NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050314].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 156886 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>14.03.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Očekujem pregovore!</p>
<p>Ponudio sam prijedlog da pregovori počnu kako je i predviđeno te da EU putem nekog mehanizma kontrolira je li Hrvatska vjerodostojna u svojim akcijama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iako posljednjih dana iz Bruxellesa stižu razne, često i kontradiktorne informacije o početku ili odgodi pregovora Europske unije i Hrvatske, premijer Ivo Sanader je i dalje optimističan. U razgovoru za Vjesnik govori o nastojanjima hrvatske vlade da dokaže vjerodostojnost u rješavanju »slučaja Gotovina«, podjeli unutar Europske unije kada je riječ o početku pregovora i podršci koju Hrvatska dobiva od susjednih zemalja.</p>
<p>Gospodine premijeru, nakon kontroverznih informacija koje dolaze iz Bruxellesa, jeste li i dalje optimist uoči 17. ožujka i vjerujete li da će pregovori tada i početi? </p>
<p>- Želim, naravno, da pregovori počnu 17. ožujka, kao što je to Europsko vijeće odlučilo u prosincu prošle godine. Unija će o tome odlučiti tijekom ovog tjedna, nakon rasprave o tome je li Hrvatska u potpunosti surađuje s Haaškim sudom. Raspoloženje je podijeljeno, a osobno ne bih želio da se Unija dijeli na pitanju Hrvatske. Dosad su se uvijek odluke donosile u suglasju, što je bila velika kvaliteta i za Hrvatsku i za EU, iako prošle godine prije avisa, ili prije odluke o statusu kandidata, rasprave nisu bile ništa manje intenzivne. Hrvatska u potpunosti podržava ideju ujedinjene Europe kroz Uniju. Smatramo da je to sjajna prilika našeg naraštaja da stubokom promijenimo paradigmu europske povijesti koja je bila bitno označena međusobnim ratovima, dominacijom jednih nad drugima, genocidom, totalitarizmima i sličnim zlima. San o ujedinjenoj Europi ne smije se zaustaviti na našim zapadnim i sjevernim granicama. Kao što to ne smije biti slučaj niti na našim istočnim granicama. A pregovori trebaju početi i stoga jer je Hrvatska to zaslužila. I ja ih očekujem. Hrvatska, naime, već danas živi Europu, ako to ime uzmem za skup demokratskih standarda, za funkcionirajuću demokraciju i slobodno tržište, za međusobno toleriranje različitosti, za kulturu dijaloga, za pomirbu, vladavinu prava, poštivanje ljudskih i manjinskih prava...</p>
<p>Koliko je Hrvatska uspjela u »slučaju Gotovina« uvjeriti svoje europske partnere u vjerodostojnost?</p>
<p>- Mislim da je najveća snaga suvremene Hrvatske ta da je u posljednjih nekoliko godina vratila vjerodostojnost i ugled u Europi i svijetu. Vjeruje nam se. S druge strane ima onih koji kažu: ali, niste riješili »slučaj Gotovina«, ili ne činite sve da se on riješi. Tu treba reći da imamo razumijevanja za takva stajališta i glavne haaške tužiteljice i nekih zemalja članica. I ja bih, da sam tužitelj ili državni odvjetnik, uvijek želio da su svi koji su osumnjičeni ili optuženi pred sudom. I to bi bilo najbolje. Pritom treba znati da optužnica predstavlja samo jednu stranu, druga je strana obrana, treća su prijatelji suda, a sudsko vijeće na kraju procesa daje presudu. Također vrijedi i pristup da puna suradnja znači i to da Hrvatska sve poduzima. Sad je pitanje tko će ocijeniti poduzimamo li mi sve. Ponudio sam prijedlog koji je inicijalno dobro prihvaćen, a to je da pregovori počnu kako je i predviđeno te da EU putem nekog mehanizma kontrolira je li Hrvatska vjerodostojna u svojim akcijama. Ako se pokaže da nismo, pregovori se uvijek mogu suspendirati.</p>
<p>Posljednjih se dana mogla čuti kvalifikacija da je hrvatska vlada učinila sve da se locira i uhiti general Gotovina, ali da obavještajna zajednica nije u potpunosti svoj posao obavila do kraja?</p>
<p>- Odgovorno tvrdim da nemamo nijednu informaciju koja bi ukazivala na to. Inače, kao što znate, prošle je godine bilo smjena na vrhu obavještajne zajednice, a glavni razlog je bilo nezadovoljstvo, i moje i Predsjednikovo, njihovim radom - među ostalim, i u kontekstu suradnje s Haaškim sudom. Dakle, ako se prigovori nekih odnose na to razdoblje, a vidjeli smo i da gospođa Del Ponte o tome piše u svom posljednjem pismu luksemburškom predsjedatelju Vijeća ministara EU-a Jeanu Asselbornu, onda smo to riješili. Ministrica Kolinda Grabar-Kitarović u petak je uputila naš odgovor Asselbornu s najnovijim podacima o rezultatima poduzetih akcija. Glavni državni odvjetnik boravio je također dva dana u Haagu i razgovarao s glavnom tužiteljicom i glavnim istražiteljem Lopezom. Nadamo se da će ta izvješća i razgovori uroditi plodom. Jer i Haag mora znati da svijet ne završava 17. ožujka 2005. </p>
<p>Hrvatska ide dalje, a to znači i da naša obveza pune suradnje ostaje još na snazi, i to po hrvatskim zakonima, ali i po rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a koje smo članica.</p>
<p>Kako gledate na to da su neke zemlje stalno sumnjičave prema Hrvatskoj?</p>
<p>- Prije i iznad svega imam odgovornost za Hrvatsku, i svijest o tome da moramo činiti samo ono što će koristiti Hrvatskoj. Inače, sumnjičavost pojedinih zemalja članica može biti obrazloživa i činjenicom da nemaju potpunih informacija, ili da se u svojim ocjenama oslanjaju samo na jedan izvor, koji ne mora nužno biti vjerodostojan.</p>
<p>Kako bi se odgoda pregovora odrazila na stanje u Hrvatskoj i regiji?</p>
<p>- U načelu, nije dobro odgovarati na hipotetična pitanja, pa to ni ovaj put neću učiniti. Reći ću samo toliko da Hrvatska treba početi pregovore sukladno odluci Europskog vijeća i da je pretpostavka pune suradnje ostvarena. Hrvatska je prva zemlja s ovih europskih prostora koja nakon Slovenije ulazi u završni proces punopravnog članstva Unije. Na taj način i Unija realizira svoju politiku tzv. solunske agende. Proteklih sam mjeseci razgovarao sa svim premijerima Unije i svi su mi potvrdili da treba uložiti sve napore da dođe do trajne stabilizacije političkih prilika u našem jugoistočnom susjedstvu. A Hrvatska je most suradnje između EU-a i Balkana ili - ako hoćemo citirati neke europske državnike - model za sve druge u našem susjedstvu. Stoga očekujem pozitivnu odluku u pogledu početka pregovora i napor unutar Unije da se do takve odluke dođe konsenzusom. Pritom, ponavljam, ne tražim nikakav popust za Hrvatsku. Naša obveza ostaje. Jer zakoni su iznad svih nas, to jest nitko nije izvan ili iznad zakona. Hrvatska će se tako ponašati kad je riječ o Gotovini ili ma o kome drugome. </p>
<p>Andrea Latinović / Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Neokolonijalno osvajanje vodovoda </p>
<p>Posao tisućljeća: svoje vodovode već su prodali Bukurešt, Sofija, Budimpešta i Segedin. Cijena vode u tim je gradovima porasla na više od tri eura po prostornome metru. U više zemalja došlo je do socijalnih nemira koji su prisilili vlade da raskinu ugovore uz ozbiljne političke i ekonomske posljedice. Inozemni privatni kapital pokušava preuzeti i Beogradski vodovod </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Multinacionalne kompanije pokušavaju se u okviru procesa privatizacije domoći velikih vodovoda u tranzicijskim zemljama i na taj način prigrabiti najunosniji posao 21. stoljeća - prodaju vode u uvjetima apsolutnog monopola i potpuno kontroliranog tržišta. </p>
<p>Svoje vodovode prodali su Bukurešt, Sofija, Budimpešta te Segedin. Cijena vode u tim je gradovima porasla na više od tri eura po prostornome metru. Inozemni privatni kapital, uz potporu Europske agencije za rekonstrukciju (EAR) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), pokušava preuzeti Beogradski vodovod i kanalizaciju u okviru procesa privatizacije, a zainteresiran je i za ostale velike vodovode u Srbiji i Crnoj Gori. Tamošnji hidrotehnički stručnjaci to svim snagama pokušavaju spriječiti. </p>
<p>»Ta predaja, a ne prodaja, neokolonijalizam je najgoreg tipa. Naši inženjeri mogu puno bolje i barem dva puta jeftinije riješiti sve komunalne probleme, za razliku od hidrotehnički nedovoljno obrazovanih stranaca, menadžera«, rekao je za Vjesnik Branislav Đorđević, profesor na Građevinskom fakultetu u Beogradu, redovni član Akademije inženjerskih nauka SCG-a i Naučnog društva Srbije. Stručnjak je Odjela za prirodne resurse Europskog savjeta u Strasbourgu, član Komiteta za vodoprivredne sustave pri Međunarodnoj asocijaciji za hidrološke znanosti (IAHS) i Međunarodne asocijacije za vodene resurse (IWRA). Sudjelovao je u planiranju i realizaciji najvećih hidroenergetskih objekata i vodoprivrednih sustava u SFRJ i više sustava u inozemstvu.</p>
<p>Multinacionalne kompanije u vodovode koje preuzimaju ne unose svoj kapital. Jednostavno povećaju cijenu vode. </p>
<p>»Cijena je prvo oko dva eura po prostornome metru, kasnije i više od tri, što kompanijama osigurava dovoljno novca za obnovu i modernizaciju vodovoda i kanalizacija, kao i za visok profit«, objašnjava Đorđević. </p>
<p>Neodgovornost pokušaja preuzimanja Beogradskog vodovoda najbolje pokazuje sadašnja cijena vode od oko 0,3 eura. I najmanje zatraženo povećanje cijene Grad odgađa prisiljavajući BVK da radi s gubicima. </p>
<p>»Povećanjem cijene na 0,5 eura pokrili bi se proizvodni troškovi vode, a kasnijim povećanjem od 0,8 do jednog eura omogućio bi se razvoj vodovoda i kanalizacije te izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda«, objašnjava Đorđević. Beogradski političari, međutim, izjavljuju da se vodovod mora prodati strancima da bi se modernizirala kanalizacija i napravili uređaji za pročišćavanje.</p>
<p>»Svjetska iskustva pokazuju da su sve zemlje koje su vodovode prepustile strancima napravile stratešku grešku. U više zemalja - JAR, Bolivija, Filipini, Kanada - došlo je do socijalnih nemira koji su prisilili vlade da raskinu ugovore uz ozbiljne političke i ekonomske posljedice«, ističe Đorđević. </p>
<p>Klupko majčinskih, sestrinskih i kompanija kćeri oko godinu dana odmotavao je Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ) i samo ga je djelomično odmotao. Najveći poslovni kolač vodenog biznisa dijele kompanije SUEC, Vivendi (nedavno transformirana) i Thames Water, a agresivno se ubacuju SAUR, United Utilities te Bechtel. Najveće od njih potječu iz Francuske, no teško je odrediti nacionalnost, jer su tu isprepleteni interesi i kompanije raznih europskih zemalja, koje su kupile i najveće američke privatne kompanije, kao što su US Filter i American Water Works.</p>
<p>Najveća svjetska financijska igra s vodom ne bi se mogla ostvariti bez podrške Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj, koje uvjeravaju potencijalne prodavače vodovoda da je to za njih spasonosno rješenje. Vivendi i SUEC prigrabile su vodovode u Poljskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Češkoj, Estoniji i Armeniji.</p>
<p>Vlade koje podržavaju multinacionalne kompanije sasvim se drukčije ponašaju kad je riječ o njihovim vodama. Stav Francuske je kako je sektor vode suviše važan da bi se prepustio strancima na upravljanje. Rečeno je to prilikom prodaje paketa akcija Vivendija, kada je ministarstvo financija okupljalo isključivo domaće investitore da obave kupnju. Generalni direktor francuske firme SUEC, J. L. Trancar, na takav je potez francuske vlade rekao da »tržište vode i treba biti ksenofobično«. Njemačka se također drži dalje od privatizacije svojih vodovoda, ali to ne smeta njezinim kompanijama da se bave tim biznisom u drugim zemljama. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Utakmica Zagreb - Partizan, zbog puno incidenata kasnila više od sata </p>
<p>Autobuse s Partizanovim navijačima napalo stotinjak Bad blue boysa, napadnut i autobus sa srpskim novinarima i klupskim čelnicima, a policija jeprotiv napadača uporabila i suzavac </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Mnogobrojni incidenti, divljanja navijača, među kojima i napad na srpske novinare, te sukobi s policijom, obilježili su rukometnu utakmicu Zagreb-Partizan, održanu u nedjelju u Velikoj dvorani Doma sportova u Zagrebu.</p>
<p>Da bi se izbjegao najavljivani sukob s navijačima Partizana koji su u Zagreb krenuli vlakom iz Beograda, policija je oko 13,30 sati na željezničkoj postaji u Dugom Selu zaustavila vlak, te 138 srpskih navijača prebacila u dva autobusa, namjeravajuči ih zbog njihove sigurnosti dopratiti do Doma sportova. No, oko 14 sati, policija je rastjerala napadače, a navijače zbog sigurnosnih razloga prevezla u prostorije Policijske akademije u Svetošimunskoj. Tamo su ustvrdili da navijači nemaju karte za utakmicu i da nisu svoj organizirani dolazak najavili, te su ih oko 17 sati vratili vlakom za Beograd. </p>
<p>Oko 17 sati, sat vremena prije najavljivanog početka utakmice, domaći navijači su kod hotela Panorama, u blizini Trga sportova, napali autobus sa srpskim novinarima i klupskim čelnicima. </p>
<p>U sukobu, u kojem je policija reagirala primjenom sile i bacanjem suzavca, razbijen je autobus i jedan policijski automobil. Hotel Panorama, u kojem su bili smješteni gostujući igrači, čuvale su jake snage specijalaca. Igrači Partizana iz sigurnosnih razloga su iz hotela izašli tek oko 17.30 sati. Policijskim vozilima prebačeni su, uz visoke mjere zaštite, u Dom sportova, koji je od hotela udaljen svega stotinjak metara. </p>
<p>Ritam incidenata nastavljen je nešto iza 18 sati, u prepunoj velikoj dvorani Doma sportova kada su s dijela tribina rezerviranog za srpske novinare prežestokim domaćim navijačima pokazana tri prsta. Domaći navijači su tada krenuli prema provokatorima, na što je reagirala policija i udaljila nekoliko osoba. Iako su uprava i igrači Partizana, kako su javili neki elektronski mediji, tražili da se utakmica ne igra u pregrijanoj atmosferi Ledene dvorane, utakmica je počela u 19.15 sati. </p>
<p> Zbog sigurnosnih mjera igrači nisu mogli ranije biti prevezeni iz hotela Panorama u Dom sportova. Utakmica, obilježena bacanjem mobitela i nekoliko upaljača, završila je, uz organizatorske prijetnje o prekidu, pobjedom i prolazom Zagreba u polufinale Kupa kupova. ></p>
<p>[M.D./ T.M./ T.T.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Novi početak</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Nakon višemjesečnih priprema, ispitivanja tržišta i anketiranja čitatelja, Vjesnik ulazi u novo razdoblje. Mali je format pobijedio veliki, ne samo u Vjesnikovu slučaju. Trend manjih novina prevagnuo je na većini svjetskog medijskog tržišta. Uglavnom, mnoge velike, ozbiljne svjetske novine prilagodile su se novim zahtjevima tržišta i smanjile format. I nisu zato postale »male«. Taj je val zahvatio praktično sve španjolske, većinu talijanskih i britanskih novina. Manji format ne znači i neozbiljne ili žute sadržaje; naprotiv, taj format upravo pruža velike mogućnosti za izvrsno plasiranje relevantnih tema iz svih društvenih sfera.</p>
<p>No, promjena Vjesnika ne znači samo promjenu formata - to je samo najvidljivija promjena, jer je Vjesnik desetljećima zadržavao tradicionalni veliki format. Bilo je, istina, pokušaja smanjivanja formata, ali suštinski se list nije mijenjao, a ni svjetski i europski trendovi u novinarstvu u to doba nisu bili takvi kao danas.</p>
<p>Već 65 godina Vjesnik je nezaobilazno mjesto hrvatskog novinarstva, ali i društvenog utjecaja te kreiranja javnog mnijenja. Promjenom formata Vjesnik će zadržati svoje prepoznatljive i citirane forme, poput analiza i komentara kojima smo se i dosad razlikovali od drugih na tržištu. Provjerene, vjerodostojne i argumentirane informacije i dalje ostaju Vjesnikovo sveto pismo i od toga nema odstupanja, bila riječ o bivšem velikom ili sadašnjem malom formatu. Žutilu, senzacionalizmu i prizemnim poluinformacijama u Vjesniku su zatvorena vrata, kao i dosad. To je poruka onim vjernim čitateljima koji strahuju da bi nas mali format mogao odvesti u neželjenom pravcu, tabloidnom.</p>
<p>Naše druge novine, Obiteljski glas, namijenjene su stupu društva - obitelji, dakle i novim, mladim čitateljima koji znaju da im Internet, unatoč širini i šarolikosti, ipak ne može zamijeniti informativnost pisane riječi. Jer, vaš glas mora se čuti i kad nisu izbori.</p>
<p>I kao treću novost, naš najprepoznatljiviji i najčitaniji proizvod, Nedjeljni Vjesnik, nudimo tržištu u novoj varijanti. Kao dvobroj koji će sadržavati troje novine za istu cijenu: Nedjeljni Vjesnik, Obiteljski glas i prilog Sedam dana, na kioscima će se naći već u subotu, a u Zagrebu u petak navečer.</p>
<p>Na kraju, nadam se da će novi (stari) Vjesnik naći put do vjernih dugogodišnjih čitatelja, ali i do novih koji će prepoznati našu kvalitetu. Naš novi početak.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Haagu važniji predstavnici nego krivci</p>
<p>IVAN ŠABIĆ</p>
<p>Radovan Karadžić, Ratko Mladić i Ante Gotovina. Upravo ta trojica optuženika, i upravo tim redom, spominju se kada se govori o (ne)suradnji s Haaškim sudom zemalja nastalih raspadom bivše SFRJ ili o preduvjetima za okončanje rada Suda. Prošloga tjedna ih je, primjerice, u Sarajevu, prigodom svečanog »puštanja u rad« Vijeća za ratne zločine pri Državnom sudu Bosne i Hercegovine spomenuo predsjednik Haaškog suda Theodor Meron, naglasivši da tribunal neće zatvoriti vrata prije nego što se sudi spomenutoj trojici, a identična »rang lista« ušla je čak i u rezoluciju Vijeća sigurnosti.</p>
<p>Nitko od onih koji tom listom barataju ne trude se, međutim, objasniti je, navesti kriterije temeljem kojih je Gotovini pripalo treće mjesto od, u ovom trenutku, 16 optuženika nedostupnih Sudu. A objašnjenje bi moralo biti jako zanimljivo, s obzirom na to da Gotovina nije ni jedini general među 14 optuženika na »rang listi« svrstanih iza dvojca Karadžić-Mladić, niti je optužnica protiv njega teža od optužnica protiv trinaestorice koji se poimence ne spominju. I ne samo da nije teža nego su četvorica od njih 13 optuženi za genocid, što je daleko teža kvalifikacija od one koja je navedena u optužnici protiv Gotovine, koji se tereti za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja. Zašto se onda Gotovina nalazi na visokom trećem mjestu? Jedino logično objašnjenje je da se dužnosnici Suda, kao i dužnosnici vlada i organizacija koje podupiru njegov rad, u prvom redu zalažu za to da pred suce stignu »reprezentacije« strana u sukobu na području bivše SFRJ, a kažnjavanje svih odgovornih je palo u drugi plan.</p>
<p>Zapravo, od trenutka kada je objavljeno da se haaško tužiteljstvo više neće baviti »sitnim ribama«, nego da će se, služeći se načelom zapovjedne odgovornosti, orijentirati na najviše strukture, institucija od koje se očekivalo da osigura zadovoljenje pravde počela je raditi na tome da u Haag dovede čelnike svih sukobljenih strana. U Haagu su se našli nekadašnji vojni i politički čelnici Hrvata u Bosni i Hercegovini (Tihomir Blaškić, Jadranko Prlić...), Slobodan Milošević i nekolicina njegovih bliskih suradnika, dio ratnog vodstva bosanskih Srba, ali (zasad) bez osoba sa samog vrha piramide, bivši zapovjednik Armije BiH Rasim Delić, kosovski premijer Ramush Haradinaj, pa za okončanje rada Suda doista nedostaju još samo Karadžić, Mladić i Gotovina.</p>
<p>Kada se jednom i oni nađu u haaškoj sudnici, rat na području bivše SFRJ bit će okončan zaključkom: »Svi su oni isti!«</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Jezični terorizam</p>
<p>Dok su mnogi u Hrvatskoj zabavljeni politikantskim raspravama o pravopisu i jeziku koji bi trebalo zaštititi kako bi ravnopravno bio uvršten u europske, dotle je hrvatski u domovini izložen eroziji anglizma, što već u mnogim privatnim tvrtkama postaje službenim jezikom. Kako se zaštititi od te pošasti? Nekom novom izjavom HAZU-a ili drugim pravnim metodama?</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Može li pravopis što ga je iznjedrio Ilirski pokret dobiti etiketu ustaškoga, iako se zna da je ilirska stilizacija pravopisa bila sveslavenska odnosno slavenofilska? Ako se zna! A očito se ne zna, što pokazuje najnovija priča o hrvatskome jeziku i pravopisu koja je proteklih tjedana, u povodu novog »Hrvatskog školskog pravopisa« potresala hrvatski medijski prostor. U nju su se politikantski upetljali svi oni koji, kao i mnogi im prethodnici, ponovno žele manipulirati hrvatskim jezikom i pravopisom.</p>
<p>Na ruku takvim medijsko-politikantskim teoretičarima jezika i pravopisa, koji misle da su u to upućeniji od jezikoslovaca i filologa, odlično je došla i »Izjava o položaju hrvatskog jezika« što ju je prihvatilo i obznanilo Predsjedništvo HAZU-a. Odmah uspoređena s Deklaracijom o nazivu i položaju hrvatskoga jezika iz 1967., Izjava je stavljena u kontekst u kojem se nekoć manipuliralo Deklaracijom. </p>
<p>Stoga je Izjava, kojom se prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju (i prije no što bude i jezično utrpana u nepostojeći »zapadni Balkan«) argumentima zastupa jedinstvenost hrvatskog standardnog jezika i njegovu posebnost u odnosu na srodne književne jezike, sada anatemizirana istom mjerom kao Deklaracija krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća.</p>
<p>To pokazuje da se s hrvatskom državom mentalni sklop mnogih nije promijenio. Prevarili su se oni koji su mislili da je prošlo doba u kojem hrvatski jezik i pravopis mogu opet biti izloženi politikantskom teroru neupućenih. Borba za »zaštitu« i ravnopravnost hrvatskoga jezika s ostalim jezicima u EU, u kojoj još mnogi barataju srpsko-hrvatskim, pa bi ga takvom linijom manjeg otpora i dalje rado ostavili važećim (što bi se odlično uklopilo i u lobiranje istočnih nam susjeda koji bi rado da Hrvatska ne krene samostalno u EU nego u balkanskom savezu preostalih ex-jugoslavenskih država), nekima u Hrvatskoj smeta. Najlakša metoda miniranja tih nastojanja za zaštitu i ravnopravnost hrvatskog standardnog jezika je proglašavanje novog (starog) pravopisa ustaškim (što uvijek pali). </p>
<p>Pa iako je besmisleno o jeziku i pravopisu raspravljati s pozicije ljevičara i desničara, upravo se forsiraju takvi ideološki prijepori koji Europi trebaju dokazati da je Hrvatska dio balkanske krčme u kojoj treba i ostati. Tvrdnje da nam na razini jezika više nije potrebna politička homogenizacija (kao u doba Deklaracije), iz čega proizlazi da više nije nužna skrb za identitet jezika, jer nam nacionalni interesi u samostalnoj Hrvatskoj više nisu ugroženi kao u bivšoj Jugoslaviji u kojoj je jezik trebao biti na braniku hrvatske opstojnosti (ali ga se zato težilo utopiti u srpsko-hrvatskom), upravo na pragu ulaska u EU (?), međutim, postaju besmislene. Hrvatskom jeziku baš sada prijete brojne opasnosti. </p>
<p>Osim srpsko-hrvatske varijante službenog jezika (s kojim se Europa odavno srodila i nije ga odbacila nakon raspada Jugoslavije na samostalne države čak ni na akademskoj razini), hrvatskom jeziku u samoj Hrvatskoj prijete i drugi jezici, engleski ponajviše.</p>
<p>Anglizmi su preplavili hrvatski jezik. Hrvatski izrazi ustupaju pred engleskima i onda kada su lako prevodivi. Njihova je uporaba snobistička. Korisnici tih riječi misle da su pametniji, iako većina ne zna ni osnove hrvatskog pravopisanja. U metropoli, ali i drugim hrvatskim gradovima, pa i manjim mjestima, jedva se mogu naći trgovine i tvrtke s hrvatskim nazivljem. U njima se rasprodaje najavljuju kao »sale«. To Hrvati naravno (!) bolje razumiju. No je li to samo zbog njih ili zbog onih »dođoša«, kapitalaca, onih što s inozemnim (dobrohotnim!) investicijskim valom uz kapital ovdje investiraju i anglizam koji žele uspostaviti kao novi službeni jezik u Hrvatskoj. U mnogim tvrtkama vlasnici kojih postadoše stranci što hrvatski ne znaju i ne razumiju, forsira se službena komunikacija uposlenika (hrvatskih) na engleskom, tek ponegdje i na njemačkome jeziku. I dok Hrvati polemiziraju o »ne ću« i »neću«, o zaštiti hrvatskog standardnog jezika u regiji, kako bi u EU ušli ravnopravno s vlastitim jezikom, upravo oni što dolaze iz Unije diktiraju drukčije odnose prema hrvatskom pokazujući nam i prije ulaska u EU da hrvatski, taj jezik malog naroda, ne može biti »jednako« ravnopravan »velikim« europskim jezicima.</p>
<p>A što smo mi učinili da se zaštitimo od te napasti koja buja u sjeni isforsiranih politikantskih mešetarenja hrvatskim standardnim jezikom? Francuzi su se zakonski zaštitili od takvih jezičnih nepodopština. U nas je nekoć postojao propis da se u nazivima tvrtki mora koristiti hrvatsko ime. Službeni jezik je, naravno, bio hrvatski - osim onda kada je tijekom povijesti bio i talijanski i mađarski i njemački i srpsko-hrvatski. Zar su ta iskustva zaboravljena? Zar u samostalnoj i neovisnoj Hrvatskoj može u poduzećima službeni biti engleski ili njemački jezik? Brine li se itko o tome? Država ili HAZU ili Matica hrvatska?</p>
<p>Ako Europa sa svojih sveučilišta nije izbacila srpsko-hrvatski i ne da joj se time baviti, možda joj je jednostavnije taj slučaj potiho riješiti ubacivanjem »velikih« europskih jezika na tlo Hrvatske, na kojem se njezini stanovnici ne mogu dogovoriti o vlastitom jeziku i pravopisu. </p>
<p>Još fiksirani na mitski datum 17. ožujka, koji (ne)će odrediti hrvatsku europsku budućnost, ni euroskeptici niti eurooptimisti još nisu uočili ozbiljno tu novu opasnost. Možda bi na nju nekom svojom novom »Izjavom« mogao upozoriti HAZU i po cijenu polemike kakva se vodila u svezi s Izjavom o položaju hrvatskog jezika, koja je na žalost ostala nepotpuna. Hrvatski jezik, naime, ne treba zaštititi samo u regionalnom, nego i uopće europskom kontekstu.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>I rastava i novo očijukanje</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Brak SDP-a i HNS-a definitivno je pukao. Obje stranke na sve strane traže nove partnere. Bandić je u Zagrebu dogovorio koaliciju s HSS-om i HSU-om, a HNS u Varaždinu koaliciju s HSLS-om. Tko će više profitirati od rastave, najbolje će pokazati rezultati izbora u Zagrebu. Jer obje stranke tradicionalno računaju na velikim dijelom isto, većinom urbano biračko tijelo.</p>
<p>Prema procjenama temeljenim na rezultatima prošlih izbora, za formiranje vlasti u Zagrebu moglo bi biti dovoljno samo 40 do 42 posto glasova. Prema anketama, SDP-ova lista je vrlo blizu tog rezultata, ali se nitko ne usuđuje javno prognozirati takav uspjeh. Uostalom, da se i postigne, on bi značio vrlo krhku većinu pa u pričuvi treba imati tihog partnera koji će uskočiti kada zagusti. Procjenjuje se također da će izborni prag uz SDP-ovu listu sigurno preskočiti još HDZ, HNS i HSP. Brak SDP-a i HDZ-a je realno nezamisliv, pa SDP-u za eventualni poslijeizborni dogovor preostaju HNS i HSP. </p>
<p>HNS zasad tvrdi da je novi brak sa SDP-om moguć samo bez Bandića. SDP to glatko odbija. Preostaje, dakle, HSP, čiji vrh SDP-u odavno šalje pozitivne signale. SDP ih je dosad hladno prihvaćao, ali se u kuloarima već čuje da je crveno-crno partnerstvo napola dogovoreno. Gradski pravaši tvrde da ih ta igra ne zanima. No, u politici se nikad ne smije reći nikad.</p>
<p>To znači da se obnoviti može i brak HNS-a i SDP-a. No, to je vjerojatno samo ako HNS zaboravi na rušenje Bandića, dakle prizna da je slabiji partner. Moguć je i pakt s nekim »izbornim iznenađenjem« tj. petim igračem. Ako to bude netko s centra, SDP je na konju. Ako ne bude, prihvatljiviji će partneri skupo naplatiti tih nekoliko ruku potrebnih za formiranje vlasti.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Glasovi umirovljenika ili suradnja s MMF-om</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>U ozračju neizvjesnog početka pregovora s Europskom unijom, i Međunarodni monetarni fond odgodio je izjašnjavanje o provedbi stand-by aranžmana s Hrvatskom. Umjesto 16. ožujka, Odbor izvršnih direktora Fonda o Hrvatskoj će raspravljati najvjerojatnije tek početkom srpnja, a dva mjeseca prije toga, neposredno uoči lokalnih izbora u Hrvatskoj, Hrvatsku će posjetiti izaslanstvo Fonda.</p>
<p>Iako nisu poznati precizni makroekonomski pokazatelji za 2004., već sada je jasno da je fiskalni deficit u prošloj godini bio veći od planiranih 4,5 posto bruto domaćeg proizvoda. Ministar financija Ivan Šuker tvrdi da deficit iznosi 4,9 posto bruto domaćeg proizvoda, pojedini makroekonomski analitičari pet posto, ako ne i više od toga.</p>
<p>To znači da proračunu nedostaje najmanje milijarda kuna, a najvjerojatnije i dvije milijarde kuna ili oko jedan posto bruto domaćeg proizvoda.</p>
<p>MMF, navodno, ne namjerava Hrvatskoj samo zbog deficita raditi probleme. Fond je hrvatskim vlastima pružio predah od tri, četiri mjeseca, a nakon toga neće imati milosti. Već sada je jasno da će Fond biti blaži prema Hrvatskoj, ako nekim čudom pristupni pregovori s Unijom otpočnu kao što je planirano 17. ožujka ili tek nešto kasnije. No, dočeka li Hrvatska početak svibnja i posjet MMF-ova izaslanstva u čekaonici Europske unije, jasno je da će Međunarodni monetarni fond Hrvatskoj nametnuti vrlo stroge restrikcije.</p>
<p>Fiskalna prilagodba morala bi tada biti veća od planirane kako bi se ostvario za ovu godinu projicirani fiskalni deficit od 3,7 posto bruto domaćeg proizvoda. Fond bi mogao tražiti daljnje smanjenje izdataka za zdravstvo, povećanje poreza ili smanjivanje mase izdataka za plaće i mirovine, te subvencija gospodarstvu, ponajprije brodogradnji. </p>
<p>MMF će hrvatskim vlastima predložiti rebalans državnog proračuna i zbog nerealno planiranih proračunskih prihoda od privatizacije. Fond može zadovoljiti jedino činjenica da je Vlada u 2005. inozemno zaduživanje, odustajanjem od tzv. samuraj-obveznica, počela ozbiljnije supstituirati zaduživanjem u zemlji, te to što je zaustavljen trend rasta ukupnog inozemnog duga, koji je potkraj siječnja ove godine smanjen za 200 milijuna eura, na 21,9 milijardi eura.</p>
<p>Uz fiskalni deficit, koji je ipak niži nego 2003. kada je iznosio čak 6,3 posto BDP-a, MMF zabrinjava i sporost u privatizaciji. Hrvatske su se vlasti MMF-u, naime, obvezale na ubrzanu privatizaciju i prodaju portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju do kraja lipnja 2005. U tom roku MMF-u je obećano i da će se izraditi plan privatizacije Croatia osiguranja, izaći iz Croatia banke i privatizirati Hrvatsku poštansku banku. Do kraja ove godine Vlada bi trebala provesti i treću fazu privatizacije Hrvatskog telekoma, prodati najmanje 15 posto dionica Ine... Sve je to stajalo u prošlogodišnjem Memorandumu o ekonomskoj i financijskoj politici, no već sada je jasno da od toga neće biti gotovo ništa.</p>
<p>Hrvatski fond za privatizaciju usporio je prodaju tvrtki iz svoga portfelja i najvjerojatnije do završetka lokalnih izbora neće biti više prodano niti jedno značajnije poduzeće. O privatizaciji banaka i najvećeg osiguravatelja nema niti riječi, a zakonski rokovi za pripremu druge faze privatizacije Ine polako istječu, a još nije raspisan ni natječaj za konzultanta, nisu počele pripreme za izradu obrasca za pripremu za izlazak na burzu, ne zna se koliko sadašnjih i bivših radnika Ine uopće ima pravo na povlaštenu kupnju tih dionica... Umjesto toga, HDZ s umirovljenicima dogovara surogat privatizacije. Za povrat duga umirovljenicima, odnosno u portfelj novog umirovljenička fonda, otišao bi gotovo najvredniji državni portfelj. Umirovljeničke ambicije, dodatno ojačane time što im predizborne ankete daju više glasova, sada podrazumijevaju čak tridesetak posto dionica T-Hrvatskog telekoma, sedam posto dionica Ine, 24 posto dionica Croatia osiguranja, 18 posto Plive, deset posto dionica Podravke, cijelu Hrvatsku poštansku banku...</p>
<p>S obzirom na to da je nepoznato kada će, gdje i pod kojim uvjetima umirovljenički fond dobivene dionice uopće prodavati, jasno je da taj proces nema prave veze s privatizacijom, nego je riječ o odgođenoj privatizaciji što, nimalo ne kriju u MMF-u, za Hrvatsku i domaća tržišta kapitala nije dobro. </p>
<p>Većini tvrtki u državnom vlasništvu, kažu, nedostaje dobar vlasnik, jer država to u pravilu nije, a najboljima - čije dionice umirovljenici ponajprije traže - takav surogat privatizacije može samo smanjiti cijenu njihovih dionica. O zahtjevima branitelja i potrebi punjenja njihova fonda da sada ne govorimo. I branitelji i umirovljenici, bez obzira što govore njihovi predstavnici, nestrpljivi su i neskloni čekati godinama da unovče dobivene dionice. Pojave li se one prerano na tržištu i u velikom opsegu, plitko hrvatsko tržište reagirat će najvjerojatnije padom cijena. Ostane li vladajući HDZ talac svojih koalicijskih partnera, u prvom redu umirovljenika, MMF bi mogao zaključiti i da Hrvatska više ne želi surađivati s Fondom.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Inženjeri više ne stanuju ovdje</p>
<p>Treba nam reforma visokoškolskog obrazovanja, ali na temelju vlastitog iskustva tvrdim da treba produžiti a ne skratiti studij </p>
<p>DINKO SINČIĆ</p>
<p>Zbog suradnje na jednom projektu potkraj prošle godine, češće sam se susretao s nastavnicima na Zagrebačkom sveučilištu i tako doznao za primjenu Bolonjske deklaracije u našem visokom školstvu, koja bi trebala početi već od sljedeće školske godine. U svim sam tim prigodama pitao o reformi visokoškolske nastave koja se priprema, o razlozima za brzu primjenu Bolonjske deklaracije, o tome zašto se ukida titula »inženjer«.</p>
<p>Pitao sam kako to da sada, nakon silne količine znanja koja je usvojena od dana kada sam, na primjer, ja studirao, treba manje vremena – samo tri godine! – da se studij završi te jesu li brzo obrazovani »prvostupnici« pravi odgovor na našu industrijsku stvarnost. Nisam baš dobivao uvjerljive odgovore, iako većina tih nastavnika već za nekoliko mjeseci to mora provoditi.</p>
<p> Oni pak koji nisu nastavnici na fakultetu, pojma nemaju o onome što će se provoditi već za nekoliko mjeseci. Međutim, riječ je o bitnoj promjeni koja zanima širu javnost, a posebno, pretpostavljam, gospodarstvenike. Nisam čuo da je održan neki skup na kojem bi svoje mišljenje izrazili i ljudi izvan sveučilišta ili ministarstva o vjerojatno najvažnijoj promjeni u sustavu visokog obrazovanja s dugoročnim posljedicama.</p>
<p>Možda bi onda svi zainteresirani mogli dobiti odgovore i na neka dodatna pitanja, kao na primjer: na temelju koje analize je zaključeno da je za »prvostupničko obrazovanje« u nas dovoljno tri godine? Je li to samo formalno udovoljavanje Bolonjskoj deklaraciji? (Pokušao sam za taj tako važan dokument naći jasne i utemeljenije podloge i obrazloženja, ali nisam uspio!) Mislim da najčešće spominjani stavovi o ujednačavanju studija diljem ujedinjene Europe te o mogućem prelasku ili odlasku na studij bilo gdje u Europi, ne može biti razlog snižavanja obrazovne razine onih koji bi trebali stvarati tehnologiju 21. stoljeća.</p>
<p>Smatram da se ne bismo trebali brinuti hoće li se neki naši budući »prvostupnici« moći bez problema upisati u neku školu negdje u Europi, jer valjda plaćamo za obrazovanje najprije za naše potrebe i prema našim potrebama. A one nisu iste kao, na primjer, u Njemačkoj.</p>
<p>Prema nekim informacijama, Njemačka treba tridesetak tisuća informatičara u sljedećih nekoliko godina, pa mi je razumljivo da skraćuju vrijeme obrazovanja jer će im u protivnom sve kreativne poslove voditi »ausländeri«. Ili je razlog možda u tome da kod nas i tako ne mogu naći posao pa je najbolje da odmah budu spremni ići van.</p>
<p>Treba nam reforma visokoškolskog obrazovanja, ali na temelju vlastitog iskustava i znanja tvrdim da treba produžiti a ne skratiti studij; treba nam reforma kojom će se nastava dopuniti znanjima koja se sad ne dobivaju; gdje će studenti doista biti studenti a ne povremeni posjetitelji predavaonica i lovci na profesorske potpise.</p>
<p>Treba nam reforma koja će kao uvjet za izbor u nastavna zvanja postaviti, recimo, postdiplomski ili doktorat na priznatom inozemnom sveučilištu, koja će rezultirati dodiplomskom i postdiplomskom nastavom, bogatom izbornim predmetima koje bi predavali gostujući profesori (preko videozida, na primjer). Treba nam reforma nakon koje će Internet postati uobičajeno sredstvo komunikacije i izvor najnovijih informacija.</p>
<p>Da, to je dobrim dijelom preslik američkoga sustava, ali ne treba biti poseban fan Uncle Sama da bi se vidjelo koliko je superioran. Uvjeren sam da bi se vrlo lako uklopio u intencije Bolonjske deklaracije koja, uostalom, nije neki kruti propis.</p>
<p>Što će se promijeniti tom reformom? Hoće li naše škole postati bolje, profesori poznatiji u svijetu? Ide li uz reformu i novčana potpora za bolje opremanje laboratorija i osuvremenjivanje nastave? Hoće li Zagrebačko sveučilište skočiti na nekim od nedavno objelodanjenih ranglista europskih sveučilišta? Što će to ovom društvu, točnije gospodarstvu, doprinijeti nedovoljno i nepotpuno obrazovani stručnjaci? Ili će možda ipak svi postati odmah magistri?</p>
<p>Zar se o ukidanju titule inženjer ne bi trebalo barem savjetovati s članstvom našeg Društva kemijskih inženjera i tehnologa ili s Hrvatskim inženjerskim savezom? (»Klub inžinirah i arhitektah« osnovan je u Zagrebu davne 1878.!)</p>
<p>Autor je doktor znanosti, razvojni inženjer/konzultant, član redakcija časopisa »Kemija u industriji« i »Chemical and Biochemical Engineering Quarterly«.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Cilj im je iz glave nam izbiti naciju </p>
<p>Europa od nas traži što ni od koga nije tražila niti će tražiti. Narod razlikuje zločinca od heroja</p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ</p>
<p>Što se mi više demokratiziramo, to nas više urušavaju. Valjda je i sva naša povijest bila slična, pa su zato i nastali radikali. Svaka akcija izaziva reakciju. Počeci su uvijek isti. Najprije nam nagrizaju jezik, pa vjeru i podrijetlo. U jezična nam se pitanja uvijek upleću oni koji s našom nacijom nemaju veze.</p>
<p>To je isto kao da vam susjed određuje ime vašeg djeteta. Ako je netko ravnopravni građanin i državljanin a pripada manjinama, on ima sva prava osim upletanja u jezik, zastavu i grb svoje države. Petljanje u vjeru mu i ne pomaže.</p>
<p>Nigdje kao u Hrvatskoj nikomu ne pada na pamet da živeći u manjinskom sastavu, pa makar i autohtonom, nameće svoju volju i svoje nazore većini. U Hrvatskoj su uvijek Hrvati morali šutjeti, Hrvate su zatvarali, Hrvati su bježali iz Domovine, Hrvati su morali imati smiješak prilagodbe manjini na svojim usnama, u svojem pogledu i ponašanju.</p>
<p>Gospođa Željka Čorak izvrsno je napisala da su samo onim zemljama koje su bile metom osvajanja, vanjske granice pune konkaviteta, za razliku od zemalja koje su osvajale tuđe teritorije – njihove su granice konveksne. Hrvatska je tipičan primjer graničnih konkaviteta, a cijeli joj je oblik nalik na bumerang. Zašto ne na kifl?</p>
<p>Mnogi bi željeli da smo svi mi jedan kifl, a ne samo državni oblik (zemljopisni oblik), jer kifl je mekan i lako probavljiv. Dosad smo bili bumerang i onda se svi čudom čude zašto. »Ćef« nam je da ginemo, eto zašto! Europa od nas traži ono što ni od koga nije tražila niti će tražiti. Nije narod izrod da ne prepoznaje zločinca od heroja. Hrvatska nikad nije stala iza Ante Pavelića, niti kad je vladao. Kad bi nekomu palo na pamet da, na primjer, Simona Bolivara u Južnoj Americi optuži za ono što se moralo dogoditi u svakom oslobađanju ljudi i naroda, ne bi mu bilo mjesta na tom kontinentu.</p>
<p>Ali malom hrvatskom narodu treba ogaditi svetinje, treba ga slomiti potporom njegovim neprijateljima i treba ga poniziti jer su mu takav položaj namijenili.</p>
<p>Sada se jednomu od najstarijih naroda Europe postavljaju gori uvjeti nego što će se postaviti narodima koji uopće nisu u Europi. Jednima jer su Americi strateški najvažniji partner, a drugima zbog moći njihova kapitala. Hrvatska ima što oni nemaju: najljepšu morsku obalu, čisto more i pitku vodu. Njihov je plan to kupiti, često ne pitajući za cijenu, jer to cijene i nema.</p>
<p>No nije problem samo u njima. Jasno je da strani interesi ne korenspondiraju s domaćima, i zato oni nisu baš najveći problem. Naš problem smo – mi! Stavovi mnogih Hrvata posve su različiti iz ovih ili onih povijesnih i odgojnih razloga, ali nešto nam mora biti zajedničko i sveto.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, sveučilišni profesor u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Kulminacija nekulture dijaloga</p>
<p>Pod maskom bezideologijske neutralnosti događa se zapravo ideološka pristranost</p>
<p>JOSIP KOKIĆ</p>
<p>Gospodin Aleksandar Stanković ugostio je 6. ožujka u svojoj emisiji »Nedjeljom u 2« gospodina Nenada Ivankovića. Pod maskom bezideologijske neutralnosti i svekolike liberalnosti događa se zapravo ideološka pristranost, koja je upravo u sudaru s gospodinom Ivankovićem doživjela kulminaciju nekulture dijaloga. Na njegovu molbu za dobivanje riječi, gospodin Stanković rezolutno, poput političkog komesara iz doba jednoumlja, kaže: Ne možete je dobiti, jer Vi govorite neistinu.</p>
<p>Pamtim pisanje gospodina Nenada Ivankovića o vjeri i Katoličkoj crkvi na početku osamdesetih, i nisam se nimalo slagao ali sam poštovao njegovo mišljenje. Drago mi je da je gospodin Ivanković doživio promjene, za koje vjerujem da su iskrene, i upravo se iskrenim promjenama i svijet mijenja na bolje.</p>
<p>Savka Dabčević, Mika Tripalo i mnogi drugi koji su bili ključni partijski ljudi, upravo su u onom vremenu svojim osobnim prinosom, promjenama, pridonijeli razvoju nacionalne svijesti, kao i mnogi drugi. Zašto to ne bi bio i Nenad Ivanković i neki drugi u ovom vremenu? Zar ćemo uvijek biti u crno-bijeloj podjeli?</p>
<p>Autor je predsjednik Udruge »Siniša Glavašević«, katolički laik iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Tko se ne bi izgubio uz gradskle putokaze</p>
<p>Putokazi se teško primjećuju: Često ih zaklanjaju i drugi sudionici u prometu. Završen je projekt nove putokazne signalizacije, a radovi počinju sredinom godine </p>
<p>Zagreb će u dogledno vrijeme dobiti potpuno novu prometnu signalizaciju, usklađenu s modernim prometnim tokovima i tehničkim propisima o signalizaciji. Početak radova očekuje se sredinom godine, nakon što se natječajem izaberu izvođači radova. </p>
<p>Na temelju ugovora s Gradskim uredom za izgradnju, Fakultet prometnih znanosti izradio je, naime, tijekom 2004. projekt za novu prometnu signalizaciju. Tim projektom obuhvaćeno je čitavo područje Grada s razradom signalizacije na svakom križanju, vrstom i oblikom ploča. Tako će grad konačno zamijeniti staru, kaotičnu i već posve nefunkcionalnu signalizaciju, nastalu najvećim dijelom uoči Univerzijade 1987. </p>
<p>Svake godine u gradskom je prometu sve veći broj svih kategorija i vrsta vozila. Gužvi pridonosi i prometna signalizacija koja na cestama i parkiralištima usporava promet i zbunjuje vozače, što može imati kobni ishod. </p>
<p>Vožnja prema glavnom gradskom trgu za stranca se, na primjer, može pretvoriti u neplanirani obilazak gradskih ulica. Putokazi su postavljeni na mjestima gdje se teško primjećuju, a često ih zaklanjaju i drugi sudionici u prometu. Isto tako, skoro da i nema takozvane smeđe signalizacije, koja bi turistima olakšala snalaženje na gradskim ulicama, te ih usmjeravala prema turističkim znamenitostima ali i važnijim gradskim trgovima.</p>
<p>»Turisti se žale da su putokazi nerazumljivi i neuočljivi, da se ne mogu snaći u gradskom prometu te da se lako izgube. Mi im pokušavamo pomoći turističkim kartama, planom Zagreba i planom užeg centra«, kaže Božidar Hanich iz Rent-a-cara National/Alamo u Zračnoj luci Zagreb. Od naplatnih kućica do rotora prema Jadranskom mostu putokazi usmjeravaju vozače prema Zagrebu. No, prvi putokaz koji usmjerava prema centru grada nalazi se tek nešto prije križanja Savske ceste i Slavonske avenije. Ako vozite usporedo s tramvajem, taj putokaz nećete vidjeti. Postavljen je prenisko te ga je po noći i lošem vremenu lako previdjeti.</p>
<p> Vozeći se dalje Savskom cestom u smjeru centra, na križanju Vukovarske i Savske ne uočavamo nikakav putokaz. Da bi nastavili prema centru, vozači se moraju prestrojiti desno, jer ako nastave ravno, moraju skrenuti lijevo u smjeru Trešnjevačkog trga, što dodatno otežava potragu za centrom Zagreba. Vozači se često pokušavaju vratiti na pravi put te se u žurbi prestrojavaju nepropisno. Pritom usporavaju promet, izazivaju nervozu kod drugih vozača, a moguć je i sudar s tramvajem i drugim vozilima. </p>
<p>Na zelenom valu situacija je puno bolja. Nazivi ulica postavljeni su visoko iznad razine ceste te su uočljivi iz daljine, ponegdje s oznakama za centar. </p>
<p> Ako se neupućeni vozač uspije snaći, te nekako doveze do Hitne službe u Đorđićevoj, tamo će ga dočekati samo znak koji ga usmjerava lijevo, prema Importanne galeriji u Staroj Vlaškoj, ali ne i prema centru grada. Na Langovu trgu uočljiv je jedino putokaz prema hotelu Dubrovnik, a vozaču koji je izvan Zagreba to vjerojatno ništa ne znači. U svakom slučaju, puno je lakše naći hotele nego Trg bana Jelačića. Putokazi za hotele postavljeni su po cijelom gradu, te iako nisu usklađeni sa zakonskim standardima, skoro na svakom raskrižju dobro usmjeravaju vozače.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Benkovići »uljezi« u svom stanu</p>
<p>Nakon stečaja Novogradnje: Stanarima u Folnegovićevu naselju ostali samo tuđi dugovi </p>
<p>Posljednja tri desetljeća obitelj Benković neprekidno živi na istoj adresi, no još ni danas skromni prostor od 34 četvorna metra ne može nazvati svojim. </p>
<p> »Stanarsko pravo, kao i pravo na otkup stana u Folnegovićevu naselju, stekli smo još 2001.godine. No jedino što se do danas u rješavanju toga, kao i u životima moje obitelji promijenilo, jest novi vlasnik zgrade«, rekla je uzrujana Anica Benković, na koju smo naišli obilazeći nekadašnji Novogradnjin hotel za samce. </p>
<p>Dugi niz godina, naime, vlasnik čitavog objekta u Ulici Otona Župančića 18 bila je zagrebačka Novogradnja d.d. koja je prostor zgrade tretirala kao hotel za samce odnosno radničke nastambe. Bez obzira na takav tretman, obitelj Benković od 1974. godine uredno je izvršavala obaveze stanara, plaćajući Novogradnji d.d. stanarinu, čime je, kako je to utvrdio i sud, stekla stanarsko pravo.</p>
<p>Sporno je, međutim, bilo to, što Novogradnja navodno nikada prostor stana nije smatrala stanom već poslovnim prostorom pa se, prema njezinu tumačenju, stanarsko pravo nije ni moglo steći. »U konkretnom slučaju radi se o radničkim nastambama pa je Novogradnja odbijala sklopiti kupoprodajni ugovor s nama stanarima«, tvrdi Anica Benković. </p>
<p>U prosincu 1992. godine obitelj Benković podnijela je tužbu Općinskom sudu u Zagrebu. Sud je, na temelju mišljenja građevinskog vještaka, utvrdio da je stan koji koristi obitelj Benković zaseban u odnosu na cjelokupni objekt, te je u listopadu 2001. godine donio odluku kojom potvrđuje pravo obitelji da sklopi ugovor o kupoprodaji stana, uz cijenu od 35 tisuća kuna. </p>
<p>Dva tjedna kasnije, međutim, Novogradnja d.d. otišla je u stečaj ali je prije toga uložila i žalbu. Tako se predmet i dandanas nalazi u žalbenom postupku na Trgovačkom sudu u Zagrebu. U međuvremenu, cijeli slučaj bogatiji je samo za novog vlasnika. Dvije godine nakon odlaska u stečaj, a da nije prethodno ispunila obvezu prema stanarima, Novogradnja d.d. prodala je zgradu građevinskoj tvrtki Kati d.o.o. koja ju je putem javnog natječaja kupila za osam milijuna kuna. </p>
<p>Gospodin Antun Bister od majke je naslijedio stanarsko pravo 1993. godine ali Novogradnja stečeno pravo nije priznavala. Bister je ipak 1996. uspio otkupiti stan, ali time problem nije riješen. »Možda sam jedini u Hrvatskoj koji račune za vodu plaća preko posrednika, zbog čega nam je isporuka vode lani obustavljena. Kati d.o.o. nije podmirivao dugovanja, a ja to nisam mogao, jer uplatnice ne glase na mene kao stvarnog vlasnika stana. Također, Vodoopskrbi sam predao potrebnu dokumentaciju kako bi se problem riješio, ali do nje navodno nikada nije stigla«, ogorčeno je rekao gospodin Bister.</p>
<p> Novogradnja duguje i Gradskom stambeno komunalnom gospodarstvu oko pet tisuća kuna, a troškovi sudskog spora naplaćeni su Bisteru koji se nikada nije sporio s tim poduzećem. »Nedavno je voda curila u djelu zgrade koji nema veze s nama, a troškove popravka Interinvestu podmirili smo mi, stanari«. Prema riječima stanara, nije se pojavio nitko iz Kati.d.o.o. </p>
<p>Na kraju, stanari pitaju trebaju li možda vratiti i dugove onih koji imaju mnogo više od njih i moraju li nakon nekoliko desetljeća života u njemu napustiti dom koji smatraju svojim. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Prenoćište čeka dozvolu</p>
<p>U Kosnici su već dovršena tri nova objekta za buduće prenoćište te se čeka njihovo opremanje. Za to je zadužen Crveni križ, rekao je Vjesniku pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, Zvonimir Šostar.</p>
<p>»Objekti su gotovi i sad se čeka da Crveni križ namjesti prostorije i preseli svoje postojeće prenoćište kraj Glavnog kolodvora u Kosnicu«, dodao je Šostar.</p>
<p>No, predstojnik zagrebačkog Crvenog križa, Ludvik Matić, rekao je da se objekti ne mogu opremiti dok Poglavarstvo Grada Zagreba ne izda uporabnu dozvolu, a Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi ne izdvoji financijska sredstva za osnivanje nove ustanove. »Ali rješavanje tih formalnosti očekuje se uskoro, a useljenjem u novo prenoćište riješit će se problem sadašnjeg prenoćišta iza Hotela Esplanade, koje je u trošnom stanju i krajnje je vrijeme da se te barake sruše«, nastavio je Matić. </p>
<p>Objekti u Kosnici prostrani su i moći će se iskoristiti za razne sadržaje, ne samo kao prenoćište. Otvorit će se i pučka kuhinja, te liječnička ordinacija koja će pokrivati i naselje izbjeglica koji žive u barakama u neposrednoj blizini budućeg prenoćišta, istaknuo je Matić. ></p>
<p>[K. H.]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>»Bezobrazni« taksisti već platili 18 tisuća kuna kazne</p>
<p>Uz to što su im cijene astronomske, mnogim taksistima u gradu nije strana ni, blago rečeno, bezobraština. </p>
<p>»Prošli tjedan, kad je ujutro bilo minus 15, žurila sam se u bolnicu i sjela u taksi na stajalištu na Kvatriću, želeći što prije doći na odredište i barem se malo ugrijati. No, dočekalo me neugodno iznenađenje. U taksiju je bilo hladnije nego vani. Taksistovo obrazloženje bilo je da je prozračivao automobil i da sam mogla sjesti u bilo koji drugi taksi. Bio je krajnje bezobrazan i nije ni uključio grijanje tijekom cijele vožnje«, potužila se Vjesniku jedna građanka. Rekla je da je već zvala i udrugu taksista i podnijela joj i formalnu pritužbu. </p>
<p>U Udruzi Radio taksi kažu da se sjećaju poziva te da to rješava stegovna komisija. </p>
<p>Stegovna komisija, na čelu s Marijanom Novakom, osnovana je upravo zato da bi se ispitali slučajevi takvih bezobraznih taksista. </p>
<p> Pritužbe se skupljaju tijekom tjedna, putem elektronske pošte koju građani mogu slati svakodnevno, a komisija se sastaje svaki utorak te raspravlja o mogućim sankcijama.</p>
<p>»U devet mjeseci otkad je komisija osnovana, imali smo 81 predmet a u 85 posto slučajeva taksist je bio kriv. Do sad je naplaćeno 18 tisuća kuna kazni, a građanima je novac vraćen«, rekao je Novak. Stegovna komisija radi po strogom pravilniku. Kazne se kreću od 300 do 1500 kuna, uz mandatne kazne – isključivanje taksista iz radio-mreže. Mandatna kazna može značiti 24-satno isključivanje ali može značiti i isključenost sve do godine dana. </p>
<p>Taksisti koji su uporni »ponavljači«, mogu se, ako stegovna komisija tako odluči, naći i pred Sudom časti Hrvatske obrtničke komore. Neki građani zovu ali nemaju ni račun, ni broj taksija, niti njihovu registraciju, ništa. »</p>
<p>Stegovna komisija poziva građane da se jave u Radio taksi Zagreb ako smatraju da su na bilo koji način oštećeni uslugom taksista. »S obzirom na naše cijene, koje nisu male, nama je u cilju da se iz profesije ukloni svako ponašanje koje joj šteti«, rekao je Novak.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Građani »kineskog zida« tužili VIPnet</p>
<p>Osmero građana iz Ulice Božidara Magovca u Travnom već se nekoliko godina bori za ostvarenje svojih vlasničkih prava. Tužili su VIPnet GSM jer je krajem 2001. godine sagradio odašiljač za potrebe mobilne mreže na krovu susjednog ulaza njihove zgrade, ulaza br. 165. Građani smatraju da je izgrađen bespravno, bez njihova odobrenja kao suvlasnika.</p>
<p> Sudski je postupak u tijeku na zagrebačkom Općinskom sudu, a na snazi je i privremena mjera kojom se VIPnetu zabranjuje izvoditi radove na postavljanju, uključivanju i puštanju u rad odašiljača na krovu zgrade koja se popularno naziva kineski zid. No VIPnetov odašiljač i dalje radi, ostvarujući prihod za tvrtku.»Naša tužba temelji se na načelu jedinstva nekretnine. Na toj čestici je cijela zgrada Ulice Božidara Magovca od kućnog broja 147 do broja 167. Da bi se na zajedničkim dijelovima zgrade nešto radilo, treba, znači, suglasnost svih nas«, rekla je Dijana Tomašegović, vlasnica stana u Ulici Božidara Magovca 163 i jedan od tužitelja. Ona kaže da je za VIP-ovu antenu saznala tek početkom listopada 2001., kad je ona već bila na krovu.</p>
<p>»Dok je privremena mjera bila na snazi, ljudi su u nekoliko navrata pokušavali na tome nešto raditi. Što su namjeravali raditi – ne znam, Ali činjenica jest da su dovlačili nekakve kontejnere i pokušavali ih dići na krov. Onda bismo mi zvali policiju, pokazali bi privremenu mjeru i policija bi ih rastjerala«, kaže Dijana Tomašegović.</p>
<p>Stanari obližnjih zgrada tvrde da su VIP-ove ekipe dolazile desetak puta u četiri godine, i prije nego su imale građevinsku dozvolu. A posljednji put došle su 17. siječnja 2005. uz pratnju zaštitara, o čemu su izvijestile i dnevne novine. Da VIPnetova stanica radi, nema nikakve sumnje, jer stanari imaju problema s prijemom televizijskih programa. Čak ni ljudi iz VIPneta ne opovrgavaju činjenicu da njihova stanica radi i da za nju uredno plaćaju račun za struju. Kažu kako poštuju privremenu mjeru Općinskog suda prema kojoj se ne smije izvoditi nikakve radove na odašiljaču, te da su uložili žalbu na privremenu mjeru i očekuju njeno ukidanje.</p>
<p> »Žalba ne odgađa privremenu mjeru. Taj odašiljač ne bi smio raditi. Smiješno je od jedne tako velike tvrtke da izigrava privremenu mjeru suda«, kaže Dijana Tomašegović. U rješenju Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja iz srpnja 2003. godine, VIPnetu se odobrava građevinska dozvola na temelju međuvlasničkog ugovor sa stanarima samo jednog ulaza, tj. kućnog broja 165, koji je cjelina za sebe.</p>
<p> »Međuvlasnički ugovor koji su potpisali stanari ulaza 165 ne poništava Zakon o vlasništvu. On je napravljen samo da bi olakšao održavanje stubišta. To nema nikakve veze s našim vlasničkim pravima«, tvrdi Dijana Tomašegović.</p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Mala oaza za ptice u Cvjetnom naselju</p>
<p>Prije nekoliko godina u svom prekrasno uređenom dvorištu Krešimir Mašić sagradio je malu kamenjaru koju, uz cvijeće i ukrasne posude, krasi žuto-crvena kućica za ptice. »Ptice ovdje navraćaju tijekom cijele zime jer im svakodnevno ostavljam krušne mrvice«, kaže gospodin Krešo koji u Cvjetnom naselju živi od rođenja. Ptice koje zimi ostaju u Zagrebu, utjehu pronalaze u dvorištu obitelji Mašić. S dolaskom sunčanih i toplijih dana, snijeg se otopio i kamenjara je zasjala u punom svjetlu. Gospodin Krešo uživa u uređenju svoje okućnice i kaže kako je ovdje najljepše u proljeće, kad se cijelo Cvjetno naselje rascvjeta. »Svaki put kad se vraćam s mora ponesem sa sobom po jedan kamen, ili ponekad sa šetnje savskim nasipom kući dođem s kamenom«, kaže Krešimir.</p>
<p>[P. K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Startao Vjesnik s Obiteljskim glasom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Vjesnik je 65 godina vjerno svjedočio o zbivanjima i time stekao pravo da se prilagodi modernom izgledu novina«. Rekao je to u nedjelju popodne na svečanom domjenku u Vjesnikovoj tiskari predsjednik Uprave Vjesnika Franjo Maletić. Članovi Uprave, urednici, novinari i grafičari Vjesnika okupljeni u pogonu rotacije, pljeskom su pozdravili izlazak prvog izdanja redizajniranog Vjesnika s Obiteljskim glasom. </p>
<p>Glavna urednica Andrea Latinović naglasila je da je Vjesnik uvijek bila novina drugačijeg razmišljanja u društvu te da se time razlikuje od žutila i šarenila koje je preplavilo kioske. </p>
<p>[K. H.]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Milijun dolara za lijak protiv starenja</p>
<p>Borba protiv smrti: Fondacija Metuzalem nudi Nagradu za dugovječnost i Nagradu za pomlađivanje </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Da ljudski život ipak ima cijenu, najbolje potvrđuje vijest da je nagrada za najbolje znanstveno istraživanje starenja upravo premašila – milijun američkih dolara. Riječ je o nagradi Fondacije Metuzalem čiji je cilj stimulirati istraživanja na usporavanju starenja i produljenju mladosti, što bi u konačnici svima omogućilo vječni život. Lijek za ljudsko starenje, smatraju članovi Fondacije, bit će otkriven samo ako se na glodavcima poput miševa broj istraživanja umnogostruči.</p>
<p>»Mišju nagradu« Fondacije Metuzalem, ili skraćeno »Nagradu M«, dobit će znanstvenici koji ostvare znatan napredak u produljenju života laboratorijskih miševa – uz pretpostavku da će njihov rad na kraju dovesti i do produljenja života ljudi.</p>
<p>Organizatori nude dvije nagrade – Nagradu za dugovječnost onome tko produlji život jednoga miša, te Nagradu za pomlađivanje onome tko uspije usporiti starenje sredovječnog miša. Prva nagrada bit će uručena svaki put kad neki miš postane »najstariji«, dok se druga odnosi na usporavanje starenja skupine miševa. </p>
<p>Nagradni fond »Nagrade M« ovisi o donacijama zainteresiranih pojedinaca i skupina, a u nedjelju kada je Vjesnik posjetio web stranicu Fondacije, prikupljena svota iznosila je 1,056.082 dolara. »Nagrada M« utemeljena je po uzoru na nagradu »Ansari X« lani dodijeljenu za prvi privatni let zrakoplovom u svemir.</p>
<p>Neprofitna Fondacija Metuzalem, nazvana po biblijskome liku koji je doživio 969. rođendan, »dijete« je ekscentrična istraživača Aubreya de Greya sa Cambridgea. Njegovo traženje odgovora na pitanje » zašto ljudi stare«, dovelo ga je do nove specijalnosti - znanosti starenja. »Želimo li ostvariti dulji život ne samo budućih generacija, već i onih živućih, tada moramo ohrabriti znanstvenike da se ozbiljnije pozabave starenjem«, kaže De Grey.</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Hrvatska putuje na sjever centimetar i pol godišnje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tlo u Hrvatskoj stalno se pomiče i godišnje »prevali« najviše 1,5 cm, tvrde stručnjaci i napominju da je riječ o »osrednjoj geodinamičkoj aktivnosti tla«. Veći dio Hrvatske pomiče se prema sjeveru, tj. sjeverozapadu, kao posljedica kretanja tektonskih ploča. Te su činjenice potvrđene dvjema serijama geodetskih mjerenja hrvatskih stručnjaka preko modernih satelitskih sustava (GPS). </p>
<p>Uz vjerojatnost da se tlo i prije pomicalo tom brzinom, neki dijelovi obale u zadnjih su 1000 godina »otišli« oko 100 metara put sjevera. »Najveća kretanja otkrili smo kod Dubrovnika, 1,5 cm na godinu, te u Bakru oko 1,3 cm godišnje«, kaže dr. Eduard Prelogović, profesor Rudarsko-geološkog i naftnog fakulteta u Zagrebu. Na priobalju su zamijećena kretanja tla u dva smjera: kraj južno od Splita pomiče se prema sjeveru, a sjeverno od Splita - na sjeverozapad.</p>
<p>Drugo najaktivnije područje u Hrvatskoj jest šire zagrebačko gdje se bilježi godišnje kretanje od gotovo 1,5 cm, južno i sjeverno od Zagrebačke gore. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Papa pozdravio vjernike </p>
<p>Papa pozdravio vjernike u nedjelju s prozora bolnice Gemelli u Rimu. Ivan Pavao II. obratio se slabim glasom nazočnima ispred bolnice zahvalivši im na posjetu, dok se porukom koja je pročitana tijekom angelusa zahvalio svim novinarima koji prate njegov boravak u bolnici. Papine riječi na Trgu svetog Petra pročitao je zamjenik državnog tajnika mons. Leonardo Sandri, dok je Sveti Otac putem malog ekrana u svom apartmanu u bolnici pratio što se događa ispred bazilike Svetog Petra. Sandri je pročitao da je Papa primijetio posao koji su tijekom njegova boravka u bolnici Gemelli obavili brojni novinari. Ivan Pavao II. zahvalio se novinarima i kazao kako »zahvaljujući njihovu radu vjernici u cijelome svijetu mogu osjetiti« Papinu blizinu i pratiti ga s ljubavlju i molitvom.</p>
<p> »Jako je važna uloga medija u naše doba globalne komunikacije. Velika je odgovornost svih koji djeluju na tom polju, koji uvijek trebaju davati informacije na vrijeme, uz štovanje dostojanstva ljudske osobe«, poručio je Papa, te je podsjetio kako je »moguće hraniti vlastiti duh i preko radija, televizije i Interneta«. »Zahvalan sam onima koji se posvećuju tim novim oblicima evangelizacije valorizirajući sredstva masovnog komuniciranja«, istaknuo je Sveti Otac. [AR/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Sama na Sjeverni pol</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Majka četvero djece Ann Daniels (40) krenula je iz Sibira na Sjeverni pol u nadi da će postati prva žena koja će tamo stići sama. Putovanje bi trebalo trajati 60 dana. U sklopu priprema udebljala se 20 kg, sa sobom je ponijela najnužnije, no u naprtnjači nosi i revolver u slučaju susreta s medvjedom. Ostala prtljaga težine 125 kg, katkad će joj tijekom puta biti izbacivana iz helikoptera. Prije nje isto je lani pokušala Francuskinja Dominick Arduin, no s tragičnim krajem - zahvatila ju je oluja, puknuo je led pa se utopila. Dosad su na Sjeverni pol »u solo varijanti« stigla samo dva muškarca.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Cjepivo protiv AIDS-a</p>
<p>PEKING</p>
<p> – Kina je prvi put na ljudima počela s testiranjem novog cjepiva protiv AIDS, objavila je u nedjelju kineska novinska agencija Xinhua. Prvi koji je u subotu primio cjepivo jest 20-godišnjak, a nakon njega cjepivo je dobilo još sedam volontera. Ukupno će njih 49, u dobi između 18 i 50 godina, biti podvrgnuto testiranju u tri faze. Stručnjaci su kritizirali Kinu zbog sporog reagiranja na problem AIDS-a u toj zemlji u kojoj je oko 840.000 ljudi zaraženo virusom HIV-a. Stručnjaci, pak, vjeruju da je brojka zaraženih mnogo veća i da se kreće između milijun i milijun i pol. U UN-u pretpostavljaju da će broj žrtava HIV-a u Kini do 2010. narasti na 10 milijuna ako se ne poduzmu ozbiljni koraci u borbi protiv te bolesti.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Kini prijete crveni mravi</p>
<p>PEKING</p>
<p> – Osim s pitanjima poput antisecesijskog zakona i promjene na vrhu vlasti, kineski parlament bavi se i prijetnjom invazije crvenih mrava čiji vatreni ugriz može ubiti ljude. Otkad su u siječnju nađeni na jugu Hong Konga, traje borba da se zaustavi njihovo napredovanje, no otad su se insekti proširili na sjever, u obližnju provinciju Guangdong. Potrebne su hitne mjere da se zaustavi prodor mrava na sjever Kine, gdje je i Peking. Ministar poljoprivrede mrave je proglasio jednim od najgorih štetočina. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Zagonetka potpisa HGG </p>
<p>Muzej za umjetnost i obrt predstavlja prvi put na okupu otkriveni odnosno atribuirani opus majstora Hansa Georga Geigera s kojim je slovensko i hrvatsko slikarstvo 17. stoljeća dosegnulo vrhunac </p>
<p>Tri oltarne slike iz gradske kapele na Ortneku u Sloveniji nastale 1641. potpisane monogramom HGG godinama su bile enigma za slovenske povjesničare umjetnosti. Slike su upućivale na darovita i vješta majstora, o kojem se međutim ništa nije znalo, kao uostalom i o mnogim drugim umjetnicima 17. stoljeća koji su u vrijeme protureformacije stvarali naručene slike za crkvu i njoj blisko plemstvo. Prije pedesetak godina napokon je otkriveno ime zagonetnoga majstora, bio je to Hans Georg Geiger iz Novog Mesta, te je počela velika istraživačka avantura koja je tek nedavno dala konkretne rezultate. </p>
<p>Naime, 1990. godine hrvatski su stručnjaci znatno pridonijeli otkrivanju biografskih podataka zagonetnoga umjetnika i u suradnji sa svojim slovenskim kolegama donekle zaokružili majstorov opus. Proučavanjem arhivskih podataka i crkvenih knjiga došlo se do značajnoga otkrića da je upravo majstor koji se u Sloveniji potpisivao monogramom HGG bio taj koji je opremio najvažnije isusovačke crkve u Zagrebu – Crkvu sv. Franje Ksaverskog na Ksaveru te Crkvu sv. Katarine. Također se otkrilo da je slikar, čije su posljednje potpisane slike u Sloveniji sredinom 17. stoljeća, preminuo 1681. godine u Zagrebu u poodmakloj životnoj dobi kada je trebao izraditi slike za stari, danas nepostojeći oltar sv. Ignacija Loyole. </p>
<p>U međuvremenu, kako je otkriveno, djelovao je u Hrvatskoj te je svojim religioznim slikama, osim zagrebačkim crkvama, dao pečat i interijerima sakralnih građevina u Vugrovcu, Laduču i Brdovcu te franjevačkim crkvama u Klanjcu i Varaždinu. </p>
<p>Izložba »Majstor HGG – slikar plastične monumentalnosti«, koja se 15. ožujka otvara u Muzeju za umjetnost i obrt, predstavit će prvi put na okupu otkriveni odnosno atribuirani opus majstora HGG-a, ukupno 26 djela, od koji su neka označena kao djela njegove radionice. Plod je to zajedničkih napora hrvatskih i slovenskih povjesničara umjetnosti da pruže cjeloviti prikaz stvaralaštva HGG-a i njegove radionice koje zahvaća vremenski luk od četrdesetak godina. </p>
<p>Pri koncipiranju izložbe, kako ističe Andrej Smrekar, ravnatelj Narodne galerije iz Ljubljane, postavljena su tri cilja: stvoriti priliku za okupljanje opusa Hansa Georga Geigera i još jedanput kritički provjeriti postavljene teze, zatim pokušati predstaviti stvaralačku praksu nekadašnjih umjetničkih radionica te prikupiti što više podataka o samoj tehnologiji i upotrijebljenim materijalima.</p>
<p>S majstorom HGG-om, prema mišljenju povjesničara umjetnosti, slovensko i hrvatsko slikarstvo 17. stoljeća dosegnulo je vrhunac. </p>
<p>»U vremenu iz kojega na oltarima slovenskih i hrvatskih crkava najčešće stoje slikani retabli nepoznatih i ne uvijek vrsnih majstora, autorska su imena poput Geigera prije iznimka nego pravilo«, drži Milan Pelc, ravnatelj Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba.</p>
<p>Geiger je djelovao u vrijeme katoličke obnove po načelima o sakralnoj umjetnosti Tridentskoga koncila. Pri osmišljavanju kompozicija, kao i većina majstora u to vrijeme, služio se kao predlošcima grafičkim listovima koji su tada bili u optjecaju – uglavnom flamanskim, ali i bavarskim, talijanskim, a pri kraju stvaralaštva i Rubensovim.</p>
<p> Grafički listovi svojim su temama i kompozicijom odražavali tada zahtjeve protureformacijskoga programa Rimokatoličke crkve. </p>
<p>Te je predloške, opaža Mirjana Repanić-Braun, Geiger u slikama vjerno preuzeo, no kao spretan eklektik ponekad je sastavljao nove cjeline. Također, kako primjećuje, za njegove je radove važno da je više od prikaza priče više volio prikazivati pojedinačnu figuru prema talijanskoj maniri. Stvaralaštvo Geigera i njegove radionice pokazuje kasnomanirističke stilske značajke, karakteristične za periferne krajeve, no u posljednjim godinama i ranobarokne.</p>
<p>Romina Perić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Obilje izvrsne glazbe </p>
<p>Svečani koncert u povodu primanja u redovito članstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti skladatelja Igora Kuljerića održan je u subotu u Preporodnoj dvorani palače Narodnoga doma na zagrebačkome Gornjemu gradu. Tom prilikom izveden je program od ukupno sedam njegovih skladbi, od čega su čak tri bile praizvedbe. </p>
<p>U hrvatskoj glazbenoj sredini danas 67-godišnji skladatelj i dirigent prisutan je prije svega svojim opsežnim skladateljskim stvaralaštvom koje sadrži niz vrhunskih dometa najraznovrsnijeg sadržaja, od klavirskih i komornih do oratorijskih i opernih naslova.</p>
<p> Potekao iz klasa naših najvećih pedagoga Stjepana Šuleka i Milana Sachsa, Igor Kuljerić ponajprije zadivljuje golemim znanjem skladateljskog i dirigentskog umijeća, pri čemu se posebno potvrdio kao iskusni i djelotvorni zborovođa. No prisutan je i na drugim područjima glazbenih zbivanja kao organizator i poticatelj novih zamisli.Po svome nagnuću skroman i samozatajan, takav se pojavio i na ovome svečanom koncertu njemu u čast, gdje se držao u pozadini, prepuštajući glavnu pozornost izvoditeljima i, naravno, djelovanju svoje glazbe. A tih sedam izvedenih skladbi zasule su slušateljstvo obiljem izvrsne glazbe, slobodno možemo reći antologijskog značenja. Od triju praizvedbi najsnažniji dojam ostavila je skladba »Valcer« za glasovir i metronom, koju je u njezinoj punoj virtuoznosti izvela mlada pijanistica Katarina Krpan. Djelo je obogaćeno upravo ravelovskom silovitosti s ponavljanjem znakovitih glazbenih izričaja. Svidjela se i skladba »Cantus« za violinu i glasovir u također izvrsnoj izvedbi Sergeja Evsejeva i Vanje Kuljerić te najnovije ostvarenje, duhovita »U vrtu klauna« za flautu, tubu i glasovir u izvedbi Renate Penezić, Krunoslava Babića i Andreje Feitl. Program je bio uokviren nastupima Muškog zbora HRT pod ravnanjem Tončija Bilića uz sudjelovanje altistice Martine Gojčeta-Silić, a pijanist Vladimir Krpan i Zagrebački kvartet podsjetili su nas na dva antologijska opusa iz ranijega Kuljerićeva stvaralaštva.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Bečani na čelu s Fincem</p>
<p>Simfonijski orkestar Bečkoga radija nastupio je uz dvojicu istaknutih mladih glazbenika finskog dirigenta Pietarija Inkinena i ruskog violinista Ilyu Gringoltsa </p>
<p>Na koncertu ciklusa »Lisinski subotom« 12. ožujka naša je koncertna palača ugostila jedan od orkestara iz bogatog bečkog glazbenog života, Simfonijski orkestar Bečkoga radija, čiji je prvi šef-dirigent bio naš maestro Milan Horvat. </p>
<p>U svojih je 35 koncertnih sezona taj orkestar prepoznatljivi profil izgradio na interpretaciji nove i novootkrivene glazbe, služeći potrebama radijskog programa koji ga izravno financira. Na gostovanju u Zagrebu i na suradnju pozvao dvojicu istaknutih mladih glazbenika – 24-godišnjeg finskog dirigenta Pietarija Inkinena i 22-godišnjeg ruskog violinista Ilyu Gringoltsa kojega naša publika poznaje već po prošlogodišnjem nastupu sa Zagrebačkim solistima, svoj je program orkestar za ovu prigodu malkice prilagodio ukusu šire publike.</p>
<p> Već samim bečkim načinom razmještaja dionica u orkestru (s violončelima u sredini i istaknutom ulogom drugih violina na desnom rubu) koncert je na pozornici »Lisinskoga« donio novu zvukovnu sliku. Uvodnim su nas djelom Bečani na čelu s Fincem upozorili na najbolji dio naše glazbene baštine, efektno izvevši neoklasičnu predigru nepravedno zanemarene komične opere »Amfitrion« Borisa Papandopula. Svoj tipično svijetli, prozirni i prozračni zvuk orkestar je nastavio pronositi i kroz Papandopulovu izričaju vrlo sličnu Schrump-simfoniju opus 80 suvremenog austrijskog skladatelja Karla Schwertsika. </p>
<p>Turobnom tonu glazbe u Prvom koncertu za violinu i orkestar u a-molu op.77 odnosno 99 Dmitrija Šostakoviča u prvim stavcima nije odgovarao presvijetli i bitno suženi spektar orkestralnog zvukovlja, premda je ionako ovdje u prvom planu bio siguran ton vrijedna Stradivarija u rukama duboko uživljenog solista Ilye Gingoltsa. Dirigent Pietari Inkinen, jedan od proizvoda slavne finske tvornice dirigenata – helsinške glazbene akademije Sibelius, gdje je učio u klasi Jorme Panule i Leifa Segerstama, također je i cijenjeni mladi violinist, te je stoga svojem ruskom kolegi perfektnom dirigentskom tehnikom i poznavanjem prirode guslačkog muziciranja znao pružiti adekvatnu orkestralnu pratnju. No, u dijelovima gdje bi orkestar trebao preuzeti vlastitu inicijativu u gradnji dramaturških vrhunaca, još nedovoljno iskusni maestro nije znao stvoriti koncentraciju izražajnih gradacija.</p>
<p> Nesigurnosti složenih polimetrijskih sklopova iz prvog dijela večeri, posve su minule u predivnoj repertoarnoj romantičnoj 4. simfoniji u f-molu op. 36 Petra Iljiča Čajkovskog u kojem je orkestar pod sigurnim vodstvom mladoga gracioznog maestra, za kojega će se zasigurno čuti, pokazao bogatstvo kameleonskih preobrazbi i duboku slojevitost glazbenog mišljenja. A da zvučne munje i gromove itekako može izmamiti iz orkestra, Pietari Inkinen dokazao je u dodatku ove uspješne večeri: popularnoj polki Unter Donner und Blitz Johanna Straussa mlađeg.</p>
<p>Jana Haluza Lučić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Nagrada »Doris C. Freedman« </p>
<p>Gradonačelnik New Yorka Michael R. Bloomberg dodijelio je ovih dana Christu i Jean-Claude nagradu »Doris C. Freedman«. Nagrada utemeljena 1982. godine, posvećena je Doris Chanin Freedman, ravnateljici newyorškog ureda za kulturu, a dodjeljuje se osobi ili organizaciji koja je uvelike obogatila javni okoliš i građane New Yorka. Naime, Christo i Jean-Claude autori su impresivne instalacije »Vrata« (»The Gates«) postavljena u Central Parku od 12. do 28. veljače koja je »Velikoj jabuci« donijela ekonomsku korist od oko 254 milijuna dolara. Kroz vrata je prošlo više od četiri milijuna ljudi.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Interakcija 2« </p>
<p>»Interakcija 2« naziv je izložbe modnih dizajnerica Nataše Jeletić, Ivane Zozoli i Nade Došen te grafičkih dizajnerica Dore Bilić i Tine Müller otvorene krajem prošlog tjedna u Galeriji Ulupuh u Zagrebu. Autorice su već na reviji održanoj krajem prošle godine u Domu hrvatskih likovnih umjetnika potvrdile da se njihov rad uspješno dopunjuje i isprepleće. Svojevrstan nastavak njihova propitivanja različitih medija autorice su pokazale i radom na ovom najnovijem projektu. Poveznica svih izloženih radova jest tematiziranje proljeća ili barem priželjkivanog proljetnog buđenja. Tako su zidovi galerije prekriveni otisnutim kukcima, zvučna podloga priziva ugođaj livade, a odjeća je naglašena jakim, »proljetnim« bojama. Središnji dio izložbe jest video projekcija Dore Bilić i Tine Müller u kojoj se u »mekim« prijelazima izmjenjuju, ali i preklapaju njihovi fotografski dnevnički zapisi s fotografijama odjevnih predmeta ili tek detalja odjeće triju modnih dizajnerica, a sve zajedno je podcrtano sveprisutnim bubama. </p>
<p>[B. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Spomenik biciklu </p>
<p>Spomenik biciklu uskoro bi mogao krasiti središte grada Koprivnice. Između šest na natječaj pristiglih radova najboljim je ocijenjen onaj nagrađivanoga akademskog kipara Alema Korkuta. Natječaj je raspisao Old timer klub »Biciklin« kako bi naglasio značenje bicikla u životu svojih sugrađana. Korkutov su rad za izvedbu preporučili povjesničari umjetnosti Ana Tuk i Marijan Špoljar te Milorad Kovačević. </p>
<p>[B. T].</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Brkljačić 71 metar</p>
<p>Hrvatska kladivašica iza sebe je ostavila svjetsku rekorderku Mihaelu Melinte i olimpijsku pobjednicu iz Atene Olgu Kuzenkovu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska kladivašica Ivana Brkljačić zauvijek će pamtiti 13. ožujka. Na Zimskom bacačkom prvenstvu u turskom Mersinu njezino je kladivo letjelo čak metar duže od dugo sanjane granice od 70 metara. Hrvatska je atletičarka za golema 162 centimetra poboljšala svoj i hrvatski rekord fantastičnim hicem koji sada iznosi - 71 metar! </p>
<p>– Presretna sam, ovakav sam rezultat čekala godinama, za ovo sam mukotrpno trenirala cijeli život, kazala nam je Ivana, otkrivši: </p>
<p>– Slabo sam bacala u prvoj seriji i onda sam se jako, jako razljutila pa je kladivo poletjelo do 71 metra. Druga mi je serija i inače najbolja. </p>
<p>Sjajan rezultat bio je dovoljan da Ivana Brkljačić iza sebe ostavi svjetsku rekorderku Rumunjku Mihaelu Melinte (70.40) i olimpijsku pobjednicu iz Atene, Ruskinju Olgu Kuzenkovu (70.11). </p>
<p>– Čestitale su mi na pobjedi, znale su me kao dobru juniorku, bila sam tu negdje, ali uvijek mi je nešto nedostajalo. Već sam bila deprimirana, posebno nakon Olimpijskih igara u Ateni. </p>
<p>Tamo je Ivani za šest centimetara izmaklo finale. Od ove je godine Ivana Brkljačić unijela neke novosti u trening. </p>
<p>– Drukčije ulazim u okret, stabilnija sam u tehnici. Radila sam mnogo i na psihičkoj pripremi. Sada samo moram trenirati hladne glave. </p>
<p>U nastavku sezone 22-godišnjoj kladivašici je u planu miting u Los Angelesu u travnju, slijedi natjecanje u Osaki, pa Mediteranske igre i onda kruna sezone, Svjetsko prvenstvu u Helsinkiju. </p>
<p>– Ne očekujem nikakva čuda, glavni mi je cilj finale Svjetskog prvenstva, mislim da je to moj realan domet, zaključila je Ivana Brkljačić. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Sloan: Giriček ne razumije što radi momčad </p>
<p>Kako NBA sezona odmiče, hrvatskom reprezentativcu Gordanu Giričeku opada minutaža i</p>
<p> - raspoloženje. Nakon što ga je trener Jerry Sloan zamijenio na utakmici protiv Indiane Pacersa u posljednjim, Giriček je reagirao prilično nervozno, jer je dotad igrao dobro, ubacivši osam poena u trenucima kad su »jazzeri« stizali razliku. </p>
<p>»Imam visok prag tolerancije, ali svatko poludi ponekad«, kazao je Giriček američkim novinarima. </p>
<p>»Meni ne smeta takvo ponašanje. Ima pravo kazati što želi«, iskusni Sloan nije bio zabrinut. </p>
<p>»Giričekov je najveći problem taj što ne razumije što momčad čini u određenim trenucima. Treba se više koncentrirati u ključnim trenucima«, trenerove su riječi nakon kojih bi se trebao zabrinuti - Giriček. </p>
<p>Trenutačna situacija za našeg reprezentativca nije najpovoljnija, konkurent na njegovoj poziciji Raja Bell u odličnoj je formi, a trener daje priliku i novaku Kirku Snyderu. U sezoni u kojoj je potpisao četverogodišnji ugovor vrijedan 16 milijuna dolara, Giriček je nazadovao u svim statističkim rubrikama, ove sezone postiže 8.5 poena, uz 2 skoka i 1.4 asistencije, dok je lani bio imao 11.3 poena, 3.1 skok i 1.7 asistencija. </p>
<p>[I. P. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Kukoč i Planinić poraženi </p>
<p>Toni Kukoč zaigrao je 16 minuta za poraženu momčad: za to je vrijeme postigao osam poena i tome dodao tri asistencije</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – I najslabija momčad lige New Orleans Hornets pokazala se prejakom za Kukočeve Milwaukee Buckse. Hornetsi koji imaju tek 14 pobjeda iz 61 dvoboja slavili su protiv Bucksa sa 111-107. </p>
<p>Toni Kukoč zaigrao je 16 minuta za poraženu momčad, a za to je vrijeme postigao osam poena i tome dodao tri asistencije. Ujednačeni napad domaće momčadi presudio je Bucksima učvrstivši ih na dnu Središnje skupine NBA lige. Svi igrači iz redova Hornetsa koji su nastupili na utakmici upisali su se u listu strijelaca, a čak sedmorica su ubacila dvoznamenkasti broj koševa. To je bilo previše za Buckse, koji imaju omjer 0-10 na gostovanjima s momčadima iz Zapadne konferencije... </p>
<p>New Jersey Netsi (Planinić po tri koša i skoka) ubacili su samo 65 poena na gostovanju kod Miami Heata i napustili dvorana zamrznuti na -25. Konačnih 90-65 djelo je momčadske igre domaće momčadi za koju je najbolje odigrao Shaquille O'Neal (15 poena, 11 skokova). </p>
<p>Kobe Bryant ubacio je 32 koša te podijelio devet lopti, a njegov ubačaj 0.9 sekundi prije kraja utakmice donio je pobjedu Los Angeles Lakersima na gostovanju protiv Charlotte Bobcatsa sa 117-116. Kobe je posebno bio nadahnut u posljednjoj dionici dvoboja u kojoj je ubacio 21 koš. Odlično je odigrao i bivši cibos Chucky Atkins sa 26 poena i šest dodavanja. Emeka Okafor sa 30 koševa i 11 skokova te Brevin Knight sa 20 poena i 17 asistencija bili su najbolji u novoj momčadi NBA lige. </p>
<p>San Antonio Spursi doživjeli su treći ovosezonski poraz u SBC centru. Najdomaćinskija momčad lige (28 pobjeda), lišena pomoći Tima Duncana i Emanuela Ginobilija, ispustila je vodstvo 87-80 za konačni trijumf Denver Nuggetsa (90-87). Najbolji kod Denvera bio je Kenyon Martin sa 23 poena i šest skokova. </p>
<p>[K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Podravka već u polufinalu </p>
<p>U Valenciju: navijači u Španjolsku na izlet, rukometašice Podravke Vegete po pobjedu </p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> – Da je netko Podravki ponudio devet razlike prije utakmice vladala bi nevjerice, računalo se da bi pet bilo sjajno, ali možda čak ne i dovoljno. Međutim Podravka Vegeta nosi u Valenciju veliku prednost nakon prve utakmice četvrtzavršnice Kupa Kupova: CBM Astroc Sagunto potučen je u subotu navečer u Koprivnici hametice, čak sa 39-30 (19-12). Tomu se nisu nadali ni najveći optimisti. Stančin na golu imala je 19 obrana, Naukovič je dala 14 golova, Hodak 8 golova, a Božica Palčić zabila još i 5 golova iz pet udaraca i zaradila jedan sedmerac. </p>
<p>Španjolke su računale na svoje brze napade, ali ih je u tome sprečavala Barbara Stančin na vratima, koja je do poluvremena nanizala 11 obrana, a ukupno 19, od čega i jedan sedmerac. Na drugoj je strani Lopez pak skinula osam lopti u prvom poluvremenu. Podravka je ipak u tom dijelu uspjela napraviti veću prednost. Zaustavljala je španjolske napade u začetku, koje je preokretala u kontre. </p>
<p>Sagunto, koji u prosjeku postiže 35 pogodaka po utakmica, do 25. je minute postigao samo osam. U napadu domaćih vidjelo se što znači snažan šut Marine Naukovich, a kod Sagunta u prvom dijelu nije bilo istaknute pojedinke. </p>
<p>Već je sredinom drugog poluvremena Podravka dobrom obranom i brzim kontrama gotovo riješila pitanje pobjednika. Španjolke se nisu željele predati, ali su bile nemoćne pred novom, Šojatovom Podravkom. </p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Karolina Šprem izgubila </p>
<p>Karolina Šprem izgubila je u prvom kolu i na šestom ovosezonskom turniru. Jedini vrijedan rezultat Šprem je izborila na Australian Openu, gdje je igrala osminu finala. U drugom kolu 2,1 milijun američkih dolara vrijednom Pacific Life Openu 20-godišnju je Varaždinku nadigrala Čehinja Nicole Vaidisova, 63. tenisačica svijeta, sa 6-1, 3-6, 6-1. Unatoč dobrom početku Šprem je izgubila šest gemova zaredom, što uvelike može zahvaliti lošem prvom servisu (45 posto), a naročito drugom, nakon kojeg je osvojila samo jedan poen. S druge strane, 15-godišnja je Čehinja u odlučujućem setu iskazala svu raskoš svog talenta, koji joj je donio već dva WTA naslova.</p>
<p> Važniji rezultati, 2. kolo: Šarapova (3) – Haynes 6-1, 6-2, Petrova (6) – Ant. Serra Zanetti 6-0, 6-1, Davenport (1) – Karatančeva 6-3, 6-2, Vaidisova – ŠPREM (11) 6-1, 3-6, 6-1, Craybas – Lihovčeva (10) 6-1, 6-4, Dechy (7) – Loit 6-2, 4-6, 6-3, Hantuchova (13) – Kremer 4-6, 6-3, 7-5. </p>
<p>[I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Janici veliki Kristalni globus pobjegao za tri boda</p>
<p>Priče o psihički labilnoj švedskoj skijašici pokazale su se istinitima tijekom vikenda u Švicarskoj. Naime, Pärson je ponudila Janici pregršt prilika, budući da je i u slalomu i u veleslalomu bila neprepoznatljivo slaba. Očito se Pärson odlučila za taktiku opreznih vožnji, no oba se puta plasirala slabo i sve ju je moglo skupo koštati </p>
<p>LENZERHEIDE</p>
<p> – Nikada u povijesti skijanja rasplet Svjetkoga kupa nije bio tako neizvjestan i izjednačen, kao što je to slučaj s ovogodišnjim dvobojem Janice Kostelić i Anje Pärson. Nevjerojatno, ali Svjetski je kup skijašica odlučen u mizerna tri boda, u devet stotinki, u najmanjoj mogućoj sitnici. Švedska skijašica Anja Pärson po drugi je puta u karijeri osvojila veliki Kristalni globus, dok je deblji kraj u završnici u švicarskom Lenzerheideu izvukla Janica Kostelić. Nitko nije mogao pomisliti kako će Šveđanka u posljednjoj, njezinoj najjačoj disciplini, veleslalomu ostati bez bodova, no to Janica nije iskoristila kako bi dostigla zaostatak od 35 bodova. U nedjelju je Janica bila osma, a to mjesto se, nažalost, »nagrađuje« sa svega 32 boda. </p>
<p>Priče o psihički labilnoj švedskoj skijašici pokazale su se istinitima tijekom vikenda u Švicarskoj. Naime, Pärson je ponudila Janici pregršt prilika, budući da je i u slalomu i u veleslalomu bila neprepoznatljivo slaba. Očito se Pärson odlučila za taktiku opreznih vožnji, no oba se puta plasirala izuzetno slabo i sve ju je moglo koštati prilično skupo. Štoviše nakon što je ušla u cilj veleslaloma i vidjela svoj slab rezultata došla je do janice i čestitala joj na ukupnoj pobjedi. Tada je bila uvjerena da će ostati bez bodova, a da će ih Janica osvojiti dovoljno za osvajanja velikog kristalnog globusa. Uistinu, nije bilo nimalo iluzorno očekivati da će barem jedna od skijašica koje su skijale poslije Janice ostvariti rezultat lošiji od njezinog ili, pak, odustati. No, to se ipak nije dogodilo i Anja Pärson je uzela pokal ukupne pobjednice koji joj je već bio izmakao. Vožnjom kakvu je pokazala u nedjelju možda ga čak nije ni zaslužila. Ni Janica, međutim , pogotovo u nedjelju, nije djelovala kao skijašica koja može uzeti ponuđeno. Iako, drugu veleslalomsku vožnju je odvezla puno hrabrije i bolje od svoje suparnice. U drugoj vožnji veleslaloma Janica je uz nekoliko pogrešaka na cilj došla četvrta, očekujući konačni rasplet utrke. Odmah iza nje startala je Anja Pärson, koja je, vidjelo se od prve sekunde, strahovala za konačni rezultat. Njezina bojažljiva utrka donijela je i nekoliko opasnih situacija za izlijetanje sa staze, no Šveđanka se ipak zadržala na skijama, ali je u cilju ostvarila katastrofalno 13. vrijeme. Kulminacija u Lenzerheideu tada je dotaknula vrhunac. Naime, do kraja utrke preostale su voziti još četiri skijašice i jedini je scenarij koji je odgovarao Janici da postane ukupna pobjednica bio taj da najviše tri od njih ostvari bolji rezultat od Janice, a da samo jedna bude slabije plasirana. Međutim, i Poutiainen i Hosp i Görgl i Rienda Contreras bile su prebrze za Janicu i epilog je svega bio da Janica u konačnom redoslijedu Svjetskoga kupa zaostaje tri boda. Samo devet stotinki bolje vrijeme Janici bi donio skok na sedmo mjesto u veleslalomu, a time bi dobila i potrebnih 36 bodova za skidanje Anje s trona. No, savršeni scenarij ipak se nije dogodio u Lenzerheideu. </p>
<p>Dakle, dok se očekivao veliki obračun dvije najbolje svjetske skijašice na završnici, dogodio se zapravo dvoboj onih koji će više griješiti. U takvoj se borbi slabije snašla Janica i očito je prednost s kojom je Anja doputovala u ovo švicarsko zimovalište od 63 boda bila prevelika za nju. Kroz ova četiri dana također zvuči pomalo čudno da niti jedna od njih dvije nije uspjela pobijediti, a u dva su navrata ostvarile ispod prosječne rezultate (Janica 15. u superveleslalomu, a Anja 17. u veleslalomu). Sada je vjerojatno glupo tražiti razloge gdje je Janica propustila ta tri »ukleta« boda, no čini se kako su najveće prilike propuštene upravo tijekom vikenda. U slalomu je tako Amerikanka Schleper pobijedila prvi put u karijeri i ukrala Janici 20 bodova, a dan kasnije Janica nije iskoristila veliki veleslalomski gaf Anje Pärson. U svakom slučaju iza Janice ostaje fantastična sezona s tri svjetska zlata i odličnim nastupima u sve četiri discipline. I u ovom je trenutku sasvim jasno kako su i Janica i Anja Pärson dvije najbolje svjetske skijašice, a nakon Lenzerheidea su se izjednačile po broju velikih kristalnih globusa (dva). </p>
<p>Slabu je nedjelju Anje Pärson, za razliku od Janice, sjajno iskoristila Finkinja Tanja Poutiainen. Ona je drugim mjestom uzela i mali globus u veleslalomu, čime se potvrdila ovogodišnjom »kraljicom« tehničkih disciplina, jer je već od ranije zaslužila isti trofej i u slalomu. Treba reći da su ovu uzbudljivu završnicu Janica i Anja promatrale zagrljene i nasmijane, kao da se to njih ne tiče. Iako je bila jako blizu da po treći puta osvoji veliki kristalni globus, Janica može biti iznimno zadovoljna ovom sezonom. Uspješno se vratila skijanju nakon što je operirala štitnjaču. </p>
<p>• REZULTATI VELESLALOMA: </p>
<p>1. Maria Jose Rienda Contreras (Špa) 2:20.18, 2. Tanja Poutiainen (Fin) +0.30, 3. Nicole Hosp (Aut) +0.51, 4. Elisabeth Görgl (Aut) +0.58, 5. Renate Götschl (Aut) +1.10, 6. Genevieve Simard (Kan) +1.21, 7. Martina Ertl (Njem) +1.23, 8. JANICA KOSTELIĆ (HRV) +1.32, 9. Julia Mancuso (SAD) +1.83, 10. Ingrid Jacquemod (Fra) +1.90...17. Anja Pärson (Šve) +2.39. </p>
<p>• POREDAK VELESLALOMA: </p>
<p>1. Tanja Poutiainen (Fin) 461 bod, 2. Anja Pärson (Šve) 410, 3. Maria Jose Rienda Contreras (Špa) 384, 4. Tina Maze (Slo) 366, 5. Genevieve Simard (Kan) 241, 6. Nicole Hosp (Aut) 238, 7. Martina Ertl (Njem) 230, 7. Julia Mancuso (SAD) 230, 9. Karen Putzer (Ita) 226, 10. Elisabeth Görgl (Aut) 225, 11. JANICA KOSTELIĆ (HRV) 212... </p>
<p>• UKUPNI POREDAK: </p>
<p>1. Anja Pärson (Šve) 1359 bodova - pobjednica Svjetskog kupa, 2. JANICA KOSTELIĆ (HRV) 1356, 3. Renate Götschl (Aut) 1164, 4. Michaela Dorfmeister (Aut) 1122, 5. Tanja Poutiainen (Fin)1039, 6. Lindsey Kildow (SAD) 914, 7. Hilde Gerg (Njem) 799, 8. Marlies Schild (Aut) 669, 9. Julia Mancuso (SAD) 659, 10. Tina Maze (Slo)... </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Matt pobjednik posljednjeg slaloma </p>
<p>LENZERHEIDE</p>
<p> – U ekshibicijskom su tonu najbolji skijaški Svjetskoga kupa završili ovu sezonu. Utrka slaloma nije odlučivala ni o čemu, tako da su mnogi skijaši lagodno odvozili dvije vožnje i bez previše truda okončali sezonu. Takvo su ozračje najbolje iskoristili oni koji i nisu bili u središtu pozornosti ove sezone u slalomu. Pobijedio je Mario Matt, inače, svjetski prvak 2001. godine, koji već nekoliko sezona uporno traži povratak na staze stare slave. Drugi je bio Nijemac Alois Vogl, dok je Ivica Kostelić posljednjega dana sezone završio na desetom mjestu. Inače, nakon utrke Ivica je bio oduševljen saznanjem da će i sljedeće godine u slalomu startati u prvoj jakosnoj skupini, među sedam najboljih, a do tog je rezultata došao u fotofiniš borbi sa Šveđaninom Myhrerom i spomenutim Nijemcem Voglom. </p>
<p>– Moja se želja da budem među sedam najboljih i ostvarila, to mi je jedino važno u ovom trenutku. Kompletno sam zadovoljan sezonom, jer se samo sjetim gdje sam u ovo doba bio prošle godine i odmah mi je lakše. Posljednja utrka nije bila ništa posebno, no odradio sam je kao i mnoge ove sezone, na zadovoljavajući način. </p>
<p>Inače, cijela je nedjelja, što se skijaša tiče, protekla u američkoj proslavi velikoga Kristalnoga globusa Bodea Millera.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Zagreb u polufinale iz pakla »Ledene« </p>
<p>Ružna strana sporta: utakmica je zbog navijačkih nereda kasnila gotovo sat i pol, a bilo je upitno hoće li se uopće i odigrati</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Rukometaši Zagreba plasirali su se u polufinale Kupa pobjednika kupova. U uzvratu četvrtfinala zagrebaši su u »Ledenoj dvorani« Doma sportova pobijedili beogradski Partizan 22-18 (13-7) i tako anulirali zaostatak od tri pogotka (20-23) iz prve utakmice. U utorak će ždrijeb odrediti polufinalne parove, a mogući suparnici su španjolski Ademar Leon našeg Petra Metličića, Izviđač iz Ljubuškog u kojem igra naš reprezentativac Denis Buntić te makedonski Vardar iz Skopja.</p>
<p>Imali su i te kakvog razloga za veselje hrvatski prvaci na kraju. Prvo je zbog nereda utakmica kasnila gotovo sat i pol, a bilo je uopće upitno hoće li se odigrati. No, ipak je počela, a zagrebaši su do pobjede došli teško, pa im je plasman u polufinale tim slađi. Pohvale Zagrebu na odličnoj obrani, a još više Nikoli Blažičku koji je svojim obranama održao Zagreb na životu. Zagrebaši su odigrali odlično prvo poluvrijeme, napravili razliku od šest pogodaka, no počeli su padati sredinom drugog dijela. </p>
<p>Tako su zaredali s nekoliko pogrešaka, mučili su se i s raspoloženim Partizanovim vratarom Damjanovićem, pa je suparnik osam minuta prije kraja imao samo pogodak manje. No, Goluža je pogodio sedmerac kojeg je izborio Majnov, potom je Kaleb ukrao loptu i pogodio iz kontre i Zagreb se vratio u život. Denis Špoljarić je bio prvo ime naše obrane, odlične su role imali Slavko Goluža i Nikša Kaleb. No, u utakmici živaca, kakva je bila ova, svaki je igrač ugradio veći ili manji dio. </p>
<p>Šteta je samo što je nakon lijepog završetka u krcatoj i vreloj »Ledenoj dvorani« ipak ostao mali okus gorčine. Naime, zbog napada na autobus, Partizanovi su igrači došli u dvoranu (iz, inače, samo 200 metara udaljenog hotela) 20 minuta prije nego što je utakmica trebala početi. Prvi su ušli beogradski novinari i nakon incidenta sa zagrebačkim navijačima, uprava Partizana je tražila da se utakmica ne igra. Nakon upozorenja glavnog menadžera Zagreba Zorana Gopca i delegata utakmice Štefana Juga da će utakmica biti otkazana, utakmica se ipak odigrala, a osim vrijeđanja, te bačenih upaljača i sličnih predmeta na teren nije bilo novih nereda. No, utakmica je odigrana dok su uz teren stajali specijalci. Zagreb je već imao problema s navijačkim neredima, istrpio je i naplaćao se kazni zbog toga i ne bi bilo čudno da bude opet kaženjen. Lijepo je bodriti svoj klub, ali kad taj isti klub ima od toga štetu, a majke sklanjaju djecu s tribina, čovjek se zapita gdje je tu ljepota i vrijednost sporta. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Maksimirski Armagedon </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Gledanje Dinamovih utakmica ove nas sezone podsjeća na gledanje - kometa. S nestrpljenjem promatrate nebo čekajući bljesak nikad ne znajući kad će i hoće li uopće kakva »repatica« zasvijetliti. A kad se maksimirski dječaci napokon nekako i dočepaju pobjede, odmah ih proguta kakva »crna rupa« u obliku žestoke kritike klupskog dopredsjednika Zdravka Mamića. Njegova je grmljavina, i to nakon utakmice u kojoj je Dinamo pobijedio Kamen Ingrad sa 2-1, tek jedna u nizu crtica koje zrcale ovosezonski maksimirski armagedon... </p>
<p>Glasna diplomacija: Politika prodrmavanja momčadi »verbalnim bičevanjem«, i to nakon pobjede (kakve-takve, ali ipak pobjede) vrlo je dvojbena. Mamićeva već prepoznatljiva »glasna diplomacija« odavno je pokazala efekt bumeranga. Možda je sama pobjeda, neovisno o tome koliko loša bila igra momčadi, mogla poslužiti kao svojevrsni antibiotik posrnulim »plavim dječacima«. </p>
<p>Smjena trenera: Dinamov je dopredsjednik nedavno energično ustvrdio da klupska uprava neće mijenjati trenera do kraja sezone. No, poznavajući ćiro-mamićevsku doktrinu »fućkaš čovjeka koji ne promijeni mišljenje«, ne bismo se iznenadili kad bi i aktualni trener poprimio prašnjavi otisak džona na stražnjem dijelu hlača. </p>
<p> Tim više što ove sezone ima slabiju statistiku od bilo kojeg prethodnika. U cijeloj je priči posebno zanimljiva Lončarevićeva teza: »Da je početak prvenstva, vjerojatno nitko ni ne bi dizao buku i viku.« Što bi bilo da su, recimo, ovi zvučni valovi doprli do uha Nikole Jurčevića? U pet utakmica pod njegovim vodstvom (upravo na početku prvenstva!) Dinamova momčad nije upisala nijedan poraz, i upravo su tada svi, posve suprotno Lončarevićevoj tezi, dizali i buku i viku nakon čega je Jurčević praktički bio prisiljen podnijeti ostavku.</p>
<p>Kalkulacija: Mamić je, rigajući vatru pred novinarima, osjetno opekao i trenerov ego što dodatno zrcali njegovo nezadovoljstvo klupskom strukom. Nova bi smjena trenera, pak, značila veću pljusku klupskoj politici nego samome Lončareviću. Je li možda, u slučaju novih slabih rezultata, moguće očekivati kakav »diplomatski manevar« u kojem bi se, primjerice, Lončarević mogao odreći dvostruke funkcije te potpuno preuzeti ulogu sportskog direktora uz obrazloženje da se, recimo, ne može istodobno baviti i trenerskim poslom? </p>
<p>Nedostatak sreće: Doista se teško prisjetiti kad je neka momčad nanizala toliko pehova i ostala bez najmanjeg zrnca sportske sreće kao Dinamo ovoga proljeća, a i dijela jeseni.</p>
<p>Igrači: Ova je sezona agresivno nametnula pitanje jesu li zvijezde hrvatskoga nogometa (ili preciznije: nogometa u Hrvatskoj), mahom nastanjene u Dinamovoj svlačionici, ipak tek plod menažersko-medijskog marketinga. Štoviše, maksimirski su igrači većim dijelom sezone djelovali inertnima i uspavanima poput Mr. Beana u crkvi! Njihov odnos prema poslu (čast iznimkama poput Ivana Bošnjaka ili Edina Mujčina) sve je češća tema i u plavome salonu. Tako ih, primjerice, i sam Lončarević sve oštrije proziva u medijima, naglašavajući da njegovi nogometaši imaju neke druge preokupacije u životu.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Sliškoviću se drma stolac </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Zbog razočaravajuće igre, čudnog sastava i poraza protiv Rijeke treneru Hajduka Blažu Sliškoviću kredit je sve manji. Postoji opasnost da klub ne upadne u konfuziju uslijed raskoraka velikih očekivanja i malih ostvarenja. Stoga se na Poljudu grozničavo okreću malim koracima i zadacima, a prvi je u utorak proći Zagreb u kupu. Ne uspije li Hajduk ući u polufinale kupa, moguće je da se čelnici odluče na nepopularan potez promjene trenera. Ulica već bruji, ali su nagađanja o Vuliću, Šušku i Nadovezi kao Sliškovićevim nasljednicima malo preuranjena. U klubu nisu zaboravili da je Slišković došao u momčad u kritičnoj situaciji i izvukao je iz donjeg dijela ljestvice do vrha. Što je također bitno, Hajduk je još uvijek vodeći u ligi. Uglavnom, u ponedjeljak će se sastati šef struke Igor Štimac s trenerima Sliškovićem i Mišom Krstičevićem te će se analizirati situacija, a potom će svoje stavove prenijeti prvotimcima. Na Poljudu zvoni na uzbunu, ali se traži malo predaha, zbog čega sastanak struke nije održan u nedjelju. Sasvim je izvjesno da će se odnosi maksimalno zaoštriti između čelnika, struke i igrača i da će trebati niz pobjeda da bi ponovno zavladalo povjerenje. Igor Štimac štiti svog trenera, ali ističe da mu smeta zatvoreni pristup protiv Rijeke, dodavši da imaju momčad kojoj se protivnici moraju prilagođavati, a ne obrnuto. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Slaven napokon u Ligi za prvaka </p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> – Nakon nekoliko godina nastojanja ulaska u Ligu za prvaka, kad je Slavenu Belupu »gornji dom« bježao za pogodak ili bod, Koprivničanci su ušli u elitu, i to prije Dinama, koji to još mora potvrditi baš u Koprivnici u posljednjem kolu. Neće mu biti lako. Slaven Belupo teško je dolazio do medijskog prostora, iako je jedan od najbolje organiziranih klubova u Hrvatskoj. Sudačke su se pogreške na njegovim utakmicama pomno analizirale i prešućivale one koje su išle na štetu kluba. </p>
<p>– Kad sam došao u klub, nakon 2. kola nismo imali ni boda, Zagreb i Inker bili su šest bodova ispred nas. Sve smo napravili sami, nitko nam ništa nije dao. A još nismo gotovi, kazao je Branko Karačić te dodao: </p>
<p>– Nema slavlja, idemo u Zagreb. Igračima sam dao slobodno nakon povratka iz Zadra samo do 1 sat. Uz to se spremamo za Rijeku i utakmicu kupa. Bez obzira na prvenstvo, ne smijemo propustiti priliku za ulazak u polufinale. </p>
<p>Karačić na raspolaganju ima sve više igrača kojima raste forma. Bodrušić, Vručina, Gal i Vukojević u mladoj su reprezentaciji, a ostali igraju vrlo dobro. Potvrdile su to i ocjene iz Zadra. Žaoke koje je odaslao trener Hajduka Blaž Slišković da Bošnjak dobiva ocjenu 6,5 čim istrči na teren potpuno su razumljive. Naime, još nije igrao u Koprivnici i imat će prilike uspoređivati ocjene. </p>
<p>– Tek nakon utakmice s Dinamom dat ću igračima slobodno, da se vesele koliko hoće. Dotad imamo dva važna zadataka i moramo ih odraditi do kraja, kaže Karačić. </p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Kukoč i Planinić poraženi </p>
<p>Toni Kukoč zaigrao je 16 minuta za poraženu momčad: za to je vrijeme postigao osam poena i tome dodao tri asistencije</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – I najslabija momčad lige New Orleans Hornets pokazala se prejakom za Kukočeve Milwaukee Buckse. Hornetsi koji imaju tek 14 pobjeda iz 61 dvoboja slavili su protiv Bucksa sa 111-107. </p>
<p>Toni Kukoč zaigrao je 16 minuta za poraženu momčad, a za to je vrijeme postigao osam poena i tome dodao tri asistencije. Ujednačeni napad domaće momčadi presudio je Bucksima učvrstivši ih na dnu Središnje skupine NBA lige. Svi igrači iz redova Hornetsa koji su nastupili na utakmici upisali su se u listu strijelaca, a čak sedmorica su ubacila dvoznamenkasti broj koševa. To je bilo previše za Buckse, koji imaju omjer 0-10 na gostovanjima s momčadima iz Zapadne konferencije... </p>
<p>New Jersey Netsi (Planinić po tri koša i skoka) ubacili su samo 65 poena na gostovanju kod Miami Heata i napustili dvorana zamrznuti na -25. Konačnih 90-65 djelo je momčadske igre domaće momčadi za koju je najbolje odigrao Shaquille O'Neal (15 poena, 11 skokova). </p>
<p>Kobe Bryant ubacio je 32 koša te podijelio devet lopti, a njegov ubačaj 0.9 sekundi prije kraja utakmice donio je pobjedu Los Angeles Lakersima na gostovanju protiv Charlotte Bobcatsa sa 117-116. Kobe je posebno bio nadahnut u posljednjoj dionici dvoboja u kojoj je ubacio 21 koš. Odlično je odigrao i bivši cibos Chucky Atkins sa 26 poena i šest dodavanja. Emeka Okafor sa 30 koševa i 11 skokova te Brevin Knight sa 20 poena i 17 asistencija bili su najbolji u novoj momčadi NBA lige. </p>
<p>San Antonio Spursi doživjeli su treći ovosezonski poraz u SBC centru. Najdomaćinskija momčad lige (28 pobjeda), lišena pomoći Tima Duncana i Emanuela Ginobilija, ispustila je vodstvo 87-80 za konačni trijumf Denver Nuggetsa (90-87). Najbolji kod Denvera bio je Kenyon Martin sa 23 poena i šest skokova. </p>
<p>[K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Zadrani nemoćni protiv Reflexa </p>
<p>Košarkaši Zadra nisu imali nikakvih šansi: konačnih 88-81 za goste čini se i dobrim ishodom za domaće </p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Košarkaši Zadra doživjeli su neugodan poraz na svom parketu, protiv Reflexa. Nisu imali nikakvih šansi, pa se konačnih 88-81 za goste čini i dobrim ishodom za domaće. I te kako se osjetilo neigranje Amerikanca Kyla Hilla koji je tijekom sezone bio pokretač svih zadarskih akcija, čovjek koji je imao stotinu rješenja. Takvoga u dvoboju s Reflexom Zadar nije pronašao, iako se u najavi utakmice govorilo kako će Jakov Vladović dobro odraditi posao na poziciji organizatora igre. </p>
<p>Nažalost, Vladović nije ponovio igru iz finala Kupa Krešimira Ćosića kad je zajedno s Markom Banićem doslovno pobijedio Cibonu. Ovog su puta obojica reagirala ispod svake razine dobre košarke, pa ne čudi da su gosti lakoćom u napadu rješavali mnoge situacije, na isti način i u obrani zaustavljali svaki zadarski pokušaj da se rezultatski primaknu. O nekakvom odljepljivanju nije bilo riječi, jer su gosti vješto kontrolirali igru i rezultat. U tome su se isticali Bojan Popović i Branko Jorović. </p>
<p>U posljednjoj dionici Jorović je sam igrao protiv Zadrana, i punio njihov koš bez osobitih problema. Reflex se u dva navrata odmaknuo na pristojnu razliku, osobito dojmljivo igrali su do vodstva 49-41. Ipak, proradio je zadarski šut izvana, točnije Damir Tvrdić je pogodio dvije trice, jednu je dodao Siniša Štemberger, a ubačajem Aramisa Naglića Zadar je u 28. minuti poveo sa 58-57. Umjesto da mirno odrade nekoliko sljedećih napada, brzopleto su reagirali, bacali lopte u aut ili u ruke suparniku, koji je to vješto kažnjavao i tako došao do pobjede. </p>
<p>Ivan Petrović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="44">
<p>EU istražuje europske operacije CIA-e</p>
<p>Nelegalne akcije američkih obavještajaca: Agenti CIA-e u lovu na teroriste kršili lokalne europske zakone </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlasti u Italiji, Njemačkoj i Švedskoj pokrenule su istragu o ulozi CIA-e u Europi u ratu protiv terorizma. Europske vlade, naime, smatraju da agenti američke CIA-u u ratu protiv terorizma ne poštuju suverenitet zemalja u kojima djeluju, odnosno krše lokalne zakone te zloupotrebljavaju ljudska prava osumnjičenih. </p>
<p>Nakon terorističkih napada na New York 11. rujna 2001. godine, CIA je pokrenula akcije hvatanja osumnjičenih terorista i po Europi te njihovo izručenje u zemlje islamskoga svijeta. Dakako, agenti CIA-e u tim se tajnim operacijama ne libe koristiti nedopuštenim sredstvima poput tjelesnog zlostavljanja. Prema svjedočenjima tako uhićenih osumnjičenika, međutim, pravo zlostavljanje slijedi u zatvorima u Egiptu, Jordanu ili Pakistanu kamo ih američki agenti prosljeđuju. </p>
<p>Njemačke vlasti, primjerice, raspolažu podacima o Khaledu Masriju, kojega je CIA uhitila dok je ljetovao negdje na Balkanu u siječnju prošle godine, prenosi The Washington Post.</p>
<p> Masri je prvim zrakoplovom prebačen u Kabul, gdje je u tamošnjem zatvoru proveo četiri mjeseca. Toliko im je, naime, trebalo da zaključe da Masri nije pripadnik Al Qaide te su ga ubrzo vratili natrag na Balkan, ostavivši ga u planinama uz albansku granicu.</p>
<p>Niz sličnih slučajeva u koje je bila umiješana CIA potaknuo je (zasad) službeni Rim, Berlin i Stockholm da pokrenu protumjere. Uobičajeno je da CIA u svojim akcijama u Europi surađuje s lokalnim obavještajcima. Međutim, slobodan »lov na teroriste« i grubo kršenje njihovih temeljnih prava negativno se odražava na imidž europskih vlada, a može potaknuti i osvetničke akcije terorista. Zbog toga se europske vlade spremaju kazneno progoniti one CIA-ine agente koji se ogriješe o lokalne zakone. Otegotna je okolnost pritom utvrditi identitet tih agenata. Kad se njihov identitet i utvrdi, pitanje je jesu li zaštićeni diplomatskim imunitetom. </p>
<p>Budući da američki zakoni, ali i institucije civilnog društva ne dopuštaju ispitivanje zatvorenika po posebnim metodama, CIA uhićene u tajnim operacijama izbjegava izručiti u američke zatvore. Zbog rupa u zakonima zemalja poput Pakistana, Egipta, Uzbekistana, obavještajno zanimljivi podaci mogu se iz uhićenika »cijediti« na razne načine - udaranjem, silovanjem, gušenjem i tome slično. </p>
<p>Ne čudi stoga da je američki ministar obrane Donald Rumsfeld odnedavna zatražio prebacivanje osumnjičenih terorista iz vojne baze u Guantanamu u zemlje na Srednjem istoku, odnosno srednjoj Aziji. Dakako, američko ministarstvo pravosuđa sada radi na tome da pronađe formule kojima bi se ogradilo od eventualnog budućeg zlostavljanja tih »transferiranih« zatvorenika. </p>
<p>Međutim, američki su mediji nedavno prenijeli informaciju da je sam predsjednik George W. Bush odobrio premještanje osumnjičenika u zatvore zemalja koje su poznate po zlostavljanju zatvorenika. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>EU kasni za SAD-om desetljećima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Američko gospodarstvo puno je naprednije od onog europskog, trenutno čak dvadeset godina, a Europskoj uniji bit će potrebno nekoliko desetljeća da dostigne SAD, piše u senzacionalnom izvješću objavljenom u Bruxellesu . </p>
<p>Riječ je o istraživanju europske organizacije za malo i srednje poduzetništvo- Eurokomore (Eurochambres) koje bi trebalo potaknuti EU lidere da na summitu slijedećeg tjedna da pokrenu jačanje ekonomskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta u Europskoj uniji.Eurocambres predstavlja 18 milijuna europskih kompanija. </p>
<p>Po pitanju zapošljavanja EU je dostigla razinu SAD-a iz 1978, a sadašnja američka postignuća EU bi mogla dostići 2023. godine. Situacija nije nimalo bolja kada je riječ o prihodima po glavi stanovnika. SAD je trenutnu razinu EU -a dostigla 1985, a očekuje se da bi Europa razliku mogla » izravnati « 2072. godine. </p>
<p>Istraživanje je također pokazalo da će Europska unija s deset novih članica planove o ekonomskom rastu i dostizanju SAD -a još teže ostvariti. Eurochambres je objavio istraživanje kako bi potaknuo šefove država i vlada EU -a da što hitnije poduzmu konkretne mjere za ekonomski rast unutar Europske unije. Luksemburško predsjedništvo u prioritete svojeg predsjedavanja stavilo je i tu temu no, prvi pokazatelji, kako se komentira u sjedištu EU -a, nisu ohrabrujući </p>
<p>[B.L ]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Izrael planira napad na Iran</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Za slučaj da propadnu diplomatski napori nagovaranja Irana da odustane od nuklearnog programa, Izrael je pripremio plan za zračne i kopnene napade na ciljeve u toj zemlji, prije svega na nuklearnu elektranu u izgradnji.</p>
<p>Londonski »The Times« tvrdi da je »zeleno svjetlo« taj plan dobio još prije mj esec dana na tajnom sastanku izraelskog užeg kabineta, tre da su izraelski specijalci već uvježbavali napad na maketi iranske nuklearke i pogona za obogaćivanje urana. Zračne napade na nuklearku i podzemne bunkere i tunele u kohjima Iran navodno razvija nuklearnu tehnologiju izvršili bi borbeni zrakoplovi »F 15« koristeći bombe za probijanje debelih slojeva podzemnih bunkera.</p>
<p>Proteklog vikenda Izrael je vrlo oprezno i rezervirano reagirao na Bushevu odluku o američkoj podršci diplomatskim nastojanjima triju europskih zemalja (Britanija, Francuska, Njemačka) da nagovore Iran na odustajanje od nuklearnog programa. Za izraelskog ministra vanjskih poslova Silvana Shaloma, »pomisao da bi iranski tirani mogli posjedovati nuklearno oružje, noćna je mora, ne samo za Izrael«. Američki potpredsjednik Dick Cheney u subotu je izjavio da će se Iran, u slučaju da ne odgovori na najnoviju američku ponudu (ulazak Irana u Svjetsku trgovinsku organizaciju i gospodarska pomoć Europe i SAD ako Teheran odustane od nuklearnog programa), suočiti s »vrlo oštrom akcijom«. Washington je prošloga tjedna obznanio da (izraelski ili američki) napad na Iran »nije isključen«. Iran je u subotu ponudu ismijao i odbio.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Teroristička uzbuna uoči britanskih izbora</p>
<p>Vjenčanje Charlesa i Camille čuvat će »čelični prsten« policijske zaštite </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Uoči skorih britanskih izbora, svim biračkim mjestima bit će dostavljeno upozorenje na opasnost od terorističkog napada. To upozorenje izdat će britanska služba sigurnosti MI5. Ona će preporučiti i postavljanje kamera zatvorene televizije na biralištima, te provjeru da nitko nije podmetnuo ekspolziv prije početka glasanja, tvrdi u nedjelju Sunday Times.</p>
<p>Očekuje se da će premijer Tony Blair 5.svibnja raspisati prijevremene izbore. Postoji bojazan da bi sljedbenici Al Qaide toga dana mogli pokušati izvesti neko spektakularno krvoproliće – nalik bombaškom napadu u Madridu uoči španjolskih izbora prije godinu dana. Smatra se da su teroristima posebno zanimljivi izborni okruzi u kojima se takmiče premijer Tony Blair, te njegovi ministri unutrašnjih i vanjskih poslova, Charles Clarke i Jack Straw – zato što se oni moraju tamo pojaviti na dan glasanja. Teroriste bi moglo privući i vjenčanje princa Charlesa u travnju. Taj kraljevski događaj bit će stoga popraćen neviđenim osuguranjem – sa snajperistima po okolnim krovovima, te “čeličnim obručem” policajaca oko mladoženje i njegove nevjeste Camille Parker Bowles. Još od terorističkog udara na Ameriku 2001.Britanija se nalazi u povišenom stanju pripravnosti. Bombaškim napadom na britanski konzulat u Istanbulu Al Qaida je 2003.pokazala da je doista zanimaju i britanski ciljevi. </p>
<p>Ovog vikenda iz dugotrajnog pritvora pušteno je u Britaniji desetak stranaca osumnjičenih za terorizam. Većina njih sada će biti stavljena pod strogu pasku, koja uključuje ograničenje kretanja i policijski sat. Istovremeno su u tijeku sudski procesi protiv još dvadesetak osumnjičenih teorista. No oni se odvijaju daleko od očiju javnosti, jer zbog pravnih ograničenja britanski mediji ne smiju izvještavati o tim suđenjima. Vjeruje se da tajne službe na Otoku drže ovog trena pod prismotrom dvjestotinjak osoba koje bi mogle sudjelovati u planiranju terorističkih napada. Specijalne vojne jedinice i medicinske ekipe stalno dežuraju za slučaj da dođe do nekog incidenta. </p>
<p>U takvoj klimi napetosti i straha od islamskih ekstemista u Britaniji je ovih dana donijet novi prouteroristički zakon. On omogućava da osumnjičenima i bez suđenja ograniči kretanje, pa čak i uporaba telefona i interneta. Zakon je donijet ta <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, pa će biti revidiran za godinu dana. Njegovi kritičari smatraju da on ukida neke osnovne građanske slobode i vodi u policijsku državu.</p>
<p>Vlasti međutim tvrde da je teroristička opasnost vrlo opipljiva. Procjenjuje se da u Britaniji djeluje nekoliko stotina islamskih terorista. Osim biračkih mjesta, moguće mete njihovog napada mogli bi biti noćni klubovi, željezničke stanice i zračne luke. Prema svježim obavještajnim indikacijama, ćelije Al Qaide navodno su već obavile tajna izviđanja u londonskim zračnim lukama Heathrow i Gatwick. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Mobiteli vrebaju iz ladica</p>
<p>Samo T-Mobile i VIPnet imaju više od 2,7 milijuna registriranih korisnika, što je približno 60 posto hrvatske populacije</p>
<p>Onaj tko stvara otpad mora se pobrinuti i za njegovo zbrinjavanje. Tako je to u Europskoj uniji. A kako je u Hrvatskoj kad je riječ o dotrajalim mobitelima koji sadrže velik udio otrovnih tvari poput silicija, teških metala i plastike i čije nepravilno odlaganje - dakle bacanje u smeće - onečišćuje okoliš? </p>
<p>Zakon o otpadu koji se bavi pitanjem reciklaže usklađen je sa stavom Europske unije, no glasnogovornica Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja Kata Gojević potvrdila nam je da, osim općih odredbi tog zakona, zasad ne postoje propisi koji bi obvezali uvoznike mobitela na zbrinjavanje rashodovanih uređaja. U njezinu ministarstvu potvrdili su nam, međutim, da će se do kraja 2005. donijeti Pravilnik o elektroničkom otpadu kojim bi se trebalo regulirati to pitanje. Dotad je sve prepušteno ekološkoj osviještenosti građana i samih tvrtki koje imaju veze s mobilnom telefonijom. </p>
<p>Isluženi mobilni telefoni, tumače dalje u Ministarstvu, odloženi kod kuće u ladici ili na polici nisu opasni za prirodu i zdravlje. No situacija se drastično mijenja ako mobitel ili njegovi dijelovi nisu propisno odloženi, odnosno reciklirani. Najopasnije za ljudsko zdravlje mogu biti baterije, koje sadrže teške metale: živu, nikal, kadmij itd. Ako se baterije nekontrolirano odlože, navedeni elementi će nepovratno toksično onečistiti tlo, vodu i okoliš. U Ministarstvu upozoravaju da jedino pravilno gospodarenje takvim baterijama onemogućava takvo onečišćenje. </p>
<p>Tehnički direktor Zagrebačkog trgovačkog društva za gospodarenje otpadom (ZGOS) Zlatko Milanović napominje da ni drugi dijelovi nisu bezopasni. Napominje da na silicijskim tiskanim pločama ima kondenzatora i drugih otrovnih elemenata koji bi mogli onečistiti pitku vodu. Ako se dijelovi mobilnog telefona zapale doći će do atmosferskih onečišćenja, kancerogena izgaranja plastike, baterija i drugoga. I najmanji odbačeni mobitel, ako nije pravilno ekološki zbrinut, pretvara se u ekološku bombu. Nakon što nas je zračio dok je bio ispravan, može nam naškoditi i kada više nije u upotrebi. </p>
<p>Pitanje zbrinjavanja odbačenih mobitela najviše je izraženo u razvijenijim zemljama no i u Hrvatskoj dobiva na značenju. Prema istraživanjima, prosječan se odrasli Europljanin svog mobitela odriče nakon godinu i pol, a tinejdžerima dosadi za manje od godinu dana. Slično je i u Hrvatskoj.</p>
<p>Posljednji podaci govore da samo T-Mobile mreža T-Hrvatskog telekoma (T-HT) i VIP imaju više od 2,7 milijuna registriranih korisnika, što je oko 60 posto hrvatske populacije. Korisnika mobitela bit će još više kad se aktivira treća pokretna mreža konzorcija Tele2. Uzme li se u obzir da su mobiteli postali ne samo korisni uređaji nego modni detalj ili statusni simbol, vrlo ih malo ljudi mijenja zbog kvara ili dotrajalosti. A upravo to bi trebali činiti ekološki osviješteni građani. </p>
<p>Tvrtka Mobis Electronic d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, kao glavni uvoznik Nokijinih telefonskih uređaja, prihvatila je sustav upravljanja okolišem prema normi ISO 14001. Voditelj servisa i tehničke podrške Mobis Electronica Željko Pavlaković kaže da povremeno organiziraju akcije "staro za novo" u sklopu kojih su kupcima novih Nokijinih uređaja odobravali popuste za njihove stare uređaje bilo kojeg proizvođača. </p>
<p>"Osim Zakonom o zaštiti okoliša, na zbrinjavanje dotrajalih uređaja nas obavezuje i ugovor s Nokijom, koja je kao proizvođač za to zadužena propisima EU-a", rekao je Pavlaković. </p>
<p>Objasnio je da se neispravni mobiteli čiji se popravak, prema procjenama njihova servisa, ne isplati šalju na reciklažu. "Baterije i neke druge komponente šaljemo jednoj inozemnoj tvrtki u Zagrebu koja se bavi reciklažom takvog otpada, a unutrašnji dio uređaja izvozi se u Austriju".</p>
<p>Sustava ISO 14001 pridržava se trenutačno vodeći hrvatski operater u mobilnoj mreži T-Mobile. Na njihovim internetskim stranicama navodi se da oni ekološki zbrinjavaju stare mobilne telefone, punjače i baterije. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Policom do mirnije starosti </p>
<p>Donedavno su građani koji su mogli štedjeti većinom oročavali novac u bankama a sada se otvaraju nove mogućnosti </p>
<p>Posljednjih godina naglo su se proširila štedna životna osiguranja.</p>
<p>Njihova je glavna prednost što se kapital stvara postupno, donosi vrlo visok prinos, vrijednost novca zaštićena je valutnom klauzulom a po isteku ugovora osiguranik može birati između jednokratne isplate cijele osigurane (ušteđene) svote ili mjesečnih isplata rente (dodatne mirovine). Uza to što je dobit na ta ulaganja veća od kamata dobivenih oročenjem novca, u slučaju smrti osiguranika obitelj je financijski zbrinuta isplatom posebne osigurane svote. Mana je nedostupnost novca do isteka ugovora, a ako se prekine prije isteka (kapitalizacija police), isplaćeni iznos bit će znatno manji od očekivanoga.</p>
<p> Što od polica mogu odabrati oni koji se odluče na štednju životnim osiguranjem? Na tržištu su zasad najraširenija tzv. mješovita životna osiguranja (za slučaj smrti i doživljenja). Po isteku ugovora, osiguranik raspolaže ušteđevinom uvećanom za kamate, odnosno za udio u dobiti osiguratelja stečenoj od uplata za životna osiguranja.</p>
<p>Treba istaknuti (a osiguratelji to nerado objašnjavaju) da iznos uplaćene premije odmah ne odgovara iznosu ušteđevine. Naime, osiguratelj premiju dijeli na štedni dio i tzv. riziko komponentu, fond iz kojeg se isplaćuju naknade za slučaj smrti osiguranika (trenutačna isplata dvostruke pa i trostruke osigurane svote). Tek negdje na polovici trajanja osiguranja štedni dio jednak je uplaćenoj premiji a zatim dobit na ulaganja naglo raste.</p>
<p>Druga je mogućnost tzv. čista rentna štednja (bez riziko komponente) pri čemu se cijeli uplaćeni iznos ukamaćuje, ali obitelj ne dobiva nikakvu naknadu u slučaju smrti osiguranika. U novije vrijeme, roditelji kojima to omogućuje kućni proračun, sve češće ugovaraju štednju putem životnih osiguranja za svoju djecu pri čemu korisnik police (dijete) raspolaže novcem kad postane punoljetan. </p>
<p>Takvom štednjom se obično stvara početni kapital za kupnju stana, početak vlastitog posla ili troškove studija. Treba napomenuti da postoji i osiguranje života samo za slučaj kada u određenom razdoblju nastupi smrt osiguranika, ali ako se u tom roku ne dogodi osigurani slučaj, premija se ne vraća pa to osiguranje ne spada u štedno i ne dobiva se porezna olakšica. </p>
<p>A kad je već o olakšicama riječ, porez na štedna životna osiguranja ipak se plaća! Tko uplaćenu premiju iskoristi za poreznu olakšicu, kad počnu isplate iz osiguranja, platit će 15 posto poreza. Ali samo na iznose uplata, a ne i na dobit od osiguranja i kamata. Jer u Hrvatskoj se kamate ne oporezuju. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Prešućene privatne zabave</p>
<p>Da bogati mogu sve što žele te da novac otvara sva vrata stara je i poznata stvar. Pitanje je samo je li zabava uspješnija ako na njoj sve pršti od dobre volje ili od zvjezdane prašine</p>
<p>U svijetu je već odavno među bogatima postala stvar prestiža tko će na svojoj raskošnoj privatnoj zabavi okupiti više uglednika te tko će u goste pozvati poznatiju estradnu zvijezdu. Na taj se način oni koji imaju mnogo novca natječu i dokazuju tko je moćniji i tko se zna bolje provoditi.</p>
<p>Organizacija i nastupi zvijezda na VIP partyjima, bez obzira radi li se o rođendanima, krštenjima, vjenčanjima ili možda odlascima u mirovinu, dogovaraju se u najvećoj tajnosti, daleko od medija, kamera i očiju javnosti. Po najatraktivnije glazbene izvođače, glumce ili neke druge showmane, koji čine okosnicu takvih zabava, najčešće se šalju zrakoplovi, osiguravaju toalete te ukoliko zatreba i plati pratnja. Honorari su astronomski i po satu iznose mnogo više od onih koji se naplaćuju za cjelovečernji javni koncert. </p>
<p>Tako to funkcionira u svijetu čijim se dijelom i mi smatramo. Razlika je jedino u tome što gotovo nitko od izvođača kada ih novinari o takvim naručenim nastupima otvoreno pitaju ne žele javno govoriti. O tome se šuti, a takvi nastupi drže se u tajnosti kao da predstavljaju najveću sramotu. </p>
<p>Nekadašnji član skupine Novi fosili Vladimir Kočiš - Zec nakon razlaza s bivšom grupom izgradio je uspješnu solo karijeru. Međutim, usprkos tomu ponekad nastupi i na nečijem (ne bilo čijem) vjenčanju. Oni koji misle da je to cjelovečernji nastup se varaju. On naime, otpjeva tek nekoliko svojih hitova i to kao poseban gost. </p>
<p>Poput Zeca takve dobro plaćene angažmane ugovaraju i menadžeri Nine Badrić, Joleta, Sandija, Severine i Jasmina Stavrosa koji su već nebrojeno puta nastupali na vjenčanjima naših nogometaša. Sjetimo se samo svadbi djece poznatih hrvatskih tajkuna - Ivice Todorića i Josipa Gucića. </p>
<p>Glumački dvojac Tarik Filipović i Rene Bitorajac izvrsni su glumci, no isto tako im se mora priznati da imaju nos za zaradu. Njih su dvojica često angažirani za posebne prigode, obilježavanje godišnjica nekih privatnih tvrtki na kojima izvode skečeve ili pak za voditeljski posao na slavljima koja se priređuju u čast direktora velikih i poznatih firmi. </p>
<p>Da je imućnijim osobama važno koga će od poznatih osoba pozvati na svoje zabave pokazuje i primjer zanosne prezenterice vremenske prognoze na RTL-u Renate Sopek. Prije nego što se učestalo pojavljivala na malim ekranima voditeljski posao odradila je na vjenčanju Stipe Lijanovića, nasljednika mesne industrije "Lijanović" i jednog od najbogatijih ljudi u Bosni i Hercegovini. Honorar koji je dobila za jednu noć zasigurno nije bio zanemariv. </p>
<p>Da bogati mogu sve što žele te da novac otvara sva vrata stara je i poznata stvar. Pitanje je samo je li zabava uspješnija ako na njoj sve pršti od dobre volje ili od zvjezdane prašine. Istinski ljubitelji dobrih partyja do pravog odgovora brzo će doći.</p>
<p>Robbieju Williamsu milijun dolara za sat pjevanja</p>
<p>Moskovski biznismen Telman Ismailov nedavno je organizirao rođendansku zabavu na kojoj su nastupili Mariah Carrey, Ricky Martin i Robbie Williams. U moskovski restoran "Prag", na starom Arbatu, velike su zvijezde stigle zrakoplovom. Za njih su bila rezervirana tri apartmana u hotelu "Balčug" nedaleko od Kremlja. Gostima biznismena Telmana Ismailova najprije je pjevala atraktivna Mariah Carrey. U ponoć im je zapjevao Ricky Martin, koji je već nekoliko puta nastupao u Moskvi, i to ne samo na koncertima nego i na svadbi Ismailova sina. Pred jutro, na samom kraju zabave nastupio je i Robbie Williams. Prema nekim moskovskim izvorima, Mariah Carrey i Ricki Martin za sat pjevanja zaradili su 850 tisuća dolara, a Robbie Williams čak milijun dolara. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Muškarci u vrtlogu taštine </p>
<p>Smatralo da je izgled tipično žensko oružje i sredstvo za postizanje uspjeha. Otkako se muškarci pažljivije gledaju u zrcalu, paze na liniju, glade bore i isisavaju salo, izgled im je važan kao karijera i novac </p>
<p>Živimo u svijetu u kojem se, ma koliko to negirali, ljepota smatra iznimno važnom. Donedavno su tom zahtjevu bile podvrgnute samo žene, no u posljednje smo vrijeme sve češće svjedoci da jači spol nije odolio njegovim oštrim pravilima. Muškarci više nego ikad priželjkuju pravilne crte lica, preplanulu put, biserne niske zuba, poprsja bez dlaka... </p>
<p>Redovito posjećuju kozmetičke salone, prate modne trendove, podvrgavaju se zatezanju bora, liposukcijama i završavaju pod kirurškim nožem. </p>
<p>Nedavno je stilist Neven Ciganović priznao da se podvrgnuo čak desetoj estetskoj operaciji. Petar Vlahov u svojim intervjuima spremno priznaje da pazi na svoj izgled, a njegova osunčana i njegovana koža otkriva da je čest posjetitelj kozmetičkih salona. Pjevač Jasmin Stavros (50) odlučio se javno pomladiti injekcijama botoxa kako bi umrtvio mišiće lica te na neko vrijeme izgladio bore. Tonči Huljić je estetskim zahvatom uklonio podočnjake, kao i poznati sportski komentator Božo Sušec. Svi ti primjeri otkrivaju trend da muškarci koji drže do sebe redovito posjećuju i salone za uljepšavanje i sunčanje, te dvorane za vježbanje.</p>
<p>Američko društvo za estetsku kirurgiju bilježi porast prodaje kozmetičkih proizvoda za muškarce a broj onih koji se podvrgnuo estetskim zahvatima u posljednje se vrijeme čak utrostručio. </p>
<p>Donedavno je položaj muškaraca bio je uvjetovan njegovom materijalnom moći i poslovnim uspjesima, no danas se smatra da su fizički izgled i ljepota također mjerilo uspješnosti u životu. Također se promijenilo i shvaćanje što je za muškarce, a što za žene, pa danas dijele isti strah - od starenja. </p>
<p>Mušku opčinjenost izgledom i svim kozmetičkim pomagalima neki pak objašnjavaju pojavom nove vrste muškaraca, tzv. metroseksualca, kojima je vanjski dojam iznimno važan. Drugi pak optužuju marketing i interese velikih kozmetičkih i modnih kuća. U želji da osvoje svjetsko tržište, one su stvorile klimu što pogoduje muškoj taštini, ali i promjenama poimanja što je za njih prikladno a što nije. Bez obzira na to tko je kriv, novi muškarci ponosno hodaju ulicama. Drugo je pitanje sviđaju li se oni ženama ili ne. </p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>Poginula četiri mladića, peti kritično</p>
<p>Nesreću je izazvao Marko Salatović (17) koji je izgubio kontrolu nad »cliom«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U stravičnoj nesreći koja se dogodila u nedjelju nešto prije 6 sati na raskrižju Slavonske avenije i Ulice Svetog Ivana na samom ulazu u Ivanju Reku poginula su četvorica mladića - Marko Salatović (17), njegov stariji brat, Nikola Marić (21) te još jedan neidentificirani mladić, dok je peti u komi te se liječnici bore za njegov život.</p>
<p>Do nesreće je došlo kad je 17-godišnji Marko Salatović bez položenog vozačkog ispita nekoliko metara prije spomenutog raskrižja u pravcu Zagreba izgubio nadzor nad upravljačem plavog »renaulta clija« registracijskih oznaka ZG 2680 V, sletio s ceste, probio zaštitnu ogradu, zarotirao se, udario u stup semafora i potom odsklizao na kolnik namijenjen vozilima iz suprotnog smjera.</p>
<p>Zbog strahovitog udara »renault« je u potpunosti uništen i spoljšten do neprepoznatljivosti, a mladićima u automobilu nisu pomogli ni aktivirani zračni jastuci. Maloljetni vozač, koji je jedini u automobilu bio vezan, ostao je prikovan na sjedištu, dok su ostala četvorica izletjela kroz prozore i vrata automobila desetak metara dalje od automobila. O kakvoj silini udara je riječ, govori i podatak kako su tijela mladića raskomadana, njihova odjeća i obuća razbacana uokolo, a jedno je svjetlo pronađeno tridesetak metara dalje u jarku.</p>
<p>Jedan od mladića podlegao je ozljedama u kolima hitne pomoći, dok se liječnici u Kliničkoj bolnici »Dubrava« bore za život petog mladića koji je u komi i čije je stanje kritično. Očevid na mjestu događaja obavila je dežurna istražna sutkinja zagrebačkog Županijskog suda Jadranka Mandušić, a više o tome kako je došlo do prometne nesreće utvrdit će se naknadno.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>U oglasniku »štofa« za kaznene prijave</p>
<p>Na rubu zakona: istražujući ponudu malih oglasa, otkrili smo da se iza nekih kriju sumnjive ponude </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iako oglasnike, bilo tiskane ili na Internetu, čitaju deseci tisuća ljudi rijetko koji čitatelj uoči da ti oglasi zapravo vrve kriminalom. Policija bi, pak, da uzmu u ruke samo jedan broj našeg najtiražnijeg, Plavog oglasnika, mogla podnijeti stotinjak utemeljenih kaznenih prijava protiv ponuđača, bilo da se radi o oglašavanju organizirane prostitucije ili preprodaje piratskih »preprženih« CD-ova s kompjuterskim igricama, glazbom i programima, ali ne i protiv izdavača koji sve radi po zakonu.</p>
<p>Pažljiviji čitatelji mogu i pored rubrike osobni kontakti, smještenih između ponuda domaćih životinja i zdravstva, te u rubrici informatička oprema, otkriti razne oglase u kojima se oglašava ponuda, primjerice nedavno objavljena u rubrici vrt, prodaja stabljiki kanabisa. Isčitavajući neke oglase istražili smo što se sve krije u ponudama, koje u pojedinim slučajevima uopće nisu ono kakvim se predstavljaju.</p>
<p>Primjerice, apsolutno svi oglasi u rubrici osobni kontakti su zapravo oglasi za bavljenje prostitucijom, kao i ponude za masažu. Osobni kontakti, ovisi što preferirate po spolu, perverzijama i bizarnošću, nude razne pozive na »nezaboravnu tjelesnu avanturu«, uz neobilaznu maksimalnu zajamčenu diskreciju i cijenu koju dogovorite. Cijena se, istražili smo, ne dogovara s, primjerice, stanovitom Anabelom i Fani koje se reklamiraju kao porno dive i seks bombe, već s svodnikom koji i automobilom dovozi djevojke »željne zabave« na vašu adresu po principu dostava u kuću.</p>
<p>Stotinjak ponuda za opuštajuću masažu također nisu drugo nego ponude za prostituciju, no samo je naziv rubrike ublažen, u što smo se uvjerili nazvavši brojeve po slučajnom odabiru. U svim slučajevima pokušali smo dogovoriti pravu masažu, no objašnjeno nam je da »to, zapravo, i nije klasična masaža, već nešto više«. Pitavši »što je to više«, dobili smo odgovora da se radi o seksu za novac. Isti takav odgovor naišli smo nazvavši i jednu ponudu za posao maserke. Iako se ne može reći da policija s vremena na vrijeme ne provodi akciju suzbijanja prostitucije temeljem objavljenih oglasa, čini se da ponuda i potražnja raste iz broja u broj.</p>
<p>»Pirati« s ponudama ilegalno kopiranih CD-ova također su prisutni iz broja u broj. Njih, doduše, nema koliko i oglasa s prostitucijom, ali poslovanje s njima slično je kako i s, recimo, »maznom brinetom Sabrinom«. Zatražite katalog, izaberite nešto za sebe i već istog dana na kućnu adresu vam stiže teklič s odabranom igricom ili glazbom. Slično rade i oglašivaći koji putem oglasa preprodaju kopirane kartice za satelitske receivere putem kojih za samo stotinjak kuna zapravo imate višegodišnju pretplatu na programe koji se inače skupo naplaćuju.</p>
<p>I među ponudom za oružje katkad se pronađe svašta. Za oko nam je zapela ponuda u kojoj oglašivač na prodaju nudi poluatomatsku vojnu pušku prerađenu za lov. Ponuđač u skladu sa zakonom od kupca traži dozvolu za držanje oružja, no ovaj spomenuti je bio spreman i na dogovor. »Može i ako nemate dozvolu, puška je u redu, ali mi treba hitno novac«, jasan je bio prodavač.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>U prometnoj nesreći ozlijeđeni srednjoškolci</p>
<p>U prometnoj nesreći koja se dogodila u nedjelju oko 8 sati na Savskoj cesti kod muzeja »Mimara« ozlijeđeno je osmero srednjoškolaca dobi od 16 do 19 godina, kada su se sudarili mini bus riječkih registracija RI-124-KM i automobil »citroën« zagrebačkih registracija ZG-2197-T kojim je upravljao 56-godišnji S.T. Za život opasne ozlijede zadobila je 18-godišnja M.K., kojoj je pomoć pružena u Klinici za traumatologiju, kao i još jednom teško ozlijeđenom srednjoškolcu, dok je jedna teško ozlijeđena djevojka prevezena u KB Sestara milosrdnica. </p>
<p>Kako je izvijestila PU zagrebačka, mini bus se kretao Savskom cestom u smjeru centra grada, a prema izjavama očevidaca vozač je prošao kroz crveno svjetlo te je iz ulice Kršnjavoga u prednju lijevu stranu na njega naletila »xantia«. Od siline udarca mini bus je odbačen u stup ZET-a.</p>
<p>Neslužbeno se doznaje da je u mini busu bilo osmero djece iz riječke glazbene škole »Ivan Matečić Ronjgov«. </p>
<p>»U šoku sam! Vozim već 30 godina i nikada nisam imao nesreću. Strah me upće pogledati ozlijeđenu djecu, imam veliku odgovornost prema njima«, ispričao je vidno potreseni vozač mini busa M.G.( 57). »Bilo je strašno, sve se dogodilo u sekundi! Mi koji smo bili budni, vidjeli smo jureći automobil, ali je vozač pokušao izbjeći sudar. Spasio nas je stup koji je zaustavio prevrtanje busa. Prijatelj mi je od udarca izletio kroz bočno staklo.», rekao je jedan od unesrećenih srednjoškolaca. </p>
<p>[K.Š., M.S.]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Četrdesetosmosatno zadržavanje preprodavačima droge </p>
<p>u nedjelju je istražna sutkinja zagrebačkog Županijskog suda odredila Dragi Kiraliju (34), njegovoj supruzi Silviji (33), te Božidaru Bačurinu (27), osumnjičenima da su se udružili radi preprodaje ecstasyja. Podsjetimo, u blizini kuće bračnog para, policija je u petak pronašla 19.564 tablete ecstasyja, 2,2 kilograma »speeda«, malo hašiša i pištolj. U kući je pronađeno još 168 ecstasyja. Bačurin je, pak, osumnjičen da je zajedno s Kiralijem organizirao nabavku i preprodaju droge, a policija je u sklopu akcije snimala i njihove telefonske razgovore. Dok se Bačurin na saslušanju branio šutnjom, Kirijali je rekao samo da njegova supruga nije kriva, već samo on. Osim ove rečenice, osumnjičeni više ništa nije izjavio, te nije želio odgovarati na pitanja istražne sutkinje.</p>
<p>[M.D.]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Osumnjičeni nije znao da prevozi 48 revolvera</p>
<p>Istražna sutkinja zagrebačkog Županijskog suda, Ljiljanka Maletić, u nedjelju je ujutro saslušala 46-godišnjeg Boška Lončara, u čijem je automobilu policija u petak oko 16.10 sati, pronašla 48 revolvera »Smith & Wesson«, cal. 22 magnum, bez vidljivih tvorničkih brojeva, nakon čega je Lončar pušten na slobodu. Osumnjičeni je u prisustvu odvjetnika, Milenka Umičevića, sutkinji ispričao da nije znao da prevozi oružje, već da mu je njegov poznanik Ivica, kojemu ne zna prezime, dao paket, tvrdeći da su u njemu auto-dijelovi, te suhomesnati proizvodi. Paket je trebao predati jednom drugom muškarcu koji ga je, pak, trebao nazvati na mobitel i reći mu gdje da se nađu. Zajedno s paketom, Ivica mu je navodno dao i 3000 kuna, koje je Lončar također trebao predati. Dok je čekao da ga nazovu, u Ulici Svetog Mateja se provodila jedna druga policijska akcija zbog droge, pa se policajcima, tvrdi učinio sumnjivim, te su ga najprije legitimirali, a zatim mu, nakon što je pribavljen i nalog, pretražili automobil. Policija je protiv Lončara podnijela kaznenu prijavu zbog nedozvoljenog držanja oružja, a kriminalistička obrada se nastavlja.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>Prije ulaska u EU štedno-kreditne zadruge nestaju s tržišta</p>
<p>Nakon što su banke sastavile jedinstveni popis neurednih dužnika, velik broj građana sve teže dolazi do kredita. Pojavu crnih lista dodatno su iskoristile štedno-kreditne zadruge, ali i tvrtke koje se bave kreditiranjem. Većina tih kredita je protuzakonita, no građani pritisnuti dugovima i neimaštinom lake su žrtve lihvara. Iako su sada i njihove nominalne kamatne stope snižene na jednoznamenkaste (mjesečno), naplatom naknada za kratkoročni kredit uz čekove od 4000 kuna nakon 12 mjeseci građanin vrati 8000 kuna. </p>
<p>Ni banke, ali ni kartičarske kuće (Diners, American Express) ne žele govoriti o sudskim sporovima koje vode protiv krajnjih korisnika ili tvrtki koje odobravaju gotovinske kredite na temelju kreditnih kartica. Primjerice, građanin na Diners, American ili MasterCard karticu fiktivno kupi određeni proizvod, najčešće su to tehnički uređaji, građevinski materijal ili automobilska oprema, na otplatu od godinu ili dvije, no u praksi proizvod niti ne vidi, već na ruke primi upola manji iznos od onoga za što ga se tereti. U Zagrebačkoj banci kažu da u takvim slučajevima nakon zaprimljene prijave raskidaju ugovorni odnos, te da se s time suočavaju još od 1998., te ističu da su »svi takvi krediti ništavni«. </p>
<p>Za nadzor štedno-kreditnih zadruga zaduženo je Ministarstvo financija, no ono taj posao ne obavlja kako bi trebalo. Za razliku od središnje banke koja je pročistila bankarsko tržište, otjeravši u stečaj ili likvidaciju tridesetak banaka i štedionica, Ministarstvo financija dopušta rad 122 registrirane štedno-kreditne zadruge, a 91 je uklonjena s tržišta proteklih godina. Od toga su tri u postupku likvidacije, a jedna u stečaju. No kreditnim poslovima bavi se i velik broj poduzeća, čiji temeljni kapital iznosi svega 20.000 kuna, a čiji rad nitko ne nadzire. Ministarstvo financija godišnje pregleda rad samo 70 zadruga. Iako se o iznosu kredita odobrenih u zadrugama uglavnom nagađa, prema podacima Ministarstva financija ukupna evidentirana aktiva ŠKZ-a potkraj 2004. godine iznosila je 1,32 milijarde kuna. Ministarstvo financija zagovara zakonske izmjene prema kojima bi nadzor nad štedno-kreditnim zadrugama prešao u ovlasti Hrvatske narodne banke. U središnjoj banci tome nisu previše skloni, no imaju ideju kako postupno riješiti problem lihvarskih kredita. U okviru prilagodbi koje Hrvatska mora učiniti u procesu pristupanja EU, središnja bi banka odredila da svaka zadruga mora povećati svoj kapital na milijun eura. Podrži li Vlada taj prijedlog, za koju će godinu štedno-kreditne zadruge uglavnom nestati. Ostat će tek pokoja obrtnička, koja će kreditirati isključivo zadrugare, a ne biti servis kriminalnog miljea, što sada mnoge jesu.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Ina ulaže 471 milijun dolara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ina će u istraživanje nafte i plina do 2014. uložiti čak 471 milijun dolara. Strateškim desetogodišnjim planom predviđeno je od 2005. do 2014. u istraživanja u inozemstvu uložiti 430 milijuna dolara, a u Hrvatskoj 41 milijun dolara, kažu u Ini.</p>
<p>Inin strateški cilj je obnavljanje postojećih i povećanje zaliha nafte i plina jer se uspješnost poslovanja naftne kompanije mjeri tzv. koeficijentom obnavljanja zaliha koji čini omjer količina novopridobivih zaliha i ostvarene proizvodnje u promatranom periodu.</p>
<p>Dodatni argument za povećana ulaganja u otkrivanje novih zaliha su sve iscrpljenija domaća plinska (u kontinentalnom dijelu) i naftna polja te mišljenje većine stručnjaka da je vrijeme jeftine energije prošlo. To dokazuju i ponovno rekordno visoke cijene nafte na svjetskim tržištima (slijede ih cijene plina) što dodatno povećava isplativost ulaganja u otkrivanje novih zaliha, a poskupljuje kupovine već otkrivenih naftnih i plinskih polja.</p>
<p>U Ini očekuju da će ta ulaganja rezultirati novim rezervama od približno 452 milijuna barela ekvivalenta nafte (energetske vrijednosti otkrivene nafte i plina pretvorene u naftu), od čega 400 milijuna barela u inozemstvu, čime bi znatno povećali postojeće zalihe. Kad se vrijednost barela ekvivalenta nafte pomnoži sa 34 dolara proizlazi da bi takve nove zalihe vrijedile čak 15,4 milijarde dolara. </p>
<p>U Hrvatskoj su im najinteresantnija tri područja: Panonski bazen, Dinaridi i Jadran. Stručnjaci pretpostavljaju da je u Panonskom bazenu ostalo još 20 do 30 posto dosad proizvedenih količina nafte i plina. Njihovo pronalaženje je vrlo teško pa uz korištenje suvremenih metoda očekuju otkriće 6,4 milijuna prostornih metara ekvivalenta nafte.</p>
<p>Dinaridi su zasad slabo istraženi jer su na planinskom terenu istražni radovi vrlo skupi. Ina stoga traži strane partnere za istraživanja. Procjenjuju da bi u Dinaridima mogli otkriti 1,17 milijuna prostornih metara ekvivalenta nafte. Na sjevernom Jadranu već je otkriveno nekoliko plinskih polja, a procijenjeno je da bi se do 2012. moglo otkriti oko 1,2 milijarde prostornih metara plina. Na nekima je proizvodnja već počela, a nastavak skupih istraživanja na srednjem Jadranu planiraju sa stranim partnerima. </p>
<p>Puno veća ulaganja i otkrića planirana su u inozemstvu. Kod toga Ina namjerava surađivati sa stranim kompanijama tako da Inino učešće bude od 10 do 35, a iznimno 50 posto. Planiraju sudjelovati u istraživanju od 15 do 20 koncesijskih prostora, na nekima i kao operateri. Nova ulaganja planiraju u već započeta istraživanja u Siriji i Egiptu, te u nova područja u tim zemljama i Namibiji. Analiziraju mogućnosti ulaganja i u Libiji, Alžiru, Angoli, zemljama Zaljeva i Ruskoj federaciji. Za ostvarenje tog plana treba godišnje uložiti više od 50 milijuna dolara.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>EBRD u jugoistočnu Europu lani uložio 1,18 milijardi kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Odobrena ulaganja Europske banke za obnovu i razvoj u devet zemalja jugoistočne Europe prošle godine su dosegla 1,18 milijardi eura, dok su ukupna odobrena ulaganja do kraja 2004. godine dosegla 7,16 milijardi eura - ili 28,4 posto ukupnih EBRD-ovih ulaganja. </p>
<p>U Hrvatskoj je Europska banka za obnovu i razvoj lani potpisala ugovore za tri projekta, za koje je odobrio 98,5 milijuna eura, čime su ukupna odobrena ulaganja dosegla 1,31 milijardu eura za 54 projekta. Na Hrvatsku otpada 5,2 posto ukupnih ulaganja EBRD-a odobrenih do kraja 2004. godine, dok je u prošloj godini taj postotak iznosio 2,4 posto. </p>
<p>Dva najveća prošlogodišnja ulaganja Europske banke za obnovu i razvoj su kupnja četiri posto dionica Raiffeisen Internationala, holding kompanije te austrijske banke koja obuhvaća podružnice u srednjoj i istočnoj Europi (100 milijuna eura), te kredit austrijskom poduzeću Kronospan za kupnju dviju tvornica u Rumunjskoj (oko 135 milijuna eura). </p>
<p>[P. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Telekom Crne Gore prodan Matavu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Crnogorska vlada u petak je donijela odluku o prodaji većinskog udjela u Telekomu Crne Gore mađarskom Matavu (nedavno preimenovanom u Magyar Telekom), koji je u većinskom vlasništvu Deutsche Telekoma. Magyar Telekom je za državni udjel od 51 posto ponudio 114 milijuna eura te se obvezao kako će u idućih pet godina uložiti još 67 milijuna eura u modernizaciju. Osim toga, Magyar Telekom će malim dioničarima ponuditi ukupno 51 milijun eura, dok je crnogorska vlada, želeći tu ponudu učiniti primamljivijom, obećala kako će za svaku dionicu platiti dodatnih 30 centi ili ukupno sedam milijuna eura. Telekom Crne Gore ima 190.000 korisnika fiksne telefonije, 250.000 korisnika mobilne telefonije (42 posto tržišta) te 35.000 korisnika Interneta. U 2003. je prihod telekoma iznosio 72 milijuna eura. Obvezujuće ponude za Telekom Crne Gore početkom siječnja iznijeli su i Telekom Slovenije (koji je ponudio 93 milijuna eura za dionice, dok vrijednost najavljenih ih ulaganja nije specificirao), Telekom Srbije (89 milijuna eura za dionice i 69 milijuna eura ulaganja) te Mobilkom Telekom Austrije (po 87 milijuna eura za dionice i ulaganja). </p>
<p>[P. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Rumunjski BDP porastao 8,3 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Rumunjski BDPlani je porastao 8,3 posto, nakon što je prethodne godine porastao 4,9 posto, objavio je rumunjski državni ured za statistiku. Prema sektoru, najveći je rast ostvarila poljoprivreda (22,2 posto), dok je u građevini zabilježen rast od devet posto, a industriji i uslužnom sektoru 6,2, odnosno 6,1 posto. Rumunjski izvoz lani je porastao 14,1 posto (nakon 11,1 posto u 2003.), a uvoz 17,8 posto (16,3 posto u 2003.), dok je ukupna potrošnja porasla 10,3 posto. Slovački BDP lani je porastao 5,5 posto. Slovački izvoz porastao je 11,4 posto (nakon 22,4 posto 2003.), dok je uvoz porastao 12,7 posto (13,6 posto u 2003.). Najnovije podatke o gospodarskom rastu prošloga su tjedna objavile i Mađarska i Češka, gdje je BDP porastao četiri posto. </p>
<p>[P. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="62">
<p>Hrvatska očekuje pregovore</p>
<p>Premijer nije prihvatio neslužbenu sugestiju Velike Britanije i Njemačke da Hrvatska sama predloži odgodu pregovora s Europskom unijom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U razgovoru za Vjesnik hrvatski premijer Ivo Sanader ustvrdio je kako očekuje i vjeruje da će pregovori Hrvatske s Europskom unijom ipak početi 17. ožujka. Iz te tvrdnje sasvim je izvjesno kako premijer nije prihvatio neslužbenu sugestiju Velike Britanije i Njemačke da sam predloži odgodu pregovora s obrazloženjem da za rješavanje slučaja odbjegloga generala Ante Gotovine treba još malo vremena. Ta zamisao predočena je Sanaderu prije dva tjedna.</p>
<p>Ako Europska unija donese odluku o odgodi pregovora s Hrvatskom, bit će usvojen pregovarački okvir, pa će se u tom slučaju čekati samo na ispunjenje posljednjeg uvjeta - potpune suradnje s Haaškim sudom. No, bez obzira na rasplet u Bruxellesu ovoga tjedna, Hrvatska se ne smije baviti isključivo potragom za Gotovinom i čekati na pozitivno mišljenje glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte. Pripreme za pregovore i reformski zahvati moraju početi odmah da bi Hrvatska što spremnija započela pregovore i kako bi ih što prije završila. Hrvatske vlasti smatraju kako je pregovore moguće završiti u dvije godine. </p>
<p>Ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je kako se, ako pregovori ne počnu 17. ožujka, neće dogoditi ništa.</p>
<p>»Taj datum samo je početak jednog procesa, a prije i poslije tog datuma sve hrvatske obveze ostaju«, rekla je ministrica i dodala da euroatlantski procesi približavanja služe Hrvatskoj prije svega kao vremenski okvir za provedbu reformi ponajprije namijenjenih građanima, a ne Europskoj uniji.</p>
<p>Povjerenik Europske komisije za proširenje Ollie Rehn izjavio je u nedjelju da Hrvatska nije u potpunosti surađivala u nalaženju osumnjičenih za ratne zločine te kako joj treba više vremena da bi ispunila kriterije Europske unije.</p>
<p>»Prema Haaškom sudu i drugim dobro obaviještenim organizacijama, Hrvatska trenutačno ne surađuje u potpunosti. Stoga će Hrvatska dobiti više vremena da ispuni uvjete«, rekao je Rehn.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Hrvatska nema »plana B« </p>
<p>Povjerenik Europske komisije za proširenje Ollie Rehn kaže kako »Hrvatska treba više vremena da bi ispunila uvjete« Europske unije Prije i poslije 17. ožujka sve hrvatske obveze ostaju, izjavila je ministrica kolinda Grabar-Kitarović </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Neovisno o onome što će zaključiti Vijeće ministara u srijedu, Hrvatska nema vremena trošiti na teoretske rasprave o Europskoj uniji ili se baviti teorijama zavjere; u oba slučaja - ako pregovori budu odgođeni ili ako započnu 17. ožujka - cjelokupna administracija mora što prije nastaviti sa započetim reformama i ispunjavanjem svih europskih kriterija. U suprotnome, Hrvatska neće biti sposobna nositi se s konkurencijom europskih država, uključujući i one koje su netom postale članice, u političkom smislu bit će potpuno marginalizirana, a njezini građani bit će lišeni mogućnosti kvalitetnijeg života. </p>
<p>Povjerenik Europske komisije za proširenje Ollie Rehn izjavio je za švedski list Svenska Dagbladet od nedjelje kako »Hrvatska treba više vremena da bi ispunila uvjete« Europske unije, što je dodatno potvrdilo sumnje da će ministri EU-a odlučiti o odgodi pregovora, no Hrvatskoj je najvažniji reformski put kojim će doći do članstva u Uniji.</p>
<p>Temeljite reforme najvažniji su proces u povijesti države, a jedino one pozicioniraju državu kao politički vjerodostojnu i gospodarski uspješnu. Hrvatska je ekonomski najsnažnija u regiji, no već sada zaostaje za nekim netom primljenim članicama EU-a.</p>
<p>Hrvatska treba što prije usvojiti i primijeniti standarde Unije na problematičnim područjima poput gospodarstva, pravosuđa, vladavine prava. Iako se svi bave velikim političkim pitanjima i razmatranjima rada Haaškog suda, Hrvatska još uvijek, primjerice, nije napravila regionalnu podjelu na temelju koje će biti u prilici tražiti novac iz strukturalnih fondova, jedinog »ozbiljnog« EU-novca, na temelju kojeg su se u EU iz siromaštva izdigle zemlje poput Irske, Španjolske i Portugala.</p>
<p> Osim toga, stručnjaci iz Europske komisije već su primijetili kako su se zbog haaške problematike u zemlji usporili procesi prescreeninga, pregleda usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s europskim. </p>
<p>Iako se prije dva mjeseca iz Vlade moglo čuti kako se razmišlja o »planu B« ako pregovori s EU-om ne započnu u ožujku, ta dilema zapravo ne postoji. Ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović već je izjavila da je, ako pregovori budu odgođeni, 17. ožujka samo početak procesa. »Prije i poslije tog datuma sve hrvatske obveze ostaju«, izjavila je Grabar-Kitarović. </p>
<p>Strateški, bilo koji od mogućih scenarija Hrvatskoj ne mijenja ništa. Nakon 17. ožujka, Hrvatska će i dalje ostati sama sa svojim problemima, nesređenim pravosuđem, upitnim funkcioniranjem dijelova institucija kada je riječ o provedbi zakona i vladavine prava, i gospodarstvom koje se tek treba dokazati na slobodnom i otvorenom tržištu. </p>
<p>Taktički, važno je da Hrvatska riješi slučaj odbjegloga generala Ante Gotovine što prije, a u slučaju odgode, da pregovore započne u prvoj polovici godine. Luksemburg ima zahtjevno predsjedavanje. Na listi prioriteta i dalje su ispunjenje financijske discipline unutar članica, ispunjenje lisabonske strategije, ali i dogovor o financiranju za razdoblje 2007. do 2013. godina. Sve te točke, a posebice ova posljednja, teško su ostvarive na kraći rok, pa će se sve prebaciti na britansko predsjedništvo u drugoj polovici godine. Naravno, zajedno s početkom pregovora s Turskom, pitanjem Kosova. </p>
<p>»To je prevelik broj tema čak i za najsposobnije predsjedavanje. Stoga bi vam bilo pametnije da Gotovinu riješite što prije«, kazao je Vjesniku jedan europski diplomat. </p>
<p>Kašnjenje u ispunjenu posljednjeg haaškog uvjeta, oklijevanje u poduzimanju policijskih akcija protiv onih koji sačinjavaju Gotovininu mrežu pomagača, stvorilo je dojam da hrvatske vlasti u potrazi za haaškim optuženikom u bijegu imaju političkih problema, pa je u očima ministara EU-a vjerodostojnost Hrvatske dovedena u pitanje. </p>
<p>»Hrvatska mora u potpunosti surađivati s Haaškim sudom, ne samo u slučaju jednoga određenoga generala, nego i cijeli hrvatski državni aparat mora slijediti načela pravde i svoje međunarodne obveze«, izjavio je Ollie Rehn za švedski list od nedjelje.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>I Mala Kapela i autrocesta gotovi do 30. lipnja </p>
<p>»Oko 600 ljudi svaki dan radi punim tempom i nema govora o probijanju rokova. Završit ćemo na vrijeme«, tvrdi voditelj radova Anto Filipović</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prošlotjedna dvodnevna blokada tunela Mala Kapela i prekid završnih radova, jer radnici od talijanske tvrtke Coopcostruttori nisu dobili dvije plaće, neće utjecati na rok završetka radova. Do 30. lipnja, a vjerojatno i prije, tunel će biti gotov. Trenutačno se u tunelskim cijevima postavljaju električne instalacije i rasvjeta. Tako će nakon tri godine biti gotov najzahtjevniji objekt na autocesti (sa 5760 metara duži je 80 metara od tunela Sv. Rok).</p>
<p>Posljednja dionica autoceste Zagreb - Split od Pirovca do Vrpolja, u dužini 34 kilometara, bit će gotova do 30. lipnja, potvrdio je i Anto Filipović, voditelj radova na dionici. </p>
<p>»Otprilike 600 ljudi svaki an radi punim tempom i nema govora o probijanju rokova. Završit ćemo na vrijeme«, rekao je Filipović. Posljednju dionicu između Pirovca i Vrpolja grade hrvatske tvrtke Konstruktor, Viadukt, Hidroelektra, Industrogradnja, Lavčević, Dalekovod i Osijek Koteks. </p>
<p>Kako doznajemo, u tijeku su završni radovi na vijaduktu Mokrice, najvećem na dionici, a idući bi tjedan trebala biti gotova montaža betonskih dijelova. Most preko rijeke Krke je završen i montira se rasvjeta. Na vijaduktu Drage lijeva je strana završena, a za četiri tjedna na njemu bi trebala biti postavljena sva horizontalna i vertikalna signalizacija. Na dijelu autoceste od Skradina do Šibenika već je postavljen završni sloj asfalta, a na dijelu autoceste Šibenik - Vrpolje obavljeno je već 50 posto asfalterskih radova. </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Vlada se treba brinuti o stradalim policajcima</p>
<p>Prema službenim podacima. od 1991. je na zadatku poginulo 119 policajaca, a veći je broj teže ozlijeđen ili obolio. Iza poginulih je ostalo 80 djece</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sindikat policije smatra da je Prijedlog zakona o Zakladi policijske solidarnosti, koji je Vlada ovih dana uputila Saboru bacanje prašine u oči. »Imam osjećaj da se skreće pozornost s bitnih stvari, odnosno baca prašina u oči. Država bi trebala učiniti više na poboljšanju zaštite policajaca, zakonskim i drugim mjerama«, kaže predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić.</p>
<p>Svrha osnivanja Zaklade, čiji bi »početni kapital« iznosio 100.000 kuna, navodi se u prijedlogu, promicanje je humanitarnog djelovanja i potpore policijskim službenicima prilikom svih oblika stradavanja i ugrožavanja njihova socijalnog položaja, a isto tako i pomoć obiteljima bolesnih ili poginulih policajaca. Zakladom bi trebao upravljati Upravni odbor od sedam članova koje bi trebao odabrati ministar unutarnjih poslova, i to četiri policajca koje će predložiti ravnatelj policije, a preostala tri bili bi službenici MUP-a. Jagić dodaje da nema ništa protiv osnivanja Zaklade, ali kako je dužnost Vlade da se brine o policajcima stradalima na dužnosti. Šef SPH tvrdi i da su neprihvatljive sadašnje naknade po kojima obitelj poginulog policajca dobiva 30.000 kuna dok je naknada za trajni invaliditet 60.000. Za Sindikat je neprihvatljiv prijedlog po kojem bi ministar birao članove Upravnog odbora Zaklade, bez zakonske obveze uključivanja predstavnika sindikata. Predsjednik najjačeg od tri policijska sindikata tvrdi da nijedna od dosadašnjih vlada, odnosno MUP, nije učinila gotovo ništa na boljoj zaštiti i opremljenosti policajaca. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Čobanković: Trgovački rat s BiH riješit ćemo diplomatskim putem</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Hrvatska neće uvoditi protumjere zbog jednostrane odluke Vijeća ministra BiH o uvođenju carina za 23 skupine prehrambenih proizvoda, nego će ovaj trgovački rat riješiti diplomatskim putem«, rekao je za Vjesnik Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.</p>
<p>Dodao je da je BiH znatno izvozno tržište za hrvatske proizvođače, koji su lani tamo izvezli ukupno 38 posto svojih proizvoda. Ministar drži da je Ugovor o slobodnoj trgovini bio dobar i za BiH jer je lani zabilježen veći izvoz iz BiH u Hrvatsku nego li u obrnutom smjeru.</p>
<p>Primjerice, prije stupanja na snagu Ugovora o slobodnoj trgovini između dviju zemalja robna razmjena je bila 12 puta veća u Hrvatsku korist. Sada je taj omjer 6,5 prema jedan.</p>
<p>Ministar napominje da je to normalno, jer Hrvatska ima znatno razvijeniju poljoprivrednu proizvodnju od BiH. Osim toga, kaže on, sličnih je problema s BiH bilo i na početku prošle godine, kada je uvedena nulta carinska stopa za hrvatske izvozne proizvode. </p>
<p>Hrvatska vlada je, kako je i bilo najavljeno, prošli tjedan Vijeću ministara BiH uputila diplomatsku notu. U kojoj izražava duboko nezadovoljstvo njihovom odlukom o privremenoj obustavi primjene nulte carinske stope iz Ugovora o slobodnoj trgovini.</p>
<p>Vlada ovakvu odluku ocjenjuje diskriminirajućom, jer pogađa hrvatske izvoznike, a ne i izvoznike ostalih zemalja koje te proizvode izvoze u BiH, premda u Hrvatskoj ni za jedan od tih proizvoda ne postoje izvozne subvencije.</p>
<p>Vlada stoga očekuje da će odluka biti povučena u najkraćemu mogućem roku i da će se zajednički pokušati doći do najboljeg mogućeg rješenja za obje države.</p>
<p>U diplomatskoj noti Vlada izražava i žaljenje što je takva odluka donesena bez prethodne najave. Posebno neprihvatljivim ocjenjuje se što je odluka stupila na snagu i prije nego je objavljena u službenom glasilu, što je krajnje neuobičajena mjera, zaključuje Čobanković.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050314].
|
