NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050917].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 117560 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>17.09.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Droga se prodaje na nekoliko stotina internetskih stranica</p>
<p>MUP je prije nekoliko godina zabilježio narudžbu GHB droge, koja je na adresu jednog hrvatskog konzumenta stigla poštom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Raspačavanje droge internetskom mrežom u svijetu je veoma učestala pojava, a hrvatska policija očekuje da će se slična praksa uskoro pojaviti i u nas. Dosad, prema riječima načelnika Odjela kriminaliteta za droge Darka Dundovića, hrvatska policija već se susretala sa slučajevima naručivanje droge na internetskim stranicama, ali to još nije uobičajena praksa.</p>
<p> Međutim, ono što bi moglo pogodovati preprodaji droge putem internetskih stranica i mailova svakako je činjenica da je u Hrvatskoj na snazi zakon koji policiji ne dopušta ulazak u privatnu elektroničku poštu bez prethodnog naloga.</p>
<p>Dundović za Vjesnik kaže da je MUP prije nekoliko godina zabilježio slučaj narudžbe GHB droge, koja je na adresu jednog hrvatskog konzumenta stigla poštom. Međutim, u tom trenutku ta se droga još nije nalazila na hrvatskom »Popisu droga i psihotropnih tvari«.</p>
<p> »Također«, kaže Dundović, »jedan je čovjek poštom dobio drogu koja je za njega bila naručena s druge adrese. To mu je trebao biti rođendanski dar, a na kraju je šest i pol sati proveo u policijskoj postaji, ni kriv ni dužan«. </p>
<p>Iako hrvatska policija još nikad nije naišla na stranicu domaće izrade na kojoj bi se pokušavala prodati droga, kad je o Internetu riječ sasvim je besmisleno govoriti o domaćim i stranim stranicama. Naime, većina stranica na kojima se droga povremeno ili stalno nudi nalaze se na serverima dalekih, egzotičnih zemlja, najčešće Bahama... </p>
<p>Dakako, to znači da je stvarnim kreatorima takvih stranica zapravo nemoguće ući u trag. Dundović kaže da u ovom trenutku postoje stotine web stranica putem kojih se može nabaviti droga. Ni na jednoj od njih se ne nudi heroin, nego je najčešće riječ o vrstama gljiva i kaktusa koji imaju psihotropna djelovanja.</p>
<p>Situacija sa chatovima, odnosno pričaonicama, čiji broj i u Hrvatskoj neprestano raste, također nije nimalo bezopasna. Policija je svojedobno kontrolirala razgovore na chatovima i često nailazila na pokušaje prodaje ili dogovora prodaje droge.</p>
<p> Međutim, redovito je bila riječ samo o načelnim dogovorima i prepričavanju iskustava s drogom, a veoma rijetko o izravnoj ponudi uz koju bi se moglo vezati nečije ime ili broj telefona.</p>
<p>Iako preprodaja droge ili supstanci iz kojih bi se droga mogla proizvesti u kućnim laboratorijima putem Interneta još nije poprimila alarmantne opsege, Dundović kaže da je mail-komunikacija između potencijalnih kupaca i preprodavača sve češća. Upravo je tu, nažalost, riječ o onom području koje policija teško može nadzirati.</p>
<p>Hrvatska policija, međutim, sve češće pri pretresu stana mogućih sumnjivaca traži i dopuštenje za pretraživanje kompjutora, čime se lako može doći do informacije o stranicama kojima se korisnik služio. Činjenica da je netko posjećivao stranice na kojima se »dila« drogom, nažalost, ne može biti dokaz o počinjenju kaznenog djela, nego samo indicija koja policiji i sudu može pomoći u daljoj istrazi.</p>
<p> U svakom slučaju, s obzirom na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> kojom Internet ulazi u sve pore života, hrvatska policija, po svemu sudeći, uskoro će - baš kao i ostale policije u svijetu - imati sve više razloga strahovati od još jednog, gotovo nezaustavljivog narko-tržišta. U borbi protiv preprodaje droge Internetom moći će im pomoći samo zakoni koji bi omogućili bolji nadzor te dakako, bolja informatička oprema.</p>
<p>Branka ValentićVanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Piculina vlast pred padom!</p>
<p>HDZ će najvjerojatnije predložiti bivšeg velikogoričkoga gradonačelnika Franju Severa za novog</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - HSP-ovac Ivan Brdek podnio je u petak gradonačelniku Velike Gorice neopozivu ostavku na mjesto člana Poglavarstva. U ostavci Brdek navodi da je to učinio jer je »u tri mjeseca rada očekivao konkretnije rezultate s ciljem boljitka grada i građana, i zbog toga što nije imao mogućnosti utjecati na odluke s kojima se nije slagao«.</p>
<p>Brdekova ostavka na mjesto člana Poglavarstva znači aktiviranje njegova mandata u Gradskom vijeću Velike Gorice, gdje onda on postaje odlučujući, 14. glas. Ako se, kako je HDZ najavljivao prošlih mjeseci, bude glasovalo o nepovjerenju gradonačelniku Piculi na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća, onda će sigurno Brdekov glas biti odlučujući.</p>
<p>Tajnik velikogoričkog HDZ-a Ante Šimunović rekao je u petak Vjesniku da će njegova stranka tražiti od Gradskog vijeća izglasavanje nepovjerenja gradonačelniku Toninu Piculi. »Uvjeren sam da će mu Vijeće izglasovati nepovjerenje«, rekao je Šimunović i dodao da će se - kada se izglasuje nepovjerenje - HDZ vratiti na vlast.</p>
<p>»Moguća koalicija HDZ-a s HSP-om u konačnici ovisi o Anti Đapiću, predsjedniku HSP-a«, rekao je Šimunović dodajući da je HDZ razgovarao s Brdekom o daljnjoj suradnji, te je Brdek obećao punu podršku HDZ-u. Uvjereni Šimunović je dodao da će njegova stranka najvjerojatnije predložiti bivšega gradonačelnika Franju Severa za novoga. To je moguće ako se sklopi dogovor Brdek - HDZ. </p>
<p>Prema Šimunovićevim riječima, Sever bi mogao postati novi gradonačelnik krajem listopada.</p>
<p>Brdek u svojoj pismenoj ostavci, među ostalim, navodi »da vlast nije ništa učinila na ostvarivanju predizbornih programa stranaka koalicije, smanjuje se gradski proračun za čak 20 posto, posebno kod sufinanciranja troškova školovanja djece u gradu«.</p>
<p>Ostaje pitanje zašto je Brdek na svim sjednicama Poglavarstva za sve prijedloge vladajućih, a nijedanput nije glasovao protiv. Ako se, naime, nije slagao s odlukama na koje nije mogao utjecati, pitanje je zašto se onda nije iskazao tako prilikom glasovanja. </p>
<p>Tonino Picula i njegovi zamjenici u petak nakon sjednice Gradskog poglavarstva nisu željeli komentirati Brdekovu ostavku.</p>
<p>Mario BegTomislav Tadić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Hotel »Miramare« radi bez uporabne dozvole</p>
<p>Vlasnik hotela Gojko Bogović tvrdi da bez uporabne dozvole može raditi do 2007. godine</p>
<p>Iako je bez uporabne dozvole te s izdanim inspekcijskim rješenjem Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja o uklanjanju dijela građevine (jer je protivna građevinskoj dozvoli i projektnoj dokumentaciji), hotel »Miramare« u Njivicama na otoku Krku radi neometano već dva mjeseca.</p>
<p>Vjesniku se obratio neposredni susjed hotela »Miramare« Krešimir Žulj, koji tvrdi da lokalne i državne vlasti zatvaraju oči pred očitim građevinskim neposluhom.</p>
<p>»Zbog vibracija uzrokovanih gradnjom hotela, nosivi zid moje kuće je popucao, a sam Gojko Bogović, vlasnik hotela, uzurpirao je jedan četvorni metar mog zemljišta«, tvrdi Krešimir Žulj. </p>
<p>Na Vjesnikov upit, iz ureda glasnogovornice Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja i graditeljstva odgovoreno je kako je uistinu »ustanovljeno da je investitor gradio protivno glavnom projektu i građevinskoj dozvoli« te da je stoga investitoru Gojku Bogoviću prvo izdano rješenje o obustavi radova te nakon toga i rješenje o uklanjanju. </p>
<p>Bogović je potvrdio Vjesniku da je ispred njegova hotela postavljena ploča inspekcije kojom se zabranjuje daljnja gradnja, ali kaže: »Tijekom gradnje je došlo do nužnih odstupanja od glavnog projekta izgradnje. No, riječ je o minimalnim promjenama kao što je pomicanje stubišta u drugom smjeru«. Dodaje da je tijekom gradnje tražio i izmjenu prvotne građevinske dozvole i projektnog plana, no oni nisu odobreni jer je, kako kaže, »Ministarstvo povuklo sve planove prostornog uređenja Njivica i zasad se ne može dobiti nikakva dozvola«. No, tvrdi da je ipak restoranu i hotelu »Miramare« dopušteno raditi i bez uporabne dozvole, a ako do 2007. godine ne legalizira građevinske promjene, tek onda bi uslijedio rušenje objekta.</p>
<p>Žulj ipak upozorava da je njegov susjed također proširio objekt izvan gabarita dopuštene gradnje. »Očito je da je njegov objekt viši od devet metara, koliko je najviša dopuštena visina gradnje u tom dijelu Njivica«, kaže on. </p>
<p>U Općini Omišalj potvrđeno je Vjesniku da je hotel »Miramare« premašio najmanje pola metra dopuštene visine.</p>
<p>No, Žulj upozorava da je najveća nepravilnost u toj gradnji krivotvoreni izvadak iz katastra u kojem su zemljišne čestice pogrešno upisane, pa je tako i posjed Krešimira Žulja naveden pod krivom registarskom oznakom te on time postaje »nepostojeći« susjed.</p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Hrvate izgurali jeftiniji Poljaci, Rumunji i Srbi</p>
<p>Donedavno su hrvatske njegovate-ljice zarađivale i 50 eura na dan, a sada teško mogu dobiti i 35 jer konkuren-cija s Istoka radi za pet do 15 eura</p>
<p>Hrvatski radnici koji rade u Italiji počeli su gubiti posao jer Talijani uzimaju jeftinije radnike iz Poljske, Rumunjske, Ukrajine i Srbije. Nakon što se lani deset zemalja priključilo Europskoj uniji, zaoštrila se konkurencija na tržištu radne snage u Italiji, odnosno, osjetno snizila cijena rada. Tomu je pridonijela i najezda radnika ilegalaca iz Rumunjske, Srbije i Ukrajine.</p>
<p>Među dvadesetak tisuća hrvatskih građana, koliko ih godinama legalno, ali i ilegalno, radi u Italiji, i dalje su najbrojnije kućne pomoćnice i njegovateljice, zatim zaposleni u metalskoj industriji, brodogradnji, prijevozu, turizmu i ugostiteljstvu, građevinarstvu i zdravstvu.</p>
<p>U posljednje vrijeme znatan broj hrvatskih i slovenskih vozača kamiona izgubio je posao u Italiji jer su vlasnici prijevozničkih tvrtki preselili poslovanje u Poljsku, koja je od 2004. u EU. Umjesto Hrvata i Slovenaca, angažirali su upola jeftinije Poljake. </p>
<p>Osim toga, vozači su uglavnom stranci, pa se talijanska javnost i sindikati ne osvrću pretjerano na gubitak tih radnih mjesta.</p>
<p> U talijanskim brodogradilištima hrvatskim radnicima konkuriraju oni iz Srbije koji pristaju raditi za dvostruko nižu plaću. U tim škverovima sada naručuju strane kooperante samo na nekoliko sati dnevno pa ih tako i plaćaju, što taj posao čini sve manje privlačnim. Talijanski poslodavac zbog držanja radnika na crno može biti kažnjen s 15.000 eura i više. Mnogi riskiraju jer strane radnike na crno plaćaju krajnje mizerno. U Italiji je i sve manje posla za oko 10.000 hrvatskih kućnih pomoćnica i njegovateljica koje su dosad po danu dobivale do 50 eura, a sada teško mogu dohvatiti i 35 eura. Ruskinje, Ukrajinke, Rumunjke i Srpkinje rade, naime, cijeli dan za naknadu između pet i 15 eura.</p>
<p>Hrvatice pak opstaju na tom nemilosrdnom tržištu radne snage zbog poznavanja jezika te sličnosti kuhinje i »kulture stola«.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Nitko nema protekcije u saborskom kafiću</p>
<p>Zastupnicima i ostalima koji se hrane u restoranu Sabora svakodnevno se nudi kvalitetan ručak, a ako se sjednice odulje i - večera. Kompletan obrok sastoji se od juhe, glavnog jela, priloga, salate i deserta</p>
<p>Po kafićima mlinci bruje, a po hodnicima mirisi kave struje. Konobari s punim tacama kreću i s osmijehom kavicu došeću. Ove rečenice nije napisao pjesnički nadahnuti turistički inspektor nakon obilaska nekog hotela, nego su to stihovi iz pjesme »Nada«, čiji je autor Mile Smolčić među istaknutijim konobarima u Hrvatskom saboru. Sami stihovi govore o tome da ugostiteljski radnici zaposleni u Saboru spadaju među najzanimljivije osobe na Markovu trgu broj 6, iako su uglavnom u sjeni svojih glavnih mušterija - saborskih zastupnika. </p>
<p>U Saboru ima oko 40 konobara i kuhara, a smješteni su u kuhinji, restoranu, saborskom kafiću i malim čajnim kuhinjama na katovima odakle poslužuju dužnosnike u njihovim uredima. Najviše posla svakako imaju kuhari i kuharice koji u vrijeme zasjedanja Sabora dnevno pripremaju i po nekoliko stotina obroka za zastupnike, službenike i goste. Ništa manje posla nemaju ni konobari stacionirani u kafiću u prizemlju, no stihovi jednoga od njih pokazuju da je ipak riječ o vedrim i dobro raspoloženim ljudima. </p>
<p>I dok se pjesnički talentirani Mile Smolčić trenutačno odmara u rodnim Jošanima u Lici, njegovi kolege ovog su tjedna bili na radnom mjestu uživajući u zatišju pred jesensko zasjedanje Sabora koje počinje drugi tjedan, kada će se u kafiću tražiti stolac više. Bernard Šljivar, Slavica Dizdar, Vjera Devčić i Ozana Lasić su prema ocjenama mnogih koji svakodnevno hodočaste do saborskog šanka ekipa iz snova, a pohvale ne štedi ni njihov šef, voditelj službe ugostiteljstva Ante Parač. Bernard je uglavnom zadužen za posluživanje u uredima i stranačkim klubovima, zbog svoje radišnosti zaradio je nadimak Radiša, a smatra ga se i najduhovitijim konobarom zbog uvijek originalnih komentara. Većini gostiju najsimpatičnija je Ozana, rodom iz Širokog Brijega, koja brzim koracima cirkulira od šanka do stolova. Iako bi mnogo toga mogli reći o zastupnicima i njihovim navikama, kao pravi profesionalci ipak ih ne žele detaljnije analizirati. »Za nas je svaki gost isti, ne radimo razlike između zastupnika i drugih, niti zastupnike poslužujemo preko reda«, kaže Slavica Dizdar. Iako je ponuda u saborskom kafiću ista kao i u drugim lokalima, potražnja nije pretjerano zanimljiva, makar bi si zastupnici sa svojim plaćama mogli priuštiti nešto fino i skupo. Kako kaže Ante Parač, najviše se konzumira obična voda, zatim mineralna voda, sokovi i kava, dok se alkohol pije u neznatnim količinama. Što se tiče hrane u restoranu, predsjednik Sabora Vladimir Šeks nema razloga ponoviti primjer svog prethodnika i imenjaka Vladimira Nazora koji je jednom u znak protesta zbog loše opskrbe saborskog restorana sve osoblje Sabora odveo na ručak u hotel Esplanade. </p>
<p>Danas se zastupnicima i ostalima koji se hrane u restoranu Sabora svakodnevno nudi kvalitetan ručak, a ako se sjednice odulje i - večera. Kompletan obrok sastoji se od juhe, glavnog jela, priloga, salate i deserta, no prema Paračevim riječima mnogi zastupnici drže dijetu pa uzimaju samo prilog, a izbjegavaju i kolače. Zahvaljujući saborskom kafiću zastupnici se uspješno odvikavaju i od pušenja. Na početku ovog saziva Sabora kafić je podijeljen na pušački i nepušački dio, a s obzirom na to da je pušačima namijenjeno manje prostora, mnogi zastupnici odustaju od cigareta kako bi mogli sjediti u većoj i udobnijoj prostoriji.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>HNB-ovo ne monopolu banaka</p>
<p>PETRA BULIĆ</p>
<p>Guverner Željko Rohatinski najavio je, očekivano, da će vodstvo Hrvatske narodne banke preporučiti Savjetu HNB-a zabranu spajanja Zagrebačke i HVB Splitske banke - hrvatsku posljedicu spajanja talijanskog UniCredita i njemačkog HVB-a kojim će, s očekivanim zaključenjem u listopadu, nastati jedna od najvećih europskih banaka i najveća banka prisutna u srednjoj i istočnoj Europi. Od svih zemalja na kojima su UniCredito i HVB prisutni, problemi se očekuju samo u Hrvatskoj.</p>
<p>Splitska banka će tako, po svemu sudeći, drugi put mijenjati vlasnika (UniCredito ju je morao prodati kako bi kupio Zagrebačku), ali kupac ne može biti ni jedan od vlasnika ostala četiri tržišna lidera, ali ni belgijski KBC, vlasnik Nove ljubljanske banke, kojem je na pokazani interes iz HVB-a poručeno da prvo riješi pitanje stare devizne štednje.</p>
<p>Iako Zagrebačka i HVB Splitska sa zajedničkim tržišnim udjelom od 35 posto po visini aktive ne bi ispunile zakonsku definiciju dominantne tržišne pozicije (više od 40 posto), do zabranjene koncentracije došlo bi na razini najveće tri odnosno pet banaka (zakonom definirane na više od 60 odnosno 80 posto tržišta). Naime, tim spajanjem bi udjel triju najvećih hrvatskih banaka porastao sa 55 na 65 posto, a najvećih pet sa 74 na 82 posto. Osim toga, Zagrebačka i HVB Splitska bi zajednički držale 47 posto kredita državi, 55 posto kredita državnim poduzećima, 45 posto stambenih kredita, 54 posto stambene štednje, 42 posto depozita, te 45 odnosno 42 posto imovine otvorenih investicijskih i mirovinskih fondova. Također, dominantnu poziciju imale bi u Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Međutim, u ovom su kontekstu vrlo zanimljivi podaci iz deset novih članica EU-a koji ukazuju na to da na tim bankarskim tržištima veća koncentracija zapravo ne pogoduje eventualnoj zloporabi dominantnih tržišnih pozicija nego, upravo suprotno, čini se potiče konkurenciju - i razmjerno niže kamatne stope.</p>
<p>Kako pokazuje pregled bankarskog sektora u novim članicama, koji je Europska središnja banka objavila početkom godine, podaci za 2003. pokazuju kako su kamatne marže bile najniže upravo na onim tržištima na kojima je koncentracija najviša - u Estoniji i Litvi, gdje pet najvećih drži 99 odnosno 81,6 posto tržišta, te na Malti i Cipru gdje taj postotak iznosi 82 odnosno 88,4 posto. Kamatne marže su, pak, bile najviše u Mađarskoj, gdje pet najvećih drži 52,3 posto tržišta, te Poljskoj, gdje je koncentracija pet najvećih 65 posto. U Sloveniji, Slovačkoj i Češkoj taj postotak iznosi 66 do 68 posto, a u Latviji se kreće oko 63 posto.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Subkultura spašava arhitekturu</p>
<p>»Operacija: grad« je izvrsno orisala obrise postindustrijskog društva. Napuštena skladišta i tvorničke hale, nakon što su ispražnjene od radnika, nastoje se napuniti kulturom. Umjesto maksime »tvornice radnicima« danas vrijedi maksima »tvornice umjetnicima«</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Prije 143 godine u Zagrebu je osnovana destilerija alkohola. Destilerija je s vremenom rasla, a u prvoj polovici 20. stoljeća njezin vlasnik Vladimir Arko (sin jednog od osnivača Mije) uzdigao ju je do jedne od najvažnijih zagrebačkih tvornica, a sebe do jednog od najvažnijih industrijalaca u državi. Bila je to moderna tvornica i rafinerija alkohola, pjenice, kemijskih proizvoda, likera, etera, kvasca, vinske destilacije, a proizvodila je i bačve. Tvornica je bila smještena u industrijskoj zoni na tada istočnoj periferiji Zagreba. Vladimir Arko je odmah nakon završetka Drugog svjetskog rata osumnjičen za ekonomsku suradnju s okupatorom. Nije dopustio da ga uhite nego se 6. lipnja 1945. ubio u tvornici ispivši cijankalij. Tvornica je nacionalizirana. Promijenila je naziv i umjesto »Arko« nazvana je »Marijan Badel«. I ta je tvornica rasla, preselila je svoje pogone. Devedesetih godina ponovo je promijenila naziv, a kao i mnoge tvornice prošla je svoju tranzicijsko-privatizacijsku kalvariju. Ipak, tvornica je opstala, a prostor koji je nekad bio na rubu grada, a danas je u njegovu središtu, godinama je propadao. Tek povremeno je zbog arhitektonske atraktivnosti korišten kao kulisa prilikom snimanja filmova.</p>
<p>Živost se u prostor u kojem je skončao Vladimir Arko vratila prošloga tjedna i potrajala deset dana. Počela je »Operacija: grad«. U prostor nekadašnje tvornice privremeno se uselilo 26 zagrebačkih organizacija. Prikazuju se filmovi, izvode performansi, drže se predavanja, postavljaju se izložbe, glazbenici koncertiraju, igraju se predstave, a sve pod egidom nezavisne kulture (istina, baš kao i one zavisne sponzorski potpomognute).</p>
<p>Štogod tko mislio o onome što se zbiva u nekadašnjem pogonu »Badela«, je li to umjetnost, društvena provokacija ili nešto potpuno beskorisno i besmisleno, možda i pokriće za nečiju lijenost, Zagreb je u prošlih desetak dana neočekivano kulturno živnuo. Alternativna kultura koja svojom unutarnjom logikom redovito nije ništa drugo nego rubno društveno zbivanje postala je zakratko u središtu interesa (neočekivano) velikog broja ljudi. Tisuće ljudi posjetile su »Operaciju: grad«, a čak i kad nema nikakva organiziranog zbivanja, posjetitelj se može zabaviti ako nigdje drugdje u neobičnom luna-parku. Kvaternikov trg, jedan od najmirnijih dijelova Zagreba, postao je jedan od najživahnijih. »Operacija: grad« pokazala je i potvrdila da bi Zagreb s malo truda i dobre volje mogao imati bogatiju i raznovrsniju kulturnu ponudu i dobiti mjesto u kojem je (a što uopće nije nevažno) atmosfera ležerna.</p>
<p>»Operacija: grad« je, među ostalim, izvrsno orisala obrise postindustrijskog društva. Ona nudi živahne kulturne sadržaje u propalom industrijskom objektu. Napušteni industrijski objekti, skladišta i tvorničke hale, nakon što su ispražnjene od radnika, nastoje se napuniti kulturom. Umjesto maksime »tvornice radnicima«, danas vrijedi maksima »tvornice umjetnicima«. No, dobro, zašto bi danas uopće tvornice i pripadale radnicima. Nakon što su oni devedesetih polako nestajali iz tvorničkih hala, iščezli su i iz Zakona o radu, gdje su radnike zamijenili zaposlenici. Kad su radnici vraćeni u Zakon o radu više ih (golemom većinom) nije bilo u tvorničkim halama.</p>
<p>»Operacija: grad« ukazala je na još jedan problem: što učiniti s napuštenim tvorničkim halama koje su se nekad smatrale nelijepim zgradama, a danas su mnoge zaštićeni spomenici industrijske arhitekture. </p>
<p>Hrvatska se i u tom slučaju ponaša bahato i rastrošno (pa, onda, posljedično i zbog toga nije bogata zemlja) i prepušta propadanju tvorničke zgrade sagrađene prije stotinjak godina. Te tvornice imaju tisuće četvornih metara prostora i kad se već ne mogu koristiti za ono za što su sagrađene može im se, uz malo truda, pronaći nova, ponajprije kulturna, svrha. </p>
<p> Klasičan primjer za to je stara londonska elektrana koju je sagradio sir Giles Gilbert Scott: nekadašnja elektrana danas je galerija Tate Modern i jedna je od najvećih londonskih atrakcija. Zagreb već desetljećima ne zna što bi s Paromlinom, Badel bi (budu li organizatori »Operacije: grad« dovoljno uporni i održe li gradski čelnici riječ) mogao biti spašen, ne zna što će biti sa zgradom tvornice »Nada Dimić« (razmišlja se o preuređenju u luksuzni hotel), u prizemlju tvornice »Gorica« organizirani su treninzi borilačkih sportova. Sreću bi mogao imati industrijski kompleks »Rikard Benčić« u Rijeci koji bi trebao udomiti modernu i suvremenu umjetnost.</p>
<p>Industrijska arhitektura 19. stoljeća bila je praktično jedina izvorna arhitektura toga razdoblja. Ostala arhitektura uglavnom se svodila na podražavanje raznih starih stilova (klasičnog, gotike, baroka). Ta izvorna arhitektura bila je namijenjena za boravak siromaha koji su svojim radom omogućili ponekima da postanu bogati. </p>
<p>Objekti su bili građeni funkcionalno, a estetika tada nije bila važna. Stotinjak godina kasnije te su zgrade izgubile prvotnu funkciju, a za njihov je opstanak ključna postala novootkrivena estetika i kvaliteta gradnje. Kultura razdoblja industrijalizacije 19. stoljeća više se ne otkriva u raspravama o onodobnim građanskim salonima nego u objektima gdje su boravili oni koji su u to doba opjevani kao »prezreni na svijetu«. </p>
<p>»Operacija: grad« pokazala je da bi takvu arhitekturu mogli spasiti i oni koji, široko shvaćeno, spadaju u kulturu (možda ipak malo više u subkulturu), ali su i oni počesto prezreni. Naime, društveni marginalci mogu sačuvati prostor u kojemu su nekad radili socijalni marginalci.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Iskazuje se samo opterećenost studenta</p>
<p>ECTS bodovi ne zamjenjuju ocjenu uspješnosti svladavanja pojedinog kolegija</p>
<p>IVICA ŠTERN</p>
<p>U Vjesniku je 8. rujna objavljen članak novinarke Mirele Lilek pod naslovom »Iz indeksa izbačeni nacionalnost i JMBG« i podnaslov »Osim općih podataka o studentu novost je rubrika ECTS bodovi: prva generacija studenata koja upisuje studij po Bolonjskoj deklaraciji umjesto standardnih ocjena iz svakog će kolegija prikupljati bodove«. </p>
<p>Prije pisanja o sadržaju studentskog indeksa treba ga barem prelistati. Da je Mirela Lilek to učinila, vidjela bi da osim rubrika: »Ime i prezime nastavnika«, »Naziv predmeta«, »Ukupno sati (predavanja, vježbi, seminara)«, sadrži i sljedeće: »Nastavnik potvrđuje uredno izvršenje obveza«, »Uspjeh na pojedinim ispitima«, »ECTS bodovi«.</p>
<p> Prema tome, ECTS bodovi ne zamjenjuju ocjenu uspješnosti svladavanja pojedinoga kolegija. </p>
<p>Vjesnik je 28. lipnja prilog od 40 stranica posvetio pitanjima vezanim za Bolonjski proces. Trebalo ga je pročitati i shvatiti da se ECTS bodovima iskazuje opterećenost studenta pri svladavanju programa pojedinog predmeta. Nigdje neće naći i iskaz o tome da se ECTS bodovi povezuju s uspješnosti svladavanja pojedinog predmeta.</p>
<p>S JMBG-om je situacija nešto zamršenija. Premda taj matični broj zakonski više ne postoji, građani Republike Hrvatske dobro znadu da bez njega praktički ne mogu komunicirati s državnom upravom i nizom drugih institucija.</p>
<p> Postoji ISVU (Informacijski sustav visokih učilišta), tamo je taj broj tvrdo zapisan. </p>
<p>Neprihvatljivo je, nadalje, raspravljanje o prijenosu ECTS bodova, a da se ne navede da se tim bodovima iskazuje jedino opterećenost studenta, ali ne i nastavni sadržaji te način i uspješnost u njegovu svladavanju. A to je nezaobilazno pri prijelazu sa studija na studij ili upisivanju semestara ili predmeta na drugim sveučilištu odnosno fakultetu.</p>
<p>Ponovno se raspravlja o formalnim pitanjima, veličini i obliku indeksa, o većoj ili manjoj knjižici, više ili manje savitljivoj, odnosno njegovoj digitalizaciji. Sve je to na određeni način važno, ali mnogo bi bilo značajnije da se raspravlja o načinu i kvaliteti ostvarenja nastavnih programa. </p>
<p>Primjerice kakva je razlika između nastavnog procesa tokom kojeg jedan sveučilišni nastavnik održava nastavu za sto i više studenata, a drugi za dvadeset. Za po nazivu isti predmet moći će se ostvariti ista količina ECTS bodova. Čak i ista ocjena. </p>
<p>Konačno, pitanje kvalitete nastavnog procesa, od koje bitno zavisi i kasnija djelotvornost diplomiranog stručnjaka, nije navedena u indeksu, trebalo bi je iščitati iz dokumenata koji bi trebali biti sastavni dio ECTS dokumentacije. </p>
<p>Autor je umirovljeni sveučilišni profesor</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Važno je biti viđen na utakmici </p>
<p>Politika i sport nisu uvijek bili u ljubavi, ali su uvijek bili partneri </p>
<p>MILAN PULJIZ</p>
<p>Često se govori da politika i sport idu ruku pod ruku. Političar ne mora uživati u sportskom nadmetanju, ali će se pojavljivati u svečanoj loži. Biti u prvome redu na utakmici važnije je nego biti sto puta u kazalištu. Politika i sport nisu morali biti u ljubavi, ali su, naravno, radi obostrane koristi, bili partneri; od doba gladijatora do kruha i igara socijalizma. Uvijek se davao veliki novac za sport da bi se narod zabavljao i tako zaboravljao na često nesnošljive tegobe.</p>
<p>Dobro, a što kada se dogodi Malta? Nanesena je golema šteta Hrvatskoj, hrvatskom sportu i svim hrvatskim građanima. Svaki hrvatski građanin, koji ima i trunka ponosa, mora se stidjeti i crvenjeti. Naravno, najviše bi se morali crvenjeti oni iz prvih redova i svečanih loža.</p>
<p>Što da se učini? Nisu krivi propisi i zakoni. Krivi su ljudi. Da su zakoni i propisi bili ne znam kako rigorozni, Malta bi se dogodila, kao i mnoge sramote i poniženja koja smo morali otrpjeti. Ni policija ne može sve: mnogo policije, malo sporta. Na što je sličila nedavna utakmica Dinama i Hajduka u Maksimiru?! Trajni je izlaz ipak u kulturi. U kulturi sporta i politike, u kulturi natjecatelja i gledatelja. No, evo i konkretna prijedloga.</p>
<p> Neka Hrvatski nogometni savez pod hitno organizira na Malti prijateljsku nogometnu utakmicu. Drugo, neka Hrvatska gospodarska komora i Turistička zajednica prirede na Malti dan Hrvatske. Tako bi se dokazalo svijetu da hrvatsko kolo ne vode nasilnici i primitivci. </p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Što hitnije donijeti Nacionalnu strategiju </p>
<p>Članak pod naslovom »Milijunske krađe u ilegalnim kamenolomima« objavljen u Vjesniku od 16. rujna pokazao je svu štetnost takve sive ekonomije i nužnost dugoročnog reguliranja te djelatnosti donošenjem Nacionalne strategije gospodarenja mineralnim sirovinama.</p>
<p>Što se tiče razmjera eksploatacije mineralnih sirovina, GIU Promins još od 2002. godine sustavno ukazuje na činjenicu da je u Hrvatskoj previše kamenoloma, da se eksploatacijska polja odobravaju neplanski, ne vodeći računa o stvarnim potrebama gospodarstva i društva za mineralnim sirovinama. Stoga smo u posljednje tri godine sustavno poticali državne strukture na donošenje Nacionalne strategije gospodarenja mineralnim sirovinama, kojom bi se trebao utvrditi mineralni potencijal Republike Hrvatske, zatim utvrditi potrebe društva za pojedinim mineralnim sirovinama te utvrditi nacionalne interese i definirati mjere za njihovo ostvarivanje. Na naše uporno inzistiranje, koncem prošle godine konačno je odobren taj kapitalni projekt i osigurana sredstva za njegovu realizaciju, koja je upravo u tijeku.</p>
<p>Našim članicama znatno je otežano poslovanje brojnim birokratskim zaprekama i nepotrebnom represijom inspekcijskih službi. U mnogo slučajeva su, unatoč posjedovanju rudarskih koncesija, inspekcijske službe kamenolomima s dugogodišnjom tradicijom legalnog rada (našim članicama) izdavale rješenja o zabrani rada zbog banalnih razloga poput »neizdvajanja zemljišta iz šumskogospodarske osnove« ili »neriješenih imovinskopravnih odnosa na državnom zemljištu unutar eksploatacijskih polja« (koja je odobrila ta ista država i dala koncesiju za iskorištavanje tih sirovina na tom istom prostoru).</p>
<p> I umjesto da se postojećim kamenolomima omogući daljnji rad uklanjanjem takvih apsurdnih birokratskih zapreka, kako se ne bi ugrozio projekt ubrzane gradnje autocesta zbog manjka kamena, došlo je do ubrzanog otvaranja novih kamenoloma i tzv. pozajmišta materijala u koridoru autocesta, naročito u Karlovačkoj i Ličko-senjskoj županiji, koji su nakon dovršetka autoceste ostali nesanirani i pitanje je da li će ikada biti sanirani.</p>
<p>Upozoravamo da bi se sličan scenarij mogao dogoditi u bližoj budućnosti i na zagrebačkom području. Unatoč tome, što je Zagreb najveća urbana aglomeracija i najveći potrošač kamenih materijala u državi, on će uskoro ostati bez vlastitih izvorišta kamenog materijala. </p>
<p>GIU Promins je udruženje osnovano 1953. godine, a danas ima 67 članica, s otprilike 13.500 zaposlenih.</p>
<p>Danijel Malenica, direktor Giu ProminsZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>»Uplatite loto«</p>
<p>Nedavno jednoga sunčanog prijepodneva sjedila sam na terasi ispred ulaza u kavanu »Dubrovnik« u Zagrebu. Stolovi su u dva reda, a ja sam radi boljeg pogleda odabrala stol uz fasadu i okrenutih leđa zidu ispijala sok. Iznenađena, pogledala sam na rame, gdje je palo nešto polutekuće. Naime, moju haljinu ukrasio je jedan golub. Prekasno sam shvatila zašto – tenda ne dotiče zid, već ima razmak kroz koji padaju gomile golubinjeg izmeta po fasadi i gostima u prvom redu stolova do zida.</p>
<p> Šutke sam obrisala maramicom sadržaj na ramenu, kad sam začula gosta kako pozvanom konobaru govori o svojoj nezgodi. Javila sam se konobaru, požalivši se na istu nezgodu. No, gost sa susjednog stola kao i ja, umjesto riječi isprike, dobili smo od duhovitog konobara koristan savjet: »Uplatite loto«. Znam za priču da vam golub tako donosi sreću, ali ovim putem apeliram na Hrvatsku lutriju da novčano stimulira dotičnog gospodina konobara, jer reklame se inače dobro plaćaju, a on ju je i te kako zavrijedio.</p>
<p>Zlata BobanovićZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Jezera na Savici-Šancima očistit će od mazuta </p>
<p>»S gradonačelnikom Bandićem već je dogovoreno da će se dogodine izraditi projekt sanacije, uređenja i zaštite 16 jezera«, kaže Ivan Šikić,</p>
<p>Tri jezera Savice-Šanci pričekat će još godinu dana do sanacije, kojom će se ukloniti mazut što se u njima nakupljao godinama, rekao je predsjednik Vijeća gradske četvrti Peščenica-Žitnjak Ivan Šikić. »S gradonačelnikom Milanom Bandićem već je dogovoreno da će se iduće godine izraditi projekt uređenja i zaštite svih 16 jezera pa će njihovo uređenje, nakon Bundeka, biti najveći projekt takve vrste u Gradu«, nastavio je.</p>
<p>Već dugi niz godina, naime, mazut se kriomice ispuštao u tri jezera, a nitko ne zna tko je to i kada radio. »Još kao dječak pecao sam ribu u tim jezerima koja su sada mrtve bare. Godinama nitko nije reagirao na to što su se u vodu ispuštali naftni derivati. U jednom od ta tri jezera ponovno se pojavila voda ali u nju neće skočiti ni žaba«, rekao je Ivica, ribič, kojeg su Vjesnikovi reporteri zatekli pri posjetu jezerima. Gusta, smrdljiva tekućina nepomično stoji u njima godinama, ali je očito da taj ekološki incident nije previše zanimao javnost.</p>
<p>Ivan Šikić rekao je da je inspekcija tri puta izlazila na teren i bušenjima ispod dna jezera utvrdila da nema povezanosti jezera s podzemnim vodama. »Inspekcija je utvrdila da se radi o površinskom zagađenju, te da nema opasnosti od istjecanja mazuta u podzemne vode«, istaknuo je Šikić. No podsjetio je da je priroda varljiva i da se neke stvari ne mogu predvidjeti. </p>
<p>Tako će se dogodine najprije sanirati zagađena površina a tek onda će se uređivati ostala jezera. A šesnaest će jezera, od kojih neka izgledaju kao omanje bare, a druga su veličine Malog Jarunskog jezera, biti i dodatno zaštićena jer su podzemnim vodma izravno povezana s izvorom pitke vode u Petruševcu, odakle se napaja i gradski vodovod. Zasad obrasla šikarom i nerijetko »okićena« mini-deponijima, jezera su ugrožena i zbog neposredne blizine industrijske zone s mnogobrojnim halama i industrijskim pogonima. S jedne strane jezera su tako obrubljena besprizornom industrijskom arhitekturom, a s druge strane odlagalištem otpada Jakuševec, od kojeg ih dijeli samo nasip.</p>
<p>Ipak, ona su utočišta mnogih ribiča koji svakodnevno dolaze i pecaju ribu u ostalim jezerima, još nezagađenima. Iako je u petak ulov bio skroman i upecan je tek mali som, Ivica i ostali ribiči su rekli da se ponekad uhvati i koji oveći šaran ili amur. A somić je toga dana imao sreću, te je vraćen u vodu da do idućeg susreta s ribičem - poraste.</p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Kako platiti s tisuću kuna?!</p>
<p>Ako ujutro trebate razmijeniti novac, svakako računajte da u prosjeku treba obići pet prodavaonica </p>
<p>Ranojutarnja kupnja namirnica u kvartovskim trgovinama s novčanicama većim od 100 kuna predstavlja i kupcima i trgovcima svakodnevnu frustraciju. Vjesniku se u petak javio čitatelj koji je na Vrbanima u supermarketu htio kupiti kruh, mlijeko i hrenovke. Pružio je blagajnici tuisuću kuna, no ona mu je rekla da nema za razmijeniti. Pošao je u susjednu mesnicu, no ni tamo nisu imali, kao ni u kiosku s novinama. Vratio se u trgovinu i obzirom da ga poznaju dali su mu »na veresiju« do drugog jutra. Ta bila je riječ o manje od trideset kuna! </p>
<p>Većina trgovina otvara se u šest ujutro, kada se u blagajnama nalazi najviše 500 kuna usitnjenog pologa, a tada, uvjeravaju nas trgovci, u prosjeku navrati i više od deset kupaca s novčanicama od 100, 200 a ponekad i od 1000 kuna. Iako mnogi dođu kupiti kruh i mlijeko, neki navrate isključivo zato da bi promijenili krupni novac, pa tako nije rijetkost da netko jednu »puter štangicu« koja košta 1,75 kuna, plati novčanicom od 100 ili 200 kuna.</p>
<p> Prodavačica Zlata u prodavaonici na Vrbiku smatra da je dužnost trgovca da se opskrbi sitnišem, no kaže da ima dana kad se jednostavno pojavi previše kupaca s krupnim novčanicama. Ako se radi o stalnim posjetiteljima, blagajnice će koji put i progledati kroz prste.</p>
<p>Već u osam ujutro potražnja za sitnim novcem puno je manja, a jedan od razloga je i otvaranje banaka, mjenjačnica, kladionica i poslovnica Fine u kojima se prodavaonice opskrbljuju sitnim novcem.</p>
<p> Ako ujutro trebate razmijeniti novac, svakako računajte da u prosjeku treba obići pet prodavaonica da bi se uspjelo u tome, pa si uzmite dovoljno vremena prije odlaska na posao ili u školu. No ponekad treba pripaziti i ako naručujete pojedine artikle pouzećem. Iako bi bilo razumno da poštar, kad dođe na vrata uručiti paket, ima sitno kako bi uzvratio, događa se upravo suprotno. Ako nemaju sitnoga ni poštar niti primalac paketa, tada će paket trebati preuzeti u pošti, umjesto na vlastitim vratima.</p>
<p>Marija Čekada</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Kovačević upozorava na sukob interesa</p>
<p>Stalna radna tijela Gradske skupštine ubuduće bi se mogla osnivati na temelju Poslovnika ili posebnim odlukama a ne na temelju Statuta Grada Zagreba kako je to sada. Odbor Skupštine Grada Zagreba za statut, poslovnik i propise u petak se, naime, složio s prijedlogom izmjene Statuta koji je dala predsjednica Skupštine Tatjana Holjevac.</p>
<p>»Izmjenom se želi pojednostavniti osnivanje Kontrolnog odbora«, objasnio je nakon sjednice član Odbora Igor Dragovan iz SDP-a.</p>
<p>Odbor se slaže i s prijedlogom izmjene Statuta prema kojoj za raspravu u Skupštini više ne bi trebala biti prisutna većina vijećnika, isto kao što je to uređeno u Saboru. Prihvaćen je i prijedlog za promjenu dijela članaka Poslovnika Skupštine Grada pa bi se članovi stalnih skupštinskih radnih tijela mogli uskoro birati i iz »vanjskih redova«, a ne samo iz skupštinskih klupa, kako je sad. </p>
<p>Odbor je prihvatio i prijedlog kojim će se zaštititi upotreba grba Grada Zagreba. Zagreb bi trebao dobiti i svoj žig koji bi se u službenim dokumentima koristio skupa sa žigom Republike Hrvatske.</p>
<p>Na sjednici su bila četiri od pet članova Odbora. Nedostajao je Stipe Tojčić iz HNS-a. Sve odluke donesene su sa tri glasa »za« i jednim »protiv«. Liniji SDP-HSS oponirao je, naime, vijećnik HSP-a Pero Kovačević. Pri kraju sjednice upozorio je kolege da se članovi postojećih i budućih odbora ne bi smjeli birati iz redova članova Poglavarstva jer bi oni tako, prema njegovu mišljenju, došli u sukob interesa.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Mediteranski obrok za 25 kuna</p>
<p>U Tkalčićevoj 7 u petak je otvoren drugi Srdela snack u Zagrebu, a osmi u Hrvatskoj. Lanac brze prehrane u kojemu se može pojesti plava riba, i popiti domaće vino, uz djevičansko maslinovo ulje iz zadarskog zaleđa, promovira zdravu prehranu za malo novca. Novi Srdela snack smješten je u neposrednoj blizini Dolca gdje se svakodnevno slijeva mnoštvo ljudi pa vlasnici očekuju dobar promet, usprkos jakoj konkurenciji raznih pečenjarnica. Građani će za 25 kuna moći kupiti malu porciju koja se sastoji od šest srdela, dva decilitra vina, krumpirove salate i četiri fritule. </p>
<p>Ante Kolega, profesor s Agronomskog fakulteta koji je osmislio ideju Srdela snacka kaže da se taj lanac prehrane razlikuje od ostalih jer se u Srdela snacku ribe peku na gradelama, a ne u fritezi. Zasad je na jelovniku desetak jela među kojima su srdele, inćuni, tuna, palamida i lokarda, a uskoro će se posluživati i crni rižoto od sipe, salata od hobotnice i ražnjići od dagnji i slanine. </p>
<p>U prvom Srdela snacku, otvorenom u svibnju u Maksimirskoj, dnevno se proda oko 150 obroka. Profesor Kolega zadovoljan je prometom s obzirom na lokaciju, jer tamo ljudi nemaju gdje parkirati. »Sedmero mušterija iz Maksimirske javilo nam je da im se poboljšala krvna slika i smanjio kolesterol otkako redovito jedu srdele, tako da više i ne piju tablete«, rekao je Kolega objašnjavajući koliko su srdele dobre za zdravlje. </p>
<p>A uz dobru ribu poznato ide i fina kapljica pa se do kraja godine u lancu brze prehrane Srdela snack predviđa prodaja 40 tisuća litara vina iz Benkovačke vinarije i vinograda u Ravnim kotarima.</p>
<p>»Ljudi su dobro prihvatili naš projekt pa ćemo do kraja iduće godine otvoriti još desetak Srdela snackova po cijeloj Hrvatskoj. Sljedeći po redu je Split gdje je otvorenje predviđeno za idući petak«, rekao je Kolega.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Besane noći u ulici Kostanjak</p>
<p>Stanovnik ulice Kostanjek u Susedgradu, Ivan Šimunić i njegova žena Ana, već dvadeset godina žive u strahu od klizišta i mogućnosti da njihova kuća otkliže u susjedovo dvorište. U četvrtak, požalio se predsjednici zagrebačke Skupštine Tatjani Holjevac od nje zatraživši da mu se, nakon dvadesetak godina obećanja i čekanja dodijeli zamjenski stan ili novčana naknada kako bi se preselio. </p>
<p>Na brdu Kostanjek 1984. godine zabilježeno je klizanje tla od tri do šest metara, uslijed vađenja lapora, koje je vršila bivša tvornica cementa Sloboda. Nastalo je klizište koje neki nazivaju najvećim u Europi, površine oko 100 hektara i 20 milijuna prostornih metara mase koja klizi prema Aleji Bologne.</p>
<p>Zidovi šupe koju su nam pokazali Šimunići urušili su se prema unutrašnjosti, pa su ih morali podbočiti. Nasred kuće u kojoj sada žive, nalazi se pukotina, koja prolazi od poda do stropa. </p>
<p>»Šupa u kojoj smo ranije živjeli, jednog dana 1984. godine samo se srušila. Već dvadeset godina ne možemo mirno spavati, jer nikad ne znamo kad će klizište krenuti«, kaže Ivan Šimunić. Njegova supruga Ana, kaže da nikog nije briga za njih. </p>
<p>»Bili su tu ljudi iz općine, no nikad se ništa nije riješilo. Neki su i dobili novce i odselili. Na nas su zaboravili«, kaže gospođa Ana. Šimunići kažu da njihova zemlja sada ne vrijedi ništa i sve što su stvorili neće vrijediti ni njihovim unucima.</p>
<p>Predsjednica Vijeća Gradske četvrti Podsused-Vrapče Andrea Kralj iznenadila je novinara Vjesnika kada je rekla da su Šimunići naknadu za iseljenje već dobili.»Osamdesetih godina isplaćeno je 15 obitelji. Šimunić se trebao iseliti, no on je ostao«. Dodala je da će se pitanje klizišta riješiti, kada se donese prostorni plan za to područje i tada se može pristupiti sanaciji klizišta. Prošle godine, nastavlja ona, Šimunić je zaustavio radove na kanalizaciji. </p>
<p>Ivan Šimunić opovrgava tvrdnje Andree Kralj. »To je aspurd i čista laž. Mi smo novac trebali dobiti od stečaja tvornice cementa, ali nismo ih dobili. Što se radova tiče, zaustavio sam ih jer su htjeli potkopati moju zemlju, a to bi aktiviralo klizište«.</p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Odaberite svoj kavez </p>
<p>»Odaberite svoj kavez«, nova je poruka u Zoološkom vrtu ispred dvaju kaveza koji su u petak otvoreni na stazi simbolična naziva »Staza savjesti«. Staza ukazuje na odnos čovjeka prema životinjama i prirodi, a posjetioci Zoološkog vrta moći će izabrati jedan između dvaju kaveza – dobroga i lošega – na kojima piše »Čovjek - Homo sapiens«.</p>
<p>»U skučenim kavezima u koje će moći ući ljudi, prije 15 godina boravili su nosati rakuni. Jedan je kavez bio podijeljen u tri sekcije. Bili su to za životinje nemogući uvjeti«, rekao je Mladen Anić, direktor Zoološkog vrta. Danas su nosati rakuni u nastambi s kapucinima i morskim lavovima.</p>
<p> Dobrim i lošim kavezom želi se potaknuti savjest ljudi, ukazati na njihov odnos prema životinjama. Loš kavez obrađuje tri teme – otpad, loš odnos prema prirodi (devastiranje prirodnog okoliša) te neprimjeren odnos prema životinjama. Posebno su istaknute životinje koje izumiru pa ovise o ljudskoj zaštiti. Dobar kavez prikazuje odnos čovjeka prema prirodi i životinjama kakav bi trebao biti. </p>
<p>»Prije nekoliko godina probudili smo svijest građana u odnosu na šišmiše, ugroženu životinjsku vrstu, sada smo uredili stalni postav ‘ljudskih kaveza’ kako bismo dočarali u kakvim uvjetima žive životinje u svijetu«, rekao je Anić.</p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Šetnja kroz svjetlost</p>
<p>HONG KONG</p>
<p> - Posjetitelji obilaze skulpturu nazvanu »Lakoća svjetlosti« što je u petak predstavljena u Hong Kongu. Ulaskom u njezinu unutrašnjost, kako ističu autori - skupina »Arhitekti zraka« - gosti uranjaju u blistave boje i svjetlost. Skulptura je, dodaju, nadahnuta ljepotom prirodne geometrije i islamske arhitekture.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Lijanovićima ukrali četiri tone pršuta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nesvakidašnja provala zbila se u noći na četvrtak u skladištu mesne industrije »Lijanović« u Drugom Resničkom gaju u Dubravi. Ukradene su ni manje ni više nego četiri tone pršuta! Policija još ne zna koliko je počinitelja, ali se zna da su prvo škarama izrezali ogradu, a zatim pokušali alatom obiti vrata kotlovnice.</p>
<p>Kako im to nije uspjelo, na vratima su razbili staklo, uvukli ruku i otključali ih. Zatim su otišli u prostor s hladnjačama i počeli palete s vakumiranim i sušenim pršutom slagati na viličar. Njime su plijen prevezli do otvora u ogradi. Ako se zna da kilogram pršuta u prosjeku košta 100 do 120 kuna, materijalna je šteta »teška« oko pola milijuna kuna. [M. I.]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>U parku se parili tigar i lavica</p>
<p>PEKING</p>
<p> - Kineski zoolog Zhao Yunhua snimio je u safari parku Shenzhen uistinu rijetku fotografiju – parenje tigra i lavice. Takva kombinacija, doduše, u parkovima i nije tako rijetka, no gotovo nikad nije snimljena. Ove su godine u Shenzhenu na svijet došla dva »tigrava« (potomci tigra i lavice) te tri »ligra« (potomci lava i tigrice). Mladunčad je živa i zdrava.[akb]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Najskuplji hot dog na svijetu</p>
<p>STOCKHOLM</p>
<p> – Šveđanin Lars-Erik Logdberg prvi je kupac »najskupljeg hot doga na svijetu«. Švedska ministrica socijalne skrbi Carin Jamtin koja je za tu prigodu postala ulična prodavačica, hot dog je naplatila 99 eura. Posrijedi je humanitarna akcija za pomoć UN-ovu programu koji skrbi za siromašne. Zašto 99 eura? Zato što milijarda ljudi živi od 20 eura mjesečno. Prilagođeno švedskim prilikama, hot dog bi uistinu koštao – 99 eura.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Uhićen napuljski kum »Milijunaš«</p>
<p>NAPULJ</p>
<p> – Mafijaški »boss« Paolo Di Lauro napokon je dolijao. Čovjek koji je zbog ubojstava i drugih zločina zauzimao mjesto među 30 najtraženijih talijanskih kriminalaca, uhićen je u petak nakon višegodišnjeg izmicanja policiji. Nadimka »Milijunaš«, Di Lauro je vođa napuljskog klana Camorra.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Svjetska glazbena elita u Zagrebu </p>
<p>Predstavit će se najpoznatiji orkestari i umjetnici današnjice od Bečkih simfoničara do kineskoga pijanista Langa Langa</p>
<p>Nastupom ugledne Londonske filharmonije, kojom će ravnati Vladimir Jurowski, u subotu započinje nova sezona Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. Novi će repertoar zagrebačke palače glazbe, koja je prije dvije godine proslavila 30. rođendan, zasigurno privući mnoge glazbene zaljubljenike, jer je program što ga nudi zaista bogat i raznolik, a bit će u znaku prožimanja hrvatske i svjetske kulture.</p>
<p>»Osim što nudi iznimna gostovanja svjetskih ansambala, program nove sezone 'Lisinskog' na neki način integrira i hrvatsku kulturu u svjetska zbivanja. 'Lisinski subotom' je po tome specifičan, jer je u programe nekih uglednih inozemnih orkestara ubacio djela pojedinih hrvatskih skladatelja, a u sklopu cijelog ciklusa događaju se i izvedbe hrvatskih djela. Tako će slušatelji, primjerice, imati priliku čuti izvedbu Londonske filharmonije i usporediti je s koncertnom izvedbom prve hrvatske opere 'Ljubav i zloba'«, kaže za Vjesnik Tonči Bilić, umjetnički direktor »Lisinskoga« i šef-dirigent Zbora HRT-a, koji će uz Simfonijski orkestar HRT-a izvesti slavnu operu Vatroslava Lisinskog. </p>
<p>Pred zagrebačkom će publikom početkom ožujka nakon mnogo vremena nastupiti Bečki simfoničari, orkestar stoljetne tradicije koji je, uz svoje »suparnike« Bečku filharmoniju, glavni nositelj glazbenog života grada Beča te jedan od najuglednijih svjetskih orkestara. Dodatna atrakcija njihova koncerta bit će nastup kineske pijanističke zvijezde Langa Langa, umjetnika koji nastupa s najpoznatijim svjetskim orkestrima poput Berlinske filharmonije i Orkestra Marijinskog teatra. U svibnju će pak u »Lisinskom« nastupiti Orkestar Bečkoga glazbenog zavoda, koji je službeni komorni orkestar Bečkih simfoničara i ujedno preteča toga slavnog orkestra. »Lisinski« će 12. studenoga ugostiti i Mischu Maiskog, violončelista svjetskoga ugleda, kojega će pratiti ugledni hrvatski violončelisti, okupljeni u ansamblu »Cellomanija«. U sklopu koncerta Moskovskoga državnog simfonijskog orkestra nastupa i jedan od vodećih hrvatskih orguljaša Mario Penzar, i to s Koncertom za orgulje i orkestar hrvatskoga skladatelja Davorina Kempfa. Važno je napomenuti i to da je »Lisinski« od ove godine odlučio jedan koncert dodijeliti poznatim svjetskim orguljašima, pa će u drugome dijelu ove sezone nastupiti orguljaš Westminsterske opatije James O'Donnell.</p>
<p>Vodeća hrvatska pjevačica mlađega naraštaja Renata Pokupić nastupit će u zanimljivoj kombinaciji s ponajboljim hrvatskim gitaristima – Zagrebačkim gitarskim triom, 25. ožujka sljedeće godine. Zagrebačka Muzička akademija vjernim pretplatnicima Dvorane »Lisinski« daruje poklon-koncert – Mozartov »Requiem«, koji će biti svojevrstan uvod u Mozartovu godinu što će se diljem svijeta obilježavati iduće godine. </p>
<p>Svakako valja istaknuti i nastup britanskoga »Orkestra iz doba prosvjetiteljstva«, koji je u svijetu prepoznat kao izniman tumač širokoga glazbenog repertoara od Purcella do Verdija. Hrvatskoj će se publici britanski svirači autentičnih instrumenata, pod dirigentskim ravnanjem uglednog sira Rogera Norringtona, predstaviti djelićem iz Mozartova opusa. Domaća će koncertna publika također imati prigodu čuti i Slovačku filharmoniju, koja će, među inim, izvesti i Janáčekovu Glagoljsku misu.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ritual koji osvaja </p>
<p>Festival svjetskoga kazališta u Zagrebu: Predstava »U kosturu kita« Eugenija Barbe u izvedbi Kazališta Odin </p>
<p>Treći festival svjetskoga kazališta započeo je u velikom stilu: gostovanje legende suvremena alternativnog kazališta Eugenija Barbe i njegova Kazališta Odin podsjetilo nas je na »zlatno doba« teatarskih istraživanja, potrage za novim mogućnostima i orijentacijama kazališne umjetnosti. Eugenio Barba, podrijetlom Talijan, koji od 1954. ne živi u domovini, već je za svoje boravište odabrao Norvešku, a potom Dansku, smatrao je i svojim djelom dokazao da antropologija i teatar mogu uspješno interferirati.</p>
<p> Osnivač ne samo vlastitog kazališta (još 1964.), već i međunarodne škole kazališne antropologije, Barba je u svoj rad uključio i elemente istočnjačke tradicije, posebice indijske. Takav je amalgam urodio osebujnom poetikom »ritualnoga kazališta«, koja snažno djeluje na gledatelje, te ih na stanovit način »osvaja« i danas – iako se u svjetlu »postmodernizma« i svih mogućih »supernovih« tendencija može činiti i pomalo arhaičnom (što za neke, vjerojatno, znači i nostalgično). </p>
<p>Prema vlastitoj izjavi, Eugenio Barba predstavu »U kosturu kita« smatra »najdražom« (od 22 koliko ih je trenutno na repertoaru Odina), a posvećena je tragičnim zbivanjima na prostoru bivše Jugoslavije. Nastala je u doba kad je u nas bjesnio rat, te prikazuje (kako to Barba kaže) »pristojne ljude koji gaje mračne misli«, a povremeno ih, valja dodati, i učinkovito provode u djelo. Barba je skeptik glede političkih fraza o »suživotu razlika koje nas obogaćuju«, on drži da različtosti najčešće vode prema nerazumijevanju i sukobima. Gledateljima u ZKM-u, koji poput kakvih »božanskih«, distanciranih, promatrača, sjede za dugim stolovima, posluženi su kruh, masline i vino (makedonska »t'ga za jug«): jednosatna predstava na engleskom, danskom, talijanskom, španjolskom i, možda, još kojem jeziku, donosi varijaciju na dvije teme – glasovitu Kafkinu priču »Pred zakonom« te biblijsku, o Joni i kitu.</p>
<p>Osmero glumaca ujedno su i plesači i glazbenici: govor tijela i glazbe jednako je bitan kao i verbalni element. Kao u svakome ritualu, naglasak je na intuitivnom, ne toliko na racionalnom: gledatelj osjeća i naslućuje čak i ono što ne razumije u potpunosti. Kafkina tjeskoba i zgranutost pred svijetom miješa se s »apokrifnom«, mračnom i nasilnom varijacijom na biblijsku temu.</p>
<p> Poruka se odašilje tako reći »subliminalno«, te je gledatelj »prima« svim svojim osjetilima: čovjek je krhak, osamljen i bespomoćan, privid (u kojem ima i neke groteskne veselosti) samo je krinka tamne realnosti, a vrata zakona, pred kojima uzaludno čeka, ionako neće biti otvorena.</p>
<p>Sasvim je očito, također, i nešto drugo: Eugenio Barba i njegovi odani sljedbenici (jer se tu ne može govoriti samo o »glumačkoj družini«) duboko i dosljedno vjeruju u svoju viziju teatra i njegove »osloboditeljske« moći. Gledatelju je takav tip »antropološkog« teatra ponuđen, i on bi mu trebao pristupiti otvorena srca i bez predrasuda – ma koliko danas prevladavali drugi modeli i drukčije poetike. </p>
<p>Odin i Eugenio Barba, u svakom slučaju, već su danas nezaobilazni dio povijesti suvremenoga kazališta: zasebni odjeljak, daleko od mainstreama, s fino stiliziranim i cizeliranim predstavama, u kojima nema današnjega neonaturalizma ili izazova publici.</p>
<p>Boris B. Hrovat</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Dimitrijev povratak rodnom Cetinju</p>
<p>CETINJE</p>
<p> – Otvaranje velike retrospektivne izložbe Dimitrija Popovića u Cetinju, pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Crne Gore i Ministarstva kulture i medija RCG, u četvrtak na večer, bio je crnogorski kulturni događaj ne samo godine, nego i nekoliko posljednjih desetljeća. Na svečanosti otvaranja, kojoj je nazočio i premijer Crne Gore Milo Đukanović, u Njegoševu parku pred Plavim dvorcem (u kojem je izložba postavljena) okupilo se oko tri tisuće razdraganih ljudi. Došli su ovamo iz raznih krajeva Crne Gore, mnogi i iz Hrvatske te iz Italije.</p>
<p> Za Crnogorce to je bio posebno važan trenutak, jer se Dimitrije Popović ovom retrospektivom nakon 31 godine svojim djelima vraća u rodno Cetinje, to duhovno, prosvjetno i kulturno središte Crne Gore. Njegova zadnja, a zapravo prva samostalna izložba (odmah nakon diplome na ALU u Zagrebu) održana je u Cetinju davne 1974. godine.</p>
<p>Cetinjskom retrospektivom, s dvjestotinjak djela, što ih je za ovu priliku iz Dimitrijeva bogata opusa izabrao talijanski likovni kritičar Giorgio Segato, obuhvaćeno je cjelokupno Dimitrijevo stvaralaštvo – od samih početaka 1967. do 2005. u kojoj je završio i neke nove umjetničke cikluse.</p>
<p> Iako su dvije etaže Plavoga dvorca (koji je knjaz Nikola Petrović 1895. podigao svomu sinu Danilu) u potpunosti ispunjene Dimitrijevim djelima, on nije bio dovoljno prostran za cijelu retrospektivu. Stoga je, osim u Plavom dvorcu, gdje su izloženi crteži, grafike, slike, kolaži i objekti, izložba postavljena i u Vladin domu gdje su u dvorani »Ivan Crnojević« izložene samo skulpture.</p>
<p>O Dimitrijevu umjetničkom opusu iscrpno je govorio izbornik djela za ovu izložbu Giorgio Segato. A izložbu su zajednički otvorila dva ministra: ministar kulture RH mr. Božo Biškupić i ministrica kulture Republike Crne Gore dr. Vesna Kilibarda. </p>
<p>»Kad govorimo o Dimitriju«, rekao je ministar Biškupić »treba uvijek naglasiti da je riječ o umjetniku par excellence, o velikom i superiornom majstoru grafičkih disciplina suhe igle i bakropisa, o majstoru olovke i pera, kista i dlijeta. Vizionar i estet, Mediteranac i kontinentalac, ali prije svega čovjek, obogatio je hrvatsku likovnu scenu u trenutku povijesnoga zaokreta od neoavangarde prema postmodernoj. Ovaj hrvatski umjetnik, rođeni Cetinjanin, na najljepši način spaja dvije stare europske kulture: hrvatsku i crnogorsku, dajući svoj doprinos europskom kulturnom biću u njegovu životnom prostoru.« </p>
<p>»Realizacija ove izložbe«, zaključio je Biškupić, »značajan je doprinos razvijanju kulturne suradnje Republike Hrvatske i Republike Crne Gore, a Ministarstvo kulture RH daje punu podršku ovom značajnom kulturnom događaju i zahvaljuje svima koji su potakli uspješnu suradnju.«</p>
<p>Pozivajući publiku u prostore izložbe, ministrica Vesna Kilibarda je naglasila: »Ovom velikom cetinjskom retrospektivom simbolički se obilježava Dimitrijev povratak rodnom gradu i Crnoj Gori. Ova izložba predstavlja jedan od najvećih i najvažnijih događaja u novijem likovnom kalendaru Crne Gore.«</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Händel uz vatromet </p>
<p>Ovogodišnje 35. po redu Varaždinske barokne večeri bit će svečano otvorene u subotu, 17. rujna u 20 sati na večer izvedbom Händelove »Glazbe uz kraljevski vatromet« u romantičnom ozračju dvorca Trakošćan.</p>
<p> Nakon recitacija stihova hrvatske barokne poezije »Glazbu« će odsvirati Simfonijski puhački orkestar Hrvatske vojske pod ravnanjem Tomislava Fačinija. Slijedi potom spektakularan vatromet s platoa koji će biti postavljen na Trakošćanskom jezeru te izvedba Händelove »Muzike na vodi«.</p>
<p> Dvorac Trakošćan bit će ambijent i za drugi festivalski dan, pa će tako u nedjelju, 18. rujna u 11 sati u Viteškoj dvorani koncert održati sopranistica Lidija Horvat-Dunjko, a na gitari će ju pratiti Istvan Römer. Istog dana će u Prelogu u Župnoj crkvi sv. Jakoba s počekom u 18 nastupiti slovenski Trio Exultet. Dnevni Vjesnik je uz Obiteljski radio medijski pokrovitelj festivala, a pokrovitelji su mu predsjednik Republike Stjepan Mesić i Ministarstvo kulture RH.</p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Knjiga Mediterana«</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Kulturna priredba Knjiga Mediterana – Tjedan knjige mediteranske tematike, 17. po redu, održat će se od 18. do 24. rujna u nekoliko splitskih muzeja, a bit će priređeno 20-ak programa. Uz predstavljanje desetak knjiga, otvorenje triju izložbi i prikazivanje dvaju dokumentarnih filmova o palačama rimskih careva bit će održana i dva međunarodna znanstvena skupa. Simpozij »Dioklecijan, tetrarhija i Dioklecijanova palača u 1700. obljetnici postojanja« okupit će 32 povjesničara iz Hrvatske i inozemstva, a na skupu komparatista o prožimanju hrvatske i europske književnosti sredinom 20. stoljeća, osmi put u suorganizaciji s Filozofskim fakultetom u Zagrebu, sudjelovat će ukupno 29 kroatista iz Hrvatske i šest europskih zemalja. Sudionici Knjige Mediterana posjetit će arheološka nalazišta rimskih vojničkih logora u Trilju, Kistanju i Bribiru, a novost je da će se većina programa događati u novim prostorima Etnografskoga muzeja u povijesnoj gradskoj jezgri.</p>
<p> Nekim programima Knjige Mediterana nazočit će predsjednik Republike Stjepan Mesić i premijer Ivo Sanader, najavljeno je u četvrtak na konferenciji za novinare te tradicijske jesenske splitske kulturne priredbe, održanoj u Književnom krugu Split. Priredbe sufinanciraju ministarstva znanosti i kulture, Splitsko-dalmatinska županija, Grad Split te većim dijelom splitska tvrtka Portus Adria i njezin vlasnik, poznati splitski kulturni mecena Dmitrij Željeznjak iz Rusije. [M. J.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Horor sa sretnim završetkom</p>
<p>Matej Mamić spasio je hrvatsku momčad pogodivši dvije trice u ključnim trenucima utakmice</p>
<p>Utakmica protiv Bugarske trebala je podići samopouzdanje našim košarkašima, a umalo je bila pogubna za ambicije Spahijine momčadi na startu Europskog prvenstva. Hrvatska je opasno živjela protiv Bugara, u posljednjim minutama kestenje je iz vatre izvadio iskusni i pouzdani Matej Mamić koji je u ključnim trenucima pogodio zaredom dvije trice za vodstvo 83-76 u 38. minuti. Hrvatska je na kraju uspjela doći do pobjede 88-84, ali sve ostalo nije bilo dobro. </p>
<p>U silnom plesu milijuna koji se, kao i ambicije, zavrtio oko naših košarkaša, utakmicu je riješio najstariji igrač reprezetnacije, skromni Matej Mamić koji posljednje godine karijere odrađuje u berlinskoj Albi. U Podgorici se nije dogodila klasična priča o potcjenjivanju suparnika, hrvatski su košarkaši bili u velikom grču i panici. Planinićeva bjesomučna trka po terenu, umjesto mirnijih napada, razigrala je zapravo Bugare koji su sve dali na prvu utakmicu. Obrana naših momaka nije postojala, Bugari su Hrvatskoj držali košarkašku lekciju, igrali s niskom petorkom, a Todor Stojkov je u velikom stilu ubacio u prvih 20 minuta čak 21 poen!</p>
<p>"Onaj Stoičkov nam je zabio 21", kazao je nakon utakmice Mario Kasun, vjerojatno ga je igra najboljeg bugarskog košarkaša podsjetila na legendarnog nogometaša Hristu Stoičkova. </p>
<p> Nisu ga zaustavili Planinić, Mamić i Tomas. I izbornika Nevena Spahiju kao da je iznenadila situacija na parketu, tražeći rješenja, do 15. minute promijenio je desetoricu igrača. Niti nastavak nije donio olakšanja, Bugari su demonstrirali originalnu zonsku obranu "bugarku", Giriček je u 21 ispucanoj lopti tražio šut, Planinić je i dalje jurio. Naši su igrači odahnuli tek kada je Stojkov predahnuo zbog četiri osobne u 25. minuti, a sve je prelomio Matej Mamić, koji se poput Dinanovog prezimenjaka Zorana, pokazao zlatnim za svoju momčad. </p>
<p>"Bio sam jako nervozan prije utakmice, osjećao sam pritisak zbog sušnih godina. Glavno je da smo pobijedili", kazao je Gordan Giriček.</p>
<p>"Igrali smo nedopustivo slabu obranu, ušli u ritam Bugara. Nije nam na ruku išla njihova čudna postava. Kasnije smo zaustavili Stojkova, odigrali bolju obranu, smogli snage i pobijedili", izjavio je nakon teško izborene pobjede hrvatski izbornik Neven Spahija.</p>
<p>•HRVATSKA - BUGARSKA </p>
<p>(21-24, 40-44, 67-68)</p>
<p>DVORANA MORAČA </p>
<p>HRVATSKA: PLANINIĆ 16 (6-8), GIRIČEK 22 (3-5), MAMIĆ 20 (3-4), VUJIČIĆ 10 (2-2), BAGARIĆ; Kasun 9 (1-2), Ukić 2 (2-2), Popović 3, Žižić 6 (4-6), Tomas, Prkačin -, Rančić -</p>
<p>BUGARSKA: VIDENOV 11, STOJKOV 27 (2-3), DIMITROV 9 (3-6), ANGELOV 12 (1-1), BANEV 8 (2-2); D. Ivanov 3, Radionov 3, Božov 3 (1-2), Georgijev 2, Mladenov 6, Davidov, K. Ivanov -</p>
<p>ŠUT IZ IGRE: Hrvatska 31-59 (53 posto), Bugarska 31-72 (43 posto). </p>
<p>TRICE: Hrvatska 5-15 (33 posto); Bugarska 11-27 (41 posto).</p>
<p>SKOKOVI: Hrvatska 36 (26+10); Bugarska 25 (18+7) </p>
<p>SUCI: Sancha (Španjolska), Zavlanos (Grčka) i Ozols (Latvija). GLEDATELJA: 2000. </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Matej MAMIĆ</p>
<p>Iva Predec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Tanjević I Turci prijete </p>
<p>Turska je svoje zvjezdane trenutke doživjela prije četiri godine, kad je na domaćem parketu postala europski doprvak </p>
<p>Ždrijeb je htio da se hrvatskim košarkašima suparnici poredaju po težini, od papirnatog austajdera Bugarske, preko oslabljenog aktualnog prvaka Litve (subota, 18 sati) do ambiciozne Turske (nedjelja, 21 sat). Unatoč činjenici da na prvenstvu neće biti osmorice koja su osvojila zlatnu medalju na prethodnom EP-u u Švedskoj, tada su u odnosu na prije dva tjedna ostali bez dva igrača iz prve petorke (Macijauskas i Šalenga), litavski izbornik Antanas Sireika ostao je pri tvrdnji da je njegova momčad u SCG došla po medalju. </p>
<p>»Snaga nije u jednom ili dva igrača, već u momčadi. Bit će nam teže, ali ništa se nije promijenilo«, kazao je Sireika. </p>
<p>Mnogi smatraju da je Litva praktički došla s B-reprezentacijom u Podgoricu, no branitelji naslova ne spuštaju letvicu. Malo je kazati da košarka u Litvi ima status nacionalnog sporta. Za razliku od naše reprezentacije, s kojom je u zračnoj luci bila rijetka rodbina i poneki menadžer, Litavce je u domovini ispratilo čak 6000 ljudi! To dovoljno govori o ambicijama i ozbiljnosti jedne reprezentacije koju su svi, zbog izostanka Jasikevičiusa, Songaile, Šalenge, Macijauskasa, Eurelijusa Žukaukasa, Kaukenasa, Ilgauskasa... skloni podcijeniti. </p>
<p>Dok je Arvydas Macijauskas imao problema s ozljedom, a onda zbog dodatnog pritiska svoga novog poslodavca u New Orleansu odustao od EP-a, zanimljiva je priča o Šalenginoj ozljedi. U reprezentaciji iskreno sumnjaju u ozljedu igrača koji je ovog ljeta potpisao ugovor sa španjolskom Gironom, koji je aktivirao nakon liječničkog pregleda. Izostankom Macijauskasa Šalenga se navodno uplašio dodatne odgovornosti i reprezentaciji rekao - ne. </p>
<p>U Sireikinoj su momčadi najiskusniji Mingaugas Žukauskas i Ramunas Šiškauskas, koji će se praktički s krilne pozicije morati premjestiti na mjesto razigravača. </p>
<p>»To mi nije omiljeno mjesto u momčadi, ali svi ćemo morati pomoći. Naravno da osjećamo pritisak, sada još i veći otkako smo bez Macasa i Šalenge«, kazao je Šiškauskas. </p>
<p>Poput izbornika, i Žukauskas je govorio o snazi momčadi i hvalio naše košarkaše: </p>
<p>»Izgubili smo puno igrača, ali ostao je naš momčadski duh. Dolazimo ovdje kao europski prvaci. Hrvatska ima novu generaciju, koja je gladna uspjeha.« </p>
<p>Turska je svoje zvjezdane trenutke doživjela prije četiri godine kad je na domaćem parketu postala europski doprvak. Tada su domaćina vrlo dobro zapamtili i naši košarkaši, koji su u četvrtfinalu izgubili već riješenu utakmicu. Hrvatska reprezentacija ne pamti Turke po dobrome, davno su prošla vremena kada je naša momčad slavila sa 50 koševa razlike na EP-u 1993. godine. Na posljednja tri EP-a Turci su bili bolji od Hrvatske. </p>
<p>Okur, Kutluay i prijatelji u SCG će pokušati promijeniti poznato pravilo da su nepobjedivi kod kuće, a izvan granica svoje zemlje igraju neprepoznatljivo. Zato su i angažirali iskusnog trenera Bogdana Tanjevića, koji bi im trebao usaditi ozbiljnost i obrambene navike. Tanjević je u prilici postati prvi izbornik koji će osvojiti medalje s tri različite reprezentacije, 1981. godine vodio je Jugoslaviju do srebra na EP-u u Pragu, 1999. godine u Francuskoj Talijanima je donio drugu zlatnu medalju. Turci kotiraju dobro u NBA ligi, Okur i Turkoglu igraju važne uloge u Utahu i Orlandu.</p>
<p>Iva Predec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Ni milijun nije puno, ako jamči kraj nasilju </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Koliko god platili za težak izgred naših navijača na Malti, a to neće biti ni približno u okviru najviše propisane kazne za takvu vrstu vandalizma (milijun švicarskih franaka, op. a.), neće nam teško pasti ako će takvom ponašanju definitivno doći kraj«, rekao je Zorislav Srebrić, glavni tajnik Hrvatskoga nogometnog saveza, u povodu obaveznog očitovanja hrvatske Kuće nogometa Fifinoj Disciplinskoj komisiji glede malteških zbivanja. </p>
<p>Iz teksta koji je u petak odaslan Fifi Srebrić je posebno naglasio da je HNS konstatirao zbivanja na tribinama, kao i suci i službeni delegat. Naglasio je da HNS nije imao nikakav udio u organizaciji putovanja, ali je domaćinu naznačio podatak da se može očekivati između 300 i 400 hrvatskih navijača. Srebrić ističe da je poseban naglasak u očitovanju stavljen na ispriku malteškoj javnosti i njezinom nogometnom savezu, s time da je uz za nijansu drukčiju reakciju domaćih organa reda i tijek zbivanja mogao biti drugačiji, što, kako ističu, nikako ne opravdava ispad hrvatskih navijača. </p>
<p>Sasvim je normalno da se u očitovanju HNS-a ni najmanje ne dovodi u pitanje obaveza nadoknade sve nastale materijalne štete na tribinama, procijenjene na oko 30.000 eura. Također se izriče konstatacija da zadnje akcije hrvatskih organa reda glede suzbijanja negativnih pojava na sportskim borilištima iskazuju nadu za odlučan obračun s takvim zbivanjima, tim prije jer je, kao i na Malti, u pitanju uža skupina »navijača«, kojima sportski događaj u načelu služi za nešto drugo.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Blažević: Ako izgubim odlazim </p>
<p>Hajduk bi se pobjedom protiv Rijeke lansirao prema vrhu ljestvice</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Ćiro Blažević, trener Hajduka, pribojava se jadranskog derbija s Rijekom na Poljudu, muči ga što njegov trud i privrženost splitskom klubu nije kod svih na isti način valorizirana, pogotovo ne kod navijača, te kaže: </p>
<p>»Smeta me i deprimira ta podvojenost navijača. Živim za Hajduk i činim sve da ova momčad postane ono što navijači očekuju. Znam da ne smijem izgubiti od Rijeke, jer ću u protivnom morati pakirati kovčege. Trener živi od rezultata i ja sam toga svjestan.« </p>
<p>Velikih dvojbi oko sastava za derbi Blažević nema, maksimirski je remi protiv Dinama udario temelj novom, boljem Hajduku. Međutim, Hajdukovu treneru napadači ne daju da mirno spava. </p>
<p>»Brine me moj napadački tercet BBB - Blatnjak, Bušić, Bartulović. Moramo pobijediti pa ne smijem pogriješiti. No, ni na treningu ne tresemo mrežu. I onda dođe Deranja, koji na testu (tjelesne pripremljenosti, op. a.) ima jedinu pozitivnu ocjenu iz vjeronauka, i zabije pogodak koji nitko iz mog BBB tercet ne može zabiti. Jadan sam ti ja... Ne znam što ću s Blatnjakom, da barem dâ 10 posto od onoga što je prije davao. Bušić predugo ne postiže pogotke. Kadar je takav kakav je. No, to sam znao i kad sam dolazio, pa je odgovornost moja.« </p>
<p>Hajduk bi se pobjedom protiv Rijeke lansirao prema vrhu ljestvice, a kriza s početka sezone malo bi pomalo padala u zaborav. A s ova bi tri boda i Ćiro Blažević mogao utišati njemu nesklonu čvrstu jezgru Torcide. Prema tome, ovaj je jadranski derbi za splitske »bijele« i više od derbija. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Dinamo želi golijadu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Napokon vrijeme za »vraćanje duga«. U takvom ambijentu Dinamovi nogometaši dočekuju nedjeljni prvenstveni derbi protiv Zagreba u Kranjčevićevoj (16 sati), u kojem će, nakon sedam mjeseci čekanja, imati priliku uzvratiti svojim susjedima za proljetnu pljusku iz prošle nogometne sezone. </p>
<p>Upravo je Zagreb bio taj koji je, pobjedom u Maksimiru, »plave« gurnuo niz liticu nakon čega se Dinamova družina survala u Ligu za ostanak... Sve tadašnje Dinamove priče o furioznom lovu na naslov prvaka, o proljetnoj renesansi, o svih 14 pobjeda do kraja sezone, stropoštale su se već u prvom proljetnom izlasku na travnjak, u dvoboju protiv Zagreba. Bila je to točka kojom je Dinamu sve krenulo naopako, nakon koje je nesmiljeno počeo kliziti prema donjem domu prvenstvene ljestvice. </p>
<p>Iako su »plavi« tada žestoko rešetali suparnički gol, Zagrebov je vratar Stojkić sve uspješno »bekendirao« i postao igračem utakmice. Tek je Ljubojević pogotkom minutu prije kraja smanjio na konačnih 2-1. A taj će se isti Ljubojević po svemu sudeći baš sad, nakon mjesec i pol dana, vratiti u prvu postavu. Moguće je očekivati da maksimirski trener Josip Kuže u Kranjčevićevoj izvede postavu s trojicom napadača - Ljubojevićem, Bošnjakom i Eduardom. </p>
<p>S druge strane, Dinamovim će vratima prijetiti raspoloženi Zagrebov napadački dvojac Bartolović - Vidović.</p>
<p>»Teško mi je reći tko ima bolji napad - Hajduk ili Zagreb. Tu su negdje, podjednaki. Zagreb će s ovim sastavom konkurirati za vrh. Najopasniji je Bartolović, s njim sam imao problema i prošle sezone dok sam igrao za Inter. Nizak je, brz i jako ga je nezgodno čuvati. No, red je da sad, nakon dvije malo lošije utakmice protiv Slavena Belupa i Hajduka, pokažemo da možemo ponoviti dobru igru kao protiv Rijeke i Intera«, kaže Dinamov branič Vedran Ćorluka. </p>
<p>I dok se Ćorluka ove sezone profilirao u čvrstoga i neizostavnog člana maksimirske obrane, trener Kuže još uvijek nije pronašao tako snažnu »opeku« na lijevoj strani obrambenoga zida. </p>
<p>Stoga nije nemoguće da iz veznoga u obrambeni red regrutira kapetana Zorana Mamića. No, još nije posve izvjesno hoće Kuže li se doista odlučiti za takvu opciju.</p>
<p>U Dinamu se samo nadaju da se zagrebaši na svom terenu neće suviše šćućuriti u svoj kazneni prostor i da će omogućiti »normalnu utakmicu«.</p>
<p>»Protiv Hajduka nismo mogli razviti svoju uobičajenu igru, previše smo nabijali loptu, pa zato niti nismo stvorili pravu priliku. Nadam se da će Zagreb ipak igrati otvorenije, pa će i nama u tom slučaju biti lakše«, dodao je maksimirski vezist Luka Modrić. </p>
<p> Iako, dakle, Kuže još nije odredio sastav za nedjeljnu utakmicu, moguće je očekivati ovakvu postavu: Turina – Buljat, Ćorluka, Drpić, Čale – Modrić, Mamić, Chago – Bošnjak, Ljubojević, Eduardo.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hrvatski povratak u elitu ili privremeni bijeg od sive stvarnosti</p>
<p>Čini se da Hrvatska nema pravo na pretjerani optimizam, no i našim odbojkaši-ma je malo tko vjerovao prije EP-a </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Manje od tjedan dana nakon što su odbojkaši odradili posao u Italiji i Srbiji i Crnoj Gori, u središte pozornost dolaze Hrvatska, Zagreb i Pula, u kojima će se okupiti sve najbolje što u ovome trenutku može ponuditi europska ženska odbojka. Dvanaest reprezentacija borit će se za 24. europski naslov, a s »teretom« obrane naslova iz Turske od prije dvije godine stižu Poljakinje. </p>
<p>Hrvatske će odbojkašice igrati u zagrebačkoj skupini, na parketu Ledene dvorane Doma sportova. Nakon potonuća u drugi razred europske odbojke i neuspjeha u kvalifikacijama za posljednji EP, domaćinstvo smotre Staroga kontinenta stiglo je kao slamka spasa. Hrvatska se »prošvercala« među elitu, no čeka je težak posao da se tu i zadrži. Za to će se trebati plasirati među najboljih šest ekipa koje će izravno i na sljedeći EP. U protivnome, 2005. bi mogla ostati ubilježena samo kao privremeni bijeg od sive stvarnosti. </p>
<p>No, kako ostvariti željeni rezultat, kako ući u klub šest najboljih europskih reprezentacija? Za početak treba svladati Rumunjke i to će biti jedina utakmica u koju će hrvatske odbojkašice ući kao blage favoritkinje. Nakon toga slijedi Srbija i Crna Gora, koja nam je posljednjih godina daleko pobjegla u kvalitativnom smislu. O trenutačnom položaju djevojaka iz susjedne države na odbojkaškom nebu govori i podatak da će biti među osam europskih predstavnika dogodine na Svjetskom prvenstvu u Japanu. </p>
<p>»Upravo su te dvije utakmice iznimno važne za daljnji tijek natjecanja. Želim pobjede, pa makar i sa 3-2. Možda bi nam to dalo zalet za dobar rezultat«, ponavlja posljednjih dana hrvatski izbornik Ivica Jelić. </p>
<p>Poljakinje imaju ozbiljne ambicije obraniti naslov, došle su u gotovo istom sastavu i protiv njih će Hrvatska teško do pobjede. Mnogo lakše neće biti ni protiv Njemačke, koja s posljednjeg EP-a donosi broncu i samo jedan poraz. Za kraj natjecanja u skupini Jelićevim izabranicima ostaje ogled s Azerbajdžanom, reprezentacijom koju su mnogi skloni podcjenjivati, bez pravih argumenata. Radi se praktički o sjajnom klubu iz Bakua koji već godinama igra u istom sastavu, pa nije ni potrebno spominjati da je i reprezentacija sjajno uigrana i mogla bi biti jedno od ugodnih iznenađenja prvenstva. </p>
<p>Dakle, kad se sve zbroji, čini se da hrvatska vrsta nema pravo na pretjerani optimizam, no i našim odbojkašima je malo tko vjerovao prije EP-a, pa njihov nastup nije izgledao nimalo loše. Govori se i o domaćem terenu kao o prednosti Jelićevih djevojaka, no u taj argument baš i nismo tako uvjereni. Hrvatski odbojkaški savez učinio je nažalost vrlo malo za promociju EP-a, bojimo se da bi dvorana mogla zjapiti prilično prazna.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Draganja pliva za Veliku Britaniju? </p>
<p>Duje Draganja na idućem bi velikom natjecanju trebao nastupiti za Veliku Britaniju!? Najbolji hrvatski plivač razmišlja da više ne nastupa za Hrvatsku i u idućih bi mjesec dana trebao odlučiti hoće li i dalje plivati pod istim barjakom ili, pak, mijenjati putovnicu, stijeg i himnu. </p>
<p>Naznaka da bi jedan od najboljih svjetskih sprintera mogao promijeniti reprezentaciju čula se na prezentaciji knjige »Svi splitski olimpijci«, i to iz društva okupljenog oko Dujina oca Petra, koji je govorio kako se u Hrvatskoj lako daju velike riječi, ali i da se od tih obećanja ne živi. Duje je u srpnju osvojio srebro na SP-u u Montrealu na 50 m slobodno te potvrdio svoje srebro s OI u Ateni. No, njegovi svjetski rezultati u Hrvatskoj nisu valorizirani, pogotovo ne na financijskom planu, kao što bi bili u nekoj drugoj bogatijoj zemlji, u kojoj sportske klase nisu na cijeni nisu samo onda kad osvajaju medalje. [R. P.] </p>
<p>Sprinter je pred kojim tek stoje najbolje godine, no čini se da ga muči što status plivača kod nas nije kao u svijetu. Miljama smo daleko od Australije, Južne Afrike ili Brazila. Za primjer se može uzeti i najbolji plivač današnjice Australac Ian Thorpe, koji godišnje zarađuje više od milijun eura. A naš Duje ima tek stipendiju od svog kluba riječkog Primorja, te je svojim plivačkim rezultatima omogućio sebi studiranje na presitižnom Berkeley u San Francisku. Za Duju je osim Velike Britanije zainteresirana i Francuska, ali i naftom (novcem) bogate zemlje poput Bahraina i Kuvajta.[R.P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Bush: Nema Amerike bez New Orleansa</p>
<p>Uz »neviđeno izdvajanje« sredstava za obnovu, za sljedeći tjedan najavljeno je i vraćanje prvih 180.000 ljudi u New Orleans </p>
<p>Poslije najnovijeg predsjednikovog obraćanja naciji, postalo je sasvim jasno je da je saniranje posljedica uragana Katrina najviši politički prioritet za Bushevu administraciju. </p>
<p>»Nudim i obećanje američkim građanima: diljem područja pogođenih uraganom poduzet ćemo sve što bude trebalo i ostati koliko god bude trebalo kako bismo pomogli u obnovi zajednica i života građana«, rekao je između ostalog u 23-minutnom govoru američki predsjednik George Bush, naglasivši kako »ne postoji način da zamislimo Ameriku bez New Orleansa«. </p>
<p>Ankete pokazuju da je Amerikancima sada više stalo do provjere efikasnosti vlade u Washingtonu u New Orleansu nego da raspravljaju o temama poput reforme socijalno-mirovinskog sustava. U četvrtak navečer, u udarnom televizijskom terminu, Bush je pozvao na dosad neviđeno izdvajanje sredstava za obnovu juga Amerike. Katrina je čini se samo bila povod tome.</p>
<p>U svom govoru, predsjednik je dotaknuo i problem na koji su mnogi upozoravali protekla tri tjedna nakon udara Katrine inzistirajući da su siromašni Amerikanci s juga Amerike ostavljeni na cjedilu zbog tamne boje kože. Bush se hrabro suočio s tim optužbama.</p>
<p> Priznao je da su mnogi postradali od Katrine ujedno žrtve povijesnih okolnosti zaostajanja na materijalnom i obrazovnom planu: »Ova vlada će naučiti lekcije iz uragana Katrina. Amerikanci imaju pravo da očekivati učinkovitiji odgovor na izvanrednu situaciju. Ako savezna vlada ne ispuni to očekivanje, ja sam kao predsjednik odgovoran za problem i za rješenje. </p>
<p>To je drugi put da je Bush, za koga je američka javnost gotovo svikla da na sebe ne prihvaća nikakvu krivicu, preuzima na sebe ovoliku odgovornost. Predsjednik je sada očigledno spreman suočiti sa mnogim propustima, jer vremena za odgađanje više nema. Istovremeno demokrati u američkom Kongresu traže da predsjednik formira neovisno povjerenstvo koje bi ispitalo propuste vladinih agencija nakon udara Katrine 29. kolovoza. </p>
<p>Bush zasad nije najavio istragu, ali je zato najavio obnovu svega. Čak i duha na jugu SAD-a. Naravno, bio je konkretan kada je govorio o obnovi porušenih kuća, cesta i mostova, pružanju zdravstvene skrbi, obuci za posao i obrazovanju stotina tisuća izbjeglih ljudi koje nije nazvao izbjeglicama, već evakuiranim osobama.</p>
<p> Za sljedeći tjedan najavljeno je vraćanje prvih 180.000 ljudi u New Orleans. Prije Bushevog govora, malo je tko mogao predvidjeti taj povratak.</p>
<p>Prema posljednjim procjenama, iako predsjednik nije govorio o dolarskim iznosima, ulaganja o kojima je Bush govorio mogla bi premašiti svotu od 300 milijardi dolara. Pokrećući ovu akciju izgradnje porušenih dijelova Louisiane, Mississippija i Alabame, u trenutku svoje najniže političke popularnosti, (ispod 38 posto potpore među anketiranim Amerikancima) Bush se sigurno suočio s najambicioznijim projektom svoga dvostrukog mandata. On će ga sigurno pratiti pune tri i pol godine, koliko još ostaje za kormilom Bijele kuće.</p>
<p>Od doba Lindona Johnsona, kroničari Bijele kuće ne sjećaju se tako velikog financijsko-građevinskog pothvata. </p>
<p>Kritičari administracije među demokratima već se pitaju je li sve što je Bush zamislio ostvarivo. Čak su i neki republikanci u dilemi: Je li ovaj predsjednik doista financijski konzervativan kao što se svojevremeno predstavljao.</p>
<p> Busheva administracija već je rekorder u potrošnji i kreiranju vjerojatno višedesetljetnog proračunskog deficita. Uostalom, izgradnju New Orleansa platit će američki porezni obveznici. Možda čak i njihova djeca, bude li sve onako kako je predsjednik zamislio.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Clintonova globalna inicijativa zasjenila UN </p>
<p>Bio je to mudar potez, dostojan političkog genija kakav je Bill Clinton. </p>
<p>U završnici najvažnijeg državničkog skupa u povijesti UN-a na Clintonov poziv, mnogi značajni šefovi država i vlada koji se nisu bili u stanju usuglasiti niti oko osnovnih ciljeva Milenijske deklaracije, preselili su se luksuzni hotel Sheraton.</p>
<p> Tu se održao prvi sastanak Clintonove globalne inicijative, što bi moglo postati tradicionalno okupljanje. Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić također je bio nazočan ovom skupu svjetske političke elite i uglednike iz svijeta kulture.</p>
<p> Po broju i ugledu sudionika bilo je to značajnije okupljanje od Ekonomskog foruma koji u švicarskom Davosu svake godine organizira Svjetska banka. Clinton je svoje goste animirao do subote 17. rujna, kada se većina delegacija i razišla iz New Yorka, jer je jubilarni summit UN-a završio. U svakom slučaju, bivši američki predsjednik, koga rado viđaju na svim meridijanima, stvorio je još jedan vrlo ekskluzivni politički klub. </p>
<p>Po mnogima, sastanak Clintonove globalne inicijative zasjenio je zasjedanje Opće skupštine UN-a i to u povijesno važnom trenutku. Na sastanku u Sheratonu govorilo se s više žara o siromaštvu, AIDSU, korupciji, klimatskim promjenama te religijskom i etničkom pomirenju među zavađenim narodima nego u do kraja birokratiziranom UN-u. </p>
<p>Clintonovom skupu bio je nazočan i glavni tajnik UN-a, Kofi Annan, američka državna tajnica Condoleezza Rice, jordanski kralj Abdullah i mnogi drugi. </p>
<p>Još u proljeće, Clinton je svoju inicijativu najavio riječima: »Želimo postići više specifične akcije umjesto priče. U posljednje tri godine shvatio sam koliko doista možete učiniti ako se fokusirate na nekoliko područja i tema, usmjerite sredstva, organizaciju i volju«.</p>
<p> U tome je Clinton itekako uspio. Njegova zaklada nedavno je dogovarala popust kod farmaceutskih tvrtki. Oko 100.00 pacijenata koji koriste terapiju za AIDS mogli bi od ove Clintonove inicijative imati izravne koristi</p>
<p>Erol Avdić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Nastavljaju se sukobi u Belfastu </p>
<p>Sjevernoirska policija u četvrtak se ponovo sukobila s prosvjednicima koji su policajce napali molotovljevim koktelima, kamenjem i bocama, nakon što su se slični sukobi dogodili prošlog vikenda, doznaje se iz policijskih izvora. Oko 150 prosvjednika policija je rastjerala vodenim topovima na sjeveru Belfasta pri čemu je jedan prosvjednik uhićen, dodaje isti izvor. Policija je tijekom dana rastjerala prosvjednike koji su blokirali više glavnih prilaza gradu. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Alexander: BiH mora nastaviti s reformama</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Britanski ministar za Europu Douglas Alexander izrazio je u petak u Sarajevu razočaranje zastojem u reformi policijskih snaga BiH, što je uvjet da bi ova zemlja započela pregovore s EU o stabilizaciji i pridruživanuu.</p>
<p>»Angažiranje Velike Britanije u BiH je i dalje veoma aktualno. Podržavamo ulazak BiH u EU. Zbog toga ćemo nastaviti sa zanimanjem i fokusirat ćemo se na približavanje BiH Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Bez obzira na izazove BiH mora nastaviti s reformama. Ovo je jasna poruka i pozicija naše vlade«, rekao je Alexander, nakon sastanka s članovima Predsjedništva BiH.</p>
<p>On je poručio da za BiH još ima šanse da do kraja godine započne pregovore s EU, ako vlasti smognu snage pronaći brzo i učinkovito rješenja za reformu policije. »Velika Britanija voljela bi da pregovori BiH i EU počnu za vrijeme britanskog predsjedanja EU«, rekao je Alexander.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Ubijen kandidat,talibani prijete biračima</p>
<p>KABUL</p>
<p> - Kandidata na parlamentarnim izborima koji se u nedjelju održavaju u Afganistanu, sedmog po redu u posljednjih pet mjeseci, ubili su talibani. Naoružani muškarci su u četvrtak navečer izveli Abdula Hadija iz njegove kuće u Hazarjoftu u pokrajini Helmad nakon čega su ga ubili, izjavio je pokrajinski glasnogovornik Mohammed Wali. </p>
<p> Talibani su u petak pozvali 12,5 milijuna afganistanskih birača da u nedjelju ne izađu na izbore, tvrdeći da se radi o američkoj zavjeri, upozorivši pritom Afganistance da bi prilikom glasovanja mogli stradati u napadima na američke vojnike. U nedjelju se u Afganistanu održavaju povijesni izbori za nacionalnu skupštinu i vijeća u sve 34 provincije u toj zemlji.</p>
<p> Na osiguranju glasača i birališta biti će angažirano oko 22.000 vojnika predvođenih SAD-om i 10.000 mirovnjaka pod zapovjedništvom NATO-a. [AFP/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Cijene europske, uvjeti hrvatski</p>
<p>Iako su, uz stalna poskupljenja, hrvatski studenti sve bliže europskim cijenama studiranja, iznosi stipendija godinama se nisu povisili, no i to je dobro ako ne kasne. A stipendije najčešće kasne upravo početkom akademske godine kada su najpotrebnije, jer upisnine treba platiti na vrijeme</p>
<p>Kako izaći na kraj sa svakodnevnim financijskim izazovima studiranja, mnogima je glavno pitanje na početku nove akademske godine. Studenti se ovih dana vraćaju u gradove studiranja i smještaju, tko se kako snađe: uspješniji u studentske domove, manje uspješniji, ali snalažljivi, ilegalnom kupnjom mjesta u domu, a studenti roditelja dubljeg džepa izabiru luksuzniji, privatni smještaj. Početak akademske godine svim je studentima financijski najzahtjevniji, jer su tu izdaci za stanarine, upisnine, knjige i svakodnevne potrepštine. Uz stalna poskupljenja, hrvatski su studenti sve bliže europskim cijenama studiranja. </p>
<p>Korisnici stipendija žale se na to da se iznos stipendija godinama nije povećavao pa tako državna iznosi 800 kuna, županijske oko 700 kuna, a neke gradske 500 kuna, no i to je dobro ako ne kasne mjesecima, kažu studenti. »Stipendija ponekad kasni i do tri mjeseca, a do tada smo svi u dugovima i dodatno opterećujemo roditelje«, kaže Marina, studentica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, korisnica državne stipendije. </p>
<p>Stipendije najčešće kasne upravo početkom akademske godine kada su najpotrebnije, jer upisnine treba platiti na vrijeme. Da se ne bi previše zaokupljali financijskim problemima, od ove se godine studentima nude nove mogućnosti financiranja studij. Ponuda zajmova za školovanje s posebno niskom kamatom sve je bogatija i time se približavamo europskom studentskom standardu. </p>
<p>Hrvatska se, pri osmišljavanju sustava studiranja, ugleda u Švedsku, državu koja stipendije i dugoročne kredite omogućuje svima, pod uvjetom da studenti nakon završetka studija prihvate ponuđeni posao. Da bi se studentima olakšalo rješavanje financijskih problema, prema uzoru na razvijenije zemlje, ove su se godine počeli dodjeljivati studentski krediti u čemu prednjači Varaždinska županija. </p>
<p>Strogo namjenske kredite mogu dobiti svi studenti s područja Varaždinske županije, a odobravaju se najdulje do pet godina, odnosno koliko traje pojedini studij. Za dobivanje kredita uspjeh studenata nije važan. Jedini je uvjet upisivanje godine za godinom u roku, bez prekida i ponavljanja. To će biti i dodatni poticaj da se smanji prosjek studiranja, najveći problem studenata u Hrvatskoj. Za studiranje u Varaždinskoj županiji mjesečni je iznos kredita od 500 do 1000 kuna, za studiranje izvan Varaždinske županije 1000 do 2000 kuna, a za studij u inozemstvu studenti mogu dobiti od 2000 do 4000 kuna na mjesec. Za postdiplomce iznosi su viši, a zajamčena kamatna stopa za otplatu kredita je povoljnih 4,99 posto na godinu. Krediti se počinju vraćati nakon završetka školovanja i zaposlenja, a rok otplate jednak je roku uporabe kredita u mjesečnom iznosu od najmanje 20 posto korisnikove mjesečne plaće. Projekt studentskih zajmova osmišljen je radi povećanja visokoobrazovnog kadra, no pitanje je hoće li doista smanjiti prosječni studentski staž ili će se i u Hrvatskoj za nekoliko godina pojaviti problem studentskog duga, danas izražen u Velikoj Britaniji, gdje prosječan britanski građanin završi fakultet sa 11.830 funti duga. </p>
<p>Studenti koji će se odlučiti na studij uz povlašteni kredit morat će izbjeći praksu studiranja i do osam godina, jer jedino tako neće izgubiti prava. </p>
<p>No mnogi studenti takvo rješenje ne smatraju prihvatljivim, jer ne žele završiti studij i s diplomom u ruci godinama otplaćivati kredit. »Kredit je primamljivo rješenje s obzirom na nisku kamatu, ali nitko mi ne jamči zaposlenje čim završim studij pa ga nikada ne bih uzeo, nego bih radije pauzirao godinu, skupio novac, te nastavio studij i tako do kraja«, kaže Tihomir, student Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu. Grad Dubrovnik je među prvima počeo dodjeljivati zajmove nadarenim studentima sa svojeg područja. Ove ih je godine dodijelio 12, a iznosi su se povisili. No takvi su primjeri i dalje iznimka, jer je u većini hrvatskih gradova stanje mnogo lošije, pa povoljni krediti za studente još nisu postali praksa. Krediti koje dodjeljuju gradovi namijenjeni su samo nadarenim i najuspješnijim studentima što se školuju u deficitarnim zanimanjima, pa su dobra pomoć kvalitetnim studentima koji si studiranje inače ne bi mogli priuštiti. </p>
<p>Iako bi svima trebalo biti omogućeno studiranje, bez obzira na socijalno i kulturno porijeklo, spol, dob, financijske ili geografske okolnosti, previsoke školarine u nekim su zemljama prepreka studiranju i narušavaju jednakost društva. Britanski je parlament tako izglasao zakon o visokom obrazovanju koji od 2006. godine uvodi školarine do 3000 funti (oko 32.000 kuna) što će mnogima zatvoriti vrata željenih sveučilišta. U Hrvatskoj zasad nema takvih problema, jer su upisnine prihvatljive, a većina studenata studira uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Za one kojima je i to previše, tu su povlašteni krediti. No ako nisu spremni studirati na kredit i žele studij završiti bez duga, vrijedi samo jedno pravilo: rad u slobodno vrijeme.</p>
<p>Kristina Jug</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Tvornice umjetnicima</p>
<p>Tijekom Operacije:Grad Zagreb je prvi put u svojoj novijoj povijesti otvorio vrata nekomercijalnim sadržajima</p>
<p>Tijekom Operacije: Grad, koja se održava od 8. do 18. rujna u prostorima napuštene tvornice Marijan Badel u Šubićevoj ulici, Grad Zagreb prvi je put u svojoj novijoj povijesti otvorio vrata nekomercijalnim sadržajima. Tematika projekta vezana je uz prostorne aspekte suvremene kulture i načine na koje kultura može utjecati na urbanističke i razvojne procese grada. Ruševne prostorije zgrada industrijske arhitekture nakratko su postale galerijskim prostorima, dok je veliki asfaltirani prostor među njima postao trg koji nakratko funkcionira kao nova gradska točka sastajanja. Dio događanja održava se i u prostoru bivše gradske klaonice Zagrepčanka u Heinzelovoj ulici, gdje je ove godine u srpnju održan veliki koncert američke rock grupe White Stripes.</p>
<p>Tvornica je napuštena još 1977., kad je premjestila svoj pogon na Žitnjak, i otada je prostor u Šubićevoj samo povremen i djelomično korišten – kao skladište, »studio« za snimanje filmova i videospotova, te privremeno sklonište gradskih beskućnika. Na zidovima tvornice su tragovi ranijih umjetničkih intervencija, stencil skupine Montažstroj i spomen-ploča H. C. Zabludovskom. </p>
<p>Organizacijski nositelji su udruge Lokalna baza za osvježavanje kulture BLOK i Udruga za istraživanja u arhitekturi Platforma 9,81, dok je program manifestacije rezultat suradnje na široj zagrebačkoj nezavisnoj kulturnoj sceni. Do kraja Operacije: Grad bit će održano pedesetak izložbi, projekcija, performansa, koncerata, predavanja, predstava i akcija u kojima sudjeluje 25 udruga, umjetničkih organizacija i inicijativa, kao i festivali Touch Me i Urban festival.</p>
<p>Povijest okupljanja umjetničke scene u industrijskim četvrtima neizostavno se povezuje uz 20. stoljeće, i to uz ekonomske krize koje su radnike bacile prvo na ulice, a zatim na burzu rada, pa su veliki radni prostori prepušteni umjetnicima na korištenje. U američkom slengu poznati kao »loftovi« i europskom kao »squatovi«, u tim su prostorima nastajale komune, glazbeni studiji, umjetnički ateljei i debatni klubovi. Radnički kvartovi poput Williamsburga u Brooklynu ili Notting Hilla u Londonu, zbog jeftinih cijena iznajmljivanja stanova i prostora privlačili su umjetnike iz cijelog svijeta, sve dok mladi biznismeni nisu prepoznali njihov komercijalni potencijal, te počeli tamo otvarati prostore zbog kojih su porasle cijene zemljišta.</p>
<p>Naglasak cijelog projekta Operacije: Grad je na privremenom useljavanju i korištenju prostora, jer bi dulje ostajanje u samom prostoru zahtijevalo daljnji angažman stotine ljudi, kao i skupo napajanje prostorija strujom i vodom.</p>
<p>Vid Jeraj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>Blaževiću I Vukojeviću 27 godina za masakr u Slavonskom Brodu</p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> - Antun Blažević i Darko Vukojević proglašeni su krivima za ubojstvo Dragana i Željka Prgometa i Gorana Begića i osuđeni na visoke zatvorske kazne od po 27 godina. </p>
<p>Presudu je izreklo sudbeno vijeće Općinskog suda pod predsjedanjem suca Stjepana Franića. Ubojstvo se, kako smo već pisali, dogodilo u Slavonskom Brodu 19. lipnja prošle godine.</p>
<p> Osuđenima se u kaznu uračunava i vrijeme provedeno u pritvoru, a pritvor im se produljuje do pravomoćnosti presude. Sud je, osim toga, odlučio da im se oduzima pištolj marke »ruger« i revolver tipa »buldog«.</p>
<p> Kako je pojasnio sudac Franić, na visinu kazne utjecala je i upornost pri počinjenju kaznenog djela, jer su osuđenici u braću Prgomet i Gorana Begića ispalili više hitaca. Pucali su im u leđa u samom središtu grada, pa su pucnjavom u opasnost doveli i više desetaka ljudi koji su se u to vrijeme zatekli u blizini mjesta zločina.</p>
<p> Kao otegotnu okolnost sud je ocijenio i činjenicu da su usmrtili tri mlada čovjeka u najboljoj životnoj dobi, a kao olakotnu okolnosti sud je uzeo u obzir njihovu dosadašnju nekažnjavanost.</p>
<p> Za Antuna Blaževića je uzeto u obzir da je otac dvoje djece i odlikovani sudionik Domovinskog rata, a za Darka Vukojevića njegova tadašnja životna dob. On je, naime, u vrijeme počinjenja trostrukog ubojstva bio u dobi od 22 godine.</p>
<p> Obojici je u olakotne okolnosti ubrojen i doprinos samih oštećenika tragičnom događaju. Franić je pojasnio da je Sudsko vijeće, temeljem nalaza vještaka, obdukcijskih nalaza i iskaza svjedoka, odbacilo tvrdnju obrane da se radilo o nužnoj obrani.</p>
<p> Obje strane do pravomoćnosti presude u roku mjesec dana imaju pravo žalbe. I dok roditelji ubijenih ističu da im je žao što u našem zakonu nema smrtne kazne, obrana napominje da će uputiti žalbu, jer je, kako ističu, događaj umjetno iskonstruiran.</p>
<p>Anita Benić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Ukradenim kamionom udario u autobusno stajalište</p>
<p>RIJEKA, DELNICE</p>
<p> - U četvrtak oko 2.10 sati 18-godišnji Riječanin J. P. kamionom je udario u autobusno stajalište na Titovu trgu. Taj kamion prethodno je ukraden u Kumičićevoj ulici, a J. P. je, očigledno nevičan vožnji teretnjaka jer nije imao potrebnu vozačku dozvolu, u desnom zavoju izgubio kontrolu nad upravljačem te prešao na lijevu stranu kolnika. Nakon udarca u ivičnjak udario je i u autobusno stajalište. U tom trenutku na prometnicu se rasulo kamenje kojim je kamion bio natovaren. Srećom nitko nije čekao autobus pa nije bilo stradalih. Nesreći je vjerojatno kumovalo i to što je vozač kamiona bio pod utjecajem alkohola. Naknadnim alkotestiranjem utvrđena mu je koncentracija alkohola u krvi od 1,25 promila. Da stvar bude gora mladi Riječanin pobjegao je s mjesta nesreće. Djelatnici interventne policije zaustavili su ga u Zvonimirovoj ulici i priveli na kriminalističku obradu.[T.R.]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Nalog za privođenje Suljića i Mikole još nije stigao</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Županijski sud u Zagrebu je u petak napisao nalog za dovođenje Muniba Suljića, te Igora Mikole dvojice okrivljenika u slučaju »Pakračke poljane«, koje je taj suda dan ranije nepravomoćno osudio na 10, odnosno 5 godina zatvora. Naime, za razliku od Branka Šarića i Mire Bajrmovića, koji se već nalaze na odsluženju zatvorskih kazni zbog drugih kaznenih djela, te Siniše Rimca, koji je u četvrtak nazočio presudi kojom je osuđen na osam godina zatvora, te pritvoren, pitanje dostupnosti Suljića i Mikole ostaje otvoreno.</p>
<p> Oni se u četvrtak nisu pojavili na objavi presude, a budući da su obojica osuđeni na zatvorske kazne od pet ili više godina, automatski im je određen i pritvor. Po nalogu, koji bi uskoro trebala zaprimiti policija, biti će pretražene sve poznate adrese na kojima su okrivljenici prijavljeni.[M.D.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="45">
<p>Kvote za šećer kompenzirati ribom i baby-beefom</p>
<p>Vlada je promemo-riju o šećeru, dokument koji će predsta-vljati pregova-rački okvir, prihvatila na zatvorenom dijelu sjednice u četvrtak</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prilikom pregovora s EU o mogućem uvođenju kvota za izvoz hrvatskog šećera, Zagreb će vjerojatno tražiti kompenzaciju u vidu povećanja kvota za bescarinski izvoz baby-beefa i ribe u EU, doznajemo iz krugova bliskih Vladi. </p>
<p>Naime, stav hrvatskih pregovarača u predstojećim pregovorima s Bruxellesom o kvotama za šećer bit će da kvota ne smije bitno utjecati na sadašnju proizvodnju šećera, kao i da Hrvatskoj treba pružiti »odgovarajući oblik kompenzacije kao protuteže uvođenju trajnog ograničenja (do stjecanja članstva u EU) za izvoz najznačajnijeg izvoznog proizvoda«, stoji u promemoriji o šećeru koju je Vlada, kako doznajemo, prihvatila na zatvorenom dijelu sjednice u četvrtak. Inače, radi se o dokumentu koji će predstavljati pregovarački okvir hrvatske strane u predstojećim pregovorima o šećeru s EU-om, a koji je pripremilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.</p>
<p>Neslužbena objašnjenja iz Vladinih krugova govore i da se spomenuta kompenzacija ponajprije odnosi na mogućnost povećanja kvote za izvoz baby-beefa i/ili ribe. Ipak, naš izvor iz Vladinih krugova naglašava kako taj problem treba riješiti u predstojećim pregovorima s Bruxellesom, što znači da su moguća i drukčija rješenja, koja bi zadovoljila obje strane. </p>
<p>Prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SPP) izvoz šećera iz Hrvatske u EU u potpunosti je oslobođen carinskih i količinskih ograničenja. Zahvaljujući tome, šećer je postao jedan od najvažnijih hrvatskih izvoznih proizvoda. Prema procjenama Ministarstva poljoprivrede, Hrvatska bi ove godine trebala proizvesti ukupno 180.000 tona šećera, od čega bi najveći dio trebao završiti u EU. </p>
<p>Kako se, međutim, EU nalazi pred reformom tržišta šećera, Bruxelles je odlučio ograničiti uvoz šećera iz trećih zemalja. I dok je u slučaju Albanije, Bosne i Hercegovine i Srbije i Crne Gore to stvar autonomne odluke EU, u slučaju Makedonije i Hrvatske, koje s EU-om imaju sklopljene SSP-e, Bruxelles mora pregovarati. Pregovore s Makedonijom EU je već zaključila, dogovorivši se da se sadašnji potpuno slobodni pristup šećera iz te zemlje u Uniju ograniči na 7.000 tona. Očekuje se da će nov režim izvoza šećera iz trećih zemalja u EU na snagu stupiti početkom srpnja sljedeće godine.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Tele2: Nismo u prekršaju</p>
<p>Agencija je pod pritiskom i želi nas diskreditirati optužbom da nismo ispunili uvjete iz ugovora, kaže Tilly</p>
<p>Nadzor Agencije za telekomunikacije je očekivan i dobrodošao, ali sve je to namješteno jer je njihovo priopćenje za medije bilo gotovo i prije završenog nadzora nad Tele2, kazao je predsjednik Uprave Tele2 Mats Tilly u petak, komentirajući priopćenje Agencije kako je Tele2 u prekršaju jer nije ispunio uvjete iz koncesijskog ugovora.</p>
<p>Tilly je dodao da Tele2 nije u prekršaju već da je Agencija pod pritiskom te da na taj način želi diskreditirati Tele2. </p>
<p>Prema Tillyevim riječima, koncesijski ugovor je Tele2 obvezao da 1. kolovoza ove godine počne nuditi telekomunikacijske usluge što je i učinio - za tisuću (odabranih) korisnika.</p>
<p>Odgovarajući na zamjerke Agencije zbog toga što u okviru sustava naplate tvrtka matične švedske grupacije Tele2 u Luksemburgu obrađuje podatke o korisnicima, Tilly kaže kako nije zabranjeno iznositi podatke korisnika iz Hrvatske, ako su oni zaštićeni kao i transakcije Tele2 s Luksemburgom. Napomenuo je i da Tele2 nije »virtualni operater«. »Osoba koja iz Ministarstva mora, turizma, prometa i veza širi takve neutemeljene glasine ne poznaje telekomunikacijsko tržište«, dodao je. </p>
<p>Vijeće Agencije je Odluku o davanju koncesije Tele2 za kombiniranu koncesiju mobilne telefonije (GSM/DCS-1800 odnosno UMTS) donijelo 22. prosinca 2004., a 1. veljače je s Tele2 potpisan i koncesijski ugovor. Tele2 je koncesiju dobio na 20 godina, a s komercijalnim radom je, kako tvrde u Agenciji, bio obvezan početi u roku od šest mjeseci od dana sklapanja koncesijskog ugovora.</p>
<p>Iz trećeg operatera je 1. kolovoza objavljeno da je počeo s radom - pružanjem govornih, SMS i usluga međunarodnog roaminga na odabranom uzorku od tisuću korisnika. Tele2 pritom nije išao u marketinšku kampanju niti je objavio cjenik usluga.</p>
<p>Odgovarajući na upite, Tilly je napomenuo da će uskoro (ne precizirajući datum) njihove usluge, odnosno signal 095, što je i predbroj njihove mobilne mreže, biti dostupne u cijeloj Hrvatskoj. U Zagrebu tisuću korisnika koristiti njihovu vlastitu infrastrukturu dok će signal u ostalom dijelu Hrvatske osiguravati njihov partner za nacionalni roaming (VIPnet). </p>
<p>»Tele2 neće odustati od Hrvatske, koja je 25. zemlja u kojoj Tele2 posluje«, zaključio je Tilly, obećavši još jednom niže cijene, iako ih nije htio otkriti.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Hagena: Neto imovina OMF-ova 10,2 milijarde kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Neto imovina četiri obvezna mirovinska fonda krajem kolovoza iznosila je nešto manje od 10,2 milijarde kuna, dok je imovina šest otvorenih dobrovoljnih fondova (ODMF) bila veća od 142,03 milijuna kuna, objavila je Hagena. U odnosu na srpanj, neto imovina OMF-ova povećana je za 3,14 posto, a ODMF-ova za 7,3 posto.</p>
<p> Najveći udio u ukupnoj neto imovini OMF-ova, 41,48 posto, odnosno više od 4,23 milijarde kuna imao je AZ fond. Slijedi Raiffeisen s 3,18 milijardi kuna imovine, odnosno udjelom od 31,19 posto. Imovina fonda PBZ/CO iznosila je 1,75 milijardi kuna (17,20 posto), a Erste Plavog fonda 1,03 milijarde kuna ili 10,14 posto ukupne neto imovine svih OMF-ova.</p>
<p> Po broju članova AZ fond je i u kolovozu imao vodeću poziciju - od ukupno 1,21 milijuna osiguranika drugog stupa, u taj fond bilo je učlanjeno 479.790 ili 39,44 posto. Na drugom je mjestu Raiffeisen fond sa 396.935 članova (udio od 32,63 posto). Slijede PBZ/CO sa 205.622 člana, odnosno udjelom od 16,90 posto te Erste Plavi fond, koji je sa 134.236 članova zauzeo 11,03 posto tržišta.</p>
<p> Među ODMF-ovima, u koje je krajem kolovoza bilo učlanjeno 43.483 osiguranika, najveći broj članova imao je Raiffeisen ODMF, njih 17.288 ili 39,76 posto osiguranika u trećem mirovinskom stupu. AZ profit je imao 15.079 članova (udio od 34,68 posto), Croatia osiguranje 6.034 (13,88 posto), a AZ benefit 3.502 ili 8,05 posto. Erste Plavi Expert i Erste Plavi Protect imali su 1.019, odnosno 561 članova, te po 2,34 posto, odnosno 1,29 posto tržišta.</p>
<p> Krajem kolovoza neto imovina Raiffeisen fonda bila je 92,62 milijuna kuna ili 65,21 posto ukupne imovine ODMF-ova. AZ profit raspolagao je sa 29,02 milijuna kuna (20,43 posto), Croatia osiguranja sa 10,5 milijuna kuna (7,38 posto), a AZ benefit sa 8,6 milijuna kuna (6,11 posto). Erste Plavi Expert imao je 0,47 posto imovine (668.000 kuna), a Erste Plavi Protect 0,40 posto imovine ili 569.000 kuna. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Trimot pred novim stečajem</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Imotska tvornica tekstila Trimot, u kojoj je 10. rujna 2004. okončan petogodišnji stečajni postupak, ponovno će završiti u stečaju ako idući tjedan ne podmiri potraživanja vjerovnika, upozorio je u petak direktor Trimota Živko Dodig.</p>
<p>Naime, Trimot je do 10. rujna trebao isplatiti vjerovnička potraživanja u iznosu od oko četiri milijuna kuna. No, direktor tvornice, u kojoj država ima 98 posto udjela, ističe da Trimot ne može osigurati taj novac iz tekućeg poslovanja, zbog čega su od Trgovačkog suda u Splitu zatražili odgodu otvaranja novog stečaja. Dodig kaže kako je Trimot od Vlade zatražio da im osigura 4,2 milijuna kuna, čime bi isplatili vjerovnike i osigurali plaće. »Novi rok za ispunjenje Trimotovih obveza iz stečajnog plana je sredina idućeg tjedna i ako dotad ne podmirimo potraživanja ili barem osiguramo pismeno jamstvo o namjeri uplate, tvornica će ponovno završiti u stečaju, a to znači njeno zatvaranje i otpuštanje 230 preostalih radnika«, rekao je Dodig.</p>
<p>Uprava i Nadzorni odbor Trimota uputili su Vladi službeni zahtjev, poručujući vlasniku da učini sve kako bi se podmirila potraživanja vjerovnika, nakon čega bi HFP raspisao natječaj za prodaju tvrtke. [D. S.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="49">
<p>Nemilosrdna borba za svakoga klijenta!</p>
<p>Najviše promjena se dogodilo na području kreditiranja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Niže kamatne stope na dopušteni minus, krediti za automobile bez jamaca, stambeni krediti s nižim kamatama, kreditne kartice, samo je dio najnovije ponude banaka koji očito najavljuje početak borbe za svakoga novoga klijenta.</p>
<p>O tome da je konkurencija na hrvatskom tržištu zaoštrena, najbolje govori i brza reakcija tržišta i konkurencije na svaki ponuđeni novi proizvod neke banke.</p>
<p>Malo je onih koji imaju vremena uspoređivati uvjete i ponudu banaka, a upravo zbog toga promidžbene kampanja često privuku najviše novih klijenata. </p>
<p>Najviše promjena se dogodilo na području kreditiranja klijenata, gdje gotovo sve banke nude snižene kamatne stope i bolje uvjete kreditiranja. O borbi za klijente govore i okom vidljivi primjeri: novouređene klimatizirane poslovnice, fotelje, brojevi koji točno obavještavaju mjesto u redu pred šalterom, veće mreže bankomata i poslovnica. Nezadovoljnici uvijek mogu otići u drugu banku, doslovce preko puta.</p>
<p>Uvođenje oročene štednje u australskim i kanadskim dolarima te britanskoj funti, odobrenje dopuštenog prekoračenja na tekućem računu odmah nakon uplate prvog redovitog priljeva, a nakon nekoliko mjeseci podizanje limita do trostrukog iznosa prosječne mjesečne plaće, samo su neki od primjera pogodnosti koje banke nude klijentima.</p>
<p>Otvaranjem raznih paketa usluga u bankama klijenti svoje stanje na računima mogu kontrolirati putem Interneta, SMS-om ili pozivom banci. Oni koji otvore paket usluga s većom mjesečnom naknadom dobivaju i osobnog bankara.</p>
<p>Što se tiče kreditne ponude, i tu se situacija zahuktala posljednjih godina. Krediti za pomorce, zaposlene kod stranih poslodavaca u Hrvatskoj i inozemstvu, za umirovljenike, samo su neki od primjera šarolike ponude.</p>
<p>Uz napore u pridobivanju novih korisnika, u gotovo svakoj od većih banaka reći će kako na sve načine nastoje i starim klijentima ponuditi što veću paletu povoljnih usluga ne bi li ih zadržali.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Za reformu obrazovanja 85 milijuna dolara</p>
<p>Seth: Hrvatska ima golem znanstveni potencijal, a cilj nam je dati priliku tom potencijalu da se iskaže na tržištu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Svjetska banka odobrila je Hrvatskoj kredit od 85 milijuna dolara za reformu obrazovanja, objavili su u petak ministri financija i znanosti Ivan Šuker i Dragan Primorac, naglasivši da je riječ o jednom od najvećih namjenskih kredita Svjetske banke uopće. Kredit je Vlada ugovarala gotovo dvije godine.</p>
<p>Prema obrazloženju Dragana Primorca, ocjena Svjetske banke je da je Hrvatska, uz Poljsku, jedina država u Europi koja ima jasnu strategiju razvoja obrazovanja.</p>
<p>Nakon primitka vijesti iz Washingtona o odobrenju zajma, Primorac i Šuker potpisali su u petak s regionalnim direktorom Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku Anandom K. Sethom ugovor o dodatnom zajmu u iznosu od 32 milijuna eura u svrhu razvoja znanosti i tehnologije u Hrvatskoj. Cilj projekta je pomoći jačanju, ali i restrukturiranju znanstvenih instituta, od kojih se očekuje pomoć gospodarstvu i tvrtkama kako bi učinkovitije konkurirali na europskom tržištu.</p>
<p> Jedan od razloga jačeg ulaganja u institute je uspostava fondova jedinstva kroz znanje. Prema najavi ministra Primorca, u roku mjesec dana Izrael i Hrvatska oformit će prvi takav zajednički fond, kakav je Izrael dosad sklopio samo s SAD-om. </p>
<p>»Hrvatska ima golem znanstveni potencijal, a cilj nam je dati priliku tom potencijalu da se iskaže na tržištu«, rekao je Anand Seth na potpisivanju ugovora. Napomenuvši da su Irska i Finska dobro poznati primjeri zemalja čiji se razvoj temelji na ulaganju u obrazovanje i znanost, Seth je izrazio nadu da će se u njihovu društvu naći i Hrvatska. Zadatak Hrvatske je, upozorio je, povećati ulaganja u istraživanje i razvoj sa sadašnjih 1,2 posto BDP-a, na tri posto. Dvije trećine toga novca mora doći iz privatnog sektora, napomenuo je regionalni direktor Svjetske banke, ustvrdivši da je ključni izazov hrvatskog sustava znanosti i tehnologije pretvoriti bogatstvo znanstveno-istraživačkog znanja u niz ekonomski održivih proizvoda i usluga.</p>
<p>»Ukupni novoodobreni zajam Svjetske banke od 150 milijuna eura potvrda je da Banka vjeruje u strukturne reforme koje je pokrenula Vlada«, ocijenio je ministar financija Ivan Šuker, naglasivši da je »dobiveni kredit nešto najpovoljnije što se može dobiti na svjetskom kreditnom tržištu«. Kredit kojim će se financirati četverogodišnji projekt jačanja znanstvenih instituta, Hrvatska će vraćati 15 godina uz poček od pet godina i kamatnu stopu od 2,31 posto. Na taj ćemo način i uz jača ulaganja privatnog sektora u znanost doći do željenih tri posto izdvajanja za znanost, najavio je Šuker, naglasivši da su, u usporedbi s 2003., sredstva Ministarstva znanosti uvećana za milijardu kuna.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>100.000 kuna za 15 poduzetnika koji će zaposliti branitelje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti potpisala je u petak ugovore o dodjeli 100.000 kuna novčane potpore s 15 poslodavaca koji će zapošljavati hrvatske branitelje. </p>
<p>Potpisivanjem ugovora obrtnici i mali poduzetnici obvezuju se da će zaposliti najmanje tri branitelja na ne manje od dvije godine. </p>
<p>»Nadam se da će ova mjera i u budućnosti dati dobre rezultate jer će se potpisivanjem ovih ugovora zaposliti još 45 hrvatskih branitelja«, izjavila je Kosor, te naglasila da će se program zapošljavanja branitelja nastaviti provedbom sličnih projekata, poput projekta poticanja zadrugarstva. Najviše ugovora potpisanih u petak, njih pet, sklopljeno je s poduzetnicima iz Osječko-baranjske županije. </p>
<p>Okupljeni poduzetnici pozdravili su inicijativu Ministarstva branitelja i Vlade, te izrazili zahvalnost na dodijeljenoj novčanoj potpori koja će se »učinkovito i pametno iskoristiti«. U zadnje dvije godine zaposleno je oko 3000 branitelja, a još oko 27.000 tisuća njih čeka na posao. [Tomislav Grdić]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Još 18 milijuna kuna za čakovečku bolnicu</p>
<p>Objekt bi trebao biti dovršen 31. listopada</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska vlada u četvrtak je donijela odluku o završetku gradnje polikliničko-stacionarnog paviljona Županijske bolnice Čakovec, za što je nedavno izdvojeno 400.000 kuna. Objekt, koji se nalazi u sklopu postojeće bolnice, trebao bi biti dovršen 31. listopada, rekao je za Vjesnik ministar zdravstva Neven Ljubičić.</p>
<p>Odluku o proširenju čakovečke bolnice donijela je još bivša vlada, a ova vlast je, kako je rekao Ljubičić, preuzela projekt i nastavila s njegovom realizacijom. Čak 35 posto sredstava za projekt vrijedan 160 milijuna kuna izdvojilo se iz proračuna, 50 posto iz decentraliziranih sredstava, a ostatak iz županijskih prihoda.</p>
<p>Prema riječima ministra Nevena Ljubičića, Vlada će nastaviti s opremanjem paviljona. Odlukom donesenom u četvrtak predviđeno je da će se još 18 milijuna kuna preusmjeriti na opremanje aparatima i inventarom. Devet milijuna kuna će se za te potrebe izdvojiti iz proračuna, u koji bi se novac trebao vraćati u razdoblju od 2006. do 2008. godine, 7,5 milijuna kuna iz decentraliziranih sredstava, a samo 1,5 milijun kuna iz prihoda Županije. Svi zajmovi trebali bi se vratiti u razdoblju od 2006. do 2008. godine.</p>
<p>Paviljon čakovečke bolnice, osim polikliničkog dijela, trebao bi preuzeti i velik dio pacijenata iz stacionara koji se dosad nalazio u sasvim neodgovarajućem prostoru, sa samo jednim sanitarnim čvorom na 30 pacijenata. Završetkom gradnje i opremanjem Županijske bolnice u Čakovcu tako bi se riješili svi dosadašnji ključni problemi te medicinske ustanove, kojoj će, nakon ovog projekta, jedini problem još ostati odjel psihijatrije.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Bez odaziva svjedoka u suđenju za slučaj Lora</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Pred sudskim vijećem za ratne zločine splitskog Županijskog suda, u ponovljenom postupku osmorici bivših vojnih policajaca optuženih za ratni zločin nad civilima u vojnom zatvoru Lora, u petak se nije pojavio nijedan od pozvanih svjedoka. </p>
<p>Sudski poziv za svjedočenje Milosavu Katalini vratio se, pa će sud zatražiti provjeru adrese. Svjedok Đorđe Katić, koji živi u Australiji i koji je istupio u medijima s pričama o svirepom mučenju kojem je bio izložen u Lori, poslao je dopis u kojem od suda traži dopuštenje za davanje iskaza putem video-linka. Tome su se žestoko usprotivili branitelji optuženika. Odluka o tom zahtjevu bit će donijeta naknadno. </p>
<p> Katić je u dopisu naveo i da sud dosad nije pokazao volju za njegovim saslušanjem, iako je »jedna od najvećih žrtava zlostavljanja u Lori«, te da mu unatoč poznatoj kućnoj adresi, nikada nije bio uručen poziv za svjedočenje, a dolazak iz Australije u Hrvatsku ne dolazi u obzir »zbog teškog fizičkog i psihičkog stanja«.</p>
<p>U nastavku suđenja pročitan je iskaz svjedoka-oštećenika Jovana Prkuta, koji je naveo da nije bio ni zlostavljan niti maltretiran tijekom pritvora u vojno-istražnom zatvoru Lora. </p>
<p>Nakon petog dana ponovljenog suđenja osmorici bivših vojnih policajaca, od 11 pozvanih svjedoka-oštećenika odazvala su se tek dvojica bivših zatočenika Lore koji su u tom zatvoru mučeni spajanjem na struju, no oni nisu prepoznali optuženike kao svoje mučitelje, niti su ih teretili za torturu u tadašnjem vojnom zatvoru. [Dobrila Stella]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Sonja Padovan-Janković nova HDZ-ova zastupnica</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sonja Padovan-Janković bit će nova HDZ-ova zastupnica u Saboru, doznaje se neslužbeno u HDZ-u. Vlada je, naime, u četvrtak za novog pomoćnika ministra mora, turizma, prometa i razvitka imenovala saborskog zastupnika i bivšega gradonačelnika Pakraca Damira Špančića, koji je na izbornoj listi u V. izbornoj jedinici bio na desetome mjestu, a u Sabor je ušao kao zamjena požeško-slavonskom županu Anti Bagariću. </p>
<p>Liječnica Sonja Padovan-Janković, rođena 1948., nedavno je postala dogradonačelnica Slavonskog Broda i predsjednica je Gradskog odbora HDZ-a, a iako je na izbornoj listi na zadnjem mjestu ima najviše šanse za ulazak u Sabor. Dva mjesta ispred nje je Branko Medunić, bivši pomoćnik ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i donedavni čelnik novogradiškog HDZ-a koji je raspušten zbog loših izbornih rezultata pa su mu male šanse da uđe u Sabor. Iza njega na listi je Vladimir Štengl, bivši vukovarski gradonačelnik koji ipak neće ući u Sabor, jer dolazi iz druge županije. Dobije li HDZ novu zastupnicu, broj žena u klubu te stranke povećao bi se na 14. [Ma. L.]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050917].
|
