NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050615].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 139134 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>15.06.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Sud ne može prestati raditi prije 2009. </p>
<p>»Čak i kada bi se i Karadžić i Mladić te Gotovina vrlo brzo našli u Haagu, završetak rada suda valjalo bi očekivati najmanje devet mjeseci poslije sadašnjih predviđanja«, rekao je predsjednik Haaškog tribunala Theodor Meron</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - I predsjednik i glavna tužiteljica Haaškog tribunala, Theodor Meron i Carla del Ponte, istaknuli su pred Vijećem sigurnosti (VS) UN-a da je posljednjih šest mjeseci bilo najdinamičnije razdoblje otkad je osnovan ICTY. Američki sudac Meron, kojem je ovo bio oproštajni nastup pred VS-om, rekao je da 22 optužena, koliko ih je od studenoga 2004. izručeno Haaškom sudu, znače povećanje učinkovitosti 50 posto u odnosu na cijeli dotadašnji rad ICTY-a.</p>
<p>Za razliku od Carle del Ponte, Meron je više govorio o tehničkim problemima u radu suda, uključujući i realnu procjenu dokad bi ICTY mogao raditi, bez obzira na proklamirani cilj koji upućuje na 2008., odnosno 2010. godinu. Pritom je istaknuo kašnjenje imenovanja novih sudaca za sudska vijeća ICTY-a. No, glavnim problemom smatra sporu haašku pravda za »krupne ribe« koje su još u bijegu.</p>
<p>»Čak i kada bi se i Karadžić i Mladić te Gotovina vrlo brzo našli u Haagu, uz njih se vežu megaprocesi, pa bi završetak rada suda valjalo očekivati najmanje devet mjeseci poslije sadašnjih predviđanja«, rekao je Meron. Kako kaže, sud u najboljem slučaju neće prestati raditi prije 2009., uz mogućnost višemjesečnog produljenja.</p>
<p>Naravno, najviše je pozornosti, iako ne u punoj dvorani VS-a i uz mnogo manje napetosti nego jesenas, kako su to primijetili novinari, izazvalo izlaganje Carle del Ponte. Ona je kazala da je prije deset dana posjetila Zagreb, Sarajevo i Beograd, ali da, unatoč napretku, Vijeće ne može izvijestiti da su »očekivanja žrtava i međunarodne zajednice te Haaškog suda ispunjenja, niti će biti sve dok glavni počinitelji genocida, Karadžić i Mladić, ne budu u Haagu«.</p>
<p>Del Ponte je istaknula da joj je u Beogradu premijer Koštunica osobno zajamčio da će njegova vlada izručiti sve preostale haaške bjegunce. Primijetila je kako od 25. ožujka, kada je Haagu izručen Nebojša Pavković, vlada u Beogradu nije izručila nijednog optuženika, iako ih je na popisu još sedam. »Čini se da je politika dobrovoljnih predaja, koju su preferirale srbijanske vlasti, dostigla vrhunac«.</p>
<p>U New York je Carla del Ponte doputovala u ozračju koje su donekle kreirali i američki mediji; kako su dani »relativne slobode« za Ratka Mladića praktično odbrojani, te da on »samo što nije uhićen negdje u Srbiji«. No, u izvješću nije dala nikakve vremenske odrednice u vezi s Mladićevim uhićenjem. </p>
<p>Jesenas je Del Ponte novinarima ispred VS-a najavila Karadžićevo uhićenje, rekavši da će se dogoditi za nekoliko dana ili čak sati, ali to se nije obistinilo. Nema, međutim, dvojbe da je tužiteljica ostala pri optužbama u vezi s Karadžićevim uhićenjem i da već dulje upućuje na adresu vlasti u Banjoj Luci. Razlika je ovaj put u tome što je uz vladu manjeg BH entiteta pozvala i vladu u Podgorici da više surađuje s vlastima u Beogradu te s NATO-om i EUFOR-om u BiH u uhićenju Karadžića.</p>
<p>Carla del Ponte je s govornice VS-a poručila kako se dvojica haaških bjegunaca, Vlastimir Đorđevic i Dragan Zelenović, kriju negdje u Rusiji. O tome je, istaknula je, spremna raspravljati u Moskvi s vlastima Ruske Federacije. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>HSS se otima Tomčićevoj kontroli</p>
<p>Da se HSS još nije oporavio od podjela potkraj 2003., vidi se i iz Tomčićeve odluke da stranka može koalirati baš sa svima, osim s HDZ-om, a svako će odstupanje biti kažnjeno</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Čelnika HSS-a Zlatka Tomčića pritisnule su ovih dana nove muke. S jedne se strane, uz teške međusobne optužbe, drugi put javno raspada njegov savez s Račanovim SDP-om, a s druge mu prijeti novi raskol u samom HSS-u. Ostavka Željka Peceka, člana najužega stranačkog vodstva i jednog od njegovih najbližih suradnika, koji je odstupio s dužnosti šefa regionalnog HSS-a za Slavoniju, sigurno je velik udarac i za Tomčića osobno i za stabilnost stranke.</p>
<p>Činjenica da je Pecek odstupio zato što su baranjski HSS-ovci, po naputku središnjice, natjerani da u Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji glasuju protiv koalicije Glavaš-Đapić, iako su im pravaši trenutačno najvažniji partner, kao i podatak da se vodeći HSS-ovac u Baranji Zvonko Ibriks otrgnuo Tomčićevoj kontroli, nesumnjivo govore da je HSS u krizi. Sam Tomčić nije u utorak bio previše voljan komentirati Pecekovu ostavku, još manje Ibriksove optužbe da ih je on osobno natjerao u »antiglavaševsku koaliciju«. Uz obećanje da će nešto više moći reći u srijedu, kada bude znao kako su njegovi ljudi glasovali u Osijeku i u Virovitičko-podravskoj županiji, Pecekov je postupak ipak ocijenio »potpuno nerazumljivim«.</p>
<p>»Očito je da nije imao snage sudjelovati u stranačkim razgovorima do kraja, pa je zato odstupio«, rekao nam je Tomčić, dodavši da s Pecekom još nije razgovarao. Još neki HSS-ovci, s kojima smo u utorak razgovarali, iznenađeni su tom ostavkom, prije svega zato što se pribojavaju da će to dovesti do novih podjela u stranci, poput onih iz studenoga 2003., kada je nakon parlamentarnih izbora trebalo odlučiti hoće li HSS koalirati s izbornim pobjednikom HDZ-om. </p>
<p>Odluka o nekoaliranju izazvala je tada jedan od najdubljih rascjepa u HSS-u u posljednjih 15 godina. Podijelili su se i u vrhu stranke, posebno na terenu, ali je Tomčićeva struja - i isključenjima i marginaliziranjem zagovornika suradnje sa Sanaderom - pobijedila.</p>
<p>Od toga se raskola, međutim, HSS još nije posve oporavio, što se vidi i iz Tomčićeve odluke, prihvaćene uoči lokalnih izbora i na HSS-ovoj skupštini, da stranka prije i nakon izbora može koalirati baš sa svima, osim s HDZ-om, a da će svako odstupanje od toga biti drastično kažnjeno.</p>
<p>Čistka oponenata nastavljena je ovih dana, kad je iz stranke izbačen slavonskobrodski čelnik HSS-a zato što je na konstituirajućoj gradskoj skupštini »tehnički« podržao HDZ-ovce. Vjerojatno će se nastaviti izbacivanje iz HSS-a, o čemu u razgovoru za Vjesnik govori i Željko Pecek.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>HSU neće poduprijeti promjenu načina usklađivanja mirovina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Još smo se lani dogovorili s premijerom da ni jedna strana neće izlaziti s izjavama koje se odnose na standard umirovljenika dok ne usuglasimo stajališta, no premijer je očigledno zaboravio dano obećanje. Ne znam kako bih drukčije komentirao tu izjavu, osim da se njome krši naš dogovor. Činjenica je, naime, da se unatoč tome što je u kolovozu prošle godine osnovano zajedničko povjerenstvo, koje je trebalo razgovarati o reformi mirovinskog sustava, niti jednom nije sastalo te da o promjeni formule usklađivanja mirovina nismo ni razgovarali«, rekao je Vladimir Jordan, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) za Vjesnik komentirajući izjavu premijera o tome da se formula za usklađivanje mirovina mora promijeniti, odnosno da će se uskoro morati zaustaviti rast mirovina. ordan dodaje da Vlada promjenu usklađivanja mirovina može provesti jedino izmjenom članka 81. Zakona o mirovinskom osiguranju, što HSU-ovi saborski zastupnici neće poduprijeti jer »nemaju mandat da prihvate bilo što što bi bilo na štetu umirovljenika«.</p>
<p>»Praksa je pokazala da je usklađivanje s plaćama za umirovljenike do sada bilo povoljnije, no premijerova tvrdnja da je takvo usklađivanje neodrživo za budućnost obična je floskula. Naime, u ovom trenutku ne znamo kakav se rast plaća može očekivati u idućem razdoblju«, kaže Jordan te napominje da od Vlade očekuje da u najmanju ruku na razgovor o usklađivanju mirovina dođe s ekonomskim projekcijama.</p>
<p>»Ne želim se o tako važnom pitanju načelno prepucavati s premijerom preko medija«, istaknuo je Jordan. Prema njegovim riječima, »pojedinci u Vladi« sada se nekorektno koriste sporazumom koji je HSU s Vladom potpisao potkraj kolovoza prošle godine.</p>
<p>Njime je, dodaje, definirano da će se razgovarati o načinu usklađivanja mirovina, ali i to da će dvije strane raspraviti o mogućnosti da se uklone razlike u visini mirovina između umirovljenika koji su status stekli prema starom zakonu i onih koji su umirovljeni nakon siječnja 1999. prema novom zakonu o mirovinskom osiguranju.</p>
<p>»Iako nijedan sastanak zajedničkog povjerenstva nije održan, stvara se dojam da smo mi tim potpisom pristali na promjenu načina usklađivanja. Jedino što mogu poručiti jest: Hrvatska stranka umirovljenika i dalje čeka da predstavnici Vlade zakažu prvi sastanak na kojem će se razgovarati o cjelokupnoj reformi mirovinskog sustava«, kaže Jordan. [M. Matković]</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Summit EU bez rasprave o proširenju </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Europska unija planira nacrte o daljem proširenju neko vrijeme staviti u drugi plan. Luksemburg, koji trenutačno predsjeda EU-om, predložio je da zemlje koje se nadaju ulasku - Bugarska, Rumunjska, Hrvatska i Turska, uopće ne budu spomenute na summitu europskih vođa, koji u četvrtak počinje u Bruxellesu, javio je BBC. No, na intervenciju nekih članica, koje su smatrale da će to biti negativan signal, u završnoj se varijanti ipak kratko spominje proširenje te ističe potreba da se sve donesene odluke o tome primijene u cijelosti.</p>
<p>Nacrt priopćenja, koje će lideri EU-a iznijeti na kraju dvodnevnog summita, uglavnom je gotov. Iz nacrta će biti izbačeno nekoliko odjeljaka u kojima se spominju zemlje kandidatkinje za prijam u Uniju, uvjeti za njihovo primanje i vremenski raspored pregovora. Ipak, bit će dodan kratak paragraf o daljem širenju Unije. No, ovaj put to neće biti udarna tema summita.</p>
<p>Oprez je posljedica referenduma u Nizozemskoj i Francuskoj, na kojima su birači odbili ratificirati novi ustav EU-a. Ankete pokazuju da je jedan od glavnih razloga zašto su Nizozemci i Francuzi rekli »ne« bio strah od novog širenja Unije. </p>
<p>Stoga je Unija već odbacila zahtjev Ukrajine da je se smatra kandidatkinjom za prijam. Dužnosnici EU-a daju i signale da će pristup Bugarske i Rumunjske, zacrtan za 2007., možda biti odgođen do 2008. godine. Posebno su oprezni prema Turskoj, za koju je austrijski ministar financija Karl-Heinz Grasser rekao da bi postavljala »prekomjerne zahtjeve na Europu«.</p>
<p>No, ne misle svi jednako. Navodno je među veleposlanicima u Bruxellesu prošlog tjedna izbila velika svađa o tome kakav rječnik treba koristiti u zaključcima summita, posebice kada je riječ o Turskoj. BBC i agencija AP javljaju kako diplomati EU-a inzistiraju na tome da će Bugarska i Rumunjska biti primljene 2007. ili 2008., te da sporazum o pregovorima s Hrvatskom i Turskom ostaju na snazi. </p>
<p>Nizozemski ministar vanjskih poslova Ben Bot javno je podržao službeni stav Unije da će se pregovori o ulasku novih članica odvijati prema planu. No, signali iz europskih prijestolnica posljednjih su dana proturječni. Ipak, jedno je sigurno. Nakon krize izazvane propalim referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj, nervozna EU kani opreznije osluškivati birače. Ako se njima ne sviđa primanje novih članica, onda se to neće stavljati na velika zvona, niti će se s time žuriti. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Eksperiment u kojem su Hrvati pokusni kunići </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U kaznenopravnoj analizi haaške optužbe za 'zajednički zločinački pothvat' u akciji »Oluja« protiv visokih hrvatskih dužnosnika i vojnih zapovjednika, profesor prava na Yaleu Mirjan Damaška nazvao je »eksperimentom u kaznenopravnom laboratoriju u kojem su Hrvati pokusni kunići«. </p>
<p> Damaška je, na znanstvenom skupu održanom u utorak na zagrebačkom Pravnom fakultetu, rekao da pojam 'zločinačkog pothvata' odgovara nekim potrebama Haaškog suda, jer je problem uhvatiti stvarnog počinitelja.</p>
<p> Problem sa zajedničkim zločinačkim pothvatom, kako se on sada formulira, je krajnje neodređen pojam, pogotovo u onom dijelu gdje se kaže da taj pothvat može sam po sebi biti događaj koji sam po sebi nije kriminalan, ali u sebi sadrži kriminalno djelo, rekao je Damaška. On je također kazao da je, prema Statutu haaškog tribunala pojam o neizravnoj kaznenoj odgovornosti izveden iz kaznene odgovornosti i da je to postalo »omiljeno oružje« Haaškog tužiteljstva. U praksi se javlja problem primjene tog instituta i dokazivanja vertikalne odgovornosti, dodao je.</p>
<p> Za dokazivanje odgovornosti mora postojati namjera ili plan, a u slučaju počinjenja zločina odgovoran je nadređeni, ako je postojala mogućnost da se predvidi ta mogućnost, rekao je Damaška. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Kuže iskompromitirao sebe i Dinamo</p>
<p>RENCO POSINKOVIĆ</p>
<p>Josip Kuže iznenadio je ne samo nogometnu javnost navukavši se na novinarski striptiz nakon likvidacije Dine Pokrovca. Otvoreno je iznio svoja iskustva i mišljenja o pokojniku, no iskrenost ga ne amnestira od pogrešaka iz prošlosti. Kuže se sam upleo u kockanje, i postao žrtva kamatarenja, i čini se kako bi bilo bolje da je šutio, ma koliko to bilo licemjerno. Posudivši novac po lihvarskim kamatama dodatno je zakomplicirao svoj, kockanjem opterećen život i karijeru. Pale su teške riječi i u istupu bez dlake na jeziku kompromitirao je svoj ostanak na klupi jednog takvog kluba kao što je Dinamo. Doveo je, priznavši svoju povezanost s miljeom izvan zakona, u krajnje neugodnu situaciju i čelnike maksimirskog kluba. Iznova je usmjerio snop reflektora na svoj porok.</p>
<p>Smatramo da je Kuže darovit trener i makar je njegova ljudska slabost odavna poznata, načinom na koji se obračunao s pokojnikom i iznio svoju tamnu stranu prošlosti iznova je naškodio ponajprije sebi samome. Nije neovisan i s njim se po sili dugovanja može manipulirati. Uostalom, kako trener koji za sobom vuče repove iz kockarske prošlosti, može djelovati pedagoški i biti vođa jednoj mladoj momčadi.</p>
<p>Pitanje je moralnosti što je Kuže tek nakon jedne ekstremne situacije, Pokrovčeva ubojstva, progovorio o njihovom odnosu. Nije o tome govorio kad mu je bio potreban novac za kockanje ili pokrivanje dugovanja kod zacijelo opakijih ljudi.</p>
<p>Paralelu Kužeovoj priči možemo pronaći u Christophu Daumu. Njemački trener bio je ovisan o kokainu, a onaj trenutak kad je javnosti otkriven njegov porok, njegova slabost, bio je prisiljen na odlazak iz njemačkog nogometa. Utočište je pronašao u Turskoj i na dugom je putu kroz čistilište i trnovit pokušaj moralne rehabilitacije. Ne preostaje ništa drugo nego ustvrditi: šteta za Kužea. Šteta za Dinamo.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Prva Ratzingerova pobjeda</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Talijansko »ne« izlasku na referendum i eventualnoj korekciji zakona o umjetnoj oplodnji prva je velika pobjeda pape Josepha Ratzingera i talijanske desnice, koja je i predlagala bojkot narodnog izjašnjavanja.</p>
<p>Bez obzira na osjetljiva pitanja o kojima su se Talijani izjašnjavali na referendumu, demokracija je došla u pitanje samom činjenicom da političari predlažu bojkot referenduma, što se na kraju dogodilo. Tako se samo 25,9 posto glasača izjasnilo o zakonu koji strogo regulira umjetnu oplodnju, zabranjuje eksperimente na embrijima i posuđivanje sjemena.</p>
<p>Sve užarenija talijanska politička scena sljedećih će dana preslagivati karte u odgovoru smiju li političari biti ti koji će inicirati bojkot narodnog izjašnjavanja, umjesto obratno. Poziv na bojkot ovoga referenduma ostvarit će, bez sumnje, bolna pitanja daljnjih bojkota, koji vode i do toga da sve manje Europljana izlazi i na glasovanja kada se bira nova vlada ili nova lokalna vlast.</p>
<p>Bilo kako bilo, Vatikan može biti zadovoljan. Poruke koje je kardinal Camillo Ruini prenio talijanskim vjernicima, uz pomoć političara koji su ih »pročitali« na način da pozovu Talijane na bojkot i automatski pad referenduma, donijele su rezultate i Talijani su zadržali jedan od najrigidnijih zakona koji regulira umjetnu oplodnju. Razloga je mnogo, od toga da Talijani, koji s posebnom pozornošću kao vjernici osluškuju poruke Vatikana, imaju samim time predrasude prema ovom osjetljivom području na kojem je Crkva i dalje neumoljiva. Postoji, naravno, i objektivan strah koji iskazuju svi Europljani vidjevši pokušaje manipuliranja s tim osjetljivim područjima, trgovine embrijima i eksperimentima koji ne služe na čast ni medicini niti ljudima koji »prirodnim putem« ne mogu dobiti djecu. Opomena je to i znanstvenicima da i sami budu oprezniji u svemu što se čini na tom osjetljivom području.</p>
<p>Ali, talijansko odbijanje izmjene zakona o umjetnoj oplodnji nikako ne bi smio dati krila konzervativnom dijelu talijanskih birača koji bi mogli zatražiti i ukidanje zakona o pobačaju i zakona o rastavi braka. Sve su to toliko osjetljiva područja koja traže ozbiljnu raspravu i uvažavanje drukčijih mišljenja i kompromise da bi buldožerska promjena tih zakona Italiju izolirala i iz Europe i iz demokratskih tekovina kojima se europske države mogu pohvaliti. A i odlazak Talijana na umjetnu oplodnju u druge države nije rješenje.</p>
<p>Liječnički turizam u Europi bez granica pokazuje da granice itekako postoje, i to u najosjetljivijim područjima kao što je umjetna oplodnja.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Unija umorna od širenja </p>
<p>Nije dobro za Hrvatsku, a ne za EU koji promatra, da mnogo toga u državnoj upravi prolazi po sistemu 'laissez faire' ili, ne pačam se ako ne trebam. Ili - ako dobijem novac, mogu i zažmiriti. Gotovina je u usporenom približavanju EU prolazna pojava. Većih problema ima u funkcioniranju društva koje Hrvatska mora riješiti zbog sebe same, a ne zbog Europe koja je nevoljko čeka</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Dok se Hrvatska i dalje iscrpljuje pitanjem svih pitanja</p>
<p> - hoće li napokon dobiti datum početka pregovora o ulasku u Europsku uniju, iz Bruxellesa i Luxembourga stižu vijesti koje to pitanje srozavaju na retoričku razinu. EU je uzdrman francuskim i nizozemskim odbijanjem europskog Ustava i pita se kakva će joj biti budućnost ako ga i preostale članice odbiju. Ona trenutačno nije u stanju ozbiljno razmišljati o svom proširenju uz tolike probleme u kući.</p>
<p>Najsažetije je to formulirala povjerenica Europske komisije za vanjske poslove Benita Ferrero-Waldner: Ja smatram kako moramo smanjiti brzinu proširenja - kaže povjerenica i dodaje: Europljani moraju doći do daha. Da europske zemlje traže predah, dokazuju i pripreme za summit koji će se održati 16. i 17. lipnja u Bruxellesu. Prema informacijama koje objavljuje International Herald Tribune, na tom sastanku prvi put se u zajedničkoj izjavi uopće neće spomenuti daljnje proširenje Europske unije. U pripremanju nacrta zajedničke izjave izbačeno je nekoliko poglavlja u kojima se poimence spominju zemlje kandidati zajedno s uvjetima koje još moraju ispuniti. Navodno je umjesto tog dijela dokumenta stavljen samo jedan odlomak u kojem se načelno spominje dosad učinjeno u proširenju EU-a.</p>
<p>Izjava povjerenice i informacije koje su procurile o pripremi zajedničke izjave više su nego jasan signal da Europska unija nema daha ni za sebe a kamoli za dogovore o novim članicama. Odbacivanje Ustava na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj, a ništa neće biti bolje niti u Danskoj i Luksemburgu, nagnalo je London da objavi kako zasad odustaje od najavljenog referenduma i cijela se konstrukcija Europske unije opasno zaljuljala. Kad se tome pribroji i strah od početka pregovora s Turskom najavljenih za listopad ove godine slika o dezorijentiranoj Europskoj uniji postaje potpuna. Njemačka i Austrija, primjerice, nisu oduševljene perspektivom turskog ulaska u EU.</p>
<p>Povratni efekt na kandidate ima učinak tsunamija. Bugarska i Rumunjska za koje je već bilo sasvim izvjesno da će ući u EU 2007. naglo narasli euroskepticizam unutar EU je otplavio već u 2008. Postavlja se pitanje ima li Europska unija u sadašnjem sastavu od 25 članica uopće dovoljno unutarnje kohezije da održi ono što je već dogovorila. Nije potrebno posebno naglašavati u kakvoj su situaciji tek Turska koja mora ispuniti za nju težak uvjet da prizna Cipar, te Hrvatska koja mora dokazati da poduzima sve kako bi našla Gotovinu.</p>
<p>U takvoj situaciji Hrvatskoj ne preostaje ništa drugo do da i dalje lobira za čim brži početak pregovora u situaciji kad je se sluša na pola uha. Carla del Ponte je odradila svoj dio posla u New Yorku ponovivši staru priču o tome da Hrvatska surađuje sve bolje, ali da se još ne vidi dovoljno implementacija Akcijskog plana za hvatanje generala Gotovine. Na temelju njezinih instrukcija ministri EU-a su pozvali Hrvatsku da intenzivnije provodi svoj Akcijski plan i najavili kako će o otvaranju pristupnih pregovora ponovo raspravljati u srpnju. I ministri i Carla del Ponte rabe istu formulaciju kako su potrebna tri do četiri mjeseca da se vidi napreduje li Hrvatska u »slučaju Gotovina«. Tada će Europskom unijom već predsjedati Hrvatskoj manje sklona Velika Britanija. Luksemburg za svog šestomjesečnog predsjedanja nije ostvario svoju, vjerujemo iskrenu, želju da pregovori počnu za njegova mandata na čelu EU-a.To što Europska unija sad nema volje ni vremena baviti se potencijalnim novim članicama ne znači da će oslabiti screening ili nadzor nad onime što se događa u Hrvatskoj. Pod budnim okom europskih motritelja neće biti samo provedba Akcijskog plana za hvatanje Gotovine. Osobito se pazi na to kako funkcionira pravosudni i represivni sustav. Nerazjašnjena mafijaška ubojstva, raširena kriminalna hobotnica, koja preko raznih menadžera zahvaća i nogomet i druge sportove, te repovi sumnjivih privatizacija ne potiču povjerenje u policijski aparat. Pravosuđe je zatrpano starim sudskim predmetima dok nastavak afere Brezovica, o kojoj Vjesnik danas opširno izvještava, pokazuje da ni u Državnom odvjetništvu sve ne štima.</p>
<p>Hrvatska policija nije sposobna pronaći ubojice; od 1991. dogodilo se više od 20 mafijaških ubojstava, a pronađena su samo trojica krivaca. Policija se muči s otkrivanjem unajmljenih ubojica dok gornji krakovi hobotnice koji vode do tajkuna, pa možda čak i političara, ostaju dobro skriveni. Goleme količine novca daleko od očiju državne uprave vrte se u sumnjivim krugovima i oprane završavaju u privatnim investicijama ili na stranim računima. Nije dobro za Hrvatsku, a ne za EU koji to promatra, da mnogo toga u državnoj upravi prolazi po sistemu laissez faire ili, ne pačam se ako ne trebam. Ili - ako dobijem novac, mogu i zažmiriti. </p>
<p>Hrvatska je na svjetskoj ljestvici zemalja s korupcijom osrednje plasirana. Otprilike tamo gdje još spada. Među države u tranziciji koje nastoje uhvatiti korak s razvijenim svijetom. Policija je daleko dogurala u otkrivanju pedofila, ima vrhunske stručnjake za kriminal na Internetu, ali njoj i pravosuđu manjkaju stručnjaci za financijske malverzacije. Američki Al Caponeov poučak glasi; ako ne možeš zbog kriminala, strpaj ga u zatvor zbog neplaćanja poreza. A tu Hrvatska, ruku na srce, stoji još lošije nego s otkrivanjem ubojica.</p>
<p>General Gotovina je u usporenom približavanju Hrvatske EU prolazna pojava. Većih problema ima u funkcioniranju društva koje Hrvatska mora riješiti zbog sebe same, a ne zbog Europe koja je nevoljko čeka.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Lovci u mutnom pustoše Velebit</p>
<p>Molimo da se javno prozovu sve (ne)odgovorne osobe koje svojim neznanjem ili vođene osobnim interesom godinama dokazano ne obavljaju ni osnovne zadatke za koje su plaćeni</p>
<p>KRUNOSLAV SILI </p>
<p>Ako se išta razumno može nazvati pravom i iskrenom duševnom boli, onda je nakon gubitka najbližih voljenih osoba najteža duševna bol u ekološki svjesnih aktivnih prosvjetitelja svaka tragična spoznaja da najcjenjenije lokalitete nacionalnog biološkog bogatstva Velebita stravično pustoše oni kojima je, kako čitamo u Vjesniku, prvi i osnovni zadatak zaštita i očuvanje a kao krajnji cilj i povećanje tog bogatstva.</p>
<p>One Linićeve duševne boli, ili »boli« cijele bivše (Matešine) vlade, za koje su putem suda tražene odštete u stotinama tisuća kuna (kada su svojedobno javno prozivani zbog svojih neprimjerenih gospodarsko-političkih špekulacija), bile su licemjerne tlapnje u odnosu na boli nacije zbog kriminala, općeg nemara i sramotne neodgovornosti državnih i drugih tijela u očuvanju naših gospodarskih bisera.</p>
<p>Svima nama kojima je u srcu naše neprocjenjivo biološko blago Velebita, ali i Papuka, Kopačkoga rita, čistog mora, prostranih šuma Spačve, nezagađenih pitkih izvora, ili još rodnih obradivih polja, sve očuvano i naslijeđeno od bivših naraštaja – dakle nama koji poštujemo ta naša iznimno važna nacionalna bogatstva kao neprocjenjivu vrijednost – ostaje sveta dužnost pružati otpor svim sredstvima protiv nemara, nemorala i kriminala nad tim blagom.</p>
<p>Neće šumu zdušno zaštititi ni političari ni Unesko, a iz članka vidimo ni šumari, onako kako to čine planinari, iskreni domoljubi i štovatelji prirode. Isto tako neće more zaštititi ni jednokratni sabornici ni uskogrudni turistički djelatnici nego samo tradicionalno odgojeni primorci i stručni ribari, a rodnu zemlju oni koji sa zemlje potječu i koji je stoljećima obrađuju.</p>
<p>Iznimno je zato vrijedna inicijativa članova Hrvatskoga planinarskoga društva Zagreb-Matica, gospode Gospića, Hađiselimovića i ostalih, te pojedinaca iz Državnog zavoda za zaštitu prirode, kojom upozoravaju na pustošenje Velebita. Nažalost, ta je inicijativa nedovoljna i učinkom marginalna.</p>
<p>Nedovoljna zato što će i dalje u praksi na terenu Velebita (a sutra vjerojatno i na nekoj drugoj lokaciji) prevladavati neznanje i nemoć odgovornih, kao i zle nakane raznih mutikaša i lovaca u mutnom kojima pogoduje i spomenuta defektna zbirka postojećih zakona i propisa iz područja prijeko potrebne pravne zaštite.</p>
<p>Teško je iz članka nedovoljno upućenima pravilno razaznati tko je u takvoj traljavoj zaštiti više ili manje (ne)odgovoran, odnosno tko u tom nizu mjerodavnih tijela, počevši od pojedinih ministarstava, preko Uprave i Zavoda za zaštitu prirode, pa sve do lokalnih tijela, dokazano ne obavlja ni osnovne zadatke za koje je plaćen.</p>
<p>Molimo zato autoricu članka o devastaciji Velebita, kao i sve iskrene pokretače ekokampanje »Za Velebit«, koji prilike bolje znaju, da učine novi i dodatni korak na ovim našim prostorima – jedini još učinkovit: da javno (ali bez objede i nepotizma) prozovu imenom i prezimenom sve odgovorne osobe koje svojim neznanjem ili vođene osobnim interesom godinama ne donose prijeko potrebne prostorne planove.</p>
<p>Također ih molimo da javno objave imena svih koji donose odluke o neprirodnim i nakaradnim granicama parkova na Velebitu kako bi se zatim pritiscima i osobnim utjecajima u nekim ministarstvima ostvarile dozvole za probijanje požarnih ili privatnih putova tamo gdje nisu potrebni, jer pravi su razlozi i motivi posve drugi, no pritom nastala šteta zbog različitih devastacija nepopravljiva je i trajna.</p>
<p>Molimo ih da prozovu i one iz spomenutih državnih tijela i državnih struktura koji na sastanke o stravičnom pustošenju Velebita dođu samo zbog dnevnice jer nemušti i licemjerni kakvi jesu, ne žele iskazati odlučnu volju da zaustave Hrvatske šume i njihove parcijalne, osobne, ili čak tuđe nenacionalne apetite. Takvo je prozivanje nužno jer je to jedina provjerena i djelotvorna metoda samopomoći ekološki svjesnog dijela društva od štetnih moćnih pojedinaca, čiji je osobni civilizacijski domet (mentalni i obrazovni) zaostao na razini plemenske zajednice. Osim u Hrvatskim šumama, ima ih, kako se iz članka može razabrati, i na drugim, pa i višim razinama.</p>
<p> Takvi promašeni ali u pravilu izvrsno plaćeni kadrovi, ogrnuti često sumnjivim ili prenapuhanim zaslugama, umjesto ponosa i zadovoljstva nanose nam samo – duševne boli!</p>
<p>Autor je profesor iz Osijeka.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Plastika na tržištu, ušteđena energija</p>
<p>Ako se plastični proizvodi zamijene drugim materijalima, potrebna je dodatna energija, </p>
<p>što bi rezultiralo dodatnom količinom stakleničkih plinova</p>
<p>ANA ŠVOB</p>
<p>U Vjesniku 9. lipnja objavljena je vijest o nedavnom apelu predsjednika vodećih svjetskih akademija znanosti vladama najrazvijenijih zemalja svijeta, G8, da poduzmu sve kako bi se spriječila klimatska katastrofa koja prijeti Zemlji zbog globalnoga zagrijavanja. Hoće li političari, a mnogi smatraju da njima »formacijski pripada pamet«, poslušati akademike – živi bili pa vidjeli!</p>
<p>U svezi s tom problematikom zanimljivo je priopćenje za tisak koje je 18. travnja dala Udruga proizvođača plastike, Plastic Europe. Naslov priopćenja glasi: »Zamjena plastike tradicionalnijim materijalima ugrozila bi Kyotski cilj za EU-15.«</p>
<p>To je rezultat pozamašne studije (158 stranica, 116 tablica, 18 slika) pod nazivom »Doprinos plastičnih proizvoda djelotvornosti resursa«, s podnaslovom »Utvrđivanje ušteda energije i emisija stakleničkih plinova za cijelokupno tržište Zapadne Europe pomoću projekcija temeljenih na dovoljnom broju primjera«. (Obrađena su 174 različita proizvoda.) Izradilo ju je Društvo za sveobuhvatne analize iz Beča, a evo u nekoliko rečenica njena sažetka.</p>
<p>Ukupna energija potrebna za proizvodnju, uporabu i oporabu plastike (tj. kroz cijeli životni vijek) u Zapadnoj Europi procijenjena je na 3900 milijuna GJ/god. (U 2002. ondje je potrošeno 38.123.000 tona plastike.) Ako se plastični proizvodi, gdje god je to moguće (u 19 posto slučajeva nije), zamijene drugim materijalima, potrebna je dodatna energija od 1020 milijuna GJ/god, tj. 26 posto više.</p>
<p>Ta dodatna energija ekvivalent je 22,4 milijuna tona nafte (190 ultravelikih tankera koji bi poredani u nizu iznosili 87 kilometara), što bi rezultiralo dodatnom količinom stakleničkih plinova od oko 97 milijuna tona. To je 30 posto od količine za koju petnaest zemalja Europske unije (obveza preuzeta prije proširenja, pa je tako rađena i studija) treba smanjiti emisije stakleničkih plinova u razdoblju od 2000. do 2012.</p>
<p>Slikovito, ta dodatna energija je energija koju daje deset nuklearki od 1000 MW ili energija za grijanje i toplu vodu za 40 milijuna ljudi na godinu. Otkako je plastika na tržištu, na taj je način ušteđeno energije od 25.500 milijuna GJ ili oko 560 milijuna tona nafte. Dojmljivo, zar ne?</p>
<p>Pitanje za kraj: Što radimo mi u Hrvatskoj koji smo imali prvu petrokemijsku tvornicu i proizvodnju različitih plastičnih masa u bivšoj državi? Koliko toga još danas radi?</p>
<p>Autorica je magistrica znanosti, diplomirana inženjerka kemije u mirovini iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Kako udobrovoljiti tu moćnu Ameriku</p>
<p>Nicholas Burns, američki podtajnik za politička pitanja, izjavio je da Sjedinjene Države neće dati podršku Hrvatskoj u pristupu NATO-u dok god Gotovina ne bude uhićen i osuđen zbog počinjenih zločina nakon »Oluje« (koju su, sjetimo se, i sami odobrili i kontrolirali!). Jesu li to, možda, Amerikanci danas dodatno povrijeđeni što se neki rijetki Hrvati potiho bune zbog odličja kojim je Truman okitio ratnog zločinca i srpsku četničku legendu Dražu Mihailovića, svog velikog ratnog saveznika? Pitamo se što to Hrvatska mora napraviti da bi udobrovoljila tu moćnu i demokratski uzornu Ameriku? Valjda bismo trebali, pragmatično, kako to oni shvaćaju, prihvatiti da se američkim vojnicima i časnicima ne sudi ni na kakvom međunarodnom sudu bez obzira na počinjene ratne zločine. Zatim, poslati jedan ekspedicijski korpus kao podršku u krvavoj okupaciji Iraka. A skorašnji posjet hrvatskoga predsjednika Srbiji isto tako pragmatično iskoristiti za potpis jedne zajedničke srpsko-hrvatske Deklaracije o četničkom antifašizmu Draže Mihailovića, Trumanova štičenika! Za uznapredovalu suradnju s Haaškim sudom Srbija će dobiti i značajnu financijsku pomoć od Sjedinjenih Država – bez obzira na one stravične slike smaknuća maloljetnika iz Srebrenice!? Pragmatično, zar ne, američki!? </p>
<p>DAMIR KALAFATIĆ, DIPL. ING.SAMOBOR</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>HTV-ovo poništavanje jedne drevne tradicije </p>
<p>Dan grada Zagreba proslavljen je 31. svibnja kao i svake godine u čast Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice Zagreba. Svečana misa održana je u Katedrali, nakon koje je u tradicionalnoj procesiji lik Majke Božje vraćen u svetište. I kao što Dubrovnik slavi svoga zaštitnika sv. Vlaha, Split svoga sv. Dujma, tako i Zagreb slavi svoju zaštitnicu grada Gospu od Kamenitih vrata. Hrvatska televizija, međutim, nije smatrala potrebnim, korisnim i zanimljivim prenositi tu svetkovinu. Netko je prijenos očito učinkovito spriječio. Sutradan je u Vjesniku pisalo: »Čestitajući Dan grada Zagreba, koji se obilježava na blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice Zagreba, gradonačelnica Pavić izrazila je zahvalnost svim Zagrepčanima koji su svoje živote i zdravlje dali u borbi za domovinu.« Takav ateizam koji vlada na HTV-u, koji ne priznaje Božji zakon u ljudskom srcu, nastojao je poništiti i omalovažiti jednu drevnu tradiciju koja se štuje već 274 godine. Tko zna, možda će tim globalizatorima s boljševičkim kompaktnim diskom u mozgu jednoga dana ipak zatrebati pomoć s Kamenitih vrata?</p>
<p>RUŽICA GABRIELZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Kozarčev vijenac pet sati blokiran zbog sječe hrastova </p>
<p>Zaštitari su građanima, novinarima i fotoreporterima branili prolazak ulicom </p>
<p>Ulica Kozarčev vijenac u utorak je od 9 do 14 sati bila zatvorena za promet, jer su se rušila stoljetna stabla na parceli uz nju. Marko Aničić, investitor tvrtke Nova generacija iz Zagreba, zatvorio je tu ulicu – javnu površinu, i za pješake i za sav drugi promet, a da o tome nije prethodno obavijestio nikoga od stanara obližnjih kuća. </p>
<p>Aničić je oko devet sati ujutro na početak Kozarčevog vijenca, slijepe ulice, doveo desetak svojih zaštitara, koji su građanima, pa tako i novinarima i fotoreporterima, branili da prođu do svojih kuća ili da odu u grad. Zaštitari su novinarima pokazali dozvolu Zagrebačkih cesta za zatvaranje prometa od 9 do 14 sati, što je Vjesniku potvrdio i glasnogovornik Zagrebačkih cesta Milan Golubić.</p>
<p>Stanar Kozarčeva vijenca Branko Jermić, već je od jutra želio izići iz svoje ulice, ali to nije mogao, zbog zaštitara. Jermić je imao smrtni slučaj no morao je pet sati čekati da bi krenuo na odredište. »Imam dvoje male djece i pitam se što bi bilo da im se nešto dogodilo i da ih hitno moram voziti u bolnicu«, ogorčeno se pitao Jermić.</p>
<p>Oko podneva desetak gnjevnih stanara okupilo se u ulici i ogorčeno čekalo da se zaštitari maknu, kako bi mogli otići na posao, k liječniku, u školu....</p>
<p>Oko 13.40, sječa drveća je završila te su stanari, koji su od jutra čekali prolaz, željeli proći, no zaštitari su ih opet zaustavili. Branka Jermića jedan je zaštitar odguravao i prijetio mu, jer »sječa traje još 30 sekundi«, i »nema prolaza dok to mi ne kažemo«. </p>
<p>Do Marka Aničića novinari nisu mogli doći, jer su ih zaštitari zaustavili. Do njega je uspjela doći jedino Maja Jemrić. » Zaštitar me zaustavio metar od Aničića, a on mi je rekao da zatvaranje ceste nije njegov problem te da se njega ne tiče što ljudi moraju proći da bi stigli na posao«. </p>
<p>Đurđica Šagot pokazala je novinarima dokumentaciju u kojoj je vidljivo da je Aničić ishodio dozvolu za rušenje stoljetnih stabala, usprkos apelu stanara da se to ne dopusti. »Oko 150 susjeda potpisalo je peticiju protiv sječe šume, proslijedili smo je Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenje, Gradskom uredu za poljoprivredu i šumarstvo te susjedu, premijeru Ivi Sanaderu«, kaže Šurđica Šagot. Ona se požalila da stanari zbog sječe, »teroriziranja zaštitara« i zatvaranje prometa ne mogu živjeti. »Ovo je strašno, živim tu od pamtivijeka, a sad dolazi neki biznismen i svima nam stvara probleme«.</p>
<p>Stanarka je novinarima pokazala katastarski izvadak iz kojeg je, navodno, vidljivo da je Aničić posjekao stabla i na jednom dijelu gradskog zemljišta te dijelu susjedova zemljišta. Prema njezinim riječima, on je vlasnik 812 četvornih metara a svojata površinu od 1062 četvorna metra.</p>
<p>Stanari se pitaju zar je moguće da u centru grada, stotinjak metara od kuće premijera Sanadera, investitor na javnu površinu dovede »svoju malu vojsku«, te pet sati brani prolaz građanima?</p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Bandić objavio rat birokraciji i neradu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Milan Bandić u utorak je na konstituirajućoj sjednici Gradske skupštine treći put postao gradonačelnik Zagreba. Tatjana Holjevac, koja je s listom SDP-HSS-HSU u ponedjeljak potpisala sporazum o poslijeizbornoj suradnji, izabrana je za predsjednicu Gradske skupštine. Nakon preuzimanja dužnosti Bandić je najavio radikalnu reformu gradske uprave, borbu protiv birokracije i nerada.</p>
<p>»Svi odgovorni voditelji, do razine načelnika odjela, dužni su staviti mandate na raspolaganje. Otpustit ćemo neradnike, ali i povjerenjem, stimulacijom i materijalno nagrađivati sve koji to zaslužuju«, rekao je Bandić.</p>
<p>Gradonačelnik je najavio i postupno ujedinjavanje i privatizaciju pojedinih trgovačkih društava, ne ističući o kojim je društvima riječ. Kao prioritete u mandatu istaknuo je obnovu zagrebačke povijesne jezgre, dovršetak Sveučilišne bolnice, gradnju metroa i tunela kroz Medvednicu, kao i nove socijalne mjere, poput isplate jedne plaće za treće dijete u obitelji.</p>
<p>Imenovana su i četiri potpredsjednika Gradske skupštine: Berislav Radić (HSS), Katarina Fuček (HDZ), Miroslav Rožić (HSP) i Dragutin Štiglić (HSU). Dužnost Bandićevih zamjenika obnašat će Ljiljana Kuhta Jeličić i Ivo Jelušić, oboje iz SDP-a. Greta Augustinović Pavičić izabrana je za tajnicu Skupštine.</p>
<p>Marina Matulović Dropulić, ministrica zaštite okoliša i prostornog uređenja, zamrznula je mandat, a dužnost će umjesto nje obavljati Tomislav Babić. Mjesto Andrije Hebranga zauzela je Danira Bilić. Morana Paliković Gruden u Skupštini će zamijeniti Vesnu Pusić. </p>
<p>Komentirajući najavu smanjenja broja zaposlenih u gradskoj upravi, dosadašnji pročelnik Ureda za financije Slavko Kojić rekao je kako bi gradska uprava jednako dobro funkcionirala i bez 30 posto trenutačno zaposlenih. [Hrvoje Dorešić, Ružica Jakešević]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Kad u »benzinca« kapne dizel </p>
<p>Vozačima preostaje jedino da nazovu mehaničara koji će ispumpati gorivo iz rezervoara. Tu će uslugu u prosjeku platiti oko 300 kuna </p>
<p>Umjesto benzina u spremnik za gorivo svog automobila natočio sam dizel, a dok sam primijetio da u rezervoar točim krivo gorivo, iz novčanika mi je iscurilo 150 kuna, ispričao je Vjesniku jedan građanin Zagreba.</p>
<p>Građanin se zabunio u nedjelju, na jednoj od najstarijih u gradu, Ininoj benzinskoj crpki u Držićevoj ulici, preko puta Autobusnog kolodvora. </p>
<p>»Jednostavno nisam primijetio da umjesto eurosupera 95 točim eurodizel«, kaže građanin. Objašnjava da mu oznake na agregatu nisu bile jasne i tvrdi da zna za više takvih slučajeva. »Točenja krivog goriva u vozila nije bilo dok su gorivo točili radnici na crpkama. Mislim da je samoposluživanje loša ideja«, reče anonimni građanin.</p>
<p>Ivan M. nije radio u Ini u doba kada su radnici građanima točili gorivo, ali sad već tri godine radi na Ininim benzinskih crpkama i vidio je dosta slučajeva kad su vozači svoja vozila napunili krivim gorivom. Dosad je radio na četiri benzinske crpke, a danas radi na manjoj crpki u istočnom dijelu Zagreba.</p>
<p> »Na mojoj crpki mjesečno se dogodi oko pet-šest tankiranja pogrešnog goriva«, kaže Ivan. Dodaje da na većim benzinskim crpkama ima više takvih slučajeva, jer tamo agregati za točenje goriva imaju više »pištolja«. Jedan agregat toči tri do četiri vrste goriva pa lakše dolazi do zabune. »Oznake na agregatima su jasne. Dizel je crne boje, a benzin je označen zelenom bojom«, kaže Ivan. Objašnjava da vozači toče krivo gorivo zbog vlastite nesmotrenosti i dekoncentriranosti. »Često vidim živčane vozače«, kaže Inin radnik.</p>
<p>Hrvoje Pilić iz Zagreba kaže da vozačku dozvolu ima pet godina, a da je do danas u rezervoar jednom natočio krivo gorivo. »U travnju sam kupio novi automobil, benzinca. Stari auto bio je dizelaš pa kad sam na pumpi išao natočiti gorivo, automatski sam počeo točiti dizel«, kroz smijeh je ispričao Pilić. Zrinka Horvat iz Inine Službe za informiranje i odnose s javnošću kaže da su na Ininim crpkama slučajevi pogrešnog tankiranja goriva rijetki. Kaže da su pipci za istakanje goriva na agregatima jasno označeni. »Ako vozači nisu sigurni u vrstu goriva, uvijek mogu zamoliti naše radnike na crpkama da im pomognu«, veli Zrinka Horvat. Dodaje da je usluga samoposluživanja uvedena na 180 Ininih benzinskih crpki u Hrvatskoj. »Ina prati europske trendove gdje je samoposluživanje gorivom već godinama najnormalnija stvar«, zaključuje Horvat.</p>
<p>Vozačima koji u svoj automobil natoče krivu vrstu goriva, preostaje jedino da nazovu mehaničara koji će ispumpati gorivo iz rezervoara. Tu će uslugu u prosjeku platiti oko 300 kuna. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Zamjena vodovodnih cijevi u Jagićevoj</p>
<p>Tramvajski i automobilski promet Jagićevom do skretanja u Hochmanovu ulicu bit će otežan sve do 1. srpnja, zbog postavljanja novih vodovodnih cijevi. Nakon što su u petak staru ciglenu komoru magistralnog cjevovoda zamijenili novom, betonskom, radnici Georada u utorak su nastavili sa zamjenom vodovodnih cijevi.</p>
<p>»Potpuno se obnavlja 250 metara cjevovoda od Jagićeve do Hochmanove ulice«, rekao nam je voditelj gradilišta Srećko Skorić.</p>
<p>Objašnjava da su radovi samo nastavak prošlogodišnje rekonstrukcije cjevovoda na dionici Ulica Republike Austrije-Klaićeva i na početku Jagićeve. Cijevi u tom dijelu grada stare su, naime, oko 80 godina i nužna je njihova zamjena. Uz rekonstrukciju cjevovoda, nove vodovodne priključke dobit će sva kućanstva i Tvornica duhana Zagreb. </p>
<p>Tijekom radova stanarima Jagićeve bit će isključivana voda. »Vodu će biti potrebno zatvarati onda kad će se vaditi stare i postavljati nove cijevi te kada će se provjeravati ispravnost novoga cjevovoda«, kaže Skorić. Obavijesti o zatvaranju vode građani će dobiti nekoliko dana prije.</p>
<p>Stanovnici Jagićeve podijeljenih su mišljenja oko radova. Oni s automobilima žale se da im je teško parkirati automobile, dok pješaci pozdravljaju radove.</p>
<p>»Zadovoljan sam radovima i malo buke mi ne smeta jer ćemo na kraju od radova svi imati koristi«, rekao nam je student prometa Damir Janeković. </p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Umirovljenici plesali uz »Macarenu« i »Sex bomb«</p>
<p>Povodom Dana Doma za starije i nemoćne osobe Maksimir, na terasi Doma u utorak je održana proslava.</p>
<p> Nagrada za najbolji Maksimirski suvenir, uručena tom prilikom, pripala je Branki Prpić i Nevi Grgić. »Motiv suvenira su autentične i najzastupljenije biljke parka Maksimir a to su hrast lužnjak i mali plavi cvijet«, objasnila je zajednički rad Neva Prpić.</p>
<p>Na priredbi koju su otvorile Maksimirske mažoretkinje, nastupilo je čak 11 rekreativnih grupa koje su sudjelovale i na IV. hrvatskom festivalu sportske rekreacije osoba starije životne dobi, prošlog mjeseca u Novigradu. Osim umirovljenika iz Doma, u priredbi su u različitim točkama nastupali i korisnici Gerontološkog centra Maksimir, koji žive u svojim kućama ali koriste usluge Doma, rekla je Jasminka Dlesk-Božić, ravnateljica Doma. </p>
<p>Umirovljenici su nastupom pokazali da su u odličnoj formi tako da su neki plesali na »Macarenu«, neki su izveli koreografiju uz zvuke pjesme »Sex bomb«, dok su neki otplesali klasičan valcer. Folklorna skupina Doma Maksimir, Ravnice, izvela je splitske plesove. Dodijeljene su i nagrade za najrascvjetaniji balkon u Domu. Prva nagrada pripala je bračnom paru, Mariji i Slavku Ožegu, drugu nagradu dobio je Josip Varga, a treću Mirko Špilipić. Umirovljenici koji nisu nastupali uživali su u programu uz roštilj i piće.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Rampa dignuta, a dolazio vlak</p>
<p>Autom sam htjela prijeći željeznički prijelaz na Brezovičkoj cesti jer je rampa bila podignuta, no odmah sam se zaustavila jer sam na vrijeme primijetila da iz smjera Karlovca dolazi vlak«, rekla je Nataša Ferderber, koja se u utorak oko 16 sati vraćala u Zagreb s posla. »Ne mogu vjerovati da se rampa nije spustila, mogla sam poginuti«, izustila je Ferderber.</p>
<p>Umirovljenica Jeroslava Đurović, koja živi u kući odmah do prijelaza, potvrdila je njenu priču. »Srećom, vlak je zatrubio, stao i propustio vozila«, kaže Đurović. Tvrdi da je ovo već treći ili četvrti takav slučaj u posljednjih godinu dana. </p>
<p>Do odgovora HŽ-a zašto rampa nije radila Vjesnik nije uspio doći. Dežurni operater na Željezničkom kolodvoru bio je drzak i prije nego što je spustio telefonsku slušalicu, samo je dobacio da rampa nije radila jer nije bilo struje. No dežurni operater Elektre tvrdi da je struje bilo. Kaže da rampa nije radila jer je kamion pokidao žice koje ju napajaju strujom, a radnici su za pola sata otklonili kvar.</p>
<p>Na željezničkom prijelazu na Brezovičkoj cesti već je bilo nesreća u kojima su pogibali ljudi. Najveća se dogodila sedamdesetih kad je zbog rampe koja se nije spustila vlak naletio na autobus i usmrtio desetak putnika. [T. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Nagrade ljubaznim vozačima</p>
<p>Na prigodnoj svečanosti u Turističkoj zajednici grada Zagreba u utorak su dodijeljene nagrade desetorici savjesnih vozača koji su na Dan ljubaznosti u prometu zaustavili vozila pred pješačkim prijelazima da bi omogućili pješacima prelazak ceste. Akciju je 31. svibnja, po deveti put zaredom organizirao Odjel za sigurnost cestovnog prometa PUZ-a, u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba. Za vrijeme akcije, od 10 do 14 sati, poštovanje prednosti pješaka na 30 obilježenih pješačkih prijelaza nadziralo je sedamdesetak učenika Škole za cestovni promet i pripadnika Prometne jedinice mladeži. </p>
<p>Tijekom akcije, od ukupno 16.466 kontroliranih vozača, njih 47,5 posto propustilo je pješake na obilježenim pješačkim prijelazima, što je u odnosu na prošlu godinu, povećanje od 3, 5 postotnih poena. Iz skupine savjesnih vozača izvučeno je, prema registracijskim oznakama, deset dobitnika nagrada. Nagrađeni su Niko Kalogjera, Željko Stura, Ivan Čunko, Mladen Pecigoš, Zvonko Gonza, Branko Poslon, Milica Pišković, Samir Porić, Karolina Utović, i Zoran Šišak.</p>
<p>Uz prigodan promidžbeni materijal muškarci su od Turističke zajednice grada Zagreba dobili kravate a žene torbice. Automoto klub Siget dodijelio im je jednogodišnje puno članstvo i besplatnu obuku u Školi sigurne vožnje. Od prometne policije nagrađeni su vozači dobili pismenu pohvalnicu. </p>
<p>»Jako sam zadovoljna s nagradama i drago mi je što se netko sjetio i nas, savjesnih vozača«, rekla je nagrađena Milica Pišković, inače časna sestra u Dječjem domu Svete Terezije od malog Isusa. </p>
<p>Pohvale je uručio načelnik Odjela za sigurnost cestovnog prometa PUZ-a, Dragan Tokić, a prigodne nagrade Marlisa Fašajić, stručna suradnica u Turističoj zajednici Zagreba, te Tomislav Lepčin, tajnik AMK Siget. </p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Veslanjem žele oživjeti Savu</p>
<p>Šest veslačkih ekipa, sastavljenih od studenata i profesora Zagrebačke škole za menadžment, sudjelovalo je u utorak na Savskoj regati. Regata je održana u sklopu projekta »Kao nekad na Savi«, a osmislili su je studenti Studija turizma Zagrebačke škole za menadžment, s ciljem da se oživi područje Save. Pedesetak studenata i profesora, pod stručnim vodstvom skipera, veslalo je skoro dva sata od Podsusedskog mosta do Mosta slobode, gdje je bio cilj. </p>
<p>Projektom se nastoji ukazati na dugotrajno zanemarivanje Save koja bi mogla biti idealno područje za raznovrsna društvena zbivanja. Lidija Uhoda, koordinatorica projekta, rekla je da je najvažnija dobra ideja koja se može ostvariti uz samo malo pomoći i novca. »Špica može biti i na Savi, a ne samo u Bogovićevoj«, rekla je i naglasila da Sava nije granica Zagreba već njegov sastavni dio. [R. D.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="21">
<p>Zmajevi </p>
<p>Dvije djevojke i njihova majka iz plemena Padaung na sjeveru Tajlanda, oko vratova nose metalne ogrlice. »Dugi vratovi« kako još nazivaju djevojke i žene iz toga plemena, tradicionalno svoje vratove ukrašavaju i izdužuju metalnim spiralama, no ta tradicija sve više odumire iako izbjegličkom selu Nai Soi donosi turiste i finu zaradu. U plemenu Paduang, porijeklom iz Myanmara, vjeruju da su njihovi preci rođeni u ljubavnoj vezi vjetra i ženskoga zmaja, s kojim se, putem ogrlica, poistovjećuju. Oko državne granice Myanmara i Tajlanda danas živi oko 300 pripadnika plemena, a iz domovine su pobjegli pred etničkim sukobima i siromaštvom.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>»Jugoslavijo na noge, pjevaj da te čuju...«</p>
<p>Kad je NATO bombardirao Srbiju Bregović je napravio koncert za »žrtve«. Kad su Srbi razarali Sarajevo nije učinio ništa</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – Nakon punih 15 godina i koncerta u Derventi 1989., možda i najpoznatiji rock sastav bivše SFRJ uživo će svirati na sarajevskom Koševu. »Bijelo dugme« će u srijedu, kako se najavljuje, gledati 60.000 ljudi i nakon nastupa U2 te Dine Merlina, treći će put iza rata »Koševo biti puno«.</p>
<p>Puno je emocija oko »obnoviteljskog« koncerta »Dugmeta« u Sarajevu, nakon kojeg slijede Zagreb i Beograd. Za tisuće ljudi, ne samo one koji se ubrajaju u okorjele »jugonostalgičare«, to će biti prilika da se nakratko vrate u doba svoje mladosti kada su Bregović, Bebek i ostali, kao i glazba koju su svirali, bili simbol čitavog naraštaja. »Pastirski rock« morao je imati uspjeha u zemlji seljaka koju su vlasti na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> pokušale urbanizirati. Jednom nogom na asfaltu, drugom na selu - takva je bila i glazba »Dugmeta«, smjesa rocka i folka.</p>
<p>Bregović je po dolasku u Sarajevo mudro »zaigrao« baš na kartu nostalgije i sentimenta, u izjavama ističući da je golem interes za koncert zapravo posljedica sentimenta i nostalgije, »prilika da se ljudi opet okupe u Sarajevu«. </p>
<p>Ipak, nije se uspjelo izbjeći da se oko koncerta isplete i politička priča. Razlog je kontroverzan Bregovićev angažman u ratu. Iako se nije otvoreno stavio na stranu Miloševića, kao još jedan znani Sarajlija, redatelj Emir Kusturica, Bregovićevi istupi nikako nisu mogli izazvati radost Sarajlija koji su četiri godine trpjeli srpsku opsadu. </p>
<p>Svakako je najpoznatija Bregovićeva izjava u kojoj je izjednačio branitelje i one koji grad napadaju s brda, no tu je i rad s Kusturicom na »politički nekorektnom« filmu »Underground« te činjenica da je u doba NATO-ova bombardiranja Srbije napravio koncert u Solunu za »žrtve«. Bregović nikad ništa slično nije učinio u doba ratnog stradanja Sarajeva!</p>
<p>I najnovija izjava u tjedniku »Dani«, kad je kazao da nije htio svirati za »Alijino Sarajevo«, izazvala je reakcije Izetbegovićevih štovatelja. Najoštrija je bila veteranska udruga »Zelene beretke«, zatraživši otkazivanje koncerta i upozorivši da lider »Dugmeta« tim izjavama »na besprimjeran način sije međunacionalnu mržnju, pljuje tekovine obrambeno-oslobodilačkog rata...«</p>
<p>»Borci, branitelji Sarajeva i BiH, životom su platili cijenu zajedničkog života sva tri naroda, borili se za multietničko društvo i neće dozvoliti da Bregović tu borbu tumači kao borbu za 'Alijino Sarajevo', ističu »Beretke« uz opasku da on u Beogradu održava koncert na dan kada je Milošević, prije 16 godina, svima objavio rat!</p>
<p>(Ne)odlazak na koncert »Dugmića« tako je postao i način izražavanja političkog stava. Neki kažu da će svakako ići i oštro napadaju dežurne »zaštitnike morala« i njihovu hipokriziju, drugi - kao TV-voditelj Senad Hadžifejzović - kažu da neće jer čekaju Azru. »Ako se ne okupi, nemam što čekati«, kazao je. Sarajevski koncert »Dugmeta« za mnoge će biti poseban, čak i u odnosu na koncerte u Zagrebu i Beogradu. Bit će zanimljivo čuti i repertoar. Hoće li svirati »Jugoslavijo na noge, pjevaj da te čuju, ko ne sluša pjesmu, slušat će oluju«, ili »Milicija trenira strogoću«.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Mitterrandov vinski podrum prodan za 15.000 eura </p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Sadržaj podruma bivšeg francuskog predsjednika Francoisa Mittreranda i njegove supruge Danielle, koji broji oko 50 boca, u utorak je na aukciji u Parizu prodan za 14.683 eura. Dvolitarka Armagnaca »Cuvee Speciale du Maitre de Chai« prodana je za 1300 eura, iako je bila procijenjena na 50 do 60 eura. Prodaja je privukla velik broj znatiželjnika i novinara u hotel Drouot te se održavala u dvorani premalenoj za stotinjak zainteresiranih. Aukcija je održana bez boca jer su morale ostati ležati u podrumima.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Leopardi u kući</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Policajci koji su odgovorili na dojavu o kućnom nasilju, bili su iznenađeni kad su u kući, osim ukućana, zatekli i dva mladunca leoparda. Anthonya Baronea (34) prijavila je supruga Anastasia jer ju je tukao. Anastasia je rekla da bi suprug katkad puštao životinje da šeću po kući, u kojoj živi s četvero djece. Barone je uhićen i sad će, osim za obiteljsko nasilje, odgovarati i za zlostavljanje životinja, jer su leopardi bili smješteni u prostoriji koju on nije čistio.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Čokoladni Elton</p>
<p>LONDON</p>
<p> – U londonskome muzeju Madam Tussauds predstavljena je statua britanske pop-zvijezde Eltona Johna u prirodnoj veličini, napravljena od 126 kg čokolade. Skulpturu od čokolade »Dairy Milk« pohvalio je i Eltonov partner David Furnish. »Izgleda baš kao on. Uhvatili su mu i crte i duh«, rekao je. Skupltura je Eltonova jer je, u anketi tvrtke »Dairy Milk« s pitanjem koga bi kupci najradije vidjeli »čokoladiranog«, većina odabrala baš njega. Za izradu skulpture bilo je potrebno više od 1000 sati. Čokoladni će Elton u klimatiziranom šatoru biti izložen do jeseni.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Uvjerljivost klasičnih medija </p>
<p>Najzanimljivija su djela nastala u klasičnim medijima poput slike, crteža ili fotografije, a </p>
<p>treba istaknuti pojavljivanje vrsnih slikara poput Igora Rončevića, Nine Ivančić, Lovre </p>
<p>Artukovića i drugih </p>
<p>Reprezentativna godišnja izložba suvremenoga likovnog stvaralaštva Zagrebački salon, 39. po redu, može se pogledati od utorka na večer u Domu Hrvatskoga društva likovnih umjetnika »Ivan Meštrović« i Galeriji Karas.</p>
<p>Autor ovogodišnjega izdanja Salona je kustos i likovni kritičar Mladen Lučić koji je svoju koncepciju naslovio »Umjetnost je medij«.</p>
<p>Lučić je na Salon pozvao 20 umjetnika, dok se na natječaj prijavilo 396 autora, od kojih je ocjenjivački sud (Mladen Lučić, Iva Koerbler, Leonida Kovač, Božo Majstorović, Zvonko Maković i Borivoj Popovčak) izabrao za izlaganje radove njih 34. </p>
<p>U uvodnom tekstu kojim je objasnio svoju koncepciju Lučić je napomenuo kako početak novoga milenija u likovnim umjetnostima nije donio ništa novo. K tomu, kako je objasnio Lučić, pluralizam stilova, pravaca, medija i tehnika koje je iznjedrila epoha provizorno nazvana postmodernizam i dalje je prisutan na likovnoj sceni. Lučićevo je mišljenje da većina mladih umjetnika poseže za novim tehnologijama usprkos financijskim poteškoćama te kako upravo ideje mladih umjetnika, slične onima na međunarodnoj sceni, prevladavaju domaćom umjetničkom scenom. Dok je potonja tvrdnja podložna raspravi, sljedeća Lučićeva tvrdnja koja govori o ravnopravnome te paralelnom postojanju umjetnosti klasičnih medija na domaćoj sceni – neupitna je.</p>
<p>Čini se da su upravo djela nastala u klasičnim medijima, poput slika, crteža ili fotografije na ovogodišnjem Salonu najzanimljivija. Svakako treba istaknuti pojavljivanje vrsnih slikara poput Igora Rončevića, Nine Ivančić i Lovre Artukovića te već prepoznate slikarice mlađeg naraštaja Petru Ševeljević i Petru Grozaj. Uvrštavanje Tomislava Buntaka, umjetnika mlađeg naraštaja, prvi put u Salon potvrda je njegove sve razvidnije slikarske i crtačke vještine. On je na Salonu predstavio crteže srodne tematici njegova ciklusa »Konačna pobjeda nebeske vojske«, no ovom prigodom crteže je srebrnim i zlatnim flomasterom nanio izravno na zid. </p>
<p>Svako valja spomenuti i rad Alema Korkuta, kipara mlađeg naraštaja, koji se predstavio zanimljivim radom što objedinjuje medij skulpture i videa. K tomu, Ivan Faktor pokazao je zavidnu maštovitost i dalje vrlo uspješno tematizirajući motive filma Fritza Langa.</p>
<p>Na Salonu su prisutni i svojevrsni klasici domaće scene poput Željka Kipkea, Gorana Petercola, Petra Stošića te umjetnici mlađega naraštaja čiji je kvalitetan izraz već prepoznat poput Kristijana Kožula, Jasenka Rasola ili Ivana Fijolića.</p>
<p>Zaključimo, ovogodišnji Salon pokazao je standardnu produkciju domaće scene. K tomu, izložba ne pati od sveobuhvatne kustoske teorije, a ipak je dokazala Lučićevu ključnu tezu o tome kako je važan jezik kojim umjetnost govori, a ne medij kojim se taj jezik artikulira.</p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Fascinantni pijanizam u ozračju posvećena kreativnog čina </p>
<p>Ime Krystiana Zimermana pojavilo se u svjetskoj glazbenoj javnosti još 1975 . godine kada je kao sedamnaestogodišnjak osvojio prvu nagradu na Chopinovu natjecanju u Varšavi. Od tada je Zimerman prošao dugi put sazrijevanja izgradivši se u umjetnika s renomeom jednoga od najcjenjenijih pijanista današnjice.</p>
<p>Ne podijelivši, na sreću, sudbinu mnogih razvikanih laureata ne samo Chopinova, već i drugih prestižnih pijanističkih natjecanja, Zimerman je pokazao da takva pobjeda ne mora značiti samo trenutak ili tek kraće razdoblje varljive slave. Ona je za njega svakako bila poticajnim impulsom na njegovu putu tumača glazbe, putu koji je izabrao za svoju profesiju i misiju.</p>
<p> Za pijanista svoga renomea Zimerman nastupa razmjerno rijetko, a prema vlastitim riječima, danas si može dopustiti taj luksuz da svira pred publikom i u dvoranama koje voli. Bruxelles očito uživa tu povlasticu, pa je velika koncertna dvorana u Palais des Beaux Arts 7. lipnja brojnim poštovateljima njegova pijanizma mogla pružiti zadovoljstvo da ga čuju u sklopu najnovije njegove turneje.</p>
<p>Krystian Zimerman je pijanist senzibiliteta i rafinmana kakve se rijetko susreće. U fino izbalansiranom programu sastavljenom od Mozartove sonate u C-duru K.V. 330, Valses nobles et sentimentales Mauricea Ravela te Chopinove balade u f-molu u prvom dijelu, uz četiri mazurke op. 24 i drugu sonatu u b-molu op. 35 u drugom dijelu koncerta, Zimerman je pokazao nenadmašnu njegovanost pijanističke svirke kojom je doslovce začarao publiku. </p>
<p> Njegova potpuna koncentracija, usmjerena prvenstveno na kontrolu kvalitete tona, rezultira potpunom suverenošću muziciranja i potpunom oslobođenosti imaginacije, pa se sve što svira doimlje lako, prirodno, bez ikakva napora i savršeno uvjerljivo. Takva snaga tumačenja, čujna na ovom koncertu podjednako u ljupkosti Mozartova pijanističkog izričaja, otmjenosti Ravelove glazbene vizije u nezamislivo bogatoj skali tonskog kolorita njegovih Valcera, konačno u pasionantnoj Chopinovoj glazbi, pokazala je golem luk izražajnosti i svu skrivenu snagu Zimermanova fascinantnog pijanizma.</p>
<p> Sonata u b-molu u njegovu je tumačenju dobila obrise snažne ekspresivnosti s moćno naznačenom dramatikom prvoga stavka, duboko potresnim Posmrtnim maršom i olujnim mrmorenjem Finala. To je stvorilo onu tako rijetko ostvarivo ozračje prisustvovanja posvećenom kreativnom činu, da je, po završetku izvedbe, fascinacija Zimermanovim muziciranjem ostala prisutna u nekoliko sekunda potpune tišine.</p>
<p> Bilo je to naravno zatišje pred buru pljeska kojim ga je obasula istinski impresionirana publika. Dvorana je bila na nogama, no Zimerman se nije dao nagovoriti na dodatak. Otišao je sa scene kao što je na nju i došao, poput vilenjaka, laka koraka duboke sabranosti.</p>
<p>Bosiljka Perić Kempf</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Otvorenje s »Romeom i Julijom«</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – U subotu, 18. lipnja počinje ovogodišnji, 45. međunarodni dječji festival koji će u dva tjedna trajanja (do 2. srpnja) okupiti više od 1500 sudionika iz zemlje i svijeta. Festival se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH Stjepana Mesića, u čije ime će djecu i odrasle pozdraviti njegova izaslanica Maja Razović-Kocijan. Svečanosti otvaranja nazočit će Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade RH, zatim Srećko Šestan, pomoćnik ministra kulture i drugi, rečeno je u utorak na konferenciji za novinare koju su održali Dragan Zlatović, ravnatelj MDF-a, i Jasenka Ramljak, voditeljica inozemnog dijela programa. </p>
<p>Tijekom dvotjednog trajanja djeca iz Hrvatske te iz još 14 država svijeta izvest će 112 najrazličitijih programa u službenom i pratećem dijelu festivala. Ove godine u Šibenik dolaze djeca iz Italije, BiH, Indije, Australije, Kanade, Norveške, Brazila, SAD-a, Velike Britanije, Latvije, Austrije, Mađarske, Irske i Izraela. Inozemni ansambli izvest će ukupno 18 programa, a prvi put festival će otvoriti jedna inozemna predstava. Riječ je o »Romeu i Juliji« Teatra Oplas iz Umbertide u Italiji. Na svečanosti otvorenja sudjeluju i djeca iz šibenske Kazališne radionice te dječji zbor »Zdravo maleni«. </p>
<p>Osim službenog dijela festivalskog programa u kojem će se izvesti 14 dramskih predstava, 10 lutkarskih, 14 glazbenoscenskih, četiri likovne, isto toliko literarnih i 12 filmskih, desetci programa bit će priređeni na trgovima i ulicama u neslužbenom dijelu festivala. Ove godine ima čak 14 dječjih radionica koje okupljaju više od 450 djece. U rad jedne dječje radionice prvi put uključena su djeca s posebnim potrebama u razvoju. </p>
<p>Šibenik je domaćin sastanka Izvršnog odbora svjetske lutkarske udruge, od 30. lipnja do 3. srpnja u Solarisu. Prvi put MDF i ZKM organiziraju skup voditelja i djelatnika dramskih studija iz cijele Hrvatske, o temi recitiranja. U subotu, 18. lipnja, u Šibeniku će se održati sjednica Vijeća za djecu Vlade RH, kojom će predsjedati Jadranka Kosor.</p>
<p>I ove godine Vjesnik je medijski pokrovitelj šibenskoga Međunarodnoga dječjeg festivala. [Jadranka Klisović]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Izložba Augusteum Narone u Gliptoteci</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon predstavljanja u nekoliko europskih središta, u četvrtak 16. lipnja u Gliptoteci HAZU bit će otvorena izložba Augusteum Narone, Arheološkog muzeja iz Splita, o otkriću carskog hrama u Vidu kraj Metkovića. Izložba se priređuje u povodu desete obljetnice otkrića hrama podignutog za cara Augusta oko 10. godine prije Krista. Hram Augusteum Narone otkriven je prije deset godina zaslugom Emilia Marina. Središnji dio izložbe čini skupina od devet mramornih kipova, što je otprilike polovica kipova iz Augustova hrama, u kojemu je pronađena dosad u svijetu najbrojnija skupina rimskih carskih kipova iz 1. stoljeća. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Zašto Cibona videozapis ne pošalje u HKS? </p>
<p>»Cibosi« traže ravnopravan tretman suparnika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Penjanje na drugi kat u Ciboni uvijek znači i posebno obraćanje novinarima. Uoči četvrte finalne utakmice doigravanja, u kojem će pored zapisničkog stola stajati pehar i medalje namijenjene - Zadru, u »tornju« su se odlučili na prikazivanje 20-ak spornih isječaka s posljednje utakmice u Jazinama, u kojoj su Zadrani došli do vodstva sa 2-1 i prve prilike za osvajanje prvenstva nakon 19 godina. </p>
<p>»Ne umanjujemo pobjedu Zadra i naše propuste, ali zbog regularnosti prvenstva i tretmana želimo skrenuti pažnju na ono što nije bilo dobro na utakmici«, kazao je sportski direktor Cibone Mihovil Nakić, prije nego što se ugasilo svjetlo i krenula akcija. Videozapis nije pokazao ništa novo niti drugačije od onoga što i sami nismo vidjeli još u nedjelju, Cibona je oštećena u nekoliko sudačkih odluka, od kojih su neke lako pamtljive zbog »tajminga« u završnici utakmice. No, u klubu iz Savske, osim svojevrsnog pritiska na suce uoči 75., a možda i njihove posljednje utakmice sezone, očito su smatrali da je novinarima potrebna dodatna edukacija i sprovođenje na »pravi put«. Pritom su zaboravili gdje su ustvari trebali pokazati kasetu sa spornim detaljima. Pravo mjesto bilo je udaljeno tek tri tramvajske stanice, u Lipovečkoj. Tamo je, naime, sjedište Hrvatskoga košarkaškog saveza. Žalba, traženje dodatne sudačke ekspertize ili recimo štrajk glađu mogli su biti znak nezadovoljstva i protesta prema HKS-u i sudačkoj organizaciji. Umjesto toga, u Ciboni su se odlučili za indiskretno guranje vlastite istine novinarima pred oči. Pritom je najmanje važno u kolikoj nam se mjeri procjene podudaraju ili ne. </p>
<p>»Prečesto se u Zadru tako sudi da bi bila slučajnost. Završnica prvenstva zaslužuje ravnopravan tretman suparnika«, zaključio je Nakić. </p>
<p> Trener Dražen Anzulović govorio je ipak o košarci. »Ne možemo bježati od naših pogrešaka. Ostalo ne bih komentirao, nadam se samo da je u momčadi probuđen inat da izborimo petu utakmicu u Jazinama.« </p>
<p>Dakle, cibosi, bez obzira na dva poraza koja su ih tamo zadesila, silno žele još jednom u mitsku zadarsku dvoranu. Samo tamo će, uspiju li u srijedu (18 sati) svladati Zadar, tražiti put do 13. naslova hrvatskog prvaka, u ozračju koje podsjeća na kuhanje ručka u pretis-loncu. </p>
<p>»Silni pritisak je jedan od uzroka naše slabije napadačke igre u Jazinama«, kazao je Anzulović. </p>
<p>Zna se za kojim igračem Zadra cibosi trebaju »bacati laso«, Marko Banić ubacio je u trećoj utakmici 28 poena, uz 75 posto šuta. </p>
<p>»Neka i sada ubaci toliko, ali uz 25 posto, a neka ostali ne daju više od deset poena«, Anzulović je odmah ponudio dogovor. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Skelin novi trener košarkaša Splita CO </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Ivica Skelin dogovorio je sve detalje sa čelnicima košarkaškoga klub Split CO i najkasnije bi do kraja ovoga tjedna trebao službeno početi trenirati prvu momčad. Skelin je trenerski kadar »žutih«, radio je u omladinskoj školi, a dvije je sezone u Belgiji bio pomoćnik Nikši Bavčeviću. I ovih su ga dana Belgijanci zvali, ali je izazov treniranja »njegova« kluba mnogo veći. Ujedno, Splićani na Gripe žele vratiti i dvojicu svojih iskusnih košarkaša Tea Čizmića i Joku Vrankovića, koji bi pomogli mladim splitskim igračima na trnovitom putu povratka u vrh hrvatske košarke, a zatim i na europsku scenu. [R. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Na EP s novom postavom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatske su odbojkašice u posljednja tri dana ponovno potvrdile da su kvalitetom daleko od prvog europskog razreda. U tri je kvalifikacijske utakmice za Svjetsko prvenstvo u Japanu naša reprezentacija uzela tek jedan set - »darežljive« su bile Slovakinje. No, kad se uzme u obzir da je najveći dio turnira na terenu provela gotovo kompletna postava Mladosti, koja je u europskim kupovima uglavnom promatrač, onda je jasno da se bolji rasplet od ovoga nije niti mogao očekivati. Svjestan je toga i izbornik Ivica Jelić. </p>
<p>»Realnost je da je ova ekipa oko 12. mjesta u Europi. Možda su se neki zavaravali, ali ja sam toga svjestan. Nedostaje nam ovako jakih, izjednačenih utakmica. U kvalifikacijama za EP igramo protiv Gruzije i sličnih, a iskustvo se stječe samo radom i igranjem protiv kvalitetnijih suparnika ili onih istog ranga«, smatra Jelić. </p>
<p>Priliku za uigravanje i uklanjanje pogrešaka naše će odbojkašice imati i na skorašnjim Mediteranskim igrama. No, Mediteranske su igre samo stanica do glavnog ovogodišnjeg cilja - Europskog prvenstva u Zagrebu i Puli. </p>
<p>»Priključit će nam se Barbara Ružić i Dragana Marinković, na mjestu tehničarke mogla bi zaigrati Marija Lihtenštajn, a nadam se da će i s oporavkom Nataše Leto sve biti u redu. Lako bi se moglo dogoditi da iz sadašnje postave na EP-u igra samo Maja Poljak «, zaključio je izbornik, koji je Hrvatsku tri puta vodio do europskog srebra. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Probudimo se tek kad zapuca </p>
<p>Ubojstva Dine Pokrovca još je više pojačalo dojam o mračnoj pozadini scene našeg nogometa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tek kad se dogodi nešto takvo kao što je likvidacija menadžera, kojem je uvjerljivost ponajprije davala činjenica da je u većini svojih nogometnih poslova bio naslonjen na legendarnog Davora Šukera i što je posredovao pri transferu Nike Kranjčara, javnost kao da se probudi iz dubokog sna i začuđeno zapita: Gdje mi to zapravo živimo? Zar je to ona Lijepa Naša za koju smo vjerovali da će otvaranjem novih vidika i mogućnosti sport, a poglavito nogomet, zauvijek zalupiti vrata običajima satkanima na beogradskim Terazijama, kojima je malo što bilo sveto? </p>
<p>Prljavo rublje svih boja i sumnji koje je u povodu mračnog događaja, ubojstva Dine Pokrovca, počelo sukljati kao iz vulkana na sve strane još je više pojačalo dojam o tajnovitoj, po svemu sudeći ipak vrlo šarolikoj, pa i mračnoj pozadini scene našeg nogometa, bez obzira na to što se nije dogodilo ništa što se dosad nije znalo i o čemu se čak glasno i javno zborilo. </p>
<p>Drugo je, međutim, kad se javnosti servira pojava za pojavom u određenim vremenskim razmacima, pa se suština problema, nerijetko zbog svjesnog bijega od njegova promptnog i sustavnog sagledavanja i objektivnog rješavanja(!?), razvodni i ostavi dojam da zapravo »nema nikih problema«. I to ne samo kad su u pitanju nogometni suci, koji su godinama krojili i prekrajali utakmice, vjerojatno najmanje prema svojim željama i ukusima, nego i kad se, uz časne iznimke, ima u vidu cjelokupna kadrovska i ostala struktura ljudi koji nam djeluju u nogometu i na ovaj ga ili onaj način opslužuju. Brižno pritom vode računa o tome kome će eventualno stati na žulj, a kome, pak, oprostiti i najteže objede i grijehe, propuštajući mu da i dalje djeluje, makar po svim zakonitostima na to nema pravo. </p>
<p>Nismo li se stoga upravo zbog pretjeranog i učestaloga kompromiterstva, kako vrhuške hrvatskog nogometa, tako i klupskih i inih struktura, a sve iz straha da im netko ne ugrozi vlast i slast, pitali odakle taj strah? Nalazili smo ga u otvaranju Pandorine kutije hrvatskog nogometa, koja bi, da zaista postoji volje i društvene snage da se otvori, mogla, kao i Pandorina kutija bilo kojega drugog područja djelovanja u nas, podariti niz iznenađenja. Otkrivene bi tada bile i javnosti prokazane svakojake sprege i »vezane štednje« brojnih »besprijekornih« građana i onih koji to baš i nisu, a to je nešto do čega je mjerodavnima trenutačno malo stalo. Ionako su prezauzeti sličnim stvarima na drugim stranama, a osim toga nogometna nam reprezentacija dobro gura pa ne treba kvariti. </p>
<p>No, kad se ipak dogodilo da je jedan čovjek glavom platio zato što je previše znao, ili se previsoko uspeo na ljestvici, ili je preduboko zagrabio (zaglibio), normalno je da se priča zavrtjela. A najveći je doprinos u njezinu rasvjetljavanju, barem zasad, dala - ulica.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Poplavljeni Dinamo</p>
<p>Pitanje je hoće li se grijesi iz prošlosti Josipa Kužea odraziti na njegov status u Dinamu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Parafraziramo li maksimirskog dopredsjednika Zdravka Mamića, mogli bismo ustvrditi: ovih dana Dinamo izgleda kao da ga je donijela - poplava. Grgljajući u bujici kritika i podsmijeha javnosti uslijed rezultatske blamaže, »plavi« još uvijek nisu izgnjurili na površinu. Postali su klub blatnog imidža, čije su ambicije, nakon pompoznih najava o velikim europskim dometima, ostale zaglavljene u domaćem nogometnom mulju. </p>
<p> Lako je, zapravo, primijetiti da su stube popucale u gotovo svim klupskim strukturama i koliko god se takva ocjena nekome učinila pretjeranom ona nije daleko od realnosti. Kako, dakle, izgleda Dinamo između prvorazredne rezultatske blamaže u prošloj sezoni i novih izazova? Nakratko smo se orijentirali na tri najvažnija segmenta - klupsku vlast, struku i momčad. </p>
<p>Klupska vlast: Samo su entuzijasti očekivali drastičniju promjenu u strukturiranju buduće klupske vlade. Nedavna je izborna Skupština iznjedrila tek kozmetičke promjene, klubom i dalje vlada dvojac Barišić-Mamić. Neshvatljivo je, međutim, da ta Skupština, nakon najlošije sezone u klupskoj povijesti, nije imala što reći. Čak je i u takvoj situaciji trajala tek 20-ak minuta. A, za takvu je sezonu odgovoran (ne kriv, već odgovoran!) klupski vrh, koji na kraju - ni za što nije odgovarao. </p>
<p> Nadalje, »slučaj Pokrovac« nadvio je mračnu sjenu nad naš cjelokupni nogometno-menadžerski milje. Sumnja sad oplahuje i one posve nedužne »jedinke«, koje svoj posao obavljaju pošteno, strogo u skladu sa zakonom i bez ikakvih repova. Upitnici su se tako poredali i uz sam Mamićev djelokrug. Dinamov je dopredsjednik ujedno poznat i kao nogometni menadžer, a po prirodi je svoga posla, dakako, poslovno surađivao i s Pokrovcem. Iako su mnogi, pa tako i Mamić, uvjereni da Pokrovčevo ubojstvo nije vezano za njegovu sportsku djelatnost, taj je događaj ipak bacio pozamašan grumen blata na cjelokupni nogometni milje, a samim time i na klubove. </p>
<p> Struka: Veliko je pitanje hoće li se grijesi iz prošlosti novoga maksimirskog trenera Josipa Kužea odraziti na njegov status u Dinamu. Nakon što je Kuže javnosti podastrijeo svoju životnu priču o kockarskim dugovima, dopredsjednik Mamić javno je promrmljao: »Morat ću mu reći neka se bavi samo svojim poslom.« Mamić, doduše, zasad tvrdi da status novoga trenera nije upitan. Unatoč tome, realan je rasplet da Kuže, koji je priznao svoje probleme, prisilno odstupi, a da pritom ostanu (ili dođu) ljudi s jednakim ili većim problemima, čiji će imidž ostati »ulickan« samo iz razloga što o tome - šute. </p>
<p>Momčad: Poslužit ćemo se formulacijom koju mnogi mediji vole samozatajno navesti - »izvor koji je želio ostati anoniman potvrdio nam je« da bi gotovo svatko kome se pruži prilika rado šmugnuo iz Dinama. To, doduše, ponešto govori i o samim igračima. Kadar s kakvim će se trener upustiti u novu sezonu i nije suviše obećavajući što je i shvatljivo, s obzirom da je klupski proračun smanjen sa 50 milijuna na 30 milijuna kuna. </p>
<p> Rijetki vrijedni eksponati, poput Cesara i Bošnjaka, jednom su nogom već prekoračili izlazna vrata. Dolasci? Zasad je potpisao tek Zoran Mamić, a u subotu bi trebala svratiti i neka nova, uglavnom neafirmirana imena. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Mladi Hrvati bolji od Kanađana </p>
<p>HAMILTON</p>
<p> – Razigrani i uvjerljivi bili su mladi hrvatski nogometaši u drugoj utakmici američko-kanadske turneje. Pobjeda sa 4-1 protiv Croatije iz Toronta na igralištu s umjetnom travom morala je donijeti osmijeh zadovoljstva na licu izbornika Slavena Bilića. </p>
<p> Ipak, postojala je mogućnost da se utakmica uopće ne odigra. </p>
<p>Naime, zbog nevremena i pljuska čelnici Hamiltona nisu dali dozvolu za korištenje travnatog terena na velikom stadionu u Hamiltonu. </p>
<p> Priredba je brže-bolje prebačena na igralište s umjetnom travom, a izbornik Bilić dugo je dvojio hoće li pustiti igrače na takvu tvrdu podlogu, na kojoj bi se netko mogao ozlijediti. A umjesto očekivane blijede igre, reprezentativci su prikazali odličan i brz nogomet, pa je Slaven Bilić nakon dobre utakmice svojih pulena bio čak i predmet pošalica.</p>
<p> Izvrsni su bili Čustić, Modrić i Grgurović, koje je američka publika znala nagraditi pljeskom. [A. K. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Asafa Powell sa 9.77 novi rekorder na 100 metara</p>
<p>ATENA</p>
<p> – Asafa Powell, sprinter sa Jamajke novi je svjetski rekorder najatraktivnije dicipline, 100 metara. Naime, na mitingu u Ateni Asafa Powell je tu dionicu pretrčao za 9.77 sekundi, što je za stotinku brže od dosadašnjeg rekorda kojeg je držao Amerikanac Tim Montgomery. Premda je bio običaj često mijenjanje najboljeg svjetskog rezultata na ovoj sprinterskoj utrci Montgomeryjev rezultat je bio aktualan od 14. rujna 2002. godine. Sve do </p>
<p>ludo brze utrke Asafe Powell.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Srbija bez deklaracije o Srebrenici</p>
<p>Tekst nacrta deklaracije sadrži neprimjerene kvalifikacije i eklatantan je pokušaj relativiziranja patnji </p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Najavljeni projekt deklaracije o osudi zločina počinjenih u ratovima na području bivše SFRJ nakon višednevnih konzultacija u srbijanskom parlamentu nije prošao zbog velikih i gotovo nepremostivih razlika u stavovima zastupničkih klubova. </p>
<p>Barem dva od šest klubova protive se izdvajanju zločina u Srebrenici kao zastrašujućeg događaja iz nedavne povijesti o kojem se parlament mora izjasniti. Ostali tvrde da neće podržati prijedlog rezolucije u kojem se Srebrenica ne spominje, a četiri zastupnička kluba neće podržati prijedlog rezolucije u kojem se eksplicitno ne spominju zločini nad Srbima.</p>
<p>Predsjednik parlamenta Predrag Marković sa žaljenjem je priopćio da se šefovi klubova nisu pojavili na posljednjoj rundi usuglašavanja. Zaključak Markovića je da parlament ne može raspravljati o tekstu deklaracije na izvanrednoj sjednici bez prijedloga ovlaštenih predlagača (vlada ili trećina zastupnika) te da predstavničko tijelo ne može osuditi zločine, bar ne ovog tjedna.</p>
<p>Nacrt rezolucije je koalicijskim partnerima u ponedjeljak dostavila Demokratska stranka Srbije premijera Vojislava Koštunice kao radnu verziju o kojoj bi se parlamentarna većina morala složiti prije negoli bude dostavljen oporbi. Tekst tog nacrta, u koji je Vjesnik imao uvid, sadrži u najmanju ruku neprimjerene kvalifikacije i eklatantan je pokušaj relativiziranja patnji kako se vlada ne bi previše zamjerila Šešeljevim radikalima i Miloševićevim socijalistima prije očekivanog izručenja organizatora genocida u Srebrenici Ratka Mladića. </p>
<p>Srbijanska javnost očekuje mnogo više od toga, i predsjednik Srbije Boris Tadić dao je jasne signale da njegova Demokratska stranka, a ni SPO ministra vanjskih poslova Vuka Draškovića nikad neće pristati na vrijeđanje srebreničkih žrtava nekakvim uspoređivanjima sa drugima. Premijer Koštunica sad ima vruć krumpir u rukama: kako progurati deklaraciju, a da istovremeno ne isprovocira oporbu da počne »podizati prašinu« pred ključni korak suradnje sa Haaškim tribunalom.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>SAD za veći angažman na Balkanu</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Sjedinjene Države ponovo će se odlučnije angažirati na Balkanu kako bi se našlo trajno rješenje za preostale probleme u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, izjavio je američki veleposlanik u BiH Douglas McElhaney.</p>
<p> U intervjuu kojega je u u utorak objavio sarajevski »Dnevni avaz«, McElhaney je rekao kako je nakon dugotrajnih konzultacija s američkom državnom tajnicom Condoleezom Rice podtajnik Nicholas Burns dobio upute da se u američka diplomatska nastojanja u regiji »unese nova energija«. Američki je veleposlanik dodao kako je iz perpektive SAD, ova godina najvažnija za Balkan još od 1995. a postavljena su tri cilja koja bi valjalo realizirati. U odnosu na stanje u BiH, pojasnio je američki diplomat, treba zavšiti proces objedinjavanja zemlje a to znači dovršiti reformu policije i obrambenog sustava. Najvažnijim pitanje ipak se smatra privođenje do kraja godine Radovana Karadžića i Ratka Mladića. »Srbija i Crna Gora imaju možda najvažniju zadaću pred sobom: osigurati da se njih dvojica ove godine suoče s licem pravde«, kazao je McElhaney istaknuvši kako je i podtajnik Burns za svog nedavnog posjeta Beogradu takvu nedvojbenu poruku prenio predsjedniku i premijeru Srbije. Treća stvar na kojoj će američka diplomacija ove godine inzistirati bit će »rješenje za Kosovo« što znači da se moraju nastaviti pregovori o ispunjenu standarda ali i o statusu pokrajine. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Meksička vojska »okupirala« grad Nuevo Laredo </p>
<p>U velikoj akciji saveznih vlasti protiv bandi krijumčara drogom, meksički su vojnici i savezni policajci u ponedjeljak »zauzeli« Nuevo Laredo, grad na granici sa Sjedinjenim Državama. »To je grad u kojem vlada bezakonje«, citiraju agencije stanovnike užasnute valom nasilja i oružanim obračunima lokalnih narkokartela zbog ruta kojima se droga prebacuje u SAD. </p>
<p>Savezna vlada tvrdi da postoje dokazi o povezanosti lokalne policije s narkobandama pa je zbog toga morala intervenirati slanjem savezne policije i vojske. Premda stanovnici Nuevo Lareda nisu oduševljeni činjenicom da gradom patrolira nekoliko stotina naoružanih vojnika, nadaju se da će oni napokon uvesti red. </p>
<p>U tom je gradu od početka godine ubijeno 45 ljudi, među kojima i jedan novinar, a proteklog vikenda život je izgubilo 12 osoba. Prošloga je tjedna plaćeni ubojica s 30 metaka ubio šefa sigurnosnih snaga Alejandra Domingueza, samo dan nakon što je postavljen na to mjesto.</p>
<p>Ta vojno-policijska akcija dio je velike sigurnosne operacije savezne vlade, a u njoj je privedeno oko 40 lokalnih policajaca zbog sumnje zbog su umiješani u organizirani kriminal. Meksiko je poznat po korupciji u policiji i javnim službama, no sad u glavnom gradu nastoje održati privid povjerenja u lokalnu policiju, s objašnjenjem da »ona najbolje zna kako funkcionira kriminal na lokalnoj razini i tko su organizatori«. </p>
<p>Meksički predsjednik Vicente Fox već je u ožujku poslao savezne trupe u nekoliko država na sjeveru zemlje, pokušavajući zaustaviti spiralu nasilja koju izazivaju protivničke narkobande, a u kojima je proteklih mjeseci poginulo oko 500 ljudi. Američki ambasador u Meksiku Tony Garza pozdravio je »rat protiv kriminala« koji su poduzele meksičke vlasti zbog, kako je rekao, »sigurnosti američkih građana koji žive uz granicu«.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Muslimani na udaru domovinskog zakona </p>
<p>Ministarstvo domovinske sigurnosti smatra da popis osoba koje ilegalno produžuju boravak u SAD-u predstavlja važnu informaciju u borbi protiv terorizma</p>
<p>Stroga kontrola useljenika u SAD jedna je od mjera na koje u posljednje vrijeme osobito računa američko ministarstvo domovinske sigurnosti. Kako bi spriječile ponavljanje terorističkih udara na američkome tlu, imigracijske su službe dobile zadaću voditi računa o useljenicima koji su zatajili, odnosno krivotvorili podatke prilikom podnošenja zahtjeva za državljanstvo. </p>
<p>Minulog su tjedna tako u okolici New Yorka ranom zorom upali u kuću američkoga državljana libanonskog porijekla Hassana Khalila. Prošle su pak godine odlučili oduzeti američko državljanstvo uglednom imamu iz okolice Clevelanda. U oba slučaja, razlog je isti: lažni podaci na formularu kojim su zahtijevali američko državljanstvo. U slučaju clevelandskoga imama, inače palestinskog porijekla, utvrđeno je da je zanijekao veze s terorističkim organizacijama sa Srednjeg istoka.</p>
<p>Od 2004. godine imigracijske su službe podnijele 500 tužbi protiv američkih državljana osumnjičenih za povezanost s terorističkim mrežama. Dobar dio tih tužbi na koncu je odbačen uslijed nedostatka materijalnih dokaza o stvarnoj vezi osumnjičenih s teroristima. </p>
<p>Bez obzira na to, imigracijske vlasti strogo vode računa i o onima koji u Americi, primjerice, ostaju samo dan nakon što im istekne turistička, studijska ili poslovna viza. Ministarstvo domovinske sigurnosti smatra da popis osoba koje ilegalno produžuju boravak u SAD-u predstavlja važnu informaciju u borbi protiv terorizma. </p>
<p>Muslimanska zajednica u SAD, međutim, smatra da je takva praksa imigracijskih vlasti neuravnotežena jer je usmjerena isključivo protiv američkih državljana, odnosno useljenika islamske vjere. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Smanjen utjecaj Sirije u Libanonu </p>
<p>Michel Aoun i njegovi saveznici u nedjelju su dobili 21 od 58 zastupničkih mjesta</p>
<p>Aounu je, za većinu u parlamentu, u završnoj rundi izbora 19. lipnja dovoljno da osvoji 19 od 28 zastupničkih mjesta </p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bivši glavni zapovjednik kršćanske vojske general Michel Aoun (69) najavio je nakon treće runde parlamentarnih izbora gotovo nezapamćen povratak na libanonsku političku scenu. Rezultati izbora koji pokazuju porast potpore Aounu utoliko su značajniji jer su došli samo nekoliko tjedana nakon njegovog trijumfalnog svibanjskog povratka iz 14-godišnjeg egzila (Francuska).</p>
<p>Preobrazba generala Aouna u političara, odnosno vođu Slobodnog domoljubnog pokreta pokazala se vrlo uspješnom. Nekad ljuti protivnik režima u Damasku okružio se prosirijskim kandidatima. Iskustvo libanonskog građanskog rata (1975.- 1990.) naučilo ga je da su prosirijska osjećanja u zemlji itekako jaka i da bez potrebe ne treba okretati leđa nekadašnjoj »majci Siriji«. Libanon se, ranije, dugo nalazio unutar političkog sustava bivše »velike Sirije«. </p>
<p>Aoun i njegovi izborni saveznici sa oreolom vjesnika pune demokracije su u nedjelju zahvaljujući takvoj političkoj ekvilibristici dobili 21 od raspoloživih 58 zastupničkih mjesta. Njima će u četvrtoj, završnoj rundi izbora 19. lipnja biti dovoljno da osvoje 19 od 28 zastupničkih mjesta kako bi imali većinu u parlamentu s ukupno 128 zastupnika. </p>
<p>Preobraćeni vođa protusirijske oporbe Walid Jublatt (55) koji predvodi libanonske Druze već je priznao značajan gubitak glasova. On je zajedno sa Saadom Haririjem (35), sinom bivšeg libanonskog premijera Rafika Haririja (stradao u atentatu 14. veljače), osigurao 46 zastupničkih mjesta. To mu pruža malo nade da bi mogao imati raniji politički utjecaj u »Zemlji cedrova«. </p>
<p>Sad su sve oči uprte u nedjeljnu završnicu libanonske parlamentarne utrke. U njoj je i vođa šijitske Amal skupine Nabih Beri (67) koji je osigurao 33 zastupnička mjesta. Beri, naklonjen Siriji, podržava savez s libanonskim Hesbollahom. Na sceni je i Samir Geagea, kršćanski »gospodar rata«, te Suleiman Franijeh, unuk istoimenog bivšeg libanonskog predsjednika koji je 1976. pozvao Siriju da zaustavi građanski rat. </p>
<p>Sad su otvorene sve političke opcije i moguća razna stranačka savezništva. Njima će pečat svakako dati »nevjerojatni« politički povratak generala Michela Aouna. »Parlamentarni izbori, prvi nakon 30-godišnje sirijske nazočnosti, predstavljaju krupnu bitku za Libanon«, rekao je Aoun. On najavljuje borbu protiv političkog federalizma i korupcije.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Nizozemska - zemlja slavonskih tulipana</p>
<p>Nizozemac Han Dekker je u Ernestinovu na površini od tri hektara pokrenuo pilot-projekt uzgoja tulipanskih lukovica, čiji će cvjetovi, preko Nizozemske, završiti u američkim domovima</p>
<p>Prva asocijacija kad se spomene Nizozemska svakako su tulipani. Ta sjeverna zemlja poznata je po rascvjetanim ljepotanima koje izvozi u cijeli svijet. No priča iz Ernestinova, mjesta udaljenog petnaestak kilometara od Osijeka, uvjerila nas je da je Nizozemska, zapravo, zemlja - slavonskih tulipana. Gotovo nevjerojatno, ali istinito: to slavonsko mjesto izvozi tulipane u Nizozemsku!</p>
<p>Naime, Poljoprivredna zadruga Almus iz Ernestinova je u studenome prošle godine za izvoz u Nizozemsku, na površini od tri hektara, zasadila čak dva milijuna lukovica 17 različitih vrsta tulipana. Ta tulipanska priča začeta je prema ideji Nizozemca Hana Dekkera, koji je u Hrvatskoj registrirao tvrtku Interrea za izvoz lukovica tulipana u - zemlju tulipana. Zajednički ugovor Almusa i Interree rezultirao je tim pilot-projektom koji će se, ako se proizvodnja pokaže isplativom, razviti u pravi biznis. </p>
<p>Dok je Dekker uložio novac u nabavu prva dva milijuna lukovica, Ernestinovčani su mu iznajmili zemlju, strojeve, te svoje ruke za branje i prebiranje lukovica. »Slavonska zemlja je toliko plodna da bi bio grijeh to ne iskoristiti. To me ohrabrilo i navelo da se okušam u probnoj proizvodnji lukovica tulipana za izvoz«, priča nam Han Dekker, kojega smo susreli na polju u vrijeme dok su se iz zemlje vadile i prebirale lukovice. Zanimljivo je vidjeti kako se na slavonskom polju jezične barijere lako svladavaju. Govori se hrvatski, engleski, njemački, nizozemski, rukama, nogama, ali se svi dobro razumiju. </p>
<p>Naš drugi domaćin, Stipe Pušić, upravitelj PZ-a Almus, objasnio nam je da su lukovice tulipana zasađene u studenome. Ti su se ljepotani rascvjetali u travnju pa su tri hektara slavonske zemlje »preplavili« cvjetovi tulipana - ljubičasti, crveni, bijeli... No da bi se dobila što kvalitetnija lukovica, koja »putuje« u Nizozemsku čim procvjetaju, tulipanima se odvaja cvijet od stapke. Tako se dobiva kvalitetnija lukovica, jer se sva energija, koju onako crpi cijeli cvijet, spušta u lukovicu.</p>
<p>Kraj svibnja i početak lipnja rezerviran je za vađenje lukovica iz zemlje. Svaka posađena lukovica trebala je »stvoriti« još dvije male. Kad se izvade iz zemlje, velike se lukovice izvoze u Nizozemsku, a male ostaju u Hrvatskoj i koriste se kao sadni materijal za iduću sezonu. Ako sve bude teklo prema planu, ove će se godine izvesti dva milijuna lukovica, a oko četiri milijuna ponovno posaditi, i to na dvostruko većoj površini. </p>
<p>»Čim stignu u Nizozemsku, lukovice se stavljaju u hladnjaču, gdje miruju četiri tjedna. Nakon toga sade se u staklenicima, gdje u studenome niču tulipani koji se potom izvoze u cijeli svijet«, priča nam Dekker.</p>
<p>Slavonski tulipani namijenjeni su izvozu u Sjedinjene Američke Države. Naime, jedan od najvažnijih razloga zašto je Dekkeru Slavonija zapela za oko je taj što se prvi cvijet tulipana, zasađen u Nizozemskoj, zbog klimatskih uvjeta pojavljuje tek u prosincu, a u nas čak mjesec dana ranije.</p>
<p>»Amerikanci najviše traže cvijet tulipana u studenome i to smo im ovako omogućili. Imamo tulipane mjesec dana prije nego što bi procvali iz nizozemskih lukovica, pa smo tako vrlo konkurentni na tržištu«, ustvrdio je Dekker. </p>
<p>Ako ova prva sezona na ernestinovačkoj zemlji bude kvalitetna, naši domaćini najavljuju da će u sljedećih pet godina proizvodnju tulipana proširiti na ukupno 25 hektara, što im je i krajnji cilj. U tom će slučaju morati riješiti i kompletan sustav natapanja, jer lukovica na dan treba tri do osam milimetara vode. Dakako, tu je i zapošljavanje radne snage, jer samo na tom probnom projektu radi petnaestak ljudi. </p>
<p>»Taj posao treba polako razvijati, jer je početno ulaganje jako veliko. Ulog po jednom hektaru zasađenih je tulipana oko 35.000 eura. Usporedbe radi, ulog za hektar šećerne repe je 1000 eura«, kaže Pušić, dodajući da će polja tulipana iz godine u godinu biti više. </p>
<p>Ove će godine, tako, američke domove krasiti slavonski tulipani s nizozemskim potpisom, a sljedećih godina naći će se, čini se, i u brojnim drugim zemljama svijeta.</p>
<p>Voli Hrvatsku, ali mrzi njenu birokraciju</p>
<p>Hrvatsko-nizozemska priča o tulipanima počela je sasvim slučajno. Han Dekker, kojega je privukla slavonska zemlja, doselio se prije nekoliko godina u Rokovce nedaleko od Vinkovaca. U pratnji prijatelja došao je 2002. godine u Ernestinovo na otkrivanje spomenika žrtvama masovne grobnice u središtu toga sela. Vidjevši položene vijence od živoga cvijeća, nije mogao skriti oduševljenje. Tada je Stipi Pušiću rekao da se u Nizozemskoj bavi sadnjom tulipana, pa su, riječ po riječ, došli na ideju o izvozu slavonskih lukovica u Nizozemsku. Čak dvije godine trebalo im je da prikupe sve potrebne papire, pa stoga Dekker »voli Hrvatsku, ali mrzi njenu birokraciju«.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Ipak dobročinitelj, a ne silovatelj</p>
<p>Nakon što je porota Michaela Jacksona proglasila nedužnim po svih deset točaka optužnice, kralj popa zaputio se na ranč Neverland. Na njegovoj internetskoj stranici oslobađajuću presudu njegovi obožavatelji uspoređuju s padom Berlinskog zida i oslobođenjem Nelsona Mandele</p>
<p>Nakon tromjesečnog suđenja porota je u ponedjeljak Michaela Jacksona proglasila nedužnim po svih deset točaka optužnice. Dvanaesteročlana porota na sudu u Santa Mariji u Kaliforniji nakon sedmodnevnog zasjedanja oslobodila je Jacksona optužnice za seksualno zlostavljanje maloljetnika, te optužbi za pokušaj otmice i davanje alkohola maloljetniku u cilju spolnog iskorištavanja. U trenutku izricanja presude Jacksonu su potekle suze radosnice, a oslobađajuću odluku s oduševljenjem su pozdravili brojni obožavatelji slavnog pjevača, a jedna je njegova obožavateljica za svaku oslobađajuću točku optužnice pustila po jednog bijelog goluba. Nedugo nakon izricanja presude, pjevač je okružen svojim tjelohraniteljima bez riječi napustio sud, a izraz njegova lica nije odavao nikakve emocije. Prije ulaska u automobil nekoliko je puta ipak mahnuo svojim obožavateljima, koji su slavili njegovo oslobođenje. Zanimljivo je da se Jackson, koji tijekom suđenja nije svjedočio, nakon oslobađajuće presude nije obratio obožavateljima, nego je odmah krenuo prema Neverlandu. Tijekom sedmodnevnog vijećanja porote većina glasina upućivala je na to da će Michael Jackson biti proglašen krivim za alkoholiziranje maloljetnika, ali i da će biti oslobođen optužbe za seksualno zlostavljanje.</p>
<p>Legendarni pjevač oslobođen je optužbi za seksualno zlostavljanje trinaestogodišnjeg Gavina Arviza na Neverlandu u veljači i ožujku 2003.godine, te da mu je davao alkohol. U slučaju da je proglašen krivim, Jackson bi bio osuđen na dvadesetogodišnju zatvorsku kaznu. </p>
<p>Cijela priča počela je 1993. kada je protiv Jacksona provedena istraga zbog optužbi za seksualno zlostavljanje maloljetnika, no tada se ubrzo odustalo od optužbi, jer je kralj popa tužiteljima platio veliku novčanu naknadu, pa je tako na neko vrijeme cijela priča pala u zaborav. No nakratko. Optužnica protiv Jacksona podignuta je u travnju 2004., optužen je po deset točaka, a suđenje je počelo 31. siječnja. Pjevač je kontinuirano opovrgavao optužbe. </p>
<p>Tijekom suđenja obrana je nastojala Jacksona prikazati kao žrtvu izmišljenih optužbi majke navodno zlostavljanog dječaka nakon što je shvatila da se njezin rastrošni život na Jacksonov račun bliži kraju. </p>
<p>Veći dio strategije odvjetnika obrane bio je usmjeren na to da se dokaže kako je majka dječaka još čudnija i luđa od pjevača, što je na kraju i utvrđeno. Naime, tijekom suđenja niz svjedoka obrane opisivalo je tu ženu kao prevaranticu koja je tražila novac od slavnih osoba.</p>
<p>Tako je poznati komičar Chris Tucker na sudu izjavio da je obitelj koja tuži Jacksona jedno vrijeme živjela na njegov račun i da ih se jedva riješio, a navodno zlostavljanog dječaka opisao je »neobično prepredenim za njegove godine«. Tucker je dodao da je upozorio Jacksona da se kloni te obitelji.</p>
<p>Već tijekom suđenja jedna od optužbi – ona vezana uz davanje alkohola maloljetniku – je smanjena, jer je sudac zaključio da nije dokazano da je Jackson, ako je i dao alkohol Gavinu Arvizu, to učinio s namjerom da ga kasnije seksualno zlostavlja. </p>
<p>U Jacksonovu su korist svjedočile brojne slavne osobe, među kojima i Debbie Rowe, bivša supruga Michaela Jacksona, koja je na iznenađenje tužitelja koji su je pozvali kao svjedoka, tvrdila da je slavni pjevač dobra, nesebična i velikodušna osoba. Odvjetnici tužiteljstva i obrane tijekom suđenja ispričali su dvije različite priče i pokušali uvjeriti porotu u njihovu istinitost – jedni su tvrdili da je kralj popa pedofil koji vreba nezaštićenu djecu, a drugi kako je dobrotvor koji je pokušao pomoći dječaku oboljelom od raka i postao žrtvom iznuđivača novca. </p>
<p>Zanimljivo je da je tijekom suđenja svjetski tisak bio nemilosrdan prema pjevaču, pa je tako na jednoj od američkih televizijskih postaja prikazana zatvorska ćelija u koju bi Jackson mogao biti zatvoren ako ga porota proglasi krivim. </p>
<p>Nakon oslobađajuće presude na internetskoj stranici tog pjevača Jacksonovu pobjedu njegovi fanovi uspoređuju s velikim povijesnim događajima poput pada Berlinskog zida i oslobođenja Nelsona Mandele iz zatvora. </p>
<p>»Zapamtite ovaj veliki dan, to je dio povijesti«, piše na stranici.</p>
<p>Od vunderkinda do zločinca</p>
<p>Michael Jackson, jedna od najvećih pop-zvijezda osamdesetih, godina rođen je 1958. u Indiani u SAD-u, kao peti sin u radničkoj obitelji. Od ranog djetinjstva pokazivao je talent za ples i pjevanje. Stoga obitelj udružuje pjevačke i plesačke talente i 1970. bend Jackson 5 izdaje prvi album koji postiže veliki uspjeh. Nevjerojatan je podatak da su se četiri singla - »The Love You Save«, »I’ll Be There«, »I Want You Back« i »ABC« - osvojila vrhove svih glazbenih ljestvica. Nakon toga Jackson kreće u solističke vode, te se publici predstavlja singlom »Got To Be There«. Nekoliko godina kasnije događa se sudbonosni susret s Quincyjem Jonesom, što mladog pjevača usmjerava prema zrelom popu. Iz te suradnje nastaje album »Off The Wall«, prodan u platinastoj nakladi. </p>
<p>Godine 1982. na tržište izlazi kultni album »Thriller«, a brojka od 45 milijuna prodanih primjeraka, te sedam od devet pjesama koji su došle na prvo mjesto glazbenih top-ljestvica pokazuju da je riječ o doista neponovljivom talentu. Videobroj za pjesmu »Thriller« proglašen je najboljim spotom svih vremena.</p>
<p>Godine 1985. s Lionelom Richijem stvara pjesmu »We Are The World« koju su otpjevale najveće tadašnje američke zvijezde za humanitarnu akciju USA for Africa.</p>
<p>No u tom razdoblju počele su priče o Jacksonovoj intimi i čudnoj naravi. Naime, podvrgavao se brojnim estetskim operacijama da bi posvijetlio kožu i održao mladolik izgled. Također su počele priče da pjevač spava u steriliziranim komorama zbog straha od bakterija. Zatim je kupio imanje u Kaliforniji koji je nazvao Neverland.</p>
<p>Godine 1987. izlazi album »Bad« a singlovi »I Just Can’t Stop Loving You», »Bad«, »The Way You Make Me Feel«, »Man in the Mirror« i »Dirty Diana« postižu nevjerojatan uspjeh. </p>
<p>Sljedećim albumom »Dangerous« iz 1991. završava Jacksonova suradnja s Quincyjem Jonesom. U to vrijeme mogle su se čuti glasine o glazbenikovoj seksualnoj orijentaciji i navodnom seksualnom iskorištavanju dječaka. Čak je i kratki brak s Lisom Marie Presley u javnosti shvaćen kao njegov pokušaj da napravi bolju sliku o sebi. </p>
<p>Albumom »HiStory: Past, Present and Future, Book I« Jackson pokušava ponovno skrenuti pozornost javnosti na svoju glazbu, no taj uradak nije postigao veliki uspjeh. </p>
<p>Godine 1996. godine Michael vjenčao se s medicinsku sestrom Debbie Rowe, a u kratkom braku rođeno je dvoje djece, sin Princ Michael Jackson Jr. i kći Paris Michael Katherine Jackson. Potkraj 2001. objavljuje album »Invincible«. No njegova drama počinje godinu dana kasnije s prikazivanjem dokumentarnog filma koji je snimio britanski novinar Martin Bashir. Naime, Michael je pred kamerama priznao da često spava s djecom u svojoj sobi. U jesen 2003., paralelno s objavljivanjem kompilacije hitova »Number Ones«, Jacksona privodi policija zbog optužbi za zlostavljanje teško bolesnog dječaka. Tada je počelo, kako su ga mnogi nazvali, suđenje stoljeća.</p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>»Slobodna Dalmacija «oštećena za 21 milijun kuna</p>
<p>Protiv Kutle podignuto je već pet optužnica , a do sada ni u jednom slučaju nije pravomoćno osuđen / Optužene se tereti da su iz »Slobodne Dalmacije« izvlačili novac putem kredita i dionica</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Miroslav Kutle, ponovno bi se mogao, nakon suđenja za »Tisak«, »Dionu«, »Globus holding« i »Gradski podrum«, naći na optuženičkoj klupi, ovog puta, zbog zloporabe položaja i ovlasti na štetu »Slobodne Dalmacije«. </p>
<p> Županijsko državno odvjetništvo u Splitu je protiv Kutle i još pet osoba podiglo optužnicu zbog gospodarskog kriminaliteta. Naime, u optužnici se navodi da je Kutle kao predsjednik »Globus holdinga« i predsjednik Skupštine »Slobodne Dalmacije« protuzakonito kupio dionice »Slobodne Dalmacije«, oštetivši je pritom za 21 milijun kuna. Istom se optužnicom tereti direktoricu »Kaštelanske rivijere« Dubravku Vučković, Tomislava Draguna kao vlasnika štedionice »Dukat« i Nikolu Piasevolija kao člana Nadzornog i Upravnog odbora »Kaštelanske rivijere« te člana Nadzornog odbora »Slobodne Dalmacije«. Njima se stavlja na teret da su od 1994. do 1997. godine u namjeri da društvima u sastavu »Globus grupe« pribave imovinsku korist, sudjelovali u preprodaji dionici »Kaštelanske rivijere«. Optužene se tereti da su iz »Slobodne Dalmacije« »izvlačili« novac putem kredita i dionica, kojim su se financirala ostala poduzeća u sastavu Kutline »Globus grupe«. </p>
<p>Bivšeg predsjednika Uprave »Slobodne Dalmacije-Novine« Antu Bušića i Ivicu Bočinu kao direktora »Slobodne Dalmacije-štedno kreditne službe« tereti se za prikupljanje novca pravnih i fizičkih osoba te uzimanje kredita kod banaka i poduzeća, a novac su dijelom prebacivali na društva »Globus«, »Partner Invest« i TV Marijan, iako su znali da ti krediti neće biti vraćeni. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Prodavali tuđe, već prodane apartmane</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Šibenska policija podigla je nove kaznene prijave protiv 56-godišnjeg Jožefa Hefnera, rodom iz Novog Sada, koji je jedno vrijeme imao prebivalište u Zagrebu, zbog kaznenog djela prijevare koju je počinio na štetu 23 državljana Hrvatske i Srbije i Crne Gore. Među oštećenima je 16 državljana Hrvatske iz Zagreba, Karlovca, Koprivnice, Križevaca, Varaždina, Kutine i Bjelovara, a ostali su državljani Srbije i Crne Gore. U policiji navode da je prijevarnim radnjama počinjena ukupna materijalna šteta od 1.089.500 kuna. Temeljem zahtjeva Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku provedena je kriminalistička obrada kojom je utvrđeno da je 56-godišnji muškarac iz Zagreba, (policija mu nije otkrila identitet), kao suvlasnik apartmana izgrađenih u Pirovcu, u vremenu od 1991. do 1995. preprodao 18 stanova koji su bili vlasništvo investitora iz Srbije i Crne Gore, a apartmani su potom preprodani novim kupcima - državljanima Republike Hrvatske.</p>
<p>Boljim poznavateljima prilika u Pirovcu nije bilo teško otkriti da je riječ o Jožefu Hefneru, prvom graditelju apartmanskih objekata u Hrvatskoj. Nakon što su počinili cijeli niz prijevara prema kupcima apartmana, gradjevinski poduzentik Jožef Hefner i njegova supruga Ilonka iz Novod Sada, te njihov pomagač Krunoslav Katavić, pobjegli su u Mađarsku gdje i danas žive, a od prije nekoliko godina za njima je raspisana međunarodna tjeralica. Kako neslužbeno saznajemo bračni par Hefner u Mađarskoj se bavi stočarstvom i imaju vlastitu veliku farmu. Prošle godine Hefnerovi i njihov pomagač nepravomoćno su osuđeni na zatvorske kazne i to Jožef na 10, njegova supruga na 6 godina zatvora, a pomagač Katavić na 3 godine zatvorske kazne. Sudilo im se u odsutnosti.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Dobivali dnevnice i na bolovanju</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - Nakon što su ponedjeljak svjedočila dva bivša člana skupštine komunalnog poduzeća Komus iz Donje Stubice, bivši oroslavski gradonačelnik Milan Babić i donedavni gradonačelnik Donje Stubice Branko Mučnjak, u utorak je na suđenju bivšoj upravi Komusa nastavljeno ispitivanje svjedoka.</p>
<p> Nekadašnji načelnik Jakovlja Rudolf Kovač rekao je da se u Komusu nije znalo »tko pije, a tko plaća«, te da je bivši predsjednik uprave Josip Hren otišao na bolovanje kad je pokrenuta njegova smjena zbog lošeg poslovanja poduzeća. Kovač je ustvrdio da Komusom nisu upravljali gospodarski interesi, već politika HDZ-a, čiji su suvlasnicu u skupštini imali većinu. U sudnici je u utorak došlo do smijeha, kad je prvooptuženi Petar Grljač, nekada uspješni zagorski tvorničar i političar, Kovaču dobacio »da je vjerojatno zaobilaznim putem preko Samobora putovao u Zlatar kada traži povrat troškova za 44 kilometra u jednom smjeru«. Na to mu je Kovač odgovorio da se odriče dnevnice, jer »Grljač sigurno najbolje zna kilometražu kad je toliko proputovao svijetom«. Naime, bivšeg predsjednika uprave Komusa P. Grljača tereti se da je zlorabio položaj i ovlasti podižući akontacije za putovanja po euroskim metropolama, za što, po optužnici, nije imao opravdanog razloga. Tako je na dan svoje smjene i dan kasnije, navodi se u optužnici, za putovanja podigao oko 97 tisuća kuna. Njegov prethodnik na čelnom mjestu Komusa Josip Hren, optužuje se da je podigao 34 tisuće kuna putnih troškova za vrijeme dok je bio na bolovanja. Na optuženičkoj je klupi još dvoje bivših članova uprave Mirjana Čulig i Andrija Pikec, kojima se stavlja na teret da su svojim direktorima potpisivali sporne naloge. Suđenje se nastavlja u jesen.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Pritvoren crikvenički geodet </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Jevgenij Prpić (38) iz Crikvenice, kontrolor geodetskih elaborata u Državnoj geodetskoj upravi u Crikvenici, priveden je u riječki Županijski sud zbog sumnji da je od 2001. do 2004. godine počinio pet kaznenih djela zloporabe položaja i ovlasti. Prpić je prema navodima Kaznene prijave u četiri navrata u ime D. K. iz Crikvenice s tvrtkom »Cadcom« iz Zagreba ugovorio geodetske poslove. Od D. K. je za svaki posao uzeo po 3.000 kuna, a geodetima platio manji iznos zadržavši razliku. Potom je formalno proveo kontrolu geodetskih elaborata i odobrio. Isti se ponovio u slučaju Z. C. iz Bribira kojoj je u dva navrata naplatio 4.000 kuna. Crikveničanin I. G. umjesto naknade za elaborat, koji je izradila tvrtka »Geoprojekt« iz Crikvenice, obavio je zemljane radove oko kuće Prpića čime je ovaj stekao protupravnu korist. Prpić je slično postupio i u slučaju Josipa Matejčića (63) iz Crikvenice, drugoosumnjičenog u ovoj istrazi.</p>
<p> U tom slučaju policija nije uspjela utvrditi kako je i koliko Matejčić platio uslugu. Isto tako i B. L. Iz Crikvenice Prpiću je za geodetski elaborat platio 3000 kuna. Pred istražnim sucem Valentinom Ivanetićem osumnjičeni Prpić branio se šutnjom nakon čega mu je određeno zadržavanje u pritvoru. [Tomislav Rukavina]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>»Peglicom« srušila biciklista</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U prometnoj nesreći koja se dogodila u utorak oko 9.20 sati na državnoj cesti 28 između Cugovca i Vrbovca teško je ozlijeđen biciklist Ž. Š. (71). On se, naime, kretao biciklom iz Vrbovca prema Cugovcu te je u jednom trenutku prešao na prometni trak namijenjen za vozila iz suprotnog pravca te je naletio na »fiat 126« križevačkih registracija kojim je upravljala M. Š. (38). Od zadobivenih ozljeda biciklist je pao u nesvijest i slomio nekoliko rebara, te je kolima hitne pomoći prevezen u KB Dubrava gdje je zadržan na liječenju. [V.M.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>Novi zakoni ugasit će dvije trećine distributera plina</p>
<p>Koncesiju za distribuciju od jedinice područne samouprave moći će dobiti samo distributeri koji godišnje prodaju najmanje 15 milijuna prostornih metara</p>
<p>Predloživši izmjene Zakona o tržištu plina, koji je već poslan u saborsku proceduru, Vlada je konačno krenula u smanjivanje za hrvatsko tržište prevelikog broja distributera plina.</p>
<p>Želeći okrupniti distributere plina kojih je sada čak 38, predvidjeli su da će koncesiju za distribuciju od jedinice područne (regionalne) samouprave moći dobiti samo distributeri koji godišnje prodaju najmanje 15 milijuna prostornih metara. Naime, dugogodišnja usitnjenost distributera stvarala je brojne poteškoće u poslovanju i opskrbi potrošača.</p>
<p>Najčešći je problem bio kad bi distributeri potrošačima naplatili isporučeni plin, ali ga onda nisu platili svom dobavljaču - Ini. Ina je zbog toga često prijetila reduciranjem isporuka, a katkad ih je i provodila. No time su nerijetko izazivali prosvjede potrošača koji su se čudili zašto dobivaju manje plina iako ga redovito plaćaju, često ni ne znajući da su distributeri njihov novac za plin potrošili na nešto drugo.</p>
<p>Distribucijom plina se, naime, često bave lokalne komunalne tvrtke koje, osim o tomu, brinu i o vodoopskrbi, kanalizaciji, otpadu, zelenilu i grobljima pa su prihode iz jednih prelijevali u druge djelatnosti. </p>
<p>Osim toga, nerijetko su zbog premalih ulaganja u održavanje lokalne plinske mreže bile u lošem stanju što je rezultiralo velikim gubicima plina. To je stvaralo dvostruku štetu: nepotrebne troškove koje su kroz više cijene plina plaćali potrošači i opasnost od eksplozije.</p>
<p>Prema posljednjim dostupnim podacima iz Ministarstva gospodarstva i Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) iz 2003., samo je 13 distributera te godine isporučilo više od 15 milijuna prostornih metara. Samo su tri distributera (zagrebačka Gradska plinara, HEP-Plin i varaždinski Termoplin) prodali više od 100 milijuna kubika, a bilo je i onih koji su prodali samo nekoliko stotina tisuća kubika.</p>
<p>»Stanje je slično i sada jer se podaci ni prošle godine nisu puno promijenili«, kaže Miljenko Šunić, predsjednik HSUP-a.</p>
<p>Iz toga proizlazi da čak dvije trećine postojećih distributera ne zadovoljava nove zakonske odredbe. Međutim, to ne znači da će oni odmah ostati bez dozvole za rad ili biti prisiljeni na spajanje s nekim većim ili privatizaciju. Naime, taj uvjet vrijedi samo za nove distributere, dok su za postojeće predviđene razne olakšice.</p>
<p>»Svi koji imaju koncesiju radit će normalno do njenog isteka neovisno o prodanoj količini. Oni koji nemaju morat će je dobiti do 30. lipnja 2006. ako je riječ o malim distributerima, dok je rok za velike kraj 2007.«, kaže pomoćnik ministra gospodarstva Željko Tomšić.</p>
<p>No postoje i slučajevi u kojima će koncesiju dobiti i distributeri koji prodaju manje od 15 milijuna kubika godišnje. To vrijedi za one koji se obvežu izgraditi distribucijski sustav plinovoda koji će omogućavati prodaju najmanje 15 milijuna kubika. Koncesija će se moći dobiti i uz godišnju prodaju manju od 10 milijuna kubika, ali samo kada to opravdavaju geografski razlozi, zaštita okoliša ili politika gospodarskog razvoja tog područja, ističe Tomšić.</p>
<p>Međutim, novi Zakon o tržištu plina, koji se priprema, bit će još restriktivniji i prema postojećim distributerima u uvjetima koje će trebati ispuniti za dobivanje koncesije, upozorava Šunić.</p>
<p>»U predloženim izmjenama zakona premalena je granica za dobivanje koncesije pa je umjesto 15 milijuna kubika godišnje trebalo staviti barem deset posto ukupne godišnje prodaje svih distributera - dakle 70-80 milijuna kubika kako bi se potaknulo brže okrupnjavanje distributera. Naime, u zemljama sličnim Hrvatskoj, pa i većima - poput Mađarske, Češke ili Nizozemske - ima samo šest do deset distributera«, kaže Stevo Kolundžić, savjetnik predsjednika Uprave Ine.</p>
<p>Ali Tomšić objašnjava da nikom nisu mogli oduzimati koncesiju te da zasad nisu htjeli predlagati još strože uvjete kako bi izbjegli opasnost da neki potrošači ostanu bez plina ako se ne nađe rješenje za njihovog distributera.</p>
<p>No, ovo će sigurno biti signal i distributerima i njihovim vlasnicima (najčešće lokalnim zajednicama) o potrebi okrupnjavanja. Jer i lokalnim zajednicama je u interesu da korisnici usluga distributera budu što zadovoljniji, kaže Tomšić.</p>
<p>Kolundžić napominje i da veći distributeri imaju niže troškove po jedinici proizvoda, a time i bolju konkurentnost na sve više liberaliziranom tržištu. Osim toga, vlasnici malih i nekvalitetnih distributera neće postići ni dobru cijenu kod njihove privatizacije, koja je već počela.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Dioničari Plive prihvatili nižu dividendu</p>
<p>Dividenda po dionici iznosi 12 kuna (1,98 dolara) ili četiri kune manje nego prethodne godine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dioničari Plive prihvatili su u utorak na Glavnoj skupštini isplatu dividende od 12 kuna (1,98 dolara) za dionicu, četiri kune manje nego za 2003. Dividenda će se isplatiti svim dioničarima koji su na dan 14. lipnja bili evidentirani kao dioničari u Depozitoriju Središnje depozitarne agencije.</p>
<p>Skupština je odobrila sve predložene odluke - pa je tako dala i razrješnicu članovima Uprave i Nadzornog odbora (suprotno nagađanjima kako se to neće dogoditi zbog nezadovoljstva poslovnim rezultatima) te je Upravi ponovno potvrđeno ovlaštenje za kupovinu dionica Plive do deset posto temeljnog kapitala.</p>
<p>Predsjednik Uprave Plive Željko Čović istaknuo je kako je od 1996. Pliva dioničarima isplatila 464 milijuna dolara, od čega 281 milijun kroz dividendu, a ostatak u vidu otkupa dionica. Inače, dividenda je lani iznosila 2,62 dolara, a od 1998., kada je iznosila 1,16 dolara, neprekidno je rasla.</p>
<p>Predstavljajući poslovanje Plive u 2004. (20 posto niža dobit od 129,3 milijuna dolara uz 4,9 posto viši prihod od 1,13 milijardi dolara), Čović je također ponovio razloge prodaje Sancture, ali je i najavio kako će na prodaji preostalog dijela američkog proprietary poslovanja (lijekovi s tržišnim ekskluzivitetom), čije je dovršenje planirano do kraja ove godine, Pliva zaraditi te kako će prihod od prodaje biti uložen u generičko poslovanje. Naglasio je i kako će zatvaranje proizvodnog pogona u zapadnoj Europi i prebacivanjem sve proizvodnje u Zagreb i Krakov omogućiti smanjenje troškova i zapošljavanje. Navodeći cilj ostvarivanja milijardu dolara prihoda od generičkih lijekova, Čović je za ovu godinu kazao kako očekuje rast prihoda na svim ključnim tržištima - u srednjoj i istočnoj Europi, zapadnoj Europi i SAD-u. </p>
<p>Komentirajući Čovićev prikaz razvoja i strategije Plive od 1996., nekoliko je dioničara zamjerilo to što nije bilo riječi o otkazima i padu cijene dionice. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>VIPnet i Tele2 potpisali ugovor o nacionalnom roamingu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednica Uprave VIPneta Marie-Helene Magenschab i predsjednik Uprave Tele2 Mats Tilly potpisali su u utorak ugovor o nacionalnom roamingu.</p>
<p>Predsjednica Uprave VIPneta Marie-Helene Magenschab rekla je da će sporazum o nacionalnom roamingu olakšati komercijalni početak rada novog mobilnog operatera Tele2, ali da to ne znači da neće biti konkurencija kada Tele2 započne s radom.</p>
<p>Tilly je napomenuo da je ugovorom o nacionalnom roamingu na tri godine osigurana mogućnost javne govorne usluge Tele2, te slanje i primanje SMS poruka. Dodao je da više nije važno biti vlasnik infrastrukture već - u skladu s europskim standardim - usluga za korisnike jer one donose novac.</p>
<p>Odgovarajući na upite, Tilly je rekao da će korisnici bez obzira na nacionalni roaming s VIPnetom, osim na području Zagreba, imati ugovor s Tele2 koji će plaćati po njihovim cijenama. Tele2 je obvezan pokriti svojim signalom 20 posto stanovništva.</p>
<p>Treći mobilni operater Tele2 zasad ima 20 zaposlenih, a do kraja godine bit će ih ukupno 50. Call centar u Vukovaru trebao bi započeti s radom krajem kolovoza, za kada je planiran početak pružanja ostalih usluga.</p>
<p>Oba operatera zadovoljna su postignutim dogovorom oko nacionalnog roaminga, koji je bio ponuđen i T-mobileu, te vjeruju da će njihov međusobni dogovor dodatno potaknuti liberalizaciju domaćeg telekomunikacijskog tržišta.</p>
<p>Uz to, kažu da će njegov učinak ovisiti i o razvoju hrvatskog mobilnog tržišta, s obzirom da je raspisan natječaj za četvrtog mobilnog operatera. [M.P.]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Splitska banka dobiva trećeg vlasnika u pet godina</p>
<p>Za Splitsku banku interes su već neslužbeno iskazali Raiffeisen, Erste, OTP, Intesa (PBZ), KBC, ali i Hrvatska poštanska banka</p>
<p>Nakon što je objavljen planirani raspored spajanja talijanskog UniCredita i njemačkog HVB-a, čime će nastati neosporni lider u srednjoj i istočnoj Europi i deveta po veličini europska banka, počela su nagađanja o daljnjem preslagivanju bankarske scene kako u Europi, tako još više na pojedinim tržištima srednje i istočne Europe. Spajanjem vrijednim 19,2 milijarde eura UniCredito će nakon što proguta HVB imati aktivu vrijednu 733 milijarde eura i bit će vodeća banka na tržištu Bavarske, Austrije, sjeverne Italije, Poljske, Bugarske i Hrvatske. Samo na tržištu srednje i istočne Europe nakon spajanja aktiva UniCredita bit će vrijedna 70 milijardi eura. Najbliži konkurent u regiji - Erste Bank - ima aktivu vrijednu 33 milijarde eura, a slijede belgijski KBC s aktivom od 31 milijardu eura, Raiffeisen s 29 milijardi eura, francuski Societe Generale s 20 milijardi eura, talijanska Intesa s aktivom od 17 milijardi eura i Citigroup s aktivom od 15 milijardi eura. Uz izuzetak Citigroupa, francuskog SG-a i KBC-a, sve ostale grupacije nazočne su i u Hrvatskoj, a KBC, inače 34-postotni vlasnik Nove ljubljanske banke, dosad je nekoliko puta pokušavao ući na hrvatsko tržište.</p>
<p>Očekuje se da će Hrvatska narodna banka, ako to ne učine i bugarska i poljska regulatorna tijela, zbog zaštite tržišnog natjecanja zatražiti od UniCredita da se odrekne jedne od banaka na hrvatskom tržištu - Zagrebačke ili HVB Splitske. Naime, nakon spajanja s HVB-om UniCredito će u Hrvatskoj nadzirati više od 34 posto tržišta, za razliku od 24,3 posto bugarskog i 16,7 posto poljskoga.</p>
<p>Očekivana prodaja Splitske banke, koje se UniCredito već jednom (prije tri godine) prije ulaska u vlasničku strukturu Zagrebačke banke morao odreći, neće se najvjerojatnije dogoditi prije jeseni ove godine. S obzirom da već sada postoji velik interes za Splitsku banku, a sada će UniCredito - vjerojatno bez javnog natječaja - sam voditi prodaju bez Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, kupca neće biti teško naći. Od banaka prisutnih na hrvatskom tržištu to su prije svih Erste (udio od 10,65 posto), Raiffeisen (11 posto), mađarski OTP (vlasnik Nove banke) s tržišnim udjelom od 3,44 posto te Intesa (vlasnik Privredne banke), kojima bi kupnja Splitske banke bila prilika za zauzimanje čvrste druge pozicije (u slučaju OTP-a treće) i za približavanje Zagrebačkoj banci, odnosno u slučaju Intese za zauzimanje prvog mjesta na hrvatskom tržištu.</p>
<p>Ne treba isključiti niti neke od banaka koje tek žele ući na hrvatsko tržište, osobito francuske ili belgijske, ali niti mogućnost da se kao kupac neke od dviju UniCreditovih banaka pojavi hrvatski kapital, okupljen možda oko Hrvatske poštanske banke kojoj neophodno trebaju bankarske poslovnice želi li postati konkurentna vodećim bankama. Takvoj ponudi bi HNB nedvojbeno dao prednost, kao što je sigurno da središnja banka neće dopustiti Intesi da uz postojeću Privrednu preuzme i Zagrebačku banku. No preuzimanjem Splitske banke Intesa bi postala vodeća hrvatska banka. Naime, tržišni udio Zagrebačke (nakon preuzimanja Dresdner Bank Croatije) iznosi 25,27 posto, HVB Splitske banke 9,58 posto, a Privredne banke (s Međimurskom) 18,76 posto.Iako se izvršni direktor UniCredita Alessandro Profumo nada da možda u Hrvatskoj neće morati prodati ni jednu od banaka, kupci već stoje u redu. Trošak restrukturiranja nakon spajanja iznosit će 1,35 milijardi eura, a planirana ušteda 985 milijuna eura. To će, međutim, značiti i otpuštanje oko 9000 osoba, od čega polovicu u tranzicijskim zemljama. Broj zaposlenih u UniCreditu/HVB-u nakon spajanja u Italiji smanjit će se za dva posto, u Njemačkoj za sedam posto, a u srednjoj i istočnoj Europi za čak devet posto.</p>
<p>Iako je još rano predviđati koliko UniCredito može dobiti za Splitsku banku - većina analitičara očekuje da će se UniCredito radije odreći manje Splitske nego veće Zagrebačke banke - podsjetimo da je UniCredito zajedno s DAB-om prije tri godine većinski paket dionica Splitske prodao za ukupno 132,1 milijun eura, odnosno 1,8 puta više od tadašnje knjigovodstvene vrijednosti.</p>
<p>Usporedbe radi, UniCredito je, kako navodi Reuters, 2001. većinski udio u Zagrebačkoj banci platio 1,7 puta više od njezine knjigovodstvene vrijednosti. Isti omjer cijene i knjigovodstvene vrijednosti PBZ-a zabilježen je i 1999. kada je IntesaBci kupila Privrednu.</p>
<p>Mađarska OTP banka, međutim, lani je Novu banku platila 236 milijuna eura, odnosno 2,7 puta više od njezine knjigovodstvene vrijednosti. Prije toga u Hrvatskoj je prema tom omjeru (cijena/knjigovodstvena vrijednost) najskuplje bilo dosadašnje ESB-ovo (Erste & Steiermärkische banka) preuzimanje Riječke banke (1,82). U posljednjih godinu dana, međutim, Erste Bank je, kako navodi Reuters, 83 posto Novosadske banke platio 100 milijuna dolara, odnosno 3,3 puta više od njezine knjigovodstvene vrijednosti. Intesa je 75 posto srpske Delta banke platila 300 milijuna dolara ili 3,2 puta više od njezine knjigovodstvene vrijednosti, a Swedbank estonski Hansabank čak 5,2 puta više od knjigovodstvene vrijednosti. Na tržištu je očito sve manje dobrih prilika, pa kupci plaćaju i dodatnu premiju za ulazak na pojedina tržišta.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="53">
<p>Bajić: silovanja su zataškali u Odvjetništvu</p>
<p>Jeleni Brajši je osumnjičeni za silovanje sve priznao na sastanku u siječnju 2003. nakon čega ga je premjestila u drugu ustanovu, a tadašnju ravnateljicu Anđelku Bunić, koja je sve htjela prijaviti, navela na otkaz</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Državno odvjetništvo potresa najveća afera od hrvatske neovisnosti do danas. Po osobnom nalogu glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića u ponedjeljak je uhićen M. B., domar i stolar Caritasova doma »Blaženi Alojzije Stepinac« u Brezovici, koji je još u siječnju 2003. pred Jelenom Brajšom, Ninom Žganecom, kao supervizorom ustanove, i nekolicinom drugih djelatnika priznao da je imao spolni snošaj s malodobnim, pritom mentalno retardiranim štićenikom M. V.</p>
<p>S obzirom na to da je policija još od prve dojave Hrabrog telefona o zlostavljanju u ustanovi iz lipnja 2002. provodila opsežnu istragu, u kojoj je sama došla do osnovane sumnje, ne samo za zlostavljanje većine štićenika Brezovice nego i za seksualni napad na dječaka M. V, ali i silovanje logopedice P. Ž., koja zbog invalidnosti nije uspjela pobjeći zlostavljaču, Županijsko odvjetništvo formiralo je zaseban spis na temelju iscrpnog iskaza nekoliko osoba, te iskaza koji je oštećena P. Ž. tijekom 2002. dala policiji. </p>
<p>Međutim, kada je policijska istraga konstatirala da postoji osnovana sumnja za počinjenje teških kaznenih djela na štetu malodobnog djeteta, zamjenica državnog odvjetnika - Božica Cvjetko, policiji je naložila da obustavi svaku daljnju krim-istragu odnosno zataškala slučaj, o čemu svjedoči dio policijskog izvješća u kojem se kaže da je policija po naputku Državnog odvjetništva obustavila istragu te očekuje nalog za daljnje postupanje. Takav nalog, međutim, iz Odvjetništva nikada nije stigao. </p>
<p>Na zataškavanju cijelog predmeta, nameće se zaključak, Cvjetko je radila zajedno s još dvije osobe - Anamarijom Lončarić, zamjenicom županijskog državnog odvjetnika, i Tatjanom Reberski, zamjenicom općinskog državnog odvjetnika, koje je Bajić prije otprilike dva tjedna, nakon što je pročitao cijeli spis, »skinuo« sa »slučaja Brezovica«. Ukratko, istraga o Brezovici prekinuta je u trenutku kada je Odvjetništvo trebalo podignuti kaznene prijave protiv navodnih počinitelja, ali i osoba koje su za zločin znale, ali su ga prikrivale. Drugim riječima, kaznena prijava očekuje se i protiv Jelene Brajše za kazneno djelo prikrivanja počinitelja, ali i dodatne odgovornosti.</p>
<p>Jelena Brajša, posebice je odgovorna s obzirom i na još jednu zastrašujuću činjenicu. Ona je, naime, zlostavljača M.B., nakon što je priznao zločin, pritom se rasplakavši, premjestila na drugo radno mjesto - u Caritasov dom Savica-Šanci, gdje je doslovce do ponedjeljka radio s novorođenčadi. Također, Brajša je odmah po priznanju silovatelja na otkaz navela tadašnju ravnateljicu ustanove u Brezovici - Anđelku Bunić, koja je sve htjela prijaviti, a potom dala opsežan i vjerodostojan iskaz policiji. Policiji je svjedočila i logopedica P. Ž., koju je silovala ista osoba, ali i još nekoliko štićenika i djelatnika doma.</p>
<p>Sa svime je bio upoznat i Nino Žganec, u to vrijeme supervizor Brajšine ustanove, koji odriče svaku povezanost s događajima u domu, iako je, uza sve to, tada bio i na dužnosti pomoćnika ministra u tadašnjem Ministarstvu rada i socijalne skrbi. Žganec je, pritom, samo nekoliko mjeseci prije, u rujnu 2002., Odvjetništvu poslao izvješće (s potpisom tadašnjeg ministra Davorka Vidovića) o obavljenom inspekcijskom nadzoru po kojem je u ustanovi, osim nepravilnosti vezanih uz broj stručnih djelatnika i ustroj, sve drugo u redu, a isto je izjavljivao i prije dva mjeseca kada je »slučaj Brezovica« ponovo uzburkao javnost, optuživši novinare za laž i klevetu, iako o njegovoj prisutnosti na sastanku na kojem je zlostavljač priznao zločin, uostalom, postoji i službena zabilješka.</p>
<p>Maloljetni M.V. silovan je još tijekom 1996., a prvi put je o tome progovorio tek nakon što je 2001. premješten iz Brezovice u Dom za djecu u Lugu (Samobor). U ratu je ostao bez oca, a majka ga je napustila kad je imao dvije godine. Jedno vrijeme ga je odgajala jedna teta, a potom druga, a u Brezovicu je stigao 1995. S obzirom na njegovo izraženo seksualizirano ponašanje u domu (skidao se do gola pred drugim dječacima, hvatao ih za spolne organe), stručnjaci iz Luga ocjenjuju da postoje indicije za seksualno zlostavljanje nad dječakom, te u svome nalazu, među ostalim kvalifikacijama, spominju dječakov poremećaj spolne identifikacije, i veći broj simptoma koji bi mogli ukazivati na seksualnu iskorištavanost. Također, u Lugu procjenjuju da nisu dovoljno stručni te dječaka šalju na obradu u drugu ustanovu - Polikliniku za zaštitu djece grada Zagreba, gdje se dotadašnje sumnje u potpunosti potvrđuju. </p>
<p>Malodobni M.V. prepričava kako ga je majstor pozvao u svoj ured da mu pomogne, on se uplašio, ali ga je majstor skinuo. »Dirao mi je penis, derao sam se, bio sam tužan, plakao sam, to se dogodilo jednom, majstor se skinuo, vidio sam mu penis, gurao mi je penis u guzu, boljelo me, ja sam otišao. Prije sam se bojao, držao me rukama«. </p>
<p>Dječak je kazao i da je sve to ispričao ravnateljici, i da su mu obećali da će majstor otići u zatvor, a potom sve prepričane događaje nacrtao i pokazao ih na lutkama. Dječaka su u Poliklinici u tri navrata ispitivali različiti stručnjaci, i to tijekom svibnja 2003., a nakon toga se prestao pojavljivati u ustanovi, odnosno nitko ga više nije dovodio na ugovorene termine. Poliklinika je predložila nastavak obrade i policiji proslijedila sve dokaze i spoznaje. No, tu policija prestaje istraživati jer Odvjetništvo, prema nalogu Božice Cvjetko, zadužene za zaštitu prava maloljetnika u Hrvatskoj, obustavlja cijeli postupak.</p>
<p>Motivi osoba koje su, očito je, zataškavale cijeli slučaj, na čelu sa zamjenicom glavnog državnog odvjetnika, zasad nisu poznati niti razumljivi. No, uz odgovornost osoba u Državnom odvjetništvu, podizanje kaznene prijave protiv osumnjičenog domara i kaznenih prijava protiv osoba koje su prikrivale zločin, uskoro se očekuju i kaznene prijave protiv još nekoliko osoba zaposlenika doma, za koje postoje ozbiljne indicije za nasilje nad djecom-štićenicima Brezovice. Čini se, naime, da ni u jednom od ovih slučajeva na snagu još nije stupila zastara, na kojoj je tri godine, čini se, radila nekolicina osoba iz Odvjetništva. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Mesić opet pomilovao ratnog zločinca </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je prije mjesec dana smanjio kaznu godinu dana ratnom zločincu Nikoli Dragušinu iz okolice Pakraca, predsjednik Stjepan Mesić pomilovao je još jednog ratnog zločinca - Stjepana Grandića, trećeoptuženog iz tzv. gospićke skupine. Informaciju u utorak nisu potvrdili u Predsjednikovu uredu, nije službeno objavljena ni u Narodnim novinama, ali je potvrđuje Grandićev branitelj Milenko Škrlec. Prema njegovim riječima, Grandiću je odlukom o pomilovanju predsjednika Republike zatvorska kazna smanjena s deset na osam godina.</p>
<p>Kako objašnjava Škrlec, nakon takve odluke predsjednika Mesića njegov branjenik ima pravo zatražiti uvjetni otpust iz zatvora jer je izdržao više od polovice osmogodišnje kazne. Prema najavi njegova branitelja, uskoro će zatražiti puštanje iz zatvora. O tome će odlučiti Ministarstvo pravosuđa, a prema Škrlčevim riječima takva se odluka može očekivati u roku pola godine.</p>
<p>Stjepan Grandić bio je ratni zapovjednik Perušića, osuđen je za ratne zločine u Gospiću, a pomilovanje je zatražio odmah nakon što je presuda postala pravomoćna.</p>
<p>Grandića kao zapovjednika perušićke vojarne teret ise za likvidaciju dvadesetak civila na Lipovoj glavici. Presudu riječke sutkinje Ike Šarić potvrdio je i Vrhovni sud. Grandić je priznao zločine</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>»Škorpion« se brani šutnjom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Osumnjičeni za ratni zločin protiv Bošnjaka počinjen 1995. godine u Srebrenici, Slobodan Davidović (52), bivši pripadnik postrojbe »Škorpioni«, u utorak se pred istražnim sucem zagrebačkoga Županijskog suda Mirkom Klinžićem branio šutnjom. Sudac mu je odredio jednomjesečni pritvor. Budući da nije želio sam angažirati odvjetnika, po službenoj dužnosti zastupat će ga zagrebački odvjetnik Nenad Sarta.</p>
<p>Davidović je uhićen u nedjelju u Šidskim Banovcima nakon što su ga prepoznali na snimci likvidacije zarobljenika, koja se posljednjih dana »vrti« na mnogim svjetskim televizijskim postajama. </p>
<p>Kako smo doznali od istražnog suca, bivšem »Škorpionu« pritvor je određen zbog opasnosti od bijega, mogućnosti utjecaja na svjedoke te osobito teških okolnosti počinjenja kaznenog djela. </p>
<p>Istražni sudac odredio je, na osnovi prijedloga Državnog odvjetništva, zasad saslušavanje samo dvaju svjedoka. </p>
<p>Glavni dokaz dovoljan za pokretanje istrage jest spomenuta videosnimka koja je, kao jedan od dokaza, prikazana na suđenju Slobodanu Miloševiću u Haagu. Na osnovi snimke MUP SiCG je nedavno uhitio petoricu »Škorpiona«, a među još trojicom za kojima se traga bio je i Davidović. </p>
<p>Ministrica pravosuđa Vesna škare-Ožbolt u ponedjeljak je potvrdila da je osumnjičeni Slobodan Davidović hrvatski državljanin te da će mu se suditi u Hrvatskoj.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Četvorica hrvatskih novinara izjasnila se da nisu krivi za nepoštovanje Suda</p>
<p>DEN HAAG</p>
<p> - Glavni urednik zadarskog tjednika Hrvatski list Ivica Marijačić i suradnik lista Markica Rebić, bivši čelnik vojno-obavještajne službe, u utorak su se na prvom pojavljivanju pred Haaškim sudom izjasnili da, prema optužbi, nisu krivi za nepoštovanje suda. Optužnica potvrđena 26. veljače 2005. u jednoj ih točci tereti za nepoštovanje suda prema Pravilu 77. ICTY-a, kojim je za to djelo određena kazna do sedam godina zatvora, 100.000 eura ili kombinacija kazni. Hrvatski list je 18. studenoga objavio članak uz naslov »Svjetski ekskluziv - Prvi u svijetu objavljujemo TAJNI DOKUMENT koji pokazuje zavjeru Carle del Ponte protiv Hrvatske«. Članak pokazuje da su Marijačić i Rebić otkrili identitet zaštićenog svjedoka i njegov zaštićeni iskaz znajući da krše odredbe ICTY-a, piše optužnici. Marijačićev branitelj Marin Ivanović i Rebićev Krešimir Krsnik najavili su podnošenje zahtjeva za odbacivanje optužnice »jer nije podignuta u skladu s pravilima Suda«.</p>
<p>Na prvom pojavljivanju pred sudom, Stjepan Šešelj i Domagoj Margetić, direktor i bivši glavni urednik tjednika Hrvatsko slovo, također su se očitovali da nisu krivi za nepoštivanje Suda, a prema optužnicama podignutim zbog objavljivanja identiteta i iskaza zaštićenoga haaškog svjedoka u tom listu.</p>
<p>Tužitelj David Eckerson najavio je da će obrani predati popratni materijal uz optužnicu te izrazio spremnost da se ubrza predraspravni postupak i da suđenje počne što prije. </p>
<p>Šešeljev odvjetnik Željko Olujić najavio je prigovor na optužnicu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Bubalo ponovo župan</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Dosadašnji osječko-baranjski župan, kandidat Nezavisne liste Branimira Glavaša, bivši HDZ-ovac, Krešimir Bubalo u utorak je na maratonskoj konstituirajućoj sjednici Skupšine Osječko-baranjske županije ponovno izabran za župana. Za predsjednika Županijske skupštine izabran je Daniel Srb iz HSP-a.</p>
<p>Iako su u ponedjeljak predstavnici HSS-a najavili da su, zajedno sa SDP-om, HNS-om, LS-om, SBHS-om, Zelenima, HSU-om i SDSS-om osigurali 25 vijećničkih mjesta, dovoljnih za natpolovičnu većinu, to se nije dogodilo. Naime, »antiglavaševska« koalicija nije prošla jer su se Zvonko Ibriks (HSS) i Zdravko Vukić (HSLS) priklonili koaliciji Glavaša i HSP-a.</p>
<p>Inače, sjednica koja je trajala nešto više od šest sati počela je bučno jer su Glavaš i ljudi s njegove liste točno u deset sati, kad je sjednica zakazana, počeli lupati rukama o drvene klupe negodujući što sjednica nije počela na vrijeme.</p>
<p>Već pri izboru zapisničara nastao je višesatni zastoj jer je postavljeno pitanje tko ima, a tko nema pravo glasovati. Naime, još nakon objave izbornih rezultata Vladimir Šišljagić, Jasmina Lovrinčević, Žarko Zelić, Boro Knezović i Marko Bagarić, kandidati s Glavaševe Nezavisne liste, zamrznuli su mandate. Neki zato što su planirali sudjelovati u konstituirajućoj sjednici za Gradsko vijeće Osijeka, a neki zato što su na visokim funkcijama u državnim službama. Kad se postavilo pitanje njihova glasovanja, povukli su »zamrznute« mandate. Kako ne bi bilo nikakvih prepreka, Zelić, Knezović i Bagarić dali su ostavke na državne funkcije.</p>
<p>Vladin izaslanik Ivan Plaščak upozorio ih je na to da se, prema zakonu, tim vijećnicima mandat može aktivirati tek za osam dana, odnosno da je s njihovim sudjelovanjem rad Skupštine nelegalan. No, tada je Stjepan Mitrečić iz HSU-a, koji je kao najstariji izabrani vijećnik izabran za predsjedavatelja do izbora predsjednika Skupštine, odlučio da Skupština nastavi rad imenovanjem Mandatnog povjerenstva koje će provjeriti valjanost mandata.</p>
<p>Nezadovoljni time te činjenicom da nije postignuta suglasnost o valjanosti mandata tih vijećnika, izabrani vijećnici HDZ-a, SDP-a, LS-a, HNS-a, SBHS-a, SDSS-a i ostalih vijećnika HSS-a i HSU-a napustili su sjednicu. Nakon toga je, s obzirom na to da su na sjednici ostali vijećnici s Nezavisne liste Branimira Glavaša, HSP-a te HSS-ovac Ibriks i HSLS-ovac Vukić, sve ostalo odrađeno »kao na traci«. </p>
<p>Izbor dožupana odgođen je jer je SDSS odbio ponudu Glavaša i HSP-a za sudjelovanje u izvršnoj vlasti, pa je, da se u javnosti to ne bi pogrešno tumačilo, ta točka odgođena, Predstavnicima srpske nacionalne manjine omogućit će se da bez obzira na stranačku pripadnost sudjeluju u tijelima izvršne županijske vlasti. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>U Hrvatskoj na crno radi 400.000 radnika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Internetsko istraživanje »Rad na crno» što su ga zajednički proveli web portal www.posao.hr i Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) u sklopu akcije »Stop radu na crno«, pokazalo je da bi čak 50 posto radnika pristalo raditi neprijavljeno ako bi im poslodavac osigurao dvostruko veću plaću od prosječne za njihovo radno mjesto. Svi podaci upućuju na to da čak 37 posto zaposlenih radi u nekom obliku rada na crno (neprijavljivanje radnog odnosa, isplata dijela plaće »na ruke«, nije im plaćen prekovremeni rad te rad nedjeljom i blagdanom, rade »u fušu«).</p>
<p>Kako doznajemo od glasnogovornice portala Nataše Martinić, u istraživanju je sudjelovalo 685 ispitanika, od kojih 42 posto muškaraca, a najveći broj ispitanika (65 posto) u dobi je od 18 do 34 godine. Od ukupnog broja ispitanika, njih 57 posto u stalnom je radnom odnosu, 31 posto nije zaposleno, a 12 posto zaposleno je na honorarnim poslovima.</p>
<p>Podatak da u Hrvatskoj na crno radi oko 400.000 radnika (podaci Sindikata i portala), SSSH-ova stručna suradnica za ekonomsku politiku Nikolina Haralović ocijenila je poražavajućim za Državni inspektorat. Kao glavne uzroke spominje niske prihode zaposlenih, kreditnu preopterećenost i nemogućnost zadovoljenja osnovnih životnih potreba iz redovitih primanja.</p>
<p>Kao glavne uzroke velikog broja nezaposlenih osoba ispitanici vide lošu gospodarsku situaciju u državi (32 posto), nepostojanje razrađenih mjera i planova za sustavno zapošljavanje (30), nefunkcionalnost pravnog sustava koji štiti radnike (26) te nesrazmjer ponude i potražnje poslova (12 posto). </p>
<p>Zabrinjavajuća je i činjenica da bi samo 37 posto ispitanika prijavilo svog poslodavca. »Ovakvi rezultati pokazuju neosviještenost ljudi o tome što je rad na crno, u kojim oblicima se pojavljuje i koje su dugoročne posljedice, kako za pojedinca tako i za društvo u cjelini. No osnovni razlog nemotiviranosti radnika za pravnim osiguranjem svog radnog mjesta je strah od gubitka posla u slučaju prijave poslodavca«, istaknula je Haralović. </p>
<p>Kao tri djelatnosti u kojima radnici u najvećem broju rade na crno, 30 posto ispitanika navodi graditeljstvo, 22 posto turizam i ugostiteljstvo te 17 posto maloprodaju i veleprodaju. [J. F.]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050615].
|
