NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20051214].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 133851 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>14.12.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Pobiti tezu optužnice o 'zločinačkom pothvatu'</p>
<p>Uspije li Hrvatska srušiti taj politički dio optužnice, Carla del Ponte morat će mijenjati optužnicu protiv Markača, Čermaka i Gotovine, kaže odvjetnik Goran Mikuličić</p>
<p>Padne li optužnica protiv Ante Gotovine, a onda i Mladena Markača i Ivana Čermaka, u dijelu tzv. zločinačkog pothvata, tužiteljstvo Haaškoga suda naći će se u neobranom grožđu. Tad će na snagu stupiti pritajeni obrambeni zahtjevi za razdvajanjem postupaka protiv Gotovine s jedne strane, odnosno Markača i Čermaka s druge. Jer, Carla del Ponte će tek tada trebati individualno dokazati krivnju jednog odnosno ostale dvojice optuženika. Zato je taj dio procesa koji uhićenjem Gotovine treba početi pred Sudom ključan za budućnost te tri optužnice«, kaže Vjesniku Goran Mikuličić, zagrebački odvjetnik i jedan od branitelja optuženoga generala Mladena Markača.</p>
<p>Naime, zna se da je optužnica protiv Gotovine prva napisana, ali su se Markač i Čermak prije pojavili pred sudom. Zna se, također, da je pojam »zločinačkog pothvata« pojavio u nekoj vrsti zajedničke optužnice protiv trojice optuženika. Postupak protiv Markača i Čermaka potom je odvojen od postupka protiv Gotovine kako bi se on mogao nastaviti (danas je već daleko procesno odmaknuo) jer zapovjednik prve dvojice (Gotovina) nije bio dostupan Sudu. </p>
<p>Danas odvjetnički timovi trojice optuženika ne razmišljaju ni o zajedničkom niti o odvojenom suđenju. Ključ je, naravno, u opstojnosti dijela optužnice koji se tiče tzv. zločinačkog pothvata. Na tom mjestu je ključna uloga i Hrvatske kao amicus curiae. Stručni tim hrvatske vlade radi već mjesecima na tom dijelu optužnice. Članovi stručnog tima, profesori Damaška, Horvatić, Krapac i drugi, pripremaju dokument kojim bi se taj dio optužnice trebao srušiti. Teza je da nikakve zločinačke zajednice nije bilo, nikakva organiziranja egzodusa Srba u najavi »Oluje«, niti ikakve vojne zapovijedi kojom bi se nakon oružane akcije u kolovozu 1995. »očistio teren« od pripadnika nehrvatskog stanovništva.</p>
<p>Uspije li Hrvatska u namjeri zajedno s odvjetničkim timovima srušiti taj politički dio optužnice, glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte će morati mijenjati optužnice protiv trojice optuženika. Naglasak u prvoj verziji je bio stavljen na njihovo sudioništvo u »zločinačkom pothvatu«, a uspije li se ta teza pobiti . Naglasak u optužnicama koje će nakon eventualne propasti te koncepcije naglasak će se staviti na individualnu odgovornost svakog optuženika. A tu, prema mišljenju pravnika, tek predstoji prava pravna bitka.</p>
<p>Nemogućnost objedinjavanja optužnica Markač-Čermak s onom protiv Gotovine jest i u različitom procesnom statusu tih zasad dvaju predmeta. Optužnica protiv Gotovine je potvrđena na Sudu, ali se s njom zbog bijega optuženika ništa nije događalo. Optužnica protiv Čermaka i Markača je također potvrđena, ali je ona kao spis, zbog dolaska generala u Haag, u cijelosti dostavljena odvjetnicima zajedno s tzv. potpornom dokumentacijom. Proces protiv Gotovine tek treba početi, proces protiv Markača i Čermaka već mjesecima teče uz puno poštivanje procesnih rokova. I daleko je odmakao.</p>
<p>Najnovija vijest je i to da bi se Markač i Čermak bez pojavljivanja u Haagu trebali izjasniti videovezom o dvije nove točke optužnice protiv njih. Odvjetnik Mikuličić kaže da je tu riječ o »istom djetetu s drugim imenom«. </p>
<p>Dakle, o optuženjima koja su poznata, ali im je pravna kvalifikacija nešto promijenjena. »Obrana Markača i Čermaka je zbog gotovo identičnih optužnica već imala nekoliko sastanaka s jednim od Gotovininih odvjetnika - Lukom Mišetićem. Utvrdili smo da između triju obrambenih timova nema kolizije i da ćemo djelovati zajednički. Međutim, kako tužiteljstvo nije dalo sve materijale kojima raspolaže buduću suradnju ćemo odrediti shodno interesima naših stranaka, pojedinačno«, kaže Mikuličić.</p>
<p>Ta zadrška sadržana je u činjenici da istražiteljski tim Carle del Ponte i dalje radi i da jednostavno nije moguće doznati rezultate istraga sve dok se oni kao dokazni materijal ne pojave tijekom glavne rasprave. Tek tad će biti moguće da i obrana dozna detalje tih nalaza.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Prisilnom naplatom do devizne ušteđevine</p>
<p>Provedena je ovrha nad nekretninom Ljubljanske banke - riječ je o zgradi u Osijeku koja je prodana na dražbi, čime su isplaćene hrvatske štediše</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Stara« Ljubljanska banka isplatila je, nakon petnaestogodišnje blokade, devizne štedne uloge trideset troje hrvatskih štediša, među kojima su i dvoje koji su banku tužili na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, piše u utorak slovenski poslovni dnevnik Finance. Tu je informaciju slovenskom dnevniku potvrdio i Bojan Ožura, direktor »stare« Ljubljanske banke. Pritom je posebice istaknuo da je isplaćeno i dvoje od troje hrvatskih štediša koji su pravdu potražili u Strasbourgu. </p>
<p>Govoreći upravo o hrvatskim štedišama koji su se obratili Sudu za ljudska prava, Ožura je kazao da su oni isplaćeni nakon što su u Hrvatskoj iskoristili sva pravna sredstva koja su im stajala na raspolaganju. </p>
<p>No, zagrebački odvjetnik Milivoje Žugić koji na Sudu u Strasbourgu zastupa hrvatske štediše, kaže kako Ožura griješi te da se ne može govoriti o isplati štediša u onom klasičnom smislu riječi. »Riječ je o postupku prisilne naplate, a ne isplati. Naime, provedena je prisilna ovrha nad nekretninom Ljubljanske banke, a riječ je o jednoj zgradi u Osijeku koja je prodana na javnoj dražbi i od tog novca namirili su se hrvatske štediše«, objašnjava Žugić i dodaje da očekuje daljnju prodaju nekretnina te banke kako bi štediše napokon i dobile svoju ušteđevinu koju godinama čekaju. Treba istaći i da Žugić smatra kako su i tom naplatom štediše nekadašnje Ljubljanske banke u Hrvatskoj zakinute za oko 40.000 eura. Napomenimo da je treći hrvatski štediša koji je pravdu zatražio u Europskom sudu za ljudska prava u međuvremenu umro. </p>
<p>Kad je riječ o strasbourškom sudu, dobri poznavatelji slučaja »stare« Ljubljanske banke, navodi se u Financama, tvrde kako je povučenim potezom slovenska strana izbjegla da presuda Suda za ljudska prava postane presedan i za druge neisplaćene štediše. Naime, taj se sud proglasio nadležnim za problem hrvatskih štediša, što Slovenci nikako nisu očekivali. Dodaju i kako je »slovenska strana sada očito izvela manevar kojim štediše gube osnovu za tužbu«. Podsjetimo, Slovenija je 1994. godine donijela ustavni zakon kojim je zapravo »oprala ruke« od svih potraživanja Ljubljanske banke. Slovenija je svojim državljanima, štedišama te banke zajamčila isplatu devizne štednje ogradivši se pritom od svih drugih štediša. Tim je ustavnim zakonom osnovana i Nova Ljubljanska banka na koju su prebačena sva potraživanja i imovina stare Ljubljanske banke. </p>
<p>Staroj banci, koja, istini za volju, gotovo da i ne postoji, ostavljena su sva dugovanja, a štediše s područja bivše Jugoslavije snalaze se kako znaju.</p>
<p> Od tada se problem deviznih štediša izvan Slovenije tretira kao pitanje koje se treba rješavati tijekom pregovora o sukcesiji bivše Jugoslavije jer se smatra da bi svaka od bivših jugoslavenskih republika trebala isplatiti devizne štediše na svom području. Štoviše, slovensko ministarstvo vanjskih poslova u ponedjeljak je objavilo službena stajališta o hrvatsko-slovenskom graničnom pitanju i o pitanju devizne štednje Ljubljanske banke, navodeći da je riječ o predmetima koje je potrebno riješiti u sklopu pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji, odnosno njezine prilagodbe europskoj pravnoj stečevini.</p>
<p> Za Hrvatsku je to problem odnosa između banke i štediša, ali on opterećuje odnose dviju država.</p>
<p>Vesna Antonić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ne zanima me ulazak u Vladu</p>
<p>Jasne podjele na ljevicu i desnicu više nema, naročito ne u Europi, jer se ljudi dijele prema sposobnostima da osmisle i provedu projekte</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - HDZ naš partner? Zašto ne? Takvi su naslovi nedavno osvanuli nakon intervjua predsjednice HNS-a Vesne Pusić jednim novinama. Na pitanje je li došlo do naglog zaokreta HNS-a prema HDZ-u, u razgovoru za Vjesnik odgovara čelnica narodnjaka.</p>
<p>- Nisam to izjavila. To je bio naslov, a kao što znate, naslovi su urednička sloboda. U ovom slučaju bila je dosta velika. Moj osobni i naš stranački stav je da nismo a priori protiv i za neku stranku nego smo za i protiv određene politike. HDZ koji se služi starim metodama, koji apsolutno ne zna što dalje raditi s ovom zemljom nakon što su počeli pregovori s EU-oma, koji vuče katastrofalne poteze kao što je sporazum s Austrijom, nije naš partner. Ovisimo o tome kako će se HDZ dalje razvijati. </p>
<p>• Da su sutra izbori i da vas HDZ zove u koaliciju, vi na to ne biste pristali?</p>
<p>- S ovakvim HDZ-om sigurno ne. </p>
<p>• Znači li to da vam je prihvatljiviji SDP?</p>
<p>- Prihvatljiviji su nam partneri oni s kojima smo već bili u koaliciji. Smatramo da je za Hrvatsku neplodna dilema HDZ-SDP koja nas drži u stagnaciji. Hrvatska sada ima šanse za iskorak. Jasne podjele na ljevicu i desnicu više nema, naročito ne u Europi. Podjele su prema sposobnostima ljudi da osmisle i provedu projekte, a naša je temeljna pozicija građanska opcija. To podrazumijeva pristojan standard, odgoj i obrazovanje i visoku razinu građanskih prava. To je prva zadaća države, a za vlast koja to nije u stanju osigurati, bolje je da se makne. HNS u tome svakako može biti lider. </p>
<p>• Kažete da HDZ zemlju vodi u stagnaciju. Znači li to da je vrijeme za nove izbore?</p>
<p>- Imaju još dvije godine mandata u kojem ne znaju što bi. No, vrijeme za nove izbore ovisi samo o tome jesu li sposobni održati parlamentarnu većinu. Vlada jest njihova, ali je zemlja naša i puno bi mi draže bilo da budu uspješniji. </p>
<p>• U čemu bi se SDP morao promijeniti da vam bude posve prihvatljiv koalicijski partner?</p>
<p>- SDP je u previranjima, što nije ništa neobično. Neka obave poslove u stranci, pa ćemo vidjeti što će se dogoditi. Za HNS je neproduktivno u ovom trenutku baviti se bilo HDZ-om, bilo SDP-om. Mi smo koncentrirani na to što ovoj zemlji treba i kako to HNS može osigurati. </p>
<p>• Vaš kolega Čačić rekao je kako ne bi pristao na ministarsko mjesto da ga premijer Sanader pozove? Biste li vi?</p>
<p>- Ne bih pristala. Moj cilj ulaska u politiku nije da budem saborski zastupnik ni ministar. Moj cilj je puno ambiciozniji, a to je da sudjelujem u projektu koji će moju zemlju povući naprijed. Ne trebam ulaziti u politiku radi novca jer imam pristojnu građansku egzistenciju koja se ulaskom u politiku nije promijenila. Degradacija je iz pozicije priznatog sveučilišnog profesora kojemu se svi klanjaju prijeći na poziciju političara kojeg svi pljuju. </p>
<p>• Naglašavate potrebu sposobnog leadershipa. Imate li pet imena koje biste stavili u vladu kad biste je sastavljali?</p>
<p>- Imam, ne znam bi li im to naštetilo da ih kažem. U HNS-u se trudimo privući ljude koji nisu u stranci, a s kojima bismo radili. Primjeri ljudi koji imaju znanje i energiju su, recimo, Ivan Šimonović, Josip Kregar, Juruslav Buljubašić, Miroslav Radman, Mani Gotovac... Nitko od njih nije u HNS-u i nisam ni iz daljine razgovarali s njima o ovoj temi. </p>
<p>• A od poznatijih političara? </p>
<p>- Ljubo Jurčić i Ivo Josipović su također taj profil ljudi. Ovu temu bi trebali analizirati novinari, pokušati sastaviti vladu od dvadesetak najboljih političara. Bilo bi to zanimljivo. I ja bih to radila ali ne smijem zbog političke korektnosti. </p>
<p>Zamućivanje vode</p>
<p>• Kome u ovom trenutku odgovara podgrijavanje atmosfere koaliranja HNS-a s HDZ-om?</p>
<p>- Našim glavnim konkurentima HDZ-u i SDP-u. I jedni i drugi procjenjuju da to može štetiti HNS-u. Svatko iz svoje perspektive vidi to guranje HNS-a prema HDZ-u kao dodatnu prednost za sebe. SDP, jer nas smatra konkurencijom, a HDZ-u u tom slučaju dodajemo pristojan građanski imidž. Još uvijek postoje procjene da nas se može ubiti na političkom tržištu. HNS je trenutačno u poziciji u kojoj su i HDZ i SDP, jer bi i profitirali kad bi se modernizacijska opcija u Hrvatskoj, koju predstavlja HNS, izgubila. HNS se pokušava eliminirati taktikom da se zamuti voda, pa će svi izgledati isto. No, to nije tako.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Platak otvoren, Sljeme i Bjelolasica čekaju snijeg </p>
<p>Nedostatak Platka je malo smještajnih kapaciteta - u dva planinarska doma ima ukupno 130 ležajeva, uglavnom u višeposteljnim sobama </p>
<p>Glavna hrvatska skijališta ne mogu se mjeriti s austrijskim ili talijanskim, ali bi, uz dosta ulaganja, mogla parirati slovenskima. I dok su europski ski centri početkom mjeseca otvorili sezonu, u Hrvatskoj se čeka prirodni snijeg. Platak je zahvaljujući topovima doduše počeo sa sezonom, no naše najveće skijalište Bjelolasica još uvijek nije dobilo kredit i ovisi o prirodnom snijegu. </p>
<p>Podsjećamo, za pola novca koji je potrošen za jednu sljemensku stazu, Bjelolasica je mogla biti kompletno preuređena i ravnopravno se nositi sa slovenskim zimskim centrima. Sada tamo nema čak ni topova za umjetni snijeg. </p>
<p>»Ovisimo o prirodnom snijegu tako da ne možemo predvidjeti početak sezone. Lani smo imali od 60 do 70 skijaških dana, s topovima za snijeg imali bismo ih najmanje stotinjak«, kaže Boris Knežević, direktor Hrvatskog olimpijskog centra Bjelolasica. </p>
<p>Generalna rekonstrukcija paviljona Vrelo je pred završetkom, a napravljena je i nova kružna staza za skijaško trčanje te poligon za timske igre. </p>
<p> Ove godine Bjelolasica i Novi Vinodolski spojeni su novom cestom - popularno nazvanom Rudolfinom - tako da su planina i more udaljeni samo četrdesetak kilometara ugodne vožnje. Uz bolju organizaciju od toga bi jednoga dana mogle imati mnogo koristi i jedna i druga destinacija. </p>
<p>Kada skijalište proradi dnevna ski karta stajat će 60, a sedmodnevna 400 kuna (za odrasle). Najam kompleta skijaške opreme za šest dana stajat će 400 kuna. I cijene smještaja višestruko su jeftinije od inozemnih.</p>
<p>Na Platku, za razliku od minule zime, kada je zbog nedostatka snijega skijaška sezona počela tek 20. siječnja, ovogodišnja je počela 10. prosinca. Prema riječima koncesionara žičara Dalibora Mladenovića, cijena jednodnevne karte za odrasle iznosi 120 kuna, odnosno ista je kao lani. Karta za djecu je znatno jeftinija, a i svakodnevno od 11 sati na dalje skijaška karta na Platku bit će jeftinija za određeni postotak. Studenti mogu skijati srijedom u pola cijene što je jedna od novina u ponudi tog zimskog centra. </p>
<p>Na Platku ima šest žičara, pet vučnica i jedna dvosjedežnica, te devet kilometara staza od kojih je najduža Radeševo s 1300 metara. Baby lift na Platku je s 250 metara produžen na 360 metara, a iduće godine planiraju ga produžiti za još sto metara.</p>
<p> Temeljito je obnovljena i vučnica Pribeniš 1, koja se nalazi neposredno uz veliki dom na Platku. Prošle godine žičare su radile 52 dana, a ove godine planiraju 70 dana skijanja što bi im omogućilo rentabilno poslovanje. Skijalište raspolaže i s dvadesetak topova za zasnježivanje od kojih šest visokotlačnih koji mogu zasnježivati staze i kad puše vjetar.</p>
<p>Na Platku planiraju 2. travnja 2006. održati FIS natjecanje u slalomu što bi to skijalište vratilo u međunarodni kalendar skijaških natjecanja. U planu je i održavanje nekoliko natjecanja u skijaškom trčanju i snowboardu.</p>
<p>Veliki nedostatak Platka su smještajni kapaciteti, jer u dva obnovljena planinarska doma ima sveukupno samo 130 ležajeva i to uglavnom u višeposteljnim, nekomformnim sobama. </p>
<p>Damir HercegDavor Verković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Vrijeme je za novi hrvatski iskorak</p>
<p>VESNA ANTONIĆ</p>
<p>Hrvatska treba vidjeti što su učinili drugi da ne bi ponavljala njihove pogreške</p>
<p>Pregovori s Europskom unijom nisu čarobni štapić. Hrvatska mora sama odrediti strategiju svojega razvitka, a ključ uspjeha bilo koje zemlje u međunarodnim i gospodarskim odnosima danas je, više od svega, u sposobnosti da promiče, razvija i primjenjuje znanje u službi gospodarske politike, poručio je u ponedjeljak predsjednik Vlade Ivo Sanader na Nacionalnoj konferenciji »Hrvatska prema gospodarstvu znanja«, ne samo brojnim sudionicima te konferencije nego i hrvatskoj javnosti.</p>
<p>Istaknuo je da više nema mjesta svađama te da su u sadašnjem trenutku, kada se Vlada okreće osmišljavanju nove razvojne strategije koja će se temeljiti na znanju i koja bi u relativno kratkom roku dovela do bržih stopa gospodarskoga rasta, uvođenje gospodarstva znanja u hrvatsko društvo treba biti dodatni poticaj i naše »pogonsko gorivo za ulazak u Europsku uniju«. Da je Hrvatska na pravom putu potvrdili su i gosti iz inozemstva. Tako je, primjerice, potpredsjednik slovačke vlade Ivan Mikloš, uvjeren u hrvatski uspjeh, istaknuo da je najvažnije imati viziju, volju i hrabrost, a to sve Hrvatska ima. Da Hrvatska može uspjeti u razvoju vlastitog modela razvoja vjeruje i irski ministar za europske poslove Noel Treacy. A Jean-Francois Rischard, autor knjige »Točno u podne«, svojevrsnog manifesta gospodarstva znanja, smatra da će Hrvatska biti u velikoj prednosti ako uspije ujediniti pouzdanost, <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, vještinu i umreženost, što su najvažniji čimbenici gospodarstva znanja. No treba naglasiti i da su svi oni isticali kako Hrvatska treba vidjeti što su učinili drugi i ne ponavljati njihove pogreške. Važno je imati svoju viziju, svoju nacionalnu strategiju razvoja i u tom poslu se ni u kojem slučaju ne smije smetnuti s uma vlastita kultura. Uostalom, u današnjem svijetu nacionalni identitet mora biti vrijednost koja integrira i Hrvatska treba krenuti tim putem.</p>
<p>A da su hrvatski građani spremni za promjene koje već i osjećaju potvrđuju i podaci prema kojima je stopa gospodarskog rasta viša za četiri posto, izvoz raste više od uvoza, više se ulaže u obrazovanje, brojne se reforme već provode. Tijekom rasprave najčešće spominjane riječi bile su znanje, obrazovanje, inovacije, istraživanje i nove tehnologije, stvaranje pozitivnog poslovnog okruženja i povjerenja.</p>
<p>Kako bilo, vrijeme je za novi hrvatski iskorak, da u globalizacijskim procesima upravljamo svojom sudbinom te da u konačnici u EU uđemo, kako je rekao premijer, na vlastitim nogama, a ne na koljenima. I sve se, zapravo, svodi samo na to.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Budišin povratak</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Nakon dugotrajne javne i političke samoizolacije, nekadašnji predsjednik HSLS-a Dražen Budiša pojavio se u javnosti i to, ni manje, ni više, nego u Haagu. Obavijen velom tajnosti kojoj je oduvijek sklon, jedini je hrvatski političar koji je u Haag otišao pružiti potporu generalu Gotovini. Samozatajan kao i uvijek, nije o tome želio obavijestiti medije, pretpostavljajući da će se zbog njegova prvog javnog istupa nakon duge stanke odmah podići bura. </p>
<p>Iako se činilo da Budiša nije u Haagu kao političar, nego kao osoba koja je i sama u životu politički stradala, politiku je bilo nemoguće izbjeći. Poput većine javnosti, optužnicu protiv generala ocijenio je »sramotnom, šupljom i dijelom apsurdnom«, no kao legalist dobro zna da general svoju nevinost može obraniti samo na sudu. Pritom je pozvao Vladu da ne zaboravi podastrijeti odvjetnicima svu dokumentaciju da bi obranili svog klijenta, aludirajući na događaje iz 2001. u vrijeme Račanove vlade, kada je HSLS napustio vladajuću ekipu upravo zbog pitanja u vezi s Gotovinom. </p>
<p>Tada su HSLS-ovci tvrdili da, iako Račanovi partneri, nisu ni znali da je optužnica protiv Gotovine stigla u Vladu, da bi potom i napustili Vladu. </p>
<p>Stoga pojavljivanje Dražena Budiše u Haagu nije preveliko iznenađenje, jer on nije odustao od svojih stavova u vezi s Gotovinom i Domovinskim ratom. Otklonio je mogućnost povratka u aktivnu stranačku politiku, kazujući decidirano da ima mlađih od njega koji će se i ujediniti, aludirajući na skorašnje ujedinjenje liberala, ali već njegova izjava da se u politiku neće vraćati, »barem ne na organiziran, stranački način«, dovoljno je jasna. </p>
<p>Možda se on doista neće u politiku vratiti kroz stranku, ali je teško vjerovati da će otići u političku mirovinu i potpunu marginalizaciju. Izvjesnije je da će, s vremena na vrijeme, funkcionirati kao moralni korektiv vlasti, ali i oporbe.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Istina i sloboda</p>
<p>Na sreću, Europa više nije i neće biti tako osjetljiva na provokacije kojih u Hrvatskoj ima. Ima ih i drugdje, ne treba to zaboraviti. Hrvatska je dokazala Europi da je normalna država i više nas ništa neće zaustaviti da postanemo punopravni član velike obitelji. Zadarske uniforme više trebaju smetati nama, nego što će zasmetati nekome u Bruxellesu</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Ivan Pavao II. u svojoj enciklici Veritatis splendor</p>
<p> - Sjaj istine - kaže: »Sloboda nije apsolutna. Istina je nadređena slobodi, sloboda može postojati samo u skladu s Istinom«.</p>
<p>Ovih se dana u Hrvatskoj možda najčešće čuje riječ - istina. Iza zidina Scheveningena istinu očekuje Ante Gotovina, očekujemo je i svi mi koji znamo da je Gotovina branio svoju zemlju, da su formulacije o zločinačkoj organizaciji nerealne i da će u sudskom postupku biti »srušene«. Ali, mjeseci koji su pred nama bit će prilika da Hrvatska potvrdi ono što svi koji su prošli srbijansku agresiju dobro znaju - da nije bilo Domovinskog rata, da nije bilo generala poput Gotovine, Hrvatska bi bila okupirana zemlja, a fašizam, onaj srbijanski, opet bi se vratio u Europu.</p>
<p>Na sreću, to se nije dogodilo. I baš zbog te činjenice Hrvatska treba dignuti glas do neba dok se generalu pokušava »pomoći« tako da djeca u ustaškim uniformama, kao u Zadru, defiliraju na skupu potpore. To je toliko glupo, kontraproduktivno i štetno za Hrvatsku i samog Gotovinu da je moglo nastati isključivo u glavi nekog tko Hrvatsku ne voli. Ili je toliko ograničen da nema sluha ni za prostor, ni za vrijeme, ni za posljedice.</p>
<p>Bio je u pravu predsjednik Stjepan Mesić, ne krivivši djecu koja o ustaškom razdoblju ionako ništa ne znaju, nego prosvjetare koji ih odgajaju, prije svega one koji pišu udžbenike i predaju noviju povijest. Zakazali su oni, a netko je djecu instrumentalizirao i iskoristio na najgori način.</p>
<p>Zar se divljenje ustaštvu može povezivati sa sjajnim oslobođenjem Knina i herojskom akcijom Hrvatske vojske koja je godinama krvarila da dođe do tog cilja? Zar se Pavelićeva prodaja Dalmacije, prije svega Zadra, može povezivati s veličanstvenim oslobođenjem Hrvatske od srbijanskog okupatora? Tko ima pravo u modernoj Hrvatskoj zazivati aveti prošlosti kojih se moramo stidjeti, kao što se i svi narodi nažalost imaju stidjeti nekog razdoblja iz svoje prošlosti.</p>
<p>Hrvatskoj je dosta ustaštva. Mesić je to javno rekao i svaka mu čast. Eto prilike za poslanicu, možda važniju i preču od one koja je bila prije nekog vremena. Mesić je ima punim pravom izreći. Kao mlad sudjelovao je u antifašističkoj borbi, stvarajući temelje moderne Hrvatske, a za Hrvatsku je bio i u zatvoru. I baš takvom poslanicom pomogao bi i Hrvatskoj i samom Gotovini, kojem ne trebaju »zaštitnici« koji šalju djecu u ustaškim uniformama na ulice.</p>
<p>Nama Hrvatima zaista treba istina, pogotovo generaciji koja sada punim plućima živi svoj život. Rehabilitacija ustaških zločina, koji su bili svirepi, užasni i sramotni, poglavlje je koje moramo zatvoriti. Naša novija povijest puna je herojstva i iskrenog rodoljublja u devedesetim godinama prošlog stoljeća kada smo branili i obranili Hrvatsku. Sami, bez ičije pomoći. To treba biti nadahnuće za sve generacije koje dolaze. Na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom stvorili smo svoju državu, u kojoj smo svoji na svome, pa kakvi bili da bili! A general Ante Gotovina, kao i mnogobrojni hrvatski branitelji, od onih znanih do onih neznanih, dali su velik, neizbrisiv i nezaboravan prilog tome što danas živimo u slobodi.</p>
<p>To je puna istina i ne bi škodilo da nam je Predsjednik još jedanput kaže. Potrebno je to i zbog zadarske djece kojom neki manipuliraju, potrebno je zbog mladih ljudi širom Hrvatske koji će sutra živjeti u Europi. Onoj istoj u kojoj nema ratova, sukoba i krvi. To je ipak najbolje što nam se moglo dogoditi. Potrebno je i zbog velikog posla koji je obavila Vlada, otvorivši nam vrata te Europe. </p>
<p>Na sreću, Europa više nije i neće biti tako osjetljiva na provokacije kojih u Hrvatskoj ima. Ima ih i drugdje, ne treba to zaboraviti. Kako su samo nedavno Španjolci slavili Franca! Najosjetljivi su i dalje Nijemci, u čijoj su zemlji takvi incidenti gotovo nemogući. Hrvatska je dokazala Europi da je normalna država i više nas ništa neće zaustaviti da postanemo punopravni član velike obitelji. Zadarske uniforme više trebaju smetati nama, nego što će zasmetati nekome u Bruxellesu.</p>
<p>Predsjednik ima zaista pravo kad kaže da treba mijenjati udžbenike. Jer, ako na povijest budemo gledali pravim očima, onda imamo i puno pravo reći koju su nam nesreću nanijeli oni koji su nas okupirali i protiv kojih se general Gotovina borio. U protivnom će nas i dalje vući za nos i servirati nam mrlje iz prošlosti, koje imaju i drugi, ali im ne pada na pamet hvaliti se njima.</p>
<p>Hrvatskoj više ne treba ni ulica ni politika koju bi vodili oni koji bi nas uvukli u slijepu ulicu. Njihove ambicije su jedno, a interesi građana Hrvatske nešto sasvim drugo. Ne trebaju nam ni kolorature arhaičnih povika kakvi su se čuli u Splitu. Treba nam prije svega mir i razum.</p>
<p>Ali, bolno nam treba istina. I oprost, jer bez njega ćemo imati samo mržnju, a onda je i do istine teško doći. Karol Wojtyla, čovjek koji je toliko volio Hrvatsku, rekao je napuštajući hrvatsko tlo prigodom prvog posjeta Zagrebu: »Oprostiti ne znači odustati od zakonskih sredstava pravne države, kojoj je dužnost voditi istragu protiv počinitelja zločina«. Vrijeme koje slijedi treba pokazati da Gotovina nije zločinac i nema sumnje da ćemo u tome i uspjeti.</p>
<p>A onima koji su izvukli djecu u Zadru na ulice treba poručiti: sramite se i dosta nam je takvih incidenata.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Poviješću, pa i prošlošću, neka se bave povjesničari </p>
<p>Nema »cjelovite istine« o (dalekoj) povijesti, pa kako će biti o (nedavnoj) prošlosti?</p>
<p>PETAR STRČIĆ</p>
<p>Prof. dr. sc. Slobodan Lang objavio je još u kolovozu u Vjesnikovoj rubrici Stajališta tekst pod naslovom »Znanstvena istina o 'Oluji'«. Budući da je tema kontinuirano veoma aktualna, vrijedi reagirati. Nažalost, prošlost i povijest nisu medicina, a dr. sc. Lang je liječnik. Naime, ako se neki put - doslovce - odmah ne utvrdi »cjelovita istina«, tj. što je pacijentu, onda pacijent - umre. No, znatno, znatno duže traje utvrđivanje »istine«, napose u prošlosti, bilo nedavnih događaja, bilo onih u povijesti, dakle u vremenu davno iza nas. Zbog objektivnih i subjektivnih prepreka nerijetko se nikada i ne utvrdi ne samo »cjelovita«, već ni »približna« istina.</p>
<p> Naš zakon propisuje da je gradivo zrelo za prijem u državni arhiv tek 30 godina nakon nastanka. Znanstveno nije opravdano držati se vrela mlađega od toga roka, jer svaki se tren može pojaviti novi izvor koji će demantirati ono što smo prvotno utvrdili barem kao »približnu povijesnu istinu«. Dakle, poštovani prof. dr. sc. Lang, o »Oluji« pa ni o Domovinskome ratu u cjelini ni sada, a niti u skoroj budućnosti nećete dobiti »cjelovitu istinu«, koja je, inače, Vama kristalno jasna, pa makar doveli u Hrvatsku primjerice i predsjednike svih akademija znanosti na svijetu. To se tako ne radi. Želite li barem »približnu istinu« o »Oluji« i Domovinskome ratu u cjelini, onda se svojim velikim autoritetom založite za temeljito prikupljanje vrela - pisanih, audio i vizualnih, za njihovo presnimavanje u više primjeraka, pohranjivanje samo u za to ovlaštene državne arhive, zatim se založite za školovanje što više mladih arhivista i povjesničara koji će nastaviti prikupljati vrela, pa i ona iz Haaga. Samo oni, dakle moji nasljednici u idućim desetljećima, dat će - tek! - »približnu istinu«, kao što su to, primjerice, sada nastojanja u vezi NOR-a i tzv. socijalističke revolucije i tzv. komunističke vladavine kod nas.</p>
<p> Što se tiče Domovinskoga rata i činjenica iz (nedavne) prošlosti sada poznatih, ponavljam: sada poznatih profesionalnim znanstvenicima-povjesničarima kod nas i kolegama u inozemstvu (a u tome se ne razlikujemo u mišljenju), situacija je (veoma pojednostavljeno) sljedeća: Velikosrpska skupina iz Srbije i Crne Gore izvela je oružanu agresiju na SRH kao federativnu jedinicu SFRJ, osamostaljenu na temelju dotadašnjih propisa te SFRJ, pa su tu RH priznali i međunarodni pravni čimbenici. Velikosrpska skupina u Hrvatskoj pridružila se tim vanjskim velikosrpskim agresorima. </p>
<p> Velikohrvatska skupina sudjelovala je u Domovinskome ratu. U prvoj skupini bilo je i neočetnika, a u drugoj skupini i neoustaša. U BiH je sudjelovala i međunarodna skupina velikomuslimanskih fundamentalista. Hrvati smatraju BiH hrvatskom, Srbi srpskom, a Muslimani svojom zemljom. Hrvati u BiH Hrvatsku smatraju maticom domovinom. RH je sa svojim vojnicima i drugom pomoći sudjelovala u ratu u međunarodnopravno priznatoj RBiH. Smatram da je to učinila u korist veoma ugroženih tamošnjih Hrvata (neke kolege me uvjeravaju da je to učinjeno zbog osobne korist pojedinih skupina). </p>
<p> Svjetska zajednica nije pokazala zanimanje za događaje u bivšoj SFRJ, te je - iz za sada nepoznatih razloga - lako prekinula rat tek nakon nekoliko godina. </p>
<p>Domovinski rat RH je odbrambeni.</p>
<p> U svakome ratu i poslije njega oduvijek ima i »devijacija«, pa tako i u Domovinskome, zločinačkih ili iz materijalnih razloga. Te »devijacije« u novije doba - napose kao rezultat događaja u Drugom svjetskom ratu ili prije njega - mogu podleći međunarodnoj sudskoj provjeri na temelju obvezujućih međunarodnopravnih normi. </p>
<p> No, zbog »devijantnoga« djelovanja skupina ili pojedinaca nema sramote za RH, ni za Hrvate uopće. Zato i postoje međunarodnopravne institucije, pa tako i sudovi. Njihova presuda ne mora biti povijesno »cjelovita istina«, pa čak ni »približna istina«, jer, u načelu, sude pojedincima zbog njihovih djela ili nedjela. Sudovi ne kreiraju niti ne pišu o povijesti, ali mogu i znatno utjecati na nju (kao, npr., staljinistički i hitlerovski). O povijesti pišu povjesničari, mogu i o prošlosti, a sudovi, uz druge, pripremaju im građu. </p>
<p> Rezime: poviješću, pa i prošlošću neka se bave povjesničari, pravni, vojni, književni i drugi, politolozi, sociolozi, filozofi, etnolozi itd. A Vi, pošt. dr. Lang, upotrijebite sve svoje snage i ugled znanstvenika i sveučilišnoga profesora medicine te sudionika Domovinskoga rata za ono što je svakim danom životno znatno važnije u našoj domovini, što neposredno zadire u Vašu struku, a ne događaji od prije 5, 10, 15 i više godina, jer ti su događaji profesionalno stvar povjesničara, dakle, i mene, a ne Vas kao liječnika.</p>
<p>Što se tiče povjesničara - kakvi su/takvi su, slabići, u načelu, ipak nisu. A prošlost i povijest unatraške se Orwelovim sustavom zaista mogu mijenjati, ali samo kratko vrijeme. Doduše, povijest ne dozvoljava mogućnost popravka, ali učenje o greškama i »greškama« može (barem bi trebalo!) utjecati na to da se zlokobnosti i tragedije (možda!) ne ponove. </p>
<p>Autor je povjesničar i arhivist </p>
<p>iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Ignoriranje tehničkoga i strukovnog obrazovanja</p>
<p>Zašto Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa ne primjenjuje normativne instrumente UNESCO-a za tehničko i strukovno obrazovanje?</p>
<p>EDO ZENZEROVIĆ</p>
<p>Potaknut pismom ing. Stjepana Slivaka objavljenog u Vjesniku 28. studenoga ove godine, u kojemu autor pisma moli novinarku vašeg lista koja prati problematiku obrazovanja da upozna javnost s Bonskom deklaracijom UNESCO-a od 2004. godine, koja se odnosi na tehničko i strukovno obrazovanje, upozoravam hrvatsku javnost da prosvjetne vlasti Republike Hrvatske i školski sindikati ignoriraju sve relevantne normativne instrumente UNESCO-a za tehničko i strukovno obrazovanje.</p>
<p> Bonskom deklaracijom UNESCO podsjeća države članice na važnost tehničkoga i strukovnog obrazovanja za ostvarivanje održivoga gospodarskog razvoja. Područje tehničkoga i strukovnog obrazovanja posebno regulira Konvencija o tehničkom i strukovnom obrazovanju usvojena 1989. godine u Parizu, koju naša zemlja nije do danas potpisala.</p>
<p>Kvalitetno nastavno osoblje je preduvjet kvalitetnog obrazovanja, stoji u svim normativnim aktima UNESCO-a za tehničko i strukovno obrazovanje. Mi koji radimo u strukovnom školstvu, nakon desetogodišnjeg obraćanja vlastima Republike Hrvatske zbog diskriminacije diplomiranih inženjera u srednjem školstvu, morali smo se izravno obratiti za pomoć UNESCO-u. Naime, diplomirani inženjeri i drugi stručnjaci koji nisu završili nastavničke fakultete su do rujna ove godine bili zbog radnog staža ostvarenog u struci izvan ustanova odgoja i obrazovanja u neravnopravnom položaju prema Kolektivnom ugovoru za zaposlenike u srednjem školstvu, a do 2001. godine prema Zakonu o srednjem školstvu su radili dva do šest sati više od svojih kolega, koji su sav radni staž od 25 ili više godina ostvarili u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima.</p>
<p> Nakon 20 ili više godina ukupnog radnog staža, prema Kolektivnom ugovoru za zaposlenike u srednjem školstvu, dobivali su od četiri do 10 posto manju plaću od nastavnog osoblja koje je sav radni staž ostvarilo u obrazovanju. Svota koja je bila potrebna da se ravnopravno tretira sve zaposlene u školstvu bez obzira gdje su ostvarili radni staž je oko šezdeset tisuća kuna mjesečno za cijelu Hrvatsku, a toliko sada traže povećanje naknade zastupnici Hrvatskog sabora za troškove prijevoza.</p>
<p>Prema člancima 73. i 74. Revidiranih preporuka za tehničko i strukovno obrazovanje UNESCO-a od 2001. godine: »Svi nastavnici u sustavu tehničke i profesionalne izobrazbe, uključivši instruktore koji obavljaju samo praktični dio nastave, moraju se tretirati kao sastavni dio nastavničke profesije i kao takvima treba im priznati jednaki status kao njihovim kolegama u sustavu opće izobrazbe. U tom smislu im se kod određivanja plaće, stimulacija i mirovine mora uzeti u obzir i radno iskustvo stečeno izvan obrazovnog sektora, a plaća bi trebala biti jednaka ili viša od plaća u ostalim sektorima.«</p>
<p> Tijekom 2003. godine organizirali smo u strukovnim školama u svim većim gradovima naše zemlje potpisivanje Apela za implementaciju Revidiranih preporuka UNESCO-a za tehničko i strukovno obrazovanje od 2001. godine u pravni sustav naše zemlje, ali nismo dobili podršku ni školskih sindikata niti naših prosvjetnih vlasti, iako je Apel potpisalo više od 600 nastavnika.</p>
<p> Čitatelj Vjesnika kao otac dvoje djece u osnovnoj i srednjoj školi koja su zainteresirana za odgovarajuće tehničko obrazovanje ima pravo kad kaže da takvim ponašanjem prosvjetne vlasti čine nepravdu djeci i njihovim roditeljima koji traže kvalitetno tehničko i strukovno obrazovanje. </p>
<p>Autor je magistar znanosti, diplomirani inženjer elektrotehnike, član Stručnog vijeća za elektrotehniku grada Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zatvaranje smetlišta u Gornjem Vratnu </p>
<p>Na sastanku Izvršnog odbora Hrvatske kršćanske demokratske unije podružnica općine Cestica razmatrano je stanje komunalnog uređenja na cestičkom području i konstatirano da pod hitno treba proširiti i urediti Dravsku ulicu u Cestici, prema groblju, gdje je potrebno urediti odvodnju oborinskih voda i napraviti pješačko-biciklističke staze da bi se veliki dio prometa pješaka i ostalih vozila mogao dovijati na siguran način.</p>
<p>Svjedoci smo velike gužve i čestoga prometnog začepljenja u središtu općine, koje je najviše izraženo na dionici od groblja do raskršća s Varaždinskom cestom. , pogotovo prije i poslije pogreba, prije nastave i nakon završetka, kada je cesta gotovo zakrčena vozilima i pješacima, kao i kod posjete liječnicima, stomatologu, dječjem vrtiću te pošti ili ljekarni i dvorcu Križovljangrad. </p>
<p> Nakon sastanka, članovi stranke obišli su smetlište u Gornjem Vratnu, uz cestu Varaždin-Petrijanec-Otok Virje, kojom se iz središta Županije stiže do graničnog prijelaza na rijeci Dravi i Sloveniji, gdje su zatekli nepregledna brda istovarenog otpada u kojem prevladava kućno smeće, a zbog truljenja ostataka uginulih životinja cijelom okolicom širi se smrad. Zbog takovog stanja na odlagalištu koje se postepeno pretvara u regionalni deponij sjeverozapadne Hrvatske smatramo da postoji opravdana opasnost za zdravlje ljudi u bližoj i daljoj okolici. Naime, istovareno smeće podzemnim kanalima odlazi nizvodno prema Romskom naselju i Varaždinu, gdje su vodocrpilišta kojima voda ulazi u vodovodni sustav kojim se vraća i na područje općine Cestica kao jednom od izvora zagađenja.</p>
<p>Kao stranka i ekološko svjesni građani od odgovornih tražimo zatvaranje smetlišta i zabranu daljeg odlaganja. Možebitno dalje korištenje potrebno je uskladiti s ekološkim normama sličnima onima u razvijenim zemljama, a sadašnje stanje je na ruglo i sramotu žitelja općine Cestica i Varaždinske županije, koje su do sada bile poznate kao sredine koje njeguju život u zdravom i čistom okolišu.</p>
<p> Za rješavanje komunalnih potreba stanovništva tražimo formiranje općinskoga komunalnog poduzeća koje će preuzeti brigu o uređenju i održavanju groblja, općinskih prometnica, uređenju javnih površina, vodotoka te ekološkom gospodarenju i zbrinjavanju smeća i otpada.</p>
<p>STANISLAV HOŠNJAKPREDSJEDNIK PODRUŽNICE HKDU CESTICA</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Odgovornost za ono što je izgovoreno</p>
<p>Svjedoci smo da nas sve više obuzima ravnodušnost spram sudjelovanja na izborima za zastupnike vlasti te svakoga izbornoga događaja sve manje odazivamo kao birači, pa se treba upitati je li ta suzdržanost rezultat neostvarenih obećanja naših političara. </p>
<p>Hoće li se ta ravnodušnost spram izbora postupno pretvoriti u ravnodušnost spram nacionalne hrvatske države, i tako oslabiti njenu unutarnju snagu, jer »nacionalni karakter, kao i sve ljudsko, nije urođen dar, nego je tvorevina koja se stvara, raspada i ponovno nastaje tijekom povijesti« (J. Ortega).</p>
<p> Domovinski rat, koji nas je nacionalno ujedinio i okupio jer se u njemu sućutno oćutjelo da je »nacija zajednica u kojoj se i meni događa ono što se događa i drugima« (A. Finkielkraut), nije vječna ujedinjujuća snaga, pa nam je potrebita stalna nacionalna politička usmjerenost za dobrobit sviju građana, a iznad svega odgovornost izgovorenoga kod onih političara koji nam žele biti vlast, a koji bi zaista trebali neprestano govoriti punu istinu. </p>
<p>TOMA PODRUGZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Jug Zagreba dobit će novi vrelovod </p>
<p>Prošle godine HEP je imao 140 hitnih intervencija za što je potrošeno 12 milijuna kuna</p>
<p>Naselja Zapruđe, Utrina, Travno, Sopot, Siget, Trnsko, Središće, Savica, Sigečica, Martinovka, Vrbik, Cvjetno naselje, Knežija, Kalinovica, Srednjaci i Voltino u iduće četiri godine dobit će potpuno novi vrelovodni sustav. Planom revitalizacije obuhvaćeno je približno 35 kilometara trase mreže, od čega 20 km magistralnih, te 15 km vrelovoda u naseljima. Rečeno je to u utorak prilikom javne rasprave o Planu zaštite okoliša pri zamjeni vrelovoda u Zagrebu. Trošak zahvata zamjene i revitalizacije toplovodne mreže iznosi 18,5 milijuna eura, a novac je osiguran kreditom Svjetske banke.</p>
<p>»Postojeći sustav star je više od 40 godina. Cijevi su dotrajale i sve učestalije pucaju, što stvara velike gubitke«, rekao je rukovoditelj pogona Toplinske mreže HEP-a Robert Vuk. Dodao je da je u 2004. godini HEP imao 140 hitnih intervencija za što je potrošeno 12 milijuna kuna. Osim zbog kvarova koji zahtijevaju hitne intervencije, veliki gubici nastaju na putu toplinske energije od toplane do potrošača. Oni trenutno iznose 12 posto.</p>
<p>Stare cijevi zamijenit će se novima, tzv. predizoliranim cijevima. One produljuju radni vijek vrelovoda, smanjuju gubitke u prijenosu energije i jamči sigurniju opskrbu svih potrošača. »Sasvim je sigurno da na zamijenjenim vrelovodima u dužem razdoblju neće pucati cijevi pa će nestati i potrebe za hitnim intervencijama«, kaže Vuk. A smanjeni broj hitnih intervencija, kada je riječ o vrelovodima postavljenim neposredno uz prometnice ili ispod njih, smanjiti i poremećaje u prometa.</p>
<p>Što se tiče samih potrošača, svi će oni imati sustav individualnog mjerenja toplinske energije čime će građani sami moći kontrolirati svoju potrošnju a time i troškove. Očekuje se i posredan pozitivan utjecaj obnove mreže na okoliš. </p>
<p>»Zbog smanjenja gubitaka topline i vode (kojoj je temperatura viša od temperature okoline), smanjit će se zagrijavanje okoliša u neposrednoj blizini vrelovodne mreže«, objašnjava Dejan Vidak iz Ekoenerga, instituta za energetiku i zaštitu okoliša.</p>
<p>Zbog smanjenih gubitaka vode, smanjit će se potreba za nadopunjavanjem sustava vodom iz vodoopskrbnog sustava, dakle i potreba za eksploatacijom vodnih resursa. Smanjenjem gubitaka topline na putu do potrošača smanjit će se i proizvodnja topline u toplanama a time i potrošnja goriva, pa će onda biti i manja emisija štetnih tvari u zrak.</p>
<p>»Nakon završetka radova gubici će se smanjiti za pet posto pa će HEP u 20 godina ostvariti dobitak od 70 milijuna eura, koji će biti uložen u vraćanje kredita, održavanje i daljnje poboljšavanje sustava«, rekao je direktor HEP-a Branimir Poljak.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Unatoč znaku voze po starom!</p>
<p>Odluku o preustroju prometa u rotoru donio je Gradski odjel za promet zbog skorog otvaranja ceste do Getroa</p>
<p>Zbog novog prometnog znaka, prema kojemu su izgubili dosadašnju prednost u odnosu na vozila u rotoru, odnosno novom kružnom toku, među vozačima koji su iz smjera Avenije Dubrovnik vozili prema Mostu mladosti, vladali su u utorak negodovanje i zbunjenost. Unatoč novom znaku, mnogi vozači iz smjera Avenije nastavili su voziti po starom.</p>
<p>Doznajemo da je odluku o novim pravilima prometa u rotoru i postavljanju novog znaka donio Gradski odjel za promet, zbog skorog otvaranja ceste koja će od trgovačkog centra Getro voditi do rotora. A znak su u ponedjeljak postavili radnici Zagrebačkih cesta.</p>
<p> »Ne mogu vjerovati da su to napravili. Ujutro je u kružnom toku vladao pravi rat vozača. Došlo je skoro i do sudara«, ispričao je telefonom jedan od građana koji se svakodnevno voze rotorom.</p>
<p>»Samo su rijetki vozači iz smjera Avenije Dubrovnik poštovali novu regulaciju, većina ih je vozila po dobroj staroj navici i tako oduzimala prednost vozačima u rotoru«, opisivao je. Novinari Vjesnika uvjerili su se da su njegove riječi točne. Negdje oko 14 sati vozači u rotoru našli su se u klinču između nove regulacije i vozača koji su im drsko oduzimali prednost. Rijetki su obraćali pozornost na novi znak i propuštali vozila iz kružnog toka.</p>
<p>Jedan od stručnjaka iz Odjela za promet objasnio je da će se zbog spajanja Getroa s cestom za rotor znatno povećati broj građana koji će iz smjera središta grada vozilima odlaziti u kupovinu. »Zbog toga smo odlučili prednost dati vozilima u rotoru odnosno novom kružnom toku«, objašnjava. Kaže da u prometu prednost uvijek imaju vozila u kružnim tokovima, no rotor ispod Mosta Mladosti bio je dosad iznimka zbog toga što je promet iz smjera sjevera prema Sarajevskoj cesti puno slabijeg intenziteta nego promet iz smjera Avenije Dubrovnik prema središtu grada. </p>
<p>»Signalizaciju smo promijenili prije otvaranja ceste prema trgovačkom centru, kako bi se građani na vrijeme privikli na novu prometnu regulaciju«, objašnjava.</p>
<p>Sudeći po prometu u utorak, vozačima će trebati puno vremena da se priviknu na nova pravila igre, no pitanje je kako će promet u rotoru izgledati kada stotine automobila pohrle njima prema novom trgovačkom centru.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Djeci Djedamrazija, odraslima specijaliteti</p>
<p>Ulaz 10 kuna, parkiranje besplatno </p>
<p>Na Zagrebačkom velesajmu predstavljen je u utorak program ovogodišnjeg Božićnog velesajma koji počinje 15. a završava 30. prosinca. Na svečanom otvorenju, u četvrtak u 17 sati, nastupit će Colonia i Jacques Houdek a bit će i veliki vatromet. Cijena cjelodnevnog provoda je deset kuna, a djeca do sedam godina imaju besplatan ulaz. U suradnji sa Zagrebparkingom, svim posjetiteljima osigurano je i besplatno parkirališno mjesto. Ulaz će 15. i 20. prosinca biti besplatan za sve posjetitelje. </p>
<p>U zemlju Djeda Mraza pretvoren je cijeli 11. paviljon. Izgrađeni su veliki dvorac, pozornica i kuća Djeda Mraza. U dvorcu i na pozornici svakodnevno će u 17 sati, a subotom i nedjeljom u 13 i 17 sati, počinjati autorska kazališna predstava »Nova frka u Djedamraziji«. </p>
<p>U povodu 80. godišnjice Hrvatskog lovačkog saveza, veći dio devetog paviljona zauzet će muzejski eksponati divljači iz cijele Hrvatske, te životinje iz Afrike, Sjeverne Amerike i Sibira. U jednom dijelu devetog paviljona bit će i lovačka kuća u kojoj će se kuhati pravi lovački specijaliteti.</p>
<p>Pripremljeno je i nekoliko novih mjesta za zabavu. Na manjoj pozornici će tijekom cijeloga dana svirati »kućni bend« Funky Town. Na posebnom prostoru unutar paviljona bit će postavljen modificirani iglu, eskimska nastamba, ispred kojeg će biti karaoke show. Svakom će posjetitelju biti omogućeno da uz glazbenu matricu otpjeva svoju najdražu pjesmu te da za to bude nagrađen. </p>
<p>Ove je godine na Velesajmu i neizostavni luna-park, najveći u Hrvatskoj. Uz poznate sadržaje bit će obogaćen i novim atrakcijama, poput velikog kotača s kabinama, s kojega se pruža panoramski pogled. Uz to, bit će i božićno kino gdje će se prikazivati crtani i dječji filmovi. Božićni Playbox pripremio je za mlade bogati izbor svjetske produkcije zabavnih i edukativnih računalnih programa. </p>
<p>Božićna velekuhinja i ove je godine neizostavni dio Božićnog sajma, a ugostit će brojne poznate goste.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Trgovci zasad ostaju na Ciglani </p>
<p>Trgovci na prostoru Ciglane na Črnomercu svoju robu će moći prodavati do 30. lipnja 2006. godine, doznajemo od zamjenika gradonačelnika Ive Jelušića. Podsjetimo da su trgovci s Črnomerca, prema odluci Gradske skupštine, trebali iseliti do kraja 2005. godine. Grad im je ponudio zamjenske lokacije na nekoliko zagrebačkih tržnica, poglavito na Borongaju. Budući da nisu bili zadovoljni rješenjem, za pomoć su se obratili Obrtničkoj komori. </p>
<p>»Na sastanku s predstavnicima zagrebačke Obrtničke komore i trgovaca na klupi, pronašli smo zajedničko rješenje. Gradu nije u interesu da 250 zagrebačkih obrtnika prestane raditi, a prijedlog će se izglasati na sljedećoj sjednici Skupštine 20. prosinca. «, rekao je Ivo Jelušić za Vjesnik. </p>
<p>Zamjenik gradonačelnika spomenuo je mogućnost da se trgovci s Črnomerca presele na Zagrebački velesajam, no ta je »lokacija tek u istraživanju«. </p>
<p>Trgovci s Črnomerca zasad ne žele komentirati odluku, koju treba izglasati Gradska skupština.</p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Mjesečni pokaz čak 870 kuna</p>
<p>Poglavarstvo općine Jakovlje uputilo je žalbu Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka jer je aktualni prijevoznik, Presečki bus, samoinicijativno ukinuo jednu autobusnu liniju</p>
<p>Općina Jakovlje pokrenula je inicijativu za ponovno uvođenje ZET-a kao javnoga prijevoznika. Ni lokalna vlast niti građani nisu zadovoljni uslugama dosadašnjeg prijevoznika, Presečki busa. Za vožnju do Zagreba mjesečno moraju izdvojiti od 810 do 870 kuna. Budući da pokaz (od 610 do 660 kuna) vrijedi samo do okretišta Črnomerec i Autobusnog kolodvora, za vožnju Zagrebom mora se kupiti i pokaz ZET-a od 210 kuna. </p>
<p>Općinsko poglavarstvo ovoga je ponedjeljka odlučilo uputiti žalbu Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka zbog toga što je aktualni prijevoznik sredinom studenoga ukinuo jednu liniju autobusa.</p>
<p>»Bez ikakve obavijesti Presečki je jednostrano ukinuo jednu autobusnu liniju, što je protivno zakonu. Tako oni koji rade noćnu smjenu nedjeljom moraju čekati autobus do devet ujutro«, kaže Snježana Bužinec, načelnica općine Jakovlje. Jakovlje je jedina općina u Zagrebačkoj županiji, na čijem području vozi Presečki, inače koncesionar Krapinsko-zagorske županije. Načelnica tvrdi da su putnici diskriminirani jer se »u Krapinsko-zagorskoj županiji oni stariji od 60 godina voze za pet kuna, a kod nas plaćaju punu cijenu. Samo do Zaprešića, kamo mnogi odlaze liječniku, plaćaju 22 kune«, ističe Bužinec. </p>
<p>Da je rješavanje toga problema od interesa i za Zagreb, dokazuje podatak da, od 3952 stanovnika te općine, njih 1250 radi u Zagrebu, 50 posto je zaposlenih u gradskim poduzećima, a ona »troše milijun kuna samo za prijevoz radnika iz naše općine«, napominje načelnica Bužinec.</p>
<p>Za ponovno uvođenje ZET-a, koji je tu prestao voziti prije 11 godina, općina je, kaže, dobila načelnu podršku Županije i gradonačelnika Zagreba Milana Bandića. Ako pregovori, koji su u tijeku, omoguće dogovor Grada Zagreba, ZET-a, Zagrebačke županije i Općine, Jakovlje će dobiti čak dva prijevoznika, postići stvarnu konkurenciju u javnom prijevozu, osigurati niže cijene i bolju uslugu.</p>
<p>U ZET-u kažu da su razgovarali s predstavnicima Općine Jakovlje i na tome je stalo. »Kamo će ZET voziti, odlučit će Grad Zagreb. Mi, međutim, nemamo dovoljno autobusa za uvođenje nove linije«, rekao je pomoćnik direktora ZET-a za autobusnu tehniku Branko Mikinac. Ako Grad dâ zeleno svjetlo za realizaciju projekta, trebat će pronaći novac za nove autobuse.</p>
<p>Jelena ObermanMislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Jaska dobiva novu sportsku dvoranu</p>
<p>U dvorani s gledalištem od 450 sjedećih mjesta moći će se održavati i međunarodna natjecanja</p>
<p>Pri Srednjoj školi u Jaski počela je gradnja školsko-sportske dvorane. Radnici Komunalnoga Jastrebarsko u utorak su počeli s pripremnim zemljanim radovima i gradnjom prilazne ceste. Sportska dvorana, kaže glavni projektant Vladimir Pačić, imat će u prizemlju 1800 četvornih metara korisne površine, a na katu još petstotinjak četvornih metara. </p>
<p>Radi se o polivalentnoj dvorani koja će se, ovisno o potrebama nastave odnosno aktivnostima sportskih udruga, moći podijeliti na tri dijela. Uz rukometno, košarkaško i igralište za mali nogomet, u sklopu dvorane uredit će se i prostorija za fitnes, predviđeno je i nekoliko uredskih prostorija te prostor za manji caffe bar. </p>
<p>»Dvorana je projektirana prema standardima koji se traže za međunarodna natjecanja. Uz prateće sadržaje, predviđeno je gledalište sa 450 sjedećih mjesta«, kaže Vladimir Pačić i dodaje da bi dvorana trebala biti izgrađena do studenoga iduće godine.</p>
<p>Učenici Srednje škole Jastrebarsko sada imaju nastavu tjelesne kulture na otvorenom asfaltiranom igralištu, a tijekom zime koriste sportsku dvoranu Osmogodišnje škole Ljube Babića. </p>
<p>Ta dvorana zasad je jedina u Jaski i nedostatna je za sve sportske aktivnosti u gradu. Uz učenike osnovne i srednje škole njome se, u večernjim satima, koriste i brojne sportske udruge te rekreativci. Stoga će nova dvorana, kaže Zvonimir Novosel, zamjenik gradonačelnika Jaske, rasteretiti postojeću te omogućiti sportskim udrugama odgovarajuće termine.</p>
<p>Gradnju sportsku dvorane pri jaskanskoj Srednjoj školi u jednakim omjerima financiraju Zagrebačka županija i grad Jastrebarsko. Predviđa se da će radovi koštati 10,5 milijuna kuna.</p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Predstavljen obnovljeni najstariji hrvatski avion</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Tehničkom je muzeju svečano predstavljen obnovljeni hidroavion Fizir FNH, najstariji hrvatski zrakoplov i vrijedno pokretno kulturno dobro od nacionalnog interesa za hrvatsku tehničku kulturu. Složena restauracija, navode kustosi Muzeja, trajala je dvije godine, a projekt su pohvalili i strani konzervatori.</p>
<p>Hidroavion proizveden 1945. projektirao je pionir hrvatskoga zrakoplovstva Rudolf Fizir. Registarskog broja 9002/YU-CGO zrakoplov je prije »umirovljenja« u Muzeju imao i dvije havarije. [Vanja Majetić]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Dan neobičnih prosvjeda</p>
<p>BERLIN</p>
<p> – Aktivisti Greenpeacea hrabro su se skinuli ispred Reichstaga, donjeg doma njemačkog parlamenta, te se, umjesto iza smokvinih listova, skrili iza natpisa na kojima je pisalo »Kemikalije svaki dan oštećuju 'moju spermu«. Prosvjeduju, dakle, zbog hrane koja im ugrožava plodnost, a time u konačnici i budućnost svijeta</p>
<p>HONG KONG – Počela je Ministarska konferencija WTO-a što je, u skladu s običajem, tisuće antiglobalista natjerao na prosvjede, a mnogi su to činili i u moru.</p>
<p>MOSKVA – Prosvjednici u Moskvi nisu se razgolitili, već su odjenuli zaštitna odijela. Boje se da bi radioaktivni ostaci černobilske nuklearke mogli stići u Rusiju.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Striptizete traže povećanje plaća</p>
<p>MELBOURNE</p>
<p> – Australsko povjerenstvo rada odredilo je vlasnicima striptiz klubova da u siječnju počnu pregovore sa svojih 300 djelatnica koje traže povećanje plaća. Sindikat Umjetnika striptiza predlaže veće cijene – 200 eura za tri minute plesa »u krilu«, 230 eura za ples »golih grudi«, 350 eura za trominutni striptiz i 1200 eura za 15 minuta plesa na stolu. [H]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Turneja pijanistice s četiri prsta</p>
<p>SEOUL</p>
<p> – Mlada južnokorejska pijanistica Lee Hui A (20) koja zbog urođene mane ima samo dva prsta na svakoj ruci, ovoga se mjeseca nalazi na uspješnoj koncertnoj turneji po Japanu. Lee je rođena s četiri prsta, a klavir, uz svakodnevno desetosatno vježbanje, svira od pete godine. Na koncertima izvodi djela Chopina i Brahmsa, a prvi je koncert održala 1997. [T. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Hondin robot trči </p>
<p>TOKIO</p>
<p> – Poboljšana verzija Hondinog humanoidnog robota ASIMO može gurati kolica, trčati brzinom od šest km na sat i držati se s ljudima za ruke. ASIMO je visok 130 cm i težak 54 kg, a sad može i trčati dvostruko brže od prve verzije toga robota. Koristeći senzore, robot može davati informacije i dodavati određene predmete pa će ga od proljeća Honda koristiti u svojim uredima. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Isusovac napao katolički portal</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Svećenik Božidar Nagy, voditelj kauze za kanonizaciju bl. Ivana Merza, oštro je kritizirao web-portal »Križ života«, trenutno jedini katolički medij u državi koji iznosi i kritičke stavove prema Crkvi. O. Nagy je kazao da sadržaje na forumu iznose »bolesni umovi« i od uredništva zatražio da se nekim osobama onemogući daljnji pristup stranici. Kad je uredništvo to odbilo, grubo je zatražio da se sa stranice ukloni njegov intervju iz 2004. , no i to je odbijeno. »Žalim što zbog jedne otvorene teme, ne vidite sav trud koji suradnici i ja volonterski, bez naknade, ulažemo u portal kako bismo svakog dana pružili korisne informacije katolicima i drugim kršćanima i ljudima dobre volje«, stoji u odgovoru glavnog urednika portala o. Nagyu. [D. M.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>»Britanija je američko janje koje bleji«</p>
<p>Napadajući američku politiku Pinter ističe da je i moralna dužnost pisca da otvoreno iznese svoj svjetonazor, ne skrivajući pod krinkom »kozmopolitizma« svoj strah pred svakodnevicom</p>
<p>Nobelova nagrada za književnost i diplomatski je čin, pa je razumljivo da publika, osim slavljenih knjiga, dočekuje i svjetonazor pisca. Tako je odjeknuo i velik tekst novoga nobelovca Harolda Pintera u »Guardianu«, u kojem je on razotkrio svoj književni i »antiamerički« pogled na svijet, iskazujući svoju publicističku hrabrost koju je svojedobno, na drukčiji način, izrazio i nobelovac V. S. Naipaul, napadajući istočnjačke religije. </p>
<p>»Kad pogledamo u ogledalo, mislimo da je slika koja nam je ponuđena točna. Ali odmaknimo se milimetar i slika se mijenja. Zapravo, gledamo u beskonačnu lepezu odraza. Ali ponekad pisac mora razbiti ogledalo, jer istina zuri u nas s druge strane ogledala«, kaže Pinter, razvijajući mit o angažiranom, ne samo zanesenom intelektualcu. Harold Pinter, koji je u nas zapamćen po svojoj podršci Slobodanu Miloševiću, u ovom tekstu koji hoće »deziluzirati« svijet napada američku politiku, pridružujući se tako intelektualcima poput Noama Chomskog ili Johna Pilgera, koji oštro kritiziraju »američku imperijalističku politiku i njezine zakulisne igre u namjeri da sasvim ovlada svjetskom scenom«. </p>
<p>»Za očuvanje moći važno je da puk ostane u neznanju, da živi u ignoriranju istine, čak i istine o vlastitu životu. Ono što nas stoga okružuje jest golema tapiserija laži kojima se hranimo« - kaže Pinter. </p>
<p>Pinter se osvrnuo na prošlost, na vanjsku politiku SAD nakon svršetka Drugoga svjetskog rata, podsjećajući kako svi znamo kakva se brutalnost zbivala u SSSR-u i po cijeloj istočnoj Europi, jer je sve to dokumentirano. Spominje razne zemlje, među kojima Filipine, Salador, Gvatemalu, Paragvaj, Tursku, Haiti i Čile iz 1973. godine, za koji kaže da je pun strahota koje su Amerikanci prouzročili i koje nikada neće biti oprane i zaboravljene. </p>
<p>Danas SAD ne izbjegava »konflikte niskog intenziteta«, nije ih briga ni za Ujedinjene narode i svjetsku pravnu i kritičku misao, a uza sve imaju na uzici janje koje bleji - Veliku Britaniju, misli Pinter.</p>
<p>Pinter se pita što se dogodilo s našim moralnim senzibilitetom i jesmo li ga ikada imali. Nedostatak savjesti navodi kao vrhunac licemjerja. »Pogledajte«, kaže, »što se događa u zaljevu Guantanamo gdje su stotine ljudi zatvoreni bez ikakva zakonskog procesa i vjerojatno zauvijek«.</p>
<p>Napad na Irak naziva »banditskim činom«, primjerom terorizma kojim se demonstrira potpun prijezir prema međunarodnim institucijama i shvaćanju međunarodnog prava.</p>
<p>»Busha i Blaira pred sud«</p>
<p>Pinter traži da Bush i Blair budu privedeni pred međunarodni sud pravde. Blaira je kritizirao i nobelovac Naipaul, tvdeći da je on kriv za stvaranje »plebejske kulture«. Pinter tvrdi da se Bush osigurao i nije potpisao konvenciju o sudu pravde. Govori o tome da je u Iraku ubijeno više od 100. 000 ljudi, a da se dokazi o tome neprekidno skrivaju. Pritom citira Nerudinu pjesmu o španjolskom građanskom ratu.</p>
<p>SAD danas imaju 702 vojne baze , 8000 nuklearnih bojnih glava i Pinter s pita za koga, kome prijete? Pojedincu, Kini, Parizu?</p>
<p> »Vjerujem da usprkos golemim strahotama koje postoje, kao građani trebamo definirati istinu svojih života i društava - to je temeljna obveza koja se prenosi na sve nas«, zaključuje Pinter, ističući da je i moralna dužnost pisca da otvoreno iznese svoj svjetonazor, ne skrivajući pod krinkom »kozmopolitizma« svoj strah pred svakodnevicom.</p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Dobitnici Tabak i Stamać</p>
<p>Dobitnik prve državne nagrade za književno prevođenje »Iso Velikanović« za životno djelo je Josip Tabak, a za najbolji prijevod Truda Stamać, koja je to priznanje zaslužila sastavljanjem i prijevodom antologije »Jezik i svijet – austrijski pjesnici druge polovice 20. stoljeća«, objavljene lani u izdanju Ceresa iz Zagreba. </p>
<p>Nagrada koja je ponijela ime velikoga hrvatskog prevoditelja Ise Velikanovića, a koju je na poticaj Društva hrvatskih književnih prevodilaca utemeljilo Ministarstvo kulture, dodijeljena je na svečanosti priređenoj u utorak u Hrvatskome državnom arhivu u Zagrebu.</p>
<p>»Uvjeren sam da će se kontinuiranim dodjeljivanjem ove nagrade uspjeti ostvariti prvotno zadani cilj, odnosno kreiranje što kvalitetnijih i vrednijih prijevoda književnih djela sa svih stranih jezika«, istaknuo je na svečanosti ministar kulture Božo Biškupić.</p>
<p>Ujedinjujući filološku skrupuloznost i jezičnu kreativnost Josip Tabak preveo je 80-ak vrijednih proznih, klasičnih i modernih djela s devet stranih jezika, a desetljećima je neumorno radio na redigiranju upravo Velikanovićeva prijevoda najslavnijega svjetskog romana »Bistri vitez Don Quijote od La Manche«.</p>
<p>Truda Stamać, stoji također u obrazloženju Nagrade, tijekom nekoliko desetljeća profilirala se u jednu od najplodnijih i najboljih prevoditeljica s njemačkoga jezika, a istodobno je postala i visokokompetentnim stručnjakom za pjesništvo na tome jeziku. [Sandra-Viktorija Antić]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Dizalo za propadanje</p>
<p>Pozornica je na žalost propala zbog dizala smještena ispod nje, a tehnika može zatajiti svugdje u svijetu, kaže Duško Ljuština </p>
<p>Zbog ulegnuća poda na pozornici u velikoj dvorani »Vatroslava Lisinskog« u ponedjeljak na večer morao se nenadano prekinuti koncert »Pjesme i plesovi Hrvata« kojim je Folklorni ansambl »Turopolje« iz Velike Gorice obilježavao 30. godišnjicu djelovanja. Zbog sigurnosti plesača nisu bile izvedene posljednje tri točke. Kao razlog toga nemiloga događaja - propadanja pozornice od desetak centimetara navodi se dizalo smješteno upravo ispod »klimave« pozornice.</p>
<p>Saznajemo da je dizalo staro tek nekoliko godina, ali u posljednjih nekoliko mjeseci neprestance su se javljale nevolje jer je očito da tehnička kvaliteta dizala ne odgovara potrebama dvorane. S tim u vezi stoji i to da su se prije ugradnje dizala 1998. i 1999. godine vodile rasprave o tome kakvo dizalo postaviti, i da nije bio prihvaćen prijedlog uprave Dvorane »Lisinski«, kaže nam Darko Fjember, upravitelj tehničke službe. </p>
<p>»Vatroslav Lisinski« je stožerna hrvatska glazbena ustanova, čija zgrada, smatra Duško Ljuština, član Gradskoga poglavarstva zadužen za kulturu, obrazovanje i sport, nažalost dugi niz godina nije primjereno održavana. »Grad Zagreb je ove godine stavio na dnevni red Koncertnu dvoranu 'Vatroslav Lisinski'. Izvršeni su radovi na fasadi, promijenjene su stolice i pod, odnosno parket u cijeloj dvorani, a obavljeni su svi projektni poslovi vezani za ozvučenje dvorane, koji bi se trebali ostvariti 2006. godine«, izjavio je za Vjesnik Ljuština. Ostaje jedan od najozbiljnijih zahvata - strop koncertne dvorane gdje su se pojavili prilično ozbiljni problemi sa zaštitarima jer je potrebno pronaći sigurnosno rješenje koje neće biti preskupo, rekao je Ljuština, spomenuvši naravno i problem s velikim dizalom te zahvat na klima-uređajima.</p>
<p>»Nadamo se da će cijela priča biti gotova do kraja 2006. godine, a da će sustavno svake godine na stavci investicijskog održavanja biti osigurana sredstva, ne samo za 'Lisinski' nego za sve ostale kulturne ustanove, škole, vrtiće i športske objekte kako se ne bi događale situacije poput ove«, rekao je Ljuština. Upravo navedene teškoće jedan su od razloga za spajanje ureda obrazovanja, kulture i športa i osnivanje unutar toga ureda posebnog sektora za održavanje imovine Grada, objasnio je Duško Ljuština, dodavši kako treba imati u vidu i stalnu mogućnost da tehnika zataji. </p>
<p>»To je normalna stvar i moguća je svugdje u svijetu«, drži Ljuština. </p>
<p>Tu izjavu potvrđuje i predsjednica Folklornoga ansambla »Turopolje«, Zlata Cundeković, rekavši kako već ima iskustva s propadanjem pozornice jer im se to dogodilo i u Italiji i u Francuskoj, što je dokaz da su pozornice kritične ne samo kod nas nego i u svijetu. Nije se međutim željela upuštati u komentare tehničke ispravnosti dvorane, već je zahvalila divnoj publici na razumijevanju i izrazila nadu da će im uspjeti nadoknaditi propušteno. </p>
<p>Sonja TešinskiElizabeta Stipetić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Muzejima se vjeruje </p>
<p>Ljudi koji ne vjeruju u ono što pročitaju u novinama ili vide na televiziji – ulaze u muzeje s apsolutnim povjerenjem</p>
<p>Muzeji su krajem 20. stoljeća postali priča o uspjehu. Kako je istaknuo kanadski muzejski stručnjak Barry Lord gostujući nedavno u Rijeci, u svim dijelovima svijeta postoji veliko povjerenje u muzeje.</p>
<p> Ljudi koji ne odlaze u crkvu, ljudi koji ne vjeruju u ono što pročitaju u novinama ili vide na televiziji – ulaze u muzeje s apsolutnim povjerenjem. Muzeji postaju danas legitimni posrednici značenja kojima se vjeruje. </p>
<p> To potvrđuje i podatak koji navodi Tomislav Šola u knjizi »Eseji o muzejima i njihovoj teoriji« – u razvijenim zemljama novi muzeji otvaraju se od jednog do dva tjedno, a što je objašnjeno ubrzanim promjenama u društvu koje ugrožava postojanje mnogih oblika identiteta. </p>
<p>Upravo o zahtjevima koje društvo stavlja pred muzeje suvremene umjetnosti u 21. stoljeću bilo je govora na okruglom stolu »Vizija i misija« održanom u ponedjeljak na večer pri zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu. U razgovoru su sudjelovali arhitekt Ljubomir Miščević, ravnatelj Kunsthausa u Grazu Peter Pakesch i ravnateljica zagrebačkoga Muzeja suvremene umjetnosti Snježana Pintarić. </p>
<p> Kako je istaknula Snježana Pintarić, zagrebački Muzej s novom zgradom počinje ostvarivati svoju muzeološku misiju. Otvaranjem nove muzejske zgrade zbirka MSU-a bit će predstavljena publici, a Zagreb će napokon dobiti ustanovu koja će funkcionirati po međunarodnim muzejskim standardima. </p>
<p> Izazov leži u pitanju može li ustanova privući strane projekte te izvoziti i afirmirati vlastite projekte na međunarodnu scenu.</p>
<p> Ako muzej može predstaviti strane izložbene projekte i istodobno predstavljati vlastite zbirke, tek onda može biti riječi o uspješnom društveno-gospodarskom projektu, kakav je djelomično Kunsthaus u Grazu.</p>
<p>Sudeći prema riječima ravnateljice, MSU je spreman za buduće izazove. Naime, ona je sažeto izložila viziju djelovanja Muzeja na novoj lokaciji u Novom Zagrebu. Bit će to ustanova koja će biti otvorena 24 sata dnevno, spojena pješačkim mostovima sa središtem Zagreba.</p>
<p> Aktivnosti Muzeja bit će usmjerene kako prema potrebama lokalne zajednice, tako i k međunarodnoj umjetničkoj sceni. Takva aktivnost u konačnici će pretvoriti Novi Zagreb, dosadašnju »spavaonicu« u novo kulturno središte Zagreba. </p>
<p>K tomu, Muzeju će postati atraktivno odredište kulturnoga turizma te istodobno odašiljati poruku o Zagrebu kao gradu otvorenomu za sve vrste novih mogućnosti koje pruža međunarodna umjetnička scena, istaknula je Snježana Pintarić, a o čemu svjedoči i početak suradnje s Kunsthausom u Grazu. Zagreb će imati novi muzej koji će biti priključen svjetskom trendu shvaćanja muzeja kao središtima koje proizvode nova značenja u društvu.</p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Otvara se Galerija Meandar </p>
<p>Gašenjem knjižare Meandar na Opatovini neće se zatvoriti prostor koji je do pojave kiosk izdavaštva bio nezaobilazan dio kulturne ponude grada. Naime, izložbom fotografija »Na naslovnoj stranici« majstora crno-bijele fotografije Stanka Abadžića u srijedu u 19 sati na Opatovini 11 otvara se novi izložbeni prostor: Galerija Meandar. Prema riječima vlasnika izdavačke kuće Meandar Branka Čegeca, Galeriju je osnovao sa svrhom afirmacije vlastite izdavačke djelatnosti. Njezino je otvorenje planirano još početkom godine, ali mu okolnosti nisu išle na ruku. </p>
<p>»Ideja galerije sigurno nije zaraditi 'velike pare', nego iskoristiti prostor u kojemu je propala knjižara za afirmaciju slikara, kipara, fotografa i drugih umjetnika koji surađuju s našom izdavačkom kućom. To su autori poput Jasenka Rasola, Julija Knifera, Borisa Demura, Lovre Artukovića, Zlatka Kopljara … Upravo pripremamo novu knjigu Dubravke Rakoci i Lovre Artukovića.</p>
<p> Program galerije bit će u osnovi vezan uz izdavački program Meandra, ali s obzirom na to da nemamo dovoljno izdanja kojima bismo popunili godišnji program, Galerija će biti usmjerena na suvremenu umjetnost u širem smislu«, ističe Čegec. </p>
<p>Galerija Meandar otvara se izložbom fotografija Stanka Abadžića, autora niza fotografija objavljenih na naslovnicama Meandrovih knjiga. Predgovor izložbi napisao je povjesničar umjetnosti Zvonko Maković, koji Abadžića naziva »subjektivnim dokumentaristom«, nastavljačem tradicije u kojoj najbolje primjere pružaju Josip Klarica i Zlata Vucelić. [J. M. M.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>U bubnju za ulaznice 50.000 Hrvata </p>
<p>Fifa je zapovjedila da se ulaznice prodaju samo uz broj putovnice i ime i prezime. Iako se sve ulaznice na ulazu u stadion neće kontrolirati, onaj tko bude uhvaćen s tuđom ulaznicom neće vidjeti utakmicu </p>
<p>Već će se ovih dana u Hrvatskoj umjesto uobičajenog pozdrava »dobar dan« ili »bok« poznanici pozdravljati pitanjem: »Imaš li ulaznicu za Njemačku?«. Veliko zanimanje i mali broj ulaznica koje će biti na raspolaganju Hrvatima bit će očito uzrok nemira oko Hrvatskoga nogometnog saveza, koji se ni kriv ni dužan našao u središtu procijepa koji se pojavio s obzirom na nesrazmjer ponude i potražnje. </p>
<p>Imaju li u HNS-u uopće predviđenu strategiju distribucije toga malog broja ulaznica koje će Fifa dati na raspolaganje hrvatskim navijačima? Podsjećamo, za svaku utakmicu sve reprezentacije imaju pravo samo na osam posto ulaznica. </p>
<p>Kako će se onda prodavati 4508 ulaznica za utakmicu protiv Brazila u Berlinu, 2587 za dvoboj s Japanom i 3122 za nadmetanje s Australijom? U HNS-u ističu da će dio tih ulaznica biti podijeljen igračima i sponzorima, kako ističe glavni tajnik Zorislav Srebrić, a dio će se ostaviti za navijače. Predbilježbe tih navijača trebale bi se zaprimati odmah nakon Nove godine. Što ako predbilježbi bude deset, dvadeset puta više od raspoloživih ulaznica? </p>
<p>U Rusanovoj 13, našoj Kući nogometa, razmišljaju da, kao i širom svijeta gdje također vlada groznica za ulaznicama, ostatak ulaznica rasporede ždrijebom u kojem su šanse za ulaznice doista male, poput onih kad u kladionici naslažete petnaestak parova. </p>
<p>Procjene su da bi samo iz Hrvatske za utakmicu protiv Brazila bilo moguće prodati 50-ak tisuća ulaznica. Da ne govorimo da bi sličan broj potencijalnih navijača na berlinskom stadionu mogao biti i iz Njemačke, gdje živi tristotinjak tisuća naših sunarodnjaka. </p>
<p>Zbog svega su se ovoga u HNS-u odlučili ne distribuirati ulaznice preko turističkih agencija, što je dosad bio običaj. Savez će sam odraditi taj »prljavi« posao, svjestan da neće moći ukloniti nezadovoljstvo desetak tisuća navijača kojima je reprezentacija tako prirasla srcu. No, problem koji je sada stvoren u Hrvatskoj nije naš proizvod, kako to neki ističu. </p>
<p>Sve jače reprezentacije svijeta i njihova vodstva muči isti problem. Primjerice, u Japanu se za ulaznice namjerava prijaviti stotinjak tisuća zainteresiranih, a kvote Fife i za Japance su iste kao za Hrvate. </p>
<p>Da sve bude gore i opasnije za one koji namjeravaju ulaznice nabavljati na crnom tržištu, koje se već pojavljuje, Fifa je zapovjedila da se ulaznice prodaju samo uz broj putovnice i ime i prezime. Iako se sve ulaznice na ulazu u stadion neće kontrolirati, onaj tko bude uhvaćen s tuđom ulaznicom neće vidjeti utakmicu. Slučajni odabir njemačke redarske službe mnoge će tako stajati i novca i živaca... </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Do kraja siječnja u prometu 300.000 ulaznica </p>
<p>U ponedjeljak, 12. prosinca, startao je novi krug prodaje ulaznica za SP, a trajat će do 15. siječnja u ponoć. U tom će razdoblju svi zainteresirani moći naručiti ulaznice za sve utakmice, osim za otvaranje prvenstva, za dvoboj Njemačke i Kostarike 9. lipnja u 18 sati u Münchenu. </p>
<p>Važno je napomenuti da vrijeme narudžbe nimalo neće utjecati na njezinu eventualnu potvrdu. Dakle, posve će jednake šanse imati oni koji narudžbu pošalju odmah i oni koji će to učiniti 15. siječnja pet minuta prije ponoći. O tome će odlučivati ždrijeb 31. siječnja, kojeg organizatori, kako sami kažu, smatraju najpravilnijim i najpoštenijim sustavom eliminacije. Sama će distribucija ulaznica uslijediti početkom veljače. Tijekom toga, trećega kruga prodaje u promet je pušteno 300 tisuća ulaznica. </p>
<p> Organizacijski je odbor prodaju ulaznica podijelio u pet razdoblja. Treće je, dakle, u tijeku, četvrto je na rasporedu od 15. veljače do 15. travnja, a ono posljednje od 1. svibnja do kraja SP-a. </p>
<p> Ulaznice su podijeljene u četiri kategorije. Najjeftinija je ulaznica za utakmicu u skupini 35 eura, a najskuplja 100. Za osminu finala kao i za utakmicu za treće mjesto raspon je od 45 do 120 eura, za četvrtfinale od 55 do 180, za polufinale od 90 do 400, a za finalnu utakmicu od 120 do čak 600 eura. </p>
<p> Svi će zainteresirani moći kupovati jednokratne ulaznice, dakle samo za određenu utakmicu, ali će se moći opredijeliti i za paket za seriju utakmica. </p>
<p>Dakako, moći će izabrati samo jednu od ovih varijanti. Nadalje, gledatelji mogu kupovati ulaznice i grupno, za »kućanstvo«. U takvoj će narudžbi moći naručiti najviše četiri karte, bilo za jednu utakmicu ili čitavu seriju. Organizatori će ulaznice naručiteljima dostaviti na kućnu adresu šest do osam tjedana prije Svjetskog prvenstva. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Na redu je Repeša </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Konačno su u hrvatskoj košarci svi suglasni - Jasmin Repeša trebao bi, nakon ostavke Nevena Spahije, biti novi izbornik hrvatskih košarkaša. Stručni savjet Hrvatskoga košarkaškog saveza, uz suzdržani glas Giuseppea Giergije, složio se kako je trener aktualnoga talijanskog prvaka Climamija idealan i jedini izbornički kandidat. Akcija je već krenula, a na redu su predsjednik HKS-a Danko Radić i tajnik Željko Drakšić, koji će zvati Jasmina Repešu. </p>
<p>Prema njegovim riječima, sve će ovisiti o vlasniku bolonjske momčadi, Giorgiju Seragnoliju, koji bi trebao imati razumijevanja za reprezentativne obveze trenera s kojim ima važeći trogodišnji ugovor. </p>
<p>»Prijedlog Stručnog savjeta doživljavam kao satisfakciju za dosadašnji rad. Moj angažman oko reprezentacije nikad nije bio upitan. U ovoj priči postoji i treća strana, moj klub Climamio. Ne znam kako bi reagirali na mogućnost mog vođenja hrvatske reprezentacije. Climamio je subjekt i morao bi odobriti angažman u reprezentaciji«, kazao je Repeša. </p>
<p>Trener aktualnog talijanskog prvaka može se sakriti iza kluba, ali na kraju će on odlučiti. Ne treba zaboraviti da je Repeša grubo odgurnut prije četiri godine, kad je bio pomoćnik Aci Petroviću na EP-u u Turskoj. Tada je Jasmin bio »nepoželjno cvijeće«, čelnim ljudima HKS-a bio je draži Neven. I zato se Repeša, koji je u međuvremenu postao jedan od najcjenjenijih europskih trenera, a svakako najbolji hrvatski, može »duriti«. </p>
<p>Neki će reći da Repeša nema što izgubiti, što god napravio ne može biti neuspješniji od prethodnika. Jer, u posljednjih deset godine hrvatske košarkaše nitko nije uspio izvesti na svjetsku scenu. Neki će reći da bi bio lud kad bi se primio izborničkog posla u Hrvatskoj, no ostaje činjenica da je vođenje reprezentacije kruna u karijeri svakog trenera. Zato mislimo da će Repeša prihvatiti poziv. Ako će jasno dati do znanja svom klubu da želi voditi reprezentaciju, niti Seragnoli ga neće zaustavljati. Uostalom, u Italiji to ne bi bio usamljen primjer. Carlo Recalcati već treću sezonu uspješno vozi paralelni slalom na klupi »azzurra« i Siene. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Poraz Zadrana u Rusiji</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Košarkaši Zadra poraženi su na gostovanju u Rusiji u prvom kolu Euro kupa, Lokomotiv Rostov bio je bolji i upisao pobjedu 76-61 (17-10, 38-28, 55-44). Kod domaćina igrom se istaknuo, Jaime Loreda koji je zadarskoj momčadi ubacio 19 poena, ali je k tomu dodao 19 skokova. Upravo je u tom segmentu igre Zadar najviše podbacio. [I. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Potonule u deset minuta</p>
<p>ST. PETERBURG</p>
<p> – Ni u drugom dvoboju skupine I na Svjetskom prvenstvu hrvatske rukometašice nisu uspjele dohvatiti pobjedu. Izgubile su od Koreje 34-38 (19-20) i tako su naše i dalje posljednja reprezentacija skupine I bez ijednog boda. Iako su izbornik Josip Šojat i njegove rukometašice ispunili svoj cilj plasmanom u glavni turnir svjetske smotre, činjenica je da su Hrvatice protiv jakih suparnica, Ruskinja, Mađarica i Korejki imale svoje šanse, no onaj posljednji korak prema pobjedi nisu mogle napraviti. </p>
<p>Hrvatska je vodila prvih deset minuta, pa su Korejke okrenule na dva pogotka prednosti, da bi Hrvatice vratile prednost pet minuta prije kraja prvog poluvremena. No, to nije dugo potrajalo, pa su Korejke otišle na odmor s minimalnom prednošću. U nastavku utakmice naše su dostigle suparnice na 24-24 (40. minuta). Nakon desetak minuta izjednačene igre, Korejke su prelomile utakmicu sedam minuta prije kraja, kad su se odlijepile na tri, pa i četiri pogotka više. Posljednji dvoboj naše će rukometašice odigrati u srijedu (19 sati) protiv Norveške.</p>
<p>• HRVATSKA: Stančin (4), Jelčić (4), Tatari 4, Hrgović, Čop 2, Golubić 5, Arslanagić 4, Pušić 7, Horvat, Pasičnik 7 (4), Popović, Franić 5 (2), Vresk, Pensa.</p>
<p>KOREJA: K. Moon (8+1), M. Lee (0), Woo 10, S. Huh, G. Lee 4, Song 1, E. Kim, C. Kim 5, Y. Huh 12 (7), Yoo, Myoung, Kang, Choi 3, P. Moon 3.</p>
<p>Redoslijed: Rusija (-1) 6 bodova, Mađarska (-1) 6, Koreja 4, Nizozemska (-1) 3, Norveška (-1) 1, HRVATSKA 0. [I. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Dvije pobjede Tamare Boroš </p>
<p>GUANGZHOU/ZAGREB</p>
<p> – Najbolja hrvatska stolnotenisačica Tamara Boroš upisala je dvije pobjede na startu Svjetskog kupa u kineskom gradu Guangzhou. Boroš je u 1. kolu pobijedila Lian Qian 4-2, a potom Kineskinju Yue Guo 4:3. U posljednjem će kolu Boroš igrati protiv Viktorije Pavlovič, za plasman u četvrtfinale dovoljna su joj dva seta. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Je li Williams dobio što je zaslužio?</p>
<p>Ispred zatvora u San Quentinu, gdje je Williams proglašen mrtvim 13. prosinca, 35 minuta nakon ponoći, skupilo se oko tisuću prosvjednika</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon što su ga guverner Kalifornije Arnold Schwarzenegger i Vrhovni sud odbili pomilovati, Stanley Tookie Williams, osuđen za četverostruko ubojstvo još 1981., pogubljen je u utorak u ranim jutarnjim satima.</p>
<p>Williams je bio osnivač zloglasne ulične bande Crips koja je u Los Angelesu i njegovoj okolici 70-ih godina terorizirala tamošnje stanovnike. Tijekom svog 24-godišnjeg boravka u zatvoru i čekanja na izvršenje smrtne kazne, Williams je tvrdio da se potpuno promijenio. I što je najvažnije, cijelo vrijeme je poricao da je ubio tročlanu obitelj Yen-I Yanga, vlasnike motela u Los Angelesu, te prodavača u lokalnoj trgovini Alberta Owensa. Političari i više sudske instance u to nisu povjerovali.</p>
<p>U međuvremenu, Williams je zatvoru postao slavan pišući svoje ispovijesti. U zatvoru je Williams pisao knjige za djecu u kojima je kažu, pedagoški djelovao raskrinkavajući antiheroje iz uličnih bandi koje je Hollywood nerijetko predstavljao drukčije, čak i atraktivno. U Švicarskoj su ga čak predložili za Nobelovu nagradu za mir i literarturu. Williamsova je retorika kažu, inicirala široku raspravu u Americi oko valjanosti smrtne. Njegovo će pogubljenje tu polemiku samo produbiti. </p>
<p>Ispred zatvora u San Quentinu, gdje je Williams proglašen mrtvim 13. prosinca, 35 minuta nakon ponoći, skupilo se oko tisuću prosvjednika. Pred ulazom u zatvor cijelu noć su paljenje svijeće, a skupina slavnih američkih umjetnika i filmskih zvijezda glasno je prosvjedovala protiv države koja dopušta ubojstvo »nevinog čovjeka« Williamsa. Pedesetjednogodišnji zatvorenik je, prema pričanju svjedoka, bez pružanja ikakvog otpora i znakova frustracije došao do gubilišta. Ponudio je čak i pomoć medicinskoj sestri koja je dobila zadatak da pronađe venu u njegovoj podlaktici kako bi ubrizgala smrtonosni otrov. </p>
<p>Izvršenje smrtne kazne nad Williamsom sigurno je medijski najeksponiranije pogubljenje nad jednim zatvorenikom u Americi u posljednjih nekoliko desetljeća. već samim tim tko se sve za ovaj slučaj zainteresirao: Crnački lider Jesse Jackson izrazio je žaljenje zbog toga što je guverner Kalifonije Schwarzenegger umjesto pomilovanja odabrao kaznu. U ponedjeljak je Schwarzenegger odbio pomilovanje Williamsa riječima kako nema dokaza da je okrivljeni ubojica uistinu promijenio svoje srce u zatvoru jer nije pokazao »istinsko žaljenje zbog svih onih ubojstava koja su bande Cripsa počinile«. Neki ovu njegovu nepopustljivost tumače, kao pokušaj da se dodvori republikanskim konzervativcima koji i dalje velikom većinom podržavaju smrtnu kaznu. </p>
<p>Vidno po strani od medijskog interesa ostali su zahtjevi Lore Owens, maćehe Aberta Owensa koga je Williams, prema nalazima suda, hladnokrvno ubio sa dva hica u potiljak. Uoči pogubljenja, starica je pisala guverneru Kalifornije kako se ne smije oglušiti o pravdu i ne kazniti krivca koji je bez razloga ubio tada 26-godišnjeg Alberta. Guverner se nije oglušio. Ostaje, međutim, otvoreno pitanje iz kojih razloga: političkih ili moralnih?</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Schröder razljutio Nijemce </p>
<p>»Tek mi je 61 godina i želim raditi. Ne želim ostati doma i plesti se pod noge svojoj ženi«, odgovara na kritike bivši kancelar </p>
<p>Manje od mjesec dana nakon odlaska s kancelarskog mjesta Gerhard Schröder našao je i drugi posao. No, za razliku od angažmana u švicarskoj izdavačkoj kući Rangiers koji je kod Nijemaca mogao izazvati samo simpatije, posao u većinski ruskom plinovodu razljutio je njemačku javnost. U kritici ujedinjeni su socijaldemokrati i demokršćani, kao i predstavnici oporbe u parlamentu. </p>
<p>Schröder je naime preuzeo dužnost predsjednika nadzornog odbora baltičkog plinovoda, rusko-njemačkog projekta čija je izgradnja počela prošlog petka. Plinovod vrijedan šest milijardi eura će omogućit će izravan izvoz sibirskog plina prema Njemačkoj i zapadnoj Europi. </p>
<p> Angažman bivšega kancelara u gospodarstvu nije novost u njemačkoj politici, no za razliku od svojih prethodnika Schröder je prekršio dva pravila: uključio se u projekt koji je na političkoj razini sam potaknuo i podupirao i pritom praktički stupio u službu strane države, jer je Gazprom koji raspolaže sa 51-postotnim udjelom u projektu pod izravnim utjecajem ruskog predsjednika Vladimira Putina, s kojim Schröder gaji izrazito prijeteljske veze. </p>
<p>Sve su to proteklih dana isticali kritičari Schröderovog poteza među kojima su se, osim medija i političara svih stranaka, našli i predstavnici Transparency Internationala kao i njemačke udruge za zaštitu potrošača. Ogorčene izjave da je Schröder svojim potezom izazvao dojam da su »njegove političke odluke bile motivirane (naknadnim) osobnim probitkom«.</p>
<p>Time je. kako se ističe, »nanio ozbiljnu štetu ugledu njemačke politike« zasigurno su potaknute i nagađanjima da će za dužnost primati godišnju naknadu od 200.000 do - kako su iznijeli neki novinari - milijun eura. </p>
<p>Nakon trodnevne bure u medijima i napisa da je postao »vazal Kremlja«, o spornom angažmanu izjasnio se i sam Schröder, koji je odbacio sve optužbe o političkom nepotizmu, ističući da je za njega »pitanje časti sudjelovati u projektu što ga je i sam politički podupirao«. Bivši kancelar je dodao da je da je ponudu dobio s ruske strane, ali uz suglasnost dvaju njemačkih koncerna koji zajedno imaju 49 posto udjela, i ustvrdio da o visini naknade nije bilo govora. </p>
<p>On vjeruje da će se honorar vjerojatno mjeriti u iznosima uobičajenima za članove nadzornih odbora. Angažman u kojem on ne vidi ništa sporno obrazložio je u listu Süddeutsche Zeitung: »Tek mi je 61 godina i želim raditi. Ne želim ostati doma i plesti se pod noge svojoj ženi«. </p>
<p>Schröderovo objašnjenje nije zadovoljilo mnogobrojne političare koji su pokrenuli inicijativu da se za najviše državne dužnosnike sastavi etički kodeks prema uzoru na onaj Europske komisije prema kojemu bivši članovi euro-vlade ne mogu godinu dana nakon odlaska s dužnosti prihvaćati poslove u gospodarstvu. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Nova noć nasilja u Sydneyju </p>
<p>SYDNEY</p>
<p> - Sedam osoba je ozlijeđeno u ponedjeljak navečer u novoj noći nasilja koja dva dana traje u južnom predgrađu Sydneyja i zabrinjava lokalne vlasti koje su policiji dale šire ovlasti.</p>
<p>Jedanaest osumnjičenih je uhićeno nakon sukoba koje su mladi iz predgrađa izazvali u znak odmazde na rasističke napade u nedjelju mladih Australaca u Cronulla Beach (oko 30 km južno od Sydneyja), navodi policija. Uništeno je između 30 i 40 automobila i nekoliko dućana, rekli su stanovnici. </p>
<p>U predgrađu Brighton-Le-Sands skupine mladih su bacale kamenje na vozila policije. Lakembi, susjednoj četvrti s muslimanskom većinom, blizu 500 mladih tvrdi da strahuju od napada i podigli su barikadu oko lokalne džamije. Međurasne napetosti prerasle su u nedjelju na sydneyskoj plaži Cronulla u nasilje kada je 5000 osoba, među kojima su neki uzvikivali rasističke slogane, napalo mladež arapskog porijekla govoreći kako brane svoj dio plaže. Povod za nasilje bio je prošlotjedni izgred kada je dvojicu spasilaca na plaži napala skupina mladića iz zapadnih predgrađa Sydneyja, za koje se smatra da su arapskog podrijetla.</p>
<p> Konzervativni premijer John Howard je reagirao na te nove nemire i obvezao se boriti protiv nasilja. »Moja je poruka jako jednostavna, nasilje je nezakonito i oni koji krše zakon, bez obzira o kome se radi, biti će uhićeni i kažnjeni«, rekao je Howard. [AFP/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="38">
<p>Borbeni duh na ledu</p>
<p>Sinkronizirano klizanje izgrađuje osobnost, usađuje radne navike i stvara zdravu ličnost </p>
<p>Sinkronizirano je klizanje spoj sporta i umjetnosti na ledu, a zahtijeva ujednačenost pokreta, interpretaciju glazbe, kreativnost i glumu, te izgrađuje osobnost, usađuje radne navike i stvara zdravu ličnost. </p>
<p>A taj su sport u Hrvatskoj slavnim učinile Zagrebačke pahuljice. Premda postoje tek osam godina na Svjetskom su prvenstvu u sinkroniziranom klizanju 2004. u Zagrebu kao domaćini okupile svjetsku klizačku »kremu«, te postigle 17. mjesto na svijetu.</p>
<p>»Preduvjet da bi se djevojčice bavila sinkroniziranim klizanjem je da svladaju tehniku klizanja, a na tehniku nadograđuju figure i elemente na glazbu«, objašnjava Danka Pivac, trenerica Pahuljica.</p>
<p>»Važno je da se svaki element na ledu izvede ujednačeno (sinkronizirano), što je posebno zahtjevno, jer u ekipi kliže dvadeset djevojčica«, dodaje trenerica. Uz satove na ledu, koji se održavaju u večernjim terminima od 22.30 do 23.30 sati, potrebni su i kondicijski treninzi, kao i satovi plesa izvan leda gdje se razvija kultura pokreta. Zbog nemogućnosti korištenja Ledene dvorane Doma sportova, treninzi Pahuljica održavaju se na Zagrebačkom velesajmu, a večernji termini jedini su slobodni za klizačice. </p>
<p>I dok druge djevojčice tijekom ljetnih školskih praznika odlaze na more, Pahuljice u kolovozu počinju s intenzivnim treninzima (i do pet puta tjedno) i tri se mjeseca pripremaju za svoje prve nastupe. Ove su se godine na »Zlatnoj pirueti« prvi put predstavile s kratkim i slobodnim programom, koji im je prvi put osmislila trenerica Danka Pivac. U kratkom programu klizale su na vokalnu izvedbu Jennifer Solders »Holding for hero«, a u slobodnom na najveće hitove grupe Queen.</p>
<p>Osim zadanih elemenata poput kruga, kotača, linije, bloka, križanja, pirueta, lastavica, Pahuljice su izvele zahtjevne elemente podizanja klizačica u grupi i u paru.</p>
<p>Za klizačice Zrinku Kovačević, Dinu Vlahov, Azru Delić i kapetanicu Mateju Mahnić bio je to troznamenkasti nastup. Naime, iza djevojaka je više od 100 nastupa. Kapetanica ekipe Mateja Mahnić predstavlja Pahuljice na natjecanjima, te kaže da su je za kapetanicu odabrali demokratskim putem - glasovanjem.</p>
<p>»U sinkroniziranom klizanju najviše me privlači druženje, natjecanja i putovanja. Osim prijateljstva, u tom je sportu najljepše biti dio tima, osjećati da pripadaš grupi različitih cura koje na kraju, nakon mnogo treniranja, kližu kao jedna«, kaže kapetanica.</p>
<p>Trenutačno se Pahuljice pripremaju za međunarodno natjecanje u Nottingham Cupu, a 17. i 18. ožujka bit će domaćice Petog trofeja Zagrebačkih pahuljica na ledu Doma sportova. Početkom travnja čeka ih peti nastup na Svjetskom prvenstvu u Pragu.</p>
<p>»U klubu imamo klizačice od četiri do 24 godine. Ove sezone imamo i najmlađu seniorsku ekipu u Europi, klizačice od samo 17 godina«, ponosno kaže predsjednik kluba Zoran Kovačević i dodaje da Zagrebačke pahuljice krasi entuzijazam i ozbiljnost. </p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Kako zaustaviti bol</p>
<p>Trećina starijih trpi nekakvu kroničnu bol, najčešće u leđima i osteoartritičnu </p>
<p>Nedavno održana 140. gerontološka tribina, Centra za gerontologiju, u povodu obilježavanja Tjedna boli, bila je posvećena suzbijanju boli u gerijatrijskog bolesnika. </p>
<p>Na tribini su kao predavači sudjelovali dr. Goran Perko iz Centra za gerontologiju, prim.dr. Marijana Persoli - Gudelj, specijalistica anestezije i reanimacije, i mr. sc. Mirjana Huić, specijalistica kliničke farmakologije. Tim je predavanjima istaknuta važnost suzbijanja boli kao javnozdravstvenog problema, te su iznijete najnovije spoznaje u liječenju boli gerijatrijskoj bolesnika. </p>
<p>Istraživanja provedena u općoj populaciji starijih ljudi pokazuju da trećina starijih ljudi trpi neku kroničnu bol. Najčešći bolovi u starijih su oni u leđima, zatim osteoartritična bol, dijabetična neuropatija, reumatoidni artritis i karcinomska bol. </p>
<p>IASP (International Association for the Study of Pain) otkrila je kroničnu bol kao glavni problem zdravstvene zaštite i definirala ju je kao bolest samu po sebi. Kao članica te udruge, u Hrvatskoj djeluje Hrvatska udruga protiv boli, koja ima svoju fizičku, psihičku odnosno kognitivnu te socijalnu komponentu. </p>
<p>Osnovna klasifikacija boli je prema trajanju: na akutnu i kroničnu. Prema mehanizmu nastanka dijeli se na organsku i psihosomatsku te prema uzroku na: nocicepcijsku, neurogenu i bol miješana tipa.</p>
<p>Akutna bol odgovor je na akutni podražaj (toplinski, mehanički, kemijski) te u vrlo kratkom vremenu može prijeći u kroničnu bol. Akutna je bol vrlo često povezana s reakcijom autonomnog živčanog sustava, npr. ubrzanjem srčanog ritma ili povišenjem krvnog tlaka.</p>
<p>Kronična bol je bol koja traje dulje od uobičajenog vremena cijeljenja ozljede, odnosno liječenja bolesti, što je dulje od šest mjeseci. </p>
<p>Bol se nepravilno smatra normalnim dijelom starenja i ne čini se dovoljno kako bi se suzbila. Treba imati na umu da stariji često pate istodobno od niza bolnih podražaja različitih uzroka, imaju nešto viši prag podražaja i terapija zahtijeva veće znanje, razumijevanje i vještine.</p>
<p>Posljedice neliječenja kronične boli su nepokretnost (uz atrofiju mišića, kontrakturu zglobova), slabljenje imunološkog sustava uz povećanu osjetljivost na bolesti, poremećaji sna i apetita, ovisnost o drugoj osobi, radna nesposobnost, izolacija od društva i obitelji. Sastavni dio kronične boli je i strah, tjeskoba te vrlo često depresija. Zbog svih tih razloga, neadekvatno liječenje boli je neetično i klinički neopravdano. </p>
<p>Mogućnosti liječenja boli u starijih osoba obuhvaćaju farmakoterapiju, fizikalne metode, anesteziološke i kirurške metode te psihijatrijske i psihološke metode kao sastavni dio svih oblika liječenja. </p>
<p>Za pravilan izbor analgetika prije svega je važno znati uzrok boli. Jednako tako važno je detektirati vrstu boli (prema klasifikaciji) te poznavati farmakodinamiku pojedinog lijeka. Poznavanje farmakodinamike lijeka iznimno je važno upravo u starijih koji često uzimaju više lijekova. </p>
<p>Osim toga, u starijih su često prisutne fiziološke promjene u funkciji organskih sustava koji sudjeluju u metabolizmu i izlučivanju lijeka.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="40">
<p>Konzulat izdao putovnicu »krivoj« osobi</p>
<p>Kada je nedavno Saša Krekić (iz Podgorice) došao u Benkovac po putovnicu, u policiji mu je rečeno da ju je već podigao, dvije godine ranije u hrvatskom konzulatu u Kotoru </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dan nakon što je Vjesnik pisao o uhićenju Ljube B. Bigovića zbog krivotvorenja osobne iskaznice na ime Saše Krekića, na temelju koje mu je u hrvatskom konzulatu u crnogorskom Kotoru izdana hrvatska putovnica, u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija doznajemo kako je otkriveno da se Ljubo B. Bigović koristi krivotvorenom putovnicom.</p>
<p> Naime, MUP je 25. studenoga obavijestio Odjel za državljanstvo i putne isprave pri Ministarstvu vanjskih poslova da je u Policijsku postaju u Benkovcu dva dana prije došao Saša Krekić i podnio zahtjev za izdavanjem osobne iskaznice i putovnice. Međutim, uvidom u evidencije izdanih putovnica MUP-a utvrđeno je da je na ime Saše Krekića već izdana putovnica u Generalnom konzulatu RH u Kotoru s rokom važenja od 4. travnja 2003. do 4. travnja 2013. godine. Nakon toga je u policiji Saša Krekić dao izjavu u kojoj se navodilo da nikada nije niti osobno, a niti putem bilo kakve punomoći, podnosio zahtjev za izdavanje hrvatske putovnice, ni osobne iskaznice, te da ne posjeduje niti jedan od tih dokumenata, već da je u Hrvatsku došao s važećom putovnicom Srbije i Crne Gore. </p>
<p>Ministarstvo vanjskih poslova je potom obavijestio konzulat u Kotoru te zatražio da se putem nadležnog tijela Srbije i Crne Gore provjeri vjerodostojnost izdane osobne iskaznice na ime Saša Krekić, a na temelju koje je Bigović podnio zahtjev za izdavanjem putovnice. Nadležno je tijelo SCG 15. studenoga ove godine obavijestio hrvatski konzulat da je osobna iskaznica izdana na ime Saše Krekića krivotvorena, odnosno da osoba s navedenim podacima, uključujući i fotografiju nije evidentirana u prijavno odjavnoj evidenciji prebivališta, niti u evidenciji izdanih osobnih iskaznica u Republici Crnoj Gori. Tada je utvrđeno i da serijski broj osobne iskaznice nije zaveden u registru izdanih osobnih iskaznica u Republici Crnoj Gori, te da je osobna iskaznica s navedenim serijskim brojem izdana drugoj osobi. Zbog toga je hrvatski konzulat u Kotoru donio rješenje kojim se putovnica izdana na ime Saše Krekića poništava, te je o tome obaviješten hrvatski MUP. </p>
<p>Daljnjom je akcijom crnogorske policije utvrđen identitet krivotvoritelja te je on i uhićen 8. prosinca u Baru, te je uz kaznenu prijavu priveden istražnom sucu Osnovnog suda Špiri Pavičiću koji mu je nakon ispitivanja odredio pritvor. </p>
<p>Bigović je kako se navodilo u tamošnjim medijima, odavno poznat policiji u Crnoj Gori, te se njegovo ime povezivalo s ubojstvom policijskog načelnika Slavoljuba Šćekića, bliskog crnogorskom predsjedniku Mili Đukanoviću. Šćekić je likvidiran 30. kolovoza ove godine u Podgorici. Iako se Bigović se tada nalazio na odsluženju zatvorske kazne u Spužu (zbog napada na dvojicu policajaca), mediji su ga dovodili u vezu s ubojstvom jer se, između ostaloga, navodila i njegova navodna izjava da će Šćekić završiti spakiran u prtljažniku automobila.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Šetao oko banke pa bježao policiji</p>
<p>Prilikom potjere za bjeguncem, jedan od policajaca je najvjerojatnije uganuo nogu te je kolima Hitne pomoći prevezen u bolnicu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog sumnjiva ponašanja te pokušaja bijega od policije, u utorak su u dvojica policajaca u Aveniji Dubrovnik, kod gradilišta Avenue Malla, uhitili zasad nepoznatog muškarca, vezali ga lisicama te čekali dolazak ophodnje. Naime, kako smo neslužbeno doznali dvojici se policajaca muškarac u neposrednoj blizini poslovnice Zagrebačke banke učinio sumnjivim.</p>
<p> Kako je nedavno u policiji najavljivano, policija je nakon razbojstva u pošti u Botincu, kojom prilikom su ubijena obojica razbojnika, a ranjen je jedan policajac, pojačala mjere nadzora nad novčarskim ustanovama. Tako su i vidjevši sumnjivca, policajci najvjerojatnije krenuli u namjeri da ga legitimiraju. Međutim, vidjevši ih, nepoznati je muškarac počeo bježati, zbog čega su policajci potrčali za njim, sustigli ga i vezali lisicama. Prilikom potjere za bjeguncem, jedan od policajaca je najvjerojatnije uganuo nogu, jer je šepao, te je kolima Hitne pomoći prevezen u bolnicu. </p>
<p>Kako smo načuli u blizini mjesta uhićenja, muškarac je tvrdio da nije namjeravao bježati, a niti preskočiti ogradu obližnjeg gradilišta, te mu nije bilo jasno zbog čega je uhićen. </p>
<p>No, također smo neslužbeno doznali da je muškarac prilikom bijega od sebe nešto odbacio, zbog čega će, policija vjerojatno pretražiti to područje. </p>
<p>Uhićeni je muškarac, kako smo doznali od policije na mjestu događaja, priveden u VI policijsku postaju na obradu kojom će se utvrditi okolnosti bijega i uhićenja, te, kako nam je rekao Načelnik ureda načelnika Krunoslav Borovec, je li ovim uhićenjem otkriven počinitelj nekog drugog kaznenog dijela. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Policajac optužen za iznudu</p>
<p>Policajac je osumnjičen da je za 10.000 eura odao informaciju da se priprema uhićenje izvjesnog Z.G. i savjetovao mu da se »skloni na sigurno« </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Općinsko državno odvjetništvu u Varaždinu podiglo je optužnicu protiv policajca Gorana Benčeka te protiv Nenada Bartola zbog iznude. Benčeka se tereti i da je iz koristoljublja neovlašteno priopćavao podatke koji su službena tajna, kao i da je policajce sprečavao u službenoj dužnosti.</p>
<p> Benček je bio zaposlen u Policijskoj postaji Varaždin kao vođa ophodnje, a bio je raspoređen i na poslove obrade kriminaliteta i obavljanja očevida. Bili su mu dostupni podaci koji su bili klasificirani kao vrlo tajni, a među njima je bila i informacija da se prema Z. G. sprema policijska akcija. Z. G. je trebao biti uhićen, a njegov stan pretražen, no Benček je u svibnju ove godine taj podatak prenio R. M., rekavši joj i da bi za Z. G. bilo najbolje da se privremeno makne iz Varaždina. R. M. je tu tajnu informaciju prenijela Z. G., nakon čega je Benček zatražio 10.000 eura za tu uslugu te za daljnju policijsku zaštitu. </p>
<p>Optužnica kaže i da su Benček i Bartol tijekom kolovoza i rujna ove godine preko R. M. obećali Z. G. da će Benček, kao policajac, srediti da ga policajci ne diraju. Za to su putem telefona zatražili novac, te u pismu koje je Benček sam napisao i uputio ga S. K. Bartol je u više navrata osobno od Z. G. tražio isplatu 10.000 eura, prijeteći da se, ako ne plati, S. K. »crno piše«, jer će podmetnuti dokaze da je napravila kazneno djelo i tako joj život »pretvoriti u pakao«. Bojeći se za život, žene su 28. rujna ispred Gradske kavane u Varaždinu Benčeku predale 10.000 eura. </p>
<p> Istoga su dana navečer policajci došli uhititi Benčeka u jednom kafiću kod Gradskih bazena, pa je došlo do fizičkog obračuna. Benček je udario jednog od policajca i izmaknuo mu se, no ipak je svladan na obližnjem parkiralištu. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Ubio se misleći da je ubojica</p>
<p>Misleći da je ubio suprugu, I. M. je iz prtljažnika uzeo uže za vuču, otišao do obližnjeg šumarka, gdje se objesio</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Supružnička svađa koja je iz još neutvrđenih razloga izbila u ponedjeljak nakon ponoći u automobilu parkiranom u šumarku u Igrališnoj ulici u Novom Zagrebu završila je neočekivanim obratom i konačno samoubojstvom I. M. (43).</p>
<p>Kako je priopćila policija, I. M. je nakon posla došao po svoju 34-godišnju suprugu i povezao je automobilom kući. No, I. M. je u jednom trenutku zaustavio svoj automobil u kojem je između supružnika najprije izbila svađa, a zatim i tučnjava. Nasilni suprug je tijekom nasrtaja uhvatio suprugu za glavu i njome počeo udarati po staklu suvozačevih vratiju. Misleći da ju je ubio, I. M. je iz prtljažnika uzeo uže za vuču, i otišao do obližnjeg šumarka, te se objesio.</p>
<p>Pretučena supruga je rano ujutro u automobilu došla svijesti i otišla pješice do prve kuće i zatražila pomoć, pa je pozvana hitna pomoć koja je utvrdila kako je zadobila potres mozga. Na mjesto događaja pozvana je i policija zbog napada, no policajci su u šumarku nedaleko automobila pronašla supružnika koji se objesio za stablo. Nakon obavljenog očevida, mrtvo tijelo je prevezeno u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku na Šalati. a više pojedinosti policija će priopćiti naknadno.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Bila je miss 20 minuta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sudski spor koji je nesuđena Miss Universe Hrvatske za 2002. godinu Jelena Petković, zbog povrede ugleda, pokrenula protiv direkcije Miss Universe za Hrvatsku te Daewoo auta, od kojih traži 150.000 kuna naknade štete, nastavljeno je u utorak na Općinskom sudu. Mladen Eror, koji je trebao svjedočiti na okolnost kako je došlo do pogreške prilikom izbora za Miss Universe, kada je, umjesto tužiteljice Petković titulu najljepše ponijela Maja Cecić Vidoš, danas supruga rukometaša Renata Sulića, ispričao se sudu neodgodivim putem u Dubrovnik te će ponovno biti pozvan na raspravu u siječnju.</p>
<p> Odvjetnik Jelene Petković, Dragutin Badanjek protivio se saslušanju tog svjedoka, jer, kako je rekao, obrana ide k tome da se postupak »razvuče«. Dodao je i da tužiteljicu apsolutno ne zanima kako je došlo do pogreške, ona tuži upravo zbog toga što je do nje došlo.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="45">
<p>Hrvati nemaju virtualne račune</p>
<p>Danas PayPal ima više od 78 milijuna računa u 57 država, ali među njima nema Hrvatske</p>
<p>Jedine trgovine koje su otvorene 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu i 365 dana u godini su internetske trgovine. Zbog jednostavnosti poslovanja i niskih troškova, za trgovce su najprofitabilnije, a kupci ih rado posjećuju, ne izlazeći iz dnevne sobe. Zato i ne čudi podatak da je internetska trgovina u Hrvatskoj 2004. porasla za 86 posto u odnosu na godinu prije.</p>
<p>I dok virtualne trgovine u Hrvatskoj svojom ponudom ipak zaostaju za stranim tvrtkama, izbor u inozemnim internetskim dućanima je izvrstan. Najpoznatija on-line knjižara Amazon ili pak virtualna aukcijska kuća E-Bay nude i prodaju milijune stvari dnevno. Kada kupac odabere proizvod i stavi ga u košaricu klikom miša, preostaje mu samo upisati broj kreditne kartice.</p>
<p>Kako neki kupci još uvijek ne vjeruju sigurnosti mreže i nerado ostavljaju brojeve svojih kartica, prije sedam godina osnovan je PayPal, tvrtka koja se bavi posredovanjem u plaćanju preko Interneta. Radi se o najjednostavnijem načinu plaćanja, uz to i najbržem, koji omogućuje svakome da na Internetu otvori vlastiti račun te s njega uplaćuje transakcije na druge virtualne račune. Na takvim računima korisnici obično drže manju svotu novca, namijenjenu samo za internetske transakcije, pa se zato i osjećaju sigurnije jer ne ostavljaju brojeve kreditnih kartica. Tvrtku je 2002. godine kupio E-bay, a danas PayPal posluje u 57 država te ima više od 78 milijuna računa. Ipak, među njima nema Hrvatske.</p>
<p>»Kod nas ne postoji mogućnost otvaranja PayPal računa, a razlog nije samo PayPalov nedostatak interesa, već i tromost domaćih platežnih tvrtki (ponajprije banaka), te njihova fobija vezana uz prihvaćanje novih tehnologija i suvremenih metoda naplate«, kaže Dragan Petrić, izvršni urednik magazina Bug. Objašnjava da se stvara dojam da je PayPal manje siguran u odnosu na kartično plaćanje, ponajprije zbog toga što kod PayPala naplatu može obavljati i fizička, a ne isključivo pravna osoba, no takva predodžba je neopravdana. Naime, u PayPalu i te kako drže do sigurnosti, a po Petrićevoj procjeni čak i pretjerano, s obzirom da i sami strahuju od ulaska na hrvatsko tržište, koje smatraju nezrelim za takav oblik plaćanja - boje se da je mogućnost zloporabe u Hrvatskoj veća nego u zemljama koje smatraju »civiliziranijima«.</p>
<p>Davor Maričić, voditelj odjela za komunikacije tvrtke King ICT, smatra da je PayPal najpodobniji način naplaćivanja usluga, jer je kartično poslovanje komplicirano, a plaćanje po isporuci dugo traje i nesigurno je. »Činjenica je da PayPal nema ugovor s našim bankama. Moguće da smo im premalo tržište ili postoje zakonske prepreke«, kaže Davor Maričić.</p>
<p>Draženko Kopljar, novoimenovani član Uprave PBZ-a za informatiku, kaže da dosad nitko od korisnika nije tražio tu uslugu, a ni PayPal ih nije kontaktirao. »Kako nas nitko nije pitao, nismo procijenili da bi to bio uspješan proizvod na hrvatskom tržištu«, kaže Kopljar. Dodaje da je internetska trgovina još uvijek slabo prihvaćena u Hrvatskoj, za razliku od Internetskog bankarstva koje se puno više koristi.</p>
<p>Dok PayPal ne sklopi ugovor s domaćim bankama, Hrvati će i dalje morati plaćati karticama. Ipak, treba reći da su i kod kartičnog plaćanja razvijeni posebni načini komunikacije koji su potpuno sigurni. Zbog načina šifriranja, praktički je nemoguće probiti šifru u kratkom vremenu, pa se plaćanje karticom često smatra sigurnijim od plaćanja karticom u restoranu. »Kartičari i banke imaju sigurnosne standarde kojih se internetske trgovine i pružatelji usluga on-line autorizacije moraju pridržavati ako žele poslovati preko Interneta. Takve standarde zadovoljavaju sve ozbiljne tvrtke«, odgovaraju iz Sektora za komunikaciju T-HT-a.</p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Prepolovljen temeljni kapital </p>
<p>Temeljni kapital Holdinga s dosadašnjih 647 milijuna smanjen je na 324 milijuna kuna</p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> - Na izvanrednoj Skupštini Holdinga »Đuro Đaković« smanjen je temeljni kapital te tvrtke. Razlozi leže u nagomilanim gubicima, koji su u posljednjih pet godina dosegli čak 317 milijuna kuna. </p>
<p>Tako je temeljni kapital Holdinga s dosadašnjih 647 milijuna smanjen na 324 milijuna kuna, a razlika od gotovo sedam milijuna kuna prenesena je u tvrtkinu pričuvu. </p>
<p> Gotovo polovica ukupnoga gubitka, odnosno 144 milijuna kuna, posljedica je preuzimanja dubioze županjske Tvornice poljoprivrednih strojeva i uređaja prilikom prodaje Talijanima. Tim je iznosom država kao većinski vlasnik i dokapitalizirala »Đuru Đakovića«, čime su promijenjeni vlasnički udjeli u tvrtki. Sukladno tome, Ministarstvo financija vlasnik je 18,83 posto tvrtke, Hrvatski fond za privatizaciju ima 53 posto udjela, dok su udjeli Validusa, Slavonskog zatvorenoga investicijskog fonda i Lucidusa nešto manji u odnosu na dosadašnje. Iz tog je razloga varaždinski Validus podnio tužbu protiv države, a usprotivio se i načinu rješavanja gubitaka. </p>
<p>U Upravi Holdinga »Đuro Đaković«, pak, ističu da je dosadašnje prebacivanje gubitaka na teret budućih poslovnih ostvarenja bilo samo njihovo gomilanje. Gubici proistekli iz stečaja Županjske banke sedam su godina opterećivali bilance Holdinga, Specijalnih vozila i županjske Tvornice, što je predstavljalo teškoću pri dobivanju zajmova i kredita poslovnih banaka, ali i pri ugovaranju novih poslova. </p>
<p>Anita Benić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Domaći namještaj loše dizajniran</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Industrijska prerada drva u Hrvatskoj razvojno stagnira, kazao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković na predstavljanju studije pod nazivom Implementacija dizajna u drvnu industriju.</p>
<p>Dodao je da se domaća prerada drva suočava s mnogim izazovima na raznim područjima, počevši od oblikovanja idejnih rješenja, preko konstruiranja i proizvodnje, sve do marketinga i prodaje. Kriza u drvnom sektoru je nastala jer nema značajnih investicija. Osim toga, struktura izvoza nije prihvatljiva, a uvoz finalnih proizvoda ima dramatične razmjere, upozorio je ministar Čobanković.</p>
<p>Vlada je donijela Strategiju razvoja industrijske prerade drva i papira s namjenom zaustavljanja negativnih trendova. Implementacija te strategije provest će se kroz Operativni program razvoja industrijske prerade drva u koju će se ugraditi mjere iz ukupno osam studija i projekata.</p>
<p>Direktorica Hrvatskog dizajn centra Tatjana Jallard napomenula je da je taj centar zajedno s Agencijom za istraživanje tržišta izradio prijedlog projekta koji ima za cilj implementaciju dizajna u drvnu industriju kao sredstva za njezinu revitalizaciju i povećanje konkurentnosti.</p>
<p>Naime, poražavajući rezultati istraživanja pokazuju da hrvatski trgovci, kupci u maloprodaji i dekorateri drže da je uvozni namještaj superioran hrvatskom upravo zbog boljeg dizajna.</p>
<p>Osim toga, 50 posto proizvođača namještaja ne poznaje proces dizajna, a 35 posto ne pokazuje zanimanje za uključivanje dizajna u poslovanje. Uz to, 76,7 posto diplomiranih produkt dizajnera bavi se grafičkim dizajnom. Dizajn nije trošak već investicija, napomenula je Tatjana Jallard.</p>
<p>Domaći namještaj trenutačno obilježavaju niska kvaliteta proizvodnje, visoka proizvodna cijena i loš dizajn. Dakle, pokazalo se da je loš dizajn - najskuplji dizajn, tvrde u HDC-u.</p>
<p>Usporedno s pokretanjem edukacije HDC radit će na uspostavljanju nagrade pod nazivom Dobar dizajn, koja treba odigrati ključnu ulogu u stvaranju pravilne percepcije dizajna u široj javnosti. Ovaj se projekt planira na razini cjelokupnog domaćeg gospodarstva.</p>
<p>No, ključnu ulogu u financiranju hladnoga pogona HDC-a, o čemu ovisi ostvarenje ove studije, treba donijeti u što kraćem roku na državnoj razni, upozorava direktorica HDC-a.</p>
<p>Kako se čulo, dizajn se koristi za povećanje konkurentnosti u razvijenom svijetu već 50 godina, a u Hrvatskoj godišnje dizajn diplomira 24 studenta, a u Koreji čak 1500. Osim toga, u dizajn centre, primjerice, Finska, Švedska i Novi Zeland ulažu godišnje od 20 do 30 milijuna eura. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Zajmovi za 2683 radna mjesta</p>
<p>Procjenjuje se da 823 korisnika županijskih poduzetničkih zajmova zapošljava više od 9355 radnika</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U otvaranje novog radnog mjesta u Splitsko-dalmatinskoj županiji potrebno je uložiti 36.538 eura. Prošlih nekoliko godina, zahvaljujući poticajnim kreditnim mjerama za razvoj maloga gospodarstva, u toj je županiji otvoreno 2683 radnih mjesta. Prosječno, po realiziranom zajmu, otvoreno je 3,26 radnih mjesta. </p>
<p>Procjenjuje se da svih 823 korisnika županijskih poduzetničkih zajmova ukupno zapošljava više od 9355 radnika. Neproizvodnim zanimanjima bavi se 57 posto poduzetnika, a proizvodnim njih 42 posto.</p>
<p>U Dalmaciji poduzetništvom se uglavnom bave ljudi stariji od 45 godina, s radnim stažom dužim od 20 godina, a u 77 posto slučajeva su to muškarci. Rezultati su to istraživanja, koje je proveo splitsko-dalmatinski Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i obnovu uoči izrade izvješća o učincima poticajnih mjera na gospodarski rast i zapošljavanje, koje je prihvatila Županijska skupština.</p>
<p>»Trenutačno su aktualna tri programa poticanja obrta, malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede i agroturizma, kojima se utječe na gospodarski rast i zapošljavanje. Svi programi ostvaruju se u suradnji s nadležnim ministarstvima, Fondom za regionalni razvoj, Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Sveučilištem u Splitu, jedinicama lokalne samouprave, bankama, javnim i komunalnim poduzećima te obrtnicima i poduzetnicima«, kaže pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, razvitak i obnovu Božo Sinčić. Modelom poticanja razvoja maloga gospodarstva pod nazivom »Lokalni projekti razvitka - Poduzetnik«, 2005. godine je odobreno 315 zajmova vrijednih više od 450 milijuna kuna. Većina projekata u prošle dvije godine, njih 510, ostvarena je u Splitu i priobalnim gradovima. U Dalmatinskoj zagori realizirano je 200, a na otocima 103 projekta. U područjima posebne državne skrbi ostvareno je samo sedam projekata. Najviše zajmova 2004. i 2005. godine, njih 125, podignuto je za razvoj ugostiteljsko-turističke djelatnosti. Za pružanje servisnih i prijevoznih usluga, realiziran je 81, a za preradu kamena, drva, željeza i plastike 66 zajmova.</p>
<p>Od 481.365 kuna u prošloj godini, ove je poduzetnički zajam prosječno iznosio 1,5 milijuna kuna, odnosno triput više. Prema Sinčićevim riječima, iz Fonda za razvitak poljoprivrede i agroturizma je od 2001. do 2005. godine zaprimljeno 1007 kreditnih zahtjeva. »Pozitivno je riješeno 769 zahtjeva, a realizirano 389 zajmova vrijednih 32,9 milijuna kuna«, zaključuje Božo Sinčić.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Vizija - vodeća regionalna kompanija</p>
<p>Saponia d.d. u 2005. poslovala je s dobiti većom za 10 posto od one ostvarene prošle godine, kad je bila 6,6 milijuna kuna</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – »Ostvarujući svoju viziju – biti vodeća regionalna kompanija u proizvodnji deterdženata, sredstava za čišćenje i toaletnih proizvoda, Saponijin sve značajniji aspekt poslovanja svakako postaje okoliš, odnosno njegova zaštita«, istaknuo je u utorak na konferenciji za novinare Damir Skender, predsjednik Uprave Saponije d.d. Upravo zato Saponia je uspostavila sustav upravljanja okolišem koji će biti sukladan međunarodnoj normi ISO 14001. Riječ je o normi koja omogućava svakoj organizaciji da oblikuje i primjenjuje politiku i ciljeve vezane uz okoliš, uz ispunjavanje svih zakonskih i ostalih obveza te uvažavanje svojih značajnih utjecaja na okoliš. </p>
<p>»U svijetu je oko 100.000, a u Hrvatskoj oko 110 tvrtki s ISO 14001 certifikatom«, objasnio je Skender. Govoreći o poslovanju tvrtke tijekom 2005. godine, rekao je da godinu završavaju s »povećanjem količinske realizacije za 10 posto u odnosu na prošlu godinu, što znači da su ove godine proizveli oko 57.000 tona robe«. </p>
<p>Nadalje, godinu završavaju i s povećanjem financijske realizacije od oko 408 milijuna kuna. Od toga, realizacija je na hrvatskom tržištu porasla za 11,5, a na izvoznim tržištima za 14,1 posto. Vezano uz to, Saponia d.d. u 2005. poslovala je s dobiti većom za 10 posto od one ostvarene prošle godine, kad je bila 6,6 milijuna kuna. </p>
<p>»Na tržište smo ove godine uveli 30 novih ili inoviranih proizvoda, a naši brendovi – Likvi, Rubel, Ornel i Zirodent postali su nositelji znaka 'Hrvatska kvaliteta'«, naglasio je Skender. </p>
<p>Osim toga, dodao je, u modernizaciju proizvodnje i poslovanja tvrtke financirali su oko tri milijuna eura. Među ostalim, taj su novac uložili u novi pogon za proizvodnju puhane ambalaže, u obnovu mješaonice mirisa u Nemetinu te u renoviranje i modernizaciju analitičkog laboratorija i uređenje interijera upravne zgrade. </p>
<p>Zajedno sa svojih 848 djelatnika, Saponia će u 2006. pokušati ostvariti nove ciljeve, kao što je još veća kvaliteta proizvoda, povećanje kapaciteta proizvodnje, poboljšanje uvjeta rada te uvođenje novih proizvoda. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>S talijanskim obrtnicima na tržište Europske unije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na sastanku predstavnika Hrvatske obrtničke komore i Udruženja obrtnika Vicenza (Italija) dogovorena je konkretna suradnja na području metaloprerađivačke industrije, elektroindustrije te poljoprivrede (proizvodnja zdrave hrane). Nastavak je to uspješne suradnje koja traje više od deset godina, a cilj joj je povezivanje talijanskih i hrvatskih obrtnika i malih poduzetnika zainteresiranih za zajedničku proizvodnju i izvoz na treća tržišta. Dogovoreno je i da se HOK uključi u projekte Venetskog centra za usavršavanje i istraživanje, koji uspješno provodi više europskih projekata za male poduzetnike, i potiče razvoj inovacija »male« industrije. Hrvatski obrtnici svjesni su nužnosti ubrzane prilagodbe standardima EU, u čemu veliku ulogu ima poznavanje zajedničkog europskog tržišta. Upravo stoga želimo iskoristiti znanje i iskustva naših partnera iz Vicenze i omogućiti čvršće povezivanje obrtnika ove talijanske pokrajine i Hrvatske, naglasio je predsjednik HOK-a Stjepan Šafran. [L. C.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="51">
<p>Šeks: »Latinica« je krivotvorina povijesti</p>
<p>Težina neprofesionalnosti iskazana u »Latinici« traži primjerenu reakciju, rekao je ravnatelj HRT-a Mirko Galić</p>
<p>Predsjednik Sabora Vladimir Šeks podijelio je u utorak u sabornici rekordan broj opomena, podjednako oporbenima i vladajućima. Naime, već od ranog jutra bilo je jasno da će cjelodnevna rasprava biti prožeta reakcijama na emisiju »Latinica«, koja se dan prije bavila ostavštinom prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, zbog čega su u drugom planu ostala izvješća ravnatelja HRT-a Mirka Galića i predsjednika Programskog vijeća HRT-a Zdenka Ljevka. </p>
<p>Emisija »Latinica«, u kojoj se u ponedjeljak navečer govorilo o ostavštini prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, bila je u utorak u Saboru predmet žestokih kritika i negodovanja vladajućih, ali i zastupnika oporbe koji također nisu našli ni jednu lijepu riječ za način na koji je prikazan dr. Tuđman i bliža hrvatska povijest. Predsjednik Sabora Vladimir Šeks također je reagirao rekavši da je riječ o blasfemičnoj emisiji, krivotvorini hrvatske prošlosti u kojoj su narušeni svi uzusi novinarske profesije. </p>
<p>»Slično je bilo i u nedavnoj emisiji 'Otvoreno' nakon koje je smijenjen urednik Ladišić, a u kojoj se htjelo dokazati da su Hrvati zajedno s četničkim teroristima napadali Sarajevo«, naglasio je Šeks rekavši da Sabor preko toga ne može prijeći šutke jer se ne smije dopustiti da bude sputan navodnom slobodom profesija.</p>
<p> »Sloboda profesije nije degutantan, bezobrazan i uvredljiv način na koji se u 'Latinici' lažiraju činjenice«, zaključio je Šeks.</p>
<p>Oštro su reagirali i HSP-ovci, čiji je Pejo Trgovčević rekao da je Tuđman u »Latinici« prikazan kao jedan od najvećih zločinaca, kao čovjek koji je izazvao rat u BiH, koji je rehabilitirao ustaški režim, koji je izmiješao kosti ustaša, domobrana i partizana, te koji je osmislio i proveo privatizacijsku pljačku. </p>
<p>»Sve te uvrede, laži i klevete nisu izrečene samo na Tuđmanov, nego i na račun cijelog hrvatskog naroda. Htjelo se dokazati da je Hrvatska, kao što misle mnogi u svijetu i neki u zemlji, nastala na zločinu. Nakon što smo u ponedjeljak ujutro slušali optužnicu protiv generala Gotovine, navečer smo morali slušati monstruoznu optužnicu, ne iz Haaga nego s HRT-a, protiv Tuđmana i hrvatskog naroda«, ocijenio je Trgovčević, zatraživši da se ravnatelj HRT-a Mirko Galić izjasni o »optužnici iznesenoj u Latinici«. </p>
<p>Galića su »prozvali« i neki drugi zastupnici pa je on, prije podnošenja Izvješća o radu HRT-a za prošlu godinu, morao reći što misli o najnovijoj »Latinici«. Kazao je da razumije emocije i kritike koje je ona izazvala, ali da treba voditi računa i o očuvanju dostignute razine novinarskih sloboda. »Kako pomiriti ta dva stava«, upitao je, rekavši da se to ipak može pomiriti, i to na način da svi na HRT-u, od njega kao ravnatelja, preko Programskog vijeća do urednika analiziraju »Latinicu« te povuku odgovarajuće poteze. </p>
<p>»Kao i svi vi, i ja sam 'Latinicu' prvi put gledao u ponedjeljak navečer, samo su mi odgovorni urednici uoči emitiranja rekli da ima izvjesnih propusta te da će oni biti ispravljeni. Ali, bitni propusti nisu ispravljeni. Moj je dojam, i kao novinara i kao ravnatelja i kao gledatelja, da je bilo mnogo neprofesionalnosti, neuravnoteženosti, nepoštivanja zakonskih obveza, tendencioznosti, pa i uvredljivosti. O svakoj se temi može i mora raspravljati otvoreno, ali ne površno i pristrano, kao što je to slučaj s 'Latinicom'«, rekao je Galić dodajući da težina neprofesionalnosti iskazana u »Latinici« traži primjerenu reakciju.</p>
<p>»Kao prije tri tjedna, u slučaju Ladišić, reagirat ćemo, jer je riječ o drastičnom kršenju profesionalnih uzusa i zakonskih normi«, najavio je Galić. Zaključio je da bez obzira na okružje u kojem se svaka urednička i reakcija poslovodstva tumači kao cenzura, »nemamo pravo na uzmak« - neprofesionalnost ne smije proći, ona je najveći protivnik slobode novinarske profesije«. </p>
<p>Hebrang: Na HRT poslati poreznu inspekciju </p>
<p>Ravnatelj HRT-a Mirko Galić pohvalio se pozitivnim poslovnim rezultatima u prošloj godini, napominjući da se HRT svojim razvojem i modernizacijom, posebno digitaliziranim informativnim sustavom, svrstala uz bok s najvećim televizijskim kućama u Europi. </p>
<p>Iako je lani dobila konkurenciju u dvjema stranim tvrtkama, HRT je zadržao vodeće mjesto u gledanosti i tržišnom marketingu, rekao je Galić, priznavši da su rashodi za tri posto premašili plan, što je opravdao potrebom povećanja »iznimno niskih plaća u odnosu na konkurenciju«.</p>
<p>Iz rasprave, koja će se možda prenijeti i na srijedu, razvidno je da će HDZ i njegovi koalicijski partneri HSLS, DC i LS, ali i oporbeni HSP, odbaciti Izvješće, dok će ga podržati SDP, HNS, IDS i HSS. </p>
<p>U ime HDZ-a govorili su Petar Selem i Andrija Hebrang. Uz pohvale Hrvatskom radiju, Selem je kritizirao Televiziju zato što ne ispunjava zakonsku obvezu u promicanju hrvatske kulture, rekavši da je odustala od snimanja domaćih drama i kvalitetnih kazališnih predstava, od emisija u kojima se portretiraju hrvatski velikani, a ozbiljnu je glazbu gurnula u sitne noćne sate.</p>
<p>Hebrang je rekao da HTV »program vodi lijevom rukom, a financije s dvije lijeve ruke«. Tvrdnju o nezakonitom gospodarenju potkrijepio je podacima o neisplaćenih 24,6 milijuna kuna u Fond za poticanje pluralizma medija, a 6,6 milijuna kuna na račun Vijeća za elektroničke medije. </p>
<p>HRT to nije uplatio, niti u financijskom izvješću iskazao, utajio je 41 milijun kuna, dok je deset milijuna kuna nezakonito stekao prekoračenjem dopuštene minutaže za reklame. »Da je ijedno ministarstvo tako poslovalo, ministar bi davno bio procesuiran«, rekao je zatraživši da Vlada na HRT pošalje poreznu inspekciju, a ova svoj nalaz Državnom odvjetništvu. </p>
<p>Oporba je, uz cijeli niz zamjerki ipak tvrdila da bi neprihvaćanje Izvješća značilo »udar vladajućih na slobodu javne televizije«.</p>
<p>Burna rasprava prekinuta je u 19 sati na zahtjev Kluba HDZ-a čiji je čelnik Luka Bebić pozvao svoje zastupnike da u srijedu odustanu od rasprave jer je da prijavljeno oko 30 zastupnika, a na dnevnom redu je još nekoliko točaka. [Ivka Bačić / Marijan Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Interpol o uhićenju Gotovine </p>
<p>Interpol je u utorak na službenoj internetskoj stranici ustvrdio da je njegov španjolski ured, zajedno sa snagama španjolske nacionalne policije, najzaslužniji za prošlotjedno uhićenje hrvatskoga generala Ante Gotovine.</p>
<p>»Središnji nacionalni ured (NCB) Interpola u Madridu, u suradnji sa španjolskom policijom na Kanarskim otocima, odigrao je ključnu ulogu u istrazi i uhićenju jednog od najtraženijih ratnih zločinaca na svijetu, generala Hrvatske vojske Ante Gotovine«, kaže se u priopćenju iz sjedišta Interpola u Lyonu, objavljenom na Internetu. </p>
<p>U priopćenju se dalje navodi da je za Gotovinom, na zahtjev Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije, 2001. bila raspisana međunarodna »crvena« tjeralica za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.</p>
<p>Ta se tjeralica izdaje za najtraženije bjegunce, a iako je Gotovina uhićen još 7. prosinca, čini se da je i dalje na snazi, jer se na Interpolovim stranicama još nalazi Gotovinina fotografija i opći podaci o njemu, kratak fizički opis i obrazloženje tko i zašto ga traži.</p>
<p>Odjel za bjegunce NCB-a u Madridu i španjolska policija nedavno su upozoreni da bi se Gotovina mogao nalaziti na Kanarskim otocima. Pokrenuta je istraga koja se temeljila na saznanjima lokalne policije s terena i pristupa madridskog NCB-a Interpolovim međunarodnim tjeralicama i bazama podataka, objašnjava se u priopćenju.</p>
<p>Policija je na temelju fizičkog opisa na tjeralici uspješno identificirala hrvatskoga generala, iako je, napominje se u priopćenju, on u hotelu bio prijavljen pod lažnim imenom.</p>
<p>Interpol podsjeća da je putovnica kojom se Gotovina koristio bila jedna od ukradenih iz konzulata Republike Hrvatske u Mostaru 1999., objašnjavajući kako su brojevi svih tih putovnica 2003. uneseni u Interpolovu bazu podataka o ukradenim putnim dokumentima.</p>
<p>Radi ograničavanja kretanja traženih osoba poput Gotovine, Interpol u priopćenju poziva policijske vlasti u zemljama članicama da pristup bazi podataka o ukradenim putnim dokumentima omogući ovlaštenim redarstvenim službama i na ključnim mjestima poput graničnih prijelaza ili zračnih luka.</p>
<p>Također se navodi da Interpol od 1995. surađuje s Haagom, uglavnom izdavanjem »crvenih« tjeralica za osobama koje traži taj sud i koordinaciju takvih zahtjeva iz drugih zemalja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Počelo suđenje Milanu Martiću</p>
<p>Martiću se sudi zbog progona, istrebljenja, ubojstva i deportacije hrvatskih civila </p>
<p>HAAG</p>
<p> - Suđenje bivšem čelniku pobunjenih Srba u Hrvatskoj Milanu Martiću, optuženom za progon, istrebljenje, ubojstva i deportacije hrvatskih civila na okupiranom području od 1991. do 1995., kao i za zločine protiv nesrba u BiH 1994. te za raketiranje Zagreba u svibnju 1995. počelo je u utorak na Haaškom sudu iznošenjem uvodne riječi optužbe.</p>
<p>Martića (60) se po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti tereti u 19 točaka za zločine protiv čovječnosti i kršenja ratnog prava i običaja, zbog progona na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, istrebljenje, ubojstva, zatvaranja, mučenje, nehumane postupke, okrutno postupanje, deportaciju, prisilno preseljenje, pljačke javne i privatne imovine, razaranja naselja i napade na civile.</p>
<p>Tereti ga se kao jednog od ključnih sudionika udruženog zločinačkog pothvata s ciljem etničkog čišćenja okupiranih područja Hrvatske radi pripajanja jedinstvenoj srpskoj državi, koja je po planovima režima Slobodana Miloševića trebala nastati nakon raspada SFRJ.</p>
<p>Optužba, koju predstavlja tužitelj Alex Witting, najavila je izvođenje 63 svjedoka i velikog broja dokaza, dokumenata, transkripata, audio i video-zapisa. Raspravnim vijećem predsjeda južnoafrički sudac Bakone Justice Moloko. </p>
<p> Krunski svjedok protiv Martića bit će politički čelnik pobunjenih Srba Milan Babić, koji je priznao zločine nad Hrvatima i osuđen je na 13 godina zatvora. </p>
<p>Martić je u vlasti pobunjenih Srba obnašao različite dužnosti od ministra policije i obrane, do predsjednika »republike srpske krajine« 1994/1995. godine, kada je pobunjenička vojska poražena u »Oluji«. </p>
<p> Tužitelj je najavio kako će dokazati da je bio »najvažniji vojni zapovjednik srpskih snaga u Krajini«. »Rezultat kampanje etničkog čišćenja bio je da je do 1995. sve nesrpsko stanovništvo na okupiranim područjima Hrvatske protjerano ili ubijeno«, rekao je. </p>
<p> Tužitelj je u sudnici prikazao i TV snimku na kojoj Martić na političkom skupu govori kako je »ponosan da je čovjek Slobodana Miloševića«, s kojim se zajedno bori za jedinstvenu srpsku državu. Prikazao je i snimke posljedica raketiranja Zagreba u kojem je poginulo sedam građana, a više od 300 ranjeno, te naveo kako je Martić prijetio da će to zapovjediti 1994. na pregovorima o planu Z-4 s američkim veleposlanikom Peterom Galbraithom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Svjedok prepoznao »Škorpiona«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Svjedok Đorđe M. prepoznao je u utorak, u nastavku suđenja bivšem pripadniku paravojne postrojbe »Škorpioni«, svojeg bivšega susjeda iz Šidskih Banovaca Slobodana Davidovića kao jednu od osoba na snimci masakra u Srebrenici. »Ovdje na snimci prepoznajem Slobodana Davidovića koji stoji pored kamiona u odori i s beretkom«, rekao je Đorđe M. sudskome vijeću kojemu je predsjedao sudac Miroslav Šovanj. </p>
<p>Nakon iskaza bivšega Davidovićeva susjeda, rasprava na zagrebačkom županijskom sudu je odgođena za srijedu kada bi trebao svjedočiti Željko J., razvojačeni branitelj koji je 1991. bio zarobljen te ga je u zarobljeništvu navodno mučio Davidović. </p>
<p>Bivšega pripadnika »Škorpiona« Davidovića optužnica tereti prema dvjema točkama. U prvoj mu se inkriminira da je 1995. godine sudjelovao u masovnim egzekucijama Bošnjaka u okolici Srebrenice, što je snimljeno i na video-kasetu. Prema drugoj točki optužnice, on je 1991. tukao i nožićem rezao po genitalijama zarobljene hrvatske branitelje. Davidović je, očitujući se o optužnici, izjavio da se ne smatra krivim po njezinim navodima. [M. Dešković]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>»Ratove moramo završiti«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Susreti hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića s predsjednikom SCG-a Svetozarom Marovićem više nisu spektakularni nego radni, a napredak u odnosima najbolji je dokaz za to. S tom su ocjenom pred novinare u utorak izašli Mesić i Marović, koji je u utorak doputovao u radni posjet Zagrebu. Poručili su da ubuduće treba pojačati gospodarsku suradnju te ukinuti vizni režim.</p>
<p>Dvojica predsjednika dotakli su i problem povratka prognanika u kontekstu kampanje o povratku koju provode Vlada i OESS, a koja je već naišla na negodovanje Srba u Srbiji. Spomenuli su tridesetak ekscesnih slučajeva koji su se dogodili povratnicima. »To svakako nije dobro, ali upravo ova kampanja poziva na toleranciju između onih koje će povratnici zateći i onih koji dolaze. Ratove moramo završiti«, istaknuo je predsjednik Mesić. Marović je poručio kako se uvjerio da nema licemjerja hrvatske vlasti kad je u pitanju povratak. »Ako se uvjerite da Vlada i predsjednik stoje iza te akcije te da za njih spot nije samo dobra reklama za njihovu europsku budućnost, nego iskrena projekcija građanske Hrvatske, onda to treba podržati«, zaključio je Marović. [M. Rožanković]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Nema više prepreka za Hrvatsku</p>
<p>U Bruxellesu također ocjenjuju da tijek početka pregovora ide izrazito dobro i nitko ne očekuje veće probleme</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader u četvrtak će otputovati u Bruxelles da bi nazočio summitu Europske unije, i to prvi put bez hipoteke neriješenog »slučaja Gotovina«. Ministri vanjskih poslova zemalja Unije, uoči početka summita, pohvalili su hrvatske i španjolske vlasti zbog akcije uhićenja Gotovine, a u izvješću o Hrvatskoj ne spominje se više zahtjev o punoj suradnji Hrvatske i Haaga.</p>
<p>Premijer Sanader nazočit će sastanku Europske pučke stranke u Meiseu kraj Bruxellesa u četvrtak ujutro, na kojem se također očekuje pozitivna reakcija pučana zbog suradnje Hrvatske s tužiteljstvom u Haagu i svim službama koje su bile uključene u rješavanje »slučaja Gotovina«. </p>
<p>Bruxelles ocjenjuje da sada više nema nikakvih prepreka za Hrvatsku, kojoj je otvoren put za punopravno članstvo. Isto tako, u Bruxellesu ocjenjuju da tijek početka pregovora ide izrazito dobro i nitko ne očekuje veće probleme.</p>
<p>Ministri vanjskih poslova u Bruxellesu su razgovarali i o daljnjem širenju Europske unije, temi koja izrazito zanima Hrvatsku u ovom trenutku. Riječ je o novoj strategiji širenja Unije, u sklopu koje su i Rumunjska, Bugarska, Hrvatska i Turska. </p>
<p>Ministri su razgovarali i o stanju na jugoistoku Europe, a izrazili su želju da Unija bude više angažirana i na Kosovu, a EU očekuje da se što prije riješi status Kosova. Pozdravljen je i početak pregovora o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom i Crnom Gorom.</p>
<p>Nakon Britanije, 1. siječnja predsjedanje Unijom preuzet će Austrija i očekuje se da će za vrijeme austrijskog predsjedanja biti jedan od prioriteta razmatranje stanja na jugoistoku i inicijative da se države Balkana brže približe EU. Za SCG ostaje prioritet uhićenje Mladića i Karadžića. Na samom summitu bit će odlučeno hoće li Makedonija dobiti status zemlje kandidata. Zasad nema usuglašenog stava o tome i odluka je prepuštena premijerima i predsjednicima koji će se doći u Bruxelles. Francuska i dalje izražava sumnju prema daljnjem širenju EU-a, povezujući to s problemima s ustavom i proračunom. </p>
<p>Na posljednjem ovogodišnjem summitu EU-a očekuje se burna rasprava o proračunu Unije. Britanija će svoj prijedlog dati neposredno prije početka summita, u srijedu, potvrđujući stari stav da se sve važne odluke u EU donose u posljednjem trenutku. </p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20051214].
|
