NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050316].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 131569 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>16.03.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Sramim se britanske politike prema Hrvatskoj i BiH</p>
<p>Da je Europa početkom devedesetih imala mudrije vođe, sigurno bismo se bolje ponijeli na početku rata u bivšoj SFRJ</p>
<p>Sir Roger Braithwaite ugledan je britanski diplomat s bogatim iskustvom. U hladnoratovskim je vremenima držao službu u Varšavi, Jakarti, Rimu, Bruxellesu i Washingtonu. Od 1988. do 1992. bio je veleposlanik u SSSR-u pa u Ruskoj Federaciji, a nakon povratka u London postaje vanjskopolitički savjetnik premijera Johna Majora, a kao bivši vojni obavještajac, i predsjednik Zajedničkog obavještajnog odbora. Braithwaite za Vjesnik kritički govori o tadašnjem stavu Velike Britanije i svijeta prema srpskoj agresiji u devedesetima.</p>
<p>• Hrvati su, ali i ne samo oni, vrlo kritični glede britanske uloge u ratu u bivšoj SFRJ. Kako ste vi doživjeli njezin krvavi raspad?</p>
<p>- Bilo je to bolno vrijeme za sve nas. Svi smo shvaćali užas koji se zbivao, ali nitko nije znao što učiniti. Nastojali smo doći do smislenog odgovora kojeg nije bilo. U to je doba u svijetu iskrsnuo niz problema: raspad SSSR-a, prvi Zaljevski rat... svi su bili umorni, pa nam se jugoslavenski problem negdje »zavukao«. Budući da nismo vjerovali u potporu Britanaca većoj vojnoj intervenciji, poslali smo postrojbe za raspodjelu humanitarne pomoći kako bismo barem dijelu ljudi pomogli da prežive.</p>
<p>• A što s embargom na uvoz oružja koji je izravno išao na ruku Srbima? Kome ste time htjeli pomoći?</p>
<p>- Gledajte, vladalo je opće mišljenje - a znam što ćete vi reći - da za rat nisu bili krivi samo Srbi. Svjestan sam da nam se to spočitava, no Britanci tad nisu podupirali Srbe. Ako ništa drugo, toga nije bilo barem u uskoj skupini ljudi oko premijera Majora. Smatrali smo da će, bude li u tom području više oružja, biti i više nevinih žrtava. Zato smo uveli embargo. </p>
<p>Ta odluka nije bila jednostavna, prihvaćam i stav Hrvata da nije bila pravedna, ali naš je motiv bio dobar i častan. Britanci su možda bili krivi za nerazumijevanje stanja, no nismo bili prosrpski orijentirani.</p>
<p>• Mnogi u Hrvatskoj i dan-danas imaju isti dojam.</p>
<p>- Znam, no vjerujte, bio sam tamo i nikad nisam čuo za takvo što. Bili smo gotovo uvjereni da su za rat najodgovorniji Srbi, točnije Milošević, ali smo smatrali da je i politika Hrvata bila loša. Nismo vjerovali vašem predsjedniku Tuđmanu, znali smo za planove o podjeli Bosne, a lagao nam je i Izetbegović. Opće je razmišljanje, dakle, bilo da svi lažu i da su svi više-manje krivi, a da su prave žrtve obični ljudi, Hrvati, Srbi i Bošnjaci. Na kraju, iz domova je u »Oluji« istjerano najviše Srba. No, to je Miloševićeva krivnja i ja je ne mogu zanijekati, ali je činjenica da su svi doživjeli tragediju. Mi smo svojom politikom željeli ograničiti tragediju običnih ljudi.</p>
<p>• Ali kao da opet zaboravljate da se rat vodio isključivo na teritoriju Hrvatske i BiH, a to je osnova svega, početak i kraj priče.</p>
<p>- Jest, u pravu ste, slažem se s vama. Ponavljam, na našu politiku ja danas uopće nisam ponosan, bila je sramotna i neučinkovita! Siguran sam - da su Europljani, ili bar samo Englezi i Francuzi, djelovali 1991. ili 1992. - rat bismo brzom intervencijom zaustavili na samom početku. Samo da je bilo dovoljno političke volje i dostatne, ali ne i prevelike vojne sile. </p>
<p>Da je Europa u to doba imala jače političare, mudrije vođe, stvari bi sigurno bile bolje i bolje bismo se ponijeli. Umjesto toga, rat je prestao tek 1995.</p>
<p> • Da, i to zahvaljujući hrvatskoj akciji »Oluji«.</p>
<p>- Bilo je više čimbenika koji su doveli do kraja rata. Prvo, bosanski su se Srbi umorili i ostali bez daha, a Hrvati i Muslimani ipak su se uspjeli naoružati. Pokretač svega bila je Srebrenica. Nakon nje više se nije moglo sjediti prekriženih ruku.</p>
<p>Slična se stvar zbila i u Vukovaru, ali još 1991.!</p>
<p>- Eh, u Vukovaru... Znate, u obitelji imam Srbe, moj je sin oženio Srpkinju. Iz njezine obitelji jedan je mladić dezertirao iz srpske vojske baš kod Vukovara jer nije odobravao te napade... Ponavljam, nisam ponosan na našu tadašnju politiku. Iako smo na raspolaganju imali instrumente, bila je neučinkovita, ne i prosrpska. </p>
<p>Bi li se Europa mogla politički složiti i instrumente upotrijebiti? Ne znam, i sad sam skeptičan. Istine radi, mi nismo ni pokušali, a to je sramotno! Srebrenica je bila kap koja je prelila čašu.</p>
<p>• Hrvatska strepi zbog neizvjesnog početka pregovora s Europskom unijom, pri čemu opet Britanija najupornije, gotovo do nepodnošljivosti ustraje na izručenju generala Ante Gotovine. Zašto opet Britanija?</p>
<p>- Mnogo je faktora. Prvo, svi mislimo da je EU rješenje za jugoslavenski problem - i za Hrvate i za Slovence i za Srbe, kad se jednom opamete. Drugo, ako već lovimo Karadžića i Mladića, onda moramo i Hrvate i Bošnjake. U suprotnome će se kod Srba stvoriti, već se i stvorio, golem otpor.</p>
<p>• Zašto se nakon 1945. niste bojali i otpora Nijemaca?</p>
<p>- Ako ćemo o povijesti, Srbi nikad neće biti pomireni sami sa sobom dok ne zaborave Kosovo polje, dok se ne pomire sa svojom poviješću. Za razliku od njih, Hrvatska je to donekle već učinila. Mi imamo slična iskustva s Irskom. Čim su i Britanija i Irska ušle u EU, postali smo sposobni međusobno razgovarati. Trebalo nam je 35 godina, ali sad je to stvarnost. EU daje zemljama bivše Jugoslavije, i Balkana općenito, priliku da više ne misle o prošlosti. A to je u interesu cijele Europe i svih Europljana. </p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Odgoda pregovora ojačat će radikalnu desnicu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Odgoda pregovora s Europskom unijom ohrabrit će i ojačati protueuropske snage u Hrvatskoj, ponajprije radikalnu desnicu«, ocjenjuje nezavisni saborski zastupnik sa SDP-ove liste i stručnjak za međunarodno pravo Ivo Josipović, govoreći o odgodi početka pregovora Hrvatske i EU-a.</p>
<p> »Jačanje protueorupskih snaga odrazit će se vjerojatno kroz još agresivnije javno iskazivanje antieuropskih stajališta te pomicanje dijela glasačke naklonosti od desnog centra prema krajnjoj desnici. Uz to, ohrabrit će se i parapolitičke snage«, smatra Josipović. Riječ je, dodaje, o organizacijama koje nisu osnovane radi promicanja i ostvarivanja političkih ciljeva, ali čije djelovanje danas jest primarno političko. </p>
<p>»Već sada vidljiva je njihova emancipacija od prvotnih političkih mentora i daljnji pomak prema radikalnoj desnici. Ipak, vjerujem da neće skupiti snage preokrenuti demokratsku i europsku orijentaciju Hrvatske, a ponajmanje osnovati, kako to nazivaju, vojno krilo svoje političke opcije. Takvo što bi bio sumrak hrvatske demokracije«, smatra naš sugovornik.</p>
<p>»Hrvatska je u približavanju Europi unatrag četiri, pet godina napravila zaista velike pomake i šteta je što tek jedno pitanje, ono generala Gotovine, može Hrvatsku privremeno udaljiti od željenog cilja. To tim prije što je zaista pitanje je li Hrvatska u lociranju generala Gotovine objektivno može postići bolji rezultat«, smatra Josipović. S druge strane, Europa ima svoj kut gledanja i od Hrvatske očekuje punu vjerodostojnost, što podrazumijeva poduzimanje svih zakonskih mjera u pronalaženju bjegunca te javno i sustavno promicanje međunarodne pravde i onih humanih vrijednosti koje stoje iza ideje međunarodnog kaznenog sudovanja. »To, svakako, obuhvaća i primjeren progon ratnih zločina pred domaćim sudovima. A na tom planu Hrvatska je, svakako, mogla učiniti i više«, kaže naš sugovornik. Ističe kako će sve relevantne političke stranke, koje sve podržavaju europsku budućnost Hrvatske, morati uložiti dodatne napore da protueuropski trendovi ne postanu dominantni.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Nemoguće je spojiti tri odluke Haaškog suda </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Odluka sudskog vijeća Haaškoga suda da se optužnica protiv generala Mladena Markača i Ivana Čermaka vraća na popravak tužiteljstvu nema nikakve veze s optužnicom protiv Ante Gotovine. Njegova optužnica, koliko god bila slična aktu tužiteljstva u predmetu »Markač-Čermak«, ne može biti »spojena posuda« s prvim dokumentu jer - optuženika nema pred sudom, nitko ga ne zastupa pred Sudom i nitko nije ni podnio nikakav dokument kojim bi opovrgavao navode iz optužnice. Ni jedan od petorice Gotovininih odvjetnika ne može, naime, nastupiti pred Haaškim sudom, a to im, čini se, nije ni na kraj pameti. Četvero odvjetnika, pak, Miroslav Šeparović i Goran Mikuličić za Markača, i Jadranka Sloković i Čedo Prodanović za Čermaka, uložili su svoju pravnu umješnost ne bi li slomili optužnicu Ukrcati se u taj vlak, najblaže rečeno, je smicalica. Ne samo ekipe Gotovininih odvjetnika nego i medija koji optužnice, mimo tribunala, izjadnačavaju.</p>
<p>»Pravno je nemoguće spojiti odluku Suda u 'slučaju Markač-Čermak' s onom protiv Gotovine«, kaže Vjesniku Goran Mikuličić. Pritom sličnost optužnica, posebno u dijelu opisa tzv. zločinačkog pothvata, između optužnica ne znači ništa. Taj dio je, zahvaljujući predaji generala Markača i Čermaka, sasvim legalno osporen instrumentima koji su stajali odvjetnicima na raspolaganju«, kaže Mikuličić.</p>
<p>Tu proceduru nisu prošli i Gotovina i njegova optužnica, pa nikakva spajanja »tribunalskog stava« nema. I ne može biti. »Razloge treba potražiti u propisima o postupku Haaškog suda i nema potrebe da odvjetnici Markača i Čermaka to objašnjavaju kad je riječ o optuženiku iz akta koji oni ne zastupaju«, kaže Mikuličić.</p>
<p>Gotovinina obrana i dalje zastupa političke teze u obrani svojeg klijenta. S nikakvim učinkom.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Najbolnije je za političare najbolje</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>U pritiscima na medije danas djeluje drugi kraj batine, pa njome dobivaju i oni </p>
<p>koji su je se latili - političari </p>
<p>Političari se u Hrvatskoj, unatoč svemu što govore, ne žele lišiti utjecaja na medije ako baš ne moraju. To potvrđuje i izvještaj američke organizacije za medijska prava - Odbor za zaštitu novinara (CPJ), koji je zaključio da još ima pritisaka ne medije. U sadržaju kratkog izvještaja o Hrvatskoj nema ničeg neočekivanog. Pobrojeni su (ne svi) prošlogodišnji medijski problemi, slučajevi i skandali. Dovoljno je prisjetiti se da je bivši ministar vanjskih poslova Miomir Žužul na početku prošle godine poželio biti urednikom Hine, da je bivši Vladin potpredsjednik Andrija Hebrang htio biti urednik Dnevnika, da je Predsjedništvo Hrvatskog sabora prijetilo Hrvatskoj radioteleviziji (HRT) ukidanjem pretplate, skandala što ga je Hebrang (tom zgodom kao ministar zdravstva) izazvao lansirajući priču o »zdravstvenim novinarima«, te skandala godine, slučaja novinarke Helene Puljiz. </p>
<p>Dakle, za neke očito i dalje vrijedi poslovica o vuku, dlaci i ćudi. No ono što se promijenilo u usporedbi s devedesetim godinama prošlog stoljeća odnosi se na poslovicu o batini i njezinim krajevima. Sada u pravilu djeluje drugi kraj batine, pa njome dobivaju oni koji su je se i latili. Taj najbolniji način ujedno je i najbolji da političari - a u prošlogodišnjim slučajevima riječ je o Vladi HDZ-a - nauče da nije mudro pritiskati medije. Rezultat je štetan za njih, ali i za Hrvatsku. Jedini koristan rezultat iz prošlogodišnjih dvoboja vlast - mediji jest činjenica da mediji više nisu skloni pognuti glavu, kao što je većina bila sklona prije nekoliko godina.</p>
<p>Kao pozitivno CPJ hrvatskoj vladi upisuje njezin rad na zakonskom reguliranju slobode medija. U tom slučaju Vladi treba upisati kao pozitivno to što, za razliku od prethodne, nije pretjerano »prčkala« po medijskom zakonodavstvu usvajajući loše zakone. Jedino što je učinila jest novi Zakon o medijima, a to je morala učiniti zbog odluke Ustavnog suda.</p>
<p>Ova je godina, zbog skandala s novinarima »obavještajcima« za vlasti počela lošije nego prošla. Ove će godine Vlada i Hrvatski sabor imati prilike dalje poraditi na zakonskom reguliranju slobode medija. Do kraja godine treba biti usvojen novi zakon o HRT-u. Međutim, ove će godine Banski dvori imati priliku otvoriti svoja vrata i novinarima, pa možda sljedeće godine u izvještaju neće pisati da njezini »tiskovni uredi redovito uskraćuju informacije«. Imat će prilike i dekriminalizirati klevetu, a možda će netko poželjeti i raditi svoj, a ne urednički posao.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Dobro sve do lipnja</p>
<p>Otvore li se pregovori kako je planirano, vjetar u leđa dobit će ne samo Sanaderova vlada nego i proeuropske parlamentarne snage. Dođe li do takve odgode koja neće jamčiti ni početak pregovora do kraja lipnja, proeuropski savez sklopljen nacionalnim konsenzusom rasplinut će se kao mjehur od sapunice</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Hrvatska je uključila u traganje za Gotovinom sve raspoložive snage. Neki tvrde da je najbolji dokaz za to pretpostavka kako su analitičke snage MUP-a bile toliko zauzete tim poslom da se nisu stigle dovoljno angažirati u predviđanju nereda u Zagrebu prije, za vrijeme i nakon rukometne utakmice Zagreba s Partizanom. Drugi tvrde da više krivnje za nerede snosi rukometni klub Zagreb zbog loše organizacije utakmice. Treći kažu kako nema pomoći dok Srbi i Hrvati ne odmaknu 20-30 godina od ratova i steknu smirenost Nijemaca i Francuza za daljnji suživot. Uglavnom, tarapana u kojoj su kao kolateralne žrtve stradali sutkinja Vrhovnog suda SCG-a, novinari vršačke televizije i ostali u Domu sportova i oko njega banula je Hrvatskoj u nejnezgodnije vrijeme. Usred zadnjeg lobiranja da pregovori s EU-om ipak počnu 17. ožujka. </p>
<p>Uopće ne mislim kako će sve to utjecati na odluku ministara 25 zemalja Europske unije. Oni su svoje već odlučili. Mislim, međutim, da će se i ovaj eksces tumačiti onako kako nekome bude odgovaralo. One snage u EU koje su skeptične prema proširenju Unije samo s jednom novom članicom, tumačit će incidente kao dokaz da Hrvatska, kao ni cijela regija - osim izbjegle Slovenije - nije još zrela za članstvo. Eurofili u Hrvatskoj će incidente uzeti kao dokaz da Hrvatska treba čim prije u EU kako bi pod njegovom kapom odmakla čim dalje od susjeda i služila im kao primjer dobrog ponašanja. Euroskepticima u Hrvatskoj će to poslužiti kao argument za sporiju obnovu odnosa s državama nastalim na području bivše Jugoslavije.</p>
<p>Premijer Sanader i ostali iz vlasti rastrčali su se ovih dana po Europi lobirajući za početak pregovora 17. ožujka. Cjelokupna oporba na čelu sa SDP-om (uz iznimku suzdržanog HSP-a) pridružila se tim naporima. Postignut je zapravo nacionalni konsenzus kako je za Hrvatsku presudno važno da pregovori počnu u ožujku ili ne mnogo kasnije jer je to važno za pobjedu proeuropskih snaga u zemlji. Otvore li se pregovori kako je planirano, vjetar u leđa dobit će ne samo Sanaderova vlada nego i proeuropske parlamentarne snage. Dođe li do takve odgode koja neće jamčiti ni početak pregovora do kraja lipnja, proeuropski savez sklopljen nacionalnim konsenzusom rasplinut će se kao mjehur od sapunice. Svatko će u osvit lokalnih izbora hvatati što bolji položaj.</p>
<p>Euroskeptici u Hrvatskoj su, sudeći po pojednostavljenim pitanjima u TV-anketama (sastavljenim prema obrascu »jeste li za Gotovinu ili za EU«) debelo premašili 50 posto populacije. S druge strane, HDZ i SDP sami za sebe okupljaju, prema najnovijim istraživanjima, oko 55 posto stanovništva. Tome treba dodati i HNS kao proeuropsku stranku i HSS koji se također deklarira proeuropski, ali s uobičajeno seljačkom figom u džepu. Sve u svemu oko 70 posto politički deklariranog i stranački profiliranog pučanstva diše za Europu, a kad ih se u glavu pita o Gotovini onda ih je i više od 70 posto protiv. Ne štima li tu nešto ili s anketama ili s pučanstvom?</p>
<p>Štima i jedno i drugo, ali problem je u tome da je hrvatska populacija jako senzibilizirana i podložna manipulacijama. Lijepi se na jeftine provokacije sa sirom i vrhnjem i položajem hrvatskog jezika u Europi. Kad ih se stavi pred tešku dilemu ljudi će sigurno većinski optirati za domaće i poznato, temeljito zastrašeni stranim i nepoznatim.</p>
<p>Istina je da dio euroskeptika potječe i iz vrlo dobro informiranih krugova koji znaju kako će prve godine u Europskoj uniji donijeti daljnji pad kupovne moći i rast cijena ako se u međuvremenu zemlja temeljito ne promijeni i preorijentira. S gospodarstvom toliko nesposobnim za profitabilan izvoz (što je posljedica 15 godina krive državne politike) ulazak u Uniji donijet će, kao i u Sloveniji (koja je bila puno spremnija), krah dijela domaćih tvrtki i lagani ulaz stranih kompanija na hrvatsko tržište. I obaviješteni i neobaviješteni imaju razloga za skepsu.</p>
<p>Hrvatski političari, kako oni iz HDZ-a tako i oni iz oporbe, već koriste kao dežurni izgovor floskulu kako 17. ožujka nije presudan datum o kojem sve ovisi. To stoji, ali ne treba zanemariti snagu poruke koja će se u srijedu 17. ožujka odaslati iz Bruxellesa. </p>
<p>Odgoda pregovora bez preciziranja načina daljnjih dogovora bit će protumačena kao guranje Hrvatske u naručje još nespremnim regionalnim susjedima ili kao trpanje u isti koš s Turskom koju dobar dio članica EU-a ne bi želio nikada vidjeti u svom društvu.</p>
<p>Stoga nije bez vraga niti drugi dežurni izgovor HDZ-a i ostalih kako je odgoda pregovora bez naznake datuma voda na mlin euroskeptičnoj desnici (razne minorne stranke, dio branitelja, aktivisti s Dolca...) i krajnjoj ljevici (antiglobalisti, neki zeleni...). Ako se definitivno odbaci mogućnost da Hrvatska samostalno pristupi Europskoj uniji i vrati je se u sobu za čekanje zajedno s regijom ili Turskom, euroskeptici svih oblika će ojačati. Vlada koja je tek nakon mukotrpnih pregovora s oporbom uspjela sastaviti pregovarački tim naći će se teškoj situaciji jer će izgubiti glavni argument o dosadašnjim dostignućima. I sadašnja oporba ili bivša vlast ponijet će dio krivnje.</p>
<p>Ministri članica Europske unije pri odluci mogu se slijepo držati rigidnog stava glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte koji je izraz želja dijela članica te organizacije ili mogu razmišljati pragmatično i potvrditi skori početak pregovora (najkasnije do lipnja) i time dati zamah i Hrvatskoj i regiji. Svako prisiljavanje Hrvatske na čekanje dok ostali u regiji ne sazriju je igranje sa stabilnošću na ovom prostoru i priznanje da EU zapravo nije jedinstven, zreo i odlučan da vodi smislenu politiku prema potencijalnim članicama. Hrvatska je dovoljno vremena potrošila da se sama zbroji a da bi sad unedogled čekala da se Europa zbroji.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Policiji ostaje samo nada</p>
<p>CLAUDIO KRAMARIĆ</p>
<p>Protekli vikend je sa 16 mrtvih u prometnim nesrećama srušio nade da će ovaj ožujak biti bolji od lanjskog. Prema toj izjavi koja je stigla iz Ministarstva unutarnjih poslova ispada da je policija učinila sve glede sigurnosti u prometu i da im ostaje samo da se nadaju da ćemo i mi, vozači i sudionici u prometu, biti pametniji i pažljiviji. Da nećemo glupo srljati u smrt s 200 na sat jer ćemo onda, nepažljivi kakvi jesmo, srušiti njihove nade u mjesec s manje poginulih. Malo sutra! Istina je da im je ostala samo nada jer se na autocestama nije uradilo ništa što se tiče sigurnosti. Da uvelike kasne neki projekti koji su trebali ići ukorak s gradnjom autocesta (koje nisu nastale preko noći) i da se brojnim improvizacijama javnosti mažu oči. Evo primjera. U tunelima i na autocestama montirane su kamere, ponegdje čak i infracrveni laseri za praćenje prometa i, iako se prikazuje drukčije, ta oprema itekako mjeri i bilježi brzinu automobila - ukratko filtrira počinitelje prekršaja. Da bi snimljeni materijal policiji poslužio kao dokaz trebalo je ishoditi odobrenje Državnog zavoda za mjeriteljstvo. Ovako se, skupoj opremi unatoč, u tunele i dijelove autocesta postavljaju uređaji poput Multanova. Što tek reći na vijest da u MUP-ovu hangaru stoji deset sportski »nabrijanih« automobila - presretača - s kojima policajci ne znaju što bi jer tek treba ustrojiti specijalnu prometnu policiju. Ovih dana(!), kao da za to već nije bilo vremena, posebno izaslanstvo MUP-a putuje u Njemačku i Švicarsku po savjete. Zbog svega toga se i mi, vozači i sudionici u prometu, glupi i nepažljivi kakvi jesmo, nadamo da će oni početi raditi svoj posao.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Pravdi nedodirljivi ubojice nesmetano šeću Hrvatskom</p>
<p>Građanin predsjednik i Državno odvjetništvo šute, jer bi bili razotkriveni neki bivši visoki vojni i državni dužnosnici</p>
<p>DOBROSLAV PARAGA</p>
<p>U pismu predsjednika Mesića, premijera Sanadera i predsjednika Hrvatskoga sabora Šeksa, poslanom predsjedniku Europske komisije Joseu Manuelu Barrosu, piše da je Hrvoje Petrač ključna figura organiziranog kriminala u Hrvatskoj te da postoje naznake njegove izravne i neizravne materijalne, financijske i druge pomoći generalu Anti Gotovini.</p>
<p>Predsjednik Mesić pritom je očigledno »zaboravio« da je baš on odigrao jednu od ključnih uloga u povezivanju njega i Hrvoja Petrača, čije je kadrove, poput bivšeg POA-ina ravnatelja Damira Lončarića i tajnika svojeg kabineta Željka Bagića, rasporedio na te dužnosti, premda je znao – a i više je puta bio uzastopno upozoren – na njihovu povezanost s Hrvojem Petračem, koga potonji praktički izvještava o policijskom nalogu za uhićenje u veljači prošle godine, nakon čega Petrač još istog dana bježi iz Hrvatske.</p>
<p>Ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko – za razliku od Mesića, koji nije ama baš ništa učinio na planu razotkrivanja organiziranog kriminala i političkih zločina u Republici Hrvatskoj – čim je preuzeo vlast, zapovjedio je zasad uspješnu istragu o ubojstvu iz 2000. poznatog ukrajinskog novinara Georgija Gongadzea, u čiji su nestanak i ubojstvo upleteni najviši ukrajinski dužnosnici, pa i bivši ukrajinski predsjednik Leonid Kučma.</p>
<p>Nevjerojatno, ali gotovo se istovjetno dogodilo u Hrvatskoj: Državno odvjetništvo već nekoliko godina raspolaže identitetom bivše tjelesne čuvarice pokojnog predsjednika Tuđmana koja je pred više osoba upozorila da je Tuđman izdao nalog za likvidaciju lidera Hrvatske stranke prava što se, nažalost, i dogodilo.</p>
<p>Za razliku od Juščenka, predsjednik Mesić o svemu šuti kao i Državno odvjetništvo, dok HTV jedino omogućuje da se saborska zastupnica Ruža Tomašić i ja prepiremo o tome je li ona to izjavila te pod kojim je okolnostima Paradžik ubijen. Državno odvjetništvo ne pokreće nikakva ispitivanja niti predistražne radnje te ostaje dosljedno svojem protucivilizacijskom i represivnom stavu. Naime, godine 1993. sprječava sudsko vijeće da sasluša neposredne svjedoke naloga za Paradžikovo ubojstvo iz ondašnjega najvišega državnoga vrha.</p>
<p>U Državnom su odvjetništvu u Zagrebu i skriveni dokazi i kaznena prijava jednog visokog dužnosnika ondašnjeg SZUP-a, koji je svjedočio o naručenom ubojstvu iz najvišeg vrha jednog saborskog zastupnika, kao što se prikriva i zaštićuje odgovorne aktere i nalogodavce okrutnog deveterostrukog ubojstva HOS-ova generala Blaža Kraljevića i njegove pratnje.</p>
<p>Poznati su i naredbodavci i izvršitelji tog okrutnog ratnog zločina, ali Državno odvjetništvo zbog političke blokade državne vlasti, oportunizma i kukavištva ništa ne poduzima. Tako se ponaša i u slučajevima neprocesuiranja bivšeg visokog dužnosnika jugoslavenske Udbe, koji je izravno odgovoran za uhićenje i ubojstvo političkog opozicionara Ernesta Brajdera godine 1980. u istražnom zatvoru u srcu Zagreba, kao i u vezi s okrutnim političkim ubojstvom sindikalnog lidera Milana Krivokuće pred ulazom u njegov velikogorički stan 1992. te Milana Levara u njegovu gospićkom dvorištu godine 2000.</p>
<p>Tako pravdi nedodirljivi ubojice hrvatskih branitelja, istaknutih političara, sindikalnih vođa i intelektualaca nesmetano šeću Hrvatskom, a neki od odgovornih za višestruka ubojstva hrvatskih političkih emigranata postaju u današnjoj Hrvatskoj turistički djelatnici ili žive kao slobodni građani u zemljama Europske unije. </p>
<p>Premda ih Državno odvjetništvo nikada nije saslušalo niti pozvalo, ima svjedoka koji su u svakom trenutku voljni svojim pisanim izjavama posvjedočiti o tome tko je upleten u stravičan zločin 1. ožujka 1992. godineu Vinkovcima, kada su u HOS-ovu ratnom sjedištu od podmetnute eksplozije goleme razorne snage ubijena tri hrvatska branitelja, sedam je teško ranjeno, a dva se vode kao nestala, dakle ubijena.</p>
<p> No tada bi bili razotkriveni i morali bi biti kažnjeni neki bivši visoki vojni i državni dužnosnici, a za takvo što očigledno nikako nije zainteresiran niti građanin predsjednik niti instrumentalizirano Državno odvjetništvo.</p>
<p>Autor je predsjednik HSP-a 1861.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Makinacije u prodaji državnoga zemljišta</p>
<p>Seljacima se mora omogućiti da uzimaju potrebne površine državnoga zemljišta u zakup</p>
<p>BRANKO HRVOJ</p>
<p>Hrvatska poljoprivreda znatno zaostaje za poljoprivredama mnogih europskih zemalja, pa se sada pokušava takvo nepovoljno stanje ispraviti. Jedan od osnovnih koraka jest povećanje obradivih površina. Za to postoje dvije mogućnosti: ili da seljak na tržištu zemljišta dokupi potrebno zemljište ili da uzme u zakup nečiju raspoloživu površinu.</p>
<p>Da bi se dokupilo zemljište u normalnim tržišnim uvjetima, treba dosta novca, čega danas na selu nema. Međutim, unatoč tomu, u posljednje se vrijeme puno govori o prodaji zemlje seljacima, pri čemu se misli na velike površine državnoga poljoprivrednoga zemljišta.</p>
<p>Zapravo, predviđa se nešto što je zakonski dvojbeno – makinacija kojom bi se državno zemljište, uz tzv. povoljne uvjete, prodalo seljacima, što znači prodaju na poček isplate ili na obročnu dugogodišnju otplatu i uz što nižu – nerealnu cijenu. </p>
<p>Takvih je scenarija u nas u prošlosti već bilo, ali to je krajnje nepravedno prema ostalim stanovnicima jer, napokon, državno je zemljište imovina svih ljudi u Hrvatskoj, a ne samo seljaka. Prema tome, državna se vlast ne smije upuštati u takvu rasprodaju svojega zemljišta, jer to ne bi bilo ništa drugo nego dobro poznata sramotna »pretvorba«.</p>
<p>Unatoč tome, seljacima se ipak mora omogućiti da iskoriste svoje potencijale i povećaju svoj dohodak, a to se može postići i u skladu s moralom i u skladu s ekonomskim zakonima – tako da uzimaju potrebne površine zemljišta u zakup, ali uz osnovni uvjet da taj zakup bude dugotrajniji, da bi zakupnik mogao izvesti potrebne melioracije te saditi i dugoročne usjeve.</p>
<p>Dobar je primjer Njemačka, čija se poljoprivreda danas smatra najuspjelijom u Europi. Zakup poljoprivrednoga zemljišta tamo je višestoljetna tradicija i obuhvaća oko 35 posto obradivih površina. Najkraći rok zakupa određen je zakonom i iznosi – deset godina.</p>
<p>Za naše seljake zakup zemljišta bio bi prava šansa da napokon srede svoje materijalno stanje u skladu s potrebama. Svakome seljaku koji to zatraži treba omogućiti zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. Tako će se problem nedovoljno rentabilnih seljačkih gospodarstava brzo riješiti, a država će zadržati vlasništvo nad zemljom.</p>
<p>Ako bi se iznimno negdje i prodalo zemljište, država bi u kupoprodajni ugovor morala staviti klauzulu prema kojoj bi kupac koji bi ga bilo kada htio prodati, morao najprije to zemljište ponuditi na otkup državi, i to po cijeni po kojoj ga je svojedobno kupio. Tako će se onemogućiti spekulativno bogaćenje i spriječiti da hrvatska zemlja dođe u tuđinske ruke.</p>
<p>Autor je diplomirani pravnik, poljoprivrednik.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Bešćutnost i arogancija međunarodnih moćnika</p>
<p>Predsjednik Hrvatskoga centra PEN-a g. Zvonko Maković u razgovoru u Vjesniku od 4. ožujka bjesomučno je nazvao hrvatskog generala Antu Gotovinu kukavicom! Prema Makoviću je onda i pokojni legendarni general Janko Bobetko kukavica, jer on je također rekao: »Živ im se u ruke ne dam...« Koliko je taj, nekima kao Makoviću, »uzorni sud« u Haagu izrekao nepravednih osuda, koliko je nevinih ljudi i njihovih najbližih psihički mučio i trajno oštetio!? Upravo čitam knjigu g. Zorana Kupreškića »Haaška priča« koji je sa svojim bratom više od četiri godine odležao u neprestanoj neizvjesnosti u haaškom zatvoru. Otpušteni su kao nevini ljudi, ali bez ikakve nadoknade, štoviše bez isprike! Čitajući to potresno svjedočenje, ne mogu se načuditi bešćutnosti i aroganciji međunarodnih moćnika. </p>
<p>Mihovil UdovičićStuttgart, Njemačka</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Ekskluzivna mjesta za batinaše i huligane</p>
<p>U povodu divljačkih ispada navijača na rukometnoj utakmici Zagreb</p>
<p> – Partizan i izvan nje, Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati opetovano ukazuje na nepodnošljivo stanje nereda na sportskim priredbama. Očito je da hrvatska policija nema instrumente i načine sprječavanja, iako ima i mora imati načine otkrivanja počinitelja, odnosno inicijatora i sudionika nereda. U takvim se situacijama hrvatsko pravosuđe pokazuje nedopustivo slabašnim i nezainteresiranim. Svi važniji hrvatski sportski događaji postaju ekskluzivna mjesta za batinaše i huligane, jer se pristojni ljudi boje i osjećaju nelagodu sudjelovanja u nemilim situacijama. Tako pravi navijači propuštaju najljepše i najuzbudljivije sportske priredbe. To je nedopustivo, a policija i sudstvo dužni su trenutno i oštro reagirati na takve pojave. </p>
<p>Boris BlažekovićHNS-LD, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Invalidi se bore za svoja dizala i pothodnike</p>
<p>Gruba svakodnevica osoba s tjelesnim invaliditetom: Ipak, prije nekoliko godina stvari su se počele vidljivo mijenjati, kaže predsjednik Društva tjelesnih invalida Milan Ožegović</p>
<p>Osim na predrasude i nerazumijevanje, osobe s tjelesnim invaliditetom svakodnevno nailaze na prostorne barijere i njima nepristupačan okoliš. Zbog različitih materijalnih ali i socijalnih barijera, ova populacija teško se uključuje u proces rada što zapravo znači izdvojenost iz svakodnevnog života. </p>
<p>»Ipak, prije nekoliko godina stvari su se počele vidljivo mijenjati«, kaže predsjednik Društva tjelesnih invalida Milan Ožegović. On smatra da je budućnost ipak optimistična, iako je stvarnost gruba. »Svaki čovjek mora živjeti i raditi kako ne bi bio izoliran«, kaže Milan Ožegović. Iako svaki zakon ima mana, Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom ipak će do 2020. godine omogućiti da u tijelima državne uprave i javnim službama svaki 16 zaposlenik bude osoba s invaliditetom.</p>
<p>Za promjene nezavidnog statusa invalida u sustavu potrebni su, dakle, zakoni, no oni moraju biti aktivno potpomognuti radom samih invalida na uklanjanju predrasuda i na projektima socijalizacije i integracije u sve vidove života.</p>
<p>Novi Zagreb jedna je velika prepreka na tom putu, kažu invalidi. Izgrađen na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, s vrlo malo brige za osobe s teškoćama u kretanju, prepun je visokih pločnika, širokih prometnih cesta. Vrlo dobar primjer za to su pothodnici Novog Za</p>
<p>greba, ali i cijelog grada, koji su za invalide jednostavno nesavladivi. U sve je pothodnike potrebno ugraditi rampe ili dizala, no u Gradskom uredu za izgradnju grada takav projekt tek je u izradi, što znači da neće biti ostvaren u skorije vrijeme. </p>
<p>Velik problem je i, prema riječima predsjednika Ožegovića, onih sedam ili osam nepremostivih stuba za visoko prizemlje u stambenim zgradama, za čije rješavanje će biti potrebna velika sredstva. Zato hvali Zakon o gradnji koji će u budućnosti osobama smanjene kretljivosti u stambenim, javnim i poslovnim zgradama omogućiti neometan pristup i kretanje. </p>
<p>Između ostalog je, nakon dugogodišnjih najava, proradilo dizalo na Dolcu, te ono kod ZET-ove uspinjače u Tomićevoj ulici, na koje se također čekalo godinama. Pozdravljena je i ugradnja dizala na fakultetima i u školama. Lijep su primjer Fakultet strojarstva i brodogradnje, te X. gimnazija u Zagrebu koji danas na sreću nisu jedini takvi primjeri. </p>
<p>Neke su pak rampe, unatoč dobroj namjeri, gotovo neupotrebljive, čak i opasne, kao što je to rampa na Iblerovu trgu ili, primjerice, dizalo u Hrvatskoj pošti u Jurišićevoj, koje gotovo da ima epitet nefunkcionalnog. »No, bitno je da i samo postavljanje rampa i dizala budi svijest o potrebama invalida. Dok se koristim dizalom, ljudi stanu i gledaju, često ne znaju čemu to služi, zanimljivo im je pa se ja uvijek nadam da će reagirati, da će ih to osvijestiti«, kaže predsjednik Društva tjelesnih invalida Hrvatske. </p>
<p>Za sve su, osim vremena i truda, potrebna i sredstva koja se uglavnom skupljaju od donacija. Stoga je sve građane potrebno senzibilirati, dati im do znanja da svaka osoba na svoj način doprinosi društvu i zajednici ako za to dobije priliku. </p>
<p>U tu svrhu već četvrtu godinu za redom u svibnju se održava dvodnevni Festival jednakih mogućnosti u sklopu kojeg sudjeluju osobe s i invaliditetom, poznate osobe, ali i drugi građani. Ciljevi festivala, kako kaže Ožegović, jesu stvaranje ozračja dobrote, ali i ukazivanje na to da ova osjetljiva populacija zna i može nešto ponuditi svim građanima. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Drago iz Učilice donio radost djeci Nazorove</p>
<p>Pobjednik Učilice Drago Braić: Darovao je djecu darovima koje su kupili učenici Osnovne škole Žrnovica kraj Splita </p>
<p>Drago Braić, prvi predsjednik učenika osnovnih škola, koji je tu titulu zaradio pobjedom u televizijskom kvizu znanja »Učilica«, u utorak je svojim posjetom razveselio male stanare Doma za nezbrinutu djecu Zagreb u Nazorovoj ulici. </p>
<p>Drago Braić, učenik 3a razreda Osnovne škole Žrnovica kraj Splita, družio se s djecom predškolske dobi i pritom im uručio darove koje su posebno za njih kupili učenici njegove škole. Dragu su najprije dočekali najstariji među predškolcima Nazorove koji su, sladeći se bombonima, s ljubavlju grlili svoje nove plišane sustanare koje im je donio Drago. </p>
<p>Djeca su s Dragom razgovarala koristeći neke engleske riječi, kako bi mu pokazala znanje koje su stekla na jezičnim radionicama u dječjem domu. Mali predsjednik zatim je obišao one nešto mlađe, a potom one najmanje, s kojima se i poigrao. Odgojiteljice kažu kako su djeca vesela i uvijek raspoložena za igru pa se u sobama Nazorove dječji plač rijetko čuje. </p>
<p>Predsjedniku osnovnoškolaca ovo je tek jedna od mnogih predsjedničkih misija kojima se posvetio nakon svečane inauguracije 20. siječnja u emisiji »Učilica«. Prije dolaska u Dječji dom Zagreb Drago je posjetio Maticu hrvatsku i, ispunivši prijavnicu, postao najmlađim članom te institucije.</p>
<p>Predsjednik osnovnoškolaca i dalje će nastaviti upoznavati važne hrvatske institucije kako bi svoje vršnjake i odrasle pozvao da se pridruže akciji »Borba protiv neznanja« koju je pokrenula »Učilica«. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Savjetovalište za zaštitu potrošača</p>
<p>Udruga dnevno primi više od 500 poziva</p>
<p>Predsjednik Vijeća za zaštitu potrošača Grada Zagreba Gordan Hanžek izjavio je u utorak na savjetovanju Grad Zagreb u sustavu zaštite potrošača, organiziranom povodom Svjetskog dana za zaštitu potrošača, da je u nacionalnom programu za 2005. godinu predviđeno otvaranje triju savjetovališta za zaštitu potrošača – u Zagrebu, Splitu i Osijeku. Hanžek je dodao da su nositelji nacionalnih programa za zaštitu potrošača Sabor, Vlada, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Vijeće za zaštitu potrošača i, kao korektiv vlasti, udruge za zaštitu potrošača. </p>
<p> »Savjetovališta će se osnovati radi pružanja pomoći potrošačima«, rekao je Hanžek i dodao da Udruga za zaštitu potrošača dnevno primi više od 500 poziva. »Do sada su građani imali potporu jedino u udrugama, a od ove godine u savjetovalištima će imati svakodnevnu organiziranu pomoć«.</p>
<p>Zamjenik zagrebačke gradonačelnice Milan Bandić izjavio je, da će Zagreb biti primjer u ostvarivanju prava potrošača ne samo u Hrvatskoj, već i u regiji. »Ne zbog toga što to od Hrvatske traži Bruxelles, nego zbog toga što naši građani to zaslužuju«. Bandić je dodao da su potrošači najbrojnija skupina građana te da se »glas potrošača u Zagrebu svakim danom čuje sve glasnije«.</p>
<p>Sudionicima savjetovanja obratili su se i predstavnici velikih tvrtki-davatelja javnih usluga, koji su obavijestili da imaju povjerenstva za zaštitu potrošača te da s Udrugom za zaštitu potrošača surađuju od njezina osnivanja. </p>
<p>Na 7. saboru europskih udruga za zaštitu potrošača, održanom u Bruxellesu 2004. godine, zaključeno je da je upravo zaštita potrošača prigoda za prve i iznimno učinkovite korake prema praksi, zahtjevima i ciljevima Europske unije. </p>
<p>Ubuduće ugodnija kupovina </p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Za obnovu gradskog vodovoda 2,7 milijardi kuna</p>
<p>Šest do osam posto kućanstava u Zagrebu uopće nema priključak na vodovod i zato se do 2015. za izgradnju nove, ali i sanaciju postojeće vodovodne mreže planira uložiti 2,7 milijardi kuna. Rekao je to u utorak, na tiskovnoj konferenciji povodom Svjetskog dana voda, direktor Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o. Jadranko Robić. </p>
<p>»Vodoopskrba i odvodnja trenutačno raspolaže vlastitim laboratorijem u kojem se dnevno analizira 70 uzoraka vode i zato tvrdim da Zagrepčani piju zdravu i kvalitetnu vodu po svim standardima«, nastavlja Robić. Ističe da je Zagreb toliko bogat pitkom vodom da bi prema trenutačnom stanju mogao opskrbljivati dvostruko više stanovnika nego danas, ali ako se na vodozaštitnim područjima nastavi bespravna gradnja, moglo bi doći do zagađenja pitke vode. </p>
<p>Predstavljena je i akcija »Znadeš li što piješ«, čiji je osnovni cilju poznati građane s radom zagrebačkog Vodovoda. U tu svrhu po gradu su postavljeni jumbo plakati, redizajnirana je internetska stranica www.vio.hr, napravljeni su promotivni letci, majice i kape, a vrhunac akcije održat će se 22. ožujka na Trgu bana Jelačića gdje će biti postavljen informativni štand.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Veliko čišćenje grada platit će se iz poreza i prireza </p>
<p>Bandić najavio: Do kraja svibnja bit će provedena odluka o uklanjanju štandova s Ciglane </p>
<p>Trgovci koji su prodavali na štandovima na Črnomercu, na zemljištu Ciglane, morat će se od tamo maknuti do 30. svibnja. Najavio je to zamjenik zagrebačke gradonačelnice Milan Bandić, u utorak, na predstavljanju akcije »Slušamo građane 24 sata - za uredniji Zagreb«. </p>
<p>»Tim ljudima ponuđeno je u sklopu Tržnica Zagreb sedam lokacija na kojima mogu trgovati, a teren na kojem su sada, mora biti očišćen do 30. svibnja. Inzistirat ćemo na provedbi odluka, a oni koji su do sada prodavali ilegalno i poluilegalno, imaju priliku prodavati od sada po zakonu«, rekao je Milan Bandić i dodao da i trgovci s Ciglane moraju poštivati zakone i propise kojih se pridržava oko 3500 prodavača koji trguju na zagrebačkim tržnicama. </p>
<p>Akciju »Slušamo građane 24 sata - za uredniji Zagreb«, koja će trajati od 21. ožujka do 1. svibnja, organiziralo je Gradsko poglavarstvo u suradnji s tri gradska poduzeća - Zagrebparkingom, Zagrebačkim cestama i Gradskom čistoćom. U sva ta tri gradska poduzeća bit će otvorene besplatne telefonske linije putem kojih će građani moći upozoriti na propuste na terenu, odnosno na ono što nisu primijetili komunalni redari.</p>
<p> Do 1. svibnja organizirano će se odvoziti krupni otpad, stari i odbačeni automobili te krpati rupe i oštećenja po gradskim ulicama. Troškovi će se pokriti iz poreza i prireza koje plaćaju građani. Njima bi se akcijom čišćenja grada osigurala veća kvaliteta života. </p>
<p>Milan Bandić najavio je kako će se u sklopu ove akcije očistiti više od tisuću divljih odlagališta, maknuti oko pet tisuća automobilskih olupina te sanirati rupe na oko 1000 kilometara cesta. </p>
<p>»Snijeg se topi, u gradu će ostati dosta krša, rupa, divljih deponija i olupina, što je ogroman posao za gradska poduzeća. Stoga pozivam građane da na besplatne brojeve telefona jave što im smeta, kako bi njihov kvart bio ugodniji za življenje«, rekao je Bandić. Upozorio je da će ona poduzeća koja ne odrade svoj posao biti kažnjena. </p>
<p> Okrećući broj 0800 200 083 Zagrepčani mogu pozvati Zagrebparking radi odvoza starih i odbačenih automobila. Za odvoz krupnog otpada potrebno je nazvati Gradsku čistoću na broj 0800 200 121, a za uređenje ulica zadužene se Zagrebačke ceste, koje će biti na raspolaganju na broju 0800 0551. </p>
<p>Ružica Jakešević</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Stečajna upraviteljica ispraznila skladišta Goričanke</p>
<p>Zadnji dan upravljanja Goričankom stečajna upraviteljica Biserka Jakić odvezla je robne zalihe te tekstilne tvrtke u stečaju »na sigurno mjesto«. Radnice Goričanke simbolički su blokirale odvožnju tvorničkih zaliha postavljajući prepreku od otpisane robe koju im je poklonila stečajna upraviteljica. Upraviteljica se pak pozvala na Zakon o stečaju prema kojem su te zalihe u stečajnoj masi pa se moraju prodati da bi se podmirili vjerovnici. </p>
<p>Vesna Udovičić, šefica tehničke pripreme, kaže da Goričanka Nova, tvrtka koju je osnovao Hrvatski fond za privatizaciju, želi kupiti zalihe za 150 tisuća kuna, što je 10 posto od 1,5 milijuna, kolika je njihova knjigovodstvena vrijednost. »Njihova realna vrijednost je između 300 i 500 tisuća kuna, a za 150 tisuća kuna i mi bismo je rado kupili kako bismo mogli početi s novom proizvodnjom«, rekla je.</p>
<p>Ana Večerin, šefica proizvodnje, pita se koliko će novca od prodaje upraviteljica staviti u stečajnu masu, a koliko u vlastiti džep. </p>
<p>Radnice Goričanke ismijale su upraviteljičin »poklon«, tj. otpisanu tekstilnu robu, tako da su od nje napravile prepreku protiv kamiona koji odvozi robne zalihe. Kad su vidjele kako je kamion s lakoćom prešao prepreku, same su je uklonile. </p>
<p>[R. Đ.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Jeftini kineski auti preplavit će Europu</p>
<p>RIM</p>
<p> – Kineski automobil koji bi trebao preplaviti europsko tržište, testira se u Italiji i koštat će 4000 eura, objavio je na svojoj web stranici talijanski »Corriere della Sera«. Čuveni talijanski dizajner automobila Giorgetto Giugiaro kaže da će do 2010. kineska industrija proizvoditi isti broj automobila koliko daje globalna američka proizvodnja.</p>
<p>Kineski je auto na testiranju u gradu Iserniji, nakon čega treba dobiti potvrdu za prodaju izvan Kine. Kineska tvornica FAW (First automobile works) počela je testove za dobivanje odobrenja za prodaju automobila imena »Happy Emissary«. Testovi se održavaju u najvećoj tajnosti. Kineski auto sliči Opel »Agili«, ima 1100 ccm, motor s tri cilindra, snage 52 konja i pet brzina.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Kravu obuzeo magični duh</p>
<p>Stara Kambodžanka iz sela Russey Srok, 160 km jugozapadno od Phnom Penha, ljubi, štuje, njeguje i bananama hrani kravu svojih susjeda jer vjeruje da je »nadarena«. Cijelo je selo, štoviše, duboko uvjereno da je njihovu kravicu obuzeo čudotvorni duh s iscjeliteljskim moćima koji je, pazi sad, emigrirao – iz Tajlanda! Te su ničim dokazane tvrdnje višekratno opovrgnule tamošnje lokalne i crkvene vlasti, no vjernici se ne daju pa kravu pohode i donose joj darove. Lude krave? Hm, ova je samo sretna i sita.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Bubnjanjem do poreza</p>
<p>HYDERABAD</p>
<p> – Poreznici na jugu Indije dosjetili su se kako dužnike natjerati da plate zaostali porez. Vlasti grada Rajahmundryja unajmile su 20 skupina bubnjara koji se smjeste ispred kuća kroničnih neplatiša pa bubnjaju sve dok dužnici ne izađu i ne podmire dugovanje! Grad time želi naplatiti oko pet milijuna kuna duga, a novom je metodom već vraćeno 18 posto duga. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Supermanov povratak</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pogled iz zraka ne otkriva prvu zemaljsku uzletno-sletnu pistu za NLO-e onkraj svemira, već skupocjenu filmsku scenografiju u australskoj pustinji. Tristotinjak kilometara sjeverozapadno od Sydneya, nedaleko od grada Breeza, počelo je snimanje novoga filmskog uratka o slavnom Supermanu, pa je u tu svrhu izrađen i svemirski brod u prirodnoj veličini (na slici se zbog »silne brzine« zabio u tlo). Unatoč smrti legendarnog Christophera Reevesa, producenti i autori nastavka pod naslovom »Supermanov povratak«, vjeruju da će film dogodine postati pravi svjetski megahit. </p>
<p>A. K. B.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Pola milijuna rikši u Dhaki</p>
<p>DHAKA</p>
<p> – Bangladeška vlada tvrdi da se ulicama Dhake svakodnevno kreće oko pola milijuna rikši. Od toga tek njih 70.000 ima potrebne dozvole pa broj valja hitno smanjiti. No statistike pokazuju da od posla s rikšama izravno ili neizravno preživljava čak 12 milijuna ljudi, što znači da bi zbog smanjivanja broja rikši deseci tisuća ljudi postali nezaposleni. Svjetska banka obećala je stoga pomoć u obliku kredita od 7,5 milijuna dolara. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Kazna za trudnice koje puše</p>
<p>TAIPEI</p>
<p> – Tajvanke koje puše tijekom trudnoće mogle bi biti novčano kažnjene u okviru borbe protiv pušenja, izjavio je u utorak dužnosnik tajvanskog ministarstva javnog zdravstva. »Dim je važan uzročnik spontanih pobačaja i prijevremenih poroda, a žene koje puše u trudnoći moraju biti svjesne opasnosti«, kazao je Yu Po-tsun. Prema nacrtu zakona, trudnice koje puše mogle bi na Tajvanu biti kažnjene kaznom u visini od 1800 kuna. Kazna će biti ukinuta ako trudnice pristanu pohađati tečajeve o odvikavanju od pušenja. Yu ocjenjuje da na Tajvanu puši oko pola milijuna žena.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Kinez pati od visinskih bolesti</p>
<p>PEKING</p>
<p> – Kinez Wang Xinfeng (38) visok 2,35 metara, u utorak je proslavio izlazak iz bolnice. Nakon što ga je pokosio niz bolesti - poput dijabetesa i osteomijelitisa - Wang nije više mogao stajati na nogama. To je stanje trajalo 10 godina sve dok mu bolnica nije ponudila besplatnu terapiju. [akb]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Sporo udomljavanje Vidovića </p>
<p>Najnovija novčana kalkulacija ulijeva nekakvu nadu u skoro oživljavanje projekta uređenja kuće Andrić gdje će biti smještena Vidovićeva galerija </p>
<p>Godine 2006. napokon bi trebala zaživjeti Galerija Vidović u klasicističkoj kući Andrić na Poljani kraljice Jelene pokraj Srebrnih vrata Dioklecijanove palače, gdje bi nakon višedesetljetnog nemara i nesnalažljivosti gradskih vlasti primjereno bila smještena umjetnička djela najvećega splitskog slikara i jednog od najistaknutijih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća Emanuela Vidovića (1870. – 1953.).</p>
<p> No, od 5,7 milijuna kuna, koliko je ukupno potrebno za radove na adaptaciji kuće Andrić, ove godine izdvojit će se samo 1,4 milijuna. Od toga će Grad Split uložiti milijun kuna, dok će Muzej grada Splita i Ministarstvo kulture izdvojiti po 200 tisuća kuna.</p>
<p> Član Poglavarstva zadužen za kulturu Marijan Šare nije zadovoljan tim rješenjem ističući kako je Grad zahvalan Ministarstvu na pomoći, ali je, po njegovu mišljenju, za vrijedan i nužan projekt Galerije Vidović prema projektu arhitekta Željka Kovačića trebalo izdvojiti barem milijun kuna. </p>
<p>Priča o osnutku memorijalne galerije Emanuela Vidovića počela je prije više od četiri desetljeća kada se među splitskim kulturnjacima rodila zamisao o otkupu slika iz posjeda slikareve obitelji za buduću galeriju u rodnom Splitu.</p>
<p> Nakon što je 1984. godine tadašnja Skupština općine Split donijela odluku o osnivanju Galerije Vidović, nasljednici pokojnog slikara i Muzej Grada Splita dvije godine poslije sklopili su ugovor o ustupanju umjetnina i drugih predmeta iz slikareve ostavštine radi osnivanja Galerije. </p>
<p>Iako se nitko nije nadao, ta je godina bila samo početak tužne i duge trakavice vezane uz smještaj vrijednih djela jednog od najpoznatijih Splićanina, čije su slike godinama čamile u mračnim i hladnim spremištima daleko od očiju javnosti.</p>
<p> U samom početku, Grad Split se obvezao da će u sklopu Muzeja grada Splita u Papalićevoj palači osigurati prostor i druge uvjete za smještaj galerije, ali predviđeni radovi na trećoj fazi obnove muzejskog sklopa nikada nisu započeti. Obnova Muzeja zaustavljena je 1990. godine, a za udomljenje Vidovićeve ostavštine nisu se pronašla potrebna sredstva.</p>
<p> Tek prije četiri godine Gradsko poglavarstvo donijelo je odluku o ustupanju kuće Andrić za smještaj Galerije Vidović. Međutim, i tu su nastali brojni problemi, budući da se u prizemlju kuće nalazi trafo stanica koju treba premjestiti i koja nije planirana u glavnom projektu uređenja i adaptacije zgrade. Premještanje je dogovoreno, ali za sada sve stoji na pripremnim radnjama. Do kada, nitko ne zna.</p>
<p> Ipak, najnovija novčana kalkulacija ulijeva nekakvu nadu u skoro oživljavanje projekta, budući da su splitski gradski čelnici već jednom prekršili obećanje o početku radova najavljenih za svibanj prošle godine. </p>
<p> Dovršenjem Galerije Vidović javnosti bi se konačno nakon dugog niza godina predstavila bogata slikareva ostavština. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Nema sukoba interesa</p>
<p>Nemoguće je članovima Vijeća zabraniti da stvaraju, pišu, produciraju ili režiraju. Biti članom Vijeća je čast, a ne profesija, rekao je Milan Štrljić </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Pojedini članovi Vijeća 15. Marulićevih dana ne mogu biti sukobu interesa zbog toga što su njihove predstave ušle u konkurencijski program Festivala, skandala nema, a dignitet izbornice Marulićevih dana dr. Ane Lederer nikako se ne smije dovoditi u pitanje. Poruka je to koju je intendant splitskog HNK i ravnatelj Marulićevih dana Milan Štrljić u utorak odaslao s konferencije za novinare na kojoj je, između ostaloga, predstavljen bogati program ovogodišnjeg festivala hrvatske drame i autorskog kazališta koji će se održati od 22. do 29. travnja.</p>
<p> Naime, nekim predstavnicima medija je zasmetala činjenica što članovi Vijeća Marulićevih dana Milan Štrljić, Nenni Delmestre, Elvis Bošnjak, Želimir Mesarić i Goran Grgić imaju barem po jednu svoju predstavu na festivalu, a sam Štrljič dvije produkcije. Ravnatelj festivala objasnio je kako Vijeće mora biti stručno, kompetentno, iskusno i provjereno, a ako su njihove predstave ono najbolje što se prošle godine dogodilo u domaćoj dramskoj produkciji, onda se one moraju naći na repertoaru Marulićevih dana.</p>
<p> Na negodovanje jedne predstavnice medija o uvođenju nove točke Pravilnika po kojoj Vijeće odobrava izbor predstava, Štrljić je kazao kako će se ta stavka razmotriti i konkretno definirati, kako ubuduće ne bi dolazilo do sličnih zabuna. »U Vijeću sjede ljudi koji se bave kazalištem i zato će uvijek biti eventualnih negodovanja i priča o navodnom sukobu interesa. To je apsurdno, jer je nemoguće članovima Vijeća zabraniti da stvaraju, pišu, produciraju ili režiraju. Biti članom Vijeća je čast, a ne profesija«, zaključio je Štrljić.</p>
<p> Od ukupno 27 prijavljenih predstava za sudjelovanje na ovogodišnjim Marulićevim danima, od čega su samo dvije iz inozemstva, izbornica Lederer je izabrala 11, koje pokazuju visoku kvalitativnu razinu kad je riječ o klasičnom i suvremenom hrvatskom dramatičaru. </p>
<p>»Pogleda li se popis prijavljenih predstava, uočava se kako je gotovo cjelokupna produkcija predstava temeljena na drami kao predlošku predstave, kao i da su umjetnički najjače ansambl-predstave nastale u etabliranim kazališnim kućama«, kazala je Lederer.</p>
<p> »Ovi će Marulićevi dani pokazati da hrvatski dramski teatar u klasičnom trokutu dramski tekst-glumac-redatelj još uvijek negdje ima umjetničke vitalnosti, kao što i hrvatski dramatičar uspijeva biti nezaobilazno kazališno prisutan«, istaknula je izbornica Lederer.</p>
<p>Na Marulićevim danima tako će biti izvedene domaće predstave »Antigona, kraljica u Tebi«, »Drugi libar Marka Uvodića Splićanina«, »Glorija«, »Hajdemo skakati po tim oblacima«, »Jazz«, »Na rubu pameti«, »Prije sna« »Svoga tela gospodar« i »Veliki bijeli zec«.</p>
<p> Od inozemnih gostiju u konkurencijskom programu će sudjelovati Dramski teatar Skopje s »Hamletom u selu Mrduša Donja« u režiji Mete Jovanovskog, a »Svećenikovu djecu» izvest će moskovski Teatar Puškin u režiji Aleksandra Onurova. I ove godine Marulićevi dani će imati i svoj radni dio pod nazivom »Dramski pisac u središtu pozornosti«. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Tajnovite seobe životinja </p>
<p>Umjetnik prikazuje prizore životinjskih seoba, metaforu masovnog nagonskog impulsa koji pokreće veliki broj jedinki s točno određenim ciljem i svrhom</p>
<p>Damir Stojnić, kao i mnogi drugi slikari njegova naraštaju nisu čuli za »smrt slikarstva«. A ako i jesu, ne mare mnogo za teze o nestanku slikarskoga. Tako Stojnić u najnovijem ciklusu razvija ideje o izjednačavanju umjetničkog stvaranja s alkemijskom odnosno ritualnom praksom. </p>
<p>On poseže za biološkim obrascima u prirodi, u široko područje intuitivnoga, nagonskoga i iracionalnoga koje obuhvaća životinjski svijet, animalne razine ljudskoga bića, a na posljetku i cjelokupan živi svijet. </p>
<p>Tako Stojnić prikazuje prizore životinjskih seoba, metaforu masovnog nagonskog impulsa koji pokreće veliki broj jedinki s točno određenim ciljem i svrhom. </p>
<p>Umjetnik negira plošnost platna dodavanjem okomitih nizova slova što tvore nazive mišićnog, skeletnog i živčanog sustava ljudi . Na razini metafore, posrijedi je spomenuto izjednačavanje nagona kao pokretača kako životinja tako i ljudi, dok je na formalnoj razini slike riječ o uspostavljanju perspektive koja načinje posvemašnju plošnost djela.</p>
<p>Najnovija izložba slika Damira Stojnića ukazuje na moguću pojavu staroga fenomena – konceptualnoga slikarstva čije je duhovni otac Marcel Duchamp. On je svojim slikama, primjerice radom »Aktovi preoblače kralja i kraljicu velikom brzinom« iz 1912. godine naglašavao važnost preobrazbe umjetnosti iz »animalnog« u »intelektualni« izričaj. Za pretpostaviti je kako Stojnić u svojem posljednjem ciklusu pokušava ujediniti animalno s intelektualnim ili staviti znak jednakosti između ta dva principa djelovanja. Uz to, sam naziv novog ciklusa »Animalkemija« stvoren je igrom riječi – anima, animal, alkemija – što ukazuje na prožimanje konceptualnog i slikarskog - bilježi Branko Franceschi u predgovoru kataloga.</p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Tadijanović i Dedić na »Šoljanovim danima«</p>
<p>Šoljanovi dani održat će se od 6. do 8. svibnja u Rovinju. Na početku manifestacije bit će koncertno izvođenje Šoljanove radiodrame »Čovjek koji je spasio Nizozemsku« te susret s književnikom Dragutinom Tadijanovićem. Drugoga dana manifestacije bit će priređen kolokvij »Moderni klasik Antun Šoljan« te predstavljena knjiga Ante Stamaća »Zapravo Šoljan«. Gost će biti i kantautor Arsen Dedić, a čitava će svečanost završiti okruglim stolom na kojem će biti riječi o radu sljedećih književno-znanstvenih susreta.</p>
<p>S. V. A.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Objavljena »Fotomonografija Fotokluba Split«</p>
<p>»Fotomonografiju Fotokluba Split«, koja je upravo objavljena, u ponedjeljak su pred brojnim Splićanima i zaljubljenicima u fotografiju predstavili gradonačelnik Miroslav Buličić, povjesničar umjetnosti mr. Joško Belamarić, predsjednik Fotokluba Feđa Klarić te urednici Zrinka Buljević i Ante Verzotti. Monografija ukoričava cjelokupnu povijest 94 godine staroga Fotokluba, čime se dobiva uvid u kontinuitet splitske fotografije, kako profesionalne tako i amaterske. U knjizi je o povijesti splitske fotografije od druge polovice 19. st. do 1950. godine pisao Duško Kečkemet, razdoblje pedesetih i šezdesetih obradila je Sandi Bulimbašić, sedamdesete i osamdesete Jasna Gluić te devedesete Jasminka Babić. Osim znanstvenih eseja, monografija sadrži i više od 200 fotografija, a grafičko oblikovanje cjeline potpisuje Viktor Popović. Fotoklub Split postao je polazište, postaja i utočište mnogim fotografima od formata i od zanata te onima koje svjetlost preko aparata obdaruje elokvencijom. Jedna od urednica monografije Zrinka Buljević ističe da se u toj staroj splitskoj ustanovi fotografija promiče druženjem, izlaganjem i učenjem. »Fotografija kao medij najbolje živi sa svojim vremenom, ona je slučajna koliko i slučaj. Ona nije dekadentna, zadrta, konzervativna, natražna, niti je napredna, samo je, i uvijek, suvremena. Ako je umjetnik, ona je umjetnost, ako je obrtnik, ona je umijeće, ako je lažljivac, ona je laž, ako je turist, ona je uspomena, ako je reporter, ona je vijest, ako je makro, ona je prostitutka. Kao i čovjek, ona je obiteljska ili sama, čista ili prljava, jednostavna ili raskošna, tužna ili radosna«, kazala je Buljević. Monografija je tiskana uz potporu Poglavarstva grada Splita, Ministarstva kulture RH i Slobodne Dalmacije. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Tudor I Šerić jedini »brončani« </p>
<p>Izbornik Kranjčar ne odustaje od pravila: »U reprezentaciju se teško ulazi, a još teže izlazi« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izbornik hrvatske nogometne reprezentacije drži se starog pravila - »u reprezentaciju se teško ulazi, a još teže izlazi«. Upravo se tako može opisati kadar od 21 nogometaša koji je Kranjčar objelodanio za skorašnje bitne kvalifikacijske utakmice protiv Islanda i Malte (26. i 30. ožujka) u Zagrebu. Iako su mnogi začuđeni što je Kranjčar za praktički desetodnevnu akciju pozvao samo 21 nogometaša, od čega samo dva vratara, i taj je popis zoran primjer kako Kranjčar doživljava reprezentaciju.</p>
<p>– Većina je igrača u natjecateljskoj formi, a sve su to igrači koji su se već prekalili u kvalifikacijama. Oni mi trebaju! </p>
<p>Ipak, Kranjčar je za jednu kvalifikacjisku utakmicu, nakon što je dugo izbivao iz reprezentacije, pozvao i Antu Šerića iz Lazija. Ovaj momak, inače rođen u Australiji, bio je član »vatrenih« iz Francuske 1998. godine. Nije imao sreće, ali ni strpljenja kod prethodnih izbornika Jozića i Barića. Međutim, dobre partije u Italiji i upražnjeno mjesto pričuve na lijevom boku smjestili su ga konačno u Kranjčarove koncepcije. Treba primijetiti da će Šerić uz Tudora biti jedini naš igrač koji je bio na svjetskoj smotri u Francuskoj 1998. godine. Njihove vitrine još krasi brončana medalje iz Pariza. S njima je bio i Dario Šimić, koji je za »akciju Island i Malta« pričuva. Dobio je tek pretpoziv. </p>
<p>Iako nije debitant, poziv Šeriću malo je iznenađenje. Kao što je iznenađenje i uručenje poziva Mariju Bazini iz austrijskoga GAK-a. Treba pritom istaknuti da Bazina igra izvrsno i da je jedan od najzapaženijih igrača austrijskog prvenstva, uz to je pružao sjajne partije dok je GAK sudjelovao u Kupu Uefe. Malo-pomalo, Kranjčar popunjava reprezentaciju, ali se ne odriče staroga kostura. </p>
<p>– Vrijeme eksperimentiranja je prošlo. Imali smo prijateljske utakmice, a loše što smo uočili pokušat ćemo ispraviti na pripremama. Eto, nisam pozvao ni Živkovića, koji će sigurno ostati reprezentativac. Za te utakmice imam dosta stopera, trebat će mi jači srednji red i efikasniji napad, dodao je Kranjčar. </p>
<p>Zato ga treba razumjeti što još uvijek inzistira na pojavljivanju Eduarda u A reprezentaciju, iako je silno potreban i mlađoj vrsti Slavena Bilića. Eduardo će ipak ostati skriveni Kranjčarov adut, a među mlade će tek ako svi ili većina napadačkog trojica Pršo-Klasnić-Olić budu zdravi. </p>
<p>– Eduardo može igrati po poluvrijeme za mlade i poluvrijeme za nas, dogovorili su se Bilić i Kranjčar. </p>
<p>Možda je najzanimljivija činjenica da je Kranjčar zagovornik potpune transparentnosti, kao u popisima igrača u isticanju svojih ideja, tako i na treninzima. Jedan je nadobudni novinar upitao Kranjčara hoće li zatvarati treninge, a on je odgovorio: </p>
<p>– Što vam je? Snimajte i gledajte, radite što hoćete. Ionako se sve odlučuje na utakmici, a ne na treningu... </p>
<p>Sjetismo se tajanstvenih Jozića i Barića... Koja razlika! </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Vejić pogodio polufinale u 94. minuti</p>
<p>Hajduk u polufinalu: S 2-0 protiv Zagreba na Poljudu Splićani su nadoknadili 0-1 poraz u Kranjčevićevoj</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Teško, ali slatko Hajduk je došao do polufinala Kupa Hrvatske. Pogotkom Hrvoja Vejića za konačnih 2-0 slomljen je otpor Zagreba u 94. minuti, u trenucima kada su se svi na stadionu pripremali na izvođenje jedanaesteraca. Hajduk je anulirao prednost zagrebaša iz Kranjčevićeve od 1-0 golom Ivana Leke iz kaznenoga udarca u 73. minuti. Odluka suca Kurtovića da dodir Ivankovića s Bišćevićem u 16-ercu okarakterizira jedanaestercem revoltirala je »pjesnike« koji su i nakon utakmice prigovarali su osječkom sucu. Treba dodati da je Kurtović svojim odlukama iritirao obje momčadi te je bio najslabiji akter ovoga dvoboja. </p>
<p>Pogodak odluke pao je nakon velike gužve, centrirao je Blatnjak, Dragičević glavom spustio loptu za Vejića kojeg nije dekoncentrirala ni povišena tjelesna temperatura, smireno je sproveo loptu nogom u mrežu. Hajduk je zasluženo pobijedio Zagreb i pravo je čudo kako u prvom poluvremenu nije uspio postići pogodak. Redale su se prigode, a vratar Zagreba Stojkić djelovao je zastrašujuće za napadače splitskog kluba. Samo je u prvih 15 minuta obranio niz teških udaraca i to Turkoviću, Kranjčaru i Bušiću. Veliku prigodu pred kraj poluvremena promašio je i Vejić. U 43. minuti Bartulović je »bombom« skoro razvalio vratnicu...</p>
<p>Drugo poluvrijeme Hajduk je otvorio prigodom Bišćevića, ali je Stojkić još jednom vrhunski reagirao. Napadi Splićana su kopnili, nije bilo više čistih situacija za postizanje pogodaka, ali su uspijevali držati »zagrebaše« u mat-poziciji. Ttrudili su se, a hrabrost i ustrajnost im se isplatila. Igrači nisu mogli sakriti svoju radost, zapjevali su na centrui. Vidjelo se da ih boli slaba igra i poraz protiv Rijeke. Ovim uspjehom »bijeli« su odahnuli.</p>
<p>• HAJDUK – ZAGREB: 2-0 (0-0)</p>
<p>Stadion na Poljudu</p>
<p>HAJDUK: Kale - – Vučko 6, Vejić 7, Đolonga 6 – Blatnjak 6, Bišćević 6 (od 77. Damjanović -), I. Leko 7, Bartulović 6,5; Kranjčar 7 – Turković 7 (od 66. Dragičević 6,5), Bušić 6 (od 81. Vučković -)</p>
<p>ZAGREB: Stojkić 7 – Labudović 6, Brnas 6,5, Nadarević 6, Mujdža 6, Jakirović 6, Marić 5 (od 57. Brkljača 5), Ibričić 6, Ćutura 5 (od 58. Ivanković 5) – Bartolović 5 (od 48. Klić 5), Vidović 6</p>
<p>SUDAC: Kurtović (Osijek) 5 </p>
<p>GLEDATELJA: 6000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 I. Leko (73. min. iz 11-erca), 2-0 Vejić (90+4)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Jakirović, Ibričić, Klić, Labudović</p>
<p>CRVENI KARTONI: -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Hrvoje VEJIĆ</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Adriano »hat-trickom« izbacio europske prvake</p>
<p>MILANO</p>
<p> – Nakon Juventusa, Milana, Chelseaja, Liverpoola, Bayern Münchena, Lyona i PSV Eindhovena plasman u četvrtfinale Lige prvaka osigurao je i Inter. Milanski je klub je u uzvratnom ogledu osmine finala na San Siru pobijedio Porto sa 3-1, te tako ukupnim rezultatom 4-2 izborio prolaz među osam najboljih momčadi Europe. </p>
<p>Junak utakmice bio je Brazilac Adriano, koji je postigao sva tri pogotka Intera (6., 63., 88.), dok je strijelac za Porto bio Jorge Costa (69.). Porto ovim porazom oprostio od prilike da obrani naslov europskog prvaka. Kako Uefa ne dozvoljava da se na istom stadionu igra dva dana uzastopce Inter i Porto su odmjerili snage sedam dana kasnije jer su prije njih na San Siru svoju utakmicu odradili Milan i Manchester. {Hina}</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Janica i Ivica prvaci u superveleslalomu</p>
<p>INNERKREMS</p>
<p> – Sasvim očekivano su Janica i Ivica Kostelić postali prvaci Hrvatske u superveleslalomu, nakon utrka održanih u austrijskom Innerkremsu. </p>
<p>Četiri utrke okupile su ukupno stotinjak natjecatelja, ali i zvučna imena poput Austrijanaca Schönfeldera, Franza, Prangera ili Krölla koji su vozili FIS utrku superveleslaloma. </p>
<p>Ono što je nama najbitnije su bile utrke prvenstva Hrvatske - Janica Kostelić je bila uvjerljiva i ukupno pobijedila pred Slovenkom Robnik, dok je Ivica Kostelić u svojoj utrci bio drugi, iza Slovenca Andreja Šporna, ali je i to bilo dovoljno za naslov hrvatskog prvaka. Inače, pohvale zavrjeđuju i Nika Fleiss, te Natko Zrnčić-Dim koji su bili »srebrni«. </p>
<p>Inače i u drugoj utrci, za FIS bodove, Janica je bila najbolja, dok je Ivica Kostelić bio četvrti. Prvenstvo se nastavlja u petak i subotu na Sljemenu, gdje se voze veleslalom i slalom. </p>
<p>[S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Zagreb protiv Vardara u polufinalu Kupa kupova </p>
<p>Igor Vori: Bilo bi zbilja lijepo kad bih se od Zagreba oprostio s europskim trofejom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Rukometaši Zagreba će u polufinalu Kupa pobjednika kupova igrati protiv makedonskog predstavnika, skopskog Vardara, po odluci ždrijeba u Europskom rukometnom savezu (EHF).</p>
<p> Prvi polufinalni dvoboj igrat će u Skopju 2. travnja, a uzvrat će biti 10. travnja u Zagrebu. Vardar je, inače, u četvrtfinalu Kupa pobjednika kupova eliminirao Medveščak-Infosistem, uvjerljivo pobijedivši u obje utakmice. U Zagrebu su zadovoljni ishodom, jer su izbjegli španjolski Ademar Leon, koji je favorit Kupa kupova. </p>
<p>– Zadovoljan sam, jer nam se ispunila želja da izbjegnemo Ademar. Znamo da Vardar nije loša momčad, izbacili su Medveščak, koji je, doduše, bio oslabljen, ali kad neka momčad pobijedi suparnika sa 16 pogodaka razlike i vodi s deset u uzvratu, to nikako ne treba podcjenjivati, kaže Igor Vori, kružni napadač Zagreba: </p>
<p>– Mislim da imamo šanse plasirati se u finale. Bilo bi zbilja lijepo kad bih se od Zagreba oprostio s europskim trofejom. </p>
<p>Reprezentativni je pivot, naime, potpisao trogodišnji ugovor s Barcelonom i od jeseni će igrati u Blau Grani. </p>
<p>– Barcelona me zvala od zime, čekao sam, ali sad smo se dogovorili i zadovoljan sam uvjetima. Žao mi je što ću otići, ali mlad sam, želim nešto novo. Ovo mi je veliki motiv, jer se želim opet dokazivati.</p>
<p> To je poziv koji se ne odbija. Uostalom, kao klincu mi je bio san igrati nogomet za Barcelonu. Ne igram, doduše, nogomet, ali ću barem gledati Ronaldinha, kroz smijeh će Vori, koji će se tako pridružiti reprezentativnom kolegi Davoru Dominikoviću. </p>
<p>U drugom će se polufinalu, pak, sastati španjolski Ademar Leon i Izviđač iz Ljubuškog, u kojima igraju naši reprezentativci, desni vanjski napadači Petar Metličić, odnosno Denis Buntić. Prva se utakmica igra u Leonu 2. travnja, a uzvrat je osam dana kasnije u Ljubuškom. </p>
<p>• Polufinalni parovi, Liga prvaka (sve se utakmice igraju 2. ili 3. travnja te 9. ili 10. travnja): Celje Pivovarna Laško (Slo) – FC Barcelona (Špa), Ciudad Real (Špa) – Montpellier (Fra); </p>
<p>Kup EHF-a: Gummersbach (Njem) – Magdeburg (Njem), TuSEM Essen (Njem) – Dinamo Astrahan (Rus);</p>
<p>Challenge kup: St. Otmar St. Gallen (Švi) – Wacker Thun (Švi), ABC Braga (Por) – Superfund Hard (Aut). </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Nezadrživi Heat i Celticsi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vodeći sastav NBA lige Miami Heat nastavio je niz nepobjedivosti. Devetu pobjedu u nizu, a 13. na domaćem parketu ostvarili su pregazivši Milwaukee Buckse rezultatom 110-71. Dwight Wade za samo 26 minuta ubacio je 29 poena, Shaquille O’Neal dodao je 21, dok je u redovima poraženih Redd zabilježio 14 poena. Toni Kukoč je igrao samo osam minuta i ubacio jednu tricu. </p>
<p>Detroit Pistonsi uspjeli su iščupati pobjedu na gostovanju kod slabašne Atlante rezultatom 108-114. Trener aktualnih NBA prvaka Larry Brown nije vodio momčad Pistonsa zbog operacije kuka, no njegovi igrači ove večeri nisu imali problema s postizanjem koševa, za razliku od prošle kada su postigli negativni rekord u postignutim poenima i začudo pobijedili Utah sa 64-62. Tayshaun Prince postigao je 31 koš, Rasheed Wallace dodao je 28 koševa i 12 puta uspješno skočio. Atlanti kojoj je ovo 15 poraz u posljednjih 16 utakmica nije pomoglo ni 37 poena Ala Harringtona. </p>
<p>San Antonio nije imao problema u dvoboju protiv New Orleansa, svladali su ih sa 112-89. Povratak Tima Duncana i odlična večer Bene Udriha nadomjestili su nedostatak Ginobilija i Parkera. Slovenski je reprezentativac ostvario osobni rekord, ubacivši 25 poena, od kojih čak 17 u drugom poluvremenu, a Duncan je pridonio sa 18 poena i 13 skokova. U redovima Hornetsa najraspoloženiji je bio Speedy Claxton, postigavši 16 poena i sedam asistencija. </p>
<p>U Washingtonu su Hughes i Arenas postigli po 21 poen, što je bilo previše za neraspoložene Lakerse, »čarobnjaci« su slavili sa 95-81. Nije to bila večer Kobea Bryanta, šutnuo je 22 puta na koš, a lopta je kroz mrežicu prošla samo šest puta, što je bilo dovoljno za tek 18 poena. </p>
<p>Antoine Walker svojim je povratkom pokrenuo Celticse koji su postigli osam pobjeda u devet utakmica. Posljednji su na gostujućem parketu pali Charlotte Hornetsi sa 119-110. ></p>
<p>[D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ni Plušenko, ni Joubert, nego Lambiel</p>
<p>Iznenađenje : Mladi Švicarac Stephan Lambiel vodi sa 118.28 bodova, šest više od Jouberta i sedam od Plušenka</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> – Nastup klizača u važnom obaveznom dijelu na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu u umjetničkom klizanju u Moskvi završio je protiv predviđanja, ali ne i iznenadno nakon nesigurnog nastupa svjetskog i europskog prvaka Jevgenija Plušenka u kvalifikacijama. No, tu činjenicu nije iskoristio Francuz Joubert dosad najveći takmac Plušenku nego tek 18-godišnji Švicarac Stephan Lambiel koji je svoju već prilično dugo uočenu osobitu nadarenost konačno realizirao u Moskvi. </p>
<p>Lambiel vodi sa 118.28 bodova, šest više od Jouberta i sedam od Plušenka, čiji je nastup u slobodnom sastavu u pitanju jer se muči sa ozljedom bedra.</p>
<p>Inače, ovo je natjecanje trideset najboljih svjetskih klizača pokazalo nevjerojatnu širinu, vrhunske kvalitete klizanja, jednaku ujednačenost, pravu poplavu veoma mladih klizača i sasvim nova imena iz Sjeverne Amerike. Devetnaestgodišnji Amerikanac Evan Lysacek i Kanađanin Jeffrey Buttle u svom su se prvom nastupu na Svjetskom prvenstvu plasirali među šest najboljih. Malo za njima zaostaje Amerikanac Johnny Weier.</p>
<p>Kako je izjednačena kvaliteta u klizanju muškaraca najbolje se vidjelo u mnogim pogreškama nekih ponajboljih izazvanih potrebom da se riskira. Pravi tragičar je bio lanjski treći na svijetu, Nijemac Stefan Lindemann kojem nije uspio nijedan zadani skok, a upravo to mu je najveća snaga. U kvalifikacijama je zakazao drugi Rus Andrej Griazev, koji se ovaj puta rehabilitirao kao i Japanac Takahashi. Za odlučujući slobodni sastav pitanje je koliko će pritisak izdržati manje iskusni Lambiel pred iskusnim Joubertom i ozlijeđenim Plušenka . Uz sve to se ne zna ni kakvi su Amerikanci u slobodnim sastavima. </p>
<p> • REZULTATI</p>
<p>Poredak klizača nakon obaveznih sastava: 1. Lambiel (Švicarska) 118.28; 2. Joubert (Francuska) 112.66; 3. Plušenko (Rusija) 111.26; 4. Buttle (Kanada) 109.39; 5. Lysacek (SAD) 105.55...</p>
<p>[Ž. S.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Odgođen dvoboj Klička i Rahmana </p>
<p>Boksački dvoboj u teškoj kategoriji između svjetskog prvaka Ukrajinca Vitalija Klička i Amerikanca Hasima Rahmana odgođen je zbog Kličkove ozljede bedrenog mišića. Kličko će protiv Rahmana braniti naslov svjetskog prvaka po WBC verziji. Dvoboj je prvotno bio zakazan za 30. travnja u njujorškom Madison Square Gardenu.</p>
<p> No, zbog Kličkove ozljede bit će vjerojatno održan u lipnju. Ukrajinskom će boksaču to biti druga obrana naslova, koji je osvojio u travnju prošle godine, pobijedivši Južnoafrikanca Corriea Sandersa. </p>
<p> U prosincu je obranio naslov svladavši u Las Vegasu Britanca Dannyja Williamsa. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>U Pentagonu pronađene klice antraksa </p>
<p>Uzbuna u Pentagonu: Tragovi otrova pronađeni u dvije pošiljke u uredima američkog ministarstva obrane </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što su tragovi bedrenice, odnosno antraksa otkriveni u dvije poštanske pošiljke u Pentagonu, poštanski su uredi američkog ministarstva obrane u ponedjeljak prijepodne evakuirani i zatvoreni do daljnjega. </p>
<p>Dužnosnici Pentagona nisu bili sigurni je li riječ o napadu biološkim oružjem. Dodatnim testovima, međutim, nisu pronađeni tragovi bakterije antraksa drugdje u zgradi ministarstva obrane niti je tko od zaposlenika pokazao znakove bolesti. Bez obzira na to, svi koji su bili u dodiru s kontaminiranim pošiljkama temeljito su pregledani, a dobili su i trodnevnu terapiju antibioticima. Bit će dodatno pod liječničkim nadzorom kako bi se na vrijeme utvrdili eventualni znakovi bolesti poput groznice, znojenja, odnosno hladnoće. </p>
<p>Nakon terorističkih udara na New York i Pentagon 11. rujna 2001. godine, sve su savezne službe uvele posebne sustave otkrivanja biološkoga i kemijskoga oružja. Štoviše, sva pošta koja stiže u poštanske urede ministarstava, odnosno parlamenta prethodno se rentgenski ozrači kako bi se uništili svi tragovi bakterije antraksa, primjerice. Ta je procedura primijenjena i minulog ponedjeljka na pošiljke koje su stigle u Pentagon. </p>
<p>Unatoč tome, alarmni uređaji su se aktivirali, potvrdila je glasnogovornica Pentagona Jane Campbell. Ona u ponedjeljak nije imala informacije o tome otkuda je pošta zagađena antraksom poslana. Istaknuto je, međutim, da se senzori za biološka oružja ponekad aktiviraju i bez pravoga razloga. </p>
<p>U poštanskoj službi Pentagona radi oko 180 ljudi, a dodatnih stotinjak je vjerojatno bilo u dodiru s kontaminiranim pošiljkama, tvrde službenici Pentagona. Svi su oni podvrgnuti laboratorijskim pretragama u vojnom Institutu za istraživanje zaraznih bolesti. Prvi će rezultati pretraga biti poznati za dva do tri dana. </p>
<p>Sigurnosne snage nadziru ulaze u poštanske urede američkog ministarstva obrane. Antraks ili bedrenica bakterija je koja u prvom redu napada stoku. Za čovjeka je smrtonosna, ako se ne reagira odmah, u prvim satima zaraze. Zaraza se širi zrakom, odnosno tjelesnim dodirom s već zaraženom osobom i vrlo lako poprima razmjere epidemije. </p>
<p>Jedan od mogućih scenarija kojega se pribojavaju u SAD-u jest mogućnost ubijanja ogromnoga broja civila odjednom upravo širenjem, tj. »zaprašivanjem« biokemijskog agensa iz malih poljoprivrednih zrakoplova. </p>
<p>U novije doba, prvi slučajevi kontaminiranja pošte bakterijom bedrenice datiraju iz listopada 2001. Tada je čitav niz zagađenih pošiljki poslan na adrese mnogih medijskih kuća u SAD-u i vladine urede po Washingtonu. Pet je osoba tada umrlo, a 17 oboljelo. U listopadu 2003., dva pisma sa smrtonosnim otrovom ricinom poslani su u ministarstvo prometa i Bijelu kuću, ali su na vrijeme otkrivena. U veljači prošle godine, pismo s ricinom stiglo je u ured republikanskog senatora Boba Frista. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Zid oko Jeruzalema protiv »putokaza mira«</p>
<p>Izraelska sigurnosna ograda izolirat će palestinske teritorije od Jeruzalema</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izraelska vlada Ariela Sharona potvrdila je da će sigurnosni zid koji se gradi duž cijele Zapadne obale u potpunosti izolirati okupirane palestinske teritorije od Jeruzalema. Taj povijesni biblijski grad, izvorište triju monoteističkih religija, i Izraelci i Palestinci smatraju svojim glavnim gradom. </p>
<p>Ako se odluka izraelske vlade provede u djelo, Palestinci će biti potpuno fizički odcijepljeni od tog područja koje žele uključiti u svoju buduću neovisnu državu. </p>
<p>Izgradnja sigurnosnog zida visokog pet metara koji Palestinci nazivaju »zidom aparthejda« mogla bi izazvati novu erupciju gnjeva ionako frustriranih Palestinaca, ali i diljem arapskih i islamskih zemalja. Intifada koja je utihnula nakon dolaska na palestinsko kormilo Mahmouda Abbasa (Abu Mazena) mogla bi ponovno buknuti još većom snagom. Naime, izgradnja sigurnosne ograde potpuno bi izolirala i pristup najvećoj islamskoj svetinji na jeruzalemskom Brdu Hrama, džamiji Al Aqsa koja se uzdiže iznad židovskog Zida plača. </p>
<p>Izrael je priopćio da će »zid razdvajanja« biti sagrađen tako da se najveća židovska naselja na Zapadnoj obali kao i dijelovi Betlehema (mjesto Isusova rođenja) nađu na izraelskoj strani. Sigurno je da će najava obzidavanja Jeruzalema zidom utjecati na ishod pregovora koje u utorak u Kairu s palestinskim militantima i frakcijama treba voditi šef PLO-a Mahmoud Abbas.</p>
<p>Potpredsjednik izraelske vlade Ehud Olmert pokušao je ukloniti zabrinutost Palestinaca i mnogih arapskih vlada. On je odbacio tvrdnje da se iza gradnje zida krije namjera anketiranja područja na Zapadnoj obali. Tvrdi da je zid obrambene prirode i da će biti uklonjen nakon postizanja konačnog mirovnog sporazuma s Palestincima. </p>
<p>Glavni tajnik UN-a Kofi Annan koji je razgovarao sa Sharonom i Abbasom podsjetio je na neobvezujuću presudu Međunarodnog suda koji je potvrdio da je izgradnja sigurnosnog zida nezakonita.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Za EU Hesbollah nije teroristička organizacija </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Američki Predstavnički dom usvojio je rezoluciju kojom poziva EU da libanonsku šijitsku organizaciju Hesbollah stavi na popis terorističkih organizacija. Ova je rezolucija uslijedila nakon što se Europski parlament prošli tjedan izjasnio u korist mjera kojima je cilj »okončanje terorističkih aktivnosti« Hesbollaha, ne upisavši ga, međutim, na popis terorističkih organizacija. Od EU-a se traži da tu organizaciju stavi na popis terorističkih organizacija »kako bi se zabranilo njezino financiranje i priznalo da je ta organizacija prijetnja međunarodnoj sigurnosti«. Demokratski zastupnik Tom Lantos je ocijenio kako je, »s obzirom na krvavi učinak Hesbollaha, optužbe koje Izraelci izriču protiv Palestinaca, te čestih izjava EU-a u korist mira na Srednjem istoku, vrlo čudno da Unija i dalje ne stavlja Hesbollah na popis terorističkih organizacija«. </p>
<p>No, EU članice su podijeljene u stajalištu treba li staviti tu organizaciju na listu. Neki europski diplomati strahuju da bi takav potez mogao destabilizirati Libanon u ključnom trenutku kada jača pritisak na Siriju da povuče svoje trupe iz te zemlje. </p>
<p>[B.L.]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Neslavan rekord: 56 ubijenih novinara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Novinare ubijaju, muče, zatvaraju ... Napadaju ih zbog pristranosti, neobjektivnosti, korupcije, izmišljanja priča, krivotvorenja informacija. Novinari su sve ugroženija vrsta, tvrde profesionalne reporterske udruge, a to priznaju i njihovi kritičari. </p>
<p>O novinarskim sudbinama govori izvješće Odbora za zaštitu novinara (CPJ) za 2004. objavljeno u ponedjeljak. Prošle je godine u svijetu poginulo 56 novinara zbog obavljanja svoga posla, stoji u pregledu CPJ-a objavljenom pod naslovom »Napadi na novinare«. To je najveći broj poginulih novinara u posljednjih deset godina. Mnogi su poginuli prateći ratne okršaje, no čak njih 36 bili su cilj ubojstva, priopćila je ta američka organizacija za medijska prava. </p>
<p>Irak je 2004. bio najopasnije mjesto za novinare s 23 poginula, čime je irački rat postao »jedan od najsmrtonosnijih sukoba za novinare u novijoj povijesti«, navodi se u izvješću. Većina od 23 poginula novinara bili su Iračani, kaže Odbor, a devet je bilo žrtava umorstva U zatvorima je prošle godine završilo 122 novinara, od čega tri četvrtine otpadaju na Kinu, Kubu, Eritreju i Burmu, četiri zemlje s dugom poviješću medijske represije, kaže se u izvješću objavljenom u Washingtonu. Kina je prva na popisu s 42 novinara iza rešetaka, dok ih je 23 bilo zatvoreno na Kubi, 17 u Eritreji i 11 u Burmi, navodi CPJ. Većina novinara zatvorena je temeljem nejasnih optužbi za djelovanje protiv države, kao što su pobuna, subverzija i rad protiv interesa države.</p>
<p>Uvjeti za rad medija veoma su se pogoršali u Rusiji i većini bivših sovjetskih republika, navodi izvješće. »Nigdje nisu tako očite nove teške realnosti kao u Rusiji gdje je čistka neovisnih glasova na nacionalnoj televiziji i alarmantno gušenje izvještavanja tijekom talačke krize u Beslanu označilo godinu u kojoj je predsjednik Vladimir Putin sve više provodio kontrolu nad medijima u sovjetskom stilu«, tvrdi CPJ.</p>
<p>Samo u Latviji, Litvi i Estoniji uspostavljena je sloboda tiska, navodi CPJ. Najnoviji događaji u Ukrajini s usponom nove demokratske vlasti pružaju nadu za promjene, navodi se u izvješću. Nakon Iraka, najopasnije mjesto na svijetu za novinare bili su Filipini gdje ih je poginulo osam, premda ta zemlja spada među medijski najslobodnije u Aziji, tvrdi se u izvješću. </p>
<p> CPJ je izrazio zabrinutost sve većom spremnošću američkih sudaca i tužitelja da natjeraju novinare na otkrivanje svojih povjerljivih izvora, prijeteći im i zatvaranjem. Tako je, prvi put u posljednje tri godine na popis utamničenih novinara Odbor uključio i jednog američkog izvjestitelja. Riječ je o televizijskom novinaru Jimu Taricaniju iz Providencea koji je osuđen na šest mjeseci kućnog pritvora zato što je odbio odati svoj izvor. </p>
<p>Kako je, objavljujući to alarmantno izvješće, upozorila direktorica CPJ-a Ann Cooper, »previše naših kolega širom svijeta izloženo je represiji i nasilju samo zato što obavljaju novinarski posao«. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Najveća sramota rata u Vijetnamu </p>
<p>Da i u najvećoj sramoti američke vojske ima heroja, potvrdio je pilot helikoptera Hugh Thompson </p>
<p>Prije 37 godina, 16. ožujka 1968. godine, američka je vojska masakrirala stanovnike vijetnamskog sela My Lai. Taj je masakr najveća sramota američkog ratovanja u Vijetnamu, a imao je golem utjecaj na javno mnijenje, posebno američko, u promjeni odnosa prema vojnom angažmanu u jugoistočnoj Aziji i snaženju antiratnog pokreta. </p>
<p>Američka vojska krenula je u akciju tražeći bojnu Vijetkonga koja se navodno nalazila blizu sela. U selu su našli samo žene, djecu i starce. Selo je imalo sedamstotinjak stanovnika, a tijekom cijelog dana viđen je tek jedan naoružani Vijetnamac. Neiskusni američki vojnici bili su psihološki pripremljeni da budu maksimalno agresivni. Zašto su podivljali nemoguće je kazati. Rezultat njihova divljanja je poznat: za četiri sata pobijeno je petstotinjak seljana, golemom većinom žene, djece i starci. Američki su vojnici selo minirali, zatim spalili, stoku pobili, a usjeve potrovali kako se njima ne bi mogli koristiti pripadnici Vijetkonga. </p>
<p>Da i u najvećoj sramoti američke vojske ima heroja, potvrdio je pilot helikoptera Hugh Thompson. Zgrožen onim što je vidio iz zraka, sletio je između vojnika i seljana koji su pokušavali pobjeći, suprotstavio se vojnicima, zaštitio seljane, a ranjene (uglavnom djecu) ukrcao u helikopter i odvezao u bolnicu. Trideset godina kasnije zbog toga je odlikovan. </p>
<p>Vojne vlasti zataškavale su masakr i za njega se u javnosti nije znalo više od godinu dana. U jesen 1969. pokrenuta je istraga koja je rezultirala podizanjem 14 optužnica. Nagađalo se da će među optuženima biti i generali američke vojske, ali je sve zadržano na mnogo nižim razinama. Osuđen je samo poručnik William Calley, zapovjednik voda koji je izvršio masakr. Njegov vod ubio je oko 200 ljudi, a on osobno 22. Osuđen je 1971. na doživotni zatvor, a nakon izricanja presude započela je pravosudno-politička farsa u koju se upleo i tadašnji predsjednik Richard Nixon. Zbog višekratnog smanjivanja kazne Calleyu i odbijanja američke vojske da istraži masakr do kraja, izbio je svjetski skandal.</p>
<p> Calley je pušten na slobodu u studenome 1974. godine. Danas vodi trgovinu nakitom u vlasništvu svoga punca. </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Crne rupe na kolniku</p>
<p> Dođe li do prometne nezgode prouzročene rupom na cesti, oštećeni može zvati policiju, koja će obaviti očevid i protiv odgovornih podnijeti na sudu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka </p>
<p>U Zagrebu ima cesta s tolikim rupama da u njih stane cijeli automobilski kotač. Zagrebačke ceste, tvrtka odgovorna za gradske ceste, očito, ne uspijeva sve sanirati, jer zbog klimatskih uvjeta i istrošenosti svakodnevno nastaju nova oštećenja na kolniku. </p>
<p>»Neki sam dan kod Cvjetnog naselja upao u golemu rupu prednjim desnim kotačem. Od siline udarca, a nisam vozio brzo, otpala mi je 'ratkapa', a felga se iskrivila. Nisam mogao vjerovati da mi se nešto takvo može dogoditi usred grada«, rekao je T. T. iz Maksimira.</p>
<p>Tko je odgovoran? Može li se nekoga tužiti? Kako mogu oštećeni dobiti nadoknadu za pretrpljenu štetu? Je li tužba, uopće, najbolje rješenje? </p>
<p>»Koga da tužim? Čak i ako nešto pokrenem čekat ću godinama da se to riješi, a ne da mi se gubiti živce na sudu. Uostalom, nemam baš novaca za bacanje, pogotovo ne za sudske troškove«, rekao je T.T.</p>
<p>Članak 10. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisuje da je pravna ili fizička osoba mjerodavna za održavanje cesta, dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnoga i nesmetanog prometa. </p>
<p>Viktor Forjan, policajac iz odjela zagrebačke prometne policije, kaže da dođe li do prometne nezgode prouzročene rupom na cesti sudionik može zatražiti odštetu. Ako je šteta na automobilu veća, oštećeni može zvati policiju. </p>
<p>»U tom će slučaju policija obaviti očevid i protiv odgovornih podnijeti na sudu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka«, rekao je Forjan i dodao kako su dosad imali takvih slučajeva i podnosili zahtjeve mjerodavnima. </p>
<p>U Zagrebačkim cestama kažu da građani imaju potpuno pravo pokretati sudske postupke protiv njih, ako smatraju da su oštetili svoje automobile zbog oštećenja na kolniku. »Već je dosta građana dobilo odštetu, tako da to nije nikakva novost. Mi kontroliramo prometnice koliko je to god moguće, ali se mora znati da je u gradu mnogo cesta. Na našoj internetskoj stranici je broj dežurnog telefona na koji se građani mogu javiti, i prijaviti oštećenje na kolniku. Mnogi su to već i učinili i mi im zahvaljujemo na tome«, rekao je Milan Golubić, glasnogovornik Zagrebačkih cesta. </p>
<p>Ali zbog rupa na cestama, uz automobile, »oštećene« su i Zagrebačke ceste. Česte tužbe građana protiv Zagrebačkih cesta, naime, ponukale su bračni par Rovišnjak da pokušajem lažnih presuda, odšteta i prijevarama iznude novac Zagrebačkim cestama.</p>
<p>Zagrebačke ceste, od lipnja 2004. godine, sudski se spore protiv bivše sutkinje parničnog odjela Općinskog suda Dubravke Rovišnjak i njezina muža, odvjetnika Vatroslava, optužujući ih da su ih oštetili za najmanje 950.000 kuna.</p>
<p>Županijski sud Dubravku Rovišnjak tereti zbog 11 djela zloporabe položaja i ovlasti i krivotvorenja isprava, a optužnica njezinu suprugu Vatroslavu stavlja na teret pomaganje u tim djelima, te djelo prijevare. Njih dvoje su, tvrdi se u optužnici, kreirali lažne presude protiv tvrtke Zagrebačke ceste i na temelju tih presuda podnosili ovršne zahtjeve. Lažne presude bile su potpisivane imenima sudaca Općinskog suda, a nakon toga, sutkinja je ishodila ovjere lažno iskazane pravomoćnosti i ovršnosti od službenika sudskog kancela. Pritom se osumnjičena koristila dostupnim žigovima i putem raznih odvjetnika iz Zagreba uspjela ishoditi provođenje ovrhe i naplate putem svojih žiroračuna, uz obrazloženje da je žiroračun njezina supruga u blokadi. </p>
<p> Upravo zbog toga spora, koji do razrješenja, ne žele komentirati, Zagrebačke ceste nam ne mogu dati konkretne podatke o broju uloženih žalbi građana protiv njih, da se nešto slično ne bi ponovilo. »Ponavljam, ima dosta ljudi koji se žale i koji nas tuže, ali u većini slučajeva, ili odustanu zbog dugotrajnosti sudskog postupka, ili izgube parnicu zbog svojih pogrešaka koje su previdjeli«, zaključio je Golubić.</p>
<p>Kada bi pravna država funkcionirala, ne dopuštajući iskorištavanje i odugovlačenje sudskog postupka, te kažnjavala odgovorne s većim globama, i kada bi se »stvarnim« oštećenima dale veće naknade, koje bi teretile odgovorne tvrtke, tada bi, vjerojatno, upravo ti odgovorni bili mnogo »odgovorniji« i ne bi radili takve propuste. </p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Trend samoće ili izgubljena generacija</p>
<p>Kao uzrok odgode majčinstva i braka najčešće se spominje bitno promijenjena uloga žena u posljednjih nekoliko desetljeća, ali i sve liberalniji stavovi prema instituciji braka</p>
<p>Brak, obitelj i roditeljstvo teme su o kojima danas mladi sve kasnije razmišljaju. Dobna granica ulaska u bračnu zajednicu, ali i odluka o roditeljstvu, zadnjih je godina bitno pomaknuta, a razlozi tome teme su raznih psiho-socioloških istraživanja.</p>
<p>Kao uzrok odgode majčinstva i braka najčešće se spominje bitno promijenjena uloga žena u posljednjih nekoliko desetljeća, ali i sve liberalniji stavovi prema instituciji braka. </p>
<p>»Kada govorimo o odgađanju roditeljskih obveza sa sigurnošću možemo reći da se radi o trendu. Školovanje se produžilo, žene su postale samosvjesnije, odmah po završetku studija počinju raditi i sve su češće na rukovodećim mjestima«, objašnjava doc.dr.sc. Gordana Keresteš.</p>
<p>No osim emancipacije žena i sve veće individualizacije, Hrvatska ima i svoje specifičnosti. </p>
<p>Razlozi sve kasnijeg uplovljavanja u bračnu luku i odluke o prinovi jednim su dijelom i društveno gospodarska zbivanja u Hrvatskoj, među kojima svakako treba spomenuti i Domovinski rat.</p>
<p>»U dobi kad su trebali ostvarivati ljubavne veze mladići su bili na ratištima. To je slučaj i s mojom braćom. Oni su danas 40 -godišnjaci i teško mogu pronaći odgovarajuću osobu«, priča Ivanka Jagar, 32-godišnja organizatorica prodaje i stilistica u trgovini nakita »Kamena duga«. </p>
<p>S druge strane velik dio mladih ljudi ne može pronaći dobar i siguran posao, što nije dobar preduvjet za preuzimanje roditeljske uloge. </p>
<p>Drugi pak zbog pretrpanog poslovnog rasporeda i kapitalističke teze - radi onoliko koliko je potrebno - nemaju vremena za ljubav. Velik je broj i onih parova koji se odlučuju na alternativne oblike partnerskih odnosa, odnosno suživot bez vjenčanog lista.</p>
<p>»Prvo treba 'posložiti' neke stvari u životu, osigurati osnovne egzistencijalne potrebe, među kojima i stan, a tek onda donijeti odluku o braku i djetetu«, objašnjava Ivanka Jagar. Njeno mišljenje dijeli i 38-godišnja inženjerka agronomije Helena Jelovčić, koja napominje da problem predstavlja i sve veći nedostatak komunikacije i otuđenost među pripadnicima njezine generacije. </p>
<p>»Kad završiš školovanje i počneš raditi uvijek se krećeš u istom krugu ljudi pa je jako teško upoznati nekog novog. Kad sam imala 20 godina lako sam se zaljubljivala, ali tada nisam bila spremna na obveze. Sada kada sam spremna na obveze ne mogu pronaći osobu koja mi odgovara«, govori Helena i dodaje kako su se vremena promijenila. </p>
<p>A da su se vremena zaista promijenila dokazuju i neki statistički podaci. Naime, od 1971. do 1980. godine prosječan broj sklopljenih brakova godišnje je bio 35.829, dok je od 1991. do 1999., godišnji prosjek bio 23.583 sklopljenih brakova. Pad od 34,2% pokazuje da su mladi danas mnogo oprezniji kad je u pitanju ozakonjenje veze. </p>
<p>Osim navedenih razloga, sve dinamičnijeg poslovnog ritma i egzistencijalne nesigurnosti, razlog zbog zaziranja od braka jest i sve veći broj razvoda.</p>
<p>Naime, u Hrvatskoj je svaki peti brak osuđen na propast, a to pak pokazuje kako veliki broj bračnih parova svoje probleme rješava rastavom.</p>
<p>Koji god razlog samačkog života bio, kada muškarac i žena jednom odluče otići pred oltar, ako je odluka ispravna i motivirana pravim razlozima, ništa drugo nije važno. </p>
<p>Antonija Jurica</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Policiji pokušali pobjeći otetom »škodom«</p>
<p>Mladići su zaustavili osobni automobil »škodu« auto-škole u kojoj su bili osamnaestogodišnji kandidat i instruktor </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon što su u ponedjeljak ujutro »golfom«, za kojeg su lažno prijavili da je ukraden bježali policiji, Saša Begić (26) i T. Č. (28) su pokušali pobjeći »škodom« jedne privatne auto-škole u kojoj su bili instruktor i učenik auto-škole, no policajci su ovaj put bili brži te su uhitili mladiće za kojima je već ranije raspisana potraga.</p>
<p>Policija je priopćila da su policajci novozagrebačke policijske postaje u ponedjeljak oko 6.50 sati na spojnom kolniku južnog kolnika Avenije Dubrovnik i Sarajevske ceste uočili »golf« u kojem su bila dva mladića, koji su počinili nekoliko prometnih prekršaja, među kojima je bio i prolaz kroz crveno svjetlo na semaforu. Policajci su upalili rotacijsko svjetlo i krenuli za »golfom« kako bi zaustavili automobil, no mladići su počeli bježati policajcima i prošli kroz nekoliko raskrižja dok je na semaforu za njihov smjer bilo upaljeno crveno svjetlo. Vozač »golfa« je na raskrižju Avenije Dubrovnik i Šišićeve ulice naglo izgubio nadzor nad upravljačem i sletio sa ceste, te su obojica izašla iz automobila i počela bježati u različitim smjerovima. Begić je u jednom trenutku uspio zaustavio »škodu feliciju« auto-škole kojom je upravljao 18-godišnji učenik auto-škole, dok je na suvozačkom mjestu bio 31-godišnji instruktor vožnje.</p>
<p>Potom je na stražnje sjedište »škode« ušao i stariji bjegunac, zaključao vrata i počeo prijetiti učeniku i instruktoru da nastave s vožnjom. Instruktor je izašao iz »škode«, dok je jedan od policajaca otključao vrata, ali je bjegunac pobjegao kroz druga vrata, no ne zadugo jer ga je drugi policajac uspio sustići i uhititi, iako je pružao aktivni otpor. Tijekom kriminalističke obrade u Šestoj policijskoj postaji utvrđeno je da je za Begićem ranije raspisana tjeralica s mjerom uhićenja, dok je stariji bjegunac uspio pobjeći, ali se nedugo zatim sam prijavio u Osmu policijsku postaju u kojoj je lažno prijavio krađu navedenog »golfa« kako bi sa sebe skinuo odgovornost.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Presuda optuženom zakazana za četvrtak </p>
<p>Optužba traži najstrožu kaznu, obrana oslobađajuću presudu</p>
<p>PULA</p>
<p> – Na Županijskom sudu u Puli u utorak je održana završna rasprava u slučaju ubojstva porečkog poduzetnika Klaudija Beakovića, za koje je optužen Alen Butković. Premda sudska vještačenja nisu nepobitno dokazala tko je prvi pucao, te radi li se o ubojstvu iz samoobrane ili s predumišljajem, Županijski državni tužitelj Vlatko Nuić u svom je završnom govoru zatražio što strožu kaznu za Butkovića. »Postali smo država u kojoj ubojstva malo znače«, kazao je Nuić, dodajući da je najstroža kazna Butkoviću potrebna i stoga što ima sve više sličnih slučajeva u kojima pojedinci, umjesto kroz institucije, svoje razmirice idu rješavati u vlastitu aranžmanu. Moramo zauzeti stav prema životu i onima koji ga nasilno oduzimaju, tako što ćemo ih odstraniti iz društva«, rekao je Nuić. </p>
<p>Odvjetnik optuženog Butkovića, Predrag Jašarević, naglasio je da je jedino u čemu se on i optužba slažu ocjena da su nalazi vještaka, svi do jednog, »katastrofalni«. Ponovio je razloge zbog kojih smatra da je njegov klijent pucao u samoobrani, ustanovivši Beakovićevu »klopku« - uz ostalo činjenicu da je Beaković znao da Butković sa sobom nosi pištolj, a Butković za Beakovićev revolver nije znao, te iskaz Beakovićeve supruge da je najprije čula jedan hitac, a potom ostale. To bi se, prema Jašareviću, poklapalo s Butkovićevim iskazom da je kobnog 1.veljače 2002. pred Beakovićevu kuću došao po prethodnom dogovoru da će mu ovaj vratiti traženi dug, a sklonivši se nakon prva Beakovićeva hica iza ogradnog stupa, ispalio u njega 7 metaka i neposredno potom prijavio se Policiji. Da je Butković pucao sakriven iza stupa potvrđuju nalazi vještaka i mjesta gdje su čahure metaka pronađene.</p>
<p>»Nakon izrečene presude sudska istina postaje pravomoćna, a potpunu istinu zna samo pokojni Beaković«, zaključio je Jašarević, a njegovoj završnoj riječi optuženi Butković nije želio ništa dodati.</p>
<p>Objava presude zakazana je za 17. ožujka</p>
<p>Daniela Knapić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Ante Pavlović priznao razbijanje prozora</p>
<p>Presuda je zakazana za četvrtak</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Svjedočenjem dvojice svjedoka u utorak je na zagrebačkom Općinskom sudu dovršen sudski postupak Anti Pavloviću kojega se tereti za nasilničko ponašanje i razbijanje stakala na automobilu Marije Anić u listopadu prošle godine. Objava presude zakazana je za četvrtak. Nakon što je zastupnica optužbe djelomično izmijenila optužni akt, Pavlović je ponovno upitan smatra li se krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret. </p>
<p>»Nisam kriv za nasilničko ponašanje, ali sam odgovoran za oštećenje tuđe stvari, odnosno, razbijanje samo prednjeg stakla«, izjasnio se Pavlović. Tužiteljica je u završnim riječima istaknula da je iskazima svjedoka, vještaka i iskazom Pavlovića, dokazano da je počinio kaznena djela, te je predložila da ga se osudi. </p>
<p>Branitelj Ante Pavlovića u završnom je govoru rekao da kazneno djelo nasilničkog ponašanja nije dokazano, jer se ono može odnositi na ljude, a ne na automobile i istaknuo da je za nasilničko ponašanje bitno iživljavanje, kojega kod Pavlovića nije bilo već ljutnja i ogorčenje jer mu je tada poginuo mačak.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Odgođeno suđenje za šverc drogom</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Trojica optuženih izdvojena su iz suđenja 25-orici švercera drogom, na čelu s Marijanom Bečehelijem, nakon što se dva dana za redom na riječkom Županijskom sudu nisu pojavili svi optuženi. </p>
<p> Tako će se u srijedu, ako ostali optuženici budu prisutni, pročitati optužnica na koju će se optuženici očitovati.</p>
<p>Prema navodima optužnice Bečeheli je od srpnja 2002. godine do 17. prosinca 2003. godine u Rijeci i okolici organizirao mrežu preprodavača i posrednika u švercu heroina.</p>
<p> Niže rangiranim dilerima prodavao je do pet grama heroina na više. Svi zajedno optuženi su za 53 kaznena djela iz područja zloporaba droga. Na raspravi održanoj u utorak branitelji optuženih zatražili su izdvajanje iz sudskoga spisa zapisnika sa saslušanja u policiji kao protuzakonitog kao i ukidanje pritvora za neke od optuženih.</p>
<p> Sudsko vijeće te je zahtjeve odbacilo. </p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Godinu i pol dana zatvora za zloporabu 211 čekova</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> – Mario Vrbanc (35) iz Svetojurskih Vrha u Pregradi nepravomoćno je osuđen zbog zloporabe 211 čekova, čime si je nezakonito priskrbio 117.964 kune. </p>
<p>Bivšeg djelatnika poslovnice Zagrebačke banke u Pregradi, Vrbanca, vijeće zlatarskog Županijskog suda proglasio je krivim što je zloporabio položaj i ovlasti bankovnog tehničara ovlaštenog za izdavanje čekovnih blanketa i kartica. Vrbanc je, naime, od 21. kolovoza 1995. do 6. veljače 1998. godine, čekovnom karticom , koju si je sam izdao, podizao novac sa računa pregradskog obrtnika Zlatka Novosela. Čekove je Vrbanc naplaćivao u Pregradi, Krapinskim Toplicama, Krapini, Zaboku i Zagrebu, a na 201 ček potpisao je sebe, a na njih pet obrtnika Novosela. Kako je i priznao u svojoj obrani, Vrbanc je odabrao pregradskog poduzetnika jer je primijetio da on ima veliki promet u banci i da koristi puno čekova. Vrbanc je poduzetnikov račun opterećivao iz mjeseca u mjesec i za manje iznose, tako da poduzetnik to nije ni primijetio, sve dok se »snalažljivom« bankaru nije dogodio kiks. Naime, jedan je iznos na čeku zaokružio na dvadeseticu, što je poduzetnik odmah primijetio, jer on uvijek na čekovima ispisuje samo iznose na stotice. Danas upropašteni čovjek, bez kune primanja, Vrbanc je na sudu priznao da mu je 1995. godine ponestalo novca kad se vratio iz »Oluje«, a te mu je godine i umrla majka. Pokajao se za ono što je učinio, a rekao je da kazneno djelo nije ranije priznao »da ne bi uznemirio svoju staru baku sa kojom živi«. Već liječenom alkoholičaru, sud je Vrbancu odredio i novo liječenje od alkoholizma. Zbog lošeg materijalnog stanja, Vrbanc je oslobođen plaćanja sudskih troškova, a oduzeto mu je i 109 bjanko čekova koje čuvao kod kuće.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>Mogućnost izbora operatera ipak snizuje cijene usluga</p>
<p>Konkurencija u fiksnoj telefoniji: Optima telekom najavljuje 15 posto niže cijene, a Portus (H1) od 10 do 20 posto niže cijene</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Postojeći nacionalni fiksni telefonski operater, prema iskustvu drugih zemalja, izgubi do 20 posto korisnika kada se na tržištu pojavi konkurencija, odnosno ukine jedan od posljednjih monopola u državi. U Hrvatskoj dozvolu za davanje javnih govornih usluga u fiksnoj telefonskoj mreži, osim T-Hrvatskog telekoma, imaju i Optima telekom i Portus (H1), koji su krajem prošle godine spomenutu dozvolu platili osam milijuna kuna.</p>
<p>Na odluku Vijeća Agencije za telekomunikacije o zahtjevu za izdavanje dozvole čekaju Iskon Internet, Vodatel, GlobalNet, Amis telekom, Nexcom, riječka tvrtka Studio Fenice, VM Telekom iz Samobora te DCM. Zahtjev je nedavno predao i Divan, nakon što mu je 2003. oduzeta dozvola za fiksnu telefoniju. Nova cijena dozvole iznosi 20.000 kuna. Među zainteresiranima za ulazak u fiksnu telefoniju su i mobilni operateri VIPnet i Tele2.</p>
<p>Predsjednik Uprave Optima telekoma Roland Žuvanić kaže da će taj novi fiksni telefonski operater s komercijalnim radom početi sredinom travnja, čime će, kao prvi novi pružatelj usluga fiksne telefonije na nacionalnoj razini, po prvi puta ponuditi mogućnost odabira operatera te smanjenje troškova telekomunikacijskih usluga. Žuvanić napominje da će već pripremljene cijene i tarifne pakete objaviti krajem ožujka, kada prouče sadržaj T-HT-ovih novih korisničkih paketa s obračunskom jedinicom od jedne sekunde. U prosjeku ćemo ponuditi 15 posto niže cijene od sadašnjih na tržištu, kaže Žuvanić. </p>
<p>OT je do sada investirao 120 milijuna kuna, a planira uložiti još toliko, što je nekoliko puta više od drugih novih fiksnih operatera na hrvatskom tržištu. Do sada je zaposlio 80 ljudi, a do kraja godine planira otvoriti ukupno oko 300 radnih mjesta. Žuvanić ističe da je početak promotivne kampanje predviđen za početak travnja, a prvi komercijalni poziv u novoj telefonskoj mreži očekuju krajem travnja. Predsjednik Uprave Portusa (H1) Darko Parun kaže da, nakon što se novi fiksni operateri priključe na T-HT-ovu mrežu, ostaje jako malo prostora da novi operateri, bez obzira na obračunsku jedinicu od jedne sekunde, ponude uslugu telefoniranja na nacionalnoj razini jeftinije od sadašnje 23 lipe po minuti. H1 priprema tarifne modele koji će smanjiti ukupan mjesečni trošak telefoniranja od 10 do 20 posto.</p>
<p>Parun kaže da će sve detalje i pogodnosti za korisnike objaviti neposredno prije početka komercijalnog rada H1 mreže, koji očekuje tijekom travnja. H1 će privatnim korisnicima ponuditi usluge fiksne telefonije i pristup Internetu, a poslovnim će ponuditi dodatne naprednije usluge kao što je, primjerice, zakup opreme, čime se smanjuju ulaganja u telekomunikacijsku infrastrukturu i reduciraju mjesečni troškovi održavanja.</p>
<p>H1 ima 30 visokokvalificiranih zaposlenika, a do početka ljeta zaposlit će ukupno 75 ljudi. Neizravno će preko Portusa, odnosno partnera, posao naći i do 250 ljudi, kaže Parun.</p>
<p>Od Ministarstva mora, prometa, veza i turizma Portus traži donošenje i dodatnih pravilnika, koji će dalje liberalizirati tržište, ali i poboljšati poziciju novih operatora u izravnim pregovorima o međusobnom povezivanju. Riječ je prije svega o pravilniku o operaterima sa značajnom tržišnom snagom i pravilniku o raspetljavanju lokalne petlje. </p>
<p>Nexcom i Voicecom, primjerice, najavljuju uvođenje novih proizvoda na prepaid (bez telefonske pretplate) i postpaid tržištu fiksne telefonije. Domaće tržište fiksne telefonije godišnje donosi 5,3 milijarde kuna, dok prosječni telefonski račun iznosi 200 kuna. Novi telekom operateri mogu računati gotovo isključivo na postojeće fiksne korisnike T-HT-a (1.676.000 korisnika) ili 43 posto stanovništva, jer se broj fiksnih priključaka, za razliku od mobilnih (62 posto), smanjuje.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Sajmovi - vrata za osvajanje novih tržišta</p>
<p>Tvrtka IPR, proizvođač info-kioska, zahvaljujući kontaktima ostvarenim na sajmovima ulazi na tržište Dubaija, Ryada i Bahreina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Troškovi izlaganja na sajmovima u okviru godišnjeg poslovnog plana dobro su ulaganje, poručuje Joško Šantić, vlasnik obrta Brač fini sapuni, jedan od 53 izlagača koji su uz potporu Hrvatske obrtničke komore izlagali na Obrtničkom sajmu u Münchenu, što se održava od 10. do 16. ožujka. Kako kaže Šantić, sudjelovanje na inozemnim sajmovima daje uvid u trendove i olakšava ulazak na nova tržišta. Sam Šantić, koji proizvodi biljne sapune što nose oznaku »izvorno hrvatsko«, redovito izlaže na domaćim i inozemnim sajmovima i mahom bilježi dobar uspjeh.</p>
<p>HOK sufinancira 70 posto troškova izlaganja na münchenskom Obrtničkom sajmu, na kojem su hrvatski obrtnici prisutni već 13. godinu za redom. Ove su godine organizatori tog najvećeg europskog obrtničkog sajma poseban naglasak stavili na inovacije, a iz Hrvatske se predstavilo šest inovatora. Među njima je i Dražan Krolo (tvrtka Krolo-Dom iz Kaštela) čiji su lako prenosivi ražanj i gradele (izvor energije su baterije), nominirani za Bavarsku državnu nagradu za inovaciju, izazvali znatno zanimanje posjetitelja sajma.</p>
<p>Na Münchenskom sajmu izlagala je i tvrtka IPR inovatora Zlatana Karabegovića, čiji se multimedijalni info-kiosk može naći primjerice u Getrou (za očitavanje cijena), nekim hrvatskim ljekarnama (informacije o lijekovima za pojedine tegobe na sedam jezika), a uskoro i u Atlasu i Slavonskoj banci. Međutim, IPR, koji je izlagao i na Dubaijskom sajmu, upravo je zahvaljujući poslovnim kontaktima ostvarenim na sajmovima dobio mogućnost ulaska na tržišta Dubaija, Ryada i Bahreina.</p>
<p>Inače, HOK je u potpunosti financirao izlaganje i šest tradicijskih i umjetničkih obrta, među kojima i tkanje na tkalačkom stanu. Vlasnica tog obrta (Eko-Lan iz Sesveta) Jelena Mužinić svoju je poduzetničku karijeru započela uz potporu ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, odlučivši, nakon što je četiri godine bila nezaposlena, iskoristiti svoje umijeće tkanja i naslijeđeni tkalački stan. Mužinić trenutno čeka realizaciju poduzetničkog kredita koji će joj omogućiti otvaranje poslovnog prostora i kupnju tri tkalačka stana - kako bi mogla povećati proizvodnju i održavati tečajeve.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Za spas dviju željezara kredit od 18 milijuna eura</p>
<p>Odluka o načinu privatizacije hrvatskih željezara ovisit će o obliku njihova spajanja, a ulazak privatnog kapitala moguć je, po modelu javno-privatnog partnerstva, već i u fazi restrukturiranja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Programom restrukturiranja crne metalurgije u Hrvatskoj, koji bi ovih dana trebao biti predstavljen javnosti, predviđa se 18 milijuna eura vrijedno ulaganje u modernizaciju dviju hrvatskih željezara, doznajemo u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva.</p>
<p>Ta će se sredstva osigurati kreditnom linijom preko Hrvatske banke za obnovu i razvitak i pojedinih poslovnih banaka, s kojima se upravo vode pregovori, a ne iz državnog proračuna. </p>
<p>Država će, međutim, željezarama izdati jamstvo potrebno za dobivanje kredita. Iz ove bi se investicije, među ostalim, trebalo financirati i preseljenje čeličane iz Splita u Sisak.</p>
<p>Osim ove investicije, program predviđa i financiranje Željezare Split sa šest milijuna eura, te ulaganje od 15 do 17 milijuna eura u Valjaonicu cijevi Sisak. Radi se o obrtnom kapitalu, nužnom za pokretanje proizvodnje u obje željezare. </p>
<p>Rezultat bi trebalo biti povećanje prihoda splitske željezare sa 180 milijuna kuna, koliko je iznosio lani, na 400 milijuna kuna u ovoj godini, te s lanjskih 90 milijuna kuna na 500 do 600 milijuna kuna kada je riječ o sisačkoj željezari. </p>
<p>Programom se predviđa postizanje stopostotne iskoristivosti kapaciteta u obje željezare do 2007. godine, što podrazumijeva proizvodnju od 300.000 tona i ukupni prihod od 200 milijuna eura.</p>
<p>Dio ulaganja mogao bi doći i od privatnog kapitala. Naime, kako tvrdi pomoćnik ministra gospodarstva, rada i poduzetništva zadužen za industriju Petar Tolić, sastavni dio programa spašavanja crne metalurgije u Hrvatskoj je i privatizacija ove industrijske grane, pri čemu je ulazak privatnog kapitala, po modelu javno-privatnog partnerstva, moguć već i u fazi restrukturiranja.</p>
<p>»Vladin je cilj opstanak željezara u Hrvatskoj, tim više što one zapošljavaju velik broj ljudi. No, željezare, kao ni druge tvrtke, svoj opstanak više neće moći graditi na stalnom subvencioniranju iz državnog proračuna, kao ni na zadržavanju u vlasništvu države«, ističe Tolić.</p>
<p>Prema Tolićevu mišljenju, opstanak željezara u Hrvatskoj nije upitan i zbog toga što postoji tržište za plasman njihovih proizvoda.</p>
<p>»Kapaciteti splitske željezare ne zadovoljavaju čak ni potrebe hrvatskoga tržišta. S druge strane, oko 70 posto proizvodnje sisačke željezare trebalo bi ići u izvoz, jer za njenim proizvodima postoji velika potražnja kako na tržištu EU, tako i u SAD-u i arapskim zemljama«, ističe Petar Tolić. </p>
<p>Dodaje i kako će se o programu restrukturiranja crne metalurgije u Hrvatskoj uskoro izjasniti i Europska komisija.</p>
<p>Naglašava i da će se konačna odluka o načinu privatizacije željezara u Hrvatskoj ovisiti o obliku njihova spajanja, na što program restrukturiranja crne metalurgije još nije dao precizan odgovor. </p>
<p>Još uvijek se razmatraju dvije varijante spajanja - jedna, koja govori o stvaranju holdinga pod (još uvijek radnim) nazivom CroSteel, u čijem bi sastavu bile dvije tvrtke kćeri, i druga, koja se odnosi na potpunu spajanje tih dviju tvrtki.</p>
<p>Za zbrinjavanje radnika 2,8 milijuna eura</p>
<p>Nakon restrukturiranja, u željezarama bi trebalo ostati ukupno oko 1900 ljudi, od njih 2200, koliko ih je danas, objašnjava Tolić. Od toga broja u sisačkoj bi željezari, uključujući tu i Remont Caprag, posao zadržalo oko 1400 radnika od sadašnjih 1800. U splitskoj željezari, pak, posao bi zadržalo oko 400 ljudi od njih 450, koliko ih je sada, tvrdi Tolić. Dodaje i kako bi još oko 500 ljudi moglo raditi u tvrtkama koje bi bile vezane uz željezare. Višak od 300 do 400 zaposlenika zbrinuo bi se dokupom staža i otpremninama, čiji se trošak procjenjuje na 2,8 milijuna eura, a što će najvjerojatnije biti uključeno u kreditni aranžman, te će se vraćati iz poslovanja.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Neto dobit Adris grupe pala 6,9 posto</p>
<p>Ukupni prihodi lani su iznosili 2,82 milijarde kuna, a dobit 752,64 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Za razliku od 2003. u kojoj su ostvareni poslovni rezultati nadmašili očekivanja, u 2004. je godini rovinjska Adris grupa zabilježila tek neznatan porast ukupnih prihoda (0,7 posto), na 2,82 milijarde kuna, dok je neto dobit u odnosu na 2003. godinu smanjena za 6,9 posto na 752,64 milijuna kuna. Za usporedbu, u 2003. je ostvaren rast prihoda od 11,1 posto, dok je neto dobit u usporedbi sa 2002. godinom povećana 18,83 posto.</p>
<p>Poslovni prihodi gotovo su na razini onih iz 2003., dok su prihodi od prodaje roba i usluga porasli 5,1 posto, napominju iz kompanije. Prihodi od izvoza porasli su 3,12 posto na 1,12 milijardi kuna. Iskazana dobit prije oporezivanja iznosi 964,2 milijuna kuna, što je, uglavnom zbog troškova restrukturiranja, 5,3 posto manje od prošlogodišnje, pojašnjavaju iz Adrisa. </p>
<p>Poslovni rezultati Grupe temeljeni na prodaji roba i usluga bilježe pozitivne trendove: poslovni prihodi porasli su 3,8 posto, EBITDA 2,8 posto, a EBIT 4,4 posto i iznosi 896,8 milijuna kuna. Izostave li se jednokratni učinci restrukturiranja, dobit prije oporezivanja veća je od prošlogodišnje za 5,2 posto i iznosi 997,4 milijuna kuna, a neto dobit 798,2 milijuna kuna.</p>
<p>Duhanski dio Grupe, TDR, lani je ostvario 2,22 milijarde ukupnog prihoda (porast od 0,8 posto), pri čemu je izvozom ostvareno 842 milijuna kuna prihoda ili 4,6 posto više nego u 2003., dok mjereno količinski porast iznosi jedan posto. Prihodi TDR-a od prodaje roba i usluga povećani su pet posto (na 2,08 milijardi kuna), dok je EBITDA porastao 3,6 posto (na 872,9 milijuna kuna). Podaci o operativnoj i neto dobiti ovog dijela Grupe nisu objavljeni. Lani je prodano ukupno 15,28 milijardi cigareta.</p>
<p>Turistički dio Grupe, Adria Resorts lani je ostvario 514,5 milijuna kuna ukupnog prihoda, što je 1,7 posto više nego u 2003. godini. Poslovni prihodi porasli su 0,9 posto (na 501 milijun kuna), dobit prije poreza smanjena je za 1,6 posto i iznosi 75,6 milijuna kuna, dok je neto dobit pala za 5,4 posto na 72,5 milijuna kuna.</p>
<p>Povodom objave poslovnih rezultata predsjednik Uprave Adris grupe Ante Vlahović je ustvrdio da »ostvareni rezultati na najbolji način afirmiraju Adris grupu i svrstavaju je među vodeće hrvatske tvrtke«.</p>
<p>»Obje naše strateške poslovne jedinice poslovale su uspješno. Inovativnost i razlikovnost temeljne su odrednice dobrih rezultata TDR-a. U konkurenciji najvećih svjetskih duhanskih kompanija TDR ostaje vodeća regionalna kompanija, a naši brandovi vodeće regionalne marke cigareta. Što se tiče turističkog dijela poslovanja, iscrpili smo mogućnosti rasta. Stoga smo započeli novi razvojni i investicijski ciklus. Izgradnjom tvornica u Kanfanaru i ulaganjima u turizmu, Adris, uz naglašenu socijalnu odgovornost, nastavlja upravljati rastom i razvojem«, zaključio je Vlahović.</p>
<p>[N. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Neto dobit UniCredita porasla devet posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Neto dobit talijanske grupacije UniCredito lani je porasla 8,7 posto, na 2,13 milijardi eura, dok je dobit prije oporezivanja i izvanrednih stavki pala 6,7 posto, na 2,99 milijardi eura. Podružnice UniCredita u srednjoj i istočnoj Europi (među kojima je i Zagrebačka banka) lani su ostvarile neto dobit od 585 milijuna eura (36,7 posto više nego prethodne godine), od čega na konsolidiranu neto dobit grupe otpada 398 milijuna eura (29,2 posto više nego 2003.). Neto prihod od kamata u srednjoeuropskim podružnicama porastao je 10,7 posto, na 1,15 milijardi eura, a prihod od provizija 18 posto, na 681 milijun eura. Grupa UniCredito ostvarila je 4,3 posto višu neto dobit od kamata od 5,2 milijarde eura, dok je neto prihod od provizija pao 0,5 posto, na 3,29 milijardi eura. Zahvaljujući rezultatima boljim od očekivanih dionica UniCredita porasla je 3,3 posto. </p>
<p>[P. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="54">
<p>Pristupni pregovori neće početi 17. ožujka</p>
<p>Najčešće spominjana mogućnost je usvajanje pregovaračke platforme s Hrvatskom, ali ne i datuma početka pregovora</p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - I nekoliko sati prije donošenja odluke u Bruxellesu o početku ili odgodi pregovora Europske unije s Hrvatskom nema precizne informacije što će u srijedu odlučiti ministri vanjskih poslova Unije. Jedino što je gotovo sigurno, pregovori neće početi 17. ožujka, jer je teško povjerovati da će se sljedećih nekoliko sati izmijeniti tvrdi stav Velike Britanije, Nizozemske, Švedske i Danske koje se protive početku pregovora s Hrvatskom. Finska više nema tako tvrd stav prema Hrvatskoj, a Austrija, Slovačka, Mađarska, Italija i Slovenija u potpunosti podržavaju Hrvatsku.</p>
<p>Jedna od najčešće spominjanih mogućnosti je da ministri vanjskih poslova u srijedu usvoje pregovaračku platformu s Hrvatskom, ali ne i datum kada će pregovori početi. Time bi se dao signal Hrvatskoj da joj se ne zatvaraju vrata, ali da se od nje traži potpuna kooperativnost u suradnji s Haagom. Postoji i mogućnost da ni u srijedu neće biti moguće donijeti bilo kakvu odluku zbog različitih stavova zemalja članica Unije pa će odluka biti prepuštena premijerima i predsjednicima koji će se naći na summitu u Bruxellesu 22. ožujka.</p>
<p>Europske pučke stranke, koje drže većinu u Europskom parlamentu, usvojile su u utorak uvečer rezoluciju u kojoj daju punu podršku Hrvatskoj i traže da pregovori počnu 17. ožujka. Hrvatski premijer Ivo Sanader našao se i uvečer s ministrima vanjskih poslova zemalja koje pripadaju krugu pučkih stranaka i, kako Vjesnik saznaje, dobio punu potporu za svoja nastojanja. Ministri su ocijenili da je Hrvatska učinila sve što je u njenoj moći. U rezoluciji stoji da bi odgoda pregovora mogla destabilizirati regiju.</p>
<p> Premijer se u utorak ujutro sastao i s Wilfriedom Martensom, predsjednikom Europskih pučkih stranaka, koji je dao svu podršku Hrvatskoj. </p>
<p>»Mi smo uvjereni da su hrvatske vlasti u potpunosti surađivale s Haagom, bez ikakve rezerve, i poduzimale dalekosežne napore da Ante Gotovina bude uhićen. Odluka trebaju li početi pregovori s Hrvatskom je ekskluzivno pravo Europske unije, neovisno i mišljenju ostalih institucija i pojedinaca«, rekao je Martens.</p>
<p>Premijer Sanader je kazao da Hrvatska nije bila u mogućnosti uhititi Gotovinu, a prema svim informacijama koje je Vlada dobila od nadležnih službi, on nije u Hrvatskoj. </p>
<p>Ako se što sa sigurnošću u utorak na večer može reći, to je da se ništa pouzdano ne zna. Sve su mogućnosti u igri i noć od utorka na srijedu još uvijek može donijeti neke pomake. Rijetko kada se tako intenzivno i dramatično lobiralo i unutar Europske unije, a nije nemoguće da se ponovo pokaže da ministri vanjskih poslova naprosto nisu u mogućnosti donijeti zajedničku odluku i da je prepuste nekom drugom tijelu. </p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>»Gluhi telefoni« stopirali uništavanje droge</p>
<p>Ministarstvo zaštite okoliša još je prije dva tjedna MUP-u poslalo popis spalionica, koji u MUP-u – nisu primili</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Premda su MUP-ova skladišta već potpuno zagušena tonama droge koje je policija proteklih godina zaplijenila u raznim akcijama i racijama, još se ne zna kada će i gdje droga biti uništena. Vladina potpredsjednica Jadranka Kosor još je u listopadu prošle godine najavila da će do sredine prosinca 2004. biti organizirano prvo javno uništavanje zaplijenjene droge nakon nekoliko godina.</p>
<p>Kako bi se postupak uništavanja maksimalno pojednostavio, a MUP-ova skladišta droge najzad ispraznila, osnovano je i posebno Povjerenstvo za uništavanje droge, koje treba organizirati i nadzirati uništavanje. No dosad nije uništen niti gram droge.</p>
<p>Problem je nastao zbog toga što spalionica opasnog otpada PUTO, u kojoj se prije droga spaljivala, više ne radi, pa u MUP-u ne znaju gdje uništiti drogu. Predsjednica Povjerenstva za uništavanje droge, Ines Gmajnički, poslala je stoga još na početku veljače dopis Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja, te zatražila sugestiju gdje da se droga uništi.</p>
<p>I premda je Ministarstvo zaštite okoliša još prije gotovo dva tjedna odgovorilo te MUP-u poslalo dopis s popisom spalionica u kojima se droga, koja se tretira kao opasni i infektivni otpad, može uništiti, u MUP-u tvrde da još ništa nisu primili. Stoga niti Povjerenstvo ne može odlučiti kada će i gdje otpad biti spaljen.</p>
<p>Nakon nekoliko dana »gluhih telefona« i očigledno loše komunikacije između tih dvaju ministarstava, u utorak je MUP-u ponovno poslan popis spalionica, pa se idući tjedan očekuje sjednica Povjerenstva, koje bi napokon trebalo organizirati prvo uništavanje droge nakon nekoliko godina.</p>
<p>Premda se u MUP-u ne može dobiti informacija o tome koliko je droge u skladištu, iz podataka o zapljenama droge u samo dvije posljednje godine, jasno je da je riječ o više tona.</p>
<p> U 2003. godini zaplijenjeno je više od 500 kilograma droge, a prošle godine oko 900 kilograma: više od 114 kilograma heroina, gotovo šest kilograma hašiša, 428 kilograma marihuane, 17,5 kilograma kokaina, te oko sedam kilograma amfetamina.</p>
<p>Uzme li se u obzir da droga u Hrvatskoj nije uništavana već godinama, pretpostavlja se da je u skladištima ima još barem tri-četiri puta toliko. Za uništavanje droge iz proračuna je predviđeno 300.000 kuna na godinu.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Mesić s Katzavom, Koreijem i Peresom </p>
<p>JERUZALEM (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić doputovao je u utorak u dvodnevni posjet Izraelu gdje će zajedno s više od 40 državnika i visokih svjetskih dužnosnika nazočiti otvaranju novog Povijesnog muzeja holokausta u sklopu Memorijalnog centra Yad Vashem. Predsjednika Mesića očekuje susret s izraelskim kolegom Mosheom Katzavom i zamjenikom premijera Shimonom Peresom. Dvodnevnoj svečanosti u Yad Vashemu pokrovitelj je izraelski predsjednik Katzav, a među nazočnima će se naći glavni tajnik UN-a Kofi Annan, predsjednici Albanije, BiH, Litve, Poljske, SCG-a i Švicarske te premijeri Francuske, Švedske, Italije, Nizozemske, Belgije i Rumunjske, ali i ministri iz još desetak zemalja. </p>
<p>Otvaranje muzeja bit će prilika za razgovore predsjednika Mesića s izraelskim domaćinima o bilateralnim odnosima dviju zemalja, kao i stanju na Bliskom istoku. </p>
<p>Odnosi Hrvatske i Izraela znatno su poboljšani nakon Mesićeva posjeta Izraelu u listopadu 2001. i posjetom izraelskog predsjednika Katzava Hrvatskoj 2003. Dobre političke odnose, međutim, ne prati odgovarajuća gospodarska suradnja, što pokazuje i gospodarska razmjena između dviju zemalja koja prema posljednjim podacima iznosi petnaestak milijuna dolara. Kako se čuje s izraelske strane, njihovi su poslovni ljudi zainteresirani za ulaganje u našu zemlju, a posebno smo Izraelcima zanimljivi kao turistička destinacija. Prvi posjet hrvatskog predsjednika Izraelu u listopadu 2001. godine naišao je na golem odjek zbog njegove isprike za zločine koje su u vrijeme NDH nad Židovima počinili Hrvati. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Imena važnija od stranaka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Politički jaka ili barem medijski zvučna imena kao aduti koji istiskuju liste stranačkih aparatčika mogli bi postati jedno od glavnih obilježja predstojećih lokalnih izbora. Pokazuju to neke već dogovorene koalicije koje bi bile nezamislive ako bi se gledalo samo povijest odnosa među strankama koje su ih dogovorile ili njihovu ideološku poziciju. No, ankete pokazuju da ih građani ipak dobro prihvaćaju.</p>
<p>Jedan od primjera je varaždinska koalicija HSLS-a i HNS-a u kojoj je gradonačelničko mjesto namijenjeno Ivanu Čehoku, a župansko Radimiru Čačiću. Obje stranke imaju ideološki bliskije partnere s kojima su već koalirali ili koaliraju na državnoj razini. No, u Varaždinu Čehok i Čačić ne mogu naći ni približno snažne potencijalne partnere, a zajedno su tandem koji ima veće šanse za pobjedu od bilo koje druge kombinacije. </p>
<p>Zagrebački je pak HSLS pod vodstvom Darinka Kosora šansu za preskakanje izbornog praga, dakle preživljavanje stranke u metropoli, potražio u partnerstvu sa Zdravkom Tomcem i Miroslavom Tuđmanom, bez obzira na negodovanje stranačke središnjice i drastične razlike politika koje članovi tog trija zastupaju.</p>
<p>Da samo jedno jako ime na lokalnim izborima može drastično potući i najjače stranke, svima je postalo jasno najkasnije kada je na izvanrednim izborima Stipe Gabrić Jambo porazio metkovićki HDZ, koje su podržati došli premijer Ivo Sanader i svi važniji HDZ-ovci. Snagu imena dokazao je i SDP-ovac Zdravko Ronko, osvojivši Požegu s listom punom nestranačkih ljudi, i to nakon što od središnjice SDP-a zatražio da se drži podalje od njegove kampanje. HDZ-u protiv Ronka tada nije pomoglo ni to što se cijeli stranački vrh uključio u kampanju lokalnog ogranka dugogodišnje saborske zastupnice Marije Bajt.</p>
<p>Hrvatski izborni sustav bitno je skloniji stranačkim mašinerijama nego jakim osobnostima. Zato, uostalom, nijedna stranačka središnjica nije lila suze kada je objavljeno da ni na ovim lokalnim izborima nećemo izravno birati gradonačelnike. No, već je priprema za ove lokalne izbore pokazala da će stranački šefovi barem na lokalnim izborima ipak morati odustati od starih navika i prihvatiti partnerstvo s lokalnim neposlušnicima koji dokazano donose mnogo glasova. SDP je tu pilulu, na primjer, bio prisiljen progutati u Zagrebu kandidiravši za gradonačelnika Milana Bandića, koji u stranci ima bitno manju podršku nego među biračima.</p>
<p>Da je dogovaranje stranačkih središnjica za lokalne izbore sve tanašnija karta, dokazuje i sporazum SDP-a i HSS-a. Ivica Račan i Zlatko Tomčić su se još ljetos dogovorili da će SDP i HSS zajedno izaći bar na izbore u svim županijama i županijskim središtima. No, dogovor još nije ostvaren. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Još samo četiri zemlje koče hrvatsku</p>
<p>Protiv su Velika Britanija, Nizozemska, Danska i Švedska</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - Pučani se zauzimaju i za to da se odluka donese isključivo unutar Europske unije neovisno o mišljenjima ostalih institucija i pojedinaca. </p>
<p>»Molimo Europsko vijeće da usvoji odluku o početku pregovora s Hrvatskom i upozoravamo na negativne posljedice ako bi oni bili odgođeni«, kazao je Wilfried Martens u utorak u Bruxellesu.</p>
<p>Hrvatskog premijera Ivu Sanadera novinari su pitali kako komentira tvrdi stav glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte. </p>
<p>»Imam vrlo jednostavan odgovor. Da sam glavni tužitelj, sigurno bih želio i ja da se svi osumnjičeni nađu u Haagu, ali Carla del Ponte nije sud«, rekao je premijer. </p>
<p>U utorak je u Bruxellesu bilo i nedoumica je li došlo do razmimoilaženja unutar Europske pučke stranke. Naime, Jean-Claude Juncker, luksemburški premijer, u ponedjeljak je izjavio da pregovori mogu početi isključivo ako se Gotovina nađe u Haagu, dok Wilfried Martens tvrdi kako to nikako nije preduvjet za početak pregovora. </p>
<p>U utorak navečer sastali su se ministri vanjskih poslova zemalja članica Unije u kojima su na vlasti pučani i dana je puna potpora Hrvatskoj. U Bruxellesu još uvijek nije potpuno jasno hoće li do pregovora doći ili će rascjep među zemljama Unije biti toliko velik da će se odluka prepustiti premijerima i predsjednicima koji će se naći na summitu 22. ožujka. </p>
<p>Ako je suditi prema raspoloženju koje je vladalo u utorak u glavnom europskom gradu, pregovori bi ipak mogli biti odgođeni ako se nešto u posljednji trenutak ne promijeni i četiri zemlje koje čvrsto zastupaju stav o odgodi ne donesu drukčiju odluku. </p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Fotomontaža Pape s Gotovinom</p>
<p>Na slici piše »U tebe se Gospodine uzdam«, uz potpis Udruge hrvatskih vojnih invalida rata Zadar</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Središe Zadra opet je u utorak bilo oblijepljeno slikama odbjegloga generala Ante Gotovine. Riječ je fotomontaži na kojoj je uz Gotovininu i slika pape Ivana Pavla II., a u pozadini su motivi Zadra i Masleničkog mosta. Na slici piše »U tebe se Gospodine uzdam«, uz potpis Udruge hrvatskih vojnih invalida rata Zadar. </p>
<p>Plakati su lijepljeni tijekom jutra, uglavnom na mjestima za plakatiranje.</p>
<p>Na privatnom zemljištu Roka Brkića u Crnome, na ulazu u Zadar, Hvidra je još u ponedjeljak postavila jumbo-plakat velik oko šest četvornih metara na koji je u utorak, uz svečanost, postavljena i Gotovinina slika. Predsjednik zadarske Hvidre Ervin Brkić izjavio je Vjesniku: »Svečano smo otkrili Gotovininu sliku po danu, jer se ne skrivamo, a ovako smo mu zahvalili za sve što je učinio. Slika je postavljena na privatnom zemljištu čovjeka čiji je sin poginuo u obrani Zadra«. »Plakatima u Zadru pokazujemo da podržavamo Gotovinu, a plakat govori sam za sebe. Slika Zadra simbolizira njegovu obranu pod Gotovininim zapovjedništvom, Papa kao Petrov poslanik, krunicu smo nosili tijekom Domovinskog rata, a Gotovinina slika poručuje da želimo obraniti i dignitet Domovinskog rata«, rekao je Brkić. </p>
<p>Utorak je u Zadru očito bio »dan Ante Gotovine«, najvjerojatnije kao reakcija na početak zapljene generalove imovine, jer je i predsjednik Gradskoga vijeća Davor Aras ne sjednicu vijeća u utorak došao s velikim bedžom sa slikom Gotovine zakvačenom na sakou. </p>
<p>Vijećnica SDP-a Omerka Šarić rekla je Arasu da takvim postupcima » sramoti Zadar, Gradsko vijeće i hrvatsku državu te da nimalo ne pomaže ni državi ni Gotovini«, a Aras joj je odgovorio: »Svatko ima pravo izražavati svoje stavove, a meni je osobita čast nositi bedž s generalom koji je zaslužan za slobodu Hrvatske«. </p>
<p>Lijepljenje Gotovininih plakata kao i ispisivanje grafita, u Zadru je uobičajena stvar, no, zanimljivo je da je najveći plakat s natpisom »Heroj, a ne zločinac«, koji se nekoliko godina nalazio na gradskim bedemima, a koji je postavila Koordinacija udruga proizišlih iz Domovinskog rata, skinut lani u noći na Badnjak i više nije vraćen na bedeme. I Gotovinine slike, kojima je prije nekoliko mjeseci bilo oblijepljena Kalelarga, također su odmah skinute, kao i grafiti na vijećnici, no ovi plakati u utorak nisu skidani.</p>
<p>Ljubica Ivićev Balen</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Hrvatska neće uvesti protumjere BiH</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Veleposlanik Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini Josip Vrbošić kazao je da Hrvatska ne namjerava uvesti protumjere nakon što je Vijeće ministara BiH donijelo odluku o privremenom prekidu primjene nulte carinske stope na neke poljoprivredne proizvode iz Hrvatske, odnosno djelomičnoj suspenziji Ugovora o slobodnoj trgovini između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovne. No, veleposlanik Vrbošić je za razgovora sa zamjenicom ministra vanjskih poslova BiH Lidijom Topić u ime Vlade RH izrazio nezadovoljstvo odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, priopćeno je iz MVP-a Bosne i Hercegovine.</p>
<p>Kako kaže veleposlanik Vrbošić, Hrvatska očekuje da će Vijeće ministara Bosne i Hercegovine povući odluku u najkraćem mogućem roku, te dogovoriti rješenje nastalog problema.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050316].
|
