NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050318].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 176469 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>18.03.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Odgoda bi mogla odbiti ulagače</p>
<p>Pokaže li se da je riječ o dugotrajnijoj odgodi pregovora, onoj koja bi potrajala šest mjeseci ili duže, entuzijazam u provedbi reformi mogao bi splasnuti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dugotrajnija odgoda početka pregovora o ulasku u EU mogla bi usporiti gospodarski rast i reforme u Hrvatskoj, upozoravaju ekonomisti.</p>
<p>»Pokaže li se da je riječ o dugotrajnijoj odgodi pregovora, onoj koja bi potrajala šest mjeseci ili dulje, entuzijazam u provedbi reformi mogao bi splasnuti. Uz to, dulja odgoda pregovora negativno bi se odrazila na raspoloženje ulagača, a vjerojatno i na državni proračun, jer bi zaduživanje države na svjetskim financijskim tržištima poskupjelo. Sve bi to za posljedicu imalo usporavanje gospodarskog rasta«, kaže za Vjesnik Žarko Miljenović, glavni ekonomist u Zagrebačkoj banci.</p>
<p>Naš sugovornik dodaje da se odgoda pregovora neće odraziti na hrvatske trgovinske tijekove sa svijetom, s obzirom na to da smo proteklih godina liberalizirali trgovinu s gotovo svim europskim zemljama, uključujući tu i EU. Napominje da u slučaju kraće odgode pregovora hrvatsko gospodarstvo neće pretrpjeti veće posljedice. Na to upućuju i najnoviji podaci o kretanju spreada odnosno razlike u prinosima između hrvatskih i njemačkih obveznica, te burzovnih indeksa.</p>
<p>»Financijska su tržišta već reagirala na odgodu početka pregovora, jer se spread neznatno povećao, a cijene dionica na Zagrebačkoj burzi blago su pale. Riječ je, međutim, o vrlo blagoj reakciji financijskih tržišta. Vjerujem da će na tome i ostati«, istaknuo je Miljenović.</p>
<p>Slično razmišlja i Danijel Nestić, analitičar zagrebačkog Ekonomskog instituta. »Pokaže li se da je odgoda pregovora samo privremena epizoda, sumnjam da će se to zamjetnije odraziti na gospodarstvo. No u slučaju dugotrajnije odgode, posljedice bi bile negativne, a vidjele bi se u padu stranih ulaganja i skupljem zaduživanju države i poduzeća. Posljedica bi bilo usporavanje gospodarskog rasta.«</p>
<p>Nestić dodaje da je još pod znakom pitanja učinak koji bi dugotrajnija odgoda pregovora mogla imati na turizam. Ipak, Nestić ne očekuje da bi se dugotrajnija odgoda pregovora nužno morala negativno odraziti na dinamiku reformi.</p>
<p>Kad je riječ o ponovnom aktualiziranju nekakva zapadnobalkanskog konvoja, u kojem bi Hrvatska na članstvo u Uniji trebala pričekati BiH i SCG, oba naša sugovornika ističu da ne vjeruju u ostvarenje tog scenarija. Pritom upozoravaju da bi se to negativno odrazilo na hrvatsko gospodarstvo, jer obje zemlje znatno zaostaju za Hrvatskom na planu europskih integracija, pa bi posljedica bila i dulja odgoda našeg ulaska u EU. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Nakon afere u Waldorfskoj, dobila posao u državnoj školi</p>
<p>Inspekciju su pozvali roditelji djece sedmih razreda prijavom zbog neprimjerenog ponašanja učiteljice prema djeci, primjenjivanja nejasnih kriterija ocjenjivanja, te vrijeđanja i omalovažavanja učenika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Profesorica matematike Jasmina Karanović, koja je lani dobila otkaz zbog optužbi da je fizički i psihički maltretirala učenike alternativne Waldorfske škole u Zagrebu, zaposlila se u Osnovnoj školi »Ivo Andrić« u novozagrebačkom Sopotu, potvrđeno nam je u četvrtak u školi koju je ovih dana posjetila inspekcija. </p>
<p>Inspekciju je pozvala skupina roditelja djece sedmih razreda škole Ivo Andrić prijavom zbog neprimjerenog ponašanja učiteljice Karanović prema djeci, primjenjivanja nejasnih kriterija ocjenjivanja, te vrijeđanja i omalovažavanja učenika. Roditelji traže da se učiteljici uruči otkaz.</p>
<p>»Ne želimo vjerovati da je netko tko nije dobar za privatnu školu dobar za državnu školu. No ispada da je tako. Od kada je došla prije otprilike pet mjeseci, u razredu moje djevojčice došlo je do drastičnog pada znanja, neki bivši odlični učenici sada imaju jedva trojku. Ima čudne kriterije ocjenjivanja te ophođenja s djecom koju omalovažava i vrijeđa«, kaže majka (podaci poznati redakciji). Njezino je dijete, kaže, prosječan učenik i ne žali se zbog njegovih trojki. No, pita, nije li čudno da se najviše na profesoricu žale roditelji odličnih učenika. Događaj koji je roditelje naveo da šalju prijavu inspekciji zbio se nedavno kada je Karanović izbacila s nastave sedamnaestero učenika, koja su to vrijeme provela lutajući po naselju. Na istom satu obrađivala je novo gradivo, tvrde roditelji, čije potpise ima i inspekcijska služba Ministarstva.</p>
<p>Roditeljima nije jasno kako je moguće da je učiteljica koja je dobila otkaz zbog optužbe da je tukla djecu i govoriti im da su idioti, uspjela bez problema dobiti posao u drugoj školi. Naime, prema dokumentaciji iz Osnovne waldorfske škole, Karanović su tijekom 2002., 2003. i 2004. više puta optužili roditelji da je tukla učenike, čupala ih za kosu i vrijeđala. Otkaz u toj školi je dobila nakon što je jedan učenik posvjedočio da ga je učiteljica pljusnula. Zbog nje se iz škole ispisalo šestero učenika, kažu nam u Waldorfskoj škol.</p>
<p>Ravnatelj Osnovne škole »Ivo Andrić« Ante Brešan kaže kako nije znao da je Karanović imala problema u Waldorfskoj školi. »Kada sam je zapošljavao, nazvao sam redovnu Osnovnu školu u Velikoj Gorici u kojoj je radila deset godina. Rekli su mi sve najbolje o njoj, kao i to da su svi plakali kada je odlazila. Smatrao sam nepotrebnim istraživati dalje, tim više što je dolazila na određeno vrijeme, dok je naša učiteljica matematike na rodiljnom«, kaže ravnatelj. </p>
<p>Na upit bi li je zaposlio da je znao za ovoljetnu aferu u Waldorfskoj školi, Brešan je odgovorio: »Tko mi garantira da su optužbe protiv nje istinite?« Priznaje, međutim, da mu je Karanović pri zapošljavanju izjavila da je sama napustila Waldorfsku školu. Ja sam joj vjerovao, dodaje. Nakon što je dobio prijavu roditelja protiv učiteljice, ravnatelj kaže da je razgovarao s njom i pojedinačno sa skupinom djece, koja su davala različite iskaze. </p>
<p>U međuvremenu je školu posjetio stručni nadzornik za matematiku, provjerio dokumentaciju i ocjene, proveo sat na nastavi matematike i - ništa nije našao. Nakon njega, u školi je bio prosvjetni inspektor, koji iz onoga što je vidio nije mogao zaključiti da je išta sporno, što je napisao i u rješenju. Ravnatelj zaključuje da bi se slučaj mogao kvalificirati i kao - nasilje nad učiteljem. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>HNB je upozorio Erste banku na sankcije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Znam svoje obveze prema Povjerenstvu i ovim je moje svjedočenje završeno, a vi imate mogućnost poduzeti korake koje želite, poručio je guverner HNB-a Željko Rohatinski saborskom Istražnom povjerenstvu o Viktoru Lencu. Poruka je bila upućena HDZ-ovu članu Povjerenstva Florijanu Borasu, koji je optužio Rohatinskog da je HNB uzeo za shodno svojevoljno tumačiti zakone. Rohatinski je u četvrtak objašnjavao zbog čega Erste banka nije dala Povjerenstvu podatke vezane uz bankovne račune Damira Vrhovnika, bivšeg direktora Lenca. Kazao je da je HNB samo savjetovao banci da im Povjerenstvo objasni pravnu zavrzlamu: prema Zakonu o bankama iz 2002., istražna povjerenstva nisu među institucijama i tijelima kojima banke moraju otkriti tajne podatke, dok prema Zakonu o istražnim povjerenstvima iz 1996. ne postoji pravna osoba koja nije izuzeta od čuvanja tajne. HNB je upozorio Erste banku na sankcije, rekao je. Pred Povjerenstvom je svjedočio i predsjednik HBOR-a Anton Kovačev, koji je objasnio okolnosti odobravanja kredita brodogradilištu 2001. i 2003. Kazao je da je HBOR 2003. bio svjestan da Lenac neće uspjeti vratiti kredit, te je stoga i traženo jamstvo. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Izbjeći ksenofobiju prema EU</p>
<p>»Odgodi pregovora s Europskom unijom, ma koliko bila neugodna, treba pogledati u lice te bez ljutnje ili pak zadnjih namjera pokušati vidjeti što se sada može poboljšati kako bi što prije došlo do njihova početka. Ma koliko bila plod kompromisa i unutar same EU, ali i u odnosu EU prema Hrvatskoj, odgoda još pruža realne izglede da se započeti proces pridruživanja bitnije ne zakoči. EU nije idealna asocijacija, no ona je naša realnost, pa svaki oblik ksenofobije i zavjereništva valja izbjeći, ali jednako tako treba nastojati uvažiti sva negativna iskustva i sve nedostatke koji Hrvatskoj mogu štetiti«, kaže za Vjesnik glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) don Anton Šuljić. Šuljić smatra da »ne valja gubiti ponos niti se zakidati u dostojanstvu, no ne valja zatvarati oči ni pred problemima koje samo mi možemo riješiti«, dodajući da bi razdoblje do početka pregovora moglo biti od pomoći da se trezvenije pristupi i samim pregovorima, ali i unutarnjim problemima. »Crkva će sa svoje strane nastojati pridonositi onim konstruktivnim naporima na putu pridruživanja EU koji neće isključivati razbor, ali jednako tako neće gajiti strah i zazornost. Crkva, naime, ima stoljetno iskustvo suživota u asocijacijama u kojima je znala očuvati samosvojnost i dostojanstvo. Svoja iskustva Crkva će rado ponuditi kao oblik konkretnog sudjelovanja u izgradnji našega društva«, kaže Šuljić.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>»Jastreb« na čelu Svjetske banke</p>
<p>KREŠIMIR FIJAČKO </p>
<p>Malo je tko htio očekivati da bi kandidat Georgea W. Busha za mjesto predsjednika Svjetske banke mogao biti rocker Bono, iako je to zgodno zvučalo. Ne bi to učinio ni Bill Clinton koji je malo bliži rockerskom duhu no što je to Bush. Ali malo je tko očekivao da će Bushev kandidat za to mjesto postati pentagonski »jastreb« Paul D. Wolfowitz. Europa je to shvatila kao - provokaciju i dokaz da »Ameriku ni najmanje nije briga što misli ostatak svijeta«. Wolfowitz je, naime, jedan od glavnih arhitekata američke intervencije u Iraku, a kao takav čak je i u Americi kritiziran da je njegova projekcija poslijeratne obnove i razvoja Iraka doživjela neuspjeh. »Ratnik« na čelu Svjetske banke? Ne bi bio prvi: svojedobno je predsjednik Johnson na čelo Svjetske banke postavio svoga bivšeg ministra obrane Roberta McNamaru, koji je bio arhitekt rata u Vijetnamu. McNamaru su, inače, mučile gadne dvojbe glede toga rata (i bio je u pravu), što, recimo, nije slučaj s Wolfowitzem, koji nema dvojbi glede rata u Iraku (i pritom je prilično u krivu). Ali, na iznenađenje mnogih, McNamara se iščahurio kao dobar prvi čovjek Svjetske banke, s odličnim senzibilitetom za siromašne i spretnošću da bogate zemlje nagovori na veća davanja onima koje to nisu. </p>
<p>Amerika tradicionalno bira predsjednika Svjetske banke, dok Europa bira prvog čovjeka Međunarodnog monetarnog fonda: te dvije organizacije iz obitelji UN-a vladaju međunarodnom gospodarskom i financijskom politikom. Upravni odbor Svjetske banke u pravilu prihvaća kandidata Bijele kuće, no s kontroverznim Wolfowitzem to bi moglo ići malo teže. Osobito u atmosferi u kojoj Europa ima osjećaj da je tu riječ o čistoj Bushevoj provokaciji, drugoj u kratko vrijeme, nakon što je za veleposlanika pri UN-u Bush postavio također »jastreba« Johna Boltona. Ali »jastreb« iz Pentagona na čelu Svjetske banke mogao bi se pokazati krivom osobom, u vrijeme kada se Svjetska banka ponovno nalazi usred debate o strategijama pomaganja siromašnima, i taktici nagovaranja bogatih da daju malo više onima koji imaju mnogo manje. </p>
<p>Bez obzira na Busheve komplimente Wolfowitzu kao čovjeku koji ima i »iskustvo upravljanja golemom birokracijom«, mnogi smatraju da je važnije ono drugo. Naime, to da je Wolfowitz »otac« rata u Iraku, te da je u projektiranju poslijeratne obnove Iraka potpuno promašio. Ni jedno ni drugo nije baš neka referenca za Svjetsku banku.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Nesuglasje o suglasnosti</p>
<p>DŽENETA ČOKIĆ</p>
<p>Bilo bi neobično da se u kući velikoj poput HRT-a, koja zapošljava više od 3500 ljudi, a dnevno ih angažira desetke ili stotine, ne događaju propusti. Stoga ne iznenađuje što se u izvješću Državnog inspektorata iz područja radnih odnosa i zaštite na radu našla nekolicina prekršajno utuživih nepravilnosti. Nejasni ugovori, neprijavljivanje radnika nadležnim tijelima osiguranja, angažiranje maloljetnih osoba u emisijama... Sve je to za uključene pojedince velik problem, no uzme li se u obzir da je među tisućama ispravno sročenih ugovora koji se svakodnevno sklapaju s golemim brojem suradnika pronađeno nekoliko upitnih, a to je najkritičnija kvalifikacija koja im se može pripisati do donošenja pravomoćne presude, to i nije odviše glasno zvono za uzbunu.</p>
<p>No, kad je riječ o nezakonitom angažmanu maloljetnika, i na najmanju naznaku takve mogućnosti, svi smo osjetljiviji. Sa stajališta prirode posla, logično je da treba činiti razliku kada su u pitanju angažmani djece u redovitim emisijama obrazovnog i školskog programa, kako tvrde da je bilo s HTV-a, ili sudjelovanja u određenim, posebnim projektima, kako tvrde iz Inspektorata. Smiješno bi bilo očekivati da će HTV za svako gostovanje djeteta u programu morati ishodovati dozvolu Inspektorata, no propisuje li zakon tako, tako mora i biti. Ako pak je, prema izjavi glasnogovornika HRT-a Janosa Römera, točno da je HTV-u za takve angažmane potrebna suglasnost roditelja, a oni su ti koji su obvezni tražiti suglasnost inspektora rada, čini se da do nesporazuma dolazi zbog nejasne definicije ili mogućnosti različitih tumačenja zakona. Rješavanje te nejasnoće otklonit će moguće buduće nedoumice, a o odgovornosti HTV-a na temelju aktualnog izvješća, posljednju će ipak kazati sud.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zemlja na čekanju</p>
<p>Rijetki se usude prognozirati do kada ćemo biti na čekanju, ali je većini jasno zašto. Naši se političari nerado očituju o tome da ne bi izazivali nove nesporazume, no zato govore drugi. Znakovita je izjava slovenskog premijera Janeza Janše koji kaže da je odgoda pregovora, uz ostalo, posljedica krive strategije po kojoj bi i Hrvatska u Bruxelles trebala ići kao dio – »balkanskog konvoja«</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Pregovori Hrvatske s EU su odgođeni, nije određen nikakav novi datum, ali je usvojen pregovarački okvir. Sudeći po anketama, narod nije previše ni iznenađen ni razočaran takvim ishodom bruxelleskog sastanka. Oni oprezniji, da ne kažemo, skeptičniji, to su, čini se, i naslućivali. Posložili su očitovanja nekih zemalja, usporedili snagu i važnost država koje su nam davale bezrezervnu potporu s onima koje su bile kritičnije, te su 17. ožujka dočekali bez previše uzbuđenja.</p>
<p>Tako smo, slijedom odnosa snaga u onome što nazivamo međunarodnom zajednicom, opet postali zemlja - na čekanju. Rijetki se usude prognozirati do kada, ali je većini jasno zašto. Hrvatski političari, razumljivo, nerado se očituju o tome da ne bi izazivali dodatne nesporazume. No, zato govore neki drugi. Znakovita je s tim u vezi izjava slovenskog premijera Janeza Janše koji je kazao da je odgoda pregovora, uz ostalo, posljedica pogrešne strategije po kojoj bi i Hrvatska prema Bruxellesu trebala ići kao dio »balkanskog konvoja«.</p>
<p>No, u srijedu su u Bruxellesu riješene i neke dvojbe. Prvo, ubuduće će o tome što točno znači i kada je ostvarena »puna suradnja Hrvatske s Haaškim sudom« zadnju riječ imati Vijeće ministara. Iz te se priče, dakle, isključuje glavna haaška tužiteljica što nije nebitno. Drugo, luksemburški premijer Juncker jasno je kazao da »puna suradnja« ne znači i izručenje Gotovine Haagu. I treće, Hrvatska i Turska ni sada ni ubuduće neće biti dijelom istoga »paketa«. Cilj hrvatskih pregovora, kad oni počnu, jest članstvo u EU, dok se oko turskih još vode rasprave. Tako će pregovori s Turskom početi kako je i najavljeno 3. listopada ove godine, dok bi oni s Hrvatskom mogli početi ranije. Možda u lipnju. Ali i kasnije. Nema više datuma i sve ovisi o političkoj odluci Vijeća ministara EU.</p>
<p>Upravo taj vremenski vakuum ostavlja prostor za spekulacije. Jasno je, naime, da je Hrvatska gurnuta u europsku čekaonicu, ali nije jasno do kada. Stoga na važnosti dobiva itinerar pojedinih zemalja jugoistočne Europe na njihovu putu prema EU. Različiti instituti i stručnjaci davali su različite prognoze. Tako je bečki Institut za međunarodne gospodarske studije nedavno izišao s ocjenom da će Hrvatska vjerojatno postati dijelom EU 2008. ili 2009. Makedonija, po njima, ima izgleda za prijam prije 2013. dok Albanija, BiH te Srbija i Crna Gora na članstvo mogu računati tek nakon 2013. No, to su ipak samo prognoze. Kada je Hrvatska u prosincu dobila datum za početak pregovora, dosta je njih tvrdilo da bi naša zemlja mogla u EU zajedno s Bugarskom i Rumunjskom. </p>
<p>Taj cilj još nije isključen ako bi pregovori počeli u lipnju, ali počnu li kasnije, jasno je da ćemo silom prilika s više brige no dosad pratiti rješavanje statusa Kosova, stanje u Makedoniji i najavljeno crnogorsko osamostaljenje. Kao dio zapadnog Balkana postat ćemo dio politički nestabilnog prostora, a moguće da ćemo u tom kontekstu i sami biti meta destabilizacije. </p>
<p>U Beogradu je, očito ne slučajno, prije nekoliko tjedana formirana tzv. vlada krajine u izbjeglištvu koja traži razbijanje hrvatske državne cjelovitosti. Što se tiče BiH, njezin je gubernator Paddy Ashdown, umjesto stvaranja države čije institucije djeluju, zapravo cementirao postojeće entitetske podjele utemeljene na Karadžićevu i Mladićevu etničkom čišćenju. Zato se s posebnom energijom obračunava s Hrvatima kojima osporava i ustavna prava poput uporabe materinjeg jezika u obrazovanju ili prava na vlastiti tv-kanal. Uz to, protiv hrvatskih predstavnika u vlasti organizirao je i niz suđenja koje većina drži političkim procesima. Nad budućnošću BiH najveći uteg predstavlja moguće povezivanje rješavanja statusa Kosova s tom državom. Mnogi još nisu zaboravili svojedobnu izjavu lorda Owena, nekadašnjeg mirovnog posrednika, da u slučaju gubitka Kosova Srbiju treba »teritorijalno obeštetiti« na račun BiH. Nekima bi najjednostavnije bilo cijeli taj prostor, koji bi još usput trebalo dodatno pacificirati, »u paketu« primiti u EU. Njihov novi odnosno stari oslonac za upravljanje tim prostorom bio bi, dakako, Beograd. Dobije li, međutim, Kosovo nezavisnost, a Crna Gora postane samostalna te uredi li se BiH kao normalna država s kantonima kao političko-teritorijalnim jedinicama s visokom samoupravom, od toga nema ništa. Srbija sa Šumadijom i eventualno Vojvodinom ne može igrati nikakvu važnu ulogu i biti bilo čiji geopolitički oslonac. Zato je realno očekivati daljnji pritisak na usporavanje hrvatskog pristupa EU.</p>
<p>Neovisno o tome, i Hrvatska treba odbaciti neke zablude koje postoje glede Unije. Ponajprije onu da će se samim ulaskom u nju neki naši problemi sami od sebe riješiti. Navodno, čim uđemo, doći će famozna strana ulaganja, otvorit će se radna mjesta, itd. Ipak, iskustva nekih drugih zemalja ne potvrđuju taj scenarij. Irska je 15 godina bila članica EU i ništa se bitno nije promijenilo dok sama nije poduzela reforme koje su je, uz potporu iseljeništva, učinile »gospodarskim tigrom«. Slovačka je i kasnila s pregovorima i lani jedva ušla u EU, ali je internim promjenama postala primamljivija od drugih za automobilsku i druge industrije. Njemačka je dugo u EU, ali su sada vlast i oporba stvorile »pakt« radi smanjenja nezaposlenosti kudikamo manje od naše. Nisu dobili recept iz Bruxellesa. </p>
<p>Tako bi, možda, i Hrvatska osim saveza za Europu, koji je ionako deklarativan i ništa ne košta, mogla sama početi rješavati neke svoje najvažnije probleme. Bude li jača iznutra, bit će manje podložna ucjenama te će s manje neizvjesnosti no dosad čekati datume i ishode bruxelleskih sjednica. EU ipak nije, kako se to ponekad čini, brod za spašavanje, već samo zbroj većih ili manjih lađa koje po istim pravilima idu prema zajedničkom cilju. Dok to žele.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Od zaštite prava ni pet posto</p>
<p>Do trenutka kada Porezna uprava krene u naplatu potraživanja, računi dužnika najčešće su već ionako prazni, imovina rasprodana, ili joj je umanjena vrijednost, i prilika za namirenje radnika jednostavno ne postoji. Osim u slučaju da se pojavi kupac tvrtke koji je spreman preuzeti i dugove, kakvi se mogu nabrojati na prste jedne ruke</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
<p>Unatoč tome što se prije tri godine tvrdilo da će mjesečne prijave uplate doprinosa na RS obrascu (na kojem se prijavljuje uplata mirovinskog doprinosa na račun osiguranika), pridonijeti rješenju problema radnika čiji poslodavci ne plaćaju doprinose redovito, ili ih uopće ne plaćaju, primjer Sljemena i Tekstilnog kombinata pokazuje da u tome baš i nismo uspjeli.</p>
<p>Riječ je o poslodavcima koji su - kako su izvijestili mediji - radnicima prošle godine uredno skidali pet posto doprinosa za mirovinsko osiguranje, koji je trebao biti prebačen na njihove račune u mirovinskim fondovima drugog stupa, ali do tamo - nije stigao. Na izvodima osobnih računa osiguranika koje su na njihove adrese poslali mirovinski fondovi pokazalo se da lani nije bilo uplata. Slična je situacija s kreditnim obvezama radnika, koje je poslodavac na temelju trajnog naloga banke trebao skidati s plaće, što je i činio, ali ni taj novac nije stigao na pravu adresu. Jednome od radnika banka je, doznajemo, poslala već 18 opomena, nakon kojih će vjerojatno uslijediti sjedanje na račun ili imovinu, jer banka ima pravo na to. </p>
<p>S pravnog stajališta, u tome nema ništa sporno, kao ni u uputi o pravnom lijeku koju smo neslužbeno dobili u jednom odvjetničkom uredu na pitanje što učiniti u situaciji kada poslodavac ne ispunjava svoje obveze. Pravni lijek je, naravno, tužba protiv poslodavca u kojoj radnik vrlo lako, uz odgovarajuće potvrde, može dokazati da mu poslodavac duguje određeni iznos novca i zatražiti povrat. Spomenuti lijek, međutim, najčešće ne djeluje, niti vodi poboljšanju, jer je neučinkovit.</p>
<p>U Regosu doznajemo da je lani još bio na snazi sustav naplate doprinosa po kojem je Regos, nakon što bi se utvrdilo da poslodavac nije predao RS obrazac, ili ga je predao ali stanje na računu osiguranika ne odgovara brojkama s dokumenta, o tome obavijestio nadležni sud. Na sudu je potom bila obveza utvrđivanja krivice poslodavca, odnosno donošenja rješenja o prisilnoj naplati obveza, što je posao koji provodi Porezna uprava. No taj postupak nerijetko traje toliko dugo da radnici od njega nemaju bog zna što. Do trenutka kada Porezna uprava krene u naplatu potraživanja, računi dužnika najčešće su već ionako prazni, imovina rasprodana, ili joj je umanjena vrijednost, i prilika za namirenje radnika jednostavno ne postoji. Osim u slučaju da se pojavi kupac tvrtke koji je spreman preuzeti i dugove, kakvi se mogu nabrojiti na prste.</p>
<p>Tako se i u spomenutim slučajevima vjerojatno poštivala procedura i postupak je pokrenut na vrijeme (u četvrtak to za konkretne slučajeve nitko nije mogao i službeno potvrditi, no u Regosu kažu da je riječ o uvriježenom postupku u kojem nije bilo iznimaka, pa su sudski postupci zasigurno pokrenuti). Sud se, vjerojatno, danas bavi utvrđivanjem krivice poslodavaca u Sljemenu i Tekstilnom kombinatu, ili će to uskoro biti na dnevnom redu. Rješenje o utvrđenoj krivici i prisilnoj naplati bit će poslano, ali je pitanje kada i tko će onda moći osigurati da pet posto mirovinskog doprinosa radnika spomenutih tvrtki doista i stigne tamo gdje im je mjesto.</p>
<p>Iako je posao kontrole naplate doprinosa u međuvremenu preuzela Porezna uprava, pa pokretanje postupka za prisilnu naplatu više nije u nadležnosti Regosa, teško je očekivati da će to znatnije ubrzati proces, jer Porezna uprava i bez toga ima dosta posla. U vrijeme kada je inicirana ta promjena, osim toga, govorilo se o tome da će određeni broj radnika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koji su vodili poslove naplate doprinosa prijeći u Poreznu upravu, kako bi tamo obavljali isti posao, to se nije dogodilo, niti ima naznaka da bi se uskoro moglo dogoditi. </p>
<p>Kao rješenje koje bi eventualno moglo ubrzati postupak (jer se neće čekati godinu dana ili dulje do »otkrivanja« problema), u Regosu spominju potrebu da se češće kontrolira stanje na osobnom računu u mirovinskom fondu i mogućnost da osiguranici sami, već prvi mjesec nakon što primijete da im poslodavac nije uplatio doprinos, podignu posebnu potvrdu u Regosu i na temelju nje sami podignu sudsku tužbu, pri čemu proces opet može trajati dugo.</p>
<p>A to, zapravo, znači da su radnici pred neodgovornim poslodavcem i dalje sami, bez zaštite koju država deklarativno jamči, barem kad je riječ o pet posto doprinosa u drugome stupu. I nema veze s tvrdnjama o uspješno provedenoj (mirovinskoj) reformi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Porazno mišljenje o Crnoj Gori</p>
<p>Crnogorcima valja pružiti potporu na njihovu putu osamostaljenja i novu Crnu Goru dočekati kao prijateljsku državu</p>
<p>ŽELJKO SABOL</p>
<p>U televizijskoj emisiji »Nedjeljom u dva«, poznatoj po voditeljevim nesmiljenim pitanjima, nakon razgovora s crnogorskim premijerom Milom Đukanovićem, šezdeset osam posto gledatelja izjasnilo se da Crna Gora Hrvatskoj nije prijateljska zemlja. Odakle takav nepovoljan ishod telefonskoga glasovanja? Čini se da je naša javnost neobaviještena o političkom stanju i kretanjima u susjednoj zemlji.</p>
<p>Porazno je mišljenje o Crnoj Gori prije svega posljedica srpske i crnogorske agresije na Hrvatsku. No valja znati da već dugo postoji duboka podjela u crnogorskomu narodu. Dio naroda protivi se crnogorskoj državi, odan je jedinstvu sa Srbijom i upravo su iz tih redova potekli dragovoljci koji su se spremno odazvali pozivu Momira Bulatovića, Miloševićeva poslušnika, da krenu u zločinački pohod na Konavle i Dubrovnik.</p>
<p>Drugi, već i sve brojniji dio Crnogoraca teži ponovnoj uspostavi crnogorske državnosti, zatrte 1918. godine. Oni u hrvatskoj samostalnosti vide uzor i ohrabrujući primjer. U ratno doba državotvorno usmjereni crnogorski književnici, predvođeni bardom Jevremom Brkovićem, našli su u Zagrebu utočište.</p>
<p>U glasilu državotvornih Crnogoraca, Crnogorskom književnom listu, objavljeni su brojni članci u kojima je beskompromisno raskršteno s agresijom, opisani su zločinački postupci u ratu i u cijelosti razotkrivena velikosrpska osvajačka politika Slobodana Miloševića i njegovih sljedbenika, koji se danas bore protiv crnogorske neovisnosti. Milo Đukanović se prvi ispričao Hrvatima za ratna stradanja. Kakav je odnos podgoričkog Monitora prema našoj zemlji, svjedoči tekst o osnivanju »skupštine republike srpske krajine« koji je objavljen s naslovom »Povampirenje mrtvaca«.</p>
<p>Otkako su vlast preuzele stranke koje se zauzimaju za samostalnost, u Crnoj Gori vlada neusporedivo demokratskije ozračje. Položaj tamošnjih Hrvata je bolji, omogućeno im je udruživanje i političko djelovanje. Oni su, kao i pripadnici ostalih nacionalnih manjina, pristaše suverene Crne Gore.</p>
<p>Kako stoji s ostvarenjem težnji da se stvori takva država? Državnoj zajednici Srbiji i Crnoj Gori, koja je među državama svijeta neobična kao čudnovati kljunaš u životinjskomu carstvu, bliži se kraj. U toj tvorevini, s nadimkom »Solanija«, postoje tri parlamenta, odvojene carinske službe te zasebne vanjske politike.</p>
<p>Državno uređenje nije usklađeno s ustavom, država nema ni zastave ni himne, a federalni parlamentarni izbori odgođeni su i ne zna se hoće li ih uopće biti. Proteklih godina ta državna zajednica nije pokazala političke i gospodarske razloge za daljnju opstojnost.</p>
<p>Nakon što je Srbija odbila prijedlog o savezu dviju nezavisnih država, Milo Đukanović je iznio da će Crna Gora iskoristiti pravo na referendum jer »nama se žuri u Europsku uniju, žuri nam se u NATO... Gubimo vrijeme ovakvim aranžmanom sa Srbijom«.</p>
<p>Zamisao o savezu nezavisnih država odbio je i Javier Solana, pa neće biti novog pritiska Unije na Crnu Goru. »Stoga će veljača 2006. biti mjesec odluke na referendumu«, izjavio je predsjednik crnogorske skupštine Ranko Krivokapić. Međutim, žestok pritisak dolazi iz Beograda, predvođen poznatim velikosrpskim nastrojenim akademicima i Srpskom pravoslavnom crkvom.</p>
<p>Kako demokratske, državotvorne snage imaju većinu od četrdeset četiri posto, prema četrdeset posto svojih protivnika – a za samostalnost će glasovati i dio sada neodlučnih, željnih promjena – može se gotovo sa sigurnošću pretpostaviti uspješan ishod referenduma.</p>
<p>Buduća samostalna i suverena Crna Gora, okrenuta Europi, bit će Hrvatskoj, zahvaljujući zajedničkim interesima, zemlja s kojom će razvijati političku, gospodarsku i kulturnu suradnju, pa će se pravedno riješiti i pitanje Prevlake. Stoga Crnogorcima valja pružiti potporu na njihovu putu osamostaljenja i novu Crnu Goru dočekati kao prijateljsku državu.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Vjerske zajednice »nepodobna« porijekla</p>
<p>Kršćanstvo je i u Hrvatskoj podijeljeno na više konfesija, a neke su opet podijeljene na više denominacija</p>
<p>JASMIN MILIĆ</p>
<p>Zastupnik Jene Adam u Hrvatskom je saboru upitao ministra Biškupića, predsjednika Komisije za odnose s vjerskim zajednicama, zašto djeca Reformatske kršćanske crkve Mađara u Hrvatskoj nemaju pravo na svoj školski vjeronauk. Ministar je odgovorio da vjeronauk imaju one vjerske zajednice koje su sklopile ugovor s Vladom, a kako se ta zajednica odvojila godine 1999. od Reformirane kršćanske crkve u Hrvatskoj, ne ispunjava uvjete za sklapanje ugovora.</p>
<p>Nevjerojatno je da ministar Biškupić tako opravdava očiglednu diskriminaciju djece mađarske narodnosti i Reformatske crkve Mađara. Jer ta je vjerska zajednica evidentirana u Evidenciji vjerskih zajednica kao i sve druge zajednice čija djeca ostvaruju pravo na školski vjeronauk, pa je sa svima njima, u skladu s Ustavom, jednaka pred zakonom. Ministrova tvrdnja da se Reformatska crkva Mađara odvojila od Reformirane kršćanske crkve, nažalost je pokazatelj nedovoljna poznavanja prilika među reformiranim crkvama. </p>
<p>Istina je da je došlo do podjela među reformiranima 1999. i 2001., no koji su razlozi tomu i tko se od koga odvojio zahtijeva dublju analizu i poznavanje crkveno-pravnoga djelovanja reformiranih (pa i ostalih protestantskih) crkava.</p>
<p>Zar je porijeklo vjerske zajednice razlog za diskriminaciju njezinih vjernika, pa i djece? Uostalom, većina kršćanskih vjerskih zajednica rezultat su, na žalost, podjela. Kršćanstvo je i u Hrvatskoj podijeljeno na više konfesija, a neke su opet podijeljene na više denominacija. Podjela je ozbiljno teološko pitanje koje zahtijeva da se svi kršćani zauzimaju za njihovo prevladavanje, no prije toga se mora poštivati različitost i pravo svake kršćanske zajednice na svoj teološki nauk, crkvenu disciplinu i organizaciju.</p>
<p>Podjele među reformiranima pravno su legalizirane evidentiranjem svih iz podjela nastalih reformiranih denominacija u Evidenciji vjerskih zajednica, stoga tu nije riječ o teološkoj problematici podjela, nego o pravnom pitanju jednakosti svih vjerskih zajednica.</p>
<p>Pitanje školskoga vjeronauka vrlo je osjetljivo zbog bojazni da bi moglo doći do podjele na djecu koja pohađaju i koja ne pohađaju vjeronauk. No službena su uvjeravanja bila da će svako dijete, bez obzira na svoju vjersku pripadnost, imati pravo na svoj školski vjeronauk. Tako je i bilo do potpisivanja ugovora s određenim vjerskim zajednicama.</p>
<p>Pravo na provođenje vjeronauka danas imaju samo one vjerske zajednice koje su s Vladom sklopile ugovor o pitanjima od zajedničkog interesa, dok su djeca drugih vjerskih zajednica, pa tako i Reformatske crkve Mađara, u tome uskraćena jer se postavlja pitanje porijekla njihove vjerske zajednice.</p>
<p> A ta djeca pripadaju reformatskim župama koje su već stoljećima, točnije već od 16. stoljeća, prisutne na ovim prostorima. Zaista je nevjerojatno da se tu djecu danas, u 21. stoljeću i pred ulaskom u Europsku uniju, diskriminira u njihovu pravu na školski konfesionalni vjeronauk samo zato što pripadaju vjerskoj zajednici »nepodobna« porijekla.</p>
<p>Autor je senior Protestantske reformirane kršćanske crkve u Republici Hrvatskoj.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Nisam kandidat za glavnog tajnika HOO-a</p>
<p>U Vjesniku je 16. ožujka 2005. objavljen članak »Kako je Mateša 'redizajnirao' tajnika«. U zadnjoj rečenici spominje se moje ime kao kandidata za glavnog tajnika Hrvatskog olimpijskog odbora, ali to nije točno. S obzirom da sam 19. ožujka 2004. imenovana pomoćnicom ministra znanosti, obrazovanja i športa, nastojim savjesno obavljati posao kao pomoćnica ministra za šport te nikad nisam izjavila da sam zainteresirana za mjesto tajnice u HOO-u. Ministarstvo, odnosno Uprava za šport ima iznimno dobru suradnju s mr. sc. Zlatkom Matešom, predsjednikom, i Josipom Čopom, v.d. tajnikom HOO-a, jer smo mišljenja da kvalitetnim partnerskim odnosom možemo značajnije pridonijeti rješavanju problema u športu. Pretpostavljam da je kvalitetna suradnja potaknula i priču o meni kao kandidatu, koju demantiram.</p>
<p>ROMANA CAPUT-JOGUNICApomoćnica ministra za športZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Ne razumijemo što se prikazuje i o čemu priča</p>
<p>Stariji gledatelji i slušatelji Hrvatske televizije i Hrvatskoga radija, mi koji nismo nekada u školi učili engleski jezik, sve češće ne razumijemo što se prikazuje i o čemu se priča, jer su natpisi vrlo često na engleskom jeziku, a i novinari i voditelji vrlo mnogo upotrebljavaju engleske nazive. Budući da je u nas manjinama ustavno zajamčena dvojezičnost, i nama Hrvatima koji smo većina treba biti na državnoj televiziji i radiju zajamčena dvojezičnost, to jest prijevod na hrvatski kada se koristi engleski jezik. Napokon, mi plaćamo pretplatu, pa valjda moramo dobiti i odgovarajući proizvod-uslugu, a brigu o tome moralo bi voditi Programsko vijeće Hrvatske radiotelevizije.</p>
<p>BRANKO VADLJAZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Petsto eura ili deset godina čekanja</p>
<p>Odvjetnici predaju referentima broj spisa, referent pronalazi taj spis, odvjetnici mu predaju novac za rješavanje »preko reda«</p>
<p>U četvrtak je Vjesnik krenuo tragom pisma v.d. predsjednika zagrebačkog Općinskog suda Zdravka Majerovića ministrici pravosuđa Vesni Škare Ožbolt, u kojemu on kaže kako se u gruntovnici ne mogu spriječiti namjerne nezakonite radnje bilo kojega djelatnika gruntovnice.</p>
<p>Vjesniku se javilo nekoliko građana koji su se požalili na to da su morali platiti kako bi zemljišno-knjižni izvadak dobili u kratom roku. Jedan čitatelj ispričao je tako da je prije četiri godine trebao hitno prodati stan jer je kupovao veći. Iako je stan kupio šest godina prije toga, u tih šest godina nije dobio zemljišno knjižni izvadak. Kako je morao hitno prodati stan, pokušao je urgirati u gruntovnici, no nije uspio. </p>
<p>Tada se obratio odvjetniku koji mu je rekao da se zemljišno-knjižni izvadak može »srediti« na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, ali da će to koštati. Čitatelj je pitao koliko će ga to koštati, a odvjetnik mu je rekao: 400 njemačkih maraka. »Iako u životu nisam dao mito, bio sam naprosto prisiljen dati ga tada, a znam da novac nije uzeo odvjetnik jer je on moj prijatelj«, kaže naš čitatelj. Tjedan dana nakon što je platio, dobio je zemljišno-knjižni izvadak.</p>
<p>Priču su potvrdila i dva zagrebačka odvjetnika, koji su željeli ostati anonimni. Oni, za razliku od građana, imaju pravo pitati referente i suce u gruntovnici u kojoj je fazi spis na kojemu rade. Kažu da većina odvjetnika poznaje nekog referenta s kojim se sastaje izvan gruntovnice i dogovara sređivanje spisa preko reda. </p>
<p>Građani koji hitno trebaju izvadak, obraćaju se odvjetnicima za pomoć. »Mi im kažemo kolika je cijena za izvadak, ali im ništa pritom ne obećavamo«, kaže odvjetnica. Objasnila je način na koji odvjetnici i referenti rješavaju stvari: odvjetnik predaje referentu broj spisa, referent pronalazi taj spis, odvjetnik mu predaje novac za rješavanje »preko reda«, a stranka sama preuzima u kratkom vremenu spis u gruntovnici. </p>
<p>»Za tu uslugu mi uzimamo 200 do 250 eura, a 200 do 250 eura dajemo referentima za njihov dio usluge«, dodaje. Kaže kako cijena ovisi o hitnosti i vrsti spisa. Ako u kratkom vremenu morate izvaditi zemljišno-knjižni izvadak, radi prodaje stana, primjerice, za tu uslugu morate izdvojiti 400 do 500 eura. Ta cijena odnosi se na najjednostavnije izvatke, u kojima nema tereta poput hipoteke. Za složenije slučajeve, primjerice provedbu etažiranja ili više prijenosa vlasništva, cijena doseže tisuću eura.</p>
<p> U zagrebačkoj gruntovnici po hitnom postupku rješavaju se jedino spisi u kojima se upisuju hipoteke na nekretnine u korist banaka. </p>
<p>U srpnju 2004. godine ukinute su požurnice za spise, a uvedeni su ovlašteni zemljišno-knjižni referenti koji bi trebali ubrzati proces izdavanja zemljišno-knjižnih izvadaka. </p>
<p>Kad netko želi dobiti zemljišno-knjižni izvadak, mora priložiti prijedlog za izdavanje, domovnicu te uplatnicu za 250 kuna. </p>
<p>U zagrebačkoj gruntovnici zaposlena su 223 djelatnika, od čega 70 referenata. Samo je 28 ovlaštenih, onih koji mogu sami rješavati spise i izdavati zemljišno-knjižne izvatke.</p>
<p>Odvjetnici s kojima smo razgovarali kažu da se u gruntovnici sada rješavaju spisi zaprimljeni 1999. i 2000. godine, te da ćemo, ako sada želimo »bez veze« izvaditi zemljišno knjižni izvadak, morati čekati, možda, i do 2010. godine. Zagrebačka gruntovnica za građane radi sve radne dane u tjednu od 8 do 13 sati, a utorkom i srijedom radi i poslijepodne, od 15 do 20 sati. </p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Najavljen štrajk u Industrogradnji</p>
<p>Na velikom prosvjedu radnika Industrogradnje, održanom u četvrtak ujutro ispred njene upravne zgrade, a nastavljenom na Markovu trgu, predsjednik Novog sindikata Mario Iveković uputio je tri zahtjeva predsjedniku uprave Zvonimiru Matiću. »Želimo s njim započeti pregovore o plaćama te statusu radnika i imovine Industrogradnje d.d. Budući da smo svaki put u razgovoru s upravom izigrani, zahtijevamo razgovor samo s Matićem«, rekao je Mario Iveković.</p>
<p> Matić je, međutim, i ovaj put bio odsutan zbog bolesti pa su radnici i predstavnici sindikata najavili obustavu proizvodnje. »U znak solidarnosti, na sat vremena rad su obustavili i radnici na Krčkom mostu i na Riječkoj obilaznici a slične akcije najavljuju se i sutra. Želimo prisiliti upravu i predsjednika da ozbiljno shvate naše prijetnje te najavljujemo prekid rada svih 1930 radnika«, nastavio je Mario Iveković. </p>
<p>U 13 sati radnici su nastavili prosvjede na Markovu trgu gdje su zahtijevali angažman i pomoć Vlade. </p>
<p>»U rješavanje problema Industrogradnje želimo uključiti i državu, jer nedopustivo je da se s radnicima tako postupa. Podržavamo prosvjed i najavljujemo razgovore s državnim vrhom«, rekao je Ivo Kovačević, povjerenik Sindikata graditeljstva Hrvatske. [Z.F.]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Svi peru ruke od stana koji prokišnjava</p>
<p>Stanove, dodijeljene braniteljima 2000. godine, gradila je Industrogradnja</p>
<p>»Ljudi misle da si, ako boluješ od PTSP-a, naoružana babaroga koja plaši malu djecu«</p>
<p>Branitelj i sedamdesetpostotni invalid Domovinskog rata Mario Marčić (33), sa suprugom Sandrom (37) na četvrtom, zadnjem katu zgrade u Laništu muku muči sa stalnim popravcima svojega dvosobnog stana koji prokišnjava.</p>
<p>»Kako se led na krovu počne topiti tako počinju problemi za mene i suprugu«, govori Mario. On kaže da se, s obzirom da na krovu nije postavljena zaštita od snijega, na stropu kuhinje pojavljuju veliki mjehuri vode koji na dodir puknu pa iz njih iscuri dva ili tri decilitra vode. Ni jedna prostorija u stanu nije pošteđena vlažnih zidova. </p>
<p>Stan Marčićevih, kao i ostale stanove u Laništu, dodijeljene braniteljima, gradila je Industrogradnja, a jamstvo na stan bilo je tri godine. Rubina Likarević iz Industrogradnje, zadužena za »slučaj Marčić«, kaže da će ovaj tjedan predstavnici Industrogradnje izaći na teren, a sanacija će biti kad otopli. »Tada se ne vidi gdje voda curi. Jedne su godine izvadili iz oluka par grančica i otišli«, kažu ljuti Marčići. Mario priča da su se 2003. godine, od kiša, uz rubove zida digli parketi u dnevnoj sobi. Na teren je iz Industrogradnje onda došao nekadašnji šef gradilišta. On je obećao sanaciju. Marčići su zatim na desetak dana iselili iz stana. Kad su se vratili, parketi su bili izbrušeni i samo pritisnuti natrag, oni u hodniku promijenjeni su iako se tamo nisu digli. </p>
<p> Stan koji im je u siječnju 2002. dodijelilo Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti (MOBMS), Marčići su otkupili u studenome 2003. Iz MOBMS-a podsjećaju da su branitelji punopravni vlasnici stanova u Laništu, da moraju izabrati upravitelja zgrade i da se sanacija eventualnih nedostataka financira iz pričuve, koju su kao vlasnici dužni platiti. </p>
<p>Provjeru kvalitete stanova branitelja provelo je Ministarstvo zaštite okoliša, kao investitor u suradnji s Industrogradnjom, izvođačem radova, no od Ministarstva, nismo dobili odgovor na pitanje o rezultatima provjere kvalitete. »Ljudi misle da si, ako boluješ od PTSP-a, naoružana babaroga koja plaši malu djecu. Ja samo želim ono što sam platio, a ovako ispada da sam najveća budala u ovom gradu«, kaže Mario. </p>
<p>Marina Kovačević</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Žrtvovali bi godinu za program</p>
<p>Na »Vjesnikovu« štandu, dijeljen poseban Vjesnikov prilog »2005. Studij za Europu«. Mogle su se kupiti i majice Sveučilišta</p>
<p>Velika gužva vladala je u četvrtak je u Studentskom centru </p>
<p> – toga je dana počela 9. smotra Sveučilišta u Zagrebu, kojoj je ove godine Vjesnik zlatni medijski pokrovitelj. Na ovogodišnjoj smotri, u tri dana – od četvrtka do subote, bit će predstavljeni novi studijski programi, odnosno novi načini studiranja na zagrebačkim fakultetima. Na štandovima, posebno osmišljenima za ovu prigodu, budući studenti mogli su dobiti informacije o uvjetima upisa, prijemnim ispitima, trajanju studija, popis literature te razne korisne informacije o fakultetima iz biomedicinskog, biotehničkog, društvenog, humanističkog, prirodoslovnog i tehničkog područja.</p>
<p>Na izložbenom prostoru Sveučilišta u Zagrebu, koje je središnje mjesto Smotre, budućim studentima do 13 sati podijeljeno je 1000 besplatnih primjeraka Vodiča za studente. Tamo je, kao i na »Vjesnikovu« štandu, dijeljen poseban Vjesnikov prilog »2005. Studij za Europu«. Mogle su se kupiti i majice Sveučilišta, ali se, kako su rekle studentice sa štanda, ne prodaju baš najbolje.</p>
<p>Prvoga dana Smotre najveća gužva zapažena je na štandu Filozofskog fakulteta. Atraktivnim prezentacijama pozornost su privukli i studenti Tekstilno-tehnološkog fakulteta (TTF), čijih je pet studentica nosilo vjenčanice koje su sašili njihovi kolege. </p>
<p>Kad je čula za nove studijske programe koji će početi od jeseni ove godine, Tihana Bolarić, studentica prve godine TTF-a, rekla je da misli da će njezinim budućim kolegama biti lakše. »Ako se budem mogla prebaciti na studij po novom programu, prebacit ću se. Ako ne, past ću godinu i upisati se ponovo, ali po novom programu«, kaže Tihana.</p>
<p>Zanimljive su bile i dvije buduće učiteljice, Ivana i Vedrana s Visoke učiteljske škole u Petrinji, koje su u odorama učiteljica s početka dvadesetog stoljeća predstavile 143 godine dugu tradiciju djelovanja škole. »Danas nije baš prevelika gužva. Više ljudi očekujemo u petak i subotu, jer to su i inače 'najjači' dani«, rekla je Ivana.</p>
<p>»Predstavili smo domaće prehrambene proizvode, napravljene tehnologijom koja se uči na našem fakultetu. Zadovoljni smo posjećenošću štanda«, rekao je docent Zoran Herceg s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta.</p>
<p> Slično mišljenje dijele i predstavnici drugih fakulteta, koji su zadovoljni s obzirom da je prvi dan Smotre, uz napomenu da prave gužve tek slijede.</p>
<p>Ružica Jakešević</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Uređen Društveni dom u Prečkom</p>
<p>Nakon gotovo 20 godina od početka gradnje, Društveni dom u Prečkom na jesen bi trebao u potpunosti biti otvoren građanima koji su svojim doprinosima omogućili njegovu gradnju. </p>
<p>Gradnja doma počela je još 1987., no zaustavljena je 1991. te je dom propadao sve do prije tri godine, kad je pokrenuto njegovo dovršenje i uređenje. Jedno vrijeme, tijekom rata, dom je služio kao skladište Caritasa i odlagalište starog namještaja iz gradskih ureda.</p>
<p>»U domu nije bilo provedeno grijanje ni voda, niti je bio uređen sanitarni čvor, a fasada je propadala. Sve je to sada uvedeno, fasada je obnovljena, a još se čeka namještaj. Troškovi dovršetka gradnje, uređenja i namještaja su oko 7,5 milijuna kuna«, kaže predsjednik Vijeća Gradske četvrti Trešnjevka-jug, Saša Molan. </p>
<p>»Prostorije u domu postupno će se, kako budu uređene, predavati građanima na korištenje, a dom bi do jeseni trebao biti uređen u potpunosti«, dodaje Molan.</p>
<p>U sklopu doma uređeno je i pet poslovnih prostora, od čijeg bi se iznajmljivanja trebao financirati.</p>
<p>Brojni građani zainteresirani su za korištenje prostorija u domu za svoje aktivnosti. Tako će u domu, kaže Molan, svoje mjesto naći mnoge udruge građana kao što su udruženja umirovljenika, hrvatskih branitelja i ratnih vojnih invalida, plesni i sportski klubovi te zborovi. U suradnji s Centrom za kulturu Trešnjevka planira se otvoriti i Klub mladih Prečko u kojem će biti organizirane besplatne škole plesa, igraonice i dječje priredbe, te informatička radionica. Svoj prostor dobit će i Gerontološki centar, političke stranke te gradski zastupnici i vijećnici, kako bi mogli održavati razgovore s građanima, zaključuje Molan.</p>
<p>Tomislav Bradić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Uskoro otvaranje savjetovališta za djecu – žrtve obiteljskog nasilja </p>
<p>Usanova dostavlja tople obroke u domove starijih i socijalno ugroženih, ugroženim obiteljima dostavlja mliječnu hranu za dojenčad te dijeli pakete hrane obiteljima s troje i više djece</p>
<p>Ustanova Dobri dom, koja djeluje u okviru Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb obilježila je prvu godišnjicu rada. »Dobri dom je osnovan kako bi se pojednostavila i pospješila skrb o socijalno ugroženima u Zagrebu«, rekao je ravnatelj Dobrog doma, Alan Župan. Uz brigu o radu dviju gradskih pučkih kuhinja (u Branimirovoj i Cerskoj ulici), ova ustanova dostavlja tople obroke u domove starijih i socijalno ugroženih osoba, ugroženim obiteljima dostavlja mliječnu hranu za dojenčad te dijeli pakete hrane obiteljima s troje i više djece. Prije mjesec i pol osnovano je i savjetovalište za osobe s invaliditetom, a planira se i skoro otvaranje savjetovalište za djecu žrtve obiteljskog nasilja. U izradi je i program savjetovanja korisnika usluga Dobrog doma. Savjetovanja će se održavati u prostorijama pučkih kuhinja nakon njihova radnog vremena, najavio je Župan. </p>
<p>Početkom godine porastao je broj korisnika programa Dobrog doma. Tako je u 2004. godini bilo 960 obitelji s troje i više djece koje su primale mjesečne pakete pomoći, dok je u prava tri mjeseca ove godine njihov broj narastao na 1010 obitelji s ukupno 4003 djeteta. </p>
<p>Ovoga mjeseca paketi će se dijeliti 22., 23. i 24. ožujka na Velesajmu, a s obzirom na to da predstoji Uskrs, paketi će biti nešto bogatiji.</p>
<p>Dobri dom organizira i koncert za 2700 djece – korisnika socijalne pomoći. Koncert će se održati 23. ožujka u 17 sati u Maloj dvorani Doma sportova. Nastupit će Jacques Houdek, Ivana Brkić, Colonija, a glazbeni program bit će popraćen i plesno-kazališnim izvedbama. </p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Rusi nude plastičnu operaciju i milijune dolara za Basajeva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Deset milijuna dolara i izmjenu identiteta, uključujući i plastičnu operaciju, nudi ruska sigurnosna služba (FSB) onome tko joj da informacije koje bi pomogle uhićenju čečenskog radikalnog vođe Shamila Basajeva. Glasnogovornik ruske kontraobavještajne službe Sergej Ignačenko je izjavio da informator ne mora biti Rus niti mora živjeti u Rusiji da bi dobio nagradu.</p>
<p>Ruska kontraobavještajna služba nudi informatoru osim dolarske nagrade novo lice, nove dokumente i novo boravište. Promatrači, naime, smatraju da ljudima koji su pomogli ruskoj vojsci da ubije Mashadova neprekidno prijeti osveta Mashadovljevih sljedbenika. Ruske vlasti optužuju Basajeva za organiziranje terorističkih napada, posebno onoga na školu u Beslanu u rujnu prošle godine kad je poginulo oko 330 osoba. Prema službenim informacijama, Rusija je već isplatila deset milijuna dolara osobama koje su pomogle u otkrivanju skloništa bivšeg čečenskog predsjednika Aslana Mashadova. [V.B.]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Sudac optužio čistačicu da mu je ukrala novčanik</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - DSV je ukorio sudca Borisa Ivančića, suca zagrebačkog Županijskog suda, zbog narušavanja ugleda sudačke dužnosti. Ivančić je lažno optužio čistačicu u sudu da mu je ukrala novčanik, iako se kasnije pokazalo da je novčanik izgubio u tramvaju. </p>
<p> Incident na zagrebačkom Županijskom sudu dogodio se početkom prosinca prošle godine. Sudac Ivančić tada je dežurnu čistačicu optužio da mu je ukrala novčanik i od policije zatražio da ženu uhite i odvedu u postaju. No, nakon što je čistačicu odvela policija sudac je ustanovio da je novčanik izgubio, najvjerojatnije u tramvaju, u vrijeme kada dugogodišnja sudska čistačica još nije niti došla na posao. Čistačica je zbog stresa mjesec dana bila na bolovanju. Slučaj je pokrenut na DSV-u nakon reakcije sindikalne podružnice u Županijskom sudu koja je prosvjedovala zbog neprimjerenog postupka suca prema djelatnici suda. Božidar Rumenjak, predsjednik Županijskog suda, koji je inicirao postupak protiv Ivančića, rekao je da u svojoj tridesetogodišnjoj sudskoj praksi ne pamti takav događaj u sudu. [B. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Završio u bolnici zbog dvodnevne erekcije</p>
<p>HANOI</p>
<p> - Jedan je Vijetnamac završio u bolnici zbog erekcije koja je trajala puna dva dana, priopćili su tamošnji liječnici. U nedjelju je u bolnicu Binh Dan u gradu Ho Ši Minu primljen 47-godišnji muškarac iz obližnje provincije Vinh Long jer se puna dva dana nikako nije mogao riješiti erekcije. Muškarac je prije toga za manje od dva dolara kupio kinesku lažnu Viagru koja mu je očito osigurala takvu prekomjernu »uspravnost«. Liječnici su stoga morali izvršiti manji kirurški zahvat i iz »neposlušnog« spolovila ispustiti krv. [Dpa/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Vozila prebrzo zbog panike</p>
<p>OSLO</p>
<p> - Fobična Norvežanka nije uspjela uvjeriti suca u zapadnoj Norveškoj da je kroz najdulji cestovni tunel na svijetu vozila puno većom brzinom od dopuštene zbog napada panike. Mjerni aparati su zabilježili da je mlada Norvežanka vozila 130 km/h. Ni liječnička potvrda o strahu od vožnje tunelom nisu utjecali na sučevu odluku o izricanju kazne od 20 dana zatvora ili 9.000 kuna novčane kazne te oduzimanju vozačke dozvole na šest mjeseci. [Dpa/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Hrvati najradije kupuju u supermarketima</p>
<p>Hrvatski građani najradije kupuju u super i hipermarketima, relativno su lojalni robnim markama koje koriste, a pri odabiru trgovine glavni su im kriteriji laka dostupnost i blizina, pokazalo je u četvrtak predstavljeno istraživanje »Trendovi u maloprodaji i navike kupovine«, koje je provela istraživačka kuća ACNielsen. Za razliku od zemalja regije, u Hrvatskoj najveći dio građana, njih 59 posto, kupuje u modernim tipovima trgovine - supermarketima (42 posto ispitanika) te hipermarketima (17 posto), dok u tradicionalnim trgovinama kupuje još svega 26 posto ispitanika. Hrvatska je specifična i prema relativno velikom udjelu kupovine u cash trgovinama (13 posto) te izrazito niskoj potrošnji u diskontima (1 posto), rekao je direktor odnosa s trgovačkim kućama u ACNielsenu Ivan Gadža. Dok primjerice u Mađarskoj 34 posto građana barem jednom mjesečno obavlja kupnju u diskontima, kazao je Gadža, u Hrvatskoj je taj udio tek 8 posto, što pojašnjava činjenicom da na hrvatsko tržište još nisu ušli najveći diskontni lanci, poput austrijskog Lidla. Iako prevladava mišljenje da je cijena glavni kriterij, hrvatskim je građanima pri odabiru primarna laka dostupnost trgovine te njezina blizina mjestu stanovanja. Istraživanje je pokazalo i da se u Hrvatskoj preferira tzv. mediteranski oblik kupnje, odnosno još uvijek se pri kupnji svježeg voća i povrća preferiraju tržnice i voćarnice, pri kupnji mesa mesnice, a ribe ribarnice. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ljetni dani u lepršavim i romantičnim modelima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Modnom revijom kreatorice Đurđice Vorkapić u srijedu navečer počeo je peti po redu Nokia Cro-a-porter: Fashion Cinema. Vodeći hrvatski modni događaj ove je godine smješten u dvorane kina Europa i Zagreb, a na posebno osmišljenim pistama kolekcije za proljeće i ljeto izložit će 19 hrvatskih modnih imena. </p>
<p>Nostalgičnu kolekciju nadahnutu indijanskim stilom modnoj je publici predstavila Đurđica Vorkapić. U liniji pod nazivom »Hippy garden« prevladavaju zemljane, pastelne boje, a mlada kreatorica za nadolazeće toplije dane savjetuje sve nijanse zelene, koja dominira cijelom kolekcijom. Lepršave, romantične haljine i suknje modni su imperativ mlade kreatorice, a kroz cijelu liniju kao materijali protežu se svila i saten. </p>
<p>Ništa manje maštovita nije bila revija Tihomira Krznarića, također kreatora mlađe generacije. Unikatni modeli ručno pleteni i bojeni okosnica su modne linije u kojoj prevladavaju isključivo prirodni materijali. Ultrakratke kukičane hlače i vruće suknjice te pletene haljine ono su što taj kreator savjetuje za nadolazeće proljeće i ljeto. Za razliku od Đurđice Vorkapić, u čijoj su kolekciji prevladavale umjerene boje, Krznarićeva kolekcija obuhvaća sve boje spektra, od vrlo nježnih do jarkih i šokantnih, što je inspiriralo mladog autora da kolekciju nazove »Colorshapes«. Nadahnuće za veselu kolekciju autor je, kako sam kaže, pronašao u ranim dvadesetima, ali su u njoj dominantne naznake glamura 80–ih i ludih dana disca.</p>
<p>Najviše zanimanja te večeri izazvala je revija jedne od najstarijih modnih kuća u Hrvatskoj Linee Exclusive. Kreator Zoran Mrvoš ostao je vjeran Lineinoj prepoznatljivosti u čijim kolekcijama prevladavaju elegancija i otmjenost. Lepršave i prozračne haljine asimetričnih krojeva te večernja kolekcija crnih haljina ono su što ta modna kuća savjetuje za nadolazeću sezonu. Zanimljivo je da je modna linija upotpunjena šarenim upečatljivim najlonkama, a kao dodatak se pojavljuju i dukati u kosi. </p>
<p>Tom revijom završen je prvi dan četverodnevne modne manifestacije koja je izazvala veliku pozornost javnosti. Ovogodišnji Cro-a-porter tematski je povezao dvije umjetnosti - modu i film. Osim provjerenih modnih imena poput Ivane Popović, modnog studija Boudoir, A-Marie, Saše Maksimiljanović - MAX, Madame Demode, JULAR-a, Tanje Čurin, Renate Svetić i modnog studija Linea Exclusive, svoje radove predstavit će i mlađa imena hrvatske modne scene: Toni Rico, Tihomir Krznarić, Boris Pavlin, Nataša Kos, Andrea Bedeković, Ivana Kocsis, Anja Stehlik, Mirakul i Hippy Garden. </p>
<p>Antonija Jurica, Ana Lonjak</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Croatia Airlines uvodi videonadzor ispred pilotskih kabina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Croatia Airlines ove će godine uvesti videonadzor prostora ispred pilotske kabine, odnosno u dijelu zrakoplova gdje se inače najčešće zadržavaju stjuardese, a nakon što su lani piloti odijeljeni dodatno ojačanim vratima.</p>
<p>Prošla je godina, prema izjavi šefa Međunarodnog udruženja zračnih prijevoznika (IATA) Giovannija Bisignanija, bila najsigurnija u povijesti zračnog prijevoza. Gledajući taj podatak, nacionalna zrakoplovna tvrtka može se pohvaliti i činjenicom da u 15 godina postojanja nije zabilježila nijedan ozbiljniji incident. </p>
<p>Razina sigurnosti na svjetskoj razini, pak, svake se godine pojačava. Podaci govore i da se 2003. u svijetu zbilo 99 zrakoplovnih nesreća, a lani četiri više, no, s druge strane gledajući, lani je zabilježeno povećanje zračnoga putničkog prometa za oko 14 posto u odnosu na godinu ranije.</p>
<p> Tako je lani za 9,3 posto zabilježeno povećanje zračnog prometa u SAD-u, za 9 posto u Europi te za 18,6 posto u Aziji. Razina sigurnosti u zračnom prometu lani je dosegnula razinu iz 2000. odnosno godinu prije napada na WTC u New Yorku, govore analize.</p>
<p>Zrakoplovne kompanije, pak, u svijetu od 1999. do 2003. kontinuirano nisu profitabilno poslovale, a postoje predviđanja da bi i 2004. mogla pokazati istu razinu neprofitabilnosti. Primjerice, samo u razdoblju od 2000. do 2002. u svijetu je bankrotiralo više od 40 zrakoplovnih kompanija, a bez posla je ostalo više od 200.000 ljudi.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Zamke muzejskoga turizma</p>
<p>Pred turističkim i kulturnim radnicima važna je zadaća predstavljanja kulturnog identiteta i posebnosti, no ne onih lokalnih, na brzinu stvorenih ili izmišljenih. Kultivirani posjetitelj, kakve želimo privući, zna razlikovati istinsko stanje kulture od patvorina smišljenih za turističku sezonu</p>
<p>U knjizi »Umjetnost u plinovitu stanju« teoretičar suvremene umjetnosti Yves Michaud analizira potrebu suvremenog društva za estetskim doživljajem. Pomalo ironično, on tumači kako je umjetnost potrebna da bi se ispunili svi muzeji koji se otvaraju, obnavljaju, šire ili otvaraju svoje ispostave. Tomislav Šola u djelu »Eseji o muzejima i njihovoj teoriji« navodi podatak da se u razvijenim zemljama novi muzeji otvaraju od jednoga do dva tjedno. Rast muzeja Šola objašnjava ubrzanim promjenama u suvremenome društvu koje ugrožava postojanje mnogih oblika identiteta. Dalje bilježi Šola, odgovor muzeja na zahtjeve društva je kvantitativno impresivan, no ponekad kvalitativno nedovoljan i neprikladan.</p>
<p> Jednako tako, muzeji rastu paralelno s razvojem turizma, a velike muzejske izložbe ravnopravno se oglašavaju u turističkim agencijama zajedno s aranžmanima za skijanje ili ljetovanje. Michaud navodi podatak kako je turizam danas prva svjetska industrija koja godišnje sudjeluje s 10 posto u svjetskom ekonomskom rastu. Godine 2001. turistička industrija zabilježila je lagani pad nakon 11. rujna pa je te godine u svijetu bilo 689 milijuna turista u odnosu na 697 miljuna prethodne godine. </p>
<p>Međutim, kretanja turističke populacije ne ostavljaju iza sebe ništa onakvim kakvim jest: zračne luke se proširuju, prometne i smještajne infrastrukture iziskuju sve više betona, krajolik je sve zagađeniji, no otvaraju se radna mjesta i novac teče u državni proračun. Jasno je da bujanje turističke industrije ostavlja posljedice i u kulturi. Primjerice, već je sada, zbog autobusa koji je okružuju, uništena vizura pulske Arene, da ne spominjemo prodavaonice »suvenira« koje su izniknule oko toga spomenika i unutar njega. Dakle, zamah turizma može doprinijeti ekonomskom razvoju određene zemlje, ali istodobno je ugroziti mogućim kulturnim pustošenjem. </p>
<p>Turistički agenti shvatili su da su zemlje bez razlikovna karaktera neprivlačne. Kako navodi Šola, takve zemlje se troši, što za sobom povlači pustošenje i siromaštvo, a ne posjećuje ih se zbiljski. Može li hrvatska kulturna politika svojom strategijom omogućiti razvijanje muzejskih i baštinskih ustanova koji će kreativno predstaviti kulturnu posebnost, odnosno identitet zemlje a da ne upadne u zamku masovne potrošnje estetičkog iskustva odnosno turistifikacije kulture. </p>
<p>Michaud navodi paradigmatski primjer nesporazuma novoga saveza između umjetnosti, turizma i identiteta. Tako on bilježi kako su Amerikanci u Bilbau obavili »lijep posao«: 100 milijuna dolara za gradnju muzeja Franka Gherya otvorenog u listopadu 1997. i 50 milijuna dolara za akvizicije fundusa muzeja u potpunosti je išlo na teret autonomne baskijske regije. Uz to, Muzej Guggenheim, čija je ispostava muzej u Bilbau, ugovorom je zadržao za sebe glavnu riječ u planiranju izložaba. Grubo rečeno, tvrdi Michaud, Baskijci plaćaju, a Amerikanci upravljaju i pokazuju svoju umjetnost. Kao imperijalistički uspjeh i trijumfalan izvoz američkoga nacionalnog identiteta, to se teško može nadmašiti, tvrdi Michaud. S druge strane projekt je uključivao izgradnju nove zračne luke, podzemne željeznice, obnovu grada i sve u svemu polučio je uspjeh jer posjetitelji iz cijele Europe hrle posjetiti Muzej, hibrid baskijsko-američkoga identiteta. </p>
<p>Kako je razvidno iz globalizacijskih procesa, kultura je sve više izložena učincima razmjena i interakcija. Ni jedna zemlja nije izdvojena, međusobni utjecaji postali su mnogostruki, ukršteni i neprekidni, a turisti su konzumirali gotovo sve osim identiteta. Dakle, pred turističkim i kulturnim radnicima stoji važan zadatak predstavljanja kulturnog identiteta i posebnosti, no ne onih lokalnih identiteta na brzinu stvorenih ili izmišljenih. Kultivirani posjetitelj, tvrdi Šola, zna razlikovati istinsko stanje kulture od patvorina smišljenih za turističku sezonu. No, prije predstavljanja posebnosti identiteta valja ga osnažiti živom kulturom, učinkovitošću naobrazbe, stvaralačkim okružjem i sustavnom skrbi za baštinu, bilježi Šola. Jedino tako moći ćemo predstavljati vlastite kulturne posebnosti na način drugačiji od podizanja mramornih institucija, svojevrsnih nadgrobnih spomenika kulture ili identitetskih dosjetki stvorenih za brzo izvlačenje novaca iz turistova džepa.</p>
<p> Uz to, podizanjem ustanova i planiranjem projekata s razvijenom sviješću da služe dobrobiti prvenstveno lokalne, a potom globalne zajednice moguće je izbjeći »nesporazume« između umjetnosti, turizma i identiteta poput Muzeja Guggenheim u Bilbau te stvoriti ustanove koje i kvalitativno odgovaraju izazovima vremena.</p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Milijuni dolara za starogrčki jezik </p>
<p>Američka informatička kompanija Apple nedavno je proizvela program elektronskoga učenja starogrčkoga jezika pod nazivom »Hellenic Quest«, čiju je svjetsku distribuciju započela korporacija CNN.</p>
<p>Znatni obol povratku helenskoga jezika ne pijedestal, s kojega nikada nije ni trebao sići, dali su i profesori kalifornijskog Sveučilišta Irvine, koji su pokrenuli mukotrpni i skupocjeni projekt skupljanja starogrčkih riječi. Kao odgovor svima onima koji se pitaju zbog čega toliki milijuni dolara za skupljanje riječi jednoga danas »mrtvog jezika«, profesor informatike na tome prestižnom sveučilištu Jerome Bruner poručuje: »Ta, radi se o jeziku naših predaka, čije će poznavanje unaprijediti našu civilizaciju.« </p>
<p>Prema procjenama voditelja projekta, zbroj različitih oblika starogrčkih riječi mogao bi dosegnuti impozantnu brojku od 90 milijuna, naspram devet milijuna latinskih ili 790 tisuća riječi engleskog jezika (od kojih 300 000 otpada na tehničke nazive). Tomu općem zamahu interesa za jezik starih Helena uvelike su pridonijeli informatički stručnjaci koji tvrde da kompjutori napredne tehnologije prihvaćaju kao »idejni« jezik samo grčki. Slična se stremljenja u posljednje vrijeme bilježe i na europskom tlu, gdje britanski znanstvenici ističu utjecaj grčkoga jezika na razvijanje logike i unapređenje menadžerskih sposobnosti. A, da je »govoriti o ujedinjenoj Europi bez grčkog jezika isto što i pričati slijepcu o bojama«, poručili su u Europskom parlamentu španjolski zastupnici, tražeći uvođenje grčkoga kao službenog jezika Europske unije. Stoga, đaci, ruke na muke, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, malo više sluha za potrebe klasičnog obrazovanja u Hrvatskoj.</p>
<p>Livia Fadić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Seksi meka izdanja knjiga</p>
<p>Da se knjige prodaju loše i na nekim većim i uređenijim tržištima od hrvatskoga, potvrđuje i nedavna najava svjetski poznatog izdavača Penguina. </p>
<p> U namjeri da zainteresira što veći broj kupaca, Penguin će ponuditi kvalitetnije knjige mekog uveza. Uobičajeni meki uvez se, kao što znamo, često raspada, slova su sitna, tekst je zbijen i nije baš prikladan za čitanje nekih opsežnijih djela, ali je jeftin pa se i dobro prodaje. Penguinova verzija mekog uveza trebala bi biti nešto između »starog« mekog i tvrdog– korice će biti čvršće, margine šire, papir kvalitetniji, tekst pregledniji, a cijena za dva dolara viša od uobičajenoga mekog izdanja. </p>
<p>Penguin je testirao svoju inovaciju, tržište ju je dobro prihvatilo, a u srpnju ove godine počet će s objavljivanjem prvoga od sedam planiranih romana u »luksuznom« mekom izdanju.</p>
<p> Vjerojatno će se knjige dobro prodavati, ako ni zbog čega, onda zbog toga što će se tiskati djela popularnih autora, a i te se knjige neće moći kupiti u ostalim izdanjima. </p>
<p>Penguin je poznat po tome što se na sve načine domišlja povećanju prodaje svojih izdanja. Tako su za vrijeme prošloga Svjetskog nogometnog prvenstva u Portugalu u knjižarama angažirali zgodne cure. One su trebale animirati one rijetke muškarce koji su se umjesto pred televizijskim ekranom našli pred policama s knjigama.</p>
<p> Cure su novčano (tisuću funti) nagrađivale muškarce koje su zatekle da čitaju knjige, ali ne bilo koje, već one koje su prethodno određene kao one koje donose nagradu. S tom se »mačističkom« akcijom namjeravalo potaknuti muškarce na kupovinu knjiga jer su oni slabiji čitači od žena.</p>
<p> Možda se statistika promijenila otkada je Penguin objavio rezultate istraživanja po kojima čak 85 posto žena priželjkuje da se na prvom spoju priča o knjigama. To isto istraživanje je pokazalo da muškarci smatraju da će žene »pasti« i ako im samo pohvale izgled. [B.M.]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Nije se dogodio punokrvni »Trubadur« </p>
<p>Glazbena izvedba imala je odličnog dirigenta Miroslava Homena, odličan orkestar, vrlo dobar zbor te karakterom glasa i pjevačkim svjetonazorom heterogene soliste </p>
<p>Verdijeva opera »Trubadur« premijerno je obnovljena u Hrvatskome narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci. Primadona Mirella Toić vratila se na pozornicu matične kuće nakon što za nju pune dvije godine nije bilo repertoara, a u naslovnoj ulozi gostovao je korejski tenor John Lee. U četiri zgusnute izvedbe nastupile su dvije pjevačke podjele. </p>
<p>Glazbena izvedba imala je odličnog dirigenta Miroslava Homena, odličan orkestar, vrlo dobar zbor i pristojne, ali karakterom glasa i pjevačkim svjetonazorom heterogene soliste. Kada se tomu doda režija koja protagonistima nije išla u prilog, a publiku je dekoncentrirala i nasmijavala, jasno je da se pravi, punokrvni »Trubadur« u Rijeci nije dogodio. </p>
<p>Rijeka se pobrinula da loši inozemni redatelji ne nastupaju samo u zagrebačkoj Operi. Ches Themann Urich prenio je prije nekoliko godina režijsku postavu Lutza Hochstraatea, a sada se odvažio za vlastitu. Kada se u predstavi protagonisti u stilskim kostimima počnu šuljati kroz gledalište, odmah je jasno o kakvu se redatelju radi. Niz začuđujućih zamisli opteretilo je radnju ionako zapetljanog Cammaranova libreta. Redatelj se nije mogao odlučiti kako režira – tradicionalno, naglašeno psihološki, modernistički, uglavnom bez logike. </p>
<p>Urichova fasciniranost ratom kulminirala je u suprotstavljanju vojnika s puškama onima s lukom i strjelicama, sve u španjolskim pokrajinama početkom 15. stoljeća. Tek je četvrti čin s najmanje redateljskih ideja bio prepušten opernoj konvenciji, iako su i u njemu sveprisutni bili likovi Ines i Ruiza, koji na kraju čak zatvaraju zastor. </p>
<p>U solističkoj podjeli pravim verdijanskim belkantističkim izrazom istaknuo se bas Ivica Čikeš u ulozi Ferranda. Bariton Sotir Spasevski u ulozi grofa Lune diskretno se ogradio od redateljevih zamisli i pjevački rutinirano donio ulogu grofa Lune s dovoljno lijepog fraziranja. Mezzosopranistica Anđelka Rušin također je imala lijepih fraza u ulozi Azucene, iako često opterećenih tremolom. </p>
<p>Sopranistica Olga Kaminska može otpjevati sve što uloga Leonore zahtijeva, ali je ne može oplemeniti pravim karakterom glasa. </p>
<p>Tenor John Lee srčano se i uspješno nosio s ulogom Manrica, dajući sve od sebe, tako da bi ubuduće trebao naći pravu mjeru pjevačkog i scenskog izraza. Odgovarajući karakter operi davali su scenografija Rinalda Olivierija i kostimi Isabelle Lonardi Olivieri. </p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Mate Relja i »Opasan put« u KIC-u</p>
<p>Drugi dio filmske tribine posvećene redatelju Mati Relji održat će se u zagrebačkom »Art kinu« Kulturno-informativnog centra, Preradovićeva 5, u petak, 18. ožujka, u 19 sati. Tribini će prisustvovati redatelj, a bit će prikazan i njegov dugometražni igrani film iz 1963. godine »Opasan put«, o djeci koja iz Šlezije bježe kući u Slavoniju. Film je nagrađen »Zlatnim lavom« za dječji film na Venecijanskom festivalu. [ B. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Humor Atkinsove dijete</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Premijera predstave pod nazivom »Opera Atkinsova dijeta« bit će ovih dana premijerno izvedena u Oxfordu. Jedno od najneobičnijih glazbeno-scenih djela, koje opisuje vrline izbjegavanja ugljikohidrata što zahtijeva glasovita dijeta, plod je dobitnika nagrade »Ig Nobel«. Riječ je o nagradi koja promiče istraživanja »koja nikad ne bi trebalo ponoviti«, odnosno znanstvene idiotarije. Iako istraživanja koja nagrađuje Ig Nobel i nisu ozbiljna, svrha ove predstave jest. »Ovim dokazujemo da i znanstveni istraživači imaju smisao za humor«, izjavio je Chris McManus, jedan od ovogodišnjih dobitnika, britanskomu »Observeru«. </p>
<p>S. T. K.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»Glagoljica i hrvatski glagolizam«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa priređenoga u Zagrebu i Krku u listopadu 2002. godine u povodu 100. obljetnice Staroslavenske akademije i 50. obljetnice Staroslavenskoga instituta bit će predstavljen u petak u Gradskoj vijećnici u Krku, s početkom u 19 sati. Zbornik »Glagoljica i hrvatski glagolizam« uredili su Marija-Ana Dürrigl, Milan Mihaljević i Franjo Velčić, a objavljen je lanjske godine u nakladi Staroslavenskoga instituta iz Zagreba i Krčke biskupije iz Krka. Na predstavljanju zbornika govorit će dr. Milan Mihaljević, slavist dr. Johannes Reinhart iz Beča i dr. Franjo Velčić, koji će biti voditelj predstavljanja. </p>
<p>S. V. A.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>Dinamo neće u Ligu za prvaka </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Trener Varteksa Ćiro Blažević djelovao je snuždeno, iako je njegov klub eliminirao Dinamo iz kupa. Jasno, prekaljeni majstor verbalizma ispalio je isprve: </p>
<p>– Žao mi je što je moj klub, a Dinamo to jest, eliminiran od slabijeg suparnika. No, ja sam profesionalac i ne smijem podleći prevelikom sentimentu. U Dinamovoj momčadi ima izvrsnog materijala, samo bi ga trebalo kvalitetno posložiti. U tome je problem. </p>
<p>• Hoće li se Dinamo uopće plasirati u Ligu za prvaka? </p>
<p>– S takvom igrom Dinamo se ne može plasirati nigdje. Momčad Slavena Belupa nije za podcjenjivanje. Jako se bojim za Dinamo. Ima problem s organizacijom igre, veliki im je problem kako uopće zabiti gol, a zbog toga se nogomet i igra. Nadajmo se da će Dinamovi igrači reagirati pozitivno, jer to je koncentracija kvalitetnih igrača. Samo ih treba dobro voditi... </p>
<p>• Mislite li da Zagreb ima veće šanse za Ligu za prvaka od Dinama? </p>
<p>– Mislim da će Zagreb pobijediti Rijeku, posebice nakon što se Rijeka iscrpila ulaskom u poluzavršnicu kupa. Zagreb koji je nažalost nesretno eliminiran u srazu s Hajdukom naći će snage za pozitivnu reakciju, tim više što igra dobro. A kad govorimo o Dinamu onda možemo samo govoriti o tome kako ne igra dobro. Vidite, svi igraju, a Dinamo ne igra.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Planinić postigao devet koševa za pobjedi Netsa </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – New Jersey Netsi tek su nakon produžetka slavili kod New Orleans Hornetsa sa 86-85, a zapaženu je ulogu kod pobjednika imao hrvatski košarkaš Zoran Planinić, koji je za 18 minuta postigao devet poena (šut 2-5, trice 2-4) i četiri skoka. SSSSusret je odlučen košem Jasona Kidda 2,5 sekundi prije kraja produžetka, a kako je razigravač Netsa pucao pod prekršajem, s crte slobodnih bacanja pogodio je za konačnih 86-85. Kid je imao 15 poena i devet asistencija, a najbolji je strijelac Netsa bio Vince Carter (24, 10 skokova). No, gosti su mogli i izgubiti. Naime, Netsi su vodili sa 19 koševa početkom drugog poluvremena, a Hornetsi su to stigli zahvaljujući sjajnoj igri svog novaka J. R.-a Smitha (23). No, Smith je bio i tragičar, jer je sekundu i pol prije kraja gađao tricu pod prekršajem, ali je promašio dva slobodna bacanja, a onda napravio još veću glupost, pokušavši namjerno promašiti treće, jer nije pogodio ni ploču. </p>
<p>Amare Stoudemire je sa 44 koša svojem Phoenixu donio vrijednu pobjedu nad najjačom momčadi lige San Antonio Spursima (107-101). Iako je to bio dvoboj dviju najboljih momčadi lige, Spursi su bili jako oslabljeni, jer nisu igrali Tim Duncan (ozljeda gležnja) i Argentinac Manu Ginobili (prepone). No, i tako oslabljeni Teksašani su stigli 15 koševa zaostatka i u završnici čak vodili sa 93-92, ali Francuz Tony Parker (30) nije mogao sam. </p>
<p> • Rezultati: Toronto – Orlando (Kasun nije igrao) 106-96, New Orleans – New Jersey (Planinić - 18 minuta, 9 poena, 4 skoka) 85-86 (produžetak), Detroit – Golden State 92-88, Phoenix – San Antonio 107-101, Portland – Chicago 84-97, Boston – Atlanta 95-91. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Poraz Karanušića </p>
<p>INDIAN WELLS</p>
<p> – Hrvatski tenisač Roko Karanušić poražen je u 1. kolu kvalifiakcija 2,1 milijuna dolara vrijednog ATP turnira u američkom Indian Wellsu. Karanušić je izgubio od trećeg nositelja Čeha Tomasa Ziba sa 7-5, 5-7, 6-1. U glavnom ždrijebu turnira igrat će Ivan Ljubičić, Mario Ančić i Ivo Karlović. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Talaja prošla u 2. kolo </p>
<p>INDIAN WELLS</p>
<p> – Hrvatska tenisačica Silvija Talaja plasirala se u 2. kolo 2,1 milijun američkih dolara vrijednog WTA turnira u Indian Wellsu pobjedom nad Španjolkom Arantxom Parra Santonjom sa 6-2, 6-0. U drugom će kolu Talaja, koja se u glavni turnir probila iz kvalifikacija, igrati sa 32. nositeljicom Marijom Vento Kabchi iz Venezuele. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Varteks konačno svladao Dinamo u kupu </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Varteks je konačno u kup natjecanju preskočio veliku i dosad neprelaznu prepreku - Dinamo. Gubili su Varaždinci od njega dosad uvijek u kupu, a najbolnije je bilo prošle godine, kad nisu osvojili trofej, a nisu izgubili utakmicu. U Varaždinu su igrali 1-1, a u Zagrebu 0-0, pa su tako slavili Zagrepčani. No, u srijedu su konačno dočekali svoju slatku osvetu. Uspjeli su očuvati varaždinsku minimalnu prednost za prolaz u polufinale. </p>
<p>Slavilo se toga sunčanog poslijepodneva u baroknoj prijestolnici. Dan su kasnije pred stadionom navijači dočekali Blaževića i Dalića sa suzama radosnicama. Jedan je od njih kroz suze čestitao: »Hvala Ćiro, svaka čast Dala, čekam to cijeli život, i dočekal sam da izbacimo Dinamo iz kupa!« Blaževića i Dalića također su ponijele emocije. Dalić se, naime, šest puta, bilo kao igrač ili pomoćnik trenera, susretao s Dinamom u kupu i gubio. Sedmi je susret bio uspješan - Varteks je prošao dalje s momčadi koju je kreirao zajedno s Blaževićem, uglavnom od mladih domaćih nogometnih snaga. </p>
<p>Svi koji su gledali utakmicu nisu mogli prepoznati Varteks koji napada i igra na pobjedu. No, ovog je puta cilj opravdavao sredstvo. Blažević je dobio Lončarevića na taktičkom planu. Varteks je igrao braneći se i čekajući priliku iz protunapada. Petričević i Halilović imali su »šah-mat« pozicije, ali nisu pogodili Vasiljevu mrežu. On je pak otišao u napad i pogodio, ali iz zaleđa. </p>
<p>Toga bivšeg vratara Varteksa toliko je pogodila ta frustrirajuća situacija da se na kraju potukao s dojučerašnjim suigračima. Prvo je napao mladog vratara Koprića, koji je izrastao u pravog junaka utakmice. Iako je tek tri puta stajao na vratima Varteksa, poskidao je sve udarce zagrebačkih napadača. Varaždinski gorostas Zoran Kastel stao je u Vasiljevu obranu i dobio udarac koji je uzvratio impulsivni Benko te zaradio karton. Tražeći komentar te situacije, u Varteksu su samo rekli: »Vasilj je pokazao svoje pravo lice.« </p>
<p>Varteks je na sebe ponovno svratio pozornost i rezultati ga vode prema vrhu. Zbog toga u klubu ne dozvoljavaju euforiju i opuštanje uoči gostovanja u Čakovcu protiv Međimurja. U slučaju pobjede protiv posljednjeplasirane momčadi Varteks će se približiti na bod zaostatka za Rijekom i biti za petama Hajduku, a u proljeće će u izravnim dvobojima odlučivati o prvaku. </p>
<p>Ćiro također poziva klupske čelnike i sponzore da daju svoj doprinos, koji je dosad bio vrlo skroman. Naime, igrači za prolaz u polufinale kupa nisu primili nikakve premije. Kad bi se u Varaždinu našlo nešto novca, tko zna, možda bi Ćiro Varteksu donio prvi pokal. </p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Igrači iz sjene potopili Sienu</p>
<p>Košarkaši Cibone su protiv Montepaschija došli do prve pobjede (78-73) u II krugu Eurolige</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Igrače Cibone nikada ne treba potcijeniti, čak niti kada u prvoj utakmici izgube s 28 poena minusa. U tri tjedna cibosi su preboljeli gripu, prekrižili Geralda Fitcha, igrali bez Marka Popovića koji je ima problema s ahilovom tetivom, a svejedno su uspjeli pobijediti Montepaschi sa 78-73 u 4. kolu II kruga Eurolige. </p>
<p>Junaci Cibonine pobjede igrači su koji u početku sezone nisu bili u prvom planu. U četvrtak je »poludio« Branimir Longin kojem je trebalo vremena za ulazak u formu nakon operacije prepona. Longin je potopio obranu Montepaschija sa pet trica iz pet pokušaja. Dvije je pogodio u ključnim trenucima, u posljednje dvije minute kada su gosti iz Toskane hvatali posljednji vlak za pobjedu (61-68). Longin je prvo pogodio iz kuta, a kada je na isti način uzvratio Myers, Cibonin branič je na asistenciju Morovića minutu i 14 sekundi prije kraja pogodio svoju petu tricu za 74-64. Mladi razigravač Morović Popovićevu ulogu odradio je vrlo solidno, kroz zgusnutu obranu Siene asistirao je pet puta. Trener Anzulović je opet mogao računati na doprinos centarske linije, Poljak (7 poena, 6 skokova) i Bader (17 poena, 12 skokva, 2 blokade) sjajno su se nosili sa gostujućim centrima. </p>
<p>Cibosi su do prve minute zaigrali čvrstu obranu, dobro hvatali promašaje Montepaschija i odlično vukli kontranapade. U 10. minuti domaći su imali vodstvo 25-12, od kojih je 10 bilo Baderovih. Recalcatijeva momčad vratila se tricama Rentziasa i Kakiouzisa, ali Cibona nije ispuštala vodstvo, iako su gosti došli na -3 (26-29). U nastavku je proradio Longin ubacivši 16 poena. Njegovom i Krstićevom tricom Cibona je došla do najveće prednosti u 28. minuti (58-41). Talijanski prvak pokušao je zonskim presingom zaustaviti Cibonu, zaplašiti domaće žestokim zakucavanjima Ezea, ali Anzulovićeva momčad nije padala u ritmu niti je gubila glavu. U ostalim utakmicama Panathinaikos je u Ateni svladao Žalgiris 83-78, dok je u Pesaru nakon produžetka Scavolini pobijedio Real 90-88. </p>
<p>Trener Cibone Dražen Anzulović pobjedu je posvetio igraču Maccabija Jasikevičiusu. </p>
<p>– Zamolio me da im pomognemo oko Siene, nadam se da će nam vratiti uslugu sljedećeg tjedna. </p>
<p> • CIBONA VIP – SIENA 78-73</p>
<p>(25-13, 39-33, 61-51)</p>
<p>CIBONA VIP: MOROVIĆ,6 (2-2), LONGIN 21 (4-6), VRANKOVIĆ 13 (3-5), BADER 17 (5-6), POLJAK 7, Rozić 4, Štimac 3, Žuža 2 (2-2), Krstić 5, Markota -, Popović-. </p>
<p>MONTEPASCHI: STEFANOV 5, THORNTON 11 (4-4), ŽUKAUSKAS 10 (2-2), GALANDA, CHIACIG 3 (1-2), Rentzias 9 (1-2), Vanterpool 10 (4-4), Myers 10 (2-2), Eze 7 (1-3), Kakiouzis 7, Lamma 1 (1-2), Datome-. </p>
<p>ŠUT IZ IGRE: Cib. 27-57, Mon. 24-64.</p>
<p>TRICE: Cib 8-15 (53%), Mon. 9-27 (33%)</p>
<p>SKOKOVI: Cib. 36 (28+8), Mon. 35 (23+12)</p>
<p>SUCI: Sudek (Svk), Coelho (por), Bachar (Izr). GLEDATELJA: 1200.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Branimir LONGIN. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Federer opet nedodirljiv za Ljubičića </p>
<p>Švicarski je tenisač sa 7-6 (3), 7-6 (4) u osmini finala eliminirao najboljeg hrvatskog tenisača</p>
<p>INDIAN WELLS</p>
<p> – Iako je odigrao najbolje što može, Ivan Ljubičić i u četvrtom pokušaju ove sezone nije pobijedio Rogera Federera. Četvrtfinale 2,72 milijuna američkih dolara vrijednog Pacific Life Opena izborio je Čarobnjak iz Basela pobjedom sa 7-6 (3), 7-6 (4) nakon sat i 47 minuta igre. Švicarac je tako popravio omjer pobjeda i poraza na 23-1, dok je Ljubičić još uvijek ispred svih sa 24 pobjede. </p>
<p>– Bio je ovo najbolji meč koji sam odigrao. A dva »tie breaka« bila su za učiti djecu kako se igra tenis. Igrao sam fenomenalno, bolje od ovoga ne mogu. Opet, Federer je pronalazio takva rješenja da nisam imao odgovor, recimo »winneri« iz trka. Stvarno sam zadovoljan igrom. Bio je to vrhunski meč, na nevjerojatnoj razini, pogotovo u 13. igri oba seta, komentirao je Ljubičić, koji je upisao devet asova. </p>
<p>Nevjerojatnu razinu igre najbolje će dočarati podatak o samo jednoj »break« lopti u meču, u drugom gemu drugog seta Ljubičić je zabio servis »winner« na 30-40. S druge strane, švicarski je genijalac ubacio čak 70 posto prvog servisa, upisao sedam asova, pa je Ljubičić na reternu osvojio samo 11 poena. »Tie-break« prvog seta otišao je na stranu Federera nakon što je kod 2-2 nanizao četiri uzastopna poena i iskoristio drugu set-loptu. A u drugom »tie-breaku« Ljubičić je poveo sa 2-0, no tada je uslijedila Federerova serija 6-1 za vodstvo sa 6-3 i tri meč-lopte. Iskoristio je drugu, Ljubičić se nije imao na što žaliti, osjećao se sjajno i psihički i fizički...</p>
<p>– Koljeno? Boljelo je prije meča, u meču ništa. Više mi ništa nije jasno, ali nadam se da će prestati boljeti. No, u petak putujem u Miami, tamo ću snimiti koljeno, do tada ostajem na terapijama, zaključio je Ljubičić. </p>
<p> • Rezultati, tenisači, osmina finala: Kiefer – Nalbandian (10) 6-1, 6-3, Roddick (3) – Gonzalez (17) 6-4, 6-3, Agassi (9) – Coria (5) 6-4, 6-1, Federer (1) – LJUBIČIĆ (13) 7-6 (3), 7-6 (4), Henman (6) – Robredo (12) 6-4, 2-6, 6-2, Moya (7) – F. Santoro 7-5, 6-2, Hewitt (2) – Mathieu 6-1, 6-0, Canas (14) – Dent 6-3 predaja; </p>
<p>tenisačice, četvrtfinale: Dementijeva (4) – Kuznjecova (5) 3-6, 6-3, 7-5, Clijsters – Martinez 6-1, 3-6, 6-2. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ostala superiornost ruskih parova </p>
<p>Očekivani dramatski dvoboj ruskih i kineskih sportskih parova na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu u umjetničkom klizanju u Moskvi završio je uvjerljivom pobjedom ruske klizačke škole. Mehanički točno kinesko klizanje nije moglo ugroziti ruski smisao za plesno prikazivanje glazbe (baletna tradicija). U toj im pobjedi ne bi ništa bitnog izmijenilo i da je mogao nastupiti (ozljeda klizača) vjerojatno najbolji kineski par Xue Shen - Hangbo Zhao. Lakoća klizanja, estetika pokreta i uživljavanje u glazbi ne mogu nadmašiti tehnička sposobnost i - trening. </p>
<p>Pobjeda dosadašnjih svjetskih prvaka Tatjane Totmijanine i Maksima Marinina ispred nekadašnjih svjetskih prvaka Marije Petrove i Alekseja Tihonova jasno su potvrđene velikim bodovnim prednostima. I treći ruski par Obertas - Slavnov bio bi im ravan (prvi četverostruki »twist«) da nisu zakazali u obaveznim sastavima. </p>
<p>• Konačni poredak sportskih parova: 1. Tatjana Totmijanina - Maksim Marinin (Rus) 198.44; 2. Marija Petrova - Aleksej Tihonov (Rus) 188.21; 3. Dan Zhang - Hao Zhang (Kin) 180.22; 4. Qing Pang - Jian Tong (Kin) 177.33; 5. Obertas - Slavnov (Rus) 174.43; 6. Savchenko - Szolkowy (Njem) 169.02; 7. Zagorska - Siudek (Polj)...</p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Barcelona zaustavila pobjednički niz CSKA</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Košarkaši Barcelone uspjeli su napraviti nešto što nije niti jedna euroligaška momčad ove sezone, pobijedili su dosad nepobjedivu momčad CSKA sa 79-68 i to još u gostima. To je prvi poraz moskovske momčadi nakon 18 uzastopnih pobjeda u Euroligi, računajući i lanjsku utakmicu za treće mjesto na «final fouru» protiv Montepaschija. Za utjehu CSKA-u ostaje rekord Eurolige u broju uzastopnih pobjeda.</p>
<p> Dosadašnji rekord držali su košarkaši Maccabija sa 16 pobjeda u nizu od ožujka 1981. do ožujka 1982. godine. Ivkovićeva momčad bilježi rekord računajući i pobjede u domaćem prvenstvu, košarkaši CSKA su ih nanizali ukupno 40.</p>
<p> Time su također nadmašili Maccabi prvaka koji je u spomenutom razdoblju imao ukupno 38 pobjeda. [I. P. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Rutinska pobjeda Podravke</p>
<p>VIROVITICA</p>
<p> – Bila je to rutinska pobjeda Podravke Vegete sa 28-23 u zaostaloj utakmici 16. kola Prve HRL za rukometašice u srijedu. Imale su tako dobru probu uoči putovanja u Valenciju na uzvratni dvoboj četvrtfinala Kupa pobjednica kupova. Podravka nije bila kompletna, jer Hrgović još ne može igrati zbog ozljede, a Marina Sirovec je u srijedu obavila artroskopiju koljena i najmanje dva tjedna neće smjeti trenirati. </p>
<p>U prvom je poluvremenu Podravka vodila sa 15-10, a u drugom i sa 26-15. No, domaće su se igračice trgnule, postigle nekoliko pogodaka zaredom i na kraju ublažile poraz na samo pet pogodaka zaostatka. TVIN je naveliko najavljivao svoj mogući uspjeh, ali Podravka je i nekompletna za njih bila prejaka. </p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Miller pobjegao Raichu, Walchhoferu mali Globus </p>
<p>LENZERHEIDE</p>
<p> – Čini se kako je Bode Miller na spustu završnice Svjetskoga kupa u Lenzerheideu učinio krupni korak prema premijernom osvajanju velikoga Kristalnoga globusa namijenjenog najboljem u Svjetskom kupu. Naime, na spustu koji je dugo vremena bio upitan hoće li se održati, Miller je osvojio drugo mjesto, dok je Benjamin Raich očekivano bio daleko iza njega - na 11. mjestu. Tako sada ovu dvojicu najboljih skijaša odvaja 108 bodova, koji za Austrijanca izgledaju teško nadoknadivima u iduće tri utrke. </p>
<p>Pobjednik je posljednjeg spusta živuća legenda alpskog skijanja Lasse Kjus, dok je formalnost osvajanja maloga Globusa u spustu obavio Michael Walchhofer. Ovo je za 29-godišnjeg Austrijanca prvi Globus u karijeri, a do ove je sezone imao tek dvije pobjede u Svjetskom kupu. Ove je sezone, pak, tri puta bio najbolji u spustu i jednom u superveleslalomu. </p>
<p> • Rezultati, spust: 1. Kjus (Nor) 1:24.09, 2. Miller (SAD) +0.14, 3. F. Strobl (Aut) +0.18, 4. Walchhofer (Aut) i Maier (Aut) +0.68. 6. Rahlves (SAD) +0.69... 11. Raich (Aut) +1.14... </p>
<p>Konačni redoslijed spusta: 1. Walchhofer (Aut) 681, 2. Miller (SAD) 618, 3. Maier (Aut) 451, 4. Rahlves (SAD) 444, 5. Grugger (Aut) 418... </p>
<p>Ukupni redoslijed Svjetskoga kupa (tri utrke prije kraja): 1. Miller (SAD) 1428, 2. Raich (Aut) 1320, 3. Maier (Aut) 1216, 4. Walchhofer (Aut) 960, 5. Rahlves (SAD) 844... 31. KOSTELIĆ 237... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Hrvatski atletičari ostaju u 1. ligi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iako je hrvatska muška atletska reprezentacija prošle godine pala u drugu ligu Europskoga kupa »Bruno Zauli«, nenadano je dobila priliku da se i ove godine natječe u prvoj ligi. Podsjetimo, naši su atletičari prošle godine u Plovdivu zauzeli sedmo mjesto u prvoj ligi i na taj način ispali u niži natjecateljski stupanj.</p>
<p> No, iz ureda Europskog atletskog saveza u Hrvatsku je stigla vijest da je naknadno suspendiran jedan bjeloruski atletičar, zemlje koja je bila ispred nas, pa je samim time došlo do preraspodjele bodova.</p>
<p> Na taj je način naša reprezentacija u novom redoslijedu zauzela šesto mjesto, koje joj jamči ostanak u prvoj ligi i ove godine.</p>
<p> Tako će se naši atletičari, zajedno s reprezentativnim kolegicama, 18. i 19. lipnja natjecati u švedskom Gävleu, a protivnici će im biti reprezentacije Estonije, Finske, Mađarske, Slovačke, Slovenije, Švedske i Švicarske. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="45">
<p>Schröderov »New Deal« </p>
<p>Vlada najavljuje snižavanje korporativnog poreza na 19 posto, otvaranje 150.000 novih radnih mjesta i pomoć nezaposlenima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na krizni sastanak s predstavnicima oporbe, zakazan zbog rekordnog porasta nezaposlenosti, njemački kancelar Gerhard Schröder ne dolazi praznih ruku: u četvrtak je u Bundestagu predstavio plan za oživljavanje gospodarstva i smanjenje nezaposlenosti. Najvažnije mjere koje njegova vlada predlaže su sniženje stope korporativnog poreza s 25 na 19 posto, dvije milijarde eura ulaganja u izgradnju željeznica i autocesta i otvaranje 150.000 novih radnih mjesta. </p>
<p>U moru nezaposlenih od 5,2 milijuna, ta se brojka čini neznatnom, ali će i ona prenapregnutom proračunu predstavljati poteškoće. Za financiranje zapošljavanja, država će između ostalog morati ukinuti i subvencije za privatnu stanogradnju i povećati porez na dividende. Daljnji koraci koje je Schröder predstavio prije summita s predsjednicom CDU-a Angelom Merkel i šefom CSU-a Edmundom Stoiberom uključuju i novi paket izravne pomoći dugoročno nezaposlenima »težak« 250 milijuna eura. </p>
<p>Malodušni Nijemci nisu impresionirani vatrogasnim mjerama vlade niti očekuju pozitivne promjene nakon domaćeg summita vlasti i oporbe. Prema ispitivanju što ga je objavio Stern u rezultate sastanka vjeruje samo 23 posto ispitanika. Čak 77 posto je uvjereno da krizni sastanak neće ništa promijeniti. </p>
<p>Dašak optimizma među građane unio je predsjednik zemlje Horst Köhler koji je uoči sastanka vrha vlasti i oporbe iznio svoje stajalište o reformama u Njemačkoj. Köhler se nije dao sputati ograničenjima svoje uglavnom ceremonijalne dužnosti, nego je bez dlake na jeziku pozvao vladajuće i oporbu da »ispune svoju domoljubnu dužnost« i dogovore nove mjere za poticanje posustalog gospodarstva koje ima jednu od najnižih stopa rasta u Europi. Dogovor je nužan jer mjere vlade moraju proći kroz oba doma parlamenta, a u gornjem domu većinu drži oporba. </p>
<p>Prioriteti koje je predsjednik nabrojao nastavak su reformi, modernizacija socijalne politike, učinkovitiji porezni sustav i povećanje ulaganja u obrazovanje i istraživanje. </p>
<p>Köhlerov govor izazvao je upravo euforične reakcije dijela medija. Najdalje je otišao najtiražniji dnevni list, tabloidni Bild koji je predsjednika prikazao kako trga košulju ispod koje se nazire prepoznatljiv inicijal Supermana.</p>
<p> Naslov »Superhorst spašava Njemačku« nagnao je neke političare da zatraže da Schröder pozove predsjednika na summit, no kancelar očito ne dijeli oduševljenje medija i oporbenih stranaka. </p>
<p>Iako je Köhler pohvalio neke mjere vladajuće koalicije i krivnju za stagnaciju rasporedio ravnomjerno, čelnici Schröderove Socijaldemokratske stranke (SPD) govor su doživjeli kao napad na vladu. Köhlerovo obraćanje stoga su okarakterizirali kao »nedostojno predsjednika« i »isprazno«, pa je prilično jasno da nije dobrodošao na sastanku, iako bi kao bivši predsjednik Međunarodnog monetarnog fonda vjerojatno imao što reći.</p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Američko strpljenje s Iranom na izmaku«</p>
<p>Iran je test: Bush želi sporazumom zabraniti svim »sumnjivim« zemljama da obogaćuju uran </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pomalo u sjeni nominiranja Paula Wolfowitza za čelnika Svjetske banke (i iznenađenja, konsternacije i kontroverzi koje je to imenovanje izazvalo) prošlo je u srijedu navečer i Bushevo upozorenje Iranu da je »američko strpljenje na izmaku«. </p>
<p>Iran, kaže Bush, ima samo jednu šansu, a to je da prihvati europsku ponudu kojoj su se priključile i SAD, te da odustane od nuklearnog programa i nuklearne elektrane. Premda to Washington ne priznaje otvoreno, krajnji Bushev cilj u pritisku na Iran jest izmjena Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja. Taj sporazum, naime, više ne funkcionira, budući da sve više država koje Amerika (ali ne samo ona) drži »potencijalno opasnima«. </p>
<p>Sada i Bushevi savjetnici upozoravaju svoga predsjednika da, barem na papiru, sve te zemlje imaju pravo obogaćivati uran za potrebe svojih nuklearnih elektrana, bez obzira što je pri tom tehnološki moguća zloporaba. To je upravo ono za što je osumnjičen Iran. Kao prva na popisu »sumnjivih« zemalja Iran je, zapravo, test. Pridruživši Europi u njihovim diplomatskim nastojanjima i nagovaranjima Irana da odustane od nuklearnog programa (u zamjenu za gospodarske i trgovinske ustupke), SAD sada inzistiraju da Iran odustane od onoga na što, na papiru, ima pravo. Ukoliko bi Iran pristao, Bush se nada da bi tim presedanom zapravo »začepio rupe« u Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja. Ne pristane li, vjerojatno će uslijediti preventivni napad. </p>
<p>U oba slučaja Bush želi da na sastanku u New Yorku u svibnju, na kome će zemlje iz »nuklearnog kluba« raspravljati i o Sporazumu o neširenju, taj sporazum bude dopunjen klauzulom koja bi onemogućavala »nepouzdanim« zemljama da »prčkaju« s uranom. </p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Palestinci preuzeli Jerihon </p>
<p>Palestinska nacionalna zastava nakon četiri godine zavijorija se u Jerihonu</p>
<p>ANKARA, (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Palestinska nacionalna zastava zavijorila se ponovno, nakon pune četiri godine, u povijesnom Jerihonu na Zapadnoj obali nakon kraće napetosti u srijedu, zbog čega je taj gradić, umjesto ujutro, predan Palestincima poslijepodne. Palestinci su odbili prihvatiti upravu nad gradom sve dok se ne potpiše protokol o njegovoj predaji. </p>
<p>Tek nakon što su izraelski vojni zapovjednik Mordechai Almoz i šef palestinske službe sigurnosti Jerihona Ahmed Eid potpisali taj protokol, palestinski časnik je podigao na jarbol nacionalnu palestinsku zastavu. </p>
<p>Uskoro bi trebala slijediti i predaja Tulkarema, Ramallaha i Qalqilye, a u rujnu i cijelog Pojasa Gaze. </p>
<p>Šef palestinskog pregovaračkog tima Saeb Erekat, koji je rođen u Jerihonu, označio je izraelsko povlačenje kao mali korak na dugom putu. »Očekujemo da će Izrael ukinuti sve kontrolne postaje i vratiti na stanje kakvo je bilo prije 28. rujna 2000. kad je počela druga palestinska Intifada«, rekao je. </p>
<p>Erekat je podsjetio da je do toga došlo porvokativnim penjanjem Ariela Sharona na Hramsko brdo, gdje se nalazi jedna od tri najveće islamske vjerske svetinje džamija al Aqsa. </p>
<p>Uklanjanjem betonskih blokova na kontrolnoj postaji Ein ad-Duyuk otvoren je put prema privremenom palestinskom političkom središtu Ramallahu. </p>
<p>Kontrolne točke na sjeveru i jugu će ostati. Na njima će Izraelci kontrolirati samo odvijanje saobraćaja. Mnogi Palestinci sumnjaju da su dobili potpunu kontrolu nad Jerihonom. »Riječ je samo o djelomičnom ustupku«, kaže guverner Jerihona Sami Mussalam. </p>
<p>Izraelci su u međuvremenu ponovo oživjeli staru ideju o uspostavi palestinske države u improviziranim granicama.</p>
<p> Vođa izraelskih laburista Shimon Peres tvrdi da je formiranje provizorne palestinske države izvedivo. No, palestinski predsjednik Mahmoud Abbas odlučno to odbacuje. Premijer Ahmed Korei smatra da bi u tom slučaju morale važiti granice prije izbijanja izraelsko-arapskog rata 1967., a ne one koje se predviđaju Rezolucijom 242 UN-a.</p>
<p>Ipak mnogo toga bi moglo ovisiti o ishodu kairskog sastanka na kojem su se okupili izaslanici 13 najvećih palestinskih frakcija. Posljednja izvješća govore da je taj skup blizu sporazumu da se privremeno zamrznu sve antiizraelske aktivnosti.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Anatolij Čubais preživio atentat</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> - Anatolij Čubais čelnik ruske državne elektroprivrede - Jedinstvenog energetskog sustava (UES), preživio je u četvrtak eksploziju i napad nepoznatih napadača koji su otvorili vatru iz automatskog oružja, priopćila je njegova tvrtka i policija, a prenijele su svjetske novinske agencije. Čubais (49) je jedna od najpoznatijih javnih osoba u Rusiji i ima ključnu ulogu u reformama za liberalizaciju energetskog sektora u zemlji.</p>
<p> Eksplozivno sredstvo detonirano je prije prolaska dvaju vozila, u jednom je bio Čubais, a u drugom njegova pratnja, na Minskom autoputu. Nakon toga su dvije osobe otvorile vatru na automobile iz automatskog oružja i pobjegle u obližnju šumu.</p>
<p> Prema izjavama Čubais nije ozlijeđen u napadu. »Eksplozivno sredstvo je detonirano oko 9:30 po moskovskom vremenu između blindiranog BMW džipa u kojem je bio Čubais i automobila marke »Mitsubishi Lancer« u kojem su bili njegovi tjelohranitelji«, izjavio je glasnogovornik policije. Čubais je kontroverzna osoba zbog svoje uloge u privatizaciji, a bio je i štićenik bivšeg ruskog predsjednika Borisa Jeljcina. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Kardinal Scola: Ne bojte se ulaska Turske u EU </p>
<p>PARIZ </p>
<p> - Talijanski kardinal Angelo Scola, venecijanski nadbiskup i mogući nasljednik pape Ivana Pavla II, pozvao je u četvrtak Europu da ublaži svoj obrambeni stav i da ne bude u strahu zbog mogućnosti da muslimanska Turska postane članicom Europske unije.</p>
<p> Pozitivan pristup kardinala Scole u suprotnosti je s prošlogodišnjom izjavom kardinala Josepha Ratzingera koji je glatko odbio ideju o turskom članstvu u EU-u. Ratzinger je na čelu Kongregacije za nauk vjere, te stoga predstavlja jednu od najvažnijih figura u pontifikatu Ivana Pavla II. Ratzinger je u kolovozu prošle godine izjavio da je Turska uvijek bila »u stalnoj suprotnosti s Europom«. Prema njegovim riječima, Ankara treba tražiti svoju budućnost u savezu s muslimanskim državama prije nego li s europskim.</p>
<p> Kardinal Scola nije eksplicitno podržao članstvo Turske u EU-u, ali je njegovo stajalište pokazalo da crkvena hijerarhija nije ujedinjena po tom pitanju unatoč kampanji da se istaknu europski kršćanski korijeni. »Obrambeni stav, koji je često izazvan strahom, nikad se ne isplati«, rekao je Scola (63) u intervjuu za francuski list Le Figaro. Scola je nedavno u Veneciji pokrenuo list Oaza za promociju kršćansko-muslimanskog dijaloga. [Reuters/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Gotovo je gotovo</p>
<p>U samo jednom danu s minus 11 stupnjeva Celzija temperatura se povisila čak 19,5 stupnjeva. U četiri sljedeća dana ta se razlika povećala na 27 stupnjeva Celzijevih</p>
<p>Šokantni porast temperature od 33 stupnja Celzija u samo nas je nekoliko dana iz gotovo polarne hladnoće na velika vrata uveo u toplije dane. Tako je nakon najhladnijega godišnjeg doba, koje je prošle godine kasno započelo i bilo obilježeno izrazito niskim temperaturama, napokon došlo i proljeće. I ove godine prijelaz iz zime u proljeće nije bio postupan. Nakon prošlotjednih niskih temperatura »iznenadile« su nas temperature koje su iznad prosjeka za ovo doba godine. </p>
<p>U samo jednom danu, točnije 11. ožujka, s minus 11 stupnjeva Celzija temperatura je porasla za čak 19,5 stupnjeva. U samo četiri dana ta se razlika povećala na 27 stupnjeva Celzijevih, tako da nas sada griju gotovo ljetne temperature.</p>
<p>Slično je bilo i lani kada je otprilike u ovo doba izmjerena ljetna temperatura od visokih 25 stupnjeva Celzija.</p>
<p>Naime, prelazna godišnja doba - proljeće i jesen - sve se više skraćuju i nestaju, dok su temperature ljeti sve češće ekstremno visoke ili pak zimi vrlo niske. </p>
<p>»Godišnje temperature na globalnoj skali porasle su u zadnjih 100 godina od 0,5 do 0,7 stupnjeva «, rekla je Ksenija Zaninović, biometeorolog Državnog hidrometeorološkog zavoda, dodavši kako bi, ako se taj trend nastavi do 2100. godine, temperature na području Hrvatske mogle porasti 4,2 do 5,6 stupnjeva Celzija.</p>
<p>Utjecaj vremena na zdravlje, nagli prijelazi iz zimskih u gotovo ljetne temperature, te ekstremno hladne zime i vrlo topla i vlažna ljeta osjećaju mnogi. Istraživanja su pokazala da više od 20 posto populacije čine meteoropati, odnosno osobe koje teško podnose promjene vremena. U takvih osoba promjene provociraju nastanak ili pogoršanje već otprije prisutnih bolesti.</p>
<p>Tijekom tako velikih skokova temperature povećana je opasnost od pojave raznih bolesti, ali i smrtnost jer mehanizmi termoregulacije ne mogu svladati te nagle promjene. Naročito je to izraženo u starijih i bolesnih. Glavobolja, vrtoglavica i vrućina, problemi s dišnim putovima i razdražljivost karakteristike su koje obilježavaju prijelazna razdoblja.</p>
<p>Mala djeca i trudnice također mogu pokazati znakove smanjene sposobnosti prilagodbe atmosferskim promjenama.</p>
<p>»Često se opisuje sindrom proljetnog umora koji se javlja baš na prijelazu zime i tog godišnjeg doba. Krvožilni sustav se morao prilagoditi hladnoći, a zatim dolazi do velike promjene u temperaturi što izaziva depresiju i umor. «, rekla je Vida Demarin, predstojnica Klinike za neurologiju Kliničke bolnice Sestara milosrdnica. Svima koji imaju problema s adaptacijom na tople dane doktorica savjetuje što više vode, do deset čaša na dan, te izbjegavanje gaziranih i slatkih napitaka.</p>
<p>»Osjetljivi bi trebali uzimati i 300 miligrama magnezija, te se zbog dnevnih skokova u temperaturi odijevati u slojevima«, rekla je Demarin, napominjući da je proljetni umor jednostavno nešto što se ne može izbjeći i mora odraditi.</p>
<p>A da bi se što bolje pripremili na promjene vremena, rade se redovne biometeorološke prognoze kojima se upozorava na to kako promjene u vremenu mogu utjecati na opće raspoloženje i zdravlje. Iako su ovih dana temperature naglo porasle, iz Državnog hidrometeorološkog zavoda poručuju da je biometeorološka situacija pod utjecajem anticiklone i povoljna. Osim blagog umora koji bi mogli osjećati neki ljudi kao i kronični bolesnici ipak ne očekuju se veće tegobe uzrokovane vremenom. Dakle, ako se osjećate loše,</p>
<p>stručnjaci poručuju da vam vrijeme sljedećih dana sigurno nije glavni krivac.</p>
<p>Razdražljivost i glavobolja bit će glavna obilježja ovih dana </p>
<p>Iako smo do prije nekoliko dana nosili kapute, šalove i rukavice, brzo smo ih morali zamijeniti laganijom odjećom. Zbog tih naglih vremenskih promjena, razdražljivost i glavobolja mučit će mnoge ovih dana. </p>
<p>Tako će nas u petak grijati toplih 20 stupnjeva Celzijevih, prognoziraju u Državnom hidrometeorološkom zavodu. </p>
<p>No oni koje su visoke temperature razveselile, morat će ipak malo pričekati. Naime, već nas u subotu, a osobito u nedjelju, očekuje opet niža temperatura. Šok vruće-hladno, u noći na nedjelju, donosi nam hladni zrak sa sjeveroistoka Kontinenta. Tako će se temperature u subotu još kretati između 14 i 19 stupnjeva Celzijevih. Nedjelja i ponedjeljak donose pet do osam stupnjeva hladnije vrijeme. Tako ćemo u nedjelju ujutro nakratko opet zbog minus dva stupnja iz ormara izvući zimsku odjeću. Na Jadranu će se jutarnje temperature kretati od sedam do 12, a u unutrašnjosti od pet do deset. Nakon toga, osjetnog zahladnjenja, sljedeći tjedan temperature će opet postupno rasti. </p>
<p>Antonija Jurica</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Anketa vrijeme</p>
<p>Kerstin Carslon (32), studentica:</p>
<p>»Obožavam proljeće i s nestrpljenjem sam čekala tople dane. Ulice su pune ljudi i idealno je vrijeme za šetnje po gradu i ispijanje kava na terasama kafića.« </p>
<p>Ivona Tanković (24), diplomirana ekonomistica: </p>
<p>»Radujem se što je napokon zatoplilo. No temperature su prenaglo narasle. Naime, prije dva dana hodali smo u zimskim jaknama i temperatura je bila ispod nule, a ovih je dana oko 20 stupnjeva Celzijevih. Zbog toga mnogi moji prijatelji imaju glavobolje i osjećaju malaksalost.« </p>
<p>Milica Zvonarević (65),umirovljenica:</p>
<p>»Topliji dani mi smetaju zbog zdravstvenih problema. Tada me muči reuma i glavobolja. Zbog toga ne volim proljeće, pogotovo zbog naglog porasta temperature. Zima mi je najdraže godišnje doba.« </p>
<p>Goran Nikolić (23), student:</p>
<p>»Jedva sam čekao da nakon dugog zimskog razdoblja porastu temperature i da se oslobodimo zimskih jakni i odjeće. Ne podnosim niske temperature tako da sam s dolaskom proljeća i porastom temperatura napokon živnuo.«</p>
<p>Organizam teško podnosi temperaturne šokove</p>
<p>U Ustanovi za hitnu medicinsku pomoć Zagreb kažu da ovih dana nisu imali više intervencija nego obično.</p>
<p>»Nisu to tako visoke temperature ni posebne vrućine da bi izazivale tegobe. Ljudi su jedva dočekali proljeće i izašli na ulice. Jedino bi gužve u tramvajima mogle izazvati kolapse«, rekla je liječnica Mirjana Sorić. </p>
<p>S druge pak strane iz Doma zdravlja u Osijeku, u kojem je ovih dana zabilježen temperaturni skok od čak 32 stupnja, kažu da bez obzira na to što su biometeorološki uvjeti dobri, to nije stvarno stanje.</p>
<p>»Organizam teško podnosi tako velike temperaturne šokove. Prije svega pogođeni su kronični bolesnici s bolestima kostiju i zglobova«, rekao je dr. Rudika Gmajnić, ravnatelj Doma zdravlja Osijek, dodajući kako se suočavaju s još jednim problemom uzrokovanim naglim promjenama temperature, a to su prehlade. </p>
<p>»Ljudi skaču iz zimske garderobe u ljetnu, pa sada imamo više prehlada«, rekao je Gmajnić. I iz Ustanove hitne medicinske pomoći Osijek kažu da su ovih dana imali više intervencija baš za osobe koje imaju kardiovaskularnih problema.</p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Zaluđeni scientolog i darovateljica blagoslova</p>
<p>Među zanimljivostima iz njihova života valja spomenuti da je Travolta počasni pilot australske zrakoplovne kompanije Quantas, a otac Ume Thurman jedan je od prvih Amerikanaca pripadnika najviših rangova budističke vjere i dobar Dalaj-lamin prijatelj</p>
<p>Nakon početnoga vrtoglavog uspjeha, uslijedio je neuspjeh, no on se vratio na vrh i još je tamo. On je John Travolta, čiji se najnoviji film »Be Cool« upravo počeo prikazivati u našim kinima. U filmu Travolta ponovno glumi s partnericom Umom Thurman, s kojom je otplesao nezaboravni ples u kultnom Tarantinovu filmu »Pakleni šund«. Rodio se u New Jerseyju, 18. veljače 1954. godine. U šesnaestoj godini napušta školu kako bi se bavio glumom, a nakon prvih iskustava u provincijskim kazalištima i televizijskim reklamama, odlazi u Hollywood. Dok snima filmove sklapa ugovor s glazbenom kućom »Midsong« te se tri puta uspeo na top-ljestvicu među 40 najboljih skladbi u Americi. Prekretnicu mu donose filmovi »Groznica subotnje večeri« i »Briljantin«, koji obilježavaju glazbenu i filmsku scenu sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Međutim, njegovi kasniji filmovi doživljavaju neuspjeh, a Travolta to pojačava i odbijanjem uloga u filmovima poput »Američki žigolo« i »Oficir i džentlmen«, koji su proslavili Richarda Gerea. Uslijedile su godine neuspješnih glumačkih pokušaja i osobnih problema i pravi mu je povratak bio nastup u simpatičnoj komediji »Gle tko to govori«. Quentin Tarantino izvodi ga iz glumačke letargije ponudivši mu ulogu ubojice u »Paklenom šundu« i od tada je Travolta od početnih 150.000 dolara počeo zarađivati 20 milijuna dolara po filmu. Pametno je birao projekte te je tako nastupio u nizu hitova devedesetih poput »Slomljene strijele«, »Face Off«,»Swordfish«, »Drž’te maloga«, itd. Za razliku od svoga kolege, Uma Thurman imala je relativno lak uspon do filmskog trona. Ta plavuša, švedskog porijekla, rođena je u Bostonu 1970. godine u boemskoj intelektualnoj obitelji, čiji je otac profesor teologije, a majka manekenka, koja je u zreloj dobi završila studij psihijatrije. Glumica je jednom izjavila kako se na glumu odlučila zato jer je odrasla u velikoj obitelji uz tri brata, te je bila željna pozornosti. Prvu ulogu dobila je u trileru »Poljubi tatu za laku noć«, koji joj je omogućio da radi s Terryjem Gilliamom u filmu »Avanture baruna Münchausena« a Stephen Frears angažirao ju je za »Opasne veze«. Slijedili su »Henry i June«, »U posljednjoj fazi« i »Dva muškarca i jedna žena« da bi vrhunac njezine karijere bio film »Pakleni šund«. Da je Uma muza Quentina Tarantina dokazuju i oba nastavka filma »Kill Bill« a koliko je redatelj htio upravo nju za ulogu plaćene ubojice govori i to da ju je čekao nekoliko godina. Među zanimljivostima iz života dvaju filmskih zvijezda svakako valja spomenuti da Travolta obožava zrakoplove, a može se pohvaliti i titulom počasnog pilota australske zrakoplovne kompanije Quantas. Gorljivi je pripadnik Scientološke crkve. Otac Ume Thurman jedan je od prvih Amerikanaca pripadnika najviših rangova budističke vjere (dobar prijatelj mu je Dalaj-lama). Uma je indijsko ime i znači »darovatelj blagoslova«, njezin prvi suprug bio je Gary Oldman, a bila je i u vezi s Timothyjem Huttonom. S drugim suprugom, glumcem Ethanom Hawkom, od kojeg se rastala 2004. godine, ima dvoje djece. </p>
<p>Ines Rudić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Iznenađena, prilagođena i sretna</p>
<p>Dogodila se administrativna pogreška i moja pjesma »Ne daj« nije nominirana za Porin u kategoriji pjesme godine. Riječ je o obostranoj pogrešci moje diskografske kuće i Hrvatske diskografske udruge. Žalim zbog toga, jer sam od svih nominacija jedino i očekivala onu za pjesmu godine</p>
<p>Natalie Dizdar s pjesmom »Gazio si me« osvojila je glazbene ljestvice većine radijskih i televizijskih postaja. Mlada glazbenica upravo radi na svojem prvom albumu koji bi trebao izaći sredinom travnja. Publika je oduševljena, kritičari je hvale, a o njezinim glasovnim vrlinama svjedoči i podatak da je Natalie i bez albuma osvojila tri nominacije za Porin. </p>
<p> •Zašto tako dugo čekate s objavom albuma?</p>
<p>- Želim da svaka pjesma zaživi. Kada otpjevam pjesmu osjetim je na pravi način i neke od njih koje mi u početku nisu odmah sjele, kada sam ih otpjevala, shvatila sam koliko su dobre. </p>
<p> •Kasnite li s albumom ili se on događa u pravo vrijeme?</p>
<p>- Ne mislim da kasnim. Možda bi se, da se tijekom reality showa počelo nešto događati na tom planu, i on dogodio prije, ali ovako sam potpuno zadovoljna. Na albumu sam radila manje od godinu dana i mislim da je to optimalno razdoblje da se napravi dobar album. Drago mi je što se sve događalo spontano, možda su i te pjesme zato tako dobro prihvaćene. Još nemam potpun dojam o albumu. Moram priznati da sam na početku suradnje s Cocom Moscquitom imala neka svoja očekivanja i razmišljanja, a on svoja. No kako je album nastajao dogodila se odlična interakcija. </p>
<p> •Kada ste potpisali ugovor s diskografskom kućom Croatia Records govorilo se da ćete na albumu raditi s Matijom Dedićem. Što vas je u tome spriječilo?</p>
<p>- To je bila ideja koja je izvrsno zvučala. Spoj Matije Dedića i mene, s obzirom na naše slične afinitete prema jazzu, obećavao je nešto kvalitetno. Međutim, ta suradnja je ostala na zajedničkim nastupima. Do suradnje na albumu jednostavno nije došlo, jer on je prije svega pijanist.</p>
<p> •Pjesma »Gazio si me« trenutačno je velik hit. Jeste li očekivali da ćete odmah sjesti na sam vrh ljestvica?</p>
<p>- Iznenađena sam prvim mjestom i pozitivnim reakcijama publike. Uspjeh mi se čini nevjerojatnim i stoga što je riječ o nekomercijalnoj pjesmi, koja možda ne sjeda odmah. No čini se da sam se prevarila i pjesma je iznimno brzo našla svoj put do publike. I zbog toga sam sretna. Možda su se ljudi zasitili jeftinog zvuka. Naime, uvijek su postojali kvalitetni izvođači, ali nisu imali prigodu probiti se na vrh ljestvice i do publike. Sada kao da se dogodio novi glazbeni val, i to je prekrasno. </p>
<p> •Vaši kolege boy bend, Nera Stipičević i Rafo punom su parom pripremali pjesme, o Vašima se dugo nije govorilo. Je li Vas to opterećivalo?</p>
<p>- Nakon showa nitko me nije tjerao da pošto-poto izdam album, ali sam osjećala psihički pritisak: dok su drugi snimali albume, ja nisam imala nijednu pjesmu. Nije mi bilo svejedno. No sjela sam i razmislila što želim od glazbe. Shvatila sam da neću žuriti i da bi bilo lijepo živjeti samo od glazbe i imati brdo novca, ali sam isto tako osoba koja ne pristaje na kompromise zbog kojih bih se kasnije morala opravdavati ili osjećati neugodno. </p>
<p> •Dosad su reakcije odlične. Bojite li se, ipak, negativnih komentara?</p>
<p>- Sama sam svoj najveći kritičar. Kao i svi, volim čitati pozitivne kritike, to svi vole, ali ne bojim se negativnih. Naime, svaka kritika otkriva identitet osobe koja ga piše. </p>
<p> •Imate tri nominacije za Porin - za novog izvođača godine, za najbolju žensku vokalnu izvedbu i za aranžman. No dogodio se propust pri nominiranju za pjesmu godine…</p>
<p>- Jako sam sretna zbog nominacija, pogotovo jer još nemam ni album, no dogodila se administrativna pogreška i moja pjesma »Ne daj« nije nominirana za Porin u kategoriji pjesme godine. Riječ je o obostranoj pogrešci moje diskografske kuće i Hrvatske diskografske udruge. Žalim zbog toga, jer sam od svih tih nominacija jedino očekivala onu za pjesmu godine, s obzirom na to da je pjesmu publika odlično prihvatila. Nisam luda za nagradama, ali na glazbenom sam početku i već mi same nominacije mnogo znače.</p>
<p> •Koliko ste se promijenili od svojih glazbenih početaka? </p>
<p>- U godinama sam kada možda ne znam što želim, ali znam što mi se ne sviđa. I dalje sam tvrdoglava i velika sam perfekcionistica što se tiče glazbe. No kad mi prije nešto nije bilo po volji ili kada sam shvatila da nešto nije dobro, pokušavala sam to, na sve moguće načine, promijeniti i ako ne bih uspjela to bi me iznimno deprimiralo. Sada takve situacije prihvaćam drukčije, iako i dalje dajem sve od sebe. No nekim se situacijama ipak moram prilagoditi. To sam brzo shvatila.</p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>Zatvor za ubojstvo »s izravnom namjerom« </p>
<p>Olakotne su okolnosti bile nekažnjavanost, sudjelovanje u Domovinskom ratu, za što je i odlikovan, te da je kobnog dana bio smanjeno ubrojiv </p>
<p>PULA</p>
<p> – Iako se optuženi Alen Butković nije odazvao izricanju presude, u četvrtak je na Županijskom sudu u Puli predsjednica sudskog raspravnog vijeća, sutkinja Marija Budimir Sirotić, izrekla presudu kojom ga se za kazneno djelo ubojstva »s izravnom namjerom«, osuđuje na 10 godina zatvora.</p>
<p>Podsjećamo, Butković je 1. veljače 2002. godine sa sedam hitaca iz pištolja »beretta« usmrtio pred njegovom kućom porečkog poduzetnika Klaudia Beakovića. Iako je zbog nedostatne sigurnosti vještačkih nalaza i činjenice da je nekoliko metaka ispucao i Beaković, postojala dilema je li Butković pucao u nužnoj obrani, sudsko Vijeće je ocijenilo da je riječ o obračunu, kojeg je istog dana optuženi najavio pokojnom Beakoviću. Motiv je materijalne naravi, odnosno, optuženi je u više navrata tih dana od Beakovića tražio obećani povrat posuđenih 47.000 njemačkih maraka. </p>
<p>Obrana se temeljila na verziji prema kojoj bi Butković od Beakovića bio namamljen u klopku, ali sud je tu mogućnost odbio, te ocijenio da je već dan ranije Butković stvorio namjeru da Beakovića, ukoliko mu traženi novac ne vrati, ubije.</p>
<p>»Kamo bismo stigli kada bi svi svoje dugove krenuli rješavati obračunima na pragovima kuća dužnika«, zapitala se na kraju sutkinja Budimir-Sirotić. </p>
<p>Za to je kazneno djelo zakonom propisana kazna od 5 do 15 godina zatvora, a pri odmjeravanju kazne sud je kao olakotno cijenio da optuženi dosad nije kažnjavan, da je kao pripadnik Specijalnih postrojbi MUP-a tijekom Domovinskog rata bio sudionik svih značajnijih akcija i nositelj je Spomenica »Oluja« i »Bljesak«. On je, osim toga, kobnog dana bio, prema nalazima vještaka, smanjeno ubrojiv, a i otac je 6-godišnjeg djeteta, a supruga mu je nezaposlena. </p>
<p>Do pravomoćnosti presude Butkoviću je izrečen pritvor i sigurnosna mjera oduzimanja pištolja kojeg je posjedovao nelegalno, a na presudu ima pravo žalbe u roku 15 dana.</p>
<p>Daniela Knapić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>S čuvanog parkirališta ukradeni skupi »golfovi«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – S čuvanog parkirališta »Auto-centra Zubak« u velikogoričkoj Zagrebačkoj ulici u noći na četvrtak ukradena su dva »VW golfa V« ukupne vrijednosti 300.000 kuna.</p>
<p>Lopovi su, kliještima prerezali žičanu ogradu na ulazu u parkiralište auto-centra i zatim među stotinjak automobila odabrali dva potpuno nova i neregistrirana »golfa«, obili brave na vratima, te vozila kroz probijena žičana vrata izvezli na kolnik Zagrebačke ulice. </p>
<p>Iako spomenuta tvrtka koja prodaje automobile ima zaštitare, a parkiralište je djelomično nadzirano videokamerama, lopovi su očito iskoristili nepažnju čuvara i činjenicu kako taj dio parkirališta nije nadziran i sniman te su u vrlo kratkom vremenskom roku ukrali automobile.</p>
<p>Portiri koji rade na ulazu u prodajni prostor zamijetili su provalu rano ujutro kad su došli u svoju smjenu, dok noćna smjena tijekom redovite ophodnje nije zabilježila ništa sumnjivo, jer su lopovi prikrili provalu tako što su probijenu ogradu vješto povezali žicom za okvir vratiju, a kako na parkiralištu ima stotinjak automobila u prvi mah nisu mogli zamijetiti da nedostaju dva nova »golfa«.</p>
<p>Voditeljica korporacijskih komunikacija u »Auto-centru Zubak« Danijela Kudoić nije mogla priopćiti pojedinosti u vezi s krađom dok je u tijeku policijska istraga, osim da se radi o potpuno novim i neregistriranim »golfovima«.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Deset mjeseci zatvora</p>
<p>Nepravomoćna presuda Anti Pavloviću</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nepravomoćnom presudom zagrebačkog Općinskog suda u četvrtak je Ante Pavlović, proglašen je krivim za nasilničko ponašanje i oštećenje tuđe stvari te je osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od deset mjeseci.</p>
<p>Presudom mu se zabranjuje pristup oštećenima u krugu od 200 metara do pravomoćnosti presude, a bračnom paru Mariji i Ivici Aniću dosuđen je i imovinsko-pravni zahtjev u iznosu od 4843 kune. </p>
<p>Općinsko državno odvjetništvo ga je teretilo da je 27. listopada prošle godine u Gornjem Dragonošcu motociklom prepriječio put Mariji Anić, s kojom se u autu nalazio Marko Svetac, te počeo vikati da otvori prozor i da će je ubiti jer mu je pregazila mačku, a potom je rukama i baterijom razbio stakla na njezinom automobilu. U obrani je Pavlović, koji je pet puta pravomoćno osuđivan zbog nasilja, istaknuo kako se ne osjeća krivim te je tvrdio kako Mariji nije prijetio niti se iživljavao na automobilu te da mu je bilo teško kad mu je Marija pregazila mačka »jer ga je podsjećao na mačka kojeg sam centrirao u zatvoru u Lepoglavi zbog čega sam stekao naklonost zatvorenika.»</p>
<p>»Pavloviću, već ste imali više postupaka zbog nasilničkog ponašanja pa pripazite na ponašanje«, naglasio je sudac Zorislav Kaleb.</p>
<p>Martina Smoljanec</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Uhićeni međunarodni krijumčari automobila</p>
<p>PULA</p>
<p> – Istarska Policija brzom je akcijom u srijedu u okolici Roča uspjela prekinuti međunarodni lanac trgovine ukradenih skupocjenih vozila, namijenjenih preprodaji na zagrebačkom crnom tržištu. Uhićeni su Aleksandar Radujko (22) iz Kopra, Alen Turšić (20), državljanin BiH s prebivalištem u Kopru, Tomaž Šol (34) iz slovenskog Sv. Antuna, Arnel Halilbašić (25) iz Ljubljane, Paulo Iličić (22) iz Kopra, Zlatko Hrnčić (22) iz Kopra te Marko Aleksić (19) također iz Kopra, koji su potom privedeni u Istražni centar Županijskog suda u Rijeci, gdje je istražni sudac prvoj šestorici odredio pritvor. Obradom je utvrđeno da su 16. ožujka oko 11 sati na cesti prema Buzetu djelatnici prometne policije pokušali zaustaviti kolonu od 4 automobila, predvođenu »renault cliom«. Nakon što na svjetlosne i zvučne signale nisu htjeli stati, vozači dva BMW-a X5 i jednog »mercedesa« pretekli su »clio« i pobjegli. Policajci su zaustaviti »clio«, te dvojicu Slovenaca priveli na obradu. Policijskom je akcijom ubrzo, blizu Roča, pronađen »mercedes« talijanske registracije, a koji je ukraden u Italiji. Policijskim su helikopterom potom pronađena i dva ostavljena BMW-a, također ukradena u Italiji, a na jednom je registarska tablica bila zamijenjena s austrijskom, također ukradenom. U međuvremenu je policija prikupila dovoljno saznanja koja upućuju na krivična djela iz nadležnosti Uskoka, izbjegavanje carinskog nadzora, udruživanje radi počinjenja kaznenih djela teških krađa, te pomaganja pri počinjenju kaznenih djela.</p>
<p>Daniela Knapić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Teško ozlijedili pacijenticu</p>
<p>Odgođeno suđenje dvojici liječnika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na zagrebačkom Općinskom sudu u četvrtak je odgođen početak suđenja optuženima Damiru Bukoviću, liječniku Klinike za ženske bolesti i porode, i Dubravku Smuđu, liječniku KBC Rebro, koje se tereti za kazneno djelo protiv zdravlja ljudi.</p>
<p>Općinsko državno odvjetništvo tereti ih da su nesavjesnim liječenjem prouzročili tešku tjelesnu ozljedu oštećenoj Ivici Milina koju su operirali u rujnu 1996. godine. Prema optužnom prijedlogu, Buković i Smuđ su oštećenoj potvrdili zloćudne bolesti njezine zdjelice te joj odstranili maternicu, jajovod i debelo crijevo pa je kod oštećene došlo do zapletaja crijeva te joj je opet otvorena trbušna šupljina. Nakon sporne operacije, oštećena je zatražila mišljenja još nekoliko uglednih liječnika koji su potvrdili njene sumnje da je operacija bila nepotrebna te da je bolovala od bezopasne bolesti koja se liječi povećanom dozom penicilina. Osim kaznenog postupka, oštećena Korčulanka Ivica Milina je protiv dvojice liječnika pokrenula i parnični postupak za naknadu štete.</p>
<p>Inače, optuženi Buković, koji je član Hrvatskog društva katoličkih liječnika, javnosti je postao poznat po izjavi da je najbolja medicinska knjiga Biblija te da su neplodne žene bludnice jer »znamo da je najčešći razlog njihovu sterilitetu nemoralan način života koji su prije vodile«. </p>
<p>Martina Smoljanec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Samo deset posto povrća iz vlastite proizvodnje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog vrlo povoljnih klimatskih uvjeta i kvalitete tla Hrvatska može postati važan europski proizvođač povrća, no mora povećati izvoz povrća, rekao je voditelj projekta hrvatskog sektora povrća Jan Robbrecht na predstavljanju strategije tržišno orijentiranog sektora povrćarstva u sklopu Dana Nizozemske na Zagrebačkom velesajmu. </p>
<p>Dodao je da je istraživanje tržišta povrća obuhvatilo proizvođače povrća, njegove potrošače te ugostiteljski i turistički sektor. No, strani su konzultanti bili šokirani kada su ustanovili da imamo manje od 25 posto, a najvjerojatnije samo deset posto, povrća iz vlastitog uzgoja. Hrvatski potrošači lani su izdvojili 5,4 milijarde kuna za kupnju povrća od čega su u supermarketima potrošili - 1,12 milijardi kuna. Samo tri posto komercijalnih proizvođača povrća iz doline Neretve, Istre, Dalmacije i središnje Hrvatske prodaje svoju robu supermarketima.</p>
<p>Robbrecht je napomenuo da istraživanje pokazuje da svi hrvatski proizvođači povrća zajedno nisu u stanju ponuditi dovoljno povrća ujednačene kvalitete tijekom cijele godine kako bi udovoljili potrebama supermarketa. Dodao je da hrvatski proizvođači povrća već ispunjavaju europske standarde kakvoće, te da će u prijelaznom razdoblju, koristeći predpristupne fondove EU-a, osigurati i druge uvjete za veću proizvodnju povrća. Nizozemska je za potporu 22 poljoprivredna programa u Hrvatskoj izdvojila 12 milijuna eura.</p>
<p>Visoka stopa PDV-a koči razvoj</p>
<p>U sljedećih tri do pet godina hrvatsko tržište svježeg povrća biti će stabilno. Domaća proizvodnja povrća će se povećavati, kao i njegov uvoz. Teško je očekivati da će se povećavati i potrošnja povrća na domaćem tržištu, iako će njegove cijene padati. Strani konzultanti drže neprimjereno visokom stopu poreza na dodanu vrijednost od 22 posto za prehrambene proizvode, dok u većini zemalja EU stopa PDV-a za ove proizvode iznosi oko šest posto.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Dobit Grupe Zagrebačke banke 964 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Grupa Zagrebačke banke je, prema revidiranim rezultatima, u prošloj godini ostvarila 1,187 milijardi kuna dobiti prije oporezivanja (17,5 posto više nego u 2003.), dok je neto dobit Grupe porasla 19,7 posto, na 964 milijuna kuna. Ukupan prošlogodišnji prihod Grupe iznosi 3,271 milijardu kuna (porast od 0,9 posto). I lani je u strukturi prihoda dominirao neto kamatni prihod (1,97 milijardi kuna), iako je u odnosu na 2003. smanjen za 4,7 posto. Neto prihod od provizija i naknada porastao je 9,8 posto, na 618 milijuna kuna, a ostali poslovni prihodi iznosili su 482 milijuna kuna.</p>
<p>Sama Zagrebačka banka lani je ostvarila 1,294 milijarde kuna dobiti prije oporezivanja, odnosno 1,075 milijardi kuna neto dobiti, koja će se rasporediti u rezerve. Dividendu od 26 kuna po dionici, koja će se isplatiti iz dobiti ostvarene do kraja 2000. dobit će samo imatelji povlaštenih dionica II. emisije serije C.</p>
<p>Prema objavljenim podacima članica Grupe, Unicredit Zagrebačka banka u BiH, lani je ostvarila 35 milijuna kuna neto dobiti, dobit Istraturista iznosi 56 milijuna kuna, a dobit pridruženih članica grupe Allianz ZB društva za upravljanje mirovinskim fondovima, te osiguravatelja Allianz Zagreb ukupno 45 milijuna kuna.</p>
<p> Skupština Zagrebačke banke, na kojoj bi trebale biti potvrđene odluke o rasporedu dobiti, sazvana je za 22. travnja. Na skupštini će u NO Zagrebačke banke biti imenovan Mato Lukinić, umjesto Ante Vlahovića koji je dao ostavku, te mu je u listopadu 2004. prestao mandat.</p>
<p>Aktiva Grupe lani je povećana 9,7 posto, na 64,36 milijuna kuna, dok je bilanca Zagrebačke banke dosegla 57,47 milijardi kuna. Zajmovi klijentima na razini Grupe povećani su 7,7 posto, na 31,8 milijardi kuna, dok zajmovi Zagrebačke banke iznose 29,14 milijardi kuna. Depoziti klijenata Grupe (kojih je oko 1,7 milijuna) krajem 2004. iznosili su 44,14 milijardi kuna i u odnosu na prethodnu godinu porasli su za 3,9 posto, dok depoziti Zagrebačke banke iznose 38,4 milijarde kuna.</p>
<p>Iz Zagrebačke banke u četvrtak je potvrđeno da banka kao većinski vlasnik Istraturista iz Umaga s upravom te tvrtke razmatra mogućnost uvrštenja Istraturista prvu kotaciju Zagrebačke burze, no dodaje se da takva odluka još nije donesena. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>HFP će uskoro na internetskim stranicama predstaviti svoje nekretnine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na Prvoj međunarodnoj konferenciji o hrvatskom tržištu nekretnina koja će se 22. i 23. održati u Zagrebu očekuje se oko 300 sudionika iz Hrvatske i inozemstva, najavio je u četvrtak organizator skupa Vladimir Filipović, direktor tvrtke Filipović poslovno savjetovanje d.o.o. Ukupno 44 predavača, od kojih četvrtina stranih, izlagat će o stanju na hrvatskom tržištu nekretnina, te tržištima u srednjoj i istočnoj Europi.</p>
<p>»Ovakve konferencije u svijetu su uobičajene, a u Poljskoj i Rusiji održavaju se već više od deset godina. Hrvatsko tržište nekretnina nelikvidno je i netransparentno, a konferencije poput ove važne su zbog utvrđivanja stanja na tržištu, koje je bitno i za potencijalne investitore. Stoga je jedan od ciljeva konferencije početak sistematske obrade tržišta«, kazao je Filipović. Objasnio je i da se u Hrvatskoj pod tržištem nekretnina najčešće podrazumijeva prodaja stanova i kuća, a u svijetu je riječ o velikoj industriji koja obuhvaća pet glavnih područja - uredske prostore, logističke i industrijske centre, trgovačke centre, turističke objekte i stambena naselja. O svakom tom sektoru, dodao je, postoji temeljita evidencija koja svima olakšava poslovanje. U Hrvatskoj nema takve evidencije, niti je itko u četvrtak mogao reći kolika je otprilike vrijednost ovog tržišta u Hrvatskoj, no dodali su da će se to »moći čuti na konferenciji«. Stoga je, prema Filipovićevim riječima, jedan od ciljeva konferencije i početak sistematske obrade hrvatskog tržišta nekretnina radi lakšeg snalaženja.</p>
<p>Predsjednik HFP-a Damir Ostović podsjetio je da Fond, koji je i pokrovitelj konferencije, raspolaže s velikim brojem nekretnina koje je stekao nakon stečajeva tvrtki, prenošenjem u portfelj nekretnina koje nisu ušle u temeljni kapital poduzeća, a dio im je prenesen i temeljem odluka Vlade. Najavio je i da će HFP na svojim novim internetskim stranicama uskoro predstaviti listu nekretnina kojima raspolaže.</p>
<p>Peter Hasslacher iz Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu koji je jedan od pokrovitelja konferencije ocijenio je da odgoda pregovora Hrvatske s EU neće utjecati na tržište nekretnina, jer je tu riječ o dugoročnim ulaganjima, te je bitan dugoročni trend. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>S: Izgledi Agrokora promijenjeni iz stabilnih u negativne</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Rejting agencija Standard & Poor's (S) u četvrtak je promijenila izglede koncerna Agrokora iz stabilnih u negativne, ali je zadržala ocjenu dugoročnog rejtinga na B+.</p>
<p>Kao razloge promjeni S navodi slabljenje financijskog profila kompanije zbog slabog upravljanja dugovima i agresivnih planova za širenje.</p>
<p>Analitičari S kao slabosti Agrokora navode visoku ovisnost o dva glavna branda, ograničenost na jedno tržište i vlasničku strukturu u kojoj je samo jedan vlasnik. S druge strane, Agrokoru u korist ide dominantna pozicija na hrvatskim tržištima mineralnih voda i sladoleda, te snažno prisustvo u maloprodaji hrane.</p>
<p>Strategija širenja portfelja proizvoda i zauzimanja novih tržišta rezultirala je u prošloj godini negativnim novčanim tijekom, a razlozi leže u kombiniranom efektu smanjene profitabilnosti, kapitalnih troškova i troškova za preuzimanja. »Agrokorove mjere za upravljanje dugovima bile su ispod planova za 2004., a nedavno objavljena kupovina dviju državnih gubitaških kompanija (PIK Vrbovec i Belje) dodatno će opteretiti Agrokorove izglede da poboljša profitabilnost i novčani tijek u kratkom roku«, kazala je analitičarka S Benedetta Rospigliosi. Agrokorov rejting mogao bi biti i snižen ako ne dođe do poboljšanja, no u S očekuju da će do kraja godine koncern značajno poboljšati svoju financijsku poziciju. Inače, konsolidirani dug Agrokora je krajem rujna iznosio 3,1 milijardu kuna. [Bankamagazin]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Cijena sirove nafte na novom rekordu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Cijene sirove nafte u četvrtak su dosegle novi rekord, unatoč tome što je OPEC dan ranije donio odluku o povećanju proizvodnih kvota. Nymex Light sirova nafta je u New Yorku u četvrtak ujutro porasla dolar i četiri centa na 57,5 dolara za barel. IPE Brent je u Londonu do poslijepodneva porastao 95 centi, na 55,96 dolara, iako je tijekom dana dosegao i cijenu od 56,15 dolara. Rast cijena nafte izazvao je iznenađujuće velik pad američkih zaliha benzina, nakon čega je predsjednik OPEC-a, kuvajtski ministar za naftu šeik Ahmad al-Fahd al-Sabah najavio pregovore među članicama o novom povećanju proizvodnje nafte - koja je trenutno najviša u posljednjih 25 godina.</p>
<p>Uz rast cijena nafte, porasle su i dionice naftnih kompanija, zahvaljujući čemu su europski indeksi do poslijepodneva uglavnom ostali iznad vrijednosti zabilježenih dan ranije. Frankfurtski Dax porastao je 0,1 posto, na 4313,5, a pariški CAC 40 0,2 posto, na 4029 bodova. DJ Stoxx 50 je porastao neznatnih 0,04 posto, na 2861,4 boda, dok je londonski FTSE 100 pao 0,1 posto, na 4930 bodova.</p>
<p>Allianz je pao 1,4 posto nakon što je objavio godišnje rezultate nešto slabije od očekivanja. Operativna dobit Allianza porasla je 68,6 posto, na 6,9 milijardi eura, a neto dobit 15,8 posto, na 2,2 milijarde eura. Ukupan prihod od premija porastao je 3,8 posto, na 88,2 milijarde eura. Na strani gubitnika bila je i dionica Swiss Rea, koja je izgubila 2,5 posto nakon objave da se zasad odustalo od programa otkupa dionica.</p>
<p>U prvih pola sata trgovanja u New Yorku DJIA i Nasdaq Composite pali su manje od 0,1 posto, na 10.625 odnosno 2015 bodova. Tokyjski Nikkei 225 je pao 0,82 posto, na 1.775,5 bodova. [P. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>U Hrvatskoj se ugrađuju zastarjeli plinski uređaji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska energetika zaostaje za europskim energetskim trendovima, posebice u plinskom sektoru u kojemu smo daleko od standarda učinkovitog korištenja plina propisanih u EU, istaknuto je na okruglom stolu o suvremenim kretanjima u europskoj energetici u organizaciji Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP). Tako se u Hrvatskoj naveliko koriste i još ugrađuju zastarjeli plinski uređaji koji se u EU napuštaju ili su već zabranjeni, ističe predsjednik HSUP-a Miljenko Šunić. Ugradnju učinkovite plinske opreme zbog višestrukih koristi država trebala pratiti sustavom poticaja, što sada nije slučaj, kazao je. Član Uprave Ine Mirko Zelić upozorio je da je vrijeme jeftine energije prošlo (cijene nafte ponovno su rekordno visoke, a cijene plina ih slijede) pa je treba racionalno trošiti i na vrijeme dovoljno ulagati u otkrivanje novih zaliha. Najavio je da u istraživanje nafte i plina do 2014. planiraju uložiti 471 milijun USD, od čega većinu u inozemstvu, jer je njihov strateški cilj obnova i povećanje zaliha. Komentirajući probleme u opskrbi plinom, istaknuo je da je Ina u posljednje četiri godine zbog razlike između uvozne i prodajne cijene izgubila više od 300 milijuna dolara. »Ina je u prošlosti otpisala milijune dolara dugova i više ne može biti krava muzara plaćajući stalno nečije gubitke. Neka veliki potrošači umjesto da prijete stožerima pokušaju sami nabaviti plin u inozemstvu, a ne preko Ine, ako nisu zadovoljni njenim uslugama«, poručio je Zelić. »Jasno je zašto to ne rade - jer nigdje ne bi mogli dobiti tako jeftin plin, koji od Ine dobivaju po znatno nižoj cijeni od cijene uvoznog plina«, napomenuo je Šunić.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>CeBIT: Rast ICT tržišta bit će 3,7 posto</p>
<p>HANNOVER</p>
<p> - Najveći sajam informacijske i telekomunikacijske tehnologije, 19. po redu CeBIT 2005. koji je započeo u srijedu okupio je 6270 izlagača iz 69 zemalja. Sajam je otvorio njemački kancelar Gerhard Schröder, koji je ¸kazao da će Njemačka ove godine u inovacije usmjeriti oko 100 milijardi eura. Iznesena su očekivanja ovogodišnjeg 3,7-postotnog rasta vrijednosti svjetskog ICT tržišta, koje bi prema istraživanju Europskog opservatorija za informatičku i telekom industriju (EITO) moglo dosegnuti 2,044 bilijuna eura. Najviše je izlagača iz Azije, a po zemljama iz Tajvana, Kine, SAD-a, Južne Koreje i Velike Britanije, dok je po sektorima najviše njih iz područja programskih rješenja i usluga, telekomunikacija i informatičke opreme. T-Mobile Grupa, koja posluje u 10-ak europskih zemalja i SAD-u, lani je ostvarila 25 milijardi eura prihoda (10 posto više nego 2003.), dok je broj korisnika povećan za oko 13 posto, na 69,2 milijuna. U te podatke nisu uključeni poslovni rezultati toga operatera u Mađarskoj, Hrvatskoj, Slovačkoj i Makedoniji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Dani gastronomije i turizma na Velesajmu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Od 16. do 20 ožujka na Zagrebačkom velesajmu održat će se Dani gastronomije i turizma, koji objedinjuju dosadašnje sajmove gastronomije, hotelsko-ugostiteljske opreme i cateringa Gastroteh, te sajmove vina i opreme Vinovita, sajam turizma, sajam lova i ribolova Loring i sajam Vrt i dom. Na sajmu će se promovirati Hrvatska kao gastronomsko odredište, te predstaviti enogastronomski i turistički potencijali Hrvatske i susjednih zemalja. Kako je istaknuo voditelj ove skupine sajmova Mladen Deanović, cilj sajma je okupiti izlagače prehrambenih proizvoda namijenjenih potrošnji u turizmu. Na sajmu će sudjelovati više od 400 izlagača iz 27 zemalja. </p>
<p>T. T.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Mercator-H lani ostvario 981 milijun kuna prihoda</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Mercator-H lani je u Hrvatskoj ostvario 981 milijun kuna prihoda, a otvaranjem novih trgovačkih centara, izvijestila je Uprava, do 2008. planira zauzeti 10 posto hrvatskog tržišta. Direktor Mercatora-H Stanislav Brodnjak istaknuo je da je u 2005. predviđeno otvaranje trgovačkih centara u Zadru i Rijeci, a u planu ih je još devet. Mercator razmatra mogućnosti ulaska na tržišta Makedonije, Bugarske, Rumunjske i Ukrajine s ciljem da preraste u vodeći trgovački lanac u jugoistočnoj Europi. Prema nerevidiranim podacima, slovenska poslovna grupa Mercator u 2004. je ostvarila 1,57 milijardi eura ukupnog prihoda. Od 15.000 zaposlenih u Mercatoru, njih oko 1600 je u Hrvatskoj.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="68">
<p>Nema izbora!</p>
<p>Burna rasprava u Saboru kulminirala je sukobom Sanadera i Rožića</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Razočarani, no donekle optimistični - ocjena je raspoloženja u Saboru nakon obraćanja premijera Ive Sanadera, gdje su prvaci parlamentarnih stranaka uglavnom pozivali Vladu da se posveti Hrvatskoj. No, na račun Vlade nisu izostale kritike, a najoštriji, pravaši, ustvrdili su da nakon odluke iz Bruxellesa Sanaderova vlada nije garancija za uspješno vođenje zemlje i zatražili prijevremene izbore, u čemu su ostali usamljeni. Miroslav Rožić je u ime kluba Banske dvore optužio i za sustavno zanemarivanje domaćih gospodarskih problema i nacionalnih interesa.</p>
<p>Imate pravo tražiti izbore, ali ih neće biti. Taj film nećete gledati, odgovorio je premijer Rožiću listom odbacujući optužbe, posebno one o zanemarivanju gospodarstva. »U ovom pamfletu je izneseno niz neistina i politizirate situaciju«, kazao je Sanader, naglasivši da su za mandata njegove vlade uspješno obranjeni nacionalni interesi u suradnji s Haagom, što dokazuje osam optuženika koji se brane sa slobode.</p>
<p>»Datum početka pregovora nije za Hrvatsku bio dan D, ali je bio važan«, ustvrdio je šef SDP-a Ivica Račan, koji je kazao da je odgoda pregovora određeni neuspjeh, no to nije ni prva niti posljednja prepreka na putu u EU. S time se složio i premijer, kao i s ocjenom da EU ne treba idealizirati. Račan je ponovo pozvao na konsenzus. »Očekivati konsenzus u EU, a ne imati ga u Hrvatskoj, Hrvatsku ruši u Europi više od bilo kojeg neriješenog pitanja«, naglasio je, ipak upozorivši da euroskepticizam ima domaće korijene, a posao je Vlade da ih prevlada. Slično razmišlja i čelnica narodnjaka Vesna Pusić koja je upozorila da bi odgađanje početka pregovora moglo biti signal ekstremnoj desnici, posebno pred lokalne izbore. Sanader je odbacio njezinu ocjenu da će odluka Vijeća ministara ovisiti o izvješću Carle del Ponte pred Vijećem sigurnosti u lipnju, kazavši da je glavna tužiteljica davala izvještaje gotovo svaki tjedan, pa je moguće da tako nastavi i dalje, što bi značilo da pregovori mogu početi i ranije. [M. L./D. Z.]</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Zagorščak: Picula lažno naveo da sam prijetio drugim ljudima </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Djelatnik Ministarstva vanjskih poslova Davorin Zagorščak opovrgnuo je nedavnu izjavu bivšeg ministra vanjskih poslova Tonina Picule da je Zagorščaka povukao iz hrvatskog veleposlanstva u Beogradu jer je prijetio drugim ljudima.</p>
<p>Zagorščak je krajem veljače Piculu i još petero zaposlenika MVP-a kazneno prijavio Uskoku zbog navodnog prikrivanja pljačke veleposlanstva u Beogradu 2002. Komentirajući tu prijavu, Picula je za Hinu tada izjavio da je Zagorščak osoba koja je otvoreno prijetila drugim ljudima zbog čega je kao ministar »naredio nadležnoj Upravi da ga povuče« iz Beograda te da je Zagorščak i prije bio prijavljivan policiji zbog uznemiravanja.</p>
<p>Zagorščak u pismu kojim reagira na Piculinu izjavu tvrdi da je riječ o lažnim navodima te da je »grubom manipulacijom iznesen niz evidentnih neistina«.</p>
<p> U MUP-u su potvrdili da Zagorščak nije bio kazneno prijavljivan te da se protiv njega ne vodi nikakav postupak.</p>
<p>Zagorščak je u pismu također ustvrdio da je protuzakonito smijenjen iz Beograda, a u prilog tome je naveo da je Upravni sud 7. travnja prošle godine poništio rješenje MVP-a o njegovom smjenjivanju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>O Nacionalnom razvojnom planu ponovno saznali iz novina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izrada Nacionalnoga razvojnog plana do 2009. godine bez uključivanja socijalnih partnera razljutilo je Nezavisne hrvatske sindikate, čiji je predsjednik Krešimir Sever u četvrtak na konferenciji za novinare doveo u pitanje iskrenost Vladina opredjeljenja za socijalno partnerstvo.</p>
<p>»Kako Vlada misli razvijati socijalno partnerstvo kad smo i ovaj put za razvojni plan saznali iz novina«, ogorčeno pita Sever. Dok s jedne strane nudi dogovor o nacionalnom sporazumu o plaćama, Vlada s druge strane, ističe Sever, istovremeno kroz razvojni program planira fleksibilizirati tržište rada i liberalizirati propise o sigurnosti rada kroz smanjenje troškova otkaza.</p>
<p>»Promjene u gospodarstvu ponovo će se prelomiti preko leđa radnika, koji će razvojni plan platiti smanjenjem radnih prava«, upozorava Sever. Iste priče o daljoj fleksibilizaciji »papagajski« se ponavljaju i u nacrtu razvojnog plana, rekao je Sever. Slikovito je »papagajštinu» trebao predočiti za tu prigodu posuđeni papagaj, nazvan Vlado, ali ustrašena ptica ostala je bez teksta. U Hrvatskoj su već upola smanjene otpremnine i otkazni rokovi, a koliku to dozu fleksibilnosti trebaju otrpjeti hrvatski radnici da zadovolje poslodavce i Vladu, pita Sever. Zar da se odreknu otpremnina i otkaznog roka ili možda plate pravo na rad?!</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Hrvatska ne želi da se Europa dijeli na pitanju početka pregovora</p>
<p>MADRID</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić doputovao je u četvrtak u Madrid na Međunarodnu konferenciju o demokraciji, terorizmu i sigurnosti, gdje će nazočiti komemoraciji žrtvama terorističkih napada 11. ožujka. </p>
<p>Na marginama skupa koji organizira Madridski klub Mesić je imao i nekoliko bilateralnih sastanaka. </p>
<p>Tijekom kratkog sastanka s Mesićem španjolski premijer José Luis Rodríguez Zapatero rekao je kako »Španjolska želi da Haaški sud može potvrditi kako Hrvatska surađuje u potrazi za optuženikom te da ispunjava uvjete potrebne za početak pregovora s EU-om«. Španjolska također zna da Hrvatska ne štedi napore kako bi ispunila zahtjeve Suda, dodaje se u izjavi španjolske službe za medije.</p>
<p>Marović je relativizirao formiranje vlade takozvane republike srpske krajine u izbjeglištvu. »Europske težnje ne mogu zaustaviti ni razne poruke prošlosti, koje smo mogli čuti ovih dana o tome kako se kao formira neka vlada za srpsku krajinu u tajnosti. To su poražene priče«, zaključio je Marović.</p>
<p>Predsjednik Mesić se zatim sastao s ministrima vanjskih poslova Njemačke i Francuske, Joschkom Fischerom i Francuzom Michelom Barnierom. »Hrvatska ne želi da se Europa dijeli na pitanju početka pregovora o njezinu ulasku u EU«, rekao je Mesić.</p>
<p>»Ne treba praviti fetiš«, oko datuma 17. ožujka, kazao je Mesić, uoči summita EU-a na kojem bi idućeg tjedna moglo doći do odgode početka pregovora zbog neizručenja hrvatskoga generala Ante Gotovine. U razgovoru su Fischer i Barnier izrazili nadu da će biti moguće naći rješenje kojim se neće bitno negativno utjecati na hrvatski put prema EU. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Ostajem u HSLS-u, druge me ponude ne zanimaju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ja sam član HSLS-a, to ostajem, i ništa drugo ne znam. Nisam primio nikakve prijedloge i ponude, i bolje je da ih i ne bude. Tim je riječima bivši predsjednik HSLS-a Dražen Budiša, prije nego je i čuo konkretnu ponudu šefa HSP-a Ante Đapića, otklonio bilo kakvu mogućnost suradnje s pravašima. Budiša nije htio dalje komentirati jer, kaže, više ne daje izjave za javnost. Ipak, priznao je kako je već čuo neke naznake o Đapićevoj zainteresiranosti za suradnju s njim, ali ništa više od toga.</p>
<p>Šef HSP-a je, podsjetimo, u Vjesniku od četvrtka »priznao« kako bi volio s Budišom razmijeniti mišljenje o aktualnoj političkoj situaciji, ali i čuti je li bivši šef HSLS-a zainteresiran za suradnju s HSP-om. Očito je kako Đapić uoči lokalnih izbora želi dodatno ojačati svoj, u desnom biračku tijelu sve popularniji HSP. Angažiranjem vanjskih suradnika, poput Mate Granića koji je odnedavno Đapićev savjetnik za međunarodne odnose, HSP se želi nametnuti kao ozbiljna i respektabilna stranka, a s obzirom na uvijek dobre odnose i suradnju Granića i Budiše, za vrijeme dok je Budiša još aktivno sudjelovao u politici, vjerojatno je i sam Granić dodatno sugerirao da pokuša pridobiti i bivšeg šefa HSLS-a. No, to mu ovaj put ipak neće poći za rukom. Budiša se očito još nije predomislio o svom političkom umirovljenju i još se nema namjeru vraćati u politički život, posebno ne u aranžmanu s HSP-om. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Dopušten veći broj putnika na stranim jahtama</p>
<p>Izmjenama Zakona o sudskom registru omogućit će se da poduzetnici, uz urednu dokumentaciju, rješenje o upisu u sudski registar dobiju u roku 15 dana</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vlada je nakon silnih kritika i buke koje su podigli nautičari odlučila ublažiti svoju Uredbu koja je stupila na snagu u siječnju, a kojom se radi borbe protiv crnog čartera, ograničavao broj putnika koji tijekom jedne godine mogu ploviti na inozemnim jahtama i jedrilicama. </p>
<p>U četvrtak je tako u Banskim dvorima izmijenjen sporni dio Uredbe o uvjetima za dolazak i boravak stranih jahti i brodica, te je broj putnika koji na njima mogu boraviti, a to je dvostruko više od kapaciteta plovila, povećan za 30 posto. Osim toga, svi putnici koji će boraviti na brodovima neće morati biti prijavljeni unaprijed, prilikom kupovanja godišnje vinjete, nego će se moći prijavljivati sukcesivno, do ukrcaja na brod. Osobe koje borave na plovilu tijekom boravka plovila u luci ili sidrištu neće se morati prijavljivati.</p>
<p>Izmjenama Zakona o sudskom registru omogućit će se veća efikasnost i brža registracija poduzeća, pa bi tako poduzetnici, uz urednu dokumentaciju, rješenje o upisu u sudski registar ubuduće morali dobiti u roku 15 dana. Prijepis, kopija, izvadak ili potvrda iz registra morat će se pak izdavati u roku osam dana po podnošenju zahtjeva, bez dokazivanja postojanja pravnog interesa, što se dosad tražilo.</p>
<p>Deset milijuna eura Hrvatsku će stajati članarina za sudjelovanje u Šestom okvirnom programu za istraživanje i tehnološki razvoj, jednom od devet programa za koje će se kandidirati resorna ministarstva. Taj program, istaknula je državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Marija Pejčinović Burić, pruža najviše mogućnosti od svih programa jer omogućuje uključivanje u europske istraživačke programe. Dodala je da će se 75 posto članarine platiti iz Phare programa, a 25 posto iz proračuna.</p>
<p>Vlada je Saboru predložila i potvrđivanje Sporazuma o pograničnom prometu i suradnji s Bosnom i Hercegovinom, potpisanog u ožujku 2003., kojim se određuje pogranično područje i promet te 23 stalna i dva sezonska prijelaza. Stanovništvo koje živi u pograničnom području imat će poseban režim prelazaka, pa će tako poljoprivrednici koji zemljište imaju u susjednoj državi dobiti tzv. poljoprivredni uložak, koji im treba omogućiti da preko granice lakše prenesu svoje proizvode, strojeve i slično.</p>
<p>Vlada je dala zeleno svjetlo za pokretanje postupka za sklapanje sporazuma o policijskoj suradnji s francuskom vladom, kojim će se urediti pitanja policijske suradnje, a posebno suradnje u borbi protiv organiziranog kriminala, nedopuštene trgovine narkoticima, gospodarskih i financijskih prijestupa te pranja novca.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Državno odvjetništvo traži skidanje imuniteta Ferenčaku </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zagrebačko Županijsko državno odvjetnišvo zatražilo je u četvrtak od Hrvatskog sabora skidanje zastupničkog imuniteta Srećku Ferenčaku, kako bi se protiv njega i Petra Turkovića, direktora Hrvatskog nanbundo instituta, vodio kazneni postupak zbog preprodaje zagrebačkoga gradskog zemljišta, u kojoj su navodno ostvarili višemilijunsku dobit.</p>
<p> Ukidanje imuniteta potrebno je da bi se protiv Ferenčaka mogao podnijeti istražni zahtjev zagrebačkom Županijskom sudu. Višnja Lončar, županijska državna odvjetnica, rekla je Vjesniku da saborsku odluku očekuju najranije za tjedan dana. O svim fazama ovog postupka sve će se znati, s obzirom na velik interes javnosti za ovaj slučaj, kaže Lončar. </p>
<p>Ferenčaka i Turkovića tereti se za zloporabu položaja i ovlasti, te zloporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju, za što se može izreći zatvorska kazna od šest mjeseci do deset godina. Saborsko Mandatno-imunitetsko povjerenstvo do sada je skidalo imunitet svim zastupnicima koje se sumnjičilo za ta kaznena djela. </p>
<p>Sve je počelo kaznenom prijavom koju je protiv Ferenčaka i Turkovića Uskoku krajem prošle godine podnio zagrebački gradski vijećnik Tomislav Jelić, u kojoj je tvrdio da su oni povoljno kupili gradsko zemljište za Malu kuću da bi ga kasnije preprodali Konzumu za višestruko viši iznos. Državno odvjetništvo osnovano sumnjiči Ferenčaka i Turkovića da su kao čelnici Hrvatskog nanbundo instituta pritom ostvarili neprimjerenu zaradu od oko 5,3 milijuna, odnosno oko 4,8 milijuna kuna.</p>
<p>U priopćenju koje je potpisao zamjenik glavnog državnog odvjetnika Lazo Pajić, navodi se da su utvrđene nezakonitosti koje iziskuju postupanje građanskog odjela Državnog odvjetništva zbog zaštite imovinskih interesa Republike Hrvatske. DO će stoga pred sudom pokrenuti postupak za pobijanje i utvrđenje ništavosti pravnih radnji koje su u ovom slučaju poduzimane. </p>
<p>B. B.</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Političari zaboravljaju da su se branitelji borili za europsku Hrvatsku </p>
<p>Cilj je napokon osnovati udrugu koja će se iskreno zalagati za zaštitu digniteta Domovinskoga rata i ljude koji su u ratu obranili Hrvatsku, a ne biti predmetom političkih manipulacija, kaže jedan od idejnih začetnika nove udruge Božo Drmić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ako pregovori s Europskom unijom počnu 17. ožujka, prvi ćemo čestitati hrvatskoj vladi, obećao je u četvrtak Božo Drmić, jedan od idejnih začetnika nove braniteljske udruge koju su mediji već pozvali disidentskom Hvidrom. </p>
<p>U razgovoru za Vjesnik, Drmić, međutim, oštro osuđuje pokušaje da se osnivanje nove udruge dovede u vezu s bilo kojom političkom opcijom, premda su osnivači uglavnom bivši članovi Hvidre. </p>
<p>Namjera nove inicijative, kaže Drmić, nipošto nije politički motivirana, već upravo suprotno. Cilj je na jednome mjestu okupiti istinske branitelje, napokon osnovati udrugu koja će se iskreno zalagati za zaštitu digniteta Domovinskoga rata i ljude koji su u ratu obranili Hrvatsku, a ne biti predmetom političkih manipulacija. </p>
<p>Osnivačka skupština održat će se 17. ožujka u Novinarskom domu, a utemeljitelji najavljuju da će se u novoj udruzi okupiti veliki broj ratnih vojnih invalida, dragovoljaca Domovinskog rata, bivših pripadnika Specijalne policije iz Lučkog te pripadnika gardijskih brigada. </p>
<p>Zasad se kao moguće ime spominju nazivi Nova Hvidra ili VIDDR-a, no konačna odluka o imenu još nije donesena. Projekt je podržalo više udruga, »Uzdanica '90«, nekoliko zagrebačkih braniteljskih udruga, te Miodrag Demo, voditelj Ureda za branitelje u Zagrebačkom poglavarstvu, zbog čega je čitava priča odmah dovedena u vezu sa zagrebačkim dogradonačelnikom Milanom Bandićem. Takve konstrukcije, inicijatori, međutim, oštro osuđuju i odbacuju.</p>
<p>»Naš program je potpuno apolitičan«, objašnjava Drmić. Nova će se udruga, prema njegovim riječima, zalagati za reviziju statusa hrvatskih ratnih invalida i za oduzimanje odličja onima koji su ih dobili za »zasluge« daleko od prve crte bojišta. Među braniteljima, kaže Drmić, nema razdora, a još manje neslaganja u vezi s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. »U Domovinskom smo se ratu borili upravo za slobodnu i europsku Hrvatsku«, zaključuje Drmić. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Zemlju prodati seljacima prije nego što je pokupuju stranci </p>
<p>Kod zakupa i prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta prednost će imati oni koji namjeravaju podizati višegodišnje nasade, baviti se stočarstvom i povrtlarstvom / Izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu predlaže se uvođenje poreza na neobrađenu zemlju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva uskoro će u saborsku proceduru uputiti izmijenjeni i dopunjeni Zakon o poljoprivrednom zemljištu, prema kojem će se seljacima omogućiti da po povoljnim uvjetima kupe zemlju, prije njene moguće prodaje strancima nakon što Hrvatska uđe u EU. Zaključak je to Povjerenstva za poljoprivredno zemljište, koje je osnovano nakon što se ovih dana 15 poljoprivrednih udruga sastalo s Vladom. Vladimir Novotny, član predsjedništva Nezavisnih hrvatskih seljaka (NSH), rekao je za Vjesnik da je nedopustivo da seljaci plaćaju 24.000 kuna za hektar zemlje.</p>
<p>Darko Grivičić, predsjednik Hrvatskoga seljačkog saveza (HSS), napominje da je izmjena Zakona samo kozmetička. Osim toga, problem je što se Zakon ne provodi. Prijedlogom izmjena i dopuna predviđeno je da će, ako općinsko ili gradsko vijeće u roku od dva mjeseca nakon stupanja na snagu ne dostave programe korištenja državne zemlje, to učiniti županije. Kod zakupa i prodaje državnoga poljoprivrednog zemljišta prednost će imati oni koji namjeravaju podizati višegodišnje nasade, baviti se stočarstvom i povrtlarstvom. Izmjenama i dopunama predlaže se uvođenje poreza na neobrađenu zemlju i to da se obradivo zemljište u državnom i privatnom vlasništvu, koje se ne obrađuje, dade u zakup.</p>
<p> Protiv te odluke vlasnik, odnosno posjednik zemljišta može se žaliti. Ako nema žalbe u roku od osam dana, zemljište bi se dalo u zakup fizičkoj ili pravnoj osobi koja je podnijela zahtjev za iskorištavanje zemljišta, a čija je ponuda ocijenjena kao najpovoljnija. Pritom će prvenstvo imati branitelji Domovinskog rata.</p>
<p> Do 7. ožujka Ministarstvo je dalo suglasnost na ukupno 267 od 340 dostavljenih programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države. U Hrvatskoj, od ukupno 540 općina i gradova, njih 64 nemaju državno poljoprivredno zemljište. Nadalje, zabrinjava da 136 općina i gradova nisu dostavili programe raspolaganja tim zemljištem. Suglasnost je dobilo 481.500 hektara, od čega je za prodaju predviđeno 199.795 hektara, za davanje koncesije 114.124 hektara te za zakup 98.060 hektara.</p>
<p> U posjed bivšim vlasnicima 262 općine i grada moraju vratiti čak 9616 hektara zemlje, dok je za ostale potrebe lokalnih jedinica samouprave predviđeno 12.016 hektara državnoga poljoprivrednog zemljišta.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Vatrogasci zbog svađa ostali bez beneficiranoga radnog staža</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Po riječima predsjednika Odbora vatrogasaca Mladena Magdića, koji djeluje u sklopu Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, četiri vatrogasca zaposlena u Javnoj vatrogasnoj postrojbi (JVP) u Lipiku i Pakracu dali su se nagovoriti da daju sporazumni otkaz, pa je rad JVP-a pao na teret gradskih proračuna. Njima je, kaže Magdić, predsjednik Županijske vatrogasne zajednice Željko Petrović rekao da daju otkaz u JVP-u i prijeđu u dobrovoljna vatrogasna društva (DVD), čime su izgubili pravo na beneficirani radni staž, jer na njega imaju pravo samo profesionalci zaposleni u JVP-u.</p>
<p>Budući da je Grad Požega osnivač JVP-a i u tim gradovima te općinama Velika i Kutjevo te da za njihov rad i materijalne troškove polovicu potrebna novca dobiva iz državnog proračuna, postupak tih vatrogasaca, ali i gradskih čelnika, krajnje je neobičan, jer ove godine gube pravo na državnu potporu i novac, koji je umjesto njih dosad izdvajala Požega. Kako je rekao Magdić, Lipik i Pakrac izbjegavali su, iako su to bili dužni, sudjelovati u financiranju JVP-a. </p>
<p>To nam je na određeni način priznao i gradonačelnik Pakraca Davor Huška, opravdavajući se da oni nisu mogli sudjelovati u sufinanciranju, jer kao suosnivači nikad nisu znali koliko je Požega dobila novca iz državnog proračuna. Zbog neslaganja s Požegom, odlučili su osnovati profesionalni dio u sklopu DVD-a, što će porezne obveznike toga grada stajati oko 300.000 kuna. </p>
<p>Iz razgovora s gradonačelnikom Požege Zdravkom Ronkom, tajnikom Vatrogasne zajednice Lipika i Pakraca Zlatkom Zirdumom, Željkom Petrovićem i predsjednikom požeškog JVP-a Josipom Kesićem može se uočiti trogodišnji rat, kojem kumuju i političke opcije HDZ-a (Petrović, Zirdum i Huška) i SDP-a (Ronko). U međusobnim su optužbama mnogo toga izrekli, a posljedica je da taj sukob opterećuje funkcioniranje cijeloga vatrogastva na tom području. </p>
<p>U prilog tome ide i »rat« zbog vrijednoga navalnog vozila koje je donirala talijanska vlada. Jedni se zauzimaju da to bude DVD, a drugi JVP. Tajnik Udruge profesionalnih vatrogasaca Branko Šimara o sukobu je obavijestio i premijera Ivu Sanadera. U pismu koje je poslao i ministru unutarnjih poslova Marijanu Mlinariću upozorava na to da profesionalni vatrogasci u Požegi nemaju čime izaći na intervenciju, a MUP vozilo želi dodijeliti DVD-u. Istodobno, tvrdi Šimara, vozila DVD-a profesionalci ne mogu koristiti na intervencijama, jer su zaključana. Upozorava i na to da će, ako se problem ne riješi, o svemu pisati i donatorima. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Hrvatska nema pravo na pogreške</p>
<p>Čim Hrvatska ispuni jedini preostali politički kriterij i počne pregovore, morat će uspostaviti snažne mehanizme kojima će donijeti sve potrebne zakone u skladu s kriterijima EU-a, a onda ih istinski primjenjivati</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europska unija donijela je odluku o uspostavljanju sustava kontrole provedbe svojih kriterija u svim zemljama - nešto što su propustili učiniti u posljednjem valu proširenja - čime će kontrola za buduće članice, upozoravaju europski diplomati, odsad biti puno stroža i detaljnija.</p>
<p>Čim, dakle, Hrvatska ispuni jedini preostali politički kriterij - potpunu suradnju s Haaškim sudom i počne pregovore, morat će uspostaviti snažne mehanizme kojima će donijeti sve potrebne zakone u skladu s kriterijima EU-a, a onda ih istinski primjenjivati kako ne bi imala u procesu približavanja dodatnih problema.</p>
<p>Nakon što su joj odgođeni pristupni pregovori, Hrvatska nikako ne smije gubiti vrijeme. Stručnjaci Europske unije upozoravaju da odmah treba nastaviti s analizom stanja u hrvatskom zakonodavstvu, svojevrsnim screeningom za domaće potrebe, da bi se hrvatska strana mogla što prije pripremiti za pregovore. </p>
<p>Europska unija će za nove članice, potvrđeno je, uvesti novi sustav kontrole provedbe svojih pravila. Posljednji val proširenja deset zemalja službenom je Bruxellesu pokazao da, što zbog nedostatka mehanizma, a što zbog velikog broja zemalja, kontrola provedbe usvojenih pravila nije mogla biti kvalitetna. Inače, zemlji koja kasni s integracijama iz godine u godinu je sve teže, jer se broj pravila, zakona, koje treba uskladiti stalno povećava. »Kriteriji Europske unije ne služe samo za rad na stroju za umnožavanje«, upozoravaju europski dužnosnici. Osim toga, za sve nove članice vrijedi posebno dizajnirana klauzula po kojoj EU ima pravo prekinuti pregovore u svakom trenutku kad procjeni da je došlo do gruboga kršenja pravila i načela, i to samo kad je riječ o temeljnim pitanjima provedbe zakona pravne države, iskazan kroz »slučaj Gotovina«.</p>
<p>Prava smjernica za nastavak reformi u Hrvatskoj je avis Europske komisije, dokument na temelju kojeg je Hrvatskoj dano zeleno svjetlo europske vlade za nastavak integracijskog procesa. </p>
<p>Iz dokumenta se sasvim jasno vide i konkretne zadaće koje Hrvatska mora obaviti u kratkoročnom razdoblju. Riječ je o onom što Europska komisija smatra da je u najlošijem stanju. U dokumentu piše da Hrvatska mora hitno privatizirati donedavno velike socijalističke gigante, neuspješna poduzeća, restrukturirati ih i smanjiti prepreke u pristupu na hrvatsko tržište, a u srednjoročnim ciljevima naznačena je ozbiljna revizija poreznog sustava. </p>
<p>Hrvatska se najozbiljnije mora pozabaviti reformom pravosuđa i suzbijanjem korupcije. </p>
<p>Komisija je u avisu ustvrdila da će najviše vremena trebati za dostizanje ekoloških kriterija, a kad je riječ o gospodarstvu, najveći je problem vrlo loše stanje u pravosuđu te korupcija. Međutim, i takvo stanje ne sprječava da se Hrvatsku može nazvati zemljom vladavine prava. U avisu piše da se tržišni mehanizmi u Hrvatskoj tek moraju razviti te da privatizacija tvrtki i pretvorba bivših socijalističkih giganata u prave kapitalističke tvrtke sa snažnim procesom privatizacije idu presporo. Hrvatska tek mora uspostaviti uvjete da se njezino gospodarstvo može nositi s konkurencijom na zajedničkom tržištu. Komisija predviđa da će velik napor biti potreban za usklađivanje standarda i kad je riječ o poljoprivredi, poreznoj politici, o pravnim i policijskim poslovima, zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici i o financijskoj kontroli.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Za Hrvatsku i dalje individualni pristup</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - Dan nakon odluke da se pregovori Hrvatske s Europskom unijom odgađaju, mnogi strani mediji naglašavaju da je Unija učinila presedan prema Hrvatskoj te kako je to jasna poruka cijeloj regiji da europske standarde treba poštivati i da se nikom neće gledati kroz prste. Iako su se i u nekim hrvatskim medijima već pojavile teorije kako odluka Vijeća ministara znači i kraj individualnog pristupa Uniji za zemlje europskog jugoistoka, u Bruxellesu to izričito negiraju.</p>
<p>»Ovo nije ni trijumf ni debakl«, rekla je u četvrtak u Bruxellesu ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar-Kitarović. </p>
<p>»Žao mi je što nismo počeli s pregovorima, ali to ne znači da će proces biti usporen. Pripreme s naše strane idu dalje i vjerujem da će pregovori početi za kratko vrijeme«, tvrdi ministrica.</p>
<p>Grabar-Kitarović kaže da se ulažu maksimalni napori u sveobuhvatnu istragu oko Gotovine. Jedini je problem, tvrdi ministrica, verifikacijski mehanizam, na koji način će Vijeće ministara potvrditi punu suradnju. Potvrdila je kako mnogi diplomati u Bruxellesu smatraju kako bi bilo najbolje da pregovori počnu i da se kroz neprestani dijalog iskoriste svi mehanizmi u provjeri hrvatske suradnje s Haagom. Ponovila je i premijerov prijedlog monitoringa koji bi provjeravao kako suradnja Hrvatske s Haagom napreduje.</p>
<p>Upitana kako ocjenjuje britansku skepsu prema Hrvatskoj, ministrica je rekla da Hrvatska nikako ne želi dijeliti Uniju i da je i u hrvatskom interesu postići jedinstvo i konsenzus. </p>
<p>»Nastavit ćemo komunikaciju sa svim zemljama jednako, sa Sudom i Del Ponte. Doista nema razloga zašto Hrvatska ne bi riješila 'slučaj Gotovina', nema nikakve skrivene agende i nadam se da će svih 25 država članica Unije to zaista shvatiti i prihvatiti«, kaže ministrica.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>EU podijeljen u ocjeni suradnje s Haagom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Vijeće ministara nije donijelo odluku o odgodi pregovora, nego su se ministri dvadesetpetorice podijelili u ocjeni naše suradnje s Haagom«, rekao je predsjednik hrvatske vlade Ivo Sanader obraćajući se u četvrtak zastupnicima Hrvatskog sabora, te objašnjavajući što se posljednja dva dana događalo u Bruxellesu. Premijer je pritom zahvalio zemljama koje su podržale Hrvatsku, ali i onima koje su bile kritički raspoložene, najavljujući pojačanu komunikaciju baš s tim zemljama kako bismo ih uvjerili da sve činimo ne bismo li ispunili i posljednji uvjet. </p>
<p>»Hrvatska je zaslužila početak pregovora i naravno da bi bilo puno bolje da su oni i počeli, ali odluka Vijeća ministara EU-a nije udarac euroentuzijazmu u Hrvatskoj, niti je vjetar u leđa euroskepticizmu, nego upozorenje svima nama eurorealistima da se moramo dobro pripremiti za pregovore, posebno u nekim poglavljima«, naglasio je Sanader. </p>
<p>»Nismo pregovore počeli 17. ožujka, ali nas to ne treba obeshrabriti, jer ćemo ih početi vrlo brzo«, poručio je premijer. Naglašavajući kako ne želi umanjivati važnost činjenice da Vijeće ministara nije u srijedu postiglo suglasnost o tome surađuje li Hrvatska u potpunosti s Haagom, jer to sigurno nije dobro, Sanader je uspjehom i napretkom ocijenio to što je Vijeće ministara jednodušno prihvatilo pregovarački okvir u kojem jasno piše da je cilj pregovora hrvatsko pristupanje Uniji. »Sada je napokon u Bruxellesu razjašnjeno da formulacija o punoj suradnji ne znači i da general Ante Gotovina mora biti u Haagu, nego da Hrvatska sve poduzima da on bude u Haagu«, rekao je .</p>
<p>Najavljujući daljnje Vladine aktivnosti na međunarodnom planu, premijer je rekao da to nipošto ne znači zanemarivanje domaćih problema, posebice gospodarskih, čime je odgovorio onima koji Vladu optužuju da je zaboravila na sve ono što muči hrvatske građane. </p>
<p>»Gospodarske i socijalne probleme sami moramo riješiti, oni neće nestati početkom pregovora, ali će pristup Uniji sigurno blagotvorno djelovati na razvoj hrvatskoga gospodarstva«, zaključio je Sanader.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>HSP kritizira Vladu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlada u ovom sastavu i s dosadašnjom politikom više nije jamstvo za uspješno vođenje Hrvatske. Ne bude li zaokreta u unutarnjoj i vanjskoj politici i ne počnu li pregovori s EU-om najkasnije do lipnja, predlažemo raspisivanje prijevremenih izbora, kaže se u proglasu HSP-a u povodu odluke Vijeća ministara EU-a da se odgode pregovori s Hrvatskom, koji je u četvrtak javnosti predstavio predsjednik stranke Anto Đapić. Odluka se naziva nekorektnom i neprihvatljivom, no najviše kritika upućuje se Vladi jer se njezina vanjska politika temeljila na brzom početku pregovora da bi oni mogli završiti do 2007. Vladu se optužuje da je sustavno zanemarivala gospodarski razvoj, nezaposlenost, reformu pravosuđa i zdravstva i poticanje proizvodnje. Kritizira se i odnos prema Haaškom sudu, jer se suradnja s njim tretirala kao pravno pitanje, pri čemu se problemi nisu pokušali riješiti pravnim putem. </p>
<p>»Veliki neuspjeh Vlade je to što je prihvatila praksu da glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte bude jedina izvjestiteljica Suda, i za to mora snositi punu odgovornost. Vladina vjerodostojnost dovedena je u pitanje time što je prije tri mjeseca informirala javnost da datum početka pregovora nije uvjetovan«, dodao je Đapić kritiziravši Vlada da je svojom »politikom prečice« učinila nekoliko ustupaka, poput odustajanja od primjene Ribolovno-ekološke zone za zemlje EU-a, koji na kraju nisu donijeli nikakve rezultate. Pravaši kritiziraju Vladu i zbog zanemarivanja odnosa sa SAD-om, Rusijom i Kinom, urušavanja obavještajne zajednice i slabljenja Oružanih snaga, te predlažu multipolarnu vanjsku politiku, reformu pravosuđa, zdravstva i uprave, novu viziju gospodarskog razvoja i inzistiranje na utvrđivanju autentičnosti »brijunskih transkripata«.</p>
<p>HSP ne podupire protueuropske reakcije te da je europskepticizam u Hrvatskoj prosvjednoga karaktera.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Zuroff pitao Mesića za Rojnicu i Ašnera</p>
<p>RAMALLAH (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić sastao se u četvrtak u Jeruzalemu s Efraimom Zuroffom, izvršnim direktorom Centra »Simon Wiesenthal«, i Bobbyjem Brownom, direktorom međunarodnih odnosa Svjetskoga židovskoga kongresa. Kako neslužbeno doznajemo, Zurroff se kod predsjednika Mesića raspitivao o Milivoju Ašneru, ustaškom policijskom dužnosniku u Slavoniji za vrijeme II. svjetskog rata, te o ustaškom stožerniku Ivi Rojnici.</p>
<p>Mesić se u Ramallahu, sjedištu palestinske samouprave, sastao s palestinskim premijerom Ahmedom Kureijem. »Palestinci imaju pravo na svoj prostor, a i pravo Izraela je realnost. Budući da je riječ o dva prava, to se može riješiti jedino pregovorima«, kazao je Mesić Kureiju s kojim se zadržao u jednosatnom razgovoru.</p>
<p>»Sreća i zadovoljstvo Izraelaca i Palestinaca bit će postignuta kada ih ne budu dijelili zidovi. Zid nikoga nije usrećio, ni kineski ni berlinski, a umjesto zidova, treba zidati pregovore«, poručio je hrvatski predsjednik. Također je pozdravio napore palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa u pokušaju iznalaženja mirnog rješenja. Ocijenio je da se danas mir ipak naslućuje, te je zaključio kako će to pridonijeti boljoj suradnji Hrvatske s Palestinom. </p>
<p>Palestinske je novinare zanimalo objašnjenje aktualne odgode pregovora Hrvatske s Europskom unijom. Predsjednik Mesić im je kazao da je Hrvatska ispunila 625 od 626 uvjeta za suradnju s Haaškim sudom. Jedini je neispunjeni uvjet, dodao je, izručenje generala Ante Gotovine, koji Hrvatskoj nije dostupan.</p>
<p>Mesić je svog palestinskog sugovornika upoznao i s događajima u našoj zemlji tijekom Domovinskog rata. Rekao je da je rat ostavio teške posljedice, ali »i mržnju koju sada pokušavamo prevladati individualiziranjem krivnje i suradnjom«.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Liječnici u štrajku od 11. travnja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tijekom štrajka, koji će početi u ponedjeljak, 11. travnja, ne postigne li se u međuvremenu zadovoljavajući dogovor s poslodavcem, liječnici će raditi kao nedjeljom i praznicima. To je na konferenciji za novinare u četvrtak rekao Ivica Babić, predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS), koji je pokrenuo pripreme za štrajk zbog nepriznavanja strukovnog kolektivnog ugovora (SKU) za liječnike i stomatologe.</p>
<p>Na medicinsku intervenciju za štrajka moći će računati samo hitni slučajevi. Liječnici će redovito dolaziti na radno mjesto kao vikendom. Koliko će to trajati ovisi o poslodavcu, od kojeg očekuju sadržajna a ne formalna rješenja, rekao je Babić te dodao da bi volio da se spor riješi prije. Za to traži priznanje tarifnog dijela SKU-a, 10 posto povišice na odgovornost i položajne dodatke, a dopušta da se ostala sporna mjesta riješe pregovorima nakon što sud odluči je li taj dokument (ne)zakonit. S takvim rješenjem morali bi se složiti i ostali potpisnici Granskog kolektivnog ugovora (GKU). O štrajkaškim zahtjevima, međutim, HLS neće pregovarati s ostalim sindikatima koji su potpisali GKU, »jer nemaju stručnosti niti moralno pravo upletati se u socijalni dijalog liječnika s poslodavcem, Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi«. Babić ne računa da bi ga građani mogli tužiti zbog uskraćivanja usluge (tužbi nije bilo ni nakon prvog štrajka prije dvije godine) niti vjeruje da bi se mogao ponoviti prošli scenarij u kojem je štrajk nakon mjesec dana zabranjen. Tri tjedna do početka štrajka potrebno je zbog postupka mirenja, ali kako se čulo na konferenciji, to bi moglo biti i kupovanje vremena u kojem bi HLS dobio što traži. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Hrvatska preuzima zapovijedanje u Afganistanu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski vojni policajci zapovijedat će jednom satnijom unutar međunarodnih mirovnih snaga NATO-a, koje pod imenom International Security Assistance Force (ISAF), djeluju u Afganistanu. Potvrdio je to u četvrtak zapovjednik Vojne policije, brigadir Ivan Jurić, nakon što je s pomoćnikom ministra obrane Željkom Goršićem uručio nagrade i priznanja pripadnicima HV-a koji su se nedavno vratili iz Kabula. </p>
<p>Zbog odličnih rezultata i uspjeha koje već nekoliko godina postižu naši mirovnjaci u Kabulu, NATO je ponudio, a Hrvatska prihvatila još jedan novi izazov, potvrdio je brigadir Jurić. Naše snage prvi put u Kabulu od nedavno planiranju i zapovijedaju dijelom snaga te misije NATO-a.</p>
<p>»Dobili smo važno priznanje. Ovo je prvi put da jedna zemlja koja nije punopravna članica Sjevernoatlantskog saveza dobiva šansu zapovijedati, rukovoditi i upravljati satnijom ISAF-a«, rekao je Jurić na svečanosti u vojarni Croatia zbog povratka IV. hrvatskog kontingenta ISAF-a u HV. </p>
<p>Čestitajući svim pripadnicima misije, Rončevićev je pomoćnik Goršić podsjetio da su upravo pripadnici četvrtog kontingetna prvi put morali upotrijebiti oružje da bi se zaštitili. NATO je, osim toga, tijekom njihova mandata prešao na novi operativni plani i proširio misiju izvan Kabula, a naša je postrojba uspješno sudjelovala u osiguranju prvih demokratskih izbora u Afganistanu. </p>
<p>Za odlične rezultate, uručene su im nagrade i priznanja ministra obrane i načelnika Glavnog stožera. [M.F.]</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Semneby: Hrvatska ostvarila izuzetan napredak</p>
<p>ZAGREB/BEČ</p>
<p> - Veleposlanik Peter Semneby predstavio je u četvrtak Stalnom vijeću OESS-a pregled posljednje tri godine koje je proveo kao voditelj Misije OESS-a u Hrvatskoj, kao i prioritete za budućnost, priopćila je OESS-ova misija u Hrvatskoj. U prezentaciji, na poziv slovenskog predsjedatelja OESS-a, naglašen je znatan napredak na mnogim važnim područjima od njegova dolaska u Hrvatsku.</p>
<p>»Hrvatska je ostvarila izuzetan i posve zaslužen napredak od ratom razorene zemlje prije manje od 10 godina do zemlje na pragu pregovora s EU-om«, rekao je Semneby i dodao: »Ovo daje pozitivan poticaj ostalim zemljama jugoistočne Europe da nastave s provedbom teških reformi«.</p>
<p>Primijetio je, međutim, da se gotovo 10 godina nakon završetka rata pitanja vezana uz rat nastavljaju pojavljivati na političkoj sceni.</p>
<p>»Istodobno postoje neka važna područja na kojima napredak nije u skladu s očekivanjima, na kojima Hrvatska mora uložiti dodatne napore kako bi dosegla standarde OESS-a, Vijeća Europe i EU-a«, rekao je veleposlanik Semneby. </p>
<p>Kazao je da je napredak u stvaranju uvjeta za povratak izbjeglica sporiji nego što se očekivalo, uz ozbiljno kašnjenje u provedbi ključnog programa stambenog zbrinjavanja posljednje velike kategorije izbjeglica bez stambenog rješenja - onih koji su živjeli u društvenim stanovima u dijelovima Hrvatske koji su tijekom rata bili pod kontrolom službenih vlasti.</p>
<p>Neprestano stvaranje »uskih grla« i nedostatak profesionalizma nastavljaju ometati reformu pravosuđa, dodao je Semneby. Nedostatan profesionalizam na nižim sudovima razvidan je iz etničke pristranosti u suđenjima za ratne zločine i predmetima povrata imovine koji se odnose na srpske izbjeglice. </p>
<p>Primijetio je nepostojanje učinkovitih programa za zastupljenost manjina u javnoj upravi, na sudovima i u policiji. Također, zabrinjavaju narušeni odnosi između vlasti i nekih nevladinih udruga koje se bave građanskim pravima. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050318].
|
