NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050914].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 141952 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>14.09.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Umjesto liganja poslužuju fileke!</p>
<p>Neki ugostitelji oklop jastoga pune mesom morske žabe ili konfekcioniranom mješavinom mesa više vrsta morskih riba, surimijem, koji se doradi okusom jastoga </p>
<p>Budući da su morski plodovi</p>
<p> - posebice oni ulovljeni u našem Jadranu - u hrvatskim restoranima skupa hrana, nemali je broj ugostitelja u želji za još boljom zaradom razvio »paralelnu« kuhinju spravljanja lažnih ribljih specijaliteta. Neka krivotvorenja jela od morskih plodova dovedena su do savršenstva. Primjerice, jela od liganja. Vjerovali ili ne, pod pržene lignje prodaju se čak i fileki (tripice), a nerijetko i morski krastavac (trp)! </p>
<p>Ovih se dana u ribarnicama može vidjeti, jedne pored drugih, male domaće lignje, koje se prodaju po 120 kuna za kilogram, i totane, po 16 kuna, koji su toliko slični da ih prosječni poznavatelji ribe ne mogu razlikovati, a kamoli turisti koji te plodove mora konzumiraju u restoranu obrađene raznim začinima. Doduše, totan je žilaviji i neukusniji, ali u pravilu dobro »odglumi« lignju. </p>
<p>Pod domaću lignju u nekim se restoranima prodaje i indijska lignja koja ima istu građu repa. Razlika je jedino u cijeni: u ribarnici je indijska lignja tri do četiri puta jeftinija od domaće.</p>
<p>Jedan viški lovac na jastoge kazao nam je da u posljednje dvije godine svoj ulov uglavnom prodaje Talijanima koji mu za kilogram jastoga plaćaju 40 eura, dok dio domaćih ugostitelja sada uglavnom nudi uvoznog jastoga kojeg živoga plaćaju po 18 eura za kilogram. Riječ je o uzgojenim jastozima uvezenima najčešće iz Afrike. Tim »umjetnim« jastozima meso je osjetno neukusnije, ali je ta činjenica manje bitna jer se kod jastoga sve svodi na serviranje i fotografiranje sretnih gostiju uz poznatu deliciju.</p>
<p>Jastoga u restoranima najradije pripremaju na »lijep način« (ala bela vista). To podrazumijeva da se pod rasječeni rep jastoga poslože komadići njegova mesa, a sve se lijepo ukrasi preljevima. Onda konobari teatralno poslože komadiće jastoga gostima na tanjur, a praznu »karoseriju« raka ostave još neko vrijeme na stolu da joj se gosti dive. Potom je odnesu u kuhinju gdje je brzo operu i ona je ponovo spremna za punjenje i »istrčavanje« na neki drugi stol. </p>
<p>Poznato je da u mnogim mjestima na našoj obali oklop jastoga pune mesom morske žabe ili pak u novije vrijeme već konfekcioniranom mješavinom mesa više vrsta morskih riba, surimijem, dorađenim okusom jastoga. I tako »karoserija« jastoga putuje od kuhinje do stola i nazad sve dok se ne raspadne. Meso jastoga je dosta kompaktno i slatkasto, a najbolja zamjena za neznalice je meso morske žabe.</p>
<p>U Dalmaciji morske žabe dugo nitko nije htio kupovati, pa su ih prije dvadesetak godina ribari građanima čak i dijelili. Međutim, vremena su se promijenila. Kad se riba isprži i obradi začinima i maslinovim uljem, pa i nekim umacima, teško se može utvrditi kojoj vrsti pripada. Te sitne podvale ugostitelji posebno koriste kad imaju grupe gostiju. Primjerice, u nekim poznatim sjevernojadranskim restoranima jeftinije salpe redovito »glume« znatno skuplje orade. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Popravak kvara bez isključivanja struje </p>
<p>Uz veću sigurnost, najveća je prednost tzv. rada pod naponom to što pri intervenciji na mreži ne treba isključivati potrošače, čime se povećava kvaliteta opskrbe strujom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon dugogodišnjih priprema te edukacije instruktora i montera u suradnji s Francuskom elektroprivredom (EDF), Hrvatska elektroprivreda počela je rad pod naponom, odnosno otklanjati kvarove i održavati električnu mrežu bez isključivanja struje. Tako će se poboljšati kvaliteta isporuke struje i neće biti isključivanja struje zbog održavanja uređaja i priključivanja novih potrošača zbog čega, primjerice, u Zagrebu gotovo svaki dan nekoliko ulica nekoliko sati nema struje.</p>
<p>Rad pod naponom počeo je na području Elektre Požega. Prošli su tjedan njezini monteri pod kontrolom domaćih instruktora i stručnjaka EDF-a prvi put na terenu, na niskonaponskoj (do 1000 volti) mreži, primijenili stečeno znanje. Kako se sve uspješno razvija, rad pod naponom ubrzo će se proširiti i na druga HEP-ova distribucijska područja.</p>
<p>»Već sljedeće godine će se dijelom primjenjivati u svim distribucijskim područjima, a za dvije godine će se koristiti u cijeloj zemlji. Osim iznimno, više neće biti isključivanja struje zbog održavanja mreže«, kaže Zdenko Miletić, voditelj HEP-ova Nastavno-obrazovnog centra u Velikoj, gdje se poučavaju monteri.</p>
<p>Već obučeni HEP-ovi instruktori sljedeće će godine početi educirati montere i za rad na srednjem naponu (od 1000 do 35.000 volti), što će se nakon toga primjenjivati na terenu. Planirana je i edukacija HEP-ovih i Dalekovodovih montera i za rad na visokom naponu (od 35.000 volti do 400 kilovolti). </p>
<p>Uvođenjem rada pod naponom Hrvatska prihvaća najmodernija europska tehnološka dostignuća, čime se osiguravaju brojne koristi za HEP i njegove potrošače. Uz veću sigurnost rada, najveća je prednost to što prilikom intervencija na mreži nije potrebno isključivati potrošače, čime se povećava kvaliteta opskrbe električnom energijom, ističu u HEP-u.</p>
<p>HEP je u nove tehnologije uložio desetke milijuna kuna, ali očekuju da će sve vratiti, te da će i zaraditi. Naime, prema ugovoru s EDF-om, mogu izvoziti tu tehnologiju.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ne nasjedate reklamama</p>
<p>U više navrata upozoravali smo osobe sa šećernom bolešću ili članove njihovih obitelji da ne nasjedaju na neprovjerene, izuzetno skupe proizvode koji se reklamiraju za liječenje šećerne bolesti. Zbog toga ih ponovo molim da se striktno pridržavaju uputa koje su dobili od svog liječnika i ne dopuste pogoršanje reguliranosti šećerne bolesti zbog prestanka uzimanja posebno inzulinskog pripravka, kao što se u tim reklamama savjetuje«, upozorio je u utorak Željko Metelko, ravnatelj Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma »Vuk Vrhovac« u Zagrebu. Metelko objašnjava da prekid liječenja može biti koban za oboljeloga, odnosno može doći do razvoja kasnih komplikacija šećerne bolesti. Metelko ne spominje nikakva imena jer smatra da bi to moglo značiti dodatnu reklamu za agresivne reklamere koji uzimaju velik novac od bolesnika i dovode ih u opasnost zbog mogućeg pogoršanja bolesti. </p>
<p>Riječ je o reklamama u kojima se bolesnicima »obećava« da, zahvaljujući njihovim proizvodima, neće morati uzimati uobičajenu terapiju. Sveučilišna klinika »Vuk Vrhovac« referalni je centar Hrvatske za šećernu bolest s čime je u skladu i njezino reagiranje na »nelojalnu konkurenciju«. Međutim, potreba da se na taj način obrane vlastiti pacijenti, kazuje da se ne poštuje slovo zakona. </p>
<p>Ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić kazao je Vjesniku da je osobni izbor svakog pojedinca hoće li se pridržavati propisane terapije, ali i napomenuo da svaki oglas za lijekove i medicinske proizvode mora biti u skladu s Pravilnikom o načinu oglašavanja i obavješćivanja o lijekovima, homeopatskim i medicinskim proizvodima. </p>
<p>»Zakonom o lijekovima i medicinskim proizvodima predviđene su i prekršajne kazne ako je oglašavanje suprotno odredbama zakona i spomenutog pravilnika, o čemu je očito u ovom slučaju riječ«, dodaje Ljubičić, koji, međutim, ne može poduzeti ništa dok ne zaprimi službenu prijavu, odnosno ne vidi sporni oglas.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Ubijeni uz Unu i bačeni u rijeku</p>
<p>Tekstovi o masakru počinjenom 1991. rezultirali su podizanjem kaznene prijave protiv ratnog komandira PP-a u Hrvatskoj Kostajnici Nikole Begovića </p>
<p>Istraživanje koje su Vjesnikovi novinari proveli prije dvije godine na području Banovine i susjedne BiH, rezultiralo je pokretanjem istrage o ratnom zločinu martićevaca, počinjenom još 1991. na području Hrvatske Kostajnice. </p>
<p>Vjesnikovi tekstovi o masakru počinjenom u listopadu 1991. godine potaknuli su policiju u Sisku na podizanje kaznene prijave protiv ratnog komandira policijske postaje u Hrvatskoj Kostajnici Nikole Begovića. Istragu vodi Županijski sud u Sisku, a Vjesnikovog novinara Branka Lazarevića ispitala je u utorak, na temelju zamolbe sisačkog suda, istražna sutkinja zagrebačkog Županijskog suda Renata Miličević. </p>
<p>Prema informacijama do kojih smo došli, zločin je neposredno počinio poznati zločinac Stevo Borojević u dogovoru s Begovićem koji je, kasnije ubijene ljude, držao u zatvoru u kostajničkoj policijskoj postaji. Svi su (njih između 10 i 15) ubijeni uz Unu i bačeni u rijeku.</p>
<p>Do prije dvije godine, naime, hrvatskim vlastima nije bila poznata sudbina desetak nestalih osoba iz okolice Hrvatske Kostajnice, među kojima je bio i hrvatski policajac Željko Alapić. </p>
<p>Vjesnik je do prvih informacija o zločinu i počiniteljima došao uz pomoć Srbina iz Gornjih Kukuruzara koji je inače u vrijeme rata bio hrvatski vojnik. Uz njegovu pomoć povezali smo se s nekoliko bivših »krajinskih« policajaca, s kojima smo razgovarali u Republici Srpskoj. Jedan martićevac koji je osobno poznavao hrvatskog policajca Željka Alapića, išao je na očevid kada je jedan mještanin sela Slabinja (dvadesetak kilometara nizvodno od mjesta ubojstva) pronašao Alapićevo tijelo, na Subanovoj Otoci, sprudu uz lijevu obalu Une. Alapić je bio vezan žicom, a na glavi je imao rupu od metka. Martićevci su sačinili zapisnik o pronalasku leša, a zatim su Alapićeve ostatke tu i zakopali. S Vjesnikovom ekipom, uz pomoć iskaza svjedoka, u ljeto 2003., na Subanovu Otoku došao je i šef Vladinog ureda za zatočene i nestale pukovnik Ivan Grujić, a policija je kasnije mjesto mogućega groba označila trakom. Do danas, međutim, tijelo nije otkopano. </p>
<p>Spomenuti Borojević poginuo je 1992. (ubio ga je njegov podređeni). Nikola Begović navodno živi u Šapcu u Srbiji. Nije poznato je li Hrvatska zatražila njegovo izručenje. Kao počinitelji zločina još se spominju izvjesni Pendić - dobrovoljac iz Srbije te Ilija Čizmić i Uroš Martić koji danas navodno žive u Republici Srpskoj. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>»Veliki brat« iza svakog ugla</p>
<p>BILJANA BAŠIĆ</p>
<p>Obistine li se najave, kamere za videonadzor koje bi navodno trebale građanima pružiti više sigurnosti uskoro će biti na svakom uglu. Sve je više javnih površina na kojima su postavljene ili će tek biti, pa ih se uskoro može očekivati na svakom prometnijem mjestu, trgu, plaži, ulici. Protivnicima »bigbrotherizacije« odgovara se da nije riječ o zadiranju u privatnost jer »na ulici nema privatnosti«, ali sumnja da kamere, jer to dopuštaju tehničke mogućnosti, neće zavirivati i u preostale zakutke privatnosti - ostaje. Zagrebačka policija hvali se da će kamerama obuhvatiti sve važnije gradske točke. Nadzoru će biti podvrgnuti i prosvjednici na zagrebačkim ulicama, pa bi im mogla zastati kost u grlu budu li se žešće borili za svoja prava. Najdalje se otišlo u Osijeku gdje se danonoćno nadziru frekventnije gradske površine, a uskoro slijedi i obuhvatan nadzor vrtića i škola.</p>
<p>Možda će ovakva kontrola i uspjeti obeshrabriti ponekog džepara, no neizbježno je i zadiranje u privatnost građana koji ne krše zakon, pa nitko više neće biti siguran ni u spavaćoj sobi niti u kupaonici.</p>
<p>Nitko još suvislo nije odgovorio o zakonskim temeljima na kojima se uvodi ovakva kontrola, jer se za zloporabe otvaraju neslućene mogućnosti. Upitno je tko bi trebao kontrolirati videozapise nastale snimanjem i praćenjem, a u »sivoj zoni« su i poduzeća koja daju tehničku opremu. Koliko je tu lutanja pokazuje i osječki primjer, gdje su za takvu kontrolu zadužene osobe iz komunalnih odjela. Uznapreduje li takva praksa, uskoro bi onda i šišači trave mogli u ruke dobiti moćno oružje kontrole svojih sugrađana. </p>
<p>Činjenica je da dramatični događaji, poput terorističkih napada, šokantnih ubojstava navlače vodu na mlin orwellizaciji, a građani postaju sve ravnodušniji prema zadiranju u privatnost.. Teroristički napadi i prijetnje u svijetu i teški oblici kaznenih djela nedvojbeno nameću novi način promišljanja sigurnosti u društvu. </p>
<p>No, opasnosti prelaska Rubikona izuzetno su velike ne postigne li se ravnoteža između potrebe sigurnosti građana i zaštite ljudskih prava. Naši zakonodavci na tom području još su »zeleni«, što »praktikantima« novih metoda otvara neograničene mogućnosti zadiranja u uglavnom zaštićeni privatni prostor. Idealno je to područje za razne manipulatore i ucjenjivače, kojima bi građani uskoro mogli biti prepušteni ne budu li pokazali više interesa za zaštitu svojih temeljnih prava. Udruge za ljudska prava i mjerodavna državna tijela o svemu ovome uglavnom šute, no valja vjerovati da će progovoriti prije nego što nepozvani ulete u zonu kontrole.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Policiji napokon odvezane ruke</p>
<p>DRAGAN GRDIĆ</p>
<p>Huligani polako ali sigurno gube bitku, pokazuju to rezultati izvansportskog dijela nedjeljnog nogometnog derbija u Maksimiru. Pijanci nisu mogli ni prići tribinama, a oni koji su pokušavali stvarati nered u okolici stadiona završili su na hlađenju u policijskim postajama. Nije bilo žrtava, razbijeno je samo nekoliko tramvaja (što se i inače događa vikendom), a na tribinama su mirno i bez straha sjedili i roditelji s djecom. Gotovo idiličnu sliku kvari samo bakljada na sjevernoj tribini, no i to se, tvrde policajci, dogodilo zadnji put. Dio javnosti nesklon policiji upitat će zašto se policija i ranije nije držala zakona i zašto se tek dvije godine nakon donošenja zakona o sprječavanju nereda na sportskim susretima počelo prema njemu postupati bez ikakva kompromisa. Ne želeći po svaku cijenu braniti policiju, ipak treba podsjetiti da je upravo iz medija upućeno mnogo kritika policiji kad je pokušala početi provoditi potrebne mjere. Naime, snage reda imale su »vatreno krštenje« u primjeni novih zakonskih ovlasti upravo nakon stupanja zakona na snagu. I tada su, prije dvije godine, u Maksimiru igrali Dinamo i Hajduk, a jake snage policije privele su prije i za utakmice stotinjak osoba, najviše zbog pijanstva. Dan nakon, novine su napale policiju zbog »neviđene brutalnosti«, a uz navijačke udruge, suze nad tužnom sudbinom »navijača« lile su i uprave nogometnih klubova. Dvije godine kasnije, nakon stotina ozlijeđenih i tisuća privedenih, uz milijunsku materijalnu štetu, javnost je napokon došla pameti. Upravo je pritisak medija da se stane na put izazivačima nesigurnosti policiji odvezao ruke u borbi protiv nereda. Silu sada, umjesto izgrednika, demonstriraju oni koje su za takvo što ovlastili građani, koji ih i plaćaju.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Ni Kuže nema pojma </p>
<p>MIROSLAV TOMAŠEVIĆ</p>
<p>Ponosan sam što mi je Zoran Mamić brat, a oni koji ga nisu prepoznali kao najboljeg igrača derbija nemaju pojma o nogometu, kliktao je Dinamov dopredsjednik Zdravko Mamić dan nakon okršaja protiv Hajduka. Uzgred, Dinamov je trener Josip Kuže naglasio da najboljeg igrača utakmice treba potražiti u redovima Hajduka... Je li to maksimirski dopredsjednik opet doveo trenera koji »pojma nema«? </p>
<p> Zdravkova verbalna grmljavina i nije nam toliko zanimljiva, s obzirom na to da su ovakve monsunske kiše i munje u Maksimiru ionako uobičajena pojava. Nije li uostalom Zdravko verbalno mitraljirao i po dnevnim listovima koji su najboljim igračem derbija proglasili Niku Kranjčara!? </p>
<p> Ovdje nam je zanimljiviji jedan drugi efekt. Kad Zdravko zagrmi, tada svi u blizini, bili zaposleni u klubu ili ne, moraju lupiti petama i reći: »Evo sve za...« Za koga? Dinamo, upravu, Mamića... Posebno je zanimljivo što su se neki izvjestitelji uzvrpoljili baš nakon što ih je postrojio Zdravko Mamić! Kada se, dakle, dogegao do dvojice novinara nakon utakmice i upitao ih tko je to bio treći član novinarskog žirija, jedan od njih je bojažljivo uzvratio: </p>
<p> »Ja sam. Ali, Zdravko, ja sam glasao za Zorana!« </p>
<p> Ne znamo je li ga dopredsjednik tada pomilovao po kosi i udijelio čokoladu... Činjenica je tek da su u onakvoj utakmici, u kojoj nitko nije bio posebno bolji od drugih, za epitet najboljega konkurirala nekolicina igrača. Među njima i Zoran Mamić, bez obzira na to što je baš on odletio u prazno kad ga je Kranjčar preveslao driblingom i pogodio prečku!</p>
<p> Umjetnička slika, namijenjena najboljem igraču derbija, posve je opravdano pripala splitskom braniču Luki Vučku. U ambijentu u kojem je gotovo kompletna javnost najavljivala pobjedu domaćih, normalno je status najboljeg udijeliti nekome iz sastava koji je osvojio jedan, a ne izgubio dva boda. A to je potvrdio i Kuže, koji također, eto, »nema pojma«.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Lora i Petrač </p>
<p>Suđenje u Lori, formalno, sigurno nije dio Akcijskog plana Hrvatske za potpunu suradnju s Haaškim sudom. Špica tog plana je ulaženje u trag bjeguncu Anti Gotovini. Ali ponovljeno suđenje u Lori važan je element u mozaiku funkcioniranja pravosudnog sustava u Hrvatskoj, jednog od ključnih elemenata u dobivanju zelenog svjetla za početak pregovora s EU-om</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>U Splitu je u ponedjeljak počelo ponovljeno suđenje osmorici bivših vojnih policajaca koji su optuženi za ratni zločin protiv civila u vojnom zatvoru Lora 1992. godine. Četvorica optuženih nazočili su prvom danu suđenja dok se preostaloj četvorici sudi u odsutnosti jer su nedostupni pravosuđu, što znači da su u bijegu. U prvom postupku prije tri godine sva osmorica oslobođeni su optužbe.</p>
<p>Vrhovni sud Republike Hrvatske je u kolovozu 2004. godine ukinuo oslobađajuću presudu i odredio novo suđenje. Prvom se suđenju nisu odazvali svjedoci iz Bosne i Hercegovine te Srbije i Crne Gore pravdajući to strahom za vlastitu sigurnost iako ih se diplomatskim putem više puta pozivalo na suđenje.</p>
<p>Novom suđenju predsjeda sutkinja Spomenka Tonković koja je najavila saslušanje više od 50 svjedoka iz Hrvatske uz one iz SCG-a i BiH koji se na prvom suđenju nisu pojavili. Na prvome suđenju svjedočilo je 60 svjedoka, ali su neki mijenjali iskaze dane u istrazi i na sudu se »nisu mogli sjetiti što su tada rekli«. Na temelju takvih svjedočenja i sudskog postupka upitne kakvoće predsjedatelj tadašnjeg sudskog vijeća Slavko Lozina oslobodio je sve optužene.</p>
<p>Prvo suđenje optuženima za zločine u Lori proteklo je uz bučnu nazočnost rodbine i prijatelja optuženih u sudnici koji su stvarali navijačku atmosferu koja je, očito je procijenio Vrhovni sud, među ostalim utjecala na suđenje. Drugo suđenje počelo je uz smanjenu nazočnost publike, a u zadnjem je redu primijećen i kontroverzni sudac Lozina, u medijima optuživan za preveliku bliskost i sklonost optuženima. Novo suđenje za zločine u Lori novi je dokaz kako pravosuđe u Hrvatskoj čini dodatne korake da funkcionira sasvim u skladu s normama demokratskih država. Upravo su u posljednje dvije godine, otkako je na vlasti nova Sanaderova administracija, učinjeni odlučniji potezi i u Bajićevu državnom odvjetništvu i u pravosudnome ministarstvu Vesne Škare-Ožbolt da cijeli sustav efikasnije proradi. </p>
<p>Suđenje u Lori, formalno, sigurno nije dio Akcijskog plana Hrvatske za potpunu suradnju s Haaškim sudom. Špica tog plana je ulaženje u trag bjeguncu Anti Gotovini. Ali ponovljeno suđenje u Lori važan je element u mozaiku funkcioniranja pravosudnog sustava u Hrvatskoj. A funkcioniranje pravosuđa jedan je od ključnih elemenata u dobivanju zelenog svjetla za početak pregovora s Europskom unijom o pristupanju Hrvatske toj organizaciji.</p>
<p>Uhićenje Hrvoja Petrača u Grčkoj, koje je izvedeno uz suradnju hrvatskih obavještajnih službi, pokazalo je da Hrvatska čini sve ne bi li ušla u trag Gotovini i mreži njegovih navodnih pomagača. Za Petrača se tvrdi da je bio jedan od financijera Gotovinina bijega. Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte u prvi je mah minimalizirala značenje Petračeva uhićenja da bi poslije izjavila kako ga hrvatski istražitelji ipak trebaju ispitati u Grčkoj. Hrvatski pravosudni sustav je upravo to i namjeravao još i prije nego što je Carla del Ponte prepoznala u Petračevu hvatanju znak pojačane hrvatske suradnje s Haaškim sudom.</p>
<p>Hrvoje Petrač je tajkun iz kategorije koju neki često povezuju s kriminalnim podzemljem. Zbog optužbi o umiješanosti u otmicu Zagorčeva sina, Petrač je produžio ionako dugotrajan boravak u inozemstvu, od Izraela i Turske do Grčke. Njegove prve reakcije nakon hvatanja bile su vrijeđanje premijera Sanadera i onih novinara koji su pisali o njegovoj povezanosti s kriminalnim svijetom. </p>
<p>Njegovo vrijeđanje premijera Sanadera, pa i predsjednika Mesića, čiji su neki bivši savjetnici bili bliski s njim, naišlo je na oštru osudu svih političkih krugova u Hrvatskoj. Vladajuća stranka i oporba tu su jedinstvene u otporu prijetnjama i pozivima na rušenje legalnih tijela vlasti.</p>
<p>Nakon što je Petrač u svom pismu iz grčkog zatvora, koje je benevolentno izvolio objaviti jedan tjednik, izvrijeđao i novinare Butkovića, Malića i Đikića, u njihovu je obranu stala Nezavisna asocijacija autora u medijima. U priopćenju koje potpisuje Denis Kuljiš osuđuju se Petračeve izjave da su trojica spomenutih novinara »kriminalci s perom«, a također i Glavaševo vrijeđanje novinara Hedla kao »mentalno poremećene osobe«. Nezavisna asocijacija autora u medijima proziva i Hrvatsko novinarsko društvo da nije odgovarajuće stalo u obranu novinara.</p>
<p>Obnova suđenja optuženima za zločine u Lori i hvatanje Petrača nisu, kako bi se nekome moglo činiti, odvojene i nepovezive akcije. Obje svjedoče o aktivnosti svih segmenata hrvatskog pravosudnog sustava premda jedna nije dio Akcijskog plana za bolju suradnju s Haaškim sudom.</p>
<p>Omekšani stav Carle del Ponte prema Hrvatskoj i odlučnost ministara EU-a da napokon i javno kažu kako o početku pregovora s Hrvatskom konačni stav daju oni, a tužiteljica Del Ponte samo mišljenje koje oni uvažavaju, znatno povećavaju izglede da se datum pregovora s Hrvatskom odredi vrlo, vrlo skoro, možda do kraja rujna ove godine.</p>
<p>Sada i sama haaška tužiteljica ponavlja da hvatanje Ante Gotovine, ako on nije u dometu hrvatskog pravosuđa, nije i ne može biti jedini i isključivi uvjet za procjenu hrvatske spremnosti za suradnju s Haaškim sudom. Hvatanje Petrača pokazuje volju da se razmontira mreža njegovih navodnih pomagača i jataka. Novo suđenje za Loru dokazuje pak da su Državno odvjetništvo i pravosudni sustav spremni učinkovito djelovati nakon što je sudac Lozina od prvog suđenja napravio farsu. </p>
<p>A učinkovitost pravosuđa, koja i jest jedan od tri-četiri glavna uvjeta za pristup Hrvatske Europskoj uniji, potrebna je ovoj zemlji ponajprije radi nje same te dobrobiti i sigurnosti njezinih građana.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Pitanje kulture vlasništva</p>
<p>JADRANKO ČRNKO</p>
<p>Djelovanjem destrukcije vlasničke primitive, s jedne strane, i nepostojanja djelotvornog sustava društva, s druge, uz »betonizaciju« dobivamo i »kontejnerizaciju« prostora.</p>
<p>To aktualizira potrebu razboritog postavljanja i rješavanja pitanja kulture vlasništva kao njegova smisla odnosno filozofije vlasništva kao jednoga od elementarnih stupova organizacije društva.</p>
<p>Izvan vlasničkih zabluda primitivno-vlasničke koncepcije »moje i ničije više« (ili apsolutno moje) i komunističko-utopijske koncepcije »ničije i za mene« (ili svačije i ničije) nalazi se stvarni sadržajni prostor filozofije vlasništva kao društvene potrebe njegova postojanja.</p>
<p>Od 1997. napokon je Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kao nekretnina određeno isključivo zemljišna čestica, a objekti na njoj su njezina pripadnost. Kako je zemljišna čestica dio površine zemaljske kugle koja predstavlja trajnu danost, jasno je da su vlasnička prava ljudi prolaznog karaktera zbog činjenice što smo svi prolazni i smrtni – pa čak i oni koji ne pokazuju da se takvima doživljavaju.</p>
<p>U tom kontekstu vlasničko pravo na nekretnini nije i ne može biti apsolutno pravo da vlasnik s nekretninom čini sve što želi, nego se vlasničko pravo na nekretnini pojavljuje, u temeljnom smislu, kao pravo određene osobe da samostalno i slobodno, ali sukladno općim pravilima, vodi ekskluzivnu brigu o navedenoj zemljišnoj čestici dok je živ ili dok to svoje pravo ne prenese na drugu osobu.</p>
<p>Kako su na istim zemljišnim česticama nekada živjeli drugi, a u budućnosti će to biti nama nepoznati – vlasništvo nekretnina (zemljišta, prostora) u stvarnosti je samo »preuzimanje od prošlih i posuđivanje od budućih generacija«, a u tom kontekstu vlasništvo podrazumijeva i odgovornu obvezu vlasnika u brizi za održavanjem i pravilnim korištenjem nekretnine koju je »posudio« od budućih naraštaja.</p>
<p>Kako budući naraštaji, po prirodi stvari, ne mogu paziti na to kako se vlasnik brine oko »njihove« nekretnine, društvena zajednica uspostavlja zakone koji tu potrebnu brigu uređuju prvenstveno radi sebe, a posljedično radi budućih generacija. Zato zakon i određuje da se vlasnička prava »mogu protiv vlasnikove volje oduzeti ili ograničiti...«</p>
<p>Naš elementarni problem je nedovoljna osviještenost utjecajnog dijela politike u smislu kulture reda, vlasništva i općeg dobra, iz čega proizlazi nesposobnost istih krugova da stvaraju funkcionirajući sustav koji bi iz svjesnosti općeg dobra stvarao opća razborita rješenja kako bi iz njih nastajale i pojedinačno prihvatljive odluke i pojedinačna dobra.</p>
<p>A sukladno tomu čine se uporno samo parcijalna ad hoc rješenja (npr. kampanje rušenja, ciklične promašene »reforme«, »krpanja zakona« i sl.) i pokušava medijskim i stvarnim »gazdovanjem« zamijeniti ozbiljno dugoročno realno zajedničko gospodarenje.</p>
<p>Dopuštanje »betonske apartmanizacije« je teško devastiranje koje svima trajno oduzima prirodnu ljepotu i vrijednost životnog prostora, a pogoduje samo vlasnički neosviještenim vlasnicima i pojedincima upravno-vladajućih garnitura koji time stvarno »kradu zajedničku ljepotu« pretvarajući je u svoje prolazne zarade.</p>
<p>Potrebno je, dakle, stvari zakonski sustavnije postaviti da vlasništvo stvarno postane osim prava i ozbiljna obveza vlasnika da čuva, održava i unapređuje prostor na kojem ima pravo vlasništva sukladno društveno dogovorenim kriterijima, a da nepoštivanje toga bude ozbiljno i brzo sankcionirano – od kažnjavanja do obvezne prodaje drugom vlasniku ili državi zbog vlasnikove iskazane nesposobnosti obnašanja prava vlasništva.</p>
<p>Autor je odvjetnik iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zluradost medija</p>
<p>Crkva ima odgovornost i skrb za sve ljude </p>
<p>JADRAN BAŠIĆ</p>
<p>Brezovički je slučaj razrješenjem dosadašnje uprave zagrebačkoga Caritasa i podizanjem optužnoga prijedloga protiv njezine bivše ravnateljice Jelene Brajše sa strane Općinskoga državnoga odvjetništva zapao u medijsko zatišje. Mediji kao da su odahnuli nakon iscrpnih ispitivanja, istraživanja, dokazivanja, bezrezervnoga linča, a gotovo su i sami donijeli presudu. </p>
<p> U tekstu »Oklijevanje u ispovijedi grijeha« (Vjesnik, 11. kolovoza) g. Zdravka Mršića crkveni je ustroj, umjesto otvaranja prema javnosti i prema vlastitim vjernicima, odabrao »zbijanje redova«, odnosno zatvaranje. Crkva, g. Mršiću, djeluje u javnosti, pa je samim time podložna njezinoj prosudbi. Uostalom, Crkva na vjerskome i ćudorednome području ima sveopću odgovornost i skrb za sve ljude. Nitko ne dvoji da se pravo javnosti raspravljati o Crkvi temelji na pravu društva, kao što po istome ključu Crkvi pripada pravo autonomno rješavati vlastite poteškoće. No, ključno je pitanje jesu li nam mediji baš objektivno, nepristrano i bez zloporabe iznosili taj slučaj?</p>
<p> Nije li odveć naivno povjerovati u bezazlenost provedenih anketa o smanjenju povjerenja u Katoličku crkvu, i to odmah nakon kratkoga medijskoga zatišja? Zanijekati zluradost određenih medija i povezanost afere s pritajenim, ako ne već otvorenim, napadima na Crkvu značilo bi biti slijep pored vlastitih očiju. Posve je jasno da bi zatvaranje Crkve prema medijima u ovakvoj situaciji izazvalo samo protuučinak te proizvelo u medijima čitav niz neistina ili još gore – poluistina.</p>
<p> Karitativni rad nije samo rad »Bogu na slavu, ljudima na spasenje« jer , ističe evanđelje, vrijedan je radnik plaće svoje, pa je predani i s ljubavlju zauzeti rad redovnica u staračkim domovima karitativan, a ne »obavljanje poslovanja«. </p>
<p> Ako nam se g. Mršić potrudio iz cjelokupnoga tv razgovora pape Benedikta XVI. izdvojiti njegovu tvrdnju da u pedofila nema vjere, kako nas to nije podsjetio na riječi zagrebačkoga nadbiskupa (Vjesnik, 11. kolovoza) da je zagrebački Caritas, »nasuprot svim ljudskim nesavršenostima«, učinio mnogo dobra zbrinuvši stotine napuštene djece te »pomagao odbačenima, hendikepiranima i etiketiranima«. Ali se to očito ne bi dobro uklopilo u nakane tekstopisca pa je sukladno njima udijelio zagrebačkomu nadbiskupu lekciju da bi više vremena trebao posvetiti vlastitoj biskupiji, a manje svjetskim crkvama. </p>
<p>Autor je diplomirani teolog iz Postira, profesor </p>
<p>rimokatoličkoga vjeronauka u Bolu.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Predstavnici otoka ne mogu se dogovoriti</p>
<p>U Vjesniku od 9. rujna novinarka Dobrila Stella objavila je članak pod naslovom »Jadrolinijin zimski san«.</p>
<p> Budući da se u ovom slučaju radi o tzv. »državnoj liniji« Zakonom je definirana relacija i učestalost održavanja linije. Povećanje broja prometnih veza dnevno provodi se sukladno odredbama Nacionalnog programa razvoja otoka. Državne linije održava trgovačko društvo određeno posebnim zakonom, cijene prijevoza su pod izravnom kontrolom države, a za pokriće razlike između troškova i prihoda linije osiguravaju se sredstva u državnom proračunu. Moramo naglasiti da brodar (Jadrolinija) samostalno ne može odlučivati ni o frekvenciji niti o cijenama prijevoza, kao što novinarka navodi. U konkretnom slučaju Jadrolinija povezuje dva otoka (Drvenik Mali i Drvenik Veli) sa svojim administrativnim središtem (Trogirom). Grad Trogir objedinjuje zahtjeve otočana, prosljeđuje ih nadležnom ministarstvu, koje u suradnji s brodarom, uzimajući u obzir stvarne prometne potrebe stanovništva (prevezeni broji putnika), određuje frekvenciju, cijenu prijevoza i subvenciju. Svi plovidbeni redovi donose se godinu dana unaprijed, a ne kako je u tekstu navedeno da Jadrolinija samostalno ukida neka putovanja izvan sezone. Dapače do ove sezone u liniji za oba Drvenika bio je isti broj putovanja ljeti i zimi. Linija koja Drvenik Veli i Drvenik Mali povezuje s kopnom je inače vrlo specifična linija – možda jedina takve vrste na Jadranu. Radi se isključivo o brodskoj (putničkoj) liniji koju održava trajekt. Kada je već održava, trajekt u nekim putovanjima dodatno pristaje u Seget Donji radi ukrcaja vozila. Time oba otoka dobivaju određenu kvalitetu, ali se putnicima produžuje vrijeme putovanja. I tu nastaje osnovni problem: predstavnici dvaju otoka ne mogu se dogovoriti. Predstavnici Drvenika Malog traže mogućnost ukrcaja vozila u svim pristajanjima, dok predstavnici Drvenika Velog ne žele krcati vozila ni u jednom putovanju ili maksimalno dva puta tjedno. Oni, istina, nisu protiv trajekta, ali uz trajekt traže i posebni putnički brod – znači liniju bi održavala dva objekta (plovila). I, na žalost, to pogrešno traže od brodara (svoje zahtjeve adresiraju na brodara), iako su bezbroj puta bili upozoreni da brodar o tome ne odlučuje. Napominjemo (iako to nije jako bitno) da je u 2004. godini na liniji za Drvenik prevezeno 41.346 putnika, te da je ta linija po broju putnika predzadnja na Jadranu (manje putnika prevezeno je samo na liniji Unije – Susak – Ilovik – Mali Lošinj).</p>
<p>SLAVKO LONČAR DR.SC.PREDSJEDNIK UPRAVE JADROLINIJA RIJEKA</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Na umu je očito udarac ispod pojasa</p>
<p>Dvije države</p>
<p> – jedna članica Europske unije, a druga pretendentica, neprestano na diplomatskoj razini razmjenjuju poruke o »prijateljstvu«. Lijepo je to kada članica euromastodonta izražava ne samo prijateljstvo, nego i stalnu potporu ulasku naše zemlje u taj eupuzzle. Tako jedna susjedova općina, dakle državna teritorijalna jedinica, u svakom slučaju vrlo europska, donosi odluke s prekograničnim djelovanjem na području nečlanice EU, još ni novakice, što znači da nas je ad hoc (u vlastitom, dakle i europskom interesu, s kojim se EU još nije složila) uvrstila u EU. Time vrlo hrabro prkosi pravnom sustavu EU. Dakle mi smo za susjeda europska članica, ako im damo ono što traže. To je samo daljnji doprinos erodiranju europskog pravnog sustava, jer se mišljenje i odluke njenih EU dužnosnika i inače temelje na stavu glavne tužiteljice Haaškog tužiteljstva, barem kada je riječ o Hrvatskoj, kada već ta zajednica nema ni svojeg temeljnog dokumenta – EU ustava. Unatoč maestralnom objašnjenju problematike Vjesnikova komentatora Marka Barišića u kolumni »Iznad pojasa«, susjedna prijateljska strana sumnja u prihvaćanje arbitražne odluke (bilo koje provenijencije) od Hrvatske, očito imajući na umu nešto – ispod pojasa. </p>
<p>ANTUN DRNDELIĆZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Izgubljeni u Zagrebu </p>
<p>Mnogi bi se turisti izgubili da nemaju sa sobom neki priručni vodič </p>
<p>Loša signalizacija i uobičajeni prometni kaos u gradu nerijetko mogu prouzročiti čak i kobne ishode </p>
<p>U usporedbi s drugim europskim pa čak i hrvatskim turističkim gradovima, prometna signalizacija u Zagrebu u najmanju je ruku loša. Tako je prije svega iz perspektive običnog turista ili vozača kojemu je Zagreb prolazni grad.</p>
<p>Mnogi bi se turisti izgubili da nemaju sa sobom neki priručni vodič i kad bi se ravnali isključivo prema zagrebačkoj prometnoj signalizaciji. To se u drugim gradovima sigurno ne može dogoditi. </p>
<p>I djelatnici brojnih rent-a-cara tvrde kako se turisti žale da su putokazi nerazumljivi i neuočljivi, da se ne mogu snaći u gradskom prometu te da se lako izgube. Tada im djelatnici rent-a-cara pokušavaju pomoći turističkim kartama, planom Zagreba i planom užeg centra.</p>
<p>Kako u gradu i inače vlada velik prometni kaos, upravo ti turisti uzrokuju dodatne probleme. Njih prometna signalizacija na cestama i parkiralištima toliko zbunjuje da oni svojom kaotičnom vožnjom amo-tamo samo dodaju sol na »ranu« gradskog prometa. Nerijetko takve situacije mogu prouzročiti čak i kobne ishode. </p>
<p>Putokazi su postavljeni na mjestima gdje se teško primjećuju, a često ih zaklanjaju i drugi sudionici u prometu. Uz to, premalo ima i takozvane smeđe signalizacije, koja bi turiste usmjeravala prema turističkim znamenitostima ali i važnijim gradskim trgovima. </p>
<p>»Zagrebačke ceste redovito obnavljaju i popravljaju onu već postavljenu prometnu signalizaciju, bilo vertikalnu, bilo horizontalnu. A što se tiče postavljanja novih ploča, mi smo nažalost posljednji u lancu informacija, tako da mi dobivamo nalog za njihovo postavljanje tek kad se sve riješi«, rekao je Milan Golubić, glasnogovornik Zagrebačkih cesta. </p>
<p>Iako je projekt smeđe signalizacije (turistička signalizacija mora biti odvojena od putokazne) dovršen u svibnju ove godine (izradio ga je Fakultet prometnih znanosti), on još uvijek nije stupio na snagu.</p>
<p>»Projekt još nije realiziran. Mi smo ga napravili, u skladu sa svime dogovorenim, a zašto Gradski ured za izgradnju grada tako dugo čeka s njegovim pretvaranjem u djelo, doista ne znam«, tvrdi dr. Anđelko Ščukanec, profesor na Fakultetu prometnih znanosti i koordinator projekta.</p>
<p> »Ako je taj projekt naručen, nema sumnje da će se i ostvariti. Zagreb ima veliku potrebu za novom prometnom signalizacijom, no mora se znati da su u pitanju velika financijska sredstva«, kaže za Vjesnik Vasilije Dončev iz Odjela za ceste u Gradskom uredu za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet. Dončev dodaje kako sada preostaje razgovor s izvođačima radova o tome koliko će to koštati i na koji će se način raditi, u etapama ili nekako drugačije. »No, više o svemu tome zna moj kolega koji je trenutno nedostupan jer je na godišnjem«, kaže Dončev. </p>
<p>Inače, tim projektom Zagreb bi trebao dobiti potpuno novu prometnu signalizaciju, usklađenu s modernim prometnim tokovima i tehničkim propisima o signalizaciji. Njime treba biti obuhvaćeno čitavo područje grada, sa signalizacijom razrađenom za svako križanje, s točno određenim vrstama i oblikom ploča koje će se uz njega postaviti. Turističkom signalizacijom trebala bi se označavati značajna kulturna i povijesna mjesta te prirodne znamenitosti, a ostalom signalizacijom označit će se mjesta poput Jaruna, Stadiona Maksimir i Košarkaške dvorane Dražen Petrović. </p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Ljuština: Smijenit ću gubitaše </p>
<p>Moramo biti sigurni da građani Zagreba u iduće četiri godine neće plaćati iz proračuna promašaje pojedinih ravnatelja, odnosno kulturnih ustanova. Stoga je jedina tema i jedini zaključak sastanka, na kojem su sudjelovali ravnatelji svih 39 zagrebačkih kulturnih ustanova, taj, da na kraju 2005. godine nitko od njih ne smije imati gubitke. Tko će ih imati, bit će smijenjen«, izjavio je u utorak Duško Ljuština, pročelnik Gradskoga ureda za kulturu, obrazovanje i šport, nakon sastanka s ravnateljima i direktorima zagrebačkih kulturnih ustanova.</p>
<p>»Iznimka je samo Kazalište Komedija. Zasad sve govori da su gubitci u tom kazalištu objektivne naravi i ako se to pokaže i na kraju godine, predložit ću Gradu da se kuća sanira i za nju utvrdi novi način financiranja. Ako se pak ustanovi da je sadašnji manjak subjektivnog karaktera, tada će i Komedija imati status svih ostalih institucija«, rekao je Ljuština, te dodao kako su Kazalište Gavella i ZKM sanirani. </p>
<p>»Ravnateljima bi bilo bolje da umjesto da sjede ispred Ureda za kulturu i traže novac, sjednu pred urede direktora Coca-Cole, Plive, Cedevite, s njima sklapaju aranžmane i tako poboljšaju financijsku situaciju u svojoj ustanovi. Gradonačelnik svako jutro počinje raditi u šest ujutro, a radni dan završava u ponoć. Kada to primijene ravnatelji zagrebačkih kulturnih institucija, svakom će na kraju godine ostati novca dovoljno za još jednu premijeru ili izložbu ili bilo koji drugi program«, poručio je Ljuština.</p>
<p>»Zagrebačka kultura je na europskoj razini, kao i zagrebački umjetnici, no to se na žalost ne može reći za menedžment i ravnatelje. Osobno bih bio zagovarač zakona po kojem bi direktori trgovačkih društava i ustanova u kulturi jamčili svojom imovinom«, kaže Ljuština koji je Kazalištem Kerempuh upravljao 20 godina, bez gubitaka, kako tvrdi. </p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Osmijeh i suknjica za dvostruku zaradu </p>
<p>Ivana i Tamara s info-štanda tvrde da bolje plaćene poslove dobivaju kćeri i nećakinje organizatora ili pak manekenke </p>
<p>Suknjice, šljokice i širok osmijeh neke su od odlika današnje »domaćice«, popularnije pod imenom hostesa. I na ovom, 81. Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu mnoge su djevojke, uglavnom studentice, pronašle način da brzo zarade. Hostese koje su zaposlili izlagači, naime, zaradit će u šest dana trajanja sajma prosječno 1800 kuna odnosno 300 kuna po danu, i to sve putem studentskog ugovora. Hostese Lucija i Sanja često rade na Velesajmu, a priznaju da do ovoga unosnog posla dolaze preko poznanstava odnosno preko veze. Na pitanje je li izgled presudan kod dobivanja posla hostese, kimnule su glavom i nisu željele previše komentirati.</p>
<p> »Naravno da se traži dobar i njegovan izgled i poneki istaknuti atributi – naravno, mislim na pristojno ponašanje i ljubazno odnošenje s ljudima«, rekao nam je kroz smijeh jedan od izlagača. Lucija i Sanja kažu kako su do sada, radeći ovaj posao, imale uglavnom pozitivna iskustva, ali ponekad je odjeća koju moraju danima nositi prilično uska, kratka i neudobna. A i ljudi znaju dobaciti kakvu neukusnu primjedbu. Iako se mnogi podsmjehuju na spomen hostesa, nije jednostavno provesti na nogama 12 sati dnevno i smiješiti se bez prestanka, bez obzira na situaciju. </p>
<p> Hostesa Tatjana ove će godine vrijeme na sajmu provesti u kratkoj suknji i majci golih leđa. »Takav je posao, oni vas dobro plaćaju i određuju što ćete obući i kako ćete se ponašati«, kaže Tatjana. Nastavlja kako izlagači zapošljavaju hostese zato što one privlače posjetitelje, barem onaj muški dio. S druge strane, tzv. informatorice, također studentice koje za vrijeme velikih sajmova zapošljava Zagrebački velesajam, zarađuju dvostruko manje od hostesa. One su tu da o svemu informiraju posjetitelje, ali nemaju status hostese pa će te info-djevojke preko studentskog ugovora za šest dana rada dobiti na račun od 800 do 1000 kuna.</p>
<p> Ivana i Tamara, studentice koje rade na info-štandu od otvaranja sajma ujutro pa sve do zatvaranja uvečer, smatraju da su prilično loše plaćene, ali ovaj posao rade već godinama jer je to prilika da na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> nešto zarade. »Mislim da i ne bih mogla raditi posao hostese, za to moraš imati dubok dekolte, što kraću suknju, svi te gledaju i slikaju«, kaže 22-godišnja Ivana. Ivana i Tamara tvrde kako bolje plaćene poslove hostesa ionako dobivaju kćeri i nećakinje organizatora ili pak manekenke atraktivnog izgleda, ali kako ni njihov posao informatorica nije lako dobiti bez veze.</p>
<p>Ove je godine na Velesajmu nešto manji broj hostesa. Mnogi posjetitelji smatraju kako će određeni proizvod puno bolje predstaviti netko tko zna sve o tom proizvodu a da će hostese izmamiti tek pokoji znatiželjni pogled. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Špansko i dalje zatrpano otpadom</p>
<p>Iako su iz Čistoće obećali da će glomazni otpad s područja Španskog odvesti najkasnije do ponedjeljka, to u utorak još nije učinjeno.</p>
<p>»Već mjesec dana naselje nam je zatrpano smećem i to se više ne može podnositi«, rekla nam je Štefica Vlašić koju smo zatekli ispred hrpe otpada u blizini Tržnice Špansko. Dok Špančani sve teže podnose perilice, stare ormare, automobilske gume i ostali glomazni otpad jedna mačka »beskućnica« na odbačenom trosjedu pronašla je privremeni dom. Do kada će živjeti na novoj adresi ne zna se, ali prema svemu sudeći, zbog količine neodvezenog otpada, mogla bi još neko vrijeme.</p>
<p>Osim u Španskom, Čistoća se ne pridržava rasporeda odvoza glomaznog otpada u Rudešu. U Čistoći kažu da su nemoćni jer se neki građani ne pridržavaju rasporeda odvoza.. Zbog manjka kamiona takve hrpe obično se odvoze nekoliko dana kasnije od planiranog roka.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Predstavljeni Zagreb i Zagrebačka županija</p>
<p>Ministar Čobanković naglasio je izuzetnu važnost ove manifestacije za očuvanje autohtonih proizvoda, tradicije i baštine </p>
<p>Izložbu tradicionalnih proizvoda i usluga hrvatskog sela, Eko-etno Hrvatska 2005., koja se od 13. do 18. rujna, pod medijskim pokroviteljstvom Vjesnika, održava u sklopu Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma, u utorak je otvorio ministar poljoprivrede, Petar Čobanković. Nakon otvaranja predstavljene su tradicijske i folklorne posebnosti Grada Zagreba i Zagrebačke županije.</p>
<p>Na izložbi sudjeluje oko 500 izlagača iz 15 hrvatskih županija, mnogih općina, zadruga i udruga. Na središnjoj pozornici velesajamskog paviljona 1, svakodnevno će se svojim folklornim i tradicijskim posebnostima predstavljati hrvatske županije, a najuspješniji izlagači i županije dobit će priznanja.</p>
<p>Ministar Čobanković naglasio je izuzetnu važnost ove manifestacije za očuvanje autohtonih proizvoda, tradicije i baštine, koji se nikako ne smiju zanemariti usprkos borbi za konkurentnost i profit u poljoprivrednoj proizvodnji. »Kako je više od 90 posto Hrvatske ruralni prostor, a poljoprivredom se bavi više od polovice radno-sposobnog stanovništva, na očuvanju i razvoju ruralnog prostora mora se raditi više, a u to se moraju uključiti i gradovi«, naglasio je Čobanković i dodao da će uskoro s predstavnicima Grada Zagreba razgovarati o sufinanciranju projekata očuvanja i razvoja ruralnog prostora u okolici Zagreba.</p>
<p>Zamjenik gradonačelnika Ivo Jelušić istaknuo je kako se i Zagreb pridružuje nastojanjima za očuvanje ruralnog prostora te potiče njegov razvoj kroz Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo.</p>
<p>Predsjednica organizacijskog odbora izložbe, Dijana Katica, istaknula je kako je Eko-etno Hrvatska, koja se održava već treću godinu za redom, jedna od najprepoznatljivijih manifestacija Jesenskog zagrebačkog velesajma.</p>
<p>Tomislav Bradić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Za tjelovježbu se čeka u redovima </p>
<p>Osnovna škola traži proširenje dviju svojih područnih škola jer će nastati veliki problemi kad se usele svi stanovi naselja Hoto vile i drugih zgrada što se sad grade </p>
<p>Škola u Svetoj Nedjelji jedna je od najvećih u Zagrebačkoj županiji. Ove su godine upisana 203 prvašića. Od rujna školu pohađa 1440 učenika, što je dobar pokazatelj da dolaze novi stanovnici. »Za sada je iz novog naselja Hoto vila u školu došlo samo šest učenika, ali očekujemo ih mnogo više, a onda će to biti već pravi problem«, izjavila je za Vjesnik ravnateljica Osnovne škole Sveta Nedjelje Anica Magdalenić.</p>
<p> »Jedan razred može imati od 27 do 30 učenika, a zbog povećanog priljeva novih učenika na rubu smo izdržljivosti. Iako učitelji rade kvalitetno, neće se moći posvetiti svakom učeniku kao do sada. Uvjeti za rad su loši, a bit će još lošiji ne poduzme li se nešto«, rekla je ravnateljica. Uz mnogo novih učenika, problem je i njihov prijevoz. Za sada tri autobusa voze učenike. Sa cijeloga područja Svete Nedjelje svakodnevno se prevozi oko 750 učenika. </p>
<p>Autobusi nemaju svoje parkiralište a blizina groblja stvara probleme posebno kad su sprovodi pa autobusi nemaju kamo. Učenici iz naselja Hoto vile čekaju školski autobus na autobusnoj stanici.</p>
<p>»Mi smo jako zadovoljni. Za sada sve dobro funkcionira, iako to zbog preseljenja nismo očekivali. Što se tiče školskog prijevoza, također je sve u najboljem redu. Autobus stane točno ispred naselja, dođe po djecu a i vraća ih tako da ona ne trebaju prijeći ni cestu«, kaže oduševljena mama Antica Kruhek, čiji sin pohađa peti razred OŠ Sveta Nedjelja. Što će biti kad se popune svi stanovi, ne samo u Hoto vilama nego i u ostalim stambenim zgradama? Budući da je Sveta Nedjelja vrlo atraktivno područje u blizini Samobora i Zagreba, ovdje se kupuju zemljišta, grade obiteljske kuće, a mjesta u školama više nema. Osim centralne škole, Sveta Nedjelja ima i četiri područne škole – u Strmcu, Rakitju, Kerestincu i Rakovom Potoku – no to su škole od prvog do četvrtog razreda. »Potrebna nam je hitna izgradnja ili dogradnja škole«, kaže ravnateljica Magdalenić i dodaje da je ovo ozbiljan problem pa se nada da će netko nešto poduzeti jer iduće godine škola više neće moći primiti još više novih učenika. </p>
<p> »Budući da je ova škola jedina koja ima razrede od prvog do osmoga, neki učenici ne mogu imati nastavu iz tjelesne i zdravstvene kulture jer ne mogu doći na red u dvoranu. Podnijeli smo dva zahtjeva – Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa i Zagrebačkoj županiji koja je i osnivač škole – za proširenje dviju područnih škola, u Rakitju i Strmcu. Plan je da u školama budu razredi od prvog do osmog te da imaju sve pripadajuće prostorije, od učionica do dvorane i igrališta«, izjavio je Zlatko Habdalić, zamjenik načelnice Općine Sveta Nedjelja. </p>
<p>Miroslav Burić, pročelnik za prosvjetu, šport, kulturu i tehničku kulturu Zagrebačke županije, kaže da Sveta Nedjelja nije jedina škola koja ima problema. »Poduzet ćemo nešto kad ćemo imati novca. Svaka stambena izgradnja donosi probleme u društvenoj infrastrukturi«, kaže Burić.</p>
<p>Tina Bukarica</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Singapur gradi najveći panoramski kotač na svijetu</p>
<p>U Singapuru je u utorak objavljeno da će do 2008. u luci tog grada-države izgraditi 178 metara visok i 240 milijuna dolara vrijedan panoramski kotač s kojega će »pucati« pogled u krugu od 45 kilometara. Drugim riječima, s vrha ove građevine koja će od Milenijskog oka u Londonu biti viša za čak 43 metra, moći će se vidjeti Singapur, Malezija i Indonezija.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Los Angeles 90 minuta bez struje </p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> - Velik dio Los Anglesa i okolice ostao je u ponedjeljak bez struje zbog pogreške komunalnih radnika koji su presjekli nekoliko kablova i ostavili bez struje više od dva milijuna ljudi. Rezultat njihove pogreške su tisuće zarobljenih u liftovima i prometni kaos na raskrižjima. Policija je vrlo brzo isključila terorizam kao mogući uzrok nestanka struje, iako je zbog trenutka u kojem se dogodio isprva je izazvao zabrinutost. Samo dan prije, naime, Al Qaida je objavila novu videosnimku u kojoj prijeti »nemilosrdnim« napadom na Los Angeles. Gradonačelnik Antonio Villaraigosa objavio je da je policajcima bilo zapovjeđeno da ostanu i nakon smjene iako nije bilo sumnje u sabotažu. [J.Š./dpa]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>U Japanu više od 25.000 stogodišnjaka</p>
<p>TOKYO</p>
<p> - Do kraja rujna Japan će imati više od 25.606 stanovnika starijih od 100 godina, što je najveći broj stogodišnjaka u toj zemlji ikad, pokazuju podaci ministarstva zdravstva objavljeni u ponedjeljak. Prošle je godine stogodišnjka bilo čak dvije tisuće manje - 23.038. Ovogodišnje brojke pokazuju da na svakih pet tisuća stanovnika te otočne zemlje dolazi po jedan star 100 ili više godina. U Japanu žene žive duže od muškaraca. Njihov udio među starijima od stotinu godina iznosi čak 85 posto. Najveća populacija stogodišnjaka živi na sjevernom otoku Okinawi. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Cipar: Aligator lutao pločnikom</p>
<p>NIKOZIJA</p>
<p> - Beba aligatora opažena je kako traži ostatke hrane na prometnom pločniku u ciparskome gradu Limassolu, a vjerojatno je riječ o napuštenoj životinji koja je prokrijumčarena na taj mediteranski otok. »Ponio sam ga kući i stavio u kadu punu vode i on se malo oporavio, no čini se da je potpuno iscrpljen«, rekao je zamjenik veterinarskog centra u tom gradu Evangelos Evangelou. Aligatorić je sada dug oko 30 centimetara, no ti gmazovi mesožderi, kojima je domovina jug Sjedinjenih Država, mogu narasti i do tri metara duljine. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>U Hrvatskoj treba ubiti četiri vuka!</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Hrvatskoj je risova sve manje, dok je zaštićena populacija vuka stabilna pa će se, zbog mogućnosti da vlasnicima stoke nanesu štetu, njihov broj morati smanjiti, dogovoreno je na sastanku Povjerenstva za praćenje populacije velikih zvijeri. Na sastanku u Ministarstvu kulture dogovoreno je da se ubiju četiri vuka, po jedan na području Gorskog kotara i Like te dva na području Dalmacije. U 40-ak čopora u državi živi oko 200 vukova, a najviše ih je u Dalmaciji. Država je u 2005. isplatila dva milijuna kuna za štetu koju su pretrpjeli vlasnici stoke. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Otkrivena najudaljenija svemirska eksplozija</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Astronomi su otkrili najudaljeniju svemirsku eksploziju na samome rubu vidljivog svemira, eksploziju staru 13 milijardi godina koja bi im mogla pomoći u proučavanju njegove povijesti, objavljeno je na konferenciji za novinare u ponedjeljak. Sjajna eksplozija - poznata kao prasak gama zraka - izazvana je vjerojatno smrću goleme zvijezde nakon Velikog praska, no 4. rujna kao letimičan bljesak uočio ju je Swift, novi </p>
<p>satelit američke svemirske agencije NASA, a registrirali su je i teleskopi na Zemlji. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Odšteta za 193 dopingirana sportaša DDR-a</p>
<p>BERLIN</p>
<p> – Čak 193 sportaša iz bivše Istočne Njemačke dobit će odštetu kao žrtve dopinga. Svaki će dobiti 10.400 eura za psihičke i fizičke smetnje zbog dopinškog programa koji je provodio bivši DDR. Odštetu je zatražilo 308 sportaša, ali je Ured za žrtve odobrio 193 zahtjeva. »To je tek mala kompenzacija za njihove žrtve. Bili su prisiljeni uzimati doping pa su danas mnogi bolesni. Nakon ujedinjenja Njemačke 1990. otkrilo se da su praktički svi najbolji sportaši DDR-a bili žrtve dopinškog programa. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Publika dignuta na noge </p>
<p>Pod ravnanjem Ivana Repušića umjesto najavljenog Vjekoslava Šuteja Zagrepčani nastupili pred brojnom publikom </p>
<p>Drugi dan japanske turneje Zagrebačke filharmonije donio je njezino sudjelovanje na svjetskoj izložbi EXPO 2005. u okrugu Aichi višemilijunskoga grada Nagoye. U prepunoj dvorani golemog megakompleksa izložbe, između prvog Global Comona posvećenog indonezijskim zemljama i vrlo popularnog zabavnog centra Robot Station, održan je večernji koncert kao posljednji hrvatski glazbeni program ovogodišnje izložbe, koja se polako približava svomu kraju.</p>
<p> Posljednjih petnaest dana izložbe očekuje se osobito velika navala posjetitelja, što se vrlo dobro moglo osjetiti u poslijepodnevnim satima subote, 10. rujna, u amfiteatralnom montažnom gledalištu tamne pozadine. Brojna je publika raznih nacija i rasa, od slučajnih posjetitelja izložbe do posebnih počasnih gostiju članova diplomatskog zbora u Japanu, predvođenih hrvatskim veleposlanikom Dragom Buvačem, s nestrpljenjem iščekivala da čuje čime se to taj toliko hvaljeni Hrvatski paviljon može i glazbeno podičiti.</p>
<p> Kako je to i na ostalim koncertima japanskih turneja običaj, i ovaj je počeo hrvatskom i japanskom himnom u svečanom tonu. Uslijedio je jednoipolsatni program ugodne glazbe klasičnih obrisa: bez predaha su se nizale 6. simfonija Luke Sorkočevića, Koncert za violinu i orkestar u e-molu Felixa Mendelssohna-Bartholdyja i 9. simfonija Antonina Dvoraka programskog naslova »Iz novoga svijeta«, zaštitni znak gotovo cijela Filharmonijina gostovanja.</p>
<p> Sorkočević je hrvatski skladatelj, no njegove krhke pretklasične simfonijice namijenjene smanjenom sastavu gudača nisu standardni repertoar prikladan velikomu simfonijskom orkestru kakav je Zagrebačka filharmonija, te su stoga Hrvatsku u širem kulturnom i povijesnom kontekstu glazbeno bolje dočarala široka romantična suzvučja Nijemca Mendelssohna i Čeha Dvoraka.</p>
<p> Umjesto najavljenog maestra Vjekoslava Šuteja, čije je ime pisalo na programima i plakatima koncerta, izvedbom je mladenački poletno ravnao njegov nekadašnji student, a danas najperspektivniji hrvatski mladi dirigent Ivan Repušić. U Mendelssohnovu je Violinskom koncertu on pružio prikladnu zvučnu podlogu virtuoznoj solističkoj dionici koju je tehnički bravurozno izveo Ivo Dropulić, finalist nedavnog Međunarodnog violinističkog natjecanja »Vaclav Huml« u Zagrebu.</p>
<p> Prštavom je izvedbom Brahmsova 5. mađarskog plesa ova glazbena večer dobila završni sjaj, a to će najvjerojatnije biti zajednički nazivnik svih Filharmonijinih koncerata po Japanu jer neizostavno izaziva ovacije i diže publiku na noge.</p>
<p> Prema riječima nekih od 22 predstavnika Hrvatske u našem zamijećenom paviljonu na EXPO-u, taj je koncert u nizu dosadašnjih glazbenih predstavnika naše zemlje u šest mjeseci trajanja izložbe bio zasigurno najbolje primljen kod publike. Tako je i Zagrebačka filharmonija svojom dopadljivom svirkom doprinijela uspjelom širenju ugleda Hrvatske u Japanu, koje je poduzelo hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova. </p>
<p>Nakon koncerta svi su sudionici i počasni uzvanici uz mali prigodni domjenak bili pozvani na međunarodno toliko hvaljene dvije multimedijalne projekcije u Hrvatskom paviljonu o temi »Kap vode, zrno soli«.</p>
<p>Jana Haluza Lučić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Smijenjen Dinko Bogdanić</p>
<p>Dinko Bogdanić razriješen je dužnosti ravnatelja Baleta u HNK</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Intendantica zagrebačkoga Hrvatskog narodnoga kazališta Ana Lederer razriješila je Dinka Bogdanića dužnosti ravnatelja Baleta u toj ustanovi, potvrdio nam je u utorak Srećko Šestan, pomoćnik ministra kulture. Raskid radnog odnosa s Bogdanićem nije posebno iznenađenje, jer je ta teatrologinja i publicistica pri preuzimanju dužnosti intendantice najavila da Dinko Bogdanić nije dio njezinog tima.</p>
<p>Usprkos uspjesima koje je Balet postigao za vrijeme Bogdanića, razdoblje njegove uprave pamtit će se po »strahovladi« o kojoj su najprije »brujali« kuloari, a potom višekratno javno svjedočile balerine. Posljednji prosvjed protiv zlostavljanja na radnome mjestu, podsjetimo, dogodio se na kazališnoj pozornici prilikom obilježavanja 10. godišnjice raketiranja Zagreba.</p>
<p>U Bogdanićevu će fotelju, po svemu sudeći, zasjesti Irena Pasarić, nacionalna prvakinja koja je sa 17 godina postala solistica u zagrebačkom HNK-u, a igrala je glavne uloge u baletima »Labuđe jezero«, »Giselle«, »Coppelia«, »Trnoružica«, »Bajadera«, »Ščelkunčik« i nizu drugih komada. Prema neslužbenim informacijama, ravnateljica Drame Sanja Ivić ostaje na tome mjestu do kraja godine, a još se ne zna tko će preuzeti mjesto direktora Opere, koje nije popunjeno još od odlaska Zorana Juranića, koji je predao ostavku neposredno prije smjene Mladena Tarbuka.</p>
<p>Jelena Mandić-Mušćet</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Počinje 3. festival svjetskoga kazališta </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Glazbenim performansom kontroverzne riječke rock grupe »Let 3« i Zagrebačkih dječaka u srijedu 14. rujna na večer u Zagrebačkom kazalištu mladih započinje 3. festival svjetskoga kazališta. Umjetnički ravnatelji festivala Dubravka Vrgoč i Ivica Buljan treću godinu za redom dovode kazališne naslove kojim velika redateljska imena, starijeg i mlađeg naraštaja, približuju domaćoj publici.</p>
<p> Tako ćemo u četvrtak i petak imati prigodu vidjeti predstavu »U kosturu kita« kazališnog istraživača Eugenija Barbe, nastalu u produkciji danskoga kazališta Odin. Poetiku samozatajnoga umjetnika i kultnoga poljskoga redatelja Krystiana Lupea u petak, subotu i nedjelju upoznat ćemo zanimljivim trodjelnim scenskim projektom »Nedovršen komad za glumca« u izvedbi Dramskoga teatra iz Varšave. Talijanski redatelj Pippo Delbono u izvedbi svoje glumačke kompanije, u nedjelju i ponedjeljak, na programu je s predstavom »Tišina«. </p>
<p>Slovenski umjetnik Dragan Živadinov prezentirat će, u nedjelju, informans »VACUUM 8G/16KS«, nastao u produkciji slovenskoga Kozmokinetičnoga kabineta Noordung. Zadnja dva dana Festivala, u utorak i srijedu, bit će izvedena predstava »Dug život« poznatoga latvijskoga redatelja Alvisa Hermanisa, a nastupa Novo kazlište Riga. Festival se zatvara 21. rujna. [Helena Braut]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Severina u ulozi barunice Castelli </p>
<p>Pod motom »Smijeh i suze« izvest će se Krležina drama »Gospoda Glembajevi« i niz drugih predstava </p>
<p>Predstojeća sezona HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci održat će se pod motom »Smijeh i suze«, a počet će istodobno sa Zajčevim danima 6. listopada koncertnom izvedbom djela Gaetana Donizettija »Maria Stuarda« pod dirigentskom palicom Nikše Bareze.</p>
<p> »Smijeh nas oslobađa od svakovrsnog straha, kao i od svega onoga što nas dnevno tišti. Smijeh putem mašte, dakle i putem kazališta, vraća udarac stvarnosti za sve njezine nepravde i nevolje. Onomu tko se nikada ne smije, život je nesnošljiv«, rekla je novinarima intendantica Mani Gotovac najavljujući predstojeći repertoar. Nakon »Marquezomanije« te predstava »Bludi« i »Mirisi, zlato i tamjan«, u ovoj sezoni Riječani će se nastaviti smijati s Feydeauovim »Magarcem/ Tovarom« (16. prosinca) u preradbi Ive Lukežić i s Ninom Violić u glavnoj ulozi, a potom će uživati u vedrini Mozartovih glazbenih arabeski u operi »Cosi fan tutte« ili na drugi način u duhovitoj »Madame Sans-Gene« (premijera 27. listopada). </p>
<p>Rijeka će u idućoj sezoni praizvesti hrvatsku dramu nagrađenoj u konkurenciji europskih zemalja – tekst Nine Mitrović »Ovaj krevet je prekratak«. Izvest će se i plesna predstava Gagika Ismailiana pod naslovom »Ljubav i samoća«, koja bi trebala pokazati kako je tijesna linija između suza i smijeha. Damir Zlatar Frey postavit će erotski tekst »Zločin na kozjem otoku« Uga Bettija s ansamblom Talijanske drame (2. prosinca). Gotovac je naglasila da se riječki HNK ove godine odlučio za preispitivanje Krležine drame »Gospoda Glembajevi«, koja se do sada igrala na tradicionalan način. Stoga će se u Rijeci to djelo iskušati kroz nekoliko žanrova; od mjuzikla, preko drame iz arhetipskog ozračja do trilera s ubojstvom i pjevanjem, i to sa Severinom Vučković u ulozi barunice Castelli, dok će Leona interpretirati Alen Liverić.</p>
<p> Kako riječki HNK ove godine obilježava 120. obljetnicu svoga otvorenja, na sceni će 15. listopada biti opera »Nikola Šubić Zrinski«, pod dirigentskom palicom Alana Bjelinskog i redateljskom Krešimira Dolenčića. Ta obljetnica na scenu je dovela i djelo Amilcarea Ponchiellija »Gioconda«, uz dirigenticu Nadu Matošević. Hrvatska praizvedba djela Jima Cartwrighta »Uspon i pad malog glasa« bit će 11. listopada.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Na svjetskoj razini </p>
<p>Skup svjetski priznatih vrsnih umjetnika pružio glazbene užitke i ekskluzivnosti</p>
<p>Završio je 3. festival komorne glazbe »Julian Rachlin i prijatelji« koji je trajao od 6. do 12. rujna, a ponudio vrhunske glazbene priredbe. To je bio skup vrsnih svjetskih glazbenika kojima su se pridružila i svjetski priznati hrvatski glazbenici, kornist Radovan Vlatković i fagotist Milan Turković, te dva dubrovačka instrumentalista, flautistica Đive Franetović i udaraljkaš Jan Lotko.</p>
<p> Auditorij je uvijek bio pun, na nekim koncertima nije bilo mjesta ni za stajanje, a kamoli za sjedanje, što se dogodilo na humanitarnom koncertu koji se održao pod naslovom »Iz Dubrovnika djeci svijeta«. Spomenuti koncert prerastao je u medijski događaj jer je sudjelovao sir Roger Moore, izaslanik Unicefa.</p>
<p> Glumac Roger Moore kao pripovjedač u skladbi »Karneval životinja« C. Saint- Saënsa svojim držanjem i lijepim glasom baritonske boje bio je zaista dojmljiv. I glazbeni dijelovi skladbe bili su za pamćenje, a realizirali su ih pijanisti Michaela Ursuelasa i R. Hyung-ki Joo s orkestrom gostujućih i domaćih glazbenika. Na kraju koncerta održana je uspješna aukcija slika Mersada Berbera u korist Dječjeg doma »Maslina«.</p>
<p> Ovogodišnji festival komorne glazbe ponudio je eskluzivne skladbe. Na predzadnjoj večeri čuli smo jedan sačuvani stavak Klavirskog kvarteta u a-molu G. Mahlera , Schumannov Trio br. 2 u F-duru, op.80 ili pak Beethovenov Septet za klarinet (Ottensammer), fagot(Turković), rog (Vlatković), violinu (Jansen), violu (Rachlin), violončelo (Maisky) i konntrabas (Watton)</p>
<p> Bolesnu pijanisticu Michaelu Ursuelasu na zadnjemu koncertu zamijenila je Sophia Rachlin. Izabran je niz kraćih lepršavih skladbi, ali i onih koje ne bismo mogli čuti niti na jednom festivalu: Tri komada za klarinet solo I. Stravinskog u sjajnoj izvedbi Ottensammera, Zvjezdana poruka za rog solo O. Messiaena, kojom je Vlatković opčinio nazočne, ili pak Prokofjevova Sonata za dvije violine, koju su donijeli J. Rachlin i J. Jansen. Svake godine »Rachlin i prijatelji« daruju jedan besplatni koncert Dubrovčanima pa su to učinili pred brojnom publikom u Isusovačkoj crkvi izvevši Bachove Goldbergove varijacije prilagođene za violinu (Rachlin), violu (Imai) i violončelo (Maisky).</p>
<p> Festival komorne glazbe je za nama, pružio je veliki glazbeni užitak, ne samo publici. Naime, obraćajući se nazočnima, Julian Rachlin je rekao: »Dubrovnik nas očarava, svi smo ovdje sretni, a atrij Kneževa dvora nadahnjuje umjetnike«. </p>
<p>Ileana Grazio</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Lucidni kroničar </p>
<p>Pisao je sjajne feljtone »Pješčane ure naše kulture« u najboljoj tradiciji naše feljtonistike</p>
<p>Postoje u životu ljudi kojima ostajete vječni dužnici. Što god učinili, koliko god pokušavali, ne možete im nikad vratiti ni manji dio onoga čime su vas obogatili. Jednostavno zato što to bogatstvo – ono istinsko, unutarnje, neotuđivo i neprolazno bogatstvo, naravno – nekom nije, a nekom je dano, netko ga nije, a netko je stekao i dijelio (s) drugima, i dijeleći ga umnažao.</p>
<p>Slavko Kovač imao je to bogatstvo, imao je posebni dar pretvaranja najrazličitijih događaja u priče, točnije rečeno u pisane i govorene feljtone. Rođenjem Trešnjevčanin, ostao je neraskidivo vezan za tu pučku zagrebačku četvrt, za tu malu republiku na nekadašnjem rubu velikoga grada, a istodobno imao obzore neusporedivo šire od obzora mnogih starih ili novopečenih žitelja Pantovčaka ili Markova trga.</p>
<p> Za one koji nisu imali povlasticu poznavati ga i pohoditi njegovo malo kraljevstvo, teritorijem ograničeno na sobičak u nekadašnjem Radničkom i narodnom sveučilištu »Moša Pijade«, a današnjem Pučkom otvorenom učilištu, evo samo skice životopisa. Rođen, dakle, u Zagrebu 1932. Živio na Trešnjevci i s Trešnjevkom, diplomirao filozofiju i povijest na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, dugi niz godina uređivao mjesečnik za umjetnost i kulturu »15 dana«, elitni, ali nikad elitistički, ilustrirani magazin, otvoren za suradnju svima, od književnika i sveučilišnih profesora do učitelja ili knjižničara u pokrajini, uz samo jedan uvjet – da imaju što reći o umjetnosti i kulturi, te da to žele i mogu reći na pismen i kulturan način.</p>
<p> Od 1965. do 1997. gospon Kovač, kako smo ga s prisnim poštovanjem mi nešto mlađi suradnici i znanci uvijek zvali, pisao je za »svoj« časopis sjajne feljtone pod nadnaslovom »Pješčane ure naše kulture«. Spajao je u njima, u najboljoj tradiciji naše feljtonistike, sitnice što bi ih viđao oko sebe, susjedove uzgredne opaske izgovorene »preko plota« i suvremenu filozofsku, sociološku i politološku misao. </p>
<p>Bio je lucidan kroničar našega mentaliteta, bilježio odjeke svih naših nacionalizacija i denacionalizacija, reformi i preobrazbi, pretvorbi i demokracija... Dio tih nadasve preciznih »pješčanih ura« sabran je u knjizi »Daleko od Bostona – Trešnjevačke teke«, objavljenoj u Zagrebu (Naklada Felsina) 2002.</p>
<p>U petak, 9. rujna još se svojim legendarnim biciklom odvezao do omiljenoga Jaruna, koji ne bi mijenjao ni za kakvo more; od subote, 10. rujna više ga nema među nama.</p>
<p>Hvala na svemu, gospon Kovač, i do viđenja na nekim drugim tratinama i jezerima.</p>
<p>Boris Senker</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Kakva namještaljka, trebalo je biti 4-0 za nas!</p>
<p>Zdravko Mamić bi dao godinu svog života da nas je uspio unakaziti. A ja dobro znam koliko voli svoj život, kazao je Blažević </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Miroljubivi kraj derbija iznimnog naboja u Maksimiru nije ugasio vatru antagonizma između Hajduka i Dinama. Za očekivati je bilo da će ocjene igre biti suprotne s obzirom na to iz kojeg tabora dolaze. Je li derbi bio prosjačka opera ili prezentacija taktički solidnog nogometa dvojba je koju bi samo neutralni promatrači mogli razriješiti. U Hajduku likuju zadovoljni igrom i bodom, ali se čude kako se derbi negativno komentira iz Maksimira. Posebno je poglavlje priča o dogovoru kumova, Mamić je Ćiri navodno pustio da osvoji bod. </p>
<p>»Je li moguće da takvi pileći mozgovi postoje?! Gdje smo mi to došli? Skoro je izbila tučnjava ispred klupe, jedva sam svoje zaustavio da ne napadnu Kužea kad je počeo prigovarati. Mamić bi dao godinu svog života da nas je uspio unakaziti. A ja dobro znam koliko voli svoj život... Bitno je samo omalovažiti naš uspjeh«, u dahu je izgovorio trener Hajduka Ćiro Blažević. </p>
<p>Zatim je spomenuo dijalog sa suspendiranim direktorom Zvjezdanom Cvetkovićem u hodniku prije utakmice. Blažević kaže da mu je Cvetković govorio kako se boji za njega, jer su »modri« napaljeni kao Ćirin Dinamo iz 1982. Hajdukov mu je trener replicirao da će ih »zgaziti k'o miševe«, na što je Cvetković obranaški odvratio da je baš tu misao već iznio Kužeu. »Tad sam shvatio da umiru od straha«, s ponosom će Blažević, dodavši: </p>
<p>»Sramotno je sve to što se piše i nepravedno prema mladićima koji su iskazali goropadnost, agresivnost i hrabrost. Da se ovakva utakmica odigrala u Engleskoj, Njemačkoj ili Italiji svi bi rekli da je spektakl. A kod nas je nula. Nisu nam dali 'pet komada' pa je odmah nula. Neki su vaši kolege na 'presici' bili sivi od muke pa me baš i ne čude ti komentari. Moram biti razočaran. Istina je da su pogoci nedostajali, ali smo pokazali sve ono što moderni nogomet traži. Prijatelji mi kažu da je trebalo biti 3-0 za nas. Kranjčar je imao dvije prilike, ali je najupečatljivija ona Bušićeva, koji je dodao Bartuloviću umjesto da puca. Ma što 3-0, trebalo je biti 4-0 za nas.« </p>
<p>Kako četiri kad ste nabrojali samo tri prilike? </p>
<p>»Moram i nešto izmisliti. Ja odmah dodam jedan!«, odgovara Blažević, koji se javno još jednom ispričao sucu Željku Širiću: </p>
<p>»Pokazao je da je naš najbolji sudac. Da je umjesto njega sudio onaj ulickani ljepotan Strahonja, koji samo dijeli žute kartone, utakmica ne bi niti završila zbog manjka igrača. Širić je zaslužan za spektakl na europskoj razini.« </p>
<p>Hajduk u subotu dočekuje Rijeku, a samo će pobjedom bod iz Maksimira dobiti na vrijednosti. Blažević puše i na hladno, makar mu je najdraže pratiti što i kao će Dinamo dalje:</p>
<p>"Rijeku respektiramo. Brižno ćemo se pripremiti. Nemamo pravo na krivi korak želimo li ostati u utrci za naslov. Ja sam optimsta, a ova izjava Kužea da ga je Marić molio da igra u drugom poluvremenu me uvjerava da Dinamo neće biti ispred nas."</p>
<p>U utorak su na probi u Hajduk došla i dva bugarska nogometaša, obrambeni Stilian Popčev i napadač Georgij Hristov. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Advocaat preuzeo Južnu Koreju </p>
<p>SEUL</p>
<p> – Južnokorejska nogometna reprezentacija opet ima nizozemskog izbornika. Dick Advocaat vodit će Južnu Koreju na SP-u 2006. Budu li obje strane zadovoljne, suradnja se može produžiti. Advocaat je treći Nizozemac na kormilu Južne Koreje u posljednjih pet godina. Guus Hiddink je Južnokorejce na SP-u 2002. odveo do povijesnog uspjeha, četvrtog mjesta. Naslijedio ga je Jo Bonfrere, pod čijim su vodstvom izborili plasman na SP 2006. To je njihov šesti uzastopni plasman na svjetska prvenstva. </p>
<p>Unatoč plasmanu na SP, domaći su mediji kritizirali Bonfrerea te je prošli mjesec podnio ostavku. Otad traje potraga za novim izbornikom. Čelnici Korejskoga saveza prvo su htjeli angažirati južnoameričkog trenera. No, na kraju su zaključili da je reprezentativcima potrebnija europska disciplina od latinoameričke lepršavosti. </p>
<p>Izbor je pao na iskusnog Advocaata, koji je na prošlogodišnjem EP-u Nizozemce odveo do polufinala. Potom je kratko boravio u Borussiji Mönchengladbach, a ovog je ljeta trebao preuzeti Ujedinjene Arapske Emirate. Već je potpisao ugovor kad je stigao poziv iz Južne Koreje. Ugovor je razvrgnut, a Advocaat se spakirao i odletio u Seul. Reprezentaciju će službeno preuzeti 1. listopada, a pomoćnik će mu biti sunarodnjak Pim Verbeek, koji je asistirao i Hiddinku na SP-u 2002. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Potop Reala, Pršo zabio Portu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Startala je Liga prvaka, a etiketu junaka prvih utakmica zavrijedili su nogometaši Lyona. Na Gerlandu je u deset minuta pao Real Madrid. Od 21. do 31. minute francuski prvak se »iživljavao« nad poslovično rupičastom obranom Madriđana, a »streljački vod« pred Casillasom činili su Carew, Juninho i Wiltord. Tako je Lyon samo nastavio niz impresivnih europskih nastupa, nakon polufinala 2004. i četvrtfinala 2005. godine u Ligi prvaka.</p>
<p>Na Ibroxu su »razulareni« Škoti ponovno oduševljeno klicali Dadi Prši. Hrvatski napadač postigao je drugi od ukupno tri Rangersova pogotka Portu (3-2), dok je na suprotnoj strani Tomo Šokota ostao golgeterski nedorečen. Obojica su igrali po 90 minuta. Sa stilom je Liverpool startao u obranu europskog naslova (pobjeda kod Betisa), dok je Inter unatoč igraču manje (isključen Veron u 55.) elegantno prošao Bratislavu i novaka Petržalku.</p>
<p>San Siro je drhtao do 87. minute, dokad je Fenerbahçe držao 1-1. No, Kaká i Ševčenko su pogocima objasnili Turcima kako na takvim i sličnim terenima nemaju što tražiti...</p>
<p>• Rezultati, 1. kolo, skupina E: PSV – Schalke 1-0, Milan – Fenerbahçe 3-1; skupina F: Lyon – Real Madrid 3-0, Olympiacos – Rosenborg 1-3; skupina G: Betis – Liverpool 1-2, Chelsea – Anderlecht 1-0, skupina H: Rangers – Porto 3-1, Petržalka – Inter 0-1.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Znaju li ljudi da se EP igra u Zagrebu </p>
<p>Dobar bi rezultat bio izravan plasman na sljedeći EP</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon vrlo dobrog nastupa muške reprezentacije na Europskom prvenstvu u Italiji i SCG, pozornost javnosti okreće se prema Zagrebu i Puli, koji će od subote biti domaćini najboljim odbojkašicama Staroga kontinenta, među kojima će ponovno biti i naše djevojke. Izabranice Ivice Jelića u posljednjih su 50 dana odigrali desetak utakmica i spremne dočekuju europsku smotru na kojoj su zadnji put bile 2001. godine. </p>
<p>»Rezultat u pripremnim utakmicama nije bio u prvom planu, prioritet je bio pronaći ekipu koja će iznijeti teret na prvenstvu. Ovih šest igračica koje će biti u prvoj postavi nikad dosad nisu odigrale nijednu službenu utakmicu zajedno«, naglasio je Jelić. </p>
<p>Premda hrvatski izbornik ne skriva optimizam, ipak smatra da treba spustiti loptu na zemlju. </p>
<p>»U javnosti se stvara raspoloženje da je ovo povratak hrvatske ženske odbojke na veliku scenu. No, nismo tu zahvaljujući rezultatima, već isključivo domaćinstvu. Naravno da se ne spremamo za 12. mjesto, ali treba znati realnost. A ona kaže da nas već godinama nema na velikim natjecanjima. Zato bi dobar rezultat bio izravan plasman na sljedeći EP, a za to ćemo morati biti među prvih šest.« </p>
<p>Veliki Jelićev adut bit će povratak njegove kćeri Barbare Ružić, kojoj će EP biti oproštaj od dugogodišnje, iznimno uspješne karijere. Barbara prošlu sezonu nije igrala, pa je njezina forma još uvijek nepoznanica. </p>
<p>»Vratila sam se, jer se želim oprostiti pred svojim navijačima i pomoći mlađim djevojkama snagom i iskustvom«, kazala je hrvatska kapetanica, dodavši još jednu »sitnicu« koja je muči. </p>
<p>»Ljudi u Zagrebu uopće ne znaju da se ovdje igra EP. U javnosti više prostora dobivaju košarkaši, koji već deset godina nisu osvojili medalju, za razliku od nas koje smo 1999. godine osvojile srebro na EP-u i nakon toga igrale na Olimpijskim igrama«, ogorčeno je zaključila nekad najbolja europska odbojkašica. </p>
<p>Hrvatska prvu utakmicu igra u subotu u 15.30 sati protiv Rumunjske u Ledenoj dvorani Doma sportova. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Raikkonen ne može računati na sreću i naslov </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon nedjeljnih osam bodova na kontu osvojenih u utrci voženoj na Spau za Veliku nagradu Belgije, Fernando Alonso još uvijek spada u kategoriju onih koji naslov najboljeg vozača formule 1 - nemaju. Tri su utrke ostale do kraja sezone, motori će još brujati u Brazilu, Japanu i Kini, nakon čega će ova sezona formule 1 živjeti tek u pričama. </p>
<p>Koliko je, dakle, izvjesno da će prije ili nakon 16. listopada Alonso postati najmlađi vladar »oktanskog cirkusa« koji je premijerno startao 1950. godine?! </p>
<p>Otkad je Španjolac sjeo u bolid formule 1, a to je bilo 2003. godine, kraj sezone mu redovito izgleda lošije od Raikkonenova. To je dobra vijest za McLarenova vozača, a loša je, pak, što je lani od pet utrka tri završio na korak do njega. Primjerice, Kina svoju Veliku nagradu ima od prošle godine. Raikkonen je ondje došao do trećeg mjesta, no Alonso je bio četvrti. U Brazilu je Finac bio drugi, Španjolac četvrti, dok se u Japanu Kimi progurao mjesto ispred na kraju šestoplasiranog Alonsa. Ovakvi mu rezultati do kraja ne mogu pomoći... </p>
<p>Što onda Raikkonenu može omogućiti naslov? Samo milovanje Fortune i Alonsova nesreća. Puno se kockica treba posložiti da bi tome bilo tako. A, najveći pehist sezone definitivno nije miljenik sreće... [Krešimir Đureš]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Benzinska kriza širi se Europom i svijetom</p>
<p>Britanska vojska već je stavljena u stanje pripravnosti kako bi spriječila nakane prosvjednika da zatvore supermarkete i benzinske crpke</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U pojedinim dijelovima Britanije vozači ovih dana u dugačkim repovima čekaju na gorivo za svoja vozila. </p>
<p>Ljuti zbog njegove rekordno visoke cijene, autoprijevoznici, farmeri i vozači udruženi u tzv. Lobi za gorivo prijete blokadom rafinerija ako benzin ne pojeftini. </p>
<p>U Britaniji je cijena benzina prvi put premašila jednu funtu (11 kuna) po litri, a očekuje se da bi mogla još rasti. Razlog su problemi u opskrbi. Rafinerije u Meksičkom zaljevu ne rade punim kapacitetom nakon nedavnog uragana. Benzinska kriza nije svojstvena samo Britaniji nego se širi Europom i svijetom. </p>
<p>Premda ju je izazvao uragan Katrina, analitičari ističu da je pravi razlog sve veća glad za naftom, naročito u jugoistočnoj Aziji koja doživljava nagli gospodarski procvat. </p>
<p>Zbog naftne mini-krize, britanski kupci počeli su se u panici snabdijevati rezervnim količinama benzina za automobile, što prijeti da izazove nestašicu. Lobi za gorivo dao je britanskoj vladi rok do srijede u šest sati ujutro da se sastane s njegovim predstavnicima. </p>
<p>U protivnom, prijete blokadom britanskih naftnih rafinerija, žele blokirati i jedan autoput u Walesu te pomorsku luku Dover. Britanska vojska već je u stavljena u stanje pripravnosti kako bi spriječila nakane prosvjednika da zatvore supermarkete i benzinske crpke. </p>
<p>U sjevernoj Francuskoj, vozači kamiona i poljoprivrednici ovih su dana već demonstrirali jer su cijene benzina na crpkama od početka godine narasle za 50 posto. Francuski premijer Dominique de Villepin spreman je posebnim mjerama pomoći poljoprivrednicima, a ministar financija Thierry Breton zaprijetio je uvođenjem poreza na pretjerane naftne profite. Nakon toga, naftne kompanije u Francuskoj najavile su da smanjuju cijenu benzina na crpkama za nekoliko centa po litri. Slično je učinila i austrijska naftna kompanija OMV kad je ministar financija Austrije Karl-Heinz Grasser zaprijetio takvom mjerom. </p>
<p>U Britaniji prosvjedni lobi traži od ministra financija Gordona Browna da smanji velike državne namete na koje otpada gotovo polovica cijene benzina na crpkama. On, međutim, tvrdi da se radi o »globalnom problemu« koji valja rješavati na globalnoj razini. </p>
<p>Stoga apelira na naftni kartel OPEC da poveća proizvodnju kako bi zadovoljio svjetske potrebe za sirovom naftom. OPEC je zadnjih godina ionako već znatno povećao proizvodnju koja je s 30 milijuna barela na dan već blizu njegovih punih kapaciteta. Borci za okoliš pozivaju na štednju nafte, ali njihovi apeli imaju slabi odjek u svijetu koji je duboko ovisan o »crnom zlatu«.</p>
<p>U međuvremenu, pojedine zemlje donose mjere kako bi pomogle potrošačima koje pogađa visoka cijena nafte. Britanski premijer Tony Blair obećao je da će odgoditi godišnje povećanje poreza na gorivo u skladu s inflacijom, a o sličnoj mjeri razmišljaju Italija i Nizozemska. </p>
<p>U Mađarskoj je vlada smanjila energetske poreze, što je prvotno planirala učiniti tek dogodine. No, u pravilu je riječ o malim, gotovo simboličkim potezima. Analitičari ističu da se zapadne vlade previše oslanjaju na naftne poreze za popunjavanje svojih proračuna, a da bi bile spremne na neke velike i radikalne poteze. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Chirac traži smanjenje cijena benzina</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Francuski predsjednik Jacques Chirac traži od naftnih kompanija daljnje smanjivanje cijena benzina na benzinskim crpkama kako bi pomogle ublažiti utjecaj uzleta troškova goriva i energije, izjavio je glasnogovornik vlade u utorak. Chirac je pozdravio odluku francuskog ministra financija Thierry Bretona da okupi naftne kompanije u petak kako bi raspravili mjere koje bi mogle pomoći francuskim građanima, rekao je nakon sastanka vlade njezin glasnogovornik Jean-François Cope. »Chirac je zatražio od Bretona da učini sve kako bi se kompanije obvezale brzo i zdušno istražiti ekološku energiju i pojačati tempo snižavanja cijena na benzinskim crpkama«, izjavio je Cope. Naftni divovi Total i BP prošloga petka su u Francuskoj snizili cijene bezolovnog benzina za tri centa po litri, a dizela za dva centa. Nizozemski Royal Dutch Shell objavio je da je svoje cijene za toliko snizio 6. rujna. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Profesor oduzeo glasove Angeli Merkel</p>
<p>Prijedlozi radikalnih reformi bivšeg suca Ustavnog suda i sveučilišnog profesora Paula Kirchhofa gurnuli birače u zagrljaj crveno-zelene vlade</p>
<p>Joker kojega je Angela Merkel izvukla iz rukava prije mjesec dana, kad se prednost njezinih demokršćana (CDU) pred vladajućim socijaldemokratima činila nedostižnom, pokazao se sada - u samoj završnici kampanje - najslabijom točkom CDU-a. </p>
<p>Riječ je o bivšem sucu Ustavnog suda i sveučilišnom profesoru Paulu Kirchhofu, čijim je imenovanjem u svoj tim Merkel željela demonstrirati volju da ujedini viziju i politiku.</p>
<p>Potez je isprva polučio željeni efekt: Kirchhofovi smjeli prijedlozi porezne reforme - uvođenje flat-tax stope od 25 posto kao i odbacivanje više od 400 poreznih olakšica (što je daleko radikalnije od mjera koje je CDU iznio u svome programu) osiguralo je stranci nekoliko pozitivnih bodova među onima koji vjeruju da su radikalne reforme nužne za oživljavanje njemačkog gospodarstva i borbu protiv nezaposlenosti koja je ove godine srušila sve poslijeratne rekorde. </p>
<p>No, »profesor iz Heidelberga«, kako ga je kancelar Schröder posprdno nazivao tijekom posljednjih tjedana kampanje, Angeli Merkel se vratio kao bumerang - u glavu. Njegove je prijedloge SPD učinio najvažnijim pitanjem predizborne kampanje, tvrdeći da će CDU opljačkati siromašne da bi dao bogatima. Profesorove vizije porezne reforme socijaldemokrati su pojednostavili do biračima lako pamtljive formulacije: jednako plaćaju medicinska sestra i milijunaš. Efektnim predizbornim plakatima jasno su poručili da Kirchhof i Merkel ugrožavaju socijalnu pravdu. </p>
<p> Demokršćani, sada već ozbiljno u defenzivi, nastoje se što više distancirati od Kirchhofa kojeg su još do jučer predstavljali kao budućeg ministra financija i naglašavaju da je potrebno »diferencirati« između njihova programa i njegovih prijedloga. Sažimajući situaciju riječima Schröderova saveznika, »zelenog« ministra vanjskih poslova Joschke Fischera, Kirchhof je promijenio lice kampanje i gurnuo birače u zagrljaj crveno-zelene vlade. </p>
<p>Pokazuju to i nova ispitivanja javnog mnijenja objavljena u ponedjeljak. Iako ostaje najjača pojedinačna stranka, CDU/CSU sa 42 posto, i šest posto koje imaju liberali (FDP) više nema većinsku potporu birača dovoljnu za formiranje vlade desnog centra. Socijaldemokrati, naprotiv, bilježe malene, ali važne pomake, su se s najnovijih 35 posto približili svome cilju od 38 posto glasova na izborima u nedjelju. Samo nekoliko dana prije izbora, u Njemačkoj se vodi mrtva utrka: po 48 posto glasova imaju oba tabora CDU s liberalima i SPD sa Zelenima i novom Strankom ljevice. </p>
<p>Osim »velike koalicije« CDU-a i SPD-a, koju zasad odlučno odbacuju i Merkel i Schröder, sve se vjerojatnijom čini i druga opcija: koalicija SPD-a s dvije manje stranke - dosadašnjim partnerima Zelenima i liberalima (FDP). Oni su se kao tradicionalni partneri CDU-a, izjasnili za koaliciju s demokršćanima, no konačne odluke, upozoravaju analitičari, neće se donositi prije nego što birači kažu svoje.</p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Pronađene kosti ne pripadaju ubijenim Hrvatima</p>
<p>Hrvati u BiH ukupno tragaju za 1.328 osoba nestalih u ratu</p>
<p>SARAJEVO/BUGOJNO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Zasad nije utvrđena DNA podudarnost između uzoraka kostiju koji su dostavljeni Međunarodnom povjerenstvu za nestale osobe (ICMP) i uzoraka krvi uzetih od članova obitelji koje tragaju za nestalim na području Bugojna, izjavio je u utorak za Vjesnik Vedran Peršić, glasnogovornik ICMP-ja, komentirajući navode da se među skeletnim ostatcima pronađenim u svibnju na području Zlatarice kod Bugojna, nalaze i zemni ostatci nekih od 20 Hrvata, intelektualaca iz Bugojna, koji se smatraju nestalim od 1993. godine, nakon što su ih, u jeku sukoba između Armije BiH i HVO-a, na stadionu lokalnog nogometnog kluba zatočile muslimanske snage.</p>
<p>To bi moglo značiti da ostatci 15 ljudskih tijela pronađenih na Zlatarici ipak ne pripadaju nestalima iz »bugojanske skupine«. </p>
<p>Federalna novinska agencija prenijela je izjavu forenzičarke Sadihe Brkić-Silajdžić, koja tvrdi da su uzorci dostavljeni ICMP-u koja obavlja DNA analizu i pokušat će utvrditi identitet. ekshumiranih. No za definitivni odgovor treba sačekati još nekoliko mjeseci.</p>
<p>Podsjetimo, na području Zlatarice u dvije grobnice pronađeni su skeletni ostatci 15 osoba, uključujući i dvoje djece starosti oko četiri godine, odnosno 14 godina. U svakom slučaju produžava se agonija članova obitelji koji tragaju za svojim nestalima. Najvjerojatnije su hrvatski intelektualci iz Bugojna ubijeni nakon što su ih zatočile muslimanske snage, a riječ je o jednom od najtežih ratnih zločina tijekom rata u BiH. Hrvati u BiH ukupno tragaju za 1.328 osoba nestalih u ratu, a osim 20 nestalih bugojanskih intelektualaca, iz ovog grada traga se za još 16 Hrvata.</p>
<p>Javnosti je još uvijek nepoznata cijela istina o ubojstvima Hrvata, civila i vojnika, na području Bugojna, a ovi zločini nisu dobili niti odgovarajući sudski epilog. U javnosti se često kao najodgovorniji spominjao ratni načelnik općine Bugojno i visoki dužnosnik SDA Dževad Mlaćo.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Crnogorski paralamentarci povećali si plaće</p>
<p>Statističari su izračunali da su dosad zastupnici SCG dobivali 1300 eura za dan rada, ili 130 puta više od prosjeka</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Parlament SCG, osnovan u ožujku 2003. godine kao najviše zakonodavno tijelo državne zajednice, doživio je drugu korekciju zastupničkih plaća. </p>
<p>Odluku o povećanju osnovne plaće, dnevnica, putnih i drugih materijalnih troškova zastupnika donio je Odbor za administrativna pitanja parlamenta SCG prošlog tjedna, a trebala bi stupiti na snagu 12. rujna. U zemlji koju svakoga dana potresaju skandali, vijest da su zastupnici sami sebi povećali plaće ne bi stigla naslovne stranice novina, o da su pribavili suglasnost vlade odnosno Vijeća ministara SCG, ali nisu. Odlukom Administrativnog odbora, osnovna zastupnička plaća za rujan bit će uvećana za iznos od 250 eura, odnosno za prosječnu plaću u SCG. Zastupnici će u od sada zarađivati oko 1000 eura mjesečno, uvećano za dnevnice i naknade putnih i drugih troškova. </p>
<p>Vijest da će 136 delegata (nije bilo neposrednih izbora) iz parlamenta Srbije i Crne Gore u idealnim mjesecima zaraditi i do dvije tisuće eura nikada ne bi stigla na naslovnice, samo da oni da nešto rade ali najviše zakonodavno tijelo SCG nije poznato po raspravama o problemima građana. </p>
<p>Štoviše, kad se sve sabere, parlament SCG je u 2005. godini zasjedao ukupno pet dana, ratificirao desetak međunarodnih sporazuma, donio četiri zakona i izmijenio Ustavnu povelju kako bi sebi produžio mandat. Statističari su izračunali da su, računajući staru razinu prihoda, zastupnici SCG dobivali 1300 eura za dan rada, ili 130 puta više od prosjeka. Skandal ne bi bio potpun da je administrativni odbor imao kvorum za odlučivanje. A on je posebno za tu priliku primijenio unaprijeđeni poslovnik. Na sjednici su bili prisutni predsjedavajući odbora Želidrag Nikčević i članovi iz Srbije koji su glasali podizanjem ruke. A članovi odbora iz Crne Gore glasali su telefonski. </p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>U moru čipova odaberite prave</p>
<p>Nemate li prijatelja ili znanca vrsnog poznavatelja računala, u informatičku prodavaonicu ponesite upute s preporukama uz koje ćete lakše odabrati matičnu ploču, procesor, tvrdi disk, grafičke i zvučne kartice o kojima ovisi kvaliteta računala</p>
<p>Niste li upućeni u računalne komponente, a nemate pri ruci ni osobnoga poznavatelja PC-a, u informatičku prodavaonicu ponesite naputke i preporuke za dobar odabir komponenti, koje vam dajemo u ovome članku.</p>
<p>Matična je ploča kralježnica računala. Za nju je realno izdvojiti od 800 do 1100 kuna, iako ih ima za tristotinjak kuna. U moru proizvođača, valja znati da se ASUS-ove ploče, smatraju najboljima i u svijetu su već godinama najprodavanije.</p>
<p>Kad je o procesorima riječ, izbor se svodi na dva proizvođača, Intel i AMD. Intelovi procesori još su broj jedan u svijetu, jer su računala s njima stabilnija. Intelvo je procesor najbolji izbor za računalo komu su uredske aplikacije glavna namjena. No za multimediju, a napose računalne igre, AMD-ovi su procesori bolji i brži, iako se više griju u odnosu prema Intelovima. U donjoj klasi, AMD nudi procesore Semprone, a Intel Celerone, no naša su preporuka, zbog drastično boljih performansi, procesori iz gornje klase, Intelovi Pentiumi IV te AMD-ovi Athloni 64. Na našem se tržištu upravo pojavljuje sve više 64-bitnih procesora, koji polako preuzimaju krunu od dugogodišnjih 32-bitnih »vladara«. Iako nije presudno, dobro je platiti koju kunu više i uzeti 64-bitni procesor. Radna memorija, RAM, sljedeća je briga, jer je za ugodan rad računala količina RAM-a često važnija od brzine procesora. Dvojbe nema: 512 megabajta RAM-a je minimum, a dvostruko više, jedan gigabajt, apsolutno dobrodošlo, no ipak može i bez toga. Ako matična ploča ima dvokanalne utore za memoriju, što je danas često (raspitajte se pri kupnji), 512 Mb RAM-a bolje je, radi boljih performansi, kupiti u dvije pločice od 256 Mb, nego u jednoj od 512 Mb.</p>
<p>Pri izboru tvrdih diskova također valja biti odmjeren, jer je to ono na što se instalira softver i sprema sav naš rad. Prvi kriterij je – jamstvo, koje je za većinu diskova tri godine, a za diskove proizvođača Seagatea čak pet! Ako vam se disk pokvari za četiri i pol godine, i te kako ćete cijeniti mogućnost da ćete ga i nakon toliko vremena od kupnje, besplatno moći zamijeniti za novi disk novije generacije, koja će se u međuvremenu pojaviti na tržištu. Iako nisu najbrži, Seagateovi tvrdi diskovi su gotovo nečujni i vrlo pouzdani, stoga i najpreporučljiviji. Najbrži su pak diskovi proizvođača Maxtora, no oni su i najbučniji. Svi su drugi diskovi negdje u sredini. Kapacitet diska, odnosno njegova veličina raspoloživa za spremanje podataka – vaš je izbor. No pazite! Za samo četrdesetak ili pedesetak kuna može se dobiti disk dvostruko većeg kapaciteta. Mislimo da je realno polazište disk od 160 gigabajta. Ambiciozniji će možda kupiti i dva tvrda diska, što je dobro. Jedan će se tada koristiti za instaliranje softvera, a drugi – za spremanje sveg rada. Disk za softver može biti manjeg kapaciteta i jeftiniji, ali je poželjno da su oba diska istih tehničkih svojstava: da se spajaju se na serial ata sučelje, »vrte« na 7200 okretaja i imaju barem osam megabajta diskovne memorije, tzv. cachea.</p>
<p>Grafičke su kartice presudne za igranje suvremenih računalnih igara. Dođe li vam dijete sa željom da mu kupite grafičku karticu za četiri tisuće kuna (toliko, podsjećamo, dođe cijelo jeftinije računalo), odmah morate znati da će previše vremena u životu provoditi igrajući se na računalu. A to valjda ne želite. Niti bi itko razuman (osim ako nije bogataš i okorjeli računalni ovisnik), dao toliko novaca za grafičku karticu. Realno je za dobru grafičku karticu izdvojiti od 600 do 1100 kuna. S tom ćete karticom bez problema profesionalno obrađivati fotografije (uz uvjet da računalo ima dovoljno RAM-a) i raditi sve drugo osim igranja najsuvremenijih igara. Grafičke se kartice, kao i glavni procesori, grupiraju oko dvaju proizvođača grafičkih procesora – ASUS-a i ATI-ja. Kartice s ASUS-ovim čipom obično su nešto bolje kod igranja, no kartice s ATI-jevim čipom daju nešto ljepšu sliku i imaju više softverskih mogućnosti podešavanja. S obzirom na način spajanja na matičnu ploču, kupit ćete ili novije PCI-E grafičke kartice, koje dominiraju na tržištu, ili starije AGP kartice. Izbor ovisi o tome koju od te dvije opcije podržava matična ploča koju ste odabrali, a performanse se u oba slučaja ipak presudno ne razlikuju.</p>
<p>Zvučnu karticu vrlo vjerojatno nećete morati posebno kupovati jer danas gotovo i nema matične ploče koja već na sebi nema integrirani zvučni čip. S matičnom se pločom dobiva i zvučna kartica, a takvo integrirano rješenje sasvim je dovoljno za odličnu reprodukciju zvuka. Pa tako i za slušanje MP3 pjesama u 5.1 ili čak 7.1 zvučnom sustavu. Međutim, integrirane zvučne kartice na matičnoj ploči vjerojatno neće biti dobre poželite li, na primjer, s pomoću računala svoje stare kasete prebaciti na CD. Tada ćete ipak trebati zasebnu zvučnu karticu, za koju će biti dovoljno platiti dvjestotinjak kuna (no ne manje od toga). Preporučljive su zvučne kartice Creative, jer su najbolje i najpoznatije.</p>
<p>I s najkvalitetnijijim komponentama rušenje sustava može biti često ako ste odlučili štedjeti na kućištu i napajanju. Najčešća pogreška koju ljudi rade jest štednja na kutiji s napajanjem (ono što popularno nazivamo kantama). Malo i neprostrano kućište uvjetovat će pregrijavanje računalnih čipova, dok će ih loše napajanje opskrbljivati s premalo struje. Zbog toga se mnoga računala ruše, a ne nužno samo zbog pogreške u operativnom sustavu Windowsu. Bježite od napajanja na kojima piše 400 ili čak 500 Watti snage, a koja stoji 98 kuna (kod onih koji se zovu najboljima)! Bolje je kupiti napajanje od 350 W za 500 kuna. Kvalitetno napajanje osobito je važno imate li u računalu spojeno dosta uređaja (više diskova, pržilica, skenera i pisača), pa je tada poželjno uzeti i napajanje od 480 do 580 W, i za to izdvojiti nemalih sedamsto do tisuću kuna. Uz dobro napajanje, kućište bi još trebalo imati i dva-tri mala hladnjaka (ono što zovemo coolerima ili po naški ventilatorima), koji dođu po dvadesetak kuna.</p>
<p>Odabirom matične ploče, procesora, RAM memorije, tvrdoga diska, grafičke, a prema potrebi i zasebne zvučne kartice, te napajanja, odabrali ste glavne komponente računala, o kojima ovisi kvaliteta računala i udobnost rada na njemu. Niti jedna od njih ne mora biti najskuplja, ali ne smije biti ni najjeftinija. Imate li to na umu, računalo bi vam trebalo dugo služiti.</p>
<p>Na čemu se može štedjeti</p>
<p>Bez brige, ima i toga na čemu se može štedjeti. Prvo, optički uređaji. Trebate li DVD-ROM i DVD-pržilicu? Ili vas zadovoljava kombinacija DVD-ROM-a i CD-pržilice? Ili samo CD-pržilica? Izbor je na vama, ali ipak nemojte kupiti samo CD-ROM, to danas više nitko ne radi jer su cijene CD-pržilica oko 150 kuna. Za pedesetak kuna više dobije se DVD-ROM, a već za oko četiristo – i DVD-pržilica.</p>
<p>Na disketnome pogonu pak uštedjeti nećete ništa jer im je cijena svima oko 50 kuna, otprilike kao i običnim PCI analognim modemima (internim).</p>
<p>No zašto biste, na primjer, uzimali snobovske tipkovnice za petstotinjak kuna, kada jednako dobre možete imati već za pedesetak? Ništa se loše neće dogoditi uzmete li i one najjeftinije za 20 kuna. Ali miš ne bi smio biti za dvadeset kuna, nego barem za pedesetak jer su jeftini nerijetko za jednokratnu upotrebu. Poželjno je da su miš i tipkovnica optički (tako da miš nema onu kuglicu s koje svako malo treba čistiti nakupine prljavštine). Uzmete li pak bežičnog miša i tipkovnicu, računajte da ćete im često morati kupovati baterije.</p>
<p>Štedjeti možete i na pisaču, pa kupiti najjeftiniji za oko četiristo kuna. No ne ako ćete mnogo ispisivati, a važna vam je brzina. EPSON-ovi pisači imaju ljepše boje od pisača njihova glavnog rivala, HP-a. HP-ovi troše manje tonera, ali su obično sporiji su od EPSON-ovih.</p>
<p>Tomislav Pupačić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Jesen mnogo zanimljivija od ljeta</p>
<p>Američka će publika do kraja godine moći vidjeti dugo očekivane naslove poput </p>
<p>»King Konga«, četvrtog nastavka Harryja Pottera, ekranizacije »Narnijskih kronika« i </p>
<p>»Sjećanja jedne gejše«</p>
<p>Nakon uobičajeno bombastične ljetne sezone kojom su dominirali akcijski filmovi, te adaptacije stripova i starih televizijskih serija, Hollywood je ušao u svoju jesensku sezonu u kojoj prostor dobivaju i potencijalni oskarovski kandidati. Nedavno završena ljetna sezona ponudila je nekoliko hitova (»Batman: Početak«, »Fantastična četvorka«, »Wedding Crashers«), no zabrinjava katastrofalna zarada skupih filmova poput »Otoka« i »Stealtha«. Rezultat je desetak posto niža prodaja karata od lani što je već zvono za uzbunu.</p>
<p>Hollywoodski su studiji već objavili datume prikazivanja svojih prestižnih projekata do kraja godine, no i tu su moguće promjene datuma premijera u zadnji tren, a neki će se filmovi pustiti u ograničenu distribuciju samo da bi se mogli pojaviti u utrci za Oscara. Tijekom rujna će Amerikanci moći vidjeti novi film mlađahnog Jamieja Bella. U »Chumscrubberu«, priči o momku koji se mora nositi sa samoubojstvom najboljeg prijatelja, glumačku podršku pružit će mu iskusni Ralph Fiennes i Glenn Close. Nakon dulje vremena vraća se i Jodie Foster s filmom »Flightplan« u kojoj ta oskarovka istražuje nestanak svoje šestogodišnje kćeri. U redovnu distribuciju nakon premijere na Canneskom festivalu kreće i film Davida Cronenberga »A History Of Violence« s Vigom Mortensenom i Edom Harrisom u glavnim ulogama. U novi oskarovski pohod sprema se i Roman Polanski, s adaptacijom »Olivera Twista«, a u ponovnu distribuciju, nakon 22 godine, idu i »Autsajderi« Francisa Forda Coppole sa 22 minute dodanog materijala. Vidjet ćemo i novu animiranu ekstravaganciju Tima Burtona »Corpse Bride«, svojevrsni nastavak »Predbožićne noćne more« u kojoj glasovima sudjeluju omiljeni Burtonov glumac Johnny Depp i Helena Bonham Carter. Za ljubitelje akcije tu su nova verzija »Dubine« s Jessicom Albom i novi film Nicolasa Cagea »Lord Of War«. Za političku kontroverzu u mjesecu na koji su Amerikanci posebno osjetljivi pobrinut će se »The War Within«, priča o pakistanskom studentu koji se, nakon što je pogrešno optužen za terorističko djelovanje, pridružuje terorističkoj ćeliji u New Yorku.</p>
<p>U listopadu stiže »Elizabethtown«, film cijenjena Camerona Crowa s Orlandom Bloomom u glavnoj ulozi, te »Nine Lives« drama o životu devet žena s najjačom ženskom glumačkom postavom u posljednje vrijeme: Holly Hunter, Glenn Close, Sissy Spacek i Robin Wright Penn. Očekuju nas i novi Zorrovi doživljaji, gdje će svoje uloge ponoviti Antonio Banderas i Catherine Zeta Jones. Studeni je rezerviran za četvrto ukazanje popularnog Harryja Pottera, i još jednu verziju klasika Jane Austin »Ponos i predrasude«, ovoga puta s Keirom Knightley u naslovnoj ulozi. Tu je i kultni redatelj Terrence Malick sa svojim novim filmom »The New World«, povijesnom dramom s Colinom Farrellom.</p>
<p>Zadnji mjesec u godini ponudit će spektakle poput »King Konga«, kojim će Peter Jackson pokušati ponoviti velik uspjeh »Gospodara prstenova«, te »Narnijske kronike«, filmsku verziju jedne od najpopularnijih dječjih knjiga. </p>
<p>Tu su i nova verzija legendarnog ljubavnika »Casanove« i dugo očekivana »Sjećanja jedne gejše«. Nakon što je nedavno podigao prašinu u Veneciji, u redovnu distribuciju dolazi i vestern o homoseksualcima »Brokeback Mountain« Anga Leea. Za kraj godine najavljen je i »Munich« Stevena Spielberga, triler o lovu na Palestince koji su počinili pokolj jedanaestorice izraelskih sportaša na Olimpijskim igrama 1972. godine. S obzirom na posljednja iskustva, može se očekivati da će i hrvatska publika moći uživati u najavljenim filmovima gotovo istodobno s ostatkom svijeta. </p>
<p>Marijan Brala</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Učenik pretukao vršnjaka u vrijeme školskog sata</p>
<p>»Ne pravite od muhe slona. Dogodilo se ono što se događa stalno i svuda«, vikao je ravnatelj Nediljko Bojčić</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Devetogodišnji dječak M.B iz Šibenika, učenik 3.C razreda OŠ »Juraj Šižgorić« prebačen je na kirurški odjel šibenske bolnice zbog teških tjelesnih ozljeda koje mu je za trajanja nastave nanio učenik N.D. Tučnjava je izbila u ponedjeljak prijepodne kada je nastavnica na kratko napustila učenike i razred kako bi donijela loptu za slijedeći sat tjelesnog odgoja. Tada je, ničim izazvan, N.D. rekao »Ajmo tući M...!« i nasrnuo na svog školskog kolegu M.B kojeg je, po pričanju drugih učenika, najprije rukom uhvatio za vrat, a onda ga stao udarati šakom u glavu i na kraju glavom mu udario u zid. Nakon povratka učiteljice u razred sva su djeca otišla na sat tjelesnog odgoja s tim da je M.B sjeo na klupu pravdajući se da ne može sudjelovati u vježbama. Ubrzo mu je pozlilo pa je nastavnica pozvala njegove roditelje koji su odmah došli u školu i pozvali Hitnu. Dječak je odmah prebačen na kirurški odjel gdje je zbog zadobivene teške tjelesne povrede zadržan na liječenju.</p>
<p>Kirurg dr. Vinko Alfier rekao je da je dječak zadobio potres mozga i da će neko vrijeme biti zadržan na bolničkom liječenju. Policiju je o ovom slučaju izvijestila liječnička ekipa Hitne pomoći.</p>
<p>U utorak prijepodne posjetili smo OŠ »Jurja Šižgorića« na Baldekinu. Učenici 3. C pričali su nam da napadu na malog M.B. nije prethodila nikakva svađa, već je N.D., kažu, iz čista mira, nasrnuo na svog školskog kolegu.</p>
<p>Roditelji napadnutog dječaka najprije su novinarima obećali dati izjavu, međutim, nakon što su se kraće vrijeme zadržali u razgovoru s ravnateljem škole i školskim logopedom odustali su od razgovora s novinarima.</p>
<p>Ravnatelj škole Nediljko Bojčić neprimjerno je reagirao na dolazak novinara i fotoreportera u školu. »Ništa se ovdje nije dogodilo. Ne pravite od muhe slona. Dogodilo se ono što se stalno i svugdje dešava«, vikao je ravnatelj i upućivao nas na školskog pedagoga i logopeda, no nitko od njih nije imao volje da nešto kaže o ovom nemilom incidentu. Jedna je nastavnica cijelo vrijeme trčala za novinarima i govorila kako se ona prepala dolaska novinara u školu te da joj nije jasno zašto smo tu kada se ovdje ništa nije dogodilo. »Pa, djeca se stalno tuku , mlate, jedni drugim sapliću noge, guraju se niz stepenice... Evo, pogledajte koja opasnost prijeti od ovih nezaštićenih stepenica ispred ulaza u školu svojoj djeci , posebice prvašićima koji su stalna meta napada starijih. Koliko sam samo puta pozivala odgovorne da poprave rasvjetu koja mjesecima ne radi ispred škole pa nitko ne reagira, a vi sada hoćete pisati o nekakvoj tučnjavi kao da je to nešto što se događa kao iznimka«, govorila je razjareno postarija nastavnica čiji identitet nismo saznali.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Provest će se dodatno vještačenje</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Izricanje presude umirovljenom policajcu Tomislavu Mikuliću i bivšem načelniku osječko-baranjske Policijske uprave Dubravku Jezerčiću, najavljeno za utorak, neočekivano je odgođeno nakon što je sudsko vijeće osječkog Općinskog suda odlučilo je provesti još jedno vještačenje, te je zakazalo novu glavnu raspravu za 8. studenoga. </p>
<p>Naime, vijeće je odlučilo angažirati vještaka građevinske struke kako bi se precizno utvrdila visina protupravne imovinske koristi, koja je ostvarena pri počinjenju kaznenih djela iz optužnice. </p>
<p>Podsjetimo, Jezerčića i Mikulića optužnica tereti da su u rujnu 1996. prijetnjama i iznudama prisilili sada već pokojnog Branka Markana da Jezerčiću ispod cijene proda svoje zemljište u središtu Osijeka, na kojemu je potom Jezerčić otvorio restoran »Grand«. </p>
<p>Mikulić je optužen i za kazneno djelo uspostave ropstva jer je Markana prisilio da s njegovom suprugom Majom Mikulić zaključi ugovor o doživotnom uzdržavanju, a zatim mu određivao mjesta boravka te ga tjerao da za njega i njegove prijatelje obavlja teške fizičke poslove bez ikakve naknade. Na tom je ugovoru, naime, Mikulić inzistirao jer je na taj način njemu i supruzi pripala garsonijera na osječkoj periferiji koju je Markan dobio zauzvrat za zemljište u centru grada. </p>
<p>Novo vještačenje trebalo bi pokazati pravu vrijednost Markanovog zemljišta u centru grada i vrijednost garsonijere na periferiji koju je dobio u zamjenu, odnosno visinu stečene protupravne imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima. </p>
<p>Ovo je treće suđenje optuženicima za ova kaznena djela, budući da je osječki Županijski sud, u prethodna dva navrata, zbog proceduralnih propusta, poništavao nepravomoćne presude Općinskog suda iz 2000. i 2003. godine, kojima su bili proglašavani krivima i osuđeni na zatvorske kazne, te slučaj vraćao na ponovni postupak. Prvom poništenom presudom Jezerčić je osuđen na godinu dana zatvora, dok je Mikuliću određena kazna od dvije godine i deset mjeseci, a i drugom, također poništenom presudom, Jezerčić osuđen na istu kaznu zatvora, dok je Mikuliću kazna smanjena za dva mjeseca. </p>
<p>Treću nepravomoćnu presudu, koja se očekuje, oštećeni Branko Markan nije dočekao jer je preminuo u svibnju ove godine.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Pijan usmrtio motociklista i odležao šest mjeseci</p>
<p>»Grdo je čak i čuti da bi počinitelj takvog kaznenog djela odslužio samo šest mjeseci zatvora«, komentirao je sudac Lukić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Koliko se formalne zakonske odredbe često ne podudaraju s potrebom da se počinitelja kaznenog djela na primjereno vrijeme liši slobode, te da bar snosi posljedice svog ponašanja, pokazuje primjer pijanog vozača koji je za smrt motociklista, u zatvoru proveo šest mjeseci. Iako je presudom suca zagrebačkog Općinskog suda Nenada Lukića, Branko Juračić (53) optužen da je skrivio smrt Z. Ožegića, osuđen bezuvjetno na četiri godine zatvora, na slobodi se našao vjerojatno i prije nego se i sam nadao. Drugostupanjskom presudom, Juračiću je kazna smanjena na samo godinu dana zatvora. On je potom, iskoristivši svoje zakonsko pravo da nakon polovice izdržane kazne, uloži zahtjev za uvjetnim otpustom to i iskoristio, pa je u pulskoj kaznionici Valtura proveo samo šest mjeseci. Osim toga, trogodišnja sigurnosna mjera kojom mu je sudac Lukić izrekao zabranu upravljanja vozilima »B« kategorije, preinačena je u jednogodišnju zabranu. Iako poštuje drugostupanjsku presudu kao pravomoćnu, Lukić je izrazio neslaganje s uvjetnim otpustom Juračića. »Grdo je i čuti da bi počinitelj takvog kaznenog djela odslužio samo šest mjeseci zatvora, osobito stoga što je drugome oduzeo život vozeći pod utjecajem alkohola, a kamoli to i primijeniti u praksi«, rekao je Lukić koji je poslao i pismo Povjerenstvu za uvjetne otpuste. Iako se, kaže, izgubljeni život nikakvom kaznom ne može nadoknaditi, smatrao je da se ipak trebalo gledati barem na minimum etike i poštovanja prema žrtvi i onima koji čuvaju uspomenu na njega, rodbini i prijateljima. »Kao što okrivljenik ima zakonsko pravo tražiti uvjetni otpust, pravo je raspravnog suca izraziti neslaganje s tim zahtjevom«, komentirao je sudac Lukić. </p>
<p>Podsjetimo, nesreća u kojoj je motociklist teško ozlijeđen, nakon čega je preminuo od ozljeda, dogodila se u rujnu 1994. u zagrebačkoj Grahorovoj ulici. Juračić se, sa 1,47 promila alkohola u krvi, vozio se Grahorovom prema raskrižju s Prilazom baruna Filipovića, no na znak »STOP«, nastavio je vožnju, te prednjim dijelom »yuga« udario motociklista koji je od ozljeda na Božić preminuo u Kliničkoj bolnici »Sestara milosrdnica«.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>»Otac je bio nepopravljivi nasilnik« </p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Na Županijskom sudu u Šibeniku počelo je suđenje Ivanu Jukiću za ubojstvo supruge Jasminke 6. siječnja ove godine vatrenim oružjem u selu Razvodje kod Drniša. </p>
<p>Na suđenju su svjedočila dvojica od trojice Jukićeve djece. Najstariji Zlatko (26) kazivao je o dugogodišnjim poremećenim odnosima u obitelji, o prijetnjama, psihičkim i fizičkim koje je otac upućivao majci, o očevom alkoholizmu, tučnjavi, uhođenju, nošenju oružja i pokretanju brakorazvodnih parnica. »Lijepih se trenutaka ne mogu sjetiti. Živjeli smo u strahu od njegovih tortura. Majka je policiju često pozivala, a prošle godine otac je završio u pritvoru zbog zlostavljanja u obitelji. Nakon izlaska iz pritvora sudac mu je izrekao zaštitnu mjeru opreza, odnosno nije nam smio prići bliže od 100 metara, no, mjera je istekla u prosincu prošle godine kada su torture u obitelji ponovo nastavljene i kulminirale oko Božića. To što se na koncu dogodilo ubojstvo nikoga od nas trojice djece nije iznenadilo«, kazivao je Zlatko, koji je dobio skrbništvo nad najmlađim bratom Stipom (12). </p>
<p>Sin Ivica (22) potvrdio je priče o zlostavljanju, a ni on se nije mogao sjetiti lijepih trenutaka. Na upit Milene Han, odvjetnice njegova oca, je li mu poznato od čega je bolovala njegova majka, odgovorio je da je imala cistu na mozgu koju je zaradila padom niz stubište niz koje ju je gurnuo otac.</p>
<p>Svjedokinja Marija Grubić, kolegica pokojne Jasminke rekla je da ju je prije ubojstva nazvala Jasminka te rekla da taj dan nije došla na posao jer ju je muž prisilno odveo u kuću u Razvodju iz koje ne može pobjeći. </p>
<p>Svjedok Ivan Filipović, Jukićev kolega s posla, optuženog je opisao kao dobrog radnika, a takvu je ocjenu potvrdio i Jukićev šef u poduzeću »Izgradnja«, Branko Vukorepa. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Preko fiktivnih računa isplaćeno 800.000 kuna </p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - Budući da je četvrtookrivljeni Filip Serdarušić (66) iz Zagreba ustvrdio da nije još dobio optužnici, vijeće suca Petra Šakića na zlatarskom Županijskom sudu u utorak je odlučilo odgoditi početak suđenja za navodne pronevjere u krapinskom Domu zdravlja. Serdarušiću će se dati rok da se očituje na optužnicu, iako su mu, barem prema sudskoj dokumentaciji, poziv i optužnica uredno dostavljeni. F. Serdarušić je, kako je priznala i njegova braniteljica po službenoj dužnosti Marija Tkalčić - Parlov, prvi put s njom razgovarao tek u utorak u hodniku suda. </p>
<p>Prvookrivljena u ovome postupku je bivša ravnateljica doma zdravlja u Krapini, dr. Vesna Filipović - Hitrec, bivša krapinska dogradonačelnica i supruga nekadašnjeg zagorskog župana i saborskog zastupnika, Želimira Hitreca. Njoj se stavlja na teret da je navodnim malverzacijama oštetila zdravstvenu ustanovu kojoj je bila na čelu. Sporna je rekonstrukcija i dogradnja Doma zdravlja krajem devedesetih za što su idejni projekti, odnosno nadzor nad poslovima navodno plaćeni trima zagrebačkim poduzećima, koja nisu obavili spomenute radove. Tako se, osim dr. Filipović Hitrec za zloporabu ravnateljskih ovlasti, za poticanje na zloporabu položaja i ovlasti optužuje Predrag Resman (66) iz Zagreba te troje direktora zanatskih radnji, odnosno poduzeća kojima su navodno plaćani fiktivni poslovi: Vladimir Konvični (66), Filip Serdarušić (60) i Vinko Lalić (59), sva trojica iz Zagreba. Prema optužnici, ispostavljanjem fiktivnih računa, krapinski je Dom zdravlja oštećen za oko 800 tisuća kuna.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>Hrvatska na 118. mjestu po uvjetima poslovanja </p>
<p>Po zaštiti ulagača i dobivanju kredita Hrvatska je rangirana na 135. odnosno 131. mjesto, a po procedurama pokretanja nove tvrtke 148.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska je najlošije rangirana među istočnoeuropskim zemljama kada su u pitanju uvjeti poslovanja iako se očekuje skora promjena takve situacije, ustvrdila je Svjetska banka u svom godišnjem Izvješću o uvjetima poslovanja u 2006. Hrvatska je zauzela 118. mjesto dok je, primjerice, Slovačka 37., Češka 41., Mađarska 52., a Poljska 54., ističu autori izvješća u koje je uključeno 155 zemalja.</p>
<p>Izvješće se temelji na pokazateljima kao što su vrijeme potrebno za pokretanje nove tvrtke, izdavanje raznih dozvola, zapošljavanje i otpuštanje, registraciju imovine i dobivanje kredita. Procjenjuje se i zaštita ulagača, porezi, prekogranična trgovina, ispunjavanje ugovora i uvjeti zatvaranja tvrtke.</p>
<p>Hrvatska je zauzela najlošije, 148. mjesto, kada je u pitanju vrijeme potrebno za izdavanje raznih dozvola za pokretanje nove tvrtke. Najbolje, 43. mjesto ostvarila je u kategoriji realizacije ugovora. Loše su ocijenjene i zaštita ulagača i dobivanje kredita pa je u tim kategorijama Hrvatska rangirana na 135. odnosno 131. mjestu. U prvu polovicu popisa uspjela je ući tek u kategorijama realizacije ugovora (43. mjesto) i zatvaranja tvrtke (66. mjesto). Po kriteriju prekogranične trgovine zauzela je 109. mjesto, kao i po kriteriju zapošljavanja i otpuštanja. Po pokretanju tvrtke zauzela je 103. mjesto, registraciji imovine 99., a po plaćanju poreza 85.</p>
<p>Autori napominju da se očekuje promjena nabolje, s obzirom na reforme pokrenute na području pokretanja nove tvrtke i registracije imovine, što bi moglo rezultirati boljom pozicijom zemlje u sezoni 2006./2007. U tom kontekstu autori studije navode vladin projekt »one-stop-shop«, kojim je broj koraka za registriranje tvrtki smanjen s 12 na pet, dok je vrijeme smanjeno na 20 dana. Povećana je i učinkovitost budući da Fina neovisno upravlja tim procesom, primjećuje se u studiji. Pojednostavljena je i procedura registracije imovine zahvaljujući digitalizaciji katastarskih i zemljišnih knjiga i ažuriranju zemljišnih knjiga u Zagrebu i Splitu, gdje je bilo 90 posto neriješenih predmeta. Suci više ne obavljaju poslove upisa nekretnina, čime je znatno smanjeno vrijeme upisa i broj neriješenih predmeta za oko 200.000, navodi se u izvješću. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Spevec: Nesmanjen interes izlagača</p>
<p>Uz početak gradnje Kongresnog centra, Milan Bandić najavio je i gradnju gradske bolnice, zagrebačkih termi, podzemnih garaža...</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na Zagrebačkom velesajmu u utorak je otvoren 81. po redu Jesenski međunarodni zagrebački velesajam na kojem će se od 13. do 18. rujna predstaviti 1750 izlagača iz 40 zemalja, a ukupno 17 zemalja predstavit će se kolektivnim izložbama.</p>
<p>Kao osobni izaslanik hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, Jesenski velesajam otvorio je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.</p>
<p>»Zagreb je iznimno ponosan na svoj Velesajam koji već desetljećima Hrvatsku predstavlja svijetu i svijet dovodi k nama«, kazao je Bandić i podsjetio na zasluge nekadašnjeg gradonačelnika Milana Amruša koji je inicirao osnivanje Zagrebačkog zbora, te Većeslava Holjevca koji je pak, kako je kazao, zaslužan za preseljenje Velesajma na današnju lokaciju.</p>
<p>Bandić je također istaknuo i da Grad Zagreb, kao partner Zagrebačkog velesajma, ima obvezu u 2006. godini započeti i dovršiti suvremeni Kongresni centar, a istodobno je obveza države i Zagreba da zajedno prošire i osuvremene zagrebačku Zračnu luku. Time će, prema njegovu mišljenju, ZV dobiti na reputaciji. Također, kazao je, od Uprave Velesajma očekuje se da do kraja godine predoči koncept redizajna ZV-a. Bandić je najavio i ubrzan završetak započetih projekata u gradu, poput »dolaska Zagreba na Savu«, gospodarenja otpadom i njegove termičke obrade, dodatnih ulaganja u prometnu infrastrukturu i zaštitu okoliša. Uz gradnju Kongresnog centra, najavio je i realizaciju drugih projekata, među kojima su gradnja gradske bolnice, zagrebačkih termi, novih podzemnih garaža, te kompleksa Paromlin. U međuvremenu, kazao je, gradska će uprava nastaviti s radom na restrukturiranju gradskih trgovačkih društava, smanjenju birokracije te snažnijem regionalnom povezivanju.</p>
<p>Direktor Zagrebačkog velesajma Davorin Spevec podsjetio je da je JMZV najveća gospodarska izložba u ovom dijelu Europe, te dodao kako velik broj izlagača potvrđuje da se interes gospodarstvenika za izlaganje na ovom sajmu nije smanjio. Spevec je istaknuo da je cilj Velesajma osuvremeniti postojeće i uvesti nove priredbe, te pod okrilje Jesenskog velesajma privući nove izlagače i sadržaje. Tako su se u posljednjih nekoliko godina u okviru Jesenskog velesajma razvili sajam energetike, sajam izuma i inovacija Arca, Eko-Etno Hrvatska, a ove je godine pokrenut i Sajam glazbe, prva takva priredba u regiji, na kojoj će posjetitelji moći razgledati glazbenu i video opremu, kao i glazbala najpoznatijih imena svjetske i domaće proizvodnje. Osim uvoznika i prodavača glazbala i glazbene opreme izlaže i nekoliko domaćih graditelja glazbala, a Uprava Velesajma nada se da će ova priredba potaknuti mlađe generacije da dođu na Zagrebački velesajam.</p>
<p>»S obzirom na velik broj izlagača i posjetitelja, i ovogodišnji se Jesenski velesajam potvrdio kao polazna točna hrvatskom i regionalnom gospodarstvu za iskorak prema Europi i svijetu, ali i mjesto na kojem Europa i svijet mogu ostvariti kontakt s ovim prostorima. Stoga ovaj sajam ima globalni i regionalni, ali i jaki nacionalni i lokalni značaj. Ovogodišnja se priredba od prethodnih razlikuje i po tome što smo se ove godine odlučili tradicionalno predstavljanje zemlje-partnera zamijeniti novim konceptom pod nazivom 'Hrvatska - vaš poslovni partner' u okviru kojeg ćemo predstaviti mogućnosti i dosege hrvatskog gospodarstva«, kazao je Spevec zaključivši kako bez snažnog hrvatskog gospodarstva ne može biti ni rasta Zagrebačkog velesajma.</p>
<p>U sklopu ovogodišnjeg JMZV-a održat će se dvadesetak stručnih skupova na kojima organizatori očekuju više od 2000 sudionika. Tradicionalni Hrvatski gospodarski forum održat će se u srijedu, drugog dana sajma. Tema o kojoj će biti riječi na ovogodišnjem susretu premijera Ive Sanadera i članova Vlade s gospodarstvenicima bit će konkurentnost Hrvatske na putu prema EU.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Kodeks etike prihvatile 22 hrvatske tvrtke</p>
<p>Kodeks su prihvatili Đuro Đaković, Končar, IPK Osijek, KIO Keramika, Dalekovod, Trikotaža Beti i Partner banka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kodeks etike u poslovanju, koji je u svibnju usvojila Skupština Hrvatske gospodarske komore, do početka ovog tjedna prihvatile su 22 hrvatske tvrtke, doznajemo u HGK. Radi o tvrtkama različite veličine i iz raznih dijelova zemlje, a od većih poduzeća među potpisnicima su Đuro Đaković, Končar-Elektroindustrija, IPK Osijek, KIO Keramika, Dalekovod, Trikotaža Beti i Partner banka.</p>
<p>U HGK ističu kako ih ne iznenađuje što su Kodeks dosad prihvatile samo 22 tvrtke, budući da je tek završilo razdoblje ljetnih godišnjih odmora, te ističu kako očekuju da će ga do kraja godine prihvatiti sve njihove članice.</p>
<p>Kodeksom etike u poslovanju, koji je Skupština HGK potvrdila 23. svibnja, utvrđuju se osnovne smjernice etičkog ponašanja poslovnih subjekata u hrvatskom gospodarstvu. Tako se Kodeksom utvrđuje da nije dopušten nikakav politički utjecaj na sudbenu vlast, kao ni pritisak u poslovnim odnosima, koji bi bio usmjeren na postizanje ekonomskih interesa za određene osobe ili skupine. Kodeks tako propisuje da se proizvodi i usluge trebaju proizvesti i ponuditi kupcima na društveno i ekološki odgovoran način, kao i da oni ne smiju imati nedopušten utjecaj na društvenu i prirodnu okolinu.</p>
<p>Odredbe Kodeksa obvezuju poslovne subjekte na ispunjavanje ugovornih obveza i poštivanje fair playa prema konkurenciji. Tako se, primjerice, kaže da tvrtke neće primjenjivati fiktivno snižavanje cijena roba i usluga ili zadržavati robu kojoj predstoji neposredno povećanje cijena. Kodeksom se preporučuje tvrtkama da međusobne sporove, kao i sporove sa zaposlenicima, rješavaju pregovorima i dobrovoljnim ispunjenjem obveza, a ako to ne urodi plodom, u okviru HGK.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Biokovski tunel diže cijene sa 20 na 150 eura</p>
<p>Izgradnjom autoceste cijene stanova u Splitu i Zagrebu polako se izjednačavaju, a stanovi u dubrovačkoj jezgri su 60 posto skuplji nego u središtu Zagreba</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Izgradnjom autoceste Zagreb - Split cijene građevinskih zemljišta i nekretnina u Splitu i okolici naglo su porasle. Vlasnici splitskih agencija za posredovanje u prodaji nekretnina tvrde kako se prošle godine cijena četvornog metra u stambenoj zgradi kretala od 900 do 1100 eura, dok se danas taj isti »kvadrat« ne može kupiti za manje od 1300 eura. Najviše su porasle cijene građevinskog zemljišta i kuća u blizini gospodarske zone Dugopolje, izgrađene uz autocestu.</p>
<p>»Tamo su cijene porasle za nevjerojatnih 200 posto, a u predjelu industrijske zone u Dicmu za 300 posto. U Dugopolju je nekada četvorni metar zemljišta stajao 10 njemačkih maraka, a sada se njegova cijena kreće od 20 do 25 eura, ovisno o položaju parcele. Atraktivna je i neiskorištena zemljišna oaza između Baške Vode i Promajne na Makarskoj rivijeri gdje je osjetan udar trgovačkih kuća. Probijanjem tunela kroz Biokovo cijene zemljišta su s 20 do 30 eura skočile na 150 eura, a vlasnici parcela ne žele prodavati po nižoj cijeni«, ističu u splitskoj agenciji Mia Casa.</p>
<p>Zanimljivo je da se u industrijskim i gospodarskim zonama razvija iznajmljivanje kuća radnicima, što se nikada prije nije događalo, a cijena najma približava se cijeni stanova u Splitu.</p>
<p>»Izgradnjom autoceste primjećuje se i veće zanimanje stranih kupaca za domaća građevinska zemljišta, a cijene stanova u Splitu i Zagrebu također se polako izjednačavaju. Doznajemo da su stanovi u dubrovačkoj jezgri za 60 posto skuplji od onih u središtu Zagreba. No, unatoč vrtoglavom rastu cijena na tržištu je više kupaca nego nekretnina za prodaju«, kažu u agenciji Mia Casa.</p>
<p>Brojni vlasnici agencija tuže se na tromu domaću administraciju zbog koje brojni strani ulagači odustaju od kupnje nekretnina i zemljišta u Hrvatskoj. Tvrde kako se kasni s donošenjem prostornih planova i postocima izgradivosti. [M. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Usitnjeni posjedi koče razvoj poljoprivrede</p>
<p>Projekt za koji je Švedska Hrvatskoj darovala 12,58 kuna trajat će četiri godine, od čega pripremna faza od sedam do deset mjeseci</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Hrvatskoj 1415 obiteljskih gospodarstava ili samo 0,93 posto poljoprivrednika ima više od 50 hektara poljoprivrednog zemljišta, dok ih 32.561 ili čak 21,39 posto ima od jedan do tri hektara zemljišta, pokazuju podaci iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstava.</p>
<p>Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, koje na hrvatskim poljoprivrednim gospodarstvima u prosjeku iznosi svega 2,8 hektara, dok komercijalna gospodarstva upisana u Upisnik imaju u prosjeku posjede od pet hektara, najvažniji je uvjet za povećanje konkurentnosti.</p>
<p>Švedska je, primjerice, okrupnjavanjem poljoprivrednog zemljišta još prije 50 godina iskorijenila siromaštvo na ruralnim područjima. Hrvatska je vlada ovih dana upravo sa švedskom vladom potpisala ugovor o provedbi pripremne faze pilot projekta pod nazivom Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj.</p>
<p>Sudionici tog četverogodišnjeg projekta su Ministarstvo poljoprivrede, Švedska agencija za međunarodnu razvojnu pomoć, regionalna i lokalna samouprava, te poljoprivredna gospodarstva. Ukupan iznos darovnice Švedske za provedbu pripremne (u trajanju od sedam do deset mjeseci) i provedbene faze projekta iznosi 12,58 milijuna kuna.</p>
<p>Cilj projekta je unaprijediti strukturu poljoprivrednih gospodarstava okrupnjavanjem poljoprivrednog zemljišta na odabranim pilot lokacijama u Hrvatskoj i tako postići učinkovitiju poljoprivrednu proizvodnju i potaknuti cjelokupni razvitak ruralnih područja. Jedinice lokalne uprave i samouprave obuhvaćene projektom će tako svom području predložiti Ministarstvu načine raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem. Pokušaji države da više od 1,2 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta - od čega je 440.000 hektara obradivo - proda, dade u zakup i koncesiju, traju predugo.</p>
<p>Pilot lokacije na kojima će se projekt provoditi su na području grada Novi Vinodolski, grada Vrbovec/općine Krašić i općine Tompojevci u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a izbor će biti potvrđen tijekom pripremne faze pilot projekta. Kriterij za izbor pilot lokacija je različita rascjepkanost poljoprivrednih posjeda, ali i interes jedinica lokalne samouprave.</p>
<p>Prema strukturi poljoprivrednih gospodarstava, njih 148.999 su obiteljska, 1740 su obrt, a pravnih osoba je 1506. Međutim, pokazalo se da je na malim, usitnjenim posjedima nemoguće isplativo proizvoditi za tržište ratarske i stočarske kulture. Za isplativu proizvodnju mlijeka za tržište potrebno je imati hektar zemlje po kravi, ili barem 20-ak hektara zemljišta za isplativo sijanje pšenice, kukuruza, duhana i drugih kultura.</p>
<p>S druge strane, voće, povrće, uljarice i cvijeće mogu se uzgajati i na manjim posjedima, površine od tri do pet hektara. Problem je što se naši poljoprivrednici, bez pomoći zadruga i jedinica lokalne uprave i samouprave, teško odlučuju na promjenu sjetvene kulture. Projekt okrupnjavanja zemljišta značajan je stoga što se uklapa u reformu poljoprivredne politike Hrvatske, a može poslužiti za stjecanje iskustava za nove slične projekte. Restrukturiranje zemljišta jedna je od najvažnijih reformi u poljoprivrednom sektoru na putu Hrvatske prema EU jer je okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta te povećanje posjeda osnova za daljnji razvoj poljoprivrede.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="54">
<p>Neće biti izvanrednih izbora</p>
<p>Sanader: »Od toga što Račan radi u Crnom Lugu je - tresla se brda, rodio se miš. Od toga neće biti ništa jer je riječ o ljudima koji ne znaju i koji su nesposobni</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Onima koji se bave razmišljanjima kako sastaviti vlade u sjeni jasno poručujemo da neće biti izvanrednih izbora, nego će oni biti u redovnom roku, u studenome 2007., kako i priliči stabilnoj zemlji i stabilnoj demokraciji kao što je Hrvatska«, rekao je u utorak predsjednik HDZ-a i premijer Ivo Sanader na konferenciji za novinare HDZ-a na kojoj je prvi put nakon ljetne stanke kao šef vladajuće stranke reagirao na sastavljanje vlada u sjeni i događaje na stranačkoj sceni. Oporbenim strankama Sanader je zamjerio da sada predlažu mjere koje su mogli provesti dok su bili na vlasti, a kritike na račun svoje vlade nazvao je neutemeljenima i politikantskima. </p>
<p>»Koalicijska vlada pokazala je svoju nekompetentnost i nestručnost, što su im rekli i građani na izborima. Ta koalicija je cijelo vrijeme mandata imala ključnu zadaću međusobno se svađati i opstruirati pa im je tako trebalo godinu i pol dana da imenuju šefove obavještajnih službi. Nemam ništa protiv da jača lijevi centar jer će politička scena biti zanimljivija. Iskreno bih volio imati jakog rivala na lijevom centru, ali moram konstatirati da ga nemamo«, istaknuo je Sanader. </p>
<p>Posebno kritički govorio je o SDP-u čije je vodstvo na nedavnom sastanku u Crnom Lugu dogovaralo strategiju za iduće izbore. </p>
<p>»Od toga što Ivica Račan radi u Crnom Lugu je - tresla se brda, rodio se miš. Od toga neće biti ništa jer je riječ o ljudima koji ne znaju i koji su nesposobni. Takvim sastancima želi se prikriti da je u SDP-u jak proces dezintegracije, što se vidjelo u svađama u Zagrebu prije lokalnih izbora, kao i u tome što je već počela trka za Račanova nasljednika, i to baš u vrijeme kad su ga mediji najviše napali zbog parafiranja sporazuma sa Slovenijom. Budući da su ih koalicijski partneri napustili, svađe u SDP-u prešle su na domaći teren«, poručio je Sanader dodavši kako HNS ima visoke ambicije da zagospodari lijevim centrom, a da HSS ima loša iskustva sa SDP-om nakon lokalnih izbora.</p>
<p>Sanader je iznio i podatke prema kojima je industrijska proizvodnja u drugom tromjesečju ove godine porasla za devet posto, da su turistički podaci bolji za 7,5 posto u odnosu na prošlu godinu, da je nezaposlenost pala na 273.000 te da je izvoz porastao za 12, 2 posto, a uvoz za 8,1 posto.</p>
<p>»Zadržat ćemo taj trend bržeg rasta izvoza od uvoza, što kažu i makroekonomski stručnjaci. Na zagrebačkoj i varaždinskoj burzi indeksi su porasli za više od 50 posto, što govori o stvaranju poduzetničke klime«, rekao je Sanader.</p>
<p>Govoreći o cijeni naftnih derivata, Sanader je istaknuo da je na mediteranskom tržištu cijena rasla triput brže nego u Hrvatskoj, što govori o sposobnosti njegove vlade. Ne zaustavi li se trend rasta cijena, Vlada će intervenirati ili kroz dobit Ine ili plivajućim trošarinama da bi pokazala svoju socijalnu osjetljivost.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Nemam namjeru rušiti Sanadera za Pašalića </p>
<p>SDP će ove jeseni pokrenuti interpelaciju o radu Vlade, ali to neće biti zbog slučaja Liburnija </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Oko kandidature Željke Antunović za predsjednicu SDP-a vidim frku izvan a ne u stranci. Bilo bi čudno da zamjenica predsjednika nema ambiciju postati predsjednicom stranke, a ja sam siguran da će stranka na konvenciji za nešto manje od tri godine znati izabrati najzreliju i najodgovorniju osobu«, rekao je predsjednik SDP-a Ivica Račan u utorak u razgovoru s novinarima. </p>
<p>Račan priznaje da je Antunović javnom objavom kandidature u javnosti zasjenila rad stranke na programu rješavanja gospodarskih i drugih problema Hrvatske, ali ne vjeruje da je to učinila namjerno. Ipak, dodaje kako je siguran da će stranka znati ocijeniti i taj aspekt njezinog istupa. Račan je demantirao da je za jedne dnevne novine izjavio: »Željka i ja ćemo najesen srušiti Sanadera« te dodao: »Nemam namjeru rušiti Sanadera za Pašalića«. </p>
<p>Onima koji u SDP-u negoduju zbog angažiranja nestranačkih stručnjaka, Račan je poručio da će s tom praksom nastaviti jer želi »Hrvatskoj pružiti što kvalitetnije odgovore na probleme«. No, dodao i da je »okupljanje ljudi oko stranke jedna, a tko će biti u vladi druga stvar i bila bi glupost sada sastavljati vladu jer najprije treba dobiti izbore a do tada ne nasjedati na provokacije«. </p>
<p>Komentirajući izjavu premijera Ive Sanadera da SDP nije jak rival HDZ-u, Račan je ustvrdio da se ne zavarava javnim potcjenjivačkim izjavama jer zna da »HDZ ne podcjenjuje SDP, što se vidi i po napadima na SDP u medijim bliskim HDZ-u«. </p>
<p>Račan nije želio potvrditi najave da će SDP u Saboru tražiti smjenu potpredsjednika vlade Damira Polančeca zbog afere Liburnia, ali je naglasio da je za taj slučaj odgovorna cijela vlada. Ipak, najavio je da će SDP ove jeseni pokrenuti interpelaciju o radu Vlade, ali nije želio reći zbog čega, osim da to neće biti slučaj Liburnije. </p>
<p>Iako tvrdi da bi, kada bi to ovisilo o SDP-u, izbori bili već sutra, Račan smatra da prijevremenih izbora neće biti ni nakon početka pregovora o članstvu u EU jer se podrška članstvu Hrvatske u samo dvije godine prepolovila, pa Vlada ne može iskoristiti taj pomak. [Sanja Kapetanić]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Šeks: Oporba neće imati dovoljno ruku za Polančecovu smjenu</p>
<p>Saborska rasprava o reviziji pretvorbe i privatizacije se očekuje krajem rujna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Stigne li oporbeni zahtjev za izglasavanjem nepovjerenja potpredsjedniku Vlade Damiru Polančecu, uvrstit ću ga u dnevni red. S obzirom da je premijer Sanader već rekao da Polančeca ne smatra odgovornim za slučaj Liburnia Riviera Hotela i da će Vlada stati u njegovu obranu, očito je kako oporba neće imati dovoljno ruku za Polančecovu smjenu«, izjavio je u utorak predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks. </p>
<p>Nakon sjednice proširenog Predsjedništva Sabora, Šeks je novinare izvijestio da će nova sjednica parlamenta početi 21. rujna te da će potrajati do 7. listopada, kada će se, u povodu Dana neovisnosti, održati svečana sjednica.</p>
<p>Od pedesetak točaka dnevnoga reda, Šeks je izdvojio set izbornih zakona o kojima će se raspravljati idući tjedan. Riječ je o novim zakonima koji se odnose na lokalne izbore, a među njima su i dva prijedloga (Vladin i HNS-ov) o neposrednom izboru gradonačelnika, župana i općinskih načelnika, kao i izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi. </p>
<p>Pozornost javnosti sigurno će izazvati saborska rasprava o reviziji pretvorbe i privatizacije, koja se očekuje krajem rujna. Šeks je podsjetio na to da je prije nekoliko mjeseci Sabor obvezao Državno odvjetništvo, HNB, Fond za privatizaciju te Komisiju za vrijednosne papire da dostave izvješća o učinjenome na reviziji pretvorbe. U sklopu toga, zastupnici će se izjasniti i o Vladinu prijedlogu da se rok za reviziju pretvorbe i privatizacije produlji za još godinu dana, a najavljena je i rasprava o učincima kuponske privatizacije.</p>
<p>U dnevni red jesenske sjednice uvršten je i HSP-ov zahtjev o proširenju jurisdikcije Hrvatske na Jadranu. Pravaši traže da se saborska odluka iz 2003. o proglašenju ekološko-ribolovne zone na Jadranu izmijeni te da Hrvatska proglasi isključivi gospodarski pojas, kao odgovor na najavu Slovenije da će proglasiti svoju ekološku zonu i epikontinentalni pojas.</p>
<p>Na prošlotjednom sastanku premijera Ive Sanadera i čelnika parlamentarnih stranaka dogovoreno je da se rasprava o tom pravaškom zahtjevu odgodi za dva mjeseca kako bi Vlada za to vrijeme mogla, posebice na diplomatskom planu, obaviti sve pripreme te izvijestiti sve relevantne međunarodne čimbenike o tome da bi slovenska namjera, prihvati li je tamošnji parlament, značila posezanje za hrvatskim teritorijem.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>SAD ne traži da budemo protiv Njemačke</p>
<p>Mesić: Hrvatska se neslanjem vojnika u Irak izuzela iz skupine onih zemalja koje su moguća meta terorističkih napada</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić demantirao je u ponedjeljak u New Yorku da je uoči povijesnog summita UN-a SAD radio pritisak na Hrvatsku tražeći od nje da se suprotstavi kandidaturi Njemačke za stalno mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a.</p>
<p>Predsjednik Mesić - koji se nalazi u New Yorku gdje će od 14. do 16. rujna sudjelovati u radu Opće skupštine UN-a o milenijskim ciljevima - nakon susreta s predstavnicima hrvatske misije u UN-u novinarima je kazao: »Amerika to od nas nije tražila. Mi vodimo svoju politiku kao što svoju politiku vode i SAD i Njemačka. Svaka zemlja na to ima pravo«. Predsjednik je dodao da upravo na tim principima Hrvatska bazira traženje potpore za svoju kandidaturu za nestalno mjesto u Vijeću sigurnosti 2008/2009. godine.</p>
<p>Uoči nastupa na Milenijskom summitu, Mesić je rekao da je Hrvatska aktivno uključena u rješavanje gorućih globalnih problema, vodeći pritom računa o nacionalnim, regionalnim i općim interesima. Istaknuo je da je bila ispravna odluka što Hrvatska nije poslala svoje vojnike u Irak jer se time izuzela iz skupine onih zemalja koje su moguća meta terorističkih napada.</p>
<p>Govoreći o aktualnim problemima u Hrvatskoj, osvrnuo se na vladavinu zakona. »U Hrvatskoj moraju vladati zakoni, a ne ljudi i nitko ne smije biti iznad zakona«, kazao je hrvatski predsjednik. Mesić je dotaknuo i pitanja privatizacije, pri čemu je naglasio da Hrvatska treba investicije, ali ne samo u sektor servisa, nego i u proizvodnji. </p>
<p> Dotaknuo je i pitanje odbjegloga generala Ante Gotovine, istaknuvši još jednom kako bi bilo bolje da general skupi hrabrosti, ode u Haag i time oslobodi Hrvatsku pritiska. Dodao je još da hrvatske vlasti nemaju podataka o tome gdje se Gotovina nalazi. Predsjednika su u New Yorku dočekali hrvatska veleposlanica pri UN-u Mirjana Mladineo, hrvatski veleposlanik u Washingtonu Neven Jurica te generalni konzul u New Yorku Petar Ljubičić.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Odluka o pregovorima vjerojatno 26. rujna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vijeće ministara vanjskih poslova EU-a najvjerojatnije će se sastati na izvanrednoj sjednici 26. rujna i tada bi moglo biti odlučeno o početku pregovora s Hrvatskom i Turskom. Teoretski, o Hrvatskoj bi se moglo raspravljati i na marginama sastanka Vijeća za poljoprivredu 19. i 20. rujna, ali to je malo vjerojatno.</p>
<p>Istodobno, kako se očekuje sastanak ministara vanjskih poslova, u Strasbourgu će se 26. rujna sastati europski parlamentarci, a prije toga i europske pučke stranke. Skupu će nazočiti i hrvatski premijer Ivo Sanader te se očekuje nova puna podrška pučkih stranaka Hrvatskoj. Postoji i mogućnost da se premijer Sanader sastane i s predsjednikom Europskog parlamenta Jozepom Borellom.</p>
<p>O početku pregovora s Hrvatskom u utorak je govorio i Olli Rehn, povjerenik za proširenje Europske komisije, koji je rekao da su postignuti pomaci u provođenju Akcijskog plana, ali da treba pričekati s konačnom odlukom. Očito, očekuje se i izvješće Carle del Ponte, nakon čega će europski dužnosnici donijeti odluku.</p>
<p>Na Vijeću ministara 26. rujna raspravljat će se i o Turskoj, ako u međuvremenu ne dođe do pune suglasnosti svih zemalja o početku pregovora 3. listopada. U tom slučaju, teoretski, ne bi bilo ni potrebe za sazivanje izvanredne sjednice Vijeća ministara, ali to je teško očekivati. Postoje, naime, veliki otpori kod nekih zemalja za početak pregovora s Turskom, a situacija bi se mogla dodatno zakomplicirati i poslije njemačkih izbora. Iako je Francuska donekle ublažila stav, Cipar se i dalje protivi početku pregovora.</p>
<p>Iz diplomatskih izvora u Bruxellesu Vjesnik saznaje da postoji dobro raspoloženje za početak pregovora s Hrvatskom. O datumu je teško govoriti, a bruxelleski diplomati naglašavaju da Tursku i Hrvatsku ionako ne treba povezivati. Pregovori s Turskom trajat će mnogo duže nego s Hrvatskom i bit će daleko kompliciraniji.</p>
<p>Sljedeći summit Europske unije održat će se potkraj listopada i na njemu će se raspravljati o budućnosti Unije i problemima s kojima se ujedinjena Europa sada susreće. Prije svega, bit će govora o europskome Ustavu i proračunu.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Hrvatska važna davateljica mirovnih postrojbi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Interoperabilnost je ključni pojam za sve trenutačne procese u našim Oružanim snagama«, poručio je zamjenik načelnika Glavnog stožera, general pukovnik Slavko Barić otvarajući u utorak četverodnevni međunarodni simpozij o sudjelovanju vojnih policajaca u mirovnim operacijama, koji se održava u Zapovjedništvu za združenu izobrazbu i obuku »Petar Zrinski« u Zagrebu.</p>
<p>General Barić naglasio je da razmjena iskustava i takozvanih naučenih lekcija pomaže u traženju odgovora na buduće izazove i rizike.</p>
<p>Na skupu sudjeluje 35 sudionika iz 15 zemalja, članica NATO-a i Partnerstva za mir, a Ministarstvo obrane najavilo ga je kao najveći stručni skup vojnih policajaca dosad održan u svijetu. </p>
<p>Pozdravljajući sudionike u ime nacionalnoga koordinatora za NATO, pomoćnica Pjera Šimunovića, Marta Nakić-Vojnović istaknula je iznimnu važnost sudjelovanja Hrvatske u mirovnim misijama na putu prema punopravnom članstvu u Savezu. Podsjetila je da najesen počinje naš četvrti ciklus MAP-a (Akcijskog plana za članstvo) te precizirala kako će angažman u mirovnim operacijama biti jedan od najvažnijim naglasaka našega novoga godišnjeg nacionalnog programa (ANP) za članstvo u NATO-u.</p>
<p>Izaslanik načelnika Uprave Vojne policije, brigadir Branko Katalinić istaknuo je brzinu kojom je Hrvatska ustrojila svoje Oružane snage, ali i od zemlje domaćina međunarodnim mirovnim postrojbama postala zemlja koja sudjeluje u međunarodnim mirovnim misijama. </p>
<p>»Idući mjesec bit će točno šest godina otkako Hrvatska sudjeluje u mirovnim misijama Ujedinjenih naroda«, naglasio je brigadir Katalinić, dodajući kako je u operacijama te vrste dosad sudjelovalo više od 140 ljudi. Podsjetio je da trenutačno u 10 mirovnih misija UN-a sudjeluje 35 pripadnika HV-a, dok je u mirovnoj misiji u Afganistanu vod naših vojnih policajaca, medicinska ekipa i diplomatsko-policijski rekonstrukcijski tim.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050914].
|
