetna tradicija, britanska kraljica Elizabeta II. pročitala je u utorak u Domu lordova program vlade za idućih godinu i pol dana. Nakon nedavnih izbora, laburistička vlada Tonyja Blaira sastavila je ambiciozan plan za četrdesetak novih zakona, kako bi pokazala da ni u svom trećem mandatu nije ostala bez daha.</p>
<p>Za Elizabetu II. bilo je to 53. po redu svečano otvorenje parlamenta kojem je nazočila tijekom svoje duge vladavine. Tony Blair njen je deseti po redu premijer. Čitajući govor koji je za nju sastavila Blairova vlada, Kraljica je, među ostalim, najavila uvođenje osobnih iskaznica u Britaniji, reviziju invalidskih mirovina, te nove mjere borbe protiv kriminala, huliganskog ponašanja i terorizma. Čini se da je nova preokupacija laburističke vlade poštovanje zakona. U praksi to znači obračun sa svime što prijeti redu i poretku - od alkohola, ilegalnih imigranata, do Al Qaide. Time će se baviti čak sedam predloženih zakona. Jedan od glavnih među njima, zakon o uvođenju osobnih iskaznica, izazvat će nemir među dijelom zastupnika, koji smatraju da se radi o nasrtaju na građanske slobode. </p>
<p>No, vlada drži da je riječ o neophodnoj mjeri u borbi protiv kriminalaca i terorista. Britanska vlada donijet će i novi protuteroristički zakon. On će, kako se vjeruje, uključivati prekršaje kao što su »pripremne terorističke radnje«, te »veličanje i odobravanje terorističkih djela«. Predviđaju se i novi zakoni o useljavanju, uz uvođenje sustava bodova, koji bi prednost davao osobama iz deficitranih struka. </p>
<p>Kraljica je najavila i daljnju modernizaciju javnih službi, od obrazovanja do zdravstva. Na vanjskopolitičkom planu jedan će od vladinih prioriteta biti borba protiv svjetskog siromaštva, posebno kada Britanija u ljeto preuzme vodstvo u skupini najrazvijenijih zemalja G8. Stabilno gospodarstvo i dalje je važno, ali je naglasak prebačen na druge stvari. </p>
<p>Za premijera Tonyja Blaira se nagađa da bi možda već unutar godinu i pol mogao predati vlast svome nasljedniku, ministru financija Gordonu Brownu. Stoga opsežan vladin program pokazuje da je Blair doista političar kome se žuri. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Više od 12 milijuna žrtava ropskog rada</p>
<p>Više od 12 milijuna ljudi na svijetu žrtve su prisilnog rada, a gotovo pola od tog broja su djeca, piše u najnovijoj studiji Međunarodne organizacije rada (ILO). Ta agencija Ujedinjenih naroda sa sjedištem u Ženevi, objavila je ovih dana dokument naslovljen »Globalni savez protiv prisilnog rada«, dosad najdetaljniju analizu o poraznim dimenzijama toga globalnog problema. Dokument navodi da je 12,3 milijuna ljudi u svijetu prisiljeno raditi poslove protiv svoje volje i to u vrlo lošim uvjetima. Od tog broja, čak 75 posto njih je iz područja Azije i Pacifika (oko milijun i 300.000), slijedi Latinska Amerika, a sve veći broj bilježi se u razvijenim europskim zemljama te Sjevernoj Americi. </p>
<p>Žrtve ropskog rada najčešće su najranjiviji dijelovi svjetske populacije - djeca, žene, ilegalci koji uspiju pobjeći iz siromaštva u neku bogatiju zemlju u kojoj su prepušteni na milost i nemilost već uhodanim skupinama koje iskorištavaju njihov nezavidan položaj. Osobito su alarmantni podaci o djeci malim robovima koja često moraju raditi na smetlištima, u kamenolomima i rudnicima, gdje bez odmora i hrane rade i po 16 sati na dan.</p>
<p>Dokument ILO-a upozorava i na činjenicu da raste broj žrtava trgovine ljudima koji je već dosegao 2,4 milijuna. U tom unosnom nezakonitom poslu godišnje se »vrti« oko 32 milijarde dolara. Posebno je alarmantan podatak da je među onima koji upadnu u mreže trgovaca ljudima njih čak 43 posto još i seksualno izrabljivano.</p>
<p>Upozoravajući na potrebu da se vlade i nevladine organizacije snažnije suprotstave ropskom radu, direktor ILO-a Čileanac Juan Somavía rekao je ovih dana kako je novovjeko ropstvo posljedica ne samo siromaštva i nekih naslijeđenih odnosa unutar zemalja trećeg svijeta nego i »globalizacije bez ikakvih etičkih uzdi«. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Sastanak Koštunica - Kosumi 25. svibnja </p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Vlada Srbije tvrdi da je u utorak dostavila privremenim institucijama Kosova poziv za sastanak premijera Bajrama Kosumija sa srbijanskim premijerom Vojislavom Koštunicom, 25. svibnja u Prizrenu. Ovaj događaj bio bi organiziran u suradnji s UNMIK-om kao susret dvojice najviših predstavnika izvršne vlasti. Vlada Srbije uputila je poziv u ponedjeljak, no službena Priština zasad nije potvrdila prijem dokumenta iz Beograda.</p>
<p>Premijer Koštunica došao je na ideju da pozove premijera Kosumija na dijalog krajem prošlog tjedna. Vlada Srbije zaključila je na redovnom zasjedanju u četvrtak da inicijativu predsjednika Borisa Tadića za susret s kosovskim liderima treba podržati pozivom za dijalog na razini premijera. </p>
<p>U diplomatskim krugovima koji sa simpatijama gledaju na želju srbijanskih dužnosnika da započnu dijalog sa predstavnicima privremenih institucija Kosova ipak se ističe da nije uobičajeno da se poziv za sastanak na tako visokom nivou upućuje samo deset dana unaprijed, na mjestu koje nije pod jasnom jurisdikcijom strane koja upućuje poziv i bez utvrđene agende. Da međunarodna administracija na Kosovu nije suštinski zainteresirana da se sastanak Kosumija i Koštunice održi, uz uvodno rukovanje pred kamerama, mnogi bi bili spremni označiti poziv iz Beograda kao marketinški pokušaj srbijanskog premijera. No, vjeruje se da je Koštunica bio pod velikim pritiskom da uputi poziv, baš kao što je i Kosumi trenutno pod pritiskom da ga prihvati bez odgađanja i uvjetovanja. Nepunih šest godina po potpisivanju Kumanovskog sporazuma kojim je okončana srbijanska okupacija Kosova, službeni Beograd mora priznati legitimne predstavnike kosovske većine.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Saddam podmićivao Putinove savjetnike </p>
<p>Aleksandar Volosin i Sergej Isakov, utjecajni dužnosnici Putinove administracije okoristili su se programom »Nafta za hranu« </p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Vladimira Žirinovskog Amerikanci pamte preko televizijskih scena fizičkog obračunavanja sa svojim političkim protivnicima i prizora susreta s Radovanom Karadžićem negdje iznad Sarajeva tijekom minulog bosanskog rata. Sada se na američkoj televiziji prikazuje kako se u Bagdadu grli sa bivšim iračkim diktatorom Saddamom Husseinom. </p>
<p>Za Amerikance je to samo po sebi dovoljno za optužbu. Te slike se prikazuju u kontekstu tvrdnji izrečenih u ponedjeljak u Washingtonu da je Saddam podmićivao ruske političare.</p>
<p>Koristeći slabosti UN-ovog programa »Nafta za hranu«, prema američkim saznanjima, bivši bagdadski diktator je plaćao Žirinovskog za njegovu lojalnost i govorljivost protiv sankcija koje je Vijeće sigurnosti 1991. nametnulo tadašnjem iračkom režimu. U posebnom izvješću američkog Senata u kome se raskrinkavaju te veze navodi se da je 8,7 milijuna dolara od prodaje iračke nafte, u razdoblju od 1997. do 2002., vjerojatno završilo u džepu Žirinovskog ili njegove Liberalno demokratske stranke. Američki Senat je u posjedu nekih tajnih pisama na kojima su potpisi Žirinovskog. Prema američkim izvorima, u sve je upletena i američka tvrtka koju je Žirinovski unajmio za kompletiranje financijskih transakcija fakturiranih u dolarima. Radi se o »Bay-Oilu« iz Teksasa protiv čijeg je vlasnika američki sud u Houstonu već podigao optužnicu.</p>
<p>Nakon najnovijih nalaza američkog Senata, nije isključeno da UN-ova afera »Nafta za hranu« iz New Yorka preko Moskve, Pariza i Londona nastavi putovati prema još nekim svjetskim prijestolnicama. Tijekom svog posjeta Moskvi i srdačnog susreta s Putinom, iz kabineta predsjednika Busha, senatskom je Odboru za vanjsku politiku upućena molba da pričeka s iznošenjem imena od kojih neka imaju političke adrese i u samom Kremlju. Senat je taj Bushev zahtjev očito poštovao, ali ne zadugo.</p>
<p>Prema američkim nalazima, krug oko Vladimira Putina se opasno sužuje: Aleksandar Volosin i Sergej Isakov, utjecajni dužnosnici Putinove, ali i bivše Jeljcinove administracije okoristili su se programom »Nafta za hranu« i to za oko tri milijuna dolara. Novac je možda, tvrde Amerikanci, stizao i u sjedište Putinove stranke, »Ujedinjena Rusija«. Ova afera već kuca i na vrata ruskog Predsjedničkog savjeta. Nalazi su objavljeni nakon što je bivši agent FBI-ja Robert Parton Kongresu dostavio kutije pune povjerljivih dokumenata. U njima su navodno i liste s imenima nekih zapadnih političara koji su se nalazili na Saddamovom »platnom popisu«. </p>
<p>U intervjuu za najtiražnije dnevne američke novine US-Today, glavni tajnik UN-a Kofi Annan priznao je da je razmišljao o ostavci ako bi ona pridonijela da se afera »Nafta za hranu« pozitivno razriješi i time nastavi proces reformi Svjetske organizacije. On međutim nije izričito najavio da je ostavku spreman podnijeti. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Nezaustavljiv ulazak Pyongyanga u nuklearni klub </p>
<p>Sjeverna Koreja je dobivajući na vremenu na koncu ipak došla do faze u kojoj neposredno predstoji njen nuklearni pokus</p>
<p>Kina je opovrgnula tvrdnje japanskih novina da je Sjeverna Koreja tražila od Pekinga da posreduje i dogovori posjet američke državne tajnice Condoleezze Rice Pyongyangu. »Ta je informacija puna mašte i bez ikakve osnove«, kažu u kineskom ministarstvu vanjskih poslova. </p>
<p>Prema pisanju japanskih novina, međutim, kineski je ministar vanjskih poslova Li Zhaoxing prošloga tjedna prenio američkoj državnoj tajnici sjevernokorejski zahtjev koji se odnosi na deblokiranje šesterostranih pregovora o sjevernokorejskom nuklearnom programu.</p>
<p> Pyongyang je u ljeto prošle godine jednostrano prekinuo te pregovore (u kojima su osim Sjeverne i Južne Koreje sudjelovali i SAD, Kina, Japan i Rusija). Sjeverna je Koreja tada objavila da pregovori više nemaju smisla jer da je njena nuklearna bomba upravo završena, čak i testirana, te da sada Pyongyang zahtijeva da ga međunarodna zajednica tretira kao nuklearnu silu. U međuvremenu se pokazalo da sjevernokorejske bombe još uvijek nema, ali da Pyongyang na njoj ubrzano radi. Prekid pregovora, prema američkim ocjenama, poslužio je Sjevernoj Koreji da dobije na vremenu. S druge strane, SAD griješi, kažu analize, što odbija izravne pregovore sa Sjevernom Korejom. Posljedica svega toga je, u tome se slažu i američke analize, da je Sjeverna Koreja dobivajući na vremenu na koncu ipak došla do faze u kojoj neposredno predstoji njen nuklearni pokus. To bi značilo da je njen ulazak u nuklearni klub nezaustavljiv, a vjerojatno bi to mogao biti i slučaj s Iranom. </p>
<p>Prema zapadnim analizama, »najgore« je pritom što SAD više nema odgovarajući protupotez: za izravne pregovore je možda već prekasno (osim što Washington na njih ne pristaje), a oružani napad na Sjevernu Koreju (i Iran) mogao bi se pokazati previše pogibeljnim, u političkom i vojnom smislu.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>Brzi i žedni</p>
<p>Nakon predstavljanja novih policijskih automobila za »ganjanje« prebrzih vozača, jasno je da bi reda na našim cestama trebalo biti više. No istodobno se postavlja pitanje: je li moglo drukčije?</p>
<p>Samo u prva četiri mjeseca ove godine na cestama su se dogodile 574 nesreće, u kojima je poginulo šest osoba, a 81 je ozlijeđena. Kako bi te i ostale crne brojke bile smanjene do najmanje moguće mjere, u policiji su se nedavno odlučili na važan korak, nabavku novih, brzih automobila namijenjenih hvatanju prebrzih vozača.</p>
<p>Riječ je o deset automobila koji su već nekoliko dana na hrvatskim cestama, a koje je policija prilikom predstavljanja nazvala »presretačima«. Opremljeni kamerama i odgovarajućom signalizacijom, neobilježeni automobili prate prebrze vozače, u odgovarajućem ih trenutku prestignu, a nekoliko sekundi nakon toga se i identificiraju uključivanjem zaslona iza stražnjeg stakla. Natpis »Policija - slijedi me« prekršitelja će za službenim vozilom voditi do prvoga odgovarajućeg mjesta za zaustavljanje, gdje će prometni policajci posao odraditi do kraja. Broj nesreća, nadaju se u policiji, trebao bi se smanjiti i već zbog činjenice da će se mnogi vozači sada mnogo teže odlučivati na prekoračenje brzine i ostale opasne poteze na cestama. </p>
<p>Zanimljivo je, međutim, spomenuti da policija zapravo nema namjeru juriti za prekršiteljima ako se oni odbiju zaustaviti nakon svjetlosnoga i zvučnog signala, jer, rečeno je, time bi i sami ugrozili sigurnost sudionika u prometu. Pitanje kriterija odabira novih automobila-presretača na taj se način postavlja samo po sebi. Da ne bi bilo zabune, riječ je o nedvojbeno solidnim i prilično brzim automobilima: svaki od novih modela raspolaže s oko 200 KS, koje istiskuju isključivo kapacitetni V6 motori (to je navodno bio jedan od osnovnih kriterija prilikom odabira, iako nam onda nije jasno kako se tu našla »honda accord«, koja ima redni četverocilindarski motor). No informacije radi, treba reći da su naslovi koji su se u tisku pojavili nakon predstavljanja tih automobila u najmanju ruku pretjerani. </p>
<p>»Policijske jurilice«, »nabrijani automobili«, »lovci-presretači«... pojmovi su koji će u svakog malo potkovanijeg poznavatelja automobila probuditi skepsu. No to policiji ne treba zamjeriti, jer u našem se MUP-u ionako nisu koristili takvim bombastičnim najavama. OK, taj dio priče odnosi se na čisti novinarski senzacionalizam, ali ni »plavci« nisu bez grijeha. </p>
<p>Nikako se, naime, ne možemo oteti dojmu da policija možda nije napravila najbolji odabir. Ne sumnjamo da će i ovako mnogo prijestupnika platiti i (nadamo se) voziti u skladu s pravilima, ali možda se moglo gledati i korak dalje, tim više što je ova, dva milijuna vrijedna obnova voznog parka, zapravo prva od hrvatske samostalnosti.</p>
<p>Naravno, za pohvalu je i to da će novim automobilima upravljati policajci s bogatim vozačkim iskustvom, koji u posljednjih deset godina nisu izazvali nikakvu nesreću niti su disciplinski kažnjavani. No usporedimo li performanse tih automobila s njihovom potrošnjom goriva, sigurni smo da bismo se prije odlučili za njihove turbodizelske inačice. Budimo realni, protiv najbržih niti jedan od tih automobila stvarno ne može ništa, a svi mi smrtnici u običnim prometalima, s motorima koji razvijaju do nekih 150 KS (takvih je u prometu daleko najviše) bili bismo na meti i nerijetko dvostruko štedljivijih, gotovo jednako brzih i vrlo elastičnih modernih dizelskih automobila. </p>
<p>Računica je vrlo jednostavna, a pokazat ćemo je na jednom od navedenih automobila. Uzmimo, na primjer, »škodu superb«. Automobil provjerene Volkswagenove mehanike, temeljen na »passatovoj« platformi, u policijskoj je patroli u izvedbi sa 2,8-litrenim V6 motorom od 193 KS. </p>
<p>Pogled u tehničke podatke vezane uz taj automobil kaže da je njegova maksimalna brzina s ručnim mjenjačem 237 km/h (automatik 232 km/h), a za ubrzanje od 0 do 100 km/h treba mu okruglih osam sekundi (automatik 9,4). Kombinirana je potrošnja, pak, 7,1/9,6/14 litara (otvoreno/kombinirano/grad), odnosno 7,4/10,4/15,6 litara u automatiku.</p>
<p>Usporedbe radi, pogledajmo podatke za najsnažniji turbodizelski »superb«, sa 2,5 V6 TDI motorom. Maksimalna brzina mu je 223 km/h, a za ubrzanje iz mjesta do »stotke« treba mu 9,2 sekunde. Dakle, oko 10 km/h niža maksimalna brzina i samo sekundu sporije ubrzanje. Potrošnja? Prema tehničkim specifikacijama, 5,3/6,9/9,9 litara na stotinu kilometara, dakle i do pet litara manje, uz gotovo jednake performanse. </p>
<p>Opravdanje je, dakako, moguće potražiti i u nabavnoj cijeni vozila, pa pogledajmo nama jedine dostupne podatke, one koje se odnose na maloprodaju. Naravno da je policija automobile nabavljala natječajem i nesumnjivo po posebnim, povoljnijim uvjetima, ali poznavajući automobilske trgovce, vjerujemo i da bi se za TDI, odnosno svaki dizelski ekvivalent nabavljenima, mogla dobiti dobra cijena. </p>
<p>Dakle, zašto V6? I zašto samo veliki automobili?</p>
<p>Računica nam, naime, koliko god pokušavali, nikako ne ide u korist benzinaca, pogotovo jer je riječ o automobilima koji su predodređeni da se stalno voze, dakle da prolaze stotinu tisuća kilometara godišnje, pa i više. Razliku u potrošnji u tom je slučaju lako izračunati: držimo se, opet, »superba«, i to samo brojke vezane uz proječnu potrošnju, iako je za vjerovati da će ta vrsta eksploatacije ipak zahtijevati više goriva. </p>
<p>Benzinski 2,8 V6 za 100.000 prijeđenih kilometara traži 9600 litara goriva, a TDI 6900 litara dizela. Ako uzmemo da litra eurosupera 95 stoji 7,30 kuna, a eurodizela 6,88 kuna, jasno je da će za godinu dana, voze li se navedenih stotinu tisuća kilometara, dvije »škode« trošiti ovako: benzinska 70.080 kuna, a dizelska 47.470 kuna. Za napredne matematičare evo još jednog zadatka: koliko kazni treba naplatiti da se pokrije ta razlika? Šalu na stranu, naša je poruka vrlo jasna: obnova odnosno formiranje voznog parka za svaku su pohvalu, ali dojam krivog odabira i dalje ostaje prisutan.</p>
<p>Što voze i čime presreću susjedi</p>
<p>Sasvim logično, prvi pogled prema policijama izvan granica Hrvatske upućujemo u susjednu Sloveniju. Koliko njihovi presretači mogu biti učinkoviti uvjerili smo se prije koju godinu i na vlastitoj koži: na Staru godinu, točno pred Kranjem, na zadnjem staklu »golfa« pred nama pojavio se natpis »policija«, nakon čega nam je preostalo jedino - priznati grijeh i platiti kaznu za preveliku <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. Jer, i da nismo priznali, ne bi nam bilo spasa, budući da su nam policajci pokazali jasnu snimku s našim vozilom u glavnoj ulozi. </p>
<p>Automobil kojim su nas »ulovili« slovenski policajci bio je srebrni »golf IV GTI« kranjskih tablica i jedan je od dobro poznatih modela kojima se služi tamošnja policijma. Osim takvih modela, Slovenci imaju i »volvo S60R«, »mondeo ST220«, »vectru GTS 3,2«, »accord typeS«... Dakle, vrlo sličan vozni park hrvatskome. Talijani, pak, uistinu imaju jednoga pravog presretača, a riječ je o »lamborghiniju gallardo« sa 500 KS, čija je maksimalna brzina 309 km/h, a tu su i »alfe 156«, »subaru impreza« i »legacy«...</p>
<p>Zanimljivo je, međutim, da Talijani, osim stvarno velikog broja vozila koja se koriste u te svrhe, imaju i još više uređaja za mjerenje brzine, pa su prebrzi vozači tamo na meti praktički od ulaska u Italiju. To, uostalom, dobro znaju i svi oni brojni hrvatski vozači koji su dolijali na sjevernoj autocesti A4, koja povezuje Milano i Veneciju, te dalje na njenom nastavku do Trsta.</p>
<p>Primjer očitoga psihološkog ratovanja protiv prekršitelja je jedan »porsche 911«, koji koristi rumunjska policija. Gdje točno koristi njegove mogućnosti i koja računica pokriva njegovo korištenje nije nam jasno te u zemlji sa samo stotinjak kilometara strašno zapuštene autoceste uistinu ne vidimo potrebe za takvim vozilom.</p>
<p>Vedran Flajnik</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Država mora promijeniti odnos prema obrtnicima</p>
<p>Počeo je s proizvodnjom pištolja za tankanje i poluga za vuču vojnih zrakoplova, pa se zainteresirao za ugradnju radijatora i cjevovoda, a početkom rata odlazi u München i na sajmu nudi svoju obujmicu za koju se zainteresirao njemački »Sauer« čime počinje njegov prodor u svijet</p>
<p>Kada zamišljamo modernoga, uspješnoga poduzetnika, najčešće nam se u glavi stvara slika čovjeka u skupu odijelu i još skupljem automobilu, pomalo nadmena držanja. Rudolf Benček potpuna je suprotnost tom stereotipu. Otvoren za razgovor, pristupačan i jednostavan, ničim nije odavao status čovjeka koji ostvaruje godišnji promet od 3,5 milijuna eura, od čega 2,5 milijuna izvozom. Prije gotovo četrdeset godina, točnije 1967. godine, taj Vrbovčan, s još jednim obrtnikom iz Vrbovca i jednim pronalazačem otvara obrt i kreće u proizvodnju pištolja za tankiranje vojnih aviona. </p>
<p>Kako u bivšoj državi nitko nije proizvodio nešto takvo, nakon testiranja, vojska je prihvatila njegov projekt, a dotadašnji uvoz iz Italije prekinut je. Pune tri godine obrtnička radionica Benček proizvodila je pištolje za tankanje i poluge za vuču, onda je sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kako to u nas obično biva, netko u proizvodnom pogonu »štedio na materijalu«, pa je Benček zbog nekvalitetnog proizvoda bio optužen za napad na društveni poredak i subverzivnu djelatnost protiv države. Istraga je pokazala da nije kriv, ali za vojsku više nije htio raditi pa su oni otkupili patent od njega. Tim je novcem pokrenuo s Dragutinom Bosnerom, također obrtnikom iz Vrbovca i novim pronalazačem, obrt za ugradnju radijatora i cjevovoda. U bivšoj državi time se nitko tada nije bavio, a u okolini je naišao na podsmjeh, ruganje i čuđenje. Nakon prvog nastupa na Zagrebačkom velesajmu, inženjer Slavica iz tvrtke »Branko Malešević« odlučio se riskirati i odabrao njihov proizvod za adaptaciju radijatorskog sustava u zagrebačkoj 7. gimnaziji u Križanićevoj ulici . </p>
<p>Već 1971. godine od njih su počeli naručivati robu velike tvrtke poput Montera, Toplote i Grijanja, a pet godina poslije opskrbljivali su tržište čitave Jugoslavije. Od pet radnika na početku obrta, sredinom osamdesetih zapošljavali su ih 115.</p>
<p>Početkom rata i nestankom bivšeg tržišta odlazi u München i na sajmu nudi svoju obujmicu za koju se zainteresirao njemački »Sauer«. Od početnih 40.000 komada, nakon šest mjeseci narudžbe su narasle na milijun obujmica mjesečno, a Benček je počeo svoj izlazak na svjetsku scenu. Zbog specijalizacije proizvodnje transformirao je obrt, i svojim radnicima omogućio da otvore svoje obrte od kojih njih četrnaest i danas uspješno posluje. </p>
<p>Nakon 47 godina rada, otišao je u mirovinu i prepustio posao svom zetu Stjepanu Severu, iako je i dalje sveprisutan u tvrtki. Metalac Sever danas zapošljava 50 radnika te ima 20 kooperanata. Benček kaže da je danas sretan čovjek koji s navršenih 67 godina uživa u mirovini, ali nije mogao ne osvrnuti se na situaciju u hrvatskom obrtništvu. Kaže da je nužna promjena odnosa države prema obrtnicima, i to konkretno: oživjeti poduzetničke zone, dati povoljnije kredite, organizirati timove za agresivniju promidžbu te vratiti zanatske zadruge. U protivnom ulaskom u EU naši će obrti nestati, zaključuje Benček</p>
<p>Patent zaključan u sefu</p>
<p>Sredinom devedesetih patentirao je s njemačkim partnerom »Kalerom« novu obujmicu koja do tad nije postojala u Europi. Kako bi zaštitili svoju proizvodnju, nizozemski »Van Vaal Raven« tražio je da mu Benček proda svoj patent, što je on i učinio za tadašnjih astronomskih </p>
<p>100.000 njemačkih maraka. Taj je patent i dandanas zaključan u sefu nizozemskog proizvođača i nikada nije doživio proizvodnju. </p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="43">
<p>Jedinstvena kazna od 33 godine zatvora</p>
<p>Presuda je svojevrsni sudski presedan, jer niti jedno tijelo nije do danas pronađeno, a optužnica se u najvećoj mjeri temelji na svjedočenju optuženikovog sina Mladena Sokolčića</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog dva ubojstva iz izuzetno niskih pobuda radi koristoljublja u utorak je na velikogoričkom Županijskom sudu nepravomoćnom presudom na dugotrajnu kaznu zatvora u trajanju od 33 godine osuđen Ivan Sokolčić (58).</p>
<p>Predsjednica sudskog vijeća Sanja Katušić Jergović prije samog obrazloženja presude koja je svojevrsni presedan, jer niti jedno tijelo nije do danas pronađeno, a optužnica se temelji na svjedočenju optuženikovog sina Mladena Sokolčića koji mu je i pomogao pri uklanjanju tijela ubijenih, kazala da se Ivana Sokolčića za ubojstvo supruge Nataše osuđuje na 20 godina zatvora, a za ubojstvo Franje Vrčkovića na 22 godine zatvora. No, sud je obje presude objedinio u jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora.</p>
<p>Podsjetimo, Ivan Sokolčić je suprugu Natašu ubio u obiteljskoj kući u Rakitju krajem prosinca 1989. godine, te je njezino tijelo uz pomoć sina zakopao na gradilištu autoceste kraj Zaprešića. Kao motiv ubojstva navodila se optuženikova želja da se riješi supruge kako bi mogao živjeti s ljubavnicom te da se »dočepa« suprugina novca.</p>
<p>Sokolčića je druga točka optužnice teretila da je 21. ožujka 2001. godine ubio 23-godišnjeg Franju Vrčkovića, a zatim pola godine kasnije od njegovog oca tražio otkupninu od 303.000 DEM, no mladićevo tijelo nikad nije pronađeno. Još prije Vrčkovićevog nestanka Sokolčićev sin Mladen je razgovarao s policajcima i rekao kako je njegov otac ubio suprugu te da planira oteti sina bogatog poduzetnika. No, kako policija nije uspjela ništa riješiti, slučaj je mirovao, sve dok Vrčković godinu dana kasnije stvarno nije nestao, pa je 2004. odlučeno da se Sokolčića prijavi za dvostruko ubojstvo.</p>
<p>U vrlo opširnom i detaljnom obrazloženju presude sutkinja Sanja Katušić Jergović napomenula kako, iako nisu pronađena tijela, sudsko vijeće nije imalo razloga posumnjati u počinjena ubojstva. Sutkinja je naglasila da je Sokolčiću »išao na ruku« i protek vremena i mijenjanje krajolika u kojem je sakrio tijela, pa je sudsko vijeće moralo ravnati svoju odluku na temelju iskaza svjedoka koji su opširno iskazivali svoja saznanja.</p>
<p>»Neshvatljivo je Sokolčićeva tvrdnja da je u to vrijeme njegov i suprugin obrt dobro stajao, a istovremeno je navodno šalje u Njemačku da posudi novce. Zatim počini zločin, u javnosti se ne zabrinjava za tobožnji nestanak supruge i nakon samo nekoliko mjeseci kući dovodi drugu ženu. Sve upućuje na to da je optuženik razmislio o mogućnosti da se Nataša Sokolčić razvede od njega radi njegovih izvanbračnih veza i vrati se kući, što bi značilo da bi ostao bez imovine. Stoga izmišlja njezin nestanak, a sinu obećava nagradu za pomoć, svjestan njegove labilnosti i straha od činjenice da je i sam suučesnik u ubojstvu«, obrazložila je sutkinja.</p>
<p>Što se tiče ubojstva Franje Vrčkovića, sudsko vijeće se također oslonilo na detaljnije opise Mladena Sokolčića, koji je također sudjelovao u skrivanju, ali je tada već postao narkoman kojeg je otac ucjenjivao, s obzirom da je raspolagao novcem, a bio je zadužen za njegovu supstitucijsku terapiju. Osim toga, Ivan Sokolčić nije imao alibi za Vrčkovićevo ubojstvo, a kada je i predložio jednog navodnog svjedoka kasnije ga je odbacio kao lažljivca, što je sud ocijenio neprihvatljivim, smatrajući da taj potencijalni svjedok ne bi mogao Sokolčiću dati valjani alibi.</p>
<p>Prema konačnoj ocjeni sudskog vijeća svi dokazni elementi su nepobitni, dok se za olakotnu okolnost moglo uzeti Sokolčićevo dosadašnje nekažanjavanje. Otegotne okolnosti su, pak, vlastito koristoljublje, bešćutnost samih ubojstava i manipuliranje sinom koji je labilna osoba i narkoman.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Priznala da je na čekove potpisivala gradonačelnika Ivana Čehoka</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Na varaždinskom je Županijskom sudu u utorak završeno suđenje bivšoj tajnici varaždinskog HSLS-a Jasni Špičko optuženoj za pronevjeru. </p>
<p>Optužnica ju tereti da je 2. kolovoza 2002. godine prenijela 55.530 kuna sa žiro-računa Zračne luke Varaždin na račun Dejana Klena, plaćajući tako dio cijene za automobil koji je kupila od njega. Na nalog je neistinito upisala da se radi o plaćanju po ugovoru za kupoprodaju nekretnina od Amele Kipa, a tako ispunjen nalog je ovjerila žigom Zračne luke te vlastoručno potpisala direktora Ivana Čehoka, varaždinskog gradonačelnika. </p>
<p>Isto je učinila i 10. rujna 2002. godine, kad si je pribavila korist od 22.520 kuna.</p>
<p>Dva mjeseca kasnije Špičko je 47.870 kuna prebacila na vlastiti tekući račun u Privrednoj banci. U nalogu je neistinito navela da se radi o plaćanju ugovora o kupoprodaji nekretnina koji je Zračna luka doista sklopila s Ankom i Fabijanom Vukalovićem, a nalog je ovjerila žigom te vlastoručno potpisala direktora Čehoka. </p>
<p>Tijekom 2002. godine poslovala i s lažnim čekovima, kojima je najprije podigla 5986 kuna zadržala za sebe, a zatim i 4150 kuna koji je evidentirala kao isplatu plaće, iako su joj plaće redovno isplaćivane. Želeći prikriti takva prisvajanja, na pojedinim čekovima potpisala je Čehoka. Špičko je Čehoka potpisala i na dopis štedionici Kovanica u kojem je navela da Zračna luka nije u mogućnosti zaplijeniti trećinu njezine plaće, jer je ona već opterećena kreditima, iako to nije bila istina. Time je željela spriječiti namirenje potraživanja štedionice zapljenom trećine njezine plaće pa sve do iznosa od 29.700 kuna. Špičko je priznala sva djela, a Zračnoj je luci namirila štetu od 141.212 kuna. Tužiteljica je u svojoj završnoj riječi zatražila da se Špičko proglasi krivom te da joj se zabrani rukovanje financijskom dokumentacijom. </p>
<p>Njezin je branitelj, pak, rekao da nema dovoljno elemenata koji bi upućivali na opasnost da bi optužena, rukujući financijama, mogla ponoviti kazneno djela, a i to bi joj moglo otežati zarađivanje, jer se, zbog povrata duga, značajno zadužila. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Semafor »smrti« popravljen, strah od pogibije ostao</p>
<p>U posljednjih deset dana dogodilo se pet prometnih nesreća u kojima su dva motociklista poginula</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Semafor na raskrižju Draškovićeve i Boškovićeve, ili semafor »smrti«, kako ga stanari obližnjih ulica zovu, nakon što je tri tjedna bio u kvaru, saniran je u noći na utorak. Semafor je uništen u jednoj od nesreća koje se na tom mjestu često događaju. Samo dva dana nakon pogiblje 19-godišnjeg motociklista, 2. svibnja 25-godišnji vozač »sharana«, udario je u stup semafora i naslonio ga na nadstrešnicu susjedne trgovine. Iz odsjeka za izvještajnu analitiku PU zagrebačke, doznajemo da se u prvom dijelu svibnja na ovom raskrižju dogodilo čak sedam prometnih nesreća, a vozači su uglavnom bili mlađi od 25 godina.</p>
<p>Zaštitni stupići uz nogostup također su polomljeni kada se vozač zbog neprilagođene brzine zaletio u njih, i danas ih tamo uopće nema. Vlasnici lokala i trgovina koje se nalaze u blizini križanja strahuju za sigurnost građana koji tu svakodnevno piju kavu, obavljaju kupnju ili samo šeću. </p>
<p>Vlasnik caffe bara »Blato« u Boškovićevoj 23, rekao nam je da se u posljednjih deset dana ovdje dogodilo čak pet prometnih nesreća u kojima su dva motociklista poginula, a svi oni koji se zateknu u blizini strahuju da ih ne snađe ista sudbina nesretnih vozača, i »glava im je stalno u torbi«. Tu se, naime, često događa da vozači prilikom sudara »završe« automobilima ili motociklima, u izlogu trgovine, na prepunoj terasi lokala.</p>
<p>Potvdila nam je to i trgovkinja poslovnice »Dinove« u Draškovićevevoj 40, koja je često bila svjedokom nemilih događaja. Gledala je kada je mladi vozač automobila, nakon prolaska kroz crveno svjetlo, automobilom završio na samom nogostupu u Boškovićevoj i pritom iščupao pet zaštitnih stupića. Nakon samo dva dana, isto je napravio i drugi, pa je rub nogostupa ostao bez još tri metalna stupića.</p>
<p>Vlasniku »Blata« nije jasno kako se u jednoj prometnoj ulici, poput Draškovićeve, ne jamči više sigurnosti onima koji njome prolaze, barem postavljanjem zaštitne ograde. Osim toga, neposredna blizina Branimir centra i hotela Sheraton »obećava« svakodnevnu cirkulaciju velikog broja ljudi ovom ulicom. »Unatoč tome, motoristi iz pravca džamije ne voze, nego "lete", a vožnja suprotnim smjerom Draškovićevom postala je gotovo normalna stvar, osobito vikendom«, dodao je ogorčeni vlasnik »Blata«. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Šarić je bio svjestan, ali u afektu</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - »Napustit ću Hrvatsku nakon zatvora i naći neku državu gdje će me razumjeti«, izjavio je Josip Šarić, koji je teško naoružan 22. veljače zatočio članove riječkoga Gradskog poglavarstva i novinare, sudskoj vještakinji tijekom psihijatrijskoga vještačenja. </p>
<p>Na raspravi u utorak na riječkom Općinskom sudu vještakinja je ostala kod svoga nalaza u kojem navodi da je optuženi bio svjestan u trenutku počinjenja kaznenoga djela, osim kada je rekao da će ispaliti zolje kroz prozore Gradskoga poglavarstva nakon što izađe iz zatvora. Tada je bio u stanje afekta prouzročenog reakcijama članova Gradskoga poglavarstva. Šarić nema poremećaj osobnosti no on je osoba niskoga praga tolerancije, što bi se u narodu reklo »kratkoga fitilja«, ocijenila je vještakinja.</p>
<p>Podsjetimo Šarić je naoružan automatskom puškom i s dvije ručne bombe upao na sjednicu Poglavarstva nezadovoljan odlukom da se parcela u naselju Tuhtani, koju je kupio radi gradnje kuće, proglasi zelenim pojasom. Šarić je optužen zbog kaznenih djela prijetnje, protuzakonitoga posjedovanja oružja i protupravnoga oduzimanja slobode.</p>
<p>Sudsko je vijeća odbilo zahtjev obrane da se Šarića pusti iz pritovra.</p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Iz zasjede pucao na znanca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Goran Đurić je u ponedjeljak, na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno osuđen na godinu i deset mjeseci zatvora zbog pokušaja ubojstva Tomislava Belka u Sesvetama 2001. godine. Prema optužnici, okrivljeni i oštećeni su se 20. prosinca te godine, najprije posvađali u lokalu »Remi«. Đurić je Belku zamjerao što svake noći velikom brzinom automobilom prolazi ispred njegove kuće. Nakon popijene veće količine alkohola, Đurić se zaputio u svoju kuću u Turićevoj ulici, odakle je uzeo »kalašnjikov« te Belku »postavio zasjedu«. Belko je iz inata ponovno te večeri automobilom projurio pored Đurićeve kuće, a Đurić je tada u automobilo ispalio 18 metaka od kojih su četiri pogodila vozilo, a jedan Belka u kuk, ozlijedivši mu slabine. U svojoj obrani Đurić je priznao da je pucao, no, namjera mu nije bila ubiti Belka, već samo raniti. Svoju obranu je »potkrijepio« i tvrdnjom da je vrhunski strijelac, te da je htio ubiti Belka da bi to i učinio. </p>
<p>Takvu obranu vijeće nije prihvatilo, s obzirom da je Đurić ispalio čak 18 metaka, te da je, po putanji metaka, bilo razvidno da su oni »išli« u smjeru vozila i Belka.</p>
<p>Kao olakotne okolnosti pri sud je ocijenilo Đurićevu bitno smanjenu ubrojivost u trenutku počinjenja djela, sudjelovanje u Domovinskom ratu, dijagnosticiran PTSP, tešku obiteljsku situaciju, te činjenicu da je u pritvoru doživio moždani udar. No, otegotno je ocijenjena dosadašnja osuđivanost zbog krađe, krivotvorenja, dovođenja u opasnost života ljudi, te silovanja. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="48">
<p>Hoće li dva distributera plina spašavati preostalih 38</p>
<p>Tamo gdje ne postoji potrebna infrastruktura u takva postrojenja treba uložiti od 700.000 do 1,5 milijuna eura</p>
<p>Očekivane velike probleme u opskrbi plinom sljedeće zime mogla bi ublažiti nova postrojenja za proizvodnju miješanog plina (smjesa propan-butana i zraka) koji bi se utiskivao u sustav za distribuciju prirodnog plina.</p>
<p>Zasad je Inina tvrtka Proplin, specijalizirana za poslovanje propan-butanom, predložila da se do ove zime izgrade dva takva postrojenja u Zagrebu i Varaždinu gdje već postoji njihova infrastruktura što bi pojeftinilo i ubrzalo gradnju tzv. mješališta.</p>
<p>Ta dva postrojenja mogla bi u plinski sustav utisnuti oko 30.000 prostornih metara plina na sat (količina se povećava s brojem postrojenja) što bi znatno pomoglo u rješavanju zimskih nestašica, posebno u vrijeme maksimalne potrošnje, ističe Miljenko Šunić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP).</p>
<p>O prijedlogu Proplina raspravljalo se i na sastanku u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva na kojem su uz predstavnike Ministarstva, Proplina i HSUP-a bili i čelnici lokalnih distributera plina - zagrebačke Gradske plinare (najvećeg distributera u Hrvatskoj) i varaždinskog Termoplina.</p>
<p>Međutim, sve zapinje na novcu. Tamo gdje ne postoji potrebna infrastruktura u takva postrojenja treba uložiti od 700.000 do 1,5 milijuna eura.</p>
<p> Osim toga, zbog više cijene propan-butana u odnosu na prirodni plin takav miješani plin bio bi skuplji od prirodnog.</p>
<p>Zato predstavnici tih dvaju distributivnih poduzeća nisu oduševljeni činjenicom da bi koristi od tih postrojenja imali svi distributeri i potrošači prirodnog plina u Hrvatskoj, a povećane troškove samo te dvije tvrtke. Dodatno ih brine činjenica da u slučaju tople zime zbog manje potrošnje plina takva postrojenja možda neće ni raditi. Stoga je dogovoreno da predstavnici Proplina, Gradske plinare i Termoplina detaljno proanaliziraju tehničke i ekonomske mogućnosti za izgradnju takvih mješališta. Ako se dogovore, Ministarstvo će im nastojati pomoći, npr. da dobiju povoljnije kredite Hrvatske banke za obnovu i razvitak, kaže pomoćnik ministra Željko Tomšić.</p>
<p>I Ina je, prema njegovim riječima, obećala drukčiji tretman takvih distributerima zbog njihove pomoći u osiguravanju dodatnih količina plina.</p>
<p>No, distributere će vjerojatno na takva ulaganja motivirati novi tarifni sustav za distribuciju plina u koji će biti prvi puta ugrađena i njihova odgovornost za ugovoreni, a neisporučeni plin, ali se još ne zna kolike bi mogle biti propisane odštete, kaže Tomšić.</p>
<p>Prema njegovim riječima, tarifni sustav će predložiti Hrvatska energetska regulatorna agencija, a Vlada će odlučivati o cijenama. Ali tada će svi distributeri (sada ih je četrdesetak) biti u istoj poziciji, što znači da ne bi samo dva plaćala cijenu zajedničke koristi. </p>
<p>U taj će tarifni sustav trebati ugraditi i način financiranja objekata nužnih samo za pokrivanje tzv. špica potrošnje, kao što je nekada u računima za struju bio poseban dio za tzv. angažiranu snagu elektrana, kaže Tomšić.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>U Krašu vjeruju da će im Vidošević pomoći povećati izvoz</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što deveteročlani Nadzorni odbor Kraša na sjednici u srijedu, kako se očekuje, imenuje sadašnjeg predsjednika Hrvatske gospodarske komore Nadana Vidoševića predsjednikom Uprave Kraša, bit će to u posljednjih gotovo desetljeće i pol drugi put da vođenje Kraša preuzme netko »izvan kuće«. U međuvremenu, Vidošević je obavljao posljednje razgovore s članovima NO-a, ujedno i suvlasnicima Kraša.</p>
<p>Od pretvorbe Kraša u dioničko društvo (1992.) do danas tvrtku je najdulje vodio Boris Marčac, koji je na čelu Kraša prvo kao v.d., a potom kao predsjednik Uprave proveo nešto više od šest i pol godina (od ožujka 1993. do listopada 1999.), a na tom je mjestu naslijedio nekadašnjeg generalnog direktora Kraša Dragutina Štiglića. Nakon Marčaca, na čelu Kraša do srpnja 2000. bio je Zvonimir Bujanović, a njega je naslijedio Darko Koritnik koji je Kraš vodio do kraja rujna 2002. Kratko vrijeme (samo do početka prosinca 2002.) na čelu Kraša bio je Eduard Cvitković, ujedno i jedini koji nije kadrovski stasao u Krašu. Na njegovo mjesto 4. prosinca 2002. dolazi Zvjezdana Blažić koja je prošloga tjedna dala ostavku iz, kako je kazala, osobnih razloga i nemogućnosti da »ispuni zahtjeve koje nameću izazovi najveće konditorske industrije u Hrvatskoj«.</p>
<p>Na pitanje jesu li se na imenovanje nekoga izvana za predsjednika Uprave odlučili zato što se dioničari nisu mogli dogovoriti o imenu iz kuće, u Krašu potvrđuju da doduše imaju dugogodišnju tradiciju imenovanja kadrova iz kuće na čelno mjesto u tvrtki, ali kažu, »nije koji put loše uvesti i malo promjena«. </p>
<p>Vjeruju da im Vidošević može pomoći u ostvarenju plana da povećaju izvoz. Također drže da Vidošević »s obzirom da je dugo godina u gospodarstvu poznaje problematiku« te uz razvijene kontakte koje ima na vanjskim tržištima ima odgovarajuće reference za predsjednika uprave. Jači izlaz na inozemna tržišta, uz zadržavanje liderske pozicije na hrvatskom tržištu i zadržavanje postojeće vlasničke strukture okvir su od kojeg vlasnici Kraša, a to su menadžment i mali dioničari, ne žele odstupati, niti im, kako kažu, trebaju revolucionarne promjene u vođenju tvrtke. Time se dijelom može objasniti odluka o imenovanju Vidoševića, kojeg se nikako ne bi moglo svrstati u menadžere novog kova. Međutim, više je nego nevjerojatno da Vidošević, koji je naime najavio da će volonterski nastaviti voditi i HGK, može kvalitetno obavljati dvije dužnosti. Pogotovo u kontekstu kritika članova komore da je HGK inertna, te da im takva kakva jest nije potrebna. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Iz minusa u minus na računu</p>
<p>Banke privlače klijente povoljnijim kreditima, većim minusima i nižim kamatama</p>
<p>Iako vodeće hrvatske banke, Zagrebačka i Privredna, tvrde da još uvijek ne primjećuju odljev klijenata, sve agresivniji nastup manjih i brzorastućih banaka, te niz njihovih novih, prvenstveno kreditnih proizvoda, vrlo često vezanih uz tekući račun, doveo je do sve većeg broja prebjega iz najvećih banaka. Agresivnijim nastupom, koji nerijetko uključuje i nagradne igre, manje i srednje hrvatske banke nastoje povećati tržišni udio, ali i oteti dio klijenata najvećim bankama. U posljednje vrijeme vrlo agresivno, primjerice, nastupaju Erste & Steiermärkische banka, Podravska, Raiffeisen i Hypo Alpe-Adria banka. Da bi privukle što veći broj klijenata odobravanje novih kredita i paketa proizvoda (»iz minusa u plus«, »narančasti paket«, stambenih kredita uz nominalne kamatne stope od svega 3,99 posto ...) vezuju uz otvaranje tekućeg računa.</p>
<p>Zašto građani mijenjaju poslovnu banku? Iz nekoliko razloga. Dio klijenata nezadovoljan je poslovanjem i odnosom prema klijentima u dosadašnjoj banci. Katkad se radi o predugom čekanju na red, nemogućnosti ostvarenja pojedine usluge (najčešće kredita), previsokim ili (kako građani misle) nepotrebnim naknadama i provizijama ili nečem sličnom. Dio građana mijenja banku kako bi im mjesečna primanja stizala na račun u banci gdje već imaju kredit ili im je spomenuta banka ponudila nižu kamatu. No najveći dio prebjega promijenio je banku jer im je nova ponudila veće dopušteno prekoračenje, odnosno povoljniji ili jednostavniji kredit. Naravno, neki su to morali učiniti jer je promjena banke bila preduvjet realizacije kredita ili dobivanja nove kreditne kartice.</p>
<p>Prema nekim istraživanjima, broj građana koji će promijeniti svoju banku tek će se povećati, a u pravilu se napuštaju najveće banke. Ankete (Puls) pokazuju da najveći broj onih koji tek namjeravaju promijeniti banku ima visoka primanja i račune otvorene u nekoliko banaka. Inače, neke od banaka tek planiraju novim uslugama i paketima proizvoda privući nove klijente. Među njima je i Banka Kovanica koja ima oko 6000 tekućih računa građana. Banka Sonic ima oko 30.000 tekućih računa, a novi im klijenti, kažu, uglavnom dolaze kako bi ostvarili kredite uz povoljnije kamatne stope.</p>
<p>Centar banka ima 4100 aktivnih tekućih računa građana. U prva četiri mjeseca u Centar banci otvoreno je 157 novih računa građana, a dio je zatvoren zbog promjene poslodavca ili zbog neurednog poslovanja građana. U Centar banci povećanu konkurenciju tumače željom banaka da povećaju svoj udio u kreditiranju građanstva, koje je još uvijek sigurniji dužnik od gospodarstva. Potkraj travnja ove godine u Centar banci dopuštena prekoračenja građana iznosila su ukupno 7,4 milijuna kuna, što čini šest posto ukupno odobrenih kredita stanovništvu. </p>
<p>U Imex banci tvrde da su u 2005. broj tekućih računa građana povećali za 70 posto, a klijente privlače među ostalim i najpovoljnijom kamatnom stopom (tri posto) na sredstva na tekućem računu građana. Splitska Credo banka ima otvorena 2042 tekuća računa, a u prva četiri mjeseca bilježi 200 novih klijenata. </p>
<p>»Individualnim pristupom i kontinuiranim povećanjem kvalitete naših proizvoda i usluga nastojimo pokazati da i jedna domaća banka koja je u 100-postotnom vlasništvu hrvatskih dioničara može konkurirati bankama koje su u pretežitom vlasništvu stranaca«, kazala je Suzana Mandić, direktorica Direkcije za stanovništvo, kartično poslovanje i nove proizvode Credo banke. Od svih banaka koje smo anketirali, jedino ta banka nedopuštena prekoračenja građana kažnjava zateznom kamatom od čak 18 posto. Sve ostale primjenjuju zakonsku zateznu kamatu od 15 posto godišnje. </p>
<p>U Hrvatskoj poštanskoj banci oko 160.000 građana ima otvorene tekuće račune. U prva četiri mjeseca HPB je napustilo 1695 klijenata, ali je tekuće račune u HPB-u istodobno otvorilo 12.675 građana. U HPB-u tvrde da građani iskoriste oko 35 posto odobrenih dopuštenih prekoračenja. </p>
<p>Podravska banka ima otvorenih 50.000 tekućih računa, a u prva četiri mjeseca ove godine privukla je tisuću novih klijenata koji su redovna primanja prebacili na račun u Podravskoj banci.</p>
<p>Potkraj travnja 2005. u Erste & Steiermärkische banci bilo je otvoreno oko 255.000 tekućih računa, što znači da je u posljednjih godinu dana broj tekućih računa povećan za 16 posto, a samo u prva četiri mjeseca ove godine za pet posto. Tzv. okvirni kredit, odnosno dopušteno prekoračenje po tekućem računu u ESB-u koristi oko 180.000 građana, a prosječan odobreni minus iznosi 3800 kuna.</p>
<p>HVB Splitska banka ima 434.781 otvoreni tekući račun građana, Nova banka ima 317.946 tekućih računa. Raiffeisen banka ima 220.000 tekućih računa građana. U 2004. u RBA je otvoreno 85.000 novih tekućih računa, a više od 50.000 klijenata svoja je redovna primanja preusmjerilo na račune u RBA. U prva četiri mjeseca broj tekućih računa građana porastao je za oko 20 posto. U RBA sve češću promjenu banaka tumače i time što poslodavac radniku sve rjeđe određuje banku putem koje će primati plaću. Prema podacima RBA, njihovi klijenti koriste prosječno 58 posto odobrenog dopuštenog prekoračenja, a krajem travnja ukupno su odobreni minusi po tekućim računima u iznosu od 400 milijuna kuna.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Moguće antidampinške mjere protiv uvoza sira</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Neprihvatljivo je da proizvođači mlijeka nemaju kome predati mlijeko, rekao je ministar poljoprivrede Petar Čobanković nakon sastanka s predstavnicima mliječne industrije. Dodao je da je u prva četiri mjeseca ove godine značajno (10 posto) povećana proizvodnja i otkup mlijeka. Uvoz mlijeka smanjen je za 33 posto, a uvoz sira je manji 34 posto u odnosu na prošlu godinu, kaže Čobanković. Ministar je najavio da će, ako se pokaže da se radilo o dampinškom uvozu sira, pokrenuti antidampinške mjere, sukladno normama WTO-a i ugovorima o slobodnoj trgovini. Croatiastočar je zbog uvoza 1300 tona sira iz Argentine, odnosno 150 tona iz Urugvaja, zatražio uvođenje antidampinških mjera, koje znače i uvođenje zaštitnih carina od 70 posto na postojeće carine za uvoz sira. Značajno je povećan i uvoz svježeg goveđeg mesa koji je samo u prva četiri ovogodišnja mjeseca (2600 tona) bio veći nego cijele 2004., kaže Čobanković. Istaknuo je i važnost povećanja proizvodnje mlijeka, jer će se nakon ulaska u Uniju uvesti kvote za mlijeko. Predstavnik Lure Teo Vujčić istaknuo je da Lura više ne uvozi mlijeko, već se u preradi mlijeka oslanja na domaću sirovinu.</p>
<p>Predstavnik Vindije Željko Ljubić obećao je da će Vindija otkupljivati sve ponuđeno mlijeko na tržištu. Vindija nije smanjila tvorničke premije, već ih je uskladila s drugim prerađivačima mlijeka, kaže Ljubić. Što se tiče niske razine kvalitete mlijeka, 20.000 proizvođača mlijeka nalazi se u III. skupini kvalitete mlijeka. Riječ je o proizvođačima koji imaju proizvodnju ispod 6000 litara mlijeka. Ipak, 50 posto domaćih proizvođača ima kvalitetu mlijeka sukladnu EU standardima, dok je prije dvije godine bilo samo 34 posto takvih proizvođača.</p>
<p>Ministar je napomenuo da bi do poteškoća mogao dovesti izmijenjeni Pravilnik o ambalažnom otpadu, koji obvezuje prerađivače mlijeka da participiraju u zbrinjavanju ambalaže. Ministarstvo je inače spremno pomoći u povećanju kvalitete mlijeka, i to sudjelovanjem u edukaciji proizvođača, kao i besplatnom podjelom dezinfekcijskih sredstava.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Anketna nezaposlenost 13,8 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Stopa anketne nezaposlenosti, koja se temelji na pravilima i načelima Međunarodne organizacije rada (ILO), u Hrvatskoj je u drugoj polovici prošle godine iznosila 13,8 posto, kao i u prvoj polovici godine dok je stopa registrirane nezaposlenosti, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iznosila 17,7 posto, što je pad sa 18,4 posto u prvoj polovici 2004. podaci su Državnog zavoda za statistiku.</p>
<p>Na Zavodu za zapošljavanje u drugoj polovici prošle godine bilo je registrirano 304.000 nezaposlenih, dok je njihov broj, prema anketi o radnoj snazi, bio 246.000.</p>
<p>Podaci iz ankete o radnoj snazi pokazuju da je u drugoj polovici prošle godine broj nezaposlenih manji nego u prvom polugodištu (kada ih je bilo 253.000), ali i da je smanjen ukupan broj radno sposobnog stanovništva, broj aktivnog stanovništva, kao i zaposlenih, a povećan je broj neaktivnog stanovništva.</p>
<p>Tako je u drugom polugodištu prošle godine radno sposobno stanovništvo Hrvatske, definirano samo gornjom granicom starosti (navršenih 15 godina), činilo 3,58 milijuna osoba ili 11.000 osoba manje nego u prvom polugodištu 2004.</p>
<p>Pritom je broj aktivnog stanovništva (koje uključuje zaposlene i nezaposlene) smanjen za 47.000 (1,789 milijuna u drugom polugodištu), a broj neaktivnog stanovništva povećan za 35.000 (na 1,795 milijuna). [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Predstavljena Dragičevićeva knjiga »svjetski izazov Hrvatskoj« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predsjednik Stjepan Mesić rekao je u utorak na predstavljanju knjige »Svjetski izazov Hrvatskoj« Adolfa Dragičevića da Hrvatskoj nedostaje strategija političkog i ekonomskog razvoja. »Potrebna nam je strategija razvoja da prekinemo lanac stalnog zaostajanja«, rekao je Mesić i dodao da se Hrvatska na svim poljima treba okrenuti budućnosti. Dragičevićeva knjiga govori o četiri velike izgubljene bitke (gospodarstvu, radništvu, znanosti i demokraciji ), dovoljne da se izgubi rat za opstanak. Mesić je pojasnio da knjiga govori o uspjesima, izazovima, nevoljama i opasnostima novog svijeta u kojem će prevladati informacionalizam. Dragičević je upozorio na prelazak Hrvatske iz svijeta rada i kapitala u svijet informacionalizma i kompjutorizacije. »Naša velika nevolja je u tome što nismo posvetili više pažnje faktorima razvoja koji su utemeljeni u 20. stoljeću«, zaključio je Dragičević. [T. T.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="54">
<p>Svi hoće umirovljenike </p>
<p>HSU bi mogao odlučivati o vlasti u Osječko-baranjskoj, Krapinsko-zagorskoj, Požeško-slavonskoj, Sisačko-moslavačkoj i Zagrebačkoj županiji. Kad je riječ o gradovima, sigurno je da bi značajnu ulogu mogao imati u Puli, Šibeniku, Osijeku, Vrbovcu i Ivanić-Gradu / Đapić: Sve je otvoreno. Razgovaramo sa svim strankama, ali nije nam cilj formirati vlast pošto-poto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon lokalnih izbora, većina stranaka i koalicija nema dovoljan broj glasova za samostalno sastavljanje županijskih i gradskih vlada. Međutim, Hrvatska stranka prava, ali i Hrvatska stranka umirovljenika mogle bi postati odlučujući jezičac na vagi.</p>
<p>HSU je na županijskoj razini dobio 39 vijećnika, s tim da su predstavnici stranke čak u osam županija samostalno prešli izborni prag, dok se u ostalim županijama uglavnom išlo u koaliciji s drugim strankama. Kad je riječ o gradovima i općinama, rezultati se još zbrajaju, no Jordan ističe da je rezultat iznimno dobar. »Dosad smo u gradskim i općinskim vijećima imali 68 vijećnika, a sad ih je više od tristo«, ističe predsjednik HSU-a Vladimir Jordan.</p>
<p>Prema njegovim riječima, u nekoliko županija i gradova bit će teško formirati vlast bez umirovljenika. HSU bi, dodaje Jordan, mogao odlučivati o vlasti u Osječko-baranjskoj, Krapinsko-zagorskoj, Požeško-slavonskoj, Sisačko-moslavačkoj i Zagrebačkoj županiji. Kad je riječ o gradovima, zasad je sigurno da bi stranka značajnu ulogu mogla imati u Puli, Šibeniku, Osijeku, Vrbovcu i Ivanić-Gradu.</p>
<p>»Zvali su me čelnici stranaka s terena koji s predstavnicima naše stranke dosad nisu htjeli ni razgovarati, što je najbolji komentar uspjeha HSU-a na ovim izborima. Svi nude suradnju, no odgovor je isti kao i uoči izbora: predsjednici naših organizacija na terenu o koaliranju odlučuju samostalno, na temelju dosadašnje suradnje s političkim strankama i toga koliko su srodni programi stranaka s kojima je suradnja moguća. Pritom moraju voditi računa samo o jednoj stvari, o tome da gdje god je to moguće pokušaju ući u vlast. Iskustvo na državnoj razini, kao i u onim lokalnim jedinicama gdje smo na prošlim lokalnim izborima uspjeli ući u vlast, pokazalo je da se tako mnogo lakše i brže rješavaju problemi umirovljenika«, ističe predsjednik HSU-a.</p>
<p>»Dobri rezultati stranke u nekim su mjestima rezultat suradnje s Maticom i Sindikatom umirovljenika, a bili bi još bolji da u nekim slučajevima nisu prevladale taštine«, kaže Jordan. </p>
<p>U 11 županija, desetak većih gradova i velikom broju manjih HSP može odlučivati o vlasti. U Virovitičko-podravskoj županiji pet pravaških zastupnika odlučivat će hoće li župana dati HSS, SDP i HNS ili HDZ i HSLS, čije obje liste imaju po 17 zastupnika. Slično je i u Požeško-slavonskoj županiji gdje i HDZ i SDP imaju po 15 zastupnika, HSS i HSP po četiri, a HSU-HSLS-DC tri. U Brodsko-posavskoj županiji župana može dati koalicija HDZ-a i HSP-a uz HB ili HSLS, no šest pravaških zastupnika može presuditi i da župan pripadne koaliciji HSS-SDP-HNS. Najneizvjesnija situacija je u Osječko-baranjskoj županiji gdje su pravaši s osam zastupnika drugoplasirani, odmah iza liste Branimira Glavaša. </p>
<p>U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji četiri pravaša mogu omogućiti vlast koaliciji SDP-HSS ili se prikloniti koaliciji HDZ-DC i HSLS-HNS iako je ona malo izgledna. U Karlovačkoj županiji pravaši imaju pet mandata koji bi mogli dati župana koaliciji HDZ-HSLS-DC s 18 zastupnika, ali i eventualnoj koaliciji SDP-HSS-a, HNS-a i HSU-a. O devet pravaša ovisit će i vlast u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje HDZ s partnerima ima 16, a SDP-HSS-HNS-LS-SDA 20 mandata, pri čemu su bitna i tri mandata HSU-a. Za dobivanje vlasti u Splitsko-dalmatinskoj županiji HDZ s 22 mandata može koalirati s HSP-om i njegovih pet zastupnika, ili sa šest zastupnika koalicije predvođene HČSP-om, koja je manje vjerojatna. U Zadarskoj županiji HDZ i HSLS mogu dobiti župana uz pomoć četiri pravaša ili tri zastupnika s liste Ante Jurjevića. U Vukovarsko-srijemskoj županiji HDZ može formirati vlast s HSLS-om, DC-om te uz pomoć ili tri pravaša ili šest zastupnika SDSS-a, a slično je i u Šibensko-kninskoj županiji gdje HDZ-ov partner također može biti ili HSP ili SDSS. HSP može imati utjecaja na formiranje vlasti u gradovima poput Osijeka, Zadra, Karlovca, Šibenika, Slavonskog Broda, Velike Gorice, Vukovara, Vinkovaca i Županje pa stoga kažu da imaju pravo reflektirati na 18 visokih funkcija, bilo župana, podžupana ili gradonačelnika. </p>
<p>»Sve je otvoreno. Razgovaramo sa svim strankama, ali nije nam cilj formirati vlast pošto-poto. Ako nije moguć dogovor, spremni smo biti u oporbi«, kaže predsjednik HSP-a Anto Đapić. </p>
<p>Marijan Lipovac / Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>SDP-ova koalicija treba predložiti neokaljane ljude</p>
<p>Ako predlože osobe koje su odgovorne za katastrofalno stanje u gradu, onda ćemo im uskratiti potporu, rekao je Jerkov</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Nositelj liste »Veloga mista« Željko Jerkov rekao je u utorak na konferenciji za novinare da četiri osvojena vijećnička mandata, o kojima će ovisiti i raspored političkih snaga u Gradskom vijeću Splita, jamči zaokret već i stoga što će HDZ i koalicija predvođena SDP-om biti prisiljeni na promjenu obrasca političkog ponašanja u upravljanju gradom.</p>
<p>»Budući da i HDZ i koalicija na čelu sa SDP-om imaju istovjetni predizborni program, koji je kompatibilan s našim zahtjevima, ostaje nam vidjeti koje će ljude predložiti na ključnim mjestima u gradskoj upravi. Ako bude riječ o istim stranačkim osobama, koje su nečasno obnašale svoju dužnost i koje su odgovorne za katastrofalno stanje u gradu, onda ćemo im uskratiti potporu«, poručio je Jerkov.</p>
<p>Na upit znači li da SDP ispada iz poslijeizborne igre, s obzirom na to da u Splitu ima najdulji vladajući staž, pa stoga i najveću odgovornost za »katastrofalno upravljanje gradom«, Jerkov je kazao da bi ta stranka, ako želi osigurati potporu poduzetničke liste, trebala predložiti »čiste i neokaljane ljude, kojima je dobrobit građana važnija od osobnih ili stranačkih interesa«.</p>
<p>Odbacivši optužbe da se ponašaju ucjenjivački i da bi upravo zbog njih Splićani mogli ponovo na izbore, Jerkov je rekao da građani prije svega žele prekid političke prakse koja se temeljila na trgovini i uhljebljivanju stranačkih ljudi u javnim poduzećima. Dodao je da nisu zainteresirani za sudjelovanje u izvršnoj vlasti, te da ih ne zanimaju ideološke i političke parole, jer one ne mogu revitalizirati upropašteni grad.</p>
<p>»Pozivamo HDZ i koaliciju SDP-a, HNS-a, HSU-a i HSS-a da uvaže naše stavove i predlože sastav gradske vlasti koji bi lista 'Veloga mista' mogla podržati«, poručio je Jerkov, naglasivši da im ne pada napamet izdati birače, koji su na izborima honorirali njihov program.</p>
<p>Podsjetimo, koalicija na čelu sa SDP-om osvojila je 10 vijećničkih mandata, a HDZ šest, što znači da prvima trebaju tri glasa za formiranje vlasti, dok bi HDZ, osim potpore poduzetnika, morao osigurati i glasove HČSP-a, koji ima tri vijećnika, ili točno toliko koliko Zvonimiru Puljiću nedostaje za prekidanje desetogodišnjeg oporbenog staža. [Dobrila Stella]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Sanader: Podržat ću svaku koaliciju za koju se odluče HDZ-ovi lokalni ogranci </p>
<p>VARŠAVA</p>
<p> - Hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader izjavio je u ponedjeljak u Varšavi da će prihvatiti svaki prijedlog o koaliranju HDZ-a i bilo koje druge stranke za koji se odluče članovi lokalnih ogranaka, jer oni, rekao je, najbolje procjenjuju situaciju. </p>
<p> »Prije pet godina u HDZ-u smo uveli načelo supsidijarnosti«, rekao je Sanader odgovarajući na pitanje postoji li bilo kakva mogućnost koaliranja HDZ-a i SDP-a.</p>
<p>»Što god moji kolege iz HDZ odluče na terenu, ja ću prihvatiti, jer ću znati da su procijenili najbolje za tu sredinu«, kazao je Sanader. Nijedna druga stranka nažalost nije prihvatila to (supsidijarnost) »najmodernije i najdemokratskije načelo u suvremenoj političkoj praksi u Europi, da prepuste odluku o koalicijama ljudima na terenu, umjesto da im to određuju iz zagrebačke centrale«, rekao je Sanader dodajući da to smatra krajnje nedemokratskim. »Nisam se susreo s Marovićem, ali ni za Hrvatsku ni za ijednu slobodarsku europsku zemlju ne dolazi u obzir izjednačavanje četničkog i antifašističkog pokreta«, rekao je Sanader, odgovarajući na novinarsko pitanje o tome je li se tijekom summita sastao s predsjednikom SiCG Svetozarom Marovićem i jesu li razgovarali o četničkom skupu na Ravnoj gori.</p>
<p>Za Hrvatsku kao ni za ijednu slobodarsku europsku zemlju ne dolazi u obzir izjednačavanje četničkog i antifašističkog pokreta, rekao je Sanader. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Doktor s Harvarda potukao IDS i SDP u Opatiji</p>
<p>OPATIJA</p>
<p> - Opatijci su na nedjeljnim izborima najviše glasova dali Nezavisnoj gradskoj listi Amira Muzura iza koje je ostala koalicija IDS-a i SDP-a te HNS dosadašnjega opatijskoga gradonačelnika Ranka Vlatkovića. Od 19 mjesta u gradskom vijeću, Muzuru je pripalo sedam, koaliciji IDS-a i SDP-a šest te po dva HNS-u, HDZ-u i HSU. </p>
<p>Muzur je Vjesniku rekao da o mogućem koaliranju pregovara sa svima, pa čak i s IDS-om, koji je prije izbora unaprijed otpisao kao mogućega koalicijskog partnera. </p>
<p>HNS je Muzuru ponudio mjesto plaćenog dogradonačelnika, pri čemu je Vlatković trebao ostati gradonačelnik, no Muzur je to odbio uz komentar da »HNS puno traži, a malo nudi«. Pregovara također i s IDS-om, koji si ne može dopustiti da izgubi Opatiju i na iduće četiri godine, pa makar morali žrtvovati i svoga nekadašnjega dopredsjednika stranke, bivšega opatijskoga gradonačelnika u dva mandata Axela Luttenbergera. Muzuru se, čini se, najlakše dogovoriti s umirovljenicima, a nije mu nezanimljiv ni HDZ, jer bi mu ta suradnja možda olakšala odnose sa Zagrebom. </p>
<p>Muzur priznaje da je i sam zatečen svojom pobjedom, ali napominje kako želi što prije oformiti gradsku vlast i početi raditi. Kaže da će birati sposobne ljude bez obzira na njihovu stranačku pripadnost. </p>
<p>Amir Muzur je u Rijeci diplomirano na Medicinskom fakultetu 1993., magistrirao je u Budimpešti iz povijesti na temu »Čudesna izlječenja u srednjem vijeku«, a doktorirao je iz neurofiziologije u Trstu 2000. Na Harvardu je 2001. i 2002. bio član istraživačkog tima koji je radio na projektu »Smetnje spavanja kod uživatelja kokaina«. Trenutačno na Medicinskom i Filozofskom fakultetu u Rijeci predaje kolegije »Spavanje i snovi«, »Stanje svijesti« i »Droge i mozak«.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>HDZ uz pomoć SDSS-a preuzima Šibensko-kninsku županiju</p>
<p>KNIN</p>
<p> - Među izborne pobjednike u Šibensko-kninskoj županiji svakako se može ubrojiti SDSS, koji se uz osvojenu relativnu većinu u Kninu, učvrstio na trećem mjestu u Županijskoj skupštini sa šest mandata, te ostvario apsolutnu pobjedu u općinama Biskupiji, Kistanjama i Erveniku. Iako se to glasno ne izgovara, stvar je očigledna: SDSS je postignutim osigurao epitet najpoželjnijega stranačkoga partnera u Županiji. Želi li HDZ mirnu vladavinu u Županijskoj skupštini, uz uvijek sklone mandate DC-a i HSLS-a, trebat će i ruke SDSS-a. Slična je situacija i u Kninu, gdje je SDSS-u pripalo osam vijećnika, koaliciji HDZ i HSLS-a šest, HB-u dva, a HSP-u jedan vijećnik.</p>
<p>Dragan Jerković iz SDSS-a napominje da su razgovori o koaliranju i na županijskoj i na gradskoj razini prepušteni stranačkim čelnicima u Zagrebu. No ističe da bi uz njihovu pomoć HDZ možda mogao osigurati većinu i u Drnišu, gdje je osam vijećničkih mjesta osvojio nezavisni kandidat, bivši istaknuti HDZ-ovac Ante Dželalija, a HDZ - sedam. Kako niti jedna srpska stranka u gradu nije prošla izborni prag, a s obzirom na to da Srbi čine malo više od 15 posto stanovništva, imaju pravo na sudjelovanje u vlasti. Stoga će se vjerojatno proširiti gradsko vijeće te će Srbi dobiti dva vijećnika, što bi s HDZ-ovim snagama moglo odnijeti prevagu. Jerković je potvrdio da Ratko Gajica, saborski zastupnik, vjerojatno neće biti angažiran u Kninu iako je bio nositelj liste. [Ana Rukavina]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Šumari nezadovoljni Zakonom o zaštiti prirode</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatsko šumarsko društvo (HŠD) predložit će svim klubovima zastupnika više izmjena konačnog prijedloga zakona o zaštiti prirode, o kojem će Sabor raspravljati sljedećih dana, najavljeno je u utorak na okruglom stolu što ga je organizirao HŠD. Šumari su nezadovoljni odredbama koje im zabranjuju gospodarenje i zaštitu šuma u nacionalnim parkovima jer tvrde da je europska praksa suprotna. Zabrana vodi propasti šuma, upozorio je HŠD-ov predsjednik, akademik Slavko Matić. Također smatraju da je za proglašenje nacionalnih parkova, parkova prirode, strogih i posebnih rezervata nužno dobiti suglasnost Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. Prema riječima saborskog zastupnika Željka Ledinskog, u Hrvatskoj je više od 20 posto područja zaštićeno ili nedostupno (najviše zbog mina) pa ne treba povećavati zaštićena područja. Ali ako se to već radi te se tako ograničavaju prava dotadašnjih korisnika, onda im treba dati odgovarajuću naknadu, smatra Ledinski. Taj zakon monopolizira pravo na zaštitu okoliša i nepotrebno opterećuje proračun zbog osnivanja novih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima, a zbog njegove provedbe predloženo je i zapošljavanje 700 ljudi u Zavodu za zaštitu prirode, istaknuo je Mile Đodan iz Ministarstva poljoprivrede. Zato je predloženo da tim područjima, osim javnih ustanova, mogu upravljati i druge kvalificirane pravne osobe u državnom vlasništvu. [Ž. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Ubrzava se potraga za nestalima </p>
<p>Prema podacima ICMP-a, oko 40.000 osoba nestalo je na području nekadašnjih</p>
<p>ratnih sukoba, a većina upravo u Hrvatskoj</p>
<p>Nakon što su prije šest mjeseci počele prikupljati uzorke krvi obitelji nestalih, u utorak su hrvatska Uprava za zatočene i nestale i međunarodna Komisija za nestale (ICMP) razmijenile i 2948 DNA nalaza prikupljenih uzoraka krvi za 927 osoba. Samo manji dio DNA profila odnosi se na nestale u BiH, a ostali se odnose na nestale u Hrvatskoj. Projekt prikupljanja uzoraka krvi u 18 mjesta diljem Hrvatske, što je financirala Europska unija, završen je u studenome 2004. godine. U zajedničkoj akciji prikupljeni su uzroci krvi 756 članova obitelji koji dosad nisu dali krv radi DNA analize. </p>
<p>»ICMP ima specifičnu bazu podataka koja se sastoji od bioloških profila uzetih s koštanih i krvnih uzoraka posmrtnih ostataka, a donirali su ih članovi obitelji nestalih osoba. Stoga su hrvatska Vlada i ICMP zaključili kako razmjenom DNA profila mogu doći do dobrih rezultata«, rekla je Kathryne Bomberger, voditeljica misije ICMP-a. </p>
<p>Prema podacima ICMP-a, oko 40.000 osoba nestalo je na području nekadašnjih ratnih sukoba, a većina upravo u Hrvatskoj. U srijedu se održava i zajednička radionica, gdje će stručnjaci hrvatskih laboratorija s kolegama iz laboratorija ICMP-a utvrditi operativne detalje koji se odnose na podatke pohranjene na CD-u.</p>
<p>Pukovnik Ivan Grujić i Kathryne Bomberger s ICMP-a nadaju se da će zajednički rad ubrzati potragu za nestalima, kojih je na hrvatskoj listi trenutačno 1160. </p>
<p>Ivan Grujić je ponovno istaknuo važne podatke o potrazi za nestalima: u agresiji na Hrvatsku nestalo je 18.000 osoba, iz zatočeništva je oslobođeno više od 7600 osoba, iz 140 masovnih i 1700 pojedinačnih grobnica ekshumirani su posmrtni ostaci 4100 osoba, od kojih je dosad identificirano 3229. Hrvatska je identificirala 81 posto posmrtnih ostataka, objasnio je Grujić. Dodao je kako će projekt razmjene podataka s ICMP-em pridonijeti procesu traženja nestalih iz Hrvatske na području BiH. Tamo je, prema hrvatskim podacima, nestalo 65 osoba za kojima je pokrenut proces traženja. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050518].
|
