NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050217].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 181590 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>17.02.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hrvatska hvata Gotovinu svim sredstvima </p>
<p>U Žužulovu se pismu teze iz tužiteljičina pisma kvalificiraju kao neistinite i bez valjanih dokaza/ Pokušava se uvjeriti zemlje EU-a da suradnju Hrvatske s Haaškim sudom ne treba suditi samo na temelju jednog slučaja, nego se treba gledati na sveukupne aktivnosti koje je Vlada učinila, uključujući i sprječavanje aktivnosti ultradesničarskih snaga</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Diplomatski izvori bliski hrvatskoj vladi potvrdili su u srijedu Vjesniku da je ministar vanjskih poslova na odlasku Miomir Žužul sastavio pismo u kojem se pobijaju teze iz pisma glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte upućenom luksemburškom predsjedništvu Europske unije i svim njezinim članicama. Teze iz tužiteljičina pisma kvalificiraju se kao neistinite i bez valjanih dokaza.</p>
<p>U Žužulovu pismu zemlje članice EU-a pokušava se uvjeriti kako Hrvatska čini sve što je u njezinoj moći da riješi »slučaj Gotovina«, te kako ne stoji teza da se u pitanju Gotovinina uhićenja namjerno ništa ne čini. </p>
<p>U Žužulovu pismu na nepune dvije stranice kaže se da nije pravedno ocjenjivati suradnju Hrvatske s Haaškim sudom samo na temelju jednog slučaja, nego se treba gledati na sveukupne aktivnosti koje je hrvatska vlada učinila, uključujući i sve aktivnosti povezane sa sprječavanjem aktivnosti ultradesničarskih snaga. </p>
<p>U tom dijelu hrvatske vlasti najvjerojatnije žele naglasiti sve akcije vezane uz uklanjanje spomenika s ustaškim obilježjima koji su se pojavljivali u posljednje vrijeme, a vjerojatno i uklanjanje velikog postera Ante Gotovine sa zadarskih zidina. </p>
<p>Hrvatska će u svojem obraćanju zemljama članicama naglasiti kako intenzivno traga za odbjeglim generalom i da se u ostvarivanju tog cilja koriste sva sredstva. </p>
<p>Budući da je Carla del Ponte u pismu napisala kako su hrvatske vlasti 2001. godine namjerno pustile Gotovinu da pobjegne, u diplomatskim kontaktima će se naglasiti kako to nije »grijeh« ove vlade.</p>
<p>Komentirajući nastojanja hrvatske diplomacije da pobije navode iz tužiteljičina pisma, diplomati iz zemalja EU-a kazali su Vjesniku da će to biti izuzetno teško jer je Del Ponte iznijela nekoliko teških optužbi na račun hrvatskih vlasti navodeći da im se ne može vjerovati jer sve povjerljive informacije koje im se dostave odmah završe kod Ante Gotovine i njegovih ljudi.</p>
<p>»Najteža od svih je tvrdnja da se Gotovina nalazi u dosegu hrvatskih vlasti, a da one ništa ne čine kako bi ga uhitile. Upravo zato se inzistira na njegovu uhićenju, kao ispunjenju haaške obveze«, kazali su europski diplomati.</p>
<p>Carla del Ponte je u pismu članicama Europske unije dosad najteže optužila hrvatske vlasti za opstrukciju i nedostatak političke volje u traženju odbjeglog generala: ustvrdila je da je Gotovina u dosegu hrvatskih vlasti, pa dok do uhićenja ne dođe suradnja Hrvatske s Haaškim sudom ne može se smatrati potpunom. U pismu stoji da Hrvatska na uhićenju Gotovine nije učinila dovoljno »iako je željela da se stekne dojam da je učinila maksimalan napor«. Osim toga, Carla del Ponte tvrdi da sve povjerljive informacije dolaze brzo do samog Gotovine, da je mreža podrške generalu unutar hrvatskih institucija, da on najveći dio vremena provodi u regiji, a da hrvatska vlada nije pomogla u stvaranju atmosfere koja bi pomogla uhićenju.</p>
<p>»Visoki Vladini dužnosnici danas priznaju da su suradnici generala Gotovine i dalje vrlo dobro informirani o akcijama koje poduzimaju hrvatske vlasti ili pak moj ured da bi locirali Antu Gotovinu. Na primjer, znamo bez sumnji da je informacija koju je djelatnik Tužiteljstva proslijedio hrvatskom dužnosniku proslijeđena ljudima koji podržavaju Gotovinu u manje od 24 sata. Hrvatska vlast nije napravila ni jedan ozbiljan pothvat da osujeti tu mrežu unutar hrvatskih institucija koja je živa i aktivna«, napisala je del Ponte. Hrvatski dužnosnici su nedavno, stoji u pismu, organizirali susret s Gotovinom u mostarskoj regiji, no do uhićenja nije došlo jer ni hrvatske vlasti zadužene za uhićenje, niti međunarodne snage u BiH o tom sastanku nisu izviještene. Del Ponte je iz tog primjera zaključila da hrvatske vlasti Gotovinu ne žele uhititi, nego da su ga jedino pokušale nagovoriti na predaju.</p>
<p>Hrvatske vlasti, s druge strane, naglašavaju da sve te optužbe nisu točne. »Sve navode koji se tiču Gotovinine lokacije odmah smo provjerili i one su bile površne i netočne«, rekao nam je jedan visoki Vladin dužnosnik. Na sastanku Vijeća ministara EU-a u ponedjeljak moglo bi se dogoditi da se tema Hrvatske preskoči, s obzirom na to da o Hrvatskoj nije predviđena rasprava.</p>
<p>Unatoč oštrom pismu, najviši hrvatski dužnosnici još se nadaju da postoji šansa da Hrvatska pregovore s Unijom počne 17. ožujka. »Još nije sve propalo, dobili smo uvjeravanja da šanse za početak pregovora još postoje«, kazali su nam hrvatski dužnosnici.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Pismom Chiracu Mesić lobira za početak pregovora 17. ožujka</p>
<p>Prema svim indicijama i dokazima, Gotovina nije dostupan Hrvatskoj i ne bi smio biti razlog odgode pregovora, rekao je Predsjednik u razgovoru za Vjesnik </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić poslao je u srijedu pismo francuskom kolegi Jacquesu Chiracu i time počeo lobirati za početak pregovora s Europskom unijom 17. ožujka. </p>
<p>Nakon što su stigla ozbiljna upozorenja da će pregovori biti odgođeni ne bude li general Ante Gotovina do tada u Haagu, državni je vrh intenzivirao diplomatske aktivnosti pokušavajući preko utjecajnih europskih prijatelja spasiti Hrvatsku od odgode. Kako je potvrdio u razgovoru za Vjesnik, koji ćemo u cijelosti objaviti u petak, na dan predsjedničke inauguracije, predsjednik Mesić obratit će se za pomoć svim svjetskim državnicima s kojima ima dobre političke i osobne odnose. </p>
<p>»S mnogim šefovima država imam dobre odnose, pa ću ih i kontaktirati, neke pismom, neke telefonom, a s nekima ću se naći u multilaterali idućih mjesec dana. Pokušat ću objasniti naše stavove i trenutačnu poziciju jer ako je itko veliki pobornik europskog udruživanja, onda je to Hrvatska«, izjavio je predsjednik Mesić razgovoru za Vjesnik.</p>
<p>Inauguraciju u petak iskoristit će također da se obrati svim visokim predstavnicima stranih zemalja s pozivom na razumijevanje Hrvatske koja je ispunila sve uvjete, osim uhićenja generala Gotovine. </p>
<p>»Prema svim indicijama i dokazima koje ćemo na kraju podastrijeti, on nije dostupan Hrvatskoj i ne bi smio biti razlog odgode pregovora«, smatra Predsjednik. S istom će tezom zastupati naše interese i početkom ožujka za dvodnevnog posjeta Europskoj komisiji i sjedištu NATO-a u Bruxellesu. S potpredsjednikom Komisije Francom Frattinijem sastat će se u petak ujutro uoči inauguracije u svom uredu.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Trojica liječnika nisu članovi katoličkog liječničkog društva</p>
<p>Sad se Hrvatsko katoličko liječničko društvo zateklo u dvostrukoj neugodi: prvo, u važnom pitanju o rizicima medicinski pomognute oplodnje predstavljaju ih liječnici koji uopće nisu njihovi članovi, drugo angažirani su kao stručnjaci za to područje iako to, sudeći po svjedočanstvu eminentnih kolega, očito nisu / Društvo sprema hitan odgovor u kojem će demantirati da stoji iza iznesenih podataka </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Liječnici koji su na konferenciji za javnost Hrvatskog katoličkog liječničkog društva (HKLD) iznijeli zastrašujuće podatke o riziku zloćudnih oboljenja kod žena koje se izlažu postupku medicinski pomognute oplodnje i djece koja su tim putem začeta, prema informacijama kojima raspolažemo uopće nisu članovi Društva.</p>
<p>Kako doznajemo iz izvora koji je želio ostati neimenovan, liječnike dr. Damira Bukovića, dr. Alberta Despota i dr. Antu Klobučara pozvalo je Društvo kao »ekspertni tim« koji je trebao iznijeti relevantne podatke na temelju poznatih istraživanja o rizičnosti umjetne oplodnje za zdravlje majki i djece. Međutim, dogodilo se nešto što očito ne ide na ruku katoličkim liječnicima, a time ni Crkvi koja se zalaže protiv medicinski pomognute oplodnje. Buković je, naime, iznio frapantne podatke po kojima se rizik od raka dojke povećao za 11 do 130 posto, a rizik od raka jajnika od 30 do 1900 posto kod pacijentica koje su prošle tretman stimuliranja ovulacije te da je čak 85 posto takvih pacijentica oboljelo od raka. Dodavši tome da je kod djece rođene putem umjetne oplodnje povećan rizik od zloćudnih bolesti i cerebralne paralize.</p>
<p>Te podatke je kao proizvoljne i znanstveno neutemeljene odmah demantiralo u zajedničkoj izjavi petnaestero uglednih hrvatskih ginekologa, odreda predsjednika specijaliziranih liječničkih društava za ginekologiju i humanu reprodukciju, predsjednici klinika i pročelnici sveučilišnih katedri, prozvavši spomenute liječnike da se uopće ne bave tim područjem medicine niti imaju objavljenih znanstvenih radova na tu temu.</p>
<p>Sad se Hrvatsko katoličko liječničko društvo zateklo u dvostrukoj neugodi: prvo, u tako važnom pitanju predstavljaju ih liječnici koji uopće nisu njihovi članovi, drugo angažirani su kao stručnjaci za to područje, iako to, sudeći prema svjedočanstvu eminentnih kolega, očito nisu. </p>
<p>Stoga Društvo, kako doznajemo, sprema hitan odgovor u kojem će demantirati da stoji iza iznesenih podataka. Tim više što je 15 liječnika u izjavi pozvalo Državno odvjetništvo da utvrdi pravnu utemeljenost takva javnog istupa na konferenciji HKLD-a, a udruga Roditelji u akciji (RODA) u srijedu zatražila javnu ispriku Društva zbog izjave da »neplodnosti ne bi bilo da svatko ima samo jednog partnera«.</p>
<p>RODA je u priopćenju zatražila i od Hrvatske biskupske konferencije (HBK) javnu ispriku hrvatskim građanima »zbog obmanjivanja o neplodnosti, o medicinski pomognutoj oplodnji i huškanja protiv ljudi koji se bore s neplodnošću i njihove djece«. Očekuje se brz odgovor HBK na takvu reakciju struke, roditelja i javnosti, koju očito nije predvidjela kada je krenula u kampanju protiv medicinski pomognute oplodnje.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Italija će jednostrano proglasiti svoj ekološki pojas</p>
<p>Slovenci očekuju da će Talijani pojas proglasiti u dogovoru sa susjednim državama, iako iz Rima zasad nema takvih naznaka/ Italija je prošle godine proglasila svoj arheološki pojas za koji u Zagrebu nisu ni znali/ Da cinizam bude veći, svoj nacrt zakona o uspostavi zaštićenog ekološkog pojasa talijanska vlast opravdava činjenicom da su slične pojaseve proglasile Španjolska, Francuska i Hrvatska/ Na kraju priče će i Hrvatska i Italija imati svoje zaštićene pojaseve u Jadranu, dok će Sloveniji ostati samo gorak okus u ustima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Talijanske pripreme za proglašenje ekološkog pojasa u svojim morima, pa tako i u Jadranu, u Zagrebu zasad ne izazivaju posebnu pozornost dok iz Slovenije stižu relativno umjerena očitovanja tamošnje vlasti. Tako je Rupelovo ministarstvo vanjskih poslova iskazalo samo »očekivanje« da će se takav pojas »određivati u dogovoru sa susjednim državama te u duhu europske suradnje« pozivajući se pritom na zaključke Venecijanske konferencije EU-a o održivom ribarstvu u Sredozemlju koja je održana prije dvije godine.</p>
<p>Talijani će, međutim, svoj ekološki pojas, po svemu sudeći, proglasiti jednostrano, kako je to, uostalom, i predviđeno međunarodnim pravom. Naime, u svom nacrtu zakona predvidjeli su da će do dogovora sa susjedima granica tog pojasa biti »crta sredine«, što znači da će najprije proglasiti svoj pojas, a onda eventualno razgovarati. </p>
<p>Međutim, prošle godine su prijetili vetom hrvatskoj kandidaturi sve dok njihovi ribari (i ostali iz EU-a, ali su oni manje važni) nisu izuzeti od poštivanja pravnog režima hrvatskog Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa na Jadranu (ZERP).</p>
<p>Da cinizam bude veći, svoj nacrt zakona o uspostavi zaštićenog ekološkog pojasa koji je upućen u parlamentarnu proceduru, talijanska vlast sada opravdava činjenicom da su slične pojaseve proglasile Španjolska (ribolovni), Francuska (ekološki), ali i Hrvatska (ekološko-ribolovni) i to, kako stoji, na temelju međunarodnog pomorskog prava i Konvencije UN-a o pravu mora iz 1982.</p>
<p>Što se, pak, Slovenije tiče, iz Italije zasad nema naznaka da će ispuniti slovenske želje da taj zaštićeni pojas proglase nakon dogovaranja sa službenom Ljubljanom. Uostalom, to nije ni običaj u Rimu. Italija je prošle godine (22. siječnja 2004.) proglasila svoj arheološki pojas u Jadranu a da o tom potezu - kojim je ipak proširila svoju jursdikciju na moru - prethodno uopće nije ni obavijestila Hrvatsku.</p>
<p>Tim postupkom Italija je proširila svoja prava vezana uz arheološke i povijesno vrijedne predmete na morskom dnu do 24 milje od obale. Dakle, prvih 12 milja je teritorijalno more koje je ujedno i državnih teritorij, dok je sljedećih 12 milja talijanski arheološki pojas. </p>
<p>Iako se taj pojas na izlazu iz Tršćanskog zaljeva i kod Palagruže dotiče s hrvatskim epikontinentalnim pojasom, odnosno sada ZERP-om, nije bilo nikakvih razgovora o utvrđivanju crte razgraničenja tih pojaseva.</p>
<p>Kada Italija proglasi svoj zaštićeni ekološki pojas, njegova će vanjska granica biti krajnji rub hrvatskog zaštićenog pojasa prema crti razgraničenja epikontinentalnih pojaseva između Italije i bivše SFRJ iz 1968. Tako će na kraju priče, i Hrvatska i Italija imati svoje zaštićene pojaseve u Jadranu, dok će Sloveniji vjerojatno ostati samo gorak okus u ustima.</p>
<p>Toliko su energije potrošili da bi zajedno s Italijom spriječili Hrvatsku pri proglašenju njezina pojasa, da bi sada Italija bez konzultiranja s Ljubljanom pokrenula proces proglašenja svog ekološkog pojasa. Da Italija nema interes ribariti sve do ruba hrvatskog teritorijalnog mora nema nikakve dvojbe da bi davno proglasila i svoju ribolovnu zonu odnosno gospodarski pojas u Jadranu. Hrvatska je to htjela, ali očito ima previše plašljivu političku elitu da bi znala obraniti nacionalne interese barem u situacijama kada se oni temelje na međunarodnom pravu.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Krivi izračun donosi troškove od više desetaka milijuna dolara</p>
<p>Do tog iznosa dolazi se kad se 4,5 milijuna tona stakleničkih plinova, na koliko se procjenjuje hrvatski višak u odnosu na Protokolom dopušteno, pomnoži s pet do deset dolara po toni, kaže Vladimir Jelavić, član hrvatskog pregovaračkog tima u sklopu okvirne Konvencije UN-a o klimatskim promjenama/ Hrvatskoj je samo ostalo da pokuša izmijeniti izračun dopuštene emisije stakleničkih plinova koji se temelji na 1990. </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ako Hrvatska ratificira Kyoto protokol, koji je u srijedu stupio na snagu, to će našem gospodarstvu donijeti nove troškove od više desetaka milijuna dolara godišnje, kaže Vladimir Jelavić, član hrvatskog pregovaračkog tima u sklopu okvirne Konvencije UN-a o klimatskim promjenama.</p>
<p>Do tog iznosa dolazi se kad se 4,5 milijuna tona stakleničkih plinova, na koliko se procjenjuje hrvatski višak u odnosu na Protokolom dopušteno, pomnoži s pet do deset dolara po toni. Tolika je, naime, uobičajena cijena u započetoj trgovini dopuštenim kvotama emisija tih plinova, objašnjava Jelavić.</p>
<p>Zato Hrvatska još nije ratificirala taj protokol, a naši političari i stručnjaci već godinama traže izmjenu u Protokolu predviđenog izračuna Hrvatskoj dopuštenih emisija stakleničkih plinova.</p>
<p>Riječ je, naime, o za Hrvatsku vrlo nepovoljnom izračunu jer je kao bazna godina uzeta 1990., kada je Hrvatska čak 22 posto potreba za strujom osiguravala iz elektrana u drugim republikama bivše Jugoslavije (Srbiji te Bosni i Hercegovini). Sve se odvijalo temeljem ugovora o ulaganju i isporuci električne energije te zakupom snage u tamošnjim termoelektranama (Tuzla, Kakanj, Gacko, Obrenovac).</p>
<p>Zbog toga je manje ulagano u domaće termoelektrane, pa su na kraju Hrvatskoj u sklopu bazne godine dopuštene manje emisije stakleničkih plinova od realnih, dok su emisije iz elektrana koje su građene hrvatskim novcem (po snazi ravne Nuklearnoj elektrani Krško) i proizvodile struju za Hrvatsku dodijeljene Srbiji i Bosni i Hercegovini. Međutim, o tome se trebalo brinuti prije potpisivanja Kyoto protokola jer su naknadne promjene takvih međunarodnih sporazuma vrlo teško provedive. Nažalost, čini se da je Hrvatska 1997. potpisala taj protokol bez dovoljno dobre analize njegovih posljedica, upozoravaju stručnjaci, pa je izgubljena i mogućnost da se u posljednjem trenutku izbore neke izmjene, što je, na primjer, uspjelo Islandu.</p>
<p>Tako je Hrvatskoj ostalo samo da naknadno pokuša barem donekle izmijeniti vrlo nepovoljan izračun dopuštene emisije stakleničkih plinova temeljen na 1990. kako bi ublažila velike probleme koje će nam, najkasnije s ulaskom u EU, donijeti neizbježna ratifikacija tog protokola. </p>
<p>I u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva upozoravaju da bi primjena Kyoto protokola bez povećanja kvote primjena dovela do ozbiljnog ugrožavanja gospodarskog rasta, jer bi trebalo uložiti mnogo novca u njegovu provedbu. Zato je Hrvatska od Tajništva okvirne Konvencije UN-a o klimatskim promjenama zatražila povećanje emisije bazne godine, što je prema odredbama te konvencije moguće, ali će efekti, bez političkog lobiranja, biti slabi. Zato treba obaviti sve pripreme za ratifikaciju, jer bez obzira na ishode pregovora treba što prije utvrditi operativnu politiku za ublaženje klimatskih promjena. Naime, proces je dugotrajan, a obveze nakon 2012. mogu biti još daleko strože.</p>
<p>Zbog toga treba odmah započeti provoditi nimalo jeftine mjere za smanjenje emisije stakleničkih plinova. Primjerice ubrzati provedbu projekata koji se odnose na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, donijeti propise koji će omogućiti realizaciju potrebnih mjera, uvesti poticaje za brzu prilagodbu gospodarstva itd. Stručnjaci, naime, od pregovora ne očekuju velike efekte jer se tome protivi i Europska unija. Ona će, prema njihovu mišljenju, radije kroz pretpristupne fondove Hrvatskoj pomoći da ispuni stroge obveze iz Protokola.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Kad si špijun »budi smeće do kraja«</p>
<p>Veljko Kadijević je u svom zadnjem »obavještajnom istovaru« ganuo Amerikance: najveća i najsigurnija Saddamova tajna podzemna rezidencija sagrađena je usred Bagdada, ispod zgrade glavnog stožera i ispod spomenika Ali Babi na Aveniji Sadun. Saddam se više nije imao gdje skriti jer ga je izdao srpski general kojeg su u iračkoj vojsci »hvalili do neba«. Kadijević je svoj posao odradio »do daske«</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Kada netko s palestinske strane surađuje s izraelskim Mossadom, a putuje privatno ili službeno u Bruxelles ili München, »paketić« s obavještajnim podacima najradije ostavlja u pretincu opće namjene na nekom od velikih kolodvora u trenutku najveće gužve. Prijenos elektroničkim putem ne dolazi u obzir jer se svi signali mogu uhvatiti i dešifrirati. Fotokopiranje stotine stranica važnog materijala i mikrofilmove zamijenila su računalna čuda. Kurir Mossada palestinsku pošiljku lako stavi u džep. Za koji sat on će u Tel Avivu, na sigurnom, predati tu dragocjenost analitičkom odjelu Mossada.</p>
<p>Iz tajnog fonda te tajne organizacije, čije je geslo »diskrecija je naš ugled«, potom se na konto neke švicarske banke isplaćuje prije dogovoren iznos (špijunske usluge nisu besplatne izuzev kod onih pojedinaca kojima se mozak vjerojatno ne opskrbljuje dovoljnom količinom kisika pa rade badava). A podatke koji se pojavljuju na računalu vrijedilo je masno platiti. Izraelci su za manje od pola dana od svog zauvijek anonimnog palestinskog suradnika dobili najnoviji popis profesionalnih pripadnika obavještajnih i protuobavještajnih službi koje ubrzano reformira novi palestinski predsjednik Mahmud Abas.</p>
<p>Informacije vrijedne milijune dolara govore i o razgranatoj agenturnoj mreži PLO-a u palestinskoj dijaspori u arapsko-islamskom svijetu, zapadnoj Europi, SAD-u i Latinskoj Americi. Tu su i podaci o stalnom tečaju za palestinske obavještajne i sigurnosne časnike na akademiji ruske Savezne sigurnosne službe (bivši KGB), kao i slični »edukativni programi« drugdje u svijetu. U Mossadovoj analitici je kao u kazališnom komadu koji se tek postavlja: najprije slijedi prvo čitanje i vrednovanje materijala, a onda detaljna raščlamba i usporedba s drugim (javnim i tajnim) izvorima koje služba posjeduje. Mossad na taj način pribavlja strateški važne podatke za vlastitu nacionalnu sigurnost a da nikoga ne mora ubiti, oteti, mukotrpno saslušavati i sl. Čovjeka koji im se »prodao« očito ne muče moralne dileme: bolje što krupniji špijun, nego špijunčić kojeg nitko ne cijeni.</p>
<p>Najbolji ulov na planu špijunaže posljednjih godina upecali su Amerikanci, i to upravo onda kada im je to najviše trebalo. Prigrlivši umirovljenoga generala Veljka Kadijevića dobili su informacije čija se vrijednost može pokriti barem s desetak zlatnih poluga iz saveznih rezervi posebne namjene. Zahvaljujući činjenici da je desetljeće i pol bio visokopozicionirani čovjek u jugoslavenskom vojno-sigurnosnom sustavu, Kadijević je Amerikancima isporučio mapu svih strateških podzemnih objekata podizanih u Iraku više od desetljeća. Pentagon je stoga 2003. pio vodu s pravog izvora. Veljko Kadijević je raspolagao državnim tajnim papirima koji su potanko opisivali kako je socijalistička Jugoslavija gradila atomska skloništa za Saddama Husseina.</p>
<p>U rujnu 1979. u Beogradu je potpisan specijalan ugovor s Irakom vrijedan 31 milijardu dolara o gradnji četiriju zrakoplovnih baza za lovačke avione i jedne podzemne baze s tri galerije i za tri kompletne eskadrile. Prvi projekt nosio je naziv »202 A, B, C i D«. Četiri zrakoplovne baze s po 60 spojnica podignute su još 1982. i 1983. u Rudbi, Baladu, Habani i Kerbali. Drugi projekt zvao se »404«: Saddam je zahtijevao da mu se na tajnoj lokaciji sagradi podzemni vojni aerodrom identičan onom u Bihaću da bi u tunele smjestio svoj raketni arsenal. Rakete zemlja-zemlja tipa Scud sakrivane su upravo u objektu iz projekta »404«: Amerikanci u prvom Zaljevskom ratu 1991. nikako nisu mogli pronaći mjesto (matično sklonište) s kojeg je Saddam gađao Izrael i Saudijsku Arabiju.</p>
<p>No, 12 godina kasnije Pentagon je znao gdje se nalazi ta tajna baza. Veljko Kadijević nije »u miraz« donio samo to. Još su veću težinu imali autentični podaci o Projektu 77. Tako se zvao plan gradnje podzemnih predsjedničkih rezidencija u deset gradova Iraka za Saddama Husseina koji je osobno nadzirao radove i brinuo se da se Jugoslaviji ti tajni poslovi redovito plaćaju u gotovini i nafti (javne objekte koje su diljem Iraka gradile brojne tvrtke iz cijele Jugoslavije Iračani su rijetko plaćali). Saddam nije bio škrtac. Gradnja svake od tih rezidencija stajala je irački državni proračun po milijardu dolara. U sklopu tih predsjedničkih kompleksa građevinari iz tadašnje Jugoslavije podigli su ukupno 80 objekata čija je osnovna namjena bila zaštita Saddama i njegova glavnog stožera od svih vrsta bombardiranja, uključujući i nuklearno.</p>
<p>Kadijević je šlag dodao na kraju. U svom zadnjem »obavještajnom istovaru« ganuo je Amerikance: najveća i najsigurnija Saddamova tajna podzemna rezidencija sagrađena je usred Bagdada, ispod zgrade glavnog stožera i ispod spomenika Ali Babi na Aveniji Sadun. Stoga nije čudno da su od 20. ožujka 2003. do Saddamova sloma američki bombarderi i krstareći projektili sustavno i vrlo precizno tukli gdje god su htjeli. Saddam se više nije imao gdje skriti jer ga je izdao srpski general kojeg su u iračkoj vojsci »hvalili do neba«.</p>
<p>Veljko Kadijević svoj je posao (uz maksimalnu vlastitu korist) odradio »do daske«. Jer, u suvremenoj špijunskoj trampi vrijede darvinistički zakoni (što mnogi u nas ili zaboravljaju ili o tome malo znaju upuštajući se u veze kojima nisu dorasli): kada si stvarno nečiji špijun »budi smeće do kraja«.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Beskorisne saborske istrage</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Mogu li saborski zastupnici postati istražitelji, a povjerenstva i komisije koja se u najvišem zakonodavnom tijelu osnivaju, zamjena za rad nadležnih državnih tijela? Jesu li sabornici policajci i(li) isljednici, ili samo više-manje vješti političari, podjednako upućeni u sva važnija područja interesa, od javne sigurnosti do poljoprivrede? Ima li, uopće, koristi od njihova istražiteljskog rada?</p>
<p>Ta se pitanja iznova postavljaju svaki put kada se u sabornici izglasuje novo istražno povjerenstvo ili imenuje skupina zastupnika za proučavanje nekog nerješivog problema. Posljednji primjer - zajednička radna skupina za istraživanje rada POA-e, koju su formirali Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i Vijeće za civilni nadzor tajnih službi - odlično pokazuje zašto se osnivaju takve »komisije«. Interes javnosti da se istraže razlozi prisluškivanja novinara dosta je velik, pritisak čine i udruge, ali ne dobiva se dojam da političari dijele zanimanje za to da se afera raščisti do kraja. Naime, POA je pratila i strane agente, što je posao o kojem se javno ne raspravlja, a sve su to znali predsjednik države i premijer. Rasprava o tome jesu li novinari prisluškivani namjerno ili usput neugodna je za najviše dužnosnike i najbolje je bilo, po staroj maksimi Winstona Churchilla, »osnovati komisiju« kad se problem ne može razriješiti.</p>
<p>Istina, članovi radne skupine koja »istražuje« u sjedištu POA-a te ispituje bivše dužnosnike poput Franje Tureka i Ranka Ostojića optimistično kažu da će »o svemu« izvijestiti javnost. Jedini je problem što je »Turekova prezentacija«, kako se naziva ključni dokument o toj špijunskoj igri, već u cijelosti objavljena u medijima. Mediji su, očito, obavili »istragu« prije sabornika.</p>
<p>Slične smo rezultate vidjeli i pri radi drugih saborskih povjerenstava. Povjerenstvo o Lencu, gdje glavnu riječ vodi Branimir Glavaš, uočilo je, primjerice, da su Račan i Vrhovnik posvađani te druge marginalnosti. Upravo osnovano povjerenstvo za istraživanje poslovanja Čačića i Tomčića također bi se moglo zaplesti u mrežu već poznatih činjenica. Stoga je možda u pravu predsjednik HSLS-a Ivan Čehok, koji je prije nekoliko dana ustvrdio da je inflacija povjerenstava loša, jer se Sabor ne može pretvoriti u sjedište istražnih službi. One ionako postoje na drugim adresama.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Pregovori i predrasude</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Saga o (ne)otpočinjanju pregovora Hrvatske s EU se nastavlja. Premijer Ivo Sanader uvjeren je da će oni početi 17. ožujka, iako za svaki slučaj ima i pričuvnu varijantu. Neformalni šef oporbe Ivica Račan također je optimističan, međutim ipak se ogradio tvrdnjom kako je odgovornost na izvršnoj vlasti da uvjeri Bruxelles kako oni, unatoč »slučaju Gotovina«, trebaju početi.</p>
<p>Iz Bruxellesa, pak, za ponedjeljak najavljuju neku vrstu zadnje opomene. Mašu papirom glavne haaške tužiteljice koja tvrdi da hrvatskoga generala štite visokopozicionirane strukture u vlasti koja oklijeva s njegovim uhićenjem. Ne tvrdi se izrijekom da je Gotovina u Hrvatskoj, ali se sugerira da je »na dometu« hrvatskih vlasti, govori se i o navodnim Vladinim pregovorima s njim u Hercegovini, no, po običaju, takve optužbe se ne argumentiraju.</p>
<p>U priču o hrvatskom početku pregovora uključili su se i Slovenci. Prema »Delu«, navodno se sada skoro sve članice EU-a, uključivo i Sloveniju - osim Mađarske - protive početku pregovora s Hrvatskom. Navodno, svi kao uvjet za pristupanje Hrvatske tom pregovaračkom stolu žele Gotovinu u Haagu. A njega nema. Ima hrvatsku putovnicu, ali i francusku. Mediji su spekulirali da je možda u BiH, ali su jednako uvjerljivo spominjali da je na nekom od francuskih prekomorskih posjeda. Hrvatska je, podsjetimo, izručila sve one koji su se tražili, starom Bobetku mahano je optužnicom dok je bio na smrtnoj postelji, dokumentacija o Domovinskom ratu putovala je u kamionima, stenogrami pokojnog predsjednika Tuđmana otišli su prije nego je to službeno i zatraženo.</p>
<p>Unatoč tome, sada se zbog jednog neriješenog slučaja opet sve želi blokirati. S obzirom na to da Uniji stoji na raspolaganju tzv. suspenzivna klauzula kojom može u svakom trenutku - i nakon početka - blokirati pregovore, teško se oteti dojmu da se ponavljaju predrasude i poznati geopolitički interesi u vezi s Hrvatskom. Jedino utješno u toj priči je činjenica da su se ovakve situacije pojavljivale i uoči prošlih važnih datuma, pa smo ih prebrodili.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Hrvatsko naslijeđe zauzimanja za zdravlje stanovnika</p>
<p>Što treba činiti ministar zdravstva? Danas treba hrabrosti ako želimo sami odlučiti hoćemo li i dalje izdvajati i osiguravati zdravstvenu zaštitu na temelju zdravstvenih potreba a ne mogućnosti plaćanja ili ćemo stanovništvo podijeliti u pravu na zdravstvenu zaštitu, ovisno o materijalnim mogućnostima</p>
<p>SLOBODAN LANG</p>
<p>Novog hrvatskog ministra zdravstva i socijalne skrbi tražilo se duže od dva mjeseca. Povremeno smo čitali o broju kandidata, njihovu odbijanju i uvjetima (sindikalni odnosi i opskrba lijekovima) – i to je sve. Čini se kao da je biti ministar zdravstva relativno nevažna dužnost – i kad je dosadašnji ministar bio i Vladin potpredsjednik zadužen za gospodarstvo – jer se dogovaranje i kandidiranje provodi mimo javnosti, stručnjaka, koalicijskih partnera i oporbe, isključivo kao pravo vodeće stranke.</p>
<p>Da bi se odredilo tko bi to trebao biti, moramo odrediti i znati što ministar zdravstva treba činiti, a za to je uvjet utvrđena politika zdravlja i zdravstvene zaštite u razvoju potreba i, povrh svega, u ostvarivanju ljudske sreće u Hrvatskoj. Građani ističu zdravlje i zdravstvenu zaštitu na prvom mjestu u svom očekivanju od zajednice i države.</p>
<p>Nepravilnosti, kršenja etike, razlike u stavovima i uopće zdravlje i medicina stalno su u središtu pozornosti. Hrvatska ima iznimno nasljeđe zauzimanja za zdravlje svojih stanovnika: od staroga Dubrovnika do zamisli dr. Andrije Štampara o ljudskom pravu i odgovornosti za zdravlje.</p>
<p>Hrvatsko je zdravstvo i jedno od najvažnijih područja prema broju zaposlenih, troškovima i mogućnostima razvoja. Kvalitetna zdravstvena politika i njeno provođenje jedno je od najvažnijih područja i pokazatelja opće politike.</p>
<p>Hrvatska ima kvalitetno zdravstvo jer se u njega desetljećima ulaže deset posto dohotka. Utjecajni međunarodni predstavnici traže da se to smanji. Nikako da prihvate da hrvatski narod želi imati i očuvati kvalitetnu zdravstvenu službu. Danas treba hrabrosti ako želimo sami odlučiti hoćemo li i dalje izdvajati i osiguravati zdravstvenu zaštitu na temelju zdravstvenih potreba a ne mogućnosti plaćanja, ili ćemo stanovništvo podijeliti u pravu na zdravstvenu zaštitu, ovisno o materijalnim mogućnostima.</p>
<p>Prisutna je zabrinutost (i nezadovoljstvo i strah) da će u politici prevladati stav o ukidanju ravnopravnosti i solidarnosti u zdravstvenoj zaštiti. Nijedna se stranka glede toga dosad nije očitovala. Demokratski centar zauzima se za zdravstvenu zaštitu na osnovi zdravstvenih potreba i solidarnosti, a ne na mogućnosti plaćanja pojedinca. Treba više istaknuti primarnu zaštitu, preventivu, ekologiju i unapređenje zdravlja, uključivši sve oblike demografskog zdravlja, a ne se ograničiti na bolničku medicinu.</p>
<p>Uspješnost zdravstva uvelike će ovisiti o uspješnosti vlade, stoga je nezamislivo glasovati za stranku s čijim zdravstvenim programom nismo zadovoljni, ne znamo ga ili ona i ne smatra potrebnim istaknuti ga tijekom predizborne kampanje. Glasovati ne vodeći računa o zdravstvu mogu samo oni kojima nije stalo do vlastite djece, roditelja ili bračnog druga.</p>
<p>Opća politika treba dati zdravstvu i zdravlju važnost koju većina ljudi traži, treba prihvatiti u Hrvatskom saboru strateške ciljeve zdravlja i zdravstva, a preko radne skupine uglednih stručnjaka i zastupnika, na temelju javne rasprave, odrediti dugoročne ciljeve, organizaciju i financiranje.</p>
<p>Tek nakon jasne politike ministar zdravstva zna što činiti. On može ili ne mora biti član političke stranke, ali mora biti sposoban dobro obavljati svoj posao. Dok obnaša dužnost ministra, dobro bi bilo da zamrzne stranačko članstvo, da ga ne ističe, dakle da na njegovo imenovanje utječe samo stručnost i sposobnost.</p>
<p>Ministar zdravstva djeluje s glavnim tajnikom, pomoćnikom za javno zdravstvo, bolničku zaštitu, pravna i financijska pitanja, kao i s direktorom Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje. Svaki od njih u svom sektoru treba znati više od ministra. Takav stručni tim zapravo je – ministar.</p>
<p>Ministar vodi zdravstveni sustav, imenuje pomoćnika za sanitarna pitanja, daje suglasnost na imenovanje ravnatelja vodećih zdravstvenih ustanova (ali ih politički ne smjenjuje, što je uvedeno nakon 2000., i s time treba prestati!) i na imenovanje glavnog liječnika (ima ga cijela Europa). Predlaže zakone, proračun, provodi inspekciju, osigurava kvalitetu rada, predlaže razvoj, međunarodno predstavlja i zapovijeda zdravstvom u izvanrednim stanjima.</p>
<p>Visoko vrednujući ulogu ministra zdravstva, hrvatska vlada treba pokazati hrvatskom narodu da poštuje njegove prioritete, a Europi da prepoznaje važnost zdravlja i zdravstvene zaštite – i danas i sutra.</p>
<p>Želimo li očuvati i unaprijediti hrvatsko zdravstvo, treba imati sluha za dugoročne probleme narodnog zdravlja i svakodnevne probleme građana, pacijenata i zaposlenih u zdravstvu. Tijekom promjena treba proučiti koje su alternative, u što treba uključiti što više stručnjaka, praktičara, gospodarstvenika i građana.</p>
<p>Ideje treba prikupiti iz svih izvora, pa i iz drugih država. Na kraju, treba usvojiti vlastitu politiku na temelju naših današnjih problema, očekivanja i mogućnosti.</p>
<p>Autor je liječnik, član Nacionalnoga zdravstvenog vijeća, predsjednik Glavnoga odbora DC-a</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Ignorantska sablažnjivost zahtjeva Zelene akcije</p>
<p>Mi ćemo zbog »solidarnosti« za koju se zauzima Zelena akcija i dalje ostati siromašni, kupujući nepotrebno od razvijenih skupe tehnologije i skupu energiju, i time samo pridonositi njihovu bogaćenju a našem siromašenju</p>
<p>MIHAEL ZAMBELI</p>
<p>U Vjesniku 13. veljače objavljen je članak »Zelena akcija traži ratificiranje Kyotskog protokola«, i u sklopu njega veoma štur odgovor Ministarstva zaštite okoliša koji ne ukazuje na apsurdnost i, može se reći, ignorantsku sablažnjivost zahtjeva Zelene akcije.</p>
<p>Pokret zelenih prisutan je i u našoj javnosti, te se kao i drugdje odlikuje militantnim stavovima i zahtjevima koji vrlo često nisu utemeljeni, a u ovom konkretnom slučaju riječ je o tipičnom ignoriranju potreba i mogućnosti sredine u kojoj djeluju, to jest u Hrvatskoj.</p>
<p>Zelena akcija zapravo traži da se Hrvatskoj što prije ograniči mogućnost optimalne dobave i potrošnje energije »jer se samo tom politikom Hrvatska može svrstati u zemlje koje žele obuzdati uzroke klimatskih promjena«.Ponajprije, to je smiješan i apsurdan zahtjev ako znamo da ma što mala Hrvatska radila na području energije, odnosno emisije stakleničkih plinova, to neće imati baš nikakav utjecaj na globalne klimatske pojave. No svako poskupljenje energije može imati kobne posljedice za razvoj Hrvatske, a upravo primjena nepotrebnih mjera zaštite okoliša siguran je izvor za spomenuto poskupljenje.</p>
<p>Osim toga, u pristupu tom problemu valja znati osnovno: razvijeni i bogati stvorili su globalne ekološke probleme, a sada na različite načine (Kyotski protokol, među ostalim), zahtijevaju od siromašnog svijeta solidarnost u rješavanju globalnih problema koje su oni stvorili i pritom se obogatili, a mi ćemo zbog »solidarnosti« za koju se zauzima Zelena akcija i dalje ostati siromašni, kupujući nepotrebno od razvijenih skupe tehnologije i skupu energiju, i time samo pridonositi njihovu bogaćenju a našem siromašenju.</p>
<p>A da gospodi u Zelenoj akciji zorno prikažem besmislenost, apsurdnost i neutemeljenost njihova zahtjeva, navest ću samo jedan podatak. Godine 1990., kada je potrošnja energije u Hrvatskoj bila dosad najveća, </p>
<p>Hrvatska je emisijom ugljičnoga dioksida, glavnog stakleničkog plina, bila posljednja u Europi (osim ostalih zemalja zapadnoga Balkana), i to i emisijom po stanovniku i po jedinici površine. Primjerice, te je godine Češka imala trostruku emisiju toga plina po jedinici površine, a Njemačka šesterostruku.</p>
<p>Ako Zelena akcija želi provesti kakvu akciju koja barem neće biti besmislena, neka prosvjeduje protiv Sjedinjenih Američkih Država, koje nisu potpisale sporazum iz Kyota, a s obzirom na svoju enormnu energetsku potrošnju i te kako su ispred svih u mogućnosti da utječu na uzroke klimatskih promjena.</p>
<p>Mi svi, to jest Vlada i narod, morali bismo podupirati nastojanja za optimalnom opskrbom energije kao dobru osnovu razvoja naše zemlje. </p>
<p>Također, hrvatski bi stanovnici trebali podupirati Vladu u pregovorima s Europskom unijom da što bolje obrani naše pravo na jeftiniju energiju prema našim specifičnim mogućnostima i potrebama zaštite okoliša.</p>
<p>Naravno, optimalna rješenja ne isključuju obnovljive izvore, dapače, samo se oni svojom cijenom trebaju kvalificirati u optimalna rješenja dobave i potrošnje energije u nas.</p>
<p>Autor je diplomirani inženjer, četrdeset godina bavio se proizvodnjom i primjenom naftnih goriva.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Tikvice i patlidžani dostigli astronomske cijene</p>
<p>Zimsko uživanje u povrću postaje skup »sport« / Cijena salate kristalke u nekim trgovačkim lancima doseže i 20 kuna/ Među najskupljim povrćem su tikvice i patlidžani čija je cijena na tržnici 40 kuna po kilogramu / Istodobno, cijene voća nisu znatnije porasle</p>
<p>Nakon prošlotjednih gotovo polarnih temperatura koje su rastjerale i prodavače i kupce, na zagrebačke tržnice živost se polako vraća.</p>
<p>Zajedno s rastom temperatura, dogodio se, međutim, i porast cijena povrća, pogotovo onog uvoznog. Cijena salate kristalke, primjerice, u veleprodaji na Zelenoj tržnici porasla je s 11 na 14,5 kuna po kilogramu. Maloprodajna cijena te salate na akciji u nekim trgovačkim lancima doseže i 20 kuna. Među najskupljim povrćem su tikvice i patlidžani, čija je veleprodajna cijena 30 kuna po kilogramu, a na tržnici stoje 40 kuna. Istodobno, cijene voća nisu znatnije porasle.</p>
<p>U tvrtki Fragaria koja voćem i povrćem trguje na veliko, kažu kako su uglavnom porasle cijene uvoznog povrća, dok su cijene domaćeg voća i povrća ostale iste. </p>
<p>To potvrđuju i Ivan Muhar i Davor Fiker koji na Tržnici Trešnjevka prodaju povrće uzgojeno u Velikoj Mlaki. </p>
<p>»Danas tako slabo prodajemo! Kad je bila ona jaka zima, ljudi su išli kupovati povrće u velike dućane, pa su tamo i ostali«, komentira Ivan Muhar slabu prodaju. Kaže da su cijene na njegovom štandu ostale iste u odnosu na razdoblje prije vala hladnoće, pa tako kilogram salate kristalke prodaje po 20 kuna, brokulu za 16 kuna, a mrkvu po šest kuna.</p>
<p>Nada Kesić, čiji radni dan na Trešnjevačkom placu u zimskim danima traje od 7 do 17 sati, kaže da su cijene povrća porasle s razlogom. »Mi robu nabavljamo iz Opuzena, a i tamo je bilo vrlo hladno pa je plastenike trebalo grijati, a to košta. Zato je i povrće skuplje. Imamo i mladi krumpir s Čiova, po 10 kuna, a kad bude toplije, cijena će pasti na pet do šest kuna«, kaže Nada. Dodala je i da im se prošli tjedan povrće stalno smrzavalo, kupaca zbog hladnoće nije bilo, pa se stoga nada da će uskoro zatopliti. </p>
<p>»Znate, nije vam ovo lagan posao! Uskoro ćemo početi raditi od 6 do 6, za sto kuna po danu«, tuži se Nada Kesić.</p>
<p>Među skupljim povrćem je i špinat, čija je cijena između 20 i 25 kuna, a prodavači kažu da će uskoro, povećanjem ponude, znatno pojeftiniti. Zbog skupoće, ljudi nerijetko kupuju po pola kilograma svog omiljelog povrća, pa je tako i Igor Todorović na jednom od štandova kupio pola kilograma blitve. </p>
<p>Cijene domaćeg i uvoznog voća ostale su iste, pa kilogram jabuka košta između 2 i 2,5 kune, grčke naranče stoje 6,5 kuna, mandarine klementine su 10 kuna, kao i kruške iz Italije. </p>
<p>Uvozne rajčice, paprike i krastavci ipak su mnogo skuplji. Na jednom štandu kilogram rajčica iz Španjolske stoji 20 kuna, krastavaca 25 kuna, dok se cijena paprike penje na 35 kuna po kilogramu. U veleprodaji kilogram te rajčice stoji 12 kuna. </p>
<p>Ružica Jakešević</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Studenti bez kartona u Zagrebu, teško ostvaruju zdravstvenu zaštitu</p>
<p>»Studenti koji nemaju liječničke kartone u Zagrebu, pomoć mogu dobiti jedino u hitnoj. No, glupo je radi gripe ići na hitnu, te mnogi radije sami prebole 'bezazlenije' bolesti«, rekao je Mario Jeličić, predsjednik Sveučilišne organizacije HSS-a Zagreb </p>
<p>Studenti koji dolaze na studij iz drugih mjesta, u Zagreb često teško ostvaruju zdravstvenu zaštitu jer nisu prenijeli liječnički karton iz svog mjesta, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare predsjednik Sveučilišne organizacije HSS-a Zagreb, Mario Jeličić.</p>
<p>»Studenti koji nemaju liječničke kartone u Zagrebu, pomoć mogu dobiti jedino u hitnoj. No, glupo je radi gripe ići na hitnu, te mnogi radije sami prebole 'bezazlenije' bolesti«, rekao je Jeličić. Problem recepata i uputnica rješavaju obično telefonski s liječnikom u rodnom mjestu, pa zatim roditelji studenata šalju »papire« poštom u Zagreb. Kako bi se ovaj začarani krug prekinuo, Sveučilišna organizacija HSS-a Zagreb predlaže da se studentima omogući pravo na zdravstvenu zaštitu uz predočenje indeksa, ako nemaju liječnički karton u Zagrebu. » Kako bi se spriječile eventualne prevare oko indeksa, može se tražiti godišnja potvrda fakulteta o studiranju, koja bi se priložila uz indeks. No, da bi ova ili slična ideja zaživjela, trebaju se koordinirati Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta«, rekao je Jeličić.</p>
<p>Sličan problem imala je prije godinu dana Ana Begić, studentica novinarstva, kada joj je natekao zub. Tek nakon tri dana pružena joj je medicinska pomoć, jer njezin liječnički karton nije bio u Zagrebu, nego u Našicama. »Zvala sam bolnice Rebro i Merkur, a u Studentskoj poliklinici doslovno sam molila da me prime. Tek kada sam osobno otišla u Kliničku bolnicu Dubrava popustili su i primili me. Morala sam platiti 100 kuna participacije, koja mi je bila vraćena kada sam otišla kući u Našice i dobila uputnicu od svoje stomatologinje«, kaže Begić. </p>
<p>Dragica Pavičić, također studentica, imala je nešto više sreće. Prošle godine dobila je upalu slijepog crijeva, no iako nije imala karton u Zagrebu, nije imala većih problema. »Otišla sam u HZZO, dobila potvrdu i sam išla u bolnicu. Naknadno sam riješila svu papirologiju«, kaže Dragica Pavičić. </p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Na Sljemenu skijalo više od 500 osnovnoškolaca </p>
<p>Ove godine za utrku se prijavio rekordan broj osnovnoškolaca / »Nekad su se ovakva prvenstva morala održavati u Sloveniji, a sada je divno jer imamo Sljeme«, kaže Zvonimir Halamek, stručni tajnik Saveza učeničkih sportskih klubova</p>
<p>Na Zelenom spustu na Sljemenu održano je u srijedu prvenstvo Grada Zagreba u skijanju za osnovne škole. Ove godine za utrku su bila prijavljena čak 502 osnovnoškolca iz 44 zagrebačke škole a na Zelenom spustu postavljene su dvije veleslalomske staze – za djevojčice i za dječake. </p>
<p>Utrku je organizirao Savez učeničkih sportskih klubova Grada Zagreba.</p>
<p>Osnovnoškolci su bili podijeljeni u četiri kategorije: djevojčice od prvog do šestog razreda, dječaci od prvog do šestog razreda, djevojčice sedmih i osmih razreda te dječaci sedmih i osmih razreda. </p>
<p>Ante Turdelić učenik je prvog razreda Osnovne škole Matija Gubec. Rekao je da mu se na Sljemenu jako sviđa te da mu staza za veleslalom nije teška. Na Sljemenu, kaže, nije prvi put. </p>
<p>Djeca su na Sljeme stigla organiziranim autobusnim prijevozom u pratnji nastavnika ili roditelja. </p>
<p>Zvonimir Halamek, stručni tajnik Saveza učeničkih sportskih klubova, rekao je da je ove godine rekordan broj prijavljenih za utrku. »Nekad su se ovakva prvenstva morala održavati u Sloveniji, a sada je divno jer imamo Sljeme«.</p>
<p>Iz svake osnovne škole moglo je u svakoj kategoriji nastupiti troje skijaša. Uz prva tri plasirana osnovnoškolca nagrađene su i najbolja ekipe. To znači da su od troje skijaša jedne škole u nekoj kategoriji zbrajana vremena dvojice najboljih, pa je tako određena najbolja škola odnosno ekipa. </p>
<p>Dopročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja Ivan Host rekao je da na utrci nije bilo ozbiljnijih ozljeda. Pripadnici GSS-a zamjerili su, međutim, organizatoru što djeci nije osigurao topli čaj dok su na snijegu čekala start utrke. </p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Obnavlja se kanalizacija na Sigečici</p>
<p>S dolaskom toplijeg vremena nastavila se rekonstrukcija i sanacija kanalizacije koja se već godinama sustavno provodi na području Sigečice, na križanju Rapske i Kornatske ulice. </p>
<p>Ova bi sanacija trebala obuhvatiti i prilivno područje obližnjih ulica Lopudske, Šipanske i Hvarske ulice, obavještava inženjer građevinarstva Dubravko Filipan iz Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o., trgovačkog društva koje financira ovaj projekt. Dodaje kako je već sanirano područje Paške, Rapske i Kornatske ulice te kako ni radovima što se sad izvode, još neće biti završena rekonstrukcija kanalizacijske mreže na Sigečici, jer ona dubinom i profilom ne zadovoljava uvjete za kvalitetnu i funkcionalnu odvodnju. Kod imalo jačih oborina ove su ulice odmah poplavljene. </p>
<p>Stanari ulica koje su već sanirane, zadovoljni su. »Nemamo problema s kanalizacijom, jedino je ponekad pritisak vode slab. Inače je sve u redu«, kaže Gordana Taušan iz Kornatske 34 te dodaje da se ponekad samo začepe cijevi u samoj zgradi, jer »ljudi u slivnike bacaju svašta«.</p>
<p> Jasna Radman iz obližnje Murterske ulice kaže kako je dobro da se kanalizacija sređuje, jer je i njena ulica prije sanacije često plavila. No žali se da svaki put, kada se u četvrti nešto radi, na ulici ostaju blato i lokve vode. </p>
<p>Na križanju Rapske i Kornatske ulice nedavno je srušena tvornica Hlađenje a za petnaestak dana trebala bi započeti izgradnja stambeno-poslovnog objekta. Gradit će ga poduzeće Pionir d.d., isto ono koje sad rekonstruira kanalizaciju.</p>
<p>Marina Kovačević</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Više cvijeća manje smeća</p>
<p>Zrinjevac je prošlu godinu završio s dobiti od 170 tisuća kuna, rekao je direktor Zrinjevca d.o.o., Igor Toljan.</p>
<p>»To i nije neka dobit, no uzmemo li u obzir da je Zrinjevac komunalno poduzeće u vlasništvu Grada i da mu profit nije glavni cilj, možemo biti zadovoljni jer se redovito podmiruju sva potraživanja radnika i nabavljača. A zadnjih nekoliko godina obnavljamo i vozni park. Svake godine kupimo do sedam novih vozila«, rekao je Toljan. Dugovi Zrinjevca d.o.o. još nisu podmireni i to je jedan od njegovih glavnih problema. Kredit u Croatia banci sveden je na minimum i sada iznosi nešto više od tri milijuna kuna. Prodajom staklenika u Bosni i Hercegovini planira se pokriti dug i u Zagrebačkoj banci. »Nekada kupljeni staklenici u Čapljini i Mostaru donijeli su Zrinjevcu više troška, nego dobiti, zato planiramo što skorije prodati ih i podmiriti veći dio svih dugovanja«, dodao je Toljan. </p>
<p> Zagreb je za ovu godinu povisio izdvajanja iz proračuna za Zrinjevac s prošlogodišnjih 106 na 110 milijuna kuna. </p>
<p>»Ovim novcem ne uspiju se pokriti svi troškovi Zrinjevca, no zahvaljujući našoj komercijalnoj djelatnosti, kao što je suradnja s Hrvatskim autocestama odnosno uređenje novoizgrađenih dionica cesta, dodatno zarađujemo«, kaže Toljan.</p>
<p>Osnovna je djelatnost Zrinjevca održavanje travnjaka, cvjetnjaka i drvoreda u Zagrebu, a u zimskom razdoblju čišćenje tramvajskih stajališta i šetališta u parkovima od snijega i leda. </p>
<p>»Glavni kritičari našeg rada su upravo građani i zbog njih smo otvorili svoj telefon, takozvani Zrinkofon, na broju 6598-891, putem kojeg nam prenose pritužbe, ali i pohvale i sugestije«, kaže Toljan. </p>
<p>Najviše brige posvećuje se zelenim površinama i održavanju cvijetnjaka u centru grada, a glavni moto bi mogao biti - više cvijeća manje smeća. No, iz godine u godinu nastoji se intenzivnije uređivati i periferna područja. U rubnim dijelovima grada problem su loše izvedeni travnjaci oko novoizgrađenih zgrada. »Građevinari nerijetko na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> oblikuju zelene površine, koje su skuplje ako su napravljene kvalitetno a i njihovo održavanje je kompleksnije. Nastojali smo da Grad naredi da se sve nove zelene površine moraju raditi u suradnji s nama, kako kasnije ne bismo morali popravljati ono što je loše izvedeno, no nismo naišli na razumijevanja. Tako smo mi i dalje tek serviseri, a ne aktivni planeri novih zelenih površina«, rekao je direktor Toljan. </p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>ABBA se okupila 23 godine nakon raspada</p>
<p>STOCKHOLM</p>
<p> – Imena Bjorna Ulvaeusa, Bennyja Anderssona, Agnethe Faltskog i Anni-Frid Lyngstad danas su vjerojatno poznata samo osobama s odličnim pamćenjem, no nekad su bila planetarno popularna. </p>
<p>Naime, riječ je o članovima legendarne švedske skupine ABBA, koji su se nakon 23-godišnje stanke ponovno okupili na švedskoj premijeri hit mjuzikla »Mamma Mia!«, temeljenog na njihovu hitu. </p>
<p>Prvi put u više od dva desetljeća članovi skupine, koja je nakon pobjede na Eurosongu s nezaboravnim »Waterlloom« postala globalni fenomen, zajedno su izašli pred brojne obožavatelje i novinare. Koliko je zanimanje publike izazvalo ponovno okupljanje banda najbolje svjedoči činjenica da su obožavatelji kampirali ispred Stockholm Cirkus Theatrea ne bi li barem na trenutak vidjeli svoje zvijezde. Radnja mjuzikla događa se na malenom grčkom otoku i govori o životu samohrane majke. Osim pjesme »Mamma Mia« u mjuzikl su uvršteni i drugi hitovi popularnih Šveđana. Band koji je prodao više od 350 milijuna primjeraka albuma, većinu je skladbi snimio na engleskom jeziku i u britanskim studijima što je vjerojatno bio jedan od razloga njihova velikog međunarodnog uspjeha. Uz Volvo i Ikeu oni su najpopularniji švedski izvozni proizvod svih vremena. Trenutačno u svijetu postoji čak 14 produkcija mjuzikla »Mamma Mia!«, uključujući i one u New Yorku, Londonu, Torontu i Madridu, a mjuzikl u kojem se mogu čuti pjesme »Super Trouper«, »SOS« ili »Dancing Queen« do danas je pogledalo više od 20 milijuna ljudi. </p>
<p>Brojni su obožavatelji svoje idole pozdravili 10-minutnim ovacijama, no švedski mediji prenose da od okupljanja slavnog banda ipak neće biti ništa. Čak niti ponuda od milijardu dolara za ponovno okupljanje nije ih uspjela smekšati. </p>
<p>Švedska verzija mjuzikla već je rasprodana do kraja godine, a radi se o najuspješnijem mjuziklu svih vremena koji je do sada zaradio više od milijardu američkih dolara. (dv)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Bojana Gregorić najseksepilnija hrvatska glumica</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prema anketi koju je proveo web portal Iskon, a na koju se odazvalo više od 13 tisuća surfera, titulu najseksepilnije domaće glumice ponijela je Bojana Gregorić. </p>
<p>Zvijezda predstava »Chicago« i »Plava soba«, humoristične serije »Naša mala klinika« te voditeljica HTV-ovog showa »100 posto ja«, osvojila je 31 posto glasova od ukupno 13.472 glasa. </p>
<p>Sa 20 posto osvojenih glasova drugo je mjesto zauzela Leona Paraminski, junakinja »Družbe Isusove«, dok je na trećem mjestu sa 19 posto osvojenih glasova Daria Knez, voditeljica prvog hrvatskog »Big Brothera«. </p>
<p>Zvijezda »Ville Marije« i Playboyeve duplerice s rekordnim brojem stranica, Barbara Vicković, unatoč velikom medijskom prostoru i seriji koja se emitira u gledanom terminu zauzela je tek četvrto mjesto sa devet posto osvojenih glasova. Dora Fišter, glavna glumica Jurdaninog redateljskog debija »Slučajna suputnica« zauzela je peto mjesto sa šest posto glasova, dok je iza nje plasirana Jelena Veljača, junakinja gledane sapunice »Villa Maria«, s pet posto glasova. </p>
<p>Slijede Nina Violić s četiri posto, Ecija Ojdanić s tri posto, Olga Pakalović s dva posto i Maja Petrin s jedan posto osvojenih glasova. </p>
<p>Čini se kako je na rezultate najviše utjecala medijska eksponiranost pojedinih glumica budući se na listi nalaze tri glumice iz »Ville Marije«, odlično je prošla Darija Knez voditeljica »Big Brothera«, a pobijedila je Bojana koju svakog tjedna gledamo na HTV-u u voditeljskoj ulozi. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Split u stilu cara Dioklecijana</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – »Dani Dioklecijana«, naziv je manifestacije kojom se do 27. veljače splitski hotel Park pridružuje svečanom obilježavanju 1700. rođendana Splita i Dioklecijanove palače. Bogati program, predstavljen u utorak na konferenciji za novinare, otvoren je predstavljanjem Welcom magazina posvećenog carskoj palači, ilustrirane brošure s kalendarom događanja tijekom cijele godine i novim plakatom Splita. Središnji događaj održat će se u petak, 18. veljače, kada je najavljena velika modna revija »Splitska moda kroz povijest«. Poznate javne osobe iz Splita nosit će modele i suvremenih dizajnera, ali i onih koji već sada misle na budućnost. Prihod od ulaznica koje se prodaju po cijeni od 100 kuna bit će namijenjen na uklanjanje grafita sa zidina Dioklecijanove palače. Tijekom »Dana Dioklecijana« u Parku će biti predstavljena i knjiga »Što su jeli prvi Splićani« u izdanju nakladničke kuće »Bošković«. Riječ je o hrvatskom prijevodu najstarije svjetske kuharice iz 2. stoljeća. Kako bi se što bolje dočaralo doba cara Dioklecijana, na jelovniku hotela Park ovih će se dana naći brojne kulinarske delicije u kojima su uživali Splićani prije 1700 godina, a među kojima su najpopularnije kozice s medom i marinada od tunjevine. Splitski dogradonačelnik Ljubomir Urlić istaknuo je kako će Split u godini velike obljetnice organizirati brojna kulturno-umjetnička i sportska događanja. </p>
<p>»Prije blagdana sv. Dujma, zaštitnika Splita, kojeg obilježavamo u svibnju, napravit ćemo nekoliko komunalnih zahvata koji bi trebali uljepšati Split, a već smo osvijetlili Palaču i Peristil. Započet će i uređenje kuće Andrić za potrebe galerije Emanuela Vidovića, slikara čija su djela desetljećima bila skrivena od očiju javnosti. Od hrvatske Vlade dobili smo i ugovor o prepuštanju zgrade Depadanse Gradskoj knjižnici Marka Marulića u kojoj će biti središnji odjel koji je već godinama bez vlastitog prostora«, istaknuo je Urlić na konferenciji za novinare. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Riječki festival gitare okuplja svjetske zvijezde</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Glazbenik Damir Halilić organizira u riječkom Hrvatskom kulturnom domu festival gitare »Hal's All Star Guitar Night«, a tijekom dva festivalska dana, 1. i 2. ožujka, na pozornici će nastupiti impresivna gitaristička imena. Tako će pored Hala, čiji će nastup otvoriti festival, prvog dana na pozornicu izaći i Australac Tommy Emmanuel te Amerikanka Muriel Anderson, poznati kao »kralj« i »kraljica« gitare. </p>
<p>Emmanuel je već poznat hrvatskoj publici nakon prošlogodišnje turneje s Halom, a Muriel Anderson, osim što je najpoznatija žena u gitarističkom svijetu organizira i jedan od najprestižnijih festivala gitare koji se jednom godišnje održava u Nashwilleu. K tome, Muriel vodi svoju televizijsku emisiju i osnivačica je humanitarne zaklade Music for life alliance.</p>
<p>Drugog dana festivala nastupit će legendarni francuski glazbenik i jedan od najvećih kompozitora u ovome fahu, Pierre Bensusan, te Franco Morone iz Bologne, koji je već nekoliko puta nastupao u Hrvatskoj. Zadnji glazbenik u nizu all-star imena je Belgijanac Jacques Stodzem, kojeg čitaoci uglednog njemačkog magazina Akustik gitarre svrstavaju među velikane kao što su Paco de Lucia i Leo Kottke. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Dustin Hoffman i Al Pacino prezenteri na dodjeli Oscara </p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Listi prezentera na 77. dodjeli Oscara pridružili su se i Oscarom nagrađeni glumci Dustin Hoffman i Al Pacino. Hoffman je za zlatni kipić nominiran čak sedam puta, a dobio ga je za glavnu ulogu u filmu »Kramer protiv Kramera« te za nastup u »Kišnom čovjeku«. On se također pojavljuje i u ovogodišnjem pretendentu za Oscara, filmu »Finding Neverland«, koji je nominiran u čak sedam kategorija. I Al Pacino, koji će uz Charlize Theron, Gwyneth Paltrow, Halle Berry, Renee Zellweger biti prezenter na ovogodišnjoj dodjeli Oscara, u svojoj kolekciji ima zlatni kipić i to za film »Miris žene« iz 1992. godine. A da svečanost dodjele ne bi bila monotona pobrinut će se ovogodišnji domaćin, komičar Chris Rock. Taj popularni glumac, koji je ove godine u toj ulozi naslijedio Billyja Crystala, Stevea Martina i Davida Letermana, izjavio je kako dodjelu Oscara nikad nije pogledao do kraja, osim kada su priznanja dobili Halle Berry i Denzel Washington.. Samo dva tjedna uoči tog glamuroznog događaja tamnoputi je komičar dodjelu Oscara izjednačio s dosadnim modnim događajem kojeg gledaju samo homoseksualci. »Pa to je običan modni show. Nemam ništa protiv homoseksualaca, ali koji bi heteroseksualac to gledao«, rekao je Chris.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Yoko Ono i Meryl Streep u leksikonu najpoznatijih žena </p>
<p>LONDON</p>
<p> – Meryl Streep i Yoko Ono dobile su rijetku čast ušavši u novo izdanje leksikona »Dictionary of Women's Biography«. U obnovljenom izdanju uglednog leksikona su kratke biografije poznatih žena koje pojašnjavaju kako su se uspjele izboriti za priznanje u pretežno muškom svijetu. Od žena pilota do trovačica, od kraljica do kuharica, više od 2.000 žena našlo se u knjizi autorica Maggy Hendry i Jenny Uglow. »Yoko Ono je bila konceptualna umjetnica, ali je poslije postala poznatija po raspadu Beatlesa«, rekla je Hendry.U prvom obnovljenom izdanju leksikona, pet godina nakon objavljivanja, hollywoodska veteranka Meryl Streep dobila je svoje mjesto zajedno s pionirkom televizijskih komičnih serija Lucille Ball. U rječniku postoji i lista afro-amerikanki. »Američka državna tajnica Condoleezza Rice je najmoćnija žena na svijetu. Oprah Winfrey uzor je afro-amerikancima, a teniske sestre Williams također su uzori«, dodala je Hendry. U leksikonu je i Lorena Bobitt koja je odsjekla mužev penis nakon godina zlostavljanja i ponižavanja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Kako je lažni homoseksualac Dalibor pokušao doći do popisa</p>
<p>Uvećavanje tv-kadra na računalu, preuzimanje tuđeg identiteta, lažno predstavljanje kao »gay Dalibor« i otvaranje nove e-adrese, samo su neki od koraka koje je mladi Zagrepčanin poduzeo kako bi se dočepao »vruće robe« o kojoj bruji država</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Popis homoseksualaca ispunjen i popriličnim brojem poznatih osoba iz svijeta politike, sporta i kulture, koji se distribuira putem e-pošte postao je predmetom želja i onih kojima zapravo ne predstavlja ništa, ali ih na najnevjerojatnije korake pribavljanja tjera znatiželja.</p>
<p>Među njima je i mladi Zagrepčanin koji priznaje: »Nadahnut nedostatkom nadahnuća za bilo što drugo, palo mi je na pamet tražiti imenik o kojem se govori...« On je, naime, koristeći uvećanu sliku, tj. kadar imenika objavljen na Novoj TV, došao do imena i broja telefona jedne osobe s popisa. Jasno, nije imao pojma o kome je riječ, ali je odlučio lažno se predstaviti u njeno ime. Da bi dobro odigrao tu ulogu, prvo se na internetskim stranicama www.gay.hr logirao kao »gay Dalibor«, a potom otvorio »mail« na Iskonovu portalu. </p>
<p>Sve je to bilo potrebno kako bi na stranicama www.gay.hr stupio kontakt s izvjesnim Markom koji taj imenik posjeduje. »Molim te, možeš li provjeriti da li ima mene u tom prokletom imeniku. Moj broj je 098 183 9xxx«, pitao je lažni Dalibor.</p>
<p>Marko odgovara potvrdno i dodaje: »Uz to je dodano samo Zagreb i neka čudna oznaka d+d, koja se pojavljuje na dva mjesta. Prezimena nema, ali ako si ti Dalibor zadrži to za sebe. Imenik ne može štetiti, jer je poznat medijima, više ne može biti predmetom ucjene, a podaci, bar u ovom slučaju, nisu potpuni i ne znače ništa. Ako budeš imao problema, slobodno se javi udruzi 'Iskorak' ili Pravnom timu 'Kontre'«.</p>
<p>No, lažni Dalibor ne odustaje i sad otkriva čitav broj mobitela koji, podsjetimo, poodavno ima jer ga je vidio na TV. »Jesam Dalibor i počinjem se tresti! Kako mogu do kopije? Želim vidjeti vlastitim očima što tamo još piše i ako tamo ima nekoga od mojih prijatelja. Da li bi mi mogao to poslati na mail dalibor-m@net.hr jer mislim da večeras neću spavati«.</p>
<p>Marko ne nasjeda na priču i smireno mu odgovara da mu popis, na žalost, ne može poslati jer bi to bilo kršenje zakona, a i objašnjava mu da se baš zbog straha i panike njemu sličnih, popis i širi. Ponavlja mu da, osim imena i broja telefona, drugih podataka u imeniku nema. Dalibor tad prestaje, no svojim prijateljima upućuje poruku: »Eto ljudi, ja sam pokušao. Ako netko ima pametniju i bolju ideju...«</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Španjolska zbog zatopljenja možda ostane bez plaža</p>
<p>MADRID</p>
<p> – Globalno zatopljenje moglo bi Španjolsku ostaviti bez mnogih njezinih poznatih plaža, a ljetne temperature do kraja stoljeća povisiti na više od 50 stupnjeva Celzija, tvrdi se u istraživanju 400 znanstvenika. Španjolska je osobito podložna vrućem vremenu zbog svoga gospodarstva i zemljopisnog položaja, stoji u priopćenju španjolskog ministarstva okoliša. Tamo se nalazi jedina pustinja u Europi, a na turizam otpada više od 11 posto prihoda nacionalnog gospodarstva.</p>
<p>»Temperatura u Španjolskoj u zadnji se 100 godina prosječno povećala za 1,5, na globalnoj razini 0,6, a na europskoj 0,95 stupnjeva Celzija«, kaže se u priopćenju.</p>
<p>Prema najcrnjim bi prognozama ljeta, kad su temperature već znale ići iznad 45 stupnjeva, mogla između 2070. i 2100. biti toplija i za 7 stupnjeva, a zime za 4. Mnoge bi plaže mogle biti poplavljene morem, čija bi se razina mogla povisiti za 10 do čak 60 centimetara.</p>
<p>»Općim povišenjem razine mora, najranjivija područja postaju ušća i plaže, što bi moglo rezultirati gubitkom velikog broja plaža«, stoji u priopćenju. Također se tvrdi da će općenito biti manje kiše, ali se povećava opasnost od ekstremnih vremenskih nepogoda poput poplava, valova vrućine i požara. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Narančasta rijeka bez povratka </p>
<p>Od 12. do 27. veljače u središnjemu newyorškom parku traje projekt »The Gates« proslavljenoga dvojca Christe i Jeanne-Claude / Kao i uvijek njihova umjetnička provokacija privlači tisuće posjetitelja </p>
<p>Čudesna narančasta rijeka »bez izvora i ušća«, duga 37 kilometara, od prošle subote teče najpoznatijim komadićem zelenila usred gotovo nesagledive šume nebodera – newyorškim Central parkom. Nesvakidašnji projekt »The Gates« (Vrata) autorskog dvojca Christe i Jeanne-Claude, proslavljenih »odijevanjem« i »preobražajem« zgrada, mostova, otoka i krajolika, umjetnički je događaj kojem će se teško može pronaći ravnoga po artističkoj provokativnosti i društvenoj važnosti, čak u gradu kulturne eksplozije kakav je New York. </p>
<p> Objašnjavajući brojnim skepticima što zapravo znači tih 7.500 vratnica, visokih pet metara, s bogatim zavjesama što vijore dva metra na vjetru stvarajući divnu iluziju kretanja, Jeanne-Claude je izjavila: »Projekt 'The Gates' nema posebnu svrhu, ne predstavalja neki simbol, niti nosi poruku.« Christo, koji je baš poput pop-ikone Madonne »zaboravio« svoje prezime, također je vrlo lakonski odgovarao na pitanje što se zapravo događa u Central parku: »Ništa, samo umjetnički projekt.«</p>
<p> Unatoč određenoj neutralnosti u izjavama samih autora, koji projektu teškom oko 21 milijun dolara ne žele dodavati neku posebnu »težinu«, posebno su se osvrnuli samo na dimenziju njegove prolaznosti. </p>
<p>Naime, »The Gates« će biti otvoren samo dva tjedna, i to do 27. veljače, kada će se vratnice skinuti i gotovo svi materijali reciklirati. »Ljepota je prolazna, a istinska je umjetnost shvatiti tu krhkost i potrošivost života, dok ga se istodobno mora živjeti u punom smislu riječi«, kazala je Jeanne-Claude, te dodala kako su u radu bili nadahnuti istočnjačkom filozofijom što se vidi u odabiru narančaste slične boji halja budističkih svećenika. </p>
<p>Christo je pak rekao da postoji još jedna paralela s budizmom, jer i njihovi svećenici godinama rade sliku u pijesku da bi je uništili u jednom trenutku, odmah po završetku. Na sreću, monumentalni projekt »The Gates« živi svoj život punih petnaest dana, a u tom vremenu najviše će profitirati sam grad New York. Naime, turisti, među kojima su brojni ljubitelji umjetnosti u tom će vremenu potrošiti, barem kako je predvidio newyorški gradonačelnik Michael Bloomberg, oko 80 milijuna dolara. Jer, gdje god se pojave Christo i Jeanne-Claude, dolaze rijeke posjetitelja.</p>
<p> Primjerice, tijekom dva tjedna 1995. godine, kad su u srebrnu tkaninu s plavim konopcima zapakirali Reichstag, u Berlin je došlo čak pet milijuna ljudi. Osim toga, projekt »The Gates« na neki način nastavlja nerealiziranu ideju postavljanja željeznih vrata na brojne ulaze u park. Tu zamisao u stvarnosti nikada nisu uspijeli provesti dizajneri parka – Frederick Law Olmsted i Calvert Vaux. </p>
<p> Osobito je zanimljivo i samo financiranje projekta »The Gates« koje u potpunosti snosi umjetnički dvojac, nikad ne koristeći sponzore, dakle trošeći isključivo vlastiti novac. To im očito nije problem budući da, primjerice, jedan njihov potpisani poster stoji od 350 do 650 dolara, dok skice samog projekta »The Gates« mogu se nabaviti u rasponu od 30 do 600 tisuća dolara. Uz to, autori su poklonili i tri milijuna dolara za popratne programe Central parka. </p>
<p>Sam projekt »The Gates« začeo se 1979. godine, a prvi pregovori s newyorškim gradskim ocima započeli su 1981. godine. </p>
<p>Rezultati pregovora nisu bili obećavajući, jer su autorima predlagali da umjesto Central parka »zapakiraju« Trump Tower. No, Christo i Jeanne-Claude, naviknuti na odbijenice, i dalje su vjerovali u svoju ideju. Sredinom devedesetih, dvojac upoznaje Michaela Bloomberga, koji im je, nakon što postaje gradonačelnikom, širom otvorio vrata provedbi njihove zamisli. </p>
<p>U svojoj viziji niza vrata koje slijede vijugave i neravne staze glasovita parka, ispod kojih ovih dana prolaze brojni joggeri, biciklisti, šetači, znatiželjnici, Christo i Jeanne-Claude vide provedbu svoje demokratične i slobodarske ideje. </p>
<p>»Svi naši projekti govore o slobodi. Nitko ne može kupiti naš projekt, nitko ne može prodavati karte za ulaz kako bi netko iskusio naše projekte. Sloboda je neprijatelj posjedovanja, a posjedovanje se može izjednačiti sa stalnošću. Zato naši projekti ne mogu 'ostati', odnosno moraju nestati zauvijek. Zato su naši projekti neponovljivi i događaju se jedanput u životu i nikada više«, kaže Jeanne-Claude. </p>
<p>Nakon što se narančasta vrata »zatvore« u Central parku, Christo i Jeanne-Claude kreću u novu pustolovinu: tkaninom žele pokriti 11- kilometarsku rijeku Arkansas u Coloradu.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Plesni temperament </p>
<p>Predstava u koreografiji i režijskoj postavi Dinka Bogdanića / Mirna Sporiš-Palada uspjelo dočarala lik Quitri </p>
<p>Obljetnica Cervantesova romana »Don Quijote«, objavljenoga prije 400 godina, potakla je Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu da ponovno izvede balet Ludwiga Minkusa »Don Quijote« u koreografiji Dinka Bogdanića. Predstava je u scenskom okviru Dinke Jeričević i kostimima Diane Kosec-Bourek premijerno postavljena 1996. i obnovljena 2003. godine.</p>
<p>I Splitski je Balet prije nekoliko dana premijerno postavio »Don Quijotea«, pa je zanimljivo primijetiti kako su u te dvije različite predstave scenografija i kostimi vrlo slični, u ponečemu i jednaki.</p>
<p> U glavnoj ulozi Quitri nastupila je prvakinja Baleta Mirna Sporiš-Palada. Ona ima odgovarajući, žustri temperament bez kojega je teško u punoj mjeri dočarati taj lik. U posljednje vrijeme tehnički je dotjerala neke detalje svoga plesa. Uspjela je ovladati energijom, postala gracilnija. Balansi su joj lijepi i sigurni, a piruete čiste.</p>
<p>George Stanciu u ulozi Basilija osvaja publiku šarmom. S pravom se može reći da je ljubimac publike čak i kada »šmira« i ima dosta tehničkih pogrešaka. Na prvom mjestu to su neispružena stopala i podignuta ramena, o čemu bi morao povesti računa. </p>
<p>Solidnim nastupom istaknuli su se Milka Hribar-Bartolović kao Mercedes i Ilir Kerni kao Espado, tehnički čista Petra Vargović kao Amor, karakterno odlični Nataša Sedmakov kao Ciganka i Svebor Sečak kao Don Quijote. Ovomu posljednjem se kao njegova imaginarna ljubav pridružila Edina Pličanić. No, uloga Ducineje nije joj još legla i nije su u njoj najbolje snašla.</p>
<p>Dirigirao je Berislav Šipuš. Koreografija i režijska postava Dinka Bogdanića pršte vedrinom i plesnim temperamentom.</p>
<p>Mladen Mordej Vučković</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Današnji su kustosi poput trgovačkih putnika</p>
<p>Trenutno u umjetnosti prevladava neka vrst novoga manirizma, kako u umjetničkoj tako i u kritičarskoj i kustoskoj djelatnosti. Dobar kritičar i kustos je osoba koja ima uvid u ono što se događalo nekoć i ono što se događa u sadašnjem trenutku. Mnogi kustosi danas su umjetnikovi serviseri, bez prave vizije, misli ili stava. Mnogo se izlaže, a malo se tumači, kaže Achile Bonito Oliva</p>
<p>Jedan od najprovokativnijih likovnih kritičara i teoretičara, zagovornik kreativne likovne kritike, Achile Bonito Oliva održao je predavanje u Muzeju Mimara, u Zagrebu. Njegov posjet organizirala je hrvatska sekcija Međunarodnog udruženja likovnih kritičara, no uvaženi kritičar došao je na poziv svoga prijatelja, umjetnika Brace Dimitrijevića, o čijemu je umjetničkome opusu i bila riječ. </p>
<p>Oliva je zadužio suvremenu umjetničku kritiku i teoriju uvođenjem pojma »transavangarde« koja je krajem 70-tih tematizirala radove talijanskih slikara Francescea Clementea, Mimme Paladine, Enza Cucchija, Sandra Kie i Nicole de Marie. Uz više od pedeset napisanih djela o umjetnosti, brojnih autorskih izložaba i koncepcija Biennala u Veneciji i Sao Paulu, Oliva je u djelu »Ideologija izdajnika – umjetnost, manira, manirizam« opisao ulogu umjetnika-intelektualca u suvremenoj umjetnosti. </p>
<p>Iako se o Braci Dimitrijeviću mnogo govorilo i pisalo, Oliva je na zagrebačkome predavanju duhovito i originalno interpretirao njegovo umjetničko djelovanje, od šezdesetih godina do danas, naglašavajući projekte »Slučajnih prolaznika«. Jedna od najzanimljivijih metafora o Dimitrijevićevu djelovanju bila je ona da je posrijedi umjetnik koji je »prevario Picassa s Duchampom« imajući na umu udio slučaja u Dimitrijevićevu opusu. Nakon predavanja koje je rasvijetlilo neke, ne toliko poznate akcije Brace Dimitrijevića poput suradnje s Josephom Beuysom i izložbe u pariškome Zoološkom vrtu, Oliva je za Vjesnik odgovorio na nekoliko pitanja.</p>
<p>• Dodijelili ste Nagradu A.B.O. Braci Dimitrijeviću. O kakvoj nagradi je riječ i zašto Braci Dimitrijeviću? </p>
<p>– Nagrada, koju sam ustanovio prije tri godine, ima u sebi jedan specifično romanski ludički element. Riječ je o medaljonu koji je napravio Francesco Clemente, jedan od transavangardista, s mojim portretnim karakteristikama, koji nalikuje na medaljone rimskih careva. Nagrada je međunarodnog karaktera i smatram da je zasluženo dodijeljena Dimitrijeviću, koji je bio moj sudrug, suborac na mnogim putovanjima. Dodjeljujem je kustosima, kritičarima, umjetnicima, arhitektima, izdavačima i kolekcionarima koji intenzivno i sa zanimanjem prate umjetnost. Postoji zlatni i srebrni medaljon, a kriterij je jednostavan. Dobitnici moraju posjedovati jedno oko za umjetnost, a dva za život.</p>
<p>• Braco Dimitrijević bio je jedan od prvih umjetnika koji je izašao na ulicu i komunicirao s nestručnom publikom. Danas je to uobičajena praksa u kojoj se umjetnici stavljaju u službu zajednice. Koja je razlika između šezdesetosmaške ideje o demokratizaciji umjetnosti i današnje umjetničke prakse sličnih tendencija?</p>
<p>– Dimitrijević je izašao na ulicu s iskrenim motivima i s jezikom prikladnim za javno djelovanje. Danas postoji mnogo dobrih namjera, a malo kvalitetnih radova. Rezultati Brace Dimitrijevića bili su sukladni njegovim namjerama. Trenutno u umjetnosti prevladava neka vrst novoga manirizma, kako u umjetničkoj tako i u kritičarskoj i kustoskoj djelatnosti. Dobar kritičar i kustos je osoba koja ima uvid u ono što se događalo nekoć i ono što se događa u sadašnjem trenutku. Mnogi kustosi danas su umjetnikovi serviseri, bez prave vizije, misli ili stava. Mnogo se izlaže, a malo se tumači. Današnji su kustosi poput trgovačkih putnika. </p>
<p>• Razlikuje li se sadašnji Venecijanski biennale mnogo od Biennala iz 1993. kada ste Vi bili direktor te smotre?</p>
<p>– Interdisciplinarni, transnacionalni i multimedijski model Biennala koji sam ustanovio, do danas je ostao nepromijenjen. Ništa se novoga od 1993. nije dogodilo. Moj »Aperto« (postav na Biennalu predviđen za mlade umjetnike) predstavio je 105 umjetnika mlađeg naraštaja poput Matthewa Barnejya i Maurizia Cattelana, koji su danas velike zvijezde. U doba kada umjetnost gubi publiku mislim da se umjetnici trebaju okrenuti temama poput nasilja, nacizma, gladi…</p>
<p>• Dakle, zagovarate humanistički pristup?</p>
<p>– Ne, nego umjetnički. </p>
<p>• Koji su sljedeći projekti?</p>
<p>– Knjiga »Ideologija izdajnika – umjetnost, manira, manirizam« prevodi se na kineski jezik, knjigu o Duchampu objavljuje njemački izdavač, krajem godine u Moskvi otvaram izložbu o transavangardi, a za nekoliko dana otvaram izložbu Edwarda Muncha u Rimu.</p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Dan šibenske Knjižnice</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Gradska knjižnica »Juraj Šižgorić« u Šibeniku, koja je utemeljena 17. veljače 1922., i ove godine proslavit će svoj dan. Kako saznajemo od njezina ravnatelja Milivoja Zenića, Knjižnica je objavila knjigu »Šibenski fortifikacijski sustav« Josipa Ćuzele, koju u četvrtak u Gradskoj vijećnici s početkom u 19 sati predstavljaju akademik Igor Fisković i Miljenko Domjan, glavni konzervator Ministarstva kulture. U petak, 18. veljače, također u Vijećnici u 19 sati, Dijana Erceg održat će predavanje »Knjižničar kao sam-svoj-webmajstor«, u organizaciji Knjižnice i Knjižničarskoga društva u Šibeniku. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Najromantičnija knjiga svih vremena </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Djelo »Ponos i predrasude« Jane Austin najromantičniji je roman svih vremena. Zaključak je to istraživanja koje je obuhvatilo sedam stotina članova britanske Udruge pisaca romantičnih romana. »Ponos i predrasude«, objavljene 1813. godine, pretekle za dužinu »ružine latice« knjigu »Jane Eyre« Charlotte Bronte. Među prvih pet najromantičnijih romana svih vremena našli su se i »Prohujalo s vihorom« Margaret Mitchell, »Rebecca« Daphne Du Maurier te »Orkanski visovi« Emily Bronte. Istraživanje je uslijedilo nedugo nakon što su slušatelji Četvrtoga programa BBC-ja »Ponos i predrasude« proglasili »knjigom koja mijenja život«. </p>
<p>S. V. A.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Zašto USKOK godinama zaobilazi Mamića </p>
<p>Blaževića smeta što Mamića za mnogo teže i glasnije javno izgovorene riječi i prijetnje o kupnji utakmica tijekom proteklih godina Ured za suzbijanje korupcije i organiziranoga kriminala nije ni dirnuo </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izgleda da je Miroslav Blažević najozbiljnije krenuo u konačni boj sa svojim kumom, a od pretprošle godine smrtnim neprijateljem Zdravkom Mamićem. Blaževića na taj čin, osim velike brige za Dinamom, dodatno motivira činjenica što ga je na obavijesni razgovor pozvao USKOK čim je nešto zucnuo o svojim saznanjima o Mamićevoj kupnji nekih utakmica.</p>
<p> S druge strane, Blaževića smeta što Mamića za mnogo teže i glasnije javno izgovorene riječi i prijetnje o toj temi tijekom proteklih godina Ured za suzbijanje korupcije i organiziranoga kriminala nije ni dirnuo. </p>
<p>Stoga Blažević na razgovor u USKOK-ove prostorije nije želio otići praznih ruku. Vrijedno je prikupio pisanu dokumentaciju iz koje bi trebalo biti razvidno što je o kupnji utakmica i bodova Mamić dosad govorio u medijima, oslanjajući se pritom na svoje bogato iskustvo i aktivnu ulogu u tome, koju je nerijetko ponosno isticao kako bi pokazao da nije lakovjerna »ovca«. Naprotiv, bolje ga je previše ne izazivati, jer bi mogao progovoriti, a tada se trebaju čuvati mnogi, posebno oni na vrhu nogometne piramide, i šire. </p>
<p>Tako nam je Blažević iz svog ovelikog fascikla izrezaka o temi Mamićeva izazivanja simpatija i oprosta time što će otvoreno govoriti o kupoprodaji i namještanju rezultata u našem nogometu, pokazao zanimljiv izrezak iz SN-a od 14. rujna 2000. Tadašnji je predsjednik Croatije iz Sesveta Zdravko Mamić, nakon remija u Solini i poraza u Zadru, otvoreno progovorio o korupciji u našem nogometu. </p>
<p>– Možete pročitati kako Mamić kazuje da se stidi što je davao novac delegatima i sucima, i da će, bude li došlo do toga i neće li imati druge, reći imena ljudi kojima je davao novac.</p>
<p> Vrhunac je izjave kad poziva sve ostale da prokažu te ljude, a sve u ime njegova kluba, Dinama, za koji tvrdi da je to isto godinama radio i nanosio nepravdu drugim sredinama, ali da sada tome mora doći kraj, izjavio je Blažević. </p>
<p>Posegnuvši u fascikl s »dokaznim materijalom«, koji bi trebao potvrditi da netko sve te godine nije savjesno radio svoj posao kad je puštao Mamića da teškim optužbama javno obasipa koga hoće i kad god mu to padne na pamet, Blažević je nasumce izvadio i članak iz SN-a od 27. rujna 2003. godine, koji govori o sucu Željku Širiću. </p>
<p>– Dati preko dvije stranice u naslov izjavu da je Širić izrežirao brojna prvenstva, a da to ne izazove ničiju ozbiljniju reakciju, vrlo je neobično, kao što bi naizgled trebalo čuditi zašto se Mamić baš sad ponovno oglasio i konkretno optužio Hajduk i Zadar da sve režiraju, grmio je Blažević pa nastavio: </p>
<p>– Nije Mamić nimalo slučajno odabrao trenutak. Nečime želi zamaskirati svoj očigledno sve teži položaj u klubu, pa ide na sve ili ništa. </p>
<p>Naglasio je pritom kako neće imati mira dok Mamića potpuno ne razoruža, i to ne iz osobnih animoziteta nego da bi spasio Dinamo od novijeg nagomilavanaj blata na klupski račun. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Kada i kako vjerovati Mamiću</p>
<p>Mamić je svojedobno javno zaprijetio: »Ako kažem ono što znam, imat ćemo aferu veću nego Olympique Marseille i Bernard Tapie!« Dakle, Mamić »nešto« zna, a ipak neće reći. Pritom, dakako, ne računamo medijske mrvice koje je bacio s nedavno recikliranom pričom o tri namještene utakmice. Ako, dakle, Mamić i dalje šuti o aferi »tapiejevskih« razmjera, znači da je jednako kriv i odgovoran kao i njezini akteri</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kako i kada vjerovati Zdravku Mamiću? S tim se odgovorom muče čak i njegovi žestoki zagovornici i sljedbenici koji nerijetko ostaju zbunjeni. Svima onima koji bi pokušali pratiti tijek Mamićevih misli i brojnih monologa oči bi, uslijed kaotične putanje, odjednom pobjegle »u križ« i više ne bi znali kamo gledati i što misliti. Uostalom, dovoljno je načiniti brzopoteznu retrospektivu njegovih po mnogočemu proturječnih istupa u medijima:</p>
<p>• »Suci su režirali sva dosadašnja prvenstva! Sva!« (ožujak 2004.)</p>
<p>• »Suđenje u Hrvatskoj jedno je od boljih u Europi.« (travanj 2004.)</p>
<p>• »Novinar je krivo prenio moje riječi. Nisam tvrdio da čelnici Hajduka surađuju sa sucima, već sam rekao da to mislim.« (prosinac 2002. u obraćanju Disciplinskoj komisiji HNS-a)</p>
<p>• »Svojedobno sam ja davao sucima i delegatima novac, znam kako se to radi i ne želim više. A znajte da, kad bih želio, mogao bih to raditi mnogo bolje nego svi drugi. Jer imam iskustva, a bogme i znanja i moć. Odgovorno tvrdim – hrvatskim nogometom vlada sudačka i delegatska mafija!« (rujan 2000.)</p>
<p> Kada, dakle, Mamić govori istinu - kada tvrdi da je suđenje u Hrvatskoj jedno od boljih u Europi ili, pak, kada suce naziva mafijom? Kada i u kakvom stanju govori ono što misli? Možda je iskrenost kod njega uvjetovana, recimo, posebnim atmosferskim prilikama i njihovim promjenama, možda godišnjim dobom ili stanjem probavnog trakta.. Kako god bilo, Mamić se ovih dana, pozivajući državne organe na akciju, nastoji prometnuti u svojevrsnog Robina Hooda s ciljem prokrčivanja hrvatskoga nogometnog »Sherwooda«.</p>
<p>Širom je otvorio slavinu, a uz šikljajući mlaz žestokih glagola poziva državne organe da raskrinkaju lažiranja utakmica u hrvatskom nogometu i prekinu simbiozu nogometa i kladionica!</p>
<p> – U Njemačkoj razriješe aferu na temelju indicija, a naši državni organi to ne čine niti s dokazima u rukama, grmio je Dinamov dopredsjednik.</p>
<p> Ovakvu je, prilično intrigantnu retoriku Mamić znao predstaviti i ranije. Mnogi tvrde da je ovakvim izjavama neke pojave samo nazvao pravim imenom, pritom ne štedeći niti sebe. Naposljetku, svojedobno je i napomenuo kako dobro zna da su suci potkupljivi, jer je i - sam to činio!</p>
<p> No, postoji i drukčiji kut gledanja na ovakav val »iskrenosti«. Kako je, primjerice, moguće da netko tko je to i sâm činio i dalje bude važan čimbenik u hrvatskom nogometu? Dakle, treba li Mamiću skinuti kapu na »pokajništvu« i razgolićavanju našega (ne)poštenoga nogometno-menadžerskog miljea ili ga pak treba osuđivati, jer je i sam bio »mutikaša« i »smutljivac«? Pritom je, dakako, vrlo opasno sav gnjev javnosti svaliti isključivo na njega samo zato što je priznao grijehe. Jer, oni koji šute i ne priznaju još su opasniji s obzirom da pod reflektorima djeluju ušminkanima i nevinima.</p>
<p> Istina, nakon određenog je vremenskog odmaka Mamić pomalo korigirao svoje stavove.</p>
<p>– Imputiraju mi mnogo toga što uopće nije točno. Apostrofira se, primjerice, to da sam navodno rekao da sam kupovao prvenstva u hrvatskoj ligi, a to nije točno!</p>
<p> Potom je nevješto dodao da je u tom kontekstu spominjao samo razdoblje iz bivše jugoslavenske lige kad uopće nije bio u klubu.</p>
<p> Prije dvije i pol godine je, pak, javno zaprijetio: »Ako kažem ono što znam, imat ćemo aferu veću nego svojedobno Olympique Marseille i Bernard Tapie!« Dakle, Mamić »nešto« zna, a ipak neće reći. Pritom, dakako, ne računamo medijske mrvice koje je bacio s nedavno recikliranom pričom o tri namještene utakmice. Ako, dakle, Mamić i dalje šuti o aferi »tapiejevskih« razmjera, znači da je jednako kriv i odgovoran kao i njezini akteri!</p>
<p> No, u cijelom se opusu maksimirskog dopredsjednika cakle dvije crtice koje razotkrivaju sav apsurd naše nogometne scene, ali i inertnost pravne države. Mamić, naime, poziva državne organe na raskrinkavanje nogometne mafije, a pritom sam priznaje da je kupovao suce! Analogiju nalazimo i u njegovu odnosu prema organiziranoj skupini navijača. Doista ga je čudno slušati kako energično i pravedničkim tonom poziva pravnu državu i represivni aparat da se pozabave stadionskim huliganima, iako im baš on nerijetko predstavlja vjetar u leđa.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Split će konačno vidjeti Niku Kranjčara </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Snijeg se otopio u Splitu, vremenske su se prilike popravile i nema više prepreka da se ne odigra prijateljski susret između Hajduka i mađarskog Vasasa (Poljud, četvrtak, 16 sati). Tako će Splićani napokon moći na djelu vidjeti Niku Kranjčara u bijelom dresu, ali i Hajduk, koji na proljeće ima zadatak obraniti naslov prvaka. </p>
<p>Sigurno je da splitsku publiku zanima i povratak kreatora Ivana Leke. Tandem veznjaka Kranjčar-Leko, zajedno s novopridošlim Bišćevićem, trebao bi biti pokretač splitske momčadi, ali i mamac za navijače. Očekuje se da taj trolist oplemeni igru »bijelih« i privuće gledatelje gladne kvalitetnog nogometa na Poljudu. </p>
<p>– Susret s Vasasom za nas ima važnost prvenstvene utakmice. Pokazat će koliko smo dobro radili tijekom priprema, Vasas je dobra momčad, suparnik po mjeri. Bit će pravi test i pokazatelj naše moći pred početak proljetnog dijela prvenstva odnosno susreta s Osijekom. S Kranjčarom, Lekom i Bišćevićem dobili smo ono što nam je nedostajalo prošle jeseni.</p>
<p> Zadovoljan sam napravljenim tijekom priprema, iako su skupini igrača, Crnogorcu, Šimiću, Rogliću i braći Vitaić, to bile prve prave pripreme. »Slomile« su ih. Ma, »slomile« su svakoga, sa smiješkom kazao je Hajdukov trener Blaž Slišković. </p>
<p>No, mnogo više zanimanja od utakmice za svlačionicu »bijelih« izazvala je najava podjele prvotimaca na prvu i drugu momčad. Stručni je stožer dugo dvojio, pretresao dobre i loše strane svakog igrača. Sastanak je trajao više od dva sata, a Slišković nam je rekao: </p>
<p>– I prva i druga momčad radit će po istom programu. Neće biti velikih razlika, i oni koji će igrati u drugoj imat će organizirane utakmice, doduše prijateljske. Iz prve će se momčadi mnogo lakše upadati u drugu nego iz druge u prvu.</p>
<p> Bit će dovoljan trenutak nepažnje pa da se odleti u drugu. Zna se koji su kriteriji za igranje u prvoj momčadi, a pri određivanju smo se vodili nizom detalja kao što su red, rad, disciplina i kvaliteta. Svaki je igrač sebe gurnuo u prvi plan ili izbacio iz momčadi, pojasnio je Slišković. </p>
<p>Na konstataciju da to znači da nema nikakve veze tko je u kojoj agenciji i tko je čiji igrač, istaknuo je: </p>
<p>– Što to pričate? Ja ni ne znam tko se brine o kojem igraču niti tko je s kim u vezi. Mene zanima samo teren. Znam jedino za vezu Blatnjaka i Sinovčića, ali to sam znao i prije nego što sam došao u Hajduk. Za mene je jedino mjerilo red, kvaliteta igre, ozbiljnost i profesionalnost. </p>
<p>Odlaskom Mate Neretljaka u južnokorejski Samsung ostalo je upražnjeno mjesto lijevog stopera, a čini se da Đolonga nije po ukusu struke, dok bi Crnogorac bi trebao u četrvtak raskinuti ugovor. Stoga su iz splitskoga kluba kontaktirali Igora Gjuzelova, Makedonca u Metalurgu iz Donjecka, koji je prije četiri sezone igrao u Hajduku. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Koper - Dinamo 1-1</p>
<p>KOPER</p>
<p> – Niti treća uzastopna utakmica na završnim pripremama za novu sezonu nije promijenila ustaljeni ritam Dinamovih nogometaša. »Plavi« i dalje održavaju statistiku od jednog postignutog pogotka po utakmici. </p>
<p>U srijedu su iz svoje baze u Medulinu svratili preko slovenske granice gdje su u gostima kod tamošnjeg prvoligaša Kopra odigrali 1-1, baš kao i dva dana ranije protiv Drave iz Ptuja. Prethodno su, u prvom nastupu na istarskom dijelu priprema svladali zaprešićki Inter sa 1-0. Posljednju će provjeru prije povratka u Zagreb imati u subotu protiv Domžala. </p>
<p>Na utakmici u Kopru prvo je pokleknuo Dinamo. Đukić je u 30. minuti, nakon vješte asistencije s lijevoga boka, pogodio mrežu s pet metara udaljenosti. »Plavi« su izjednačili su 73. minuti pogotkom mladog Tea Karduma, koji je spretno prigrabio loptu ispred suparničkog braniča, potom zaobišao vratara i postavio konačnih 1-1. Prethodno ga je dugom loptom proigrao Pranjić.</p>
<p>Dinamova momčad u Kopru nije bila suviše uvjerljiva, no trener Ilija Lončarević u ovoj je utakmici načinio i svojevrsni pokus. Napadač Dario Zahora ovaj je put zaigrao nešto povučenije, u veznome redu. U formaciji 4-4-2 preuzeo je ulogu lijevog veznog. </p>
<p>• Stadion Bonifika</p>
<p>KOPER – DINAMO: 1-1</p>
<p>KOPER: Suhonjič - Handanagić, Poljšak, Škrbina, Gunjač, Šečič, Kuzmanovič, Gudič, Huljev, Jumič, Đukić (još su igrali: Kremenovič, Savić, Marić, Pahor, Vučković).</p>
<p>DINAMO: Turina - Drpić (od 60. Ješe), Sedloski, Cesar, Pranjić - Bošnjak (od 46. Modrić), Buljat (od 84. Perić), Tomić (od 60. Čale), Zahora (od 65. Štrok), Karić (od 65. Kardum), Ljubojević</p>
<p>SUDAC: Pavel FRANK (Škofje) GLEDATELJA: 500</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Đukić (30.), 1-1 Kardum (73.)</p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>HTV izigrao Mladost </p>
<p>Još dok je Mladost bila u ozbiljnim kombinacijama za drugo mjesto u skupini i prolaz u daljnji krug natjecanja, HTV je izrazio spremnost za promocijom vaterpola, kojeg u posljednje vrijeme gotovo i nema na televizijskim ekranima. Kad su izgledi za ulazak Mladosti u drugi krug svedeni na teoriju, HTV je odustao od dogovorenog prijenosa s obrazloženjem kako su troškovi preveliki za tako nebitnu utakmicu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Koliko god »tanki« bili izgledi za drugi krug Eurolige, vaterpolisti Mladosti neće se predati. Ako ništa drugo, pobjede u preostale dvije utakmice skupine B potrebne su im zbog samopouzdanja u nastavku hrvatskog prvenstva, gdje im također »ne cvjetaju ruže«. Mladostaši će prvo pokušati uzvratiti »pljusku« Jadranu iz Herceg Novog. Crnogorci su ih pred domaćom publikom nadigrali sa 13-6, a u subotu u 16.15 sati gostuju na Savi. Dva tjedna kasnije u Zagrebe stiže talijanski Pro Recco.</p>
<p>– Praktički ništa nismo odigrali kako treba u Herceg Novom. Stoga sad jedino možemo i moramo odigrati bolje. Iako su oni trenutačno bolja momčad, imamo snage i volje nositi se s njima. Tamo smo bili načeti gripom i ozljedama, sad smo praktički u punom sastavu, što je dodatna prednost, najavio je kapetan Mladosti Vjekoslav Kobeščak. </p>
<p>Još dok je Mladost bila u ozbiljnim kombinacijama za drugo mjesto u skupini i prolaz u daljnji krug natjecanja, HTV je izrazio spremnost za promocijom vaterpola, kojeg u posljednje vrijeme gotovo i nema na televizijskim ekranima. Jedini je slobodan termin bio u 16.15 sati, što je uprava Mladosti prihvatila, iako bi igračima sigurno više godili večernji sati. No, kad su izgledi za drugi krug svedeni na teoriju, HTV je odustao od prijenosa s obrazloženjem kako su troškovi preveliki za tako nebitnu utakmicu. Naravno, Mladost više nije mogla promijeniti termin, budući da su svi detalji već bili dogovoreni. </p>
<p>– Možete na prste jedne ruke izbrojiti prijenose vaterpolskih utakmica u posljednjih šest ili sedam mjeseci. Ako se na HTV-u vode rezultatom reprezentacije, onda takvi potezi nisu u redu. Razgovarao sam sa čelnim ljudima na Prisavlju, ali to očito nije urodio plodom, komentirao je sportski direktor Mladosti Perica Bukić, opravdano ogorčen tretmanom vaterpola na državnoj televiziji. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Cirkus Cibona trajno nastupa u Savskoj </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Andrija Žižić još se nije pošteno oznojio u dresu Barcelone, dugovima zbog kojih su cibosi stupili u štrajk još se ne vidi kraja, a Josip Sesar zadao je grogiranoj Ciboni novi udarac. Nekad veliki talent hrvatske košarke okončao je svoj drugi boravak u momčadi iz Savske pisanom obaviješću kako više nije član kluba. U utorak se nije pojavio na kup utakmici protiv Dubrovnika, a trener Dražen Anzulović je nakon svega kazao: </p>
<p>– Za mene je Sesar gotova priča. </p>
<p>Dan kasnije klub je suspendirao Josipa Sesara. </p>
<p>Suspenzija igrača, ništa neobično, ali kad se u kratkom vremenu naniže toliko bizarnih događaja, počevši od dolaska liječnički neprovjerenog Elliotta, klub iz Savske može razmišljati o prenamjeni sadržaja. Umjesto sportskog - umjetničko-zabavni. Cirkus Cibona trajno nastanjen u Savskoj! </p>
<p>CIBONA: Dvostruki europski prvak otprije dva desetljeća posljednjih je sezona povukao priličan broj loših poslovnih poteza, spomenimo samo najgori - odlazak Dina Rađe, jednog od najboljih europskih centara, od kojeg je klub mogao imati velike koristi, a na kraju je ta epizoda okončana nakon tri europske utakmice i odštetom sa šest znamenaka. Bolji poznavatelji prilika u klubu reći će da Cibona nikad nije bila ozbiljan klub. Od ove sezone pojavilo se nešto novo u repertoaru - igrači odlaze iz momčadi kako se sjete, jer im to dozvoljava ugovor. Naravno, nije krivo slovo na papiru, već klub koji ne izvršava preuzete obveze prema igračima. Cibona, kako tvrdi direktor Bože Miličević »nikome ne ostaje dužna«, ali pritom ostaje bez igrača usred sezone i gubi ono malo ugleda koji joj je ostao. Miličević gubi igrače kao što golubovi lete Moiri Orfei iz naručja. </p>
<p>SESAR: Sesarov odlazak iz kluba nije »pao s neba«, prije nove godine zaiskrilo je između njega i Anzulovića nakon što je trener Cibone izjavio kako Sesar mora shvatiti da se košarka igra u dva smjera. Sesaru, koji je jednako osjetljiv na prvu gripu u Zagrebu i trenere, sjetimo se samo epizode koja je stajala mandata tadašnjeg trenera Nevena Spahiju, Anzulovićeve su riječi jako zasmetale i počela je rasti temperatura u lošim odnosima, koji su kulminirali kad je Gerald Fitch ponovno dobio veću pažnju u utakmici u Širokom. Nakon tri je dobre utakmice Cibonina »desetka« smatrala da zaslužuje veću priliku kao član prve petorke. Ionako loš odnos s Anzulovićem dotaknuo je dno početkom ovog tjedna. </p>
<p>U karijeri koja je posljednjih godina bila obilježena čudnim odnosima s trenerima dramama u zračnoj luci i sentimentalnim povratcima u Zagreb, Josip Sesar drugu je epizodu u Ciboni okončao administrativnim putem - dopisom u klub, još jednom ostavši u raskoraku između (opadajućih) mogućnosti i nedorečenog učinka. </p>
<p>ANZULOVIĆ: Cibonin je trener kazao kako u odnosu sa Sesarom ne bi promijenio niti jedan zarez. Mnogi će odmah povući paralelu u odnosu na Slavena Rimca i kazati kako Anzulović ne podnosi zvijezde u svojoj momčadi. Sesar je u svom drugom dolasku bio daleko od zvjezdanog učinka. U sukobu s Rimcem, u finalu Goodyear lige, Anzulović je pokazao nultu toleranciju prema tada najboljem igraču i najboljem strijelcu momčadi, igraču kakvih je malo uopće bilo pod »tornjem« i tada pogriješio. No, treneri ionako na kraju plate svoje odluke... </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Borik izbacio Zagreb iz Kupa</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Košarkaši Borika priredili su veliko iznenađenje u četvrtfinalu Kupa Krešimira Ćosića, pobijedili su favoriziranu momčad Zagreba 94-93 (22-27, 21-17, 21-29, 30-20) u jednoj dramatičnoj utakmici, osobito njenoj završnici. Imao je Zagreb u 31. minuti vodstvo 78-66 međutim prokockali su to sve do kraja posljednje četvrtine. </p>
<p>Naime, domaći igrači nanizali su veliku seriju trica, najbitniju dao je Luka Popović za poravnanje rezultata dvije minute prije kraja i tako navijestio neizvjesnu završnicu. Odlučujući koš postigao je Marki Blaslov, pogodio je tricu iz velike udaljenosti dok se Damiru Miljkoviću kapetanu Zagreba zatresla ruka s crte slobodnih bacanja što je značilo veselje domaćinu. </p>
<p>I. P.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Sportašima porezna stopa od 20 posto </p>
<p>To je najniža porezna stopa u Hrvatskoj, čime se želi smanjiti porezna presija na sportaše. No, problem je što treneri nisu izjednačeni sa sportašima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Hrvatski rukometni savez podržava novi Zakon o porezu na dohodak, koji je značajno rasterećenje za sportaše«, rekao je Željko Kavran, predsjednik HRS-a, nakon seminara o isplati i oporezivanju sportaša prema novom zakonu, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2005. godine. </p>
<p>Kako je objasnio Ivan Zelić, sudski vještak za knjigovodstvo i financije te autor uputa za isplatu sportaša, konačno je definiran status sportaša te smanjena presija na njih. Sportaši će, tako, plaćati porez po manjoj poreznoj stopi, od 20 posto, što je najniža porezna stopa u Hrvatskoj. Sportaši su time izjednačeni s obrtnicima, ali imaju poseban status, tretiraju se kao samostalna djelatnost i registriraju pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. To bi značilo da će se konačno isplatiti ulaganje sportaša i u sportaše, na zadovoljstvo sviju strana. </p>
<p>Ministarstvo financija te porezna uprava pripremili su upute o oporezivanju sportaša i to dali sportskim savezima, kako bi oni uputili klubove i sportaše u novi način poslovanja. Ovo je uistinu hvalevrijedan potez i umnogome će olakšati život sportašima. No, u novom zakonu ima i jedan propust, a to su treneri. Njih, naime, zakon nije izjednačio sa sportašima, što nema baš previše rezona, jer je nemoguće odvojiti pojam sportaša i trenera. </p>
<p>– Treneri bi trebali voditi poslovne knjige, što bi donijelo mnogo komplikacija. Ali, urgirat ćemo na vrijeme i trenerski status može biti riješen kroz novi Zakon o sportu, kaže Zelić. </p>
<p>Kako je rekao Zoran Gobac, dopredsjednik HRS-a, ima naznaka da bi se mogao riješiti i problem koji se pokazao s trenerima. Jer, po trenutnom zakonskom viđenju, trenere se zbog davanja jednostavno ne isplati imati. A to ipak ne može.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Solana: Treba prihvatiti da SAD nikad neće pristati na ICC</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - SAD nikad neće prihvatiti novouspostavljeni Međunarodni kazneni sud (ICC), s čime se Europska unija mora pomiriti i tražiti praktična rješenja, izjavio je u srijedu visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana. »Mislim da ništa nećemo postići. U SAD-u vlada vrlo dubok osjećaj da Amerikancima ne može suditi sud koji nije američki«, rekao je Solana u razgovoru za Reuters. »Možda je bolje da prestanemo to pokušavati promijeniti i nastojimo uspostaviti modus vivendi, svjesni da to SAD nikad neće prihvatiti kao mogućnost i da nijedan američki predsjednik neće moći promijeniti to stajalište«, ustvrdio je Solana. ICC, prvi stalni sud za ratne zločine na svijetu, uspostavljen prošle godine u Hagu, a mnoge zemlje, među kojima i članice EU-a, htjele su da se »uhoda« na suđenjima za zločine počinjene u sudanskoj pokrajini Darfuru. Sudan nije potpisnik sporazuma o uspostavi ICC-ja, što zbog velikog otpora Washingtona. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Biskupski ordinarijat: Vlast RS-a odgovorna za ubojstvo katoličkog svećenika </p>
<p>BANJA LUKA</p>
<p> - Biskupski ordinarijat u Banjoj Luci u srijedu se službeno oglasio u povodu oslobađajuće presude Okružnog suda za 11 bivših prijedorskih policajaca optuženih za kazneno djelo »protuzakonitog zatvaranja i držanja u pritvoru rimokatoličkog svećenika Tomislava Matanovića i njegovih roditelja u Prijedoru od 24. kolovoza do 19. rujna 1995.« </p>
<p>Tijela svećenika Tomislava i njegovih roditelja Josipa i Božene pronađena su u jednom bunaru tek u rujnu 2001. u selu Rizvanovići kod Prijedora. </p>
<p>Biskupski ordinarijat priopćuje da ta institucija nikad nije tvrdila da su 11 bivših prijedorskih policajaca krivci za smrt obitelji Matanović, ali isto tako ne prihvaća činjenicu da nitko nije odgovoran ili da je to samo tadašnji načelnik Centra javne sigurnosti Prijedor Simo Drljača, koji ubijen u akciji multinacionalnih snaga 1997. godine. Biskupski ordinarijat zahtijeva nastavak istrage i otkrivanje ubojica obitelji Matanović.</p>
<p>»Tvrdimo da je za bespravno lišavanje slobode svećenika-župnika Banjolučke biskupije i njegovih roditelja i njihovo protuzakonito držanje u kućnom pritvoru, za izravno ometanje župnika Tomislava Matanovića da obavlja svoju službu, te konačno za njihovu smrt odgovorna vlast Republike Srpske. Župnik Matanović i njegovi roditelji, kao i drugih sedam svećenika i jedna redovnica, nisu bili žrtve nekakve nepoznate skupine, nego tadašnjih službenih struktura vlasti. Uostalom, tako je u slučaju 'Matanovići protiv Republike Srpske' presudio i međunarodni dom za ljudska prava u Sarajevu 1997. godine«, stoji u priopćenju Biskupskog ordinarijata. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Mostar: Suđenje za skrivanje 9000 granata zatvoreno za javnost</p>
<p>MOSTAR</p>
<p> - Sudsko vijeće Općinskog suda u Mostaru u srijedu je na početku glavne rasprave o slučaju »mostarske granate« donijelo odluku da se iz tog sudskog procesa isključi javnost, što je izazvalo negodovanje nazočnih novinara koji su morali napustiti sudnicu Optužnica u tom sudskom procesu tereti četvoricu bošnjačkih dužnosnika da su odgovorni za skrivanje više od 9000 minobacačkih granata i tri tone eksploziva, koje je u tri tajna skladišta u istočnome Mostaru 2002. otkrio i zaplijenio SFOR. Odluka o isključivanju javnosti odnosno medija u praćenju tog sudskog procesa uslijedila je na zahtjev mostarskog odvjetnika Damira Sadovića, branitelja prvooptuženoga Mehmeda Bajgorića. Sadović je, obrazlažući svoj zahtjev rekao da će se u sudskom procesu koristiti i dokumenti koji su proglašeni državnom i vojnom tajnom te stoga suđenje, smatra on, treba biti bez nazočnosti medija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Srbija i Crna Gora odvojeno i u WTO</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Svjetska trgovinska organizacija (WTO) odobrila je Srbiji i Crnoj Gori odvojen proces pristupanja u svoje redove koji bi se mogao okončati do 2008. godine. Ova odluka logično se nadovezuje na onu s jeseni prošle godine kad je definiran »dvostruki kolosijek« za pristupanje Srbije i Crne Gore Europskoj uniji. Tada je doduše bilo raznih tumačenja (ovisno iz koje su republike i koje političke opcije dolazila) kako je jedan kolosijek za Srbiju, a drugi za Crnu Goru, te da je jedan za gospodarstvo a drugi za politiku, ili pak jedan za spore, a drugi za one koji brže hvataju priključak. Kako god bilo, Srbija i Crna Gora podnijele su u prosincu 2004. odvojene zahtjeve za pristupanje WTO-u. Najnovija odluka ne bi bila moguća bez suglasnosti dva dominirajuća člana te organizacije (EU i SAD) što znači da je Srbiji odnosno Crnoj Gori ostavljen manevarski prostor za samodokazivanje. </p>
<p>V. F. P.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Lažna uzbuna o napadu na nuklearku</p>
<p>Visoki iranski dužnosnik izjavio je u srijedu popodne da je snažna eksplozija posljedica cestovnih radova i da nije riječ o projektilu ispaljenom iz stranog zrakoplova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pravu uzbunu u među nuklearnim velesilama izazvala je u srijedu u popodnevnim satima kratka Reutersova vijest, za koju se kasnije uspostavilo da nije točna, da je u Iranu iz nepoznatog zrakoplova ispaljen projektil u pustinjske predjele u okolici lučkoga grada Dailama na jugu Irana, gdje se nalazi iranska nuklearna elektrana.</p>
<p>»Snažna eksplozija čula se u srijedu ujutro u okolici Dailama u provinciji Bushehr. Svjedoci kažu da je projektil ispaljen iz nepoznatog zrakoplova 20 kilometara od grada«, glasila je vijest iranske državne televizije Al Alam koju je prenio Reuters. Nuklearna elektrana snage 1000 megavata, koju je izgradila ruska tvrtka, trebala bi početi krajem ove godine. Vijest nije prenesena u ostalim perzijskim medijima u Iranu.</p>
<p>Reagiranja su uslijedila munjevitom brzinom. Izrael je opovrgnuo bilo kakvu umiješanost. Američki dužnosnici poručili su da nemaju nikakvih informacija o eksploziji, ali da provjeravaju o čemu je riječ. »Vidjeli smo izvješće i dalje ispitujemo o čemu je riječ«, izjavio je glasnogovornik Bijele kuće Scott McClellan. Američko ministarstvo obrane naglašava da »američka politika spor s Iranom rješava diplomatskim putem« te da također nema informacija o eksploziji.</p>
<p>Nekoliko minuta kasnije Iranska revolucionarna garda objavila je da je vijest iranske televizije bila netočna te da je eksploziju izazvao rezervoar zrakoplova koji se otkvačio i pao. Vojska je odbila dati detaljnije objašnjenje dodajući tek da »zrakoplov nije odbacio rezervoar«. Iranska televizija nastavila je emitirati vijest o eksploziji unatoč demantiju iranske vojske. </p>
<p>Visoki iranski dužnosnik izjavio je u srijedu popodne da je snažna eksplozija posljedica cestovnih radova, te opovrgnuo vijest da je riječ o projektilu ispaljenom iz stranog zrakoplova.</p>
<p>Rusko veleposlanstvo u Teheranu objavilo je da nije čulo ništa o napadu na nuklearnu elektranu u provinciji Bushehru. »Kontaktirali smo nadležna tijela i rečeno nam je da nije bilo napada na nuklearnu elektranu«, rekao je glasnogovornik veleposlanstva. </p>
<p>Da se nešto čudno događa, potvrdila je zbunjujuća vijest da je iranski zamjenik ministra unutarnjih poslova rekao kako se u južnom Iranu čuo »veliki bum«, ali da ona sigurno ne potječe od eksplozije. Na kraju, informaciju je demantirao, ali i unio dodatnu zabunu, i član iranskog vrhovnog nacionalnog vijeća za sigurnost Ali Agha Mohammadi. On je studentima novinske agencije ISNA rekao »da se eksplozija čula tijekom izgradnje brane u regiji Dailam«. </p>
<p>Vijest je u sekundi obišla svijet i uzdrmala financijska tržišta. »Eksplozija je izazvala trnce kod svih budućih trgovaca«, rekao je Phil Flynn, viši analitičar tržišta iz Chicaga. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Protusirijski prosvjedi na pogrebu Rafika Haririja</p>
<p>Hariri je prije svega bio Libanonac kojemu je na srcu bila samostalnost njegove zemlje, ali i čovjek koji se svim silama borio za očuvanje srednjoistočnog mira i sigurnosti / Administracija američkog predsjednika Georgea W. Busha mogla bi pojačati pritisak na sirijskog predsjednika Assada da napravi »libanonski uzmak«</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Trebalo je u srijedu vidjeti sahranu bivšeg libanonskog predsjednika Rafika Haririja (61) u bejrutskoj džamiji »Mohammed al Amine«, na kojoj su se okupili deseci tisuća njegovih pristaša i poštovatelja, da bi se shvatilo što je taj iskusni političar značio za »zemlju cedrovine«. U zemlji je proglašena trodnevna žalost i sve škole, banke, trgovine i drugi javne ustanove su zatvorene.</p>
<p>Bez obzira tko stoji iza ubojstva popularnog Haririja, jedno je sigurno: To zločinačko djelo, izvršeno u ponedjeljak u Bejrutu, stvorilo je veliku političku prazninu koju će itekako osjetiti ne samo Libanonci već i njihovi najbliži susjedi Sirijci, Palestinci, Izraelci i drugi. Hariri je prije svega bio Libanonac , ali i čovjek koji se svim silama borio za očuvanje srednjoistočnog mira i sigurnosti. </p>
<p>Bivši libanonski premijer, otac šestero djece koji je znao da mu mnogi rade o glavi nije odustajao od svoje političke platforme koja se temeljila na dubokom uvjerenju da je odlazak stranih trupa iz zemlje važan čimbenik srednjoistočnog mira. Walid Jumblatt, dugogodišnji osobni prijatelj Haririja smatra da iza atentata stoji sirijski režim Bashara al Assada. »Libanon je zarobljena zemlja pod skrbništvom službenog Damaska«, rekao je.</p>
<p>Mnogi Arapi vjeruju da je ubojstvo Haririja djelo Izraela, što je izraelski premijer Ariel Sharon odmah kategorički odbacio kao besmislicu. Sharon također vjeruje da režim u Damasku stoji iza samoubojice s automobilom bombom koji je usmrtio bivšeg libanonskog premijera. Otišao je i korak dalje zatraživši od predsjednika Assada da poštuje rezoluciju 1559 UN-a i povuče oko 14.000 vojnika iz Libanona. On je to postavio kao glavni preduvjet za nastavak izraelsko-sirijskih pregovora o povlačenju židovskih postrojbi s okupirane Golanske visoravni. Sharon je pritom »previdio« da je Izrael jednostavno »preskočio« čak 29 sličnih rezolucija UN-a kojima se traži bezuvjetno povlačenje Izraela s okupiranih arapskih teritorija. </p>
<p>Prve posljedice Haririjevog ubojstva već se osjećaju. Američka državna tajnica Condoleezza Rice pozvala je, samo dan nakon pogibije bivšeg libanonskog premijera, na konzultacije u Washington veleposlanicu u Siriji Margaretu Scobey. Prije toga, ona se dva puta sastala sa sirijskim dužnosnicima. Tom prilikom veleposlanica je izrazila zabrinutost State Departmenta ponašanjem Sirije i utjecajem koji ima u Libanonu. </p>
<p>Bijela kuća je ponovno pozvala režim u Damasku da povuče postrojbe iz Libanona. Rečeno je da je sirijska vojna nazočnost destabilizirajući čimbenik u regiji. Washington je poručio da će surađivati s Vijećem sigurnosti u kažnjavanju odgovornih za atentat na Haririja. Prema mnogim tumačenjima, administracija američkog predsjednika Georgea W. Busha mogla bi pojačati pritisak na sirijskog predsjednika Assada da napravi »libanonski uzmak«. </p>
<p>Washington je Siriju, znatno ranije stavio na listu zemalja koje podupiru međunarodni terorizam. Otuda i sve češće pretpostavke da bi predsjednik Bush u svom drugom mandatu mogao vojno zaprijetiti i toj arapskoj zemlji. Sirija odlučno opovrgava da je na bilo koji način umiješana u Haririjevo ubojstvo. </p>
<p>Prve analize okolnosti i uvjeta pod kojima je izvršen atentat sve više upućuju na zaključak da je organizator atentata islamistička skupina »Podrška i džihad« koja je i preuzela odgovornost. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Aktivisti pobijedili McDonald's </p>
<p>Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu zaključio je da aktivisti koje je McDonald’s pred desetak godina uspješno tužio zbog klevete nisu imali pravedno suđenje</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Rekordno dugi spor između dvoje britanskih aktivista i multinacionalnog lanca brze hrane McDonald’s doživio je ovih dana finale na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Sud je zaključio da aktivisti koje je McDonald’s prije desetak godina uspješno tužio zbog klevete nisu imali pravedno suđenje te da im je zanijekana sloboda izražavanja. </p>
<p>Dvoje aktivista Dave Morris i Helen Steel tužili su ovaj put britansku vladu zbog toga što im nije osigurala pravnu pomoć u njihovoj borbi protiv multinacionalnog diva. Takva pravna pomoć zapravo podrazumijeva odvjetnike plaćene od države, na što u Britaniji imaju pravo osobe bez dovoljnih sredstava za vođenje sudske parnice. Dave Morris i Helen Steel morali su se vlastitim snagama braniti na sudu, nakon što ih je McDonald’s tužio zbog klevete. </p>
<p>Poznati lanac brze hrane podnio je tužbu zato što je dvoje aktivista 1986. pred jednim restoranom McDonald’sa u Londonu dijelilo letke u kojima se napada ta kompanija. U lecima se tvrdilo da McDonald's pridonosi siromaštvu trećeg svijeta i uništavanju prašuma da iskorištava jeftinu radnu snagu i truje djecu lošom hranom. Uslijedila je parnica - najduža u engleskoj pravnoj povijesti - koja je trajala od 1994. do 1997. Na jednoj strani bila je velika multinacionalna kompanija s neograničenim sredstvima i najboljim odvjetnicima, a na drugoj su bili nezaposleni poštar Dave Morris i Helen Steel koja nekoliko sati dnevno radi u baru. McDonald’s je na cijeli slučaj potrošio 16 milijuna funti. Na kraju je paru izrečna novčana kazna od nekoliko desetaka tisuća funti, ali kompanija nije inzistirala da joj se isplati taj novac.</p>
<p>Presuda Europskog suda velika je pobjeda za britanske aktiviste. »Do sada su se samo bogati i slavni mogli braniti od optužbi za klevetu. No sada i obični ljudi mogu mnogo djelotvornije sudjelovati u javnoj debati, bez straha da će zbog toga bankrotirati«, izjavio je odvjetnik Keith Starmer, koji je u Strasbourgu zastupao Davea Morrisa i Helen Steel.</p>
<p>Moguće je da će nakon ovog sudskog presedana pravo na pravnu pomoć steći i pojedinci u Britaniji koji smatraju da su velike organizacije, poput novinskih kuća, oklevetale njih. Dave Morris i Helen Steel proslavili su svoju pobjedu pozirajući pred restoranom McDonald’sa u prometnoj londonskoj ulici Strand, pred kojim je prije gotovo 20 godina započela njihova dugačka pravna saga. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Svatko može podnijeti prijavu, ali ona ne mora biti utemeljena </p>
<p>Vjesnik je 28. siječnja 2005. objavio članak novinarke Irene Dragičević pod naslovom »Prijevarom i zloporabom položaja do milijunske koristi«. Budući da je u tom članku u negativnom kontekstu spomenuto moje ime i ime Hrvatske kršćanske demokratske unije (HKDU), čiji sam predsjednik, javljam se ovim odgovorom i ispravkom.</p>
<p>Netočni su navodi iz toga članka (odnosno iz kaznene prijave o kojoj on izvještava) da sam poticao na počinjenje kaznenoga djela te udruživanja u počinjenju. Da je Vjesnikova novinarka željela ispravne, točne i istinite činjenice lako ih je mogla provjeriti kod mene ili kod mjerodavnih institucija.</p>
<p>Svatko može podnijeti protiv bilo koga kaznenu prijavu, ali ona ne mora imati pravnog uporišta u zakonu niti se mora temeljiti na stvarnim radnjama. Zbog toga žalosti da je Županijsko državno odvjetništvo u Splitu, svojim dopisom od 13. rujna 2004., izrijekom kazalo da ne postoji osnovana sumnja o počinjenju kaznenoga djela iz članka 333 Kaznenoga zakona koje se u uvodu članka navodi kao tvrdnja, a da Vjesnikova novinarka nije provjerila istinitost te svoje tvrdnje.</p>
<p>Sa žaljenjem ističem da se tako Vjesnikova novinarka uključila u sotonizaciju stranke kojoj sam na čelu i blaćenje mene kao osobe koja nema nikakve veze sa Županijskom lučkom upravom.</p>
<p>Činjenica da sam kao potpredsjednik Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije, preko predsjednika Upravnog vijeća g. Ivana Žižića, zatražio nadzor nad zakonitošću rada ravnatelja Lučke uprave, te da je on zbog nezakonitoga rada smijenjen, jedini je moj grijeh. Stoga ću pokrenuti sve na zakonu utemeljene pravne radnje kako bih zaštitio i interese HKDU-a i svoje osobne interese. </p>
<p>PETAR ĆURLIN predsjednik HKDU-a, Omiš</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Genocidnim činom moj hrvatski jezik proglašavaju bošnjačkim</p>
<p>Neću se osvrtati, zasad, na stavove uvaženog zastupnika u Hrvatskom saboru gospodina dr. Šemse Tankovića, već to činim na tekst uvaženog gospodina Josipa Pavičića u Vjesniku od 14. veljače 2005. (Pisma) pod naslovom »Bosansko-hercegovački Bošnjaci govore bošnjački«. </p>
<p>Spuštajući se na dnevni kolokvijalni jezik, mogu reći da me »nije briga i da me se ne tiče«, na ovoj razini razgovora u novinama, kako g. Pavičić (i g. Tanković) nazivaju govor kojim govore »bosansko-hercegovački Bošnjaci«. Ujedno jezikoslovcima prepuštam rasprave o sintagmi »matični jezik« i što se tom sintagmom namjerava nametnuti upravo hrvatskom jeziku u teoriji i praksi. Gospodin Pavičić opravdano tvrdi da ne zna sigurno na što misli g. Tanković kada rabi tu sintagmu.</p>
<p>Pavičić je u pravu kada piše da »Bošnjaci svoj jezik na svom bošnjačkom jeziku mogu zvati kako ih volja«, s time da na taj način ne mogu genocidnim činom moj hrvatski jezik proglašavati bošnjačkim, kako to tacite (»da se Vlasi ne dosjete«) proizlazi iz tekstova g. Tankovića i g. Pavičića o kojima je riječ. Budući da je moj jezik kao Hrvata (s korijenima iz Bosne i Hercegovine) hrvatski (a sada je hrvatski jezik i ustavna kategorija u Republici Hrvatskoj – članak 12. Ustava Republike Hrvatske), g. Šemso Tanković, i g. Pavičić – kada mu to ne osporava, čine genocidni čin napada na hrvatski jezik kao konstitutivni element hrvatskoga naroda, a time i na sam hrvatski narod u Republici Hrvatskoj, ali i Republici Bosni i Hercegovini i cijelom svijetu gdje žive Hrvati.</p>
<p>Gospodin Pavičić očito se zaletio u žaru polemike kada tvrdi, vezano za svoje tumačenje sintagme »matični jezik«, da neće pogriješiti ako ga protumači da je to jezik jednog od »triju bosansko-hercegovačkih naroda – Bošnjaka«. </p>
<p>Gospodin Pavičić je i te kako pogriješio svojim tumačenjem budući da u tom slučaju ostaje otvoreno pitanje: a gdje su tu Hrvati? Zbrisani su verbalno genocidnim činom g. dr. Šemse Tankovića, a što nije osporio g. Pavičić.</p>
<p>Kakvu zbrku (za mene genocidni napad i na hrvatski narod) stvara, odnosno čini g. Tanković time što u tri naroda u Bosni i Hercegovini ubacuje Bošnjake (tacite izbacujući time Hrvate) vidi se po završnoj rečenici gospodina Pavičića, koji izbačene Hrvate odmah pretvara u »hrvatske Bošnjake« (Pavičić završno: »Državni zavod za statistiku može i dalje 'bez grižnje savjesti' jezik bosansko-hercegovačkih /i hrvatskih (sic!)/ Bošnjaka nazivati bošnjačkim«).</p>
<p>HRVOJE ŠOŠIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Prava istina o hrvatskoj privatizaciji </p>
<p>U razdoblju od 1989. do 1993. (i duže) gotovo je sto posto hrvatskih tvrtki bilo u rukama direktora iz prethodnoga režima. Tada lansirani »menadžerski« krediti, međudirektorske razmjene dobro plaćenih položaja u – u to vrijeme – nepotrebnim nadzornim odborima po sustavu »ja tebi, ti meni«, u koje su lukavo uključivali i poneku osobu iz vlasti, te otuđivanje svega što vrijedi u vlastitim tvrtkama, uz istodobnu pravu utrku u kupnji dobrih dionica – sve to stvorilo je »komunističkim« direktorima zavidnu moć u novcu i naravno omogućilo vrlo uspješnu privatizaciju u vlastitu, češće tajnu, nego javnu, korist.</p>
<p> Tako financijski i materijalno upropaštene tvrtke više nisu mogle lako opstati, te ih novopečeni tajkuni jeftino otkupiše, kreditno zadužiše, novac u džep pospremiše, radnike otpustiše i ponovno u slične privatizacijske krugove krenuše. Ogroman skok u bogatstvu svih tih ljudi vidljiv je s Himalaje, pa je i sada i prije, kad bi se htjelo, svakoj policiji bilo jednostavno utvrditi podrijetlo imovine. </p>
<p> A lamentiranja o nekakvih dvjesto bogatunskih obitelji služe samo za zamagljivanje očiju javnosti! U tom je privatizacijskom valu, doduše, prisutno i nekoliko časnih ljudi na rukovodnim mjestima (»Končar«, »Kraš«, »Tesla«, »Kontakt« i dr.) o kojima mediji nikada ne pišu ili ponekad tek kao sporednost.</p>
<p> Mnogi od onih prvih su svojom prevrtljivošću naglo postali nacionalno osvješćeni, te odmah u startu «zagadili» pobjedničku hrvatsku stranku, koja je u to vrijeme na leđima imala krvavi rat za obranu i priznanje domovine. To je prava istina o većinskoj privatizaciji u nas, a poneke iznimke sigurno postoje, ali one samo potvrđuju opisano pravilo. </p>
<p>BOŽIDAR ĆANIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>U »Otvorenom« oni nisu ništa utvrdili, oni su samo o nečemu raspravljali</p>
<p>Nedavno je gospođa Hloverka Novak Srzić vodila emisiju HTV-a »Otvoreno« koja se bavila tajnim službama. Neću se sada osvrtati na jednostran izbor sudionika u tom talk-showu, nego ću se usredotočiti na jednu drugu bitnu primjedbu. Pri kraju emisije voditeljica se obratila gospodinu Kovačeviću riječima: »Što će biti ako vaša komisija utvrdi..., a mi smo ovdje ovo već utvrdili...« </p>
<p> Gospođa Novak Srzić grubo se vara: u emisiji oni nisu ništa utvrdili, oni su samo o nečemu raspravljali, a više se od emisije kao što je »Otvoreno« ne može i ne smije očekivati.</p>
<p> Taj talk-show može poslužiti samo tome da na ovaj ili onaj način upozna javnost s nekim problemom, političkim, gospodarskim, kulturnim ..., i ništa više. Političku odgovornost može utvrditi samo saborska komisija, a kaznenu samo sud.</p>
<p> Opet nas Hrvatska televizija hoće dovesti do toga da pomislimo kako u hrvatskoj državi vlada trodioba vlasti: medijska, zakonodavna i sudska.</p>
<p>DUBRAVKO HEINRICH Karlovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Pijan i drogiran zaspao na klupi s dvogodišnjim sinom u naručju </p>
<p>Dječak je bio adekvatno odjeven, ali je zbog dužeg vremena provedenog na otvorenom prostoru došlo do manjeg pothlađivanja potkoljenica, pa su liječnici to sanirali</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U redovitoj ophodnji Trgom kralja Tomislava policajac Prve policijske postaje u ponedjeljak je navečer zatekao pijanog i drogiranog V.M.P (34) kako spava sjedeći na klupi dok mu je u na koljenima bio dvogodišnji sin.</p>
<p>S obzirom da ga policajac nije mogao probuditi, V.M.P. je kolima Hitne pomoći prevezen u KBC Zagreb gdje je zadržan na liječenju. Analizom krvi utvrđeno je da je bio pod utjecajem alkohola od 2,78 promila, a pronađeni su i tragovi konzumiranja kanabisa. </p>
<p>Dvogodišnji dječak također je zadržan u bolnici gdje su liječnici utvrdili da je dobro uhranjen, njegovan i adekvatno odjeven, ali je zbog dužeg vremena provedenog na otvorenom prostoru došlo do manjeg pothlađivanja potkoljenica, pa su liječnici to sanirali.</p>
<p>Oko 23 sata liječnicima se javila 32-godišnja dječakova majka, rekavši da je na službenom putu u inozemstvu i da se vraća te će ona preuzeti dijete, što je doista u utorak i učinila.</p>
<p>O samom događaju policija je obavijestila mjerodavan Centar socijalne skrbi, a u srijedu je nakon otpusta iz bolnice nad nemarnim ocem provedena kriminalistička obrada zbog kaznenog djela zapuštanja i zlostavljanja djeteta te će potom biti doveden u Istražni centar zagrebačkog Županijskog suda. Inače, oboje roditelja su zaposleni, imaju završene fakultete i dosad policija nije morala intervenirati zbog asocijalnog ponašanja, no otac je, ipak, registriran kao konzument lakših droga te je na policiji tijekom istrage izjavio da ne zna kako se dogodilo da je pod opijatima s djetetom u naručju zaspao na klupi.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Privedeni istražnom sucu zbog krijumčarenja cigareta i odjeće</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sesvetski policajci su u suradnji s kolegama iz Odjela gospodarskog kriminaliteta dovršili kriminalističku obradu nad 41-godišnjim D.M., 24-godišnjim Z.G. i 29-godišnjim I.T., hrvatskim državljanima s prebivalištem u BiH zbog nedozvoljene trgovine cigareta i odjevnih predmeta, o čemu je Vjesnik već pisao.</p>
<p>Njih trojicu su, naime, sesvetski policajci zatekli u ponedjeljak oko 10 sati kako iz »citroëna C5«, »VW venta« s nepripadajućim registracijskim oznakama i »mercedesa« istovaruju kutije raznih vrsta cigareta u garažu u sklopu obiteljske kuće D.M. u Sesvetama.</p>
<p>Kriminalističkom obradom i pretragom obiteljske kuće i automobila temeljem istražnog naloga zagrebačkog Županijskog suda policajci su pronašli 22.313 kutija cigareta marke »lucky strike«, »memphis«, »winston«, »walter wolf«, »ronhill white«, »ronhill blue« i »partner 160« ukupne vrijednosti 340.466 kuna. Cigarete su, pokazalo se tijekom istrage, uvezene iz Bosne i Hercegovine radi daljnje ilegalne preprodaje na zagrebačkom tržištu. </p>
<p>Da se radi o iskusnim švercerima pokazalo je otkriće skrovišta u dijelovima njihovih automobila. Osim toga, policija je tijekom pretrage pronašla i 152 komada razne odjeće sportske marke »nike« bez porijekla te jedna ručna bomba M-75.</p>
<p>Trojica osumnjičenih švercera su u utorak dovedena u Istražni odjel zagrebačkog Županijskog suda, a nad njima se nastavlja kriminalistička obrada zbog većeg broja sportske odjeće bez porijekla te korištenja vozila s nepripadajućim registracijskim oznakama.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Ježovita izjavio da ga je policija tijekom ispitivanja maltretirala</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iznošenjem obrane Marinka Gošuljevića, Siniše Ježovite, Steve Smrčeka i Darija Jaića, u srijedu je na zagrebačkom Županijskom sudu nastavljeno suđenje za otmicu sina Vladimira Zagorca. Podsjetimo, za otmicu su optuženi Ivan Ico Mateković, Gošuljević, Ježovita i Smrček, koje se također tereti da su namjeravali počiniti i druge otmice na području Zagreba, te Novica i Hrvoje Petrač, Jaić, Ivan Bastalić, Libero i Nikola Mateković, koje se isključivo tereti za otmicu mladog Zagorca. Od desetorice okrivljenih, sedmorica su u pritvoru, dok su trojica braće Mateković i Hrvoje Petrač u bijegu, pa im se sudi u odsutnosti.</p>
<p>Gošuljević je vijeću u srijedu ispričao kako mu je Ico Mateković ponudio da »odrade« otmicu, no, tvrdi, Ico je stalno imao neke planove da nekoga otmu, pa ga ni nije previše ozbiljno shvaćao. Mateković mu je također jednom prilikom rekao da iza otmice stoji Novica Petrač, no isprva mu nije govorio koga trebaju oteti. Okrivljeni je također rekao da Novicu zna samo iz viđenja, te da nikada nije s njim razgovarao, a dva puta je vidio njegov automobil parkiran na Britanskom trgu, te porekao da su namjeravali počiniti i druge otmice. Siniša Ježovita je izmijenio dio svojega iskaza koji je dao uz prisustvo odvjetnika na policiji tvrdeći da je na policiji bio maltretiran. »Bio sam odvezen na Sljeme, gdje su me policajci skinuli do gola, pucali pored mene, tukli me po mjestima gdje sam bio ranjen i slično«. Kada su ga vratili u policiju, tvrdi, predočili su mu Gošuljevićev iskaz, te mu je njegov branitelj rekao, »Nemoj da te dalje tuku, daj svoju obranu«, što je, kaže, i učinio.</p>
<p>Kada mu je Mateković predočio plan otmice, Gošuljević tvrdi da je prvo odbio, no da je Mateković prijetio njemu i njegovoj obitelji zbog njegovog duga, pa je na kraju pristao. »Tri dana prije otmice Mateković mi je pokazao kuću u kojoj živi maloljetni Zagorec, a kada sam ponovno želio odustati od otmice, Mateković mi je rekao da se nemam što brinuti jer su uz nas i Novica i »Stari«, te ako bude policije da će se tražiti dupla svota novca. Na dan otmice, oko 11 sati ponovno smo se našli u gradu, a ja sam na udaljenosti od 50-tak metara spazio BMW-ov terenac iz kojega je izašao Novica i jedna djevojka. Tada je do Novičinog terenca došao identični takav BMW-ov crni terenac, a Novica se ubrzo odvezao.«, ispričao je Ježovita, koji nije želio odgovarati na pitanja tužitelja ili predsjednika vijeća. Na pitanje obrane, Ježovita je pojasnio da je on zaključio da je »Stari« Hrvoje Petrač, jer ga je Ico spominjao zajedno s Novicom, te da mu je Matković rekao da im Novica treba da bi im pokazao mladog Zagorca. Smrček je, iskazujući također rekao da nije želio učestvovati u otmici, no da ga je jednom prilikom nazvao Gošuljević dogovorio sastanak s njim, a kada su se našli rekao mu da pročita tekst s papira na telefon Vladimiru Zagorcu, što je onda ipak i učinio. </p>
<p>Jaić je ispričao da su ga uhitili 29. veljače oko 23.30, no da uopće nije bio siguran da li su ti ljudi policija, jer mu se nisu legitimirali već su rekli da su oni »generalovi ljudi«. Također je rekao da mu je Ico Mateković jednom prilikom pokazao Zagorčevog sina u »Mambo Mangu« gdje je Jaić radio.</p>
<p>Braniteljica šestookrivljenoga, Višnja Drenški Lasan je predložila da se kao nezakoniti izdvoje sadržaji mjera tajnog snimanja budući da smatra da istražnom sucu nisu dostavljena dnevna izvješća, a sudac ih nije ni tražio, što je po zakonu o Uskoku trebao učiniti. Lasan također tvrdi mjere trajale predugo, tj. tri dana nakon što je Uskok zatražio njihovo ukidanje.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Optuženi upućen na treće psihijatrijsko vještačenje</p>
<p>Prva dva psihijatrijska vještačenja, koja su nad optuženim provela dva stručnjaka, dala su potpuno različite rezultate</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Odlukom vijeća osječkog Županijskog suda, dokazni postupak koji se vodi protiv tridesetpetogodišnjeg Franje Kijanica, optuženog za ubojstvo brata Zdenka (32), ponovo je obustavljen zbog njegova već trećeg psihijatrijskog vještačenja. </p>
<p>Naime, provedena prva dva psihijatrijska vještačenja, koja su nad optuženim provela dva stručnjaka dala su potpuno različite rezultate. Tako je vještakinja Ivana Peko-Čović iz Psihijatrijske bolnice Vrapče u svom nalazu i mišljenju zaključila da je Kijanica smanjeno ubrojiva osoba, dok je psihijatar Nikola Mandić iz Osijeka ostao pri svom nalazu da Kijanica nije imao namjeru ubiti svoga brata te da je on u vrijeme ubojstva bio u neubrojivu stanju. </p>
<p>Treće psihijatrijsko vještačenje tako će biti od iznimne važnosti za izricanje presude. Ukoliko vještaci utvrde da je riječ o neubrojivoj osobi, tada optuženom umjesto kazne zatvora slijedi liječenje u psihijatrijskoj ustanovi, a ako je, ipak, bio smanjeno ubrojiv tada mu prijeti višegodišnja kazna zatvora. </p>
<p>Psihijatar Mandić na raspravi je oštro reagirao kada je čuo nalaz kolegice Ivane Peko-Čović, prema kojemu ona Kijanicu proglašava smanjeno ubrojivom osobom. </p>
<p>»Kao liječnik s praksom od 40 godina ne mogu reći da je optuženi znao što radi u trenutku događaja. Najlakše je reći – bio je smanjeno ubrojiv. I dalje tvrdim da se okrivljeni suprotstavio svome bratu, a nije ga namjeravao ubiti«, tvrdi Mandić. </p>
<p>Po njegovim riječima, Kijanica je, nakon što je brata ubo nožem ocu rekao: »Malo sam brata bocnuo, pa što onda«. Mandić smatra da spomenuta izjava svjedoči o tome da Kijanica reagira poput djeteta, a ne poput normalne odrasle osobe te se zbog toga ne može tvrditi da je riječ o ubrojivoj osobi. </p>
<p>Podsjetimo, Kijanicu optužnica tereti da je 12. ožujka prošle godine u obiteljskoj kući u Vukojevcima pokraj Našica, nakon kraće prepirke s bratom Zdenkom, iz radnog kombinezona izvukao džepni nož te ubo brata ravno u srce, od čega je ovaj ubrzo preminuo na putu do našičke bolnice.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Brodice izgorjele zbog požara koji je izbio na instalacijama glisera </p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Kvar na elektroinstalacijama komandnog upravljača ploče na plastičnom gliseru koji je u vlasništvu 51-godišnjaka iz Karlovca, uzrok je izbijanju velikog požara u kojem je prošlog tjedna u noći na srijedu izgorjelo čak sedam brodica u uvali Vrnaža u Mandalini kod Šibenika.</p>
<p> Rezultat je to očevida kojeg je obavio vještak Centra za kriminalistička vještačenja »Ivan Vučetić« iz Zagreba u suradnji sa službenicima šibenske Policijske uprave. </p>
<p>Pričinjena materijalna šteta još nije utvrđena i na tome se radi, no, pretpostavlja se kako je riječ o šteti od preko 100.000 eura. Od požara koji su ugasili vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Šibenik, dvije su brodice potonule, dok su zbog zaustavljanja daljnjeg širenja vatre dvije goruće brodice odvezane, te su potom plutajući do druge strane uvale potonule. </p>
<p>Premda je uzrok kratki spoj mještani su pretpostavljali da su požar izazvali mladi koji često u kasnim noćnim satima navraćaju na brodice. </p>
<p>J. K.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Jakopec sudu nedostupan do jeseni</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> – Zagorski tajkun i jedan od najpoznatijih hrvatskih mesarskih poduzetnika Mladen Jakopec zbog psihičkih tegoba ne može se pojaviti na sudu još najmanje šest mjeseci, kazao je u srijedu za Vjesnik sudac Franc Harapin, koji je do nedavno predsjedavao vijećem u postupku protiv bivšeg direktora konjščinskog »Komunalca« Stjepana Hajnića (50) i Mladena Jakopca (68). </p>
<p>Naime, Harapin odlazi s mjesta predsjednika zlatarskog Općinskog suda za prvog čovjeka Općinskog suda u Krapini, a na njegovo mjesto dolazi njegova dosadašnja zamjenica, sutkinja Anita Barlafa-Fiket. Tako da će Hajnića i Jakopca na sljedećem ročištu zakazanom za rujan dočekati i novi raspravni sudac. </p>
<p>Podsjetimo, u studenome prošle godine odgođena je suđenje Hajniću i Jakopcu jer je Jakopec izostao s rasprave zbog bolesti. Bio je hospitiliziran zbog psihičkih smetnji, nesanice, košmarnih snova i nezainteresiranosti. Zbog toga je sud naredio psihičko vještačenje, a sudski vještak za psihijatriju je ustvrdio da Jakopec na dulje vrijeme nije sposoban pratiti raspravu.</p>
<p>Općinska državna odvjetnica u Zlataru u jesen je ponovno tražila razdvajanje postupka za Hajnića, tvrdeći da se zbog Jakopčeve bolesti postupak odugovlači. Harapin je najavio moguće razdvajanje postupka u rujnu, jer je i upitno kakvo će biti zdravstveno stanje inače boležljivog Jakopca. Bivši direktor »Komunalca«, tereti se da je potkraj 1999. godine bez znanja Nadzornog odbora za Jakopčevu Mesnu industriju podigao 6 milijuna kredita u Kreditnoj banci Zagreb (KBZ). Jakopec, koji kredit nije vratio, optužen je da je Hajnića, inače kolegu iz bivšeg Županijskog poglavarstva, poticao na zloporabu položaja i ovlasti. I dok se čeka da sud proglasi možebitnog krivca za nastalu milijunski štetu u »Komunalcu«, na čiji račun nije sjela ni jedna kuna spornog kredita, poduzeće sada otplaćuje novi kratkoročni kredit od 2 milijuna kuna da bi se namirila Todorićeva KBZ. Uprava »Komunalaca« nagodila se, naime, s KBZ-om da se dug od oko 14 milijuna kuna, koliko je u pet godina narastao s kamatama, smanji na tri milijuna. Milijun kuna KBZ je već naplatila s računa »Komunalca«, a uz to račun »Komunalca« je prošle godine tri tjedna bio blokiran.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>Nagrade PBZ-u, Eurohercu, Dalekovodu, M SAN Grupi i Imagu</p>
<p>Moramo stvoriti društvo u kojem će poduzetnik biti shvaćen kao čovjek koji ulazi u avanturu kako bi stvorio novu vrijednost, rekao je premijer Ivo Sanader, dodavši kako o razvoju poduzetništva ovisi i napredak društva. </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u srijedu na večer održana je svečanost dodjele 12. po redu Zlatne kune, priznanja koje Hrvatska gospodarska komora (HGK) svake godine dodjeljuje tvrtkama i pojedincima za izvrsnost u poslovanju. </p>
<p>Svečanosti dodjele Zlatne kune za 2004. godinu nazočili su članovi Vlade, na čelu s premijerom Ivom Sanaderom, kao i predsjednik Sabora Vladimir Šeks. Umjesto predsjednika Stjepana Mesića, na dodjeli Zlatne kune bio je njegov savjetnik za gospodarstvo Dubravko Radošević. </p>
<p>»Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju zatvorit će se krug međunarodne afirmacije naše zemlje«, ocijenio je Sanader na dodjeli Zlatne kune. </p>
<p>Dodao je kako uvjeren da će se Hrvatska za koju godinu priključiti ovoj integraciji. Upozorio je, međutim, na jačanje euroskepticizma u hrvatskom društvu istakavši kako će u predstojećem razdoblju trebati poraditi na jačanju svijesti građana o važnosti uključenja Hrvatske u integracijske procese na Starom kontinentu. Tome će, naglasio je, pridonijeti i konsenzus vodećih hrvatskih stranaka o članstvu Hrvatske u Uniji. Premijer je ukazao i na potrebu promjene mentaliteta kada je riječ o odnosu prema poduzetnicima. </p>
<p>»Moramo stvoriti društvo u kojem će poduzetnik biti shvaćen kao čovjek koji ulazi u avanturu kako bi stvorio novu vrijednost«, zaključio je Sanader dodavši kako o razvoju poduzetništva ovisi i napredak društva. </p>
<p>Zlatnu kunu za najbolju banku dobila je Privredna banka Zagreb (PBZ). Osim PBZ-a, u konkurenciji za Zlatnu kunu u ovoj su kategoriji bile još Zagrebačka banka, HVB Splitska banka, Hypo Alpe-Adria-Bank i Erste & Steiermärkische Bank. </p>
<p>Zlatnu kunu u kategoriji osiguravajućih društava dobilo je Euroherc osiguranje. Osim Euroherca, u utrci za Zlatnu kunu još su bili nominirani Allianz, Grawe, Jadransko osiguranje i Osiguranje Zagreb. Croatia osiguranju, koje je tri godine zaredom ocijenjeno kao najbolje osiguravajuće društvo, u srijedu je dodijeljena Kristalna kuna pa ono u sljedeće tri godine nema pravo konkurirati za Zlatnu kunu.</p>
<p>U kategoriji velikih tvrtki, Zlatnu je kunu dobio zagrebački Dalekovod. Osim Dalekovoda, u ovoj su kategoriji još bili nominirani Dalmacijacement - RMC Group iz Kaštel Sućurca, te zagrebačke tvrtke Elektro-kontakt, Jamnica i Končar Energetski transformatori.</p>
<p>Zlatnu kunu u kategoriji srednjih tvrtki ponijela je M SAN Grupa iz Zagreba. Uz ovu, nominirane su još bile tvrtke Centrometal iz Macinca, zatim Tomić & Co. iz Zagreba, Vivera iz Gline i Werkos iz Osijeka. </p>
<p>U kategoriji malih tvrtki, Zlatna je kuna dodijeljena reklamnoj agenciji Imago iz Zagreba. U ovoj su kategoriji, inače, uz Imago, konkurirale i riječke tvrtke Alarm automatika i Elcon Geretebau, te zagrebačka poduzeća Beiersdorf i Kodeks.</p>
<p>Dobitnici Zlatne kune za životno djelo su Ante Rodin iz Zajednice ambalažera Hrvatske, te akademik Siniša Triva, kojem je ova nagrada dodijeljena posthumno. U području inovatorstva, dobitnici Zlatne kune su Đuro Horvat, vlasnik tvrtke Tehnix iz Donjeg Kraljevca, kojem je ta nagrada dodijeljena za mobilnu naftnu pumpu, i Blaženka Hladnik, suvlasnica zagrebačke tvrtke Milla, koja je nagradu dobila za uredsku kozmetiku Office line. </p>
<p>Prema riječima predsjednika HGK Nadana Vidoševića, u predstojećem je razdoblju važno postići dogovor oko ekonomske politike u Hrvatskoj. Ekonomska politika oko koje postoji suglasnost posebice je važna u kontekstu predstojećeg početka pregovora o ulasku Hrvatske u Uniju, ocijenio je Vidošević.</p>
<p>»Ja još uvijek vjerujem da će pregovori početi 17. ožujka, kako je i najavljeno. No, čak i ako tada ne počnu, to neće ugroziti naš cilj, a to je prilagodba standardima Unije«, zaključio je Vidošević.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Poslije Croatia osiguranja u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu stiže i Osiguranje Zagreb</p>
<p>Osiguranje Zagreb je pred otvaranjem podružnice u Vojvodini, a u Bosni i Hercegovini vjerojatno će već u ovoj godini osnovati čak dvije / U Croatia osiguranju, poslije kupnje beogradskog Milenijum osiguranja, razmišljaju i o kupnji drugih osiguratelja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Svi domaći osiguratelji u službenim izjavama naglašavaju da im je najvažnije domaće tržište, ali u posljednje vrijeme svi ipak pojačano gledaju i na tržišta susjednih zemalja. Tako je Croatia osiguranje u siječnju počelo ugovarati životna osiguranja i u Makedoniji, a već posluje u Srbiji i na Kosovu, Osiguranje Zagreb je pred otvaranjem podružnice u Vojvodini, a u Bosni i Hercegovini vjerojatno će već u ovoj godini osnovati čak dvije.</p>
<p>Uz Croatia osiguranje i Osiguranje Zagreb prodor u susjedne zemlje već prije pokušali su (s promjenjivim uspjehom) i neki manji osiguratelji kao, primjerice, Sunce, Aurum i Helios. Zajedničko je svim tim planovima da se želi iskoristiti dobar glas koji još iz prijeratnih vremena na ovim područjima uživaju hrvatske financijske institucije, posebice, osiguratelji – a ključnom za ostvarenje tih planova mnogi smatraju upravo 2005.</p>
<p>Naime, austrijski i njemački osigurateljni koncerni, nakon što su ušli u Sloveniju i Hrvatsku, desetak su godina prisutni u Srbiji i BiH gdje su stekli pristojna mjesta na tržištu (iako ne imalo značajnije prihode). Naše kuće, zbog nekad nesređenih političkih odnosa s tim zemljama u njih stižu sa zakašnjenjem, ali ipak na vrijeme. Kako sada stoje stvari, čini se da bi hrvatski osiguratelji na tim tržištima mogli polučiti čak i bolje poslovne rezultate nego neki od najpoznatijih europskih osiguratelja. Osiguranje Zagreb, primjerice, dolazi u Vojvodinu poslije učestalih poziva tamošnjih poslovnih ljudi, a Croatia osiguranje se, poslije kupnje beogradskog Milenijum osiguranja već ponovno udomaćilo na lokalnom tržištu, a čak razmišljaju i o kupnji drugih osiguratelja. Milenijum je kupljen prije dvije godine, a već tada su u Croatia osiguranju najavljivali da je to dio šireg plana čijim bi ostvarenjem postalo značajan regionalni osiguratelj što bi mu, u slučaju privatizacije, podiglo cijenu.</p>
<p>Treba odmah naglasiti da se prve realne dobiti od svih tih ulaganja mogu očekivati tek za koju godinu. Naime, tržište u Srbiji i Crnoj Gori, kao i u BiH, još je prilično neuređeno i premijski siromašno.</p>
<p>U Srbiji i Crnoj Gori djeluje inače oko 40 osiguravajućih društava (najjača su beogradski Dunav, novosadski DDOR i podgorički Lovćen), a cjelokupna godišnja premijska vrijednost tog tržišta zasad je upola manja od iznosa koji se za osiguranje godišnje potroši u Hrvatskoj. Međutim, ovo je tržište već u prošloj godini počelo pokazivati znakove razvoja, posebice životnih osiguranja. </p>
<p>Ova osiguranja trenutačno čine manje od pet posto tamošnjeg portfelja, ali će ubrzano jačati s provođenjem mirovinske reforme. S time, posebno na području Vojvodine, računaju i Croatia osiguranje i Osiguranje Zagreb koji svoje razvojne planove dobrim dijelom temelje i na činjenici da je Vojvodina trenutačno najrazvijeniji dio SCG gdje živi više od dva milijuna stanovnika, kao i velik broj Hrvata.</p>
<p>U BiH je, pod pokroviteljstvom Europske komisije, u tijeku modernizacija djelovanja osiguratelja i donošenje propisa za njihovo ravnopravno djelovanje. Na tom tržištu djeluje više od 30 društava od kojih većina vodi bitku za preživljavanje. Pa ipak, čini se da će u sljedećem razdoblju na ovo tržište, čak i kad je riječ o srpskom entitetu lakše ući Osiguranje Zagreb (koje osniva nova osiguravajuća društva) nego što će planirano širenje u toj zemlji uspjeti Croatia osiguranju. </p>
<p>Kao što je poznato, Croatia osiguranje je na ovom području već zastupljeno s vlastitom tvrtkom koja pretežito djeluje u Hercegovini. No, želi sudjelovati u privatizaciji Sarajevo osiguranja, najvećeg osiguratelja u BiH, kako bi u toj zemlji postalo tržišnim liderom. Njegovu ponudu za kupnju tamošnja Agencija za privatizaciju ocijenila je najpovoljnijom, ali tada, tvrde u Croatia osiguranju, u sve se umiješala politika u službi lokalnih lobija. CO spočitava se što je u državnom vlasništvu te da zato nije pogodan za kupnju Sarajevo osiguranja. Konačnu riječ o tome dat će parlament Federacije BiH.</p>
<p>Našim osigurateljima, i bez uspona i padova u političkim odnosima sa Slovenijom, bit će najteži željeni ulazak u tu zemlju - u slučaju Croatia osiguranja povratak tamo gdje je bilo najstariji osiguratelj. Razvojne planove otežao je lanjski slovenski ulazak u Europsku uniju. Pa ipak, ako im to uspije, na neku veću dobit za sada ne mogu računati, ali barem će steći dragocjeno iskustvo poslovanja u žestokoj konkurenciji i uz propise EU.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>DZS predlaže podjelu Hrvatske na četiri statističke regije</p>
<p>Podjela Hrvatske na Zagrebačku regiju, Središnju, Istočnu i Jadransku Hrvatsku ne znači i novu administrativnu podjelu zemlje, pojašnjavaju u Državnom zavodu za statistiku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Državni zavod za statistiku predložio je podjelu Hrvatske na četiri statističke regije, te ju je u siječnju uputio na očitovanje Eurostatu, kazao je u srijedu ravnatelj DZS-a Jakov Gelo.</p>
<p>Hrvatska bi se na drugoj razini NUTS-a dijelila na četiri regije, koje će nastati grupiranjem županija. Najmanja među njima bit će Zagrebačka regija, u čiji će sastav ući Grad Zagreb i Zagrebačka županija, i koja će imati oko 1,1 milijun stanovnika. Bjelovarsko-bilogorska, Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Međimurska, Sisačko-moslavačka i Varaždinska, činile bi Središnju Hrvatsku s više od milijun stanovnika.</p>
<p>Županije Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku DZS je grupirao u regiju Istočne Hrvatske. To je područje s nešto manje od 900.000 stanovnika. Dubrovačko-neretvanska, Istarska, Ličko-senjska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska i Zadarska činile bi Jadransku Hrvatsku, koja ima nešto više od 1,4 milijuna stanovnika.</p>
<p>Prema Gelinim riječima, iz Eurostata govore da Europska komisija prihvaća ovakav prijedlog podjele na statističke regije. Nakon što se o njemu izjasne i Vlada i Hrvatski sabor, DZS će početi objavljivati glavne statističke pokazatelje i po regijama. </p>
<p>Prema klasifikaciji Eurostata, statistička regija druge razine (NUTS 2) uspostavlja se za područje na kojem živi između 0,8 i tri milijuna stanovnika. </p>
<p>Statistička regija prve razine (NUTS 1) obuhvaća između tri i sedam milijuna stanovnika, pa će u našem slučaju regiju prve razine činiti Hrvatska u cjelini. Kada je riječ o statističkim regijama treće razine, koje imaju između 150.000 i 800.000 stanovnika, njih će u hrvatskom slučaju činiti 20 županija i Grad Zagreb. </p>
<p>Dostupni makroekonomski podaci pokazuju velike razlike u stupnju razvoja među ovako shvaćenim hrvatskim regijama druge razine. </p>
<p>Najbogatija među njima je Zagrebačka regija, koja je, prema podacima DZS-a, 2002. imala BDP po stanovniku, iskazan prema paritetu kupovne moći, od 13.949,02 eura, što je 65 posto prosjeka tadašnje Petnaestorice. </p>
<p>Slijedi Jadranska Hrvatska, s BDP-om po stanovniku od 8674,25 eura, ili 40,4 posto Unijina prosjeka. Treće mjesto na ljestvici razvijenosti hrvatskih regija drži Središnja Hrvatska, u kojoj je BDP po stanovniku 2002. iznosio 8199,05 eura, što čini 38,2 posto prosjeka EU. </p>
<p>Posljednje mjesto drži Istočna Hrvatska, s BDP-om po stanovniku od 6570 eura, ili 30,6 posto Unijina prosjeka. BDP po stanovniku, iskazan prema paritetu kupovne moći, 2002. u Hrvatskoj je dosezao 9441,34 eura, ili 44 posto Unijina prosjeka. U EU je istodobno iznosio 21.457,59 eura.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Industrijska proizvodnja u 2004. na razini 77,5 posto iz 1990. godine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je 2004. godine, po podacima Hrvatske gospodarske komore, bila na razini 77,5 posto industrijske proizvodnje iz 1990. godine.</p>
<p>Po podacima Državnog zavoda za statistiku u 2004. godini industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj bila veća za 3,7 posto u odnosu na prethodnu godinu.</p>
<p>Iako industrijska proizvodnja raste, analitičari HGK navode da je ipak riječ o usporenoj dinamici rasta, već treću godinu uzastopce, te razini od 77,5 posto industrijske proizvodnje iz 1990.</p>
<p>Tako podaci statistike pokazuju da je u 2002. u odnosu na godinu prije industrijska proizvodnja zabilježila rast od 5,4 posto, dok je u 2003. povećana za 4,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, a u 2004. godini za 3,7 posto.</p>
<p>Gledano po pojedinim područjima u 2004. bilježi se pad proizvodnje kod rudarstva i vađenja, za 3,2 posto prema godini prije.</p>
<p>Osim pada proizvodnje kod rudarstva i vađenja, na sporiju dinamiku rasta ukupne proizvodnje, po ocjenama analitičara HGK, utjecala je i sporija dinamika rasta, u usporedbi s prethodnim godinama, prerađivačke industrije koja čini 82,5 posto ukupne industrije.</p>
<p>Prerađivačka je industrija u 2004. ostvarila rast proizvodnje od 4,1 posto, u 2003. od 4,4 posto, a 2002. od 5,2 posto.</p>
<p>Na dinamiku rasta prerađivačke industrije u prošloj godini najviše je utjecala usporena dinamika rasta proizvodnje hrane i pića (s 5,1 posto u 2003. na 2,7 posto u 2004.) te izdavačke i tiskarske djelatnosti (s 21,7 posto na 8,2 posto). Najveća povećanja proizvodnje zabilježena su kod reciklaže (45,7 posto) te proizvodnje metala (25,5 posto). Samo u prosincu 2004. industrijska je proizvodnja bila veća za 9,7 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, što je ujedno i najveća međugodišnja stopa rasta u 2004. od ožujka, kada je iznosila 10,4 posto. No, djelomičan razlog tom rastu su dva radna dana više u odnosu na prosinac 2003. godine. Najveći utjecaj na rast industrijske proizvodnje u prosincu imao je rast od 11,7 posto u prerađivačkoj industriji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Promocija hrvatskog turizma u Pragu i Münchenu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tijekom ovog tjedna hrvatski turizam bit će predstavljen na turističkim sajmovima u Pragu i Münchenu. Praški sajam Holiday World održat će se od 17. do 20. veljače i na njemu će na prostoru od 10.000 četvornih metara nastupiti 700 izlagača iz pedesetak zemalja. CBR (Caravan-Boot-Reisenmarkt), koji će se održati od 19. do 23. veljače u Münchenu, jedan je od najvećih i najvažnijih međunarodnih turističkih sajmova. Za naš turizam gotovo najvažniji, jer je riječ o Bavarskoj, njemačkoj regiji koja je najvjernija hrvatskoj obali. Bavarci su se nakon Domovinskog rata među prvima počeli vraćati na Jadran, najbliže su Hrvatskoj i stoga dominiraju u našim turističkim statistikama. Nijemci su, osim toga, najbrojniji strani gosti u Hrvatskoj - lani ih je kod nas ljetovalo oko 1,6 milijuna. Na CBR-u, na izložbenoj površini od 70.000 četvornih metara, predstavlja se 1200 izlagača iz 70 zemalja. Pokriveni su segmenti caravaninga, kampinga, nautike, sporta, zdravstvenog turizma... Lanjski sajam posjetilo je više od 140.000 ljudi. Hrvatska turistička zajednica predstavlja se na štandu veličine 300 četvornih metara. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Robinson: Mobilkom Austria jedini ozbiljni kandidat za Eronet</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Mobilkom Austria jedina je tvrtka koje je do sada dala konkretnu ponudu za kupnju 51 posto udjela u tvrtki Eronet i ta se ponuda u ovom trenutku razmatra, izjavila je privremena upraviteljica Hercegovačke banke iz Mostara Tobby Robinson. </p>
<p>Kako u srijedu prenosi sarajevski Dnevni avaz, Robison je kazala kako Deutsche Telekom i HT Zagreb nisu dali ni pismenu ni usmenu ponudu za preuzimanje većinskog vlasničkog udjela u Eronetu, čiji je djelomični vlasnik i Hercegovačka banka, pa austrijski mobilni operater ostaje jedini potencijalni kupac.</p>
<p>Odluka o tome hoće li Mobilkom Austria biti u prilici ući na tržište mobilne telefonije i u BiH ovisi ipak o odluci Vrhovnog suda Federacije BiH po žalbi na presudu Županijskog suda u Mostaru, kojom je odlučeno da je većinski vlasnik Eroneta zapravo HT Mostar. Takvu odluku ne prihvaćaju u Hercegovina osiguranju, Alpina Commercu i u općini Grude, gdje drže kako su oni vlasnicima 51 posto dionica Eroneta postali na potpuno zakonit način preuzevši ih od HT-a Mostar.</p>
<p>»Ako dobijemo pred Vrhovnim sudom... probat ćemo ih (dionice Eroneta) prodati što prije«, kazala je Robinson. Mobilkom Austria za većinski je udio u Eronetu ponudio 24 milijuna eura. Slijedila bi i dodatna ulaganja u mobilnu telefoniju u BiH od 150 milijuna eura u razdoblju od najviše dvije godine. Robinson je upozorila kako postoje naznake da mobilni operater Mobis sa sjedištem u Banja Luci također može biti ponuđen na prodaju do kraja ove godine. Takva odluka mogla bi značajno utjecati i na status ostala dva mobilna operatera u BiH sa sjedištem u Federaciji BiH, odnosno na njihovu tržišnu cijenu. Njihova vrijednost mogla bi pasti uđe li neka od zapadnih tvrtki na tržište BiH preko Banja Luke pa je sada vrijeme da vlasti BiH ozbiljno razmisle je li vrijeme za privatizaciju i preostala dva mobilna operatera. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Molova podružnica Slovnaft kažnjena s 35,5 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Slovačko ministarstvo financija ispunilo je ranije obećanje i kaznilo Slovnaft, slovačku podružnicu mađarske naftne industrije Mol s 1,35 milijardi slovačkih kruna (35,5 milijuna eura) za veće povećanje cijena na benzinskim crpkama od očekivanog, objavili su mađarski mediji, a potvrdio direktor Mola za komunikacije Gyorgy Bacsur.</p>
<p>Krajem siječnja, kada je slovačka vlada prvi puta objavila namjeru da će kazniti kompaniju, Slovnaft je izjavio za bratislavski dnevni list Pravda da će pravdu potražiti na slovačkim i europskim sudovima ako ministarstvo odobri kaznu. Izvori bliski kompaniji također su potvrdili da menadžment kompanije smatra kaznu apsurdnom u ekonomskom izrazu i da će se odlučno boriti protiv nje sve do Bruxellesa.</p>
<p> »U navodno slobodnoj tržišnoj ekonomiji, vlada jednostavno ne može ići u takve ekstreme kao što je nametanje diskriminirajuće kazne poput ove«, kazao je analitičar u Raiffeisen Bank Kornel Sarkadi Szabo. Dodao je i da kazna krši EU norme i načela tržišne ekonomije.</p>
<p>Prema jednom drugom izvoru, objašnjenje odluke koje je dalo slovačko ministarstvo financija je da su cijene Slovnafta bile nerazumno visoke u 2004., što je omogućilo kompaniji da ostvari dobit u razdoblju između 2002. i 2004. koja je po mišljenju vlade previsoka. Revizijom ministarstva financija zaključeno je da su Slovnaftove cijene povećali neopravdani troškovi, što je argument koji uopće nema smisla budući da Slovnaftove cijene prate cijene na svjetskom tržištu, a ne troškove kompanije. »Potez ministarstva financija nije u skladu sa slikom koju Slovačka pokušava stvoriti o ulagačkoj klimi u zemlji«, kazao je direktor strategije u Molu, Michel-Marc Delcommune. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>Sestre će tužiti državu, a liječnici najavljuju štrajk</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Ne budu li plaće u zdravstvu isplaćene ni u ožujku s povišicama zajamčenim Granskim kolektivnim ugovorom (GKU), 60.000 radnika tužit će državu i tražiti isplatu zajedno sa zateznim kamatama«, kazala je u srijedu za Vjesnik Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi. </p>
<p>Dodaje, međutim, kako joj se čini nevjerojatnim da bi se isplata po novome mogla još jednom odgoditi. GKU je prošao na referendumu i Vlada je prihvatila sva novoutemeljena pravila igre te, smatra Avberšek, nije bilo pravog razloga da se ona ne primijene već u siječanjskoj plaći. No, ona je isplaćena po starom, jer su zdravstvene vlasti ustanovile da su ravnatelji bolnica i domova zdravlja podizali plaće mimo Vladinih uredbi o koeficijentima, što kvari računicu o tome koliko novca treba poslati zdravstvenim ustanovama.</p>
<p>Spomenka Avberšek smatra da se taj problem ne smije vezati uz GKU te da je riječ samo o zavlačenju. Ipak, sindikati su - osim Liječničkoga - pristali na mjesec dana odgode s obećanjem o isplati unatrag od 1. siječnja. </p>
<p>Istodobno, Liječnički sindikat na čelu s Ivicom Babićem i dalje ustraje na primjeni Strukovnoga kolektivnog ugovora (SKU) za liječnike i stomatologe, koji je potpisan kad i GKU. Dva sindikata - Samostalni strukovni medicinskih sestara i tehničara te Samostalni zdravstva i socijalne skrbi - tada podnose tužbu za poništenje SKU-a, jer daje ekskluzivna prava liječnicima koja, kako tumače, raslojavaju zdravstveni tim. Vlada je podržala sudsko poništenje tog sporazuma potaknuta demonstrativnim izlaskom sindikalnih predstavnika iz Gospodarsko-socijalnog vijeća zbog liječničkog dodatka kao zasebnog ugovora. </p>
<p>Zdravstvena sindikalna scena tako je potpuno podijeljena: svatko svakoga tuži pa ne uspijeva ni Vladina odluka o nastavku socijalnog dijaloga u kojem bi se sindikati trebali dogovoriti o aneksima: do sredine prošlog tjedna »neliječnički« sindikati trebali su podnijeti primjedbe na liječnički dodatak, ali Avberšek s tim u vezi kaže da zaključci sa sastanka svih zainteresiranih o nastavku pregovora o dodacima, nisu tako formulirani. </p>
<p>Veće plaće - u načelu</p>
<p>»U načelu - da«, odgovor je Katje Matijević, pomoćnice ministra zdravstva za financije na Vjesnikovo pitanje hoće li ožujske plaće u zdravstvu biti isplaćene po Granskom kolektivnom ugovoru. Dakle, plaće bi, u načelu, mogle biti isplaćene s povišicama i zaostacima za siječanj. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Knjiga koja razobličava hrvatsku službenu politiku prema BiH</p>
<p>Službena hrvatska politika je imala dvostruko stajalište spram sudbine BiH: u slučaju mira podržati cjelovitost BiH, a u slučaju da Srbi posegnu za svojim dijelom i Hrvati trebaju uzeti svoj dio, objašnjava Jasna Babić u knjizi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Riječ je o razobličavanju hrvatske službene politike u BiH, upregnute u pojedinačne interese, na primjeru skrivanja odgovornih vojnih i sigurnosnih struktura za zločin u Ahmićima i žrtvovanju generala Tihomira Blaškića, sažetak je ocjena koje su o knjizi »Urota Blaškić« novinarke Večernjeg lista Jasne Babić dali predstavljači dr. Ivo Žanić i docent dr. Vlatko Cvrtila. Uz pohvalu autorici da je već 20 godina jedna od najcjenjenijih hrvatskih novinarki, dr. Žanić je napomenuo da Jasna Babić u knjizi razotkriva službenu hrvatsku politiku, koja je imala dvostruko stajalište spram sudbine BiH: u slučaju mira podržati cjelovitost BiH, a u slučaju da Srbi posegnu za svojim dijelom i Hrvati trebaju uzeti svoj dio.</p>
<p>Dodao je da ta politika nije uzimala u obzir treću varijantu – pomaganje Bošnjacima u otporu agresiji. Predstavljač je i podsjetio na veliku pomoć koju je pri izradi knjige pružio odvjetnik Tihomira Blaškića Anto Nobilo. »Istaknuo bih još jednog manje poznatog pojedinca, Antu Damjanovića, kuma generala Blaškića, koji je uložio mnogo građanske hrabrosti i poštenja u razotkrivanju zločina u Ahmićima«, kazao je Žanić. Cvrtila, kojeg smatraju vodećim stručnjakom za sigurnosnu problematiku i koji je za sada najozbiljniji kandidat za savjetnika predsjednika Republike Hrvatske za sigurnost, otkrio je da je upravo od Jasne Babić najviše naučio o radu obavještajne zajednice. </p>
<p>Dotaknuvši napomene iz knjige da su se u ratu u BiH na istoj strani i u istom poslu našli bivši službenici jugoslavenske tajne policije i njihove predratne žrtve, Cvrtila je podcrtao da i u toj činjenici treba gledati korijene negativnosti u djelovanju obavještajne zajednice. »Sukob novinara i obavještajne zajednice kojem smo svjedoci i ovih dana samo je nastavak sukoba novinara koji su devedesetih otkrivali istinu o ratu, i obavještajaca koji su je prikrivali«, osvrnuo se Cvrtila i na aktualni slučaj nekolicine novinara koji su bili pod obradom POA-e u slučaju Gotovina. </p>
<p>Jasna Babić je kazala da je u knjizi prešutjela samo imena zaštićenih svjedoka i da ju posvećuje nećakinji. Glavna urednica Večernjeg lista, koji je knjigu izdao, Ružica Cigler, izrazila je zadovoljstvo što Jasna Babić radi u njezinoj redakciji te poželjela da Večernjak izda i njenu sljedeću knjigu.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>U Afganistan odlazi nova skupina hrvatskih vojnika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Idući tjedan u Afganistan odlazi peti kontingent hrvatskih vojnih policajaca. Postrojba je sastavljena od 50 časnica i časnika, pod vodstvom bojnika Tihomira Zebeca i poručnika Damira Principa, koji se u Kabulu priključuju ISAF-u, mirovnoj misiji NATO-a.</p>
<p>Iz Zagreba će otputovati 22. veljače, a idućih će šest mjeseci obavljati klasične vojno-policijske poslove, te pomagati policijskim snagama u Kabulu i okolici. U sjedištu ISAF-a, vojnom kampu »Warehouse«, priprema se dolazak nove hrvatske postrojbe, a krajem idućeg tjedna iz visokorizične misije u Zagreb se vraća četvrti hrvatski kontingent. ISAF je jedina NATO-ova mirovna operacija u kojoj Hrvatska vojska trenutačno sudjeluje s naoružanom postrojbom, dosad su se u njoj izmijenile četiri postrojbe kojima su zapovijedali poručnici Ivo Kos, Hari Brkljačić, Damir Franić te Splićanka Vlasta Zekulić. Dosada su hrvatski policajci u Afganistanu dobivali odlične ocjene. </p>
<p>M. F.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Unošenje kurirskih usluga u Zakon o pošti u suprotnosti s EU praksom</p>
<p>Oporba ocijenila da se izmjene donose samo zato da se zadrži monopol HP-a/ Četiri ugledne kurirske tvrtke, od devet postojećih, podržavaju izmjene Zakona, a to su podružnice velikih svjetskih kompanija čiji je proračun veći od hrvatskog; izmjene se predlažu zbog nekoliko stotina tisuća građana koji bi u seoskim područjima mogli ostati bez poštanskih usluga, branio je zakonski prijedlog državni tajnik Dražen Breglec/ Načelna podrška programu zaštite potrošača </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Saborski zastupnici bavili su se u srijedu, u nastavku 12. sjednice, zaštitom hrvatskih potrošača i izmjenama Zakona o pošti. </p>
<p>Načelno podržavši prijedlog Nacionalnog programa zaštite potrošača za ovu i iduću godinu, oporbeni su zastupnici iznijeli i brojne primjedbe, tvrdeći da vlast još nije odgovarajuće zaštitila prava potrošača te da smo na tom planu još daleko od europskih standarda. Posebno se isticalo da su najugroženiji korisnici javnih usluga, jer tu nema konkurencije, pa su potrošači izloženi ucjenama monopolista. </p>
<p>Ljubica Lalić (HSS) primijetila je da i nadalje plaćamo sekundu telefonskog razgovora kao minutu, da potrošači plaćaju ukradenu i rasutu električnu i toplinsku energiju, a spomenula je i primjer Brodsko-posavske županije čiji žitelji plaćaju najskuplju vodu u Hrvatskoj, iako isporučena voda, kaže, nije za piće. </p>
<p>Dragutin Lesar (HNS) upitao je gdje su i što rade tržišni inspektori, upozorivši da su naše trgovine preplavljene proizvodima bez vidljivih uputa za uporabu ili su one tako sitno napisane da je potreban sitnozor. Dokazujući da neki proizvodi nemaju hrvatski prijevod i istaknut rok uporabe, za govornicom je zamahao paketom uvozne tjestenine. </p>
<p>Ružu Tomašić (HSP) zasmetalo je što su zdravstvene usluge u Nacionalnom programu dobile samo jednu stranicu, a zaštita pacijenata nijedno slovo, pa »ispada da nam u zdravstvu teče med i mlijeko«, </p>
<p>Vrlo žestoka rasprava vodila se o izmjenama Zakona o pošti i o prijedlogu novog zakona o kurirskim uslugama. Osvrćući se na višemjesečne polemike koje se u javnosti vode o tome, Dražen Breglec, državni tajnik u Ministarstvu mora, turizma prometa i razvitka, uvodno je napomenuo da se izmjenama Zakona o pošti ne proširuje niti uvodi monopol HP-a. Prijedlog da se za HP rezervira prijenos svih pošiljki do 100 grama, obrazložio je obvezom HP-a da osigura određenu razinu usluga u cijeloj zemlji, bez obzira isplati li mu se to u nekom kraju. Spomenuo je da HP mora usluge obavljati i u 967 ureda koji donose gubitke, dok samo 191 ured donosi dobit. Izmjene Zakona se predlažu zbog nekoliko stotina tisuća građana koji bi u seoskim područjima mogli ostati bez poštanskih usluga, zaključio je Breglec. </p>
<p>Većina oporbenih zastupnika ustvrdila je pak da se izmjene Zakona donose samo zato da se zadrži monopol HP-a. </p>
<p>Tonči Tadić (HSP) upozorio je da je uključivanje kurirskih usluga u Zakon o pošti u suprotnosti s europskom praksom, jer su u EU poštanske usluge definirane kao usluge prikupljanja, sortiranja, transporta i dostave, pri čemu se pošiljke preuzimaju u poštanskim objektima i sandučićima, dok kuriri po pošiljku odlaze na adresu pošiljatelja. Ovim se izmjenama, tvrdi, uvodi novo monopoliziranje već liberaliziranih usluga, što je u EU zabranjeno. </p>
<p>Dorotea Pešić Bukovac (IDS) rekla je da je u 2003. HP bio četvrta tvrtka po dobiti, dok se za prošlu godinu spominje 70 milijuna kuna gubitka. </p>
<p>Uime HDZ-a, Josip Đakić je pohvalio izmjene Zakona, jer otvaraju mogućnost konkurencije HP-u, a ustvrdio je i da su izmjene u skladu s europskim standardima. </p>
<p>Srećko Ferenčak (HNS) optužio je Vladu da ne poštuje obvezu Sabora da izradi zakon o kurirskim uslugama te da poistovjećivanjem dviju različitih usluga proširuje monopol HP-a. »Valjda se želi nekome očistiti teren i napraviti monopolnu poziciju, kako bi onda HP nekome lakše prodali. To je vjerojatno nečija želja. Pitat ću onda radnike HP-a kako će proći«, naglasio je, optuživši predlagača da obmanjuje javnost kad tvrdi da i druge europske zemlje imaju monopol i težinska ograničenja na pisma i pošiljke. »Takav intervencionizam poznat je samo u totalitarnim režimima, a ako znamo da je prijedlog izmjena rađen u pravnoj službi HP-a, izravno zainteresirane strane, onda je time sve rečeno«, zaključio je. </p>
<p>Na njegovu i druge diskusije oštro je reagirao državni tajnik Breglec, toliko oštro da ga je predsjedavajuća Đurđa Adlešić upozorila na to da vodi računa kako se obraća zastupnicima. Breglec je ustvrdio da nikada dosad nije čuo toliko neistina, naglasivši da se nijednom novom odredbom HP ne stavlja u povlašteni položaj. Četiri ugledne kurirske tvrtke, od devet postojećih, podržavaju izmjene Zakona, rekao je, a to su podružnice velikih svjetskih kompanija koje imaju veće proračune od proračuna RH. »Time vam one oduzimaju pravo da govorite u njihovo ime«, poručio je, naglašavajući da neki zastupnici »govore u ime onih tvrtki koje su prekršile zakone i protiv kojih su podnesene prijave, pa su sad u panici«. </p>
<p>Ivka Bačić Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Sabor odlučio: jedno ministarstvo manje</p>
<p>Premijer Sanader istaknuo da će spajanjem ministarstava vanjskih poslova i europskih integracija segment eurointegracija biti ojačan, te da su prijedlog podržali i čelnici EU-a/ Oporba, osim HSP-a, obila podržati spajanje: smatraju kako je ministarstvo europskih integracija potrebno, jer u Hrvatskoj raste euroskepticizam </p>
<p>Hrvatska od srijede umjesto 14 ima 13 ministarstava, a Ministarstvo europskih integracija nakon pet godina prestalo je postojati kao samostalan Vladin resor. </p>
<p>Sabor je s 81 glasom za, 23 protiv i dva suzdržana glasa podržao Vladin prijedlog izmjena Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih državnih tijela državne uprave kojim se spomenuto ministarstvo spojilo s vanjskopolitičkim u jedinstveno Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija. Na njegovo čelo u četvrtak će doći Kolinda Grabar-Kitarović nakon što bi joj Sabor u četvrtak trebao izglasati povjerenje. Premijer Ivo Sanader kazao je da se spajanjem dvaju ministarstava želi izbjeći mogući rivalitet i dupliciranje poslova među njima. </p>
<p>»Smanjenjem ministarstava Vlada će biti učinkovitija, mobilnija i homogenija, a segment europskih integracija neće biti oslabljen nego ojačan«, dodao je Sanader istaknuvši da su prijedlog podržali i čelnici EU. Osim HSP-a, sve oporbene stranke odbile su podržati spajanje dviju ministarstava, a glavna zamjerka bila je da se time šalje loša poruka javnosti. </p>
<p>»Zadržavanje Ministarstva europskih integracija potrebno je jer u Hrvatskoj sve više raste euroskepticizam, a mislimo da spajanje nije rezultat jedne ozbiljne nego kadrovske politike. Evidentno je da u zadnjih mjesec i pol dana nitko nije želio ući u Vladu koja je izgubila gotovo polovicu ugleda i podrške među građanima«, rekla je Milanka Opačić (SDP), dok je Zlatko Tomčić (HSS) dodao da se spajanje obavlja u pogrešnom trenutku zbog očekivanja početka pregovora s EU. »Objedinjeno ministarstvo bit će velik konglomerat u kojem će ljudi teško dolaziti do izražaja i teško će obavljati koordinativnu ulogu u reformskim zahvatima i edukaciji javnosti«, kazao je Tomčić. </p>
<p>Damir Kajin (IDS) istaknuo je da spajanjem ministarstava neće biti smanjeni troškovi države i smanjen broj dužnosnika, a djelatnike Ministarstva europskih integracija pohvalio je da su mladi birokrati s kojima je Europa rado komunicirala i surađivala. Pravaši, prema riječima Pere Kovačevića, podržavaju Vladin prijedlog jer su još pri njenom konstituiranju predlagali spajanje dva ministarstva.</p>
<p> »Tada je kazano da Europa traži od nas da zadržimo Ministarstvo europskih integracija, a sad čujemo da se Europa slaže s njegovim spajanjem. Za nas je to naknadna pamet, pri čemu smo izgubili puno vremena i energije«, rekao je Kovačević, a smanjenje broja ministarstava bilo je argument i za Đurđu Adlešić (HSLS). </p>
<p>Sanader je u završnoj riječi odbacio tvrdnje da HDZ nije imao kandidata za novog ministra vanjskih poslova nakon ostavke Miomira Žužula, te da se spajanjem ministarstava šalje pogrešna poruka o europskom opre-djeljenju Vlade. »Imamo, Bogu hvala, kadrova i u HDZ-u i izvan njega i mogli smo ih predložiti i trostruko više. Zar se jednoj Vladi koja je Hrvatsku dovela pred prag EU može predbaciti pa i u primisli da će učiniti nešto na štetu europskih ambicija? Ma nema šanse«, zaključio je Sanader.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Za tjedan dana svjedoče Račan, Linić i Crkvenac</p>
<p>U srijedu je ispitan Dragutin Monić, voditelj zemljišno-knjižnog odjela u Rijeci, koji je ustvrdio kako nije bilo pritisaka iz Banskih dvora da se u zemljišne knjige kao Lenčevo vlasništvo upiše pomorsko dobro</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bivši premijer Ivica Račan, potpredsjednik njegove vlade Slavko Linić i bivši ministar financija Mato Crkvenac svjedočit će idući četvrtak, 24. veljače, pred saborskim istražnim povjerenstvom za utvrđivanje okolnosti pod kojima je riječko brodogradilište Viktor Lenac dobivalo državna jamstva za kredite u vrijeme bivše vlade. </p>
<p>Dan ranije, 23. veljače, bit će saslušana sutkinja Goranka Lovrić, koja je 1995. potpisala rješenje kojim se u vlasništvo tog brodogradilišta upisuje pomorsko dobro, zatim guverner HNB-a Željko Rohatinski, jer je dao nalog Riječkoj banci da se Povjerenstvu ne daju podaci o kreditima koje je dizao bivši direktor Lenca Damir Vrhovnik, te osoba iz Državnog odvjetništva koja je 2003. dala mišljenje da Lenac može upisati hipoteku na pomorskom dobru. Nakon njih, za svjedoka će se pozvati bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić i eventualno njegov nasljednik Ljubo Jurčić. </p>
<p>Odluku da se pozovu spomenute osobe članovi Povjerenstva donijeli su u srijedu nakon što su saslušali voditelja zemljišno-knjižnog odjela u Rijeci Dragutina Monića, koji je 1995. obavio spornu uknjižbu pomorskog dobra u zemljišne knjige.</p>
<p>Monić je kazao da je Lenac na tom zemljištu imao stečena prava, da je u ono vrijeme bilo teško utvrditi je li neki teren pomorsko dobro ili nije te da je taj posao bio u nadležnosti tadašnjeg Državnog pravobraniteljstva. </p>
<p>Emila Tomljanovića (HDZ) zanimalo je i zašto je od zahtjeva za upis pomorskog dobra do samog upisa proteklo samo tjedan dana, a Monić je odbacio tvrdnje da je bilo pritisaka iz Banskih dvora. </p>
<p>»Irmelina Josić, pravnica iz Viktora Lenca, tvrdila je da bez uknjižbe tog zemljišta tako veliko poduzeće neće moći poslovati. Riječ je o jako upornoj osobi, morali biste je upoznati, a kad imate puno posla, prvo želite riješiti one koji gnjave«, rekao je Monić. </p>
<p>Na pitanje Šime Prtenjače (HDZ) kako to da ga nije zanimala zakonitost uknjižbe pomorskog dobra, dodao je da riječka gruntovnica nije imala iskustva s tim poslom jer je cijela obala bila u nečijem vlasništvu te da se u Lenčevu elaboratu nije spominjalo pomorsko dobro. </p>
<p>Monić se nije mogao sjetiti nijednog drugog slučaja uknjižbe pomorskog dobra bez prethodne provjere iako je ranije kazao da je takva bila praksa. Branimira Glavaša (HDZ) zanimalo je kako je Monić mogao obavljati posao referenta i voditelja riječke gruntovnice iako ima samo završenu gimnaziju, a na završetku saslušanja je ustvrdio da svi pozvani svjedoci vrijeđaju pamet i inteligenciju članova povjerenstva. </p>
<p>»Ne vjerujem ni u jedan jedini iskaz jer dokumenti govore potpuno suprotno od onoga što smo ovdje čuli. Nije moguće da je upis pomorskog dobra izvršen u samo tjedan dana bez ikakvih pritisaka. Njih je bilo i u vrijeme HDZ-ove vlasti, ali i poslije 3. siječnja, jer je to razdoblje bilo kruna kriminala u Lencu«, kazao je Glavaš istaknuvši da Povjerenstvo drži sve konce u rukama i da će donijeti rezultate.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Leko predsjednik novog povjerenstva za sukob interesa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Novo povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa održalo je u srijedu konstituirajuću sjednicu na kojoj je za predsjednika izabran Josip Leko (SDP), a potpredsjednika zastupnik manjina Nikola Mak. Uz njih, članovi su zastupnici Marija Bajt (HDZ), Pejo Trgovčević (HSP) te vanjski članovi Deša Mlikotin Tomić, Zlata Đurđević i Zorislav Antun Petrović. </p>
<p>»Nadam se da ovo povjerenstvo neće podleći saborskoj atmosferi odlučivanja po političkoj pripadnosti, da neće biti vaših i naših nego će se objektivno procjenjivati«, rekao je Leko nakon konstituirajuće sjednice koja je održana iza zatvorenih vrata. Leko je naglasio da bi u suprotnom slučaju »Povjerenstvo bilo mrtvo«, a »stav je SDP-a da neće sudjelovati u radu Povjerenstva bez autonomije«.</p>
<p>Iako je naglasio da »bez pomoći javnosti Povjerenstvo ne bi moglo uspjeti«, sjednice Povjerenstva ipak će se i dalje održavati iza zatvorenih vrata, kao što propisuje zakon. No, Leko je obećao kako će se zalagati da se iza zatvorenih vrata održavaju samo sjednice na kojima treba »pročešljati stavove i činjenice«, jer je ipak »riječ o kopanju po životima ljudi«, a da se potom javnost upozna sa činjenicama i ocjenama Povjerenstva. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Kaznena prijava protiv Majića zbog širenja lažnih glasina</p>
<p>Predsjednika Dalmatinskoga komiteta za ljudska prava Tonča Majića i časnika HRM-a Ivicu Bačića sumnjiči se da su u svojim javnim istupima svjesno obmanjivali javnost</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Zbog širenja lažnih i uznemiravajućih glasina, kriminalistički odjel 73. bojne Vojne policije podnio je kaznene prijave protiv predsjednika Dalmatinskoga komiteta za ljudska prava Tonča Majića, časnika HRM-a Ivice Bačića te drugih osoba »koje ne samo da su svjesno obmanjivale javnost tvrdeći da su se u splitskoj vojarni Lora događala silovanja i seksualna zlostavljanja mladih ročnika i djelatnica MORH-a, nego su i u svojim javnim istupima pokušavali uvjeriti građane da mjerodavna tijela namjerno opstruiraju istragu kako bi zaštitili navodne silovatelje, odnosno visoke časnike HV-a«.</p>
<p>Tu informaciju, ne navodeći identitet prijavljenih, potvrdilo je u srijedu Županijsko državno odvjetništvo u Splitu, koje je prošli tjedan zaključilo istragu o navodnim silovanjima i seksualnim zlostavljanjima u Lori ustvrdivši kako ne postoji osnovana sumnja u počinjenje kaznenih djela.</p>
<p>Unatoč provedenoj istrazi i odbacivanju teških optužbi, Majić je prije tri dana izjavio za Vjesnik kako za nevladine udruge slučaj nije zaključen, »s obzirom na to da je tužiteljica postupila neprofesionalno te da nije htjela razgovarati sa svim osobama koje imaju saznanja o strahotama koje su se događale unutar zidina splitske vojarne, čime je postalo jasno da je riječ o namjernom zataškavanju«.</p>
<p>Zamjenica županijske državne odvjetnice Darija Mrduljaš- Pervan, koja je radila na slučaju navodnog zlostavljanja u Lori, rekla je u srijedu Vjesniku da je Odvjetništvo, u suradnji s vojnom i civilnom policijom, provelo temeljitu istragu i ustvrdilo kako ne postoje čak ni naznake nasilničkog ponašanja ili seksualnog zlostavljanja ročnika i djelatnica MORH-a u splitskoj vojarni.</p>
<p>Što se, pak, tiče djelatnice MORH-a, koja je u medijima tvrdila da su je godinama seksualno zlostavljali nadređeni časnici, Mrduljaš- Pervan kaže kako se ta navodna oštećenica pojavila na razgovor u Odvjetništvu tek nakon više poziva, ali da nije htjela dati iskaz.</p>
<p>Od obećanih dokaza samo preslik teksta s Interneta</p>
<p>»Iako je vojska već ranije istražila cijeli slučaj, Odvjetništvo je ponovo zatražilo obradu nakon što su se potkraj prošle godine pojavili medijski napisi o navodnom silovanju ročnika u Lori. Ispitali smo 16 osoba, među kojima je bio navodni oštećenik i drugi ročnici i časnici, koji su listom odbacili optužbe o silovanju. Navodni oštećenik čak je rekao da prema njemu nije bilo nikakvih prisila ili bilo čega nedopuštenoga«, kazala je tužiteljica ističući da Majić, unatoč tvrdnjama da posjeduje opsežnu dokumentaciju, nije Odvjetništvu predočio nikakve relevantne dokaze. Od »opsežne dokumentacije«, za koju je tvrdio da je »neoborivi dokaz o seksualnim zlostavljanjima u vojsci«, Majić je tužiteljici donio tek preslik članka s Interneta, na temelju čega se nije moglo zaključiti da je počinjeno kazneno djelo nad nekim ročnikom ili drugom vojnom osobom.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>O otvaranju arhiva bivše NBJ sredinom ožujka </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Stalni zajednički odbor za sukcesiju bivše SFRJ na svojoj prvoj konstitutivnoj sjednici, koja bi se mogla održati sredinom ožujka u Skopju, među ostalim bi na dnevnom redu trebao imati pitanje načina otvaranja arhiva bivše Narodne banke Jugoslavije, doznaje se od predstavnika Hrvatske u Odboru za raspodjelu financijske imovine i obveza bivše SFRJ Zdravka Rogića. Sjednice Stalnog zajedničkog odbora i Odbora za raspodjelu financijske imovine i obveza bivše SFRJ trebale su biti održane u srijedu u Skopju, ali su, kako se doznaje, odgođene zbog zahtjeva jedne od država sljednica za odgodu jer još nisu imenovali voditelje izaslanstva. Odbor za raspodjelu financijske imovine i obveza bivše SFRJ jednoglasno je, uključujući i predstavnika Srbije i Crne Gore, u lipnju prošle godine na sjednici u Zagrebu donio Rezoluciju kojom se traži od Stalnog zajedničkog odbora utvrđivanje činjenica u arhivima bivše NBJ o manjku više od 580 milijuna dolara s računa bivše NBJ, na kojima je ostalo tek 50 milijuna dolara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Hoće li domaću ribarsku flotu obnavljati stranci?</p>
<p>Postoji problem koji se tiče tog programa, a to je skupoća izrade i servisiranja brodova, jer je riječ o malim serijama ili pojedinačnim modelima brodova / Najveći hrvatski brodograditelji upozoravaju da gradnju ribarskih plovila treba povjeriti licenciranim i opremljenim brodogradilištima, jer svi brodovi moraju zadovoljiti propise Hrvatskog registra brodova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – O Programu financiranja obnove i modernizacije domaće ribolovne flote raspravljat će se sljedeći tjedan na Vladinoj sjednici, a gradnja prvih 30 brodova od 24 i 30 metara trebala biti gotova u idućih četiri–pet godina.</p>
<p>Mario Babić, pomoćnik ministra mora, turizma, prometa i razvitka, očekuje da bi se prvi ribarski brodovi uskoro trebali početi graditi, iako zainteresirani domaći brodograditelji smatraju da to neće biti moguće prije kraja godine zbog natječajne papirologije.</p>
<p>Nositelj projekta gradnje ribarskih brodova je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. U roku 60 dana raspisat će se natječaj, posebno za nove brodove, a posebno za modernizaciju starijih brodova.</p>
<p>Lokalna uprava u sedam priobalnih županija trebala bi preuzeti svoj dio posla kad je riječ o obnovi ribolovne flote. Također, vodit će se evidencija pri prelasku broda, kada je u pitanju njegovo vlasništvo, iz jedne županije u drugu, i drugo.</p>
<p>Ivan Katavić, ravnatelj Uprave za veterinarstvo, kaže da studija gospodarske opravdanosti obnove ribarske flote pokazuje da bi 30 novoizgrađenih brodova bilo godišnje dostatno za ulov 25.000 tona sitne plave ribe. Tako bi se znatno smanjio njezin uvoz – 55.000 tona plave ribe godišnje.</p>
<p>Brodarski institut već je projektirao dva tipa brodova: 30-metarski i 24-metarski. No, moći će se naručiti i brodovi drugih dimenzija, jer oko 2000 ribara želi i »manje brodove«.</p>
<p>Kad je riječ o financiranju gradnje brodova, predviđeno je da tri ministarstva – mora, turizma, prometa i razvitka; poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, te gospodarstva, rada i poduzetništva – sudjeluju sa po deset posto nepovratnog novca. Dakle, Vlada financira jedan tip ribarskog broda, koji će moći biti različite veličine, s ukupno 30 posto nepovratnog novca. No, prednost će imati plovila koja nemaju loš utjecaj na okoliš te su stvarno potrebna posrnulom domaćem ribarstvu.</p>
<p>Naručitelj broda, odnosno ribar, također sudjeluje u financiranju gradnje plovila sa 10 posto, a ostatak od 60 posto platio bi graditelj kreditnim zaduženjem kod HBOR-a ili poslovne banke, uz hipoteku na plovilo.</p>
<p>Drago Pejčić iz Ceha ribara pri Hrvatskoj obrtničkoj komori ocijenio je pozitivno predloženi program, no predlaže da se predviđeni novac ravnomjerno rasporedi za gradnju novih i obnovu postojećih brodova i brodica.</p>
<p>Državna je računica donekle jasna: nema nove gradnje koćarica na državni trošak, jer su biozalihe, pogotovo u unutarnjem ribolovom moru, ionako već ugrožene, ali će se zato moći obnavljati postojeće koćarice.</p>
<p>Međutim, postoji problem koji se tiče tog programa – skupoća izrade i servisiranja brodova, jer je riječ o malim serijama ili pojedinačnim modelima brodova. Najveći hrvatski brodograditelji upozoravaju da gradnju ribarskih plovila treba povjeriti licenciranim i opremljenim brodogradilištima, jer svi brodovi moraju zadovoljavati propise Hrvatskog registra brodova.</p>
<p>Brodogradilište će ipak birati sami naručitelji, pa postoji mogućnost da domaću ribarsku flotu obnavljaju stranci, jer su jeftiniji od naših brodogradilišta.</p>
<p>Osim toga, EU je jako restriktivan kad je riječ o ulaganju u nove ribarske brodove, pa bi zato trebalo prije ulaska Hrvatske u EU požuriti s izgradnjom i obnovom domaće ribarske flote.</p>
<p>Uz obnovu ribarske flote, pogotovo one za ribolov na otvorenom moru, za razvoj hrvatskog ribarstva važna je gradnja ribarskih luka, veletržnica ribom i hladnjača, što bi omogućilo prikupljanje, distribuciju i aukcijsku prodaju ribe.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050217].
|
