NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20051116].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 122902 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>16.11.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>300 milijuna kuna za 25.000 umirovljenika!</p>
<p>Po hrvatskim propisima prosječna bi mirovina za 25.000 umirovljenika iz BiH i SCG-a mogla iznositi oko 2000 kuna, kažu u HSU</p>
<p>Hrvatska stranka umirovljenika, u suradnji s umirovljeničkim udrugama, izradila je Prijedlog zakona kojim bi se riješio status oko 20.000 umirovljenika koji su mirovine zaradili u BiH te oko 4500 umirovljenika koji su ih zaradili u SCG-u i primaju ih iz fondova tih država koji će klub zastupnika HSU-a uputiti u hitnu saborsku proceduru. Očekuje se da će prijedlog biti upućen u proceduru do kraja ovog ili najkasnije početkom idućeg tjedna.</p>
<p>Riječ je o umirovljenicima koji su mirovine zaradili radeći na području drugih republika bivše države, a danas žive u Hrvatskoj. </p>
<p>Kako su mirovine u BiH i SCG-u u prosjeku višestruko manje od mirovina hrvatskih umirovljenika (tako se, primjerice, prosječna mirovina iz fondova BiH kreće između 500 i 700 kuna), među njima ima i onih čije mirovine iznose tridesetak kuna! </p>
<p>Položaj tih umirovljenika dodatno se pogoršao nakon što je u prosincu 2004. prestao važiti zakon po kojem su imali pravo na poseban dodatak iz hrvatskog državnog proračuna, po kojem su, ovisno o vrsti mirovine, imali pravo na nadoknadu do 1150 odnosno do 1300 kuna.</p>
<p>Prema riječima Silvana Hrelje, saborskog zastupnika HSU-a, u konačni prijedlog zakona koji će HSU uputiti u proceduru uvršten je prijedlog da se ti umirovljenici uvedu u hrvatski mirovinski sustav odnosno da im se mirovine preračunaju po hrvatskim propisima.</p>
<p>»Predložit ćemo rješenje po kojem bi se njihove mirovine ponovo izračunale, i to kao da su ih zaradili u Hrvatskoj. Također, predlažemo da Hrvatska preuzme isplatu tih mirovina, uz obvezu da se u državnom proračunu za to osiguraju sredstva. Za to postoji osnova u Ugovoru o socijalnom osiguranju koji smo potpisali s BiH, kao i sa SCG-om, a na državi je obveza da u bilateralnim odnosima s tim državama potražuje novac za onaj dio mirovine koji su te države dužne isplatiti«, kaže Hrelja.</p>
<p>Prema njegovim riječima, prosječna mirovina spomenutih oko 20.000 tisuća umirovljenika iz BiH i još 4500 umirovljenika iz SCG-a nakon preračunavanja po hrvatskim propisima mogla bi iznositi oko 2000 kuna.</p>
<p>Prema neslužbenim računicama, oko 40 posto tih sredstava trebali bi osigurati BiH i SCG, za onaj dio mirovina koje tim umirovljenicima moraju isplatiti, dok bi Hrvatska za isplatu preostalih sredstava morala osigurati dodatnih 300 milijuna kuna godišnje. Ukupna sredstva za isplatu mirovina u tom slučaju povećala bi se za oko 1,5 do dva posto, ističu u HSU.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Policija dnevno kazni 20 pješaka</p>
<p>U deset mjeseci ove godine na hrvatskim je cestama poginulo 73 pješaka, dok ih je 553 teže, a 1249 lakše ozlijeđeno</p>
<p>Da Zakon o sigurnosti prometa na cestama ne krše samo vozači, pokazuje i podatak da je u deset mjeseci ove godine prekršajno evidentirano čak 6392 pješaka. To znači da policija dnevno prekršajno evidentira više od dvadeset pješaka. Najviše ih se u prekršaju zatekne kada prelazi cestu na neobilježenom pješačkom prijelazu, a takvih je evidentirano 3431. Kazna za to iznosi 300 kuna, međutim ako se uzme u obzir činjenica da je automobil i brži i jači, posljedice za neoprezne pješake i ukupnu sigurnost prometa nerijetko su tragične. </p>
<p>Također, mnogi će cestu prijeći i pokraj pothodnika, koji im jamči sigurnost, misleći kako će uštedjeti na vremenu. </p>
<p>Naime, u deset je mjeseci na hrvatskim cestama ukupno poginulo 73 pješaka, dok ih je 553 teže, a 1249 lakše ozlijeđeno. Do takvih stradavanja najčešće dolazi jer pješak, u nemogućnosti da odredi točnu udaljenost i <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> automobila, smatra kako će cestu uspjeti prijeći na vrijeme. Nepotrebna zadržavanja na kolnicima, igranje u blizini ceste, te primjerice rolanje i vožnja biciklom po cestama, također nerijetko završi kobno. Takvih je pak prekršaja ove godine bilo 172. Mještani na cestama izvan naseljenog mjesta, hodajući uz cestu najčešće stradavaju zbog slabe vidljivosti i prevelike brzine kojom vozač naiđe i ne uspije izbjeći čovjeka. No, mještani stradavaju, i opet zbog - nepoštivanja zakonskih odredaba. </p>
<p>Zakonom o sigurnosti cestovnog prometa regulirano je da pješaci izvan naseljenih mjesta, dok se kreću uz prometnicu, moraju biti na bilo koji način osvijetljeni ili označeni reflektirajućim materijalom, kako bi vozačima privukli pozornost. No, kako su nam rekli u policiji, te se zakonske odredbe skoro pa nitko ne pridržava, a prekršajno je evidentirano 12 osoba. </p>
<p>Nadalje, osobe koje se kreću prometnicama izvan naselja moraju se kretati lijevom stranom prometnice, osim na dijelovima ceste na kojima je nepregledan zavoj, ponor, usjek, odron i slično, što također može ugrožavati sigurnost osoba. Pješaci nerijetko stradavaju i na obilježenom pješačkom prijelazu, ali uglavnom zbog toga što kolnik prelaze u trenutku kada je na semaforu za njih upaljeno crveno svjetlo ili u trenutku kada im prometnik rukom nije dao znak da se cesta smije prijeći. Stoga su pješaci često sukrivci i težih prometnih nesreća, zbog čega u policiji ističu da je potrebna veća opreznost kod pješaka, jer time i sami mogu spriječiti katkad najtragičnije posljedice. No, nisu samo pješaci krivi za stradavanje na samom pješačkom prijelazu. Vozačevo nepoštivanje prednosti prolaska pješaka, prekasno uočavanje pješaka, te nemogućnost da na vrijeme zakoči, također su uzroci stradavanja pješaka. Ove je godine tako na pješačkim prijelazima poginula jedna osoba, dok ih je 31 bila teže, a 76 lakše ozlijeđeno. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Rekordna godina za plavu ribu</p>
<p>Dosadašnji je ulov inćuna oko 25 posto veći od lanjskog. Inćun je ove godine vrlo visoke kvalitete, a na europskome tržištu kilogram se prodaje po deset eura </p>
<p>Iako sezona ulova inćuna koja je počela u travnju još nije završena, čini se da će na zadarskom području ovogodišnji ulov te sitne plave ribe biti rekordan, a ribari kažu da je dosadašnji ulov najmanje 25 posto veći od lanjskog. </p>
<p>Na primjer, hrvatsko-talijanska tvrtka »Ostrea« iz Benkovca, najveća hrvatska solionica ribe, u prvih je šest mjeseci ove godine preradila 3500 tona inćuna, za razliku od prošle godine kad su preradili 2500 tona. Usto, inćun je ove godine iznimno kvalitetan, a ulovljena je uglavnom prva i druga klasa te ribe.</p>
<p>Uz »Ostreu« i tvrtku »Mardešić« iz Salija na Dugom Otoku te druge manje prerađivače, očekuje se da će svi prerađivači zajedno proizvesti više od sedam tisuća tona, što znači da rade punim kapacitetom. Problema s prodajom proizvođači nemaju jer se više od 95 posto proizvedenog proda na europsko tržište, a potražnja je još i veća te se proda sve što se i proizvede. </p>
<p>Tako »Ostrea« dnevno posoli i do 80 tona ribe, što je rekord s obzirom na proizvodne kapacitete. Njezin inćun prodaje se u 36 zemalja, a, na žalost, još ga nema na našem tržištu. </p>
<p>Na europskome tržištu inćun je najskuplja filetirana riba i prodaje se po deset eura po kilogramu. Naši proizvođači, međutim, bez obzira na tako visoku cijenu na europskom tržištu zasad ubiru tek manji dio kolača. Naime, većina riboprerađivača na zadarskom području u vlasništvu je ili suvlasništvu Talijana. Svi prerađivači sitne plave ribe u nas dobivaju državne poticaje koji za otočane iznose 3,1 kunu, a za one na kopnu iznose 2,1 kunu po kilogramu proizvedene ribe i u tome je »kvaka«, jer te poticaje dobivaju svi prerađivači bez obzira jesu li tvornice isključivo u hrvatskom ili u mješovitom vlasništvu. </p>
<p>Tu, u zadarskom slučaju, najveću zaradu ubiru suvlasnici Talijani koji ribu doprerađuju i zatim je izravno prodaju trgovačkim lancima ne samo u Italiji nego i u drugim europskim zemljama.</p>
<p> Plava riba iz Tunisa ili Maroka ili drugih sredozemnih zemalja na svjetskome tržištu nikad ne postiže cijenu koju ima naša riba, jer se drži da je naša riba daleko kvalitetnija od njihove, a i u samoj Italiji naši inćuni imaju daleko bolju prodaju nego oni iz drugih zemalja.</p>
<p>Unatoč državnim poticajima, visinom kojih su naši riboprerađivači zadovoljni, ispada da smo mi tek mali dio u velikom riboprerađivačkom europskom biznisu, koji u cijelom poslu zarađuje najmanje. Stoga proizvođači smatraju da bi država poticaje trebala prenamijeniti i davati ih isključivo za ulov, a ne za gotovi ili polugotovi proizvod. Time bi proizvođači došli na svoje jer bi im ostajalo dovoljno ili barem približno dovoljno novca za ulaganje u tehnologiju. </p>
<p>Benkovačka »Ostrea« bi s gotovim proizvodima već bila izašla i na naše tržište, no nema dovoljno proizvodnih kapaciteta, a razlog je, dakako, u nedostatku novca. </p>
<p>»Mardešiću«, pak, nedostaje nova proizvodna linija i novi sustav hlađenja. Osim što poticaji kasne i po nekoliko mjeseci, među prerađivačima se pronio glas da bi ih država mogla i ukinuti, što im stvara dodatnu nesigurnost. Također se boje da bi ulaskom u Europsku uniju konkurencija postala velika, jer Tunis i Maroko nude svoje proizvode po nižim cijenama od nas, a u tržišnu utakmicu uključit će se i istočnoeuropske zemlje.</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Idu i provodi za 90.000 kuna</p>
<p>Šestodnevni novogodišnji aranžman u New Yorku - 11.390 kuna; sedam dana u Dubaiju - 6970 kuna</p>
<p>Super skupa putovanja prodaju se na kapaljku, ali se ipak prodaju. Jeftinije ture</p>
<p> - pet dana u New Yorku ili Londonu - idu bez problema; Prag, Budimpešta ili Advent u Beču postali su standard i za naše područje. Uglavnom, u agencijama tvrde da već sada nedostaje kvalitetnih kapaciteta za najtraženije novogodišnje destinacije poput New Yorka ili Dubaija. </p>
<p>Egzotika koju prodaju pojedine hrvatske agencije dokazuju vrhunski ukus kupca, naravno kada je o putovanjima riječ. </p>
<p>Deset dana na Sejšelima, u hotelu Fregate Island, za 92.500 kuna! Ima li interesanata za takve aranžmane?</p>
<p>»Naravno da ima, naši ljudi kupuju i takvu egzotiku. Ne prodajemo mnogo takvih aranžmana, ali ih ipak prodamo«, rekao je Vjesniku Mihael Robić iz Kompasa. </p>
<p>Kada bismo imali neograničen budžet, naš bi odabir, recimo, bio Pearl Beach Resort Bora Bora. Desetak noćenja u bungalovu na vodi, na najljepšoj destinaciji na svijetu, stoji šezdesetak tisuća kuna. Let je uključen u cijenu, a doživljaj bi, sigurni smo, bio za pamćenje. Jeftinije je, naravno, direktno bukirati hotel pa će devet noći (bez leta) koštati oko 5580 američkih dolara.</p>
<p> No ne treba biti bogat da bi se putovalo. Hrvatske agencije već za petnaestak tisuća kuna prodaju atraktivne desetodnevne ture po Aziji ili SAD-u.</p>
<p>U jednom se dahu obilaze Kuala Lumpur, Hong Kong, Bangkok i Singapur za 15.000 kuna, kao i Kalifornija te Havaji. Isto stoji i Florida - neizostavni Orlando prepun tematskih parkova, Tampa i Miami.</p>
<p>Atlas Airtours za 11.390 kuna nudi šestodnevni novogodišnji aranžman u New Yorku. Poput filmske kulise okićen grad nudi provod iz snova, ali i grč i strah kao posljedicu 11. rujna. </p>
<p>Za desetak tisuća kuna Jumbo Tours prodaje osam dana Kine, šest dana Maroka stoji tri tisuće manje. </p>
<p> Od jeftinijih putovanja dobro ide Dubai. Generalturist za 6970 kuna reklamira sedam dana u mondenom carstvu šopinga. Ista agencija, međutim, dići se i ponudom najekskluzivnijih skijaških aranžmana na hrvatskom tržištu.</p>
<p>Najskuplji je Kitzbühel, gdje sedam dana u hotelu Weisses Rössl stoji 38.080 kuna. Možda ne znate skijati, ali imat ćete o čemu pričati. Odmor u St. Moritzu dostupan je za 31.360 kuna, a također zvučna Cortina d'Ampezzo (Grand hotel Miramonti Majestic) 27.740 kuna. Elena Wolsperger iz Generalturista otkriva nam da su dosad prodali četiri aranžmana za St. Moritz. </p>
<p>»Posljednje dvije godine hrvatski su građani nekad omiljenu Aziju zamijenili novim destinacijama, sada iznimno popularnom Kubom ili Dominikanskom Republikom. Pad Azije počeo je bombom u Kuti, uslijedili su SARS, tsunami. Sve je to ostavilo traga«, kaže Maja Stanić, direktorica Udruge hrvatskih putničkih agencija. Ona preporučuje Kubu i to dok je Castro živ (atmosfera socijalizma pedesetih godina prošlog stoljeća), ali ne konfencijski Varadero, nego turu po cijelom otoku. Hrvatske agencije prodaju aranžmane za Kubu a cijena je, ovisno o proizvodu, od 10.000 do 20.000 kuna. </p>
<p>Riječju, Maja Stanić otkriva da prosječan hrvatski putnik ima gotovo standardan redoslijed upoznavanja svijeta - prvo otkriva Mediteran, potom Skandinaviju, Tajland, Indoneziju i Maleziju, a zatim seli na drugu stranu, prema Karibima i SAD-u. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Smrt na radnom mjestu </p>
<p>LJUBINKA MARKOVIĆ</p>
<p>Nesretni 57-godišnji tesar Vojko Vuković, radnik Tempa, poginuo je u ponedjeljak pri padu sa sedam metara na gradilištu u zagrebačkoj Škorpikovoj ulici. Inspektori zaštite na radu vjerojatno će podnijeti prekršajnu prijavu, jer je na građevini trebala biti postavljena skela. A nije. Po cijenu ljudskog života.</p>
<p>Pogibija tog radnika, na žalost, nije izolirani slučaj. Samo u Zagrebu ove je godine na poslu poginulo sedmero radnika. Prema podacima Državnog inspektorata, u Hrvatskoj je u posljednjih pet godina na radu poginulo 160, a ozlijeđeno je oko 115 tisuća radnika.</p>
<p>Nesreće na radu prije svega su velika tragedija za radnika i njegovu obitelj, no stradanja radnika koja su se mogla spriječiti izazivaju i ekonomsku štetu zbog velikih troškova liječenja i rehabilitacije. Godišnje se u državi izgubi više od 500 tisuća radnih dana zbog ozljeda na radu i profesionalnih bolesti.</p>
<p>Iako su mnoge nesreće skrivili nemar ili nepažnja radnika, prema nalazima inspekcije u 50 posto slučajeva smrti ili teških ozljeda uzrok je izvođenje radova protivno propisima zaštite na radu. Što će reći da poslodavci, u utrci za profitom, štede na sigurnosti zaposlenih na radnom mjestu. </p>
<p>Kako malo koja prekršajna prijava završi i sudskom kaznom od desetak tisuća kuna, a ako prijave ne zastare poslodavac se izvuče s nekoliko tisuća kuna kazne, tragične posljedice nisu iznenađenje. Trebat će još mnogo vremena, ali i kaznenog uvjeravanja, dok poslodavci ne shvate da ulaganje u zaštitu na radu nije trošak nego u konačnici donosi profit, jer je i manje izgubljenih radnih dana i troškova liječenja.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ljubičić na Štamparovim stazama </p>
<p>BISERKA LOVRIĆ</p>
<p>Kao grom iz vedra neba stigla je u javnost nacionalna kampanja ranog otkrivanja raka dojke. Ono što su civilne udruge godinama pokušavale, nagovarajući i kumeći vlast da se smiluje ženama i omogući im ranu detekciju najgore ženske bolesti, došlo je iznenada kao stidljiva vijest: dogodine počinje besplatna mamografija, odnosno žene između 50 i 69 godina njihovi će liječnici pozivati radi pregleda grudi, a onda i na mamografiju u ustanovu s uređajem kojem se još mali tumor ne može skriti. Što to znači ne treba obrazlagati, jer najčešće, kad je riječ o raku, žene umiru upravo od raka dojke.</p>
<p>Najava takve akcije na nacionalnoj razini otkriva i način rada ministra zdravstva Nevena Ljubičića. Besplatnu mamografiju netko bi drugi na njegovu mjestu pompozno iskoristio u stilu »eto vidite kako mi radimo«, no Ljubičić samo diskretno, možda i prediskretno, najavljuje jedan važan preventivni korak. On, koji je za dosadašnje preventivne akcije rekao da ih ne podržava stoga što ne dopiru do svih nego samo do užeg dijela informiranijih građana. Time nije dobio na popularnosti, jer preventivne akcije su dio imagea hrvatskog zdravstva s namjerom osvještavanja naroda o opasnosti nezdrava života. Ljubičić, međutim, kako se čini, uvodi praktičnu preventivu i nastavlja model preventivnih pregleda svog prethodnika u resoru Andrije Hebranga, za sve koji dugo nisu bili kod liječnika. Ipak, možda si ostavlja malo prostora za uzmak. Treba, naime, s vlasnicima mamografa, privatnim i državnim zdravstvenim ustanovama, dogovoriti mamografske preglede i to po cijeni koju sustav i sada plaća, oko 12 0 kuna za jedno snimanje. Privatnici se neće lako složiti, ali možda će im biti primamljiva mogućnost da za 10 mamografija zarade 1230 kuna. </p>
<p>Bitno je, misli Ljubičić, »zaposliti« mamografe kojih imamo dovoljno, ali nisu upotrijebljeni, odnosno nisu svima dostupni, jer pregled treba poprilično platiti iz vlastita džepa. Ne uspije li u tim pregovorima, ostaje nam »besplatna« mamografija kao i do sada: prijavi se pa čekaj nekoliko mjeseci u nadi da se do tada neće ništa dogoditi. Ljubičić kaže da se razmatraju modaliteti, pa zacijelo i zbog toga ne nastupa pompozno nego veoma oprezno. Usput vjerojatno želi ljudima poručiti da administrativne pristojbe nisu samo »obrana sustava od previše dolazaka u ambulantu«, nego »zdravstveni prirez« koji se vraća kroz, eto, preventivu za sve. </p>
<p>I to nije sve. Šturo, u svom stilu, najavljuje i slične nacionalne akcije ranog otkrivanje raka prostate i rat debljini... Ide li to Ljubičić Štamparovim stazama?</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Europa uči lekciju</p>
<p>Nakon pola stoljeća djelomično uspjele asimilacije, u Francuskoj se napokon nudi nova šansa imigrantima. Dosad su uspijevali uglavnom kad bi se probili u nogometu (Zidane, Djorkaeff...). Neredi u Francuskoj promijenili su ravnotežu na političkoj sceni pa je radikalni Le Pen po popularnosti dostigao Chiraca. Bijela Francuska iznervirana nasiljem traži čvrstu ruku</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Delboy i Rodney izlaze iz svoje derutne trokolice i ulaze u zapušteni neboder u predgrađu. Voze se rasklimanim liftom do svog malog stana, carstva kiča i švercane robe. Arthur bulji u televizor, u mikrovalnoj u kuhinji podgrijava se neka jeftina gotova hrana. Pada dogovor o nekoj novoj prekupničkoj akciji koja treba završiti uvaljivanjem nekog bofla naivnom kupcu. Prošao je još jedan dan u životu nižeg sloja bjelačke zajednice u predgrađu Londona.</p>
<p>Only Fools and Horses ili »Mućke« u hrvatskom prijevodu uvijek zasjednu u vrh gledanosti kad se emitiraju na jednoj od ovdašnjih televizija. Hrvatska publika rado se identificira s junacima koji podsjećaju na spretne tipove iz predgrađa, iz Konjšćinske u Dubravi, s Hrelića ili njegove elitne inačice, nedjeljnog sajma antikviteta na Britancu. U hrvatskoj varijanti »Mućki« milostivi s Pantovčaka ili Tuškanca uvaljuje se lažna stara ogrlica ili precijenjeni zidni sat, pažljivo prebajcani bidermajer stolić ili, na višoj razini, lažni Račić kojeg se od starih (i najskupljih majstora) najčešće falsificira.</p>
<p>Naš narod voli spretne manipulatore koji se znaju »snaći«, a neki od njih, bogme, doguraju i do toga da kupuju vile u susjedstvu onih kojima su prodavali kopije pod originale. Rat i pretvorba pomogli su nekima iz predgrađa da prijeđu u rezidencijalne četvrti i mnogome šoferu da postane tajkun. Nekad su kršni Mate u gradovima nudili češljeve, noževe i ogrlice iz otvorenog kovčega na ulici, danas se bofl preselio u dućane po 12 kuna i oaze lažnjaka, od Arizone do Konjšćinske i Kajzerice. E sad, Kajzerica, to je ipak nešto sasvim drugo. Čujte, pa tam su vam oni Kinezi. Ak se tak nastavi, oni nas budu preplavili, misle neke gospođe s Kajzerice.</p>
<p>Ksenofobija ili oprezan odnos prema strancima nije neki hrvatski specijalitet. Ona je umjereno prisutna u mainstream populaciji, čak je ima manje nego u bliskim srednjoeuropskim zemljama. Izuzmemo li ekscese skinsa ili navijačkih skupina, Hrvati uglavnom srdačno i otvoreno pristupaju strancima. Ne samo turistima nego i onima koji se odluče privremeno ili stalno nastaniti u Hrvatskoj. Pritom se ne gleda na boju kože osim ako stvari ne odu tako daleko da se kćerin prijatelj kandidira za zeta.</p>
<p>Hrvatska nije bila kolonijalna sila pa stoga nije mogla nakon dugogodišnje eksploatacije tuđih sirovina kao nagradni bonus jednoga dana zaraditi i bujicu imigranata. Velika Britanija i Francuska su uz rudna bogatstva i egzotično drveće pogodno za intarzije, namještaj i palube na jahtama dovukli preko svojih istraživača i arheologa i sve raspoložive mumije i prenosive spomenike. Belgijanci su u Antwerpenu od dragog kamenja iz kongoanskih rudnika stvorili svjetski centar za obradu dijamanata. Nizozemci su naučili puk u Indoneziji da sadi i bere duhan i kod sebe stvorili najjače europsko središte za proizvodnju cigara i duhana za lule.</p>
<p>To s imigrantima u bivšim kolonijalnim velesilama je krenulo vrlo loše po kolonijalne metropole. U Francuskoj se nakon 19 dana nereda stanje pomalo smiruje što se mjeri prema broju zapaljenih automobila. U 18 dana zapaljeno je 8400 automobila, uhvaćeno je 2600 izgrednika, dosad je osuđeno njih 120, a nekima prijeti izgon u domicilne države iz kojih su većinom davno stigli u novu domovinu Francusku. Ili su u Francuskoj i rođeni, ali se nikad nisu osjećali Francuzima. Oni ni nemaju želju naučiti francuski i asimilirati se u novoj domovini. Nešto je bilo trulo u socijalnoj politici kad među šest milijuna afričkih imigranata postoji jaka jezgra onih kojima je prekipjelo i može ih se smirivati jedino tisućama policajaca i proglašenjem izvanrednog stanja u nizu gradova.</p>
<p>U Belgiji i Njemačkoj sporadične slučajeve paleža automobila i dva bagera (!?) još ne žele priznati kao reprizu francuske bune. Vjerojatno će ova runda nereda biti suzbijena represijom, ali Francuska je, kao ključna članica Europske unije, dovedena u situaciju da dragovoljno prihvaća najavu 50 milijuna eura pomoći od ostalih članica EU-a za saniranje štete. Dosadašnja šteta procjenjuje se na najmanje 200 milijuna eura, od čega 20 milijuna samo za zapaljene automobile. Od toga će jedino profitirati proizvođači automobila.</p>
<p>Nakon što su dosad premijer De Villepain i ministar Sarkozy nerede koristili kao predizbornu kampanju za predsjedničke izbore za dvije godine, kad će jedan od njih zamijeniti predsjednika Chiraca, sad se napokon i sam predsjednik obratio naciji. Njegove riječi su prvi pravi potez u smirivanju nereda. Izgrednici nisu više »smeće« s kojim se treba obračunati, kako je to formulirao kandidat Sarkozy, sad su oni, kaže Chirac, »znak dubokih slabosti u francuskom društvu«. Predsjednik nudi pomoć u doškolovanju i traženju posla za 50 tisuća mladih do 2007. godine. jer oni su »bez obzira na porijeklo sinovi i kćeri Republike«. Europa uči lekciju. </p>
<p>Sada se, nakon pola stoljeća djelomično uspjele asimilacije, napokon nudi nova šansa imigrantima. Dosad su uspijevali uglavnom kad bi se probili u nogometu (Zidane, Djorkaeff i svi njihovi nasljednici). Neredi u Francuskoj promijenili su ravnotežu na političkoj sceni pa je radikalni Le Pen po popularnosti dostigao Chiraca. Bijela Francuska iznervirana nasiljem pred vratima traži čvrstu ruku.</p>
<p>Hrvatska na sreću nema problema s imigrantima osim u teškom traženju lokacije za njihov prihvat ili prosljeđivanje (u Stubičkoj Slatini nisu htjeli ni čuti da im logor bude pred nosom), ali će se, srećom, naći netko tko u tome vidi mogućnost zapošljavanja i zarade. Buduća članica europske obitelji ima priliku da pametnom imigracijskom politikom sasvim eliminira mogućnost da si jednog dana na vrat naprti probleme s kakvima se danas suočavaju osnivači Europske unije. S mirnim Kinezima neće biti problema. Ako San Francisco ima China Town, zašto ga ne bi imao i Zagreb na Kajzerici.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Prihvaćanje različitosti</p>
<p>U prigodi 16. studenoga – Svjetskog dana tolerancije. Ništa nije vrednije od istine, slobode i tolerancije</p>
<p>OLGA CAREVIĆ</p>
<p>Prihvaćanje i snošljivost nacionalne, vjerske, političke, kulturne i druge različitosti među ljudima nedvojbeno su osnovni preduvjeti za opstanak pravedne i slobodne zajednice. Svaki pokušaj narušavanja tih načela, odnosno tolerancije, fanatičnim istupima unosi nespokojstvo među ljude.</p>
<p> Stoga bismo trebali razvijati i prihvaćati ljepote koje su nikle u različitim ljudskim kulturama u skladu s prirodom, čeznući za ljepšim i boljim svijetom. Nema ništa vrednije od istine, slobode i tolerancije.</p>
<p>Nažalost, ljudi ponekad u afektu izgovore i ono što možda i nisu mislili, tek neki posve nespretni izričaj, ne misleći pri tome koliko to može povrijediti tuđe osjećaje. Upravo bi zbog toga trebalo usmjeriti naša razmišljanja prema univerzalnoj humanosti pridržavajući se načela mirotvorne koegzistencije.</p>
<p>Znamo da budućnost jedne zemlje nije zapisana u zvijezdama, nego u zajedničkom radu svih ljudi za bolji gospodarski, socijalni, a nadasve demokratski napredak, koristeći se pri tome mudrošću. </p>
<p>Mudar čovjek nije onaj koji sve zna, jer se takav zahtjev zapravo i ne može ostvariti i to zbog nepreglednog, sve većeg broja spoznaja. Nije sporno da je mudar čovjek onaj koji zna pogoditi i reći upravo ono što je pravedno u duhu tolerantnih odnosa među ljudima. I zato mudrost, uz rad, dobrotu, ljubav i toleranciju, nedvojbeno, može pomoći u ostvarivanju zajedničkog cilja, a to je mir i prosperitet jedne zemlje. </p>
<p>U tom kontekstu podsjetimo se misli i riječi našega velikog znanstvenika i istraživača Nikole Tesle, u znak obilježavanja iduće godine: 150. obljetnica njegova rođenja (10. srpnja, 1865. godine u Smiljanu). </p>
<p>Teslin život bio je već pri kraju. U to se vrijeme pripremalo na našem jeziku izdanje vrlo značajnog govora potpredsjednika Sjedinjenih Država Wallacea »O miru malog čovjeka«. Za taj govor Nikola Tesla je, već teško bolestan, napisao predgovor, koji je najvjerojatnije bio vrlo karakterističan za nj: </p>
<p>»Iz ovoga rata, najvećeg u povijesti, mora se roditi novi svijet, koji će opravdati žrtve što ih čovječanstvo podnosi. Taj novi svijet neće biti svijet pogaženih i poniženih, već slobodnih ljudi i naroda, kako i dolikuje dostojanstvu i poštovanju čovjeka...« (citat iz predgovora).</p>
<p>To je bila posljednja Teslina poruka, dva mjeseca prije njegove smrti, 7. siječnja 1943. godine. </p>
<p>Autorica je doktorica znanosti,</p>
<p> znanstvena je savjetnica u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Proizvodnja VC-a ne izaziva maligne bolesti</p>
<p>Plastiku se proglašava otrovnom u trenutku kad je svjetska proizvodnja viša od 235 milijuna tona. Od toga je na masovnu plastiku otpalo oko 80, a na PVC oko 17 posto</p>
<p>IGOR ČATIĆ / TONKA KOVAČIĆ</p>
<p>Sve svjesniji građani, ekologisti, pa tako i oni koji pišu pod skupnim imenom Kršćanska inicijativa »Pro scientia«, opravdano su zabrinuti za štetne posljedice svake proizvodnje, pa tako i PVC-a . U toj zabrinutosti naveli su neke naše autorske stavove iznesene na skupu o vinilnom lancu održanom u Omišlju 28. rujna 2005., a pripisali su ih poslovodstvu tvrtke DIOKI. Stoga smo odlučili reagirati. </p>
<p>Zabrinutost 'Kršćanske inicijative »Pro scientia« je opravdana, nema proizvodnje bez rizika, ali njihova argumentacija je tek djelomično točna. Stječe se dojam da im je cilj obustaviti svekoliku proizvodnju u Hrvatskoj, a posebno spriječiti novu proizvodnju.</p>
<p>Naime, ta je skupina svjesnih građana vrlo nepovoljno pisala tijekom 2004. godine o plastici, proglašavajući ju otrovnom u trenutku kad je svjetska proizvodnja te godine bila više od 235 milijuna tona. Od toga je na masovnu plastiku otpalo oko 80, a na PVC oko 17 posto. A slično intonirano pišu i o drugim temama.</p>
<p>Zbog nemogućnosti da odgovorimo, osobito stručnoj javnosti nepoznatim autorima, na stranicama tog uglednoga tjednika, obraćamo se cjelokupnoj hrvatskoj javnosti ovim putem.</p>
<p>»Tekst PVC i rak na Krku?« vrhunski je napisan, ali to je red stvarnosti, red odstupanja od nje. Početni iskaz »S obzirom na nedostatak stručnjaka i nepouzdanu zakonsku regulativu, nisu uvjerljive tvrdnje predstavnika grupe DIOKI da će pogon za proizvodnju PVC-a u Omišlju biti bez posljedica za okoliš i ljudsko zdravlje«, pravi je primjer toga.</p>
<p>DIOKI raspolaže s dovoljno stručnjaka za potrebe obnove proizvodnje 160.000 tisuća vinil-klorida (VC) godišnje i uvođenje proizvodnje poli(vinil-klorida) u količini od 75.000 tisuća tona na lokaciji u Omišlju. Problem stručnjaka nije samo problem DINE na Krku, već je znatno širi.</p>
<p> Oni koji zatiru već petnaestak godina proizvodnju u Hrvatskoj doveli su do toga da sada na tržištu nedostaje osobito mladih stručnjaka: kemijskih inženjera i tehnologa te inženjera strojarstva. Stručnjaka koji trebaju zamijeniti sadašnje znalce, ali tek za nekoliko godina. Zato DIOKI usporedo rješava problem nedostatka mlađega kadra, prije svega s Tehničkim fakultetom u Rijeci. </p>
<p>Da je uvođenje proizvodnje PVC-a najmanje rizična faza od proizvodnje sirovina do PVC materijala nisu tvrdili predstavnici DIOKI-ja, već dva potpisnika ovoga teksta. Ustvrdili su, među ostalim, da je na Krku osamdesetih godina 20. stoljeća uloženo 30 posto ukupne investicije na mjere zaštite okoliša u proizvodnji PVC-a.</p>
<p> Pogoni u Kaštel Sućurcu i Zadru zatvoreni su iz potpuno drugih razloga od onih zbog brige za okoliš i zdravlje čovjeka.</p>
<p>Odgovarati na sve stručne činjenice prelazi mogućnosti teksta koji se objavljuje u tisku. To ćemo uraditi u jednom od budućih brojeva časopisa POLIMERI. Ovdje ćemo izdvojiti dva primjera.</p>
<p>Zabrinuti autori pišu da je učestalost i smrtnost od angiosarkoma pet puta veća kod radnika u industriji polimera, citirajući »Occup. Environ. Med. 2002., 59, 405«. Taj se podatak odnosi na Tajvan i to u razdoblju do 1970. godine. Slična iskustva postoje u Hrvatskoj. Do 1973. nije bila poznata opasnost od produljene izloženosti čistača autoklava pri proizvodnji VC-a (više od 20 godina). U Hrvatskoj je od te bolesti prema navodima I. Ružičke oboljelo i umrlo 10 osoba (Vjesnik, 8. studenoga 1999.). Ali u drugoj polovici sedamdesetih godina prošloga stoljeća sve se promijenilo i više nema tih bolesti. Podatak da je pri niskim koncentracijama povećana opasnost od hepatocelularnoga karcinoma, raka mozga i pluća, malignih oboljenja limfnoga i krvnog sustava je netočan. Navedene bolesti nisu povezane s proizvodnjom VC-a!</p>
<p>Još jedan netočni podatak. DIOKI će do kraja ove godine obnoviti jednu drugu proizvodnju, onu pjenećeg polistirena, a ne VC-a i PVC-a.</p>
<p>Autor je potpredsjednik i glasnogovornik Društva za plastiku i gumu, bio je osnivač i urednik biltena Komisije za zaštitu čovjeka i okoliša od utjecaja PVC-a (1976. - 1977.).</p>
<p>Autorica je redovita profesorica s područja polimerstva na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>U Bibliji se nedjelja ne spominje </p>
<p>Na televiziji ljudi često govore o nečemu s čim nisu baš upoznati. Tako sam jednog jutra čuo gospodina čijeg se imena ne sjećam kako govori da je »nedjelja na kraju krajeva i religijska stvar, jer u Bibliji stoji da je nedjelja sedmi sveti dan, dan Gospodnji«. Tada sam prebacio na Novu, a tamo je bila repriza emisije »U sridu«. U toj emisiji se, između ostalog, govorilo i o radu, odnosno neradu nedjeljom. Gospodin Ivkošić u toj emisiji je također istaknuo da je nedjelja i po Bibliji sedmi dan, sveti dan. U razdoblju od dvadesetak minuta na dva različita hrvatska televizijska programa različite emisije govore o istom pitanju (zakon o nedjelji), a javne i obrazovane osobe iznose neistinu. Ne znam je li ta laž izgovorena da bi utjecala na javnost da prihvate nedjelju kao »sedmi sveti neradni dan« ili je to stvar neznanja dotičnih osoba. Stoga bih želio da ta dva spomenuta gospodina, a i drugi ljudi pročitaju Bibliju kako bi vidjeli da se u njoj ne spominje nedjelja kao dan.</p>
<p> U Bibliji se ni ne spominje taj dan imenom – nedjelja – već samo kao prvi radni dan u tjednu, a jedini dan u tjednu koji ima svoje ime je subota. Prema takvom tumačenju Biblije, subota je sedmi, sveti dan - dan Gospodnji. Drugi dan ne postoji u Bibliji, ali zato vidimo da ljudi imaju neke svoje svete dane, praznike i slično. Trebalo bi to zato jasno naznačiti što je po Bogu (Bibliji), a što po čovjeku, da ljudi ne donose pogrešne zaključke. </p>
<p>RATKO SUSIĆ,KARLOVAC</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Navedeni su krivi podaci iz moga rada </p>
<p>Govoreći o porezu na kamate, u Vjesniku 14. studenoga 2005. novinar Adriano Milovan poziva se na moj rad u zborniku radova sa znanstvenog skupa »Hrvatska pred vratima EU: fiskalni aspekti«, održanog 8. studenoga 2005. u HAZU. Pri tome ističe da bi ubiranje poreza na kamate, isplaćene fizičkim osobama u Hrvatskoj, državnom proračunu moglo donijeti barem tristo milijuna kuna. No, kasnije se netočno poziva na mene i podatke koje sam koristio kazavši da sam do tog iznosa »došao primjenom najniže stope poreza od 15 posto na ukupan iznos kamata isplaćenih fizičkim osobama u Hrvatskoj prošle godine, koji je prema podacima Hrvatske narodne banke bio veći od tri i pol milijarde kuna« (netočan navod - N.M.). Točan podatak HNB-a koji sam ja u radu i naveo jest da su 2004. godine ukupni kamatni troškovi banaka na ime depozita (štednje fizičkih i pravnih osoba) bili 3.637,100.000 kuna. Od tog ukupnog iznosa na depozite fizičkih osoba otpadao je dio od »samo« 2.080,459.000 kuna. Gospodin Milovan također je ispustio i bitan dio moga rada koji govori da će možebitna primjena Smjernice EU-a o oporezivanju kamata istodobno »dovesti do potrebe zapošljavanja novih poreznih službenika, što će predstavljati znatan trošak za državu«.</p>
<p>NIKOLA MIJATOVIĆ, DOC. DR. SC.PRAVNI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Susjed susjedu gleda u tanjur </p>
<p>Stomatolog dr. Velimir Marjanović, čiju ordinaciju i gradilište dijeli samo prolaz za pješake kaže da ne može raditi od buke </p>
<p>Pacijenti Doma zdravlja na Vrbiku u ulici Lavoslava Ružičke već mjesecima trpe buku strojeva koja dolazi od gradilišta udaljenog jedva tri metra. U ožujku je tvrtka VMD Promet nakon višegodišnjeg sudskog procesa krenula u izgradnju stambe no-poslovnog objekta.</p>
<p> Stomatolog dr. Velimir Marjanović, čiju ordinaciju i gradilište dijeli samo prolaz za pješake koji je trenutno blokiran zbog izgradnje ne može raditi od buke. »Naravno da nam smetaju. Pacijenti stalno negoduju, a zbog radova mi je » zabetoniran auto«. Svako je jutro voda iz slavine žuta prvih pola sata. Dolaze nam ogromni računi za vodu, a sad su i prolaz blokirali.« Doktor Marjanović kaže da su česte promjene tlaka u cijevima uzrokovale kvar na skupim stomatološkim strojevima koje koristi. </p>
<p>Doktorica opće prakse, Vanja Gojak-Marjanović, koja ima ordinaciju u istom Domu zdravlja smatra da nije toliki problem u toj zgradi, koliko u urbanističkom konceptu cijelog naselja. »Ovdje svi gledamo jedni drugima u prozore, čini mi se da su zgrade prenatrpane«, smatra dr. Gojak-Marjanović. Stanare susjedne zgrade u ulici Vrbik IV na ulazu broj devet, na koji se naslanja nova zgrada nitko nije pitao imaju li kakve primjedbe na izgradnju objekta. Jedino nam je gospodin Boris Zornada znao reći nešto više. Kad je 1999. godine investitor dobio lokacijsku dozvolu gospodin Zornada je uložio prigovor. Kaže da njemu ne smeta ta zgrada, koliko zgusnutost cijelog naselja. »Tak smo blizu jedni drugima da znam svaki dan kaj mi sused jede za ručak. Ovdje nitko ne izlazi na balkone, zbog te blizine«. </p>
<p>Na lokacijsku dozvolu žalili su se i stanari ulice Ivana Lučića na broju 12. Njihov prigovor se odnosio na nedostatak parkirališnog prostora, preveliku izgrađenost na urbanističkoj čestici, smanjenje svjetla i nedovoljnu udaljenost od »međe«. »Sud nije uvažio naše primjedbe i sad veliki broj ljudi razmišlja o preseljenju. Ovo više nije isto naselje, ovo više ne liči ninašto. Na Vrbiku svake godine ima sve manje zelenih površina«, govori nam ogorčena predstojnica zgrade, gospođa Mirjana Sušec. Lokacijska dozvola izdana je tvrtci »Ukus« 1999. godine. Susjedi su se žalili na tu odluku. Nakon četiri godine Upravni sud presudio je u korist investitora. VMD Promet kupio je »problematično« zemljište za 11 milijuna kuna od Varaždinske banke koja je bila vjerovnik »Ukusa«. Nakon dobivanja građevinske dozvole VMD Promet počinje s izgradnjom.</p>
<p>Direktor tvrtke Željko Vučemil, ispričava se stanarima zbog buke i obećaje da će buka trajati do Božića, kad završavaju vanjski radovi. </p>
<p>Marijan Bračulj</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Nered vlada i pod zemljom </p>
<p>Predsjednici vijeća gradskih četvrti kažu da ulice najčešće prekopavaju Elektra, T-HT i razne tvrtke koje postavljaju instalacije za kabelsku televiziju</p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić na prošlotjednoj sjednici Poglavarstva najavio je novi veliki komunalni projekt. Rekao je da se konačno mora stati na kraj svima onima koji bez ikakvih dozvola i koordinacija zakopavaju pod zemlju razne vodove. </p>
<p>»Vrijeme je da se konačno napravi reda i pod zemljom«, kaže Bandić. Čim se nad gradom spusti mrak, rekao je, na teren izlaze razni majstori koji pod zemlju uvlače DTK kabele i razne telekomunikacijske »žnore«. </p>
<p>»Sad im poručujem da to više neće biti moguće. Platit će cijenu. Grad mora voditi računa o svojoj imovini i komunalnoj infrastrukturi i biti partner svima, pa i njima«, bio je oštar gradonačelnik.</p>
<p> Iako problem postoji godinama, kap koja je prelila čašu bila su prekopavanja dviju ulica u Gradskoj četvrti Podsused Vrapče.</p>
<p>»Nakon što smo u sklopu malih komunalnih akcija uredili Vrapčansku i Kukoljinu ulicu, u obje ulice nakon toga došli su radnici T-HT-a koji su ih razrovali kako bi postavili telekomunikacijske kabele«, kaže predsjednica Vijeća Gradske četvrti Andreja Kralj. </p>
<p>Slično se dogodilo i u Gajnicama, kada su ulice ponovo raskopali radnici koji postavljaju instalacije za kabelsku televiziju, nakon što su te ulice uređene u sklopu malih komunalnih akcija. Zbog nereda koji vlada pod zemljom pritom su probušili i plinske instalacije. Tada su došli radnici Gradske plinare te također kopali, tako da neke od ulica izgledaju gore nego prije uređenja.</p>
<p>Izvođači radova najčešće u takvim situacijama nemaju nikakvih dozvola, a ako i imaju nekakvu dozvolu, ona ne odgovara onome što rade na terenu. Primjerice, u Vrapčanskoj ulici T-HT ima dozvolu za prekopavanje 14 četvornih metara, a raskopao je čitavu ulicu, tvrdi Andreja Kralj. Kaže da se gradska četvrt žalila T-HT-u, no da on krivnju prebacuje na izvođače radova koji pak kažu da zbog nereda koji vlada pod zemljom uvijek moraju kopati više nego što su pretpostavljali. </p>
<p>Veliki problem je i sređivanje ulica nakon završetka radova. Najčešće se nakon radova prijekopi uopće ne popravljaju, a ako se nešto i sanira, to se napravi toliko loše da se već nakon nekoliko mjeseci nasred ulice pojave rupe. »Zbog toga ćemo od T-HT-a tražiti da se raskopane ulice nakon radova vrate u stanje u kakvom su bile prije radova. Ne zanima nas koliko će ih to koštati«, kaže Andreja Kralj.</p>
<p>U Trgovačkom društvu Zagrebačke ceste, zaduženom za uređivanje gradskih prometnica, kažu da ih rijetko kada tko traži dozvolu za kopanje. »A nakon toga građani zovu nas da mi pokrpamo ulice«, dodaju.</p>
<p>U razgovoru s predsjednicima vijeća gradskih četvrti doznajemo da ulice najčešće prekopavaju Elektra, T-HT i razne tvrtke koje postavljaju instalacije za kabelsku televiziju. </p>
<p>Kako se slične situacije u budućnosti ne bi događale, prije dva tjedna organiziran je sastanak predsjednika svih gradskih vijeća, Gradskog ureda za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet te predstavnika T-HT-a, Elektre i gradskih komunalnih trgovačkih društava.</p>
<p>»Mislim da je konačno došlo vrijeme da se gradska komunalna poduzeća i tvrtke usklade kod izvođenja malih komunalnih akcija«, kaže predsjednica Kralj. »Točno se zna tko kopa i ako se ne pridržava pravila, bilo bi u redu da snosi i sankcije«, zaključuje Andreja Kralj. </p>
<p>Hrvoje DorešićMislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Bandić: Letjet će svi!</p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić u utorak je poveo novinare i suradnike u obilazak Crvenog spusta kako bi pokazao da je Sljeme spremno za skijaška natjecanja u siječnju. Na konferenciji za novinare, nakon obilaska, komentirao je navodne malverzacije u Zagrebačkom velesajmu rekavši da »ako je točno da je nestalo pola milijuna kuna, letjet će svi, od direktora do šefa te kopiraonice«. Podsjetimo, Općinsko državno odvjetništvo sumnjiči zaposlenike ZV-a za pronevjeru novca prekomjernim naručivanjem fotokopirnog papira i tonera.</p>
<p>Ako se temperatura zraka u srijedu spusti na minus pet stupnjeva, počet će umjetno zasnježenje Crvenog spusta iz 23 snježna topa. U skijalište je u protekle tri godine Grad uložio oko 69 milijuna kuna, no, kaže Bandić, to je tek prva faza ulaganja u Sljeme. U drugoj i trećoj fazi planira se izgraditi nova žičara (25 milijuna eura), garaža i okretište na Dolju, a tada će se zabraniti promet automobilima na Sljeme. Član Poglavarstva Duško Ljuština ispričao se gradonačelniku što kasni na obilazak rekavši da »onaj tko ne zastane svakih pedeset metara na Crvenom spustu i ne divi onom što je napravljeno može se smatrati »državnim neprijateljem«.</p>
<p>Bandić je uvjeren da će Hrvatska dobiti domaćinstvo Europskog nogometnog prvenstva 2012. godine, a dodao je kako bi organizacija tog prvenstva za Zagreb bila »mačji kašalj«.</p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Lisice bježe s Medvednice</p>
<p>Ne pamtim da smo ikad u samo tjedan dana imali ovoliki broj stradalih lisica, kaže Damir Benčević, ravnatelj Veterinarske stanice Zaprešić </p>
<p>U posljednjih tjedan dana u Veterinarsku stanicu u Zaprešiću dopremljene su čak četiri mrtve lisice, od kojih je jedna bila bijesna. Većina lisica stradala je na prometnicama rubnih zaprešićkih naselja Ivanca, Jablanovca i Pušće.</p>
<p> Zasad jedina potvrđeno bijesna lisica ustrijeljena je prošloga tjedna u dvorištu obiteljske kuće u Jablanovcu. Za dvije lisice, stradale na prometnicama, nalaz na bjesnoću je negativan, dok se test na bjesnoću za lisicu stradalu u ponedjeljak na zagrebačkoj obilaznici neće ni moći obaviti. U Veterinarskom institutu u Zagrebu kazali su nam, naime, da su pregaženoj lisici smrskane kosti lubanje pa je ostala bez moždane mase, potrebne za analizu. </p>
<p>»Očigledno je da je počela malo veća migracija lisica, odnosno da su se one počele spuštati s Medvednice«, kaže Damir Benčević, ravnatelj Veterinarske stanice Zaprešić. »O razlozima takvog ponašanja, neuobičajenoga za ovo doba godine, možemo samo nagađati. No, ne pamtim da smo ikad imali ovoliki broj lisica stradalih u samo tjedan dana«, rekao je ravnatelj Benčević. </p>
<p>Kao što je Vjesnik već pisao, na području Zaprešića poduzete su posebne mjere zaštite od mogućeg širenja bjesnoće, a građani su zamoljeni da kućne ljubimce i domaće životinje drže zatvorenima te da pse prilikom šetnje vode na uzici. </p>
<p>Istovremeno centrom Zaprešića slobodno šeću psi lutalice. Desetak pasa, među kojima ima manjih mješanaca, pudla, ali i dva velika crna psa, većinom bez ikakvih ogrlica, najveći dio dana okupljaju se na prostoru gradske tržnice. To ne začuđuje, jer su na štandovima, kod brojnih pekara i mesnica bogati izvori hrane. </p>
<p>Na upozorenje novinara Vjesnika, ravnatelj Benčević kazao je da će veterinarsko-higijenska služba odmah izići na teren i te pse smjestiti u gradski azil, gdje će svi biti cijepljeni, očišćeni od nametnika, mikročipirani, a kuje kastrirane. Sve pse udomljavaju pa je tako, dodaje, cijela veterinarska stanica polijepljena fotografijama pasa koje građani mogu doći svakoga dana pogledati i udomiti.</p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Seljaci zapalili policiju zbog riže</p>
<p>SEOUL</p>
<p> – Tisuće gnjevnih južnokorejskih seljaka žestoko se u utorak sukobilo s policijom, tražeći od vlade da povuče kontroverzni zakon o otvaranju nacionalnog tržišta riže. U neredima koji su čitav dan bijesnili u središtu glavnoga grada, policija je uhitila četrdesetak najvatrenijih farmera, »do zuba« naoružanih šipkama od željeza i štapovima od bambusa. Nakon krvavog obračuna gotovo ispred zgrade parlamenta, u bolnici je završilo 70 ozlijeđenih seljaka te desetak policajaca. »Ne WTO-u, ne APEC-u, ne Bushu«, vrištali su prosvjednici te potom zapalili policijska vozila. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Nagrađen hrvatski film o vojnim psima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dokumentarni film Andreje Dečak i Dubravka Kovača »Zanimanje: vojni pas«, osvojio je posebnu nagradu 16. međunarodnog filmskog festivala »Vojska i narod«, u talijanskom Braccianu. Iz MORH-a su priopćili da se na Festivalu natjecalo više od 60 dokumentarnih filmova iz 25 zemalja te da je film dobio posebnu nagradu Društva »Vojska i narod« – u kategoriji obuka. Film o hrvatskim službenim vojnopolicijskim psima snimljen je u produkciji MORH-a, unutar Odjela Hrvatskih vojnih glasila. Bilo je to naše četvrto sudjelovanje na Festivalu. [M. F.]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Policajac na sudu zbog čarapa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Policajac PU Osječko-baranjske »zaposlio» je Županijski sud u Osijeku sa sporom protiv MUP-a koji mu nije isplatio naknadu za građansko odijelo (proljetne i zimske čarape, pulover, potkapa, zimske rukavice, niske i visoke čizme). Da je policajac žena, imao bi pravo i na isplatu novca za rublje, cipele, čizmice i čarape. Vrijednost je spora 6000 kuna, a policajac je sa slučajem stigao i na Ustavni sud. Sud je usvojio njegovu tužbu i ukinuo presudu Županijskog suda koji je odbio zahtjev za isplatom naknade za odjeću, na koju, tvrdi, ima pravo po pravilniku MUP-a. [B. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Obiteljski radio za Guinnessa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Obiteljski radio i voditelj Siniša Martinović najavili su novi pokušaj obaranja Guinnessova rekorda u najdužem radijskom talk showu, koji će trajati 36 sati! Martinović je pred dvije godine na Plavom radiju odradio 34 sata i oborio dotadašnji rekord Trećeg programa BBC-ja, no nije ušao u Guinnessovu knjigu zbog administrativne pogreške.</p>
<p>I za novi pokušaj na Obiteljskome, Martinović najavljuje niz gostiju te poziva slušatelje da mu se pridruže. Talk show počinje u subotu 26. studenoga, u 8 sati, u Polivalentnoj dvorani Multimedijskog centra u Zagrebu. Show bi trebao završiti u nedjelju, 27. studenoga, u 20 sati, a sve će biti izravno prenošeno i putem Interneta. [Media servis]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>U Italiji čak šest milijuna nepismenih</p>
<p>RIM</p>
<p> – U Italiji je nepismeno ukupno šest milijuna ljudi, a da stvar bude gora, više ih je od onih s diplomom, rezultati su istraživanja Sveučilišta Castel Sant Angelo. Šest milijuna nepismenih čini 12 posto stanovništva, a osoba s diplomom sveučilišta ima četiri milijuna (7,5 posto). U Italiji je 36,5 posto ljudi završilo tek osnovnu školu, a 30 posto srednju. Po podacima Caritasa, stranci koji dođu živjeti u Italiju, u prosjeku su obrazovaniji od Talijana - 12 ih posto ima diplomu.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Čistači »očistili« fontanu Di Trevi</p>
<p>RIM</p>
<p> – Policija je uhitila četiri ulična čistača koji su iz rimske fontane Di Trevi zadnjih tjedana ukrali oko 110.000 eura. Turisti u nju dnevno bace i više stotina eura, a novac vade radnici Čistoće koja pola iznosa daruje Caritasu. No, Caritas je uočio da im u zadnje doba stiže sve manje novca pa su javili policiji.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Ptičja gripa ubila 53 kanarinca</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Od virusa ptičje gripe H5N1, u listopadu su u Engleskoj uginula 53 kanarinca. Bili su u karanteni u centru gdje je identificiran virus na papigi sa Surinama, objavilo je ministarstvo okoliša. Nemoguće je znati je li papiga, ranije inficirana virusom, doista bila žrtva te bolesti, jer je njeno tkivo pri testiranju pomiješano s onim jednog od kanarinaca. Budući da su ptice umrle u karanteni, Britanija i dalje ima status zemlje nezahvaćene virusom H5N1.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Gostuju hrvatski umjetnici </p>
<p>Ugledna talijanska galerija suvremene umjetnosti izložbom proslavlja vrijedan jubilej </p>
<p>Galerija suvremene umjetnosti u talijanskome gradu Termoliju u blizini Pescare proslavlja 50. obljetnicu osnutka grupnom izložbom »Dvije obale« na kojoj uz 40 talijanskih autora sudjeluju i 24 hrvatska umjetnika. </p>
<p>Jubilej jedne od najvažnijih galerija suvremene umjetnosti u Italiji potaknuo je ponovnu suradnju zagrebačke Galerije Klovićevi dvori i ustanove koja čuva djela najpoznatijih talijanskih suvremenih umjetnika, kao što su Carla Accardi, Antonio Sanfilippo, Gastone Novelli, Mario Schifano, Piero Dorazio, Giuseppe Uncini, Giulio Turcato, Luigi Boile, Achille Pace, Tano Festa, Franco Angeli, Achille Perilli, Nini Santoro...</p>
<p>Suradnja dviju institucija započela je prošle godine izložbom »Hommage a Vlado Gotovac« u Galeriji Klovićevi dvori, na kojoj je sudjelovalo tridesetak talijanskih umjetnika. Dobro odrađeni posao osigurao je kustosici Jasminki Poklečki Stošić poziv gradonačelnika Termolija Rema di Giandomenica da selektira djela hrvatskih umjetnika za izložbu u Italiji.</p>
<p>S talijanske strane, u izboru Antonella Rubinija, izložba predstavlja radove renomiranih autora svih generacija kao što su Bruno Aller, Nino Barone, Aldo Bertolini, Luigi Boille...</p>
<p>Među hrvatskim umjetnicima nalaze se Lovro Artuković, Marina Bauer, Boris Demur, Slavomir Drinković, Vladimir Gašparić Gapa, Kažimir Hraste, Dalibor Jelavić, Alem Korkut, Koraljka Kovač, Kuzma Kovačić, Kristijan Kožul, Denis Krašković, Vatroslav Kuliš, Željko Lapuh, Dubravka Lošić, Božica Matasić, Matko Mijić, Bane Milenković, Zoltan Novak, Viktor Popović, Dalibor Stošić, Matko Vekić, Zlatan Vrkljan i Anton Vrlić. Izabrane umjetnike mlađe i srednje generacije ne povezuje nikakva tematska okosnica, već sklonost klasičnim medijima .</p>
<p>Prema mišljenju kustosice Poklečki Stošić, nepravedno su zapostavljeni u odnosu na video i nove medije koji dominiraju suvremenom scenom. </p>
<p>Poticaj za ovakav izbor selektorica je dobila na Venecijanskom biennalu. »Biennale je i ove godine bio pretrpan videom i instalacijama, ali je glavnu nagradu, usprkos forsiranju suvremenih medija, dobio njemački kipar Thomas Schütte za svoje figurativne skulpture. Iz toga sam zaključila da se klasični mediji ponovo vraćaju na Biennale, pa sam za izložbu u Termoliju izabrala slike i skulpture«, obrazlaže hrvatska kustosica. </p>
<p>Jelena Mandić-Mušćet</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Kruna češko-hrvatske kulturne suradnje</p>
<p>U povodu 400. godišnjice prvotiska Rječnika, objavljen je prvi pretisak koji u potpunosti slijedi originalno izdanje</p>
<p>Nakon četiri stoljeća svjetlo dana ugledao je prvi pretisak koji u potpunosti slijedi originalno izdanje Sedmerojezičnoga rječnika (latinskog, talijanskog, dalmatinskog/hrvatskog, češkog, poljskog, njemačkog i mađarskog jezika) Petra Lodereckera, objavljenoga u Pragu 1605. godine. Upravo je u Pragu 10. listopada priređeno premijerno predstavljanje toga djela, a njegova je zagrebačka promocija u utorak na večer u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici okupila mnoga ugledna imena. Među njima bili su i predsjednik Vlade Republike Češke Jirí Paroubek, predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, predsjednik hrvatske vlade dr. Ivo Sanader, potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor, ministar kulture Božo Biškupić, ministar mora, turizma, prometa i veza Božidar Kalmeta, ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac i drugi.</p>
<p>»Ovaj događaj na neobičan način simbolizira jednu od glavnih spona između Čeha i Hrvata, i to vezu izvanredno jaku i bogatu – naime, kulturu i obrazovanje«, istaknuo je u svome govoru Jirí Paroubek. Podsjećajući da su prije mjesec i pol dana počeli pregovori o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, Paroubek je kazao kako vjeruje da će Hrvatska vrlo brzo postati članicom EU, te da se na tome putu može pouzdati u svestranu i iskrenu podršku Republike Češke.</p>
<p>Ivo Sanader, koji je s češkim predsjednikom Václavom Havelom suautor Dodatka u pretisku Rječnika, istaknuo je kako činjenica da je hrvatski jezik našao svoje mjesto u tome djelu svjedoči o punoj integriranosti hrvatske znanstvene misli u europske kulturne tokove. Hrvatski je premijer podsjetio na tisućljetnu vezu češkog i hrvatskog naroda dodajući da su najveće tragedije oba naroda doživjela u 20. stoljeću. No, istaknuo je, isplati se i vrijedno je boriti se za ujedinjenu Europu jer je ona alternativa našoj zajedničkoj povijesti. Svaka eventualna izolacija značila bi gubitak identiteta – zato sam ja uvjereni Europljanin – kazao je Sanader.</p>
<p>Češki benediktinac Petar Loderecker uzeo je kao temelj svoga rada peterojezični rječnik koji je deset godina prije objavio u Veneciji Faust Vrančić i dopunio ga češkim i poljskim jezikom. Ideju, pak, da se to djelo izvuče iz prašine zaborava dao je Dušan Karpatský, koji je također govorio na predstavljanju, isto kao i recenzent knjige, prof. dr. Stjepan Damjanović. </p>
<p>Pretisak je plod češko-hrvatske suradnje, koju su potpomogla mjerodavna ministarstva obiju zemalja. Objavili su ga »Novi Liber« i NSK (u kojoj se može vidjeti original), a uredili Slavko Goldstein i Radovan Radovinović. [Sandra-Viktorija Antić]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Skupština WAAS-a </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski glavni grad bit će od 17. do 20. studenoga domaćin Generalne skupštine Svjetske akademije umjetnosti i znanosti (World Academy of Arts and Science – WAAS) na kojoj će svjetski znanstvenici raspravljali o budućnosti znanja s naglaskom na evolucijskim izazovima 21. stoljeća. O tome su u ponedjeljak novinare izvijestili predsjednik Organizacijskoga odbora akademik Ivo Šlaus te članovi odbora Greta Pifat-Mrzljak, Mladen Staničić i Stjepan Turek. Tijekom trodnevnoga rada održat će se pet plenarnih sjednica i devet radionica. Akademik Šlaus izvijestio je da će se među ostalim govoriti o ostvarivanju Lisabonske strategije po kojoj bi Europa do 2010. trebala postati svjetski konkurentno gospodarstvo temeljeno na znanju. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Tin vizionar stoljeća</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Za Tinom Ujevićem ostale su tisuće rukom ispisanih stranica kojih je samo malen dio od ponedjeljka izložen u Palači narodnog doma HAZU-a na izložbi »Tin Ujević 1891. – 1955. – 2005.« priređenoj u prigodi pedesete obljetnice njegove smrti. Izložbu je priredio Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe, a autori su izložbe Tomislav Sabljak, Andreja Sapunar i Ivica Matičević. Akademik Dubravko Jelčić naglasio je da je Ujević bio vizionar u osvit 20. stoljeća koji je vidio budući pad intelektualnih i kulturnih vrijednosti. Otvorenje je popratio kantautor Arsen Dedić, a prikazan je i film Željka Senečića »Tin Ujević«. [M. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Kolektivni ugovor</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Splitski gradonačelnik Zvonimir Puljić i glavna tajnica Hrvatskoga sindikata djelatnika u kulturi Ljubica Pilić potpisali su novi kolektivni ugovor za splitske djelatnike u kulturi koji se financiraju iz gradskog proračuna. Više od 400 zaposlenika u kulturnim ustanovama odnosno trima splitskim kazalištima, muzejima i knjižnici »Marko Marulić« napokon mogu odahnuti nakon višegodišnje bitke oko potpisivanja ugovora s gradskim vlastima. Time će se svota novca za plaće povećati za oko sedam milijuna kuna u dvije godine, a mjesečni prihodi kulturnjaka od 1. siječnja 2006. bit će veći za oko 20 posto. Kolektivni ugovor u HNK Split prestao je vrijediti prije pet godina, a u ostalim kulturnim ustanovama 2003., pa je potpisivanje novoga dočekano s oduševljenjem. Dogovoreno je da se predstavnici grada i sindikata sastaju svakih šest mjeseci, kako bi se usklađivale eventualne izmjene u ugovoru. [M. J.] .</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Paulik o hrvatskim libretima </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Teatrološka studija Dalibora Paulika »Hrvatski operni libreto«, objavljena u izdanju Golden marketinga – Tehničke knjige, prvi je sustavan prikaz povijesti opernog libreta u hrvatskome glazbenom kazalištu, istaknuto je na predstavljanju knjige u ponedjeljak u Hrvatskome narodnom kazalištu. Po riječima akademika Nikole Batušića, jednoga od recenzenta Paulikova djela, autor libreto promatra kao književno djelo te je, napokon, ta specifična književna vrsta našla dostojan položaj ne samo u nacionalnoj kazališnoj i glazbenoj, već i u kulturnoj povijesti općenito. Po autorovim riječima, u knjizi su se našle i »tajnovite stvari do kojih mnogi ljudi ne dolaze«. Djelo je uredila Mirjana Paić Jurinić. [S. V. A.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Još jedan kobni »tie-break« za Ljubičića </p>
<p>Federer je praktički osigurao prvo mjesto u skupini, dok će o drugom mjestu odlučiti dvoboj Ljubičića i Nalbandiana, koji se u igra u četvrtak </p>
<p>ŠANGAJ</p>
<p> – Jedna lopta, jedan udarac, jedan milimetar, jedan treptaj oka u krivo vrijeme ovog su puta presudili protiv Ivana Ljubičića. I peti je put ove sezone najbolji hrvatski tenisač izvukao ono najbolje iz Rogera Federera, i peti je put ove sezone švicarski genijalac pronašao nešto izvanzemljasko u sebi i slavio sa 6-3, 2-6, 7-6 (4) u dvoboju drugoga kola Crvene skupine završnog turnira najboljih osam tenisača svijeta. Nakon dva sata i 17 minuta Federer je upisao 33. uzastopnu pobjedu, 79. ove sezone, a Ljubičić nije postao četvrti tenisač koji je nadigrao Švicarca u 2005. godini.</p>
<p>Unatoč porazu, Ljubičić nije izgubio izglede za polufinale 3,7 milijuna američkih dolara vrijednog Mastersa. Federer je praktički osigurao prvo mjesto u skupini, a o drugom će mjestu odlučiti dvoboj Ljubičića i Nalbandiana, koji je na rasporedu u četvrtak. </p>
<p>Drugi su puta ove sezone Ljubičić i Federer stigli do »tie-breaka« trećeg seta, i drugi je puta s(p)retniji bio prvi tenisač svijeta. Ipak, ovog je puta Ljubičić dočekao odlučujući gem s većom psihološkom prednošću, budući da je prije toga spasio tri meč-lopte. Dvije meč-lopte Ljubičić je spasio kod zaostatka 3-5 na svoj servis, a jednu u sljedećem gemu kad je Federeru oduzeo servis. No, »tie-break« je nesretno krenuo na stranu Švicarca, Ljubičićev je bekhend zapeo na vrhu mreže i ostao na krivoj strani, a onda su uslijedila dva od ukupno četiri Federerova asa u cijelom meču. A kad je ponovno nadoknadio zaostatak, Ljubičić je kod 4-4 u »tie-breaku« promašio bekhend za centimetar i početak kraja.</p>
<p>Inače, Ljubičić je u najboljem meču ove godine na Mastersu upisao devet asova uz 58 posto prvo servisa, baš kao i Federer. I dok Federer nije napravio nijednu dvostruku pogrešku, Ljubičić ih je imao pet. Pritom najviše boli ona kod 2-2 i 30-40 u trećem setu. Iako je upisao više »winnera« (36-26), Ljubičić je i više griješio (41-25). Unatoč tome što je Ljubičić triput oduzeo servis Švicarcu iz šest prilika, a pritom spasio sedam od devet »break« lopti, na kraju je slavodobitno ruke u zrak podigao branitelj naslova. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Lacković i društvo u Ledenoj dvorani </p>
<p>Iako je Flensburg momčad iz svjetskog vrha, pa time i favorit dvoboja, zagrebaši ne misle da je prolaz nemoguća misija </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vijest da će se Zagreb u osmini finala Lige prvaka sudariti s njemačkim Flensburgom nije oduševila prisutne u uredu hrvatskoga rukometnog prvaka nakon bečkog ždrijeba. Prva će se utakmica igrati 4. prosinca u Ledenoj dvorani Doma sportova, a uzvrat će biti u Flensburgu tjedan dana kasnije. Iako je Flensburg momčad iz svjetskog vrha, pa time i favorit dvoboja, zagrebaši ne misle da je prolaz protiv Blaženka Lackovića, Gorana Šprema, Igora Kosa i njihova društva nemoguća misija. </p>
<p>»Flensburg je favorit, ima odličnu momčad, a šanse su 70-30 za njih. No, bolje Flensburg nego Barcelona ili Ciudad Real«, kaže Zoran Gobac, Zagrebov glavni menadžer, dodavši:</p>
<p>»Da imamo Lackovića, mi bismo bili favoriti!«</p>
<p>Ni Denis Špoljarić nije bio presretan, no optimizam ga nije napustio: </p>
<p>»Nije to najgori ždrijeb, iako smo mogli bolje proći. Zaustavit ćemo Laca i to je to«, kratko će Špoljarić o njemačkom velikanu, u kojem igra osam Danaca, po tri Norvežana i Hrvata te po jedan Šveđanin, Poljak i Nijemac (vratar Jan Holpert). </p>
<p>Toliko spominjani Lacković ugodno se iznenadio kad je čuo da će igrati sa Zagrebom, jer će, kaže, barem doći kući na dva dana. No, ne misli da će biti lako.</p>
<p>»Bit će nam teško u Zagrebu, jer igra neugodnu obranu, a tu je i puna dvorana. Ali, favoriti smo ipak mi i prednost nam je što uzvrat igramo u Flensburgu«, kaže Lacković.</p>
<p>Dodajmo da će se u osmini finala Kupa EHF-a čakovečka Perutnina PIPO IPC ogledati s njemačkim Lemgom, dok će Velimir Kljaić sa svojim Gummersbachom igrati s Wacker Thunom. </p>
<p>• Parovi osmine finala Lige prvaka: Kolding (Dan) - Celje PL (Slo), Magdeburg (Njem) - Barcelona (Špa), Pick Szeged (Mađ) - Ciudad Real (Špa), Ademar Leon (Špa) - Portland SA (Špa), Gorenje Velenje (Slo) - Montpellier (Fra), Veszprem (Mađ) - Aarhus (Dan), Paris Handball (Fra) - Kiel (Njem). </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Grnja i Srebrić na klupi reprezentacije!</p>
<p>Imamo toliko ljudi na klupi da neće biti problem, tko god vodio momčad, da posluša naše upute i odradi dobar posao, kazao je Asanović </p>
<p>TUHELJSKE TOPLICE</p>
<p> – Ivica Grnja i Zorislav Srebrić umjesto Aljoše Asanovića i Branka Kajfeša bit će na klupi mlade hrvatske nogometne reprezentacije u uzvratnoj utakmici dokvalifikacija za EP protiv Srbije i Crne Gore (srijeda, 13.30 sati, Velika Gorica). Epilog je to problema nakon spoznaje da je Aljoša Asanović kažnjen zbog isključenja u Beogradu. Iako se ne zna s koliko će utakmica biti kažnjen, jer disciplinska komisija Uefe zasjeda tek 8. prosinca, u HNS je stigla obavijest da je Asanović do tog datuma suspendiran. </p>
<p> Tako su se nevolje udvostručile, jer je mlada reprezentacija već otprije lišena znanja i kvaliteta izbornika Slavena Bilića, čiji je oporavak nakon dvostruke operacije leđa potrajao. Cijele je pripreme vodio Asanović, kao i 49 minuta utakmice u Beogradu, kad je isključen zbog neprimjerenih gestikulacija i udaranja nogom plastične boce kraj klupe.</p>
<p>Dakako da je izbila mala panika nakon što je u Savez stigla potvrda o Asanovićevoj suspenziji. U prvi je trenutak Asanović bio vrlo nesretan, odmah je požurio u bolnicu Slavenu Biliću na konzultacije, a u dogovoru s čelništvom HNS-a pokušavao se naći model koji će se primijeniti u srijedu na utakmici u Velikoj Gorici. Nije tajna, u opticaju je bio i Zlatko Kranjčar, izbornik A reprezentacije, ali i Martin Novoselac, koji je u A reprezentaciji jedan od trenera, a sve ove momke iz mlade reprezentacije pozna iz dana kad ih je trenirao u mlađim kategorijama. </p>
<p>Međutim, u našem stručnom stožeru htjeli su da, uz komunikaciju na relaciji Asanović-klupa, glavni prijenosnik bude netko iz stožera mlade reprezentacije. Tako se odlučilo za Grnju, kojem će asistirati Zorislav Srebrić, koji je po zanimanju ne glavni tajnik već doista nogometni trener. Još se prepričavaju njegovi uspjesi s Dinamovim »malim Ajaxom« 70-ih godina, kad je stvoreno mnoštvo renomiranih igrača zagrebačkoga kluba, ali i u percepciji dobrih poznavatelja nogometa i izvrsna Jugokeramika iz Zaprešića krajem 80-ih godina, koja je tada igrala izvrsno. </p>
<p>Srebrić na odluku skromno kaže kako bi utakmicu u Gorici mogli voditi Mrmić i Grnja sami, ali sve je podložno promjenama, i to sve do samog početka utakmice. Ivicu Grnju ne treba posebno predstavljati, bio je trener mnogih klubova, nekoliko godina i u reprezentaciji, a kao vrstan nogometaš svugdje je omiljen, pa tako i među mladim reprezentativcima. </p>
<p>No, iz izvora bliskih predsjedniku Saveza Vlatku Markoviću saznajemo da bi na klupi mogao biti i Martin Novoselac, kao prvi asistent. Dakle, sve se zna i ništa se ne zna. Koga će to zbuniti, nas ili suparnike? </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Poraz Utaha bez Giričeka </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Bez pomoći Gordana Giričeka (upala mandula) košarkaši Utah Jazza nisu mogli ubaciti više od 62 koša (samo osam u trećoj četvrtini) na gostovanju kod New York Knicksa, čija su im 73 poena omogućila drugu ovosezonsku pobjedu. Rezultati: New York – Utah (Giriček nije igrao) 73-62, Memphis – LA Lakers 85-73, Golden State – Chicago 100-82. [K. Đ.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Smirivanje strasti</p>
<p>U noći na utorak zabilježeno je znatno manje incidenata u svim francuskim gradovima</p>
<p>PARIZ (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Dok je predsjednik Jacques Chirac u trinaestminutnom govoru naciji, u ponedjeljak navečer apelirao na sve Francuze da poštuju zakone i vrijednosti Republike, prosvjednici su mirovali i u noći na utorak; zabilježeno je znatno manje incidenata u svim francuskim gradovima. </p>
<p>Zapaljeno je 162 automobila, a incidenti su se uglavnom događali izvan Pariza. U mjestu Saint Chamond bilo je nekoliko eksplozija, ali je opći dojam da se situacija pomalo smiruje.</p>
<p>Predsjednik Chirac u kratko vrijeme po drugi se put obratio francuskoj javnosti. </p>
<p>»Mnogi Francuzi imaju poteškoće. Nasilje ne vodi rješenju. Kad ste član naše nacionalne zajednice trebate poštivati pravila«, rekao je predsjednik, posvetivši veliki dio svog govora problemu odgoja djece. Rekao je da je od presudnog značaja roditeljski autoritet, te da djeca trebaju uporište i vrijednosti. »Oni koji to odbijaju trebaju biti sankcionirani po zakonu. Treba biti strog u provedbi pravila u obitelji«, kazao je Chirac.</p>
<p>Predsjednik je rekao da želi poručiti djeci »iz problematičnih četvrti« da su »svi oni sinovi i kćeri Republike«. »Ako dopustimo jačanje rasizma i netoleranciju nećemo stvoriti ništa trajno. Moramo se boriti protiv diskriminacije«, riječi su Chiraca, koji je rekao kako je očito da postoje i društvena raznolikost. Sadašnju pobunu je ocijenio kao »krizu smisla i identiteta« i najavio da će Francuska biti čvrsta u obrani svojih vrijednosti. »Najvažnije je da uspostavimo javni red. Dao sam vladi upute za djelovanje i predložio parlamentu da se produlji na određeni rok zakon iz 1955. godine. Oni koji napadaju imovinu i ljude moraju znati da se u Republici ne smije kršiti zakon, jer se može biti uhićen i kažnjen«, naglasio je Chirac i odao priznanje svima koji su angažirani na borbi protiv prosvjednika.</p>
<p>Francuzi se svim silama trude uvjeriti sve da drže stanje pod kontrolom i da je slika u medijima gora od stvarnosti. Pariške ulice i dalje nisu posve mirne, uz sve signale koje Pariz šalje svijetu. I u centru grada je sve više policajaca, kontroliraju se postaje metroa, a čest je slučaj legitimiranja i turista. </p>
<p>Policija je vrlo ljubazna i nastoji biti što diskretnija, ali gotovo da nema mjesta bez jakih policijskih snaga. Oko najvažnijih kulturnih znamenitosti stoje naoružani vojnici. Francuzi se trude objasniti da je to isključivo zbog sigurnosti svakoga tko posjećuje Pariz te da sadašnji nemiri ne predstavljaju nikakvu opasnost za brojne posjetitelje Pariza.</p>
<p>Nakon govora predsjednika Chiraca, veliki naglasak se daje inicijativama da se ulože dodatna sredstva za otvaranje radnih mjesta u prigradskim naseljima u kojima je i počela pobuna. Programa ima mnogo, uložit će se i u edukaciju mladih ljudi, i to je sigurno jedno od dugoročnih rješenja za brojne Afrikance i muslimane koji stalno žive u Francuskoj. Ovi projekti bit će financirani i iz fondova Europske unije, a europski lideri uskoro će o toj temi i mnogo opširnije razgovarati, jer problemi ne muče samo Francusku već i sve ostale europske države.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Palestincima granična kontrola s Egiptom </p>
<p>Usvojeni dokument zaslužuje pohvalu hrabrosti izraelskog premijera Ariela Sharona i palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa </p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izraelci i Palestinci postigli su dugo očekivani sporazum oko otvaranja graničnog prijelaza između Pojasa Gaze i Egipta. </p>
<p>To je osobno priopćila američka državna tajnica Condoleezza Rice nakon trnovitih jeruzalemskih pregovora dviju strana koji su trajali cijelu noć sve do utorka ujutro. </p>
<p>Šefica State Departmenta je sporazum opisala kao »veliki krak naprijed«. Rice se u utorak ujutro odmah sastala sa izraelskim ministrom obrane Shaulom Mofazom kako bi se utvrdili detalji primjene i praktične provedbe postignutog sporazuma.</p>
<p>Na temelju usvojenog dokumenta koji zaslužuje pohvalu hrabrosti izraelskog premijera Ariela Sharona i palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa, Palestinci će 25. studenoga, prvi put u svojoj povijesti, preuzeti delikatnu graničnu kontrolu. Tim važnim činom, koji bi mogao osnažiti prekretnicu na dugom putu izraelsko-palestinskog izmirenja, započet će ujedno obnova i izgradnja 42 kilometra dugog priobalnog sredozemnog Pojasa Gaze. </p>
<p>Palestincima će također biti omogućeno da cestovnim koridorom, preko izraelskog teritorija, putuju od Zapadne obale do Gaze. Na taj način, središnje palestinske vlasti u Ramallahu imat će punu kontrolu na dijelovima teritorija koji su trenutno pod njihovom kontrolom. Preuzimanje kontrole nad graničnim prijelazom između Gaze i Egipta moglo bi imati i političko unutarpalestinsko značenje. Otvaranje prijelaza dolazi točno mjesec dana prije općih palestinskih izbora koji su zakazani za 25. siječnja 2006., što bi, vjeruje se, moglo pridonijeti izbornoj pobjedi Abbasovog pokreta Fatah. </p>
<p>Marginaliziranjem Hamasa, koji Sharonova vlada tretira terorističkom organizacijom, mogla bi se ostvariti vizija američkog predsjednika Georgea W. Busha o uspostavi prve neovisne palestinske države koja bi živjela u miru i sigurnosti s Izraelom. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Tajni letovi preko Španjolske</p>
<p>Tri zrakoplova kojima je CIA tajno prevozila osobe osumnjičene za terorizam slijetala su u zračnu luku Palme de Mallorce, otkriva izvješće španjolske policije o kojemu u utorak javljaju španjolski mediji.</p>
<p> List Diario de Mallorca je još u travnju otkrio da policija provodi istragu o tajnim letovima. U utorak je objavljeno kako je na aerodromu Son Sant Joan u Palma de Mallorci zabilježeno najmanje 16 takvih letova aviona kojima se služi CIA za prebacivanje osumnjičenih terorista u treće zemlje. Ti su letovi, navodno, bili registrirani kao »privatni letovi« osoba koje imaju diplomatski status ili »aerotaksiji«, pa nisu pregledavani prema međunarodnim pravilima. Nakon spuštanja na Mallorci, avioni su nastavljali put prema istočnoeuropskim zemljama gdje su otvoreni tajni zatvori u kojima su »iznuđivane informacije od zatvorenika«. Te su tajne operacije navodno vođene posljednje dvije godina, a jedan takav let zabilježen je i u kolovozu ove godine.</p>
<p>Diario de Mallorca piše da je aerodrom Son Sant Joan služio za prebacivanje osumnjičenih islamskih ekstremista iz Libije, Maroka, Egipta i Jordana u američku bazu Guantánamo na Kubi, ali i na aerodrom Dulles u Washingtonu. </p>
<p> U izvješću španjolske policije koje prenose španjolski listovi navode se identiteti putnika pa je tako iz Alžira preko Palme de Mallorce zrakoplov »boeing« 747 letio za Makedoniju gdje je ukrcao njemačkog državljanina Khaleda el Masrija i prebacio ga u zatvor u Kabulu »bez ikakve sudske kontrole«. El País piše da je njemačko pravosuđe pokrenulo istragu o tom slučaju.</p>
<p>»Zrakoplovi kojima se koristila CIA obavljali su dvije funkcije: pružali su operativnu podršku i služili za prebacivanje zatvorenika«, citira madridski dnevnik El País odvjetnika Scotta Hortona, profesora na sveučilištu Columbia. On kaže kako »zrakoplove-zatvore vrlo teško identificirati jer se u njima najčešće prebacuje po jedan zatvorenik«. A kad je riječ o tzv. tajnim zatvorima, Horton pojašnjava da su to uglavnom »stanovi ili sobe koje je lako napustiti«.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Srbija usvojila rezoluciju o Kosovu </p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Srbijanska vlada usvojila je u utorak na izvanrednoj sjednici rezoluciju o Kosovu koja bi, nakon potvrde u parlamentu, trebala biti platforma za pregovore Beograda s Prištinom o budućem statusu Kosova. Rezolucija sadrži poznate stavove o nepromjenjivosti državnih granica, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Srbije. Usvojena je jednoglasno, praktički bez rasprave.</p>
<p>Premijer Vojislav Koštunica je do konačnog teksta za pregovore o budućem statusu Kosova, došao u konzultacijama sa socijalistima i radikalima u ponedjeljak navečer. Rezolucija obvezuje pregovarački tim da inzistira na helsinškom principu o »nepromjenjivosti granica u Europi«, jer Milošević i Šešelj nikad nisu shvaćali razliku između nepromjenjivosti i nepovredivosti koja je doista zajamčena u dokumentima OESS-a. U pokušaju da objasni ovakve formulacije, Koštunica je istaknuo važnost potvrde pregovaračke platforme u parlamentu. On je odbacio ocjene da je tekst rezolucije korak unazad u odnosu na njegovo istupanje pred Vijećem sigurnosti UN-a 24. listopada, te određene signale da je Beograd spreman tražiti kompromis s međunarodnom zajednicom. Parlament će u subotu glasovati o tekstu rezolucije. Istodobno, tražeći potporu za Kosovo, srpski predsjednik Boris Tadić u Moskvi je razgovarao s Vladimirom Putinom. Ruski predsjednik dao je naslutiti da podržava Beograd uoči pregovora o konačnom statusu Kosova. </p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="37">
<p>Užitak u šalici čaja </p>
<p>Najtraženiji je ljekoviti bijeli čaj koji mogu piti i djeca, ženskom tenu najviše godi čaj od pržene riže, nesanicu liječe čajevi s ružom i bambusom, a gripu otjerajte crnim i zelenim čajem </p>
<p>Ambijentalna glazba, uz svjetlost lučica i miris više od stotinu čajeva, dočekaju svakog namjernika koji posjeti Kuću zelenoga čaja. Da je u njoj sve podređeno organoleptičkim svojstvima potvrđuje i zanimljivo bilje, te izloženi čajnici i šalice podrijetlom iz Kine, Japana, Indije. Čarobni čaj keltske svećenice, »afrička zvijezda«, »bijela čokolada«, »Kleopatrina ljepota« samo su neki od čajeva koji se već neko vrijeme mogu nabaviti u Zagrebu u prolazu pored restorana »Lovački rog« u Ilici. Egzotičnost prodavaonice upotpunjuje i mogućnost da odmah u prodavaonici kušate i (pr)ocijenite pojedini čaj. Vlasnica neobične kuće je Tanja Papić koja sa sestrom blizankom Marinom pokušava i u nas razviti kulturu pijenja čaja. </p>
<p>Da čaj dobiva sve više na značenju potvrđuju i mnoge javne osobe koje u potrazi za božanstvenim okusima i mirisima često posjećuju kuću. Česti su im posjetitelji i kupci majke s djecom koje nerijetko traže bijeli čaj i manekenke kojima najviše odgovara čaj od pržene riže, jer pomaže u rješavanju problema s aknama i poboljšava izgled kože. Nama je pak vlasnica u znak dobrodošlice umjesto kave pripravila čaj kavu - badem skuhan u čajniku od bambusa kako bi zadržao prirodni okus. Vremešna Zagrepčanka Cvijeta rekla nam je kako često dolazi u »zelenu kuću« po svoj omiljeni čaj »ginger« neobičnog okusa, te da ga kupuje u rinfuzi jer joj onaj u vrećicama ne može zamijeniti okus »bilja pod prstima«. Mlada Zagrepčanka pak ističe da voli piti čaj i uživati u njegovu pripravljanju, a omiljeni joj je mirisni napitak »geisha«, jer sadrži ananas i kokosove pahuljice.</p>
<p>Jedan od vrlo ljekovitih čajeva, prema Tanjinim je riječima, »bijela čokolada« koji nema teina i pogodan je i za uravnoteženje tlakova, odnosno smanjenje grčeva i poboljšanje probave. Čine ga samo prvi put obrani pupoljci zelenog čaja koji se uglavnom pije navečer. On sadrži mnoge antioksidanse poznate kao ubojice tumora, odnosno polifenole koji čuvaju zdrave stanice organizma. Za opuštanje je i »joga«, jedan među više od sedamnaest vrsta zelenih čajeva u toj kući. </p>
<p>Roiboos čajevi su izvrsni za djecu i mlade pa ih nerijetko zovu majčinim čudom i čajem budućnosti. Nemaju tein, a jedna šalica tog čaja vrijedi kao injekcija vitamina C. Zdrav je i za trudnice koje ga često kupuju i dosta je tražen i »sleep well« za one koji imaju problema s nesanicom. Onima koji imaju teškoća sa spavanjem Tanja preporučuje i čajeve koji u sebi sadrže ružu, ananas i bambus. Za predstojeću sezonu gripe Tanja i Marina poručuju crni i zeleni čaj koji su dobri za jačanje imuniteta, uspješni su u borbi s virusima a dobri su i za jačanje zubnog mesa.</p>
<p>Zeleni čaj </p>
<p>Iznimno je zdrav napitak koji obiluje vitaminima A1, B2, B12, C i E a sadrži i tzv. elemente u tragovima. Ima dobar učinak na probavu, a među ostalim pospješuje izmjenu tvari u organizmu, stimulira razgradnju masnoća te »čisti« organizam od toksina. Unatoč tome, u posljednje se vrijeme čuju upozorenja pojedinih znanstvenika da ipak ni sa zelenim čajem ne treba pretjerivati, jer njegovo uzimanje u količinama većim od nekoliko šalica na dan, može imati neželjeni učinak. </p>
<p>Čudotvorni rooibos </p>
<p>Stanovnici juga Afrike, točnije cedarske visoravni Khoi- Khoi,od davnina priređuju taj napitak od igličastih listića iz obitelji mahunarki. Smatrali su da ima iscjeliteljsku moć odnosno da je eliksir za »mozak, dušu i tijelo«. Bio je poznat kao čudotvorni čaj, a njegova je tajna razotkrivena 1904. kada je ruski imigrant Benjamin Ginsberg počeo s njegovom komercijalizacijom. Danas se rooibos pije u više od tri stotine zemalja, a neka znanstvena istraživanja pokazala su da povoljno utječe na kardiovaskularni sustav, jača imunitet i čuva sve stanice tkiva i organa. Nizak udio tanina daje mu medast okus pa se može piti bez dodataka (šećera, mlijeka, sladila...). Dobar je kao zamjena za vodu, a preporučuje se i kao izvor tekućine za velikih vrućina i tjelesnih opterećenja, posebice sportaša, djece i odraslih. Dobar je kod mučnina, žgaravice i zatvora, čestih tegoba u trudnica i starijih osoba, te kod alergijskih tegoba.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Tuđe lice kao vlastito</p>
<p>Hoćemo li uskoro hodati ulicom nalikujući na neku svoju omiljenu zvijezdu ili će presuditi glas etike </p>
<p>Niste zadovoljni svojim izgledom. Željeli biste imati manje ili veće grudi, usne, ljepši nos, »podignutu« stražnjicu .. Sve to današnja tehnologija, ponajprije medicina, može učiniti ako tim zahvatima nećete ugroziti vlastiti život.</p>
<p>O tome kako će to, ako se podvrgnete nekom od tih zahvata, dalje utjecati na vaš život - vidjet ćete. Liječnik će vas, pod pretpostavkom da dođete »pravome«, sigurno upozoriti na sve moguće kasnije komplikacije, ali vi ćete i dalje htjeti biti ljepši sebi ili drugima.. Što ako vas i to ne zadovolji pa poželite »tjerati do kraja« te izgledati kao vaš estradni ili neki drugi idol? Hoćete li tada od liječnika (za)tražiti transplantaciju lica? Možda ćete si je, osim ako nije riječ o opravdanom zdravstvenom razlogu, (ožiljci, rane, opekline...) u skorijoj budućnosti moći i priuštiti. To više jer se u Sjedinjenim Državama tijekom predstojećih nekoliko tjedana liječnici spremaju obaviti prvu transplantaciju lica na svijetu na dvanaest odabranih pacijenata - kandidata.</p>
<p>Ljudi čija su lica izobličena ožiljcima od opeklina prvo će proći psihičku procjenu da bi se vidjelo koliko su zapravo spremni na takvu operaciju jer »drugo lice« ne dobivate svaki dan, tvrde znanstvenici. Vodeći britanski stručnjak i plastični kirurg Pither Bathler kaže da bi njegov kirurški tim mogao obaviti transplantaciju lica (skinuti kožu, mišiće, živce s preminulog davatelja i presaditi ih drugoj osobi), ali postoji problem. Nije pitanje, ističe Bathler, može li se to napraviti, nego treba li se takav zahvat obavljati. O tome, smatra, treba biti pokrenuta javna rasprava, jer takva je transplantacija umnogome drukčija od ostalih oblika transplantiranja organa. Glavno je pitanje treba li liječnicima dopustiti da pacijentima »daju lice druge osobe«. To više jer tijekom takvih teških zahvata nisu isključene višestruke komplikacije. Pacijent bi vjerojatno morao do kraja života piti jake imunosupresive - lijekove koji sprječavaju odbacivanje presađenog tkiva.</p>
<p>Britanski se stručnjaci uvelike brinu i zbog etičke opravdanosti takvog zahvata jer ono što je donedavno isključivo bilo rezervirano za hollywoodske filmove danas izgleda kao surova realnost. Plastični kirurzi danas presađuju samo pojedine komade kože da bi pomogli osobama čija su lica oštećena u požaru, nekoj nesreći, zbog tumora... No ti presađeni dijelovi osobama, tvrdi se, ne dopuštaju jače kretnje lica, a i neosjetljivi su na dodir pa ih čovjek osjeća kao dio maske. Presađivanje cijelih mišića i živaca zajedno s kožom pomoglo bi u vraćanju izraza lica pacijenata. Mnogi od njih, međutim, nisu sigurni da je transplantacija baš pravo rješenje.</p>
<p> »Naučio sam živjeti takav kakav sam« kaže pacijent S. W., koji je morao ponovno izgraditi svoj život nakon što mu je lice izgorjelo u požaru tijekom britanske vojne operacije na Falklandskim otocima prije dva desetljeća. Presađivanje, misle neki pacijenti, nije loša ideja, ali brinu ih moguće vlastite psihološke posljedice, kao i one koje bi sigurno imali članovi njihove obitelji. Jer kako bi bilo, kažu, da se jednoga dana probudite i u zrcalu ugledate osobu s drukčijom bojom brade ili kože. Muči ih i to hoće li supruga ili suprug tako »izliječenog« pacijenta uopće željeti poljubiti tuđe usne, i to usne mrtvog čovjeka? Istraživanja su pokazala da bi ljudi više bili u stanju primiti i prihvatiti presađeno lice nego što bi bili spremni u slučaju vlastite smrti svoje lice »ponuditi« za presađivanje. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="39">
<p>Supružnici švercali kokain</p>
<p>Policija je nakon njihova uhićenja pronašla nešto više od kilograma kokainske baze visoke čistoće u vrijednosti 40.000 eura</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Bračni par Delalić, Osman (42) državljanin BiH i Tarita 30-godišnja Riječanka, uhićeni su i privedeni u Istražni centar riječkoga Županijskog suda zbog šverca kokainske baze. Policija je nakon njihova uhićenja pronašla nešto više od kilograma kokainske baze visoke čistoće u vrijednosti 40.000 eura. Droga je u Rijeku stigla iz Argentine odakle je avionom putovala preko Frankfurta u Zagreb, a potom redovnom poštom do krajnjega odredišta. Kokainska baza bila je skrivena u vrećicama čaja u paketu u kojem su među ostalim bile i dječje igračke. Sve zajedno bilo je umotano u indigo papir. Putovanje paketa s drogom cijelo vrijeme pratila je njemačka policija koja je odlučila pošiljku pustiti do naručitelja kako bi i oni dospjeli iza rešetaka. Tu je na scenu nastupila riječka policija koja je čekala tko će preuzeti paket. Začudo to nisu bili Delalići već drugi Riječani, zapravo paket je prošao kroz ruke četiri osobe, koje nisu znale što prenose, dok nije uručen Delalićima. Svi ti »kuriri« saslušani su u policiji i potom pušteni, jer uistinu nisu znali u što su bili umiješani. Kako saznajemo Delalići dosad nisu bili evidentirani kao dileri no nakon riječkoga uhićenja Osman je povezan s još nekim slučajevima šverca droge. Istraga će pokazati kakva je njegova uloga u tim slučajevima. Riječka policija nastavlja potragu i za ostalim sudionicima u švercerskom lancu čiji se krak pružio od Argentine pa sve do Rijeke.</p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Razbojnici se umjesto novca domogli papira</p>
<p>Pretpostavlja se da su razbojnici mislili da će u kombiju biti dovezena veća količina novca za mirovine koje su trebale stići ovog tjedna</p>
<p>SVETI KRIŽ ZAČRETJE</p>
<p> - Dvojica naoružanih i maskiranih pljačkaša u utorak su oko 5.45 sati iz poštanskog kombija ispred pošte u Svetom Križu Začretju ukrali nekoliko vreća u kojemu su bili vrijednosni papiri. </p>
<p>Razbojnički prepad nad djelatnicima pošte dogodio se kad su otvarali sef kombija. Uto su maskirani napadači uz prijetnju kratkim vatrenim oružjem, najvjerojatnije pištoljima, dvojicu radnika HP - a prisilili da legnu na pod okrenuti prema zemlji. Razbojnici su iz sefa ukrali vreće i odvezli se u nepoznatom smjeru. </p>
<p>No, vrijednosni papiri očito nisu bili meta razbojnika, koji su vjerojatno teško razočarani svojim plijenom. Pretpostavlja se da su razbojnici mislili da će u kombiju biti dovezena veća količina novca za mirovine koje su trebale stići ovog tjedna. Za razbojnicima je policija odmah pokrenula potragu, a bilo je blokirano šire područje mjesta pljačke. Policija navodi da je riječ o dvojici muškaraca, visine oko 180 cm, koji su bili odjeveni u crno i nosili kape s prorezima za oči, a na nogama su imali crne vojničke čizme. Policija poziva građane, ako imaju bilo kakvih saznanja o odbjeglim razbojnicima, da im jave ili nazovu 92.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Oslobođen optužbe za klevetanje hrvatstva</p>
<p>ZABOK</p>
<p> - Poznati filozof Milan Kangrga u utorak je na Općinskom sudu u Zaboku nepravomoćno oslobođen optužbe da je »klevetao hrvatstvo«. Naime, protiv njega je privatnu tužbu podigao Tomislav Dragun, predsjednik udruge Hrvatski uljudbeni pokret iz Zagreba, navodeći da ga je svojom izjavom objavljenom u Večernjem listu 5. veljače ove godine, oklevetao i nanio mu osobnu i poslovnu štetu. U spornom tekstu, kojeg je Večernji list preuzeo od Hine, navodi se da je Kangrga u zaključku svoje knjige »Etika« ustvrdio da su »životinje pametnije od Hrvata«. No, sutkinja Nives Škudar odbacila je tužbu kao neosnovanu budući da, kako je navela, Kangrga ničim nije osobno uvrijedio Draguna, već je riječ o novinskoj interpretaciji zaključka iz njegove knjige. Izricanju presude prethodila je prilično burna i bizarna rasprava, kojoj su prisustvovali brojni Kangrgini prijatelji. Tako je na sud došla i Kangrgina prijateljica i bivša sutkinja Đurđica Tedeschi, majka poznatog poduzetnika Emila Tedeschija. Tužitelj Dragun iznio je niz primjedbi na račun Kangrge. Tako je, uz ostalo, rekao da on ne može biti u srodstvu s Kangrgom, jer da je on Hrvat, aludirajući na navodno Kangrgino srpsko porijeko, nazivajući ga »srpskim filozofom« i sljedbenikom Sime Dubajića. Kangrga je Dragunu odgovorio da »priča svinjarije« te da nema pojma o filozofiji. On je u svojoj obrani istakao da nikakve izjave nije dao Večernjem listu, te da je apsurdno da bi on kao Hrvat uvrijedio Hrvate, već da je mislio na o one Hrvate koji nisu prepoznali svoj interes, pa su kao i on bili opljačkani početkom devedesetih kad su odlazili u mirovinu, a »ponovno su dali glas onima koji su im naštetili«. Dragun je najavio je da će se žaliti na presudu te da će o njoj obavijestiti i svjetske medije te pregovarački tim EU-a s Hrvatskom.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Od države traže 460.000 kuna odštete</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Parnični postupak za naknadu štete kojeg su Jadranka Reihl Kir, supruga ubijenog načelnika osječke policije Josipa Reihla Kira, i njegova kći Barbara, protiv Republike Hrvatske pokrenule još u kolovozu 1994., nastavljen je u utorak na zagrebačkom Općinskom sudu. </p>
<p>Na temelju Zakona o odgovornosti RH za štetu koja su im, ubojstvom oca i supruga, prouzročili pripadnici hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata, tužiteljice su, u utorak, povisile svoj tužbeni zahtjev. Sada naime, Kirova kći i supruga, umjesto početnih 150.000 kuna odštete, traže svaka po 230.000. </p>
<p>Prvostupanjskom presudom tužiteljicama je u svibnju 1999. dosuđeno po 90.000 kuna, no žalbu na presudu uložile su i one i država, pa je tu presudu u kolovozu 2003. Županijski sud u Zagrebu ukinuo i vratio na početak na Općinski sud. Inače, za Antuna Gudelja, koji se nalazi u Australiji, a pravomoćno je osuđen za ubojstvo načelnika Reihl Kira i dvojice njegovih suputnika početkom srpnja 1991., na punktu hrvatske policije nadomak Osijeka, ministrica pravosuđa Škare Ožbolt, u rujnu ove godine potpisala je nalog za izručenjem. Prema Zakonu o Općem oprostu, Vrhovni je sud RH u svibnju 1997. Gudelja najprije pomilovao, no supruga ubijenog načelnika uložila je tužbu na tu odluku. </p>
<p>Nakon toga, 2000. godine Vrhovni sud, utvrdio je da uvjeta za pomilovanje Gudelja ipak nije bilo, pa je u ožujku 2001. Ustavni sud ukinuo odluku o amnestiji.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Razbijen lanac krijumčara oružja i eksploziva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Slovenska je policija raspisala tjeralicu za Krešimirom Vješticom (33), s područja Velike Gorice, zbog sumnje da je član organizirane skupine krijumčara oružja i eksploziva otkrivenih prošli tjedan pokraj Rogaške Slatine. Hrvatskoj je policiji tjeralica stigla u utorak poslije podne, a riječ je o prije evidentiranom počinitelju sedam kaznenih djela iznude, razbojstva, prijevara i krivotvorenja. Slovenska policija uhitila je i Tomislava Dobričevića (25) iz Družilovca.</p>
<p>Riječ je o zajedničkoj dugotrajnoj akciji slovenske i hrvatske policije u kojoj je zaplijenjeno 37 kilograma eksploziva, među ostalim i znatna količina eksploziva goma 2 eco kojeg je koristila i Al Qaida u terorističkom napadu na Madrid. U istoj akciji zaplijenjeno je i 6 pištolja, te 30 električnih detonatora. [M. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Talijanka prevarila Varteks</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu podiglo je optužnicu protiv Talijanke Marierosarie Volpe zbog prijevare. Ona je u razdoblju do 12. do 30. siječnja prošle godine, kao vlasnica jednog poduzeća iz Napulja dogovorila poslovnu suradnju s Varteksom. Od njih je naručila veću količinu robe, obvezavši se da će je platiti u roku od 60 dana. Izdala je i ček, iako na računu njene tvrtke nema novaca. Na taj je način isposlovala isporuku 75 bala tkanine vrijedne 37.744 eura. Tkaninu nije platila, a Varteks je oštetila za 283.000 kuna. </p>
<p>Optužena ispitana pred istražnim sucem u Napulju, a branila se šutnjom. Svjedokinja Snježana Pokos – Vujec rekla je da Varteks poslao ponudu, a plaćanje je osigurano čekom. U međuvremenu je provjeren i bonitet tvrtke, pa je, kad je utvrđeno da je zadovoljavajući, roba poslana. Ček je poslan na naplatu, no banka ga je vratila s napomenom da je račun tvrtke zatvoren. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="45">
<p>Milijarda dolara od izvoza hrane</p>
<p>Izvoz hrane ove je godine rastao po stopi od tridesetak posto, a uvoz od devet do deset posto</p>
<p>Poljoprivrednici u Hrvatskoj proizvode 50 puta manje od najboljih europskih seljaka, odnosno gotovo 15 puta manje od prosjeka EU, upozoravaju iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Dodaju da hrvatska poljoprivredna poduzeća proizvode dva do tri puta manje po zaposlenom od najboljih europskih proizvođača, no ta razina proizvodnje odgovara prosjeku EU.</p>
<p>S druge strane, u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva napominju da je u prvih šest mjeseci ove godine izvoz hrane u odnosu na isto lanjsko razdoblje porastao 31 posto.</p>
<p>Vrijednost hrvatskog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, kod kojih imamo i najveću stopu pokrivenosti uvoza izvozom, ove će godine dosegnuti gotovo milijardu dolara.</p>
<p>Primjerice, izvoz hrane je ove godine rastao po stopi od tridesetak posto, a uvoz od devet do deset posto. Bitno je povećan izvoz u EU, 68 posto, dok je izvoz u BiH porastao za 14 posto. Rast izvoza u zemlje EU-15 pritom je veći od 80 posto.</p>
<p>Cilj je, napominju u Ministarstvu, do 2007. dosegnuti gotovo 80-postotnu pokrivenost uvoza izvozom hrane. Lani je ta pokrivenost iznosila 49 posto. Visoko postavljen cilj, ističu, temelji se na procjenama da je plan ostvariv. Naime, ukupan otkup i prodaja proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u Hrvatskoj je u rujnu ove godine iznosila 551,9 milijuna kuna, što je 11,9 posto više nego u istom mjesecu lani. Od toga je prodaja iz vlastite proizvodnje pravnih osoba povećana 16,3 posto, na 344,25 milijuna kuna, podaci su DZS-a. Istodobno je otkup od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava porastao 5,3 posto, na 207,6 milijuna kuna.</p>
<p>U strukturi ukupnog otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u rujnu najveći udio, od 29 posto, čini grubo obrađeno drvo. Slijedi sirovo kravlje mlijeko (15,8 posto), te žive svinje (9,3 posto). Dobar otkup poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ove je godine prvi put zabilježen i za vrijeme ljetnih mjeseci. Do kraja godine očekuje se i već tradicionalno povećanje izvoza najznačajnijih domaćih izvoznih proizvoda: tuna, ribljih konzervi, šećera i maslinova ulja.</p>
<p>U mljekarstvu je ove godine ostvaren značajan napredak, jer je proizvodnja mlijeka, kao i otkup, povećana za 15 posto. No Hrvatska i dalje, kao rijetko koja europska zemlja (Lura ga je prestala uvoziti).</p>
<p>Još je velik uvoz žive stoke i mesa, na koji otpada gotovo cijelo ovogodišnje povećanje uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (oko deset posto).</p>
<p>Zabrinjavajuće je što Hrvatska i dalje ima samo sedam poljoprivrednih proizvoda dovoljnih za podmirenje vlastitih potreba. To su pšenica, kukuruz, perad, jaja, mandarine, vino i masline.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Smijenjen Čudina, Vukasović na čelu splitskoga »škvera«</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Nadzorni odbor splitskoga brodogradilišta razriješio je u utorak Predraga Čudinu dužnosti predsjednika Uprave Brodosplitova sustava, a na njegovo mjesto imenovan je Goran Vukasović, koji će obnašati i dužnost direktora brodogradilišta. </p>
<p>Sjednicom Nadzornog odbora, koja je trajala gotovo pet sati, predsjedao je ministar gospodarstva Branko Vukelić, koji je novinarima potvrdio da je ugovor s Čudinom sporazumno raskinut, te da će on od sada voditi projektni odjel splitskoga »škvera«. Vukelić je istaknuo kako su poslovni rezultati Brodosplita za 2004. i dio 2005. godine zabrinjavajući jer je splitski »škver« ostvario gubitak od čak milijardu i šesto milijuna kuna. »Ne smatramo da je Čudina izravni krivac za loše poslovne rezultate, ali je činjenica da je bio na čelu Brodosplitova sustava koji je ostvario golemi gubitak«, kazao je Vukelić.</p>
<p> Ministar je ponovio da hrvatska Vlada neće odustati od brodogradnje istaknuvši da će ustrajati na tome da domaća brodogradilišta, nakon provedbe programa restrukturiranja, počnu samostalno poslovati, što znači da se više neće ponavljati praksa izdavanja državnih jamstava i subvencija. »Ne smije se više događati da nakon sanacije brodogradilišta ostvaruju još veće gubitke. Ovo je posljednja šansa za hrvatsku brodogradnju«, naglasio je Vukelić. Također je najavio i promjene u hrvatskoj brodogradnji kazavši kako će ustrajati na uvođenju strožeg nadzora nad provedbom programa restrukturiranja kako se ne bi ponavljala praksa bivše Vlade koja je, sanirajući »škverove«, prouzročila još veće gubitke u brodogradnji. [Dobrila Stella]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Optima telekom ima 17.500 korisnika </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prvi alternativni operater fiksne telefonije u Hrvatskoj Optima telekom godinu dana od dobivanja koncesije ima 17.500 korisnika, od kojih 1770 poslovnih, kazao je predsjednik Uprave Optima telekom Roland Žuvanić.</p>
<p>Dodao je da broj korisnika kod operatera koji je ukinuo monopol T-Hrvatskog telekoma u posljednja tri mjeseca raste mjesečno za 84 posto, s čime su u Optimi zadovoljni. S druge strane, nisu zadovoljni kompliciranom regulativom besplatnog prelaska T-HT-ovih korisnika kod novih operatera.</p>
<p> Osim 53 kune za korištenje krajnje telefonske parice, novi operater mora T-HT-u platiti dodatne 73 kune po korisniku.</p>
<p>Žuvanić je napomenuo da Optimi prva lipa, nakon što korisnik fiksne telefonije (ukupno 1,73 milijuna) napusti T-HT, ide tek nakon pet mjeseci. Uz to, regulativni okvir za rad novih fiksnih telefonskih operatera kasnio je četiri mjeseca.</p>
<p>U Optimi do kraja 2006. očekuju 100.000 korisnika, nastavak izgradnje vlastite mreže i naprednih tehnologija (WiMAX-a i ADSL 2+), kao i uvođenje jednoga računa za fiksnu telefoniju.</p>
<p>Odgovarajući na upite, Žuvanić je istaknuo da treba više senzibilizirati javnost o dobrobiti liberaliziranog tržišta fiksne telefonije koje nudi dvadesetak posto jeftinije usluge. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Za obnovljive izvore energije 5,75 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva dodijelit će 5,75 milijuna kuna potpora za razvoj i proizvodnju opreme za primjenu obnovljivih izvora energije. Time žele ojačati konkurentske sposobnosti domaćih tvrtki i stvoriti gospodarske preduvjete za korištenje obnovljivih izvora energije.</p>
<p>Ministar Branko Vukelić istaknuo je da »tim novcem žele ojačati konkurentske sposobnosti hrvatskih proizvođača , a sukladno mjerama koje u energetici Ministarstvo provodi u sklopu približavanja Hrvatske EU«.</p>
<p>Na natječaj se mogu prijaviti tvrtke registrirane i s vlastitom proizvodnjom u Hrvatskoj.</p>
<p>Potpora je isključivo namijenjena za poticanje razvoja i proizvodnju opreme za primjenu obnovljivih izvora energije u kategoriji povlaštenih proizvođača: energija vodotoka (hidroelektrane snage do 10 megavata), vjetra, biomase, neakumulirana Sunčeva energija, biogorivo, bioplin i geotermalna energija. [Ž. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Slovenija odgovara na arbitražu oko NE Krško</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je HEP pokrenuo međunarodnu arbitražu za neisporučenu struju iz NE Krško i zatražio odštetu od 31,7 milijuna eura za neisporučenu struju, slovenska vlada namjerava pokrenuti arbitražu za isplatu 12 milijuna eura.</p>
<p>Prema riječima slovenskog ministarstva gospodarstva Andreja Vizjaka, objavljenim u slovenskom tisku, toliki se iznos nakupio od 1. lipnja 2002. do 18. travnja 2003. godine, jer Hrvatska tada nije ispunjavala svoje financijske obveze prema nuklearki. Riječ je u prvom redu o otplati kredita zbog zamjene parogeneratora u vrijeme kad HEP nije preuzimao svoju polovicu struje.</p>
<p>Vizjak još uvijek dopušta mogućnost da se spor s Hrvatskom oko potraživanja i dugovanja u nuklearki riješi dogovorom, ali kaže i da je »nakon dvije godine neuspješnih pregovora to teško očekivati«.</p>
<p>Međutim, u HEP-u tvrde da te troškove nisu ni trebali platiti jer su im jednostranom slovenskom odlukom gotovo pet godina bila uskraćena suvlasnička prava u NE Krško. Za to su vrijeme Slovenci sami koristili nuklearku pa trebaju i platiti sve tada napravljene troškove, a HEP je svoju polovicu troškova, uključujući i otplatu kredita, uredno nastavio plaćati nakon povratka u elektranu, kažu u HEP-u.</p>
<p>Pritom napominju da Slovenci nikada nisu od njih tražili retroaktivno plaćanje tih troškova, a sada to spominju kao razlog za arbitražu. Ne slažu se ni s Vizjakovim tvrdnjama da je njihov zahtjev za odštetu za neisporučenu struju neopravdan. [Ž. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Baždarenje kalorimetara u Hrvatskoj</p>
<p>HEP samo u Zagrebu ima 3000 kalorimetara koje je morao voziti u inozemstvo</p>
<p>Kalorimetri, sprave za mjerenje potrošnje toplinske energije koje imaju sve zgrade povezane na toplanu, više se neće morati nositi na ovjeravanja u inozemstvo, već će se baždariti u Hrvatskoj. Naime, na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje (FSB) u petak je otvoren prvi hrvatski laboratorij za toplinsku energiju u kojem će se obavljati sva službena umjeravanja i ovjeravanja instrumenata za mjerenje toplinske energije.</p>
<p>»Ovo nije samo istraživački laboratorij na FSB-u, već je to ustanova na nacionalnoj razini. Uskoro će biti ovlašten i od Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo (DZNM) pa će se potvrda o ispravnosti mjerila toplinske energije napokon moći dobiti u Hrvatskoj«, rekao je tom prigodom Tonko Ćurko, dekan FSB-a.</p>
<p>Osim tog fakulteta, u osnivanju laboratorija sudjelovali su Hrvatska elektroprivreda i Siemens. HEP samo u Zagrebu ima 3000 kalorimetara koje je svakih tri do pet godina morao voziti u Austriju, Njemačku, Češku ili Sloveniju na baždarenje. »U Sloveniji već godinama imaju tri baždarnice i mislim da je bilo vrijeme da i mi dobijemo jednu«, rekao je Mijo Marović, direktor pogona toplinske mreže HEP Toplinarstva, sestrinske tvrtke HEP-a. Dodaje da je HEP na baždarenju kalorimetara u inozemstvu gubio barem milijun kuna godišnje. »Ovjeravanje tih instrumenata je zakonska obveza pa smo svaki put morali sa sobom voziti inspektora iz DZNM-a. Ovo će biti mnogo jednostavnije i jeftinije«, kaže Marović.</p>
<p>Tomislav Stašić, asistent na FSB-u ističe da otvaranje laboratorija označava početak sustavnog bavljenja mjerenjem toplinske energije. </p>
<p>»U budućnosti će svaki stan imati svoj kalorimetar, pa će građani plaćati točno onoliko toplinske energije koliko su i potrošili«, rekao je.</p>
<p>Toplinska se energija i sada mjeri kalorimetrima, ali je u većini slučajeva samo jedan za cijelu zgradu pa stanari nemaju razloga štedjeti. »Kad je vruće građani radije otvore prozor nego da zatvore radijator. Iako na taj način cijela zgrada potroši puno energije, nama to nije u interesu«, govori Marović. Naglašava da je bolje i za njih, i za državu, i za planet Zemlju da se goriva za stvaranje toplinske energije troši što manje. »Zgrade u kojima svaki stan ima svoj kalorimetar se već grade i razlika u potrošnji je golema. Stanari tih stanova se uvijek sjete ugasiti radijatore kad odlaze na skijanje i bilo bi sjajno kad bi se svi tako ponašali«, govori Marović.</p>
<p>Vera Pfaff</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="51">
<p>Chirac želi Hrvatsku u EU do 2009.</p>
<p>Francuska vlada o svom će trošku imenovati Guya Legrasa za savjetnika našim pregovaračima i hrvatskoj vladi u pregovaračkom procesu</p>
<p>PARIZ (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - »Iznio sam predsjedniku Jacquesu Chiracu našu ambiciju da Hrvatska 2009. sudjeluje u izborima za Europski parlament kao punopravna članica EU-a, što je predsjednik podržao. Chirac ima isto gledište kao i mi kad je riječ o hrvatskom putu u EU«, rekao je neposredno nakon susreta s francuskim predsjednikom Chiracom hrvatski premijer Ivo Sanader u utorak u Parizu.</p>
<p>Susret je prošao u iznimno prijateljskoj i toploj atmosferi. Predsjednik Chirac učinio je gestu posebnog prijateljstva i sišao niza stube Elizejske palače i dočekao premijera Sanadera odmah nakon izlaska iz službenog automobila. Srdačno se s hrvatskim premijerom rukovao i slikao na stubama Elizejske palače. </p>
<p>»Želim izraziti zadovoljstvo razgovorima s predsjednikom Chiracom. Konstatirali smo velik napredak u bilateralnim odnosima. Zahvalio sam predsjedniku Chiracu na svesrdnoj pomoći Hrvatskoj, i to konstantnoj pomoći na njezinu putu u Europu. Predsjednik Chirac bio je jedan od državnika koji je od početka mandata davao pomoć Hrvatskoj«, kazao je. </p>
<p>Predsjednik Chirac je informirao Sanadera o tome da će francuska vlada o svom trošku dati pomoć i imenovati jednog od najiskusnijih francuskih diplomata Guya Legrasa za savjetnika našim pregovaračima i hrvatskoj vladi u pregovaračkom procesu. Legras je bio direktor uprava za poljoprivredu i vanjske odnose i 17 godina je obnašao visoke diplomatske funkcije.</p>
<p>»Zaključili smo da postoji dobar razvoj gospodarskih odnosa. U razmjeni uskoro možemo računati da ćemo doseći milijardu eura godišnje. Pozdravili smo i činjenicu da sve veći broj francuskih turista dolazi u Hrvatsku. Računamo da će do kraja godine 600.000 Francuza posjetiti Hrvatsku, a predsjednik Chirac čak ima informacije da je taj broj veći«, kazao je Sanader.</p>
<p>Zadovoljstvo razgovorima s hrvatskim premijerom u ime predsjednika Chiraca izrazio je njegov glasnogovornik Jerome Bonnafont: »Predsjednik Chirac je rekao premijeru Sanaderu da se Francuska raduje što je EU počeo pregovore s Hrvatskom«. Glasnogovornik francuskog predsjednika je kazao da je »Francuska svjesna trajnih napora koje Hrvatska ulaže da poštuje pravila EU-a, ali i za nastavak suradnje s Haagom«.</p>
<p>Chirac je istaknuo i aktivnu ulogu koju je Hrvatska imala u pregovorima o Konvenciji Unesca o zaštiti kulturnih dobara i očekuje da će Hrvatska biti jedna od prvih tridesetak zemalja koje će je potpisati kako bi stupila na snagu.</p>
<p>»Moj susret s predsjednikom Chiracom predstavljao je i dva signala koja šalje Francuska. Jedan je prema Hrvatskoj, a to je puna potpora Hrvatskoj na putu prema EU, a drugi je signal prema Europi da Francuska unatoč evidentnim problemima neće biti umorna od proširenja. Cijeli mandat predsjednika Chiraca obilježava drukčiju francusku politiku prema Hrvatskoj. On sam je i kreator te nove politike prema Hrvatskoj«, ocijenio je susret s francuskim predsjednikom Ivo Sanader. </p>
<p>»Iznimno mi je drago da smo uspjeli uvjeriti francusku javnost, koja je bila vrlo skeptična prema HDZ-u, da je on demokratska stranka koja promiče europske vrijednosti. Takav tretman u Parizu, poziv Chiraca, ali i tretman medija velika mi je satisfakcija«, kazao je Sanader. Premijer je rekao da je i francuskim liderima poručio da neće nikad zaboraviti jugoistok Europe i da ujedinjena Europa neće biti cjelovita bez svih zemalja jugoistoka.</p>
<p>Na kraju službenog posjeta Francuskoj Ivo Sanader se susreo i s ministrom vanjskih poslova Philippeom Doust-Blazyjem i u jednosatnom razgovoru razmijenili su mišljenja i o stanju u regiji. »Drago mi je da Hrvatska nastavlja s reformama«, kazao je ministar Doust-Blazy, a premijer Sanader je rekao da će Hrvatska nastaviti približavanje EU uz pomoć Francuske.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Proračun u 2006. godini 98,8 milijardi kuna</p>
<p>Šuker: Proračun je socijalan i razvojan / Očekivani deficit bit će 3,3 posto, a ne 3,5 kako je dosad najavljivano</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlada je u utorak poslijepodne prihvatila prijedlog proračuna za 2006. i uputila ga u saborsku proceduru. Proračun za 2006. bit će 8,7 posto veći od proračuna za 2005. i iznosit će 98,825 milijardi kuna, s tim da u te rashode prvi put ulaze i rashodi Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta. </p>
<p>Do rasta proračuna, u odnosu na najavu da će biti 95,9 milijardi kuna, došlo je zbog uključenja 2,9 milijardi kuna od naknada za ceste koje će kroz proračun ići Hrvatskim autocestama (HAC) i Hrvatskim cestama (HC), kao i prihodi od igara na sreću od 119 milijuna kuna i sl. Dodaju li se i rashodi HAC-a i HC-a i ostalih izvanproračunskih fondova, ukupni se rashodi konsolidirane središnje države penju na 105,9 milijardi kuna.</p>
<p>U Vladi zadovoljno ističu kako je proračun za iduću godinu socijalan i razvojan, te odražava uravnoteženu politiku Vlade. »To je ambiciozan proračun s ambicioznim ciljevima«, istaknuo je premijer Sanader posebno zadovoljan planiranim smanjenjem deficita na 3,3 posto, što znači da će u idućoj godini deficit biti čak za tri posto manji nego prije tri godine. Deficit samog proračuna iznosi dva posto, jedan posto deficita odnosi se na ceste, a 0,3 posto na lokalnu samoupravu. Prema riječima ministra Šukera, u 2006. ne bi trebalo biti daljnjih zaduživanja, a deficit središnje države trebao bi se financirati iz privatizacije, u prvom redu Ine i HT-a, i to u prvoj polovici godine.</p>
<p>Glavni je cilj proračuna postizanje potpune operativnosti jedinstvenog računa Državne riznice za sva resorna ministarstva., te, već spomenuto, uključivanje računa HAC-a i HC-a, jačanje porezne administracije kako bi se suzbila siva ekonomija i provođenje projekata koje podupiru EU-ovi fondovi. </p>
<p>Očekuje se povećanje stope rasta BDP-a s 3,9 u 2005. na 4,0 u 2006., a predviđena inflacija trebala bi iznositi 3,2 posto u skladu s kretanjima cijena nafte na svjetskom tržištu. Ukupni godišnji rast prihoda predviđen je na razini od 6,4 posto (izuzme li se uključivanje HAC-a i HC-a). Predviđa se i rast poreznih prihoda od 5,9 posto, rast socijalnih doprinosa od 6,8 posto na temelju rasta broja zaposlenih i bruto plaća. </p>
<p>Najznačajniji rast očekuje se iz prihoda EU-ovih fondova u iznosu od 547,5 milijuna kuna, no iz istog će razloga porasti i rashodi koji su potrebni za jačanje administrativnog kapaciteta, kako bi se fondovi EU-ove pomoći mogli iskoristiti. Ministar je pojasnio da nije riječ o klasičnim materijalnim poslovima nego izdacima za streukturalne promjene.</p>
<p>Najveće povećanje proračunskih sredstava, čak sedam posto, iduće godine dobit će Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, pa ministar Dragan Primorac najavljuje brojne investicije u obrazovnom sustavu. </p>
<p>Kapitalna ulaganja u 2006. očekuju i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, a ministar Neven Ljubičić ističe kako je ključna zadaća njegova resora podizanje kvalitete i dostupnosti zdravstvene usluge. Osim toga, 150 milijuna kuna planira se uložiti u nabavu skupih lijekova čime će se smanjiti liste čekanja, t se planira velika akcija ranog otkrivanja raka dojke. Ministrica zaštite okoliša Marina Matulović Dropulić zadovoljna je povećanjem sredstava te najavljuje nova zapošljavanja, programe i sanaciju odlagališta otpada. Ministar prometa i turizma Božidar Kalmeta proračunska će sredstva, među ostalim, usmjeriti na subvencioniranje kredita za izgradnju obiteljskih hotela, te cestogradnju u koju će se u iduće četiri godine uložiti 32,5 milijarde kuna.</p>
<p>Sredstva za mirovine u 2006. trebala bi se povećati za oko milijardu i pol, a naknade građanima i kućanstvima u proračunu za 2006. povećane su za 2,229 milijardi kuna. </p>
<p>Tomislav GrdićMarija PulićBranka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Prvo priznanje za zločin na Ovčari!</p>
<p>Optuženik Ivan Atanasijević, koji se do 1991. zvao Ivica Husnik, ustao je sa optuženičke klupe i pred svima priznao da je sudjelovao u ubojstvu civila na Ovčari!</p>
<p>BEOGRAD / OSIJEK</p>
<p> – Neočekivani obrat dogodio se u utorak u nastavku glavne rasprave koja se na Specijalnom sudu za ratne zločine u Beogradu vodi protiv šesnaest pripadnika Teritorijalne obrane Vukovara »Petrova Gora« i dobrovoljačke jedinice »Leva Supoderica«, optuženih za ubojstvo 200 Hrvata i drugih nesrba na vukovarskoj Ovčari. </p>
<p>Optuženik Ivan Atanasijević, koji se do 1991. zvao Ivica Husnik, ustao je sa optuženičke klupe i pred svima priznao da je sudjelovao u ubojstvu civila na Ovčari!</p>
<p>Ovo je prvo priznanje optuženika na ovome suđenju, ako se izuzme priznanje dvojice svjedoka-suradnika, koji su još u vrijeme istrage ispričali istinu o Ovčari, kako bi pomogli pri podizanju optužnice, u zamjenu da se protiv njih obustavi daljnji kazneni postupak. </p>
<p>Iako je priznao počinjenje ovog teškog kaznenog djela, čini se kako to nije učinio zato što se kaje. Prije bi se moglo reći da je riječ o smišljenom prikazivanju sebe kao žrtve u cijeloj priči da bi izbjegao oštru kaznu dugotrajnog zatvora. </p>
<p>Naime, Atanasijević je sudskom vijeću u utorak ispričao kako ga je čovjek pod nadimkom Topola, uperivši mu pušku u leđa, natjerao da puca i ubije jednog zarobljenika iznad prethodno iskopane jame gdje je bilo već sve puno leševa. Ponovio je i ono što je rekao prije 20 mjeseci, kada je prvi puta iznosio obranu, da je na Ovčaru došao da spasi svoga brata Mišela Husnika koji je zarobljen kao pripadnik Hrvatske vojske. </p>
<p>Do Grabova, lokaliteta u blizini hangara, gdje su ubijani zarobljenici, stigao je »sasvim slučajno«, uvjeren da se je to put za Vukovar. </p>
<p>»Bio sam šokiran. To ni na filmu nisam vidio, toliko leševa na jednom mjestu«, kazao je Atanasijević dodavši kako su mu teritorijalci, dok je gledao što se događa, zapovijedili da »kao Hrvat puca u svoje, ili će se naći u rupi«. </p>
<p>»Rekao sam da ne mogu. Topola mi je uzeo pušku, pucao u jednog zarobljenika i rekao: 'Tako treba!'. Kada je dovedena nova skupina zarobljenika, vratio mi je pušku, a svoju je držao uperenu u moja leđa. Morao sam pucati«, kazao je Atanasijević. </p>
<p>Da je riječ o smišljenoj obrani, govori i činjenica da Atanasijević tvrdi kako nikoga od suoptuženih nije vidio tamo. Za one koje »sigurno zna da su sudjelovali u strijeljanju na Grabovu«, naveo je isključivo ljude koji danas više nisu živi – Topola, Mirko Vojinović, Nebojša Zarić.. Osim toga, mnogo govori i rečenica koju je kazao na kraju svog iskaza: »Htio bih se ispričati žrtvama rata, jer i ja sam sam žrtva i opraštam svima koji su meni nanijeli zlo«. </p>
<p>Na upit suca Veska Krstajića što ga je nagnalo da tako naglo promijeni svoj iskaz, Atanasijević je rekao da je do sada o svemu šutio jer su prijetili njemu i njegovoj obitelji. </p>
<p>Inače, Ivan Atanasijević ili Ivica Husnik, sin je Hrvata i Srpkinje. Dok se on borio kao srpski dobrovoljac, njegov je rođeni brat branio Vukovar kao Hrvatski vojnik. Pri iznošenju svoje obrane prije 20 mjeseci ponosno je govorio: »Iz miješanog sam braka, a po imenu Ivica Husnik su svi mislili da sam Hrvat, pa me nisu htjeli primiti u vojsku. Zato sam promijenio ime jer sam imao veliku želju da ratujem jer se osjećam kao pravi Srbin«. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Bozanić i sindikalci o nedjelji </p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK), zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, primio je utorak predstavnike hrvatskih sindikalnih središnjica na njihovu inicijativu, a na sastanku je postignuta široka suglasnost oko potrebe da se zaštiti nedjelja kao dan odmora i važna kulturološka odrednica u hrvatskom narodu. </p>
<p> Kardinal Bozanić primio je Ozrena Matijaševića iz Hrvatske udruge sindikata, Zdenku Gizdić i Vilima Ribića iz Matice hrvatskih sindikata javnih službi, Krešimira Severa iz Nezavisnih hrvatskih sindikata te Vesnu Dejanović i Anu Knežević iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Na sastanku su uz kardinala Bozanića bili nazočni generalni tajnik HBK mons. Vjekoslav Huzjak, zamjenik ravnatelja Hrvatskog Caritasa Vice Batarelo i ravnatelj Franjevačkog instituta za kulturu mira fra Bože Vuleta, priopćio je Ured zagrebačkog nadbiskupa za odnose s javnošću. Predstavnici sindikata na početku su predstavili svoj rad u okviru sindikalnog djelovanja u Hrvatskoj. Na sastanku se razgovaralo o dostojanstvu čovjeka i zaštiti radničkih prava kao dijelu ljudskih prava u čemu je postignuta široka suglasnost i prepoznat zajednički interes. Konstatirano je da Crkva i sindikati imaju važnu ulogu u promicanju i zauzimanju za opće dobro u društvu, ističe se u priopćenju.</p>
<p> U razgovoru je istaknuto kako je u sektoru trgovine prisutan veliki stupanj kršenja radničkih i ljudskih prava, ali ne samo ondje. Dok su neki od prisutnih predstavnika sindikata iznijeli stav da pitanje rada trgovina nedjeljom ne treba izdvajati iz rješavanja općih problema na hrvatskom tržištu rada, većina je istaknula kako je dobro započeti s rješavanjem problema u sektoru trgovine i jednako tako nastaviti s rješavanjem problema i u svim drugim područjima. Kardinal Bozanić je iznio spremnost Crkve da i dalje djeluje i surađuje u najširim društvenim inicijativama da se to postigne, stoji u priopćenju. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Borba za treće mjesto</p>
<p>HNS-ove su se prognoze pokazale stabilnima. I prije su, a i sada, ostali na istom stajalištu - izbori će biti redovni</p>
<p>Nakon dvodnevnog stranačkog okupljanja u Selcu, javnost je upoznata s izbornom strategijom HNS-a. Sudeći po onome što su otkrili javnosti, prilično su realni kako u prognozama stanja države tako i roka parlamentarnih izbora. Na okupljanju su, među ostalim, zaključili da je jedna faza u razvoju Hrvatske kao države i njezinih institucija završena. O pregovorima s EU-om i suradnji s Haagom postignut je stranački konsenzus, pa HNS svoju šansu vidi u okretanju razvoju gospodarstva, obrazovanju, decentralizaciji, regionalizaciji i reformi javne uprave.</p>
<p>Upravo na tome će HNS raditi iduće dvije godine do izbora. Njihova je strategija minimalna stopa rasta BDP-a od šest posto, a za to bi trebalo mijenjati i fiskalnu i monetarnu politiku.</p>
<p> Ako je to donijelo razvoj azijskim državama, koje već godinama bilježe rast od 7,5 posto, zašto ne bi i Hrvatskoj, poručuju iz HNS-a, aludirajući na to da je krajnje vrijeme da Hrvatska napusti poziciju tranzicijske zemlje s najmanjom stopom rasta. Jedno od rješenja je model financiranja putem javno-privatnog partnerstva koji je već zaživio u Varaždinskoj županiji pod palicom HNS-ova lidera Radimira Čačića.</p>
<p>Za razliku od drugih stranaka koje su zazivale parlamentarne izvanredne izbore, HNS-ove su se prognoze pokazale stabilnijima. Oni, naime, i dalje smatraju da će izbori biti redovni. A do tada se program HNS-a okreće gospodarstvu, znanju i decentralizaciji. Tome će vjerojatno prionuti i druge stranke prije izbora, pa se postavlja pitanje kakve su HNS-ovcima šanse u utrci s dvjema najjačim strankama, vladajućim HDZ-om i oporbenim SDP-om. </p>
<p>Iako su im u kratko vrijeme iz stranačkog kluba u Saboru otišla dvojica zastupnika, narodnjaci su s jedanaest mjesta u parlamentu treća stranka u državi. Dakle, respektabilan su faktor koji će svaki vladajući tim moći pozvati u koaliciju i s tim u stranci ozbiljno računaju. Pritom je projekt »Čačića za premijera« ipak preambiciozan i zapravo više privlači pozornost na samu stranku, a manja je mogućnost da Čačić uistinu i postane premijer.</p>
<p>Što će od izborne strategije HNS-a prihvatiti birači i hoće li im 15 posto dati glas za dvije godine pitanje je na koje se trebaju usredotočiti jer će se sa sličnim programom gurati i druge stranke. U međuvremenu treba pratiti gospodarski razvoj Varaždinske županije u kojoj će HNS-ov model biti u primjeni. U HNS-u vjeruju da će i to biračima biti jedan od putokaza za čije projekte i strategiju treba glasovati.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Strože mjere za otvaranje mjenjačnica</p>
<p>Oporba pohvalila Vladu, rekavši da je obavila dobar posao jer je kod pisanja teksta konzultirala znanost i struku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vladajući i oporbeni zastupnici jednodušno su u utorak pozdravili uvođenje strožih mjera za otvaranje i poslovanje mjenjačnica kao još jedan korak u učinkovitijem suzbijanju pranja novca. U raspravi o žurnim izmjenama Zakona o deviznom poslovanju oporba je pohvalila Vladu, rekavši da je »obavila dobar posao« jer je kod pisanja teksta konzultirala znanost i struku. Objašnjavajući zašto se Zakon mijenja, državni tajnik u Ministarstvu financija Ante Žigman spomenuo je i kritike posebnog odbora Vijeća Europe za procjenu mjera protiv pranja novca. </p>
<p>Jedna od novosti je obveza pribavljanja odobrenja HNB-a za otvaranje mjenjačnica. Središnja će banka i oduzimati odobrenja za rad, a certificirat će i računalne programe koje su sve mjenjačnice dužne obavljati.</p>
<p>Mjenjačnice će ubuduće morati dostavljati HNB-u sve podatke o poslovanju i transakcijama s inozemstvom radi kontrole deviznog poslovanja, kao i podatke o nadziranoj osobi, što se više neće tretirati kao odavanje poslovne tajne. </p>
<p>Iako se ne protivi ujedinjavanju Komisije za vrijednosne papire, Agencije za nadzor mirovinskih fondova i Direkcije za nadzor društava za osiguranje u jednu instituciju, oporba ne želi da se Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga osnuje po hitnom postupku.</p>
<p>U raspravi o zakonu koji bi omogućio njezino osnivanje naglašeno je da bi žurba moglo ugroziti kvalitetu nadzora, poglavito mirovinskih fondova, za čiji je rad odgovorna država. </p>
<p>»U kuloarima se tvrdi da se iza te brzine krije interes ljudi koji su pripremali zakon i koji bi sutra trebali sjesti na pet svemoćnih stolaca u upravi agencije, koja će upravljati domaćim izvorima kapitala a da gotovo nikome neće polagati račun«, upozorila je Željka Antunović (SDP).</p>
<p>Zastupnici su po žurnom postupku, a zbog usklađivanja s europskim zakonodavstvom, raspravili i izmjene Carinskog zakona. One bi trebale pridonijeti pojednostavljenju i ubrzanju carinskih procedura, a njihovom učinkovitijom provedbom bitno bi se suzio prostor arbitrarnom ponašanju carinika. Među važnim izmjenama je i produljenje roka za zastaru carinskih prekršaja s dvije na tri godine. </p>
<p>Ivka BačićSanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Umirovljeničkim fondom upravljat će HPB invest </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – HPB Invest društvo je koje će upravljati Umirovljeničkim fondom putem kojega će država vratiti dug umirovljenicima. HVB Splitska banka ujedno je depozitna banka tog fonda, odlučio je Upravni odbor Umirovljeničkog fonda na sjednici u utorak na večer. </p>
<p>Na istoj su sjednici usvojeni i svi dokumenti potrebni za poslovanje Fonda, kao i oni koji će biti slani na adrese oko 670 tisuća umirovljenika. Prema usvojenoj dinamici, HPB Invest u roku od tri dana trebao bi ponuditi Vladi na usvajanje izjavu putem koje će se umirovljenici izjašnjavati o tome koji su model isplate duga izabrali – brzi, isplatu u roku od dvije godine, ili spori, odnosno isplatu u roku od osam godina uz dvije godine počeka. U roku dodatnih tri do četiri dana Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje HPB Investu trebao bi dostaviti bazu podataka o umirovljenicima koji imaju pravo na dug, što znači da slanje obavijesti o pravu na dug i visini duga na umirovljeničke adrese može krenuti za približno desetak dana.</p>
<p> Kako se umirovljenici budu izjašnjavali o modelu duga koji su izabrali te nakon što se formira baza podataka o nasljednicima, umirovljenici će dobiti i dokument o udjelu u sklopu kojeg će na iznos duga biti pripisana i kamata. To će ujedno biti dokument na temelju kojega će ostvarivati pravo na isplatu duga.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20051116].
|
