NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050716].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 144876 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>16.07.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Debakl upisne sezone</p>
<p>Da bi se spriječio kaos iduće godine, nekim kategorijama djece branitelja i ratnih dragovoljaca morat će se ukinuti povlastice pri upisu u srednje škole i na fakultete</p>
<p>Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu više je od 370 prijavljenih kandidata koji se pokušavaju upisati na temelju potvrde, na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu njih tristotinjak a na Ekonomskom fakultetu 172. I Fakulteti na Osječkom sveučilištu preplavljeni su potvrdama: povlašteni upis zatražilo je oko 750 kandidata što je otprilike četvrtina ukupnog broja studenata koji će se upisati na studij. Rijeka ima tristotinjak takvih prijava, Split još više. </p>
<p>Ovo je, tvrde članovi akademske zajednice, alarmantno stanje kakvo nije viđeno u dosadašnjim upisnim sezonama a koje bi moglo značiti debakl za nastavu ali i čitav sustav. Zbog toga će, najavljuje prorektor za nastavu Zagrebačkog sveučilišta Vjekoslav Jerolimov, Rektorski zbor na sjednici 19. srpnja u Osijeku tražiti hitne izmjene Zakona o pravima branitelja kao i Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, kako bi se ista situacija spriječila iduće upisne sezone. To je nužno napraviti, jer se ovakav upis više ne može dopustiti, kaže prorektor. Izmjenama dvaju zakona koji reguliraju prednost pri upisu u obrazovne institucije, neke kategorije branitelja i dragovoljaca iduće godine izgubit će povlastice. </p>
<p>Zbog uvođenja proširenih prava po kojima djeca dragovoljaca Domovinskog rata od ove godine imaju prednost pri upisu u obrazovne ustanove, na brojnim fakultetima u Hrvatskoj očekuju se veliki problemi s izvođenjem nastave. Naime, kategorije studenata uz potvrdu upisat će se mimo odobrene kvote, čime će sveučilišta dobiti neočekivano veći broj novih studenata. Prema prvim procjenama, moguće da će biti riječ o dodatnih nekoliko tisuća kandidata koji će upisati studij u Hrvatskoj zahvaljujući potvrdama. Toliki broj studenata narušit će kvalitetu nastave.</p>
<p>»Neprihvatljivo je da se pri donošenju Zakona o pravima hrvatskih branitelja i izmjenama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, nije konzultiralo institucije koje se bave visokim obrazovanjem - Ministarstvo znanosti i sveučilišta. Trebalo nas je pitati, jer ovako smo stavljeni pred gotov čin. Svi moramo poštivati zakone, no posljedice poštivanja ovih zakona su katastrofalne, a sveučilišta su nemoćna«, kaže prorektor Jerolimov. Kandidatima koji će se upisati povlašteno na studije, odnosno izravno ako prijeđu bodovni prag, radi se, smatra on, medvjeđa usluga, jer neće uspjeti ostvariti kvalitetan studij. »Padat će godine. Po tome je očito da ih je netko zavarao. To je nečiji demagoški potez i nadam se da će se ubrzo o tome ozbiljno pregovarati na meritornom mjestu, jer ovakva situacija izazvana je u najmanju ruku ogromnom nepažnjom«, kaže prorektor. </p>
<p>»Ti đaci nisu krivi, s njihove je strane u redu da iskoriste pruženu priliku izravnog upisa. No, zbog uvedenih povlastica dobit ćemo paralelne kvote studenata upitne kvalitete znanja čiji će broj narušiti kvalitetu studija. Po ovom postaju nevažni prostor i kadrovi«, ogorčen je Jerlimov. </p>
<p>Nejasno je zašto je Ministarstvo znanosti dopustilo dodatno proširenje kvota i to u akademskoj godini u kojoj se prvi puta uvodi Bolonjski proces. Jedan od osnovnih zahtjeva vezanih uz nastavu je potreba za manjim grupama studenata. Početna kvota, upozoravaju u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu, nije bezrazložno donesena. Često se čak, kaže Jerolimov, moramo izvlačiti jer su na nekim fakultetima kvote napuhane a sada upisujemo niz novih studenata koji će ući u sustav po upitnim kriterijima. Teoretski će se dogoditi da će na nekim fakultetima kvota biti dva puta veća nego što je trebala biti a to znači nastavu u nemogućim uvjetima. Pritom je pitanje hoće li Ministarstvo za dodatan broj studenata dati novac posve sekundarno. Sustav je naprosto pun nereda i nedorečenosti, a ovime vidimo i - kontradiktornih poteza, zaključuje prorektor. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Vozači u nas krivi za čak 95 posto nesreća, u svijetu tek za trećinu</p>
<p>U nas su kontrole, na žalost, najčešće u dobrim uvjetima i na suhoj cesti, kad sigurnost nije ugrožena, ali se najučinkovitije naplaćuju kazne</p>
<p>Sigurnost na našim cestama vrlo je loša, relativno i apsolutno. Prošle godine u promet je pušteno više od dvjesto kilometara novih autocesta na najvažnijoj prometnoj poveznici Hrvatske. </p>
<p>Usmjeravanjem velika dijela prometa s državnih na neusporedivo sigurnije autoceste broj nesreća i stradalih na globalnoj razini trebao se smanjiti najmanje 15 posto. Istodobno, u promet je uvedeno 70.000 suvremenih automobila, koji su prometno najaktivniji, a sličan broj starih vozila, koja ne ispunjavaju ni minimalne sigurnosne standarde, povučen je s naših cesta. To je trebalo smanjiti broj stradalih dodatnih tri posto. </p>
<p>Istodobno je broj poginulih u prvih šest mjeseci ove godine, u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, smanjen sa 329 na 287, dakle 12,7 posto. U razvijenim europskim zemljama na 100.000 stanovnika prosječno gine šest do osam osoba godišnje. U nas ih je toliko nastradalo u pola godine, iako naši vozači prosječno godišnje prelaze 30 do 40 manje kilometara od europskih. Zbog toga nijedan dio našega prometnog sustava, od regulacije prometa i signalizacije do politike cestarina i Zakona o prometu, ne zaslužuje prolaznu ocjenu.</p>
<p>Glavni je uzrok u tome što prometni sustav nije usmjeren na rješavanje problema na njihovu izvoru. Analizira tragičnih nesreća pokazuje da se one u pravilu događaju u predvidivim okolnostima, na crnim točkama i kad su ceste skliske. Postojanje stotina opasnih mjesta na našim prometnicama dobro je poznato, a ništa se sustavno ne poduzima. Moguće koristi pokazuje istraživanje Instituta prometa i veza. Na osam eksperimentalno saniranih crnih točaka, gdje su u prosjeku godišnje smrtno stradavale 11,3 osobe, broj smrtno stradalih nakon sanacije smanjio se na 0,13 (u osam godina poginula je jedna osoba).</p>
<p>Problem povećava izostanak sustavnih kontrola u kritičnim situacijama, kad pada kiša i kad je cesta skliska. Policija bi trebala rasporediti sve raspoložive snage na dionice gdje se mogu očekivati nesreće, ali tada u pravilu nema nigdje nikoga. Većom prisutnošću policije u takvim uvjetima i dosljednim kažnjavanjem za svaki prekršaj broj nesreća znatno bi se smanjio. Na žalost, u nas su kontrole najčešće u dobrim uvjetima i na suhoj cesti, kad sigurnost nije ugrožena, ali se najučinkovitije naplaćuju kazne.</p>
<p>Zakon o sigurnosti u prometu usmjeren je gotovo isključivo prema vozačima, koji su prema izvješćima policije krivi za 95 posto nesreća. Relevantna svjetska istraživanja pokazuju da su vozači krivi za trećinu nesreća, a za preostale dvije trećine prometnice i vozila. Na crnim točkama ceste su krive i za 90 posto nesreća, a za to nitko ne odgovara. Odgovorni za propuste u izradi prometnih projekata i signalizaciji, kao i oni koji su zaduženi za njihovo uklanjanje, potpuno su amnestirani. </p>
<p>Najlakše je za sve okriviti vozače koji »nisu prilagodili <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> uvjetima na cesti«. Kao kad bi se za pad s visokog balkona bez ograde osudila osoba koja svoje ponašanje nije uskladila uvjetima na balkonu. Kad ste čuli da je kažnjen djelatnik stanice za tehnički pregled ili da je oduzeta licenca za rad stanice jer je u prometu utvrđena tehnička neispravnost vozila koje je nedavno prošlo tehnički pregled? Još je gore ako se to ustanovi nakon prometne nesreće. Odgovornosti ne bi smjeli biti oslobođeni ni ovlašteni serviseri, ni prodavači opreme važne za sigurnost.</p>
<p>Loša kvaliteta asfalta, osobito na cestama u Dalmaciji i Istri, jedan je od najvećih problema našeg prometa. Zbog neodgovarajuće tehnologije, loše drenaže i korištenja asfaltnoga agregata bogatog vapnencem naše prometnice na kiši postaju opasno skliske. Takvih je najviše u krajevima s najvećim udjelom motociklističkoga prometa, koji je time najviše pogođen. Problem povećava činjenica da u nas ne postoje sustavna ograničenja brzine za kišna vremena, kao primjerice u Italiji, Francuskoj ili Njemačkoj.</p>
<p>Mnogo bi se moglo učiniti saniranjem opasnih dionica i poboljšanjem cestovne signalizacije. Trebalo bi doraditi i kaznenu politiku. Blage prekršaje bez izravna ugrožavanja sigurnosti nije nužno uvijek kažnjavati, a za najteže, pogibeljne prekršaje kazne bi trebale biti znatno oštrije. Puno bi pomoglo kad bi policija svoje akcije bolje prilagodila realnim opasnostima u prometu, posebice kad kiši i u noćima vikenda. Istodobno bi trebalo poboljšati opremljenost i materijalni položaj djelatnika policije.</p>
<p>Piše: Doc. dr. sc. ŽELJKO MARUŠIĆstručnjak za cestovni prometni sustav</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ortopedija se ne seli sa Šalate na Rebro</p>
<p>ZAGREB: Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice u četvrtak izmijenila dio projekta za rekonstrukciju Kliničkog bolničkog centra Zagreb nakon čega, kako su i očekivali protivnici, neće biti selidbe Klinike za ortopediju sa sadašnje lokacije na Šalati, na Rebro. Iako o tome još nema pisane potvrde, ravnatelj KBC-a prof. dr. Željko Reiner, potvrdio je Vjesniku tu vijest koja je po svoj prilici u vezi sa skorim istjecanjem građevionske dozvole za rekonstrukciju i dogradnju ortopedije na Šalati. Za to je »pod hitno« sada pronađen i novac koji su svojedobno, kako tvrdi sadašnja vlast, »čudom« nestali nakon što je ortopedija uprojektirana na Rebro. Reiner kaže da se zbog toga neće mijenjati projekt Rebro, već će se dobiti više prostora za druge sadržaje kako je planirano u prvotnoj inačici projekta. Štoviše, smatra, da ortopediji na Rebru ne bi bilo dobro zbog nedostatka prostora. Radovi na Rebru teku po planu, ali i dalje ostaje problem financiranja. Kako je procijenjeno, nakon preuzimanja projekta od bivšeg ravnateljstva, i dalje nedostaje isto toliko novca koliko je podignuto kredita, 75 milijuna eura. Reiner je potvrdio da pregovara s HEP-om i da je na dobrom putu da se dogovori financiranje energetske infrastruktura, ali ne u formi koncesije, već ulaganja koje bi se vraćalo kroz cijenu isporučene struje. I dalje je upitno financijsko pokriće dijelova na kojima se temelji rekonstrukcija: oprema za tri nove zgrade, obnova »zelene« poliklinike koja bi trebala postati dnevna bolnica, preuređenje starih operacijskih sala u intenzivnu njegu, itd. Nije plaćena ni komunalna naknada Gradu u iznosu od 48 milijuna kuna. </p>
<p>Donedavni predstojnik Klinike za ortopediju prof. dr. Krešimir Koržinek sa žaljenjem komentira da je odluka o ostanku ortopedije na Šalati za njega došla prekasno - nakon umirovljenja. Ipak, za to se zalagalo cijelo stručno vijeće Klinike. Obrazlagali su to time što se na istome mjestu ona razvijala i dograđivala od samog osnivanja i predstavlja idealnu cjelinu za tu granu medicine. </p>
<p>Ostaje da se vidi u kojoj mjeri takav razvoj stvari remeti planove o biomedicinskom središtu sa studentskim kampusom na Šalati[Biserka Lovrić]</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Otoci bliže kopnu</p>
<p>Država je 2003. godine uložila u otoke 120 milijuna kuna, a lani je ta brojka gotovo udvostručena - 230 milijuna kuna. Do kraja godine izradit će se Otočni program vrijedan milijardu kuna </p>
<p>Za hrvatske otoke i otočane očito su došli bolji dani. Sredstva iz državne blagajne namijenjena otocima ove i prošle godine znatno su se povećala u odnosu na prethodne godine.</p>
<p>O razvoju otoka, projektima, planovima i ulaganjima u te bisere Jadrana, kako ih često nazivamo, razgovarali smo s državnim tajnikom za more pri Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka Brankom Bačićem.</p>
<p>Obnavljaju se luke i lučice, grade se ceste, škole, domovi zdravlja, izgrađuju se sustavi za vodoopskrbu i odvodnju, sportske dvorane, helidromi.</p>
<p>Jadrolinija obnavlja flotu, gradi modernije, veće i brže trajekte, a otočani se na obalu voze subvencioniranom vinjetom.</p>
<p>Branko Bačić napominje kako je Vlada odlučila u cijelosti provoditi Zakon o otocima kojim su definirane određene subvencije za hrvatske otoke, koje prijašnja vlada nije u cijelosti uvažavala.</p>
<p>»To se ponajprije odnosi na utvrđivanje cijena u trajektnom prijevozu vozila, što je usklađeno sa Zakonom o otocima uvođenjem vinjete i smanjivanjem cijene prijevoza«, kaže doministar Bačić, koji podsjeća i na najavljenu izradu pravilnika o poticanju zapošljavanja na otocima, prema kojemu će svaki poslodavac godišnje dobiti jednu bruto plaću po svakom zaposleniku na nerazvijenim otocima, a pola plaće na onima koji spadaju u skupunu razvijenih.</p>
<p>Ističe i važnost osnivanja Otočnog vijeća koje može prikupljati povratne informacije od svih koji sudjeluju u kreiranju života i razvoja na otocima.</p>
<p>Vijeće je lani osnovano u Supetru na otoku Braču. Uz resornog ministra Božidara Kalmetu, Otočno vijeće čini 19 predstavnika otoka, šest predstavnika drugih resornih ministarstava i tri zastupnika Hrvatskog sabora. </p>
<p>Brojke govore kako je 2003. godine država u otoke uložila 120 milijuna kuna, a lani je ta brojka gotovo udvostručena - 230 milijuna kuna</p>
<p>»Dovršenje projekta CEB 4 najkonkretniji je zadatak koji je naslijeđen od Račanove vlade«, kaže Bačić, objašnjavajući da je riječ o projektu vrijednom 86 milijuna kuna koji se kreditira sredstvima Razvojne banke Vijeća Europe, a uključuje izgradnju komunalne i društvene infrastrukture na otocima. </p>
<p> Samo prošle i ove godine u izgradnju i rekonstrukciju luka uloženo je 98,5 milijuna kuna. Taj projekt trebao bi biti završen 2006.</p>
<p>»Nacionalni program održivog razvitka otoka, donesen 1997. godine, dao je dobre rezultate i veliki zamah razvitku otoka«, kaže Bačić. </p>
<p>Izradit će se analiza koja će pokazati što je učinjeno dobro, a što nije do danas provedeno, osam godina nakon donošenja tog programa. </p>
<p>Do kraja godine izradit će se Otočni program koji će iznositi milijardu kuna. U taj program uključena je izgradnja škola, vrtića, domova zdravlja, sustava odvodnje i vodoopskrbe, prometne infrastrukture, sportskih dvorana.</p>
<p>Bačić podsjeća kako će obnovljeni Jadrolinijin vozni park pridonijeti kvaliteti prijevoza, a ističe i obnovu ribarske flote.</p>
<p>Otoci će dobiti sve što je potrebno za normalan život. Dugoročna namjera je, kažu u Ministarstvu, izjednačiti uvjete života na kopnu i otocima. </p>
<p>Hoće li se spriječiti iseljavanje s otoka pokazat će vrijeme. Razloga za optimizam ima. </p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Bushev mali Watergate</p>
<p>KREŠIMIR FIJAČKO</p>
<p>Crni se oblaci gomilaju nad Bijelom kućom, a ono što se činilo kao saga o herojstvu jedne novinarke, prerasta u nešto nalik na aferu Watergate - dok je još bila mala. Ovo počinje biti priča o istini i laži, priča, toliko draga američkim intelektualcima i medijima, o politici i časti.Za početak - dok novinarka The New York Timesa Judy Miller sjedi u zatvoru jer nije htjela odati izvor jedne informacije - ova priča sugerira dilemu je li istina nepolitična, ili se istina može žrtvovati stranačkim interesima. Istina je, dakako, nepolitična, osim ako to ne odgovara interesima političke stranke. The New York Times, koji je i u ovom slučaju odigrao svoju ulogu na vrhuncima profesionalnosti i profesionalne etike, kaže kako Bushev najbliži suradnik Karl Rove zaslužuje medalju, i da bi mu ona, ako treba, mogla biti uručena makar i u zatvoru. Jer, Karl Rove je, kako to ne bez sarkazma primjećuje NYT, zaslužan za veliko pionirsko otkriće da Amerika više ne živi u vremenima u kojima su i najokorjeliji strančarski duhovi znali mijenjati svoja stajališta kada su bili suočeni s istinom. Danas tek rijetki konzervativni političari mogu odoljeti izazovima stranačke discipline, kaže NYT, te su voljni »slijediti partijsku liniju lojalnošću koja bi bila vrlo draga i jednoj Kominterni«.</p>
<p>Lojalnost, dakle: predsjednik Bush najprije (ničim izazvan) javno izjavljuje kako će letjeti iz Bijele kuće onaj tko je odao ime tajne agentice CIA-e. Zatim se pokazuje da je njezino ime odao nitko drugi nego Bushev savjetnik Karl Rove. Pa se onda otvara uvjerljiv prostor za nagađanja da se time Bijela kuća osvećuje i agentici i njezinu suprugu koji je objavio članak koji raskrinkava kao lažnu tezu Bijele kuće da je Saddam Hussein kupovao uran u Africi (dakle, da je pripremao nuklearno oružje). Pa onda Bush lojalno brani svog lojalnog suradnika, koji tvrdi da »nije rekao to što se tvrdi da je rekao«.</p>
<p>Ali priča sad prerasta u nešto krupnije. Jer ova epizoda u kojoj se najprije radilo o uzletima istraživačkog novinarstva, pa o junaštvu novinarke The New York Timesa koja ide u zatvor ne želeći odati tko joj je odao identitet tajne agentice, pa onda o nejunaštvu magazina Time i njegova novinara koji o tome upravo svjedoči pred sudom, pa na kraju o tome da je Bushev suradnik bio »rupa« kroz koju su procurile delikatne informacije, pretvara se u priču o tome kako je Bijela kuća izmislila razlog zbog kojega će Amerika napasti Irak. I kako sada »raskrinkavajući« agenticu koja je to otkrila i njezina muža koji je to napisao, kažnjava one koji su opovrgavali jednu laž. Moglo je biti još deset drugih razloga za napad na Irak, ali onaj o iračkoj nuklearnoj prijetnji bio je Bushu najdraži. I sada je baš na njemu »zapeo«.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Rumunjski teniski krvoloci </p>
<p>Za nekakvog scenarističkog budalaša s HTV-a rumunjski tenisači nisu tenisači, ali jesu krvopije. Trebali bi se pridružiti pogolemoj armiji onih koje nacionalna mitologija tretira vrlo jednostavno: jedina svrha i smisao njihovog postojanja jest da se napiju hrvatske krvi</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Baš nekako u vrijeme kada će ovaj tekst biti otiskivan, u Splitu će se odigravati teniski dvoboj reprezentacija Hrvatske i Rumunjske u natjecanju za Davisov pokal. Hrvatska televizija najavnim je spotom toga sportskog događaja odlučila dati novi znatan prilog povijesti ljudske gluposti. Naime, danima je prikazivan najavni spot koji doista nema nikakve veze ni sa sportom, ni s tenisom, ni s Davisovim pokalom, ni sa Splitom, niti s Hrvatskom, a netko misli da ima veze sa svim Rumunjima. Dakle, u najavnom spotu prikazani su isječci iz stare filmske verzije priče o Drakuli. Istina, glasoviti transilvanijski grof krvopija po svoj prilici se neće osobno ukazati u Splitu, ali je glasom Miće Dušanovića, teniskog komentatora HTV-a (što je jedina, kakva-takva poveznica najavnog spota i očekivanog sportskog događaja), preporučeno da se ipak pripazi na stupanj zatvorenosti vlastitih prozora i vrata. Slika s teniskih terena nema, a gledatelji ne mogu doznati ništa o rumunjskim tenisačima Andreju Pavelu i Victoru Hanescuu. Uostalom, zašto i bi? Pa ne dolaze oni, nego Drakula. Ne dolaze igrati tenis nego lokati krv, a potencijalnim gledateljima se preporuča da ostanu kod kuće. </p>
<p>Dakle, za nekakvog scenarističkog budalaša s Hrvatske televizije (ili katedrale hrvatskog duha, pri čemu u ovoj priči katedrala uopće nije nevažna) rumunjski tenisači zapravo nisu tenisači (jer o njihovoj teniskoj vještini baš i nismo informirani), ali jesu krvopije. Zlehudi rumunjski tenisači tako bi se trebali pridružiti pogolemoj armiji onih koje nacionalna mitologija zasnovana na pseudohistoriji tretira vrlo jednostavno: jedina svrha i smisao njihovog postojanja jest da se napiju zdrave hrvatske krvi, da nam smanje zalihe grupe 0+ i liše nas krvne plazme baš u godišnje doba kada potražnja za krvi raste. Na Sportskom centru Gripe možda će se ipak odvijati i teniski dvoboj hrvatskih i rumunjskih tenisača, a svakako će se zbivati rumunjsko krvolokanje i uništavanje hrvatskih leukocita, eritrocita i trombocita. </p>
<p>U svoj toj priči nije nevažno što je upravo katedrala hrvatskog duha odlučila upozoriti naciju na vampirski karakter Rumunja. Ipak se vampiri plaše križa, a kad je već tako nije zgorega upotrijebiti (preventiva je, naravno, iznimno važna zaštitna mjera) neki katedralnih dimenzija. Istina, autor spota se malo previše zaigrao i nemarno previdio jednu za Drakulu bitnu činjenicu. Neuništivi transilvanijski grof je biće noći, a tenis će se u Splitu igrati za dana što je vremensko razdoblje koje mu, koliko je poznato, nikako ne odgovara. Tako rumunjski krvoloci sigurno neće biti noćna mora nego bi mogli postati dnevna snomorica hrvatskih tenisača, sportskog programa Hrvatske televizije i cijele nacije. </p>
<p>Najavnim spotom Hrvatska je televizija poručila domaćoj javnosti da su svi Rumunji Drakule, vampiri, krvopije. To je poručeno istoj onoj javnosti koja je godinama protestirala zato što je neka druga javnost (ili oni koji su je konstruirali) smatrala da su svi Hrvati ustaše. Hrvatska televizija teško bi se mogla pobuniti protiv takvog stava, jer ako su za nju Rumunji krvopije, zašto za nekog drugog Hrvati ne bi bili ustaše.Nije teško zamisliti reagiranje domaće javnosti i medija da se kojim slučajem na rumunjskoj televiziji našao netko podjednako neduhovit i osmislio najavni spot kojim bi upozorio cijelu rumunjsku naciju da njihovi tenisači idu u Split gdje će snage morati odmjeriti s, primjerice, barunom Trenkom (čija je osobna međunarodna reputacija nešto veća nego osobna reputacija nekog ustaše). Vjerojatno bi autor spota savjetovao Rumunjima da svoje žene obavezno zadrže kod kuće. Domaća javnost i mediji imali bi na raspolaganju još jedan dokaz u prilog raširenoj tezi kako nas nitko ne voli.</p>
<p>Gledanje svisoka na druge jest jedan od hrvatskih nacionalnih sportova pa i ne čudi što se i tim sportom bavi sportski program nacionalne televizije. Međutim, osim fascinantno glupog poigravanja s predrasudama scenarist najavnog spota pokazao je i fascinantno neznanje. Svesti cijelu jednu naciju na krvoloka (k tome još literarnog, istina inspiriranog stvarnim) je, najblaže rečeno, nepristojno, a svesti na krvoloka naciju koja je u 20. stoljeću podarila Zapadu barem tri intelektualna princa (Emile Michel Cioran, Mircea Eliade, Eugene Ionesco), dakle točno tri više nego hrvatska nacija, pokazuje opasan stupanj neznanja i bahatosti. </p>
<p>Zanimljivo je i kako Hrvatska televizija poima sport. To je borba na život i smrt (u ovom slučaju borba za obranu posljednje kapi krvi) što, pak, znači da Hrvatska televizija sport poima nesportski. Budući da je riječ o borbi na život i smrt, jasno je da su sva sredstva dopuštena. Nije, naime, u pitanju hoće li netko u sportskom natjecanju pobijediti ili izgubiti. U pitanju je goli opstanak.</p>
<p>Bjelodano je da ljudi ne mogu funkcionirati bez predrasuda. Ugledamo li nekog Talijana kako temperamentno gestikulira zaključit ćemo da vidimo tipičnog Talijana. Ugledamo li, pak, Talijana koji mirno sjedi i čita svježe ispeglan primjerak dnevnih novina, začudit ćemo se i zaključiti da, eto, postoje i takvi Talijani. Međutim, ugleda li tkogod (osim ponekoga s Hrvatske televizije) nekog Rumunja vjerojatno ipak neće bježati ustrašen za budućnost svog krvotoka. Gledatelji i gledateljice Hrvatske televizije moći će nakon splitskog teniskog dvoboja malo odahnuti. Sljedeća prilika za strašenje nacije zbit će se već u kolovozu, i ponovo u Splitu. Tada dolaze brazilski nogometaši i stvarno me zanima kakvom će me duhovitošću tada pokušati prestrašiti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Ukrajina između istoka i zapada </p>
<p>Ostvaruju se proročanstva znamenita pjesnika Tyčine, da njegov narod ima </p>
<p>snagu pravde koju ne može pokositi nikakva kuga</p>
<p>JEVGENIJ PAŠČENKO </p>
<p>Prije petnaest godina, 16. srpnja 1990., ukrajinski parlament izglasao je Deklaraciju o državnom suverenitetu. Bio je to neviđen u dotadašnjoj političkoj praksi zemlje uspjeh, kao i prvi (relativno) slobodni izbori. Iako su većinu u parlamentu dobili komunisti, kao oslonac komunističke Moskve, oni su se prvi put suočili s legalnom parlamentarnom oporbom.</p>
<p> Od tada je počeo put Ukrajine prema idealu – neovisnoj suverenoj zemlji koja bi postala dostojanstven ravnopravni partner Europe. </p>
<p>Cijela povijest zemlje pokušaj je oslobođenja. Ukrajina – Rus, kako je njezin izvorni naziv, kojoj je Kijev sjedište i središte, u srednjem je vijeku obuhvaćala prostor od Crnoga mora do Baltika, od Volge do Karpata. Europski su vladari smatrali čašću povezati se s kijevskim velikim kneževima te su tražili tamo supruge, pape iz Rima pozivali su Kijev da bude zajedno sa Svetom Stolicom. Međutim, sve je riješio istočni faktor: godine 1240. mongolsko je tatarska navala srušila Kijev i od tada se je Ukrajina neprekidno podizala u ratovima, ustancima protiv osvajača. Bogdan Hmeljnickyj uspio je ujediniti vojnu moć protiv Poljske, ali na istoku je rasla nova snaga, Moskovija, koja je srušila i Kozake i Poljsku, da bi se pretvorila u imperij koji je oduzeo Kijevu sve – slobodu, ime, crkvu, te se počeo imenovati Rusija, da bi se Kijev morao vratiti imenu Ukrajina, da ne bude slično Rusiji. Od tada Ukrajina je u neprekidnim trzajima u bijegu prema Zapadu.</p>
<p>Godine 1991. gotovo 52 milijuna stanovnika glasalo je na referendumu za neovisnost. Onda su krenule godine rasula, stagnacije, komunističkoga preporoda kao moskovske produžene ruke. Ukrajinski intelektualci i puk iz zapadnih regija nisu uspijevali obraniti se od nasrtaja deukrajinizacije. Ukrajinski jezik i nadalje je doživljavao opadanje, nova klasa tajkuna, nacionalno sterilna, nije marila za nacionalne ideale.</p>
<p> Međutim, osobitost je ukrajinskoga nacionalnoga karaktera upravo u toj nepopustljivosti, neslomljivosti otpora uza sve represije i progonstva. Čornovil, osnivač i predvoditelj Narodnoga Ruha (pokreta), koji je doveo do usvajanja Deklaracije o suverenitetu, potencijalni kandidat za predsjednika uoči novih izbora, poginuo je prema klasičnim scenarijima službe – u automobilskoj nesreći. Viktor Juščenko, neumitni pobjednik protiv Kučme, trovan je prema istim scenarijima.</p>
<p> Pa ipak ostvaruju se proročanstva znamenita pjesnika Tyčine, da njegov narod ima snagu pravde koju ne može pokositi nikakva kuga.</p>
<p>Poslije narančaste revolucije ukrajinska vlada poduzima odlučne poteze. Pregovara se o priključivanju NATO-u, ukidaju se vize za zemlje članice EU, kao znak otvorenost prema Europi. Očekuje se dovođenje pred sud organizatora zločina u prethodnom režimu. Traži se rješenje za energetsku sigurnost jer je sjeverni susjed već najavio mogućnost povišenja cijene plina.</p>
<p> Sljedeće godine očekuju se parlamentarni izbori, koji nagovještavaju žestoku borbu i u koju su već uskočili komunisti. Nedavno glasovanje o priključivanju WTO-u pretvorili su doslovce u bitku. Motiv isti: ako se Ukrajina udruži sa zapadnim institucijama, ugrožava interese susjeda. Juščenkova vlada deklarira težnju prema demokratskim standardima, pokušavajući smiriti susjeda: ukrajinska diplomacija teži prema kvalitetno novim odnosima s Bruxellesom, Londonom, Parizom, Berlinom, Rimom, svima zainteresiranim u jačanju općeeuropskoga prostora... </p>
<p> Uspjeh na tom planu mogao bi pozitivno utjecati na opće stanje u regiji, smatraju u Ukrajini, teritorijem najvećoj europskoj zemlji.</p>
<p>Autor je lektor ukrajinistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, dopredsjednik Udruge </p>
<p> Hrvatsko-ukrajinska suradnja, HORUS.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Darivatelja sve manje</p>
<p>Naš se zakonodavac starijih darivatelja prebrzo odriče, pa oni odu u Sloveniju </p>
<p>da ondje daruju krv</p>
<p>STJEPAN BUČAR</p>
<p>Iako je dragovoljno davanje krvi najhumaniji čin što ga čovjek može učiniti za drugog, najčešće nepoznatog čovjeka, samo oko četiri posto pučanstva pripada tim dragovoljcima i, prema statistici Crvenog križa, a i taj je postotak u blagom opadanju.</p>
<p>Teško je reći zbog čega se to događa budući da svaki onaj koji je trebao tuđu krv ili je bio u prilici da je dade nekom bližnjem, prijatelju, znancu, sigurno će to i nastaviti jer je svjestan što znači kad je od nekoga dobio ili nekome dao nešto što se ne može (za sada) ničim drugim nadomjestiti. Da bi broj dragovoljnih davatelja mogao biti veći, dokaz su apeli pojedinih bolnica ili zavoda za transfuziju kod većih nesreća ili kada zalihe padnu na minimum.</p>
<p>Dao sam krv četrdeset puta, i teško je reći je li to malo ili mnogo s obzirom na one koji su dali sto i više puta. Često se dogodi da je davatelj krvi u vrijeme akcije darivanja spriječen, prehlađen, da uzima neke lijekove ili je imao kakav medicinski zahvat, da ima nenormalan tlak...</p>
<p>Kod naše se pak mladeži javljaju drugi problemi. Ako je unatrag šest mjeseci probušio uho, nos, pupak, tetovirao se i slično – a danas to rade podjednako oba spola – ne može dati krv jer se ne može znati što se tim iglama i drugim priborom može unijeti u te mlade organizme. Ipak je jedan od glavnih razloga da određenog dana ne mogu dati krv pomanjkanje željeza, jer veći dio njih neredovito jede, prehrana im baš i nije pravilna, a i neke ih ovisnosti u tomu sprječavaju.</p>
<p>Zakon o dobrovoljnim davateljima krvi određuje da se krv može dati od navršenih 18 do navršenih 65 godina života: žene tri puta, a muškarci četiri puta na godinu, što i nije baš najbolje rješenje. Naime, ima dosta darivatelja koji smatraju da bi mogli dati krv i nakon navršenih 65 godina, pa ili iz navike ili potrebe prijeđu u susjednu Sloveniju gdje se može dati krv do navršenih 70 godina. I ondje je daju potpuno besplatno, jer dragovoljci ne znaju za drukčije. </p>
<p>Ne vidim razloga da se i kod nas ne pomakne dobna granica dragovoljnih davatelja krvi. Čekamo valjda da nam Europa to nametne, kao što je bilo i s vozačkom dozvolom: do novog zakona u kolovozu 2004. vrijedila je do 65 godina života, a poslije se je svakih nekoliko godina produžavala. Sada je ta granica pomaknuta na 80 godina.</p>
<p>Vjerujem da će i naš zakonodavac reagirati i na Zakon o dragovoljnim davateljima krvi kad uvidi da se starih darivatelja prebrzo odriče, a mladi tu prazninu u sve manjem broju popunjavaju. </p>
<p>Svi manje-više znamo što za nekoga znači krv, osobito danas kad su transplantacije pojedinih organa sve češće, ali malo njih zna a tisak o tome malo izvještava, da se svakom izmjeri krvni tlak, utvrdi razina željeza, sa svakim porazgovara o eventualnim zdravstvenim tegobama, a svaka uzeta krv testira se na aids, sifilis, hepatitis C, hepatitis B i ovisnost o opijatima, što je ipak neprijeporan dokaz zdravstvenog stanja i životne kondicije, posebice za one koji nemaju naviku redovito posjećivati liječnika.</p>
<p>O tome bi trebalo češće na popularan način pisati i porazgovarati s više darivatelja krvi, a ne samo s rekorderima, iako to oni i te kako zaslužuju.</p>
<p>Autor je predsjednik Ogranka Matice hrvatske Zaboka.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zašto u naše nazivlje uvlačiti talijanski izraz </p>
<p>U tijeku radova i sada kad je završena autocesta Zagreb</p>
<p> – Split raspravljalo se i raspravlja o tome kako bi se ta cesta trebala zvati. Neki potomci dalmatinskih autonomaša, a sada i neki drugi Dalmatinci, vjerujem iz neznanja, uporno za tu cestu guraju naziv Dalmatina. Taj je naziv neprikladan barem iz dva razloga: prvo, jer to nije samo dalmatinska cesta, nego cesta koja veže cijelu Hrvatsku, pa bi trebalo naći naziv koji bi odgovarao toj ulozi (na primjer, Hrvatska transverzala ili lat. /Via/ Croatica ili Cesta kralja Tomislava...); drugo, čudi me da školovani ljudi ne vide zamku u nazivu (Via) Dalmatina. Pa to je talijanski (doduše dijalektalni) pridjev koji hrvatski prevodimo Dalmatinska (cesta). E, sad se ja pitam, kome odgovara da se u naše hrvatsko nazivlje uvlači talijanski izraz. Na toj je liniji, uvjeren sam, također iz neznanja, gosp. Ivica Šponar iz Novog Vinodolskog, koji zagovara naziv Croatina, misleći da se bori za pravu stvar. »Vre i svoj jezik zabit Horvati hotje ter drugi narod postati« – davno reče hrvatski preporoditelj Pavao Štoos.</p>
<p>STANKO JOSIP ŠKUNCAPULA</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Ignorirao pravomoćnu presudu parničnog suda</p>
<p>Prvi institucionalni teror dogodio se na raspravi u kaznenom predmetu protiv državnoga inspektora iz Područne jedinice u Osijeku, kada je uredujući sudac, suočen s dokazanim činjenicama, shvatio da ne može donijeti oslobađajuću presudu »na temelju« priča okrivljenog i njegova dva svjedoka. Naime, taj se sudac na četvrtom (završnom) ročištu za glavnu raspravu »dosjetio« da više nisam stranka u tom postupku, nego da je to moja supruga, koja nikad nije pozivana na rasprave, a u zapisnik je izdiktirao laž da će moja supruga biti ponovno ispitana kao svjedok i da sam ja podnio optužni prijedlog u njeno ime. Svojom presudom ignorirao je pravomoćnu presudu parničnog suda, donijetu većim dijelom u korist moje supruge, i protivnim stajalištem »obrazložio« svoju presudu. O tome sam izvijestio ministricu pravosuđa 20. travnja 2005., ali ona dosad na to nije uopće reagirala. Znači li to da se slaže s mojom tvrdnjom, ali ne želi kompromitirati suca, jer su upravo takvi suci poželjni. Može li se i takvo postupanje jednoga suca opravdati pozivom na neovisnost u obavljanje sudbene vlasti? Kakva je razlika između slobodnog sudačkog uvjerenja i zloporabe službenih ovlasti? U Hrvatskoj praktično nikakva. A upravo Ministarstvo pravosuđa može tražiti izjašnjenje sudaca o pritužbama stranaka, a ministrica i predlagati pokretanje stegovnih postupaka protiv neodgovornih sudaca. </p>
<p>BORIS VEDENIKOSIJEK</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Za ilegalno mjesto i do 700 eura </p>
<p>Preprodaja smještaja u studentskim domovima: Studentice u četiri godine nisu vidjele kontrolora </p>
<p>U vrijeme kad kronično nedostaje mjesta u studentskim domovima, neki se studenti odlučuju prodati svoje mjesto u domu. Mjesta se prodaju čak i po 700 eura. »U Zagrebu ima 7500 mjesta u domovima, a trebalo bi ih barem još pet tisuća. Mnogima je taj smještaj potreban, jer nemaju novca za podstanarstvo pa se odlučuju za ilegalnu kupnju smještaja u domovima«, rekao je Ivan Lešković, pomoćnik ravnatelja Studentskog centra, zadužen za smještaj. </p>
<p>Preprodaja domova stara je stvar, ali se promijenila struktura onih koji kupuju smještaj na ilegalan način. Prije 20 godina to su bili socijalno ugroženi ljudi, mahom radnici. Danas su to isključivo studenti. Vjesnik je provjerio cijene smještaja na ilegalan način. Najjeftiniji je onaj u Domu Stjepana Radića na Savi, gdje se mjesto može kupiti i po 300 eura. Daleko skuplji je Dom Ante Starčevića (Šarengradska) i Cvjetno naselje gdje cijena može ići i do 700 eura. Razlog ovako visokoj cijeni je manji broj kontrola u sobama i veći komfor, jer svaka soba ima sanitarni čvor, rekli su stanari Cvjetnog naselja, koji su htjeli ostati anonimni, kako se »ne bi zamjerili kolegama koji su na taj način došli do mjesta«.</p>
<p>No apsolventice Ana Pavlović i Gabrijela Miličević stanuju u Cvjetnom naselju već četiri godine i kažu da do sada još nisu doživjele kontrole u sobama. »Osobno ne znamo nikoga tko je prodao ili kupio mjesto u Cvjetnom, no znamo da toga ima. A kako i ne bi bilo kad su kontrole rijetke«, rekla je Gabrijela Miličević.</p>
<p>Pravila igre nalažu da kupac, uz svotu koju je dao za mjesto, svaki mjesec umjesto pravoga »vlasnika« podmiruje i stanarinu.</p>
<p>Za prekršitelje zakona postoje i sankcije – oduzimanja prava na smještaj onome tko je prodao i onome tko je kupio mjesto. No, prema riječima studentica Ane Pavlović i Gabrijele Miličević, to i nisu neke rigorozne kazne: »Na prodaju svojega domskog mjesta obično se odlučuju oni na zadnjoj godini studija a njima i nije toliko bitno ako izgube pravo na dom. Postoje i oni kojima su roditelji kupili stan u Zagrebu pa imaju gdje biti i kad izgube to mjesto u domu«.</p>
<p>Iako se kontrolama godišnje utvrdi oko 30 slučajeva ilegalnog stanovanja u domovima, dovoljan je i letimičan pogled na ulaze u domove da bi se pomislilo da je tih slučajeva daleko više.</p>
<p>Ulazi u domove, naime, doslovce su preplavljeni porukama o traženju smještaja. Iste poruke mogu se naći i na mnogim fakultetima pa čak i u samom Studentskom centru u Savskoj ulici. No, mahom su to poruke onih koji traže smještaj, ali ne i onih koji ga prodaju. Lešković ističe da je normalno da poruke ostavljaju oni koji trebaju dom, a ne oni koji ga prodaju, jer bi se takvim porukama doveli u opasnost da ih netko uhvati u nedjelu.</p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Samo na Trgu osobe u kolicima mogu u niskopodni tramvaj </p>
<p>Stajališta preniska, previsoka ili predaleko od tramvaja </p>
<p>Predsjednica Udruge paraplegičara i tetraplegičara (HUPT) Mandica Knežević zadnji se put u tramvaju vozila u Bremenu, prije desetak godina. Kaže da su joj tadašnja iskustva bila odlična i da je jedva čekala dan kada će se u Zagrebu moći voziti novim, niskopodnim tramvajem. No kako je većina zagrebačkih tramvajskih stajališta još potpuno neprilagođena niskopodnim tramvajima, na svoju vožnju Zagrebom čekat će još neko vrijeme. </p>
<p>»Još nisam ni vidjela novi tramvaj, a o vožnji mogu samo sanjati«, kaže Mandica. </p>
<p>Smatra da nije u redu da prilikom promocije tramvaja zaobišlo ljude s invaliditetom. »Ako je tramvaj već rađen tako da bude i za osobe s invaliditetom, onda je bio red da i nas pozovu na prvu vožnju, da i mi damo svoju ocjenu i procjenu tramvaja«. Dodaje da nitko nikada nije tražio njihovo mišljenje o novom tramvaju. </p>
<p>Stanje na gradskim stajalištima to i dokazuje. Rubnjaci na stajalištima trebali bi, naime, biti 20 centimetara viši od gornjeg ruba tračnice kako bi osoba u kolicima mogla bez problema ući u tramvaj.</p>
<p>Novinari Vjesnika obišli su tramvajska stajališta od Ljubljanice do Trga bana Josipa Jelačića te došli do zaključka da su od ukupno 18 stajališta, odnosno devet u svakom smjeru, niskopodnim tramvajima i invalidskim kolicima prilagođena samo dva, na glavnom gradskom trgu. Sadašnja je prosječna visina rubnjaka oko 15 centimetara, a najlošija je situacija na dionici od Ljubljanice do stanice kod Cibone gdje je visina rubnjaka samo pet centimetara. Osim visine, problematična je i udaljenost tračnica od pločnika, jer je između stanice i ulaza u tramvaj obično desetak centimetara razmaka.</p>
<p>Janko Ehrlich Zdvorák iz HUPT-a tramvajem se u Zagrebu nije vozio od 1982. godine, otkad je vezan za kolica, a kaže da se ne čudi ako tramvajska stajališta nisu prilagođena osobama u kolicima. </p>
<p>»U Zagrebu već nekoliko godina voze niskopodni autobusi, ali stajališta su još dandanas neprilagođena osobama u kolicima«, kaže Janko.</p>
<p>U ZET-u obećavaju da će se u sklopu redovitog održavanja tramvajskih pruga prilagođavati i stajališta. Dodaju, međutim, da je za stajališta odgovoran Gradski ured za izgradnju grada. </p>
<p>Dok se situacija u gradu ne poboljša, osobama s invaliditetom ne preostaje drugo nego da, kao i do sada, u prijekoj potrebi kao javni gradski prijevoz koriste ZET-ove kombije prilagođene osobama s posebnim potrebama. A njih zasad ima samo 13. </p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>»Porođajne muke« na prvim vožnjama </p>
<p>Drugoga dana vožnje gradskim ulicama hrvatski niskopodni tramvaj uzrokovao je svoj prvi zastoj. Na Trešnjevačkom trgu došlo je do elektroničkog kvara na stražnjim vratima. Inženjeri iz Končara ustrčali su se oko novog tramvaja i ubrzo otklonili kvar. Kažu da su to »porođajne muke« te da se upravo zbog njih tramvaj još uvijek testira.</p>
<p>Ne znajući da je došlo do kvara i ne vjerujući da se takav tramvaj uopće može pokvariti, građani u tramvaju počeli su se prepirati: mladi su krivili stare da stoje na senzorima za otvaranje vrata, a stari su pak optuživali novu tehnologiju. </p>
<p>Nakon što je kvar otklonjen, tramvaj je nastavio vožnju prema Dubravi, ali su se rasprave u ovoj »gradskoj limuzini« nastavile. </p>
<p> »Sviđa mi se što je jako dug i sav u staklu. Izgleda kao putujuća zgrada«, pohvalila je novi tramvaj umirovljenica Zdenka Kraljić. Tramvaj je prolazio stanicu po stanicu, a zainteresiranih za diskusiju bilo je sve više.</p>
<p> Svi su ga uglavnom hvalili, pogotovo uređaje za klimatizaciju jer je, kako su rekli, zrak »baš osvježavajući«. »Negdje u tramvaju postavljene su i kamere«, dodao je stariji gospodin. Iako su rekli da im ne smeta što ih snimaju, putnici su pogledom po tramvaju ipak tražili kamere i »nalazili« ih u svakom vijku. </p>
<p>»Kamere bi mogle smanjiti broj krađa te zaštititi vozače i nas, putnike«, kaže Ivanka Klanac. Kaže da ne zna gdje su kamere, niti je to zanima. [M. N.]</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Dostavna vozila ometaju promet</p>
<p>Vozači koji su u petak oko devet ujutro iz Ljubljanske avenije skretali desno u Savsku, imali su velike teškoće. Na samom je uglu bio parkiran Konzumov kamion koji je križanje činio potpuno nepreglednim, a iza ugla bila su parkirana još dva dostavna vozila pa je cijela jedna traka bila zakrčena. Vozači nisu mogli propisno skrenuti nego su morali raditi prekršaj i prestrojavati se preko tramvajske pruge.</p>
<p>Iako za vozače dostavnih vozila vrijede ista pravila o zaustavljanju i parkiranju kao i za vozače svih drugih vozila, upravo dostavne kamione često viđamo nepropisno parkirane po gradu.</p>
<p>Kamion Konzuma, koji je u petak u ujutro dostavljao namirnice trgovini u Savskoj 116, prekršio je čak četiri stavka članka 82. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Bio je parkiran preblizu pješačkom prijelazu, na nogostupu, na samom uglu križanja i nije ostavio dovoljno mjesta za prolazak pješaka. U Zagrebu još vrijedi i propis po kojemu se dostavni kamioni ne smiju nigdje zaustavljati niti parkirati od 7.30 do 18 sati, pa je Konzumov kamion prekršio i taj propis jer je robu dostavljao u 9 sati.</p>
<p>»Nisam ni znao da je to zabranjeno! Mene inače najviše smetaju oni vozači koji dostavu ne obave za pet minuta nego ostanu parkirani po pola sata«, rekao je prolaznik Kristijan Kunstek.</p>
<p>Viktor Forjan, policajac iz Odjela Policijske uprave zagrebačke za sigurnost cestovnog prometa, kaže da se dostavna vozila smiju parkirati samo na mjestima predviđenima za dostavu, a i to samo od 18 do 7.30 ujutro. »Mi stalno kažnjavamo vozače dostavnih vozila koji se nepropisno parkiraju kao i one koji se kreću po pješačkim zonama«, tvrdi Forijan.</p>
<p>Vera Pfaff</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Turistički vodiči Biblije za turiste</p>
<p>Restorani koje preporučuju turistički vodiči, imaju više stranih nego domaćih gostiju. Stranci čine oko 60 posto turista, radnim danom jednako kao i vikendom. </p>
<p>Turisti se uglavnom oslanjaju na preporuke iz turističkih vodiča. U njima čitaju gdje je dobro prespavati, što pogledati, gdje i što pojesti. Tako činjenica je li netko ili nije spomenut u nekom turističkom vodiču, direktno utječe na promet a time i na zaradu. </p>
<p> Zbog detaljnih i istinitih informacija, jedan od najpoznatijih svjetskih turističkih vodiča je Lonely Planet. Izdanje o Hrvatskoj iz 2005. godine, donosi pregled restorana, podijeljenih prema cijenama. Neki preporučeni ugostiteljski objekti u kategoriji skupih jesu Dubravkin put, Paviljon, Okrugljak, od onih s umjerenim cijena predloženi su Kaptolska klet, Baltazar i Purger, a posebnu preporuku ima Boban. Među jeftinima spominju se Din Don, Pizzeria 2, Mimice i Pizzikato.</p>
<p>»Šezdeset posto gostiju našeg restorana su stranci. Ovisno o mjesecu, prevladavaju neke nacionalnosti«, kaže Dražen Majcen, konobar u Bobanu, objašnjavajući kako sada ima najviše Engleza i gostiju iz Azije, a Talijane očekuju u kolovozu. U drugim restoranima je slično. Kaptolska klet je zbog položaja ali i blizine Turističkog ureda najčešće odredište turističkih grupa i pojedinaca. Najtraženija su hrvatska jela, pogotovo štrukle, dok Amerikanci vole puricu s mlincima jer ih mlinci podsjećaju na »pofurene tortilje«. </p>
<p>Skalinska ulica je dio turističke ture pa ćete biti u društvu turista kad god sjednete na terasu Leonarda ili Nokturna. »Jedan par iz Australije čekao je pola sata kako bi sjelo na isto mjesto gdje je jeo prošle godine«, kaže Siniša Janković, djelatnik Trattorie Leonardo. Stranci često pitaju za savjet ili se raspituju za mjesta iz svojih vodiča i otisnutih internetskih stranica. </p>
<p>Prema ocjeni ugostitelja s kojima smo razgovarali, s obzirom na napojnice i susretljivost, »najbolji« gosti su Amerikanci, Englezi, Škoti i Irci. Ugostitelji su primijetili kako u turističkim vodičima piše da nije potrebno ostavljati napojnice te se turisti povode za time. U vodiču Lonley Planet kažu da je usluga uračunata u cijenu, no Amerikanci, recimo, koje naši ugostitelji najviše vole, ostavljaju napojnice 20 do 30 posto od iznosa računa. </p>
<p>Kristina Šober</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Račan traži transparentnost gradske uprave</p>
<p>Predsjednik SDP-a Ivica Račan na VII. savjetovanju Gradskog Odbora SDP-a Zagreba u petak poručio je gradskim esdepeovcima kako povjerenje koje su kao stranka dobili na izborima moraju opravdati transparentnošću u gradskoj upravi, u komunikaciji i dijalogu s građanima.</p>
<p>»Važno je opravdati povjerenje u sposobnost da oni znaju, vrlo dobro o čemu i kako se odlučuje. Treba osigurati zakonitost, daleko efikasniju nego jučer i pošteniju gradsku vlast«, rekao je Račan. Njegov govor uvelike je shvaćen kao kritika odluke gradonačelnika Milana Bandića da za novinare zatvori sjednice Poglavarstva.</p>
<p>Račan smatra da je Zagreb ogledni primjer kako je važno u stranci imati jake pojedince, no i jaku stranku. Gradskoj organizaciji stranke poručio je kako imaju »odgovorne ljude, ali i da ne zaborave jačati stranku«. »Važno je imati jakog gradonačelnika, Poglavarstvo, klub u Skupštini i uspješan SDP i u tim tijelima ljude koji znaju razgovarati i biti jedinstveni«, rekao je Račan. </p>
<p>Tražio je perspektivniju vizuru Zagreba i zaustavljanje rasprodaje gradskih resursa te istaknuo da treba ulagati u one projekte koji će Zagrebu »dugoročno donositi prosperitet«. </p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Dan Zagrebačke županije</p>
<p>Povodom 17. srpnja, Dana Zagrebačke županije, u petak je održana svečana sjednica Županijske skupštine i Županijskog poglavarstva, na kojoj su dodijeljena i priznanja uspješnim poduzećima te zaslužnim pojedincima i organizacijama.</p>
<p>Predsjednica Županijske skupštine Zagrebačke županije Palma Klun Posavec naglasila je da je zemljopisni položaj Županije i njena povezanost s Gradom Zagrebom veliki potencijal, koji do sada Zagreb nije dovoljno prepoznao. Istaknula je da je zadaća Županije, koja čini tzv zagrebački prsten, biti katalizator razvojnih procesa.</p>
<p> Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić rekao je da je Zagrebačka županija u posljednjih nekoliko godina jedna od onih u Hrvatskoj koje se gospodarski najbrže razvijaju, ali da se mora omogućiti što ravnomjerniji razvoj svih njenih dijelova.</p>
<p>Na svečanosti je sedmero građana, organizacija i poduzeća primilo Povelje Zagrebačke županije, dok su Nagrade Zagrebačke županije uručene Limenoj glazbi »Vrbovec« iz Vrbovca, rukometnom klubu »Dugo selo 1955« iz Dugog sela te profesorici glazbe Branki Bubalo Paliska iz Ivanić grada. [T. Gr.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Kod Lošinja snimljena sredozemna medvjedica </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nešto manje od mjesec dana na području Jadrana boravi sredozemna medvjedica, izumrla vrsta u Jadranu. O tome svjedoči više dojava stanovnika i turista, ali i fotografije i tv-snimke. Krajem lipnja medvjedicu je u Lošinjskom arhipelagu, naime, sasvim slučajno snimio kamerman Hrvatske televizije. </p>
<p> »Svake godine dobivamo dojave o pojavljivanju medvjedice u Jadranu. No one nisu bile znanstveno utemeljene. Tek su ove godine dojave potvrđene fotografijama turista i snimkom kamerom. Fotografiju smo poslali i kolegama u Grčkoj i Italiji koji su također potvrdili da je riječ o medvjedici«, rekao nam je Draško Holcer iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.</p>
<p>Budući da je sredozemnna medvjedica u Jadranu izumrla vrsta, zadnja je ubijena 60-ih godina, znanstvenici pretpostavljaju da je došla iz Grčke gdje još živi oko 150 jedinki te vrste. </p>
<p> »Najveći neprijatelj joj je čovjek jer više nema mjesta na Jadranu gdje bi medvjedice mogle neometano i u miru živjeti i odgajati mlade«, kaže Holcer, dodajući da je jedini način zaštite te vrste osnivanje zaštićenih područja na koja bi pristup ljudima bio onemogućen. [Gordana Petrovčić]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Treći hrvatski lopster - luksuz na moru</p>
<p>Riječ je o poludeplasmancu koji se lako može preurediti u radni brod, jer je to izvorno i bio. Proizveden je za uživanje na moru </p>
<p>Ubrodogradilištu Tomislava Hanževačkog u Bakru porinut je treći hrvatski lopster, prototip plovila u sve popularnijem retro stilu brodova s istočne američke obale, kakvima su se početkom prošloga stoljeća na novoengleskim obalama hvatali jastozi i škampi. Prva dva hrvatska lopstera nautičarima su poznati Marco Polo 9 i Marco Polo 12 dugopoljskoga škvera Dragana Šegvića. Izrazito su kvalitetno rađeni. Marina 37 Yacht od prvih se dvaju razlikuje samo po prostranom »fly bridgeu«, atraktivnom gornjem mostu na čvrstom nadgrađu salona.</p>
<p>Posrijedi je već drugi motorni brod Marine Sport d.o.o., maloga kvarnerskog škvera (prvi su fishermani Orca 700 građeni za zagrebačku tvrtku Orca Studio). Poludeplasmanac je to koji se lako može preurediti u radni brod, jer je to izvorno i bio. Proizveden je s dobrom namjerom najvećeg mogućeg uživanja na moru. Ilustracija sitnica koje govore o biti broda, kada je o prostoru motora riječ, dvostruka je izolacija oplate, pa se motori u salonu u praznom hodu uopće ne čuju. Brod je opremljen klimatizacijskim uređajem za grijanje/hlađenje. Stoga se može koristiti cijele godine.</p>
<p>Projekt je dizajnera Andreja Justina, s kojim Hanževački radi od prvoga dana. Marinin trup izdignute je prove i spuštene krme, s prostranim mediteranskim kokpitom, dvama velikim spremištima. Ispred bez problema stane veliki stol sa šest stolaca. Široka razma zaštićena je jakom ogradom od inoxa, a visoka prova završava baštunom s razmaknutim ogradama, pa se u brod može ulaziti i izlaziti i preko pramca. </p>
<p>U potpalublju su dvije luksuzne kabine i sanitarni čvor. Salon je klasičan. Komandno je mjesto u prednjem desnom dijelu, ispred bogato uređenoga kuhinjskog prostora: sudopera s dva slivnika, štednjaka s keramičkim pločama, pećnicom i mikrovalnom te hladnjakom, a nasuprot je mjesto za sjedenje, udobna sofa u obliku slova U oko sklopivoga stola koji se može i spustiti, pa se sve pretvara u dodatni ležaj za dvoje. Na gornjem su mostu duple komande i mjesto za skipera i koskipera te prostor za sunčanje. </p>
<p>Igor Michieli</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Amos spušten u Jadran</p>
<p>Helikopterom Hrvatske vojske u petak je u more Kaštelanskog zaljeva postavljena prva hrvatska oceanografska plutača Amos (automatski mjerni oceanografski sustav), vrijedna 220.000 eura i teška 1300 kilograma. Ovo je prva od tri koje će biti postavljenje na sjevernom, srednjem i južnom Jadranu, u okviru mjernog oceanografskog sustava, koji se razvija u sklopu interdisciplinarnog Projekta Jadran. Temeljni je cilj dugoročnim monitoringom morskog okoliša uz hrvatsku obalu omogućiti očuvanje i unaprijeđenje njegove kakvoće, te izgradnja sustava istovjetnog meteorološkom. »Ovaj je projekt od iznimne važnosti«, istaknuo je Vlado Dadić tvorac plutače i voditelj projekta mjernog sustava Oceanografskog instituta. [I. D.]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Utvrđuje se uzrok kvara na Discoveryju</p>
<p>Misija Discoveryja prvi let nakon katastrofe Columbije </p>
<p>CAPE CANAVERAL</p>
<p> - Inženjeri američke svemirske agencije NASA-e u petak još uvijek pokušavaju otkriti što je uzrokovalo kvar na senzoru za gorivo raketoplana Discovery, zbog kojeg je u srijedu odgođeno lansiranje tog space shuttlea, prvo nakon dvije i pol godine. NASA još uvijek nije odredila novi termin lansiranja Discoveryja, ali se ono očekuje najranije nakon nedjelje. Lansiranje u srijedu odgođeno je dva sata uoči planiranog polijetanja nakon što se pojavio problem na jednom od četiri senzora odgovorna za prekidanje rada motora u odgovarajućem trenutku tijekom uzlijetanja. Krajnji je rok za lansiranje Discoveryja - koji je uvjetovan planiranim pristajanjem uz Međunarodnu svemirsku postaju (ISS) te testiranjem nove opreme - 31. srpnja, a novi »prozor« za lansiranje otvara se 9. rujna.</p>
<p>Misija Discoveryja trebala bi biti prvi let jednog NASA-inog shuttlea nakon katastrofe Columbije. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Hrvatu 10 godina zatvora za otmicu bogataša u Švedskoj</p>
<p>STOCKHOLM</p>
<p> - Hrvatski državljanin Darko Sokačić (43), nastanjen u Švedskoj, osuđen je u petak na sudu u Göteborgu na 10 godina zatvora zbog otmice bogatog švedskog poduzetnika Fabiana Bengtssona. Sokačić, kao glavni organizator, i Lirim Seferi, koji je osuđen na šest godina, u siječnju ove godine oteli su Bengtssona u njegovoj garaži u Göteborgu i odveli ga u pripremljeni, zvučno izoliran stan. Pušten je nakon 17 dana, a policija i njegova obitelj opovrgnule su plaćanje otkupnine. Sokačić i njegov suučesnik ubrzo su uhićeni i priznali su otmicu.</p>
<p> U otmici je sudjelovao i Siniša Marković, koji nije hrvatski državljanin, ali je on osuđen na samo dvije godine zatvora zbog pokušaja iznude. Sud je odlučio da će sva trojica nakon izdržane kazne biti protjerani iz Švedske.</p>
<p> Iz ureda glasnogovornice Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) Hini je izjavljeno da je Sokačić prigodom uhićenja zatražio da se o tome ne izvijesti hrvatsko veleposlanstvo u Stockholmu. Hrvatski diplomati u Švedskoj su nekoliko puta kontaktirali s njegovim odvjetnikom, ali se Sokačić zahvalio i odbio svaku pravnu pomoć. [dpa/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Solarna baterija za moby</p>
<p>U petak u Japanu na izložbi tehničkih dostignuća predstavljena je solarna baterija ugrađena u mobilni telefon. Ovu novotariju predstavila je japanska tvrtka NTT Docomo koja i inače prednjači kada je u pitanju mobilna tehnologija. Na žalost, o tehničkim detaljima solarne baterije ovaj put nije bilo govora. [C.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>U pustinji Judeje pronađena dva antička pergamenta</p>
<p>JERUZALEM</p>
<p> - Dva pergamenta iz doba posljednje židovske bune protiv Rimljana u Judeji, oko 135. godine poslije Krista, otkrivena su nedaleko od Mrtvog mora, objavila je u petak izraelska Uprava za starine. Pergamenti veličine 5 puta 7 centimetara s izvacima Levitika na hebrejskom pronađeni su u spilji Nathal Arugot nedaleko od izvora Ein Guedi u pustinji Judeje. »Sve ukazuje na to da su pergamenti autentični«, izjavio je Osnat Guez iz Uprave za starine. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Vrsnoća splitske izvedbe </p>
<p>Otvoreno 51. splitsko ljeto: Bajamontijev oratorij »Prijenos svetog Dujma« na Peristilu </p>
<p>Početak 51. splitskog ljeta obilježen je svečanim izvođenjem dramskog oratorija »Prijenos sv. Dujma«, nastala na stihove i glazbu znamenita Splićanina Julija Bajamontija. Prikladnijeg djela za tu prigodu nije moglo biti. Okosnicu radnje čini pronalaženje svečevih zemnih ostataka i pokušaj njihova prenošenja iz ruševina Salone u Split. Prilikom podizanja sarkofaga sa svečevim kostima događa se čudo. Kako odraslim osobama nije pošlo za rukom ponijeti sarkofag, to su uspjela nevina djeca. Spretnim uvođenjem kneza Lobela u tijek dramske radnje, Bajamonti je iskoristio priliku da izvrši Lobelovo preobraćenje.</p>
<p> Iako nije poznato je li se oratorij prilikom svoje praizvedbe scenski izvodio, Bajamonti je u naslovu izvornika ostavio otvorenu mogućnost takva prikazivanja. I nije nevažno što je u takvoj formi izvedeno na Varaždinskim baroknim večerima 1999. godine u režiji Petra Selema, pod dirigentskom palicom maestra Pavla Dešpalja. Već tada je izvorni glazbeni tekst bio pomljivo redigiran marom akademika Lovre Županovića, koji je uspio doći do izvorne partiture (za koju se dugo vjerovalo da je trajno izgubljena). </p>
<p>Splitska izvedba iznijela je na svjetlo sve osobitosti Bajamontijeva djela i stvaralačkog stila, u formi koja nikoga nije mogla ostaviti ravnodušnom. Dapače, ponuđena tumačenja, naročito glavnih protagonista bila su uvjerljiva i krajnje dotjerana. Finoću predanja Helene Lucić (Lobel) treba posebno vrednovati. Mlada je umjetnica na svojem splitskom debiju očitovala niz dobrih glumačkih i pjevačkih osobitosti, od precizne dikcije preko iznijansiranih koloratura do suptilne kantilacije. Neupitna je vrsnoća njezina glasa i dojmljivost njezina scenskog tumačenja. Tek ostaje dvojba je li karakter njezina glasa bio sukladan intencijama autora. </p>
<p>U ulozi biskupa Ivana Ravanjanina istakao se Zrinko Sočo. Scenski dopadljiv i nenametljiv, glasovno suveren, bio je prava osoba na pravome mjestu! Slične atribucije mogu se pripisati Ivici Čikešu za ostvarenje uloge Salonitanca Severa. Uz dobro pripremljenu vokalnu dionicu umiješno je sjedinio i svoj scenski nastup, mimoilazeći pri tome svaku suvišnost i želju za samoisticanjem. Mješoviti zbor splitskog HNK bio je moćan (zborovođa Ana Šabašov). Na trenutak bio je odviše dramatičan u svojim nastupima, što je djelomično bilo uvjetovano nemogućnošću izravne komunikacije s dirigentom. To isto se odnosi i na Dječiji zbor HNK (zborovođa Nela Luketić) čija kantilacija nije uvijek bila očekivano fleksibilna, mada uvijek precizna i pouzdana. Radilo se o tome da je orkestar zajedno s dirigentom bio smješten iza scene. Pa ipak valja naglasiti da su spone između dobro ugođenog i ponesenog orkestra sa solistima i ansamblom bile čvrste i stabilne. Za to je svakako zaslužan maestro Pavle Dešpalj koji je znalački pripremio i rukovodio glazbenom stranom izvedbe, unoseći joj svojstva stilskog i izričajnog jedinstva.</p>
<p> Scenografska instalacija Matka Trebotića bila je nepretenciozna, ali efektna. Naznake razrušenog hrama i u centru postavljen križ dobro su se uklopile u povijesni prostor antičkog Peristila. Zoran Mihanović s prozračnim dizajnom svjetla svakako je nadopunio vizualni efekt. Stilizirana kostimografska rješenja Najde Kromić odvela su nas u vrijeme bliže Bajamontijevu, nego povijesnom vremenu u kojem se dramska radnja zbivala. Od svih kostima daleko je najsugestivniji bio namijenjen Lobelu. </p>
<p>Redatelj Petar Selem znalački je razriješio naizgled statičan dramski kompleks. Strogo se držeći predloška znao je produbiti kod glavnih protagonista unutarnji naboj i svakomu podariti dramsku individualnost. S druge strane, u razradi ansambala, posebno u završnim prizorima ostvario je minimalističkim sredstvima majstorski efekat. To je uostalom postupak prepoznatljiv u njegovu stvaralačkom radu. Glazbeno-scensko uprizorenje Bajamontijeva oratorija »Prijenos sv. Dujma« na početku ovogodišnjega Splitskog ljeta, označilo je i završetak desetljetnog obilježavanja 1700. godišnjice izgradnje Dioklecijanove palače i postojanja grada Splita. A kako spomenuto djelo ima povijesno-kulturno značenje, jer predstavlja prvijenac u nacionalnoj glazbenoj povijesti, neupitnost njegova postavljanja na scenu Splitskog ljeta zajamčena je ne samo sadržajem, već i vrsnoćom njegova recentnog izvođenja. </p>
<p>Miljenko Grgić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>U znaku Antigone</p>
<p>Program 51. splitskoga ljeta u subotu i nedjelju nastavlja se repriznom izvedbom drame splitskoga pjesnika i književnika Tonča Petrasova Marovića »Antigona, kraljica u Tebi«, u režiji Matka Raguža. U predstavi, koja će biti postavljena u podrumima Dioklecijanove palače, igraju Zoja Odak, Milan Pleština, Jadranka Đokić, Bruna Bebić-Tudor, Ilija Zovko i drugi. </p>
<p>Na prošlogodišnjem 50. Splitskom ljetu nagrada »Judita« dodijeljena je Zoji Odak za naslovnu ulogu Antigone, dok je nagrada »Peristil« dodijeljena predstavi u cijelosti. Na 15. Marulićevim danima ta je splitska drama osvojila nagradu »Marul« za najbolju predstavu u cjelini, a na dodjeli nagrada hrvatskoga glumišta priznanja su osvojile Jadranka Đokić za ulogu mlade Antigone, te Doris Kristić i Elvira Ulip za kostimografiju. U sklopu razmjene s Dubrovačkim ljetnim igrama »Antigonu« će ovo ljeto moći vidjeti i dubrovačka publika. Na Carrarinoj poljani, pozornici rezerviranoj za predstave pučkog izričaja, u subotu će biti izvedena drama »Zabranjeno smijanje« Mire Gavrana u režiji Zorana Mužića i izvedbi dramskog ansambla zagrebačkog Teatra Gavran. U predstavi igraju Tomislav Martić, Mladena Gavran i Antonija Stanišić. [Mira Jurković]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Impresivna vokalna freska </p>
<p>Prošle godine u okviru Zagrebačkoga baroknog festivala veliku je pozornost izazvao nastup vokalnog ansambla »Schola: Dufay« i njegove voditeljice Rebecce Stewart. Ove godine ona je došla u Zagreb sa svojim drugim ansamblom »Schola: Machaut«, specijaliziranim – kako mu i ime kaže – za izvođenje skladbi Guillaumea de Machauta, velikog majstora francuske glazbe 14. stoljeća. Rebecca Stewart ključna je osoba za djelovanje tih sastava, ne samo zato što ih je osnovala (oni su praktičan rezultat rada Schole Cantorum Brabantie – Odsjeka za ranu modalnu glazbu Konzervatorija Fontys u Nizozemskoj), nego i zbog intenzivnog proučavanja glazbe od ranog srednjeg vijeka do visoke renesanse koju oni isključivo izvode. Kao etnomuzikologinja i pjevačica Rebecca Stewaret posebice se bavi ranim europskim vokalnim tradicijama, te je do sada objavila i niz članaka o odnosima između pjevanja i modalne glazbe. Danas najpoznatije djelo iz bogatog opusa Guillaumea de Machauta, njegova Messe de Nostre Dame bila je i predmetom intenzivnog proučavanja Rebecce Stewart, te osnovom za cjelovečernji koncertni program izveden u Zagrebačkoj katedrali 13. srpnja. Machautova misa, u skladu s liturgijskim zahtjevima njegova vremena, smještena je u kontekst mise u čast Djevice Marije. Stavcima misnog ordinarija (Kyrie, Gloria, Credo, Sanctus, Agnus dei, te Ite missa est), pridodan je gregorijanski proprij, tj pet gregorijanskih korala tematski vezanih uz namjenski kontekst mise. Ansambl »Schola:Machat« na čelu s Rebeccom Stewart ostvario je (premda u akustičkim uvjetima daleko od idealnih), impresivnu vokalnu fresku koja se doimala poput novotkrivenog sloja žive glazbe zatrpanog ispod stoljetnih naslaga kasnije europske glazbene povijesti. Izvanredni poznavatelji i tumači srednjovjekovne glazbene tradicije, članovi ansambla »Schola:Machaut« izazvali su svojim izvođenjem punu pozornost publike. </p>
<p>No kao što sam već lani napomenula, neadekvatna akustika Zagrebačke katedrale omekšavala je linije vokalnih dionica i obavijala sfumatom njihove harmonijske sklopove, što ih nije činilo uvijek razbirljivima. Akustika Crkve sv. Marka ili Crkve sv. Katarine svakako bi bila primjerenija nastupu ovakvog tipa ansambla. I na kraju valja ponovno upozoriti da glazbeni sadržaji 14. stoljeća nemaju ama baš nikakve veze s baroknom glazbom, pa bi ih se – kada su već uz ZABAF ove godine (dakako u organizaciji istog organizatora, Koncertne dirkecije Zagreb) opet uskrsnule Zagrebačke ljetne večeri – moglo uvrstiti u taj model programa »iz svakog džepa ponešto«, a ne uguravati u sadržaj stilski profiliranog naslova kakav predstavlja Zagrebački barokni festival.</p>
<p>Bosiljka Perić Kempf</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Filmska svečanost u Areni</p>
<p>Svečanim programom uz vatromet i crveni tepih u Areni se u subotu u 21,30 sati otvara 52. festival igranog filma u Puli. Iako službeno Festival započinje nakon vatrometa, zapravo će već početi u subotu ujutro jutarnjom projekcijom prvoga filma u nacionalnoj konkurenciji »Dva igrača s klupe« Dejana Šorka, koji će široj publici biti prikazan i prve večeri u Areni. </p>
<p>Također u subotu počinju i projekcije prvog dijela filmova nagrađenih na ovogodišnjim Danima hrvatskog filma. Imat ćemo prigodu vidjeti i hrvatski klasik »Slučajni život« Ante Peterlića u okviru programa »Vremeplov« koji je zaslužan za restauraciju osam nacionalnih filmskih bisera prošlosti, talijanski film »Nošeno vjetrom« lanjskog dobitnika nagrade talijanske kritike redatelja Vincenza Marra, a između ostalog održava se prezentacija Fonda Euroimages te izlaganje o projektu restauracije hrvatske filmske baštine »Vremeplov«.</p>
<p> Nakon prvog filmskog dana u Puli u Malom rimskom kazalištu održava se kocert Darka Rundeka, prvi u nizu svakovečernjih ponoćnih koncerata.</p>
<p>Redatelj programa otvaranja 52. pulskoga filmskog festivala je Zoran Pezo, a voditelji su glumački par Lucija Šerbedžija i Zlatan Zuhrić Zuhra. Nastupit će i i poznati hrvatski glazbenici poput Tamare Obrovac, Darka Rundeka, Darka Hajseka i drugih. </p>
<p>U programu ovogodišnjeg festivala bit će prikazano 50 filmskih naslova, od čega sedam u nacionalnoj konkurenciji za Zlatnu Arenu: »Dva igrača s klupe« Dejana Šorka, »Lopovi prve klase« Fadila Hadžića, »Pušća Bistra« Filipa Šovagovića, »Sex, piće i krvoproliće« redateljskog tima Jurić-Nuić-Matić, »Snivaj, zlato moje« Nevena Hitreca, »Što je Iva snimila 21. listopada 2003.« Tomislava Radića i »Što je muškarac bez brkova« Hrvoja Hribara. Uz glavnu festivalsku nagradu dodjeljuje se i Vjesnikova nagrada »Breza« za najboljeg debitanta. [Saša Brnabić]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Plesni kampus u Svetvinčentu</p>
<p>Pitoreskni renesansni gradić u Istri Svetvinčenat ili San Vincenti ili Savićenta, koji zbog tri različita imena nerijetko zbunjuje svoje ljetne posjetitelje, i ove će godine od 22. do 26. srpnja otvoriti svoje prostore Festivalu plesa i neverbalnog kazališta. Program ovogodišnjeg festivala koji u pet dana obuhvaća 12 nastupa međunarodnih i domaćih umjetnika predstavljen je na konferenciji za novinare u četvrtak u vinoteci Bornstein u Zagrebu. </p>
<p>Prema riječima njegove osnivačice i umjetničke ravnateljice Snježane Abramović, riječ je o jednom od dva profilirana plesna festivala u Hrvatskoj kojim je »po uzoru na francuski model decentralizacije otvorena nova plesna scena«. </p>
<p>Festival će otvoriti međunarodna plesna skupina poznatoga slovenskoga koreografa Iztoka Kovača »En-Knapp« s predstavom pod nazivom »Mozart-hype as I wanna be«. Posebno je zanimljiva Večer izraelske suvremene scene 23. srpnja kada će biti prikazane četiri predstave dvaju nezavisnih izraelskih koreografa. Idući dan predstavit će se Kompanija Georgesa Momboye, francusko-afričke zvijezde na plesnoj sceni čije produkcije karakterizira vrlo specifičan i atraktivan način kretanja, odnosno plesa u kojemu se miješaju hip-hop i tradicionalni afrički plesovi. Od domaćih plesnih izvođača predstavit će se alternativna skupina »Hram«, zatim koautorska inicijativa »Oour«, Studio za suvremeni ples i Zagrebački plesni ansambl. Festival će zatvoriti talijanska cirkuserija u izvedbi atletsko-plesnoga kazališta »Kataklň«. </p>
<p>»Iako je svaka programacija subjektivna«, smatra Abramović, »nastojim pratiti europske i svjetske trendove te na Festival Svetvinčenat dovesti razne plesne forme od uličnog teatra, cirkuserija, performansa do mnogih drugih oblika neverbalnog performativnog izražavanja«. </p>
<p>I ove godine će se tako Svetvinčenat, uz još popratni edukativni program (plesne radionice, razgovore, okrugle stolove), na pet dana pretvoriti u mali plesni kampus, mjesto gdje se preko ljeta može baviti plesom. [Sonja Tešinski]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Kranjčar donio novi trofej Hajduku</p>
<p>Novi Hajdukov trener Ćiro Blažević prvim naslovom proslavio svoju premijeru na klupi splitskoga kluba</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk je zgoditkom Nike Kranjčara iz slobodnog udarca u prvom produžetku u 103. minuti došao do prvog ovogodišnjeg trofeja, pobjedom protiv Rijeke sa 1-0 osvojio je Superkup. Kranjčar je izveo slobodni udarac s desne strane, pogodio bliži kut vratara Radmana, koji je izravni krivac za zgoditak, i na radost navijača splitskih »bijelih«, lopta se našla u mreži.</p>
<p>Prije početka utakmice glavni tajnik Hrvatskog nogometnog saveza Zorislav Srebrić uručio je kapetanu Hajduka Vlatku Đolongi i pehar za osvojeno prvenstvo. </p>
<p>Već u drugoj minuti gosti su mogli povesti. Linić je izveo slobodan udarac, Prišć je pucao glavom, no Kale je u posljednji trenutak izbacio u loptu korner. Uzvratili su potom domaći dva puta preko svog kapetana Đolonge, koji je najprije pogodio gredu, da bi potom pucao sa 18 metara, a vratar Rijeke Radman odbio loptu u korner. Mogli su Riječani bolje iskoristiti svoju prigodu kada su Zekić i Krpan bili sami ispred Žilića i Kale, ali Zekić je komplicirao i ništa od toga nije bilo. Gledali smo nadmoć domaćina bez pravih akcija i prigoda. Prije odlaska na odmor gosti su ponovno bili u prigodi, pucao je Zekić s pet metara iskosa, no Kale je uspio izbaciti loptu u korner. </p>
<p>U drugom poluvremenu nismo vidjeli puno prigoda, tek akciju Bušića i Munhoza, ovaj potonji pucao je pored vratiju. Međutim, puno uzbuđenja ponudili su produžeci. Tako smo već u 92. minuti zabilježili udarac Grgurovića koji je izveo slobodan udarac. No, umjesto u mreži Riječana, lopta se zaustavila na lijevoj stativi vratara Radmana. Imali su i gosti prigodu za izjednačenje. Prpić je umjesto gola pogodio lijevu stativu. Potom je u 106.minuti crnoputi Munhoz imao prazna vrata, ali i njegova lopta pogodila je stativu. </p>
<p>»Bijeli« su ipak na kraju u slaboj igri stigli do trofeja. Tako je novi Hajdukov trener Miroslav Ćiro Blažević pobjedom i prvim naslovom proslavio svoju premijeru na trenerskoj klupi splitskoga kluba. </p>
<p>• HAJDUK – RIJEKA 1-0 (0-0)</p>
<p>Stadion Poljud</p>
<p>HAJDUK: Kale 6.5, Žilić 6.5, Granić 6.5, Đolonga 6.5 (od 81. Čutuk 6), Biščević 5.5 (od 64. Munhoz 6), Damjanović 6.5, Bartulović 6, Grgurović 7, Kranjčar 7.5, Blatnjak 6 (od 102. Makarić -), Bušić 6.</p>
<p>RIJEKA: Radman 5, Knežević 6, Lerant 6, Budicin 6, Šarić 6 (od 69. Prpić 5.5), Tadić 6, Linić 6 (od 105. Katulić -), Prišć 6, Rendulić 6, Zekić 5, Krpan 5 (od 85. Novaković 5).</p>
<p>GLEDATELJA: 20.000. SUDAC: Širić (Osijek) 6.</p>
<p>STRIJELCI: Kranjčar (103.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Biščević (Hajduk).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Niko KRANJČAR</p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Dinamo i Željezničar nakon 14 godina </p>
<p>U subotu će se u Maksimiru (20 sati) prvi puta nakon 14 godina sastati Dinamo i Željezničar</p>
<p>Besplatnih ulaznica nema, cijena za mjesto na zapadnoj tribini je 60 kuna, za ono na istočnoj 40, a za ložu 150... Takvu su platformu, uoči subotnjega prijateljskog dvoboja Dinama i Željezničara (20 sati), načinili maksimirski administrativci i time nesvjesno unijeli dašak nekadašnjeg ambijenta kakav je godinama oplahivao okršaje ova dva prijateljska kluba. S maksimirskog će razglasa vjerojatno i ovog puta zagrmiti refren: »Kako je dobro vidjeti te opet«... </p>
<p> U subotu ćemo u Maksimiru, dakle, svjedočiti prvom međusobnom ogledu Dinama i Željezničara još od raspada nekadašnje lige. Maksimirski su se nogometaši u međuvremenu, primjerice, sastali sa »Željinim« vječnim suparnikom Sarajevom, kada su ga u prijateljskom dvoboju odigranom u Maksimiru 1993. svladali sa 8-1. Sa Željezničarom su se, pak, ogledali tek u malom nogometu. Na Božićnom turniru u Sarajevu družina s Grbavice je pobijedila sa 10-4.</p>
<p> Kratki pogled u »retrovizor« podsjetit će nas da su posljednji maksimirski dvoboji u ligi biše Jugoslavije odigrali upravo - Dinamo i Željezničar. Bilo je to 9. lipnja 1991. godine, Dinamo je u tom, pretposljednjem prvenstvenom kolu pobijedio sa 2-1. Svih su 90 minuta u »Željinu« sastavu tada odigrala i dvojica sadašnjih trenera kluba s Grbavice - Ninković i Alihodžić. Toga je dana maksimirskom travnjakom u dresu Željezničara, primjerice, trčao i Mario Stanić. </p>
<p> Za Dinamo su istrčali: Ladić, Preljević, Židan (od 32. Prskalo), Petrović, Peršon, Ištvanić, Adžić (od 59. Deverić), Gašpar, Šuker, Boban, Shala. U dresu Željezničara su zaigrali: Škrba, Kapetanović, Stanić, Ninković, Alihodžić, Vidović, Krunić, Nikolić (od 72. M. Pavlović), Slišković, Bogdanović (od 75. Osim), Gutalj.</p>
<p> Dinamo je pogocima Kujtima Shale u 72. i 86. minuti vodio sa 2-0, dok je dvije minute prije kraja smanjio Amar Osim, sin proslavljenoga jugoslavenskog reprezentativca i kasnije trenera i izbornika Ivice Osima. I sam je Amar, primjerice, još donedavno sjedio na klupi sarajevskoga kluba. </p>
<p> Ova su dva kluba odigrala 66 međusobnih prvenstvenih dvoboja, Zagrepčani su slavili 29 puta, a Sarajlije 22. Dakako, razlika pogodaka je na Dinamovoj strani, 101-80.</p>
<p> »Željo« je osnovan 17. rujna 1921. godine, figurirao je kao radnički klub, a kvalitativni mu je dijagram počeo padati 1948., kada je političkom odlukom čak osam standardnih igrača moralo prijeći u gradskog suparnika Sarajevo. U prvu se ligu vratio 1962. da bi 10 godina kasnije, pod vodstvom trenera Ribara, dohvatio svoj jedini naslov prvaka u bivšoj Jugoslaviji. Malo koji će nogometni poklonik, primjerice, zaboraviti »drevne« okršaje Željezničara u Kupu Uefe 1985. godine. Sarajlije su tada dogurale do polufinala(!), gdje ih je izbacio mađarski Videoton. Mađari su u prvoj utakmici pobijedili sa 2-1, dok je Željezničar sve do završnih sekundi uzvratnoga dvoboja vodio sa 2-0. Sarajlijama se smiješio finale protiv madridskog Reala, no sve im je nade stropoštao tadašnji mađarski reprezentativac Csuhai. Mnogi su kasnije propagirali tezu da bi se »kraljevski klub« u finalu više morao više pomučiti sa Željezničarom. </p>
<p> Željinu su momčad tada tvorili: Škrba, Berjan, Baljić, Šabanadžović, Komšić, Čilić, Bahtić, Škoro, Mihajlović, Baždarević, Nikić, a značajnu su ulogu igrali i Čapljić, Paprica, Samardžija...</p>
<p> Čak su trojica regruta iz te proslavljene generacije kasnije zaigrali u - Dinamu. Pompozni su transferi Harisa Škore, Radmila Mihajlovića i Vlade Čapljića i danas dio ugodnih sjećanja svih maksimirskih drukera...</p>
<p> Prije 60-ak su godina, primjerice, u dresu Dinama i Željezničara igrali i Medarić i Žigante, dvadesetak godina kasnije u Dinamu se skrasio i Ilijas Pašić, inače drugi najbolji strijelac u povijesti Željezničara (iza Josipa Bukala), pa Fikret Mujkić, popularni vratar Slobodan Janjuš, a kasnije i Željko Pavlović, Zoran Slišković, Veldin Karić...</p>
<p> Zanimljivo je da je jedan negativan rekord iz Dinamove povijesti vezan upravo za Željezničar. Maksimirski mu nogometaši nisu uspjeli zatresti mrežu u čak pet uzastopnih dvoboja - od 1969. do 1973. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Radeljić 18. Hrvat u Belgiji? </p>
<p>Radeljić može u inozemstvo bez odštete, ali ne i u koji drugi hrvatski klub</p>
<p>Ivan Radeljić na izlaznim je vratima zaprešićkog Intera. Dok su »žuti« u petak izlazili iz svlačionice na trening, libera hrvatskog doprvaka sreli smo u klupskim prostorijama u »civilu«. Pomislili smo da se zakomplicirala ozljeda, no sanirana je. Radeljić ima ponudu iz Belgije, a kad je treneru Srećku Bogdanu prije treninga spomenuo mogućnost odlaska ovaj ga je stavio na »led«, poručivši mu da se vrati kad riješi svoj status u klubu. </p>
<p>»U subotu je generalka protiv Drave u Ptuju, a ja ne znam mogu li računati na njega ili ne. Što da onda radim s njime na treningu?«, komentirao je Bogdan. </p>
<p>Radeljić je potražio direktora Branka Laljka, a kako ga tada nije bilo u klubu, vratio se Bogdanu, koji mu je ipak dozvolio trenirati. No, to ne znači da 25-godišnji branič ostaje u Zaprešiću. </p>
<p>Laljak, pak, nema ništa protiv Radeljićeva odlaska. </p>
<p>»Nema šanse da ću pokušati zadržati igrača koji nije zadovoljan, takvi nam ne trebaju u klubu. Svatko može ići ako ima ponudu.«</p>
<p>Budući da je Hrvoje Vejić napustio Hajduk, uopće ne bi iznenadilo da ga u Ćirinoj momčadi zamijeni upravo Radeljić. No, ta je opcija teže izvediva. </p>
<p>»Radeljića ću pustiti u inozemstvo, i to bez odštete, neću mu raditi probleme. No, odlazak u neki hrvatski klub, pa tako i Hajduk, moguć je samo uz odštetu«, kazao je Laljak, dodavši: </p>
<p>»Ako će igrati protiv Drave, znači da ostaje«.</p>
<p>Indikativno je također da se Laljak prihvatio telefona i u razgovoru spomenuo prezime Pauletić. Radi se o liberu Pule Daliboru Pauletiću. Naši izvori tvrde da je slobodan kao »ptičica«, pa ne bi začudilo da bude Radeljićev nasljednik. </p>
<p>Završi li, pak, Radeljić u Belgiji postat će 18. Hrvat u tamošnjoj Prvoj ligi. Posljednji koji su se odlučili za Jupiler ligu su Ognjen Vukojević (Lierse), donedavni igrač Slaven Belupa i Zvonimir Deranja (Mouscron). Bivši je hajdukovac nastupao za francuski Le Mans.</p>
<p>U Zaprešiću bi mogao uslijediti blagi raspad sistema. Možda je i najkvalitetniji Interov igrač, stoper Srđan Pecelj, početkom lipnja dvojio o odlasku iz Zaprešića, no odlučio je ostati najdulje do zime. Navodno, ni njemu ne manjka ponuda, pa neće iznenaditi da ga odlazak Radeljića, partnera iz obrane, ponuka da učini isto.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ljubičić »ispravio« Super Marija</p>
<p>Ivan Ljubičić je formu iz Carsona očito prenio u Split. Plijenio je sigurnošću i preciznošću</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Čim su saznali suparnika u četvrtfinalu Svjetske skupine Davisovog kupa, hrvatski tenisači su počeli upozoravati javnost koliko je rumunjska reprezentacija opasna. Najbolji dokaz prezentirao je Andrej Pavel 6-1, 4-6, 6-4, 3-6, 6-4 pobjedom protiv Marija Ančića na otvaranju ogleda u splitskoj dvorani na Gripama. Usprkos deset godina manje »u nogama«, usprkos domaćoj publici, a ponajviše usprkos utabanoj pobjedničkoj stazi, Ančić ipak nije imao »instinkt ubojice« kad je najviše trebalo. Srećom, sve je njegove propuste ispravio Ivan Ljubičić 6-3, 6-2, 7-6 (3) pobjedom protiv Victora Hanescua. Drugi rumunjski reket se uopće nije snašao, iako je mogao igrati potpuno neopterećeno, dok ga je pokušavalo »zapaliti« desetak gromoglasnih navijača, koji su nadglasali ostatak dvorane, budući da je većina otišla vidjeti kako će Hajduk proći u Superkupu s Rijekom. A najbolji hrvatski tenisač je igrao poput Ančića u prvom setu, demantirao je sve koji su tvrdili kako nije u formi s početka sezone, praktički je pogodio sve što je zamislio. </p>
<p>»Nisam očekivao ništa, jer u Davis kupu nema pravila. Naravno, bilo bi mi draže da je 2-0, ali svakako moramo zadržati jednaku filozofiju. Dakle, morao igrati dobro, poen po poen i onda ćemo dobiti«, rekao je hrvatski izbornik Nikola Pilić.</p>
<p>Premijerni reprezentativni nastup Super Marija pred domaćom publikom imao je epitet »super« do polovice drugog seta. Čak će i Ančić reći kako se ne sjeća kad je tako dobro igrao. Sve je ukazivalo na najkraći meč za Ančića u Davis kupu pri 6-1 vodstvu i lopti za 4-1 u drugom setu. No, onda je servis postao nesiguran, dvostruke pogreške su se gomilale, i to u najgorim trenucima, a Pavel je dobivao sve više poena iz igre. Iako je Ančić upisao 31 as, propustio je previše prilika - realizirao je tek četiri od 15 »break« šansi. Istina, i Pavel je imao istu realizaciju, a jednu manje priliku, dobio ih je kad se meč lomio. Presudni »break« Pavel je zaslužio u petom gemu petog seta. Ančić je dva puta imao priliku nadoknaditi zaostatak, no oba puta je napravio neforsiranu pogrešku. Naročito boli promašeni zicer u šestom gemu kod 30-40, kad se Pavel ukopao na desnoj strani mreže, a lopta je pogodila lijevu stranu mreže, umjesto terena. I u osmom gemu je Ančić stigao do 30-40, samo da bi previše forsirao drugi servis Pavela i promašio »retern«. </p>
<p>Ivan Ljubičić je formu iz Carsona očito prenio u Split. Plijenio je sigurnošću i preciznošću, Hanescu je tek u trećem setu pronašao način kako osvojiti svoj servis. No, to još uvijek nije bilo ni blizu dovoljno da ugrozi servis Ljubičića. Drugi rumunjski »reket« nije imao nijednu »break« priliku. Štoviše, o superiornosti Ljubičića najbolje govore samo tri izgubljena poena na svoj servis.</p>
<p>»Morao sam igrati u petoj brzini, zato je ispalo kako je ispalo. Početak drugog seta je bio ključan, puno puta sam dobio prvi set, a poslije su se stvari zakomplicirale. Odigrao sam meč na visokoj razini, kad ovako igram, malo mi igrača na svijetu može parirati«, rekao je Ljubičić, koji je upisao 18 asova i iskoristio tri od sedam »break« prilika. </p>
<p>• REZULTAT</p>
<p>HRVATSKA - RUMUNJSKA </p>
<p>1-1: Ančić – Pavel 6-1, 4-6, 6-4, 3-6, 4-6, Ljubičić – Hanescu 6-3, 6-2, 7-6 (4)</p>
<p> ></p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Rusi i Francuzi izjednačeni</p>
<p>Najzanimljiviji četvrtfinalni meč Davis kupa igra se u Moskvi, gdje je Rusija dočekala Francusku. Iako su prijavili sastav bez najboljeg igrača Marata Safina, domaćini su ipak slovili za favorite. No, za njih nije sve krenulo idealno – 18-godišnji Richard Gasquet pobijedio je u tri seta Igora Andrejeva. No, Nikolaj Davidenko je vratio stvari na početak pobjedom protiv Paula-Henria Mathieua. U dvoboju Slovačke i Nizozemske također je 1-1, prvo je Dominik Hrbaty bio bolji od Ramona Sluitera, a izjednačio je Peter Wessels pobjedom protiv Karola Becka.</p>
<p>Kiša je, pak, bila neprijatelj Australcima i Argentincima u Melbournu. Lleyton Hewitt je stigao prije proloma oblaka pobijediti Coriju, no gosta u Melbournu Davida Nalbandiana je kiša prekinula pri vodstvu 2-1 u setovima protiv domaćeg »diva« Wayne Arthursa. </p>
<p>• Rezultati </p>
<p>Australija - Argentina 1-0 (Hewitt - Coria 7-6, 6-1,1-6, 6-2; Arthurs - Nalbandian 3-6, 6-7, 7-5 prekid), Rusija - Francuska 1-1 (Andrejev - Gasquet 4-6, 3-6, 6-7; Davidenko - Mathieu 7-5, 6-2, 7-5), Slovačka - Nizozemska 1-1 (Hrbaty - Sluiter 6-1, 5-7, 6-4, 6-3; Beck - Wessels 7-5, 5-7, 7-6, 4-6, 2-6) [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Zakon kao zalog svjetlije sportske budućnosti </p>
<p>Rebalansom državnog proračuna Primorčevo je ministarstvo dobilo čak 17 posto više sredstava nego lani</p>
<p>Od rujna, kad se novi Zakon o sportu počne primjenjivati, neće se više moći dogoditi da nestane ili bude prenamijenjen bilo koji sportski teren, a da umjesto njega ne bude podignut drugi«, rekao je Dragan Primorac, ministar znanosti, obrazovanja i sporta, prigodom otvaranja prvog od planiranih 40 nogometnih mini igrališta diljem Hrvatske, koji bi trebali popuniti sve manje slobodnog prostora za neobavezno bavljenje sportom, u ovom slučaju nogometom. </p>
<p>Neovisno o činjenici što je i dosadašnji Zakon o sportu propisivao identičnu odredbu o zabrani prenamjene terena, ali bez ikakvih vidljivih posljedica, u Primorčevim je riječima možda važnije to što je naznačio vrijeme donošenja dugoočekivanog zakona. Trebalo bi to konačno biti u rujnu, jer su, kako kaže Primorac, intezivirane sve važne predradnje, a osim toga u postupku je i potraga za novim doministrom, budući da je Romana Caput-Jogunica podnijela ostavku. </p>
<p>»Kontaktiramo s Pravnim i Ekonomskim fakultetom te Ministarstvom financija, svima koji mogu pridonijeti što stručnijem i sveobuhvatnijem rješavanju gorućih pitanja statusa sporta, sportskih klubova i sportaša, a u kontekstu mogućnosti uvođenja dioničarstva, poreznih olakšica za ulagače i slično. Nedorečena su ostala tek dva-tri problema, a već bi s prvim čitanjem u jesen u Saboru i ona trebala biti riješena«, dodao je Primorac. </p>
<p>Pojašnjavajući kako rebalans državnog proračuna i nije prejako pogodio sport, jer je njegovo ministarstvo dobilo čak 17 posto više sredstava nego lani, Primorac je pojasnio svoje viđenje problema izraslog iz nedavnog »slučaja Pokrovac«. Nemalo je onih, među kojima je i Davorko Vidović, predsjednik saborskog Odbora za sport, koji su ubojstvo nogometnog menadžera Dine Pokrovca povezali s nepostojanjem Zakona o sportu, zbog čega je sportskim menadžerima i upravama klubova ostavljeno mnogo prostora za malverzacije: </p>
<p>»Suština toga problema leži u činjenici da Hrvatska kao država u mnogim segmentima nije definirala pravila igre i da stoga nijedan slučaj ne treba gledati zasebno.« </p>
<p>Naznačujući takvim razmišljanjem da Zakon o sportu sam po sebi znači tek mrtvo slovo na papiru, ako nije dio sveobuhvatne regulative, Primorac optimistički poručuje: </p>
<p>»Kad u rujnu bude usvojen novi Zakon o sportu, onda ćemo i bez zadrške moći reći da hrvatski sport ima budućnost.« </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Marko Tomas mahnuo Zagrebu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ono što je već tjednima poznato službeno je potvrđeno u petak. Marko Tomas napustio je Zagreb i otisnuo se u »kraljevski klub«, Real Madrid. Što se odštete Zagrebu tiče, ona iznosi milijun eura, dok će se za 2,5 milijuna koji su se spominjali kao Markova plaća tek saznati je li ona takva ili je možda i veća. </p>
<p>»Svjesno smo žrtvovali novac koji smo mogli zaraditi na Miljkoviću i Ivanu Tomasu da smo ih lani prodali. No, Marko je uz njih igrački rastao pa je ovaj novac svojevrsni melem na ranu«, objasnio je predsjednik košarkaškoga kluba Zagreb Marijan Hanžeković zbog čega Zagreb neće dobiti odštetu za Miljkovića i Ivana Tomasa. </p>
<p>Uz to, slavodobitno je izjavio kako je ovaj novac satisfakcija klubu koji je nedavno odbio šestotinjak tisuća eura tešku ponudu Tau Ceremice. Tomas je u četvrtak prošao liječnički pregled u Madridu, s kojim je potpisao petogodišnji ugovor. U ugovoru postoji klauzula koja mu omogućuje da nakon svake sezone napusti klub i ode u NBA ligu. </p>
<p>»Prezadovoljan sam, Real Madrid je san svakog sportaša, a meni se taj san ostvario«, kazao je mlađi Tomas, čija odšteta iznosi za Hrvatsku rekordno velik novac još od vremena Rađe i Kukoča, a taj će milijun eura Zagreb dobiti u tri rate. </p>
<p>»Sad je na meni da se dokažem. A bit ću i u dobrom izlogu izborniku Spahiji«, završio je Tomas priču i karijeru u klubu iz Trnskoga, koji mu je za zahvalu na svemu učinjenom poklonio umjetničku sliku. </p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Robbie McEwen pobjednik 13. etape</p>
<p>Australac Robbie McEwen (Davitamon-Lotto) pobjednik je 13. etape biciklističke utrke Tour de France, što je danas u dužini od 173 kilometra vožena od Miramasa do Montpelliera. McEwen je u završnom sprintu slavio ispred sunarodnjaka Stuarta O'Gradya. U ukupnom poretku i dalje vodi Lance Armstrong. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Teroristi ukidaju Schengen</p>
<p>Francuska i Italija od ovog se vikenda vraćaju strogom nadzoru državnih granica</p>
<p>Francuska suspendira Schengen na mjesec dana, odluka je koja će dugoročno možda više od bilo koje druge promijeniti život ujedinjene Europe. Strah od terorizma panično se širi Europom, a francuski predsjednik Jacques Chirac, isti onaj koji je došao u klinč s Georgeom Bushem oko rata u Iraku, sada glasno izjavljuje da nitko nije pošteđen.</p>
<p>Francuska već od ovog vikenda uvodi rigorozne preglede na svojim granicama, a tako će biti i ubuduće. Slično najavljuje i Italija na granici prema Sloveniji i Austriji, iako Talijani ne govore o suspenziji Schengena. Možda zvuči grubo, ali kao da u Europi više nitko nikom ne vjeruje!</p>
<p>Bruxelles je oprezan, balansirajući između (realnog) straha svake pojedine zemlje i europskog zajedništva. Jose Manuel Barroso šalje poruke koje bi trebale djelovati smirujuće, ali mu iz Pariza odgovaraju da je »potpuno normalno da se nakon smrti više od pedeset ljudi u Londonu poduzimaju posebne mjere«. </p>
<p>»Što možemo drugo učiniti«, kažu francuski ministri, unaprijed strahujući da će ih se optužiti da miniraju projekt ujedinjene Europe. Konkretno to znači da će Francuzi kontrolirati automobilski promet na granicama prema susjedima, a Talijani razmišljaju o dodatnim mjerama. »Italija nije zatvorena, iako su mjere pooštrene«, izjavljuju rimski dužnosnici, a policija već strpljivo i detaljno pregledava svakog tko ulazi u Italiju. Redovi na granicama u jeku turističke sezone sve su veći, ali se zasad nitko ne buni, jer riječ je o sigurnosti sviju. </p>
<p>Romano Prodi je izjavio da suspenzija Schengena ne znači i pobjedu terorista, ali je svima jasno da se i globalni terorizam ujedinio protiv ujedinjene Europe. Političke posljedice već se osjećaju, pa ne iznenađuje stav talijanskog ministra vanjskih poslova Gianfranca Finija koji kaže da je realno govoriti o Turskoj u Europi tek za desetak godina, ako ne i više. Političari su se ujedinili u stavovima da je došlo vrijeme zatvaranja, a ne otvaranja Europe prema svijetu. Iako se očajnički bore da to javno ne kažu, političari su spremni za poteze koji ujedinjenu Europu opet vraćaju na stare pozicije. Slike stravičnog napada na London vrte se i ovih dana nesmanjenim tempom na nacionalnim televizijama Francuskle i Italije, što dodatno stvara atmosferu straha i opreza.</p>
<p>Rim s posebnom zabrinutošću očekuje sljedeće dane, usprkos najavama da će dio vojnika otići iz Iraka. Teroristi su jasno zaprijetili da bi oni mogli biti sljedeća meta, a slična upozorenja već su se pokazala realnim, pa nitko ne krije nelagodu. Vruća talijanska jesen u nacionalnoj politici otvorit će, brže nego što se i očekivalo, pitanje trebaju li (ipak) svi vojnici iz Iraka kući, usprkos velikom i toplom prijateljstvu Berlusconija i Busha.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Osumnjičeni za napade u Londonu uhićen u Kairu</p>
<p>Egipatske vlasti su u Kairu uhitile kemičara Magdyja el Nashara za kojim britanska policija danima traga</p>
<p>Istraga prošlotjednih terorističkih napada na London u petak je doživjela dramatičan obrat. Nakon što je BBC, pozivajući se na istražitelje, objavio da eksploziv korišten u napadima na podzemnu željeznicu i autobus ne potječe iz vojnih skladišta nego su bombe sastavljene od sastojaka koji se mogu nabaviti u slobodnoj prodaji, egipatske vlasti su u Kairu uhitile kemičara za kojim britanska policija danima traga. </p>
<p>Egipćanin Magdy el Nashar koji je studij kemije završio u SAD-u živio je u Leedsu, odakle potječu i trojica od četvorica bombaša-samoubojica. U pretresu njegova iznajmljenog stana policija je početkom tjedna otkrila znatne količine eksploziva. El Nashar, trenutno glavni osumnjičeni kao organizator napada, Britaniju je napustio prije napada, objašnjavajući susjedima da ima problema s vizom. </p>
<p>Američka televizijska postaja ABC koja je prva objavila vijest o uhićenju navela je da je El Nashara egipatska policija zadržala radi ispitivanja u prisustvu britanskih agenata. </p>
<p>Eksploziv korišten u napadu nije C4, kako su britanski prije mediji objavili, nego bombe proizvedene u kućnoj radinosti. Glavni sastojak je aceton peroksid koji se može kupiti svakoj ljekarni, a upute kako sastaviti bombu mogu se naći na Internetu. BBC je, međutim, objavio da je londonskim bombama dodan je i sastojak koji eksploziv čini stabilnijim i time pogodnijim za rukovanje, što je zbog svog obrazovanja mogao učiniti El Nashar. </p>
<p>Otkrićem da su teroristi sami načinili bombe opovrgnuti su napisi londonskog Timesa koji je naveo da je eksploziv stigao preko »balkanske veze«, a kao mogući izvor spomenuo i Hrvatsku. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Sedam novih prirodnih lokaliteta na Unescovu popisu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na sastanku Odbora za svjetsku baštinu Unesca u Durbanu u petak je na popis svjetske baštine uvršteno sedam novih prirodnih lokaliteta. </p>
<p>Južnoafrički Vredefort Dome najstariji je i najveći meteorski krater na svijetu formiran prije dvije milijarde godina. Nalazi se oko 120 kilometara jugozapadno od Johannesburga. Egipatska dolina Wadi al Hitan (Dolina kitova) u zapadnoj egipatskoj pustinji sadrži dragocjene fosilne ostatke najranije, sada izumrle, podvrste kitova. Japanski poluotok Shiretoko na sjeveroistoku Hokaida, najsjevernijeg japanskog otoka, izvanredan je prikaz interakcije morskih i kopnenih ekosustava i stanište brojnih ugroženih vrsta. Norveški fjordovi Gerianger i Naeroy iznimne su geološke vrijednosti i neopisive ljepote. </p>
<p>Meksičke otoke u Kalifornijskom zaljevu - 244 otoka, otočića i školja - krasi iznimna ljepota, a i stanište su velikog broja vrsta. Nepristupačno tajlandsko planinsko područje prekriveno šumama Dong Phayayen i Khao Yai dom je više od 800 životinjskih vrsta, dok je Nacionalni park Coiba, otok i 38 otočića u zaljevu Chiriqi u Panami posebna zaštićena morska zona. Time je popis zaštićene prirodne baštine proširen na 160 lokaliteta.</p>
<p>Do završetka zasjedanja u nedjelju na dnevnom redu je i odluka o uvrštavanju Starog mosta u Mostaru na popis najvrjednijih djela svjetske kulturne baštine. [Martina Kalle]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Ustavne reforme - kraj čileanske tranzicije</p>
<p>Čileanski je senat u četvrtak prihvatio povijesne reforme ustava koji je bio nametnut u vrijeme diktature generala Augusta Pinocheta osamdesetih godina 20. stoljeća. Te su ustavne promjene usvojene 15 godina nakon povratka demokracije i brojnih neuspjelih pokušaja da se postigne politički sporazum između vlade i oporbe.</p>
<p>»Sada doista možemo reći da je završio period čileanske tranzicije«, naglasio je čileanski predsjednik Ricardo Lagos nakon jednoglasnog izjašnjavanja u senatu. I predsjednik senata Sergio Romero ocijenio je glasovanje u gornjem domu kao prekretnicu koja »označava kraj jedne epohe«.</p>
<p>Među 58 novih ustavnih odredbi je i ona o predsjedničkom mandatu. Umjesto dosadašnjih šest godina, čileanski će predsjednici odsad biti birani na četiri godine, bez mogućnost reizbora. </p>
<p>Ponovo se uvodi ovlast predsjednika da smijeni zapovjednika vojske i ravnatelja policije. Postrožuju se i mehanizmi za proglašenje izvanrednog stanja. Analitičari drže da su sve te promjene oko kojih su vladajući i oporba godinama lomili koplja važne za daljnji razvoj čileanske demokracije, kako se više nikad ne bi dogodilo da vojska svrgne izabranog predsjednika. Jer, u čileanskom društvu još nisu zacijelile rane iz razdoblja vojne diktature, nakon što je general Pinochet vojnim udarom 1973. svrgnuo predsjednika Salvadora Allendea i zajedno sa svojom klikom uzurpirao vlast 17 godina. U tom mračnom razdoblju čileanske povijesti, ubijene su i nestale tisuće protivnika diktature, a tek je odnedavna otvoren put za suđenje njihovim krvnicima.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Abbasov rizik s palestinskim militantima</p>
<p>U Gazi došlo do prvih ozbiljnih oružanih sukoba između palestinske policije i pripadnika Hamasa</p>
<p>Izraelski helikopteri napali su u petak rano ujutro ciljeve palestinskih militanata u Pojasu Gaze. Bio je to novi izraelski odgovor na dva palestinska napada: prvi, palestinskog bombaša samoubojice u Netanyi (utorak) kad je, osim napadača, ubijeno petoro Izraelaca, i drugi na izraelski gradić Sderot na koji je ispaljeno 15 projektila »qassam« (domaće palestinske proizvodnje). Poginula je jedna Izraelka. </p>
<p>Pripadnici militantne palestinske skupine Brigade mučenika Al Aqse i Hamasa izjavili su da su njihovi napadi u četvrtak bili odgovor na izraelsko ubojstvo čelnika Islamskog džihada u Nablusu. Hamas je u petak najavio nove napade na izraelske ciljeve. U međuvremenu stižu vijesti o novim izraelskim akcijama.</p>
<p>Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas nalazi se od četvrtka poslije podne u Gazi gdje pokušava smiriti situaciju.. Sve su oči uprte u njega i njegove pokušaje da uspostavi autoritet centralne vlasti. Međutim, hamasovci ne odustaju. U petak je na ulicama Gaze došlo do prvih oružanih sukoba palestinskih policijskih snaga sigurnosti i militanata Hamasa. Javlja se da su najmanje dva hamasovca poginula, a šest ih je ranjeno. Time se uveliko otvaraju vrata međupalestinskog građanskog rata. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Jadranski morski psi ne jedu ljude</p>
<p>Je li uz istarsku i kvarnersku obalu doista plivao morski pas ili su to bili dupini, stručnjaci nisu mogli potvrditi, ali se zna da u našem moru živi 29 vrsta morskih pasa od kojih su samo dvije vrste potencijalno opasne za čovjeka, no one već dugo nisu viđene </p>
<p>Morski pas u Jadranu! Vijest je to što se ovih dana često mogla vidjeti na naslovnicama mnogih hrvatskih, ali i stranih novina i koja je otjerala kupače s plaža Istre i Kvarnera. Morski pas dug tri do četiri metra je, naime, početkom prošlog tjedna, navodno, viđen 40 kilometara od Pule i u blizini Rta Oštro kod Kraljevice. Pomorska je policija odmah nakon dojava izišla na teren, no morskog psa nisu uočili. Iako službene potvrde nije bilo, Ministarstvo, mora, turizma, prometa i razvitka ipak je preventivno pozvalo kupače u Istarskoj i Primorsko-Goranskoj županiji da se ne udaljavaju od obale.</p>
<p>Tatjana Čumpek, glasnogovornica Državne uprave za zaštitu i spašavanje, na čiji je hitni broj - 112 - primljena prva dojava, kaže da u posljednjih tjedan dana nisu dobili niti jednu novu dojavu da je viđen morski pas. No primili su, dodaje, brojne upite zabrinutih turista smiju li se kupati. »Nema niti jedne službene potvrde da je u sjevernom Jadranu zaista morski pas. Pomorska policija i Lučka kapetanija su nakon dojava više puta patrolirale tim akvatorijem i nisu ništa uočile. Sjevernim Jadranom pliva velik broj dupina i moguće je da ih je netko zamijenio za morskog psa«, kaže Tatjana Čumpek.</p>
<p>S tom se pretpostavkom slaže i ihtiolog dr. Alen Soldo iz Instituta za oceanografiju u Splitu. No jednako je moguće, kaže, i da je zaista viđen neki morski pas, jer ih u Jadranskom moru obitava čak 29 vrsta, a svakodnevno ih se Jadranom kreće oko desetak tisuća. Ali, ističe dr. Soldo, od tih 29 vrsta samo su dvije potencijalno opasne za čovjeka - psina dugonosa, koja je na hrvatskoj strani Jadrana posljednji put viđena 1970. godine kod Mljeta i velika bijela psina, koja je, navodno, početkom prošlog tjedna dva puta viđena u sjevernom Jadranu.</p>
<p>»Teško je vjerovati da je zaista riječ o velikom bijelom psu, jer se oni u Mediteranu kreću za jatima tuna, a u sjevernom Jadranu tuna nema. Veliki bijeli pas se inače hrani sisavcima - tuljanima i morskim lavovima, ali pošto ih u Sredozemlju nema, hrane se tunom. One se zadržavaju na srednjem Jadranu, i to isključivo na otvorenom moru, pa bi bilo vjerojatnije da ga je netko primijetio tamo. Da je ta pretpostavka točna dokazano je 2003. godine, kada su 15 milja jugoistočno od otoka Jabuke, ribari koji su lovili tunu, u mrežu ulovili velikog bijelog psa dugog 5,7 metara«, kaže dr. Soldo.</p>
<p>Posljednji se napad velikog bijelog psa na čovjeka na hrvatskoj strani Jadrana, ističe dr. Soldo, dogodio 1974. kad je napao njemačkog turista kraj Omiša i od tada napada nije bilo.</p>
<p>Vjerojatnije je, smatra dr. Soldo, da je, ako je uopće riječ o morskom psu, viđena gorostasna psina, koja se hrani planktonskim račićima i potpuno je bezopasna za čovjeka, a može narasti i do osam metara. »Potkraj lipnja i početkom srpnja uobičajeno je da se u sjevernom Jadranu pojavljuju mladi primjerci gorostasne psine dugački oko tri do četiri metra jer tada je u tom dijelu Jadrana mnogo planktonskih račića kojima se hrane«, objašnjava dr. Soldo i navodi primjer kada su prije dvije godine istarski ribari, u mrežu stajaćicu, ulovili gorostasnu psinu dugačku sedam metara i pustili je. U Jadranskom moru, zaključuje dr. Soldo, stalno obitava još šest ili sedam vrsta morskih pasa koji mogu doseći tu dužinu. Oni se hrane manjom ribom, račićima i glavonošcima, te nisu nikakvu opasnost za ljude.</p>
<p>U Jadranu zaštićene velika bijela i gorostasna psina</p>
<p>Morski psi smatraju se pripadnicima tzv. K-vrsta. U te vrste spadaju sve životinje kojima je karakteristika spor rast, malo potomaka, kasno spolno sazrijevanje i dugotrajan život. Upravo ih te biološke osobitosti, kaže dr. Soldo, i njihov položaj predatora koji nema prirodnog neprijatelja, čine izrazito osjetljivima na bilo kakvo povećanje ribolovnog napora. Od danas poznatih 479 vrsta, čak oko 100 vrsta morskih pasa spada u komercijalne - one koji se love u gospodarskom ribolovu. Zbog velikog izlova i ugroženosti velikog bijelog morskog psa, u južnoj Africi, jednom od područja s najvećom koncentracijom morskih pasa, od 1991. zabranjeno je ubijanje te vrste. Ta je zabrana nakon toga uvedena i u SAD-u, Australiji i drugim zemljama.</p>
<p>Velika bijela psina i gorostasna psina zaštićene su i u Sredozemlju, i to Barcelonskom konvencijom iz 1996. godine, koju je potpisala i Hrvatska.</p>
<p>Tomislav Bradić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Event i kobasica s grahom </p>
<p>Naša poduzeća više ne priređuju primanja, večere, ručkove, doručke, predstavljanja... i to ne zato što smo siromašno društvo u krizi pa štedimo nego zato što su te prigode zamijenili eventi, branchevi i partyji svih vrsta, tko dobiva, a tko gubi takvom promjenom terminologije</p>
<p>Zamislite moguću situaciju u nekoj od naših tvrtki. Priprema se neka važna prezentacija i pozivaju se partneri i novinari na taj događaj. Tiskaju se pozivnice na hrvatskom i engleskom zbog stranog suvlasnika tvrtke. Strani zaposlenici čitaju pozivnice i pitaju kako se na hrvatskom kaže primanje, jer na pozivnici, među nekoliko hrvatskih riječi stoji - Poziv na event. Rastrzana zaposlenica u odjelu za odnose s javnošću (sve poznatijem kao PR, iliti public realations) nervozno odgovara kako mi nemamo riječi za to! (Kao i za PR vjerojatno!) I to tom strancu postaje istinom koju nosi sa sobom u bijeli svijet i govori prijateljima o siromašnom jeziku kojim nema svoju riječ za event! A na eventu, iskusili su mnogi, servirana sva moguća jela: od lososa do pivskih kobasica sa zeljem i grahom, da se nađe za svakog ponešto, kao i na pozivnici! </p>
<p>Da je jezik živ i da se mijenja opće je poznato. Što ljudi više putuju i razmjenjuju znanje, povećava se i broj riječi koje iz stranih jezika ulaze i u naš. No nasuprot nužnim jezičnim promjenama koje će opisati nešto novo: pojavu, teoriju ili stvar, svjedočimo i nizu promjena koje se događaju bez vidljiva razloga. </p>
<p>Svakodnevno smo svjedoci da naša poduzeća više ne priređuju primanja, večere, ručkove, doručke, predstavljanja... i to ne zato što smo siromašno društvo u krizi pa štedimo nego zato što su te prigode zamijenili eventi, brunchevi, partyji svih vrsta, pozivaju nas na press konferencije i dostavljaju nam press release, a poslovne partnere razveseljuju gift couponom... </p>
<p>Doktorica Marija Tomašević Lišanin, redovita profesorica na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, ističe da je upotreba engleskih izraza vezano uz struku marketinga posljedica čistog pomodarstva i »trenda«. </p>
<p>»Na fakultetu nastojimo u svim našim izdanjima i službenom obraćanju u najvećoj mogućoj mjeri upotrijebiti hrvatske izraze za sve što se može i što ima smisla. Istina, ponekad imamo problema jer nema baš jako dobrog prijevoda, pogotovo kada se uzmu u obzir svi pojavni oblici određene imenice ili glagola, ali za većinu izraza imamo jasne i smislene hrvatske prijevode«, kaže Tomašević Lišanin.</p>
<p>Struka, ističe, odnosno ljudi koji rade u gospodarstvu vrlo su brzopleti u prihvaćanju stranih izraza, i njima je zapravo jako »zgodno« jer se tako međusobno najbolje razumiju. »Svaka specijalnost ili čak organizacija«, kaže Tomašević Lišanin, »’izmisli’ svoju terminologiju. To možda nije tako veliki problem kad je riječ o kolokvijalnom govoru, no u javnom govoru, i pismu, to je već problem omalovažavanja vlastitog jezika, a nažalost takav smo narod da vrlo često bez istinskog vrednovanja, više cijenimo sve strano, ili barem ima takav prizvuk«.</p>
<p>Ističući da je sve što nam iznosi njezino osobno mišljenje koje sigurno dijeli i većina njezinih kolega na Fakultetu upućuje na to da se službeno slabo brinemo o jeziku koji tako biva prepušten pojedincima. Možda je jedan od razloga i u tome da se u Ustavu Republike Hrvatske samo šest puta spominje riječ jezik i to samo dva puta kada se doista na njega i misli, a ostala su spominjanja vezana uz prava pojedinca na njegov jezik.</p>
<p>Općenito određenje da je na teritoriju Republike Hrvatske u upotrebi hrvatski književni jezik, bez izričita spominjanja jezika među duhovnim narodnim vrednotama o kojima će država skrbiti (sport i tjelesna kultura su spomenuti) samo su posljedica mentaliteta koji oblikuje i našu jezičnu stvarnost.</p>
<p>Čini se da je velik dio krivnje na »agencijama za evente«, različitih stranih imena, koje se bave pripremanjem svim mogućih priredbi za tvrtke. U njima ćete neslužbeno čuti da oni samo osluškuju potrebe svojih klijenata i poštuju njihove želje čak i kada jezik gubi. A nema zakona koji bi ga zaštitio... </p>
<p>Snježana Babić Višnjić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Presuda za »talačku krizu« u Gradskom poglavarstvu</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Josip Šarić iz Rijeke, koji je 22. veljače ove godine naoružan automatskom puškom i dvjema ručnim bombama na pola sata zatočio riječkoga gradonačelnika Vojka Obersnela i druge članove gradskoga Poglavarstva, nepravomoćnom presudom riječkoga Općinskog suda osuđen je na godinu i dva mjeseca zatvora te mu je produljen pritvor. Istom presudom odlučeno je kako je oslobođen podmirivanja troškova sudskoga postupka. Šarić se na takav način razgovora s institucijama odlučio nezadovoljan činjenicom da je zemljište koje je kupio u riječkom naselju Tuhtani iz građevinskog prenamijenjeno u zeleni pojas. Kako, prema vlastitim tvrdnjama, nije uspio problem riješiti redovnim putem već je šetao od ureda do ureda posegnuo je za oružjem. Polusatnoj talačkoj krizi prisustvovali su i novinari te televizijski snimatelji koje je u prvom trenutku Šarić istjerao sa sjednice gradskoga Poglavarstva, a potom ih pozvao da se vrate. </p>
<p>Nakon što je zaprijetio kako će se vratiti ako se njegov problem ne riješi te kako će ako bude potrebno kroz prozor ispaliti dvije »zolje« Šarić se predao policiji. Optužen je i osuđen, zbog kaznenih djela prijetnje, protupravnoga oduzimanja slobode i protuzakonitog posjedovanja oružja. </p>
<p>Sutkinja Mladenka Paro Rudić za prijetnju mu je dosudila deset mjeseci zatvora, za zatočenje gradskih čelnika tri, a za posjedovanje automatske puške, bombi i »zolje« osam mjeseci zatvora, što je potom pretvoreno u jedinstvenu kaznu od godine i dva mjeseca. Sutkinja nije prihvatila njegovo objašnjenje da je samo želio da ga saslušaju. </p>
<p>Olakotnim je ocijenjena njegova ranija neosuđivanost, sudjelovanje u Domovinskom ratu, priznanje i kajanje, a otegotnim upornost prilikom počinjenja kaznenih djela. Šarić je presudu mirno saslušao, a njegov branitelj, riječki odvjetnik Vlatko Vrkić, najavio je žalbe na presudu i odluku o produljenju pritvora.</p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Traktorist poginuo na kućnom pragu</p>
<p>U sudaru teretnog vozila i traktora koji se dogodio u mjestu Kupljenovo, pored Zaprešića, u petak oko 11 sati, poginuo je vozač traktora, Slaven Štipak (63). Na nesretnog je traktorista, inače mještanina Kupljenova, koji je, u Ulici Matije Gupca ispred kućnog broja 93, htio skrenuti ulijevo, naletio 42-godišnji vozač kamiona, dok ga je pokušavao pretjecati. Dok je policija obavljala očevid, na traktoru poginulog još je radio lijevi žmigavac. »Srela sam susjeda Štipaka na mostu, pozdravila se s njim, i samo koju minutu kasnije čula udarac. Kad sam se okrenula, susjed je već ležao mrtav ispod svog traktora. Poginuo je jadnik na kućnom pragu«, rekla je susjeda koja je bila očevidac nesreće. Dodala je i da udarac nije bio preglasan jer su se traktor i kamion vjerojatno »dodirnuli« samo gumama. Prema riječima ostalih susjeda, poginuli Slaven Šipak krenuo je samo po stolce kod susjeda, koje je htio prevesti traktorom. Mještani Kupljenova također su se požalili da je ovo već 16. slučaj da na istoj cesti ginu njihovi susjedi. U blizini Kupljenova, na cesti prema Zaboku, vadi se pijesak kojim se opskrbljuje cijeli grad Zagreb, pa teretna vozila stalno prometuju kroz Kupljenovo. »Iako je u blizini i stara i nova auto-cesta, kamioni prolaze pored naših kuća. Nema nogostupa ni znakova upozorenja, djeca ovud idu u školu, a zbog ravne ceste, vozači stisnu gas«, rekao je jedan od susjeda. Stanovnici Kupljenova pisali su i peticije tražeći od gradskih vlasti da se kamionima zabrani prometovanje kroz mjesto, no bez uspjeha kažu. Poginuli traktorist, doznajemo, živio je sa suprugom i kćeri na broju 79, samo dvije kuće dalje od mjesta na kojem se dogodila nesreća. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Vesna Balenović podnijela Ustavnu tužbu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bivša djelatnica Ine Vesna Balenović, koja je zbog istupa u javnosti o milijunskim malverzacijama u hrvatskoj naftnoj kompaniji dobila izvanredni otkaz u ožujku 2001. godine. Za malverzacije ona je optužila predsjednika Uprave Tomislava Dragičevića i bivšeg člana nadzornog odbora Slavka Linića. No, oni su odgovorili protutužbom,, te joj je izrečena sudska opomena i uvjetna zatvorska kazna od dva mjeseca. No, sada je Vesna Balenović uložila tužbu Ustavnom sudu. </p>
<p>Balenović u tužbi, između ostaloga, navodi da nije bila u ravnopravnom položaju u odnosu na Inu i državne institucije koje su, po njenom mišljenju trebale sankcionirati kriminal nad imovinom koja bi trebala biti u vlasništvu svih njezinih građana, tj. nad kriminalom u Ini. Naime, smatra da je u Ini bila specijalist za ekonomske poslove u uredu direktora, što su u Ini i potvrdili, no, nakon što je istupila u javnosti, postala je, kako je navela u tužbi »neradnik, neposlušnik, osoba koja se u svom radu ne pridržava zakona i drugih propisa, te osoba koja je otkrila državnu tajnu«. Nadalje stoji u tužbi da se u Odluci o otkazu navodi da je iznoseći niz nestručnih analiza poslovanja i optužbi na račun Uprave i menađmenta, nanijela štetu gospodarskim interesima Ine, međutim, da nikad nije provedeno financijsko vještačenje koje bi i potvrdilo nastupanje štete po Inu. U odluci se navodi i kako Balenović nikad nije dobila dozvolu iznošenja dokumenata iz službenih prostorija, a Balenović u Ustavnoj tužbi navodi da dokumente nikad nije niti iznijela, jer se radi o javnim podacima dostupnim svim knjigovodstvenim djelatnicima i javnim institucijama. U tužbi navodi i da sud tijekom postupka nikad nije utvrdio koje to Balenović zadatke nije ispunila iz Ugovora, a što se navodi u Odluci o otkazu. Smatra i da je otkaz dobila da bi se nju »udaljilo« od istine.</p>
<p>Balenović je napomenula da je tužbu podnijela Ustavnom sudu, jer očekuje njegovu odluku u što kraćem roku, te ne želi da se Hrvatsku blati pred međunarodnom zajednicom, što bi se moglo dogoditi ukoliko Ustavni sud ne riješi povoljno njezinu tužbu. Naime, Balenović je spremna ići i do Suda za ljudska prava u Strasbourgu. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Pet i pol godina za naručeno ubojstvo</p>
<p>Sudac Marin Mrčela je za Čačićev postupak rekao da je »ispod svake razine ljudskoga dostojanstva« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Matija Čačić (29) je u petak na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno osuđen na 5 i pol godina zatvora zbog poticanja Ivice Tkaleca da ubije Željka Vegha, a budući je osuđen i zbog posjedovanja ručne bombe izrečena mu je jedinstvena kazna od 5 godina i 7 mjeseci zatvora. Čačić je, zbog ljubomore, 20. svibnja prošle godine Tkalecu dao ručnu bombu zatraživši od njega da je ubaci u kuću u kojoj njegova bivša supruga živi s Veghom. No, do ubojstva nikada nije došlo, jer je Tkalec slučaj prijavio policiji, te su policajci snimili telefonski razgovor između njega i Čačića, nakon čega je Čačić uhićen. Za ubojstvo je Tkalec trebao biti nagrađen video-rekorderom, glazbenom linijom, te 2000 eura. Čačić je već jednom pokušao baciti bombu na kuću svoje bivše supruge, no eksplodirala je ne ozlijedivši nikoga, te je zbog prouzročene opasnosti Čačić bio osuđen na 8 mjeseci zatvora.»Riječ je o slijedu događaja iz kojega je vidljiva vaša volja i upornost da ubijete svoju bivšu suprugu. Ne postoji nitko tko ne zna kako je izgubiti voljenu osobu, no vaš način razmišljanja da je zbog toga ubijete je ispod svake razine ljudskoga dostojanstva«, rekao je okrivljenome sudac Marin Mrčela, obrazlažući presudu. [M.D.]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Manje kaznenih djela </p>
<p>U porastu je nasilničko ponašanje u obitelji te kriminalitet droga </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Obruč oko mogućeg ubojice Ivana Budimira se steže, a na otkrivanju ubojice Dine Pokrovca intenzivno se radi i u Splitu gdje je Odsjek krvnih delika PUZ-a već obavio dio kriminalističke obrade«, izjavio je u petak na predstavljanju polugodišnjeg izvješća stanja sigurnosti na području PU zagrebačke načelnik Sektora kriminalističke policije PUZ-a Željko Prša, dok je načelnik zagrebačke policije Krešimir Šulc ukupno stanje sigurnosti ocijenio zadovoljavajućim.</p>
<p>Prema podacima s kojima raspolaže PUZ broj kaznenih djela u prvih šest mjeseci ove godine smanjen je za 20.6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.</p>
<p>Broj ubojstva je također smanjen s 11 na 8, no povećan je broj pokušaja ubojstva s 31 na 39, a silovanja su također smanjena s 14 na 4 u prvom šestomjesečju ove godine. Zabilježen je i pad razbojstava s 571 na 490, a i nadalje s najviše na meti kladionice i trgovine. Također je smanjen i broj provala i krađa, kao i broj krađa automobila, iako je Prša priznao da zagrebačka policija ima problema u vezi učestalih krađa BMW-ovih terenaca. Organizirani kriminalitet je također u padu i to s 184 zabilježenih kaznenih djela u prvoj polovici prošle godine na 148, a u padu je i gospodarski kriminalitet.</p>
<p> U porastu je nasilničko ponašanje u obitelji te kriminalitet droga i to s 789 zabilježenih kaznenih djela u prvom šestomjesečju prošle godine na 1052 kaznena djela u prvih šest mjeseci ove godine.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Vijeće Agencije odbilo ponudu Adriacelle</p>
<p>Vijeće Hrvatske agencije za telekomunikacije nije dodijelilo četvrtu koncesiju za mobilnu telefoniju (GSM/DCS 1800) tvrtki AdriaCella d.o.o. jer je njena ponuda ocijenjena s manje od potrebnih 400 bodova, rekao je predsjednik Vijeća Agencije Gašper Gaćina, istaknuvši da je odluka donesena jednoglasno.</p>
<p>Prema Gaćininim riječima, Vijeće je prilikom razmatranja i ocjenjivanja jedine ponude na natječaju za četvrtog mobilnog operatera utvrdilo da ponuda nije ispunila uvjete natječaja, odnosno da ne sadrži dovoljno elemenata za doprinos razvoju hrvatskog gospodarstva. Nije kazao koliko je točno bodova dobila ponuda AdriaCelle. Gaćina je rekao da AdriaCella nije uspostavila prava partnerstva s hrvatskim tvrtkama te da Inino pismo namjere nema pravnu snagu partnerstva. Ponuda nije predviđala funkcioniranje tajnog nadzora telekomunikacijskih usluga.</p>
<p>Inače, tekst ponude gotovo je u cijelosti iskopiran, odnosno prepisan od jednog drugog ponuditelja - Match telecoma - koji nije prošao na prošlim natječajima za trećeg mobilnog operatera, a takav je postupak doveo u pitanje stručnost onih koji stoje iza ponude AdriaCelle. Riječ je o sirijskom mobilnom operateru Syriatel Mobile Telecomu, koji nema međunarodne reference u telekomunikacijama.</p>
<p>Neprihvatljivo je bilo što su u ponudi naznačili da će u Hrvatsku dovesti stručnjake iz zemlje (Sirija) u kojoj nije razvijena telefonija.</p>
<p>Neslužbeno, upitno je bilo i porijeklo novca koji se planirao investirati u Hrvatsku, ne samo u telekomunikacije već i u turistički sektor, a koji navodno potiče od narko businessa. Gaćina je istaknuo kako ne bi bilo prvi put da su neku ponudu odbili pa na ponovljenom natječaju dobili bolju ponudu, pa će stoga Vijeće Agencije na jesen donijeti odluku o novom natječaju za četvrtog GSM operatera.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Spore reforme narušavaju investicijsku klimu u Hrvatskoj</p>
<p>Realizacija prihoda od privatizacije važna je za stabilizaciju vanjskoga duga, drži Žarko Miljenović, glavni ekonomist Zagrebačke banke</p>
<p>Kašnjenje s reformama, posebno u javnom sektoru, ne doprinosi poboljšanju investicijske klime u Hrvatskoj, upozoravaju analitičari Raiffeisen banke.</p>
<p>»Vlada je uspjela pokrenuti projekt 'one stop shop', koji bi trebao pomoći ponovnom podizanju investicijskog ciklusa, no to će zahtijevati i niz drugih poteza u tom smjeru. Za privlačenje inozemnih investitora to su prije svega veća transparentnost sustava, daljnji napredak reformi u sudstvu i javnoj upravi. Nastavak reformi je nužan odgovor na razvoj događaja oko proširenja Europske unije i odgode početka hrvatskih pregovora o članstvu«, ističu u najnovijem izvješću analitičari Raiffeisen banke. Naglašavaju kako stand-by aranžman s MMF-om i PAL-aranžman sa Svjetskom bankom postavljaju niz kriterija u tom smjeru, od kojih je većina usmjerena na reformu javne uprave i konsolidaciju javnih financija, u čemu međunarodni financijski krugovi vide i najveće slabosti Hrvatske. Na to je nedavno upozorio i MMF, čiji su predstavnici, prilikom posljednje revizije stand-by aranžmana, upozorili na potrebu ubrzanja reformi. Izostanak reformi posebno se negativno odrazio na području državnih financija, koje su se početkom godine našle u problemima. Naime, dok su rashodi rasli brže od plana, prihodi su bili manji od očekivanih, pa je i manjak u državnoj blagajni veći od očekivanog. Stoga je Ministarstvo financija krenulo u rebalans proračuna, u sklopu kojeg se povećava i očekivani manjak opće države, s 3,7 na 4,2 posto BDP-a.</p>
<p>»Ohrabruje podizanje ekonomske aktivnosti u drugom tromjesečju, te najave iz Ministarstva financija da su porasli i prihodi, no ključna za državne financije ostaje brzina reformi zbog prilagodbe rashodne strane«, zaključuju analitičari RBA. Oni dodaju kako će mogućnost ostvarenja zacrtanih privatizacijskih prihoda utjecati na ostvarenje fiskalnih planova. </p>
<p>Na značaj privatizacijskih prihoda za stabilnost javnih financija upozorava i glavni ekonomist Zagrebačke banke Žarko Miljenović. Po njemu, realizacija prihoda od privatizacije važna je za stabilizaciju vanjskoga duga, a na nju će pozitivno djelovati i nastavak zaduživanja države na domaćem tržištu.</p>
<p>Miljenović upozorava i da je neto priljev izravnih stranih ulaganja u prvom ovogodišnjem tromjesečju bio manji nego u istom razdoblju lani, te je iznosio samo 147 milijuna eura. Iako očekuje da će nastavak privatizacije Ine i T-HT-a, te nekih drugih manjih poduzeća, povećati ovogodišnji priljev inozemnih ulaganja na oko 4,7 posto BDP-a, Miljenović upozorava kako zbog povećane neizvjesnosti oko početka pristupnih pregovora s EU-om možemo računati na sporiji priljev greenfield ulaganja. Neizvjestan početak pregovora s Unijom negativno se odražava i na reforme, primjećuje Miljenović.</p>
<p>»Iako će Vlada nastojati ispuniti zahtjeve EU-a kako bi potvrdila svoju vjerodostojnost, njene će se aktivnosti odvijati u nepovoljnom ozračju stvorenim dvojbama EU oko daljnjeg proširenja nakon krize usvajanja Ustava, te padom entuzijazma za socijalno osjetljive reforme na domaćoj političkoj sceni«, zaključuje Miljenović, podsjećajući kako je početak pregovora s Unijom moguć krajem rujna.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Imovina mirovinskih fondova 9,6 milijardi kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Neto imovina četiriju obveznih mirovinskih fondova u Hrvatskoj na kraju lipnja ove godine iznosila je nešto više od 9,46 milijardi kuna, dok je imovina šest otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova bila veća od 126,3 milijuna kuna, podaci su Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (Hagena). U odnosu na svibanj ove godine, neto imovina obveznih fondova povećana je za 4,23 posto, a otvorenih dobrovoljnih fondova za 5,33 posto.</p>
<p>Najveći udio u ukupnoj neto imovini obveznih mirovinskih fondova, od 41,56 posto, odnosno više od 3,93 milijarde kuna, na kraju lipnja imao je AZ fond. Slijedi Raiffeisen OMF s neto imovinom od gotovo 2,95 milijardi kuna. Imovina PBZ Croatia osiguranje fonda iznosila je 1,63 milijarde kuna, a Erste Plavog fonda 953,05 milijuna kuna.</p>
<p>AZ fond je u lipnju zadržao vodeću poziciju i po broju članova - od ukupno 1,2 milijuna osiguranika obuhvaćenih drugim mirovinskim stupom u taj je fond na kraju lipnja bilo učlanjeno njih 475.571 ili 39,52 posto. Na drugom je mjestu Raiffeisen fond sa 392.521 članom. Slijede PBZ/CO fond sa 202.853 člana te Erste Plavi fond sa 132.333 člana.</p>
<p>Među otvorenim ODMF-ovima najveći broj članova na kraju lipnja imao je Raiffeisen ODMF, njih 16.713 ili 40,26 posto od ukupno 41.511 osiguranika u trećem mirovinskom stupu. Fond AZ profit je imao 14.724 člana, Croatia osiguranje ODMF 5533, a AZ benefit fond 3437. Erste Plavi Expert i Erste Plavi Protect 667, odnosno 437 članova.</p>
<p>Položaj na tržištu dobrovoljnih mirovinskih fondova u lipnju je isti i kada se promatra po vrijednosti njihove neto imovine, pa tako Raiffeisen fond raspolaže sa 84,86 milijuna kuna ili 67,17 posto ukupne imovine ODMF-ova. Neto imovina AZ profita iznosila je 25,3 milijuna kuna, a slijede ODMF Croatia osiguranja s imovinom od 7,9 milijuna kuna te AZ benefit sa 7,5 milijuna kuna. Erste Plavi Protect ima 0,3 posto imovine (380.000 kuna), a 0,26 posto Erste Plavi Expert (324.000 kuna). [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Opel najprodavaniji u Hrvatskoj </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Hrvatskoj je u prvih šest mjeseci prodano 36.213 novih automobila, što je za 241 automobil ili 0,67 posto više nego u prvom dijelu prošle godine. Prema podacima agencije Promocija Plus, tržišni lider među markama na hrvatskom tržištu i dalje je Opel, s udjelom od 17,22 posto. Na drugom mjestu po prodaji je Renault, s udjelom od 12,31 posto, treći je Volkswagen (udio 10,1 posto), četvrti Peugeot (udio od 8,2 posto), a peta Škoda (udio od 6,15 posto).</p>
<p>Na europskom tržištu vodeća je Volskwagen grupa (udio 19 posto), a slijede PSA (Peugeot Citroen) s udjelom 13,4 posto, te Renault grupa (10,8 posto) i Ford grupa (10,5 posto).</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>U Hrvatskoj izdano više debitnih kartica nego u Austriji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska je pretekla Austriju po broju izdanih debitnih kartica na tisuću stanovnika, navodi se u studiji Raiffeisen Zentralbanka o bankarstvu u srednjoj i istočnoj Europi. U Hrvatskoj je na tisuću stanovnika izdano najviše debitnih kartica u regiji, 1257, u Austriji 1223, a u Sloveniji 1157. </p>
<p>Kada su u pitanju kreditne kartice, najviše ih je izdano u Austriji (231), Sloveniji (218) i Hrvatskoj - 118 na tisuću stanovnika. Ukupna imovina banaka u 2004. u srednjoj i istočnoj Europi porasla je za 15 posto, na 658 milijardi eura. </p>
<p>U srednjoj i istočnoj Europi, navodi se u studiji, zabilježena je osobito jaka potražnja za hipotekarnim zajmovima, investicijskim fondovima i kreditnim karticama. Prema veličini aktive, najveća banka u srednjoj i istočnoj Europi je HVB Grupa s 35,5 milijardi eura, drugi je Erste Bank s 33,4 milijarde eura, treći belgijski KBC s aktivom vrijednom 31,9 milijardi eura, na četvrtom mjestu je Raiffeisen s 28,9 milijardi eura, a peti je talijanski UniCredito s 27,2 milijarde vrijednom aktivom. U najviše zemalja u regiji (15) nazočne su Raiffeisen i HVB (zajedno s bankom kćeri - Bank Austrijom), dok su u po osam zemalja srednje i istočne Europe prisutni Citibank, ING i Volksbank. </p>
<p>Najveći broj poslovnica u regiji ima Erste Bank (1313), a slijede UniCredito (1201), HVB Grupa (1073), OTP (930) i Raiffeisen (916). [D. M.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="55">
<p>Još se ne zna sudbina 32 beaglea</p>
<p>Jedan je pas ozlijeđen, navodno je uganuo nogu, a pomoć će mu biti pružena tek u subotu</p>
<p>Dozvolu za posjet karanteni na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, gdje se nalaze 32 psa pasmine beagle na kojima je trebalo obaviti znanstvene pokuse, Vjesnik je prvi dobio u petak. Jedan je pas ozlijeđen, navodno je uganuo nogu, a pomoć će mu biti pružena tek u subotu. Doznajemo to od veterinara Tomislava Perkovića. Na ulazu u karantenu dočekao nas je neugodan miris i stravičan lavež pasa koji su skakali po rešetkama skučenih kaveza. Kavezi su postavljeni na betonsku podlogu, zalivenu vodom nakon nedavnog čišćenja. Šef Veterinarskog ureda Grada Zagreba Željko Devčić kaže da su psi u primjerenom stanju.</p>
<p>U petak smo uspjeli doći do Antuna Brkića, pročelnika kirurgije na Veterinarskom fakultetu, koji se dosad nije javno očitovao. »Laboratorij za mineralizirana tkiva pri Medicinskom fakultetu financirao je uvoz 32 beagla iz Italije koji će se »žrtvovati« radi poboljšanja koštanih defekta na životinjama i ljudima«. Istraživanje se, kaže Brkić, treba provesti u Laboratoriju za mineralizirana tkiva Medicinskog fakulteta, što je dogovoreno s prof. Slobodanom Vukičevićem, koji je s njime pokretač projekta i upravitelj laboratorija. </p>
<p>Izdavanje rješenja za karantenu u ime Medicinskog fakulteta potpisao je Vukičević, a ne dekanica fakulteta, što je prema zakonu trebala, pa je smještaj pasa nezakonit. Dekanica Veterinarskog fakulteta, tvrdi Ante Brkić, supotpisnik je zahtjeva upućenog Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta kojim se traži provođenje projekta. Dekanica Ljiljana Pinter dementirala je to rekavši da je »supotpisnik zahtjeva za izdavanje prethodnog mišljenja za izvođenje pokusa na kralješnjacima u znanstveno-istraživačke svrhe«. Objasnila je da je riječ o istraživanju na kunićima i psima križanih pasmina, u što su uključene tri skupine sa po 18 pasa, ali da o beaglovima ništa ne zna. No, da su slična istraživanja na beaglovima obavljena i prije, doznajemo od Tomislava Perkovića. »Ovo nije prvi put da su beaglovi dovedeni«, rekao je Perković. Adalbert Marinculić, prodekan za nastavu i predsjednik Povjerenstva za dobrobit životinja, najavio je detaljnu istragu. No, tko će platiti smještaj u karanteni? Beaglovi će u karanteni ostati do 21. srpnja. Što će s njima biti nakon toga, također se ne zna. </p>
<p>Nepotrebni pokusi</p>
<p>Na Veterinarskom fakultetu nekoliko je profesora i studenata izloženo neugodnostima i kritikama zbog svojih nastojanja da se ukinu pokusi na životinjama. Postoje odlične kompjutorske simulacije koje posve mogu zamijeniti pokuse na živim životinjama u nastavne svrhe. »Svi pokusi na životinjama za farmaceutsku industriju rade se u početnim fazama radi utvrđivanje smrtonosnih doza i mogućih alergijskih reakcija.</p>
<p> Stoga pokusi uopće ne moraju imati veze s primjenom lijekova i raznih sredstava i nepotrebni su«, rekla je veterinarka Ingeborg Bata. </p>
<p>Ana GrubanovićBiserka LovrićGordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Ravnatelj bez natječaja nabavljao robu i zapošljavao</p>
<p>U nalazu unutarnjeg nadzora stoji da je Andrašec izravnim ugovaranjem tvrtki Par-am, koja ima samo jednog zaposlenog, povjerio obavljanje savjetodavnih poslova. Samo na službena putovanja lani je potrošeno 236.000 kuna (pre)više</p>
<p>Vladin ured za unutarnji nadzor ustanovio je »niz nepravilnosti i nezakonitosti« u financijsko-materijalnom poslovanju Državnog zavoda za mjeriteljstvo (DZM). Nadzorom je obuhvaćeno razdoblje od 1. siječnja 2004. do 31. ožujka 2005. godine. U zapisniku koji je sastavio savjetnik Vladina ureda za nadzor Ivan Jurić stoji kako je sadašnji ravnatelj DZM-a Marijan Andrašec odgovoran za kršenje više zakona i propisa - Zakon o javnoj nabavi, Zakon o proračunu i Zakon o državnim službenicima i namještenicima. U dokumentu koji posjeduje Vjesnik predloženo je da dodatni nadzor u DZM-u napravi MUP-ov odjel gospodarskoga kriminaliteta. U zapisniku se navodi kako se »nameće sumnja da je ravnatelj zloupotrijebio svoj položaj i ovlasti ne bi li eventualno sebi i drugima pribavio imovinsku korist«. </p>
<p>Naime, izravnim ugovaranjem Andrašec je tvrtki Par-am d.o.o. iz Zagreba - koja ima samo jednog zaposlenika, direktora i vlasnika - Josipa Šimičića - povjerio obavljanje savjetodavnih poslova među kojima su projekti reorganizacije i informatizacije Državnog zavoda. Ubrzo nakon toga, 28. siječnja 2005. DZM za gotovo identične poslove sklapa još jedan ugovor s tvrtkom Par-am vrijedan 158.000 kuna. I ovaj put posao je dodijeljen izravnim ugovaranjem, premda je nakon redovno provedenog natječaja posao informatizacije Zavoda već bio ugovoren s tvrtkom Helix d.o.o iz Zagreba, i to za 148.000 kuna. Stavke planiranih rashoda Zavoda učestalo su se probijale, čime je počinjen prekršaj Zakona o izvršenju državnog proračuna. Državni zavod je tako trošio iznad svojih mogućnosti kada su u pitanju službena putovanja, uredski materijal, usluge telefona, pošte i prijevoza, reprezentacija... </p>
<p>Samo na službena putovanja lani je potrošeno 236.000 kuna (pre)više (od planiranih 2,08 milijuna kuna). »Plafon« je s uredskim materijalom probijen za 188.519 kuna. Sličan je trend nastavljen i u ovoj godini, samo što je sada riječ o manjim iznosima jer je riječ o podacima do 31. ožujka. Tako je stavka »telefon i pošta« ponovo prekoračena za 19.348 kuna (odnosno za 13,46 posto više od plana), dok se na uređaje, strojeve i opremu potrošilo 138.817 kuna, što je prekoračenje od 55,53 posto. Zanimljivo je da je DZM prošle godine »zaboravio« u državni proračun uplatiti 3,83 milijuna kuna vlastitih prihoda ostvarenih izvan plana, kao i prenesena neutrošena sredstva iz 2003. godine (ukupno 7,19 milijuna kuna). </p>
<p>Tu nije kraj priče. Ravnatelj Andrašec nije raspisivao javne natječaje za ispražnjena radna mjesta u Zavodu, nego je ugovorom o djelu angažirao osobu da od 31. prosinca 2004. pa do 30. lipnja 2005. vodi računovodstveno-financijske poslove Državnog zavoda. DZM je potpisao još dva ugovora o djelu s bivšim zaposlenicima Srđanom Divjakom i Radoslavom Krtalićem, koji je umirovljen 2002. godine, a ugovorom mu se isplaćuje mjesečno gotovo 5000 kuna. </p>
<p>Ured za unutarnji nadzor ocijenio je upitnim i ravnateljeve odluke o isplati nagrada za uspješnost u radu zaposlenima, jer su bile veće nego što propisuje zakon. </p>
<p>Na Vjesnikovo traženje da prokomentira ove navode, Andršec je kazao: »Kako ste vi uopće došli do tih dokumenata? Tko vam ih je dao? Mene to zanima«. Nalaz Ureda za unutarnji nadzor opovrgnuo je u cijelosti tvrdeći kako »ništa od toga ne stoji« i da se u Zavodu ne događa ništa neuobičajeno. »Riječ je o upravnom postupku u kojem je netko nešto utvrdio, ali svi se s time ne moraju složiti. Neka druga instanca može imati drukčije mišljenje«, kazao je Andrašec i dodao da se o svemu već očitovao »na najvišoj instanci«, odnosno premijeru Ivi Sanaderu.</p>
<p>Telefon za 29.896 kuna</p>
<p>Ne poštujući Zakon o javnoj nabavi, Državni zavod za mjeriteljstvo je u prosincu 2004. u dva navrata preko tvrtke CGG d.o.o. nabavio uredski i potrošni materijal u vrijednosti 213.088 kuna. Tada je kupljen i digitalni telefon »ericsson 4224« vrijedan 29.896 kuna.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Kramarić: Glasova o zločinima je bilo</p>
<p>Farkaš: Šokiran sam i zgađen prljavim Glavaševim izjavama. Poručujem mu da digne ruke od mene i moje obitelji</p>
<p>ZAGREB/OSIJEK</p>
<p> - I Zlatka Kramarića, bivšeg dugogodišnjeg osječkog gradonačelnika, tekst u Feral Tribuneu o navodnim zločinima iz 1991., za koje se optužuje Branimir Glavaš, nije ostavio ravnodušnim. </p>
<p>»Tekst baca ružnu sliku na ta depresivna vremena. Optužbe na račun Glavaša su vrlo ozbiljne i one se moraju dokazati. U svakom slučaju potrebno je čuti i drugu stranu«, kaže za Vjesnik Kramarić, koji je u to vrijeme obnašao funkciju predsjednika Skupštine općine grada Osijeka. Na pitanje je li i do njega došla neka informacija o zločinima o kojima piše Feral Tribune, Kramarić je rekao da o tim saznanjima ne zna ništa konkretno. </p>
<p>»Glasova o zločinima je bilo, dolazili su ljudi pa su se žalili na razne stvari, ali o konkretnom slučaju ne znam ništa«, kaže naš sugovornik. Ipak, Kramarić se prisjetio samo priče o Đorđu Petroviću i Čedomiru Vučkoviću, ali u kontekstu priče iz Slobodnog tjednika Marinka Božića u kojem je navodno jedan od njih dvojice pokušao atentat na Glavaša pa ga je straža morala upucati.</p>
<p>A Zdenko Farkaš, član HDZ-ova Povjerenstva za Osječko-baranjsku županiju, u emotivnoj izjavi za Vjesnik opovrgnuo je sve Glavaševe optužbe da upravo on stoji iza teksta u Feralu. »Šokiran sam i zgađen tim prljavim Glavaševim izjavama i tražim od Državnog odvjetništva da reagira i kaže da to jednostavno nije istina. S ovakvim zluradim izjavama Glavaš svjesno dovodi u opasnost ne samo moj život nego i živote cijele moje obitelji«, kaže Farkaš. Demantirao je i Glavaševe optužbe da je on autor anonimnog pisma u jeku izborne kampanje, zbog čega se, tvrdi, telefonski prijetilo likvidacijom čak i njegovoj unuci od dvije godine. Pita se od koga nakon svega može zatražiti zaštitu, jer je dramatično zabrinut za svoj život i živote svoje obitelji.</p>
<p>»Poručujem Glavašu da digne ruke od mene i moje obitelji. On je svojim ponašanjem u proteklih 15 godina stekao toliko neprijatelja i neka među njima traži autore pisama.« Na pitanje zbog čega se Branimir Glavaš okomio baš na njega ako je u cijeloj priči nevin, Farkaš kaže: »Prije izbora zvala me Glavašu bliska osoba i tražila da potpišem za Glavašev Demokratski sabor. Odbio sam i možda je to«, prisjeća se Farkaš. </p>
<p>A saborski zastupnik Branimir Glavaš pojavio se u petak na Skupštini Osječko-baranjske županije gdje je u izjavi za medije istaknuo da su optužbe na njegov račun, objavljene u Feralu i Vjesniku, »samo nastavak pokušaja njegove kompromitacije režiran u državnom vrhu«.</p>
<p>»I taj će im se pokušaj razbiti o glavu jer od svega toga nema ništa«, kaže Glavaš. Istaknuo je da je njegov prvi pretpostavljeni tada bio Vladimir Šeks, koji je bio šef Kriznog štaba za Slavoniju i Baranju. </p>
<p>»On je jako dobro upoznat s time što se ovdje događalo. Ako je smatrao da se događalo nešto nezakonito u ratnim uvjetima, obveza mu je bila reagirati«, zaključio je Glavaš.</p>
<p>Zoran MilanovićMaja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Mesić kritizirao Tuđmana i Račana</p>
<p>»Regionalnu politiku trebalo je inaugurirati lomeći pritom strah i političku neodlučnost na strani koalicijske vlade «, rekao je Mesić </p>
<p>LAVOV (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Posjet Ukrajini predsjednik Stjepan Mesić završio je u petak posjetom Lavovu gdje je izjavio kako su »u vrijeme prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana ciljevi hrvatske politike potpuno promašeni«. »Bijeg iz regije, tvrdoglavo negiranje bilo kakve povezanosti s regijom, bio je izraz kratkovidne i ksenofobične težnje da se za vijeke vjekova prekinu sve veze sa Srbijom koja je u to doba otvoreno vojno pomagala pobunu dijela srpskog stanovništva Hrvatske«, dodao je Mesić. Takva kroatocentristička politika nije, smatra Mesić, bila ni proeuropska ni prohrvatska, ona je »u prvom redu bila antisrpska«. Dodao je da se to može razumjeti »jer je režim srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića organizirao pobunu i okrenuo cijelu JNA protiv Hrvatske«.</p>
<p>Predsjednik u kritikama nije poštedio ni koalicijsku vlast Ivice Račana. »Regionalnu politiku trebalo je inaugurirati lomeći pritom strah i političku neodlučnost na strani koalicijske vlade i psihološke barijere u dijelu javnosti«, rekao je Mesić ističući da se nije obazirao ni na strah Račanove vlade ni na mišljenje javnosti kad je povlačio nepopularne poteze poput potpisivanja izjave o normalizaciji odnosa s predsjednikom SRJ Vojislavom Koštunicom. Govoreći o budućnosti odnosa Hrvatske sa susjednim zemljama založio se za poštivanje ljudskih i manjinskih prava te politiku povratka svih izbjeglih i prognanih, uključujući i hrvatske Srbe. Zaključio je da su vrata Europe Hrvatskoj otvorena čim je »krajnje nacionalistički režim« nestao s vlasti.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Počela čistka u zagrebačkom Caritasu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić izdao je dekret o kanonskoj vizitaciji Caritasu Zagrebačke nadbiskupije, kojoj je svrha izrada obnovljenoga statuta i izbor novoga vodstva. Vizitacija počinje 1. kolovoza, a vizitator je mons. Valentin Pozaić. Vizitatori najkasnije do prve nedjelje Došašća (početka prosinca) ove godine moraju sastaviti i podnijeti izvješće na temelju kojega će izraditi i predložiti obnovljeni Statut za novi ustroj rada Caritasa zagrebačke nadbiskupije. »Stupanjem na snagu obnovljenog Statuta završava služba predsjednika i ravnatelja zagrebačkog Caritasa. Ubuduće, te će službe biti popunjavane na određeno vrijeme«, najavio je Bozanić u dekretu u kojem stoji da sadašnji predsjednik Tomo Petrić i ravnateljica Jelena Brajša odsad smiju obavljati samo redovite poslove i ne smiju uvoditi nikakve promjene bez dopuštenja vizitatora. Nakon susreta s premijerom Sanaderom, Bozanić je na pitanje je li svjestan da je povjerenje građana u Crkvu opalo i kani li smijeniti Brajšu odgovorio: »Treba obaviti ispitivanja da bi se to vidjelo. Često su rezultati ispitivanja onakvi kakve se željelo. Crkva ima procedure i svoj način djelovanja«.</p>
<p>Jelena BrajšaDavor MačekGordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>HSU: Po švicarskoj formuli sami sebi otplaćujemo dug </p>
<p>Kajin: U dvije godine isplatit će se 6,9 milijardi kuna. Otkud? Jedino prodajom Ine, Croatia osiguranja i drugih velikih tvrtki </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prijašnje su vlade pitanje vraćanja duga umirovljenicima stalno gurale u stranu, a ova je vlada smogla snage zagristi u tu kiselu jabuku, čime rješava jedan od najvećih moralnih, političkih i financijskih problema društva«, naglasio je premijer Ivo Sanader u Saboru, koji je u petak, na posljednjoj redovnoj sjednici prije ljetne stanke, po žurnom postupku raspravio Konačni prijedlog zakona o umirovljeničkom fondu putem kojeg će se vraćati dug. Sanader se još jednom zahvalio umirovljenicima, rekavši da je strpljivost bila iskaz njihova doprinosa domovini. »Ali, domoljublje nikome ne daje pravo da izbjegava zakonske obveze, ponajmanje državi. HDZ i ja ispunjavamo predizborna obećanja, svjesni da se ozbiljna politika dugoročno ne može graditi na slabim temeljima. Zato je Vlada iskoračila ususret umirovljenicima i u partnerstvu s HSU-om pronašla rješenje za koje sam uvjeren da je realno«, zaključio je Sanader. Svi su klubovi poduprli namjeru države da konačno obešteti umirovljenike, i to u ukupnom iznosu od 13,7 milijardi kuna, što će u četiri rate do kraja 2007., biti isplaćeno onima koji se odluče za brzu isplatu i time za vraćanje 50 posto duga, odnosno u idućih osam godina onima koji se odluče za sporije vraćanje cijelog duga. Za oba načina isplate Vlada će osigurati, obećao je njezin potpredsjednik Damir Polančec, dovoljno novca u dionicama, udjelima, vrijednosnim papirima i nekretninama kroz Fond koji će imati karakter investicijskoga. Ali, svoju potporu većina je oporbenjaka jedva »iscijedila« kroz zube. </p>
<p>Jedino je Nikola Vuljanić (HNS) izravno pohvalio Sanaderovu vladu, dok je najžešći u kritici bio bivši ministar socijale Davorko Vidović (SDP), ponovivši da su umirovljenici već obeštećeni time što im je Račanova vlada vratila 17 milijardi kuna. Pitao je tko je i kako izračunao stvarni iznos duga, kako će funkcionirati Fond, tko će čuvati novac u njemu, zašto je iz povrata duga »ispalo« 260 tisuća umirovljenika..., zaključivši da je bez toga Vladin prijedlog »jeftina politička demagogija«. </p>
<p>Replicirali su mu Pero Kovačević (HSP) i Silvano Hrelja (HSU), poručivši da je »tragično« da tako govori bivši ministar. </p>
<p>I Damir Kajin (IDS) je, tvrdnjom da je HSU »trgovanjem s Vladom«, izabrao »sumnjivo« rješenje povrata duga, izazvao Hrelju, koji mu je uzvratio: »Kad bih bio bezobrazan kao vi, rekao bih da IDS trguje s Vladom, što se vidi u slučaju tvrtke Brijuni Rivijera i drugih poduzeća«. Kajin inače sumnja da će se u dvije godine moći isplatiti 6,9 milijardi kuna. »Otkud? Jedino prodajom Ine, Croatia osiguranja i drugih velikih tvrtki, pa je ovo što danas svi načelno podržavamo, ujedno i konsenzus za prodaju najvrednijih državnih poduzeća. Sutra ćemo početi prodavati hrvatske šume, pa Poštansku banku, što vodi u potpunu financijsku i ekonomsku kolonizaciju Hrvatske«, ocijenio je. </p>
<p>Uvođenju švicarske formule - po kojoj će se mirovine umjesto s rastom plaća usklađivati s prosjekom rasta plaća i potrošačkih cijena - usprotivila se ne samo oporba nego i Vladin partner HSU a podržao ga nije ni Klub HSLS/DC/LS. </p>
<p>Josip Sudec poručio je, u ime umirovljenika, da će po novoj formuli, koja štedi novac državnog proračuna, »umirovljenici u stvari sami sebi otplatiti dug i još uštedjeti državi«. </p>
<p>Pero Kovačević (HSP) predložio je da zakon ide u drugo čitanje te da se usklađivanje s rastom plaća zadrži barem za ispodprosječne mirovine, a za one veće uvede švicarska formula. Budući da je trenutačno švicarska formula nešto povoljnija od aktualnog obračuna, koji je sigurno dugoročno bolji za umirovljenike, Zastupnici SDP-a su, pak, Vladu podsjetili da se vratila na obračun iz doba Račanove vlade, jer je to jedino moguće rješenje, a uvođenje usklađivanja s plaćama, tvrdili su, bilo je demagogija. </p>
<p>Švicarsku formulu branio je samo Andrija Hebrang, u ime HDZ-a, naglasivši da broj umirovljenika raste brže od broja onih koji po principu generacijske solidarnosti financiraju mirovine, pa za sve veći broj mirovina nema dovoljno u proračunu za mirovine. Objasnio je i da se ne mogu povećati doprinosi za mirovine jer bi oni povećali cijenu rada a time ugrozili i konkurentnost hrvatskoga gospodarstva. </p>
<p>Ivka BačićSanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Inspektori će moći zatvoriti tvrtku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlada je u četvrtak prihvatila prijedlog novog Zakona o državnom inspektoratu i poslala ga u saborsku proceduru. Kako je priopćio Državni inspektorat, predložene izmjene osigurat će uspješniji rad inspektorima pri suzbijanju svih oblika nedopuštenog obavljanja djelatnosti i nelegalnog zapošljavanja. Znači da će inspektor usmenim rješenjem (o čemu mora sastaviti zapisnik) nadziranoj pravnoj ili fizičkoj osobi moći zabraniti rad do otklanjanja utvrđenih nepravilnosti i odmah zapečatiti tvrtku ili fizičku osobu ako posluje nelegalno. Ako se otkriju radnici koji nemaju valjane ugovore o radu, inspektor će moći zabraniti rad 30, odnosno 60 dana (za ponovljeni prekršaj) i odmah zapečatiti tvrtku.</p>
<p>Rigorozne su mjere u skladu s onim što je Vlada najavljivala sindikatima, koji su ovu godinu proglasili godinom borbe protiv rada na crno. Četiri sindikalne središnjice (SSSH, Uni-CRO, HUS i MHSJS) otvorile su potkraj travnja besplatni telefon 0800 200 004, na koji se mogu prijaviti svi oblici rada na crno. </p>
<p>U prva dva mjeseca zabilježeno je 185 prijava za 2883 osobe. Državni inspektorat i Porezna uprava provjerit će sve prijave, a mnogim bi prekršiteljima, ako Sabor prihvati zakon početkom rujna, tvrtke mogle biti zapečaćene. [J. F.]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050716].
|
