NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050817].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 129965 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>17.08.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hrvatska kupuje nove borbene avione Grippen ili F-16</p>
<p>Svi veći projekti kupnje za HV moraju uključivati offset programe, tj. obvezu inozemnog dobavljača da povratno ulaže u hrvatsko gospodarstvo</p>
<p>Za kupnju nove vojne opreme, letjelica, vozila i naoružanja koje odgovara standardima NATO-a, Hrvatska će u idućih desetak godina potrošiti gotovo dva cijela godišnja proračuna Ministarstva obrane, odnosno najmanje sedam do osam milijardi kuna. </p>
<p>Ministar obrane Berislav Rončević u Hrvatskom je saboru nedavno objavio da će biti sretan ako puni stupanj modernizacije Oružane snage dosegnu do 2015. godine, no koliko će kuna biti potrebno za postizanje tog cilja, nije otkrio. Službenih podataka i računica u Ministarstvu zapravo još nema jer se tek rade detaljni planovi dugoročnog razvoja koji će odrediti smjer razvoja borbenog zrakoplovstva i naše mornarice.</p>
<p>Za porezne obveznike, međutim, već sada se sa sigurnošću može potvrditi da vojni proračun u idućih desetak godina neće znatnije rasti. Naprotiv, mijenjat će se (i to drastično!) jedino njegova nepovoljna unutarnja struktura, a u MORH-u očekuju da će nakon znatnog smanjenja broja ljudi u HV-u, izdaci za osoblje napokon pasti sa 70 na 50 posto proračunskog udjela, a operativni troškovi biti na otprilike 30 posto. Na taj način, kako su nedavno i najavili iz Ministarstva, za kupnju nove vojne tehnike godišnje će im ostati 20 posto iz ukupne vojne blagajne. Preračunato u kune, to znači da će za modernizaciju HV-a ubuduće odlaziti između 700 i 800 milijuna godišnje, odnosno u idućih 10 godina - između sedam i osam milijardi kuna! </p>
<p>Prošla su i vremena drastičnoga kresanja vojnog proračuna, što znači da će se on ubuduće kretati u okvirima NATO-ovih standarda, između dva i 2,2 posto bruto domaćega proizvoda. Ove je godine on »težak« tek tri milijarde i 560 milijuna kuna, a očekuje se blagi porast (do granice od oko četiri milijarde kuna). </p>
<p>U takvim financijskim uvjetima Ministarstvo bi u idućem desetljeću uspjelo osuvremeniti vojnu tehniku HV-a, te bi - zajedno s Oružanim snagama - postalo vrlo zanimljiv potencijalni generator gospodarskoga razvoja zemlje. Naime, svi veći projekti opremanja HV-a (iznad dva milijuna eura) imaju zakonsku obvezu uključivanja offset-programa, odnosno kompenzacijsku obvezu kojom se od inozemnog dobavljača vojne opreme zahtijeva ulaganje u domaću proizvodnju, prijenos tehnologije ili kupnja proizvoda domaćeg podrijetla.</p>
<p>MORH je modernizaciju podijelio po granama, a najviše detalja dosad je poznato o opremanju Kopnene vojske. U programu nazvanom »Kopno« središnje mjesto dobio je program opremanja pješaštva novim oklopnim vozilima s obzirom da se već dugo zna kako upravo oni najviše nedostaju HV-u. </p>
<p>Pravce razvoja zrakoplovstva i mornarice tek trebaju zacrtati posebni planovi i studije, no obje grane će koristiti nove radarske sustave. Za budućnost mornarice ključan bi, kažu u Ministarstvu, mogao biti projekt izgradnje višenamjenskog ophodnog broda koji bi se radio na domaćim brodogradilištima. Zasad je projekt na razini ideje. </p>
<p>O borbenom zrakoplovstvu također slijede stručne studije. Načelnik Glavnog stožera, general zbora Josip Lucić rekao je, primjerice, da ako se doista želi prizemljiti »migove«, što prije moramo pripremiti odluku o kupnji eskadrile borbenih lovaca zapadnog podrijetla. Kazao je da bi se kupilo od osam do 12 borbenih zrakoplova zapadnog podrijetla, ali i upozorio da se odluku o tipu letjelice ne može čekati više od iduće dvije godine. U javnosti se već rasplamsala rasprava, spominje se više opcija, no politička odluka tek slijedi. »Favorita« zasad nema, no čini se da su u blagoj prednosti proslavljeni američki lovac »F-16« i švedski »grippen JAS 39«. </p>
<p>Poznati domaći analitičari smatraju da se švedski koncern SAAB već potvrdio kao odlična opcija, posebice nakon nedavno ugovorene isporuke po jedne eskadrile »grippena JAS 39« Mađarskoj i Češkoj te početka preobuke njihovih pilota koji, kao i naši, trenutačno lete na ruskim »migovima«. S druge strane, ne zanemaruju činjenicu da su naši piloti već vježbali s američkim lovcima pa se slobodno može reći da je ispred Hrvatske težak odabir. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Vlasnički list kod javnog bilježnika triput skuplji</p>
<p>Tko ne želi, više neće trebati stajati u gruntovnici u redu, a bit će moguće i to da se izvadak za nekretninu u jednom gradu dobije kod bilježnika u drugom gradu</p>
<p>Od listopada, građani će vlasničke listove moći izvaditi ne samo u gruntovnicama, nego i kod javnih bilježnika. Uz to što više neće trebati stajati u gruntovnici u redu za dobivanje tog papira, bit će moguće i to da se izvadak za nekretninu u jednom gradu dobije kod bilježnika u drugom gradu. Primjerice, Splićanin koji kupuje stan u Zagrebu, vlasnički list će tako moći dobiti kod splitskog bilježnika. </p>
<p>Uz ove nesumnjive pogodnosti, veže se i jedna loša vijest, a to je da će taksa kod bilježnika za gruntovni izvadak iznositi nekoliko puta više nego što se ta usluga naplaćuje u sudu. Naime, sudska taksa za gruntovni izvadak iznosi 20 kuna, dok će javni bilježnici vjerojatno naplaćivati 60 kuna. Tarifu za tu uslugu treba donijeti Ministarstvo pravosuđa, a može se čuti da su javni bilježnici nezadovoljni iznosom od 60 kuna jer im je on - premali. To i ne čudi, s obzirom na to da se obična ovjera potpisa kod javnog bilježnika naplaćuje šezdesetak kuna. Kako se potpisi moraju ovjeravati na bezbroj dokumenata, neki zagrebački notari dnevno ovjere čak i 70 potpisa, pa je zarada nedvojbena. Izdavanje vlasničkog lista kompliciraniji je i odgovorniji posao od ovjere potpisa pa nije iznenađenje da će notari pokušati od Ministarstva pravosuđa iznuditi višu tarifu za taj posao. </p>
<p>Kod nas ima oko 250 javnih bilježnika, a njihovi poslovi samo se umnožavaju, pa i zarade rastu. Prije nekoliko godina kolala je priča da jedan javni bilježnik u Imotskom prima dječji doplatak jer malo zarađuje. No, vjerojatno ni jedan notar više nije u takvoj situaciji, s obzirom da su osim uobičajenih poslova, notarima prebačene sve nesporne ostavinske rasprave, a takvih je većina. Procjena je da sada notari godišnje vode oko 50.000 ostavinskih predmeta. Iako je to za nasljednike povoljnije jer se ostavinski postupci zakazuju znatno brže nego u sudovima, ta brzina i košta. Naime, u startu je ostavinska rasprava kod notara skuplja za 22 posto, odnosno za vrijednost PDV-a, nego u sudu. Tarife se naplaćuju ovisno o vrijednosti nasljeđa, ali najviše 2500 kuna, a toliko može »odrezati« i sud. Međutim, poznato je da su sudovi često znali »zažmiriti« i procijeniti manju vrijednost ostavinske imovine, da bi nasljednici platili nižu pristojbu. Kod notara to nije slučaj jer iznos tarife pripada njima, i ne šalju ga u državni proračun, kao što to rade sudovi. </p>
<p>Novi izvor zarade za notare bit će i djelomično vođenje ovršnih postupaka. Izmjene Ovršnog zakona koje to omogućavaju stupile su na snagu, a ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt najesen mora propisati i tarifu za taj novi notarski posao. Inače, ministar pravosuđa ima izuzetno velike ovlasti kod notara, jer je isključivo njegovo pravo imenovanje novih bilježnika. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Zagreb u potrazi za kongresnim centrom </p>
<p>Hrvatska metropola svako malo ostaje bez domaćinstva kakva kongresa i sličnih velikih okupljanja zbog nedostatka prikladne dvorane</p>
<p>U nizu strategija i smjernica za turizam u Zagrebu, gradu koji nikako da se odluči koju i kakvu klijentelu želi privući, stalnim jadikovkama o nedostatku isprofiliranog identiteta turističkoga grada, prijedlozima za turističku ponudu grada na kulturnoj ponudi, već se desetljećima provlači zamisao o gradnji kongresnoga centra. </p>
<p>U mnogim europskim gradovima, pa i nekima manjim od Zagreba, kongresni je centar sastavni dio turističke i kulturne slike grada. </p>
<p>Dok susjedna Ljubljana u Cankarevu domu bez problema ugošćuje koncerte, kazališne predstave, izložbe i kongrese, a Beograd u centru Sava velike međunarodne kongrese poput skupštine Svjetske banke i Međunarodnoga monetarnog fonda, glavne skupštine Unesca, Zagreb svako malo ostaje bez domaćinstva kakva kongresa i sličnih velikih okupljanja baš zbog nedostatka prikladne dvorane.</p>
<p> Nedostatak kongresnoga kulturnog centra s barem jednom velikom višenamjenskom dvoranom osjeti, primjerice, i Gradsko kazalište Komedija, koje gotovo svake sezone muku muči što nema pozornice za velike mjuzikle.</p>
<p>Kakvu-takvu nadu da bi i Zagreb napokon mogao dobiti prikladan prostor za takva događanja pruža nedavno raspisani natječaj za arhitektonsko rješenje kongresnog centra na prostoru između četiri ulice: Savska-Jukićeva-Pierottijeva-Kršnjavoga. Kongresni centar obuhvatio bi i obližnji kompleks tvrtke Medika, koji je Grad nedavno otkupio i navodno ga je spreman ustupiti za budući centar.</p>
<p> Anketni natječaj u organizaciji Turističke zajednice Grada Zagreba i Društva arhitekata Zagreba mogućim autorima budućeg centra daje nezahvalan zadatak uklopiti željeni objekt s predviđenih devet dvorana različitih veličina i niz popratnih prostora u vrlo malen prostor i zadane gabarite okolnih zgrada.</p>
<p> Pokaže li se da je problem rješiv, u neko vrijeme trebalo bi se raspisati i provedbeni natječaj, a potom gradnja može početi. Ako se sagradi kongresni centar na spomenutome mjestu, trebat će tražiti i prikladno prometno rješenje, jer se tu radi o već sada prometno zagušenom dijelu grada. U zadatku se spominju barem dvije podzemne etaže, ali ne smije se zaboraviti ni prilaz, jer gdje ima mnogo ljudi, a zna se da na kongrese dolazi velik broj ljudi, ima i mnogo vozila. Radi li se o kongresu koji zahtijeva složeniji protokol i osiguranje, primjerice kad se sastaju predstavnici Svjetske banke, prometni kolaps u središtu grada je neizbježan. Za rješenje gorućega problema nedostatka parkirnih mjesta u Zagrebu već se godinama među ostalim spominje gradnja podzemne garaže ispod susjednoga srednjoškolskog igrališta, a kad se već kopa na veliko, ne bi smio biti problem potegnuti i krak ispod dvije trake Ulice Izidora Kršnjavoga i povezati ga s garažom ispod centra.</p>
<p>Vezano uz lokaciju, već se čuju i nezadovoljni glasovi da se centar planira napadno blizu privatnoga hotela. Doduše, lokacija u predgrađu dala bi više manevarskog prostora za arhitekte i daleko bolje prometno rješenje, ali onda bi uz njega trebalo graditi još jedan hotel, što bi u sadašnjoj situaciji dovoljnog broja, što novih, što obnovljenih hotela u središtu grada bio krajnje nerentabilan potez, koji bi opet ostavio otvoreno pitanje organizacije prijevoza sudionika do središta grada.</p>
<p>Lokaciju u središtu grada, blizinu nekoliko hotela, dovoljno prostora i uz malo dobre volje riješeno prometno pitanje mogao bi ponuditi i Paromlin, koji je ovih dana također u središtu jednoga arhitektonskog natječaja. Budući da se u slučaju Paromlina razmišlja o kulturnom centru, golem prostor kompleksa sigurno bi bez problema mogao primiti planirani centar za najviše 3500 sudionika i popratne sadržaje, kako one koji idu uz kongresni, tako i one što idu u opis kulturnog centra. </p>
<p>Simptomatično je da se u oba slučaja radi o natječajima koji u konačnici mogu, ali ne moraju imati za ishod gradnju. Paromlin je uvršten u europski natječaj Europan 8, a kongresni centar u domaći anketni.</p>
<p>Ako se u konačnici i krene u gradnju kongresnog centra na zadanoj lokaciji, podzemna garaža ispod srednjoškolskoga igrališta je uvjet bez kojeg se ne može, samo što, barem u ovom trenutku, konkretnih poteza za taj kapitalni projekt baš i nema.</p>
<p>Kako god bilo, utješno zvuči da je interes među arhitektima velik, a i oni koji na problem ne gledaju samo iz prostornoga, već i iz kulturnog i turističkog kuta, a u dugoročnoj perspektivi i financijskoga, žele da se ruglo u srcu grada napokon popuni na stvaralački način. Prijedlozi trebaju stići do početka listopada, a potom slijedi ocjenjivanje. Zadnju će, kako je u nas i običaj, ipak imati političari.</p>
<p>Martina Kalle</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Crkva i Bog na strani čovjeka</p>
<p>DAVOR MAČEK</p>
<p>Kroz sliku Blažene Djevice Marije</p>
<p> - koja najvećom od svih žena nije postala svojom snagom, ljepotom ili moći nego poniznim i samozatajnim predanjem Bogu - kardinal Josip Bozanić je na svetkovinu Velike Gospe pružio putokaz tjeskobama i nedoumicama opterećenomu modernom čovjeku, pokazavši da ga Crkva ne gleda apstraktno i s visoka, nego pozorno prati i osjeća njegovo bilo. Hrvatski primas je, na proštenju u Mariji Bistrici, ustvrdio niz ozbiljnih društvenih devijacija, ali bez prozivanja i s ohrabrenjem suvremenom čovjeku da, unatoč kušnjama mržnje, straha, smrti i nepravde, ne posustaje te da u Mariji prepoznaje »dugu na oblačnom nebu«, svijetli trag nade u humaniji i mirniji svijet.</p>
<p>Bozanić je jasno i otvoreno konstatirao sve veću okrutnost društva i udaljenost od evanđelja, kao i zaraženost potrošačkim mentalitetom, relativizmom, hedonizmom i izobličenom seksualnošću - ali ne s osudom i mržnjom nego s razumijevanjem za dezorijentiranog i nesigurnog suvremenog čovjeka izloženog nekontroliranim manipulacijama i divljim znanstvenim pokusima. Uza vrlo važnu poduku da izlaz nije u hedonizmu ni u bahatosti i nasilju jer se time ništa ne rješava, a krug zla i očaja samo raste, kardinal je prodrmao vjernike i upozorenjem da se od njih ne očekuje »ravnodušno promatranje«, nego prednjačenje u suzbijanju malodušnosti i širenju optimizma te da lijepe velike tradicije, poput Velike Gospe, bez unutarnjeg duhovnog angažmana mogu postati samo obični isprazni rituali s lijepim okvirom. </p>
<p>Jednostavno rečeno kardinal je, po uzoru na Gospu, suvremenog čovjeka podsjetio da samo prihvaćajući vlastitu ljudsku malenost može dostojanstveno rasti i postati velik, a da najzahtjevnije bojno polje predstavlja - njegovo vlastito srce. </p>
<p>Na istoj valnoj dužini s narodom bili su i drugi crkveni poglavari. Splitski nadbiskup Marin Barišić u Sinju je oduševio porukom da žali zbog iseljavanja Hrvata, ali da mu ne bi smetao odlazak kriminalaca. Biskup Mile Bogović u Krasnom je apelirao na prestanak međusobnih optužaba i na širenje dobrote. Zadarski nadbiskup Ivan Prenđa u Pagu je komentirao »ubijanje dostojanstva mladih pod krinkom lude zabave«, upozorivši da mladi ne smiju biti žrtve nezasitnog biznisa starijih. Riječki nadbiskup Ivan Devčić na Trsatu je kazao da će i vjeroučitelji morati posvećivati više vremena mladima... </p>
<p>Suvremenom hrvatskom čovjeku bila je potrebna i važna ohrabrujuća spoznaja da su Crkva i Bog na njegovoj strani. Ta spoznaja sigurno neće ostaviti ravnodušnima i sve one koji na toj strani nisu.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>U mreži marži</p>
<p>MARIJANA MIKAŠINOVIĆ</p>
<p>Dakako da se u marže ne može uvesti reda, to je tržišna kategorija. Ali se reda mora uvesti u sivo, zeleno i crno tržište na kojem šverceri i lobiji pljačkaju mnoge, država zbog toga gubi novac, a građani ga imaju sve manje. Zna se i tko taj red treba uvesti. Nije istina i da proizvođači sami ne mogu ništa napraviti. Mogu se povezati pa će im pregovaračka pozicija kad se otkupljuju njihovi proizvodi biti jača. Ali ne na cesti. Neka pogledaju u Europu. Kilogram jabuka proizvođaču donosi tri kune, na tržnici je 10, zimi 15. Kupiti, jer voće je zdravo. Knjiga je u proizvodnji jeftina, u knjižarama skupa. Ne moramo kupiti. To što ćemo se poslije čuditi da nam djeca imaju ograničen vokabular nema veze. Automobil srednje klase proizvođača košta oko 30 posto prodajne cijene bez državnih davanja, otprilike 5000 eura. Na to si dodaje maržu za razvoj, marketing i zaradu. Na to se kaleme distribucijska mreža, prodavač i država. Auto u salonu košta 20.000 eura. Tko je spreman platiti, toliko mu i vrijedi. Izbor je naš. No sve se to ne mora, ali jesti se - mora!</p>
<p>Marža ne bi bila problem kad svi na domaćem tržištu (a oni što posluju mimo propisa grabe najvećim koracima) ne bi željeli što brži povrat uložena novca, što opterećuje investicije i kupce. Domaći su investitori i proizvođači toga svjesni pa tržišta traže vani gdje, gle čuda, postaju konkurentni. Strani investitori dolaze k nama, zaključuju da smo preskupi pa otvaraju trgovine. I statistika potvrđuje da se ulaskom u biznis u nas uglavnom smatra bavljenje - trgovinom. Legalnom valjda.</p>
<p>To je jasno. Ali zašto kilogram grožđa na Pelješcu, iz vinograda, košta 30 kuna, nije jasno. Osim ako proizvođač u 30 dana ne želi vratiti cjelogodišnju investiciju. Ovaj put savjet - ne kupiti!</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Let iznad Plitvica</p>
<p>Padaju mi na pamet slapovi Niagare. Dopuštaju li Amerikanci i Kanađani svakom vlasniku zrakoplova da se panoramski voza iznad slapova riskirajući sudar ili pad? Osobito otkako su se oni malo veći zrakoplovi zabili u newyorške nebodere. Odnosno, što bi bilo da su mađarski zrakoplovi pali malo dalje pogodivši sedrene barijere ili skupinu turista</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Tragedija mađarskih pilota koji su prošlog vikenda, umjesto na Brač, sletjeli negdje oko Plitvičkih jezera postavlja pitanje sigurnosti raznih oblika turističkog avanturizma. Mađari su u osam lakih letjelica krenuli iz Kapošvara prema Braču, ali se zračne luke na otoku nije dokopao nitko. Pet zrakoplova sletjelo je u Zemunik, jedan na nedovršeni sportski aerodrom Pokrovac kod Šibenika, a dva su zaglavila u brdima kod Plitvica. Četvero mrtvih i 19 preživjelih u neuspjelom zračnom izletu dobrostojećih Mađara na Jadran.</p>
<p>Avanturistički duh ovladao je dijelom turista kojima više nije dovoljno namakanje u plićaku. Specijalizirane turističke agencije nude razne oblike avanturističkog turizma na jadranskoj obali i u zaleđu. S takvih izleta pod paskom stručnjaka turisti se vraćaju umorni, ali živi i zdravi. Problem su, međutim, individualni pustolovi.</p>
<p>Šampioni individualnog avanturizma na Jadranu ove su godine ponovo Česi. Češka je zemlja duge kulturne, industrijske i sportske tradicije. Na velikim češkim jezerima masovno se vesla, jedri, surfa i pliva. Kad Česi dođu na Jadran, njima se Senjski ili Brački kanal ne čini nimalo većim i opasnijim od čeških jezera. Teško im je povjerovati da bi se senjska bura mogla zalaufati na ona tri-četiri kilometra od obale do Zeca, Prvića ili Golog. Kad shvate da je to ipak moguće, onda je već kasno. Tada na luft-madracu ili lakoj jedrilici već nepovratno jure prema stijenama na otocima ili prolazima na otvoreno more.</p>
<p>Češka konzulica u Splitu Veronika Honclova kaže da češko ministarstvo vanjskih poslova, turističke agencije i mediji čine sve da bi češke turiste uvjerili koliko je opasno ljetovati na Jadranu ako se ne vodi računa o hirovitom vremenu. Ona je puna hvale za hrvatsku policiju i lučke kapetanije koje su spasile mnoge Čehe od utapanja. Ali direktor najvećeg češkog turoperatera za Hrvatsku Zdenek Honek kaže da bi na jadranskim plažama trebalo postaviti upozoravajuće zastavice kad se sprema loše vrijeme.</p>
<p>Mnogi među nama sjećaju se kako se na plažama u Francuskoj, Americi ili Australiji nekih dana nisu mogli kupati zbog visokih valova. Na to su ih upozoravale posebne zastavice i natpisi. U Hrvatskoj nema opasnosti od velikih valova (osim donekle za juga), ali zato prijete valovi koje stvara vjetar koji puše s obale. Upozorenja iznajmljivača soba (ako se sjete), ribara, konobara ili službenika u turističkim agencijama nisu dovoljna. Ne moraju furešti znati što to znači ako se domaći približavaju svom brodu samo da bi ga čvršće privezali za obalu.</p>
<p>Za državu koja živi od turizma pravodobno informiranje turista o opasnostima koje im prijete važan je dio turističke infrastrukture. Kad se Americi približavaju uragani ženskih imena onda su na nogama svi - od obalne straže, policije i vatrogasaca do televizijskih i radio-stanica. Promjena klime zbog ozonskih rupa i ostalih ljudskih gluposti dovodi u Jadran prvi put pijavice kao moguće preteče uragana. Ali i bez toga iznenadna bura ili teški jugo dovoljan su razlog da se ustroji kompetentna služba koja bi se prema određenim standardima brinula o sigurnosti plovidbe i upozoravala na opasnosti na Jadranu.</p>
<p>Hrvatska obalna straža rađa se već godinama, ali još se točno ne zna kojim će brodovima raspolagati i gdje će joj biti sjedište. Hoće li koristiti postojeće ratne brodove ili samo plovila MUP-a, ili će biti dovoljno novca da se izgradi flotila brodova po mjeri. Na moru, slično kao i u zraku, još nema odluke pa će, recimo, do daljnjega unesrećene na cestama spašavati neprikladni vojni helikopteri umjesto manjih specijalno opremljenih za takve intervencije. </p>
<p>Jedinstvenost zračnog i morskog prostora zahtijeva i jedinstveni nadzor i koordinaciju misija spašavanja. Neuspjeli mađarski avioreli preko Like do Brača pokazao je kako država olako propušta da se potencijalno opasne privatne inicijative provode bez nadzora. Od osam aviona dva su se srušila, jedan je prisilno sletio, a samo je jedan jedini od svih osam imao nužne papire i dozvole za prelet preko Hrvatske! Taj se jedini odmah vratio u Mađarsku.</p>
<p>Nedavno je poginuo talijanski vlasnik zrakoplova koji se pokušao spustiti na otok Unije kod Lošinja, gdje inače ima kuću. Na Unijama postoji mali sportski aerodrom. Zanima me, kao laika, jesu li svi preleti, doleti, uzlijetanja i spuštanja malih sportskih zrakoplova registrirani i prijavljeni nadležnoj kontroli leta ili ultralaki avioni lako lete i bez dozvole. Ne želim izazivati vraga, ali ni mi u Hrvatskoj ne bismo trebali zaboraviti kako je najprikladnije sredstvo nekom luđaku da napravi svinjariju upravo avion. </p>
<p>Osim jednog iskusnog sportskog letača, mađarski su letači, koliko se zasad zna, piloti-rekreativci, bolje stojeći liječnici i poduzetnici. Pilotirali su mađarskom ravnicom vikendom pripremajući se za povremena duža putovanja kao što je trebalo biti i ovo do Brača. Iz mađarske ravnice poletjeli su u maglom zavijenu Liku, gdje su ih čekala visoka brda. Jedan je udario u brdo na visini od 754 metra. Minimalna sigurnosna visina na tom području je između 1100 i 2300 metara. Letjeli su prema vizualnoj orijentaciji iako se u takvoj magli može letjeti jedino prema instrumentima na sigurnoj visini.</p>
<p>Padaju mi na pamet slapovi Niagare. Dopuštaju li Amerikanci i Kanađani svakom vlasniku zrakoplova da se panoramski voza iznad slapova riskirajući sudar ili pad? Osobito otkako su se oni malo veći zrakoplovi zabili u newyorške nebodere. Odnosno, što bi bilo da su mađarski zrakoplovi pali malo dalje pogodivši sedrene barijere na Plitvicama ili neku skupinu turista u vožnji brodom po jezeru. Bio je to opasan let iznad Plitvičkih jezera.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Kriteriji koji imaju svoju logiku</p>
<p>Njemačka znanstvena javnost očekuje da oni koji stječu akademske kvalifikacije u Njemačkoj rezultate svojih znanstvenih nastojanja predstave na njemačkome jeziku</p>
<p>IVAN GLASER</p>
<p>U članku »Diplomski i magistarski rad kroatisti pišu na</p>
<p> – njemačkom« (Nedjeljni Vjesnik, 6. i 7. kolovoza, prilog »7dana«) autorica Davorka Popadić-Schleicher osvrće se na skučene mogućnosti učenja i znanstvenog bavljenja hrvatskim jezikom u Berlinu, ali i na malen interes koji za njega vlada. Napose upozorava na opasnost da bi se nakon jednog umirovljenja, koje se očito uskoro očekuje, mogla ugasiti jedina katedra za južnoslavenske jezike u Berlinu. Bila bi to posljedica trenda tržišnog razmišljanja, koji, kako autorica izvještava, sve jače određuje visokoškolsku politiku u Njemačkoj. </p>
<p>Sve to odgovara i mojim vlastitim informacijama i pozdravljam nastojanja da se dade podrška kroatistici u Njemačkoj.</p>
<p> No iznenadilo me ono mjesto u članku gdje autorica ocjenjuje kao »kuriozitet« da kroatisti na Humboldtovu sveučilištu u Berlinu svoje diplomske i magistarske radove moraju pisati na njemačkome jeziku. </p>
<p>Želio bih staviti dvije konkretne primjedbe. Prva je više usputna: ne znam postoji li na Humboldtovu sveučilištu odista diplomski studiji slavistike ili općenito jezični diplomski studiji. Na sveučilištima zapadnonjemačke tradicije takovi studiji ne postoje. Studiji jezičnih struka završavaju se magisterijem, doktoratom ili posebnim ispitom koji kvalificira za nastavničko zvanje. U okviru reforme koja se sada provodi diljem Njemačke na mjesto kvalifikacije »magistar« stupa kvalifikacija »master« uz brojne promjene koje se među ostalim odnose i na dosadašnju izdvojenost kvalifikacija za nastavničko zvanje. Diplomski studiji jezika nisu dakle na pomolu.</p>
<p>Drugo: Činjenica da kroatisti na Humboldtovu sveučilištu u Berlinu svoje magistarske (a ako ovi postoje, i diplomske) radove moraju pisati na njemačkome jeziku mjerena kriterijima akademskog života uopće nije kuriozitet. A ti kriteriji imaju svoju logiku. </p>
<p>Magistarski rad je znanstveni rad. O znanstvenim kvalitetama tog rada te o relevantnim sposobnostima za to njegove autorice ili njegova autora govori sadržaj rada, a ne jezik kojim se autori služe. Jesu li i u kojoj su mjeri svladali jezik koji je predmet njihova znanstvenog proučavanja, ne može biti predmetom ocjene znanstvene vrijednosti rada.</p>
<p> A gledano s druge strane, znanstveni se rad predstavlja znanstvenoj javnosti koja je u slučaju rada o nekom jeziku načelno šira od kruga onih znanstvenika koji se istim jezikom služe ili su ga donekle svladali.</p>
<p> Stručna sposobnost za ocjenjivanje znanstvene vrijednosti nekoga rada ne ovisi o svakodnevnom, konverzacijskom poznavanju pojedinih stranih jezika, niti ju se može za to vezati. I zbog toga nema ničega čudnog u činjenici da njemačka znanstvena javnost očekuje od onih koji stječu akademske kvalifikacije u Njemačkoj da rezultate svojih znanstvenih nastojanja predstave na njemačkome jeziku.</p>
<p>Jezik zajednice znanstvenika bio je nekad latinski, pa je na njemačkim sveučilištima doktorske radove još u drugoj polovici 20. stoljeću bilo moguće pisati i na tome jeziku. Možda je to tako i danas, a vjerojatno je usto snažno porasla spremnost da se u tome kontekstu prihvati engleski. Nacionalni su jezici nekada potisnuli latinski kao jedinstveni jezik znanosti (proces je završen u 18. i 19. stoljeću), a sada se, to je opće poznato, u liku engleskoga jedan dio znanosti vraća jedinstvenom jeziku. Ako kod nas u stjecanju akademskih kvalifikacija išta ide drugim pravcem, to će biti u prvom redu zato što i druge svjetske jezike prihvaćamo kao jezike znanosti. Ali »logika« se ne će bitno razlikovati.</p>
<p>Autor je umirovljeni znanstveni</p>
<p> suradnik Sveučilišta</p>
<p> u Bielefeldu, Njemačka.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>U zatvor zbog vjernika</p>
<p>U makedonskom slučaju dolazi do izražaja nakaznost da se Crkva veže uz jedan narod </p>
<p>LUKA VUCO</p>
<p>U Vjesnikovoj rubrici »Stajališta« od 25. srpnja objavljen je tekst pod naslovom »Zašto arhiepiskopu Jovanu zatvor?« u kojem se senior jedne protestantske Crkve pita: »Kako to da se u 21. stoljeću progoni poglavar jedne vjerske zajednice samo zato što želi biti dosljedan uvjerenjima, jer okuplja vjernike oko ohridske arhiepiskopije koja je priznata od Srpske pravoslavne crkve, ali ne i od Makedonske pravoslavne crkve i nije registrirana kao vjerska zajednica u Republici Makedoniji?«</p>
<p> U ovom pitanju dolazi do izražaja sva nelogičnost vezivanja Crkve i vjere uz jednu državu i naciju, koja je prisutna naročito u pravoslavnim crkvama. Te crkve unose u svoj naziv ime države u kojoj se nalaze te tako i nehotice postaju politički čimbenik pribrajajući svoje vjernike naciji države svoga naslova.</p>
<p> Poznato je da su se nakon raspada Bizantskog Carstva oblikovale nacionalne države na njezinu području s pravom da imaju samostalne ili autokefalne crkve. Tako je opće prihvaćeno pravilo ili kanon da se svaka pravoslavna crkva može nazvati imenom države u kojoj se nalaze pravoslavni vjernici.</p>
<p>Još 1967. godine oblikovala se Makedonska pravoslavna crkva odijelivši se od Srpske pravoslavne crkve, koja ju je prisvojila poslije sjedinjenja Makedonije u zajedničku državu sa Srbijom uz veliki novčani iznos koji je Srbija platila Ekumenskoj patrijaršiji u Carigradu. Srbija je Makedoniju nazivala Južnom Srbijom, a tako je očito i danas SPC tako tretira ne dopuštajući njezino odcjepljenje, iako je Makedonija ne samo država iz bivše jugoslavenske federacije, nego je i neovisna. </p>
<p>Da se ekumensko pravilo odcjepljenja po državama poštuje, svjedoče i male pravoslavne crkve u Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj. Srpska pravoslavna crkva ne dopušta obnovu ne samo makedonske crkve nego ni crnogorske, jer ih smatra srpskim zemljama. Samo tako je bilo moguće da se danas veliki dio Crnogoraca vjernih Srpskoj crkvi nazivaju Srbima.</p>
<p> Republika Makedonija u vlasti Srpske pravoslavne crkve na svom području vidi velikosrpsku politiku posrbljavanja Makedonaca te stoga njezino djelovanje smatra protudržavnom politikom. Danas je sasvim čudno da je netko osuđen jer okuplja svoje vjernike. Ali jer je arhiepiskop Jovan vjeran Srpskoj crkvi, njegova aktivnost postaje i politička. Tako Republika Makedonija ne arbitrira u vjerskom pitanju, nego se upliće zbog političkih posljedica toga djelovanja.</p>
<p> I u Hrvatskoj bi po istom kanonskom pravilu pravoslavna crkva morala preuzeti ime države u kojoj postoji da izbjegne sumnju u njezino prihvaćanje države Hrvatske. Tako i u makedonskom slučaju dolazi do izražaja nakaznost da se Kristova crkva veže uz jedan narod i jednu državu pa se ne treba čuditi da vjerska aktivnost crkvenog vođe postaje i u 21. stoljeću politički neprihvatljiva i kažnjiva. Stoga se u ovome slučaju nisu proslavili ni arhiepiskop Jovan, ali ni sudske vlasti u Makedoniji. </p>
<p>Autor je magistar znanosti,</p>
<p> svećenik, publicist iz Kaštela.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Elitni turizam nisu astronomske cijene </p>
<p>Neugodno me iznenadila vijest da je grad Dubrovnik jedan od kandidata za nagradu HTZ-a »Plavi cvijet«, koja se dodjeljuje najbolje uređenim gradovima i općinama. Budući da sam dva tjedna godišnjeg odmora provela u tome gradu, a i poslovno sam često u prilici odlaziti u Dubrovnik, mislim da mogu objektivno sagledati nedostatke ove destinacije. Dio odmora proveli smo u privatnom smještaju jer su dubrovački hoteli precijenjeni pa tako i u neklimatiziranom, osrednjem socijalističkom zdanju, s jedva tri zvjezdice, noćenje za dvije osobe stoji više od sto eura. I sve bi bilo u redu da nas svako jutro u 7 sati nije budila nepodnošljiva buka sa susjednoga gradilišta na kojem su radovi bili u punom jeku. Radovi? U sezoni? U elitnom Dubrovniku? Baš tako! Nazvali smo Odjel za komunalno gospodarstvo Grada Dubrovnika, gdje su nam ljubazni, ali očito bespomoćni djelatnici rekli da oni mogu samo opominjati, ali ne i kažnjavati prekršitelje koji grade u sezoni jer nemaju odluku Gradskoga poglavarstva prema kojoj bi kažnjavali?! Sporno gradilište nije obilježeno pa je nemoguće znati tko je naručitelj, a tko izvođač radova. Dalje, za sve one koji sanjaju o Dubrovniku, otrježnjenje: autobusna karta za lokalni prijevoz u jednom smjeru 10 kuna. Obrok ćevapa (ne baš osobito obilat i ukusan) stoji 60 kuna; cocacola na Stradunu bez limuna i u prljavoj čaši 20 kuna, miješana salata u običnoj konobici 30 kuna, ležaljka i suncobran na plaži Banje, na kojoj se ne možete ni okrenuti, 100 kuna. Čini se da je prva i osnovna stvar koju Dubrovčani ne shvaćaju ta da za elitni turizam nije dovoljno jednostavno sve cijene pomnožiti s četiri, već da cijene treba pratiti i odgovarajuća ponuda.</p>
<p>IVA KUTLEZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>(Ne)poznavanje streljačkog oružja </p>
<p>U Vjesniku od 8. kolovoza navedeno je da je zastupnik Radikalne stranke 1928. godine ubio zastupnike HSS-a Pavla Radića i Đuru Basaričeka, te smrtno ranio Stjepana Radića. No, Puniša Račić atentat nije počinio, kako je navedeno, revolverom, nego pištoljem marke steyer M-1912 - cal. 9 mm. Pogreške u smislu nepoznavanja termina pištolj i revolver vrlo su česte. Kod opisa likvidacije kralja Aleksandra (»Početak kraja Jugoslavije«, JL-9.10.2004.g.) navedeno je tri puta kako je u tu svrhu upotrijebljen pištolj tipa mauser, kalibra 7,65 mm. Taj delikt jest učinjen pištoljem marke mauser, no modelom C-96, cal. 7,63 mauser koji se vizualno znatno razlikuje od mausera 7,65 mm ili drugih tipičnih pištolja toga kalibra. Isto se u smislu balističkih karakteristika (naročito elementa penetracije) odnosi na ta dva kalibra. I drugim napisima može se naći vrlo mnogo sličnih pogrešaka. </p>
<p>ČEDOMIR POZNANOVIĆZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Zbog 20 kuna uštede ostao bez 10.000 eura</p>
<p>Nelegalnim slanjem paketa po vozačima novac gube i autoprijevoznici i kolodvor. A građani se žale tek kad nešto pođe po zlu</p>
<p>Iako na zagrebačkom Autobusnom kolodvoru postoji služba za prijem i otpremu pošiljki, većina građana još uvijek smatra da je puno lakše dati 20 kuna vozaču i poslati paket bez ikakva računa. Tako se na kolodvoru svakodnevno mogu vidjeti ljudi kako čekaju autobus da bi pokupili ili poslali paket. Radi se o uhodanom povjerenju između vozača i građana, zbog kojega autobusni prijevoznici i kolodvor gube novac. A građani se žale tek kad nešto pođe po zlu. </p>
<p>»Nekoliko puta tjedno šaljem autobusom autodijelove i dolazim po njih. Obično platim vozaču 20 kuna, a ponekad i više«, priča mladić kojega smo na Autobusnom kolodvoru zatekli kako predaje paket vozaču. Za to ne dobiva nikakav račun, već telefonira kolegi u Osijeku da dočeka autobus i preuzme paket. Kaže da se ne brine previše hoće li paket stići, jer dosad nije imao problema. </p>
<p> Uz pakete, ljudi često šalju u kuverti i veće svote novca, a bez ikakve potvrde. Tako je, priča zaposlenik Autopoduzeća Imotski, jednom poslano preko vozača čak 10.000 eura koji su završili u krivim rukama. Na kolodvoru je vozača, naime, dočekao čovjek koji se predstavio kao osoba kojoj je namijenjen novac. Desetak minuta nakon što mu je vozač predao kuvertu, došao je drugi čovjek, pokazao osobnu kartu i zatražio poslani novac. Vozač je tek tada shvatio da je prevaren.</p>
<p> Taj je slučaj, kaže zaposlenik Autopoduzeća Imotski, završio na sudu. Puno češći su slučajevi da pošiljka uopće ne stigne. Čitateljica Vjesnika požalila se kako je jednom zbog nemara vozača ostala bez lijeka koji je taj dan trebala popiti. Majka joj je, naime, po vozaču autobusa, misleći da će to biti najbrže, poslala skupi lijek i dala mu za tu uslugu 20 kuna, no vozač joj na autobusnoj stanici nije predao lijek. Kad se zbog toga požalila ljudima na Autobusnom kolodvoru, rekli su joj da oni nisu odgovorni za takve slučajeve, te je dobila samo ime odgovornog vozača. </p>
<p>Da bi legalizirao pošiljke tzv. neprateće prtljage, prtljage koja putuje bez vlasnika, Autobusni kolodvor u Zagrebu otvorio je ove godine službu za prijem i otpremu pošiljki. »Potpisali smo ugovor s osam prijevoznika te šaljemo pošiljke od kolodvora do kolodvora. Tamo gdje City express ima poslovnice, omogućujemo i dostavu od vrata do vrata«, kaže Goran Ivušić, rukovoditelj te cargo službe. »Građani donesu paket na Autobusni kolodvor, mi ga preuzmemo i pošaljemo u predviđeni grad«, priča Ivušić. Cijena prijevoza paketa do jednog kilograma iznosi 30 kuna, do 40 kilograma 35 kuna, a prijevoz paketa težih od 40 kg košta 65 kuna. Prijevoz veće robe, poput bijele tehnike, bicikla ili televizora, košta 90 kuna.</p>
<p> »Na žalost, prijevoznici još uvijek progledavaju vozačima kroz prste. U rujnu ćemo cargo-službi dati veće značenje, tako da će svi građani biti upoznati s mogućnošću legalnoga slanja paketa autobusima«, kaže Ivušić. Dodaje da je Autobusni kolodvor odgovaran samo za onu pošiljku koja je poslana preko njegove službe.</p>
<p>Prijevoznici bi sami trebali paziti da njihovi vozači ne prenose pakete za svoj račun. Dobar primjer za to je Autobusni promet Varaždin, koji ima potpisan ugovor s Autobusnim kolodvorom. Čovjek koji šalje paket dobiva potvrdu da ga je predao, čak i ako ga šalje s nekoga drugoga kolodvora, gdje nema službe slične onoj u Zagrebu. Zdravko Šimek, šef prometa Autobusnog prometa Varaždin, kaže da uz to postoji i interna kontrola, tako da vozači ne mogu prenositi pakete bez računa ili potvrda. </p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Mirovine stigle, gužva na šalteru </p>
<p>I dok su ovih dana najveće gužve kod tunela Sveti Rok i Mala Kapela, gdje turisti dugo moraju čekati red da prođu, zagrebački umirovljenici čekaju u redu da bi platili račune. U utorak ujutro stotinjak umirovljenika stajalo je ispred Gradskog stambeno-komunalnog gospodarstva u Savskoj, iako je vani bilo hladno i kišovito vrijeme. </p>
<p>Iako je ta slika uobičajena svaki mjesec kad stignu mirovine, ovaj put razlikuje se od uobičajene po tome što je grad relativno pust, jer su mnogi otišli na more, pa je čudno vidjeti toliko ljudi na jednom mjestu. Da bi uštedjeli pet kuna po računu, koliko bi im naplatili u pošti, ljudi, većinom umirovljenici, strpljivo stoje u redu kod GSKG-a. Većini umirovljenika čekanje u redu ne predstavlja veći problem. Problem je jedino onima koji su bolesni pa im je teško stajati.</p>
<p>Ljerka Mihalić kaže da se u redu čeka po 20 minuta i da red ide relativno brzo. »Kako sam u mirovini, imam puno vremena pa prošećem do Savske i platim ovdje račune za stan, a usput si uštedim deset kuna, koliko bih morala platiti u pošti«, rekla je Ljerka Mihalić. »Mi imamo vremena za stajanje u redu, cijelo ljeto smo u Zagrebu jer nema novca za more. Mirovine su male«, kažu Mirko Bartol i Darko Jurić. Uz to, kažu, »kaj nam fali da stojimo u redu, kad si tak zaradimo po deset kuna, za te novce odemo na plac i makar si kupimo voće ili povrće«. </p>
<p>S njima se složila i Marica Kovač, koja kaže da si za deset kuna kupi kruh i mlijeko. »Meni je teško stajati u redu jer sam stara i bolesna ali nemam drugog izbora. Ionako mi je mirovina mala a računi veliki. Još teže bi mi bilo da moram plaćati u pošti gdje ti dodatno uzmu novce«, požalila se gospođa Ankica.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Zagrepčani: Stop krpeljima</p>
<p>Ako se krpelj prihvati, najbolje je da ga izvadi liječnik opće prakse i to isti dan ili čim prije </p>
<p>Da li zbog lošeg, pretežno kišovitog vremena pa onda i manjeg broja izletnika, ili pak zato što sad o krpeljima znaju više, uglavnom, ove je godine od lajmske borelioze oboljela samo trećina broja Zagrepčana koji su oboljeli lani. A od krpeljnog encefalitisa ljetos, na sreću, nije obolio nitko.</p>
<p> U Zagrebu je od lajmske bolesti ove godine oboljelo 30 osoba, dok su prošle godine u istom razdoblju oboljela njih 92. Od meningoencefalitisa u cijeloj je Hrvatskoj ove godine oboljelo devet osoba, dok je prošle godine broj oboljelih od te bolesti u istom razdoblju dosegao 38. </p>
<p>Epidemiolog iz Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba, dr. Borislav Aleraj, upozorava da sezona krpelja počinje u rano proljeće te traje do jeseni, a lipanj, srpanj i kolovoz su udarna razdoblja. Iako kišovito vrijeme ne utječe na broj uboda krpelja, epidemiolog ne isključuje mogućnost da ljudi, kad je kiša, manje odlaze na izlete pa je i manje zaraženih bolestima što ih prenose krpelji.</p>
<p> Dr. Aleraj upozorava da manje uboda ne znači manji broj krpelja te poziva građane da budu oprezni, pogotovo odlaze li u sjeverozapadna područja Hrvatske ili pak u Sloveniju ili Austriju, gdje su oboljenja od borelioze i krpeljnog encefalitisa učestalija. »Borelioza se liječi antibioticima, a u najvećoj opasnosti su ljudi koji žive ili rade u područjima okruženima šumom ili grmljem, te izletnici, planinari i izviđači koji posjećuju prirodna staništa krpelja«, upozorava dr. Aleraj. Ističe, međutim, da podatak koji ukazuje da ove godine do sada nema niti jednog oboljelog od meningocefalitisa, ne znači da se od te bolesti ne može oboljeti i kod nas, primjerice na Sljemenu. </p>
<p>Prema riječima epidemiologa dr. Aleraja, važno je odstraniti krpelja isti dan. »Ako ga vadite sami, nemojte ga premazivati uljem ili sličnim tekućinama. Uzmite pincetu i pritisnite njome krpelja blizu glave, ne prečvrsto. Preporuka je da se krpelj okreće u ravnini kože pa tek onda podigne s kože, te da ga treba izvući bez trzaja. Najbitnije je da ga se izvadi isti dan«, savjetuje dr. Aleraj. Ako se krpelja želi omamiti, može se na vatu staviti 75-postotni alkohol te namočenu vatu prisloniti na kožu i držati je dvije do tri minute. </p>
<p>Ipak, izletnicima i šumskim radnicima, te onima na koje se krpelji češće »lijepe«, dr. Aleraj preporuča cjepivo protiv krpeljnog encefalitisa. »Cjepivo je dvokratno, što znači da počinje djelovati nakon druge doze. Cijena se kreće do 200 kuna po dozi, a ovisi o proizvođaču. Jedno cijepljenje (sa dvije doze) dostatno je za godinu dana«, rekao je dr. Aleraj.</p>
<p> Iako nije bilo mnogo oboljelih od bolesti što ih prenose krpelji, u zagrebačkim domovima zdravlja bilo je ipak dosta onih koji su došli upravo zbog krpelja. Liječnica opće prakse Doma zdravlja Zagreb Zapad, dr. Ksenija Vugrinčić kaže da je svima, koji su posjetili njezinu ambulantu, krpelj bio uklonjen bez posljedica. »Važno je da, kad dođu s izleta, ljudi skinu sa sebe odjeću i pregledaju se. A krpelja koji se prihvatio, najbolje je ukloniti kod liječnika, kako bi ga se odstranilo u cijelosti«, rekla je dr. Vugrinčić.</p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Fra Relota: Kraljevstvo nebesko bolja je unija od europske</p>
<p>Na Rokovu perivoju vjernici proslavili blagdan Svetoga Roka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U dostojanstvenom i svečanom ozračju prohladnoga ljetnog predvečerja, nekoliko stotina vjernika proslavilo je u utorak blagdan svetoga Roka u kapelici na zagrebačkom Rokovu perivoju, nekadašnjoj »Peneznoj gorici«, iznad Britanskoga trga, gdje su Zagrepčani prije 350 godina tom svecu podigli zavjetnu kapelu nakon što je, po njegovu zagovoru, grad pošteđen epidemije kuge. Prva misa slavljena je u 7. 30 sati, zatim u 9 i 11 sati, a središnja svečanu zavjetnu euharistiju predvodio je u 18 sati župnik gornjogradske župe Sv. Marka mons. Franjo Prstec, u suslavlju s župnikom-domaćinom župe sv. Blaža vlč. Zvonimirom Sekeljom, zamjenikom predstojnika zagrebačkog Katehetskog ureda dr. Josipom Šimunovićem i župnikom zagrebačke župe Sv. Antuna Padovanskog, sveučilišnim profesorom i glasovitim propovjednikom fra Žarkom Relotom koji je i ovom prigodom održao zapaženu propovijed. Aktualizirajući biblijska čitanja te biografiju svetoga Roka, o. Relota je vjernicima poručio da ne mogu imati istinske ljubavi prema Bogu ukoliko nemaju konkretne ljubavi prema ljudima s kojima žive. Upozorivši na današnji mentalitet individualizma i egoizma, propovjednik je kazao da se sudbina suvremenu Hrvatske može slikovito usporediti sa sudbinom svetoga Roka »kojega su svi voljeli dok im je služio i bio poslušan, a kad je obolio odbacili su ga kao nepoželjnoga u društvu«.</p>
<p>»I nas, kao pripadnike ovog ponosnog naroda, pripadnici tzv. zapadne civilizacije isključuju iz svoga društva. Dok smo kao predziđe kršćanstva toj civilizaciji služili i nešto značili bili smo dobri, no kad smo pokazali da želimo misliti svojom glavom, postali smo nepoželjni u društvu "velikih" kao da smo i mi zaraženi nekom kugom«, naglasio je o. Relota. No vjernicima je poručio da baš poput svetog Roka ne očajavaju, nego da nastave brinuti o drugima, ljubiti i one koji njih ne ljube, te živjeti vjerno i čestito. </p>
<p>Davor Maček</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Tobogan, vrtuljak i dvije ljuljačke</p>
<p>Cijena opreme dječjih igrališta kreće se od 1500 kuna za najjednostavnije sprave, do 200.000 kuna za najsuvremenije multikomponentne sprave </p>
<p>Stare i dotrajale dječje sprave u parkovima razlog su ljutnje mnogih roditelja i djece. U parku na Strossmayerovu trgu, kod HAZU-a, sprave se nisu mijenjale godinama. »Kao dijete dolazila sam u ovaj park, danas dolazim sa svojim djetetom a u parku se od tada ništa nije promijenilo. Jedan tobogan, vrtuljak i dvije ljuljačke i to je sve«, rekla je Iva Juras. »Bilo bi krajnje vrijeme da se postavi neka nova sprava«, dodala je Iva Juras.</p>
<p>»Vidite kako se brzo stvori red za ljuljačke, zato jer su samo dvije, a svi se žele ljuljati«, rekla je Maja Hrbok.</p>
<p>Petogodišnja Ines rekla je da želi još ljuljački i klackalicu, a njezina šestogodišnja prijateljica Lea kaže da bi bilo »super da stave jednu penjalicu«.</p>
<p>»Najljepši i najopremljeniji dječji park svakako je ovaj kod Boćarskog doma, a svi ostali imaju stare sprave koje su često i potrgane«, rekla je Laura Molnar, a s njom su se složili i ostali roditelji koji su bili u parku kod Boćarskog. </p>
<p>Dok se roditelji žale na postojeće parkove, iz Odjela za građenje i održavanje komunalne infrastrukture, rekli su da se »postojeći parkovi redovito obnavljaju u smislu manjih zahvata sanacija«, odnosno da se po potrebi sprave zamjenjuju, klupe popravljaju i slično, za što je zaduženo Trgovačko društvo Zrinjevac.</p>
<p>»Cijena sprava za opremanje dječjih igrališta kreće se od 1500 kuna za najjednostavnije sprave, dok najsuvremenije multikomponentne sprave koštaju više od 200.000 kuna«, rekli su iz Gradskog ureda za izgradnju grada.</p>
<p> »U 2005. godini izdvojeno je za redovito održavanje sve urbane opreme, u koju uključujemo klupe, košarice za otpatke i sve sprave koje spadaju u opremu dječjih igrališta, ukupno 3,5 milijuna kuna«, rekli su iz Gradskog ureda.</p>
<p>»Svi mi redovito plaćamo za izgradnju grada ali po izgledu dječjih parkova ne vidi se da je novac uložen u njih«, rekao je Marin Kadoić. Osim na loše opremljene parkove, ogorčeni roditelji žale se i da se »noću u parkovima okupljaju narkomani i pijanci koji iza sebe ostavljaju igle i razbijene, flaše što ugrožavaju djecu, međutim ništa se ne poduzima da se to spriječi«. </p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Već dva mjeseca tramvajska stanica bez ograde</p>
<p>Nakon što dva mjeseca zaštitna staklena ograda na tramvajskoj stanici kod Autobusnog kolodvora nije popravljena, odgovorni u Gradskom uredu za graditeljstvo i komunalne poslove obećali su da će se popravak obaviti u najkraćem roku. U potpunosti je, naime, uništeno oko šest metara zaštitne ograde. Stakla više nema, a iz nogostupa su iščupani stupovi na koje se učvršćuje zaštitno staklo. Uzrok tome vjerojatno je nalet automobila. Kako nam je objasnila nadležna osoba Gradskog ureda, radi se o tramvajskoj stanici koju održava tvrtka Europlakat Proreklam. Kako je u međuvremenu dovršena gradnja istih takvih tramvajskih stanica s ostakljenom zaštitnom ogradom na 100 metara udaljenom, novootvorenom raskrižju Branimirove i Držićeve, građani se pitaju zašto nije odmah popravljena i stanica na Autobusnom kolodvoru. Kako tvrde iz Grada, česti je slučaj da tvrtka Europlakat Proreklam na skladištu nema zalihe zaštitnog stakla sa svojim logom pa se na sanaciju čeka i duže nego inače. </p>
<p>Kako Autobusnim kolodvorom prolazi mnogo putnika, a među njima i dosta turista, nadamo se da prizor devastirane tramvajske stanice nije poslao turistima poruku da Zagrepčani ne drže do svoga grada. [Tomislav Grdić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Ptičja gripa nadomak Europe</p>
<p>Opasnost s istoka: Bolest u Hrvatsku može doći s milijunima gusaka i pataka!</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Rusija je u utorak objavila da je ptičja gripa na Uralu, u Čeljabinsku – opasna po ljude! Zbog virusa H5N1 ubijeni su deseci peradi, sela su i ceste blokirani, a ljudskih žrtava još nema. Rusi tvrde kako čine sve da se bolest putem ptica selica ne preseli na zapad – u Europu, Afriku i Srednji istok.</p>
<p>No, budući da od rujna kreće selidba desetak milijuna ptica koje bježe od sibirske zime, bolest bi, strahuje vodeći ruski epidemiolog Genadij Oniščenko, uistinu mogla stići i u Europu. Pritom je velik problem raznovrsnost ptičjih vrsta jer svaka migrira na svoju stranu.</p>
<p>Identičan je odgovor Vjesniku ponudio i prof. dr. Hrvoje Mazija, šef Zavoda za bolesti peradi Veterinarskog fakkulteta u Zagrebu. »Najmanje je pedesetak raznih ptičjih vrsta koje iz sjevernih krajeva migriraju preko Hrvatske i Europe, a neke su analize pokazale da je velik broj tih ptica selica pozitivan na influencu. Iako je sasvim sigurno da se ptičja gripa širi, to ne znači da su sve te ptice zarazne«, tvrdi dr. Mazija, dodajući da je put od zaražavanja do pojave prvih simptoma – vrlo dug.</p>
<p>Najčešći prenositelji ptičje gripe svakako su patke odnosno guske, kao ptice voda, pri čemu se dr. Mazija najviše plaši mutacija virusa H5N1. »Iskreno, objektivne opasnosti zasad nema i zato ne valja dizati paniku. Ali, krajnji je čas da provedemo detaljno istraživanje i ustanovimo koje sve ptice slijeću na naša jezera i rijeke, u naše nacionalne parkove«, upozorava dr. Mazija i zaključuje: »Uostalom, milijunski grad Zagreb u svom srcu ima Savicu, a nitko nema pojma što sve tamo stiže!«</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Maradona pokrenuo vlastiti TV show </p>
<p>Bivša svjetska nogometna zvijezda Diego Armando Maradona, u domovini je Argentini pokrenuo vlastiti tv-show. U prvoj je emisiji »Noć broja 10« Maradona ugostio niz poznatih osoba, a najviše je pozornosti privukao Brazilac Pele, s kojim je na kraju emisije zamijenio reprezentativne dresove s brojem 10.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Živio u svemiru dvije godine</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> – Ruski astronaut Sergej Krikaljev (46) u utorak je postigao svjetski rekord u dužini boravka u svemiru – 748 dana u karijeri dugoj 20 godina! Stari rekord (747 dana, 14 sati i 14 minuta) dosad je držao Rus Sergej Avdejev. Krikaljevljev rekord bit će i veći jer je sad na ISS-u gdje ostaje do listopada. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Od krvi krokodila novi antibiotici</p>
<p>SYDNEY</p>
<p> – Znanstvenici na sjeveru Australije skupljaju krv krokodila želeći razviti snažan antibiotik jer su testiranja pokazala da imunološki sustav krokodila ubija virus HIV-a! Njihov imunološki sustav puno je jači od ljudskog i sprječava smrtonosne infekcije. Prva ispitivanja imunološkog sustava krokodila 1998. pokazala su da više antitijela u krvi ubija bakterije otporne na penicilin, a i bolje od ljudskog imuniteta ubijaju i virus HIV-a.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Skradin histerično dočekao lažnog Cruisea</p>
<p>SKRADIN</p>
<p> – Uplovljavanje luksuzne megajahte »New Century - Douglas«, u utorak je izazvalo val histerije među tisućama gostiju Skradina. Drevnim se gradićem pročulo da je na jahti Tom Cruise čiji se dolazak očekuje već danima. Na obali se natiskalo više tisuća gostiju i Skradinjana koji su radoznalo pratili svaki korak na jahti. A kad je oko 13 sati na brod NP »Krka«, prešlo više osoba, publika s rive među njima je »prepoznala« Cruisa. Krenuli su žamor, vriska djevojaka, blicevi... </p>
<p>No, čim je »Cruise« prošao uz nas, bilo je jasno da to nije glumac, već čovjek koji mu sliči. Stjepan Gundić koji ih je poveo u razgledavanje, potvrdio nam je da je to bogati Rus nepoznata identiteta. »Zatekao ga je doček, zanimalo ga je zašto ljudi vrište i mašu mu. Kad sam mu rekao za Cruisea, odigrao je kraću glumačku rolu pa je onima na rivi mahao i pozirao im«. No, drugdje su novinare i dalje uvjeravali da je u Skradinu baš – Cruise. [Jadranka Klisović]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Uhićeni krijumčari obogaćenog urana</p>
<p>ANKARA</p>
<p> – Turska je policija uhitila dvije osobe zbog krijumčarenja nuklearnog materijala nakon što su pokušali prodati 173 grama obogaćenog urana prokrijumčarenog iz Rusije. Muškarci su uhićeni kad su za 7 milijuna dolara pokušali obogaćeni uran prodati – policajcu na tajnom zadatku. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Joe Cocker u Areni</p>
<p>PULA</p>
<p> - Pred oko osam tisuća oduševljenih gledatelja, u pulskoj Areni je u utorak na večer nastupio bijeli kralj soula Joe Cocker, koji Europom putuje u sklopu turneje »Heart and Soul«, a nazvana je prema njegovu novom albumu na kojem je obradio pjesme poznatih izvođača poput Arethe Franklin ili grupe U2. Uz pjesme svojih prijatelja, izveo je i neke vlastite vječne hitove. [S. Brnabić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Komu smetaju velikodušni donatori </p>
<p>Među 46 izvedaba ovogodišnjega Splitskog ljeta najupečatljivije su bile one ostvarene novcem ruskoga biznismena Dmitrija Željeznjaka poput nastupa glasovita Baleta Kirov </p>
<p>Ovogodišnje, 51. izdanje Splitskoga ljeta, uz Dubrovačke ljetne igre najvećega hrvatskoga kazališnog festivala, ostat će zapamćeno po oprečnim mišljenjima struke i javnosti o njegovu programu. Taj je festival ove godine imao 46 izvedaba među kojima su one najupečatljivije ostvarene zahvaljujući širokogrudnosti donatora. Naime, nekima smeta što se organizatori festivala hvale nastupom glasovita ruskog Baleta Kirov, kojega na repertoaru ne bi bilo da nije velikodušna ruskog biznismena i suvlasnika tvrtke »Portus Adria« Dmitrija Željeznjaka. Osim te, bogati Rus Splićanima je darovao i predstavu »Ana Karenjina« u izvedbi Zagrebačkoga kazališta mladih, dok je iznimno dobro posjećeni koncert »Afro Cuban All Stars« zasluga »Croatia osiguranja«. No, Splitsko ljeto je ispunilo planirani program održavši pet premijernih predstava u vlastitoj produkciji. </p>
<p>Prema mišljenju glazbene kritičarke i članice ocjenjivačkog suda festivalske nagrade »Judita« za glazbeno-scensku umjetnost Tatjane Alajbeg, premijera oratorija Julija Bajamontija »Prijenos sv. Dujma« u režiji Petra Selema i pod ravnanjem Pavla Dešpalja bila je »jedini hvalevrijedan događaj, osobito značajan za Splićane«. »Opera nije opravdala očekivano uporište glazbenoga programa. Koncertni program nikad nije bio oskudniji. Dojmila su se tek dva koncerta – ansambla 'Villancico' i 'Zum Quinteta'«, ocijenila je Alajbeg. </p>
<p>Premijeru drame »Ubu, kralj robijaš« Alfreda Jarryja u režiji, scenografiji i kostimografiji Zlatka Boureka kritika je dočekala »na nož«, za razliku od uspješne drame Tennesseeja Williamsa »Noć iguane« u režiji Janusza Kica. Kvalitetnim programom ocijenjen je baletni dio festivala, koji je obilježen premijerom predstave »Best of« u koreografiji Veseljka Sulića, te praizvedbom komada »Daissa: istočno od raja« u koreografiji Staše Zurovca. </p>
<p>Ravnatelj 51. splitskoga ljeta Milan Štrljić zadovoljan je realizacijom festivala koji je okupio čak 50 sponzora, što je rezultat, kazao je, trogodišnjeg rada uprave splitskog HNK. On smatra da je festival u programskom smislu »otišao korak dalje i podigao ljestvicu visoko gore«. Iako je Splitsko ljeto raspolagalo s 3.750.000 kuna proračunskog novca Ministarstva kulture, županije Splitsko-dalmatinske i Grada Splita, pretpostavlja se da je zajedno sa sponzorima i iz vlastitih prihoda potrošeno oko šest milijuna kuna. Bez obzira na polemičnost tonova koji prate sve hrvatske kulturne priredbe, valja reći da je Splitsko ljeto u pola stoljeća svoga trajanja ostavilo niz značajnih i teatarskih i glazbenih izvedaba koje se mogu upisati u sam vrh ne samo hrvatske, već i svjetske kulturne produkcije. Osim toga, Bajamontijevo djelo koje je otvorilo splitski festival pokazalo je sretan spoj tradicije i suvremenosti, zadirući u sama ishodišta splitskoga identiteta. Time je nedvojbeno opravdan umjetnički izbor programa koji je otvorio svečanost najveće kulturne priredbe u Splitu. </p>
<p>U materijalnoj oskudici koja prati hrvatski kulturni prostor, dizati glas protiv donatora i sponzora koji su svojom dobrohotnošću omogućili najatraktivnije dijelove festivalskoga programa, u najmanju je ruku dvolično. Prisjetimo se samo da upravo veliki europski kulturni projekti počivaju na sponzorima i donatorima, pa je, i te kako, nepromišljeno te iste prakse se odricati i negirati je u hrvatskim uvjetima. Jer ovogodišnje Splitsko ljeto je Splićanima, kao i mnogim turistima, omogućilo nekoliko vrhunskih kulturnih događaja, među kojima je neprijeporno na prvom mjestu blistav nastup solista Baleta Kirov, kojega ne bi bilo bez izdašne donatorske potpore. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Almi Prici »Judita« i »Peristil«</p>
<p>Nastupom ruskog Zbora Donskih kozaka te dodjelom nagrade Judita »Slobodne Dalmacije i »Peristila« Jutarnjeg lista »Peristila« za najbolja dramska i glazbena ostvarenja u nedjelju je na splitskoj tvrđavi Gripe svečano zatvoreno 51. splitsko ljeto, koje se i ove godine održavalo pod medijskim pokroviteljstvom Vjesnika. Statua »Judite«, rad akademskog kipara Vaska Lipovca, pripala je Almi Prici za ulogu Hannah Jelkes u predstavi »Noć iguane« Tennesseeja Williamsa u režiji Janusza Kice i izvedbi dramskog ansambla splitskog HNK. </p>
<p>»Judita« za najbolje ostvarenje u glazbenom dijelu programa pripala je maestru Pavlu Dešpalju za izvedbu dramskog oratorija Julija Bajamontija »Prijenos svetog Dujma«, koji je u režiji Petra Selema premijerno izveden na otvorenju splitskoga kazališnog festivala.</p>
<p> Za izvedbu plesne predstave »Daissa – istočno od raja« u koreografiji Staše Zurovca baletni ansambl splitskog HNK ovjenčan je »Peristilom« za najbolje glazbeno-scensko ostvarenje. [M. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Novo čitanje »Hamleta«</p>
<p>Premijerna izvedba Shakespeareova »Hamleta« u režiji Lenke Udovički s Goranom Navojcem u naslovnoj ulozi bit će 19. i 20. kolovoza </p>
<p>MALI BRIJUN</p>
<p> – Unatoč teškim uvjetima i vremenskim neprilikama ekipa Kazališta Ulysses posljednja četiri dana neumorno sprema najnoviju predstavu – Shakespeareova »Hamleta«. Redateljica Lenka Udovički sa suradnicima najavila je u ponedjeljak na Malom Brijunu premijeru »Hamleta« za 19. i 20. kolovoza, te izvedbe predstave za 21. kolovoza te od 23. do 29. kolovoza s polascima iz Fažane u 19 i 30 sati. Po dolasku brodom na Mali Brijun i utvrdu Minor novinare su dočekali Hamlet, Goran Navojec, i Laert, Mario Mirković, u mačevalačkom dvoboju, a potom su se članovi Gorske službe za spašavanje spustili užadima s vrha utvrde ilustrirajući scenu osvajanja dvorca Elsinor, u kojoj se pojavljuju u predstavi. </p>
<p>– Iako smo novinarima polazali dvoboj između Hamleta i Laerta na videoigricama, ipak smo se odlučili uprizoriti ovu scenu s mačevanjem, jer smo gledajući oko sebe shvatili da su krv, znoj i suze danas iznimno popularni, kaže glavni glumac u predstavi Goran Navojec.</p>
<p>Pripreme za predstavu uvelike su otežale vremenske neprilike i kiša koja gotovo neprestano pada, pa smo i ekipu zatekli u dugim rukavima i jaknama. Doznali smo primjerice da se osvjetljenje u predstavi radi kompjutorski, jer zbog kiše nije bilo moguće sve isprobavati na utvrdi Minor, a o zahtjevnosti produkcije govore i podatci da je ekipa Kazališta Ulysses »na ruke« na Mali Brijun iskrcala oko 14 tona željeza za potrebe dviju pozornica na kojima će se izvesti »Hamlet«. </p>
<p>– Nije jednostavno, kiša stalno pada, ali mi odolijevamo. Predstavu smo izigrali i sad nam preostaje postaviti scenu. Drago mi je što radim s višetalentiranim glumcima, čiji je izbor odredio i koncepciju predstave, kazala nam je Lenka Udovički. </p>
<p>U predstavi, koja će trajati dva i pol sata, gostuje i glumica iz Velike Bitanije Janet Henfrey, kojoj su povjerene muške uloge norveškog princa Fortinbrasa i Prvog glumca.</p>
<p> – Pratim rad Kazališta Ulysses već nekoliko godina i sviđa mi se ono što rade Lenka i Rade Šerbedžija. Drago mi je da sam dio ansambla. Posebno mi se sviđa ono što je Lenka Udovički promijenila u »Hamletu«, a to odražava odnos Hrvatske prema Zapadu, kaže Henfrey.</p>
<p>Lenka Udovički je objasnila kako je upravo uloga Prvoga glumca jedna od ključnih u predstavi preko koje je htjela izraziti ljudsku sklonost mimetiziranju, pretvaranju u ono što nismo. Nakon »Kralja Leara«, »Hamlet« je druga Shakespeareova drama koju izvodi Kazalište Ulysses. Uz Navojeca i Mirkovića, uloge su dobili i Senad Bašić koji glumi Horacija, Aleksandar Cvjetković Klaudija, Ksenija Ugrina Gertrudu, Danko Ljuština Polonija, Lucija Šerbedžija Ofeliju i drugi. [Saša Brnabić]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Grk Zorba« za pamćenje </p>
<p>Baletni ansambl, zbor i orkestar Slovenskoga narodnog gledališča iz Maribora izvelo je u subotu u pulskoj Areni balet »Grk Zorba« u okviru festivala Histria. Predstavu je pratilo veliko iščekivanje jer riječ je o jednome od najuspješnijih baleta 20. stoljeća, a vidjeti ga u starorimskom amfiteatru bio je uistinu događaj za pamćenje. Balet je napisao slavni grčki skladatelj Mikis Theodorakis po narudžbi festivala Arena u Veroni 1988. godine. </p>
<p>Grk Zorba, čiju ulogu je otplesao Sergiu Moga, vjeruje samo u slobodu, istodobno boreći se protiv malograđanštine i zatvorenosti malih sredina. Kada u njegovo selo stiže američki turist John, kojeg pleše Anton Bogov, Zorba staje na njegovu stranu i štiti njegovu ljubav prema domaćoj djevojci Marini (Alenka Laufer), učeći ga da »voli, živi i uživa u životu«.</p>
<p> Ipak bijes seljaka je prevelik zbog Marinine ljubavi sa strancem, te u sukobu Marina pogiba, a Zorba Johnu spašava život. I nakon Marinine smrti Zorba ostaje uz Johna te se i sam zaljubljuje u gospođu Hortensu (Marina Krasnova), no prekasno jer je ona već zbog neuzvraćene ljubavi prema Zorbi zatvorila oči i umrla. Dva prijatelja, John i Zorba, unatoč ljubavnim tragedijama uče kako se život nastavlja i treba ga živjeti. Bol i patnja nestaju i u završnom prizoru Zorba i John plešu zajedno sa seljacima.</p>
<p> Koreograf i redatelj baleta »Grk Zorba« je Lorca Massine, sin slavnog koreografa Leona Massine, koji je u svojoj karijeri postavio više od pedeset koreografija izvedenih u uglednim kazalištima kao što je milanska Scala ili njujorška Opera Metropolitan. [Saša Brnabić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Ćiro ne bi reagirao kao Kranjčar</p>
<p>»Ako se Prši dozvoli ovakvo ponašanje, onda i drugi igrači mogu doći na ideju da ih se oslobađa reprezentativnih akcija kada god im se prohtije«, kaže Kranjčar</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Očit sukob našega najboljeg reprezentativca Dade Prše i nogometnog izbornika Zlatka Kranjčara zacijelo će potresti sportsku javnost, iako smo skloni mišljenju da nesuglasice između Splita i Glasgowa ne treba isuviše dramatizirati. </p>
<p>Kranjčarova srdžba, usmjerena ne samo prema klubu Glasgow Rangers, već i prema svom najboljem nogometašu koji tvrdi da i dalje osjeća bolove u koljenu te da zbog toga ne dolazi u Split na utakmicu protiv Brazilaca, otišla je možda i predaleko, iako se ne može reći da je Kranjčar posve u krivu. </p>
<p>»Spreman sam ga čak i ne pozivati na sljedeće utakmice«, rekao je naš izbornik nakon treninga u ponedjeljak navečer, pričajući pred novinarima kako takve stvari u reprezentaciji neće dozvoljavati. </p>
<p>Štoviše, na novinarsku je tvrdnju kako je Pršo pola naše reprezentacije Kranjčar skočio i otpovrnuo: </p>
<p>»Tako vi mislite, ali ja ne!« Zar se Kranjčar doista misli odreći Prše prije posljednjega dijela kvalifikacija, u kojem Hrvatska mora potvrditi odlazak na svjetsku smotru u Njemačku? </p>
<p>»Ako se Prši dozvoli ovakvo ponašanje, onda i drugi igrači, ali i klubovi mogu doći na ideju da ih se oslobađa reprezentativnih akcija kada god im se prohtije«, pričao je Kranjčar jednostavnim rječnikom, potvrđujući time da je u ovom slučaju u pravu. </p>
<p>»Naravno da smo u pravu, jer je utakmica pod Uefinim terminom i klubovi moraju puštati svoje igrače«, nastavio je, dajući time do znanja da je Pršin nedolazak u Split isključivo njegova stvar. </p>
<p>Kranjčar je u svom reprezentativnom mandatu već potvrdio da namjerava zauzeti oštar stav prema odazivanju u reprezentaciju. </p>
<p>Jednom je Pletikosino kašnjenje sankcionirao tjeranjem iz reprezentativnoga kruga, a dovođenje drugoga masera kaznio slanjem kući našega reprezentativnog stopera Stjepana Tomasa. Što, primjerice o Kranjčarovu postupku i cijeloj situaciji kaže negdašnji izbornik Ćiro Blažević: </p>
<p>»Nisam siguran bih li reagirao kao Kranjčar. Čini mi se da je sve otišlo malo predaleko. No, možda nisam mjerodavan, prestar sam da bih dijelio savjete. Ipak, reda mora biti i tu je trener valjda u pravu.« </p>
<p>Aljoša Asanović, pomoćnik Slavena Bilića u mladoj reprezentaciji, smatra da se situacija mora hitno smiriti: </p>
<p>»Pršino je igranje za reprezentaciju nacionalni interes. Riječ je o igraču sklonom ozljedama i umoru, a opet tako važnom za našu nogometnu vrstu. Diplomacija će ovdje pomoći, a Kranjčar samo ostalima pokušava dati do znanja kako se moraju ponašati, i tu je u pravu.« </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Cafu: Na Poljudu će trijumfirati publika </p>
<p>Brazil ima 10 milijuna registriranih igrača, a Hrvatska tek stotinjak tisuća</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – »Znam tko će sigurno pobijediti«, počeo je sučeljavanje s novinarima kapetan brazilske reprezentacjie Cafu, koji će u srijedu navečer u utakmici svog Brazila protiv Hrvatske (Poljud, 21.15 sati) igrati 140. utakmicu za »carioce«. »Nikakve sumnje nema, pobijedit će publika, trijumf u svojim srcima osjetit će svi koji dođu na ovaj prekrasan stadion«. S druge je strane, hrvatski kapetan Niko Kovač, koji će protiv Brazilaca odigrati svoju 50. utakmicu, u svojim zapažanjima iznio zanimljivu nadu: </p>
<p>»Siguran sam da Brazilci ne poznaju nas kao što mi poznamo njih«, a ubrzo je uslijedio oštar odgovor Cafua: </p>
<p>»Samo se vi nadajte da vas ne poznajemo. Ili se podcjenjujete ili dosita mislite da ne pratimo zbivanja u europskom nogometu. Predobro vas znamo, zato što smo pravi profesionalci i zato što znamo da ste odlični tehničari, izvrsni individualci i ludi za nogometom.« </p>
<p>Dijalog dvaju kapetana zorno dočarava ugođaj za utakmicu Hrvatske i Brazila, jedan spektakularan ne samo sportski već i društveni događaj, koji ovih dana zanimanjem trese Dalmaciju i cijelu Hrvatsku. Prijateljska utakmica naše reprezentacije protiv Brazila kruna je nastojanja našeg Saveza da se konačno odigra utakmica protiv peterostrukih svjetskih prvaka i tako napokon dočeka prigoda da se vidi snaga ove reprezentacije u srazu s »prvacima svih prvaka«. Brazilci su već nekoliko puta poslali poziv našoj reprezentaciji za prijateljsku utakmicom, no mnogi organizatorski i ini problemi uvijek su stajali na putu. </p>
<p>Sada je, uz pomoć švicarsko-mađarske tvrtke Derball, priređena ova utakmica koja će izborniku Kranjčaru, među ostalim, poslužiti i kao generalna provjera stanja moći svojih igrača za važne kvalifikacijske utakmice protiv Islanda i Malte 3. i 7. rujna. Dvoboj Hrvatske i Brazila po mnogo je čemu zanimljiv. Primjerice, kako ističe glavni tajnik HNS-a Srebrić, Brazil ima 10 milijuna registriranih igrača, a Hrvatska tek stotinjak tisuća. Hrvatska vrsta postoji tek 15 godina, a Brazil je redovito nastupao na svim svjetskim prvenstvima. Dovoljno da Hrvatska zaista bude nepoznanica za Brazil, a prema tome i autsajder. Brazilski je izbornik Parreira, svjetski prvak iz 1970. godine, kad je bio pomoćnik Zagalu, i samostalan svjetski prvak 1994. godine te okićen brojnim klupskim uspjesima, bez imalo ustručavanja rekao: </p>
<p>»Znam da je hrvatski nogomet prekrasan, ali nisam znao da je Hrvatska ovako prekrasna zemlja«.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Kamionom na Brazilce </p>
<p>Ronaldovu su prtljagu organizatori bacili u dotrajali kamion, u prostor u koji radnici obično tovare pijesak ili otpad</p>
<p>S koliko su samo ponosa i entuzijazmja kliktali organizatori splitskoga spektakla nakon što su napokon maknuli stari i postavili moderni semafor na poljudskome stadionu: »Pogledajte semafor!« Svečana je prezentacija, dakako, predviđena za srijedu prilikom gostovanja ponajbolje svjetske selekcije. </p>
<p> I nije to sve! Domaćini su, potaknuti dolaskom »carioca«, ulickali i dotrajale svlačionice splitskoga zdanja, a bilo je tu još kozmetičkih zahvata kako bi, po mnogima najljepši (ali i zapušteni) stadion u ovom dijelu Europe, malo zasjao i dostojno dočekao ugledne goste. Štoviše, Poljud bi, nakon uspješnog estetskog zahvata, mogao biti sjajan predložak za rubrike »prije-poslije«...</p>
<p>I sve bi to bilo lijepo i pohvalno da baš onoga trenutka kad su se Brazilci doista i pojavili u Splitu odjednom nije - zarondao traktor! Dobro, nije baš traktor, ali je u pitanju ništa impresivnije vozilo, koje je upravo bilo u funkciji dočeka gostiju. To su prometalo organizatori namijenili za prijevoz opreme i zapravo cjelokupne prtljage brazilske ekspedicije! </p>
<p> U pitanju je vremešni kamion, kakvog bi vjerojatno izbacili i iz kadra nekad popularne serije »Kamiondžije« snimane prije 30-ak godina... I tada bi ga maknuli kao olupinu! </p>
<p> Bio je to upravo onakav kamion kakvog možete primijetiti na ponekoj »baušteli« ili pak na gradskim ulicama kad odvozi - glomazni otpad. Stražnji dio kamiona, prostor u koji radnici obično tovare pijesak ili otpad, a ovom prilikom Ronaldovu opremu (!), pojačan je nekakvima dvjema letvama koje služe kao bočni potporanj da prtljaga ne bi ispala na cestu.</p>
<p> Veseli su domaćini, ne znamo da li i u prikladnim zeleno-sivkastim odorama gradske Čistoće, snažno zavitlali prtljagu prema kamionu i samo možemo nagađati što su mislili Brazilci. Nitko poslije neće pričati o novom semaforu, ugodnim svlačionicima, najljepšem stadionu... Glavna tema s gostovanja u Hrvatskoj bit će kamion s »bauštele«!</p>
<p> Mnogi će se ovakvoj sceni iskreno nasmijati, ali ipak je tu riječ o nedostatku elementarne pristojnosti i - prvorazrednoj sramoti i skandalu!</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Auxerre za Niku nudi tri milijuna eura, Ćiro želi deset </p>
<p>Da nije bilo mračne debrecenske epizode, sada bismo bili zapljusnuti i Hajdukovim budućim nositeljima milijunskih transfera</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Premda skeptici govore da nakon katastrofalnih nastupa hrvatskih klubova u Europi više nitko ne želi kupiti naše nogometaše, trgovina ipak cvjeta. Dapače, možda biste se iznenadili kad biste saznali da je u inozemstvu, što u prvoligaškim, a još više u drugoligaškim klubovima, unazad mjesec dana utočište našlo više od 30 igrača iz hrvatskih klubova. Najbolje je inkasirao Dinamo, koji je za Pranjićev prijelaz u Heerenveen dobio 500.000 eura. </p>
<p>Međutim, glavne adute, a ima ih četiri-pet, kojima bi cijena na inozemnom tržištu u ovom trenutku iznosila najmanje dvostruko, ali i višestruko od Pranjićeve, hrvatski klubovi nisu ispucali. Drže ih čvrsto i ljubomorno pod ključem, s jedne strane navodno zato što su im nasušno potrebni pri ostvarenju zacrtanih klupskih ciljeva.</p>
<p> Glavni je razlog ipak čekanje najboljeg ponuđača, bez obzira na to što tko kaže. Možda je, što se Dinama tiče, u ovom trenutku ipak nešto drukčije, jer su »modri« i Grad koji sve više stoji iza njih gladni dostojanstvenijeg ostvarenja, pa neće žuriti. Stoga i odbijaju bilo kakav razgovor o prodaji svoga trenutačno najisturenijeg eksponata, Bošnjaka, za kojeg je nedavno bečka Austrija ponudila milijun eura, a Otto Barić rekao da vrijedi barem dva milijuna. </p>
<p>Otpada i svaki razgovor o Eduardu, čija je vrijednost vrlo fluktuirajuća i teško je reći koji su mu krajnji dometi, a samim time i cijena, koja je nedavno u nekim anketama zaokružena na milijun eura. No, najnovija tri pogotka Interu i činjenica da igra u momčadi koja može afirmirati pojedinca tu će cijenu samo uvećavati. </p>
<p>Prvo je ime, što se cijene tiče, bez sumnje i dalje Niko Kranjčar sa 1,5 milijuna eura (plus plaćeni porez), rekorder domaće prijelazne scene. Kolika je njegova cijena na međunarodnoj tržnici teško je reći. Njegov trener Miroslav Blažević, doduše, poručuje: »Niko, ne odlazi nikamo bez deset milijuna eura, jer manje ne vrijediš!« No, ljestvica će se bez sumnje spustiti i na nižu ponudu, jer Niko u ovakvom Hajduku može samo stagnirati. Uostalom, nije li Hajduk naznačio da Kranjčara pušta čim mu kupac na račun uplati 3 milijuna eura? Taj su podatak neki dan Splićani izrekli i Auxerreu, posljednjem iz plejade zainteresiranih, pa su Francuzi predahnuli. </p>
<p>Lista onih koji pretendiraju naći se u uglednom društvu koje će, u bližoj ili daljoj budućnosti, izmamiti više od milijuna eura po igraču pri odlasku u inozemstvo, nije preširoka. Vrlo ozbiljno figurira zagrebaš Senijad Ibričić, za kojeg je navodno nedavno stigla ponuda od 1,3 milijuna eura, ali ju je predsjednik kluba Dražen Medić odbio. Obrazložio je to riječima da želi stvoriti respektabilan Zagreb. S obzirom da s Otoka dolazi mnogo upita za dinamovca Cesara, i on je u konkurenciji u koju se s razlogom gura i Varaždinac Posavec. Dakako da su sve oči uprte i prema dinamovcu Luki Modriću, iz utakmice u utakmicu sve uvjerljivijem graditelju igre. Pored njega takvoga, teško da će Silvio Marić uskoro uhvatiti željenu minutažu. </p>
<p>Da nije bilo mračne debrecenske epizode, sada bismo bez sumnje bili zapljusnuti i Hajdukovim budućim nositeljima milijunskih transfera kao što su Vučko, Bartulović, Grgurović, Bušić... Sve su to »nebrušeni dijamanti«, koji samo čekaju da se nađu u pravom društvu pa da pokažu koliko vrijede. U Hajduku im to očito teže ide... </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Seligman zlatni na Univerzijadi na konju s hvataljkama </p>
<p>Hrvatski gimnastičar Robert Seligman ostvario je još jedan veliki uspjeh, na Univerzijadi u Tunisu osvojio je zlatnu medalju u vježbi na konju s hvataljkama. Seligman je i u Tunisu potvrdio da se u vježbi na konju s hvataljkama nalazi u samom svjetskom vrhu. Ranije ove godine pobijedio je na toj spravi i na jednom natjecanju Svjetskoga kupa. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Kraj za hrvatske tenisačice </p>
<p>Vrlo su brzo dvije hrvatske tenisačice ispričale vlastitu priču na jakom WTA turniru u Torontu. I Karolina Šprem i Jelena Kostanić poražene su u prvom kolu. Slabi rezultati i dalje su svakodnevica Karoline Šprem, a ovog je puta ostala nemoćna protiv 16. nositeljice Francuskinje Tatjane Golovin. Jelena Kostanić se dulje nadala - odvela je Japanku Sugiyamu u treći set, ali je tada očito ostala bez snage za moguću ukupnu pobjedu. </p>
<p>• Rezultati, 1. kolo: Sugiyama – KOSTANIĆ 6-2, 3-6, </p>
<p>6-2, Golovin – ŠPREM 6-4, 6-4. [S. K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Vježbe Rusije i Kine, Pentagon na oprezu </p>
<p>Kinezi i Rusi prvi put u svojoj povijesti održat će od 18. do 25. kolovoza zajedničke vojne vježbe, a Washington i najbliži američki saveznici ne skrivaju uznemirenost koja među jastrebovima poprima obrise histerije </p>
<p>Kina i Rusija će na poluotoku Shandong, jugoistočno od Pekinga, od 18. do 25. kolovoza održati svoje prve zajedničke vojne vježbe. Sudjelovat će više od 8000 kineskih i blizu 2000 ruskih vojnika, 17 strateških bombardera, podmornice, padobranci i pomorske desantne snage. Uvježbavat će se suradnja u različitim vojnim djelovanjima, s naglaskom na iskrcavanje iz zraka i s mora. </p>
<p>Nekad ideološki istomišljenici, pa suparnici, u hladnom ratu bili su i ogorčeni protivnici. Izbili su 1969. i krvavi pogranični obračuni, prijetilo je i izbijanje velikog rata između dvije goleme komunističke zemlje. Poslije odlaska sa scene ideološki zadrtih vodstava, poput Maoa u Kini i Brežnjeva u Rusiji, a osobito poslije raspada SSSR-a 1991., Peking i Moskva počeli su sve bolje surađivati. Kina je postala najveći kupac ruskog oružja, dvije zemlje čak su proglasile strateško partnerstvo i objavile da se zalažu za multipolarni svijet, što zapravo znači da se protive američkoj dominaciji u svijetu. </p>
<p>Trenutno uobičajenom političkom retorikom uvjeravaju da predstojeća vježba nije usmjerena protiv bilo koje treće zemlje, nego joj je cilj da ojača spremnost njihovih vojnih snaga u zajedničkom suprotstavljanju međunarodnom terorizmu, ekstremizmu i separatizmu te u smirivanju regionalnih kriza, odnosno, uz podršku UN-a, razdvajanju sukobljenih snaga u trećoj zemlji. </p>
<p>Usprkos smirujućim objašnjenjima, Washington i najbliži američki saveznici ne skrivaju uznemirenost koja među »jastrebovima« poprima obrise histerije. Pentagon izvještava da Kina na vojsku troši oko 90 milijardi dolara godišnje, što je triput više nego službeno priznaje, da njena ubrzana vojna modernizacija prijeti ne samo Tajvanu (nasuprot kojemu je Kina već razmjestila više od 700 raketa i dodaje im po stotinu godišnje) nego da može dugoročno ugroziti cijelu istočnu Aziju. Kina posjeduje i projektile dugog dometa kojima može doseći Indiju, Australiju i većinu američkih gradova, a već je počela proizvoditi podmornice i borbene zrakoplove F-10. </p>
<p>Japanska agencija za obranu objavila je da modernizaciju kineske vojske, osobito vidljivo jačanje njene mornarice, treba pažljivo motriti kako bi se vidjelo je li joj cilj samoobrana ili i nešto drugo. Kinezi u tome vide japansko licemjerje, jer su i japanske tzv. samoobrambene snage odavno prešle razinu samoobrane. Japanci također primjećuju da bi kineska vlada trebala potpunije izvještavati o svojim vojnim izdacima i planovima. Istodobno su objavili da preusmjeruju svoju strategiju s hladnoratovske prijetnje iz SSSR-a na moguće raketne prijetnje iz Sjeverne Koreje i kineske upade u vode oko japanskih najjužnijih otoka. </p>
<p>Kineski odgovor Rumsfeldu</p>
<p>Američki ministar obrane Donald Rumsfeld nedavno je javno prigovorio Kini da previše troši na vojsku i naoružavanje i upitao je zašto to čini? Neslužbeni Kinezi su u medijima odgovorili da je to volja kineskog naroda, da se ne žele sukobljavati sa SAD-om, da Kina nije SSSR, te da je vrijeme da »naši američki prijatelji promijene svoj hladnoratovski mentalitet«. Ministarstvo vanjskih poslova službeno je uzvratilo da su Rumsfeldova pitanja »potpuno neutemeljena« i da Kina nema mogućnosti za »drastično jačanje svoje vojske«. Prema službenim podacima, SAD je ove godine za vojsku namijenio 402 milijarde dolara, Kina 29,5, a Rusija 18,9. Neslužbene ali vjerodostojne procjene navode da Kina troši između 50 i 90 milijardi. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ustavotvorci na popravnom ispitu </p>
<p>Amerikance koji »pomažu« u izradi Nacrta ustava ohrabruje što za istim stolom sa šijitima i Kurdima sjede predstavnici sunitske vjerske zajednice</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Pisanje nacrta novog iračkog ustava kojim se postavljaju državno-pravni i politički temelji te zemlje produženo je za tjedan dana. Ta je praktički iznuđena odluka iračkog parlamenta, jer se predstavnici šijita, sunita i Kurda do utvrđenog roka (15. kolovoza) nisu uspjeli dogovoriti o konačnom tekstu najvišeg zakonodavnog akta. </p>
<p>Ustavotovorci su se suočili s najmanje tri otvorene prepreke. Prva je pokušaj da se pomire različita gledišta na političku, socijalnu i gospodarsku budućnost zemlje, druga je podjela vlasti između središnje i regionalnih vlada, a treća uloga islama u iračkom društvu. Nesuglasice oko nacrta iračkog ustava opterećene iscrpljujućim cjenjkanjem predstavljaju još jedan snažan udarac nastojanjima šefa Bijele kuće George W. Busha da dokaže napredak u Iraku koji bi otvorio put za povlačenje američkih vojnika iz te zemlje. Bush je pokušao ohrabriti tvorce ustava pohvalivši različite iračke političke skupine zbog, kako je rekao, opipljivog napretka koji su postigli u izradi tog dokumenta. »Učinjeni su herojski napori, bez obzira na to što nije poštovan postavljeni rok«, rekao je. Državna tajnica Condoleezza Rice izjavila je da irački politički vođe žele izraditi dokument koji bi jamčio pravdu svim Iračanima. Ona smatra da je odgađan je završetka pisanja nacrta ustava samo »novi dokaz o demokraciji na djelu«. </p>
<p>Kašnjenje Nacrta ustava, piše The Washington Post, neće imati dugoročno značenje ako dovede do dokumenta koji će uživati podršku svih etničkih i vjerskih skupina. To se naročito odnosi na ulogu islama i položaj žene u iračkom društvu. List prenosi i ocjenu nekih analitičara koji smatraju da neispunjavanje krajnjeg roka predstavlja »gubitak washingtonske kontrole nad iračkim zbivanjima«. </p>
<p>Amerikance koji »pomažu« u izradi Nacrta ustava ohrabruje činjenica da za istim stolom sa šijitima i Kurdima sjede predstavnici sunitske vjerske zajednice. Njihova je nazočnost, kako se objašnjava, od ključnog značaja za zaustavljanje iračke pobune kojom dominiraju suniti. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Izrael Palestincima: Ne žurite sa slavljem </p>
<p>Izraelski ministar obrane Shaul Mofaz zaprijetio je u utorak oštrom akcijom protiv osoba koje bi pokušale spriječiti izraelsko povlačenje iz pojasa Gaze te je najavio da Palestinci neće moći ući u napuštena židovska naselja mjesec dana nakon odlaska doseljenika. </p>
<p>Mofaz je na konferenciji za novinare također rekao kako očekuje da će polovina židovskih obitelji napustiti svoje kuće do ponoći kad istječe rok za dobrovoljan odlazak. »Uložit ćemo sve napore, vojska i policija, da održimo zakon i red u procesu, i prema svakome tko bude djelovao protuzakonito postupit će se u skladu sa zakonom«, rekao je.</p>
<p> Palestincima je poručio da neće moći ući u evakuirane kolonije prije isteka jednomjesečnog roka. »Želim reći Palestincima da ne žure sa slavljem. Naša odluka donesena je kako bi se stvorila bolja sigurnosna, gospodarska i politička situacija i omogućio politički proces u budućnosti«, rekao je Mofaz. </p>
<p>Izraelski policajci silom su, uz pomoć buldožera, u utorak ujutro ušli u Neve Dekalim, glavnu koloniju u Pojasu Gaze. »Stotine osoba pokušale su ući u Gush Katif na neodgovoran način i morali smo ih spriječiti (...) Njihovo ponašanje je neodgovorno i opasno te može voditi u katastrofu «, potvrdio je za radio Uri Bar-Lev, zapovjednik policije za okrug jug. [AFP/Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Al Gore osnovao vlastitu televiziju</p>
<p>Current TV je Goreov liberalno-demokratski odgovor na rastući republikanski utjecaj u američkim medijima</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - Bivši američki potpredsjednik Al Gore i službeno je otvorio novu kabelsku TV mrežu pod nazivom Current (Aktualno) čiji je jedan od vlasnika. </p>
<p>Njegov partner je Joel Hyatt, inače jedan od glavnih financijskih menadžera za skupljanje predizbornih fondova. Hyatt je još 4. svibnja 2004., kupio ovu TV mrežu od francuskog Vivendi Universal Entertainmenta. Iako osnivači tvrde da će ova, 251. po redu kabelska televizija u Americi, biti nestranačka, mnogi kažu da je Current Goreov liberalno-demokratski odgovor na rastući republikanski utjecaj u američkim medijima.</p>
<p>Za sjedište svoje televizije Al Gore je odabrao San Francisco koji već dugi niz godina slovi za američku prijestolnicu liberalnih ideja. Osnivači Currenta tvrde da je ova televizija namijenjena mladim Amerikancima od 18 do 35 godina. Sam Gore je filozofski ustvrdio kako mu je namjera da Current bude home-page za internetsku generaciju.</p>
<p>Goreova televizija, međutim, ulazi na itekako definirano i strogim zakonskim odredbama, kontrolirano medijsko tržište u Americi na kome će tražiti svoje gledateljstvo. No, nije isključeno da poput MTV-a krene i dalje, u Europu i Aziju. </p>
<p>U predsjedničkoj kampanji 1999., za Gorea se govorilo da je upravo on, iz Bijele kuće, zapravo započeo ovu komunikacijsku revoluciju: da je izmislio Internet. </p>
<p>Stvaramo televiziju koja gledatelje neće tretirati kao gledatelje, već kao suradnike, rekao je Gore na početku rada svoje TV. Svi oni koji posjeduju televizijske kamere pozvani su da surađuju s prilozima iz svoje životne sredine. To je izgledalo kao da se formira veliki TV blog u kome će mnogi sudjelovati bez straha od bilo kojeg oblika cenzure. </p>
<p>Current TV će se distribuirati putem tri najjače kabelske tvrtke u Americi: DirecTV, Time Warner Cable i Comcast. A to je dobar start. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="38">
<p>Sigurni ubojica ili loša sreća</p>
<p>Glavni rizični faktor u bolesnika s melanomom su postojanje displastičnih madeža, odnosno promjena njihovih asimetrija. Također je to i svijetla koža, koja lako izgori na suncu, kao i život u sunčanoj klimi</p>
<p>Tumori kože su najčešći od svih tumora. Maligni melanom je zloćudna novotvorina kože i sluznice poznata od pamtivijeka. Razvija se iz melanocita, stanica koje produciraju melaninski pigment. Stvara se u melanosomima, sadrži tirozinazu i tada nastaje tamni kožni pigment - melanin. Na melanom otpada oko četiri posto malignih tumora kože i odgovoran je za 79 posto smrti od malignih tumora kože.</p>
<p>Danas je izrazit porast incidencije melanoma. Stopa incidencije u Hrvatskoj je deset na sto tisuća stanovnika. Ali povećana je i mogućnost ranog otkrivanja i uklanjanja. Glavni rizični faktor u bolesnika s melanomom su postojanje displastičnih madeža, odnosno promjena njihovih asimetrija. Rubovi, boje, dijametar veći od šest milimetara, svijetla koža koja lako izgori, život u sunčanoj klimi, česte ekspozicije suncu ili sunčane opekline. Sve su to preduvjeti i rizični faktori koji mogu uzrokovati melanom. Melanom se najčešće javlja na trupu muškarca i donjim ekstremitetima žena. Rizični faktor za razvoj melanoma su nevusi. Poglavito kongenitalni i displastički, koji se često javljaju obiteljski. </p>
<p>Rizik za nastanak melanoma u općoj populaciji je statistički jedan posto, a u osoba s kongenitalnim nevusom taj rizik je šest posto. Nastaje iz postojećih nevusa, a oko 50 posto ih nastaje na koži bez nevusa. Melanomi kože najčešće pokazuju promjene boje i varijacije boje unutar pigmentnih lezija, a granice tumora su nepravilne prema okolnoj koži.</p>
<p>Melanomi pokazuju dvije vrste rasta. Radijalnu ili horizontalnu i vertikalnu fazu rasta. </p>
<p>Ova potonja je faza dermalne invazije s formiranjem tumorske mase. Razvijeni melanom može imati obje faze rasta u isto vrijeme. Na temelju histološkog izgleda, melanomi se dijele na površinsko šireće, nodularne, lentigo maligne i akralne. Površinsko šireći je najčešći oblik melanoma (oko 70 posto svih slučajeva). Nodularni melanom ima primarno razvijenu vertikalnu fazu rasta tumora. Od svih melanoma, 15 posto ih je nodularnih. Akralni lentiginozni melanom se javlja na rukama i nogama te u ležištu nokta, na genitalijama i mukoznim membranama. </p>
<p>Dijagnostika melanoma se postavlja na osnovu anamnestičkih podataka dobivenih pitanjima vezanima uz rizične čimbenike. Fizikalni dermatološki pregled podrazumijeva pregled cijele kože i adneksa (kosa, nokti), genitalne regije i vidljivih sluznica. Neinvazivne dijagnostičke pretrage su ELM i DELM (digitalna epiluminiscentna mikroskopija) i ultrazvuk (UZV). Invazivne, pak, metode su kirurško liječenje koje obuhvaća odstranjenje tumora s pripadajućom kožom i potkožjem i to do u zdravo jedan do tri centimetra od ruba zavisno o debljini tumora. Zatim se izvodi biopsija sentinel limfnog čvora (stražara), pri čemu se prvi čvor u koji se širi tumor (SLNB) izvodi tako da se dva do četiri sata prije operacijskog zahvata u lokalnoj ili općoj anesteziji ubrizga oko tumora ili ožiljka (nakon odstranjenja) radioizotop s nanokoloidom te se ta »boja« prati gama kamerom. Nakon detekcije sentinel čvora stražara, intraoperacijski se s gama navigatorom prikaže čvor, koji se odstrani i pošalje na hitnu patohistološku dijagnozu. Ako u čvoru nema tumora, operacijski zahvat je završen, ali ako se u njemu nađu tumorske stanice, pristupa se odstranjenju svih čvorova te regije. Invanzivna metoda je i odstranjenje svih čvorova drenažne regije (pazuha ili prepona), u slučaju palpabilnih čvorova kojih su punkcijom i citologijom potvrđene maligne stanice, ali i odstranjenje udaljenih metastaza. Tu je na kraju i dijagnosticiranje UZV-om, kompjuteriziranom tomografijom (CT) ili magnetnom rezonancijom (MRI). Adjuvantno liječenje radioterapijom ili kemoterapijom primjenjuje se u bolesnika s proširenom bolešću na onkološkim odjelima. Kod nas se radioterapija primjenjuje u bolesnika s koštanim ili metastazama u mozgu. Danas se također sve više primjenjuje imunoterapija i to kao nespecifična aktivna (BRM, BCG cjepivo, Interferon) i pasivna (citokini, interferon, Ilomedin-2, faktor tumorske nekroze/stanice stimulirane in vitro), ali i specifična (TIL - tumor infiltrirajući limfociti, LAC - stanice koje aktiviraju limfokine), koja također postoji kao aktivna (obrađene tumorske stanice, tumor specifični antigeni) i pasivna (monoklonska antitijela T-limfociti i sl.). U visokorazvijenim zemljama koriste se i novije terapije, a usmjerene se na selektivno ubijanje tumorskih stanica (biokemoterapija) Ilomedinom 2 i Interferonom 2? uz kemoterapiju (CVD). </p>
<p>I genska terapija u novije vrijeme usmjerena je na stanice tumora (uvođenje »suicid gena« ili tumor supresor gena) ili je usmjerena na imune stanice domaćina (T stanice ili dendritične stanice). Postotak petogodišnjeg preživljenja u bolesnika s melanomom ovisi prije svega o debljini tumora, pojavi ulceracija te pojavi i nastanku mikro i makrometastaza. Kreće se u rasponu od 95 posto za manje do 18 posto za najveće. Prevencija melanoma se postiže samopregledom te godišnjim dermatološkim pregledom i edukacijskim brošurama.</p>
<p>Veliki imitator</p>
<p>Brojni autori broj mitoza drže važnim prognostičkim faktorom. Mitoze se broje u području vertikalne faze melanoma. Prisutnost limfocitnog infiltrata na bazi tumora se smatra povoljnim prognostičkim faktorom. Pojava regresije radijalne faze rasta smatra se lošim prognostičkim faktorom. Prisutnost ulceracije lezije reducira petogodišnje preživljavanje sa 80 posto na 55 posto. Kao što je danas poznato, melanom kože može poprimiti različite oblike i može sličiti na druge tumore. Ovakvi i slični slučajevi priskrbili su melanomu nazivnik »velikog imitatora«. Ne samo što bismo mogli melanom zamijeniti s nekom drugom novotvorinom, već su opisani slučajevi u kojima se melanom pojavljuje istodobno s bazocelularnim karcinomom kože.</p>
<p>Dr. Borki Vučetić, spec. kirurg, KB Sestara milosrdnica, Referalni centar za melanom</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Povratak u formu</p>
<p>Album »Black & White 050505« sniman je u Nizozemskoj i Italiji, a izlazi nakon trogodišnje diskografske stanke Simpe Mindsa</p>
<p>Jedan od najuspješnijih škotskih sastava svih vremena Simple Minds izdat će 12. rujna za izdavačku kuću Sanctuary Records novi album. »Black & White 050505« sadrži devet novih skladbi, među kojima je i »Stay Visible«, koja će biti naslovna tema novog filma o Jamesu Bondu.</p>
<p>Grupa Simple Minds osnovana je 1978. u Glasgowu. Njihovi prvi albumi nastali su pod utjecajem post-punka s primjesama mračnog popa. Mnogi će reći da je to bilo i najkreativnije razdoblje benda, naročito album »New Gold Dream« koji je bio njihov prvi album koji je dospio na vrh američke top-liste. Godine 1985. snimaju »Don’t You (Forget About Me)«, veliki hit s kojim ulaze u prvu ligu pop-izvođača. Simple Mindsi napuštaju svoje umjetničke korijene i postaju grupa koja puni stadione gdje god da se pojavi. U tom najkomercijalnijem razdoblju nastali su i albumi »Sparkle In The Rain«, »Once Upon A Time« i »Street Fighting Years« na kojima su bile moderne pop-himne kao što su »Belfast Child«, »Mandela Day« i mnoge druge. </p>
<p>Tijekom dosadašnje karijere Simple Mindsi su prodali više od dvadeset milijuna ploča, bili proglašavani najboljim bendom uživo, te izvršili veliki utjecaj na protagoniste današnje pop-scene. »Black & White 050505« sniman je u Italiji i Nizozemskoj, a finalizirao ga je legendarni Bob Clearmountain u Los Angelesu. Novi materijal najavljen je kao »klasična Simple Minds ploča«, a neki su otišli tako daleko da ga uspoređuju i s albumom »New Gold Dream«. »Željeli smo još jednom napraviti album prepun dramatične i atmosferične pop-glazbe. Slobodno mogu reći da smo oduševljeni rezultatom i veselimo se novoj fazi benda. Mislim da će se album svidjeti ljudima koji su odrasli uz nas, ali i zainteresirati nove poklonike. Kao i svi veliki rock bendovi izuzetno smo uzbuđeni što ćemo novi materijal uskoro predstaviti uživo na pozornici«, rekao je pjevač Jim Kerr. </p>
<p>Posljednjih su godina Simple Mindsi uglavnom objavljivali prosječne albume, no koncerti su im i dalje bili dobro posjećeni. Tako je bilo i prije dvije godine na zagrebačkoj Šalati, a za nadati je da nas taj sastav neće zaobići ni kod promocije novog albuma. Kako trenutačno vlada trend retromanije, te su bendovi iz osamdesetih godina prošlog stoljeća ponovno na top-listama, vjerojatno će i novi album popularnih Škota izazvati zanimanje. Duran Duran, New Order i Depeche Mode uspjeli su vratiti popularnost koju su imali u danima najveće slave, pa nema razloga da se slično ne dogodi i Simple Mindsima. Kerr i ostatak ekipe s oduševljenjem pričaju o novom albumu, pa ako uspiju oživjeti ozračje s njihovih starih materijala mogao bi to biti veliki povratak starih majstora.</p>
<p>Marijan Brala</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="40">
<p>Letjeli bez dozvola i sami krivi za nesreću?</p>
<p>Male zrakoplove prema Konvenciji o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu , prilikom polijetanja nitko ne provjerava</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sve male zrakoplove, koji imaju do 10 sjedećih mjesta, prema Konvenciji o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu iz 1947. godine, prilikom polijetanja iz matične zrakoplovne luke nitko ne provjerava, rekao je u utorak za Vjesnik izvor iz Odjela za zračni promet Ministarstva mora, prometa, turizma i razvitka. </p>
<p>Iz Ministarstva pojašnjavaju da konvencija obvezuje male civilne zrakoplove da prilikom polijetanja moraju imati sve potrebne dokumente, što čak pet od šest mađarskih zrakoplova koji su u petak letjeli iz Mađarske prema Braču, nije imalo. Mali zrakoplovi prije polijetanja predaju Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe (kontroli leta), plan leta te im ona taj plan odobrava. Za sva odobrenja zrakoplovima za ulaz u hrvatski zračni prostor nadležno je Ministarstvo, ali za male zrakoplove operativno odobrenje izdaje kontrola leta. Iz Ministarstva kažu da letjelica koja zatraži plan leta, a nema sve potrebne dokumente, naprosto obmanjuje vlast u državi u kojoj želi letjeti i pilot sam snosi odgovornosti ukoliko se nešto dogodi. Jesu li dva mađarska aviona, koja su se srušila u brdima, i u kojima je poginulo četvero ljudi, imala svu potrebnu dokumentaciju utvrdit će istraga. Glavni istražitelj zrakoplovnih nesreća pri Ministarstvu, Dinko Vodanović, rekao je u utorak da su se mađarske vlasti zahvalile Hrvatima na svemu što su dosad učinili, te da će im pomoći u daljnjoj istrazi.</p>
<p> »Mi ćemo kao istražitelji otići u Mađarsku i pogledati dosjee srušenih letjelica, kako bi provjerili, između ostalog, da li su letjelice imale svu potrebnu dokumentaciju.</p>
<p>Pilot putničkih zrakoplova Dubrovnik Airlinesa Martina Motnik smatra da su mađarski piloti u petak napravili katastrofalnu pogrešku, jer su malim zrakoplovima, koji lete isključivo prema VFR (Vizual Flying Rules) načinu leta, ušli u oblake, što nikako nisu smjeli. »Mi koji godinama letimo iznad tih brda dobro poznajemo taj teren, dok ga oni sigurno ne poznaju, kao ni vremenske prilike koje u kratkom vremenu mogu nastati na tom dijelu«, kaže Motnik. Prema njezinu mišljenju mađarski piloti su se, primijetivši velike debele oblake, trebali dignuli iznad oblaka ili vratiti u najbližu zrakoplovnu luku. </p>
<p>Mali avioni u pravilu ne ugrađuju instrumente za letenje prema IFR (Instrumental Flying Rules) jer je ugradnja iznimno skupa, pa takvu opremu koriste samo srednji i veliki putnički zrakoplovi. Mali avioni, pak, lete samo vizualno.</p>
<p>Motnik kaže da je moguće da mađarski piloti nisu poslušali ni FIC (Flying Information Center) koji im je davao upute, ili jednostavno, zbog slabog razumijevanja engleskog jezika, upute nisu razumjeli! »U tom slučaju pilot iz formacije koji dobro govori engleski trebao je ostalima prevesti upute FIC-a na mađarski«, zaključila je Motnik.</p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Poduzetnik se objesio se u zatvoru</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - U Okružnom zatvoru u Osijeku objesio se pedesetsedmogodišnji poduzetnik Antun Dekanović, vlasnik poduzeća »San-ugo-kor«, odnosno lanca ugostiteljskih objekata u Vinkovcima i Zagrebu. On se, kako je Vjesniku izjavio Stipo Rimac, glasnogovornik PU Osječko-baranjske, objesio u ponedjeljak u ranim jutarnjim satima, između 3 i 4 sata. Događaj je zatvorskim čuvarima prijavio jedan od trojice pritvorenika u istoj sobi. Očevid je obavio istražni sudac Županijskog suda Osijek i djelatnici Policijske uprave Osječko-baranjske. </p>
<p> Obdukcijom na patologiji Kliničke bolnice Osijek potvrđeno je da je smrt nastupila gušenjem. </p>
<p> Antun Dekanović u pritvoru je čekao nastavak suđenja, a, kako se neslužbeno doznaje, pritvoren je od rujna prošle godine zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo ubojstva supruge. </p>
<p> U osječkom Okružnom zatvoru, koji, kako se neslužbeno doznaje, ne pamti ovakav slučaj u posljednjih dvadesetak godina, nije bilo moguće dobiti bilo kakvu informaciju o samoubojstvu Antuna Dekanovića. No u Upravi za zatvorski sustav potvrdili su događaj, uz napomenu da je Dekanović već dva puta dosad pokušao samoubojstvo, zbog čega je bio hospitaliziran i pod pojačanim nadzorom. [Mile Ljubičić]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Od teško bolesne Olene mušterije nisu tražile usluge</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pred Vijećem Državnog suda u Mostaru nastavljeno je suđenje Dženanu Goliću i Zdravku Vidoviću, optuženima za prisiljavanje na prostituciju Olene Popik, 21-godišnje Ukrajinke, koja je u studenome prošle godine umrla u mostarskoj bolnici, te Vidoviću za »prodaju« dviju stranih državljanki Goliću za prostituciju. Naime, Olena Popik bila je žrtva trgovanja ljudima, koju su ilegalno prebacili u Srbiju. No, iako je nesretna Ukrajinka bolovala od side, sifilisa, hepatitisa i zarazne tuberkuloze, njezin ju je »vlasnik«, tj. Golić, primoravao na prostituciju. Kako je imala i po desetak mušterija na dan, a pretpostavlja se da je usluge pružala i u Sloveniji (imala je slovensku vizu u putovnici), Mađarskoj, Srbiji, a prema nekim informacijama i hrvatskim državljanima s područja Imotskog, ubrzo se proširila panika. Naime, ni danas se ne zna koliko je Olenka, koju su u stanju najteže bolesti nazivali »putujući leš«, zarazila osoba raznim bolestima. Početkom studenoga prošle godine primljena je u mostarsku bolnicu u izuzetno teškom stanju, gdje je nakon samo 24 sata umrla. </p>
<p>Prvooptuženi Dženan Golić, za kojeg se pretpostavlja da je bio Olenin svodnik, držao ju je zatočenu u istočnom dijelu Mostara, a navodno je nesretnu Ukrajinku dobio na poklon od »prijatelja«.</p>
<p>Na suđenju u ponedjeljak bosanskohercegovačko tužiteljstvo saslušalo je djelatnike policijske agencije za istraživanje i zaštitu, povodom ispitivanja prostitutke Mirele, pravim imenom Marine Lozić. Njih troje je potvrdilo da je Lozićeva izjavila da ju je Golić s Olenom upoznao lani u ljeto i da su se one otad intenzivno družile, te da je Olena već tada izgledala bolesno i da nije mogla niti jesti niti piti. Istražitelji su izjavili i da im je Lozićeva ispričala da ih je Golić jednom prilikom upoznao s dvojicom sportaša koji su im platili po sto konvertibilnih maraka. Lozićeva je u jednom od lokala izvan Mostara izvela dvojici striptiz, a po povratku u automobilu pružila i seksualne usluge, dok je Olena izgledala tako bolesno da niti jedan od dvojice mušterija od nje nije ništa tražio. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Presretači love »naivne« vozače</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Sačekuša ili navlakuša dvije su riječi koji bi teško uvrstili u hrvatski riječnik, prije bi ih pripisali istoku, Bizantu. Zanimljivo je kako su policajci iz »presretača«, radilo se o »ford mondeu«, »navukli« vozača »renault lagune« na prekršaj. Sve se odigralo na autocesti kraj izlaza za Zadar 1.</p>
<p>Vozač »lagune« vozio je ispred nas, ne brže od 140 (što je brzina koja se navodno tolerira). Policajci iz vozila za presretanje brzih vozača pretekli su nas strahovitom brzinom, potom i »lagunu«, da bi onda spustili <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> na manje od 130 kilometara na sat. </p>
<p>Ne vidjevši tko ga je pretekao, vozač »renaula« tada je »opalio« po gasu, što su dečki jedva dočekali. Prestigli su ga i otpratili do prvog ugibališta. Izašavši iz automobila, i vidjevši da ih snimamo, policajci su se smijali od uha do uha, nazdravljajući još jednom uspjehu. Naime, kilometar dva prije posljednjeg ulova, cestovni presretač uhvatio je još jednu žrtvu i »parkirao« je na zaustavnoj traci autoceste. To je vozač »lagune«, da je bio koncentriraniji, mogao vidjeti. Prema zakonu ništa nije sporno, a etika ionako nema veze s policijskim provođenjem zakona. </p>
<p>Pazite stoga tko vas pretječe jer bi se mogli neugodno iznenaditi. Brza vožnja autocestom odavno je stvar prošlosti, kao, naravno, i onih nula pet promila. Po represiji dostigli smo Švicarsku i Švedsku, po standardu tek lovimo Mađare i Čehe. [Davor Verković]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Opljačkana banka na Hvaru</p>
<p>Za sada nepoznati maskirani pljačkaš počinio je u utorak oko 14,15 sati razbojstvo u poslovnici Splitske banke u gradu Hvaru, izvijestila je PU splitsko-dalmatinska. On je djelatnici u banci pružio papirić s prijetnjom da je naoružan i da se ne šali i da mu preda sav novac. Pritom je držao ispruženu ruku na čijem je kraju bila vrećica, najvjerojatnije, s oružjem. Nakon što je dobio novac pobjegao je (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="45">
<p>Kako smanjiti godišnji uvoz 100.000 junadi</p>
<p>Domaći uzgajivači ističu da nemaju komu prodati svoju stoku, a iz Ministarstva poljoprivrede im poručuju da nisu cjenovno konkurentni</p>
<p>Uvoz junećeg mesa u Hrvatsku u prvih šest mjeseci ove godine dosegao je 8,2 milijuna dolara, što je dvostruko više nego u cijeloj prošloj godini, kada je iznosio četiri milijuna dolara. Inače, uvoz mesa, bilo svinjskog ili goveđeg, najveća je stavka u uvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, koji je samo lani premašio 1,4 milijarde USD.</p>
<p>No, dok uvoz cvjeta - godišnje se uveze 100.000 junadi - domaći uzgajivači goveda, okupljeni u Udruzi Baby beaf, ističu da nemaju komu prodati svoju stoku. Uz mogućnost da se ponovno uvede interventni otkup stoke, iz te udruge upozoravaju da bi, u slučaju da proizvođači odustanu od tova stoke, zalihe domaćeg kukuruza mogle ostati neiskorištene. Uz to, upozoravaju da se u Hrvatsku iz Brazila i Poljske po dampinškim cijenama uvozi nepravilno deklarirano meso. Tvrde, na primjer, da je na deklaraciji navedeno da se radi o svježem goveđem mesu, iako je zapravo riječ o vakumiranom mesu.</p>
<p>Kako bi se stalo na kraj galopirajućem uvozu, interesno udruženje Croatiastočar je kod Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva u lipnju pokrenulo inicijativu za uvođenje zaštitnih carina na uvoz junećeg mesa u Hrvatsku. No, izgleda da se spomenuta inicijativa »nasukala« na sezonu godišnjih odmora, kako kod nas tako i u Bruxellesu. U Croatiastočaru neslužbeno doznajemo da se Poljska žalila na prijedlog uvođenja zaštitnih carina na uvoz goveđeg mesa u Hrvatsku, pa bi se taj postupak mogao otegnuti.</p>
<p>Nakon niza sastanaka u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, na ovu temu priprema se sastanak s potpredsjednikom Vlade za gospodarstvo Damirom Polančecom. Iz Ministarstva poljoprivrede pak poručuju da naši uzgajivači stoke nisu konkurentni na domaćem tržištu, ponajprije cjenovno. Cijene junadi više su od lanjskih 10,18 posto za bikove i 8,23 posto za junice. Osim toga, količine stoke koju uzgoje domaći uzgajivači nisu dostatne za hrvatsko tržište, pa su prerađivači prisiljeni uvoziti stoku. Primjerice, samo 300 uzgajivača stoke u Hrvatskoj ima po više od 15 krava, pa na domaćem tržištu nedostaje oko 25 posto goveđeg mesa, odnosno deset posto mlijeka.</p>
<p>No, dok su se proizvodnja i otkup mlijeka u prvih šest mjeseci ove godine povećali za 15 posto, s goveđim mesom to nije bio slučaj. Zbog toga PIK-u Vrbovec, koji dnevno može preraditi oko 200 junadi, odnosno 400 svinja, nedostaje 60 posto domaće sirovine za preradu. Gavriloviću, pak, nedostaje nešto manje domaće sirovine. Karlovačka industrija mesa PPK je za mjesec dana na domaćem tržištu otkupila tek 20 krava i teladi, jer nije bilo ponude.</p>
<p>Iako se u domaćem govedarstvu ukupan broj krava u 2004. povećao za 2,27 posto u odnosu na godinu ranije, hrvatsko stočarstvo teško pronalazi svoje mjesto na otvorenom svjetskom tržištu. Prije 15 godina mlada govedina bila je jedan od glavnih hrvatskih izvoznih proizvoda. No, sad je taj izvoz u EU, kao i onaj ribljih konzervi i vina, ograničen malim izvoznim kvotama.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Stranim ulagačima smetaju korupcija i birokracija</p>
<p>Samo pet posto hrvatskih privrednika korupciju navodi kao ključni problem</p>
<p>Prema srpanjskom istraživanju Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu i GfK Centra Hrvatska, većina austrijskih poduzetnika koji posluju u Hrvatskoj kao najveće prepreke u svome poslovanju istaknula je birokraciju, pravni sustav i korupciju. Čak 74 posto anketiranih birokraciju je označilo najvećom poslovnom barijerom u Hrvatskoj, za 67 posto to je pravni sustav, dok za 58 posto austrijskih poduzetnika glavnu smetnju pri poslovanju u Hrvatskoj predstavlja korupcija. Potencijalnim većim preprekama razvoju biznisa austrijski poduzetnici smatraju i stanje zemljišnih knjiga (39 posto), izvore financiranja (33 posto) i neprijavljeni rad (30 posto). </p>
<p>U Hrvatskoj, inače, posluje oko 300 austrijskih tvrtki, a ovi su podaci još značajniji jer se zna da su Austrijanci najveći strani ulagači u Hrvatskoj. Naime, od 1993. do kraja ožujka ove godine u Hrvatsku je pristiglo više od 11 milijardi dolara stranih investicija, od čega se više od 28 posto odnosi na kapital porijeklom iz Austrije.</p>
<p>Hrvatski poduzetnici, s druge strane, prema opsežnom istraživanju na uzorku od više od 3000 poduzetnika koje su zajednički proveli Zavod za poslovna istraživanja i Vjesnik - kao ključne probleme, odnosno najveće prepreke daljnjem razvoju poslovanja, navode rast nelikvidnosti i poteškoće s naplatom potraživanja, tromu i neučinkovitu birokraciju, te nelojalnu konkurenciju. Naime, za oko 20 posto ispitanika najveće smetnje u poslovanju su nemogućnost naplate potraživanja i rastuća financijska nedisciplina u društvu.</p>
<p>Na rad državne administracije i općenito birokraciju žali se gotovo 15 posto poduzetnika, a više od pet posto ih najvećom smetnjom drži preveliko porezno opterećenje. Oko šest posto ispitanika procjenjuje da država premalo potiče izvoz, poljoprivredu i prehrambenu industriju, te općenito premalo ulaže u gospodarstvo.</p>
<p>Nadalje, za probleme u poslovanju oko pet posto poduzetnika krivi nesređeno stanje u sudstvu i zemljišnim knjigama, dok njih četiri posto ključnim problemima smatra pravnu nesigurnost, odnosno čestu promjenu zakona. Deset posto poduzetnika za loše stanje u gospodarstvu krivicu svaljuje na nelojalnu konkurenciju i sivu ekonomiju, a polovica njih državi zamjera što dopušta prevelik uvoz nekvalitetnih proizvoda, osobito iz Kine.</p>
<p>Zanimljivo je da nešto manje od pet posto poduzetnika, neočekivano iskreno, priznaje da bi bolje poslovali kada na hrvatskom tržištu ne bi bilo tako jake domaće i strane konkurencije.</p>
<p>Više od deset posto gospodarstvenika krivicu za stanje u gospodarstvu svaljuje na državu, odnosno njezinu izvršnu vlast. Toliko ih drži da je Vladina gospodarska politika loša, a najčešće zamjeraju neselektivne državne potpore i sanacije poduzeća, prevelik utjecaj politike na poslovanje poduzeća, nepravilnosti na javnim natječajima i monopole državnih tvrtki.</p>
<p>Oko dva posto njih procjenjuje da je ključni hrvatski problem nedostatak kvalificirane radne snage. Nešto više od pet posto ispitanika smatra da je najveći hrvatski gospodarski problem neodgovarajuća tečajna politika. Tečaj kune, nekad najčešće spominjana smetnja gospodarskom razvoju, smeta ipak neočekivano malom broju hrvatskih privrednika, koji drže da bi uz drukčiju tečajnu politiku izvoz, osobito robni, bio veći, a hrvatski proizvodi prisutniji na stranim tržištima. Isto toliko gospodarstvenika (oko pet posto) kao ključni problem navodi korupciju, osobito državne administracije.</p>
<p>Manje od jedan posto poduzetnika kao ključne probleme hrvatskog društva navodi komunistički mentalitet, nedostatak radnih navika, nestručnost hrvatskih radnika, previše državnih praznika, presporu ili prebrzu privatizaciju, te činjenicu da Hrvatska još uvijek nije ušla u EU.</p>
<p>Velike banke nesklone kreditiranju malih poduzetnika</p>
<p>Pet posto anketiranih privrednika, osobito malih i srednjih poduzetnika, procjenjuje kako bi puno bolje poslovali kada bi im bankovni krediti bili dostupniji i povoljniji. Ta primjedba je na tragu i učestalih prigovora hrvatskih obrtnika, koji se nerijetko žale da im poslovne banke nerado odobravaju kredite. Banke, kažu, radije odobravaju kredite na veće iznose velikim tvrtkama. S tim poteškoćama Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i službeno je nedavno upoznala Hrvatska obrtnička komora, a Ministarstvo već dulje vrijeme analizira postupak i ponašanje banaka pri odobravanju kredita poduzetnicima. U Ministarstvu su odlučni utjecati na poboljšanje odnosa banaka prema poduzetnicima, a bude li potrebno i prekinuti suradnju s onim bankama koje nerado odobravaju kredite malim poduzetnicima. Kako saznajemo, u tom kontekstu najviše prigovora (iako konkretne banke zasad nitko ne želi i službeno imenovati) pristiže na račun Zagrebačke, Karlovačke, Privredne i Hypo Alpe-Adria banke.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Tri neobavezujuće ponude za Jadroplov</p>
<p>Ponude su dostavili Fiama Holdings S.A. iz Liberije, Peter Döhle iz Hamburga te zadarska Tankerska plovidba</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Neobavezujuće ponude za kupnju 65,49 posto dionica splitskog Jadroplova Hrvatskom fondu za privatizaciju dostavile su tri tvrtke - Fiama Holdings S.A. iz Liberije, Peter Döhle iz Hamburga te zadarska Tankerska plovidba.</p>
<p>Nakon otvaranja ponuda u utorak, potpredsjednik HFP-a Ivan Gotovac kazao je da sve tri ponude zadovoljavaju uvjete natječaja i idu na daljnju analizu. Neke od njih, ili možda sve tri, dodao je, na idućem će Upravnom odboru HFP-a, krajem kolovoza ili početkom rujna, biti predložene za uži krug. Od tih će se ponuditelja, koji će imati priliku i u Jadroplovu obaviti due dilligence, zatražiti obavezujuće ponude.</p>
<p>To je i razlog, pojasnio je Gotovac, što u utorak u HFP-u pri otvaranju neobavezujućih ponuda nisu željeli iščitavati njihove detalje, odnosno ni jedan iznos (za dionice, ulaganja i slično), jer je moguće da će se to mijenjati u obavezujućim ponudama. Stoga su pročitani samo osnovni podaci iz ponuda, pri čemu je istaknuto da sva tri ponuditelja za dionički paket Jadroplova nude više od natječajem traženih 231,5 milijuna kuna. Za to su ponudili i odgovarajuća bankovna jamstva, kao i jamstva za druge dijelove ponude, primjerice ulaganja.</p>
<p>Svi ponuditelji naznačili su da planiraju upravne i tehničke aktivnosti Jadroplova zadržati u Splitu, zadržali bi i 52 stalno zaposlena, te postojeću hrvatsku posadu na brodovima u idućih pet godina.</p>
<p>Liberijska tvrtka Fiama Holdings, iza koje stoji grčki brodovlasnik Villy Panayotides, lani je na burzi kupila 15,5 posto dionica Jadroplova, a osim navedenog u idućih pet godina planira i zapošljavanje novih 18 ljudi.</p>
<p>U ponudi tvrtke Peter Döhle obećava se zapošljavanje novih 135 pomoraca, te pojačavanje flote s novih pet brodova u sljedećih pet godina.</p>
<p>Tankerska plovidba je pak navela da imaju »dovoljno snage i imovine« za podmirenje svih obveza Jadroplova, te za kupnju tri nova plovila u idućih pet godina, slijedom čega bi zaposlili i 132 nova radnika.</p>
<p>Od 2002. do danas za privatizaciju Jadroplova provedena su dva neuspjela natječaja, a ove godine temeljem odluke Vlade za tu brodarsku tvrtku primijenio natječaj u dvije faze, prikupljanjem neobavezujućih i obavezujućih ponuda.</p>
<p>Jadroplov je prvo ovogodišnje polugodište završio s neto dobiti većom od 30 milijuna kuna, što je 15 posto više u odnosu isto razdoblje lani, dok je zarada po dionici povećana za 50 posto, na 13,34 kune, pokazuju podaci iz financijskog izvješća Jadroplova, koje prenosi Zagrebačka burza.</p>
<p>Jadroplov je u prvih šest mjeseci ostvario ukupno 175,07 milijuna kuna prihoda, što je 23 posto više nego u prvoj polovici 2004., pri čemu 150,46 milijuna kuna (11,3 posto više nego lani) na inozemnim tržištima. Pritom su poslovni prihodi porasli 14,5 posto, na 158,9 milijuna kuna, dok su financijski prihodi povećani s prošlogodišnjih 1,32 milijuna kuna na više od 15,5 milijuna kuna, ponajprije zbog pozitivnih tečajnih razlika. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Crnogorska vlada prodaje državnu lutriju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Crnogorska vlada odlučila je prodati 46,5 posto dionica državne lutrije, čija je trenutačna burzovna vrijednost blizu 700.000 eura, prenijeli su podgorički mediji. Vladin paket dionica naći će se na burzi 5. rujna, a na kupnju su pozvani domaći i strani investitori.</p>
<p>Konačna vrijednost ponuđenih dionica ovisit će o broju zainteresiranih kupaca, tako da se može dogoditi da ranije procijenjena svota bude znatno premašena, što je bio i osnovni motiv Vlade kada se odlučivala na burzovnu prodaju, umjesto na uobičajeno raspisivanje međunarodnog natječaja.</p>
<p>Inače, ukupni kapital Lutrije Crne Gore, čije je sjedište u Podgorici, neslužbeno je procijenjen na 1,5 milijun eura, što znači da bi državni udio vrijedio oko 690.000 eura. Lutrija zapošljava 140 radnika koji imaju relativno niske plaće, što je rijetkost za tu profitabilnu djelatnost, a lani je poslovala s gubitkom od oko 450.000 eura. Burzovni analitičari procijenili su da bi se među vlasnicima sve brojnijih privatnih kladionica, mogao naći i kupac Vladinih dionica u Lutriji Crne Gore. [N. M.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="49">
<p>Vlada će razmotriti i možda povući suglasnost HFP-u</p>
<p>Od Državnog odvjetništva očekujemo da nam da mišljenje o cjelokupnom procesu kao i onom koji se odvijao od početka privatizacije</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader u utorak je u Dubrovniku najavio da će hrvatska vlada razmotriti, a potom možda i povući suglasnost koju je dala Hrvatskom fondu za privatizaciju za nagodbu s investicijskim fondovima. </p>
<p>»U povodu nagodbi koje je HFP postigao s investicijskim fondovima, želim reći da je riječ o još jednom problemu koji je ova vlada naslijedila od prethodne i bez obzira na činjenicu da se ona isto tako borila s njime, moramo ustvrditi da ga nije riješila. Riječ je o tome da određeni investicijski fondovi tuže državu za naknadu štete, i to sukladno ugovorima koje su imali s HFP-om.</p>
<p> Ova vlada je naslijedila takvu situaciju, te smo dovedeni pred činjenicu da je Arbitražna komisija Hrvatske gospodarske komore investicijskim fondovima po pravorijeku već prošle godine dodijelila naknadu štete zbog koje je s računa HFP-a skinuto negdje oko 230 milijuna kuna. Osim toga, sukladno ugovorima koje su ti fondovi imali s HFP-om, dodijeljeno im je 24 posto dionica Liburnije, i to stanje smo zatekli. Postoji još jedna tužba u iznosu od 582 milijuna kuna, a po onome što su nam kazali pravni stručnjaci uz činjenicu da je Arbitražna komisija HGK već presudila u korist fondova te da je to isto napravio i Trgovački sud, sva je pretpostavka da će i ostale tužbe koje su podnesene protiv države biti u korist investicijskih fondova. To je bio razlog zbog kojeg je HFP predložio sporazumnu nagodbu«, kazao je premijer Sanader. </p>
<p>Vjesnikovi izvori doznaju, inače, da se u Vladi razmatraju koraci koji se mogu povući prema Arbitražnoj komisiji HGK, pri čemu se podsjeća da se Državno odvjetništvo žalilo Trgovačkom sudu na presudu Arbitražne komisije, ali je ta žalba odbačena. </p>
<p>»No, želim kazati i nešto o početku kuponske privatizacije, kada su tadašnji PIF-ovi za mali novac kupovali dionice koje su dobili svi koji su u tom procesu sudjelovali. Moram reći da je za mene apsolutno moralno dvojbena zamjena tih manje vrijednih dionica za one vrednije i tu izviru svi problemi. Stoga ću predložiti Vladi da prerazmotri svoju suglasnost koju je dala HFP-u, a isto tako od Državnog odvjetništva očekujemo da nam da mišljenje o cjelokupnom procesu kao i onom koji se odvijao od početka kuponske privatizacije«, rekao je Sanader i dodao da postoji izvješće Državne revizije iz 2002. godine koje Vlada također želi još jednom aktualizirati. </p>
<p>»Ovisno o mišljenju Državnog odvjetništva, Vlada će povući suglasnost HFP-u za nagodbu«, kazao je premijer. Ako se to dogodi, Vlada će zatražiti i odgovornost čelnih ljudi HFP-a sve do njihove smjene. </p>
<p>»Privatizacija u Hrvatskoj nema alternative, no ona mora biti transparentna i brza jer ne možemo dopustiti da gubimo korak s onim zemljama prema kojima smo u tome čak bili i u prednosti. Držim da kuponska privatizacija koja se događala krajem devedesetih za vrijeme one pretprošle vlade nije bila dobra, što je pokazala kasnija praksa«, naglasio je, među ostalim, premijer Ivo Sanader istaknuvši da će, bude li potrebno, o kuponskoj privatizaciji zatražiti i raspravu u Saboru.</p>
<p>Ocjena je kako premijer Sanader i njegova izvršna ekipa neće dopustiti da teret prošlosti usporava Vladu u izvršenju njezina programa. Osim toga, mišljenje je kako premijer i ovim potezom pokazuje odlučnost da se obračuna s negativnim nasljeđem ne samo prošle vlade - na primjer Sunčani Hvar, Viktor Lenac i Riječka banka - nego i s negativnostima svih ranijih vlada. </p>
<p>Intervencija kad eurosuper 95 prijeđe osam kuna</p>
<p>Predsjednik hrvatske vlade osvrnuo na novo poskupljenje naftnih derivata. </p>
<p>»Danas su povećane cijene naftnih derivata i ja kao predsjednik Vlade stojim pri odluci da ako eurosuper 95 prijeđe kritičnu točku cijene od osam kuna, interveniramo mehanizmima koje već imamo spremne. Još uvijek ta kritična točka nije prijeđena, a s obzirom da očekujemo smirivanje cijena nafte na svjetskom tržištu, ne očekujemo da će one više ići gore«, kazao je Ivo Sanader, najavivši prijateljski posjet kancelara Wolfganga Schüssela Hrvatskoj s kojim će u Splitu u srijedu pogledati nogometnu utakmicu između Hrvatske i Brazila .</p>
<p>»Očekujemo da će nam se pridružiti i slovenski premijer Janez Janša. Naravno da će to biti prigoda da s kancelarom Schüsselom raspravimo bilateralne odnose Hrvatske i Austrije, tim prije što ta zemlja od 1. siječnja počinje predsjedavati Europskom unijom, a od nje očekujemo punu potporu u početku pregovora s EU-om i njihovu brzom odvijanju«, naglasio je premijer Sanader. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Prodor hrvatskih graditelja u Europu</p>
<p>Hrvati vani imaju izvanredan rejting i slove kao korektni i pošteni radnici. Zato nas se i angažira, kaže Vladimir Kovač iz Industrogradnje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatske građevinske tvrtke u posljednje su vrijeme zabilježile poslovni procvat u inozemstvu, posebice u zemljama bivše Jugoslavije: Konstruktor inženjering u SCG-u, Industrogradnja u Rusiji i Njemačkoj, Viadukt i Tehnika također u Njemačkoj, Cesta-Varaždin u Sloveniji...</p>
<p>Splitski Konstruktor inženjering u najužem je krugu kandidata za obnovu beogradske zračne luke. Osim toga, za nekoliko bi dana trebali dobiti potvrdu crnogorske vlade da su dobili na natječaju za izgradnju spojnice autoceste Kolašin-Mateševo u Crnoj Gori. Taj projekt vrijedan je oko osam milijuna eura, a pritom se nadaju kako će dobiti priliku i da sudjeluju u izgradnji nove autoceste Podgorica-Beograd.</p>
<p>Industrogradnja već godinama odlično posluje u Ruskoj Federaciji i Njemačkoj. Još 2002. godine u tim su zemljama ugovorili poslove u vrijednosti višoj od 93 milijuna kuna. U Industrogradnji smatraju da je razlog tako velikom poslu nestabilnost ruskog i njemačkog tržišta te povećana konkurencija. A intenzivna obrada tržišta rezultirala je osiguranjem kontinuiteta zaposlenosti Industrogradnje na inozemnom tržištu.</p>
<p>Cesta-Varaždin je stekla ugled i osvojila tržište u susjednoj Sloveniji. Isto tako, brojne su manje tvrtke koje rade diljem regije i inozemstva.</p>
<p>I za izgradnju budućega koridora 5C, koji će se protezati 330 kilometara dugom trasom Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče, predviđa se da će se uposliti velik broj hrvatskih tvrtki. Autocesta na tom koridoru bit će najvažniji putni pravac u BiH i najkraća putna komunikacija između srednje Europe i Jadrana.</p>
<p>Iako poslijeratno razdoblje nije bilo baš blistavo za hrvatske građevinare, očito je da sada doživljavaju poslovni boom. Razlozi ovom naglom širenju izvan hrvatskih granica možebitno leže u uspješnoj izgradnji autoceste Zagreb-Split, koja je svojom kvalitetom i brzom izradom ipak podigla ugled hrvatskih građevinskih tvrtki i radnika, te potvrdila njihovu kvalitetu i pouzdanost. Tako je i Bechtel, građevinska tvrtka iz SAD-a, koja je također sudjelovala u izgradnji autoceste, bila iznimno zadovoljna hrvatskim radnicima koji su radili za nju te navodno čak razmišljaju o angažiranju istih na trenutačnim radovima Bechtela u Rumunjskoj.</p>
<p>U Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka kazali su Vjesniku da ne mogu kvalitetno odgovoriti na upit koji su razlozi hrvatskoga građevinarskog procvata u inozemstvu, ali su naglasili: »Možemo biti ponosni što se uspješno probijaju u regiji«.</p>
<p>Vladimir Kovač, direktor u Industrogradnji inženjeringa za investitore u inozemstvu, građevinski procvat prema inozemstvu vidi kao logičnu posljedicu, jer smatra kako svi građevinari razmišljaju barem pet godina unaprijed. Mora se znati što će se raditi kad domaće tržište »presuši« i zato se okreću inozemstvu. </p>
<p>»Hrvati vani imaju izvanredan rejting i slovimo kao korektni i pošteni radnici. Zato nas se cijeni i angažira«, rekao je Kovač i dodao: »Uostalom, imamo cestu od 1000 kilometara i tri od deset najboljih mostova na svijetu«. Kovač dodaje kako se nikad nije dogodilo da ne ispune ugovorne obveze. Upravo tu korektnost i povjerenje, kako kaže Kovač, investitori iznimno cijene. Hrvatske građevinske tvrtke, smatra on, jako kvalitetno odrađuju posao, a i hrvatski proizvodi su kvalitetniji. </p>
<p>»Jedino u čemu smo 'kratki' - proizvodnja nam nije stimulirana i dosta smo skupi, ali to je unutarnji problem«, rekao je Kovač.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Bez sporazuma u slučaju LRH-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Gradonačelnik Opatije Amir Muzur nije u utorak na sastanku u Vladi, zajedno s predstavnicima jedinica lokalne samouprave općina Matulji, Lovran i Mošćenička Draga, postigao sporazum s potpredsjednikom Vlade Damirom Polančecom. </p>
<p>Tema sastanka bila je odluka Vlade kojom je Hrvatski fond za privatizaciju prebacio većinski paket dionica Liburnia Riviera Hotela na privatizacijsko investicijske fondove SN i Dom Holding. </p>
<p>Kako je objasnio Polančec, Vlada smatra da se zaposlenici LRH-a te predstavnici lokalne samouprave, kako bi riješili svoj status, moraju dogovoriti s fondovima SN i Dom Holding. </p>
<p>»Vlada podržava pregovore između investicijskih fondova i zaposlenika Liburnia Riviera Hotela, ali ne želi preuzeti jamstvo da će poništiti nagodbu o prenošenju većinskog paketa dionica u slučaju da oni ne postignu sporazum u roku od mjesec dana, kako su predlagali predstavnici jedinica lokalne samouprave«, izjavio je Polančec. </p>
<p>Gradonačelnik Opatije Amir Muzur bio je zadovoljan što je dijalog ponovo uspostavljen, ali kako sporazum nije postignut, najavio je da će »pravnim putem pokušati srušiti odluku Vlade« [T. Gr.]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Spaljen plin iz cisterni u Deanovcu</p>
<p>Istraga o uzrocima nesreće još traje, a materijalna šteta je milijunska, procjenjuju u HŽ-u</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Unatoč najavama da bi spaljivanje plina moglo potrajati i dvadesetak dana, u utorak ujutro završilo je spaljivanje propan-butana iz zadnje od tri cisterne HŽ-a koje su se 5. kolovoza prevrnule na željezničkom kolodvoru u Deanovcu pokraj Ivanić Grada.</p>
<p>Nakon analiza i procjena koje su pokazale da je izgaranje plina moguće ubrzati a da se pritom zadrži jednak stupanj sigurnosti, primijenjena je metoda tlačenja vodom pa je izgaranje ubrzano, a vrijeme sanacije znatno skraćeno.</p>
<p>HŽ, Crosco i Proplin, uz stručno savjetovanje Ina-Naftaplinova pogona Etan, sve su vrijeme kontrolirali proces spaljivanja koji je bio završen tek kada se iz cisterni izbacila voda kojom se plin tlačio.</p>
<p>Usporedno s tim poslom, HŽ je na mjestu nesreće angažirao sve kapacitete i opremu potrebnu za popravak 370 metara oštećenoga kolosijeka. Kako su priopćili iz HŽ-a, ako vremenske prilike ne budu otežavale radove, popravak oštećenog dijela kolosijeka bit će završen do kraja ovog tjedna. Početkom idućega specijalne dizalice proći će popravljenim kolosijekom te podignuti ispražnjene cisterne i natovariti ih na vagone kako bi se prevezle do mjesta gdje će biti detaljno tehnički pregledane i popravljene.</p>
<p>Istraga nesreće traje i dalje. Luka Zirdum, predsjednik povjerenstva HŽ-a koje istražuje uzroke nesreće, tvrdi da će se o uzroku iskakanja kompozicije teretnog vlaka iz tračnica znati više nakon što HŽ-ovi stručnjaci pregledaju prevrnute cisterne u radionici ranžirnoga kolodvora u Zagrebu.</p>
<p>Materijalna šteta na vagonima i kolosijeku još se procjenjuje, a kako neslužbeno tvrde iz HŽ-a, šteta je milijunska. Vrijednost 120 tona spaljenog plina procjenjuje se na 350.000 kuna. [Tomislav Grdić]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Gostima iz Srbije najdraža bombonijera »Pozdrav iz Hrvatske«</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Često se pitamo što turisti kupuju u našim dućanima. Pogotovo za kišnih dana, turisti tugu za suncem liječe kupovinom. Tako ovih dana nije neobično vidjeti recimo mlade Nizozemce ili Nijemce kako riječkim Korzom teatralno šeću noseći u rukama cijeli arsenal (tri komada) samurajskih mačeva - katana, kupljenih u riječkoj robnoj kući za svega 300 kuna. Baš briga te turiste što katana nema veze s Hrvatskom, ali... dečki su poželjeli kupiti »katane s Kvarnera«, proizvedene, a gdje drugdje nego u Kini. Kako je krenulo možda nam katane zamijene čaplje. Zašto i ne bi, jer katane imaju otprilike jednako veze s Hrvatskom kao i čaplje. </p>
<p>Sudeći prema prometu koji stranci naprave u našim dućanima, najviše ih zanimaju jestivi i pitki »suveniri«. Tako Talijanke iznad svega masovno kupuju hrvatske napolitanke, i to čokoladne. Tvrde da na svijetu nema boljih napolitanki od hrvatskih. Vole one i bajadere, te maraschino. Od kad nam stranci, posebice oni iz EU-a, poput Talijanki, uporno skreću pozornost na vrhunsku kvalitetu pojedinih naših proizvoda, i sami smo ih počeli više cijeniti. Počevši od naše vode do spomenutih napolitanki. A da su neka naša domaća alkoholna pića, a na koja smo mi već skoro i zaboravili, jer ih je istisnuo strani alkohol, već desetljećima brandovi u bivšim socijalističkim zemljama Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj, Mađarskoj i Rusiji, uvjerimo se tek kada čujemo da već treća generacija gostiju iz tih zemalja i dalje iz Hrvatske kao suvenir odnosi naše vinjake Cezar, Zrinki i Trenk. Turisti iz Srbije kojih je ove godine osjetno više nego minulih, iz naše zemlje kao uspomenu najčešće odnose bombonijeru »Pozdrav iz Hrvatske«. Doduše, ne onu s reljefnim zemljovidom Lijepe naše i hrvatskim grbom na kutiji, već varijantu s morskim žalom i zvjezdačom na slici, na kojoj su naslikana tri čokoladna bombona. Gosti iz Srbije rado kupuju i bombone kiki i bronhi, ali, kako kažu, s prosječnom plaćom od 150 eura ti hrvatski slatki proizvodi su im preskupi. Nijemci i dalje tradicionalno najviše kupuju našu šljivovicu, a sviđaju im se i rolade od smokava te sušeno voće. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050817].
|
