NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050117].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 175645 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>17.01.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Nastavite s entuzijazmom, poduprijet ćemo vas</p>
<p>Hrvatska vrlo uspješno ide prema članstvu u Uniji i ja čestitam hrvatskim ljudima i vlastima za napredak koji je dosad napravljen. U samo nekoliko godina učinili ste velike korake prema konsolidaciji i pokazali političku zrelost. Određivanje datuma za početak pregovora može se smatrati pobjedom hrvatskih reformi. Međutim, put prema članstvu još je dugačak i težak. Kriteriji su jasni i od njih neće biti odstupanja niti popuštanja, kaže Javier Solana</p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikovih posebnih izvjestitelja)</p>
<p> – »Europska unija je napravila odličan posao u širenju demokracije, prosperiteta i stabilnosti u Europi, ali s globalizacijom i rastućom međuovisnošću pred nama su novi zadaci. Europska unija postaje sve više svjetski igrač i njezina uloga treba biti još veća«, kaže Javier Solana, visoki EU-ov predstavnik za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, u razgovoru s Vjesnikovim urednicima uoči dolaska hrvatskog izaslanstva u Bruxelles na razgovor s europskim čelnicima.</p>
<p> • Bili ste usko povezani s procesom približavanja Hrvatske članstvu u Europskoj uniji. Možete li sumirati hrvatske napore koji su dosad napravljeni?</p>
<p>- Hrvatska vrlo uspješno ide prema članstvu u Uniji i ja čestitam hrvatskim ljudima i vlastima za napredak koji je dosad napravljen. U samo nekoliko godina napravili ste velike korake prema konsolidaciji i pokazali političku zrelost. Primijenili ste ono što i treba u demokraciji – vladavinu zakona, te učinili korak prema tržišnoj ekonomiji. Trebalo je samo malo više od godine od hrvatske prijave za članstvo u Uniji da dobijete pozitivno mišljenje i da vam se odredi datum za početak pregovora.</p>
<p> • Što se od Hrvatske traži u ovom trenutku, kada se očekuje početak pregovora?</p>
<p>- Prije svega, puna suradnja s Haagom. Određivanje datuma za početak pregovora može se smatrati pobjedom hrvatskih reformi. Međutim, put prema članstvu još je dugačak i težak. Kriteriji su jasni i od njih neće biti odstupanja niti popuštanja. Na vama je da ispunite obveze i da ubrzate reforme kako biste postigli europske standarde. Jednostavno, morate ispuniti sve europske i međunarodne obveze.</p>
<p> • Kako gledate na ovaj, bez sumnje velik hrvatski uspjeh?</p>
<p>- To je važna poruka cijelom zapadnom Balkanu, jer pokazuje regiji da je moguće postići europske perspektive. Hrvatska je prva među zapadnobalkanskim zemljama koja je postala zemlja kandidat i koja je dobila datum za početak pregovora. Hrvatska je primjer susjednim državama i cijeloj regiji. Zadivljujući put zapadnog Balkana prema EU počeo je s Hrvatskom. U našem je interesu da to bude uspješno.</p>
<p> • Kriteriji su poznati. Vjerujete li da će druge zemlje moći slijediti Hrvatsku?</p>
<p>- Napori će biti nagrađeni, kao i u slučaju Hrvatske.</p>
<p> • Što će biti od najveće važnosti kada Hrvatska počne pregovore o članstvu?</p>
<p>- Sve države koje žele ući u Uniju moraju realno razumjeti obveze. Svi moramo poštovati i ispuniti te obveze, jer mi u Uniji dijelimo zajedničke interese i vrijednosti. Od najveće je važnosti za Hrvatsku održati brzinu u provođenju reformi. Sve ovo dosad još su početni koraci u dugom procesu koji će zahtijevati mnogo energije, rada i odgovornosti. Što ste bliže, to su veći ulozi.</p>
<p> • Koji su najvažniji zadaci pred Hrvatskom?</p>
<p>- Prilagodba zakonodavstva europskim standardima, a to ćemo pomno pratiti. Trebat će i dodatnih napora u kooperaciji sa Sudom u Haagu, u zaštiti prava manjina i izbjeglica, reformi sudstva, borbi protiv korupcije i u regionalnoj kooperativnosti, osobito sa susjedima. Predlažem da iskoristite iskustva država koje su sada ušle u Uniju.</p>
<p> • Što biste poručili hrvatskim političarima, ali i svim građanima?</p>
<p>- Nastavite s entuzijazmom koji ste dosad pokazali, Europska će vas unija poduprijeti.</p>
<p> • Jesu li i pripreme Hrvatske za članstvo u NATO-u na dobru putu?</p>
<p>- Unatoč sve bližim odnosima, EU i NATO još su dvije zasebne organizacije, s vlastitim pravilima za članstvo. Mislim da se napredak i pripreme Hrvatske za članstvo u EU, s jedne strane, i za članstvo u NATO-u, s druge strane, ne mogu direktno uspoređivati. Ipak, NATO i EU povezuju zajedničke vrijednosti: borba za mir, demokraciju, slobodu, vladavina zakona, poštivanje ljudskih prava i tržišna ekonomija. Kako je Hrvatska pokazala zavidne napore i napredak na svim tim poljima, na dobru je putu prema članstvu u objema organizacijama.</p>
<p>Što je EU jači, bit će bolji partner SAD-u </p>
<p> • Što očekujete od posjeta predsjednika SAD-a Georgea Busha Bruxellesu u veljači?</p>
<p>- EU je uvijek smatrao SAD strateškim partnerom i saveznikom. Želimo konstruktivni i uravnoteženi odnos, da budemo okrenuti prema budućnosti. I Europa i SAD se suočavaju s mnogim izazovima. Naša nada za napredak odnosa leži u činjenici da nam je u zajedničkom interesu partnerstvo. Što je EU jači i koherentniji, bit će bolji partner SAD-u. Suočavamo se s istim rizicima i rješavamo iste probleme, a ciljevi su nam neizbježno isti. Okrenuti smo jedni drugima i treba nam iskreno prijateljstvo i poštivanje. Ne bismo trebali davati preveliku važnost razlikama, koje postoje, nego se usredotočiti na podudarnosti. Čekamo Busha i siguran sam da će njegov posjet dokazati da su za cijeli svijet odnosi Europe i Amerike neobično važni.</p>
<p>Jurica Körbler Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Rok za agreman - kraj veljače</p>
<p>Po pisanju nekih medija, Kesić je, kao ravnatelj Zavoda za izgradnju Banje Luke od 1991. do 1996. (su)odgovoran za rušenje islamskih i katoličkih vjerskih objekata te protjerivanje Hrvata i Bošnjaka/ Aktualni ravnatelj Zavoda te je optužbe demantirao/ Glasnogovornica MVP-a BiH Lepa Babić izjavila je pak da je Kesić više od četiri godine bio savjetnik u veleposlanstvu BiH u Rimu</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> – Imenovanje Branka Kesića za novog veleposlanika BiH u Hrvatskoj pretvorilo se u »slučaj« nakon pisanja bosanskohercegovačkih i hrvatskih medija o navodnoj spornoj ratnoj ulozi ovog diplomata u vrijeme kada je obnašao dužnost u Zavodu za izgradnju Banje Luke.</p>
<p>Podsjetimo, formalnu odluku o Kesićevom imenovanju Predsjedništvo BiH je donijelo sredinom studenoga prošle godine, ali u to se vrijeme o ovoj odluci nije mnogo pisalo, jer je u fokusu bio skandal s (ne)imenovanjem kontroverznog Dragana Božanića za veleposlanika Bosne i Hercegovine pri Vijeću Europe. I u Božanićevom slučaju sporna je bila njegova ratna biografija, odnosno podatci da je bio na čelu ratne televizije bosanskih Srba, zatim ministar informiranja u Vladi na Palama, te »čovjek od povjerenja« optuženog ratnog zločinca Radovana Karadžića.</p>
<p>Kada je riječ o Kesiću, njegovom imenovanju su prethodile neformalne konzultacije, a zatim i službeni prijedlog Ministarstva vanjskih poslova »kolektivnom šefu« bosanskohercegovačke države. Za njegovo imenovanje založio se ministar vanjskih poslova Mladen Ivanić, lider Partije demokratskoga progresa (PDP) koji je, kako se tvrdi, Kesićev kućni prijatelj. Razlog je i Kesićeva bliskost sa PDP-ovim premijerom RS-a Draganom Mikerevićem, čiji je bio savjetnik. I Ivanić i Mikerević su kasnije podnijeli ostavke zbog poznatih odluka Paddyja Ashdowna, čime je po nekim komentarima i sam Kesić izgubio političko zaleđe. Prije predlaganja Kesića, špekuliralo se da bi za veleposlanicu mogla biti predložena također Banjolučanka Ana Trišić-Babić, no od toga se odustalo navodno zbog njezine bliskosti s liderom oporbenog SNSD-a Miloradom Dodikom.</p>
<p>No, najspornije u cijelom slučaju je kontroverzna uloga Branka Kesića tijekom rata u Banjoj Luci. Po pisanju nekih medija, on je između 1991. i 1996. obnašao dužnost direktora Zavoda za izgradnju grada, neobično utjecajne institucije u to vrijeme. Kao ravnatelj Zavoda on je navodno (su)odgovoran za rušenje velikog broja islamskih i katoličkih vjerskih objekata na području Banje Luke, te za protjerivanje desetina tisuća Hrvata i Bošnjaka iz njihovih stanova i kuća.</p>
<p>Doduše, aktualni ravnatelj Zavoda za izgradnju Banje Luke Čedo Savić demantirao je ove optužbe, kazavši kako je Kesić za vrijeme rata zapravo bio na dužnosti šefa financija i nije ni imao ovlasti učiniti ono za što ga se okrivljuje. »On nije mogao da utječe niti da odlučuje o rušenju vjerskih objekata ili protjerivanju Hrvata ili Bošnjaka iz Banje Luke«, kazao je Savić izrazivši sumnju da je riječ o »političkome podmetanju«.</p>
<p>Glasnogovornica MVP-a BiH Lepa Babić kazala je da je Kesić ranije više od četiri godine bio savjetnik u veleposlanstvu BiH u Rimu, te da je procedura njegovog kandidiranja i imenovanja išla uobičajenim tijekom, odnosno da je Ministarstvu vanjskih poslova RH potkraj prošle godine i službeno upućen zahtjev za izdavanje tzv. agremana.</p>
<p>Babić je kazala da je uobičajeni rok u kojem se čeka odgovor dva mjeseca, tako da se očekuje kako bi agreman za Kesića mogao stići do kraja veljače.</p>
<p>Hoće li se to i dogoditi sada ovisi o hrvatskim vlastima, koje izvan svake sumnje sada provjeravaju navodno kompromitirajuće detalje iz Kesićeve biografije, a ako agreman ne stigne u dvomjesečnom roku, naravno, smatra se da zemlja domaćin ne prihvaća predloženog kandidata.</p>
<p>Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović izjavio je sredinom tjedna da hrvatska Vlada nije poslala u Sarajevo nikakav službeni dopis koji bi doveo u pitanje Kesićevu podobnost za novog veleposlanika BiH u Zagrebu.</p>
<p>Inače, razlog većine skandala prilikom izbora diplomata koji će zastupati BiH u svijetu jest činjenica da je taj proces u velikoj mjeri određen etničkim kriterijima, kako onih koji biraju, tako i onih koji će biti izabrani.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Pacijenata mnogo, a novca i vremena za usavršavanje premalo</p>
<p>Trajna je edukacija nedostatna i ovisi o zanimanju pojedinaca, a Hrvatska liječnička komora samo ubire postotak kotizacije koju naplaćuje organizator, tvrdi dr. Đula Rušinović-Sunara/ Komora je ovlaštena za bodovanje i licenciranje, ali znanje se ne provjerava u njoj nego u praksi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Liječnici svakih šest godina moraju obnoviti licenciju za rad. U tom razdoblju moraju prikupiti 120 bodova vlastitim radovima, objavljenima u medicinskoj periodici u nas ili u inozemstvu, sudjelovanjem u raznovrsnim edukativnim programima i tečajevima koji se organiziraju na medicinskim fakultetima, u bolnicama, javnozdravstvenim ustanovama, itd.</p>
<p>Hoće li i koliko bodova sudionici dobiti, ovisi o pravilima i procjeni Povjerenstva za trajnu medicinsku izobrazbu Hrvatske liječničke komore, ovlaštene za licenciranje. Komora sama ne organizira edukaciju, ali joj se svaki takav skup mora prijaviti, i to: sadržaj, sati nastave, testovi provjere ako ih ima, visina kotizacije (udjela koji sudionici moraju platiti organizatoru) a od tog kolača ona ubire tri do pet posto.</p>
<p>Pravnica i tajnica u Komori Nikolina Budić smatra to premalim udjelom za potrebe cehovske organizacije (kojoj je jedini prihod još članarina), ali i poslovnom tajnom, stoga ne otkriva o kojim je svotama godišnje riječ. Sudeći prema najavama, na tjedan se organizira, ovisno o sezoni, i po nekoliko stručno-medicinskih skupova, a organizatori i pokrovitelji najčešće su domaće i inozemne farmaceutske tvrtke.</p>
<p>Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu prava pacijenata dr. Đula Rušinović-Sunara rekla je nedavno Vjesniku da naši liječnici imaju previše pacijenata, a premalo vremena i novca za edukaciju. Velik je problem, posebno u ordinacijama u privatnom sektoru i u zakupu, ostaviti ordinaciju na nekoliko dana jer treba naći i platiti zamjenu.</p>
<p>Njihova doedukacija nakon studija i specijalizacije, smatra splitska liječnica, najviše ovisi o njima samima, a s malim plaćama i visokim kotizacijama teško u tome uspijevaju. Nema, dodaje, sustavne edukacije, a seminari - gdje su glavni događaji zakuske i piće - služe samo skupljanju bodova, nakon čega nema provjere znanja. </p>
<p>Rušinović-Sunara za takvo stanje proziva mjerodavno ministarstvo i Komoru koja, kaže, izvlači postotak od organizatora, određuje pravila bodovanja, a ne provjerava stečeno znanje.</p>
<p>Tako je predsjednica Udruge komentirala pitanje jesu li naši liječnici educirani u skladu s napredovanjem medicine, nakon što je ministar zdravstva otišao na operaciju u inozemstvo, što je otvorilo polemike o povjerenju u znanje naših liječnika. Prema riječima Rušinović-Sunara, prava edukacija trebala bi se provoditi na klinikama u kojima bi liječnici iz drugih bolnica i iz primarne zaštite obavljali praksu. Stručni članci, istaknula je, nipošto nisu dovoljni za napredovanje u struci.</p>
<p>Nikolina Budić kaže pak da liječnica koja čak nije ni članica Komore nema pravo kritizirati tu ustanovu i sustav za stručno usavršavanje te kompetentnost Povjerenstva za trajno usavršavanje. Smatra da je vjerojatni razlog negativnom stavu prema cehu to što ni sama nema dozvolu za rad, no slaže se da razina stečenog znanja ovisi (i) o pojedincu.</p>
<p>Komora, međutim, nastoji trajnu edukaciju učiniti dostupnijom, izdvaja 10 posto prihoda (ali od države ne dobiva ništa, a u novije vrijeme organizira testiranja elektroničkim putem, koja također donose određen broj bodova). </p>
<p>Kad je riječ o medicinskom pozivu, potreba za stalnom edukacijom se podrazumijeva, ali zbog troškova slanja liječnika na izobrazbu, nerijetko u inozemstvo, događa se da u bolnicama stoje neraspakirani skupi uređaji sve dok se ne osigura novac i ne prođe i po nekoliko mjeseci da se osposobljeni stručnjak vrati.</p>
<p>Liječnici često ističu da nam je medicina na puno višoj razini nego se to ovdje može platiti, a to je i jedan od argumenata sindikalne borbe za bolje plaće i uvjete trajne edukacije. Doista se mogu podičiti i uspjesima (od transplantacija do cijepljenja), a i kao nacija, prema nekim pokazateljima, spadamo među zdravije. No za neke stvari i dalje moramo u inozemstvo. Ne samo zbog nedostatne edukacije...</p>
<p>Neka sponzori pune fond za edukaciju</p>
<p>»Komora monopolizira edukaciju liječnika koja se u 99 posto slučajeva odvija na fakultetima, u sklopu Medicinske akademije, Liječničkog zbora itd.«, kaže prof. dr. Mladen Belicza, predstojnik Klinike za patologiju KB-a Sestara milosrdnica. Nije u redu, dodaje, da se bodovi za trajnu edukaciju ne mogu stjecati ako se Komori ne dade njezinih pet posto, a kritizira i njezinu »zatvorenost i netransparentnost«. Kao člana Austrijske liječničke komore pak redovito ga informiraju o svim aspektima rade te ustanove. </p>
<p>Pročelnik Zavoda za internističku onkologiju KBC-a Zagreb dr. Drago Vrbanac čest je predavač na tečajevima trajne edukacije. On postojeći sustav bodovanja smatra sličnim onome EU-a (uz nešto dorade), ali se slaže da nedostaje aktivniji odnos sudionika. Naime, ići na kongres u inozemstvo ne znači turističko putovanje, nego stručno usavršavanje u kontaktu s najvećim svjetskim stručnjacima, to bolje ako se mogu predstaviti i vlastita istraživanja. </p>
<p>U cijeloj priči, za Vrbanca je najveći problem financiranje putovanja kojih ne bi bilo bez sponzorstva jakih farmaceutskih kuća. Pozdravlja stoga ideju o osnivanju fonda koji bi punili sponzori, čime bi se izbjeglo da liječnici upadaju u sukob interesa. Fond bi omogućio da do vrhunske edukacije dođu i mlađi liječnici, kaže Vrbanac.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Vojne baze babilonske</p>
<p>U Iraku oružje za masovno uništenje nije pronađeno, ali je otkrivena ratna šteta u Babilonu koji je pretvoren u savezničku vojnu bazu. U arheološke slojeve drevnoga grada ukopani su novovjeki rovovi, a procesijski put pretvoren u aleju tenkova. Hoće li se zbog Babilona nekome suditi po zapovjednoj odgovornosti? Ili je to barbarstvo stečevina suvremene civilizacije?</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Po ne znano koji put izvješća komisija, koje su u Iraku trebale utvrditi nalaze oružja za masovno uništenje, opet su objelodanila negativni nalaz. Takvo oružje i više od godinu dana nakon što je proglašeno okončanje rata, koji još podmuklo traje, nigdje nije nađeno. A upravo ono je, uz usputnog Saddama Husseina, navodno bilo glavni cilj američke vojne na Irak. Valjda je samo nevjerojatna slučajnost bila da je to zemlja prebogata crnim zlatom, ali i nalazištima urana. Još jedna zla kob, koja nove osvajače iračkog prostora drevne Mezopotamije baš nije previše uznemirila, je i neminovna slučajnost - da je taj prostor doslovce u svakome pedlju zemlje prekriven spomeničkom baštinom prvih civilizacija čovječanstva. O njoj, unatoč apelima Unescoa u osvit rata, kao i za njegova najžešća trajanja, međutim, dosad nije bilo sličnih izvješća. Prva tek stižu nakon nepobitno dokazanog nepostojanja oružja za masovno uništenje.</p>
<p>Ono nije bilo skriveno ni u arheološkim spomeničkim zonama Iraka. To je razvidno i iz prvog izvješća o »poslijeratnom« stanju baštine, što su ga podnijeli arheolozi British Museuma, koji su bili pozvani na stručni očevid u Babilon neposredno uoči preuzimanja (ovoga vikenda) te drevne prijestolnice Babilonskog carstva iz »savezničkih« vojnih ruku u one iračke, za nadati se civilne. Jer prostor Babilona bio je od osvajanja, dakle, nakon što su pali Najaf i Nasiryja te pređen Eufrat, vojna baza. Kad su to otkrili, stručnjaci British Museuma zapanjeno su konstatirali da bi to bilo isto kao da je vojna baza uspostavljena oko egipatskih piramida ili unutar megalitskog kruga Stonehangea. Mi bismo tome mogli dodati i primjer pretpovijesnog lokaliteta Vučedola koji je u Domovinskome ratu neprijatelju poslužio u slične svrhe.</p>
<p>Da bude jasno, Babilon nije sačuvan tek kao toponim. Premda je prošao razne pretpovijesne i povijesne ratove, razaranja i obnove, u 21. stoljeće ušao je kao arheološki park s velikim dijelom rekonstruiranoga grada No, tu u Babilonu i Saddam je uredio svoju rezidenciju, a onda i saveznici svoj »rezidencijalni« vojni logor u kojem su prvo bile američke, a potom poljske vojne snage. A da bi takav logor mogao funkcionirati trebalo je Babilon tome prilagoditi. Stoga su površine drevnoga grada (300.000 četvornih metara) nasute kemijski tretiranim grubim šljunkom kao podlogom za helidrom, »parkiralište« tenkova i ostale vojne menažerije. </p>
<p>Tim zahvatom uništeno je 2600 četvornih metara originalnoga popločenja grada, u što se ubraja i glasoviti procesijski put što je nekoć vodio od Ištarinih vrata, preko kraljevske palače na Eufratu i Mardukova hrama do slavne Babilonske kule, odnosno nekad sedmerokatnog zigurata. Tuda su se vojna gospoda vozila tenkovima. A oni niži po rangu kopali su rovove uzduž i poprijeko Babilona, ukopavajući se tako u još neistražene donje (dakle najstarije) arheološke slojeve grada ime kojega označava »Vrata Boga«. </p>
<p>Jesu li ti vojnici, ali i njihovi nadređeni ikada prije čuli bar za Babilonsku kulu ili Semiramidine viseće vrtove? Jesu li u ruke dobili zemljovide Iraka, kako se tvrdilo, s naznačenim slavnim spomeničkim mjestima koja obilježavaju početke naše kulture, a koja valja u ratu svakako poštedjeti? Zar su uistinu mislili da će ih najbolje štititi ako u njihovom okrilju stvore vlastite vojne baze? Hoće li uopće tko za to odgovarati? Postoji li i tu pravna kategorija zapovjedne odgovornosti? </p>
<p> Za pretpostaviti je da takvu vrstu odgovornosti nitko neće istjerivati. Ta počinioci ionako ne priznaju međunarodni sud, a i od svih zemalja kandidatkinja za pristupanje NATO savezu, tražili su potpis kojim se odriče pravo na suđenje američkim vojnicima ako bi počinili ratni zločin. </p>
<p> Što tu uopće znače spomenici? Ovdje važnost imaju samo nafta i uran! Zato o baštini dosad nije bilo ni riječi. Babilon sigurno nije jedini baštinski lokalitet koji je na taj ili još gori način uvučen u bespoštedni ratni vihor.</p>
<p>Tko će i kada podnijeti izvještaj o stanju bar onih lokaliteta što su kao i Babilon još prije ovoga, ali Zaljevskoga rata, predloženi za upis na Unescovu listu svjetske baštine? Kakva je sudbina sumerskoga Ura (nedaleko Basre) u blizini kojega je bila iračka vojna zračna luka? Što je s asirskom Ninivom (jednim od najznačajnijih mezopotamskih gradova), Nimrudom i Dur Saru-Kinom (danas Khorsabad?) u najbližoj okolici Mosula ili s nešto južnijim Assurom, prvom prijestolnicom Asirskog kraljevstva? Stoji li još monumentalni zigurat u Samari? Je li najveći lučni svod na svijetu, onaj palače Taq-i Kisra u Ktesifonu odolio ratnim vibracijama? Nije li antička Hatra ponovo poharana, a skulpture opljačkane? </p>
<p>Zanima li to velike krojače svjetskog zemljovida u kojem treba iscrtati neki drugi svjetski poredak. Što u njemu znači baština, kao svjedočanstvo kulturne prošlosti? Ona samo uvijek upozorava na barbarstvo kojemu ni jedan rat, unatoč brojnim prihvaćenim i ratificiranim konvencijama, ne može odoljeti. U svakom se ratu, očito, kulturi i civilizaciji pokušava zatrijeti svaki trag. To smo mi zaprepašteno gledali u Domovinskome ratu, a cijeli svijet u Iraku. Ne potvrđuje li to ustvari barbarstvo suvremene civilizacije?</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Tko će odgovarati </p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Izvješće Državne revizije o poslovanju proračunskih korisnika u 2003. godini načelno pokazuje poboljšanje, ali niz utvrđenih nepravilnosti još uvijek je razlog za zabrinutost. Od svih ministarstava pozitivnu ocjenu revizora dobila su samo tri: ministarstva europskih integracija; prosvjete i športa te vanjskih poslova.</p>
<p>Najviše zamjerki upućeno je Ministarstvu pomorstva, prometa i veza i Ministarstvu financija, odnosno državnim financijama, a revizorski nalazi u ministarstvima unutarnjih i vanjskih poslova obavijeni su tajnom. Poznato je jedino da »ne sadrže značajnije nepravilnosti«.</p>
<p>I posljednje revizorsko izvješće pokazuje da većina proračunskih korisnika, kad im se ukaže prilika, izbjegava javne natječaje i radije nabavke zaključuje izravnom pogodbom. Nekad rašireni prigovori o prevelikom i rastrošnom korištenju mobitela sada su suženi na Ministarstvo kulture, a nepropisna nabava automobila uoči parlamentarnih izbora pripisuje se Ministarstvu poljoprivrede. </p>
<p>U Ministarstvu obrta bivši je HSS-ov ministar izvanpropisno uoči odlaska s ministarske dužnosti dodatno novčano nagradio svoje suradnike, dok je Ministarstvo javnih radova Radimira Čačića previše, katkad i nepotrebno, plaćalo odvjetničke i konzultantske usluge. </p>
<p>Ministarstvo financija još uvijek, tvrde revizori, ne uspijeva točno i pravodobno voditi evidenciju državnih dugova, imovini, obvezama i potraživanjima države. Velike nepravilnosti utvrđene su i u Hrvatskom olimpijskom odboru, od kašnjenja u plaćanjima do nepravdanja isplaćenih akontacija službenih putovanja. Trošak isplaćenih akontacija za putovanja koja nisu dokumentirana u iznosu od 245.000 kuna potom je otpisan, a isto toliko novca u Hrvatskom olimpijskom odboru nedostaje i na ime nabave računalne opreme. </p>
<p>Revizorsko izvješće uobičajeno ne spominje tko je poimence kriv za pojedine nepravilnosti. Budući da ranijih godina nitko nije odgovarao, teško je očekivati da će sada biti drugačije.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>»Da ih samo vidim...«</p>
<p>KREŠIMIR FIJAČKO</p>
<p>Samo nekoliko dana uoči inauguracije i ulaska u drugi mandat u Bijeloj kući, američki predsjednik George W. Bush privukao je pozornost američke i svjetske javnosti dvjema izjavama. Obje se tiču Iraka. U prvoj Bush kaže kako žali zbog prejakih riječi koje su mogle izazvati pogrešan dojam u javnosti, a koje je izgovorio prošle godine kada su ga pitali što može poručiti onima koji se kane suprotstavljati američkoj misiji u Iraku.</p>
<p>Tada je u jednom televizijskom intervjuu rekao: »Samo mi ih dovedite!« (što je, zapravo, netočan doslovni prijevod fraze kojom se želi reći »da ih samo vidim!«). Ako je mislio na teroriste, kao što jest, onda ih je nažalost »vidio«, ali sada priznaje pogrešku (što, inače, iznimno rijetko čini) i naziva to »prejakim riječima«.</p>
<p>Druga izjava mnogo je važnija. Nakon što je cijelo vrijeme, svemu usprkos a pogotovo činjenicama, inzistirao na tome da je njegova procjena o smislu i nužnosti ulaska u rat u Iraku bila ispravna, Bush sada za »The Washington Post« kaže kako je »odluka birača da ga ponovno izaberu za predsjednika ratificirala njegovu politiku prema Iraku«. To, međutim, nije baš tako, premda je dakako vrlo komotno za Busha svoju izbornu pobjedu tako protumačiti. Stvari su, nažalost, mnogo kompliciranije od toga.</p>
<p>Colin Powell ovih je dana najavio da bi broj američkih vojnika u Iraku mogao biti smanjen, ali nije precizirao – kada. Bush sada nadopunjuje svoga ministra vanjskih poslova (u odlasku) i, posve realistički, daje naslutiti da o osjetnijem smanjivanju broja američkih vojnika u Iraku nema niti govora sve do kraja njegova drugog predsjedničkog mandata, dakle do 2009. godine. Naravno, »što će prije Iračani biti u stanju sami se boriti protiv terorista i što prije u Iraku bude uspostavljena puna demokracija, to će prije biti moguće vratiti američke vojnike kući«.</p>
<p>Ni irački izbori koji bi se trebali održati za manje od dva tjedna, neće nimalo ubrzati završetak kaosa u Iraku. Premda je očigledno da će zbog terorističkih napada izbori biti jedva parcijalni, Bush i ne pomišlja da ih odgodi jer to bi tek bio – uzmak pred terorizmom...</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Izvanredna stanja, politički potezi i ulazak u EU</p>
<p>U Hrvatskoj je prijeko potrebno povezati operativne organizacije u cjelovit i djelotvoran sustav, što je svuda u svijetu osnovni zadatak profesionalne državne uprave za izvanredna stanja. Uprava takva sustava postigla bi dobre rezultate sa 30-40 iskusnih stručnjaka za različite krize, a troškovi njena rada u godini dana bili bi manji nego jednodnevna šteta od mirnodopskih kriza u Hrvatskoj</p>
<p>BRANIMIR MOLAK</p>
<p>Nedavna saborska rasprava o upravi i o zakonu o zaštiti i spašavanju pokazala je da političari ne razumiju o čemu je riječ. Misle da će premještanjem pojedinih operativnih dijelova sustava (koji treba tek ponovno uspostaviti) iz nekoliko ministarstava pod mjerodavnost Vlade nešto djelotvorno napraviti, a to je samo prelijevanje iz šupljega u prazno. Misle da će promjenom telefonskog broja 985 na 112 – kažu zbog EU – sve probleme riješiti.</p>
<p>Sustav obrane, zaštite i spašavanja stanovnika, dobara i okoliša, primarno je sigurnosno pitanje svake države, pa bi tako trebalo biti i u Hrvatskoj. O tome da ga treba ponovno izgraditi upozoravali smo političare – od ministara do predsjednika Republike.</p>
<p>Metodologiju za uspostavu sustava (SAD – NATO) donio sam još 1991. iz Washingtona i sustav smo izgradili do kraja 1993. pri MORH-u, da bi zatim sve bilo razoreno na početku 1994., a takvo je stanje i danas.</p>
<p>Mnoge su opasne pojave (prirodne ili one koje izaziva čovjek) koje mogu ugroziti stanovnike, dobra i okoliš, a broj izgubljenih ljudskih života je od 10 do 300 tisuća na godinu. Najviše života odnijele su ekstremne prirodne pojave, kao što su oluje i poplave (Bangladeš 1970. – 300 tisuća poginulih), potresi (Kina 1976. – 250 tisuća poginulih), tropski uragani i tajfuni, vulkanske erupcije, a ponekad i one izazvane djelovanjem tehnologije (Bhopal, Indija – 5000 poginulih).</p>
<p>U Hrvatskoj, na sreću, dosad nije bilo takvih katastrofa, ali je bio rat. U agresiji na Hrvatsku ubijeno je više od 14 tisuća ljudi i ranjeno oko 30 tisuća ranjeno. Izravne štete uzrokovane ratom procjenjuju se na više od 30 milijardi dolara. Krize ili izvanredna stanja u Hrvatskoj (bez rata) izazivaju štetu, u prosječnom iznosu (1980. – 2002.) od oko 240 milijuna dolara ili oko 1,5 milijardi kuna na godinu.</p>
<p>Najveća je šteta (39 posto) od suše, slijede oluje, tuče, snijeg i mraz (31,2 posto), potresi (12,4 posto), zatim poplave (7,9 posto) i požari (7,3 posto).</p>
<p>Izvanredna stanja izazvana ljudskim djelovanjem su sljedeća: nekontrolirana oslobađanja opasnih tvari, požari i eksplozije, radioaktivnost ili nesreće u nuklearnim elektranama, prekidi opskrbe (voda, hrana, energija...), unutrašnje smetnje (terorizam i nemiri), te lomovi brana ili nasipa, a šteta je znatno manja od onih izazvanih prirodom.</p>
<p>Brojne su operativne organizacije koje trebaju imati jednoznačno određene obveze i prava u djelotvornom sustavu obrane, zaštite i spašavanja u slučaju izvanrednih stanja ili kriza: zdravstvo, vatrogastvo, vojska i policija, vodoprivreda, energetika, šumsko gospodarstvo i druga javna poduzeća i usluge, prometne organizacije, industrija, organizacije uprave, hidrometeorološka i seizmološka služba, javno informiranje, humanitarne udruge, školstvo...</p>
<p>Bit problema u Hrvatskoj jest nužnost povezivanja tih operativnih organizacija u cjelovit i djelotvoran sustav, što je svuda u svijetu osnovni zadatak profesionalne državne uprave za izvanredna stanja. Poslovi takve uprave su i procjene ugroženosti; uspostava zakonodavstva koje regulira djelatnost; koordiniranje i upućivanje različitih republičkih resora na izradu akata koji određuju odgovornosti, obveze i postupanje u pojedinim vrstama kriza; davanje stručne osnove za organiziranje i djelovanje županijskih profesionalnih organizacija te za uspostavu sustava komuniciranja u krizama; briga o resursima za djelovanje (kadar, oprema, školovanje, pogoni), izrada, pregledavanje i odobravanje planova pripravnosti i djelovanja za slučaj kriza te drugo.</p>
<p>Ponovno izgraditi djelotvoran sustav</p>
<p>Spomenuta uprava postigla bi dobre rezultate sa 30-40 zaposlenih iskusnih stručnjaka za različite krize, a troškovi njena rada u godini dana bili bi manji nego jednodnevna šteta od mirnodopskih kriza u Hrvatskoj. Uz to, u županijama je potrebno oko 150-200 ljudi ili ukupno 200-250 ljudi u cijeloj državnoj upravi za obranu, zaštitu i spašavanje, što je pokazalo iskustvo iz Domovinskog rata.</p>
<p>To je velika razlika prema broju od gotovo tri tisuće iz MUP-a, MORH-a i HMZ (hitne medicinske pomoći), većinom nekompetentnih osoba za posao koji treba obavljati takva uprava, što u ustroju tzv. uprave zaštite i spašavanja žele formirati oni koji ne razumiju što je to sustav.</p>
<p>Šteta izazvana elementarnim nepogodama u Hrvatskoj – 1,5 milijardi kuna na godinu – manja je nego što će biti trošak iz proračuna (2,64 milijarde kuna na godinu) za članstvo Hrvatske u EU godine 2007., u slučaju da je prime.</p>
<p>Ne treba zaboraviti da se treba pripremiti i za slučaj rata, ako politika iz prethodnog nije dovoljno naučila te ponavlja iste pogreške, a nedavne provokacije u Vukovaru i Zagrebu, kao i rezultat izbora u Srbiji, pokazuju da možda nije.</p>
<p>Stoga u Hrvatskoj treba ponovno izgraditi djelotvoran sustav obrane, zaštite i spašavanja stanovnika, dobara i okoliša, kao što smo ga izgradili za Domovinskog rata, ili još bolji.</p>
<p>Autor je doktor tehničkih znanosti.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Broj nobelovaca samo je dio ocjene nekog sveučilišta</p>
<p>Ne možemo se nadati boljitku ako najprije argumentirano ne ustanovimo sadašnje stanje u našoj znanosti i visokome obrazovanju (usuđujem se ovdje reći: i u svim drugim djelatnostima!). Tek će se tada moći razumnim usmjeravanjem obaviti nužne promjene i pratiti njihove dosege istim jasnim kriterijima</p>
<p>VLATKO SILOBRČIĆ</p>
<p>U Vjesniku od 21. prosinca 2004. objavljen je članak Mirele Lilek sastavljen na temelju razgovora s rektoricom Zagrebačkoga sveučilišta kolegicom Jasnom Helenom Mencer. Nije to prvi takav članak (prvi je objavljen u Nedjeljnom Vjesniku 19. prosinca 2004.). Želim javno reći da se sa stajalištima kolegice Mencer ne slažem. Evo zašto.</p>
<p>Najprije nekoliko činjenica. U posljednje su se vrijeme, koliko ja znam, pojavila tri rangiranja svjetskih sveučilišta (šangajsko, The Times Higher, CEST). Budući da je za razumijevanje moga neslaganja s kolegicom Mencer najrelevantnije pitanje metodologije »šangajskoga rangiranja«, riječ-dvije o njegovim načelima.</p>
<p>To se rangiranje zasniva na više kriterija.</p>
<p>Prvo: kvaliteta edukacije. Kao pokazatelj se uzima koliko je bivših studenata toga sveučilišta dobilo Nobelovu nagradu ili Fildsovu medalju. U ukupnoj ocjeni taj kriterij nosi deset posto.</p>
<p>Drugo: Kvaliteta nastavnika. Određuje se po tome koliko nastavnika ima Nobelovu nagradu ili Fieldsovu medalju, te koliko ih je visoko citirano u 21 znanstvenom području. Svaki od tih dvaju pokazatelja nosi 20 posto ocjene.</p>
<p>Treće: Objavljena znanstvena djela. Pokazatelji su broj članaka objavljenih u časopisima Nature i Science, te broj članaka citiranih u bazama Science Citation Index i Social Science Citation Index. Svaki od tih dvaju pokazatelja nosi 20 posto ocjene. Spomenuta se dva časopisa uzimaju u obzir za prirodne znanosti, dok se za društvene i humanističke znanosti postotak od 20 posto ocjene raspoređuje na druge kategorije.</p>
<p>Četvrto: Veličina sveučilišta, odnosno sve prethodne ocjene u odnosu prema broju nastavnika.</p>
<p>Svjestan sam da tako šturo nabrojeni kriteriji ne moraju biti svima jasni. Ipak sam ih naveo, jer mi trebaju da argumentiram svoju tvrdnju. A tvrdim da je kolegica Mencer u svojem razgovoru s novinarkom Lilek (pretpostavljam da su ti razgovori korektno prenijeti u Vjesniku!) napravila dvije metodološke pogreške.</p>
<p>Prvo, dovela je u pitanje rezultate »šangajskoga rangiranja« tvrdeći da se ono temelji na tome koliko koje sveučilište ima nobelovaca. Kao što se vidi iz gornjega opisa metodologije (zato sam je i morao barem ukratko opisati!) jasno je da broj nobelovaca čini samo dio ukupne ocjene. Smatram da se ne mogu osporiti rezultati jednoga rangiranja samo zato što nam se može činiti da je jedan od kriterija upitan.</p>
<p>Druga je pogreška rektorice Mencer ta da je sama pokušala napraviti svojevrsno brzinsko rangiranje nekih fakulteta Zagrebačkoga sveučilišta na temelju nekih svojih kriterija. Jesu li to samo njezine impresije ili ona ima pokazatelje s kojima ih može potkrijepiti? Je li kolegica Mencer imala ikakvu metodologiju pritom? Ako i jest, iz objavljenoga teksta to nije jasno.</p>
<p>Najkraće rečeno, čini mi se potpuno nedopustivim osporiti jednu posve jasnu metodologiju zbog jednoga njena dijela, a zatim, kao svojevrstan kontrast, ocjenjivati fakultete bez jasne metodologije. Takvim se pristupom, bez argumenata, relativizira metodološki jasno izvedeno rangiranje i uvodi nejasne »impresionističke« kriterije. Takvim pristupom nikada nećemo doći do istine!</p>
<p>Već ad nauseam ponavljam da je objektivna procjena kompetentnih stručnjaka jedini pravi način da se vrednuje u znanosti. Tu je ocjenu dobro potkrijepiti brojčanim pokazateljima. Uvjeren sam da u našoj malobrojnoj znanstvenoj zajednici ne možemo provesti objektivnu procjenu, nego nam za to trebaju stručnjaci izvan Hrvatske. Zato se ne mogu nikako složiti sa spomenutim pristupom kolegice Mencer.</p>
<p>Ne možemo se nadati boljitku ako najprije argumentirano ne ustanovimo sadašnje stanje u našoj znanosti i visokome obrazovanju (usuđujem se ovdje reći: i u svim drugim djelatnostima!). Tek će se tada moći razumnim usmjeravanjem obaviti nužne promjene i pratiti njihove dosege istim jasnim kriterijima.</p>
<p>Autor je akademik, redoviti sveučilišni profesor.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Noćne posjetitelje staze zaustavljaju Marićevi zaštitari </p>
<p>Topovi za pravljenje umjetnog snijega u nedjelju su zasnježivali rubna područja Crvenog spusta a dodatno i samu stazu </p>
<p>Crveni spust na kojem će se 20. siječnja održati slalomska utrka Svjetskog skijaškog kupa Zlatni medvjed, 24 sata dnevno čuvaju zaštitari Sokol Marića. Duž cijele staze stoji desetak zaštitara i čuvaju Crveni spust da ga ljudi ne bi oštetili. Dnevno imaju tridesetak intervencija. »Ljudi, uglavnom mladi, dolaze po noći s gornje strane pogledati Crveni spust jer je osvijetljen«, rekao je zaštitar Franjo. Kada nekog primijete da hoda po stazi, zamole ga da to ne čini. </p>
<p>Novoizgrađena cesta iz Gornje Bistre do kraja Crvenog spusta bila je u nedjelju zatvorena za građane jer su njome prometovala teretna vozila s građom za šatore i drugu infrastrukturu. </p>
<p>Cesta je duga sedam kilometara i u potpunosti je obilježena. S obje strane napravljena su ugibališta i odvodni kanali na rubovima, a postavljene su i mreže protiv odrona kamenja. </p>
<p>Iako je Međunarodna skijaška federacija u petak utvrdila da je staza spremna za utrku, topovi su u nedjelju zasnježivali rubna područja Crvenog spusta a dodatno i samu stazu. </p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Iako su sigurne mnogi se boje garaža </p>
<p>Strah od požara, potresa, pljačke u garaži ipak je u velikoj mjeri neutemeljen i vrlo često temelji se na filmovima i tv serijama / »U našim podzemnim garažama postoje senzori za dim, protupožarni sustavi, kamere, po dva izlaza za ljude na svakoj etaži, vatrogasni aparati i hidranti, a dizalo pri požaru se automatski blokira i spušta u podrum«, kaže Andrija Milić, djelatnik Zagrebparkinga na Langovu trgu </p>
<p>Mnogim je građanima boravak u podzemnim javnim garažama, čak i kratkotrajan, neugodan i izaziva strah. »Nemam klaustrofobiju i ne patim ni od kakvih strahova, ali nije mi svejedno kada ulazim u garažu. Ne znam zašto, ali osjećam neku čudnu nelagodu, pogotovo na nižim razinama, ako je garaža ispod zemlje«, kaže Jakov K., kojega smo sreli u garaži Centra Kaptol.</p>
<p> Ljude je najviše strah, kažu, da im se što ne dogodi upravo kad su »dolje«. Strah od požara, potresa, pljačke u garaži ipak je u velikoj mjeri neutemeljen i vrlo često temelji se na filmovima i serijama što se vide na televiziji. Ipak ostavljaju svoje automobile u garaži. Jer, iako su skupe, garaže su za automobile sigurne. </p>
<p>»Nema govora o bilo kakvim opasnostima. Spremni smo na sve. Ovdje sve štima kao 'urica' i svima nama je prvenstveni cilj da vozačima ovdje bude što ugodnije te da se osjećaju sigurno kad ostavljaju vozilo u garaži«, rekao je Zlatko Franc, djelatnik Zagrebparkinga u garaži na Langovu trgu.</p>
<p>»Sve naše podzemne garaže vrhunski su sigurne. Postoje senzori za dim, protupožarni sustavi na svakoj etaži, vatrogasni aparati, čak i hidranti, ako se dogodi veći požar koji prskalice ne mogu ugasiti. Između ostaloga, na svakoj etaži, uz kamere, postoje i po dva izlaza za ljude, po jedan sa svake strane, a dizalo se pri požaru automatski blokira i odlazi u podrum«, kaže Andrija Milić, također djelatnik Zagrebparkinga na Langovu trgu.</p>
<p>Importanne Galerija ima tri izlaza za ljude u slučaju opasnosti dok Importanne Centar ima čak četiri, kazao nam je Božo Ćavar, savjetnik za sigurnost u obje garaže. </p>
<p>Zagrebparking u gradu ima pet garaža (na Langovu trgu, u Petrinjskoj, Palmotićevoj, Martićevoj i Ilici). Importanne d.o.o. ima dvije garaže, dok Centar Kaptol i Branimir centar imaju po jednu garažu.</p>
<p>Sve podzemne garaže imaju instaliran sustav za otkrivanje ispušnih plinova koji upravlja ventilacijom na svim etažama garaže. U slučaju požara ili bilo koje druge neprilike, uvijek se zovu dežurne službe: vatrogasci, policija i po potrebi Hitna pomoć, koja dolazi u vrlo kratkom roku. »Uz to, svaki naš djelatnik u garaži mora imati položen ispit iz zaštite na radu, tako da, ako se dogodi štogod, uskačemo i pomažemo i mi«, dodao je Zlatko Franc.</p>
<p>»Kad ostavljam automobil ovdje, apsolutno sam miran, jer znam da je osiguran i da je svakog trenutka pod budnim okom djelatnika koji tu rade«, kaže Marin P. korisnik garaže na Langovu trgu</p>
<p>Svi automobili koji ulaze u garažu, automatski su osigurani. Ako se bilo što dogodi automobilu a ne nađe se počinitelj, radi se zapisnik, zove policija na očevid te nakon toga javna garaža nadoknađuje počinjenu štetu. »Prije nekoliko dana netko je povukao ključem po parkiranom automobilu, no kako se on nalazio, nažalost, u mrtvom kutu kamere, počinitelja nismo mogli otkriti. Obavljen je očevid i šteta će vlasniku biti nadoknađena«, rekao je Zlatko Franc.</p>
<p>Podzemna javna garaža u Centru Kaptol jedina ima dva ulaza i izlaza i za automobile. Time omogućava veću protočnost vozila te bolje uvjete za izlaz iz garaže u slučaju opasnosti.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Telefonske govornice uzmiču pred vandalima i mobitelima</p>
<p>Uništene telefonske govornice česta su gradska slika/ »Već sam zaboravio da postoje, a otkad su zavladali mobiteli, govornice su ono što su gramofonske ploče u odnosu na cd-e, njihovo je vrijeme prošlo«, kaže jedan student / Godišnje se nad oko 2600 govornica u Zagrebu i okolici zabilježi oko 2500 vandalizama </p>
<p>Izgorene, iščupane s ležišta, bez slušalica i žica i išarane telefonske govornice sve su češća gradska slika. Od pojave mobitela kao svima dostupnog sredstva komuniciranja, govornice su, doduše, izgubile svoju funkciju. Između ostaloga i onu da se s njih javljamo nekome kad je »frka«.</p>
<p>S druge strane, bonovi za mobitel mogu se kupiti iz dnevnog boravka, na kioscima, bankomatima, dakle na svakom koraku, a ima ih i po 25 kuna. Najjeftinija je kartica za govornicu petnaest kuna, no kad zagusti, govornice nisu baš prvo što padne napamet, a i nema ih na svakom koraku. Mobitel je, pak, uvijek u džepu. »Već sam zaboravio da postoje, govornice su u odnosu na mobitele ono što su gramofonske ploče za cd-e, prošlo vrijeme«, rekao je student Igor.</p>
<p> Nakon što je završio razgovor na telefonskoj govornici, na pitanje što misli o govornicama i imaju li one još uvijek nekakvu svrhu, Frane, slobodni umjetnik, kaže: »Kako da ne! Mobitel nemam, niti ga želim. Kad mi nešto zatreba hitno, nazovem s govornice. Ovako imam svoj mir«. </p>
<p>Mišljenja građana uglavnom su podijeljena. Većina kaže da govornice trebaju postojati, ali da im je osnovnu funkciju preotela mobilna telefonija. Manji broj ljudi, međutim, i dalje koristi govornice i smatra da one nisu »demodé«.</p>
<p>Iz T-HT-a obavještavaju da redovito prate telekomunikacijsko tržište te da se, sukladno potrebama, ulaže i u javne telefonske govornice. Najviše se troši na uklanjanje šteta uzrokovanih vandalskim ponašanjem građana. Godišnje je, naime, oko 2500 slučajeva uništavanja govornica. Objašnjavaju također kako je mobilna telefonija u jednom trenutku poremetila korištenje telefonskih govornica, no ono je sad stabilizirano, jer podaci pokazuju da je 2004. upotreba govornica bila jednaka onoj u 2003. godini.</p>
<p>Sandra Stanić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Zagreb nije platio državi 162 milijuna kuna od prodaje stanova</p>
<p>Još nije popisano što sve Zagreb posjeduje i koliko to vrijedi / U odnosu na 2002. potraživanja proračuna povećana su za 4,2 posto pa Državna revizija predlaže osnivanje posebne službe naplate </p>
<p>U razdoblju od 1999. do 2003. Grad Zagreb nije platio državi 162 milijuna kuna od prodaje stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo, izneseno je u izvješću Državnog ureda za reviziju o reviziji poslovanja Grada Zagreba i Zagrebačke županije u 2003. godini. Novac je trebao biti uplaćivan, jer su »sredstva od plaćanja u konvertibilnim valutama pripala Republici Hrvatskoj«, a za njih »nisu izdane obveznice koje bi se isplaćivale u domaćoj valuti«, navodi se u izvješću. </p>
<p>U izvještaju se, također, navodi da u 2003. godini nije utvrđeno cjelovito stanje i vrijednost imovine grada Zagreba, da imovinsko-pravni odnosi između grada Zagreba i Republike Hrvatske nisu riješeni, a na kraju godine popisom nisu obuhvaćena sva potraživanja Grada te nije obavljen unutarnji nadzor. </p>
<p>Zagreb je u 2003. godini ostvario 4,7 milijardi kuna prihoda (98,9 posto od predviđenog), te oko 6,9 milijardi kuna rashoda (98,4 posto od planiranog). Potraživanja Grada (oko 1,33 milijarde) najviše se odnose na prihode od zakupa nekretnina, pripreme građevinskog zemljišta, komunalnih naknada i doprinosa, te poreza na tvrtku. </p>
<p>U 2003. godini povećale su se obveze proračunskih korisnika Grada i to za 0,2 posto, a pritom su najznačajnije bile obveze Gradskog ureda za financije (793 milijuna). </p>
<p>Iako je osnovano nekoliko povjerenstava za utvrđivanje stanja imovine Grada, povjerenstva nisu u cijelosti utvrdila stanje i vrijednost imovine, a njihov je izvještaj gradska Skupštine vratila na doradu.</p>
<p>Potraživanja na račun proračuna uvećana su za 4,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Revizija je utvrdila da se u gradskim uredima ne provode redovne mjere naplate te da su uredi međusobno nekoordinirani. Državni ured za reviziju predložio je osnivanje zasebne službe naplate, koja bi naplatu ostvarivala lakše i brže. </p>
<p>Novčana sredstva Grada bila su veća za 2,5 posto u odnosu na prethodnu godinu i iznosila su oko 1,137 milijardi kuna, no značajan dio novca ostao je neutrošen. </p>
<p> Na razini Županije ostvareno je 14,2 posto prihoda i primitaka manje nego što je planirano, ali ipak 11 posto više nego prethodne godine. Iznad očekivanja ostvareni su prihodi od županijskog poreza (1,348 milijuna više od plana) i prihodi od poreza i prireza na dohodak (5,363 milijuna više od plana). Znatno ispod plana ostvareni su primici od financijske imovine i zaduživanja, i to za 43,7 posto, zatim prihodi od nefinancijske imovine – za 38,9 posto, te ostali prihodi – za 57,1 posto.</p>
<p>Najviše prihoda i primitaka ostvarili su gradovi – 55,5 posto od ukupnih prihoda. Predvode Velika Gorica (oko 156,67 milijuna) i Samobor (oko 102,55 milijuna). Općine su ostvarile 25,5 posto a Županija 19 posto. </p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Na Griču otkriven zid stariji od petsto godina </p>
<p>Boris Mašić, kustos-arheolog iz Muzeja grada Zagreba kaže da je zid stariji od groba koji je naslonjen na njega, a u kojemu je pronađen novčić iz prve polovice 16. stoljeća. Arheolozi smatraju da je zid u vrijeme nastanka groba već bio srušen i izvan funkcije</p>
<p>Pronalazak zida, starijeg od petsto 500 godina posljednje je otkriće arheologa iz Muzeja grada Zagreba u zagrebačkom parku Grič. Zid je otkriven u prosincu 2004. godine, a njegovu funkciju i točno vrijeme nastanka arheolozi još uvijek ne mogu definirati. Iako su zbog vremenskih prilika radovi trenutno zaustavljeni, prema riječima Borisa Mašića, kustosa-arheologa iz toga muzeja, zid je stariji od groba koji je naslonjen na njega, a u kojemu je pronađen novčić iz prve polovice 16. stoljeća. Arheolozi smatraju da je zid u vrijeme nastanka groba već bio srušen i izvan funkcije.</p>
<p>Do sada su istražena 34 groba na površini od 150 četvornih metara. U drvenim sanducima, od kojih je jedan dimenzija 170 puta 50 cm, pronađeni su, osim 34 kostura, dijelovi nošnji, kao što su metalna dugmad, spone, medaljice te tri brončana prstena, također iz 16. stoljeća. </p>
<p>Posebno otkriće bili su i razni keramički predmeti i otpadne jame koji datiraju čak iz 9. i 8. stoljeća prije Krista. Svi pronađeni predmeti čuvaju se u Muzeju grada Zagreba gdje se restauratorsko-konzervatorski obrađuju. </p>
<p>»I zid i groblje vrlo su zanimljivi, jer se u povijesnim dokumentima nigdje ne spominje groblje na tom prostoru niti postoje podaci o bilo kakvoj građevini koja se tamo nalazila«, rekao je Mašić, te dodao da će točnu dataciju gradnje zida, koji je otkriven u dužini od 10 m, biti moguće odrediti tek kada se istraži okolna površina i ustanovi kakvom objektu on pripada.</p>
<p>»Ovi vrlo vrijedni nalazi, koji bacaju novo svjetlo na povijest grada, pružaju izuzetnu podlogu za revitalizaciju Gornjeg grada«, kaže prof. Silvije Novak, zamjenik pročelnice Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Naglasio je kako se još jedanput potvrdila važnost arheoloških istraživanja u zaštićenim povijesnim cjelinama.</p>
<p>U nastavku istraživanja arheolozi očekuju da će ispod razine groblja pronaći ostatke prapovijesnog naselja iz rane faze starijeg željeznog doba. Nadaju se također da će uspjeti ustanoviti vrijeme početka ukopavanja na groblju, njegovo rasprostiranje, kao i vrijeme gradnje zida. </p>
<p>Ova sondažna arheološka istraživanja provodi Muzej grada Zagreba pod nadzorom Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Istraživanja se provode u okviru Projekta krajobraznog uređenja parka Grič, a traju još od ljeta 2003. godine. </p>
<p>Željka Sruk</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Beba preživjela transplantaciju šest organa </p>
<p>MIAMI</p>
<p> - Jedanaestomjesečna japanska beba preživjela je transplantaciju šest organa, izvedenu u bolnici na Floridi jer je ta operacija koja je u Japanu zabranjena, objavili su bolnički izvori. Operacija je obavljena 24. prosinca u bolnici Jackson Memorial Hospital u Miamiju.</p>
<p> Yosuke Ohashi dobio je novi želudac, gušteraču, slezenu, bubreg i crijeva od donatora koji je bio star šest mjeseci. Operacija je trajala osam sati, kažu u floridskoj bolnici specijaliziranoj za transplantacije. Ta vrsta operacija u Japanu je zabranjena jer, po tamošnjim propisima, dijete mlađe od 15 godina ne može biti donator organa. Japan je tek 1997. odobrio i transplantacije na odraslima.</p>
<p> Kirurgu bolnice u Miamiju koji je izveo transplantaciju Tomoakij Katou smatra da bi operacija nad jedanaestomjesečnom bebom mogla potaknuti izmjenu zakona o doniranju organa u Japanu. »Uspjeh malog djeteta kao što je ovo morao bi na to imati utjecaj«, rekao je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>U dobi od 67 godina rodila blizance</p>
<p>BUKUREŠT</p>
<p> - Rumunjka u dobi od 67 godina u nedjelju je rodila blizance, postavši tako najstarija žena u povijesti koja je rodila, ali je jedno dijete umrlo odmah nakon poroda, objavio je AFP, pozivajući se na rumunjsku privatnu TV postaju Realitatea.</p>
<p> Adriana Iliescu, koja je zanijela umjetnom oplodnjom, bila je u osmom mjesecu trudnoće kad je došlo do prijevremenog poroda u bukureštanskoj bolnici Giulesti, gdje je već mjesecima pod liječničkim nadzorom.</p>
<p> Dijete koje je preživjelo teško je 1400 grama i »dobrog je zdravlja«, rečeno je u prilogu TV Realitatee, ali se o drugim pojedinostima ne zna ništa. Cijeli je slučaj od samog početka obavijen velom tajnosti, a nijedan liječnik koji je sudjelovao u tom projektu nije želio ništa izjaviti ni u jednom trenutku.</p>
<p> Umirovljena sveučilišna profesorica zanijela je nakon što je devet godina bila na hormonalnim terapijama kako bi se izliječila od neplodnosti, jer se, prema vlastitim riječima, »nije mogla pomiriti s idejom da nema djece«. </p>
<p> »Uvijek sam sanjala da ću postati majka i proživljavam najljepše razdoblje u životu očekujući da na svijet donesem blizance«, rekla je u jednom razgovoru za istu TV postaju prošlog mjeseca.</p>
<p> Iliescu je tako postala najstarija žena u ljudskoj povijesti koja je rodila. Dosadašnji rekord držala je Talijanka koja je rodila dječačića sa 62 godine, nakon što su joj liječnici usadili jajašce mlade Talijanke, oplođeno spermom njezina supruga. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Kranjska kobasica postoji samo u teoriji </p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Kranjska kobasica, najpoznatiji slovenski kobasičarski proizvod, postoji još samo u teoriji, pokazalo je ispitivanje proizvoda koji se pod tim nazivom prodaju na slovenskom tržištu.</p>
<p> Od osam artikala koje je na zdravstvenu analizu dao Savez potrošača Slovenije, nijedan nije ispunio uvjete propisane pravilnikom o kvaliteti mesnih proizvoda, javili su lokalni mediji koji se pozivaju na analizu ljubljanskog Instituta za zaštitu zdravlja.</p>
<p> Među najčešćim pogreškama su prevelika količina masnoće i nedopuštena količina aditiva, a neki su proizvodi predugo bili izloženi dimu. Organoleptičkim svojstvima izvorne kranjske kobasice najviše su se približili proizvodi privatne mesnice Arvaj i tvrtke MDK.</p>
<p> Prema JUS-standardu koji je vrijedio u vrijeme bivše SFRJ, kranjska se kobasica smatrala polutrajnim mesnim proizvodom i smjela je sadržavati 35 do 55 posto vode.</p>
<p> Od 1. siječnja ove godine za proizvodnju kranjske kobasice moraju se poštovati parametri europske kvalitete. Tako se smije upotrijebiti najviše 2 decilitra vode na kilogram mesne mase u kojoj mora biti 55 posto svinjskog mesa 1. i 2. kategorije, 25 posto masnog tkiva i 20 posto mesnog tijesta (aditiva), a od začina - papar, sol, kumin, muškatni oraščić i mala količina mliječnog praha.</p>
<p> Prema legendi, kranjsku kobasicu (Krainwuerst) izmislio je zapravo austrijski car Franjo Josip koji se jednom zaustavio u lokalnoj gostionici »Marinšek« blizu mjesta Naklo. Kad su mu rekli da ga mogu poslužiti samo »običnom kobasicom«, car je običnu kobasicu nazvao »kranjska kobasa«. Ostalo je povijest... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Pronađeni špiljski crteži stari i do 6000 godina</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Britanski arheolozi pronašli su više od 250 pretpovijesnih špiljskih crteža, za koje se pretpostavlja da su nastali prije 3.500 do 6.000 godina. Slikarije u kamenu otkrivene su tijekom dvoipolgodišnjeg iskapanja tresetišta u Northumberlandu na sjeveru Engleske.</p>
<p> Bit će izložene na posebnoj internetskoj stranici sa 6.000 fotografija, najvećoj te vrste na svijetu. Među otkrićima je i kolekcija iz Goatstonesa blizu Warka, gdje je otkriveno četrnaest oslikanih stjena.</p>
<p> Projekt je inicirao stručnjak za spiljske crteže Stan Beckensall, koji je Sveučilištu u Newcastleu poklonio zbirku knjiga, fotografija i crteža. Stručnjaci još uvijek pokušavaju odgonetnuti podrijetlo i značenje apstraktnih crteža, za koje se vjeruje da su djelo čovjeka iz doba neolitika ili ranog brončanog razdoblja. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Elegantna dekadencija Alexa Katza </p>
<p>Pod naslovom »Alex Katz – slike i skice« Muzej Albertina predstavlja izbor Katzovih monumentalnih crteža i slika / Katzova djela nastanjuju umjetnici, elegantni dekadenti iz New Yorka i South Hamptona te profinjeni likovi / Portreti elegične ljepote i krajobrazi nježne melankolije bilježe kraj jedne epohe </p>
<p>Filmovi, televizija i oglasi bili su zanimljivi izvori za stvaranje slika. Sadržavali su idealistički element američkoga sna, američku Arkadiju – zabilježio je Alex Katz prigodom samostalne izložbe nedavno otvorene u bečkom Muzeju Albertina. Uistinu, njegove slike i crteži sadrže prizore američkog načina života koji stvaranjem novoga svjetskog poretka polagano, ali sigurno nestaje.</p>
<p> Alex Katz rođen je 1927. u New Yorku i jedan je od najistaknutijih i najprodavanijih suvremenih američkih slikara. Pripada naraštaju Roberta Rauschenberga i Jaspera Jonesa, a njegovo je slikarstvo od samih početaka odisalo jedinstvenim figurativnim stilom. Njegove slike i crteže nastanjuju umjetnici, elegantni dekadenti New Yorka i South Hamptona, profinjeni likovi s viškom novaca i smislom za kreativnu dokolicu.</p>
<p>Katzov opus Europljani su upoznali u kasnim 70-im godinama, a krajem 80-ih postao je najpoznatijim predstavnikom stila »Cool painting«, osobito nakon samostalne izložbe naslovljene »Birth of cool«.</p>
<p> Muzej Albertina izložbom naslovljenom »Alex Katz – slike i skice« predstavila je prvi put izbor Katzovih monumentalnih crteža i slika zajedno, pokazavši publici sam proces nastajanja njegovih djela. Crteži i studije temeljni su dio Katzova opusa. </p>
<p>Njima umjetnik određuje formu i kompoziciju te daje intonaciju atmosfere buduće slike. Premda su spomenuti crteži zapravo studije nakon kojih nastaju slike, </p>
<p>Katz ih smatra samostalnima umjetničkim djelima, svojevrsnim dokumentima što sažimaju umjetničku ekspresiju.</p>
<p> I dok je u slikama svaka obojena ploha strogo ograničena i odijeljena od susjedne, crteže karakterizira preklapanje i prožimanje linija koje otkrivaju ispravke u pronalaženju željene forme. Proces pronalaženja »pravoga« oblika osobito je razvidan u skicama i crtežima koji su nastali kao studija portreta. Katz tvrdi da je izrada suvremene portretne slike istinski izazov budući da želi slikati ono vidljivo i površinsko, zaboravljajući sve što zna o značenju portretirane osobe. </p>
<p>O nadahnuću za spomenutu hladnokrvnost odnosno stil cool Katz navodi glazbu Stana Getza. »Njegova je glazba bila cool. Tehnički briljantna i istodobno poetična. Ona je bila najbliža definiciji onoga što sam ja želio naslikati.« </p>
<p>U slikama velikih dimenzija i portretima Katz je uistinu postigao hladnu i pomalo odmaknutu liričnost koja nastaje kombinacijom kontroliranih osjećaja i strogom bilježenju viđenoga. </p>
<p>Uz to, u njegovu opusu zrcali se hollywoodska ekscentričnost te ohlađena spektakularnost oglašivačkih billboardova.</p>
<p> Profinjeni odmak od realizma osobito je zamjetan u načelu plošnosti, koji je osnovna značajka Katzova opusa. Umjetnik je spomenutim načelom ukinuo tradicionalni sukob prednjeg plana i pozadine slike svodeći figure na jednostavne obrise. Ipak, likovi koji nastanjuju njegova platna i crteže nisu samo jednoznačni simboli glamurozna američkoga sna ili dekorativne ilustracije dokolice visokog društva. </p>
<p>Jednako tako, njegov opus nije narativan, slike ne sadrže priče. Alex Katz je elementarnim slikarskim načelima, oblikom, bojom i linijom, zabilježio duh vremena. Njegovi portreti elegične ljepote i krajobrazi nježne melankolije bilježe kraj jedne epohe, kraj bezbrižne i liberalne Amerike.</p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>U SC-u na dužnosti od petka do utorka </p>
<p>Otkrivaju se ncve pojedinosti o situaciji u kojoj se našlo poznato kazalište / Nataša Rajković imenovana bez natječaja pomoćnicom ravnatelja SC-a za kulturu / Kako neki dobivaju plaću, a da nisu priložili radnu knjižicu / Mladen Martić ima tri važeća ugovora o radu </p>
<p>Sredinom prošloga tjedna Nataša Rajković, privremena predsjednica Programskog vijeća za kulturu Studentskoga centra, potpisala je, bez prethodno raspisanog natječaja, šestomjesečni ugovor za radno mjesto privremene pomoćnice ravnatelja SC-a za kulturu. Taj protupravni čin pao je u sjenu ostalih zbivanja u okviru SC-a. Pobuna glumaca ansambla Teatra ITD i apel upućen javnosti, zbog mogućnosti njegova ukidanja, digao je medijsku prašinu. Veliku ulogu u spomenutim nezadovoljstvima glumaca odigrao je upravo rad Nataše Rajković i njezina fantomskoga Vijeća.</p>
<p> Time je na relaciji SC i Teatar ITD te njegova umjetničkog voditelja Damira Mađarića došlo do nezdravog dvovlašća. Stvar je gora jer, kako tvrdi Mađarić »mogućnost osnivanja programskog vijeća nije predviđena statutom SC-a«. Kako saznajemo, za ovogodišnju egzistenciju ansambla pronađeno je rješenje jer će glumci uskoro potpisati tražene ugovore. Također, Gradski ured za kulturu i Ministarstvo kulture dat će svu podršku u tranziciji Teatra ITD u gradsko kazalište. </p>
<p>Da bi netko postao pomoćnik ravnatelja, tako stoji u Statutu SC-a, potrebno je zadovoljiti određenu proceduru. Ravnatelj predlaže svoga kandidata Upravnom vijeću, a tek ako ga ono prihvati, raspisuje se službeni natječaj. Cijeli postupak traje najmanje 30 dana. Osim toga, funkcija privremene pomoćnice ravnatelja ne postoji. O svem spomenutim nelegalnostima obaviještena je i Inspekcija rada te se čeka njezino očitovanje.</p>
<p> Ovih dana često prozivana Nataša Rajković u potpunosti niječe te navode i kaže kako je njezino imenovanje potpuno legalno jer navodno za pomoćnika ravnatelja SC-a natječaj nije potreban. </p>
<p>Inače, u Studentskom centru, kojem je obnašatelj dužnosti ravnatelja Niko Vidović, za vrijeme sanacije, bila je česta pojava imenovanje pomoćnika ravnatelja za kulturu te odrješenje s te funkcije. Također, nije bilo neobično ni »izmišljanje« radnih mjesta. </p>
<p>Kad je dugogodišnji djelatnik Mladen Martić smijenjen s funkcije vršitelja dužnosti pomoćnika ravnatelja SC-a za kulturu, postavljen je na mjesto savjetnika-voditelja u Teatru ITD. To je posebice apsurdno jer Martić istodobno ima još dva važeća ugovora o radu – na mjesto savjetnika u Teatra ITD te voditelja Informativno-izdavačke djelatnosti SC-a, koja je jesenas ukinuta. </p>
<p>U traženju podobnijeg čovjeka koji će se brinuti za kulturne probleme SC-a, ravnatelj Vidović, po zanimanju ekonomist, postavlja na mjesto koordinatora za kulturu Miroslava Sakača, dotadašnjeg savjetnika za ekonomske poslove. Za njegova »vladanja«, kako saznajemo u Teatru ITD, bilo je i otvorenih pritisaka te prijetnji otkazom Damiru Mađariću, što potonji nije želio komentirati. </p>
<p>Prijelazno vrijeme za »lov u mutnom«</p>
<p>Najzanimljiviji je primjer Božice Matasić, višegodišnje urednice likovnog programa SC-a, koja je na toj funkciji izdržala od petka do utorka. »Prema zakonu o sanaciji, Vidović mogao me je imenovati bez natječaja, te sam ugovor potpisala 1. listopada 2004. godine. S obzirom da sam, konzultirajući pravnike, tražila vrlo transparentno poslovanje, smjenjuju me već 5. listopada. Objašnjenje je bilo da se na toj 'dužnosti' i nisam najbolje snašla«, objašnjava Matasić svoje »ravnovanje«. No, u kuloarima SC-a može se čuti kako je pravi razlog Matasićina odlaska taj što nije odgovarala Nataši Rajković, što privremena pomoćnica ravnatelja SC-a nije željela komentirati. </p>
<p>Imenovanje i raspisivanje natječaja, legaliziranje odluka i postupaka ne spada u bolje običaje Studentskoga centra, čak i sada, kada je mrak sanacije ostavio iza sebe. </p>
<p>»Niko Vidović je 13. studenoga imenovan obnašateljem dužnosti ravnatelja SC-a, no još nije raspisan natječaj za redovnog ravnatelja, a mislim da do toga neće ni doći«, kaže Mladen Martić, ističući da je to »prijelazno« vrijeme idealno za lov u mutnom, a sve ima i blagoslov resornog Ministarstva. Martić se, nadalje, čudi kako je moguće da zaposlenik dobiva plaću, a svom poslodavcu nije nikada predočio ni radnu knjižicu, ni ostale dokumente potrebne za sklapanje radnog odnosa, što je sve Niko Vidović, uskratio SC-u.</p>
<p>»Žalosno je što su na čelo SC-a postavili osobu koja je Nakladni zavod Matice hrvatske ostavila u velikim dugovima, istovremeno tamo primajući plaću putem svoje privatne tvrtke«, kaže Martić. </p>
<p> Početkom sljedećeg tjedna Mladen Martić te djelatnici Teatar ITD i SC-a iznijet će u javnost niz nepravilnosti u radu te institucije.</p>
<p>»Vidović ne poštuje akte SC-a koji su vrijedili prije sanacije, a potvrđeni su Ustavnim sudom. Njih je nemoguće tek-tako mijenjati, niti praviti se da ne postoje. Svojim postupcima nanio je tešku štetu SC-u. Jedna u nizu jest što ne dopušta tiskanje monografije o Studentskom centru 'Savska 25' urednika Feđe Vukića, a honorari su svim autorima plaćeni«, objašnjava Martić slučaj o kojem bruji cijeli Zagreb. Rajković, pak, kaže da je Vidović tu monografiju »stopirao« zbog brojnih faktografskih pogrešaka.</p>
<p>Na kraju dugog popisa nesporazuma raznih djelatnosti SC-a, sukobljenih interesa »egzistencije i koncepcije«, svoje mjesto nalazi i prijepor oko konačnog razrješenja pitanja Teatra ITD.</p>
<p> I dok glumac Marko Torjanac te Damir Mađarić, s čime se slaže veći dio ansambla, ocjenjuju da je jedini i pravi izlaz iz krize reguliranje statusa ITD-a kao gradskoga kazališta, Mladen Martić smatra da bi trebalo pronaći najbolji ishod za sve kulturne djelatnosti Studentskog centra, i to po uzoru na slovenski model ŠKUC-a. </p>
<p>Čini se da kad je Studentski centar u pitanju, i naizgled »savezničke strane« možda dijele slične strategije, no imaju poprilično različite ciljeve. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Krhke granice snošljivosti</p>
<p>Autori performansa ističu da ideju o snošljivosti nije moguće bespogovorno prihvatiti, već da se ona uči iskustvenim procesom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Multimedijski interaktivni performans »Ludic space – povijest europske ideje o toleranciji« izveden je u petak na večer u organizaciji Austrijskoga kulturnog foruma u kinu »Lika« u Zagrebu. Projekt o ideji tolerancije pokrenuo je austrijski filozof Heinrich Schmidinger, prikupivši prije dvije godine po narudžbi Graza, tadašnjega Grada kulture, dokumentaciju tekstova o europskoj povijesti tolerancije. </p>
<p> Performans je osmislilo Mario Höber, a izveli su ga autori s različitih područja umjetničkoga djelovanja. Osim autora koncepta Maria Höbera, koji je ujedno odgovoran i za manipulaciju video snimke događanja, istodobno prikazivane za vrijeme njegova trajanja, sudjelovali su Barbara Hölbling, instalacija u prostoru, Erin Gee, pokus sa zvukom i govorom, Zoran Ščekić, kompozicija i izvedba glazbe, te Lore Heuermann, crtež.</p>
<p> Po riječima autora »Ludic space« je zamišljen kao prostor igre u koju su posjetitelji uvučeni svojim ulaskom u dvoranu. Autori dalje tvrde da ideju o snošljivosti nije moguće bespogovorno prihvatiti, već da se ona uči iskustvenim procesom. U konceptu je također istaknuto da glazbenici reagiraju na video projekcije, crteže i događanja iz izvedbenoga prostora, te da su u proces uključene i povratne reakcije gledatelja kao ravnopravnih sudionika.</p>
<p> Međutim, veliki dio zamišljenoga nije se izvedbom potvrdio. Međusobne reakcije umjetnika na umjetnički obilježeno, viđeno, odnosno čujeno djelovanje, nisu se prepoznale kao spontano reagiranje, već prije kao unaprijed dogovorene rutinski mehanizirane radnje. Ravnopravno sudjelovanje promatrača obespravljeno je već nemogućnošću biranja kadrova koji se kamerom prenose na projekcijsku plohu. U snimku video umjetnik nije izravno intervenirao nekim postupcima koji bi joj promijenili značenje, već je služila prenošenju događanja.</p>
<p> S obzirom na to da je vizualna komponenta dominirala izvedbom, promatraču se nametnula vizura i sugeriralo na koji performativni čin treba svratiti pozornost. Jednako tako nitko od promatrača nije svojevoljno pristao sudjelovati u izvedbi u kojoj im se kamera unosi u lice. Promatrač nije mogao utjecati ni na decibele zvuka, na jedva podnošljivu buku koju je proizvodio motor traktora uključenoga u instalaciju. </p>
<p>Performans je izveden u povodu pedesete obljetnice otvorenja Austrijske čitaonice u Zagrebu.</p>
<p>Schmidingerova istraživanja objavljena su u knjizi »Putovi k toleranciji«. Ta knjiga polazište je multimedijskoga performansa »Ludic space« čija je šestosatna inačica naziva »Duga noć tolerancije«, prvotno izvedena u gradačkoj Crkvi sv. Andreja.</p>
<p>Ivana Slunjski</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Nagrada »Stjepan Šulek« Ivanu Novincu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Violinist Ivan Novinc dobitnik je nagrade »Stjepan Šulek« za godinu 2004. Nagrada koju dodjeljuje Fond Stjepana Šuleka predana mu je na svečanosti u subotu u dvorani Hrvatskoga društva skladatelja. Novinc je nagradu dobio u konkurenciji od troje kandidata, za izvedbu dvaju stavaka iz Monologa za violinu Borisa Papandopula, koje je izveo 3. veljače 2003. na koncertu 36. Tribine »Darko Lukić« u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog.</p>
<p> »Ivan Novinc pokazao zavidnu violinističku tehniku i poseban smisao za Papandopulov idiom. Zbog toga je njegova interpretacija uvjerljiva i efektna. Svojim iskazanim umijećem Ivan Novinc potvrđuje da je perspektivan mladi violinist od kojega se s opravdanjem mogu očekivati novi dosezi u solističkom i komornom muziciranju«, navodi se u obrazloženju žirija u kojem su bili predsjednik Fonda maestro Pavle Dešpalj, Marija Ćepulić, Branko Košir, Tonko Ninić i Mladen Sedak. Umjetnik svoje umijeće i potvrdio ponovnom izvedbom nagrađenog djela na svečanosti. Ivan Novinc, rođen 1978., zamjenik je koncertnog majstora Zagrebačke filharmonije i prvi violinist Gudačkoga kvarteta Porin i asistent na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu svoje profesorice Maje Dešpalj-Begović. </p>
<p>V. P.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Otvorena nova operna zgrada u Kopenhagenu </p>
<p>KOPENHAGEN</p>
<p> – Velikim gala koncertom u subotu na večer otvorena je nova zgrada Opere u Kopenhagenu vrijedna 441 milijun dolara. Novu zgradu neki smatraju arhitektonskim remek djelom, a drugi gigantskim tosterom. U zgradi od stakla, čelika i mramora ima 1450 mjesta, a stajala je 2,5 milijardi kruna (336 milijuna eura). Financirao ju je Maersk Mc-Kinney Moeller, najbogatiji Danac. Operu s dvije pozornice projektirao je slavni danski arhitekt Henning Larsen. (Hina/AP)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Umrla Victoria de Los Angeles</p>
<p>MADRID</p>
<p> – Sopranistica Victoria de Los Angeles, jedna od velikih španjolskih opernih diva dvadesetog stoljeća, umrla je tijekom noći s petka na subotu u Barceloni u dobi od 81 godine, priopćila je u subotu operna kuća Liceu. Ona je zbog srčanih tegoba primljena u bolnicu Teknon u Barceloni na Silvestrovo. Rođena u Barceloni, de los Angeles je započela karijeru u Liceu 1945. s »Figarovim pirom«, a tijekom duge karijere pjevala je u opernim kućama u Milanu, New Yorku, Parizu i Londonu. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>Ivica Kostelić drugi </p>
<p>»Ovo je kao san. I znate što mi je pomoglo da dotaknem slalomski vrh? Učestali treninzi s Ivicom Kostelićom u posljednje vrijeme i jako mi je drago što je upravo on kraj mene na postolju«, rekao je pobjednik slaloma u Wengenu, njemački skijaš Alois Vogl</p>
<p>WENGEN</p>
<p> – Treći slalom uzastopno Ivica Kostelić uvrštava svoje ime među deset najboljih. U Flachauu je bio sedmi, u Chamonixu peti, a ove nedjelje je na legendarnom slalomu u Wengenu došao korak do pobjede. Prema pobjedi mu se ispriječio tek iznenađujući pobjednik Nijemac Alois Vogl.</p>
<p>Čudnovat je bio slalom u Wengenu, što se i očekivalo, jer potpuno neravan teren oduvijek je »lomio« mnoge favorite i često je mali broj skijaša završavao utrku. Ovaj put je prva vožnja bila prilično milostiva, pa je od najboljih otpao tek Rainer Schönfelder. Briljirao je Thomas Grandi i tako podsjetio na prosinačke dane iz prošle kalendarske godine, kada je u dva dana ubilježio dvije pobjede u Svjetskom kupu. Slijedili su Raich, Palander, Vogl, dok je Ivica Kostelić uz korektnu vožnju završio na šestom mjestu.</p>
<p>Dramatika se počela ispisivati u drugoj vožnji, a sve je počelo uz novi pad Bodea Millera. Idealnu putanju je, pak, izabrao i posve riskantno prošao vodeći u redoslijedu slaloma Talijan Giorgio Rocca, no u zraku je ostao upit je li jedna vrata prošao korektno. Kasnija analiza je pokazala pogrešku i Talijan je diskvalificiran, a u samom vrhu se našao Ivica Kostelić koji je također primijenio taktiku »spuštanja na glavu« i bio odmah iza Aloisa Vogla. Posljednja tri skijaša na startu nisu izmijenila vrh, jer su Palander i Grandi posrnuli na stazi, a Raich je zbog jedne greške »mir« pronašao na trećem mjestu.</p>
<p>Kraj utrke u Wengenu prošao je u slavlju Kostelića i Vogla koji se našao na ramenima hrvatskog skijaša iz prostog razloga...</p>
<p>– Ovo je kao san. I znate što mi je pomoglo da dotaknem slalomski vrh? Učestali treninzi s Ivicom Kostelićom u posljednje vrijeme i jako mi je drago što je upravo on kraj mene na postolju, rekao je Vogl.</p>
<p>• Rezultati, slalom: 1. Vogl (Njem) 1:35.38, 2. KOSTELIĆ (Hrv) +0.21, 3. Raich (Aut) +0.46, 4. Pranger (Aut) +0.60, 5. Larsson (Šve) +0.71...;</p>
<p>prva vožnja: 1. Grandi (Kan) 46.72, 2. Raich (Aut) +0.08, 3. Palander (Fin) +0.44..., 6. KOSTELIĆ (Hrv) +0.63...;</p>
<p>redoslijed, slalom: 1. Raich (Aut) 330, 2. Rocca (Ita) 280, 3. Vogl (Njem) 204, 4. Schönfelder (Aut) 198..., 6. KOSTELIĆ (Hrv) 161...;</p>
<p>ukupni redoslijed Svjetskog kupa: 1. Miller (SAD) 1048, 2. Raich (Aut) 850, 3. Walchhofer (Aut) 641, 4. Maier (Aut) 630, 5. Rahlves (SAD) 436..., 33. KOSTELIĆ (Hrv) 161... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Janica četvrta, Götschl preotela vrh </p>
<p>U nedjelju je gorak okus od subote isprala Anja Pärson petim mjestom. I iako su rezultati »bombastične« Šveđanke u sjeni Janice i Götschl, treba reći kako je ona uz Janicu jedina koja osvaja bodove u sve četiri discipline. U Svjetskom kupu je sada pet djevojaka raspoređeno u sto bodova i prava drama tek slijedi. Nastavak je u četvrtak na Sljemenu...</p>
<p>CORTINA D'AMPEZZO</p>
<p> – Renate Götschl je ostala bez četvrte pobjede u talijanskoj Cortini, ali je drugim mjestom u nedjeljnom spustu skinula Janicu Kostelić s vrha ukupnog redoslijeda Svjetskog kupa. Hrvatska skijašica je ponovno izvela spustašku »eksploziju« koja je ovaj put bila dovoljna za četvrto mjesto. Tik uz Dorfmeister, Götschl i Hilde Gerg...</p>
<p>Za Janicu se ponovila prekrasna subotnja priča iz Cortine i bez obzira što je ovaj put skliznula dva mjesta ispod, dogodio se novi spustaški bljesak. Janica niti po čemu ne zaostaje za skijašicama koje 12 mjeseci razmišljaju isključivo o spustu. Janica je unikat današnjeg svjetskog skijanja, a debelo treba izgrebati po površini kako bi se pronašao sličan talent za sve četiri discipline. Možda je posljednja bila Anna Marie Moser Pröll.</p>
<p>Nedjelja u Cortini je Janici donijela dobro poznati scenarij. U gornjem dijelu staze kao da je ispipavala mogućnosti sebe i staze, imala je slična vremena kao i tada vodeća Anja Pärson, a onda se od sredine staze podigla hrvatska »lavina« koja je jurila prema cilju. Konstantno je povećavala prednost i izvršila svoj vječni zadatak – ući u cilj i biti prva.</p>
<p>– Da, sve je izgledalo vrlo slično kao u subotu, makar sam dan ranije bolje prolazila zavoje. Ma, zadovoljna sam, totalno, rekla je Janica.</p>
<p>Hrvatskoj skijašici je ovaj put postolje pobjeglo za samo tri stotinke, no nitko nije protestirao u hrvatskom taboru. Michaela Dorfmeister je u nedjelju bila očito naelektrizirana, Renate Götschl je jedina skijašica na svijetu koja ima izraženiji spustaški talent, a Hilde Gerg je bila milimetar bolja...</p>
<p>U nedjelju je gorak okus od subote (29. mjesto) isprala Anja Pärson petim mjestom. I iako su rezultati »bombastične« Šveđanke u sjeni Janice i Götschl, uz dužno poštovanje treba reći kako je Anja uz Janicu jedina koja osvaja bodove u sve četiri discipline. Zanimljivo, u Svjetskom kupu je sada pet djevojaka raspoređeno u sto bodova i prava drama tek slijedi. Nastavak je u četvrtak na Sljemenu...</p>
<p>• Rezultati, spust: 1. Dorfmeister (Aut), 2. Götschl (Aut) +0.59, 3. H. Gerg (Njem) +0.78, 4. KOSTELIĆ (Hrv) +0.81, 5. Pärson (Šve) +1.10...;</p>
<p>redoslijed, spust: 1. Götschl (Aut) 435, 2. H. Gerg (Njem) 375, 3. Kildow (SAD) 348, 4. Dorfmeister (Aut) 342, 5. Montillet (Fra) 262, 6. KOSTELIĆ (Hrv) 257...;</p>
<p>ukupni redoslijed Svjetskog kupa: 1. Götschl (Aut) 798, 2. KOSTELIĆ (Hrv) 789, 3. Dorfmeister (Aut) 712, 4. Pärson (Šve) i Poutiainen (Fin) 706, 6. Kildow (SAD) 638, 7. H. Gerg (Njem) 594... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Uskoro kraj »hladnog rata«</p>
<p>Nikini će menadžeri u ponedjeljak javno objaviti konkretne ponude za Niku Kranjčara. Tako su, barem, najavili prije koji dan dodajući da će samu odluku o nastavku karijere njihovog štićenika donijeti krajem tjedna. Zasad je tek izvjesno da najveće zanimanje pokazuju Hajduk i kijevski Dinamo, a otvorena je i opcija ostanka u Maksimiru</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Hladni rat« Dinama i Hajduka uskoro bi napokon mogao ugasnuti. Niko Kranjčar i njegov »izborni stožer« ovaj bi tjedan, kako su najavili, trebali konačno obznaniti odredište dojučerašnjeg maksimirskog kapetana i tako napokon zgotoviti u početku zanimljivu, a sad već mnogima dosadnu sagu o ovome transferu. Bit će to ujedno i točka na sve izraženiju borbu taština Dinamovih i Hajdukovih čelnika, koji su se »mačevali« upravo preko krhkih leđa ovoga mladog nogometaša. Zanimljiva bi novost mogao biti nagli preokret u razmišljanjima maksimirskog dopredsjednika Zdravka Mamića. Čovjek koji je sve donedavno energično tvrdio kako Kranjčar više nije član prve momčadi, odjednom bi, kao i mnogo puta dosad, mogao drastično promijeniti retoriku. Štoviše, Mamić je spreman kontrirati Hajdukovom sportskom direktoru Igoru Štimcu i uložiti vlastiti novac u Niku.</p>
<p> Dakako, rasplet je još daleko i teško je reći hoće li Kranjčar doista zaploviti prema Splitu i prihvatiti, kako to mnogi vole reći, Hajdukovu »nemoralnu ponudu«. Milijun i pol eura odštete Dinamu te vila vrijedna 500.000 eura, koju bi Niki udijelila tvrtka Peristil kao svojevrsni Hajdukov posrednik u ovome poslu, mogli bi predstavljati snažan vjetar koji bi Kranjčarova jedra okrenuo ka jugu. Nikin bi čamac u istome smjeru rado pogurnuo i njegov otac Zlatko, koji navodno čak i priželjkuje rasplet u kojem bi njegov sin, nakon izgnanstva iz Maksimira, karijeru nastavio upravo na Poljudu.</p>
<p> Pitanje je, nadalje, mogu li Dinamovi čelnici u ovakvome »hladnom ratu« na bilo koji način zakomplicirati ili, pak, stopirati ovaj transfer. Naposljetku, maksimirski direktor Damir Vrbanović pred diktafonima je već vitlao tezom da će potencijalni kupac ipak morati iskrcati tri, a ne milijun i pol eura, da u ugovoru ne postoji aneks kojim bi klub mogao prihvatiti ponudu poljudskog sportskog direktora Igora Štimca, da pregovore s Dinamom ne može voditi privatna osoba, već samo klub... Valjalo bi, naposljetku, vidjeti i kako će sam Kranjčar reagirati ukoliko ga Mamić na kraju ipak poželi vratiti u prvu momčad Dinama. Kako god bilo, neke bismo naznake, vezane uz završetak ove sage, mogli doznati već u ponedjeljak.</p>
<p> Tog će dana Nikini menadžeri po stolu »razbacati« ponude i potom ih javno objaviti. Tako su, barem, najavili prije koji dan dodajući da će samu odluku o nastavku karijere njihovog štićenika donijeti krajem tjedna. Zasad je tek izvjesno da je konkretnu ponudu »izvjesio« kijevski Dinamo i da je odlazak u Ukrajinu još uvijek realna opcija. Kijevljani su, doduše, prvotno naglasili da će odgovor čekati najkasnije do 10. siječnja. Rok je prošao, Kranjčar se još nije izjasnio, ali se Ukrajinci još nisu povukli. Nikin menadžer Dino Pokrovac pojašnjava da su Kijevljani taj rok odredili prema - maksimirskom klubu.</p>
<p>– Kijevljanima nije NK Dinamo partner za pregovore, naglasio je Pokrovac. </p>
<p>– Oni to nisu znali. Uostalom, maksimirski klub praktički više ne raspolaže Nikom Kranjčarom!</p>
<p> Ne bismo se začudili kad bi ovakvi, pomalo nejasni komunikacijski koridori, odbili Ukrajince od cjelokupnoga posla. Nadalje, bit će zanimljivo vidjeti koliko su za nekadašnjeg maksimirskog »wunderkinda« doista zainteresirani engleski premierligaš Portsmouth te moskovski klubovi CSKA i Lokomotiv. U ponedjeljak bi se, primjerice, u Zagrebu trebao pojaviti Portsmouthov vlasnik Milan Mandaric. Kombinacija je, barem onih medijski »okićenih«, mnogo. Prema jednoj od njih se, primjerice, u utrku uključio još jedan Dinamo. Moskovski...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Dinamo uvjerljivo pobijedio slovačkog prvaka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dinamovi su nogometaši u 2005. godinu zakoračili pobjedom. U svome premijernom nastupu »plavi« su na pripremama u Medulinu svladali slovačkog prvaka Žilinu sa 3-0 (2-0).</p>
<p>Dinamo je brzopoteznim pogocima Ivana Bošnjaka i Darija Zahore već u 14. minuti vodio sa 2-0. Prvo je Eduardo da Silva u 10. minuti presjekao dodavanje slovačkoga braniča i asistirao Bošnjaku za vodeći pogodak. Zahora je, četiri minute kasnije, volejem iskosa iskoristio sjajno Agićevo proigravanje. Konačnih 3-0 postavio je Ljubojević u 54. minuti udarcem glavom nakon Čalinog ubacivanja.</p>
<p> Maksimirski trener Ilija Lončarević na ovoj je utakmici pružio priliku i brazilskom vezistu Germanu, koji se nalazi u Dinamu na probi. U igru je ušao u 30. minuti umjesto Bošnjaka i odigrao - solidno.</p>
<p>• Igralište u Medulinu</p>
<p>DINAMO – ŽILINA 3-0 (2-0)</p>
<p>DINAMO: Vasilj – Buljat, Sedloski, Mijatović, Pranjić – Bošnjak, Agić, Tomić, Mujčin – Eduardo, Zahora (još su igrali: vratari Turina i Šarlija; Perić, Lučić, Ješe, Juroš, Germano, Štrok, Modrić, Čale, Karić, Kardum, Ljubojević)</p>
<p>ŽILINA: König – Čišovsky, Krško, Bašiska, Mesarić, Belak, Bažik, Štrba, Minarčik, Šestak, Bartoš (još su igrali: vratar Mucha; Vonačka, Gottwald, Doležaj, Đurica, Nemec, Novisedlak, Hobočan)</p>
<p>SUDAC: Tomišić (Pazin); GLEDATELJA: 300</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Bošnjak (10.), 2-0 Zahora (14.), 3-0 Ljubojević (54.) </p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Červar: Sad znamo što nas čeka</p>
<p>Usprkos dobroj formi većine naših reprezentativaca, uoči puta u Afriku ipak nešto mršti čelo izbornika Červara. A to su ozljede četvorice igrača – Losertov mišić, Balićev istegnuti gležanj, Metličićeva šaka i Lackovićevo koljeno – te Vorijeva i Balićeva rezerviranost</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – »Spremni smo za Tunis«, jednoglasna je ocjena hrvatskih rukometaša nakon završenih priprema za tunisko Svjetsko prvenstvo, na kojem će naši zlatni dečki braniti naslov osvojen prije dvije godine u Portugalu. U posljednjoj utakmici Croatia kupa, u kojoj je Hrvatska pobijedila reprezentaciju Srbije i Crne Gore sa 33-31, moglo bi se naći nekih zamjerki hrvatskoj igri, ali nakon 12 dana žestokih priprema i dvije pripremne utakmice protiv jakih suparnika, Slovenije i Tunisa, teško je moglo izgledati bolje. </p>
<p>Vidjelo se da su naši rukometaši »teški«, umor je potkraj utakmice odnio koncentraciju, ali ni to nije omelo naše igrače na putu prema pobjedi protiv Srbije i Crne Gore. A ta im je pobjeda mnogo značila. Prvo zato, jer SCG nakon smjene generacije ima jako dobru i svima opasnu momčad, a drugo zato jer naši rukometaši dosad još nisu pobijedili susjede s Istoka, a igrali su na Europskom prvenstvu 1996. u Španjolskoj, Svjetskom prvenstvu 1999. u Egiptu i na Europskom prvenstvu 2002. u Švedskoj. Jasno je da su ih ti porazi teško tištili. </p>
<p>– Ovo je veliki plus za naše samopouzdanje. Vidjeli smo da možemo igrati sa SCG vrstom i da ju možemo pobijediti. Uostalom, s njihovom se skupinom križamo u drugom dijelu Svjetskog prvenstva, pa sad znamo što nas čeka. Još samo da pobijedimo Argentinu na startu SP-a, pa smo riješili sve, govorio je izbornik Lino Červar nakon neizvjesnog subotnjeg riječkog dvoboja, aludirajući na loša iskustva iz prošlosti. </p>
<p>Izbornik je izabrao 17 putnika za Tunis, a to su: vratari Venio Losert, Vlado Šola i Nikola Blažičko, desna krila Mirza Džomba i Vedran Zrnić, lijeva krila Nikša Kaleb i Goran Šprem, kružni napadači Igor Vori i Zoran Jeftić, te vanjski napadači Petar Metličić, Denis Buntić, Ivano Balić, Slavko Goluža, Denis Špoljarić, Blaženko Lacković, Davor Dominiković i Drago Vuković. Opet Hrvatska ide s tri vratara kao i na Olimpijske igre, samo što je u Ateni bio Valter Matošević, a tu je Blažičko. I desna i lijeva krila su standardna i u dobroj formi, Vori je na crti dobio zamjenu Jeftića, a Metličić mladog Buntića. Ostalo je sve očekivano. Neke su se šanse davale i Zvonimiru Biliću, no kako se nije nametnuo tijekom priprema, Červar je opet poveo mlađeg Vukovića. Ostali koji su otpali s popisa, Čale, Blažević, Pongračić i Horvat, ionako su pozvani da budu s reprezentacijom, osjete i isprobaju način rada, uče i čekaju svojih pet minuta. </p>
<p>No, usprkos dobroj formi većine naših reprezentativaca, uoči puta u Afriku ipak nešto mršti čelo izbornika Červara. A to su ozljede četvorice igrača – Losertov mišić, Balićev istegnuti gležanj, Metličićeva šaka i Lackovićevo koljeno – te Vorijeva i Balićeva rezerviranost. Dobro je u cijeloj priči što naši rukometaši imaju vremena oporaviti se i osvježiti tih nekoliko dana do početka svjetske smotre. Naši će poletjeti put Afrike u utorak ujutro, a tamo će odigrati samo jednu pripremnu utakmicu, 20. siječnja protiv Švicarske, dok otvaranje SP-a imaju 23. siječnja. A kad krene natjecanje, naši će zlatni opet biti oni kakve ih gledamo na velikim ispitima. Najbolji su kad su pred njima velike prepreke. Tada krenu popust stroja, ne mareći za umor i ozljede, niti za suparnike, već daju sve od sebe i uživaju igrajući se. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Ždrijeb koji podgrijava nadu</p>
<p>U Podgorici će se od 15. rujna Spahijinim momcima redom suprotstaviti Bugarska, Turska i Litva. Tijek ždrijeba otvara mogućnosti za podizanje nekad trofejnog hrvatskog sporta s najniže točke</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na prvi pogled čini se kako su hrvatski košarkaši dobili vrlo tešku skupinu na Europskom prvenstvu u SCG. U Podgorici će se od 15. rujna Spahijinim momcima redom suprotstaviti Bugarska, Turska i Litva. No, tijek ždrijeba otvara mogućnosti za podizanje nekad trofejnog hrvatskog sporta s najniže točke. Prvi preduvjet je naravno, dobra igra reprezetnacije, no za analizu Spahijine momčadi još su mjeseci pred nama. </p>
<p>Hrvatska je tako ponovno u skupini s Turskom, momčadi koja je na dva prošla EP-a, znala prije svega iskoristiti gluposti i pogreške hrvatskih igrača. Njihove glavne zvijezde, Okur i Turkoglu, doći će na EP sa zapaženom NBA sezonon iz sebe. Turska posljednjih godina ima odlične igrače, no krajnji rezultat, nakon uzleta i srebra s EP 2001, bio je razočaravajući. Uslijedio je tresak na 9. mjesto na SP u Indianapolisu, a potom novo razočaranje u Švedskoj. Da Turci »mijenjaju ploču« pokazuje postavljanje cijenjenog Bogdana Tanjevića na izborničko mjesto. Trener koji je s Bosnom osvojio naslov europskih prvaka, trebao bi posložiti tursku momčad kojoj je jedna lopta uvijek bila premalo. </p>
<p>Hrvatski košarkaši su pobliže upoznali i pobijedili Bugare prošlog ljeta na Trofeju Sofije na kojem su nastupili u nedostatku jačih suparnika. Bugari su autsajder skupine, ali protiv takvih momčadi uvijek je potreban oprez. </p>
<p>Treba svakako zaviriti i u skupinu A koja će Hrvatima stajati na putu do četvrtfinala. U Vršcu će igrati Italija, Njemačka, Rusija i Ukrajina. Izbornik Neven Spahija je za dvije godine vođenja talijanskog Roseta iz »prve ruke« upoznao talijanske košarkaše. Italija je u posljedenje dvije godine doživjela najsvijetlije košarkaške trenutke u povijesti, osvojivši brončanu medalju na EP u Švedskoj i srebro na OI u Ateni. Recalcatijeva momčad možda je prošla svoj zenit, a Hrvati tradicionalno dobro znaju igrati protiv njih. Rusiju i Ukrajinu Spahijina momčad dobro poznaje iz Švedske, Ukrajinci su »pali« u skupini, a Rusi su ostali veliki dužnici iz doigravanja kada su našu reprezentaciju ostavili u bespućima poretka od 9. do 12. mjesta. U kvalifikacijama za nadolazeće EP svatko je slavio na svom terenu. Ako se Hrvatskoj put na EP ponovno ispreplete s Rusijom, najveći će problem biti kako zaustaviti možda i najsvestranijeg košarkaša svijeta Andreja Kiriljenka. Isti problem će se pojaviti i u mogućem dvoboju protiv Njemačke, protiv njemačkog »plavog anđela«, Dirka Nowitzkog, trenutno trećeg strijelca NBA lige (27.2 poena po utakmici).</p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Hokej je u Zagrebu opet u modi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pred više od 2000 gledatelja u Domu sportova hokejaši Medveščaka ostvarili su, moglo bi se reći, povijesni uspjeh. Nakon pet godina nastupanja u Interligi, ostvarili su prolaz u polufinale. Hrvatski prvak amaterska je momčad pojačana s nekoliko slovačkih i slovenskih igrača koji daju drugu dimenziju igri i kvalitetu kojom »medvjedi« ravnopravno nastupaju protiv ostalih profesionalnih momčadi u Interligi. Jedino Jesenice iskaču kvalitetom, od ostalih, svatko može svakoga pobijediti. </p>
<p>Doigravanje je to i potvrdilo, iako je raspored išao na ruku DAC-u, Medveščak je uspio iznenaditi pobijedivši u Dunaujvarosu i dovevši odlučujući dvoboj u Dom sportova. </p>
<p>– Pokazali smo da smo prava momčad, pravi medvjedi. Zahvaljujem se publici koja nas je podržala i pomogla ostvariti podvig, izjavio je Slovenac u redovima Medveščaka, Boštjan Kos. </p>
<p>Posjet na utakmici najbolji je pokazatelj da Zagreb voli hokej i da ova momčad vrijedi. Bez velikih najava, bez financijskih sredstava, u sjeni ostalih sportova, više od 2000 gledatelja platilo je ulaznicu za utakmicu. Dinamo i Cibona samo u europskim dvobojima i derbijima mogu se pohvaliti većom gledanošću.</p>
<p>Medveščakov protivnik u polufinalu je Alba Volan, najbolji mađarski klub, sudionik završnice Continental kupa. Recept uspjeha zna kapetan momčadi, Damir Gojanović :</p>
<p>– Ovo doigravanje podiglo je momčad, vratili smo se u život. U Szekesfehervaru trebamo ponoviti recept iz Dunaujvarosa, pokušati pobijediti barem jednom i pred svojom publikom imati sve u svojim rukama. Nemamo što izgubiti, sposobni smo napraviti još jedno iznenađenje. </p>
<p> Još kad bi pronašli sponzore za nove dresove...</p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Neočekivan kraj europskih ambicija Lokomotive</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Europski put rukometašica Lokomotive neočekivano se zaustavio u trećem kolu Kupa EHF. U oba dvoboja poražene su od Gdanjska golom razlike, jučer su Poljakinje slavile 26-25 (12-13). Podsjetimo, prva utakmica završila je 37-36 za Poljakinje. </p>
<p>Domaća ekipa je razočarala, imala je samo dvije raspoložene igračice u svojim redovima, Svitlanu Pašičnik koja je postigla 10 pogodaka i raspoloženu Jelenu Jelčić s 19 obrana. Nažalost, ostatak ekipe odigrao je cijeli dvoboj u grču, uz nebrojene tehničke pogreške. Na ruku im nisu išle niti ozljeda Lidije Horvat i nepromišljeno udaranje suparnice Maje Mitrović. Lokosice su imale i napad za prolaz u sljedeći krug ali su loptu predale u ruke gošćama. Trener Lokomotive Abas Arslanagić, nije očekivao poraz svoje ekipe:</p>
<p>– Bili smo blizu, a tako daleko. Pobijedile su nas na iskustvo, moja ekipa još nije zrela za europske dvoboje. Ne mogu vjerovati u kakvom smo grču igrali. </p>
<p>• Dvorana II Doma sportova</p>
<p>LOKOMOTIVA – NATA GDANJSK 25-26 (13-12)</p>
<p>LOKOMOTIVA: Jelčić (19), Bukovina (0+2), Čop 1, Lovrić 1, Pasičnik 10 (5), Penezić 1, Arslanagić 4, Pušić 4, Levanić 1, Horvat, Milanović-Litre, Veselovac , Mitrović 3 (1), Pensa.</p>
<p>GDANJSK: Los, Sadowska (7+2), Truszynska 3, Kapala, Tyda, Stachowska 5 (3), Serwa, Labul 4, Boltromiuklo 3, Wolska, Chudzik, Kudlacz 7, Wilamowska, Strzalkowska 4</p>
<p>SUCI: Katsikis i Michailidis (oba iz Grčke). GLEDATELJA: 250.</p>
<p>SEDMERCI: Lokomotiva 8 (6), Gdanjsk 6 (4).</p>
<p>ISKLJUČENJA: Lokomotiva 8 minuta (Mitrović 2+2, Loverić, Pensa), Gdanjsk 16 minuta (Truszynska 2+2, Labul 2+2, Boltromiuk 2+2, Strzalkowska 2+2)</p>
<p>CRVENI KARTON: Mitrović (52 - namjerno udaranje protivnice) </p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Karolina KUDLACZ</p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="32">
<p>Abbas u unakrsnoj vatri Sharona i palestinskih militanata</p>
<p>Izrael najavio prekid mirovnih pregovora i blokadu međunarodne pomoći Palestincima / Hamas poručio Abbasu da trenutačno ne može prihvatiti prekid vatre</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Novoizabrani palestinski predsjednik Mahmoud Abbas koji je u subotu prisegnuo na novu dužnost, počeo je prvi radni dan s tragičnim izvješćima o novim napetostima i sukobima u Pojasu Gaze. </p>
<p>Golemi teret političkih i drugih obveza preuzet od karizmatskog prethodnika Yassera Arafata nije se, nažalost, dolaskom Abbasa u palaču Muqtada u Ramallahu smanjio. Štoviše, izraelski bojkot mirovnih pregovora s Palestincima, do kojeg je došlo prije Abbasove inauguracije na predsjednički položaj, neće, po mnogima, doprinijeti poboljšanju situacije na vrućem srednjoistočnom tlu. </p>
<p>»Izraelski bojkot je ozbiljna greška koja neće doprinijeti poboljšanju političke i sigurnosne situacije između dviju oštro sukobljenih strana«, rekao je palestinski ministar zadužen za pregovore s Izraelcima Saeb Erekat. On tvrdi da će taj ishitreni potez samo otežati mirovne napore palestinskog vođe Mahmouda Abbasa. </p>
<p>Ključni izraelsko-palestinski problemi ostali su neriješeni, a sukobi nastavljeni. Izraelske oružane snage ušle su u nedjelju rano ujutro s novim pojačanjima u Pojas Gaze gdje su započele nove akcije protiv palestinskih militanata. Prema tvrdnjama očevidaca, u toj »osvetničkoj operaciji« sudjeluje najmanje 15 tenkova, buldožera i oklopnih vozila.</p>
<p>Nebo nad Gazom nadlijetali su izraelski borbeni zrakoplovi čija su meta bila mjesta odakle su Palestinci ispaljivali projektile »qassam« (vlastite proizvodnje) na naselja židovskih doseljenika. Nekoliko projektila, vrlo slabe preciznosti, palo je i u područje izraelske pustinje Negev. </p>
<p>Izraelski izvori navode da je kod mjesta Sderot teško ranjena Ella Abukasis i njezin brat Tamir te još jedna osoba. Strahuje se da je to samo uvod u eskaliranje izraelsko-palestinskih sukoba, budući da vlada premijera Ariela Sharona najavljuje nove akcije čišćenja uporišta palestinskih snaga otpora. </p>
<p>Izraelski vojnici ubili su najmanje osam Palestinaca, a nekoliko ljudi ranili. Među njima, kako tvrde palestinski bolnički izvori, ima civila i maloljetnika. Ta akcije je uslijedila nakon napada palestinskog bombaša samoubojice na pograničnu kontrolnu postaju Karni. Tom prilikom ubijeno je šest izraelskih civila, a pet ranjeno. </p>
<p>Izraelski premijer Ariel Sharon očito je ljut na Mahmouda Abbasa kojeg okrivljuje da nije uspio obuzdati palestinske ekstremne skupine poput Hamasa, Islamskog džihada i Brigade mučenika Al Aqse. Tvrdi da se glavne poluge palestinske vlasti, uključujući i čelništvo PLO-a, od Arafatove smrti (11. studenoga) nalaze u njegovim rukama. </p>
<p>Abbasu, poznatijem po konspirativnom nadimku Abu Mazen, Izraelci predbacuju i pasivnost više od 30.000 pripadnika palestinskih snaga sigurnosti u obuzdavanju terorizma. Sharon smatra da Abbas nije položio taj ključni »test iskrenosti« koji bi vodio prema izraelsko-palestinskim mirovnim pregovorima i uspostavi neovisne, održive i miroljubive palestinske države. </p>
<p>Izraelski premijer je stoga najavio nove »kaznene akcije« prema Palestincima. Prema pisanju izraelskog ljevičcarskog lista Haaretz, Abbas će, poput Arafata, biti gurnut u politički zakutak. Istodobno, najavljuje se i blokada međunarodne pomoći ionako frustriranom i izgladnjelom palestinskom narodu. To bi moglo dovesti do prave katastrofe, budući da Palestinci već sad praktički jedva preživljavaju. </p>
<p>Abbas koji se očito nalazi između dvije vatre, palestinskih militanata na jednoj i Sharona na drugoj strani, najavio je posjet Pojasu Gaze da bi primirio mnoge palestinske nezadovoljnike i očajnike. </p>
<p>Iz Hamasovog stožera koji predstavlja najozbiljniju prijetnju izraelskoj sigurnosti već su poručili da nisu spremni na lake ustupke. »Trenutačno se nalazimo u situaciji kad se ne može prihvatiti prekid vatre«, poručeno je Abbasu, ali još više Izraelcima.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Konzervativni prebjeg hvali laburiste</p>
<p>Tony Blair je bolji premijer nego bi konzervativni lider Michael Howard to ikad mogao biti, tvrdi bivši ministar u vladi Margaret Thatcher Robert Jackson</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Robert Jackson, konzervativni zastupnik i bivši ministar obrazovanja u vladi Margaret Thatcher izazvao je potres u vlastitoj stranci neočekivano najavivši da prelazi u laburiste. Jackson smatra da je laburistički vođa Tony Blair bolji premijer nego bi konzervativni lider Michael Howard to ikad mogao biti. Howard bi Britaniji mogao nanijeti »sigurne štete«, izjavio je Jackson u razgovoru za Sunday Telegraph. </p>
<p>Vijest o tom političkom prebjegu pogubna je za oporbene britanske konzervativce koji se bez većeg uspjeha pokušavaju konsolidirati pod novim vođom Howardom. Robert Jackson uskoro se povlači iz aktivne politike, pa tvrdi da od laburista ne očekuje nikakvu političku nagradu za svoj bijeg k njima. No, kaže da se nije htio povući u tišini, jer konzervativci imaju »nekoherentnu« politiku o visokom školstvu i drugim javnim službama te »opasna« gledišta o Europi. </p>
<p>Bivši konzervativni zastupnik i nekadašnji ministar podupire Blairovu mjeru uvođenja školarina na fakultetima, čemu se konzervativci inače protive. Također tvrdi da je da je neprijateljstvo Konzervativne stranke prema Europi naraslo do te mjere, da ona zagovara jednostrani odustanak od britanskih obaveza sadržanih u poveljama EU«. Tako negativan stav prema Europi naškodio bi Britaniji ako bi konzervativci došli na vlast, tvrdi Jackson. U razgovoru za Sunday Telegraph, on je rekao: »U stranci raste prava i opasna inicijativa da se Britaniju povuče iz Europske unije. Ako bi Konzervativna stranka formirala iduću vladu, ta bi vlada aktivno radila na tome da isprovocira nepotrebnu i sasvim nepoželjnu krizu u našim odnosima s Europom.« Također je kritizirao Michaela Howarda za nedosljedan stav prema Iraku, zbog čega su konzervativci došli u sukob »ne samo s ostatkom Europe nego i s Washingtonom«. </p>
<p>»Jako se divim tome kako Tony Blair vodi zemlju. On se izdigao iznad uskih interesa i pokazao pravu hrabrost u unutarnjim reformama te oko međunarodne sigurnosti naše zemlje«, izjavljuje taj politički prebjeg. Na svoju bivšu Konzervativnu stranku Robert Jackson je apelirao da se ponovo pozicionira bliže centru. To je, naravno, jako teško jer se tamo već udobno smjestio Tony Blair sa svojim »novim laburistima«, otevši Konzervativnoj stranci i ideje i birače. </p>
<p>Jacksonov bijeg nije »nikakva drama«, tvrde konzervativni čelnici. No, on je svakako bacio u sjenu jedan drugi događaj važan za stranku. U nedjelju je, naime, konzervativni vođa Michael Howard objavio plan o tome kako bi se godišnje moglo uštedjeti 35 milijardi funti iz državnog proračuna. Dio ušteđenog novca bio bi preusmjeren u školstvo i zdravstvo, a dio u smanjenje poreza za građane. U godini kad se očekuju prijevremeni izbori, takav plan trebao bi biti važan politički adut Konzervativne stranke, premda malo tko ovoga trena računa da bi ona mogla formirati iduću britansku vladu. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Zhao Ziyang pred odlaskom »u posjet Marxu« </p>
<p>Nekadašnji glavni tajnik Komunističke partije Kine i dugogodišnji premijer Zhao Ziyang (85), koji je posljednjih 15 godina proveo u kućnom pritvoru, pretrpio je višestruke udare </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nekadašnji glavni tajnik Komunističke partije Kine i dugogodišnji premijer Zhao Ziyang (85), koji je posljednjih 15 godina proveo u kućnom pritvoru, poslije višestrukih udara pao je u duboku komu - u subotu su novinarima rekli članovi njegove obitelji. Kineska vlada je prošlog utorka objavila da se Zhao nalazi u bolnici i da mu je stanje stabilno. Time su opovrgnute vijesti hongkonških medija da je Zhao umro 8. siječnja. Izjava je ipak shvaćena kao najava približavanja kraja, jer se dosad službeno prešućivalo sve što je povezano s nekad bliskim suradnikom i očekivanim nasljednikom Denga Xiaopinga, glavnog arhitekta kineske modernizacije. </p>
<p>Posljednji put Zhao je viđen u svibnju 1989. kad je razgovarao s prosvjednicima koji su punih sedam tjedana držali Tiananmen, središnji pekinški trg. Tražili su više slobode i demokracije, obračun s nepotizmom i korupcijom, iskazivali nezadovoljstvo zbog sporih promjena, vrludanja u reformama i popuštanja tvrdolinijašima. Zhao im je priznao da su u pravu, da su njihova nastojanja rodoljubna i sa suzama u očima molio ih da prekinu prosvjede, jer je dobro znao što bi ih moglo zadesiti. U noći s 3. na 4. lipnja, vojska je tenkovima rastjerala prosvjednike, bilo je na stotine (neki govore i o tisućama) mrtvih. </p>
<p>Zhaoa su u radikalnoj kulturnoj revoluciji crveni gardisti napadali, ismijavali, vukli ulicama kao »vodećeg sljedbenika kapitalizma«, a 1967. uklonili su ga sa svih dužnosti. Poslije tog kaotičnog razdoblja i odlaska Mao Zedonga 1976. »u posjet Marxu«, Zhao je u samo tri godine od relativno nepoznatog provincijskog čelnika napredovao do položaja predsjednika vlade i - uz Denga Xiaopinga i Hu Yaobanga - postao jedan od trojice najvažnijih predvodnika modernizacije. Kad je u travnju 1989. umro glavni tajnik KP, Hu Yaobang, oproštaj s njime prerastao je u prosvjede protiv konzervativaca. U previranjima na vrhu, Zhao je nakratko dospio na dotadašnji Huov položaj glavnog tajnika KP. </p>
<p>No, protivnici su iskoristili njegovo razumijevanje za prosvjednike; zalaganje za obzirnost prema njima ocijenjeno je kao kolebljivost. Smijenjen je i smješten u kućni pritvor jer je »izdao Partiju i revoluciju« i »potpomagao i poticao studente i druge na masovni pokret usmjeren na podrivanje rukovodeće uloge partije i socijalističkog sustava«. Tek poslije tri godine, posebna partijska komisija odbacila je optužbe o razbijanju partije, podržavanju prosvjeda i kontrarevolucionarnom djelovanju. No, i dalje je ostao u kućnom pritvoru. </p>
<p>Od svoga političkog pada, Zhao je postao simbol onima koji misle da bi se kineska vlada trebala ispričati za krvavo gušenje prosvjeda na Tiananmenu. Za politički vrh je sve što se zbiva s nekadašnjim čelnikom osjetljiva tema. Nepotvrđene vijesti prošlog proljeća o pogoršanju Zhaova zdravlja dodatno su zabrinule vlasti, jer se približavala 15. godišnjica masakra na Tiananmenu. Smrt popularnog državnog i partijskog čelnika mogla je potaknuti na zahtjeve za promjenama i val nepredvidivih masovnih prosvjeda zbog razmahane korupcije, rastuće nezaposlenosti i sve izrazitijeg raslojavanja u društvu. Kako se već dogodilo 1976., sa smrću popularnog premijera Zhoua Enlaija ili 1989. s Hu Yaobangom. </p>
<p>No, od Zhaova uklanjanja iz političkog vrha prošlo je već više od 15 godina, i reagiranja je teško predvidjeti. Mladi kao tradicionalno najbuntovniji dio društva odrastaju doduše u otvorenijem i slobodnijem ozračju, ali ne znaju mnogo o Zhaou i njegovim nastojanjima, pa je pitanje bi li njegovu smrt iskoristili za prosvjede. No, vlast je uvijek oprezna i za svaki slučaj na Tiananmenu su uočljivo pojačane snage sigurnosti. </p>
<p>Tiananmen - simbol Kine </p>
<p>Središnji trg u Pekingu Tiananmen (Vrata nebeskog mira) prostire se na 49 hektara i najveći je trg na svijetu, čak pet puta veći od golemog moskovskog Crvenog trga. Pozornica je najdramatičnijih masovnih okupljanja i prosvjeda u Kini. Nezadovoljstvo je više puta eksplodiralo: pri kraju 19. i početkom 20. stoljeća protiv osam imperijalističkih sila (Austro-Ugarska, Britanija, Francuska, Italija, Japan, Njemačka, Rusija i Sjedinjene Države), koje su komadale slabu carsku Kinu; 4. svibnja 1919. protiv sporazuma iz Versaillesa kojim su bivši njemački posjedi prepušteni Japanu umjesto da budu vraćeni Kini; protujapanski prosvjedi 1935. počeli su na Tiananmenu i prerasli u rat za oslobođenje od Japana. Tu je Mao Zedong 1949. proglasio stvaranje NR Kine i odatle, na masovnim mitinzima, najavljivao sve važnije bitke kulturne revolucije. Tiananmen je najvažniji simbol Kine, njegova slika nalazi se na novcu, poštanskim markama i u državnom grbu. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Australija i Novi Zeland odali počast žrtvama tsunamija</p>
<p>Milijuni Australaca odali su počast za više od 160.000 mrtvih u tsunamiju. Tada je život izgubilo i 17 Australaca </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Australija i Novi Zeland održali su u nedjelju minutu šutnje u znak sjećanja na žrtve tsunamija koji je 26. prosinca pogodio zemlje Indijskog oceana.</p>
<p> Premijer John Howard i milijuni Australaca odali su u crkvama, trgovačkim centrima, na stadionima ili u svojim domovima počast za više od 160.000 mrtvih u tsunamiju u kojem je život izgubilo 17 Australaca, 16 je nestalo, a o 30 osoba još uvijek nema nikakvih vijesti otkad se dogodila ta prirodna katastrofa.</p>
<p> Novi Zeland također odaje počast žrtvama tsunamija. Proglašen je dan žalosti i zastave su spuštene na pola koplja. U 13:59 sati po lokalnom vremenu, u trenutku udara tsunamija prije tri tjedna, cijela je zemlja stala da bi se sjetila žrtava i odala im počast minutom šutnje. </p>
<p> Broj mrtvih u tsunamiju kojeg je prouzročio podvodni potres jačine 9 stupnjeva po Richterovoj ljestvici je, po najnovijim službenim podacima, 168.183 osobe.</p>
<p> Indonezija je u nedjelju priopćila da je broj njezinih žrtava porastao na 115.229 nakon što je pronađeno još tijela uzduž zapadne obale Aceha. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="36">
<p>Stanarsko pravo je zakonito, trajno stečena i neotuđiva imovina</p>
<p>U ožujku 2004. god. Hrvatski sabor je potvrdio međunarodni Ugovor o pitanjima sukcesije s Aneksom G (Narodne novine – Međunarodni ugovori br. 2 od 17. ožujka. 2004.), koji je po pravnoj snazi iznad zakona. O tome se nije pisalo u novinama (!), iako bi bilo normalno očekivati opširne komentare i objašnjenja. Zbog toga mi, nositelji stanarskog prava, želimo s time upoznati sve naše građane.</p>
<p> U članku 2. Aneksa G piše, između ostaloga, ovo: »Prava na pokretnu i nepokretnu imovinu (....) na koju su građani (....) imali pravo na dan 31. prosinca 1990. priznat će se, te će biti zaštićena i vraćena od te države (....)«. Napomene: (U engleskom originalu »restored« znači: vraćena u prvobitno stanje). Stanarsko pravo je zakonito i trajno stečena imovina i vlasništvo (desetak puta veće od zemljišno-knjižnog vlasništva nad neuseljivim stanom, jer zakon je jači od zemljišnih knjiga. Stanarsko pravo nije najam, niti su sklopljeni ugovori o najmu). Dakle, stanarsko pravo u tzv. privatnim neuseljivim stanovima, koje smo imali 1990., a koje nam je oduzeto 1996., mora nam se vratiti, odnosno istovremeno zamijeniti pravom na otkup stana (po približno istoj cijeni kao što su otkupljeni društveni i drugi stanovi, pa i dio privatnih po čl. 48. Zakona o najmu stanova, 1996.). Nema nikakvog opravdanja da to nije dosad već učinjeno! </p>
<p> »Bilo kakav navodni prijenos prava na pokretnu i nepokretnu imovinu učinjen nakon 31. prosinca 1990. i zaključen pod prisilom ili protivno pododjeljku (a) ovoga članka, bit će ništav«. Napomena: Prisilno (t.j. silom zakona) to naše pravo na imovinu preneseno je na nominalne vlasnike naših stanova (1996.). Budući da je međunarodni ugovor iznad zakona, mi smo i danas nositelji stanarskog prava. Naime, spomenuti prijenos prava je ništav, što znači da nije ni nastao. Ništave su i sudske odluke o prisilnom iseljenju stanara. </p>
<p> »Svi ugovori koje su sklopili građani ili druge pravne osobe do 31. prosinca 1990., uključujući one sklopljene s javnim poduzećima, poštovat će se bez diskriminacije«. Napomena: Moraju se poštovati ugovori kojima smo stekli stanarsko pravo prije 1990. godine, i nema nikakva opravdanja što se danas još uvijek ne poštuju! Pritom ne smije biti diskriminacije, što znači da nije dovoljno priznati naše stanarsko pravo, nego moramo dobiti i pravo otkupa kakvo su dobili stanari u drugim stanovima, pa i u privatnim (po čl. 48. Zakona o najmu stanova, 1996.).</p>
<p> »Domaće zakonodavstvo svake države sljednice glede stanarskog prava primjenjivat će se podjednako na osobe koje su bile državljani SFRJ i koje su imale to pravo, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi«. Napomena: Čl. 6. ne umanjuje slobodu našeg domaćeg zakonodavstva da donosi i mijenja zakone, pa se prema tome može ukinuti odredba kojom je ukinuto naše stanarsko pravo; a svi doneseni ili izmijenjeni zakoni moraju se primijeniti bez ikakve diskriminacije. </p>
<p> Dakle, ne samo da nam se stanarsko pravo može priznati (odnosno vratiti), nego nam se i mora priznati (vratiti), jer je tako određeno člankom 2. (točka 1 i 2), i nema nikakva opravdanja što to nije već ostvareno! Tražimo ostvarenje naših prava, i to odmah! </p>
<p>ANKA JERIČEVIĆ Udruga stanara Zadar MIŠE MILOVČEVIĆ Udruga stanara Dubrovnik ZORANA VRNIČIĆ Udruga stanara Šibenik BRANKO SORIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Za sve ima novca osim za ljude u nevolji</p>
<p>U vrijeme proteklih blagdana, kada je mnoge zahvatila potrošačka groznica, malo je tko i razmišljao o ljudima koji su u hrvatskom Domovinskome ratu ostali bez ičega, te o velikom broju starih, bolesnih i napuštenih ljudi. S jedne strane iznimno se trošilo, dok s druge tek su pojedine udruge i pojedinci nastojali svojim humanitarnim akcijama upozoriti na pomoć koja je prijeko potrebna. Društvo u kojem živimo već je okrenuto Europi, u kojoj će, kako se ističe, biti daleko lakše i ljepše. Ali, veliki broj Hrvata danas nema ni sezonskog, a kamoli stalnog zaposlenja, dok mnoge obitelji nisu imale baš ništa staviti djetetu pod bor. U teškom su položaju oni koji su stvarali ovu Hrvatsku, poglavito dragovoljci, od kojih većina živi na margini društvenih zbivanja. Broj suicida kod tih ljudi se povećava. Slično je i s umirovljenicima. Razočaranje je veliko.</p>
<p>Kad se i organiziraju pojedine humanitarne akcije i kad se pokrenu gotovo svi mediji, jedva se prikupi nešto više novaca od samih troškova pojedinih manifestacija. Eto, Zaklada biskup Josip Lang ovih nas dana potiče da svi zajedno sakupimo oko dva milijuna kuna za gradnju prvog doma za starije i nemoćne u Velikoj Gorici, a takvih domova danas je potrebno u gotovo svakoj županiji.</p>
<p>S druge pak strane Hrvati su samo za božićne blagdane na SMS-poruke potrošili toliko novaca da se moglo izgraditi najmanje dvadesetak takvih domova, dok se za novce koje su potrošili kandidati u svoje promidžbene svrhe za predsjednika Republike moglo izgraditi još najmanje desetak!</p>
<p>Tko god je na vlasti obično ističe kako neprestano moramo štedjeti, a novaca nikada nema niti je bilo za ljude u nevolji. Ono što se i izdvaja najčešće je kap u moru. Kad pogledamo sav taj sjaj koji nas ovih dana okružuje, od ulica i trgova, do trgovina, zatim zarade pojedinih zabavljača u najluđoj noći, enormne plaće, otpremnine i nagrade menadžera u tvrtkama za koje obično ne snose nikakvu odgovornost, pa do bogatstva tajkuna koje su stekli najčešće na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i nezakonito, istinske hrvatske branitelje, umirovljenike, ali i sve druge poštene građane zahvati malodušnost, tuga i nemoć. Pojedine humanitarne akcije, u kojima ljudi doniraju po tri kune, kao što je ova s nazivom »Ne zaboravi me« lijepa su i plemenita djela, ali one bi prije imale za cilj skrenuti pozornost na nevolje nego ih rješavati.</p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆ predsjednik Udruge branitelja Podravke, Koprivnica</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Vjerski se osjećaji ne smiju vrijeđati i to mora vrijediti za sve</p>
<p>Kada bi HTV tako hrabro i balansirano, pokušala ismjehivati, ponižavati, napadati i vrijeđati, vjerske osjećaje, Židova, muslimana ili Srba, kao što vrijeđa vjerske osjećaje Hrvata katolika, naišla bi na žestok odgovor HHO-a, HND-a i civilnih udruga. Ali vrijeđati i napadati Katoličku crkvu u Hrvatskoj i osjećaje Hrvata katolika, kao što to na HTV-u čine »Zlikavci«, moderno je, napredno, liberalni o »maštovito«, a svaki prigovor protiv tih napada na Katoličku crkvu i na hrvatsko domoljublje odmah uplitanje i diktatura. To je odmah napad, zatucanih natražnih, reakcionarnih, čak i profašističko zaostalih klerikalnih elemenata, raznih tamburaša, seljačina, gangaša, ognjištara i kamenjara.</p>
<p>ANTE KUNEK Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Napuštena vojarna u Sinju sada je ruglo, a trebala je biti na ponos </p>
<p>Velebna katnica u sinjskoj Glavičkoj ulici, u kojoj je još od prije nekoliko godina bila smještena vojarna »Ivaniša Nelipića« mogla bi i trebala služiti za društvene, ili poduzetničke svrhe. U sinjskom Gradskom poglavarstvu kažu da je zgrada u vlasništvu MORH-a i da već godinama ne služi svrsi, niti se održava, niti se obnavlja.</p>
<p>To je nažalost samo još jedan od primjera ljudskog nemara i pokazatelj koliko naše institucije brinu o važnim državnim objektima. Zgrada je sada pravo ruglo Sinju, gradu alkarskih vitezova, ali i Splitsko-dalmatinskoj županiji. No, prije samo nekoliko godina ta je zgrada adaptirana i prilagođena za odgojno-obrazovnu zadaću, a bila je namijenjena za smještaj i rad najveće sinjske osnovne škole. U međuvremenu se od tog projekta odustalo, a razlozi javnosti nisu poznati. </p>
<p>IKO ČULIĆ Split</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="40">
<p>Još se ne zna tko je muškarac uhićen sa 143 kg kokaina</p>
<p>Tajanstvenog muškarca će pokušati indentificirati prikriveni istražitelji/ Postoji sumnja da putovnica pripada tzv. crnom kontingentu putovnica koje su »nestale« iz hrvatskog konzulata u Mostaru i s kojima je MUP već imao dosta problema</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Očekujemo da će nam u ponedjeljak austrijska policija dostaviti neke nove informacije o muškarcu koji je s hrvatskim dokumentima uhićen u Austriji zbog šverca 143 kilograma kokaina, te će se uz pomoć tih podataka pokušati identificirati tu osobu«, rekao nam je glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun. </p>
<p>U interesu istrage, nije mogao reći ništa više, ali je potvrdio da je MUP, na osnovi podataka koji su dostavljeni iz Beča, provjerio dvije adrese na zagrebačkom području, gdje je taj muškarac, prema osobnim dokumentima koji su kod njega nađeni, bio prijavljen. No na spomenutim adresama nitko od stanara nije čuo za osobu s takvim imenom, pa policija radi na ustanovljavanju valjanosti tih hrvatskih dokumenata </p>
<p>U policiji doznajemo kako postoji sumnja da ta putovnica pripada tzv. crnom kontingentu putovnica koje su »nestale« iz hrvatskog konzulata u Mostaru i s kojima je MUP već imao dosta problema. Navodno su upravo iz toga kontingenta hrvatske putovnice dobili Milorad Luković Legija, Stanko Subotić Cane i još neke osobe koje se povezuju s međunarodnim podzemljem, a moguće je i da je riječ o državljaninu BiH koji je hrvatsku putovnicu nabavio na crnom tržištu. Hrvatska je policija od studenoga prošle godine, u sklopu akcije »Bijela kutija«, »ubacivala« prikrivene istražitelje pa će se njihove spoznaje iskoristiti i pri identificiranju tajanstvenog muškarca čije bi otiske prstiju uskoro trebala dobiti i naša policija.</p>
<p>U sklopu akcije »Bijela kutija« uhićeno je petero ljudi, a muškarac za kojeg se sumnja da je bio vođa skupine imao je također hrvatsku putovnicu. Još je u prosincu 2003. američka DEA je obavijestila austrijsku policiju o lancu međunarodnih krijumčara kokaina. Droga je prevožena brodom iz Urugvaja, preko SAD-a, Bahama, Francuske do Njemačke, gdje se pretovarivala na kamione jednoga mađarskog autoprijevoznika. Kokain je preko Graza, navodno, trebao natrag na zapad, navodno, na britansko narkotržište. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Tri godine zatvora za silovanje 13-godišnje šogorice</p>
<p>Supruga okrivljenog je na sudu tvrdila da je njena sestra sve izmislila, a relativno blaga kazna objašnjena je »kulturološko socijalnim naslijeđem skupine kojoj pripada (Romi, op.a.), u kojoj nije strano rano uvođenje ženske osobe u spolni život«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pedesetdvogodišnji S.B. je na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno osuđen na tri godine zatvora zbog silovanja mlađe sestre svoje supruge, koja je u vrijeme događaja imala samo 13 godina. Kako je navedeno u optužnici, S.B. je 1. listopada 1998. godine oko 12 sati automobilom došao u osnovnu školu koju je pohađala oštećena, te je pozvao da iz razreda dođe na portu. Kada je djevojčica izašla okrivljeni joj je slagao da su joj roditelji teško stradali u prometnoj nesreći, da se nalaze u jednoj bolnici u okolici Zagreba, te da je žele vidjeti. Okrivljenik ju je zatim povezao svojim automobilom , da bi u jednom trenutku skrenuo s ceste na sporedni put, te rekavši oštećenoj da im je nestalo benzina, u obližnjoj šumi zaustavio automobil, a zatim oštećenu ošamario te prisilio na spolni odnos. Nakon silovanja je oštećenu dovezao u blizinu njezinog stana te joj na odlasku zaprijetio da o tome ne smije nikome govoriti jer će baciti bombu na nju i njezine roditelje. Okrivljeni je izricanje kazne dočekao u pritvoru, koji mu je bio određen jer je čitav niz godina bio nedostupan hrvatskom pravosuđu, budući živi na području Italije. Upravo ta činjenica je i bila najveći razlog ovoliko dugog postupka. Nakon izricanja presude, okrivljenome je pritvor ukinut, no mora se svakoga mjeseca, do pravomoćnosti presude, javljati sudu. Okrivljeni je na suđenju porekao djelo, te rekao da je za sve saznao dok je bio u Italiji od svoje supruge, koja mu je rekla da ne dolazi kući jer ima problema s policijom. Oca oštećene je optužio da mu je sve namjestio jer mu on nije želio posuditi novac za kupnju automobila, te da je otac oštećene od njega novac tražio i kada je već bio počeo kazneni postupak za ovo djelo. Supruga okrivljenoga je u svome iskazu ustvrdila da je od svojega oca čula da joj je suprug silovao sestru, te da ona smatra da je njezina sestra, za koju tvrdi da je promiskuitetna osoba lagala kada je okrivljenoga prijavila »jer su ljudi ljubomorni što ona i njezin suprug žive u dobrim materijalnim uvjetima, a u vrijeme događaja suprug oštećenoj nije želio posuđivati novac«. Svjedokinja je također izjavila da joj je sestra jednom prilikom ukrala novac te ga sakrila u svoj spolni organ.</p>
<p>No vijeće za mladež, kojim je predsjedavala sutkinja Melita Božičević Grbić, ocijenilo je iskaze okrivljenika i njegove supruge neuvjerljivim i neprihvatljivim. »Okrivljenik naprosto poriče događaj, no ne daje nikakve uvjerljive argumente kojima bi svoju obranu potvrdio«. piše u obrazloženju presude.</p>
<p>Odlučujući o kazni, vijeće je okrivljenome olakotno ocijenilo da je neosuđivan te da je otac dvoje malodobne djece. Također je kao olakotna okolnost pri određivanju visine kazne uzet »interes oštećene, odnosno cijele njene obitelji, tako da posljedice kaznenog postupka budu što manje tegobne za obitelj«. Sud je imao u vidu i »kulturološko i socijalno nasljeđe skupine kojoj pripada« (riječ je o Romu, op.a.), »u kojoj rano uvođenje ženske osobe u spolni život nije nešto neuobičajeno«.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Suprug sumnja da mu je žena oteta i primorana na prostituciju </p>
<p>NOVI VINODOLSKI</p>
<p> – Iako je samo nakratko otišla od kuće u Zagrebačkoj ulici u Novom Vinodolskom kako bi kupila cigarete i kruh, Jadranki Lukić (42) već 41 dan nema ni traga ni glasa. Njezin očajni suprug Radovan Lukić (45) već pomalo gubi nadu, misleći da je mrtva, no preko nekih svojih veza, a dijelom i privatnom istragom doznao je da je Jadranka ipak živa, ali je zapravo oteta i primorana na prostituciju i prosjačenje, najprije u Rijeci, a zatim i u Trstu.</p>
<p>Lukić navodi kako je njegova supruga žrtva skupine riječkih skitnica i kriminalaca koju predvodi stanoviti Ilija poznatiji pod nadimkom Roko, za kojeg riječka policija navodno zbog raznih nedjela već odavno zna.</p>
<p>»Radi se o vrlo brutalnim osobama sklonim fizičkim torturama koje se osim podvođenja, organiziranjem prostitucije bave i švercom ljudima. Prema nekim mojim saznanjima koje sam prikupio od nekih Riječana i Crikveničana, Jadranka je 'upala' u društvo Ilije i jednog Roma koji svojim kombijem zagrebačkih registracija odvozi psihički labilne žene preko granice u Italiju gdje ih zatim primorava na prostituciju. Priznajem da je moja supruga prije imala problema s alkoholom, a to je vjerojatno nanjušio Roko i malo-pomalo, časteći je pićem, uvukao ju u začarani krug prostitucije«, ispričao nam je Lukić, koji je suprugin nestanak prijavio crikveničkoj policiji početkom prosinca prošle godine.</p>
<p>Tračak nade pojavio se kada je policija, koja intenzivno radi na slučaju, dojavila Lukiću da je njegova supruga dan prije nego što je prijavio njezin nestanak, zatečena i legitimirana u autobusu koji prometuje na relaciji Rijeka - Trst. Ona je, doznao je suprug od policije, bila vrlo neuredna i pod utjecajem alkohola te u društvu nekolicine muškaraca. No, budući da su svi imali uredne dokumente, a za Jadrankom još nije bila raspisana potraga, nije bilo razloga za policijsku intervenciju. Upravo tu nastaje problem, jer su svi Jadrankini osobni i putni dokumenti kod njezinog supruga.</p>
<p>»Postoji mogućnost da su svodnici 'unovačili' Jadranku još prije njezinog nestanka dok je bila u Rijeci, nudeći joj alkohol od kojeg se moja supruga liječila . Tad su joj, najvjerojatnije, oduzeli osobnu iskaznicu kako bi je »vezali« za sebe, i zaprijetili joj da o tome ni meni ne smije ništa reći, osim da 'fingira' da ju je izgubila. U strahu od opasnih svodnika Jadranka je prihvatila njihovu priču pa smo putem službenih glasila objavili nestanak iskaznice i izradili novu, dok su prema datumu isteka još uvijek važeću iskaznicu svodnici zadržali kako bi je nesmetano mogli prevesti preko granice«, mišljenja je Lukić. Tu, pak, policija nije mogla ništa, jer Jadranka nakon zastrašivanja nije ništa prijavila policiji, a u međuvremenu je njezin suprug pokušao pronaći spomenute kriminalce koji su jednostavno »isparili« s mjesta svojih redovitih okupljanja u Rijeci.</p>
<p>Koliko su svodnici lukavi dokazuje i činjenica da dosad nitko od njih nije uhićen u Italiji, jer cijeli »pogon« ima uredne osobne dokumente, a u suprotnom bi talijanska policija već obavijestila hrvatski konzulat u Trstu da su u skitnji i prostituciji zatečeni hrvatski državljani bez dokumenata. Jedino što policiji zasad preostaje, je, nakon raspisane potrage po Hrvatskoj, raspisati i međunarodnu potragu.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Od oca nestalog branitelja tražili novac za informacije o sinu</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Osječki Županijski sud potvrdio je presudu Općinskog suda u Osijeku kojom su, umirovljeni stožerni narednik Hrvatske vojske Dalibor Majhen (33) i nezaposleni konobar Dražen Horvat (33) proglašeni krivima za počinjeno kazneno. Tako je postala pravomoćnom presuda kojom je Majhen osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, uvjetno na dvije godine, a Horvat na godinu i pol dana zatvora, uvjetno na tri godine. </p>
<p>Podsjetimo, optužnica Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku teretila ih je da su, s namjerom da protupravno dođu do novca, nazvali Iliju Lovrića te mu rekli kako znaju gdje je njegov sin Ivica koji je još početkom listopada 1991. godine, kao pripadnik Zbora narodne garde, bio na položajima na farmi Orlovnjak nedaleko od Osijeka, odakle je nestao te se ni danas ne zna gdje je. </p>
<p>Majhen je 16. srpnja prošle godine na komad papira napisao poruku na srpskom jeziku, a tada je Horvat nazvao Lovrića i pročitao mu tu poruku u kojoj se, među ostalim, nesretnom čovjeku nudi susret sa nestalim sinom na farmi kod izvjesnog Milana, no samo ako unaprijed uplati 2.000 eura. Također mu je poručeno da prvo automobilom dođe u Vukovar gdje će ostaviti novce na mjestu koje će mu naknadno biti dojavljeno putem mobilnog telefona. Horvat mu je, nadalje, rekao da će »njegovom sinu biti jako žao ako ne dođe«. </p>
<p>Međutim, Lovrić nije nasjeo na ovu ucjenu pa je o svemu obavijestio policiju. Ubrzo je izlistanjem svih poziva upućenih na njegov telefonski broj otkriveno kako su ga ucjenjivači zvali iz pošte u osječkom naselju Sjenjak. </p>
<p>Počinitelji nisu imali sreće jer se pošta na Sjenjaku, iz koje su nazivali, nalazi pod stalnim videonadzorom pa su otkriveni preko videozapisa i ubrzo uhićeni. </p>
<p>Iznoseći svoju obranu, optuženi Majhen objasnio je kako je u to vrijeme bio u »nekakvoj duševnoj krizi«, a da i inače boluje od PTSP-a. S obzirom da otprije poznaje Iliju Lovrića, znao je da mu je sin nestao tijekom Domovinskog rata. </p>
<p>Obrazlažući zašto se odlučio na pokušaj ovakve strašne prijevare, Majhen je kazao da ga je jako pogodilo to što je drugooptuženi Horvat bio bez primanja, pa mu je htio pomoći na bilo koji način. </p>
<p>I Horvat se pozvao na PTSP naglasivši kako se ne sjeća ovoga događaja iako je tijekom istrage priznao krivicu i sve detaljno prepričao. </p>
<p>Uvjetne kazne izrečene su im jer je vještak psihijatar ustvrdio da su oba optuženika u vrijeme počinjenja kaznenog djela bila smanjeno ubrojiva, što im je uzeto kao olakotna okolnost. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Policija traga za napadačem koji je 57-godišnjaka izbo nožem</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nepoznati muškarac, star između 30 i 35 godina, s vunenom kapom na glavi, odjeven u smeđi kaput, izbo je u nedjelju oko 13.30 sati na cesti između Save i Bundeka 57-godišnjeg muškarca, teško ga ozlijedivši.</p>
<p> Kako smo doznali na mjestu događaja, niti policiji još uvijek nisu poznati motivi ovoga napada, jer je izbodeni muškarac odmah kolima hitne pomoći prevezen u Kliniku za traumatologiju, te još nije mogao razgovarati s policajcima. Kako neslužbeno doznajemo muškarac je uboden četiri puta u području trbuha oštrim predmetom, no policija nije još uvijek pronašla oružje počinjenja kaznenog djela. Prema podacima koje policija ima, počinitelj je pobjegao u gusto šipražje uz obalu Save, te su oko 14 sati na to područje stigle brojne policijske snage, koje su odmah počele pretražitvati teren u potrazi za bjeguncem. U potragu su tako uključeni i policajci iz 6. policijske postaje u Novom Zagrebu, kao i pripadnici interventnih postrojbi PU zagrebačke. Kako smo vidjeli, i na obližnjem Mostu slobode, s kojega se kao na dlanu vidi čitav teren, postavljena je policijska izvidnica, kao bjegunac slučajno ne bi napustio blokirano područje. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Tri uspješna i četiri pokušaja razbojstva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U noći na nedjelju na području Zagreba razbojnici su opljačkali tri sportske kladionice iz kojih su odnijeli ukupno više od 10 tisuća kuna, a zabilježena su i četiri pokušaja razbojstava u kojima su lopovi ostali kratkih rukava.</p>
<p>Kako je priopćila zagrebačka policija u subotu je najprije, oko 17.30 »pala« kladionica u Orljavičkoj ulici na Trnju, a 15 minuta kasnije u Zelinskoj ulici, također na Trnju. Prvo razbojstvo počinio je jedan razbojnik naoružan pištoljem, a drugo dvojica od kojih jedan s pištoljem. Oko 19.15 sati opljačkana je i kladionica na Čulinečkoj cesti u Dubravi. Razbojnik je bio naoružan pištoljem. </p>
<p>Prvo neuspjelo razbojstvo dogodilo se oko 17.20 sati u Grižanskoj ulici u Dubravi. Lopov je ušao s pištoljem u trgovinu mješovite robe a prodavačica je počela vikati nakon čega je razbojnik pobjegao. Spretna prodavačica u Lastovskoj ulici na Trnju razbojnike naoružane pištolje uvjerila je da je blagajna prazna, pa su oni odustali od pljačke. Službenica sportske kladionice u Korčulanskoj ulici također na Trnju vidjevši razbojnika kako ulazi u poslovnicu uzela je mobitel i pobjegla u toalet, na što je razbojnik odustao od nauma i pobjegao.</p>
<p> U nedjelju oko 1.15 sati nepoznati je muškarac ušao u »bmw« jednog 39-godišnjaka dok se ovaj polako uključivao u promet na Ulicu hrvatskog proljeća u Dubravi. Razbojnik je vozača primio za vrat i na glavu mu prislonio plastični pištolj, ali mu je zaprijetio i da ima nož. Vozač je rekao lopovu da novac ima u džepu hlača te da se mora prvo osloboditi sigurnosnog pojasa. Razbojnik ga je za trenutak pustio, a vozač je istrčao iz automobila i pobjegao. Policija traga za počiniteljem.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Odvjetnik osuđen na tri godine zatvora</p>
<p>DRNIŠ</p>
<p> – Općinski sud u Drnišu osudio je nepravomoćno Dragana Sorića (42) odvjetnika iz Kljaka na dvije godine i dva mjeseca jedinstvene zatvorske kazne, a Županijski sud mu je kaznu povećao na tri godine.</p>
<p> Sorića se teretilo za počinjenje sedam kaznenih djela. Proglašen je krivim jer je u veljači 2001. godine oštetio svoju stranku Borislava Mrkšića za 63 tisuće kuna. Od srpnja 2002. godine pa do polovice studenoga 2003. u svom je uredu u Drnišu od Željka Kulušića primio 1500 kuna na ime usluge preuknjižbe vlasništva, no nikakav postupak nije pokrenuo niti poduzeo bilo kakvu radnju. Tijekom 2002. godine u svom je drniškom uredu na ruke primio 5000 kuna od Zvonimira Pulića na ime pružanja odvjetničkih usluga za sređivanje zemljišno-knjižnog stanja i preuknjižbe vlasništva. Ni u ovom slučaju Sorić nije ni »prstom mrdnuo«, odnosno nije pokrenuo sudski postupak, pa je i u ovom slučaju oštetio stranku koja ga je u povjerenju angažirala i za to platila. </p>
<p> Sorića je tužio i načelnik općine Ružić, Josip Milaković, koji ga je angažirao za zastupanje te općine u sporu s tvrtkom »Buljević Prom« d.o.o. oko neplaćene najamnine za poslovni prostor u Gradacu. Sorić je načelnika Milakovića doveo u zabludu stalnim neistinitim prikazivanjem stanja tog predmeta, a potom je 30.975 kune koje je tvrtka »Buljević Prom« uplatila po sudskom rješenju, umjesto na žiro račun općine uplatio na svoj privatni žiro račun, a ovlaštenim osobama iz općine Ružić je prešutio ishod ovršnog postupka i tako sebi pribavio nepripadajuću imovinsku korist. </p>
<p> Oštetio je i Antu Kulušića kojeg je zastupao radi sređivanja imovinsko-pravnih odnosa između njega i njegova brata. Na svoj žiro račun primio je uplatu na iznos od 3000 kuna na ime troškova parcelacije zemljišta na katastru, no Sorić nije podnio nikakav zahtjev za parcelaciju. U svibnju 2002. zastupao je Irenu Bralić u postupku protiv MORH-a radi uknjižbe prava vlasništva stana. Svojoj je stranci neistinito prikazao da mora platiti 56.272 kune na koju je vrijednost MORH procijenio stan, rekavši joj da taj novac treba deponirati na sudski polog do okončanja postupka kada će se taj novac prebaciti na račun MORH-a. Zastupajući interese Karla Blata u postupku protiv Petra Pandže radi naknade nematerijalne štete svoju je stranku oštetio za 4000 kuna.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="47">
<p>Kako rasporediti carinsku kvotu za 40.000 tona šećerne trske </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tvornica šećera Viro iz Virovitice jedina se javila u roku, do 20. prosinca prošle godine, na natječaj za dodjelu carinske kvote u 2005. za preradu 40.000 tona šećera od šećerne trske podrijetlom iz zemalja članica WTO-a.</p>
<p>Vlada je objavila Uredbu o raspodjeli carinskih kvota za poljoprivredno-prehrambene proizvode 29. travnja prošle godine, s rokom za podnošenje zahtjeva za dodjelu kvota od 2. do 21. studenoga prošle godine, a 15. listopada taj je rok produljen od 1. do 20. prosinca 2004.</p>
<p>U novom natječajnom roku za raspodjelu carinske kvote javila se samo virovitička šećerana Viro, a nakon natječajnog roka interes su pokazale i druge dvije šećerane: IPK Osijek i županjska Sladorana. </p>
<p>Prema dosadašnjoj ustaljenoj praksi, carinska kvota se ravnomjerno dijelila na sve tri hrvatske šećerane, 13.300 tona šećera po šećerani. Sada ostaje otvorenim pitanje hoće li Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva poštivati Vladinu Uredbu ili će popustiti pritiscima dodijeliti kvote ravnomjerno, mimo zakonskih rokova za njihovu raspodjelu.Riječ je o poslu vrijednom oko 13 milijuna kuna po šećerani. Šećer je, inače, najvredniji izvozni hrvatski prehrambeni proizvod. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Francuzi se vraćaju u Zadar</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Zadar se svakom godinom sve više vraća prijeratnim turističkim rezultatima i bilježi veći dolazak turista.</p>
<p>Već prošloga ljeta primijećeni su i brojni francuski turisti, pogotovo u rujnu, a prema najavama Zvonka Šupe, direktora Turističke zajednice grada Zadra, ove bi ih godine trebalo doći daleko više nego lani. Predstavnici TZ-a otići će uskoro na turistički sajam u grad Aix-en-Provanse, koji je Zadru ponudio da postanu gradovi-partneri, a nudi i izvrsnu mogućnost predstavljanja zadarskih turističkih kapaciteta na sajmu.</p>
<p>Na njemu će se zajedno predstaviti turističke zajednice Zadra, Zadarske županije, Biograda i Paga, hotelijeri, predstavnici nacionalnih parkova, marina i dr. Nema sumnje da će Zadrani Francuzima dobro i originalno predstaviti svoju turističku ponudu.</p>
<p> Zadarski štand osmislit će poznati scenograf Neven Stojaković, a najvjerojatnije će nalikovati štandovima s izvornim oblikom dalmatinskih škura koji su prošle godine kao prodavaonice suvenira bili postavljeni na Šetnici na Forumu. Štandovi, koji podsjećaju na male kamene dalmatinske kuće sa zelenim škurama, napokon su omogućili kulturnu prodaju suvenira na Forumu i odlično se uklopili u sliku Zadra kao mediteranskoga grada. </p>
<p>Turističke djelatnike očekuju i drugi sajmovi po Europi, na koje će ponijeti i novotiskani kvalitetan i atraktivan Turistički vodič. </p>
<p>Lj. I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Za A380 već 139 narudžbi, Kinezi još razmišljaju </p>
<p>PEKING</p>
<p> - Za Airbus A380, najveći zrakoplov na svijetu, dosad je zabilježeno 139 čvrstih narudžbi širom svijeta, a još uvijek se čeka na odluku Kine, zemlje koja kupuje najviše aviona, dok vremenski pritisak raste zbog približavanja Olimpijskih igara u Pekingu 2008. Tajne oko pregovora o kupnji A380 dobro su čuvane. »U pregovorima smo sa svim potencijalnim kupcima«, rekao je Gu Ming, glasnogovornik Airbusa u Kini, ali nije pojasnio o kojim se kineskim kompanijama radi.</p>
<p> »Postoje špekulacije da će se kineska narudžba objaviti u trenutku predstavljanja« A380 u Toulouseu 18. siječnja, rekao je analitičar Peter Negline iz Hong Konga.</p>
<p> Po nedjeljnom Sunday Timesu, Kina ima namjeru naručiti pet zrakoplova tog tipa i razmotriti kupnju još pet, a slično je i s Hong Kongom.</p>
<p> Objava kineskih narudžbi očekivala se već tijekom posjeta francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca u listopadu, a potom ponovno prigodom posjete njemačkog kancelara Gerharda Schroedera u prosincu.</p>
<p> Kina povodom Olimpijskih igara 2008. očekuje povećanje posjeta stranaca, a raste i broj zemalja u koje putuju kineske turističke skupine. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="50">
<p>Mesić uvjerljivo</p>
<p>Stjepan Mesić pobijedio je u 19 županija i Zagrebu, a Jadranka Kosor u Šibensko-kninskoj županiji i inozemstvu/ Mesić je bio najuvjerljiviji u Istarskoj županiji (89,2 posto), a s najmanjom je prednošću pobijedio u Splitsko-dalmatinskoj (50,9 posto)</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Aktualni hrvatski predsjednik Stjepan Mesić vodit će Hrvatsku i sljedećih pet godina, pokazuju privremeni službeni rezultati Državnog izbornog povjerenstva koje je u nedjelju u ponoć objavio njegov predsjednik Ivica Crnić. Za Mesića je glasovalo 66 posto ili 1,452.940 birača, dok je Jadranki Kosor povjerenje iskazalo njih 748.400. Rezultati su to temeljeni na 99,4 posto obrađenih glasačkih listića iz Hrvatske i inozemstva. Prema podacima DIP-a, na izbore je izašlo 2,236.907 birača ili njih 51,13 posto od ukupno 4,404.976 upisanih.</p>
<p>U prvim izjavama nakon objave rezultata oba su predsjednička kandidata zahvalili biračima na ukazanom povjerenju. »Ponosan sam na zrelost hrvatske demokracije. Prošli smo velik put i Hrvatska se potvrdila, a to vidi i svijet i Europa pred čijim smo vratima«, rekao je Mesić i dodao: »Moj uspjeh dokaz je da se može pobijediti u afirmativnoj kampanji. No, to je iza nas. Imamo strateške ciljeve koje moramo ostvariti«.</p>
<p>Iako je izgubila izbore, predsjednička kandidatkinja HDZ-a nije krila zadovoljstvo. Zahvalivši se svima koji su je podržali, Jadranka Kosor ustvrdila je da 34 posto glasova, koliko ih je osvojila, »respektabilan rezultat«. »Gospodine predsjedniče, gospodine Mesiću, čestitam«, rekla je Jadranka Kosor naglasivši da je ponosna što je u kampanji uspjela održati iznimno visoku razinu dijaloga. »Zahvaljujem svima koji su glasovali za mene, a posebno Ivi Sanaderu koji je imao i snage i hrabrosti kandidirati ženu«, kazala je. </p>
<p>Kao jedan od najvećih uspjeha svoje kampanje istakla je to da nije pristala na dijalog diskvalifikacije. Naglasila je pritom kako je polovicu od pola milijuna kuna, koje će po zakonu dobiti iz državnog proračuna, namijenila djeci obitelji Domini.</p>
<p>Mesić je pobijedio u 19 županija i gradu Zagrebu, dok je J. Kosor pobijedila u Šibensko-kninskoj županiji i inozemstvu. Mesić je bio najuvjerljiviji u Istarskoj županiji, gdje je osvojio 89,2 posto, a s najmanjom je prednošću pobijedio u Splitsko-dalmatinskoj, gdje je osvojio 50,9 posto. U mjestu te županije Lovreću Kosor je osvojila čak 94,4 posto glasova. Zanimljivo je da je Mesić najuvjerljiviju pobjedu ostvario u mjestu Šibensko-kninske županije Erveniku, gdje je osvojio 96,3 posto glasova.</p>
<p>Službeni rezultati DIP-a i uvjerljiva pobjeda Stjepana Mesića ne odstupa znatno od projekcija specijaliziranih agencija i GONG-a objavljenih u nedjelju neposredno nakon zatvaranja birališta. Projekcije izbornih rezultata temeljene na izlaznim anketama 20.000 glasača na izbornim mjestima u Hrvatskoj uvjerljivu prednost davale su aktualnom predsjedniku.</p>
<p>Prema agenciji Puls, koja je istraživanje provela za Hrvatsku televiziju, Mesić je dobio 68,91, a Jadranka Kosor 31,09 posto. Budući da su izlazne ankete obiju agencija provedene na biralištima diljem Hrvatske, očekivao se rast izbornog rejtinga Jadranke Kosor jer projekcije nisu obuhvatile glasačka mjesta u inozemstvu, osobito u BiH, gdje je glasačko tijelo tradicionalno naklonjeno HDZ-u, što se pokazalo točnim.</p>
<p>Na temelju nešto manje od pet posto obrađenih glasačkih listića iz Hrvatske, Mesić je osvojio 66,85, a Jadranka Kosor 31,5 posto glasova, objavio je u nedjelju navečer GONG. Pridodaju li se tome i obrađeni glasovi iz inozemstva, Mesić bi imao 60,86, a Jadranka Kosor 37,62 posto, uz dopuštanje pogreške, plus-minus 5,6 posto.</p>
<p>Iako je DIP objavu privremenih službenih rezultata najavio za ponoć, pet sati nakon zatvaranja birališta, premijer Sanader je 30 minuta prije ponoći telefonirao Mesiću i čestitao mu na pobjedi. </p>
<p>Drugi krug predsjedničkih izbora obilježio je slab odziv birača - do 16 sati glasovalo ih je nešto više od 1,4 milijuna ili 40 posto, što je dva posto slabije u odnosu na prvi krug. Veći odziv birača nego u prvom krugu zabilježen je jedino u BiH, a gužve su zabilježene i nakon zatvaranja birališta u 19 sati. U Hercegovini je glasovanje produženo na 20 biračkih mjesta za one glasače koji su se u 19 sati zatekli na biralištima.</p>
<p>Policija je evidentirala razbacivanje više stotina letaka na Lastovu i Ublima, u kojima se vrijeđa jedan od kandidata, opasku birača u Dugom Selu da je klupa na biralištu ukradena s autobusne stanice, nezadovoljstvo birača u Suhopolju što je promatrač sjedio za stolom biračkog odbora te isticanje nevažeće hrvatske zastave na jednoj školi u Osijeku.</p>
<p>Biljana Bašić Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Osamnaest paragrafa za Pantovčak</p>
<p>Hrvatski Ustav u 18 odredbi govori o ovlastima predsjednika Republike. Njihov sadržaj upućuje na zaključak da većina tih ovlasti ovisi isključivo o namjeri Stjepana Mesića da se tim ovlastima posluži.</p>
<p>O ovlastima predsjednika Republike Ustav piše u IV. poglavlju Ustrojstvo državne vlasti. Drugi odjeljak ima 13 normi. </p>
<p>Opće ovlasti predsjednika: • Predsjednik predstavlja i zastupa državu u zemlji i inozemstvu</p>
<p>• Brine za redovito i usklađeno djelovanje vlasti i njenu stabilnost</p>
<p>• Raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvu sjednicu</p>
<p>• Raspisuje referendum u skladu s Ustavom, a to znači o promjeni Ustava ili o nekom drugom pitanju važnom za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske, a poseban referendum raspisuje o odluci o udruživanju Hrvatske s drugom državom, balkanskim državnim savezom</p>
<p>• Predsjednik povjerava mandat za sastav Vlade osobi koja uživa povjerenje većine svih zastupnika Sabora</p>
<p>• Daje pomilovanja</p>
<p>• Dodjeljuje odlikovanja i priznanja.</p>
<p>Ovlasti u vođenju vanjske politike: </p>
<p>• Zajedno s premijerom surađuje u oblikovanju i provođenju vanjske politike</p>
<p>• Uz supotpis premijera odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Hrvatske u inozemstvu</p>
<p>• Na prijedlog Vlade, uz mišljenje nadležnog saborskog odbora, donosi odluku o postavljanju i opozivu šefova diplomatskih misija Hrvatske u inozemstvu, za što mu je potreban i supotpis premijera.</p>
<p>Ovlasti prema Oružanim snagama:</p>
<p>• Vrhovni je zapovjednik;</p>
<p>• Po posebnom zakonu imenuje i razrješuje vojne zapovjednike</p>
<p>• Na temelju odluke Sabora objavljuje rat i zaključuje mir</p>
<p>• U slučaju neposredne ugroženosti Hrvatske, uz supotpis premijera može zapovjediti uporabu Oružanih snaga iako nije proglašeno ratno stanje</p>
<p>Predsjednik i sigurnosne službe: </p>
<p>• Ustav i zakoni propisuju okvire suradnje predsjednika i premijera u usmjeravanju rada sigurnosnih službi</p>
<p>• Imenovanja u sigurnosnim službama supotpisuju predsjednik i premijer, a prethodno se pribavlja mišljenje saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost</p>
<p>Pantovčak i Sabor: </p>
<p>• Predsjednik može raspustiti Sabor, ali samo ako parlament izglasuje nepovjerenje Vladi ili u roku 120 dana od dana predlaganja ne izglasuje državni proračun, pri čemu treba supotpis premijera i mora se savjetovati s klubovima zastupnika parlamentarnih stranaka</p>
<p>• Predsjednik ne može, u fazi utvrđivanja njegove odgovornosti za povredu Ustava, raspustiti parlament</p>
<p>• U slučaju neposredne ugroženosti države te velikih prirodnih nepogoda, uz supotpis premijera i nakon dvotrećinskog saborskog pristanka, može ograničiti neka prava i slobode zajamčene Ustavom</p>
<p>• Predsjednik pokreće pred Ustavnim sudom postupak za ocjenu ustavnosti zakona</p>
<p>• Ima pravo sazvati izvanredno zasjedanje Sabora</p>
<p>Predsjednik i Vlada:</p>
<p>• Donosi rješenje o imenovanju premijera uz supotpis predsjednika Sabora</p>
<p>• Ako mandatar ne sastavi Vladu u roku 30 dana, predsjednik mu može produžiti mandat za još 30 dana, a ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti kabinet, odnosno ne dobije povjerenje parlamenta, predsjednik ima pravo mandat dodijeliti drugoj osobi, no ne uspije li ni to, predsjednik Republike imenuje nestranačku vladu i istodobno raspisuje prijevremene parlamentarne izbore</p>
<p>• Predsjednik može predložiti Vladi da održi sjednicu na određenu temu, može nazočiti sjednici i sudjelovati u raspravi.</p>
<p>Kome i kako predsjednik odgovara</p>
<p>Postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti predsjednika Republike pokreće Sabor, i to dvotrećinskom većinom svih zastupnika. O zahtjevu odlučuje Ustavni sud dvotrećinskom odlukom svih sudaca.</p>
<p>Međutim, iako Ustav u nekoliko paragrafa uvjetuje predsjednikovo pravo na odluku supotpisom premijera ili predsjednika Sabora, Ustav na uskratu supotpisa u tim slučajevima ne daje odgovor. Tako je i moguće da se u obavljanju svojih dužnosti najviši državni dužnosnici zapravo mogu ponašati isključivo po vlastitoj odluci, a da za funkcioniranje sustava pritom ne moraju odgovarati. Tako se nejasnim pojavljuje i pitanje je li uskrata potpisa predsjednika ujedno i njegovo kršenje Ustava. Odnosno, koje to norme sustava krše premijer i predsjednik Sabora odbiju li supotpisati akt koji je predsjednik već potpisao. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Obradiva zemlja više neće zarastati u korov</p>
<p>Ako općine u roku dva mjeseca po stupanju na snagu izmjena Zakonao poljoprivrednom zemljištu ne dostave programe raspolaganja tim zemljištem to će učiniti županije/ U zakupu i prodaji državnog poljoprivrednog zemljišta prednost će imati oni koji namjeravaju podizati višegodišnje nasade (voćnjaci, vinogradi i maslinici) i baviti se povrtlarstvom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prema prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu, ići će se ka ubrzavanju izrade programa korištenja državne zemlje a vlasnici neobrađenog zemljišta plaćat će porez za zemlju zaraslu u korov.</p>
<p>Tako, ako općine u roku dva mjeseca po stupanju zakona na snagu ne dostave programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem to će učiniti županije. </p>
<p>U zakupu i prodaji državnog poljoprivrednog zemljišta prednost će imati oni koji namjeravaju podizati višegodišnje nasade (voćnjaci, vinogradi i maslinici) i baviti se povrtlarstvom.</p>
<p>Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona, obradivo poljoprivredno zemljište u državnom i privatnom vlasništvu, koje se ne obrađuje, dalo bi se na korištenje fizičkoj ili pravnoj osobi na osnovu zakupa. Uz naknadu vlasniku zemljišta najdulje tri godine.</p>
<p>Vlasnik neobrađene zemlje moći će se žaliti u roku osam dana od dana primitka odluke. U slučaju da nema žalbe, neobrađeno zemljište daje se na osnovu najpovoljnije ponude, pri čemu prednost imaju branitelji iz Domovinskog rata.</p>
<p>U Hrvatskoj je u privatnom vlasništvu nešto više od tri milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, odnosno više nego u državnom vlasništvu - 1,2 milijuna hektara. Od toga je 440.000 hektara obradivo. </p>
<p> Država ni nakon tri godine od donošenja Zakona o poljoprivrednom zemljištu nije uspjela privatizirati značajniji dio zemljišta u svome vlasništvu.</p>
<p>Ministarstvo je dosad objavilo 116 natječaja za prodaju 32.008 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta. Od toga suglasnost za prodaju dobilo je 80 natječaja i to za 25.870 hektara. Za zakup je raspisano 166 natječaja za 82.789 hektara, a suglasnost za davanje u zakup dobila su 103 natječaja za 54.742 hektara. Za davanje državnog zemljišta u koncesiju raspisano je 128 natječaja kojima se predvidjelo podjelu 56.342 hektara. Suglasnost je dobilo njih 19 za 15.158 hektara.</p>
<p>U Ministarstvu komentiraju da rezultati do sada provedenih programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem što su ih predložili gradovi i općine nisu ispunili očekivanja. Cilj je ubrzati dodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta kako bi ono bilo u funkciji poljoprivredne proizvodnje.</p>
<p>Pokazalo se i da nikakvi poticaji - za njih će se ove godine izdvojiti 2,05 milijardi kuna - ne mogu uroditi plodom na vrlo malim i rascjepkanim poljoprivrednim površinama. Prosječna veličina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u Hrvatskoj je svega 2,8 hektara dok je taj prosjek u zemljama EU-a veći od 20 hektara.</p>
<p>Zemlja u unutrašnjosti tradicionalno se slabo prodaje, a kada se i proda upitan je prijenos vlasništva zbog nesređenih zemljišnih knjiga. Naši mali posjedi stoga su postali ozbiljna kočnica razvoju poljoprivrede. Povrće, voće ili cvijeće još se i može podizati na hektar ili dva zemljišta, ali za ozbiljniju ratarsku ili stočarsku proizvodnju potrebno je između 15 i 20 hektara. </p>
<p>Što se tiče kvalitete zemljišta, prema studiji Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Hrvatska bi mogla hraniti 27 milijuna ljudi. Mogli bismo proizvoditi sve osim južnog voća, kave i začina. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Smanjuje se potrošnja lijekova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prosječna mjesečna potrošnja lijekova, potrošnog medicinskog materijala i ostalih izdataka u bolnicama u razdoblju od siječnja do travnja 2004. bila je 230 milijuna kuna, a od svibnja do rujna ta je svota smanjena za 16 milijuna kuna. Racionalizacijom poslovanja bolnica izdaci su od siječnja do rujna bili veći samo pet posto u usporedbi s istim razdobljem u 2003., s time da je u to uključeno i povećanje plaća 4,3 posto, kaže se u Vladinu odgovoru na zastupničko pitanje Marina Jurjevića (SDP), kojeg je zanimalo tone li hrvatsko zdravstvo u glib nelikvidnosti. Vlada ističe da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje bolnicama redovito isplaćuje ugovorenu mjesečnu svotu, kojom one samostalno raspolažu, a podsjeća se i na Odluku Upravnog vijeća HZZO-a da se bolnicama isplati jednokratna svota od 130 milijuna kuna radi poboljšanja likvidnosti. Vlada je dala podatke i o financijskom poslovanju HZZO-a od siječnja do rujna 2004. Prema njima, potrošnja lijekova na recept u Hrvatskoj u siječnju te godine bila je 25 posto veća nego u istom razdoblju u 2003., što se u rujnu smanjilo devet posto u usporedbi s istim mjesecom u 2003. godini. Prosječna mjesečna potrošnja lijekova preko HZZO-a od siječnja do travnja bila je 215,5 milijuna kuna, a od svibnja do rujna 207,1 milijun kuna, te je ostvarena ušteda od 8,4 milijuna kuna. Poslovni gubici HZZO-a lani su smanjeni za 100 milijuna kuna, a iz proračuna za 2005. za potrošnju lijekova na recepte izdvojeno je 262 milijuna kuna više nego lani. Vlada u odgovoru kaže da su HZZO-ove obveze 1. siječnja 2004. bile 3,1 milijardu kuna, no da su realno iznosile 4,2 milijarde zbog 820 milijuna kuna kredita i probijanja proračuna za 336,1 milijun kuna, koliko je bilo isplaćeno više od plana</p>
<p>M. L.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Sisak ne treba pučku kuhinju</p>
<p>SISAK</p>
<p> - Hrvatska javnost Sisak u posljednjih nekoliko godina doživljava kao mjesto propale industrije, radničkog nezadovoljstva, nedovoljnog razvoja, brojnih afera i neimaštine. Grad ima više od 5000 nezaposlenih, 595 korisnika socijalne pomoći a 1135 obitelji dobiva pomoć za uzdržavanje. Pojedinci se često pitaju zbog čega onda Sisak nema pučku kuhinju. No, treba li zaista tome gradu javna kuhinja? U gradskoj upravi smatraju da - ne treba. Naime, kako je objasnila savjetnica u Upravnom odjelu društvenih djelatnosti Katica Svoboda, samo u ovoj godini iz gradskog proračuna će se za »socijalu« izdvojiti 5,8 milijuna kuna. </p>
<p>»Korisnici pomoći od Centra za socijalnu skrb dobivaju i pomoć za stanovanje. Grad im plaća račune za vodu, struju, komunalije, a zimi dobiju i novac za nabavu ogrjeva. Oslobođeni su plaćanja komunalne naknade. Beskućnika nemamo jer je Grad u posljednjih nekoliko godina svim socijalno ugroženim obiteljima dao stanove ili kuće. Uza to, Grad umirovljenicima subvencionira javni prijevoz, a roditeljima slabijega imovnog stanja dječji vrtić i školsku prehranu. Imamo čitav niz dodatnih programa pa smatramo da je naš program socijalne skrbi kvalitetan«, rekla je Svoboda.</p>
<p> Sisački Crveni križ siromašnima, starima ili nemoćnima priskrbi 30 do 40 obroka na dan, koje voze njihovim kućama. U Domu za starije osobe cjelovit obrok košta samo 12 kuna, a po njega dolaze i ljudi slaboga imovnog stanja koji nisu korisnici Doma. Uglavnom su to umirovljenici, koji trebaju predočiti odrezak od mirovine kako bi dobili jeftin ručak. </p>
<p> Ne treba, međutim, smetnuti s uma da mnogi građani, posebice oni u industrijskoj zoni, »pučku kuhinju« imaju na otvorenome. Naime, Sisak je prešutno brojnim obiteljima dopustio korištenje zemljišta oko stambenih zgrada, gdje njihovi stanari na improviziranim parcelama, uzgajaju povrće i voće. Struktura i podrijetlo stanovnika su takvi da mnogi još imaju čvrste veze sa selom. Pokoja kokica, kelj, krumpir, salata ili jabuke koje uzgoje rođaci dobro dođe. </p>
<p>M. G.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Mesić: Sanader će morati objasniti neke izjave</p>
<p>Predsjednik Mesić prokomentirao je tvrdnju premijera Ive Sanadera da je kampanja bila suzdržana, rekavši da »kampanja nije bila suzdržana nego prljava« / Najavio je da ne odustaje od tužbi protiv onih koji su u kampanji lagali o njemu, a novac koji će dobiti nakon tih procesa darovat će djeci u Domu u Nazorovoj / Na upit o mogućem zahtjevu za rekonstrukciju Vlade, Mesić je odgovorio da to nije u njegovoj nadležnosti, no da treba ispitati moguću odgovornost ministra obrane Berislava Rončevića za nabavu vojnih kamiona te utvrditi tko se nije pridržavao zakona</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U stožeru predsjednika Stjepana Mesića u domu Hrvatskog novinarskog društva u nedjelju je bila veća gužva nego prije dva tjedna. Atmosfera je bila iznimno vesela jer nitko nije sumnjao u uvjerljivu pobjedu predsjednika Mesića. Uglavnom se tvrdilo da će Mesić odnijeti u postotku najveću pobjedu u usporedbi sa svim dosad održanim predsjedničkim izborima.</p>
<p>Predsjednik Tuđman je, naime, dva puta pobijedio u prvom krugu, s time da je 1992. dobio više od milijun i pol odnosno 56,7 posto glasova, a na izbore je tada izašlo 74,9 posto birača. Pet godina kasnije Tuđman je osvojio 61,41 posto odnosno 1,337.990 glasova, a izašlo je 2,1 milijun birača. Mesić je 2000. u drugom krugu osvojio 56,01 posto odnosno 1,43 milijuna glasova, dok je njegov protukandidat Dražen Budiša osvojio 1,12 milijuna glasova.</p>
<p>Predsjednik Mesić je s obitelji u Novinarski dom stigao oko 22 sata, a okupljeni su ga dočekali višeminutnim skandiranjem i pjevanjem hita »Party za Stipu«. Mesić je u prvoj kraćoj izjavi novinarima komentirao tvrdnju premijera Ive Sanadera da je kampanja bila suzdržana rekavši da »kampanja nije bila suzdržana nego prljava«. Iako se očekivalo da će odmah prokomentirati i rezultate izlaznih anketa koji su najavljivali njegovu sigurnu pobjedu, odbio je dati izjavu prije objave službenih rezultata u ponoć rekavši da »neće puno govoriti jer to nije dobro za jednog osamdesetogodišnjaka«.</p>
<p>No, nešto kasnije je ipak komentirao i Sanaderovu izjavu da se nada dobroj suradnji. »Više njih se tome nada, računajući i premijera Sanadera, no morat će objasniti neke izjave«, rekao je Mesić aludirajući na izjave tijekom kampanje. »Izborna kampanja se može voditi afirmativno, može se prigovarati drugom kandidatu, ali se ne smije lagati«, rekao je ponovivši da ne odustaje od tužbi protiv onih koji su u kampanji lagali o njemu. A novac koji će dobiti nakon tih procesa, najavio je, darovat će djeci u Domu za djecu bez roditeljske skrbi u zagrebačkoj Nazorovoj ulici.</p>
<p>Na upit o mogućem zahtjevu za rekonstrukciju Vlade, Mesić je odgovorio da to nije u njegovoj nadležnosti. No dodao je da se treba ispitati moguća odgovornosti ministra obrane Berislava Rončevića za nabavu vojnih kamiona te utvrditi tko se nije pridržavao zakona.</p>
<p>Među 1500 akreditiranih u Novinarskom domu bili su čelnici svih stranaka koje su podržale Mesića, ali i čelnici nekih stranaka koje u parlamentu podržavaju HDZ-ovu vladu, na primjer Milorad Pupovac, potpredsjednik SDSS-a. Prisutni su bili i svi istaknutiji zaposlenici Predsjednikova ureda te brojne istaknute ličnosti iz svijeta kulture, gospodarstva, medicine, estrade...</p>
<p>U novinarskom domu okupilo se i tristotinjak domaćih i stranih novinara, od engleskog Independenta i američkog New York Timesa do novinara svih većih europskih agencija te onih iz susjednih zemalja.</p>
<p>Za atmosferu se u velikoj dvorani i u drugom krugu pobrinuo Dražen Turina Šajeta, koji je uz svoj mega-hit »Party za ekipu« zapjevao i »Jadranka je stjuardesa«, inačicu njegova hita »Barbara je stjuardesa«, uz bučno skandiranje svih okupljenih, a nakon dolaska Mesića Šajeta je zapjevao i »Oj, Suzana zamazana«. Na video-zidu projicirale su se snimke Mesićevih govora u Saboru u vrijeme rata, njegovih susreta sa svjetskim državnicima u vrijeme prvog mandata te snimke konvoja Libertas u kojem je i Mesić probio blokadu Dubrovnika.</p>
<p>Sanja Kapetanić Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Sanader: Jadranka Kosor u Vladu se vraća ojačana</p>
<p>Iz rezultata se jedino može zaključiti da je HDZ najjača politička snaga u Hrvatskoj, rekao je premijer Ivo Sanader / Kampanja je razdoblje u kojem padaju i teške riječi jer se ističu svoje kvalitete a suparnikove loše strane / Mi smo u Hrvatskoj u suzdržaniji, živio sam u inozemstvu i vidio kako kampanje izgledaju vani, odgovorio je Sanader na pitanje o prljavštinama u kampanji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Stipe Mesić bio je favorit ovih izbora, imao je bonus predsjednika države, iza sebe devet-deset stranka, a on je i popularan. Želim zahvaliti Jadranki Kosor što se borila. Dokazala se najzrelijom političkom kandidatkinjom dosad, od Savke Dabčević-Kučar, Vesne Pusić i Željke Antunović. Ona će se u Vladu vratiti ojačana, ali će se prvo morati odmoriti«, kazao je premijer Ivo Sanader, predsjednik HDZ-a, nakon što je postalo jasno da je kandidatkinja vladajuće stranke izgubila izbore. Ustvrdio je da se iz rezultata može zaključiti da je HDZ najjača politička snaga u Hrvatskoj, a buduću suradnju Vlade i Predsjednika ne dovodi u pitanje.</p>
<p>»Hrvatska je zemlja funkcionirajuće demokracije u kojoj se poštuje volja birača i u kojoj se vlast mijenja kako oni odluče. Kampanja je specifično razdoblje u kojem se nastoji pobijediti i u kojem padaju i teške riječi jer se ističu svoje kvalitete, a suparnikove loše strane. No, mi smo u Hrvatskoj u tome suzdržaniji, živio sam u inozemstvu i vidio kako kampanje izgledaju vani«, odgovorio je Sanader na pitanje o prljavštini u kampanji.</p>
<p>»Pokazalo se da HDZ ima čvrsto i odano biračko tijelo, a Kosor je dokazala da se može nositi i s Mesićem. Hrvatska možda još nije spremna za ženu predsjednicu«, rekao je Sanader, koji je u prostoriju u kojoj su se u stožeru HDZ-a čekali rezultati došao oko 22 sata, desetak minuta prije no što im se pridružila Jadranka Kosor. I nju i Sanadera prisutni su dočekali pljeskom, ali bez uobičajenog skandiranja. Dok je Sanader prije ponoći davao izjave novinarima, Kosor se čvrsto držala odluke da se ne obraća javnosti prije ponoći te je - nasmijana i naizgled dobro raspoložena - sjedila za stolom s predsjednikom Sabora Vladimirom Šeksom, potpredsjednikom Darkom Milinovićem i ministrom Božom Biškupićem.</p>
<p>Šeks je, upitan hoće li se Mesiću ispričati zbog izjava u kampanji, rekao da se nema namjeru ispričavati, ali ni čestitati, jer se ne sjeća da je Mesić njemu čestitao kad je postao predsjednik Sabora. »U kampanji je palo oštrih žaoka i riječi, ali to je prirodno«, rekao je Šeks, najavljujući da će sada biti vremena za izmjene Izbornog zakona.</p>
<p>Nakon što su oko 19 sati objavljeni prvi rezultati, Ratko Maček, šef kampanje Jadranke Kosor, rekao je kako je sve između 30 i 35 posto zadovoljavajući rezultat, koji pokazuje snagu HDZ-a.</p>
<p>»Rezultati kojima raspolažemo iz inozemstva, primjerice iz Frankfurta na Majni, ali i iz BiH, govore drukčije - iseljeništvo nam je dalo plebiscitarnu podršku«, dodao je Maček. U stožeru HDZ-a su tijekom večeri bili gotovo svi ministri, a žaljenje što zbog puta u Bruxelles, ne može ostati iskazala je Kolinda Grabar-Kitarović. Iz Amerike su u HDZ-ovu središnjicu doputovali i predstavnici dijaspore: Frank Bilaver i Marin Jurčev.</p>
<p> Za ministarskim stolom sjedili su i ravnatelj Kliničke bolnice Rebro Željko Reiner i tajnik Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Velimir Božikov, koji se spominju kao kandidati za nasljednika Andrije Hebranga. Prisutni su bili i saborski zastupnici, predstavnici braniteljskih udruga, kapetan zlatne rukometne reprezentacije Slavko Goluža, invalid Domovinskog rata Darko Beštek, pjevači Dražen Žanko i Ivan Mikulić i drugi.</p>
<p>Oštro kazniti nepravilnosti </p>
<p>Ivo Sanader je na pitanje o izbornim nepravilnostima u BiH rekao da takvih događaja ima i u drugim zemljama, ali da ih treba oštro kazniti jer »bacaju mrlju na Hrvatsku koja je pokazala da je zemlja funkcionirajuće demokracije«. Istaknuo je da tu izjavu daje kao običan građanin jer taj upit treba uputiti Državnom izbornom povjerenstvu (DIP). Potom je HTV-ov novinar Mislav Bago, u izravnom prijenosu, ustvrdio kako je Sanader kazao da je za nepravilnosti u BiH odgovoran DIP, što je u HDZ-u izazvalo negodovanje, pa se Sanader opet javio u izravni prijenos ljutito reagirajući što ga je Bago pogrešno citirao.</p>
<p>Neki od okupljenih HDZ-ovaca dobacivali su uvrede na Bagin račun te tvrdili da su mrtve osobe u Hercegovini glasovale za Mesića, a ne za Jadranku Kosor. Posebno ljutit bio je pjevač Ivan Mikulić koji se zapitao: »Zar Hercegovci nisu ljudi?«</p>
<p>Bebić: Mesić je pobijedio zbog popularnosti </p>
<p>Odmah nakon objave neslužbenih rezultata izbora, HDZ-ovi čelnici počeli su komentirati i analizirati Mesićevu pobjedu. Tako je član Predsjedništva HDZ-a Luka Bebić ustvrdio da se razlog Mesićeva uspjeha krije u činjenici da je aktualni predsjednik te da je iznimno popularan u širokim slojevima građana. »Da nije imao potporu stranaka, dobio bi najviše 30 posto glasova, i to onih koje politika ne zanima i koji političare ocjenjuju na osnovi njihovih šala. Kad se netko uspješno našali na nečiji račun to se u narodu široko prepričava, a ne ono što netko ozbiljno radi. Meni svi pamte repliku Ljubici Lalić da nisam poput nje u cvijetu mladosti, a kad je 1990. Vladimir Šeks u Metkoviću kazao da je Stipe Šuvar 'punjeni fazan' to su mu svi upamtili«, rekao je Bebić.</p>
<p>Marijan Lipovac Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>GONG: 600 poziva građana i promatrača</p>
<p>U Čapljini dva biračka mjesta ostala otvorena i nakon 19 sati zbog velikog broja birača/ U Novom Sadu fotografirani svi koji su izašli na izbore/ Na gotovo svim promatranim biračkim mjestima u BiH velik broj birača upisan je u birački popis na dan izbora</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Atmosferu na biračkim mjestima GONG je općenito ocijenio tolerantnom i demokratskom, a njoj su pridonijeli uglavnom korektna organizacija Državnog izbornog povjerenstva i drugih izbornih povjerenstava koji su u svom djelovanju bili transparentni i otvoreni. »GONG je i drugi krug izbora zabilježio velik broj poziva građana i promatrača, gotovo 600«, kazala je predsjednica te nevladine organizacije Suzana Jašić na konferenciji za novinare u nedjelju navečer. Izborni proces u Hrvatskoj ocijenila je nešto boljim nego u prvom krugu, dok će BiH pomnije analizirati. </p>
<p>GONG je zabilježio 26 slučajeva kršenja izbornog procesa, a ona se odnose na probleme s popisima birača, pojavu promidžbenih materijala kandidata u neposrednoj blizini biračkih mjesta, neprovjeravanja identiteta birača i obiteljsko glasovanje, nepotpune biračke odbore, a ponovo su zabilježeni slučajevi da su članovi biračkih odbora ujedno i članovi političkih stranaka. </p>
<p>Na gotovo svim promatranim biračkim mjestima u BiH velik broj birača upisan je u birački popis na dan izbora, a na pojedinim biračkim mjestima takvih birača u odnosu na ukupan broj birača koji su glasovali je veći od 35 posto. </p>
<p>U Čapljini su dva biračka mjesta ostala otvorena i nakon 19 sati zbog velikog broja birača koji do tog vremena nisu glasovali, dok su u Novom Sadu fotografirani svi građani koji su izašli na izbore. </p>
<p>Na biračkim mjestima u Stocu, Mostaru, Širokom Brijegu, Livnu, Ljubuškom, Grudama i Posušju birači su zbog velikih gužvi čekali nekoliko sati zbog čega su neki i odustali od glasovanja.</p>
<p>Kršenje izborne šutnje je, smatra Suzana Jašić, »vrlo zabrinjavajuće«. Izborna šutnja najčešće se kršila dsitribucijom letaka Jadranke Kosor ili letaka usmjerenih protiv Stjepana Mesića, a s obzirom na broj i sadržaj dojava o kršenju izborne šutnje GONG je zaključio da je riječ o sustavnom i organiziranom kršenju Zakona o predsjedničkim izborima stranke i aktivista koji podržavaju Jadranku Kosor. </p>
<p>Mediji su na dan izbora prekršili izbornu šutnju objavom procjena rezultata izbora.</p>
<p>Rad DIP-a ocijenjen je korektnim, a Središnji državni ured za upravu poboljšao je svoj rad u odnosu na pripreme za prvi krug izbora. </p>
<p>T. P.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>HDZ će na lokalnim izborima pasti na 20 posto</p>
<p>Ivica Račan (SDP): HDZ nije uspio polučiti ni rezultate s posljednjih parlamentarnih izbora / Zlatko Tomčić (HSS): Naš politički projekt je bio spriječiti HDZ da dobije Pantovčak nakon što su dobili Vladu i Sabor / Vesna Pusić (HNS): Važno je imati figuru koja je sposobna objediniti politički prostor oko sebe</p>
<p>Predsjednik SDP-a Ivica Račan je već oko 21 sat bio uvjeren u Mesićevu pobjedu jer je, ustvrdio je, »SDP-ovo istraživanje koje je prije izbora proveo Puls, bilo uvelike sukladno rezultatima izlaznih anketa«. Račan tvrdi da se rezultati HDZ-ove kandidatkinje Jadranke Kosor »mogu tretirati kao neuspjeh HDZ-a« jer su »apsolutan pokazatelj pada popularnosti HDZ-a, koji nije uspio polučiti ni rezultate s posljednjih parlamentarnih izbora«. »Mogli smo biti i bez drugog kruga, dakle bez dodatno potrošenih 50 milijuna kuna, ali demokracija ima svoju cijenu«, dodao je Račan. </p>
<p>S time se slaže i Zlatko Tomčić, predsjednik HSS-a, koji napola u šali dodaje da bi »trebalo tražiti refundiranje troškova od onih koji su uzrokovali drugi krug«. Za Tomčića je ovo »očekivan uspjeh predsjednika Mesića«, ali i vjetar u leđa strankama udružene oporbe koje su ga podržale.</p>
<p>»Naš politički projekt je bio spriječiti HDZ da dobije Pantovčak nakon što su dobili Vladu i Sabor«, objašnjava Tomčić i procjenjuje da će nakon predsjedničkih izbora »HDZ na lokalnim izborima pasti na 20 posto«. Tomčić je također naglasio da će se »javnosti zavrtjeti u glavi kada se dozna koliko je HDZ potrošio na predsjedničku kampanju, za razliku od Mesića koji je potrošio samo pet milijuna kuna«. Vesna Pusić, predsjednica HNS-a, je već oko 20.30 sati rezultate izlaznih anketa ocijenila »neviđenim rezultatom« i dodala: »Ako su rezultati iz anketa u granicama prvog kruga, onda je to najveći postotak s kojim je ikad itko pobijedio u Hrvatskoj. Kada gledam unatrag, drago mi je što je ipak bio drugi krug. Važno je imati figuru koja je sposobna objediniti politički prostor oko sebe«. Njezin stranački kolega Radimir Čačić smatrao je potrebnim dodati i da je »HDZ sa samo 17 posto deklasiran u njegovoj Varaždinskoj županiji«. (S.K./M.R.)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>HDZ je upao u svoju zamku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Komentirajući prve neslužbene rezultate hrvatskih predsjedničkih izbora, politolog i sociolog Dražen Lalić kazao je da je, bez obzira na licitiranje stranačkih čelnika kako su najzaslužniji za pobjedu Stjepana Mesića, glavni razlog Mesićeve pobjede u njemu samome, osobinama ličnosti i politici za koju se zalaže. </p>
<p>Lalić je naveo da se osobinama ličnosti i Mesićevoj politici može mnogo zamjeriti, ali je razvidno kako su »upravo njega birači percipirali kao predsjednika, a Jadranka Kosor, osim birača HDZ-a i nekih s desnice, nije doživljena kao predsjednica«.</p>
<p>Lalić je upozorio da se Jadranka Kosor za vrijeme kampanje obraćala mnogo užim skupinama građana, da je bila previše okrenuta prošlosti - Domovinskom ratu, predsjedniku Tuđmanu - a premalo budućnosti te da je bila previše vezana uz stranku. Mesić je imao veći manevarski prostor, bio je manje vezan za prošlost i isticao je u prvi plan svoju ličnost, a ne potporu.</p>
<p>Lalić je kazao da ima niz zamjerki na oba kandidata. »Oni nisu dobre akvizicije za predsjednika u sljedećih pet godina«, ocijenio je. »Društvena i ekonomska situacija u Hrvatskoj je vrlo dinamična, a izazovi za koje je Mesić specijalist, a to su demokratizacija i ljudska prava, su apsolvirani. U prvi plan dolaze pregovori i priključivanje Europskoj uniji, a to su tehnička pitanja koja Mesić ne poznaje, dok gospodarska pitanja pozna još manje«, kazao je Lalić, te napomenuo da ni Kosor nije spremna odgovoriti takvim izazovima, a »jedna moja poznanica je rekla kako je ona bliža tome da bude predsjednica Crvenoga križa Hrvatske nego predsjednica Hrvatske«. </p>
<p>»Većina je procijenila da je Mesić manje loš kandidat i ipak okrenutiji budućnosti nego Jadranka Kosor«, smatra Lalić.</p>
<p>Komentirajući izbornu kampanju, Lalić je rekao da je »HDZ upao u svoju zamku«. »Dizajnirao je kampanju Jadranke Kosor kao stranačku. Pokazalo se da udruženim naporom koalicijskih stranaka HDZ ne može računati na dobar rezultat na lokalnim izborima, iako su ti izbori ipak specifični. Oporba je dobila snažno iskustvo: HDZ je moguće poraziti zajedničkim nastupom«, rekao je Lalić i zaključio da je »prava šteta što izbori nisu završili u prvom krugu, jer je utrošen velik novac i energija, a sve je bilo prilično jasno«.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Nejasne upute DIP-a omogućile prijevare i dvostruko glasovanje</p>
<p>Novinarka »Jutarnjeg lista« u nedjelju je dvaput glasovala, oko sedam sati u Karlovcu, a pet sati kasnije - u Mostaru / iz DIP-a najavili da će protiv novinarke biti podnesena kaznena prijava</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Novinarka Jutarnjeg lista u nedjelju je dvaput glasovala, oko sedam sati u Karlovcu, a pet sati kasnije - u Mostaru. Njezine su novine to organizirale i objavile sa znanjem Državnog izbornog povjerenstva (DIP) i Središnjeg ureda za državnu upravu, i uz obavijest GONG-u. Ona je iskoristila dvojno državljanstvo i dvaput glasovala.</p>
<p>No, iz DIP-a u nedjelju navečer stigla je informacija da će protiv novinarke biti podnesena kaznena prijava. Naravno, posljedica je to odredbe Kaznenog zakona koja zabranjuje tako očitu i priznatu zloporabu izbornoga prava.</p>
<p>Antun Palarić, šef Središnjeg ureda za državnu upravu, u najavi drugog kruga izbora za predsjednika Republike zanijekao je mogućnost da do takvih slučajeva dođe. Prema njegovu mišljenju, birački popisi su ažurirani. Iz GONG-a, pak, poručuju da je do ovog objavljenog i sličnih incidenata moglo doći zbog nejasnih uputa DIP-a koje su otvorile mogućnost izbornih prijevara, dvostrukoga glasovanja i velikog broja naknadnih upisa. Ivica Crnić, predsjednik DIP-a, u izbornoj noći je još jednom ponovio da je tijelo koje vodi još prije godinu dana upozorilo Vladu i Sabor na to da je nužno precizirati biračke popise, te da je to ključni preduvjet za zakonitost izbora. Na zakonitost izbora utječe i činjenica da se zapis na CD-u s popisom birača u Hrvatskoj trebao dostaviti i u Bosnu i Hercegovinu, što bi omogućilo tamošnjim biračkim odborima da spriječe spomenuti »novinarski eksperiment« dvostrukog glasovanja. Iako je kampanja stajala državu 120 milijuna kuna (dva izborna kruga), za nositelje podataka te vrste, čini se, nije dostajalo novca.</p>
<p>Očito, sudovi će se morati pozabaviti kaznenom stranom ovih izbora. Ma koliko ih se, u golemom izbornom poslu, moglo smatrati pojedinačnim incidentima. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Izbor kohabitacije</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Stjepan Mesić dobio je još jedan petogodišnji mandat na Pantovčaku.</p>
<p>To je prva vijest koja nije iznenađujuća na dvokružnim predsjedničkim izborima u Hrvatskoj. Nakon što je Boris Mikšić zamalo uskočio u krug onih koji se izmjenjuju na vlasti i gotovo ušao u drugi krug, stvari su se vratile u normalu. Malo HDZ na vlasti, malo SDP s partnerima, a sad sve više ili jedni ili drugi s predsjednikom koji brani ono malo ingerencija što ih ima, ali ih želi iskoristiti do daske.</p>
<p>Opet kohabitacija. Taj način suvladanja nigdje nije omiljen, a posebno ne na ovim prostorima, gdje svatko tko se domogne vlasti želi zgrabiti što više. Suživot Mesića s Pantovčaka i Sanadera s Markova trga neće biti lak, ali će biti sigurno mirniji i pristojniji nego što je to bila predsjednička kampanja. Uostalom, strateški ciljevi kandidata Mesića i kandidatkinje Kosor (ulazak u EU, članstvo u NATO-u, dobri odnosi sa susjedima, gospodarski prosperitet...) bili su identični.</p>
<p>Kad se maknu jumbo-plakati s ulica i izblijedi sjećanje na tv-spotove, opet će se racionalno procjenjivati učinjeno. Nije Stipe Mesić sam približio Hrvatsku Europi, a nisu to ni Sanader s ovom ili Račan s prošlom vladom. To je postao nacionalni projekt u fazi izvedbe tko god bio na vlasti i koliko god rastao broj euroskeptika među građanima.</p>
<p>Zašto nije uspjela Jadranka Kosor? Zato što je bila preslaba kandidatkinja da okupi sve one s kojima je HDZ dobio prošle parlamentarne izbore. Ne našavši dovoljno jakog kandidata, SDP je izbjegao tu zamku i priklonio se Mesiću. Mesić je tako svoju uobičajenu formulu kandidata svih građana ojačao konkretnom potporom glavnih oporbenih stranaka SDP-a, HNS-a, HSS-a i raznih liberala.</p>
<p> To je bila dobitna formula. HDZ-u se nudila mogućnost svrstavanja uz Mesića, koji ionako ima dio prošlosti vezane uz tu stranku, ali je procijenio da samostalnim izlaskom na izbore mora potvrditi svoju snagu.</p>
<p>HDZ je imao samo jednog kandidata koji se mogao ravnopravno boriti s Mesićem. To je Sanader. Za pet godina više neće biti kandidata Mesića, koji ne može dobiti treći mandat, što bi Sanaderu, ako dobro odradi premijerski posao u zemlji i Hrvatsku dovede na prag Bruxellesa, moglo širom otvoriti vrata Pantovčaka.</p>
<p>Uvjerljiva Mesićeva pobjeda znak je biračke želje da u Hrvatskoj funkcioniraju dva politička pola koja se međusobno nadopunjuju i kontroliraju. Ako vlast i oporba pregovaraju i dogovaraju se o raznim povjerenstvima i o tome hoće li ih uopće biti, ako birokracija od državne uprave do pravosuđa još djeluje tromo i neučinkovito, glasači procjenjuju da je kohabitacija dobar osigurač demokracije. U tom kontekstu Mesićeva pobjeda čini se logičnim biračkim izborom.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Svjetske agencije: Mesićeva pobjeda - protuteža HDZ-u </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Svjetske agencije opširno su pratile drugi krug predsjedničkih izbora i odmah nakon zatvaranja birališta objavile rezultate izlaznih anketa prema kojima je Stjepan Mesić dobio drugi predsjednički mandat.</p>
<p>Agencije AFP, Reuters i Dpa objavile su izlazne ankete koje su prenijele televizijske postaje, a prema kojima je Mesić dobio 70,85 posto glasova, a njegova protukandidatkinja Jadranka Kosor 29,15 posto. </p>
<p> Zapadni diplomati za Reuters su izjavili da rezultat izbora neće utjecati na približavanje Hrvatske Europskoj uniji, jer su ovlasti predsjednika ograničene. No, Mesića ipak vide kao protutežu HDZ-u i hvale ga zbog hrabrosti u osudi ratnih zločina koje su tijekom rata počinili Hrvati. </p>
<p>»Mesić je u mnogočemu bio moralni korektiv u ovoj zemlji«, rekao je Reutersovu dopisniku visokopozicionirani diplomat EU-a u Zagrebu, koji smatra da bi pobjeda Jadranke Kosor značila »promjenu atmosfere«.</p>
<p>I dok BBC u svom izvještaju ističe da su se stavovi dvoje kandidata o ključnim pitanjima malo razlikovali i da je oboma prioritet ulazak Hrvatske u EU, Reuters dodaje da je vladajući HDZ tek nedavno prihvatio prozapadnu politiku nakon »dugoga flerta s nacionalizmom«. Jadranka Kosor je, piše Reuters, i tijekom kampanje nastojala privući nacionalistički nastrojene birače obećanjima da će biti odlučna braniteljica hrvatskih nacionalnih interesa.</p>
<p>Agencija čiji je izvještaj prenio i CNN na svojim web-stranicama, navodi da se Mesića i kod kuće i u inozemstvu smatra jamstvom hrvatskog europskog opredjeljenja.</p>
<p>AFP o Mesiću piše kao o čovjeku koji je znatno pridonio izlasku Hrvatske iz međunarodne izolacije u kojem ga je držao autokratski režim Franje Tuđmana. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050117].
|
