NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050114].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 188461 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>14.01.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Američki vojnici u BiH zahvalili četnicima na prijateljstvu i pomoći u očuvanju mira</p>
<p>Na internetskoj stranici Ravnogorskog četničkog pokreta, uz fotografiju odličja koje je tadašnji američki predsjednik Harry S. Truman 1948. posmrtno dodijelio četničkom vođi Draži Mihailoviću, objavljeni su preslici zahvalnica i čestitki upućenih RČP-u od američkih postrojbi iz sastava Stabilizacijskih snaga / Zanimljivo je da, iako je od objavljivanja zahvalnica proteklo već neko vrijeme, nije reagirao nitko od predstavnika NATO-a u BiH, američkog veleposlanstva, niti iz europskih vojnih snaga koje su zamijenile Sfor </p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – Američki vojnici koji su u sklopu NATO-ove misije očuvanja mira bili stacionirani u BiH, u bivšoj bazi McGovern u Brčkom, odali su priznanje za doprinos očuvanju mira Ravnogorskom četničkom pokretu (RČP) sa sjedištem u Brčkom, organizaciji koju je predsjednik SAD-a George W. Bush u svojoj posebnoj uredbi stavio na popis opstrukcionista Daytonskoga mirovnog sporazuma.</p>
<p>Na internetskoj stranici Ravnogorskog četničkog pokreta, zajedno s fotografijom odličja koji je tadašnji američki predsjednik Harry S. Truman 1948. posmrtno dodijelio četničkom vođi Draži Mihailoviću, objavljeni su preslici zahvalnica i čestitki upućenih RČP-u od američkih postrojbi iz sastava Stabilizacijskih snaga (Sfor).</p>
<p>Istina, u vrijeme kada su te čestitke i zahvalnice upućene, Ravnogorski četnički pokret još nije službeno bio stavljen na američku »crnu listu«, ali već tada se znalo da je riječ o jednoj od najradikalnijih organizacija koje djeluju u BiH, čiji su članovi navodno odgovorni za cijelu seriju napada na povratnike Hrvate i Bošnjake u Republiku Srpsku. Neki mediji tvrdili su čak da je ta organizacija planirala atentat na Papu, te pomagala skrivanju osoba koje je optužio Međunarodni kazneni sud za ratne zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije.</p>
<p>U prvoj zahvalnici upućenoj Četničkom ravnogorskom pokretu, sa zaglavljem 1st Battalion, 8th U.S. Cavalry, stoji sljedeći tekst: »Duboko cijenimo profesionalizam i suradnju koju ste pokazali u vašem radu s operativnom skupinom 1-8 konjička, kamp McGovern. Vaši članovi su snažno pridonijeli miru i stabilnosti u BiH. Sve najbolje u budućnosti.« U potpisu su postrojba »mustanzi« odnosno njihov zapovjednik, potpukovnik Mike A. Ryan.</p>
<p>»Mustanzi«, koji su doista tijekom 1999. bili stacionirani u bazi McGovern u Brčkom, uputili su Ravnogorskom četničkom pokretu i novogodišnju čestitku, također s »dirljivim« tekstom »od časnika, dočasnika i vojnika operativne skupine 1-8 konjica kao simbol našeg prijateljstva. Želimo vam i prosperitet tijekom godine i u budućnosti«. Lieutenant colonel Mike A. Ryan uputio je i jednu sasvim osobnu poruku ravnogorskim četnicima iz Brčkog: »Sve najbolje od zapovjednika 1-8 konjičke potpukovnika Mike A. Ryana, Mustangs.«</p>
<p>Bez obzira na motive koji su vodili tog časnika, mora se reći da je riječ o pravom skandalu, jer tijekom prepiske između američkih vojnika i Ravnogorskog četničkog pokreta za Brčko moglo se reći štošta, ali ne i da je to grad u kojem su se povratnici mogli osjećati sigurno i u kojemu je vladao mir. RČP je sasvim sigurno bio jedna od organizacija koja je pridonosila tome da tako bude.</p>
<p>Za skandal se vjerojatno ne bi ni doznalo da - puni ponosa - autori internetske prezentacije Ravnogorskog četničkog pokreta nisu ove preslike stavili na svoj site, komentirajući da će »tim priznanjima razočarati pojedince koji nas smatraju terorističkom organizacijom«.</p>
<p>Zanimljivo je da, iako je od objavljivanja zahvalnica proteklo već neko vrijeme, nije reagirao nitko od predstavnika NATO-a u BiH, američkog veleposlanstva, niti iz europskih vojnih snaga (Eufor) koje su zamijenile Sfor u Bosni i Hercegovini. </p>
<p>S tim slučajem usporediv je tek »gaf« američkoga generala Wesleyja Clarka koji je svojedobno u Banjoj Luci zamijenio vojničku kapu sa zapovjednikom vojske bosanskih Srba Ratkom Mladićem, kasnije optuženim ratnim zločincem.</p>
<p>Kada je riječ o samoj četničkoj ideologiji u BiH, treba reći da ona još ima brojne pristaše. U Republici Srpskoj lako je kupiti četničke suvenire, a čak su i visokog predstavnika Paddyja Ashdowna jednom uspjeli fotografirati u Bileći, u prostoriji u kojoj je bila istaknuta slika četničkog vođe. Stvaranju mita pridonosi i činjenica da nikad nisu rasvijetljeni zločini koje su pobjednički partizani nakon Drugog svjetskog rata počinili nad uhvaćenim članovima i simpatizerima četničkog pokreta, ubijajući ih često bez ikakva suđenja i pokapajući njihova tijela bez obilježja.</p>
<p>Tako predsjedatelj Predsjedništva BiH Borislav Paravac čak s ponosom govori o četničkom backgroundu članova njegove obitelji. Prije godinu i pol pred tadašnjim američkim veleposlanikom u BiH Cliffordom G. Bondom hvalio se da je njegov otac bio četnik. »Pokazao sam fotografiju koja potvrđuje da je moj otac tijekom Drugog svjetskog rata spasio devet američkih pilota. Bond je bio oduševljen akcijom koju je vodio moj otac, i upitao jesu to bili partizani. Rekao sam mu da su to bili četnici. Moj otac je bio aktivni časnik stare jugoslavenske vojske, čovjek pod zakletvom, i sigurno je da je svoj posao obavljao u skladu s ratnom konvencijom. Nakon završetka rata, moj otac je likvidiran bez suđenja, iako nikad nije bio proglašen ratnim zločincem. Ubila ga je komunistička Ozna«, rekao je Paravac. </p>
<p>No, dok Paravac pun ponosa govori o tome, mnogi politički čimbenici u BiH zgražavaju se nad podatkom da se prvi čovjek državnoga predsjedništva hvali svojim četničkim porijeklom.</p>
<p>Zabrinutost u BiH je iskazana i nakon nedavne odluke vlasti u Srbiji da izjednači prava četnika i partizana.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Gucić vodi u nadmetanju s četiri županijska suda: 4-0 za tajkuna</p>
<p>O zakonitosti »raspolaganja svojim«, na koje se poziva Josip Gucić, simbol pretvorbe i privatizacije, nadležna su tijela utvrdila brojne sumnjive rabote/ U tzv. zagrebačkom slučaju prvi rezultati istrage pokazali su da je financijski stručnjak Ante Čeović prihvatio napraviti takav revizijski izvještaj o poslovanju Gucićevih tvrtki kojima će se dokazati da one posluju po zakonu; zbog sumnje da to i nije baš tako u posao se uključuje i Uskok, ali vrpce koje svjedoče o dogovorima o revizijskim izvješćima Vrhovni sud iz zapisnika - izbacuje...</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Gdje je Josip Gucić, nekoć simbol pretvorbe i privatizacije? Kod kuće je i navodno se liječi. Zdravlje mu se pogorša redovito kad primi poziv da prisustvuje ročištu na županijskim sudovima u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. </p>
<p>U Zagrebu je postupak počeo u svibnju 2000. godine. Riječ je o NIK-u, o kreditu kod Zagrebačke banke od 30 milijuna kuna i o transferu tog novca na Djevičansko otočje, na račun Gucićeve off shore kompanije Ana Ville. </p>
<p>U Splitu istraga u vezi s Gucićem i poslovanjem Amfore iz Makarske traje od 1993. odnosno od 1996. godine. Riječ je o sudskom utvrđivanju zakonitosti dizanja kredita, opet u Zagrebačkoj banci od 8,5 milijuna njemačkih maraka (dakle 34 milijuna kuna) uime kupovine kontrolnog paketa Amfore, ali uz garanciju NIK-a i uz odlazak novca u Ana Ville, u djevičansku daljinu Gucićeve off shore tvrtke.</p>
<p>U Rijeci je početkom 2000. pokrenut postupak protiv Gucića zbog kredita od 300 milijuna kuna, na štetu NIK-a i brojnih »tvrtkica« iz sastava Gucić grupe. Kredit je digao Brodokomerc, Gucićeva filijala u Rijeci, sistemom sudužništva s firmama iz tajkunskog portfelja još 1997. godine. </p>
<p>Optužnica protiv Gucića pokrenuta je u Osijeku u svibnju 2001. godine. U igri je bila dokapitalizacija hotela Astorija, posredna firma bila je Slavonija osiguranje, a kredit u iznosu od četiri milijuna kuna proslijeđen je u dolarskom iznosu na - Djevičanske otoke.</p>
<p>Opisani sadržaji četiriju sporova su iz optužnica. Optužnice ne znače automatski i krivnju Josipa Gucića. Ali, ta četiri spisa, s obzirom na vrijeme koje je prošlo od njihova otvaranja ulaze u zbroj od 1,5 milijuna zaostalih predmeta.</p>
<p>Državno odvjetništvo koje je optužne akte podizalo tvrdi da su zainteresirani samo za - presudu - oslobađajuću ili osuđujuću, svejedno. Pa da se zna je li Josip Gucić tajkun i prevarant ili pošten čovjek. U dosadašnjim kontaktima sa sudovima, Gucić je podnescima uporno tvrdio da se radi o normalnom poslovanju tvrtki u njegovu vlasništvu. I što državu briga kako on posluje sa svojom imovinom.</p>
<p>Što se tiče zakonitosti tog »raspolaganja vlastitim« nadležna su tijela utvrdila brojne sumnjive rabote. U tzv. zagrebačkom slučaju istraga o malverzacijama i dalje traje. Prvi rezultati su pokazali da je jedan od vodećih financijskih stručnjaka u zemlji, dr. Ante Čeović, prihvatio da za posebni honorar napravi takav revizijski izvještaj o poslovanjima Gucićevih tvrtki kojima će se dokazati da je sve po zakonu. Zbog sumnje da to i nije baš tako u posao se uključuje i Uskok. Uz odobrenje nadležnog suda, u redove Gucićevih revizora ubacuje se i pouzdanik Uskoka. Pouzdanik je ozvučen, a vrpca i kasniji ispis pokazuju što se događalo na tim dogovorima o revizijskim izvješćima.</p>
<p>Po tim zapisnicima ispada da je Gucić bio nezadovoljan revizijskim stanjem, da je zaprijetio kako neće isplatiti drugi dio ugovorenih iznosa dok god ne bude sto posto siguran da je u tim izvještajima čist kao suza.</p>
<p>Kad je državno odvjetništvo sudski odobren zapis htjelo uvrstiti u spis predmeta i na tome gradilo optužnicu, umiješao se Vrhovni sud. Zaključkom Vrhovnog suda iz spisa je izbačen taj dio zapisnika s objašnjenjem da zapisnik nema dokaznu nego samo spoznajnu snagu.</p>
<p>U splitskom se slučaju kao revizor Gucićeva poslovanja pojavljuje Milan Buljan. No, revizorska nije i njegova jedina funkcija u slučaju Primorja, makaranske tvrtke opterećene s 280 milijuna kreditnih kuna iz Zagrebačke banke. On je i vještak u predmetu, stečajni upravitelj u Primorju i u Amfori. Na žalost, Milan Buljan je sudionik korupcijske afere poznate kao »predmet Blanke Tuđen-Mazuth«.</p>
<p>Može li se ijedan od tih predmeta završiti u normalnom raspravnom roku u ovakvim uvjetima? Ne može. Može li se nakon niza godina istraga, zastoja u postupku, poigravanja zakonima i zloporabom prava stranaka pred sudom ovdašnjem pravosuđu dati pozitivna ocjena? Ne može.</p>
<p>Sve to zna i Josip Gucić.</p>
<p> Uredno bolestan kad god se treba javiti sudovima na ročište, tajkun je uspio u utakmici protiv četiri najveća suda u Hrvatskoj povesti sa čistih - četiri prema nula.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>U 2003. posao pronašlo samo sedam slijepih i slabovidnih osoba</p>
<p>Poslodavcima koji zapošljavaju invalide poticaji, a kazneni doprinosi onima koji se ne pridržavaju zakona/ Zakonom o socijalnoj skrbi treba urediti da invalidi koje se proglasi radno sposobnima, u slučaju gubitka posla, opet imaju pravo na naknadu, kaže ravnateljica jedne takve ustanove u Velikoj Gorici Jadranka Bačurin </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sindikati i poslodavci podržali su na posljednjoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća izmjene Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Kako je Vjesniku rekla državna tajnica za rad Vera Babić, izmjene će se nakon što ih usvoji Vlada, naći u hitnoj proceduri u Saboru.</p>
<p>Uz tehničke izmjene koje su bile nužne zbog izmjena nadležnosti ministarstava (aktualni tekst navodi nadležnosti ministarstava koja više ne postoje), Babić kao najznačajniju promjenu ističe osiguranje trajnog financiranja Fonda o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju, za koji se novim sustavom doprinosa osigurava godišnje oko 50 milijuna kuna. To je važno jer će se osigurani novac moći upotrijebiti za adaptaciju radnih mjesta, profesionalnu rehabilitaciju i samozapošljavanje invalida. </p>
<p>Točan sustav obračuna obveznih doprinosa nismo uspjeli saznati. Babić je samo rekla da će, najkraće, poslodavci koji zapošljavaju invalide imati pravo na poticaje, dok će oni koji se ne pridržavaju odredaba zakona, imati veće - kaznene doprinose. Također, zakonom se uređuje da ustanove koje skrbe o teže zapošljivim osbama (primjerice o osobama s umjerenom retardacijom), mogu posredovati u njihovom zapošljavanju. Njime se ipak nije mogao urediti stari problem gubitka socijalne naknade ako se takve osobe proglase radno sposobnim, zbog čega će djelomično trebati promijeniti Zakon o socijalnoj skrbi. </p>
<p>Sada je, naime, slučaj, kako nam je pojasnila ravnateljica jedne takve ustanove u Velikoj Gorici Jadranka Bačurin, da osobe koje se proglase radno sposobnim do zapošljavanja imaju pravo na naknadu od 200 kuna mjesečno, dok oni koji su trajno »nesposobni« za rad dobivaju 900 kuna. Objektivno, i jedni i drugi nakon završene srednje škole imaju problem sa zapošljavanjem, pa stoga takve osobe radije odabiru status trajno nesposobnih za rad jer si tako osiguravaju kakvu-takvu naknadu od države. </p>
<p>Bačurin ističe da se taj problem već godinama vuče samo zbog nepreciznog članka Zakona o socijalnoj skrbi, te da bi se mogao riješiti i jednostavnim naputkom kojim bi se pojasnilo da takve osobe, u slučaju gubitka posla, mogu opet imati pravo na socijalnu naknadu. </p>
<p>Zakon o invalidima izuzetno je važan i za zapošljavanje slijepih i slabovidnih osoba, budući da se one vrlo teško zapošljavaju. To pokazuje i podatak da je pretprošle godine u cijeloj Hrvatskoj posao uspjelo pronaći samo sedam takvih invalida, dok je u prošloj godini zahvaljujući zapošljavanju u zagrebačkim gradskim tvrtkama taj broj ipak povećan na 15.</p>
<p>Pohvalivši razumijevanje zagrebačkih gradskih otaca koji su u gradskim tvrtkama omogućili uvjete i zapošljavanje slijepih i slabovidnih osoba na telefonskim centralama, tajnik Hrvatskog saveza slijepih Ivica Robić kaže da ne može komentirati predložene izmjene zakona jer u njihovu izradu nije bio uključen ni Savez niti druge udruge invalida. Načelno ipak pozdravlja najavljene promjene, no kaže da će slijepi i dalje biti najteže zapošljivi ako im se zakonom ne omogući da rade i na poslovima fizioterapeuta. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Bitka za bolji dojam</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Jadranka Kosor i Stjepan Mesić obavili su svoje. Bombardiranje javnosti tv-spotovima, jumbo-plakatima i dvobojima na radiju i televiziji nije nam otkrilo ništa novo o njima. Kandidatkinja HDZ-a, branitelja i dijaspore nastojala je dokazati da je ona logičan izbor za trećeg hrvatskog predsjednika jer može jedina sjediniti najbolje od prve dvojice hrvatskih predsjednika: Tuđmanove zasluge za uspostavu i obranu Hrvatske te Mesićevu bliskost s građanima. Kandidat labavo sjedinjene oporbe htio je istaknuti svoj minuli rad od Beograda do Zagreba u uspostavi Hrvatske kao građanske države i uvjeriti sve kako je njegov drugi mandat jedini logičan izbor za Hrvatsku.</p>
<p>Jadranka Kosor je u finišu kampanje pokazala da može biti oštra i sekantna kao Mesić. Stipe Mesić je otkrio da nije uvijek optimalno raspoložen za pošalice, što za njega i ne mora biti loše, jer se od kandidata njegova iskustva očekuje više ozbiljnosti. Oba su kandidata otkrila da se u biti ne razlikuju puno u stavovima ključnim za Hrvatsku. Ni jedan niti drugi nisu nacrtali svoju viziju izvlačenja Hrvatske iz lošeg gospodarskog položaja. Mesić se tu okliznuo na Družbi Adriji i sisačkoj Željezari, a ni lobiranje u Libiji nije donijelo prevelike koristi, što je Jadranka Kosor iskoristila u kampanji. Ona se, međutim, u Vladi nije bavila gospodarskim pitanjima pa da može najaviti neke revolucionarne poteze.</p>
<p>Pomireni s ograničenim ovlastima kojima će jedno od njih raspolagati na Pantovčaku, kandidati su se odali kopanju po povijesti ističući svoje zasluge i tražeći suparničke promašaje. Slijedeći uzore u američkim kampanjama posvetili su se diskreditiranju protivnika, nastojeći mu pronaći sramotne poteze u dosadašnjoj karijeri. Kampanja se u finišu svela na osobno prepucavanje u čemu je Jadranka Kosor pokazala da može parirati Stjepanu Mesiću. </p>
<p>Na kraju se sve svelo na to da se boduje vizualni dojam, brzina reakcije i govorničke bravure, naučene ili spontane. Tu je Mesić malo popustio, a Jadranka Kosor malo napredovala. To bi moglo biti dovoljno da se osvoji nekoliko posto još neodlučnih glasača i privuče poneki apstinent na biralište. Glavnina glasova je, ipak, već uglavljena stranačkom stegom ili međustranačkim dogovorom. Jači odziv birača mogao bi pogodovati Mesiću, slabiji Jadranki Kosor.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Tko testira učitelje</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Učenik jedne škole s područja Maksimira u teškom je psihičkom stanju i ne pohađa nastavu. Dječak posjećuje psihologa, a prijetio je i samoubojstvom ako se u javnosti otkrije njegov identitet. Uzrok zabrinjavajućeg stanja četrnaestogodišnjaka jest sumnja da je imao spolni odnos sa 23 godine starijom profesoricom glazbene kulture.</p>
<p>Utvrdi li se da je sumnja točna, profesoricu čeka otkaz, ali i mogućih šest mjeseci do pet godina zatvora. Prema dosadašnjim pričama, koje se mogu ali i ne moraju pokazati istinitima, profesorica je privlačna mlađim i starijim muškarcima. Druga je stvar što dječak još nije bio muškarac kad je, navodno, s njom dobrovoljno stupio u spolni odnos. </p>
<p>Budući da je to prvi objavljeni slučaj u kojemu nije riječ o bludnoj radnji nad djevojčicom, mediji su otvorili niz pitanja. Ovoga puta relativno dostojanstveno, u cilju zaštite dječakova identiteta, ali prvi put i škole (jedan je novinar razgovarao s ravnateljem škole no nije koristio ime osobe ni naziv institucije). Jedno od spomenutih pitanja otvara problem zapošljavanja prosvjetnog kadra bez psihološkog testiranja. Za razliku od pilota koji redovito prolaze takve kontrole, radni odnos u školi bez većih problema može dobiti, i godinama zadržati, osoba sklona pedofiliji, oboljeli od shizofrenije, depresije, piromani ili skloni agresiji.</p>
<p>Moguće je zato da će i Hrvatska dobiti svoju Mary Kay LeTourneau. Dok je Amerikanka - uhićena u automobilu tijekom spolnog odnosa s malodobnim učenikom - završila iza rešetaka na sedam i pol godina (poslije kojih se zaručila s već dobrano depresivnim i alkoholu sklonim dječarcem iz automobila), u Hrvatskoj je zbog već viđenih slučajeva teško očekivati da će ikoja/ikoji profesorica/profesor sklon(a) dječacima/djevojčicama završiti iza rešetaka. Prisjetimo se slučaja jednog vjeroučitelja, koji je zahvaljujući Županijskom sudu u Zagrebu, danas na uvjetnoj slobodi. Na sreću, i u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Špijunski kušači (dez)informacija</p>
<p>Gledano iz hrvatskog kuta, valja pozdraviti uvođenje »kontrolora kvalitete« u britansku obavještajnu službu MI6 jer će, barem se nadamo, biti manje dezinformacija o pojavama i osobama koje se tiču naše zemlje ne samo u Haaškom sudu nego i u tamošnjem tisku (jedna od posljednjih je povezivanje generala Gotovine s pljačkašima irske banke)</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>marko.barisic@vjesnik.hr</p>
<p>Dosad smo iz povijesti i raznih kuharica znali da su kušače hrane, odnosno kontrolore kvalitete pojedinih proizvoda, imali kraljevi, predsjednici ili šefovi velikih kompanija. No, ako je vjerovati najavama iz Velike Britanije, ubuduće će »kontrolora kvalitete« dobiti i tamošnja obavještajna služba MI6. Ta osoba trebala bi biti regrutirana između iskusnih pripadnika te tajne službe, a isključivi će joj zadatak biti nadzirati vjerodostojnost izvješća svojih špijuna.</p>
<p> »Kontrolor kvalitete«, kako se pojašnjava, provjeravat će tajna izvješća prije nego ona budu poslana korisnicima usluga, dakle, tamošnjoj vladi ili pojedinim ministarstvima. Taj novum opravdava se gubitkom vjerodostojnosti britanskih obavještajnih službi koje su uoči rata u Iraku tvrdile da Saddam Hussein »može krenuti u kemijski ili biološki rat unutar samo 45 minuta«.</p>
<p>Kako se poslije otkrilo, u taj rat ne samo da nije mogao krenuti u tako kratkom roku, nego biološkog i kemijskog oružja uopće nije ni bilo. Stoga su odgovorni očito, više zbog vlastite javnosti, zaključili da treba uvesti neke novosti u rad tih službi. Iako je, ruku na srce, teško povjerovati da takav »propust« u vezi s Irakom, Britanci kao i Amerikanci nisu možda počinili i namjerno. </p>
<p>No, kad već MI6 dobiva kontrolora kvalitete, za nadati se je da će u njegove ruke dospijevati i izvješća koja britanski obavještajci dostavljaju tužiteljstvu Haaškog suda te ona upućena nekim drugim međunarodnim institucijama. Naime, i na tom području britanska obavještajna služba MI6 dosad je učinila priličan broj propusta, čak toliko da su ključne osobe te službe morale biti povučene iz mnogih zemalja, pa tako i iz Hrvatske. </p>
<p>Za nas je, među mnogima, najzanimljiviji slučaj s prošlogodišnjim otkrićem »jednog SFOR-ovog obavještajca« koji je, kupajući se na plaži u Brelima, zamijetio u tom mjestu hrvatskog generala Antu Gotovinu protiv kojeg je Haaški sud podigao optužnicu. To je izvješće potom, vjerojatno, proslijedio nadležnima, MI6 je pak, po svoj prilici, to rutinski uputio glavnoj haaškoj tužiteljici da bi ona tu informaciju, na kraju, ugradila u svoje službeno očitovanje o (ne)suradnji Hrvatske s Haaškim sudom. </p>
<p>Kada se kasnije ispostavilo da je u Brelima umjesto Gotovine boravio njemu doduše sličan, ali samo iz daljine, talijanski turist koji je zbog toga u hrvatskim medijima doživio i svojih »pet minuta slave«, bilo je jasno da je riječ o neprofesionalnom postupku. Da bi barem to djelomično prikrili i Carla del Ponte i britanski ministar za Europu Dennis MacShane još su nekoliko puta ponavljali da je Gotovina, navodno, viđen u Brelima. No, da ne bi ugrozili minimum osobne vjerodostojnosti, od tih teza su ubrzo odustali.</p>
<p>Njihovim tragom ovih dana krenuo je i zapovjednik EUFOR-a u BiH, David Leakey. Prije desetak dana taj britanski general medijima je kazao da je Ante Gotovina vjerojatno na području Hercegovine, jer uživa potporu među tamošnjim Hrvatima. Nije imao nikakvu potrebu obrazlagati te tvrdnje, iznijeti neki dokaz ili obavještajni podatak iako su vlasti BiH to od njega, potiho da ga ne bi rasrdile, ipak zatražile. Isti general Leakey je, ničim izazvan, prije nekoliko dana sam sebe opovrgnuo.</p>
<p>General Gotovina vjerojatno nije u Hercegovini, kazao je, ali i odmah dodao, i Karadžić i Mladić također nisu u BiH. Stječe se dojam da je, poričući svoju prvu informaciju o mogućem Gotovininom obitavalištu, Leakey na određeni način htio amnestirati EUFOR, kojemu je na čelu, zbog neučinkovitosti u vezi s potragom za Karadžićem i Mladićem. Sada ih više valjda neće ni tražiti kada, kako tvrdi, nijedan od njih nije u BiH. To je ipak bitan pomak u odnosu na ponašanje SFOR-a koji je, prema tamošnjem tisku, Karadžića džentlmenski izbjegavao kada bi kojim slučajem nabasao na njihove kontrolne točke. </p>
<p>No, za razliku od Leakeyja koji je tek došao u BiH te mu treba malo vremena da se prilagodi statusu vojnog gubernatora u toj državi koji nikome ne treba polagati račune, civilni upravitelj Bosne i Hercegovine, njegov sudržavljanin Paddy Ashdown već se odavno uživio u tu ulogu. O tome svjedoči i njegova nedavna izjava da ima podatke o kretanju Karadžića i Mladića, ali ih ne želi podijeliti s institucijama vlasti BiH. Da je to izjavio neki drugi dužnosnik u toj državi, vjerojatno bi ga i sâm Ashdown optužio za opstrukciju suradnje s ICTY-jem i maknuo s funkcije. </p>
<p>No Ashdownu se dakako neće ništa dogoditi i on će ostati u BiH, kako je rekao, sve dok mu vlastita žena ne naredi da se konačno vrati kući. A kada se vrati, u MI6, što mu je, prema određenim informacijama, dobro poznata institucija, susrest će se s »kontrolorima kvalitete« kojima će možda morati ponešto reći i o svom doprinosu gubitku vjerodostojnosti te službe. </p>
<p>Gledano iz hrvatskog kuta, valja pozdraviti uvođenje »kontrolora kvalitete« u britansku obavještajnu službu jer će, barem se tome možemo nadamo, biti manje dezinformacija o pojavama i osobama koje se tiču naše zemlje ne samo u Haaškom sudu nego i u tamošnjem tisku (jedna od posljednjih je povezivanje Gotovine s pljačkašima irske banke). </p>
<p>Zauzvrat, te »kušače« (dez)informacija mogla bi uvesti i hrvatska obavještajna zajednica da bismo i u tom segmentu bili, barem po ustroju, što bliže europskim standardima na tom području. Iako, kako vidimo, ni ti standardi često nisu onako visoki kako ih mnogi izvan EU-a zamišljaju.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Predsjednički izbori: na djelu izborni inženjering</p>
<p>Članovi biračkih odbora krivotvorili su izborne rezultate, po svoj prilici u korist Jadranke Kosor a na štetu Borisa Mikšića i Stipe Mesića, tako što su zaokružili više desetaka tisuća glasačkih listića birača koji nisu uopće izašli na izbore. To su mogli učiniti jer su SDP i HDZ namjerno ostavili rupe u izbornim zakonima, s pomoću kojih se zasigurno mogu krivotvoriti ne samo izbori, nego i eventualni referendum o priključenju Republike Hrvatske u EU i drugo</p>
<p>DOBROSLAV PARAGA </p>
<p>Zašto u Hrvatskoj na izborima 2. siječnja 2005. ima 555.000 više upisanih (16 posto) birača negoli Republika Hrvatska ima punoljetnih osoba s biračkim pravom? Iz dana u dan potvrđuju se opravdane sumnje onih koji su ih izražavali poluglasno ili javno: da su predsjednički izbori 2005. u prvom krugu bili lažirani.</p>
<p>To osobito pokazuju dokazi o glasovanju dijaspore u BiH, gdje je na nekim izbornim mjestima, primjerice u Čapljini, Mostaru..., glasovalo i peterostruko više birača nego što ih je zbilja glasovalo. Na dvama biračkim mjestima u Čapljini tobože je glasovalo – od ukupnog broja upisanih 6280 birača – njih čak 90 posto ili 5626 na samo dvama biralištima, što je nemoguće jer je s obzirom na vrijeme i broj birališta moglo glasovati najviše njih 1440, a glasovalo ih je i puno manje.</p>
<p>Dakle, članovi biračkih odbora krivotvorili su izborne rezultate, po svoj prilici u korist Jadranke Kosor a na štetu Borisa Mikšića i Stipe Mesića, tako što su zaokružili više desetaka tisuća glasačkih listića birača koji nisu uopće izašli na izbore. To su mogli učiniti jer su SDP i HDZ namjerno ostavili rupe u izbornim zakonima, s pomoću kojih se zasigurno mogu krivotvoriti ne samo izbori, nego i eventualni referendum o priključenju Republike Hrvatske u EU i drugo.</p>
<p>Dnevni listovi Slobodna Dalmacija i Novi list otkrili su kriminalne radnje, na primjer da su na biračkom popisu zaokružena imena ljudi koji su umrli ili uopće nisu izašli na izbore.</p>
<p>Ono što do kraja razgolićuje činjenicu da je na djelu izborni inženjering u postupku izbora za predsjednika RH, koji još traje, jest apsurdna i nemoguća činjenica da u RH, prema službenom popisu, birača s pravom glasa ima 555.012 više negoli Republika Hrvatska ima punoljetnih osoba prema popisu stanovništva iz 2001. godine.</p>
<p>Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske, u privremenim izbornim rezultatima od 2. siječnja u 16 sati može se naći sljedeće: ukupan broj birača (na biračkim popisima) 4.402.045 – glasovalo 2.226.812 ili 50,59 posto; od toga broj birača u inozemstvu 400.030 – glasovalo 77.578 ili 19,39 posto.</p>
<p>Ne ulazeći uopće u analizu broja glasova svakog kandidata, na osnovi tih podataka proizlazi da je u Hrvatskoj ukupno 4.002.015 birača (4.402.045 – 400.030).</p>
<p>Prema statističkom godišnjaku Republike Hrvatske za 2004. godinu Državnoga zavoda za statistiku, proizlazi da je ukupan broj stanovnika u Hrvatskoj 4.437.460. Od tog broja treba odbiti mlađe od 18 godina koji nemaju pravo glasa (Ustav Republike Hrvatske, članak 45.). Njih je ukupno 990.457 (758.000 ih je u dobi do 14 godina i 232.457 od 14 do 18 godina). Iz toga se može zaključiti da je u Hrvatskoj ukupan broj stanovnika koji mogu birati 3,447.003 (4,437.460 minus 990.457).</p>
<p>Dakle, u biračkim popisima Državnog izbornog povjerenstva ima: 555.012 (4.002.015 minus 3,447.003) birača više nego što ima stanovnika u Hrvatskoj s biračkim pravom prema DZS-ovim podacima, odnosno čak 16 posto više (555.012/3,447.003). Kada se tome doda i 400.030 birača u inozemstvu, ukupan broj birača (prema DIP-u) s biračkim pravom u Hrvatskoj (prema DZS-u) i koji plaćaju poreze državi u kojoj žive, veći je za 955.042 ili 27,7 posto.</p>
<p>Nije li 555.000 birača viška znak da neki stanovnici u Hrvatskoj imaju dva ili više biračkih prava? Nije li među onima koji su izašli na izbore 555.000 onih koji fizički ne postoje (prema DZS-u)? Može li se sa 555.000 birača viška postići svaki po volji izborni rezultat?</p>
<p>Odgovor na sva ta i druga pitanja može biti samo jedan: poništenje predsjedničkih izbora te provedba novih pravednih, poštenih i slobodnih izbora pod velikim povećalom najšireg kruga promatrača iz redova svih kandidata, stranaka, nevladinih udruga, Crkve i medija.</p>
<p>Potrebno je opozvati Crnićevu komisiju sa svim konzekvencama te na temelju vjerodostojnog a ne iskonstruiranog biračkog popisa dobiti rezultat kao stvarnu volju većine građana izašlih na izbore.</p>
<p>Autor je predsjednik HSP 1861.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>U hrvatskoj politici nije moguće početi sve iznova</p>
<p>Sudjelovanje samo pedesetak posto birača na izborima mora izazvati uzbunu u svim političkim strankama i kod politički mislećih pojedinaca. Očigledno je to poruka hrvatskih birača da mnogo ne drže do političara, među kojima je državni poglavar jedan od najvažnijih. U mladoj demokraciji kao što je hrvatska, »štufanje« birača nije smjelo nastupiti tako rano</p>
<p>GOJKO BORIĆ </p>
<p>U Hrvatskoj će se u nedjelju održati drugi krug predsjedničkih izbora. Bez obzira na to tko će pobijediti, nakon izbora trebalo bi proanalizirati oba kruga i donijeti neke reforme glede predsjedničkih ovlasti. S prvim krugom nitko nije mogao biti zadovoljan, a najmanje hrvatski politički narod.</p>
<p>Sudjelovanje samo pedesetak posto birača na izborima mora izazvati uzbunu u svim političkim strankama i kod politički mislećih pojedinaca. Očigledno je to poruka hrvatskih birača da mnogo ne drže do političara, među kojima je državni poglavar jedan od najvažnijih. U mladoj demokraciji kao što je hrvatska, štufanje birača nije smjelo nastupiti tako rano.</p>
<p>I predsjednik Mesić nije mogao biti zadovoljan svojim rezultatom jer je zahvaljujući predsjedničkom bonusu, potpori najvažnijih oporbenih stranaka i rezultatima istraživanja javnog mišljenja morao preskočiti granicu od 50 posto. Nezadovoljna je bila i gospođa Jadranka Kosor jer je dobila manje glasova nego njezina stranka, HDZ, na posljednjim izborima. Činilo se kao da je ne podupire i sam premijer Ivo Sanader.</p>
<p>Najveće iznenađenje izbora bio je uspjeh Hrvata i Amerikanca Borisa Mikšića, koji je zamalo uskočio u drugu izbornu rundu. No njegovo reagiranje nakon što mu to nije uspjelo, nije bilo pristojno. Hrvatska ipak nije Ukrajina.</p>
<p>Kao čovjek koji je dugo godina živio u Americi, morao je znati da tako krupne optužbe kao što su »dogovor« Sanadera i Mesića o »insceniranju« izbora moraju biti dokazane. Razumljiva je bila njegova ljutnja, no kad je vidio da se prenaglio, morao se ispričati. Pogotovo želi li i dalje (su)djelovati u hrvatskom političkom životu.</p>
<p>Neočekivanih 17 posto za Borisa Mikšića još je jedna poruka hrvatskih birača »starim« političarima: došlo je vrijeme da se u političkoj areni pojave nova lica, više ne vjerujemo »istrošenim« političarima koji se, unatoč verbalnim prepucavanjima, ipak bitno ne razlikuju jedni od drugih, baš obratno.</p>
<p>Mogli bismo zamisliti da mister Mikšić osnuje novu stranku i nastupi na idućim lokalnim izborima, pogotovo u Zagrebu. Ali svoj bi program morao što više konkretizirati i osloboditi općenitih, nazovimo ih, pseudorodoljubnih kazivanja. Hrvatskoj trebaju racionalni političari, vrijeme emocija je prošlo.</p>
<p>Svaki »novi« političar treba znati da u hrvatskoj politici nije moguće početi sve iznova, da stanoviti kontinuitet mora postojati. To se odnosi na suradnju s Haaškim sudom, na pregovore s Europskom unijom i na regionalnu suradnju.</p>
<p>Predsjednički kandidati nisu smjeli obećavati ono što ne mogu učiniti, što je izvan njihovih prava i dužnosti kao državnog poglavara, a tu se posebno zalijetao Stjepan Mesić obećavajući da će dovesti strane ulagače u Hrvatsku, kao da to zavisi od bilo kojeg političara u našoj zemlji.</p>
<p>Hrvatska politička klasa trebala bi razmišljati o preinakama Ustava – da se iz njega izbace sve moguće površine trvenja između predsjednika Republike i predsjednika Vlade. Među Ustavom zajamčenim pravima državnog poglavara ima još zaostataka iz tzv. polupredsjedničkog sustava.</p>
<p>Iz Ustava bi trebalo izbaciti sve odredbe o predsjedničkom sukreiranju vanjske, vojne i sigurnosne politike. Ovlasti koje sad ima predsjednik Republike Hrvatske nema nijedan državni poglavar u susjednim srednjoeuropskim i sredozemnim zemljama.</p>
<p>Hrvatskoj izvršnoj vlasti, egzekutivi, nisu potrebna dva šefa, a predsjednik Republike, oslobođen izvršne vlasti, mogao bi se posvetiti drugim, isto tako važnim zadacima kao, primjerice, davanju raznih inicijativa, mirenju suprostavljenih društvenih snaga i predstavljanju Lijepe naše u tuzemstvu i inozemstvu. Primjere za takvu uspješnu politiku imamo u Austriji, Njemačkoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Italiji...</p>
<p>Vjerujemo da bi tu prijeko potrebnu promjenu hrvatskog ustava bilo lakše provesti ako bi u nedjelju pobijedila gospođa Jadranka Kosor. Ponajprije to bi u najvećoj mjeri odgovaralo predsjedniku njezine stranke Sanaderu, jer bi mogao lakše djelovati nego ako bi mu Mesić još pet godina »puhao za vratom«. To bi bilo korisno i najvažnijim oporbenim strankama budući da će kad-tad i one doći za kormilo vlasti.</p>
<p>Premda u Hrvatskoj ne postoji kohabitacija u francuskom stilu, na snazi je ipak neka vrst dvovlašća s obzirom na to da u stolcima predsjednika i premijera sjede političari suprostavljenih tabora. Nije u interesu ni sadašnje oporbe da preko državnog poglavara pritišće vladajuću koaliciju, jer joj se to prije ili kasnije može osvetiti. Najbolje je da između dviju politički najvažnijih osoba u državi postoji jasna razdjelnica što se tiče njihovih mjerodavnosti.</p>
<p>Bez obzira na to tko će u nedjelju biti izabran, novi državni poglavar mora se uzdignuti izvan svih stranaka i stvarno postati predsjednik svih hrvatskih građana.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Kölna.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>U nas još politikantsko prevladava nad političkim </p>
<p>Očito se ne razumije da naše probleme neće riješiti Europa – nego ih moramo rješavati mi sami. Europa nam u tome može pomoći, ali samo – ako sami postavimo prave tračnice. Ako to ne znamo – tada se možemo samo u Europi »utopiti« kao marginalna </p>
<p>državna provincija koju će Europa prilagoditi svojim potrebama umjesto da mi Europu oplemenimo svojim sadržajem i sebi osiguramo prosperitetnu zajednicu zadovoljnih pojedinaca</p>
<p>JADRANKO ČRNKO </p>
<p>Aktualni predsjednički izbori potvrđuju da u Hrvatskoj prevladavaju elementi politikantskoga nad političkim i uklapaju se u cjelinu političkoga i društvenog voluntarizma koji iz povijesti nije ništa naučio. </p>
<p>Naime, izjave gotovo svih predsjedničkih kandidata iz prvoga izbornoga kruga pokazuju da ne znaju ustavne ovlasti predsjednika Republike i da nemaju snage kontrolirati ni vlastiti jezik.</p>
<p>Nažalost, u tom smislu su na gotovo istoj liniji kao i aktualna vlada koja žurno stvara »ekipu pregovaračkih stručnjaka«, a da nisu poznate objektivne pregovaračke pozicije. </p>
<p>Naime, kako Hrvatska nema strategiju gospodarskog razvoja, jasnu sliku svoga stanja, mogućnosti i potreba i kako nema uspostavljene elemente načina ostvarenja svojih ciljeva – tada je jasno da nema ni realnu sliku svoga stanja, svojih prednosti i nedostataka i svojega zacrtana temeljnoga gospodarskoga i društvenog cilja, odnosno viziju realno moguće svoje budućnosti.</p>
<p>A ići s jakim i pametnim dogovarati ortački ugovor (jer Europska unija to zapravo jest) bez prave spoznaje o sebi i bez jasnih određenja i, osobito, započetih djelovanja za svoj vlastiti cilj, ne znači ništa drugo nego ulaziti u nešto »kao guske u maglu«.</p>
<p>Isto tako maglovito nas je 1918. Narodno vijeće Države SHS uvelo u »srboslaviju« unatoč preklinjanju zastupnika Hrvoja i Stjepana Radića da se ne srlja, no mi, očito, volimo »od gotovine praviti vjeresiju«. Kao što su »odgovorni« onda od formalnog ujedinjenja sa Srbijom očekivali imaginarno boljitak, tako gotovo isto i sada neki od formalnog pridruženja Europskoj uniji očekuju boljitak.</p>
<p>Očito se ne razumije da naše probleme neće riješiti Europa – nego ih moramo rješavati mi sami. Europa nam u tome može pomoći, ali samo – ako sami postavimo prave tračnice. Ako to ne znamo – tada se možemo samo u Europi »utopiti« kao marginalna državna provincija koju će Europa prilagoditi svojim potrebama umjesto da mi Europu oplemenimo svojim sadržajem i sebi osiguramo prosperitetnu zajednicu zadovoljnih pojedinaca.</p>
<p> Ako u svom narodnom gospodarskom biću ne nađemo snage za vlastito održanje, razvoj i razmjenu sa svijetom na našu i njegovu korist – tada nam nikakav ulazak u EU neće pomoći. Ako sami nismo svjesni sebe i svojih prava, obveza i mogućnosti kao narod i država – ulazak u EU neće nam dati svjesnost sebe i svojih mogućnosti nego sliku naših slabosti.</p>
<p>No kada se jednom sklapanjem ugovora obvežemo na određena postupanja i ograničenja (jer ulazak u EU i to podrazumijeva) – tada postajemo dio šire komplementarne zajednice u kojoj više ne možemo donositi niz samostalnih odluka i svoj razvoj moramo usklađivati s razvojem EU-a kao cjeline. A kako se nitko ne odriče stečenog i mi u pregovorima s EU ne smijemo se odreći stečenog.</p>
<p> No kako mi gotovo ništa (osim dugova) nismo stvorili u svom unutarnjem gospodarskom impostiranju što bismo kao respektabilnu gospodarsku činjenicu stavili na pregovarački stol – za isti ćemo sjesti kao siromasi kojima ni najbolji pregovarački stručnjaci ne mogu mnogo pomoći.</p>
<p>Protiviti se pak ulasku u EU je kontraproduktivno jer je to neizbježnost gospodarskog kretanja. No ako je to neizbježnost jasno je da postizanje toga nije uspjeh niti vlada koja će nas uvesti u EU, samim formalnim uvođenjem u EU, ne postiže uspjeh. Hvaliti se da je to uspjeh mogu samo oni koji ne znaju što i kako treba činiti da bi se zemlja podigla i pokrenula k boljitku, pa nas uvodi u neku drugu zajednicu očekujući da će neki drugi to učiniti umjesto nas. I samo to uvođenje tada pokušava prikazati kao uspjeh – kada stvarnoga unutarnjeg uspjeha ne može ostvariti i pokazati.</p>
<p>Gospođa Grabar-Kitarović može govoriti nekoliko stranih jezika, ali na niti jednom od njih ne može ozbiljno argumentirati čvrste domaće gospodarske premise koje bi itko ozbiljan u Europi morao stvarno respektirati.</p>
<p> Da je to tako najbolji je dokaz gospodarski pojas koji smo ostvarili politički na papiru a u stvarnosti nismo – jer smo bez gospodarski respektabilnih argumenata. Da je to tako najbolji je dokaz činjenica da mi već duže imamo mogućnost pristupa raznim fondovima koje ne koristimo radi naše unutarnje neorganiziranosti i uporno razvijane kulture nereda, kao što imamo i mogućnost izvoza na europsko tržište – ali nemamo zbog unutarnjih zapreka što izvoziti.</p>
<p>Jedino čega imamo za izvoz su politikanti i »dužnosnici« raznih provenijencija, ali to je u Europi odavno bofl roba. A kako je u Hrvatskoj još profitabilno »mljeti ono što pametnima nije ni u peti«, ostaje nam samo nada kao tradicionalna datost. A ako nas i dalje održava nada – postavlja se pitanje zašto se nismo više pomakli od vremena komunističkog usrećiteljstva?</p>
<p>Autor je odvjetnik iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Zrakoplovi kasnili zbog magle</p>
<p>Pojedini zrakoplovi kasnili su i do pet sati / Manji avioni nemaju ugrađen najmoderniji sustav slijetanja pri magli, 3b, pa su ovih dana morali čekati da se magla raziđe ili slijetati drugdje / Veliki zrakoplovi, kao »airbus« i »boeing«, slijetali su u Zagreb i pri gustoj magli bez problema </p>
<p>Zbog guste magle neki su zrakoplovi u srijedu, u dolasku na Zagrebačku zračnu luku, kasnili i do pet sati. Magla se dugo nije razilazila, pa su se neki avioni morali vratiti na polazište ili sletjeti u neku drugu zračnu luku.</p>
<p>Zagrebačka zračna luka dobila je u rujnu prošle godine najsuvremeniji sustav za navođenje kod smanjene vidljivosti (kategorija 3b). Taj sustav omogućava slijetanje kod horizontalne vidljivosti od samo 70 metara. No, da bi mogli sletjeti, i zrakoplovi moraju imati ugrađen takav sustav, a piloti i posada moraju imati licencu za slijetanje u takvim uvjetima. To kod nekih zrakoplova nije slučaj, objašnjava Koordinator prometa Zagrebačke zračne luke, Hrvoj Pipić.</p>
<p>To su, dodaje Pipić, uglavnom manji zrakoplovi, koji prevoze od 40 do 70 putnika, ili samo teret. U njih se, radi ekonomičnosti, ne ugrađuje sustav kategorije 3 b. Oni, uglavnom, imaju sustav kategorije 2, kod kojega pri slijetanju minimalna horizontalna vidljivost mora biti 350, a vertikalna 30 metara. Vidljivost se mjeri na tri mjesta na sletnoj stazi i automatski se javlja zrakoplovu.</p>
<p>Veći zrakoplovi, kao što su »airbus« i »boeing«, imaju ugrađen sustav za slijetanje kategorije 3 b, pa nemaju problema kod slijetanja u ovakvim uvjetima, kaže Pipić.</p>
<p>U čekaonici ispred izlaza za međunarodne dolaske nije bilo mnogo ljudi. Okupljeni taksisti kažu da zrakoplovi, zbog magle, već nekoliko dana ne slijeću redovito, pa su se ljudi »opametili« i prije nego što dođu na aerodrom dočekati nekoga, informiraju se telefonom o vremenu dolaska zrakoplova i eventualnom kašnjenju.</p>
<p>»Došla sam na aerodrom provjeriti hoće li avion iz Münchena sletjeti na vrijeme, jer, kako kažu na informacijama, posljednja dva dana nije slijetao. Živim u Hannoveru i tim avionom danas bih trebala putovati natrag. Ako ne uhvatim taj avion, morat ću putovati onim za Frankfurt, a u agenciji kažu da u Frankfurtu više nema mjesta za Hannover«, rekla je jedna putnica u čekaonici Zračne luke. Upravo u tom trenutku na ekranu u zračnoj luci pojavila se obavijest da je zrakoplov iz Münchena sletio i da polijeće na vrijeme.</p>
<p>Tomislav Bradić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Za slalom na Sljemenu prodano 10.000 ulaznica </p>
<p>Počelo lomljenje postojeće snježne kore, polijevanje staze i »zapeglavanje« / Zabranjeno nošenje alkoholnih pića i pirotehnike / Ne preporuča se spuštanje sa Sljemena pješice</p>
<p>Sedam dana uoči utrke Svjetskog skijaškog kupa za žene na Sljemenu prodano je 10.000 ulaznica, rečeno je u četvrtak na konferenciji za novinare, posvećenoj Svjetskom skijaškom kupu Zlatni medvjed.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog skijaškog saveza Srećko Ferenčak rekao je da je na Sljemenu sve spremno za predstojeću utrku. »Ispisuje se nova stranica povijesti zagrebačkog i hrvatskog skijanja«, rekao je Ferenčak i dodao da će slika Zagreba obići cijeli svijet. Direktor skijaške reprezentacije Vedran Pavlek rekao je da je u četvrtak počelo lomljenje postojeće snježne kore, polijevanje staze i »zapeglavanje«, kako bi staza svim natjecateljicama bila jednaka. Pavlek je rekao da je upitna jedino staza za zagrijavanje te da se čekaju povoljni vremenski uvjeti da se i ona zasniježi. Ne bude li se mogla pokriti snijegom, skijašice će se zagrijavati od početa Crvenog spusta do starta utrke.</p>
<p>Zamjenik načelnika Policijske uprave zagrebačke Dubravko Novak rekao je da će policija 19. i 20. siječnja uvesti posebnu regulaciju prometa u Zagrebu. Sljemenska cesta bit će zatvorena 20. siječnja od 8.30 sati do vremena kad će se zadnji gledatelji sigurno spustiti u Zagreb. Zato je upozorio djelatnike koji rade na Sljemenu da na povratak u Zagreb automobilom ne računaju sve do ranih jutarnjih sati.</p>
<p>Novak je upozorio gledatelje koji će ići na Sljeme da se točno pridržavaju vremena polaska koje piše na ulaznici, kao i da vode računa o boji ulaznice.</p>
<p> Na Sljemenu će biti zabranjeno donošenje alkoholnih pića i pirotehničkih sredstava. Nakon 19 sati, kada završi druga slalomska vožnja, alkohol će se moći točiti na Krumpirištu. Organizatori upozoravaju da je problematičan povratak gledatelja, jer bi svi mogli u isto vrijeme navaliti na autobuse za povratak. »Autobusa ima dovoljno te ne preporučamo ljudima da se u Zagreb vraćaju pješice«, rekao je Novak. Ako se gledatelji ipak odluče poći pješice, trebali bi ići Leustekovim putom, jer je on jedini osiguran. </p>
<p>Program pod nazivom »World cup show« počet će na Trgu bana Jelačića u srijedu, 19. siječnja u 18 sati. U 19 sati biti će javno izvlačenje startnih brojeva, a do 22 sata ljude na Trgu zabavljat će Novi fosili, Colonia i Psihomodopop. Na dan utrke, 20. siječnja na Trgu će biti veliki video-zid s prijenosom utrke i atmosfere sa Sljemena. U 14 sati počinje zabavni program a trajat će do 22 sata. Na Trgu će nastupiti Tony Cetinski, Jamat, Flayer i Prljavo kazalište. </p>
<p>Na Krumpirištu zabavni program 20. siječnja počinje u 10 sati a trajat će do 23 sata. Postavit će se bina za pjevače i desetak šatora s jelom, pićem i navijačkim rekvizitima. Nastupit će Novi fosili, Soul fingersi, Bolesna braća, Elemental, Telefon blues band, Davorin Bogović, Prljavo kazalište i Shorty.</p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Pomoć umirovljenicima već idući tjedan</p>
<p>Nova, povećana socijalna pomoć umirovljenicima počet će se isplaćivati već početkom sljedećeg tjedna, saznajemo u Gradskom uredu za rad, zdravstvo i socijalnu skrb. Prema podacima Odjela za socijalnu skrb, pravo na pomoć u ovom trenutku imaju 45.604 zagrebačka umirovljenika, odnosno oni čija ukupna mjesečna primanja iznose najviše 1500 kuna.</p>
<p>Grad će umirovljenicima isplatiti po 200, 300 ili 400 kuna novčane pomoći, ovisno o visini njihovih prihoda. Umirovljenici bez prihoda ili s ukupnim mjesečnim primanjima do 900 kuna, dobivat će 400 kuna pomoći. Oni, čije su mirovine i prihodi veći od 900 kuna, a manji od 1200 kuna, primat će po 300 kuna. Umirovljenici s ukupnim primanjima do 1500 kuna imaju pravo na pomoć u visini od 200 kuna. U Odjelu za socijalnu skrb napominju kako novac neće biti dostavljen svim poštanskim ispostavama istovremeno, tako da će ponegdje trebati još do tjedan dana da poštari donesu pomoć svakom korisniku. Ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb naknadno će obavijestiti javnost o točnom danu početka isplate pomoći.</p>
<p> Umirovljenici koji ne budu kod kuće prilikom poštarova dolaska, moći će svoju pomoć podići u poslovnicama Fine. Poštari će ujedno od 24. siječnja do 28. veljače umirovljenicima s mjesečnim prihodima do 1500 kuna davati tiskane letke o postupku revizije njihove mirovine, temeljem koje, nakon potpisane izjave da im prihodi ne premašuju navedeni iznos, stječu pravo na socijalnu pomoć.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Čekanjem na minus sedam do 15 kuna uštede</p>
<p>U Gradskom stambenom komunalnom gospodarstvu mogu se plaćati računi za stambenu pričuvu, komunalno-slivnovodnu naknadu, zakupninu i najamninu / »Plaćam račune za sebe i sina, pa uštedim dvadesetak kuna, odnosno za jedan ručak, a uz ovako male mirovine svaka kuna dobro dođe«, kaže umirovljenica K.K. iz Zagreba / U pošti se za svaki račun naplaćuje naknada od 5 kuna </p>
<p>Ispred Gradskog stambenog komunalnog gospodarstva u Savskoj 1, u četvrtak oko podneva vladala je velika gužva. Tamo, naime, građani mogu, umjesto u pošti, plaćati račune za stambenu pričuvu, komunalno-slivnovodnu naknadu, zakupninu poslovnog prostora i najamninu za stanove u vlasništvu Grada Zagreba. U pošti se plaća naknada od najmanje pet kuna za jedan račun, pa stoga neki građani radije čekaju u dugim redovima kako bi »ušparali« petnaestak kuna. </p>
<p>Tu mogućnost ponajviše koriste zagrebački umirovljenici, koji tako mogu uštedjeti nešto novca od svojih, kako kažu, skromnih mirovina. Stajanje u redovima pri ovako niskim siječanjskim temperaturama nije nimalo ugodno, ali »kad se zbroje naknade za tri računa, ipak se uštedi novac za nešto drugo«, kaže šezdesettrogodišnja umirovljenica s Trešnjevke. </p>
<p>Umirovljenica K. K. kaže kako račune nikad ne plaća u pošti. »Plaćam račune za sebe i sina, pa uštedim dvadesetak kuna. Čujte, ipak je to jedan ručak, a uz ovako male mirovine svaka kuna dobro dođe«, objašnjava.</p>
<p>Umirovljenik iz Gajnica, J.G. došao je na šalter Gradskog stambenog komunalnog gospodarstva s pitanjem koje sve račune može tu plaćati. Pokazao nam je račun od 33 kune na koji je u pošti morao platiti 5 kuna naknade. Prohladno i maglovito vrijeme nije spriječilo ni umirovljenika koji živi u Palmotićevoj ulici da plaćanjem računa izravno na šalterima GSKG-a uštedi malo novca. Tužeći se na krhko zdravlje, kaže da mu, nakon što plati režije, ostane vrlo malo od mirovine koja iznosi 1400 kuna. </p>
<p>»Sad sam platio 65 kuna za stambenu pričuvu bez ikakve naknade. Inače, u pošti plaćam one račune za koje se ne naplaćuje naknada«.</p>
<p>Direktor GSKG-a, Stjepan Črnjak, rekao je kako gužve počinju već petog dana u mjesecu, kada umirovljenicima stižu prve mirovine. </p>
<p>»U vrijeme najvećih gužvi, odnosno kad umirovljenici dobiju mirovine, imamo čak tri do četiri tisuće uplata dnevno«, istaknuo je Črnjak.</p>
<p>Ružica Jakešević</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Šestinski kišobrani i lutke Šestinčanke</p>
<p>Licitarska srca, slatki zagrebački pušleki, šestinski kišobrani neki su od gradskih suvenira koje najradije kupuju turisti pri posjetu Zagrebu </p>
<p>Turisti koji će posjetiti Zagreb povodom natjecanja Svjetskog skijaškog kupa za žene, Zlatni Medvjed, moći će potražiti prepoznatljive suvenire grada, poput šestinskog kišobrana, koji je proglašen i kulturnim dobrom.</p>
<p>U kišobranskom obrtu obitelji Cerovečki u Frankopanskoj ulici izrađuju se šestinski kišobrani. Kišobranskim obrtom obitelj Cerovečki počela se baviti još 1912. godine.</p>
<p>Vlasnica obrta, Božena Cerovečki, rekla je da uz to što izrađuju ženske, muške i dječje kišobrane te vrtne suncobrane, rade i sitne prepravke i popravke na njima. Posebna specifičnost toga obiteljskog obrta su šestinski kišobrani, koji su postali prepoznatljiv suvenir grada Zagreba.</p>
<p> Gradski ured za zaštitu spomenika kulture prošle je godine proglasio šestinski kišobran kulturnim dobrom. Božica Cerovečki rekla je da se šestinski kišobrani izrađuju ručno, uz korištenje kišobranskog tiskarskog stroja i stroja za glačanje. Drveni je štap također izrađen ručno, od kestenova drveta. </p>
<p>Za izradu jednog kišobrana potrebna su čak tri sata a kišobran košta od 499 do 650 kuna, ovisno o veličini.</p>
<p>»Te kišobrane ljudi najčešće kupuju za poklone, a nerijetko ih šalju u Ameriku, kao suvenire«, rekla je Božica Cerovečki. </p>
<p>Daleko najpoznatiji hrvatski suvenir je kravata Croata. Dubravka Mićić, trgovkinja u Turističkom informativnom centru, kaže da se te kravate izrađuju ručno od najkvalitetnije svile, a ističu se raznolikim detaljima. Cijena im je od 149 do 1400 kuna.</p>
<p>Osim kravata i šestinskih kišobrana, zagrebački suveniri su i paprenjaci, licitarska srca i slatki pušleki.</p>
<p>Paprenjaci su tradicionalni hrvatski kolač pravokutnog oblika s reljefima folklornih motiva. Koštaju od 18 do 60 kuna.</p>
<p>Licitarsko je srce ukrašen žarkocrveni kolač. Napravljen je od medenog tijesta, a koristi se i kao božićni ukras. Srca se poklanjaju voljenim osobama pa su često na njima stakalca ili poruke ljubavnog karaktera.</p>
<p>Zagrebački slatki pušleki napravljeni su od ušećerenog cvijeća, a izrađuje ih Višnja McDonalds. Njihova je cijena od 30 do 60 kuna.</p>
<p>U prodavaonici zagrebačkih suvenira, Rukotvorinama, trgovkinja Nada pokazala nam je imitacije šestinskih kišobrana čija je cijena 110 kuna. »Najčešće ih kupuju Amerikanci, kao i majice s natpisom Zagreba. Rusima su pak najzanimljivije lutkice u šestinskim narodnim nošnjama, koje su, kao i njihove babuške u Rusiji, simboli grada Zagreba«. </p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Picula: U Velikoj Gorici HDZ stvara osjećaj nesigurnosti</p>
<p>»Svaki put kad SDP upozori javnost na malverzacije velikogoričke Gradske uprave, prostorije SDP budu napadnute«, rekli su u četvrtak, na konferenciji za novinare, predsjednica velikogoričkog SDP-a Vesna Fabijančić-Križanić i saborski zastupnik te stranke, Tonino Picula.</p>
<p>Na zadnjoj konferenciji za novinare, podsjeća predsjednica Fabijančić-Križanić, predstavnici velikogoričke opozicije govorili su o nepravomoćnom rješenju Ureda državne uprave Zagrebačke županije, kojim je prijašnjim vlasnicima vraćeno zemljište nasuprot Domu zdravlja, što ga je gradska vlast prodala Red internationalu za 31,05 milijuna kuna. Tada je rečeno da je opozicija u više navrata upozoravala gradsku vlast kako prodajom spornog zemljišta postupa nezakonito i da će Velika Gorica imati velike štete, jer se obvezala da će, ako se spor oko zemljišta ne riješi, vratiti uplaćeni novac, pet posto poreza na promet i zatezne kamate. </p>
<p> Četiri dana poslije te konferencije za novinare, rekla je Vesna Fabijančić-Križanić, prozori prostorija velikogoričkog SDP-a razbijeni su, što je bilo već treći put u posljednje dvije i pol godine. »Očito, netko nas pokušava vratiti u kameno doba, jer kako drugačije nazvati ponašanje kad se netko, umjesto argumentima, služi komadom ploče kojim se popločavaju trgovi i time razbija naše prostorije«, rekao je Picula. </p>
<p>Ustvrdio je da HDZ-ova uprava u Velikoj Gorici stvara osjećaj pravne, političke, gospodarske i fizičke nesigurnosti, što dovodi u pitanje sve razvojne planove. Picula smatra indikativnim i to što je upravo HDZ jedina velikogorička stranka koja nije izrazila solidarnost s SDP-om povodom nemilog događaja. </p>
<p>Renato Đurđević</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Nezaposleni ostali bez povlastice na prigradsko-gradskim vlakovima </p>
<p>Hrvatske željeznice upozorile su u četvrtak da se prema odluci Skupštine Grada Zagreba besplatni prijevoz za nezaposlene od 1. siječnja obavlja samo u ZET-ovim vozilima. Odluka se ne odnosi na HŽ-ove vlakove, pa nezaposleni više nemaju osnove za povlasticu u prigradsko-gradskim vlakovima. </p>
<p>S obzirom da ZET više ne ispostavlja socijalne iskaznice ZET-HŽ, znači da se ni priključne karte za prvu i drugu HŽ-ovu priključnu zonu ne mogu prodavati po sniženoj cijeni, kaže se u priopćenju HŽ-a.</p>
<p> Osim iskaznica za radnike i učenike, označenih sa ZET-HŽ, do kraja 2004. postojale su i socijalne iskaznice za nezaposlene na temelju kojih su na ZET-ovim blagajnama prodavane posebne mjesečne markice s oznakom ZET-HŽ.</p>
<p> U skladu s ugovorom koji je sklopio s Poglavarstvom i ZET-om, HŽ je nezaposlene prevozio do mjesta stanovanja koja se nalaze u okviru administrativnih granica Grada Zagreba, kako bi rasteretio ZET-ova vozila.</p>
<p> Nezaposleni koji stanuju izvan administrativnih granica, ali na bližim relacijama (do Ostme, Turopolja, Domagovića, Savskoga Marofa, Laduča i Kupljenova) mogli su na HŽ-ovim blagajnama, uz odgovarajuće iskaznice ZET-HŽ, kupovati priključne mjesečne karte za prvu i drugu zonu.</p>
<p> HŽ je inicirao razmatranje toga problema s Gradskim poglavarstvom kako bi nezaposlene osobe ponovno imale pravo na povlašteni prijevoz u gradsko-prigradskim vlakovima, o čemu treba sklopiti poseban ugovor.</p>
<p> HŽ ističe da ostaje otvoren za rješavanje toga pitanja i žali što je sadašnja odluka Grada Zagreba i ZET-a donesena bez prethodnoga dogovora s HŽ-om. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Gerontološki centri olakšavaju svakodnevni život starijim osobama </p>
<p>»U sklopu gerontoloških centara osmišljeni su razni programi za starije osobe, od dnevnog boravka, njege i rehabilitacije, dostave obroka u kuću, kulturno-zabavnih programa, psihološko-zdravstvenog i pravnog savjetovanja do zadovoljavanja egzistencijalnih potreba starijih«, kaže voditelj Gerontološkog centra Trnje Ivan Horvat</p>
<p>Model gerontoloških centara nastao je na inicijativu Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, uz potporu Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.</p>
<p>Rad gerontoloških centara zasniva se na koordinaciji, usklađenosti i međusobnoj suradnji svih sudionika u skrbi za starije osobe, od obitelji, preko raznih udruga i klubova za starije, župa do sustava zdravstva i socijalne skrbi.</p>
<p>Voditelj Gerontološkog centra Trnje Ivan Horvat ističe da je osnovna zadaća takvih centara izvaninstitucionalna briga o starijim osobama. »U Hrvatskoj je u neku od institucija zaduženih za brigu o starijim osobama smješteno, u prosjeku, samo dva do pet posto ljudi. Za sve ostale, koji žive kod kuće ili kod rodbine, u sklopu gerontoloških centara osmišljeni su razni programi – od dnevnog boravaka, njege i rehabilitacije, dostave obroka u kuću, kulturno-zabavnih programa, psihološko-zdravstvenog i pravnog savjetovanja do zadovoljavanja egzistencijalnih potreba u svakodnevnom životu«, kaže voditelj Centra Ivan Horvat. </p>
<p>Kaže da se u programe često uključuju i ljudi koji već žive u domovima za starije osobe.</p>
<p>U Zagrebu trenutno, od ljeta 2004., djeluju tri gerontološka centra (Trnje, Medveščak i Maksimir), i u njih su, kako kaže Horvat, dobrodošli svi, bez obzira u kojem dijelu grada žive.</p>
<p>»Dovoljno je da zainteresirana osoba nazove jedan od centara i nakon toga će je posjetiti socijalna radnica koja će je upoznati s radom pojedinog centra, te uputiti na programe, ovisno o njezinim potrebama i željama«, završava Horvat.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Uz čišćenje cipela može se preživjeti </p>
<p>Na Trgu bana Jelačića, lijevo od ulaza na Splavnicu, tik do kumica koje prodaju cvijeće iz svojih seoskih vrtova i uličnih glazbenika Kraljeva ulice, svakodnevno radi i Skender Asanovski. On je jedan od čistača cipela koji rade na zagrebačkim trgovima i ulicama. Otkad je završio Domovinski rat, u kojem je i sam sudjelovao, a od kojeg, kako kaže, nema ništa, Skender je na burzi. </p>
<p>»Prije rata imao sam posao. Prodavao sam voće na Dolcu, a kad sam se vratio, posla za mene više nije bilo, pa sam završio na burzi«, rekao je. </p>
<p>Na istom mjestu na Trgu radi već deset mjeseci i nikada do sada nije imao nikakvo neugodno iskustvo. Radni dan započinje raspoređivanjem svojega »alata«, koji se sastoji od nekoliko četki i krema za crne i smeđe cipele, postolja i štanda na kojem vise raznobojne vezice za cipele. Kaže da mu se sviđa atmosfera koja ga okružuje.</p>
<p> »Svaki dan tu je ista, stara ekipa. Svi se već poznajemo pa nam je zanimljivo. Tu prolazi mnogo ljudi, čuje se muzika sa svih strana, nije loše«, zadovoljno komentira Skender. </p>
<p>Kaže da se čišćenjem cipela može zaraditi za preživljavanje, ali da se zarada razlikuje od mjeseca do mjeseca.</p>
<p> Ljepše je raditi ljeti, ali tada se ne može zaraditi dovoljno, pogotovo u srpnju i kolovozu kada gradske ulice postaju gotovo puste. Zimi se pak zaradi više novca, a protiv hladnoće Skender se bori toplim čajem. </p>
<p>Čišćenje cipela stoji 20 kuna, ali kako kaže Skender Asanovski, ljudi se cjenkaju, pa cipele ponekad čisti i za dvostruko manje novca. Dnevno prosječno očisti dva para cipela, ali ponekad se dogodi da mu ne dođe nitko. Više novca zarađuje prodajom vezica. Kaže kako pored slučajnih prolaznika, kod njega cipele čiste i stalne mušterije. Među njima najradije ističe Antu Kovačevića koji, kaže, dolazi jednom ili dva puta tjedno i vrlo je darežljiv. </p>
<p>»Jednom sam Ćiri očistio cipele i naplatio mu trideset kuna. Nakon toga vidio sam ga nekoliko puta kako prolazi Trgom, ali nije više navraćao«, kroz smjeh svoju priču završava Skender Asanovski.</p>
<p>Ružica Jakešević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Bacajući žicu na dalekovod umalo poginuli, a Rijeku ostavili bez struje</p>
<p>Dva metra oko 220-kilovoltnog dalekovoda postoji smrtonosno električno polje koje se preko bačene žice moglo proširiti do mladića i ubiti ih. Osim toga, mogli su izazvati i elektroenergetski kolaps zbog čega bi, doznaje Vjesnik, čitavo riječko područje ostalo u potpunome mraku!</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbog, najblaže rečeno, nepromišljene igre u srijedu poslijepodne, u Rijeci su zamalo poginula dva mladića, a cijelo riječko područje ostalo bez struje!</p>
<p> Dvojica dvadesetogodišnjaka u sjevernom su dijelu Rijeke u predjelu Pulac, blizu trafostanice Pehlin i stambenih kuća, na 220-kilovoltni dalekovod koji povezuje trafostanice Meline-Pehlin bacili s obje strane opterećenu metalnu žicu, čime su izazvali kratki spoj na dalekovodu i slabijem vodu za distribuciju struje u tom naselju.</p>
<p>Pritom vjerojatno nisu bili ni svjesni kolikoj se opasnost izlažu i kakve sve probleme mogu napraviti. Naime, u Hrvatskoj elektroprivredi kažu nam da dva metra oko 220-kilovoltnog dalekovoda postoji smrtonosno električno polje koje se, preko bačene žice, moglo proširiti do mladića i ubiti ih. </p>
<p>Osim toga, takvom su nepromišljenom avanturom u najgorem slučaju mogli izazvati regionalni elektroenergetski kolaps, zbog čega bi cijelo riječko područje ostalo bez struje, ističu u HEP-u.</p>
<p>Sretna je okolnost da je incident završio bez ozbiljnijih posljedica pa većih poremećaja u opskrbi strujom ipak nije bilo. Zbog kratkog spoja na dalekovodu premosni je spoj sam izgorio i prekinuo struju. Zahvaljujući tome nije bilo poremećaja u opskrbi, osim u nekoliko kuća u neposrednoj blizini na kojima su, zbog kratkoga spoja, pregorjeli priključci pa su ostale bez napajanja, a pregorjeli su i neki kućni uređaji.Policija je odmah pokrenula istragu i otkrila počinitelje koje sada čekaju prijava i primjerena kazna, a vjerojatno i odštetni zahtjevi oštećenih stanara i HEP-a. Međutim, to je ipak manje zlo od onoga koje su za dlaku izbjegli. HEP zbog toga upozorava i moli građane da zbog vlastite sigurnosti i sigurnosti drugih ni slučajno ne poduzimaju takve i slične vrlo opasne i kažnjive radnje.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Zbog neobično tople ruske zime medvjedi se bude iz zimskog sna</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> – S nesvakidašnje toplom zima koja muči gotovo cijelu Europu, suočava se i Rusija – i to na uistinu nevjerojatan način. Iz jednoga su zoološkoga vrta stigla, naime, izvješća da se jedan njihov štićenik, medvjed, iz zimskoga sna probudio čak dva mjeseca ranije, dok jedan drugi u san uopće nije ni utonuo, javio je Interfax.</p>
<p>Uobičajena ciča ruska zima što je svojedobno zaštitila »majku Rusiju« od Napoleona i Hitlera, ove je sezone neobično blaga s rekordno visokim temperaturama za ovo doba godine. »Već drugi dan zaredom pomno promatramo jednu mrku medvjedicu koja se probudila iz zimskog sna«, ističe glasnogovornik Zoo-a u Sankt Peterburgu. »Da stvar bude zanimljivija, smeđi medvjed ove zime još nije ni uspio zaspati«. (akb)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Upitni rezultati mjerenja brzine vozila na temperaturama ispod nule!</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prema članku 7. Pravilnika o mjeriteljskim zahtjevima za mjerenje brzine vozila u cestovnom prometu, što ga je 2001. izdao Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, minimalna temperatura na kojoj se može mjeriti brzina vozila iznosi – nula stupnjeva Celzija!</p>
<p>Uzevši u obzir taj podatak po kojem se ravnaju svi MUP-ovi mjerni uređaji za <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, u zimskim uvjetima kad su temperature ispod ništice, kontrola brzine ne može se obaviti, tj. uređaj u tom slučaju nije mjerio brzinu po Pravilnikom propisanoj radnoj temperaturi – od 0 do 50 »Celzijevaca«.</p>
<p>Hladni bi dani, dakle, mogli stvarati teškoće prometnim policajcima pri mjerenju brzine jer u Pravilniku također piše da se mjerenje brzine ne može obavljati kroz stakla, primjerice, vozila prometnih policajaca. Ako je vozač uhvaćen u prebrzoj vožnji i snimljen na temperaturi ispod ništice, u slučaju prekršajnog postupka vozač bi mogao obavljeno mjerenje proglasiti netočnim.</p>
<p>Po riječima Ivice Borošaka, inspektora Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo, u Pravilniku je jasno navedeno koje su propisane radne temperature za uređaje za mjerenje brzine, koje koristi MUP, no napominje, svakom se uređaju utvrđuje i tipno odobrenje u kojem radne temperature u kojima se obavlja mjerenje mogu biti, za neke uređaje, i do minus 30 stupnjeva.</p>
<p>Pravilnik je, kaže Borošak, u nekim segmentima mijenjan, no od 2001. nije se mijenjao u dijelu koji se tiče temperatura pri kojima se uređajima mjeri brzina. U MUP-u kažu da se uvjeti propisani Pravilnikom odnose na optimalne uvjete rada uređaja pa je jedan od uvjeta i optimalna temperatura kod radnih uvjeta od nula do 50 stupnjeva Celzija. Također napominju da je iz Pravilnika krivo protumačeno da se uređajima za mjerenje brzine ne smije mjeriti brzina kretanja vozila, zbog navodnog netočnog mjerenja brzine kod nižih temperatura.</p>
<p>Naime, korištenje uređaja pri temperaturama nižim od ništice vezan je uz rizik oštećenja samog uređaja, a ne uz rizik netočnog mjerenja, kažu u MUP-u. No, iz toga nije razumljivo kako uređaj koji je pri niskim temperaturama izložen riziku oštećenja, može uvijek biti pouzdan.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>»Shrek 2« najgledaniji film u 2004. godini u američkim kinima</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Ako je suditi po top listi najgledanijih filmova 2004. u američkim kinima, najisplativiji su projekti bili filmski nastavci i kompjutorski animirani crtići. Naime, među deset najgledanijih naslova samo »Pasija« i »Dan poslije sutra« ne pripadaju u jednu od te dvije skupine. </p>
<p>Na prvom se mjestu nalazi »Shrek 2«, djelo koje ispunjava oba uvjeta. Taj kompjutorski animirani nastavak kritičarima je još bolji od originala, a u američkim je kinima zaradio 436 milijuna dolara dok je prvi »Shrek« stao na 267 milijuna. S obzirom na odličnu zaradu oba »Shreka« ne čudi da su producenti već prionuli na pripremu trećeg nastavka. Na drugom je mjestu »Spiderman 2« čija je zarada na američkom box-officeu 373 milijuna dolara što je tek neznatno slabije od prethodnika. </p>
<p>Pravo iznenađenje predstavlja Gibsonova »Pasija« koja je zauzela treće mjesto s tek tri milijuna dolara manjom zaradom od Spidermana. Ovakav rezultat je izvrstan budući je riječ o filmu bez glumačkih zvijezda i s titlovima, a američka kino publika baš i nije luda za filmovima s neengleskog govornog područja.</p>
<p>Četvrto mjesto pripalo je kompjutorski animiranom crtiću »Izbavitelji« s 254 milijuna, dok je na petom treći i najbolji nastavak Harryja Pottera. </p>
<p>Do desetog mjesta najgledanijih filmova nanizali su se film katastrofe »Dan polije sutra«, nastavak špijunskih avantura Jasona Bournea po Ludlumovom romanu »Bourneova nadmoć«, komedija »Meet the Fockers« nastavak hita »Meet the Parents«, kompjutorski animirani crtići »Riba ribi grize rep« i »Polarni ekspres«. </p>
<p>Usprkos tome što su filmske produkcije sve skuplje, te što danas gotovo svaki blockbuster stoji preko 100 milijuna dolara, što je nekad bila magična granica proračuna, 2004. je rekordna godina po kino utršku američkog box-officea u povijesti njegova mjerenja. (dv)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Slavica Ecclestone donirala 30.000 dolara Hrabrom telefonu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Najbogatija Hrvatica Slavica Ecclestone, supruga vlasnika Formule 1 Bernieja Ecclestonea, donirala je 30.000 dolara neprofitnoj vladinoj organizaciji Hrabri telefon, otkrila je Gordana Buljan-Flander, predsjednica Hrabrog telefona.</p>
<p>»Mi smo volonterska udruga koja funkcionira i opstaje isključivo zahvaljujući donacijama. Godišnje nam za normalan rad treba preko milijun kuna što je prilično teško prikupiti iako dio novca dobijemo od grada i države. Stoga sam nazvala Slavicu Ecclestone i zamolila je za pomoć. Nakon što sam joj u jednom dopisu objasnila da vodim nevladinu udrugu za zlostavljenu i zanemarenu djecu, jedinu takvu udrugu u Hrvatskoj, Slavica Ecclestone je za tri dana uplatila novac na naš račun«, kaže Gordana Buljan-Flander dodajući kako je riječ o najvećoj donaciji jedne osobe od osnutka Hrabrog telefona 1997. godine. </p>
<p>»Nadam se da će ova njena gesta potaknuti i druge uspješne i poslovne ljude da nam pomognu donacijama, tim više što bogati pojedinci slabo reagiraju na tu problematiku«, priča predsjednica Hrabrog telefona kojeg je Europsko udruženje SOS linija proglasilo najboljom SOS dječjom linijom u ovom djelu Europe. </p>
<p>»Zahvaljujući tome kod nas je prije mjesec dana održana i prva regionalna konferencija SOS linija«, kaže Buljan-Flander, otkrivajući da domaći bogataši radije sponzoriraju različite sportske događaje i aktivnosti.</p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Brad Pitt s konferencije u Japanu udaljio američke novinare</p>
<p>TOKIO</p>
<p> – Pet dana nakon što je objavio da se razvodi od supruge Jennifer Aniston, Brad Pitt se pojavio na promociji filma »Oceanovih dvanaest« u Japanu. Tijekom potpisivanja autograma brojnim obožavateljima, Pitt se smijao i družio s okupljenima, ostavljajući dojam bezbrižnog čovjeka. Osmjeh, međutim, nije ostao na njegovu licu kada je došao na konferenciju za novinare i ugledao nekoliko japanskih novinara i mnoštvo onih koji su zbog njega »potegnuli« iz SAD–a. </p>
<p>Na konferenciju su, međutim, mogli ući samo novinari iz japanskih medija, akreditirani za taj događaj, dok je svim inozemnim gostima ulazak, prema Pittovoj želji, zabranjen. </p>
<p>»Naravno da smo razočarani zbog takve odluke, premda smo to donekle i očekivali«, kazao je za Reuters Antony Beuilinsohn, producent s američke televizije, koji je u Japan došao u želji da čuje što će Pitt kazati kada ga novinari upitaju o razlogu razvoda. Takva su pitanja na konferenciji, međutim, bila strogo zabranjena, pa su svi inozemni novinari, čini se, uzaludno krenuli na put.</p>
<p>Zajedno sa 41-godišnjim glumcem u Tokio su doputovale i ostale zvijezde nastavka velikog hita »Oceanovih jedanaest«: George Clooney, Matt Damon i Catherine Zeta-Jones. </p>
<p>Premda su 7. siječnja objavili da se razvode, Brad i Jennifer su nastavili zajedno živjeti u tek renoviranoj vili vrijednoj 14 milijuna dolara na Beverly Hillsu. (pbp)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ali G se bijegom spasio od bijesne gomile na američkom rodeu</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Otkvačena britanska televizijska zvijezda Sacha Baron Cohen, poznatiji kao Ali G, već je nekoliko puta svojim neobičnim smislom za humor podizao prašinu, no njegova najnovija šala baš i nije naišla na razumijevanje. Naime, tijekom održavanja rodea u američkom gradu Salemu Ali G je snimao materijal za nove epizode svog serijala »Ali G Show« i tamo se pojavio u liku svog alter-ega, kazahstanskog novinara Borata, te se na lošem engleskom šalio na račun Amerikanaca i Georgea Busha. To je izazvalo negodovanje posjetitelja u tolikoj mjeri da su organizatori morali odvesti Cohena s tribina kako se gomila ne bi fizički obračunala s njim. Organizatori rodea pristali su da Ali G, odnosno Borat, otpjeva američku himnu i tako otvori natjecanje. Borat se, odjeven u majicu s američkom zastavom i kaubojski šešir, najprije obratio gostima riječima kako podržava američki rat protiv terorizma. »Nadam se da ćete pobiti svakog muškarca, ženu i dijete u Iraku, da će tamo ostati samo gušteri. Neka se George W. Bush napije krvi svakog od njih«, nastavio je Borat, a potom počeo pjevati izmijenjenu verziju američke himne što je dodatno uzrujalo okupljenu gomilu koja je počela bučno negodovati. »Da je on ostao tamo još minutu dulje mislim da bi ga netko upucao«, rekao je jedan od svjedoka za novine The Roanoke Times. (dv)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Ukrali repliku misleći da je original </p>
<p>Nedavno je na aukciji Konture otkriven sadreni original skulpture »Glava opatice« Ivana Meštrovića te je vraćen Drniškomu muzeju / Kako je original nestao još šezdesetih godina? / Ne zna se je li brončani odljevak u Drniškome muzeju nastao prema originalu ili prema replici </p>
<p>Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku podnijelo je Općinskomu sudu prijedlog za provedbom istražnih radnja zbog osnovane sumnje da su dvije osobe - S. P. (65) iz Drniša i njezina kćerka M.P. (30) počinile kazneno djelo iz članka 230. stavak 5. KZH, tj. nedopuštenu uporabu autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača.</p>
<p> One su, naime, u svibnju prošle godine došle u aukcijsku kuću Kontura u Zagreb i na procjenu i prodaju ponudile skulpturu »Glava opatice«, rad svjetski poznata kipara iz Otavica Ivana Meštrovića, uz opasku da je riječ o originalu. Original ove skulpture, koja je još poznata pod nazivom »Žena s rupcem«, trebao se, međutim nalaziti u Drniškom muzeju, pa je stručnjacima cijela priča oko ove skulpture u gipsu bila sumnjiva te su pozvani kustosi Fundacije Meštrović.</p>
<p> Oni su utvrdili da se zaista radi o originalu koji se trebao nalaziti u Muzeju u Drnišu, te se odmah alarmirala policija i ona je originalnu skulpturu ubrzo vratila tamo kamo i pripada – u Drniš. U cijelu istražnu akciju uključen je i Interpol jer su se u međuvremenu oglasili kolekcionari i aukcijske kuće iz Srbije tvrdeći da se kod njih nalazi original ove skulpture.</p>
<p> Emilio Kalabrić, općinski državni odvjetnik, potvrdio nam je da su u tijeku istražne radnje kako bi se utvrdilo kako je original koji je slavni kipar Meštrović darovao Drnišu završio u privatnim rukama, a umjesto originala Muzej je sve vrijeme imao repliku. Tijekom okupacije Drniša iz Muzeja je pokradena sva muzejska vrijedna građa, a među njom i »Glava opatice«. Drniški kustosi vjerovali su da je ukraden original, a oni koji su ga ukrali, također su mislili da u rukama imaju original.</p>
<p> Istražni organi idućih će mjeseci nastojati sa svih strana rasvijetliti ovaj slučaj. Neslužbeno saznajemo da je S. P. iz Drniša akademska slikarica i da se pred policijom branila kako joj je bivši ravnatelj Drniškoga muzeja darovao originalnu skulpturu, no o tome zasad nema nikakva pisanog traga. Meštrović je oporučno 17 svojih skulptura i devet slika ostavio Drnišu. </p>
<p>Joško Zaninović, ravnatelj Drniškog muzeja, kaže za Vjesnik da ga je policija pozvala pogledati skulpturu koju su dvije žene donijele u aukcijsku kuću, a skulpturu je pogledala i kiparova kćerka Marica Meštrović.</p>
<p> »Oboje smo s velikom sigurnošću procijenili da se zaista radi o originalu, koji je žute boje i patiniran je, dok je replika bijela. Povijest skulpture 'Glava opatice' izrađene u sadri je veoma složena. Početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća skulptura je pukla pa ju je Nikola Adžija , inače Meštrovićev kum i prijatelj, dao Ani Živković da je sanira, a ova ju je dalje proslijedila svojoj kćeri. Ona ju je sastavila, ali se odlučila i na izradu replike u gipsu.</p>
<p> Umjesto originala Muzeju je vraćena replika, što se utvrdilo tek sada, a u Muzeju smo svi vjerovali da raspolažemo originalnim primjerkom. Nikakav pisani dokument o tome da je skulptura nekomu poklonjena u našem muzeju ne postoji niti se ono što je nekomu darovano može poklanjati. Dakle, ako to netko i jest napravio, to je bila nedopuštena radnja, no ponavljam mi o nekakvu darivanju nemamo pisanog traga«, kaže Zaninović. </p>
<p> Kako saznajemo od Zaninovića, godine 1983. napravljen je odljev ove skulpture u bronci, no tek se treba utvrditi je li on napravljen na osnovi originala ili falsifikata.</p>
<p>Brončani odljev »Glave opatice« ukraden je iz Drniškoga muzeja tijekom okupacije, a nakon završetka »Oluje« pronađen je na kninskoj tvrđavi i potom vraćen u Drniš. Tijekom Domovinskog rata Drniški muzej sustavno je opljačkan, a među opljačkanim vrednotama bili su i svi Meštrovićevi radovi. U međuvremenu, što zahvaljujući policijskim akcijama, što nekim drugim kanalima, većina vrijedne muzejske građe je vraćena u Drniš, no još se traga za devet Meštrovićevih radova, među kojima se nalazila i skulptura »Glava opatice«.</p>
<p>»Istina, vjerovali smo da je odnesen original, a da imaju original, mislili su i oni koji danas u Beogradu posjeduju repliku izrađenu u gipsu«, napominje Zaninović.</p>
<p>O prijateljstvu kipara Ivana Meštrovića i Nikole Adžije dosta se zna. Bili su i kumovi, saznajemo iz povijesnih knjiga. Adžija je bio kroničar Drniša i njegov gradonačelnik za vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Iza Drugoga svjetskog rata, tijekom šezdesetih godina, Adžija je Drnišu darovao rodnu kuću i građu koju je godinama skupljao pa je tako na tim temeljima godine 1971. i službeno osnovan Drniški muzej.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Murtić u društvu svjetskih velikana</p>
<p>Tomislav Ladan prihvatio prijedlog ministra Bože Biškupića / Osobnu enciklopediju, nakon Krleže, dobit će jedan od najvećih umjetnika koje je Hrvatska imala, nedavno preminuli slikar Edo Murtić, pridružujući se na taj način klasicima poput Shakespearea, Puškina i Goethea</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon Krležijane, prvoga enciklopedijskoga izdanja posvećenoga u cjelini jednomu hrvatskom književnom klasiku, svoju će osobnu enciklopediju dobiti i nedavno preminuli velikan hrvatskoga slikarstva – »hrvatski Picasso« Edo Murtić, koji je, baš kao i Krleža, svojom osobnosti i darovitosti natkrilio čitavo proteklo stoljeće.</p>
<p> Naime, hvalevrijedan prijedlog ministra kulture mr. Bože Biškupića kolegama iz Ureda za kulturu Grada Zagreba, izrečen u srijedu za njihova zajedničkog sastanka, da zajedno s Leksikografskim zavodom »Miroslav Krleža« u Zagrebu pokrenu enciklopedijsko izdanje koje bi objedinilo sve aspekte Murtićeva djelovanja i nazove ga, po uzoru na Krležijanu, Murtićijana, prihvatio je glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda Tomislav Ladan.</p>
<p> Kako nam je kazao ravnatelj Leksikografskoga zavoda Vlaho Bogišić, za sada je još prerano govoriti o detaljima toga projekta, odnosno kada bi on započeo i koliko bi trajao, jer će pisani prijedlog doći tek za tjedan dana, a konkretnije bi se o njemu moglo znati otprilike za mjesec dana. Projekt bi prema najavama novčano poduprli Grad Zagreb i Ministarstvo kulture, a čitava je ideja začeta, čini se, na prošlotjednome oproštaju s Edom Murtićem na Mirogoju.</p>
<p>Murtićijana će biti i vrijedan prinos ne sam hrvatskoj nego i svjetskoj enciklopedistici, čija povijest bilježi samo desetak takvih izdanja, posvećenih klasicima svjetske književnosti poput Shakespearea, Puškina i Goethea. Za izradu Krležijane utrošeno je, primjerice, 15-ak godina, a u posao je bilo uključeno više od 50, kako u predgovoru kaže njezin glavni urednik Velimir Visković, »najvrsnijih povjesničara književnosti, kritičara i teoretičara, krležologa«. Rezultat njihova truda bila su dva sveska Krležijane, svaki od oko 600 stranica knjige enciklopedijskoga formata.</p>
<p>Životni i stvaralački put Ede Murtića, jednoga od najvećih umjetničkih osobnosti koje je naša zemlja imala i jednoga od najcjenjenijih umjetnika u svijetu, angažiranog intelektualca i humanista, bio bi obuhvaćen u jednome svesku, a prema nekim najavama, rad na Murtićijani trajalo bi u iduće tri godine.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Smijeh u ratnom užasu</p>
<p>Snimiti komediju u okviru ratnih zbivanja sa situacijom u kojoj četvorica muškaraca središnji dio filma provode u blatnoj rupi u strahu od egzekucije hrabra je i rizična odluka na koju bi se odlučilo malo redatelja</p>
<p>U već redovitu kvotu europskih filmova u Cinestaru u Zagrebu (u vrlo hladnu dvoranu br. 6) stigla je francuska humorna drama »Čudnovati vrtovi« (»Effroyables jardins«) redatelja Jeana Beckera. Radi se o tematski i stilski staromodnom ostvarenju, što je trend koji je danas snažno prisutan u francuskoj kinematografiji, a hrvatskoj je publici poznat iz nedavno prikazanih ostvarenja »Hotel Splendid«, »Clementov opus« i »Bez izlaza«.</p>
<p>Film započinje prizorima zgražanja mladog Luciena nad cirkuskom točkom njegova oca Jacquesa koji obučen kao klaun zabavlja publiku. Jacquesov najbolji prijatelj André otkriva Lucienu razlog za Jacquesovu odluku da postane klaun, a to su događaji iz Drugoga svjetskog rata (u čije se vrijeme film tada prebacuje), kada su Jacques i André zbog sabotaže (koju su počinili samo da bi impresionirali ženu u koju su obojica bili zaljubljeni) bili uhićeni kao taoci od njemačkih okupatora.</p>
<p> Film je zasnovan na istinitim događajima opisanih u knjizi Michela Quinta posvećenoj Bernhardu Wickiju, komičaru koji je kao njemački vojnik čuvao autorova oca, krao hranu za njega i zabavljao njega i ostale francuske zarobljenike dok su čekali odluku hoće li biti smaknuti.</p>
<p>Snimiti komediju u okviru ratnih zbivanja (daleko od humora u stilu serije »Alo, alo«) sa situacijom u kojoj četvorica muškaraca središnji dio filma provode u otvorenoj rupi u strahu od egzekucije (scene u blatnoj rupi potpuno su ispranih boja), hrabra je i rizična odluka na koju bi se odlučilo malo redatelja. U donekle sličnom projektu uspješnije se okušao Roberto Benigni u svom kultnom ostvarenju »Život je lijep«, no uspjeh toga filma nije bio zasnovan samo na dobroj režiji, već i na Benignijevu velikom glumačkom potencijalu. </p>
<p>I Becker je okupio respektabilnu glumačku ekipu: učitelja i klauna Jacquesa glumi slavni komičar Jacques Villeret, a prodavača polica osiguranja Thierry Lhermite (bili su izvrstan tandem u filmu »Večeri s idiotom« Francisa Vebera, komediji koju je postavilo i GK Komedija u Zagrebu), Andréa glumi André Dussollier (»Vidocq«, psihijatar u »Ruby & Quentin«, pripovjedač u »Amélie«), a pripadnika pokreta otpora Emilea jedan od najboljih francuskih glumaca novoga naraštaja Benoît Magimel, proslavljen Zlatnom palmom nagrađenom ulogom u »Učiteljici klavira« (»La Pianiste«) Michaela Hanekea, koji se ovih dana prikazuje na televiziji, a snimljena je po romanu Elfriede Jelinek.</p>
<p>No, i tako dobri glumci ponekad se izgube u pomalo naivnom humoru i razvučenim prizorima zbog kojih se ovaj jednoiposatni film na trenutke čini predugim. Redatelj Becker balansira na osjetljivoj granici ratne drame i komedije, zapadajući tek na kraju filma u melodramatsku sentimentalnost. Za strpljive gledatelje ovaj će film pružiti iznimno plemenitu i dirljivu priču koja upravo u sudbini njemačkoga vojnika ima svoje najjače uporište.</p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Krešimir Nemec nagrađen »Herderom«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dobitnik ovogodišnje Herderove nagrade, jednoga od najuglednijih europskih priznanja za umjetnički i znanstveni rad, u kategoriji književnosti je istaknuti hrvatski književni povjesničar prof. dr. Krešimir Nemec. Nagrada namijenjena »njegovanju i unapređivanju kulturnih odnosa« hrvatskomu će dobitniku biti predana na svečanosti u Beču 29. travnja. Krešimir Nemec (1953.) je autor opsežnoga i vrijednoga znanstvenoga i stručnoga opusa kojemu je kruna trosveščana »Povijest hrvatskoga romana«.</p>
<p>Čestitku Krešimiru Nemecu u povodu nagrade uputio je u četvrtak ministar kulture mr. Božo Biškupić: »Iznimno cijenjena 'Herderova' nagrada koju ste primili dolazi u prave ruke, osobi koja je predanim radom dokazala da je jedan do najistaknutijih hrvatskih povjesničara književnosti«, stoji u čestitci, u kojoj ministar napominje da je Nemec kao esejist, kritičar, autor »Povijesti hrvatskog romana«, antologičar, jedan od malobrojnih koji je imao čast biti urednikom Leksikona svjetske književnosti »osoba koja s pravom nalazi mjesto među europskim uglednicima. Nadam se da će nagrada biti poticaj za Vaš stvaralački rad i da ćete kao i dosad pronositi ugled Hrvatske u svijetu. U ime Ministarstva kulture i moje osobno primite iskrene čestitke«, stoji u čestitci ministra Biškupića Krešimiru Nemecu. Do sada su »Herderovu« nagradu primili Miroslav Krleža, Ivo Frangeš, Zdenko Škreb, Nedjeljko Fabrio i drugi hrvatski književnici. </p>
<p>S. V. A.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Ptice« u SKUC-u</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kazališni projekt »Ptice, ptice, ptice« autorskoga tima Kristina Bajza, Maja Kovač, Mario Kovač i Sanja Tropp, nastao po motivima drame Radovana Ivšića »Daha«, u petak će se u 18 sati praizvesti na sceni SKUC-a. Dramu »Daha« autori su odabrali u potrazi za tekstom koji bi im dao dovoljno motiva da nečim apstraktnijim – plesom – postave pitanja koja se tiču onoga najskrovitijeg u ljudima. Predstava »Ptice, ptice, ptice« nastoji ispitati kako tijelo djeluje u uvjetima potpune slobode. Je li moguće da se apsolutna sloboda ponekad sputa i ograniči upravo time što se među bezbrojnim mogućnostima izbora ne usudimo izabrati samo jednu jedinu? </p>
<p>I. S.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Pronađen da Vincijev atelje</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – U poznatom firentinskom samostanu uz baziliku »Santissima Annunziata« otkriveni su tajni prostori u kojima je boravio Leonardo da Vinci između 1500. i 1501., u vrijeme kada je kao vojni inženjer bio pod zaštitom pape Borgie. Nađeni su ostatci freske za koju se vjeruje da je djelo slavnog slikara. Znanstvenici drže da je dio prostora da Vinci upotrebljavao za svoje znanstvene eksperimente, a našli su i mjesto na kojemu je čuvao, uz gomilu zmija, leptira, skakavaca, guštera i ljudske organe, neophodne za njegova istraživanja. </p>
<p>S. T. K.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Krsto Papić član žirija u Biarritzu </p>
<p>ZAGREB/PARIZ</p>
<p> – Poznati hrvatski redatelj Krsto Papić izabran je za člana žirija 18. međunarodnoga televizijskog festivala koji će se od 18. do 23. siječnja održati u francuskome gradu Biarritzu, izvijestila je u četvrtak zagrebačka producentska kuća Ozana film. Taj se festival smatra najvećim televizijskim festivalom u Europi, a održava se pod pokroviteljstvom Europske unije. Na njemu su zastupljeni svi žanrovi televizijske produkcije, a nagrađeni filmovi dobivaju dodatna novčana sredstva iz fondova Europske unije. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>Mamić želi kupiti Hajduk</p>
<p>»Dinamo se zalaže da svi klubovi steknu uvjete za licencu. Isto želimo i Hajduku, a ne da se u tom klubu hvale kako devet godina rade preko računa tvrtke Sirio. Stoga, dopredsjednik Zdravko Mamić želi kupiti HNK Hajduk kako bi taj klub prestao nezakonito poslovati, kako bi igračima ispunio ugovorne obaveze i kako bi igrači dobili plaće koje im klub mjesecima duguje«, poručio je Mamić preko svoga savjetnika Ade Kožula </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Posljednjih je dvadesetak dana medijske zavjetrine, zakukuljen u vlastitom uredu, Dinamov dopredsjednik Zdravko Mamić zasigurno proučavao poslovno-vlasničke odnose u američkom sportu. A, nakon što je došao do određenih spoznaja, u četvrtak je odjednom zagrmio: </p>
<p> – Želim kupiti Hajduk! </p>
<p> Tko zna, možda potom, po istom američkom uzoru, i preseli »bijele« iz Splita. Ne mora baš u Zagreb, ali bi mogao, primjerice, u rodni Bjelovar ili kakvu drugu sredinu koja vapi za prvoligašem poput, recimo, Dubrovnika, Karlovca, Krapine... Kako god bilo, priča o kupnji Hajduka tek je nova cirkuska točka koja dodatno oplemenjuje ionako klaunovski hrvatski nogometni »Medrano«. </p>
<p> Mamić je, doduše, novinarima to poručio preko svoga savjetnika Ade Kožula, što, dakako, znači da još nije prekinuo najavljeni »zavjet šutnje«. Maksimirski se dopredsjednik nedavno svečano zavjetovao da punih godinu dana, dakle do samog izmaka 2005. godine, neće službeno razgovarati s novinarima pisanih medija. Zvuči gotovo nevjerojatno, ali prošlo je čak 14 dana i Mamić se doista još uvijek nije oglasio! No, priličan je kovitlac izazvao i ovako, putem savjetnika. Inspiriran medijskom bukom koju je izazvao Hajdukov sportski direktor Igor Štimac javnom ponudom za Niku Kranjčara, Mamić je energično reagirao. </p>
<p> – Dinamo nikad nije dobio Hajdukovu ponudu za Niku Kranjčara niti je s time upoznat. Osim preko novina... Stoga nismo ni mogli Kranjčaru zabraniti odlazak u Hajduk, naglasio je Ado Kožul prenoseći Mamićeve riječi. </p>
<p>– Ako ponuda doista dođe, dat ćemo sve dokumente i Niki Kranjčaru poželjeti mnogo sreće. A, oni što javno pričaju i komentiraju kako Dinamo ne pušta Kranjčara u Hajduk... Ma, to su samo špekulanti koji se predstavljaju kao komentatori! Mi uz jaki Dinamo želimo i jaki Hajduk. I ne samo Hajduk. Dinamo se zalaže da svi klubovi steknu uvjete za licencu. Isto želimo i Hajduku, a ne da se u tom klubu hvale kako devet godina rade preko računa tvrtke Sirio. Stoga, dopredsjednik Zdravko Mamić želi kupiti HNK Hajduk kako bi taj klub prestao nezakonito poslovati, kako bi igračima ispunio ugovorne obaveze i kako bi, naposljetku, igrači dobili plaće koje im klub mjesecima duguje. Taj bi red doveo do toga da Hajduk igra bolje i uspješnije, dodao je Kožul. </p>
<p> Bolje i uspješnije? Doista, koliko bi tek tada bodova bježao Dinamu... Trenutačna je razlika između vodećeg Hajduka i sedmoplasiranog Dinama osam bodova. Kako god bilo, Kožul tvrdi da cjelokupno njegovo izlaganje, zapravo, predstavlja službeni stav uprave i dopredsjednika Mamića. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Massu nadigrao Ljubičića, Agassi ozlijeđen </p>
<p>MELBOURNE</p>
<p> – Hrvatski tenisač Ivan Ljubičić doživio je i drugi poraz na ekshibicijskom turniru u Melbourneu. Nakon što je u srijedu izgubio od Andyja Roddicka, u četvrtak je od njega bio bolji Čileanac Nicolas Massu sa 6-4, 6-4. U njihova tri dosadašnja meča dvaput je slavio Ljubičić. Prošle je godine Ljubičić nadigrao olimpijskog pobjednika u singlu i parovima u drugom kolu ATP turnira u Dohi. Inače, Andre Agassi ozlijedio je bedreni mišić u polufinalu protiv Roddicka te je upitan njegov nastup na Australian openu. Agassi je zbog ozljede bio prisiljen predati meč pri vodstvu Roddicka sa 6-5. </p>
<p>– Osjetio sam zatezanje i oštru bol, čini mi se da je mišić u pitanju. No, o kakvoj se ozljedi radi znat ću više tek nakon pregleda. Zasad je prerano govoriti hoću li zbog toga morati otkazati nastup na Australian openu, bilo bi to čisto nagađanje, kazao je četverostruki pobjednik Australian opena. </p>
<p>• Rezultati, polufinale: Roddick – Agassi 6-5, predaja zbog ozljede; utješni dvoboji: Nalbandian – Gaudio 6-3, 6-1, Massu – LJUBIČIĆ 6-4, 6-4. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Karanušić i Popadić prošli 1. kolo kvalifikacija </p>
<p>MELBOURNE</p>
<p> – U 1. kolu kvalifikacija za teniski Grand Slam Australian open nastupilo je četvero hrvatskih predstavnika, a prolaz su osigurali Roko Karanušić i Lana Popadić. Karanušić je uvjerljivo, nakon 67 minuta igre, pobijedio 283. igrača na ATP ljestvici, 30-godišnjeg Amerikanca Erica Taina sa 6-3, 6-2. Protivnik u 2. kolu kvalifikacija mu je Britanac Alex Bogdanovic. Saša Tuksar nije uspio proći 143. igrača, Francuza Gillesa Simona, koji je slavio sa 6-1, 7-6 (3). Hrvatski je tenisač previše griješio, a o tome najbolje svjedoči podatak da je napravio dvostruko više neprisiljenih pogrešaka od svog protivnika. Lana Popadić je nakon velike borbe, koja je trajala dva i pol sata, svladala 27-godišnju Nijemicu Adrianu Barnu sa 3-6, 7-5, 6-1. U sljedećem je kolu kvalifikacija očekuje Čehinja Zuzana Ondraskova, s kojom još nije igrala. Ivana Abramović odlično je počela protiv Španjolke Conchite Martinez-Granados. Dobila je prvi set, ali je uslijedio neobjašnjiv pad i u sljedeća je dva seta ulovila tek dva gema, pa je Španjolka pobijedila sa 4-6, 6-1, 6-1.</p>
<p> • Rezultati, tenisači, 1. kolo kvalifikacija: KARANUŠIĆ – Taino 6-3, 6-2, Sinom – TUKSAR 6-1, 7-6 (3); tenisačice, 1. kolo kvalifikacija: POPADIĆ – Barna 3-6, 7-5, 6-1, Martinez-Granados – ABRAMOVIĆ 4-6, 6-1, 6-1. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ljubičić 22. nositelj, Šprem 13. nositeljica </p>
<p>MELBOURNE</p>
<p> – Organizatori prvoga teniskoga Grand Slama sezone Australian opena, koji počinje sljedećeg tjedna, objavili su listu nositelja. Ivan Ljubičić je 22. nositelj, a prošlogodišnji polufinalist Wimbledona Mario Ančić 28. Kod tenisačica, Karolina Šprem je 13. nositeljica, a Jelena Kostanić 31. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Hrvatski strijelci bez finala </p>
<p>MELBOURNE</p>
<p> – Hrvatski strijelci Zvonimir Vitić i Milan Lugarić osvojili su deveto, odnosno jedanaesto mjesto u disciplini malokalibarski pištolj 50 metara na Olimijskim igrama gluhih u Melbourneu. Varaždinca Vitića do finala su dijelila samo tri kruga, imao ih je ukupno 473, a njegov je sugrađanin Lugarić pogodio 447 krugova. S obzirom na probleme s australskom carinom oko dozvola za malokalibarsko oružje rezultati su očekivani, a našim strijelcima s Igara kao najbolji rezultat ostaje finale i osmo mjesto Lugarića u zračnom pištolju 10 metara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>De Villiers najbrži u 12. etapi relija Dakar </p>
<p>DAKAR</p>
<p> – Južnoafrikanac Giniel de Villiers (»nissan«) pobjednik je 12. etape relija Dakar vožene od Kiffe u Mauritaniji do Bamaka u Maliju u dužini 586 kilometara. De Villiers je tu dionicu svladao za 7:20:58 sati, 3:01 minutu za njim je zaostao vodeći u ukupnom poretku Francuz Stephane Peterhansel (»mitsubishi«), a 6:27 minuta ukupno drugoplasirani, još jedan Francuz Luc Alphand (»mitsubishi«). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Grgić: Hajduk nije na prodaju</p>
<p>»Onog trenutka kad Hajduk bude na prodaju sigurno ga neće kupiti Zdravko Mamić«, kaže Branko Grgić</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U Hajduku nisu iznenađeni pokušajem uzvraćanja udarca dopredsjednika Dinama Zdravka Mamića, ali su iznenađeni što mu je trebalo toliko dugo. </p>
<p>– Pa, gdje je bio svih ovih dana, pita se predsjednik Hajduka Branko Grgić. </p>
<p>Mamićeva najava da će kupiti Hajduk za »bijele« nije ništa drugo nego provokacija i odgovor na Štimčevu ponudu Niki Kranjčaru da Maksimir zamijeni Poljudom. </p>
<p>– Izjava dolazi od Zdravka Mamića, a dobro znamo što je Zdravko Mamić i kakve izjave daje. Samo mogu kazati da Hajduk nije na prodaju, a onog trenutka kada bude sigurno ga neće kupiti Zdravko Mamić. A što se tiče legalnosti našeg poslovanja, dodat ću i ponoviti da Hajduk posluje zakonito i da servisira sve obveze prema državi već dugi niz godina, kazao je predsjednik Grgić, a Igor Štimac, pokretač projekta Niko u Hajduku, tek je dodao: </p>
<p>– Odlično, samo što Hajduk nije na prodaju. </p>
<p>Mamić pokušava odgovoriti na bačenu rukavicu izazova u vidu poziva Niki Kranjčaru hajdukovcima, koji su, čini se, svakim danom korak ispred modrog ureda. Iz dana u dan pokazuje se da je Štimac izvanredno tempiranim manevrom dobro poljuljao Dinamo, a što je još važnije psihološki je osnažio Hajduk. On je svoje napravio i Splićanima sada ne preostaje ništa drugo nego mirno pričekati odluku Nike Kranjčara i njegovih zastupnika. Kako se bliži 15. siječnja, čini se da su Hajdukovi izgledi da dobije igrača kreativca i magnet za publiku sve veći. S druge se strane pokazuje da još uvijek mala mogućnost Nikina prelaska u Hajduk dovodi čelnike maksimirskoga kluba u neugodan položaj, a sličnog je stava i predsjednik Grgić: </p>
<p>– Očito je da su u Dinamu nervozni zbog Nikina odlaska i to se sad manifestira na razne načine. </p>
<p>Oni koji, pak, vole ironizirati ističu da Zdravko Mamić s razlogom polaže prava na Hajdukove dionice (kad ih bude!), jer je njegov stariji brat Stojan Ante Hajdukov veteran. Igrao je u Hajduku više od dvije godine, i to u slavnoj Ivićevoj generaciji, koja je osvojila naslov prvaka 1979. godine. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Pokrovac: Hajdukove su šanse jednake kao i Portsmouthove </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Niko Kranjčar iz dana u dan postaje sve veća opsesija Hajdukovih navijača, a optimizam da bi bivši Dinamov kapetan mogao na proljeće voditi »bijele« u borbi za obranu naslova prvaka sve je veći. Uprava splitskoga kluba žestoko se pokrenula. Čini im se da je sada pravi trenutak za pokazivanje spremnosti, snage i vještine te su uvjereni da bi klub Nikinim dolaskom dobio novu dimenziju. Uglavnom, Hajduk je još i te kako u igri za Niku, što potvrđuje i Dino Pokrovac, Nikin menadžer: </p>
<p>– Bio sam u Engleskoj na razgovoru s Portsmouthom i njegove su akcije za Nikino dovođenje jake. No, nisu ništa manje ni Hajdukove. Imamo još jedan klub u kombinaciji i bitno je naglasiti da ćemo u iduća tri-četiri dana odlučiti gdje će Niko nastaviti karijeru. Što se Hajduka tiče, ponovit ću da vrlo ozbiljno razmatramo ponudu splitskoga kluba, a posebno nam je drago što su reakcije na mogućnost Nikina dolaska u Split pozitivne... </p>
<p>Sigurno da je klub Velimira Zajeca izdašniji od Hajduka, ali »bijeli« smatraju da je njihov adut - sigurno nastupanje i puna minutaža - najjači. Treći je klub koji se spominje iz Serie A, a radi se o Parmi, koja se bori za goli prvoligaški život. Bliži se završnica utrke za Niku, a evidentno je da se Splićani s pravom nadaju da bi mogli pobijediti. </p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Fitch ostaje do kraja sezone</p>
<p>I dok je jedan igrač promoviran u klubu, drugi je, iako s čvrstim ugovorom, sve dalje od prve momčadi. Riječ je o Josipu Sesaru, koji se povratkom u Cibonu nije uspio nametnuti treneru Anzuloviću </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U posljednje vrijeme, nakon svake Cibonine pobjede u Euroligi, trenera Dražena Anzulovića dočekuje pitanje - je li ovo najbolja utakmica cibosa? Partizan, Real, Prokom ili Efes, koju od četiri Cibonine pobjede u posljednjih pet utakmica izabrati? O dojmovima se uvijek može raspravljati, ali rezultat govori da je Cibona protiv Efes Pilsena (82-72) gotovo zacementirala drugi krug Eurolige. Za teoretsku potvrdu Anzulovićevoj će momčadi trebati još jedna pobjeda iz preostala četiri dvoboja. </p>
<p>Gerald Fitch je za 26 minuta pokazao kako je njegov dolazak u »toranj« pravi potez. Iako je početak utakmice ponudio malo »divljanja« Cibonine devetke, na koju je dosad povremeno imao pravo tek Popović, jer to je »začin« Markove igre, stvari su ubrzo krenule pravim smjerom s pogođenim tricama i dodavanjima oko zonske obrane. U zaborav su tako brzo pali prijekorni pogledi suigrača prema Fitchu koji se znao zaigrati, nenaviknut na euroligašku košarku opterećenu taktičkim zamislima trenera. No, dečko je Ciboni zbilja donio ekstra kvalitetu. Sjajan rad u obrani, gdje je potpuno zaustavio Domercanta, skokovi, preciznost u napadu bile su odlike igrača koji je u Europu kročio s vrlo cijenjenog sveučilišta Kentucky, gdje je prošle godine bio najbolji strijelac momčadi. </p>
<p>Nakon utakmice, dvoranom je prostrujala bojazan kako bi Cibona ubrzo mogla ostati bez odličnog Amerikanca, kojeg za momčad hrvatskog prvaka veže dvomjesečni ugovor. Najgore je, kaže poslovica, imati pa nemati. A Cibona bi teoretski mogla ostati bez Fitcha za 40-ak dana, taman kad se zahukta borba u drugom krugu Eurolige, najosjetljivijem dijelu sezone. </p>
<p>Strah je uklonio sportski direktor Cibone Mihovil Nakić. </p>
<p>– Točno je da imamo dvomjesečni ugovor s Fitchom, koji možemo produljiti do kraja sezone prema našoj želji. Dakle, ako odlučimo da će Fitch ostati do kraja sezone, igrač mora poštovati našu odluku i ne može otići tek tako nakon dva mjeseca. Vrlo smo zadovoljni s njegove dosadašnje tri utakmice i ako ne bude nepredviđenih problema, Fitch će do kraja sezone igrati u Ciboni, kazao je Nakić. </p>
<p>I dok je jedan igrač promoviran u klubu, drugi je, iako s čvrstim ugovorom, sve dalje od prve momčadi. Riječ je o Josipu Sesaru, koji se povratkom u Cibonu nije uspio nametnuti treneru Anzuloviću. Sesar je dvoboj protiv Efesa odgledao s tribina, kao prekobrojni, 13. igrač. Preskočio je i dvoboj u Laškom, jer je, kako kaže, osjetio bol u Ahilovoj tetivi. Onda mu je dva dana nakon toga bilo bolje, ali trener ga je izostavio iz momčadi. </p>
<p>»Igrat će kad se potpuno oporavi«, Anzulovićeva je rečenica koju smo prošle godine nebrojeno puta čuli u slučaju Slavena Rimca. Zna se kako je on prošao, za Cibonu od završnice Goodyear lige više nije odigrao niti minute.</p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Giričekov Utah Jazz pobijedio vodeće Phoenix Sunse </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Gotovo svakodnevno igranje uzelo je danak pa je najbolja momčad lige Phoenix Suns »posrnula« kod Giričekova Utah Jazza i izgubila rezultatom 108-115. No, to im je tek peti poraz u sezoni. </p>
<p>Phoenix je momčad u kojoj glavna petorka igra dok može. Tako je bilo i kod Utaha, gdje su glavni igrači sjeli na klupu ne zbog promjene ritma utakmice, već zbog odmora. Turčin Mehmet Okur odigrao je sjajno. U samo 26 minuta igre, uz 21 poen, uspješno je skočio 17 puta i potpuno zasjenio razvikanije igrače Phoenixa. Gordan Giriček počeo je u petorci, a svojih je 25 minuta na parketu opravdao sa 10 poena i šest skokova. Phoenixov razigravač Steve Nash bio je najbolji u svojoj momčadi sa 22 koša i 11 asistencija. </p>
<p>Orlando Magic, u kojem igra Mario Kasun, slavio je na gostovanju kod Minnesota Timberwolvesa sa 87-80, no bez učinka našega košarkaša. Međutim, još je jedan Turčin ponio epitet igrača utakmice. Hedo Turkoglu postigao je 26 poena za pobjedničku momčad, dok su prošlogodišnjem najboljem igraču lige Minnesotinom Kevinu Garnetu nedostajale tek dvije asistencije za »triple-double«. Postigao je 19 poena, uz 25 skokova i osam dodavanja. </p>
<p>Kukočevi Milwaukee Bucksi stradali su na gostovanju kod najbolje domaćinske momčadi lige San Antonija sa 79-94, a naš košarkaš nije skidao trenirku. </p>
<p> • Rezultati: Toronto – Boston 104-93, Washington – Portland 104-100, Detroit – New Orleans 90-76, Minnesota – Orlando 80-87 (Kasun - 2 minute, bez učinka), Chicago – Philadelphia 110-78, San Antonio – Milwaukee 94-79 (Kukoč nije igrao), Utah – Phoenix 115-108 (Giriček - 25 minuta, 10 koševa, 6 skokova, 2 asistencije), Denver – LA Lakers 95-83, Dallas – Houston 114-124, Golden State – Miami 91-98, LA Clippers – Seattle 103-92. ></p>
<p>K. Đ.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Razija je ključ uspjeha </p>
<p>Igračica koja je osvajala medalje na najvećim svjetskim i europskim natjecanjima, četiri je puta proglašena najboljom igračicom u Europi, i u 37. godini igra na fantastičnoj razini</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U srijedu je navečer ispunjeno gledalište u dvorani na Peščenici dugotrajnim pljeskom ispratilo košarkašice Croatije u svlačionicu. Nadigrale su češki USK Blex iz Praga sa 88-66 i pred prolazom su u polufinale središnje konferencije Fiba kupa. Nakon dvoboja, trener domaćih Viktor Kovač nije krio zadovoljstvo: </p>
<p>– Očekivao sam da će moja ekipa odigrati hrabro i pokušati iskoristiti sve naše kvalitete. Uspjeli smo gotovo u svemu. Dvadeset i dva koša prednosti fascinantna je razlika s obzirom na kvalitetu suparnika. Prag je jaka ekipa, ali očito smo i mi. </p>
<p>Ovosezonsko je Croatijino pojačanje, Razija Mujanović u dosadašnjoj karijeri bila ključan faktor u uspjesima svojih ekipa. Takav se slučaj ponavlja i u ovogodišnjim Croatijinim nastupima. Igračica koja je osvajala medalje na najvećim svjetskim i europskim natjecanjima, četiri je puta proglašena najboljom igračicom u Europi, i u 37. godini igra na fantastičnoj razini. Gošće iz Praga su je pokušale zaustaviti na sve načine, promijenile nekoliko čuvara i pokušale spriječiti dodavanje lopte prema njoj, ali je sve bilo uzalud. Nakon dvije je četvrtine centarska linija Čehinja bila opterećena osobnim pogreškama učinjenima na Raziji, što joj je olakšalo posao pa je nezaustavljivo zabijala koševe, skakala pod košem i asistirala suigračicama. </p>
<p>Uzvrat 20. siječnja u Pragu neće biti formalnost, USK Blexu ovo je tek treći poraz u sezoni. No, Čehinje će se morati dobro potruditi kako bi zaustavite Raziju i Croatiju. Ovogodišnji nastupi u Fiba kupu najviše štete regularnosti regionalne Trocal lige, jer je zbog igranja u Europi zagrebački klub odgodio već dva dvoboja. U slučaju daljnjih uspjeha morali bi odgoditi još neke dvoboje, ali vodstvo Croatije sigurno ne bi imalo ništa protiv takvih problema. </p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Ovo je izravan napad na vodstvo reprezentacije </p>
<p>»Ne razumijem što je to trebalo Kosteliću. Pa ja se veselim svakom Janičinom i Ivičinom uspjehu, gledam svaku utrku, ali se nikad nisam petljao, niti bilo tko drugi od nas, u to tko je zaslužniji, niti smo davali ocjene o njihovim rezultatima, ljudima i situacijama. To nije naš posao, za to postoje stručnjaci«, kaže Kavran </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Samo dan nakon što su se smirili duhovi oko prepucavanja dvojice hrvatskih trenera, Line Červara i Ante Kostelića, u četvrtak je trener i otac naših najboljih skijaša ispalio novu strelicu prema rukometnom izborniku. Ovog je puta Kostelić rekao kako je Červar dobar trener, jedino možda ne bi bilo loše znati da je za stručni dio zaslužan Irfan Smajlagić, dodavši pritom kako ne želi prepucavanja s Červarom, jer nema smisla. </p>
<p>No, ovog puta nije reagirao izbornik Červar, već predsjednik Hrvatskoga rukometnog saveza Željko Kavran. </p>
<p>– Uistinu smatram da je bilo kakva polemika nepotrebna, ali otvorio ju je upravo Kostelić svojim izjavama. Nitko ne može uzeti zasluge Lini Červaru za veliki uspjeh koji je napravio s rukometašima. Savez čvrsto stoji iza izbornika i stožera, apsolutno smo jedinstveni u tome i za nas je time sve završeno, kaže Kavran. </p>
<p>HRS se dosad nije uključivao u polemiku, no ovog puta ne želi prijeći preko toga.</p>
<p>– Onaj prvi dio prepucavanja kako-tako, ali ovo je izravan napad na vodstvo reprezentacije i pokušaj destabilizacije. No, neće uspjeti, jer smo nakon takvih napada sve jači i ujedinjeniji, kaže Kavran, dodavši da je ipak zabrinjavajuć takav izravan pokušaj razbijanja dobrih odnosa u reprezentaciji. </p>
<p> • Mislite li da je tome razlog borba za medijski prostor i sponzore ili nešto pak drugo? </p>
<p>– Omalovažavanje je pobjednika na ovakav način dijelom borba za medijski prostor i sponzore. Činjenica je da se sve više ljudi okreće rukometu, a ne drugim sportovima. Druga je stvar i mentalitet koji je prisutan kod nekih ljudi, pa ne uvažavaju pobjednike. Ali to nije način, kaže Kavran i nastavlja: </p>
<p>– Ne razumijem što je to trebalo Kosteliću. Pa ja se veselim svakom Janičinom i Ivičinom uspjehu, gledam svaku utrku, ali se nikad nisam petljao, niti bilo tko drugi od nas, u to tko je zaslužniji, niti smo davali ocjene o njihovim rezultatima, ljudima i situacijama. To nije naš posao, za to postoje stručnjaci.</p>
<p> Kostelićev i Červarov učinak u rukometu ne mogu se uspoređivati. Svaka čast Kosteliću na njegovim velikim uspjesima, ali nema pravo komentirati na takav način. Na kraju, narod je ipak najbolji sudac, završio je Kavran, nadajući se da je ovakvim udarima s obje strane kraj. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Šeljmenjko stiže potkraj mjeseca, Čupić na jesen </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ukrajinski reprezentativac Sergej Šeljmenjko trebao bi se pridružiti Zagrebovoj momčadi oko 25. siječnja. Sljedećih bi dana trebala biti kompletirana prepiska između Zagreba i Zaporožja oko 22-godišnjeg desnoga vanjskog napadača i u Zagrebovoj upravi vjeruju da neće biti nikakvih problema. S Metkovićem je, pak, hrvatski prvak dogovio da mladi Ivan Čupić ostane do kraja sezone u Metkoviću, a sljedeću bi sezonu započeo u Kutiji šibica. Možda za proljeće Zagreb dovede nekoga drugog, ali o tome zasad ne govore, no to i nije presudno. Kako je rekao Zagrebov direktor Bartol Kaleb, time je završila Zagrebova kupnja za ovu sezonu. </p>
<p>Nakon što se reprezentativci vrate sa Svjetskog prvenstva u Tunisu, zagrebaši će od 10. do 17. veljače otići na pripreme u Istru, a domaće im prvenstvo počinje 19. veljače utakmicom u Osijeku. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Hrvatski rukometaši u finalu OI gluhih </p>
<p>MELBOURNE</p>
<p> – Hrvatska rukometna reprezentacija gluhih plasirala se pobjedom nad Danskom sa 30-22 u finale Olimpijskog turnira u Melbourneu i time osigurala najmanje srebro. U petak će se izabranici Voje Bjegovića boriti za zlato s Amerikancima, koji su u drugom polufinalu iznenađujuće svladali Njemačku sa 24-22. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="47">
<p>Princ Harry kao nacist, Mark Thatcher pučist</p>
<p>Sin Margaret Thatcher priznao »manju krivicu« za sudjelovanje u puču u Ekvatorijalnoj Gvineji / Princ Harry se pojavio na maskenbalu u nacističkoj uniformi Rommelovog vojnika </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Sin slavne žene napravio je nešto čime je osramotio sebe i cijelu obitelj. Taj ne sasvim nepoznati scenarij Britanci ovih dana mogu pratiti u dvostrukom izdanju. Harry, mlađi sin glamurozne Diane i prijestolonasljednika Charlesa stigao je u četvrtak na naslovnice, jer se za šalu obukao u nacističku uniformu, krivo procijenivši da bi ta maska nekome mogla biti zabavna. Istog dana, sin Margaret Thatcher Mark mora platiti kaznu u Južnoj Africi s, preračunato, oko tri milijuna kuna zbog sudjelovanja u planiranju državnog udara u Ekvatorijalnoj Gvineji.</p>
<p>Sir Mark, koji od 1995. živi u Južnoj Africi, nagodio se zapravo sa sudom u Cape Townu, priznavši manju krivicu, da bi izbjegao veću kaznu. Priznao je da je prekršio strogi južnoafrički zakon koji brani plaćeničke aktivnosti tako što je sudjelovao u unajmljivanju helikoptera koji je trebao biti upotrijebljen za izvođenje državnog udara u naftom bogatoj Ekvatorijalnoj Gvineji. Tvrdio je da nije znao pravu namjenu helikoptera, vjerujući da će on biti korišten kao leteća kola prve pomoći. </p>
<p>Sud u Cape Townu prihvatio je takvu obranu, i Mark Thatcher se izvukao samo s velikom globom. Sada može natrag u Ameriku gdje mu se trenutačno nalaze žena i djeca. Kada je lani upao u teškoće, njegova supruga Amerikanka Diane otišla je s djecom u svoju domovinu. Jedina osoba koja ga je podržala bila je njegova majka, bivša britanska premijerka Margaret Thatcher. Ona je lani platila i jamčevinu za svog »razmetnog sina« kako ne bi morao čamiti u južnoafričkom zatvoru. Radilo se o svoti od oko 1.800.000 kuna. Ljubimac »Željezne Lady« Mark uvijek je bio privržen majci, ali se dosta i koristio njenim imenom kako bi se obogatio u raznim, ponekad spornim trgovinskim transakcijama. </p>
<p>Sir Mark je mjesecima tvrdio da je nedužan, ali je po savjetu svojih odvjetnika promijenio iskaz i priznao manju krivicu. Time je izbjegao razvučeni sudski postupak koji bi mogao potrajati godinama, a možda i veću sudsku kaznu. »Nema cijene koja bi bila previsoka da ponovo budem sa svojom obitelji«, rekao je uzbuđeno u četvrtak pred sudom u Cape Townu.</p>
<p>Sad može napustiti Južnu Afriku. Njegovo izručenje traži još i Ekvatorijalna Gvineja, no budući da se radi o diktatorskom režimu, tom zahtjevu vjerojatno neće biti udovoljeno. Sve su to dobre vijesti za lady Thatcher, koja je u zadnje vrijeme dosta krhkog zdravlja. I britanska kraljevska obitelj ima ovih dana glavobolje zbog vlastite »crne ovce«. Riječ je o dvadesetogodišnjem princu Harryju. Na neki maskenbal momak je došao odjeven u nešto što je jako nalikovalo uniformi Rommelovog omrznutog Afričkog korpusa u iz Drugog svjetskog rata. Radi većeg učinka, na rukavu je nosio i crvenu traku s crnim kukastim križem. Mladi princ nije, dakako, imao loše namjere, htio je samo biti zabavan. No gostima na proslavi zastao je dah kada su vidjeli kako se odjenuo član kraljevske kuće koji je treći po redu nasljednik krune, odmah iza svog oca Charlesa i starijeg brata Williama. </p>
<p>Cijela eskapada dogodila se upravo u vrijeme kada se milijuni ljudi u svijetu spremaju na obilježavanje dana oslobađanje Auschwitza, nacističkog logora u kome je tijekom holokausta ubijeno više od milijun ljudi. </p>
<p>U međuvremenu se Harry ispričao svome ocu Charlesu zbog nesretno odabranog kostima. Neki u Britaniji misle, međutim, da to nije dovoljno, pa traže i Harryjevu javnu ispriku. </p>
<p>List Sun koji je prvi izvijestio o tom prinčevom ispadu naslovio je svoj tekst na prvoj stranici »Nacist Harry«. Premda nitko ne misli da mladić doista ima nacističke sklonosti, navedena epizoda još jednom je pokazala da on nema dovoljno razbora niti zrelosti. Bivši britanski ministar oružanih snaga Doug Henderson izjavio je kako prinčeva fotografija u nacističkoj uniformi pokazuje da on »nije prikladan« da pohađa elitnu vojnu akademiju Sandhurst na koju bi trebao krenuti ove godine. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Centar Simon Wiesenthal pozvao princa Harryja u Auschwitz</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Centar Simon Wiesenthal u četvrtak je zatražio da britanski princ Harry posjeti bivši nacistički logor Auschwitz u znak kajanja jer je na kostimiranoj zabavi, dva tjedna prije obilježavanja 60. obljetnice oslobođenja ovog koncentracijskog logora, nosio nacističku uniformu. Dvadesetogodišnji unuk kraljice Elizabete II. u međuvremenu se ispričao što se tako kostimirao. Skupine za zaštitu ljudskih prava i političari tvrde da treba napraviti više. »To je sramotan čin nepoštivanja žrtava, ne samo vojnika iz njegove zemlje koji su izgubili živote boreći se protiv nacista nego i prema žrtvama holokausta koji su bili najveće žrtve nacizma«, izjavio je dekan Centra Simon Wiesenthal rabin Marvin Hier. »Pozivamo princa Harryja da prati britansko izaslanstvo na obilježavanju 60. obljetnice oslobađanja Auschwitza 27. siječnja. Tamo će vidjeti rezultate tog omraženog simbola kojeg je nerazumno odlučio nositi«. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Powell najavio povlačenje američkih vojnika već ove godine</p>
<p>Iz bagdadskog hotela otet turski poslovni čovjek/ U Bagdadu i Najafu ubijena dvojica bliskih suradnika šijitskog ajatolaha Al Sistanija</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nepoznati napadač otvorio je u četvrtak rano ujutro vatru na minibus u središtu Bagdada usmrtivši najmanje šest iračkih radnika. Nešto kasnije, skupina od desetak naoružanih i maskiranih militanata upala je u jedan bagdadski hotel i otela turskog poslovnog čovjeka Abdulkadira Tanrikulua. </p>
<p>Tanrikuluova građevinska tvrtka radila je zajedno s američkim poduzećima na raznim projektima širom Iraka. Policijski izvori navode da su na mjestu gdje je otet turski poslovni čovjek zamijećeni tragovi krvi. Pretpostavlja se da je Tanrikulu, koji se u Iraku nalazi već godinu dana, pružio otpor napadačima. Otmičari se još nisu oglasili tako da se ne zna je li nesretni Turčin zadobio ozbiljnije povrede.</p>
<p>Zabilježena su još dva napada čije bi posljedice mogle biti znatno ozbiljnije. Riječ je o ubojstvu dvojice bliskih suradnika velikog iračkog šijitskog ajatolaha Al Sistanija. Prvi svećenik je ubijen u Salmon Paku, u južnom dijelu Bagdada, a drugi svetom šijitskom gradu Najafu. Iračke vlasti optužile su islamske militante za obje ubilačke akcije. Tvrdi se da se radi o pokušaju provociranja građanskog rata vjerskih skupina šijita i sunita. </p>
<p>Približavanjem općih izbora stanje u Iraku radikalno se pogoršava poprimajući sve značajke kaosa i pravog bezvlašća. Sličnu ocjenu izrekao je i senator John Kerry. Potvrdilo je to i uhićenje jednog ministra iračke prijelazne vlade od strane Amerikanaca. Njemu su na jednom kontrolnom punktu stavljene lisice na ruke. Ministar je oslobođen nakon pola sata, ali je u znak prosvjeda podnio ostavku.</p>
<p>Unatoč svemu, iračka prijelazna vlada ostaje, uz američku potporu, odlučna da se prvi parlamentarni izbori nakon svrgavanja s vlasti Saddama Husseina održe u dogovorenom roku - 30. siječnja. Dosad je registrirano oko 14 milijuna Iračana s pravom glasa. Zamjetno je da se kao glavna izborna »figura« želi predstaviti aktualni premijer Iyad Allawi. No, objektivni promatrači vjeruju da su njegovi izgledi na uspjeh, ako se osigura regularnost izbora, minimalni odnosno nikakvi u odnosu na šijitske Al Sistanijeve kandidate.</p>
<p>Odlazeći američki državni tajnik Colin Powell izjavio je da bi američke trupe trebale početi napuštati Irak još ove godine. To bi se osiguralo jačanjem iračke vojske i policije. U intervjuu Nacionalnom javnom radiju, Powell je odbio precizirati točan datum povlačenja prvog kontingenta američkih vojnika (računa se da ih je u Iraku ukupno 150.000).</p>
<p>Američka administracija je potvrdila da se konačno prekida potraga za iračkim kemijskim, biološkim i nuklearnim oružjem. Glasnogovornik Bijele kuće izjavio je da su obavještajni podaci o navodnom iračkom zabranjenom oružju masovnog uništenja bili netočni. međutim, riječ je o nevjerodostojnim podacima koji su predsjedniku Georgeu W. Bushu poslužili da 20. ožujka 2003. pokrene invaziju na Irak. Prema tvrdnjama najvećih svjetskih pravnih stručnjaka, poslije te greške, načinjena je još jedna: američke okupacijske snage ustanovile su isto tako nezakonitu prijelaznu iračku vladu. </p>
<p>Predsjednik Bush je imenovao komisiju koja bi trebala razmotriti greške u radu američkih obavještajaca prije vojnog pohoda na Bagdad. Bijela kuća pritom ustrajava na stajalištu da je bivši irački diktator Saddam Hussein imao namjeru razvijati oružja masovnog uništenja.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Buttiglione opet optužuje </p>
<p>U predavanju održanom na Katoličkom sveučilištu u poljskome Lublinu, Buttiglione je rekao da je Europski parlament »uveo novu inkviziciju ne zanimajući se za politički pravac ni za donošenje stajališta« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Talijanski ministar za europska pitanja Rocco Buttiglione, koji je u studenome morao odustati od dužnosti europskog povjerenika jer je izjavio da je homoseksualnost grijeh, opet je optužio Europski parlament da provodi »novu ideološku inkviziciju«.</p>
<p>U predavanju održanom na Katoličkom sveučilištu u poljskome Lublinu, Buttiglione je rekao da je Europski parlament »uveo novu inkviziciju ne zanimajući se za politički pravac ni za donošenje stajališta«. EU parlament je »htio suditi o savjesti kako bi uveo novo pravovjerje, neku vrstu ateističke religije Unije. O toj novoj ateističkoj religiji postoji samo jedna istina - da istina ne postoji«, ustvrdio je. </p>
<p>Buttiglione nije u Poljskoj rekao ništa osim što je ponovio teze izrečene u Europskom parlamentu. No, nakon izjava o homoseksualnosti i braku u listopadu prošle godine odbacila ga je većina europskih zastupnika te se morao povući kako bi spriječio tešku institucionalnu krizu Europske unije. </p>
<p>Europski socijalisti zaprijetili su tada, uoči odlučujućeg glasanja Europskoga parlamenata o povjerenju, pobunom protiv nove Europske komisije Josea Manuela Barrosa ako zanemari njihovu zabrinutost zbog imenovanja kontroverznog Talijana povjerenikom za pravosuđe. Prijetnja je bila objavljena uoči sastanka Barrosa i čelnika stranačkih frakcija u Europskom parlamentu posvećenom Buttiglioneu, koji je izazvao bijes europske ljevice konzervativnim stajalištima o homoseksualnosti i braku. </p>
<p>Buttiglioneu bi se, kao velikom Europljaninu, njegovi stavovi možda i oprostili da nije, zbog svoje tvrdoglavosti, pokazao nespremnost za kompromis. Pravila EU-a u takvom slučaju su nefleksibilna - nepovjerenje se ne može izglasati samo jednom njezinu članu nego cijeloj Komisiji</p>
<p>»Ako Barroso i Buttiglione ne reagiraju, vrlo je vjerojatno da će potvrda Komisije biti dovedena u pitanje«, rekao je tada austrijski socijalni demokrat Hannes Swoboda dnevniku Die Presse. Toj izjavi prethodila je bijesna reakcija socijalista i liberala u Europskome parlamentu. </p>
<p>Na ruku Buttiglioneu nije išla ni činjenica da je svima bilo neugodno. Stari sastav EK na čelu s Romanom Prodijem morao se malo duže motati po uredima za svaki slučaj. To je posebice komplicirano jer su se dojučerašnji povjerenici već pobrinuli za nova radna mjesta.</p>
<p>Osim toga, nije nikakva tajna da Buttiglione, osobni Papin prijatelj, zastupa stavove Katoličke crkve pa bi se njegovo odbijanje shvatilo kao novi dokaz europskog nepoštivanja kršćanskih vrijednosti. Vatikan ionako nije nimalo sretan što je u tekstu Europskoga ustava izbjegnuto spominjanje kršćanskog nasljeđa, pa je u tom slučaju reagirao slično kao i nesuđeni povjerenik za pravna pitanja, spominjući antikatoličku zavjeru. </p>
<p>Slučaj se na kraju sveo na traženje da se javno kaže kako Buttiglioneova stajališta nisu i stajališta EK a Barossovo traženje kompromisa u kojem ne bi trebao mijenjati sastav komisije unaprijed je bilo osuđeno na propast. Na kraju, uz puno muke, rješenje je, uz pomoć talijanskog premijera Silvija Berlusconija, ipak pronađeno. Na Buttiglioneovo mjesto došao je nekonfliktni i sposobni talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini. </p>
<p>U javnosti još traje rasprava o tome tko je u tom sporu bio u pravu i je li talijanski političar, samo zbog izražavanja vlastitog mišljenja, preoštro kažnjen. Bez obzira na ideološko-religijska objašnjenja, jedno od onih pragmatičnih govori o tome da je teško od političara poput Buttiglionea očekivati objektivnost u resoru za kojeg je trebao biti zadužen. Može li jednako tretirati sve građane bez obzira na njihovo seksualno opredjeljenje ili status, budući da je ustvrdio kako samohrane majke nisu podobne za odgoj djece? Osim toga, u odabiru između tvrdoglavog Buttiglionea te razumnog i diplomatskih nastrojenog, ali i bitno mlađeg Frattinija, Barroso se, ipak, odlučio za Berlusconijeva dojučerašnjeg prvog diplomata. </p>
<p>Mediji su na slučaj Buttiglione odmah »skočili« i napunili glavne vijesti iz vrlo logičnog razloga - problem u EU sustavu, začinjene kontroverzom i seksom.</p>
<p>Problemi nastali s ostalim povjerenicima zbog sumnji u mogući sukob interesa, za koje su mnogi ustvrdili da su puno veći poput onih u vezi s povjerenicom Neelie Kroes, Nizozemkom zaduženom za iznimno važan portfelj tržišnog natjecanja, koja je prije lobirala za američku tvrtku Lockheed Martin a taj podatak nije podastrijela Europskom parlamentu, nisu bili u prvom planu. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="51">
<p>Pravila Haaškoga suda govore upravo suprotno od »Rajićevih pravila«</p>
<p>Novinar Vlado Rajić tko zna koji već put obmanjuje čitatelje Vjesnika s pravno i činjenično neutemeljenim i potpuno netočnim tekstom. Naime, u članku koji je objavljen u Vjesniku od 13. siječnja, među ostalim neistinama, gospodin Rajić »citira« i pravilo 11. bis Haaškog suda, tvrdeći kako u tom pravilu piše da se predmeti Haaškog suda mogu vratiti hrvatskom pravosuđu tek »nakon saslušanja optuženika koji se nalazi u pritvoru Suda«.</p>
<p>Takvo »pravilo 11. bis« koje gospodin Rajić navodno citira jednostavno ne postoji u pravilima Haaškog suda. Stoga se moram zapitati odakle je gospodin Rajić to svoje »pravilo« citirao, kada je evidentno da nije iz dokumenata Haaškoga suda. Jedino ga je vjerojatno mogao »citirati« iz vlastite glave, a onda to nisu haaška već »Rajićeva pravila«!</p>
<p>Pravila Haaškog suda govore upravo suprotno od »Rajićevih pravila«. </p>
<p>Citiram pravilo 11 (bis): »Ako je optužnica potvrđena, bez obzira na to je li je optuženi pod nadzorom Međunarodnog suda, predsjednik može imenovati pretresno vijeće koje će predmet proslijediti vlastima države (i) na teritoriju koje je kazneno djelo počinjeno; ili (i) u kojoj je optuženi uhićen.«</p>
<p>To pravilo može se naći na internetskoj adresi Haaškoga suda (http://www.un.org/icty/bhs/icty/documents/ rpe/rpe28b.htm).</p>
<p>LUKA MIŠETIĆodvjetnik, Chicago, SAD</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Makar sa simboličnim brojem potpisa traže da ljudi voze trijezni</p>
<p>Na početku Mjeseca borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti, oko 15. studenoga 2004., uz više drugih akcija, provedeno je kratkotrajno potpisivanje »Protupeticije za čašu soka ili čašu vode u cilju dvostruko sigurnije vožnje« nego s čašom, a zapravo s barem litrom vina. Potpisivalo se samo u bolnicama, pred ambulantama te drugim zdravstvenim i socijalnim ustanovama, u raznim domovima, školama, pred crkvama, i stekli smo iskustvo o izrazitoj spremnosti zamoljene većine da tu peticiju potpišu.</p>
<p>Pokušaji, pak, da u široj javnosti skupljamo potpise završili su pijanim nasiljem prema uniformiranim zdravstvenim radnicima, što govori najbolje o glasnosti i nasrtljivosti izrazite manjine »vinoljubaca« (skupljeno je niti 10 posto potpisa stanovništva). Uvjerili smo se da tiha većina najmlađih, najstarijih, ugroženih, bolesnih osoba – napose ženskoga spola, podupire našu težnju te makar sa simboličnim brojem potpisa traže da ljudi voze trijezni.</p>
<p>Naime, po državnim američkim stručnim podacima već 0,2 – 0,3 gr. promila alkohola u krvi dovodi do smanjene sposobnosti za vožnju i do 40-postotne veće smrtnosti u prometnim nesrećama no u trijeznom stanju. Danas 0,0 – 0,2 gr. promila alkohola u krvi ima kao dozvoljenu granicu u prometu već blizu sto milijuna Europljana, koji se ne boje turističkih problema, a sve više im se i ostali približuju (tendencije u Francuskoj, Finskoj, Sloveniji i drugdje), te je predvidljivo da će za pet do deset godina to postati prevladavajući stav u Europi, koju u tom smislu predvodi stručno-politički napredna Švedska s najmanjom smrtnosti od alkohola u radnim i prometnim nesrećama.</p>
<p>Još nemamo podatke o potpisivanju peticije u ostalom dijelu Hrvatske. Nadamo se da će Hrvatskom saboru, MUP-u, Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, predsjedniku Republike Hrvatske te zagrebačkim strukturama biti ti podaci od koristi. Ujedno se zahvaljujemo na njihovoj podršci u suzbijanju alkoholnih i drugih ovisničkih problema u Zagrebu i šire.</p>
<p>Prim. dr. DARKO BREITENFELDpredsjednik Zajednice klubova liječenih alkoholičara Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Banke nisu zainteresirane da nas štite</p>
<p>Čitajući informacije o krađama novca s bankomata hrvatskih banaka, pitamo se kako je zaštićen potrošač-klijent tih banaka. Zašto banke nemaju interesa da svojega klijenta bolje štite?</p>
<p>Pri otvaranju tekućih računa potrošači trebaju potpisati ugovor kojim sami sebe obvezuju da će za sve zloporabe na njihovu tekućem računu snositi sami krivnju. Taj podmetnuti nepošten ugovor potrošači potpisuju jer su ih u bankama uvjerili da je magnetna kartica vrlo sigurna i da nitko osim njih ne može uzeti njihove novce s bankomata (sukladno članku 81. Zakona o zaštiti potrošača, ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra se nepoštenom ako, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovorenih strana na štetu potrošača). </p>
<p>Kao što se vidi to nije točno. Sada nas, pak, banke uvjeravaju da je čip-kartica najsigurnija, polako se uvode i opet ako netko pokrade naš račun zbog slabe sigurnosti u bančinom poslovanju sami smo krivi.</p>
<p>Najlakše je spriječiti krađu novca iz bankomata kada je kartica izgubljena, ali kako spriječiti krađu kada je kartica kod korisnika, a on niti ne zna da mu netko krade novac? Za to postoji čarobna formula u banci. Potpisali ste, dragi potrošači, da ste za sve zloporabe krivi sami, pa zato i namirite dug. Kako ćete dokazati da niste sami sebi ukrali novac i da niste taj koji banci pokušava ukrasti novac?</p>
<p>Jer, dobili smo pin-kodove da umjesto nas netko može dizati naš novac pa, kako se vidjelo, i bez našeg znanja; dobili smo pin-kodove da sami podižemo novac na bankomatima i da ne stvaramo gužvu u banci, tako da u banci mogu smanjiti broj radnika i tu uštedjeti; dobili smo pin-kod da sami podižemo novac na bankomatima i radimo posao bančinih službenika, a zato nam naplaćuju podizanje gotovine s drugih banaka, naplaćuju nam otvaranje, vođenje tekućih računa, izdavanje čekovnih blanketa, a sutra će nam vjerojatno naplaćivati i isplatu novca s bankomata.</p>
<p>Poštovani potrošači, ako smatrate da su ugovori banaka prema vama nepošteni, obratite se područnim jedinicama Državnog inspektorata u sjedištima banaka, ako smatrate da biste zbog napada na bankomate ili bilo kakve zloporabe putem bankomata i pos-uređaja mogli ostati bez novca, zatražite da vam u banci ukinu korištenje pin-koda. Nećete se moći bankomatoma služiti vi (jer bankomat ima nekih prednosti) ali ni nitko drugi se neće moći koristiti vašim novcima. </p>
<p>Banke također nisu zainteresirane da potrošače štite ako izgube čekovne blankete. Iako potrošači na vrijeme reagiraju, banke uredno isplaćuju reklamirane – ukradene ili izgubljene čekovne blankete i tako trošak naplaćuju od svog klijenta, a svog klijenta prepuštaju policiji i sudu da se snalazi kako znade i umije. Zašto banke kod reklamiranih čekovnih blanketa ne obustave isplatu prije dogovora – provjere s vlasnikom računa? </p>
<p>TOMISLAV LONČARtajnik Hrvatske udruge za zaštitu potrošača</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Nije dobro omalovažavati politiku</p>
<p>Pozabavimo se malo izbornim sloganima kandidata za predsjednika/cu Republike Hrvatske.</p>
<p>Slogan »Ljudi ispred politike« asocira na situaciju u kojoj politika tjera ljude kao krdo tamo otkud oni žele pobjeći. Naime, ljudi (Čovjek) i politika dijalektički su polovi istog pojma: ljudski život, ljudsko društvo. Priroda živi (pulsira) harmonizirajući polove, dakle, ljude i politiku, pogotovo ako je politika otvaranje perspektive, a Čovjek subjekt otvaranja. Nije dobro omalovažavanje politike!</p>
<p>I slogan »Naš predsjednik« može izvikivati svatko – i oni koji su ljudi u pravom smislu riječi i oni koji to nipošto nisu. Radije dajem glas odgovornom, nego po nečemu »svom predsjedniku«. </p>
<p>U ponuđenoj situaciji odvagnimo tko bi to mogao biti odgovorniji i kome je život (Čovjek) važniji od svega i svačega. </p>
<p>KARLO MARKOVIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>Ubio se osumnjičeni za ubojstvo policajca</p>
<p>U novoj pucnjavi između policije i Stanka Bubića u četvrtak, osumnjičeni je ranjen, ali to ranjavanje nije moglo prouzročiti smrt, nego si je Bubić, ležeći ranjen na podu, sam ispalio smrtonosni metak, kazao je glasnogovornik splitske policije Ninoslav Ćurić</p>
<p>SPLIT/ZAGREB</p>
<p> - Dan nakon stravičnog ubojstva policajca Ranka Grkovića (45) u Splitu, u četvrtak je osumnjičeni za ubojstvo Stanko Bubić nakon nove pucnjave između njega i policije počinio samoubojstvo, doznaje se od glasnogovornika splitske policije Ninoslava Ćurića. </p>
<p>Nakon intenzivne potrage za osumnjičenim, u koju su bile uključene jake policijske snage, na splitskom su predjelu Mravinci policajci oko 15 sati zatekli Bubića i, kako su objasnili, ne znajući još tko je, krenuli prema njemu. Vidjevši policajce, Bubić je zapucao, a policajci su uzvratili vatru. Bubić je pao na pod, te su mu nakon nekog vremena prišli policajci i uvjerili se da je mrtav. </p>
<p>Glasnogovornik Ćurić potvrdio je da je Bubić u pucnjavi bio ranjen, ali da to ranjavanje nije moglo prouzročiti smrt, te da si je Bubić, ležeći ranjen na podu, sam ispalio smrtonosni metak. </p>
<p>Očevid na mjestu pucnjave, materijalni tragovi te obdukcija pokazat će je li se Bubić ubio ili je ubijen.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Bubić se ubio nakon što ga je policija ranila</p>
<p>SPLIT, ZAGREB</p>
<p> – Policajca Ranka Grkovića (45), inspektora u kriminalističkom odjelu Druge policijske postaje, ubio je u srijedu oko 20. 35 sati u Šibenskoj ulici kod kućnog broja 57 na splitskom predjelu Kman Stanko Bubić (32), osoba iz splitskog kriminalnog miljea, koji je nakon počinjenja teškog kaznenog djela ubojstva policajca na dužnosti, uspio pobjeći.</p>
<p> Grković je kobne noći bio u rutinskoj ophodnji zajedno s još dvojicom policajaca, tragajući za nekoliko osoba za koje se sumnjalo da su počinile razbojništvo u splitskoj kladionici. Čekajući Lj.B., kojeg su sumnjičili za pljačku, a koji je nastanjen u Šibenskoj ulici, ugledali su Bubića. Kako su bili koncentrirani na hvatanje Lj.B., protiv Bubića nisu imali namjeru poduzimati nikakve mjere, no tada su ih uočili kako zajedno hodaju zajedno te su krenuli prema njima kako bi ih legitimirali. U tom trenutku dvojac je počeo bježati, a policija ih nije uspjela sustići. Nedugo potom policajci su ugledali parkirani »renault 21« u Šibenskoj ulici kod broja 57 splitskih registarskih oznaka u kojem su se nalazile dvije osobe te su zaustavili službeno vozilo.</p>
<p>Kad su policajci pristupili crvenom »renaultu«, uvidjeli su da su u njemu Bubić te D.V. (32), policiji također poznat po kriminalnom dosjeu. Dvojica policajaca prišla su »renaultu« s jedne, a inspektor Grković s druge strane, nakon čega je Bubić izvukao pištolj i iz automobila ispalio nekoliko hitaca u Grkovića, pogodivši ga u prsište i kuk, a od zadobivenih je ozljeda Grković preminuo desetak minuta poslije u splitskoj bolnici. Bubić je pokušao ubiti i drugog policajca, ali ga je srećom promašio, te je nakon toga pobjegao u smjeru Ulice Domovinskog rata, dok je njegov prijatelj D.V. ostao u automobilu.</p>
<p>Zanimljivo je da ubojica je nekoliko puta mobitelom kontaktirao policiju, a u razgovoru im je poručio da se nalazi na predjelu Turske kule u Splitu, te da je naoružan pištoljem i dvjema bombama. No, kad su policajci došli u taj dio grada, tamo ga nisu zatekli. </p>
<p>Ivan Merćep, načelnik splitske policije izjavio je da se iz razgovora s Bubićem moglo zaključiti da je psihički posve rastrojen, te da je najvjerojatnije bio pod utjecajem nekih opijata.</p>
<p>»Ako je Bubić pucao u policajca, onda je jasno da takva osoba, koja uz to ima pozamašni kriminalni dosje, može ubiti i bilo kojeg građanina«, istaknuo je Merćep i dodao da je Bubić nekoliko puta bio u zatvoru zbog dva pokušaja ubojstva, koje je počinio nožem i bombom, te zbog kaznenih djela razbojstva, teških krađa i zloporaba opojnih droga.</p>
<p>Policija provodi i kriminalističku obradu nad D.V., no njega se zasad ne dovodi u vezu s ubojstvom, pa se prema dosadašnjem tijeku istrage može ustvrditi da se sa Bubićem našao najvjerojatnije zbog droge, iako ona nije pronađena u »renaultu«.</p>
<p>Ravnatelj policije Ivica Franić na konferenciji za novinare u Ravnateljstvu policije održanoj u povodu ubojstva policajca izrazio je duboku potresenost, naglasivši pritom da se novi Zakon o policiji treba hitno izmijeniti. »Smatram da je stari Zakon davao mnogo veću sigurnost policijskim službenicima, a sada policajac u ovakvim trenucima mora dobro razmisliti smije li upotrijebiti vatreno oružje«, istaknuo je Franić. Naime, u Zakonu o policiji između ostalog stoji: »Policijski službenik je ovlašten upotrijebiti vatreno oružje ako drugačije ne može spriječiti kazneno djelo za koje je predviđena kazna zatvora u trajanju od pet godina i više«.</p>
<p>Policijski inspektor Ranko Grković bio je u policijskoj službi od 1979. godine, sudjelovao je u Domovinskom ratu od početka agresije na Hrvatsku, a iza njega je ostala supruga sa četvero djece.</p>
<p>Dobrila Stella, Martina Smoljanec</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Porazbijali inventar bistroa, jer je vlasnik odbio plaćati »reket«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbog postojanja osnova sumnje da su iznuđivali 56-godišnjeg ugostitelja L.M . (podaci poznati redakciji), vlasnika popularnog bistroa na području Maksimira, policajci 4. policijske postaje su zajedno s djelatnicima kriminalističke policije PU zagrebačke, u srijedu dovršili kriminalističku obradu nad policiji otprije poznatim 49-godišnjakom te njegovim 6 godina starijim bratom. </p>
<p>Premda je policija za sve protagoniste ove obrade priopćila samo državljanstvo te godište, Vjesnik neslužbeno doznaje da su za iznudu osumnjičeni Ramo Dedić (49), i njegov brat Mahmut Dedić (55).</p>
<p>Prema policijskom priopćenju dvojica 49-godišnji osumnjičenik je 25. studenoga prošle godine, oko 21 sat, došao u navedni bistro i rekao vlasniku da mu treba plaćati zaštitu, tzv. reket. Kada mu je vlasnik to odbio, 49-godišnjak je nagovorio svojega 6 godina starijeg brata, svog zeta, i još dvojicu nepoznatih muškaraca da ga zaplaše oštećenoga. Njih četvorica su dva dana kasnije 27. studenoga, došli u bistro oko 20 sati, kad su unutra bile samo dvije konobarice, te su bez ikakvog povoda počeli razbijati inventar i verbalno im prijetiti.</p>
<p>U »iznuđivačkom pohodu«, njih četvorica su razbili jedan stol, prozor, hladnjak i sitni inventar, pričnivši ukupnu materijalnu štetu od oko 10.000 kuna. </p>
<p>Organizator »pohoda« je uskoro identificiran, kao i njegov stari brat te su nakon dovršene kriminalističke obrade, u srijedu navečer, dovedeni u Istražni centar zagrebačkog Županijskog suda. Dvojicu osumnjičenika je saslušao istražni sudac Ivan Sarić, koji je ocijenio da ne postoje osnove z određivanje zadržavanja pa su braća Dedić pušteni da se brane sa slobode.</p>
<p>Inače, početkom srpnja 1994. godine u Ramu Dedića je nakon svađe u kafiću »Mark« u vlasništvu Safeta Šarića zvanog Šargo, na Ferenčici iz pištolja pucao Tomislav Marinac, svjedok pokajnik u suđenju »zločinačkoj organizaciji« u Remetincu. Dedić se u trenutku kad je Marinac pucao nalazio u svojem automobilu u kojem je bio njegov brat Mahmud i supruga, no nitko pritom nije bio ozlijeđen.</p>
<p>Vanja Majetić, Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Ubojici majke 30 dana pritvora</p>
<p>Istražni sudac osumnjičenog nije uspio ispitati jer nije bilo moguće uspostaviti komunikaciju s vidljivo rastrojenim Požežancem</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Odlukom istražnog suca osječkog Županijskog suda, dvadesetdevetogodišnjem Draženu Požežancu, monstruoznom ubojici koji je u noći na srijedu na stravičan način ubio i raskomadao svoju majku Anu Požežanac (67), određeno je zadržavanje u pritvoru u sljedećih 30 dana. U to bi se vrijeme trebala provesti istraga te podignuti optužnica protiv osumnjičenog mladića. </p>
<p>Njegovo saslušanje kod istražnog suca, koje je trebalo biti provedeno u četvrtak, prošlo je bez rezultata. Naime, sudac ga nije uspio ispitati jer nije bilo moguće uspostaviti komunikaciju sa vidljivo rastrojenim Požežancem. </p>
<p>Podsjetimo, riječ je o psihičkom bolesniku koji je u noći na srijedu, u obiteljskoj kući udarcima sjekirom u glavu usmrtio svoju majku. Nesretnicu je najprije izudarao po glavi, a kad je prestala davati znakove života, raskomadao ju je i izvadio joj utrobu. Pojedini dijelovi njezina tijela nađeni su i u zahodskoj školjci. </p>
<p>Susjedi su te noći, oko 3 sata, iz kuće i dvorišta obitelji Požežanac čuli udarce i buku, pa su pozvali policiju. </p>
<p>Kako bi provjerili što se događa te upozorili vlasnika kuće da remeti javni red i mir, na intervenciju su izašli policajci iz redovite noćne ophodnje, koji su pozvonili na vrata ove kuće u središtu Osijeka. Otvorio im je Dražen i mirno ih pustio u kuću gdje je policajce dočekao stravičan prizor. Krvi je bilo posvuda po kući, dok su u jednoj od prostorija pronađeni i dijelovi ljudskog tijela. </p>
<p>Da je riječ o izuzetno okrutnom ubojstvu potvrđuje činjenica da se tijekom očevida pokojnicu bilo nemoguće identificirati, pa je to učinjeno tek obdukcijom na Odjelu patologije osječke Kliničke bolnice.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Opljačkana poslovnica Nove banke</p>
<p>SISAK</p>
<p> – U četvrtak oko 9 sati, nepoznati je muškarac opljačkao poslovnicu Nove banke u Ulici Zelenog Brijega, u istoimenom sisačkom naselju. Nakon razbojstva, u kojem je otuđena zasad neutvrđena količina novca, počinitelj je pobjegao prema Odranskoj ulici, odnosno, prema Zagrebu.</p>
<p> Kako neslužbeno doznajemo, u to je vrijeme u poslovnici banke radio samo jedan službenik. Policija je odmah poduzela sve mjere kako bi što prije ušla u trag razbojniku, a na mjesto događaja doveden je i službeni policijski pas. </p>
<p> Prema saznanjima policije razbojstvo je počinio muškarac star oko 35 godina, srednjeg rasta, izrazito kratke prosijede kose, uredno obrijan, odjeven u tamne hlače i tamnoplavu zimsku jaknu koja je s unutarnje strane srebrne boje. Policija se odmah za pomoć obratila i građanima. </p>
<p> Riječ je o maloj poslovnici nekadašnje Sisačke banke, koja je opljačkana već treći puta. Nalazi se u prizemlju stambenog objekta u gusto naseljenom dijelu grada. Prema nekim navodima, bankovni službenik potrčao je za razbojnikom, no tu informaciju PU sisačko-moslavačka nije potvrdila. Odmah nakon razbojstva, na tome se mjestu okupilo dvadesetak policajaca u odorama i civilu, koji su se dovezli s desetak policijskih i običnih automobila. Zanimljivo je da su prolaznici i stanovnici susjednih zgrada i kuća zapitkivali novinare o čemu se radi. Mala je vjerojatnost da je netko uspio vidjeti pljačku ili bilo što drugo što bi pomoglo u otkrivanju razbojnika, tim više jer je cijeli Sisak već danima obavijen nezapamćeno gustom maglom. Velika je vjerojatnost da je pljačkaš iskoristio takve vremenske (ne)prilike jer se upravo zbog magle ne može reći da se pljačka dogodila usred bijelog dana. </p>
<p>Mirjana Gerić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="60">
<p>Gaćina: Tele2 prošao tehnički pregled</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Obavljen je tehnički pregled o ispunjavanju zakonskih uvjeta tvrtke Tele2 za treću mobilnu mrežu. Tehnički pregled proveden je pod jednakim uvjetima kao i kod tvrtki VIPnet i T-mobile za potrebe sklapanja njihovih koncesijskih ugovora«, rekao je u četvrtak Gašper Gaćina, predsjednik Vijeća Hrvatske agencije za telekomunikacije i dodao da je Tele2 taj pregled i prošao.</p>
<p>No, problem bi mogao biti što je po hitnoj proceduri na snagu stupio novi pravilnik o tehničkom pregledu, koji je puno zahtjevniji.</p>
<p>Gaćina i dalje drži da će dodjelom koncesije tvrtki Tele2, koja nije potpisana, postojeći operateri dobiti jakoga i ozbiljnoga konkurenta.</p>
<p>Uz to, Hrvatska će dobiti trećeg operatera u području GSM usluga kao i trećeg operatera na tržištu UMTS usluga, te će se izravno investirati 200 milijuna eura u roku pet godina u izgradnju telekomunikacijske infrastrukture, napominje Gaćina. </p>
<p>Osim toga, kaže, najbitnije je da hrvatski građani napokon osjete dugoočekivano sniženje cijene usluga u mobilnim mrežama.</p>
<p>Gaćina ističe da je Agencija za telekomunikacije profesionalno provela postupak natječaja za treću mobilnu mrežu. »Natječajni postupak je obavljen na transparentan i zakonit način, te nije počinjena nijedna pogreška, što će Ministarstvo mora, turizma prometa i razvitka i utvrditi nakon što provede upravni nadzor nad radom Agencije«, kaže on.</p>
<p>Odluka Vijeća o dodjeli koncesije je donesena jednoglasno. Gaćina je kazao da je na zahtjev Ministarstva Agencija dostavila spise Meč telekoma i Croatia mobilea sa svim dokumentima uključujući i zapisnike sa sjednica koje su potpisali svi članovi Vijeća. »Tonski zapis nije dostavljen jer nije sastavni dio spisa«, zaključio je Gaćina. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>PBZ smanjio limit za podizanje gotovine s bankomata</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Privredna banka Zagreb smanjila je limit za podizanje gotovine na bankomatima PBZ-a za Maestro karticu s 5000 na 2500 kuna, a odluka je donesena zbog dodatne sigurnosti klijenata, doznajemo u PBZ-u. Podsjetimo da je nedavno putem snimanja magnetskih zapisa bankovnih kartica, tzv. skimminga, pokradeno ukupno 25.000 kuna od četiri klijenta. Privredna banka nakon toga je blokirala i povukla čak 732 kartice kako bi se izbjegla opasnost od mogućnosti da su varalice snimile i njihove kartice. </p>
<p>I. S.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Iločki podrumi za četiri milijuna kuna kupili objekte Ilok turista </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iločki su podrumi za četiri milijuna kuna kupili objekte Ilok turista u stečaju u Iloku, odnosno donju etažu starog dvorca te pripadajuće bungalove. U uređenje već zapuštenog prostora uložit će se novac, međutim kupac se nije obvezao zadržati dvadesetak zaposlenih. Ti će objekti poslužiti u promotivne svrhe, budući da u Iločkim podrumima često vode svoje kupce u razgledavanje, ali i kao smještajni kapaciteti. Inače, Iločki podrumi su u vlasništvu zagrebačkog Roto prometa koji ih je kupio za 7,5 milijuna kuna, te se obvezao sljedećih godina uložiti u njih 22 milijuna kuna. </p>
<p>N. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Cijena nafte ponovno raste</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europski su indeksi u četvrtak porasli, potaknuti dijelom i znakovima bržeg oporavka njemačkog gospodarstva, koje je lani poraslo 1,7 posto, što je najviša stopa rasta od 2000. Frankfurtski Dax i londonski FTSE 100 tako su do poslijepodneva porasli 0,3 posto, na 4222, odnosno 4798 bodova. Pariški CAC 40 je porastao 0,4 posto, na 3831, a DJ Stoxx 50 0,15 posto, na 2767.</p>
<p>Cijena sirove nafte u četvrtak je i dalje rasla: Nymex Light je u New Yorku ujutro porastao 59 centi, na 46,96 dolara za barel, a IPE Brent je u Londonu do poslijepodneva porastao 60 centi, na 44,28 dolara. U prvim minutama trgovanja u New Yorku, DJIA je pao 0,3 posto, na 10.588, a Nasdaq Composite 0,15 posto, na 2089 bodova. Tokyjski Nikkei 225 je pao 0,83 posto, na 11.358,2 boda.</p>
<p>Inače, u četvrtak su održani sastanci odbora za monetarnu politiku Europske središnje banke i Bank of England, a kamatne stope nisu mijenjane: u eurozoni su ostale na dva, a Velikoj Britaniji na 4,75 posto. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Hoće li naftovodi zamijeniti tankere</p>
<p>Za opskrbu riječke rafinerije ruskom naftom potrebno je osposobiti naftovod za transport nafte od Siska do Rijeke / Moguće je i povezivanje naftovoda s tršćanskom lukom i transport 10 milijuna tona nafte godišnje prema zapadu tim kopnenim, a ne morskim putem</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ina priprema novu strategiju u kojoj razmatra korištenje postojećeg naftovodnog sustava Janafa za opskrbu svojih rafinerija u Sisku i Rijeci ruskom naftom kopnenim putem, doznajemo iz te tvrtke.</p>
<p>Ruska nafta već stiže u sisačku rafineriju naftovodom preko Mađarske, a za opskrbu riječke potrebno je osposobiti naftovod za transport nafte od Siska do Rijeke, dakle suprotnim pravcem od projektiranog, kako je to bilo i planirano projektom Družba Adria. To bi omogućilo transport tri milijuna tona nafte godišnje za rafineriju Rijeka kopnenim putem, pa bi prestala potreba prijevoza nafte tankerima kroz Jadran do terminala u Omišlju, kažu u Ini.</p>
<p>Istodobno bi se rafinerije Novi Sad i Pančevo mogle opskrbljivati ruskom naftom preko Mađarske i Siska postojećim naftovodom. Moguće je i povezivanje naftovoda s tršćanskom lukom i transport oko 10 milijuna tona nafte godišnje tim kopnenim, a ne morskim putem, čime se znatno smanjuje opasnog od zagađenja Jadrana, ističu u Ini. Naime, transport ruske nafte cjevovodom preko Mađarske smanjio bi prijevoz nafte Jadranom za najmanje 16 milijuna tona nafte godišnje i minimalizirao rizike koji brinu hrvatsku javnost.</p>
<p>Predložena strategija preferirala bi prioritetnu modernizaciju sisačke rafinerije, ali ne na štetu riječke, tvrde u Ini. Stoga Ina nije protiv projekta Družba Adria, već ukazuje na druge mogućnosti i prednosti koje bi donijela uporaba reverzibilnog cjevovoda (koji omogućuje transport u oba smjera).</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Vlada odobrila prodaju pšenice iz robnih zaliha</p>
<p>Zbog manjka pšenice na našem tržištu porasla cijena a prerađivači počeli uvoziti nekvalitetnu pšenicu / Merkantilnu pšenicu država će prodati javnim prikupljanjem ponuda, isključivo mlinarima, odnosno prerađivačima.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vlada je u četvrtak odobrila da se iz državnih robnih zaliha na domaćem tržištu proda do 318 tisuća tona merkantilne pšenice, po tržišnoj cijeni od 1,20 kuna. Na taj će se način, smatraju u Vladi, obuzdati nepotreban uvoz nekvalitetnije i skuplje pšenice iz inozemstva, do nove žetve će se stabilizirati tržište i zadržati prihvatljiva cijena pšenice, a država će smanjiti troškove čuvanja pšenice.</p>
<p>U posljednjih se mjesec dana, naime, povećano traži merkantilna pšenica i zbog njezinog je nedostatka došlo do porasta cijene, koja se trenutačno kreće između 1,20 i 1,25 kuna za kilogram. U prošloj je godini u silose spremljeno ukupno 716.000 tona pšenice, od čega je Ravnateljstvo za robne zalihe otkupilo 320.000 tona. Prosječna godišnja potrošnja pšenice u Hrvatskoj iznosi oko 650.000 tona, a procjenjuje se da je u proteklih šest mjeseci potrošeno gotovo svih 396.000 tona otkupljene pšenice. Kako je dio prerađivača počeo uvoziti relativno nekvalitetnu pšenicu, Vlada je odlučila obuzdati taj uvoz i na tržište pustiti pšenicu iz zaliha. </p>
<p>Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković poručio je pritom da Hrvatska neće imati problema s opskrbom brašna te će imati stabilnu cijenu i situaciju s brašnom.</p>
<p>Merkantilnu pšenicu država će prodati javnim prikupljanjem ponuda i to isključivo mlinarima, odnosno prerađivačima. Pšenica će se kupcima raspodijeliti ovisno o tome koliko su pšenice samljeli u proteklih godinu dana.</p>
<p>Ministar Čobanković istaknuo je i da je situacija na tržištu danas stabilna, te je sivo tržište brašna u najvećoj mjeri eliminirano zahvaljujući dobroj regulativi i uvođenju markica na brašno, kao i radu Državnog inspektorata i odgovarajućim kaznama kojima se može eliminirati sivo tržište. Izvijestio je da je na temelju Zakona o markicama za brašno, koji se primjenjuje od srpnja prošle godine, Državni inspektor do sada izdao 14 usmenih rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti u roku 30 dana, te 42 mjere zabrane obavljanja djelatnosti na 90 dana.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Čobanković: Plavi dizel ostaje po starom do kraja godine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva do kraja veljače isplatit će sve potpore po osnovi prava stečenih u 2004., i to u iznosu od 885,48 milijuna kuna«, rekao je u četvrtak ministar Petar Čobanković na sastanku s poljoprivrednim udrugama i zadrugama.</p>
<p>Ministar je podsjetio da je za poticaje u 2005. iz državnog proračuna izdvojeno 2,05 milijardi kuna, što je povećanje prema prošloj godini, kada su bile izdvojene 1,92 milijarde kuna.</p>
<p>Ministar je predstavnike udruga i zadruga izvijestio da do daljnjega neće biti promjena u mogućnosti korištenja plavog dizela. Sve najave da bi poljoprivrednici i ribari kupovali običan dizel te da bi im se uz predočenje računa vraćala razlika u cijeni, ove se godine neće provoditi.</p>
<p>Čobanković je predstavnike poljoprivrednih udruga i zadruga izvijestio i o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji će ići u prilog ubrzavanju izrade programa korištenja državne zemlje.</p>
<p>Ne budu li općine u roku od dva mjeseca nakon stupanja Zakona na snagu dostavile programe, to će učiniti županije, a kod zakupa i prodaje prednost će imati oni koji namjeravaju podizati višegodišnje nasade.</p>
<p>Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu predviđeno je i uvođenje poreza na neobrađenu zemlju. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Prinos Raiffeisen obveznog mirovinskog fonda 8,59 posto, a dobrovoljnog 8,5 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Raiffeisen obvezni mirovinski fond (ROMF) u prošloj je godini ostvario prinos od 8,59 posto, što je najviši prinos od svih obveznih mirovinskih fondova u Hrvatskoj, te znatno više od prosjeka obveznih fondova koji je lani iznosio 7,37 posto, istaknuo je u četvrtak Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog društva koje upravlja tim fondom. Dodao je i da je u tri godine rada ROMF-a ostvaren prosječni godišnji prinos veći od 8,8 posto.</p>
<p>Krajem 2004. ovaj fond je imao ukupno 382.185 članova (32,66 posto tržišta), što je 9,23 posto više nego godinu prije. Imovina pod upravljanjem ROMF-a lani je povećana za 71,67 posto, te je posljednjeg dana prosinca iznosila 2,45 milijardi kuna (ili 30,9 posto imovine kojom upravljaju svi obvezni mirovinski fondovi).</p>
<p>»U 2005. očekujemo daljnju liberalizaciju ulaganja imovine fondova u vrijednosne papire poput financijskih derivata, kako bi se postigla bolja diverzifikacija portfelja, te u društva iz JDD kotacija. Očekujemo otvaranje mogućnosti ulaganja u futurese i forwardse (ročnice i unaprijednice), što će omogućiti efikasnu zaštitu imovvine fonda«, kazao je Grbavac. Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond (RDMF) prošlu je godinu završio sa 67,85 milijuna imovine pod upravljanjem, a krajem 2004. imao je 14.021 člana (ili 45 posto tržišnog udjela). Fond je lani ostvario prinos od 8,5 posto, a prinos od početka rada fonda iznosi 21,9 posto, kazala je predsjednica Uprave Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima Renata Kašnjar-Putar. Prema njezinim riječima, članovima fonda za prošlu godinu će se pripisati 7,19 milijuna kuna državnih poticajnih sredstava na ime uplaćenih doprinosa dobrovoljne mirovinske štednje. Početkom 2005. počeo je s radom četvrti zatvoreni dobrovoljni fond pod upravljanjem ovog društva, za zaposlenike Ericsson Nikole Tesle. Kašnjar-Putar je napomenula i da prosječan iznos na računu članova dobrovoljnog fonda Novinar iznosi oko 8500 kuna.</p>
<p>Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo (RMOD), zasad jedino u Hrvatskoj osnovano prema Zakonu o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje ove će godine početi s isplatom prvih mirovina iz obveznih mirovinskih fondova, odnosno drugog stupa, najavila je predsjednica Uprave Biserka Žalac. Podsjetila je da su se prve mirovine iz trećeg stupa počele isplaćivati 2003. godine, temeljem izravnih jednokratnih uplata za dokup mirovine. Od 2004. isplaćuju se mirovine iz dobrovoljnih mirovinskih fondova, a ove godine započet će isplata prvih mirovina iz obveznih mirovinskih fondova za članice koje su izabrale ulazak u novi mirovinski sustav neposredno prije navršenih 50 godina života, kojih je oko 600.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Koncentracija u Distri-pressu uvjetno dopuštena</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja ocijenilo je uvjetno dopuštenom koncentraciju stjecanja zajedničke kontrole Ivana Granića iz Zagreba, Europapress holdinga, Veltradea i Adris grupe nad tvrtkom Distri-press.</p>
<p>Iako je u tom slučaju riječ o vertikalnoj integraciji poduzetnika do koje će doći provedbom ove koncentracije, odnosno ulaskom Adris grupe i Veltradea u vlasničku strukturu Distri-pressa, posljedična horizontalna povezanost dvaju najjačih distributera na tržištu trgovine na veliko tiskom, Tiska i Distri-pressa, mogla bi proizvesti nepoželjne učinke sa stajališta tržišnog natjecanja, ocijenjeno je.</p>
<p>Stoga je Vijeće sudionicima koncentracije odredilo mjere i uvjete koje moraju izvršiti kako bi se uklonili učinci koncentracije na sprječavanje, ograničavanje i narušavanje tržišnog natjecanja, te rokove za njihovo izvršavanje.</p>
<p>Među ostalim, naloženo im je da izmjene one odredbe društvenog ugovora kojima bi mogli onemogućiti tržišno natjecanje između Distri-pressa i Tiska, zatim raskidanje veza između članova uprave društva te članova nadzornih odbora i uprava sudionika koncentracije i s njima povezanih društava.</p>
<p>Ujedno, Distri-pressu je zabranjen jednostrani raskid ugovora o distribuciji tiska sklopljenih s trgovcima na malo te jednostrani raskid ugovora s nakladnicima tiska, i to na rok od dvije godine. Distri-pressu se zabranjuje i da s poduzetnicima koji nisu njegovi članovi sklopi ugovore o distribuciji ili prodaji proizvoda članovima društva pod uvjetima koji su povoljniji u odnosu na uvjete distribucije i prodaje proizvoda konkurentima.</p>
<p>Vijeće je utvrdilo i prijedlog sporazuma o suradnji na području zaštite tržišnog natjecanja na tržištu bankarskih i financijskih usluga između Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Hrvatske narodne banke. Prema tom prijedlogu, uspostavila bi se jača suradnja između Agencije i HNB-a na području tržišnog natjecanja na tržištu bankarskih i financijskih usluga, za čiji nadzor je mjerodavan HNB. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>U Vrlici uskoro još tri punionice vode</p>
<p>VRLIKA</p>
<p> - Uz dvije punionice pitke vode koje uspješno rade već treću godinu i kojima je ukupni kapacitet 15.000 litara na sat, na području Vrlike uskoro će biti izgrađene još tri takve punionice. Za dvije su investitori već dobili koncesije i pribavili dokumentaciju, a za treću je podnesen zahtjev kojemu će biti udovoljeno, kazao je član poglavarstva Vrlike zadužen za gospodarstvo Branko Maras.</p>
<p>Naglasio je kako zbog novih punionica, koje će se graditi u gospodarskoj zoni Kosore, grad planira odmah pristupiti izgradnji cjevovoda od izvora rijeke Cetine do zone, u što će biti uloženo tri milijuna kuna. U gospodarskoj zoni Kosore, koja se ove godine proširuje za daljnjih 10 hektara, osim punionica vode ima dovoljno prostora i za druge djelatnosti i pogone. Tako je u tijeku izgradnja pogona stolarije i drugog pogona za kamenorezačke poslove. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Mađarskoj članstvo u EU lani donijelo više od 200 milijuna eura</p>
<p>BUDIMPEŠTA</p>
<p> - Mađarska je lani primila između 204 i 292 milijuna eura neto subvencija od Europske unije, rekao je mađarski ministar bez portfelja Etele Barath, napominjući da svota varira ovisno o metodi proračuna.</p>
<p>Barath je izjavio da su lani poduzeća i tijela lokalne uprave dobila 24 posto od ukupno 4,8 do 5,2 milijarde eura sredstava iz Europske unije, namijenjenih za razdoblje od 2004. do 2007. Mađarska će moći iskoristiti sva sredstva, naglasio je. EU je odobrio pet velikih razvojnih projekata u Mađarskoj, uključujući izgradnju triju postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda ukupne vrijednosti 1,2 milijarde eura. Bruxelles će iz kohezijskih fondova za njihovu realizaciju izdvojiti 788 milijuna eura. U 2005. ukupna vrijednost europskih subvencija namijenjenih Mađarskoj mogla bi dosegnuti 400 milijuna eura. (Hina/MTI)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Ina: Ponovno obročno plaćanje loživog ulja za domaćinstva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uprava Ine ispričava se svim građanima korisnicima njihovog ekstra lakog loživog ulja zbog neugodnosti prouzročenih promjenom načina plaćanja tog energenta proteklih nekoliko dana, priopćeno je iz Ine. Izvijestili su da se iz tehničkih razloga poništava odluka kojom je ukinuto obročno plaćanje lož-ulja za domaćinstva čekovima građana te se od četvrtka ponovo može plaćati obročno. U Ini ističu da će za nastale probleme odgovarati djelatnici koji nisu tehnički i organizacijski dobro pripremili provođenje novog načina plaćanja. </p>
<p>Ž. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="72">
<p>GONG podnio kaznenu prijavu zbog izborne prijevare u BiH</p>
<p>Pronađeni su slučajevi glasovanja umrlih te birački odobri čiji su članovi općinski vijećnici HDZ-a/ DIP priznaje kako je moguće da je došlo do greške u radu biračkih odbora u Čapljini i Orašju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »GONG je zbog kršenja izbornih propisa, zloupotrebe izbornog prava i izborne prijevare na prvom krugu predsjedničkih izbora na biračkim mjestima u BiH Državnom odvjetništvu podnio kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja«, kazala je predsjednica GONG-a Suzana Jašić na konferenciji za novinare u četvrtak. U prijavi stoji da je riječ o organiziranom počinjenju kaznenog djela nepoznatih počinitelja, te je naglašeno da se njome ne optužuje građane BiH, nego pojedince.</p>
<p>GONG je pronašao slučajeve glasovanja umrlih, glasovanja za druge osobe i obiteljskoga glasovanja te biračke odobre čiji su članovi općinski vijećnici HDZ-a izabrani na lokalnim izborima lani. Usporedbom općinskih vijećnika svih stranaka iz 12 mjesta u BiH, GONG je pronašao šest vijećnika HDZ-a koji su ujedno članovi općinskih vijeća (dva u Vitezu, po jedan u Širokom Brijegu, Čapljini, Ljubuškom i Livnu) te tri člana biračkih odbora koji su na lokalnim izborima bili kandidati HDZ-a (u Tomislavgradu, Kupresu i Livnu). </p>
<p>Članove biračkih odbora imenuju članovi diplomatsko-konzularnih predstavništava. Svi članovi biračkih odbora potpisali su izjavu da nisu članovi stranaka, pa bi ih se moglo teretiti za lažno predstavljanje. </p>
<p>U GONG-u također smatraju da je rezultate prvoga kruga predsjedničkih izbora nemoguće promijeniti, jer su istekli rokovi za prigovore.</p>
<p>Državno izborno povjerenstvo priznalo je u četvrtak kako je moguće da je došlo do pogreške u radu biračkih odbora u Čapljini i Orašju. Iako naglašava da moguće pogreške nisu utjecale na konačne izborne rezultate, DIP je na biračkome mjestu broj 14 u Čapljini i mjestu broj 39 u Orašju imenovao nove biračke odbore. </p>
<p>Premijer Ivo Sanader nije želio komentirati navode GONG-a. »Za mene je vjerodostojno jedino što kaže Državno izborno povjerenstvo i pitanje trebate uputiti njemu«, dodao je Sanader.</p>
<p>GONG je uvidom u izborni materijal uočio da je na nekim biračkim mjestima na dan izbora upisan veći broj birača te da je bilo mnogo slučajeva upisivanja birača bez svih potrebnih podataka (učestalo nedostaju datum rođenja ili adresa prebivališta). Od šest biračkih mjesta koje je GONG slučajno odabrao, najviše je birača dodatno upisano na izbornome mjestu 10 u Mostaru - 519, što je 29,8 posto u broju birača koji su glasovali. </p>
<p>Pravna savjetnica u GONG-u Vanja Škorić kazala je da postoje dva moguća objašnjenja za tako velik dodatan upis. Prva je da su popisi birača neažurirani, što bi bio propust zagrebačkog Ureda za opću upravu koji vodi popis birača u inozemstvu. Druga, vjerojatnija, je da su ti birači »uparivanjem« popisa birača u Hrvatskoj i inozemstvu izbrisani iz popisa birača u inozemstvu zbog prebivališta u Hrvatskoj, čime je mogućnost dvostrukog glasovanja vrlo vjerojatna. </p>
<p>GONG je nazvao deset osoba koje su u popisu birača bile naznačene da su glasovale te utvrdio da su četiri osobe mrtve, pet tvrdi da nije glasovalo, a jedna je izašla na glasovanje. Na mjestima gdje je zabilježeno glasovanje mrtvih bili su prisutni stranački promatrači. </p>
<p>Drugi izborni krug u BiH GONG će pojačano promatrati. U prvom krugu imao je dva promatrača (u Livnu i Tomislavgradu), dok će na drugi poslati mobilne ekipe iz Hrvatske, a zbog svega će se u provođenje drugog izbornog kruga u BiH uključiti i OESS. </p>
<p>Kaznena djela zbog kojih je GONG podnio prijavu počinjena su na teritoriju Hrvatske jer su biračka mjesta ili bila u diplomatsko-konzularnim predstavništvima ili su proglašeni konzularni dani. Predsjednica GONG-a Suzana Jašić je kazala da se »u Hrvatskoj zgražamo zbog kršenja izborne šutnje, a nekoliko stotina kilometara dalje netko si uzima za pravo kršiti temeljna prava građana«. Konstatirala je da postoji »zapanjujuća razlika između provedbe izbora u Hrvatskoj i BiH« te da u Hrvatskoj ni na jednom mjestu nije bilo glasovanja mrtvih ili odsutnih. </p>
<p>Državno odvjetništvo potvrdilo je da je zaprimilo kaznenu prijavu te da poduzima izvide i prikuplja obavijesti. Kaznena prijava GONG-a dostavljena je i Državnom izbornom povjerenstvu.</p>
<p>Biljana Bašić, Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Smijenjen ravnatelj Svetog Duha </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Upravno vijeće Opće bolnice Sveti Duh u četvrtak je, u nastavku sjednice koja je počela u utorak, 11. siječnja, smijenilo ravnatelja bolnice Dalibora Krpana te za obnašatelja dužnosti imenovalo Dinka Kapetanovića, priopćeno je iz zagrebačkoga Gradskog ureda za zdravstvo i socijalnu skrb.</p>
<p>Od pet članova Upravnog vijeća sjednici su prisustvovala četiri člana, od kojih je troje bilo za Krpanovu smjenu dok je jedan bio suzdržan.</p>
<p>»To je događaj koji sam očekivao od početka igrokaza, a cilj mu je bio moja smjena. To su jednostavno nezakonite procedure i lažne optužbe, što nije iznenađujuće kada je riječ o ljudima kao što su Šostar i oni oko njega«, izjavio je Krpan te dodao da je samo razočaran stavom onih koji su to mogli spriječiti, kao što je čelnik SDP-a Ivica Račan. »Njegova je stranka odgovorna za taj resor u gradu, stoga se nadam da će građani ovoga grada prepoznati to na sljedećim izborima«, rekao je Krpan.</p>
<p>Na upit koji su njegovi sljedeći potezi, najavio je da će podnijeti tužbu Općinskom sudu. »Siguran sam da ću to dobiti. Iskreno, ne bih ni htio više biti ravnatelj. U ovome mi je trenutku važna samo istina«.</p>
<p>Ines Martinčić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Mesić: Hrabro pregovarati s Europom</p>
<p>BJELOVAR</p>
<p> – Predsjednički kandidat i aktualni hrvatski predsjednik Stjepan Mesić svoju je kampanju nastavio u četvrtak posjetom Bjelovaru, Novoj Rači i Velikom Grđevcu. Mnogim građanima koji su se okupili na Kvaternikovom trgu u Bjelovaru rekao je da na ovim izborima Hrvati biraju predsjednika koji će znati što su hrvatski interesi. </p>
<p>»Ne smijemo ući u Europsku uniju kao mali i nezanimljivi. Zato će pregovarači morati pregovarati hrabro. Kad sam rekao da ću Vladi puhati za vratom, nisam ih mislio otpuhati, već im pomoći. Prozivat ću svaku vladu da učini ono što je obećala na izborima. Margaret Thatcher nije birana na mjesto premijerke zato što je žena. Tamo to nitko nije ni spominjao. Sjetite se samo Savke Dabčević-Kučar. Ona nije rekla biračima 'birajte me jer sam krhka', nego im je ponudila politiku. Demagogija je ukidanje plavog dizela poljoprivrednicima zato što neki švercaju. Pa zar ćemo ukinuti škole ako netko falsificira diplomu? Treba organizirati nadzor. Bez poticaja se ne može pokrenuti poljoprivredna proizvodnja«, rekao je Mesić. </p>
<p>Na pitanje hoće li se neka od seljačkih udruga prikloniti njegovoj kampanji odgovorio je kako seljaci znaju da se on zalaže za poljoprivredu, dok im Vlada smanjuje poticaje pa ne vjeruje da pravi poljoprivrednik može vjerovati da je to za njega dobra politika.</p>
<p> »Naša politika ne može biti kreirana u Beču, ali niti u Mostaru. Onaj tko ide prikupljati glasove u Mostar, neka se tamo i kandidira. Autohtono stanovništvo BiH nije dijaspora«, rekao je Mesić, u Velikom Grđevcu, dodajući da Hrvatska od Europe treba tražiti da ju se razminira, pa će sve površine koje već deset godina nisu tretirane kemikalijama odmah postati pogodne za proizvodnju zdrave hrane.</p>
<p>Senka Budimir</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Predsjednik Europske pučke stranke došao dati potporu Jadranki Kosor</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Jadranka Kosor dijeli naše vrijednosti i uvjerenja, a za Hrvatsku je iznimno važno da u vrijeme kada počinje pregovore o članstvu u Europskoj uniji ima potpunu i nepodijeljenu potporu najjače političke grupacije u Europi«, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare predsjednik Europske pučke stranke Wilfried Martens koji je doputovao u Hrvatsku da bi dao potporu HDZ-ovoj predsjedničkoj kandidatkinji. </p>
<p>Martens je istaknuo da Jadranka Kosor, kao žena, predstavlja veliku skupinu ljudi te da je njezina kandidatura znak emancipacije i demokratizacije Hrvatske i njezine buduće uloge u EU. </p>
<p>»Uvjeren sam da ćete postići veličanstven i znakovit rezultat, jer uživate naše povjerenje«, kazao je Martens Jadranki Kosor, a u pohvalama nije štedio ni predsjednika HDZ-a i premijera Ivu Sanadera, rekavši da on ima vrlo važnu ulogu ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijeloj regiji zapadnog Balkana. </p>
<p>Sanader je podsjetio da je Martens, koji je 12 godina bio belgijski premijer, imao važnu ulogu u priznanju Hrvatske 1992., dodavši da je bio ključni faktor što je Hrvatska lani u prosincu konsenzusom dobila datum početka pregovora s EU-om s obzirom na to da je 12 od 25 premijera EU-a u strankama koje pripadaju EPP-u. </p>
<p>Sanader je istaknuo da će pobjednik nedjeljnih izbora uvesti Hrvatsku u EU, a za Jadranku Kosor je kazao da vraća vjeru u politiku i ljude, da nije netolerantna i da se ne izruguje drugima. »Ako želimo Hrvatsku tolerancije i dijaloga, onda je izbor između nje i Stjepana Mesića neupitan«, dodao je. Jadranka Kosor je zahvalila Martensu na podršci EPP-a rekavši da joj je to dodatni poticaj da pobijedi na izborima. </p>
<p>»Uvjerena sam da sam svojim dosadašnjim radom dokazala da ću dostojno predstavljati Hrvatsku u inozemstvu. Hrvatska treba energičnu predsjednicu koja će svojim odnosom prema životu i ljudima dokazati da pripadamo europskom civilizacijskom krugu. Pokazala sam da sam tolerantna, jednaka prema svima, ne radim razliku između hrvatskih građana i ne priznajem dijalog ulice«, kazala je Kosor.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Nema temelja za poništenje, ali je na izbore bačena sjena</p>
<p>Da bi Ustavni sud poništio izbore, osporavatelji bi morali dokazati da je lažiran određen (konkretan) broj glasačkih listića te da je to utjecalo na izborni rezultat, objašnjeno nam je u Ustavnom sudu/ Stjepanu Mesiću je za pobjedu u prvom izbornom krugu nedostajalo oko 14.000 glasova, a Borisu Mikšiću oko 56.000 glasova za drugi krug</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ustavni zakon o Ustavnom sudu određuje da taj sud može poništiti izbore ako utvrdi da su počinjene povrede koje su utjecale ili mogle biti od utjecaja na izborne rezultate. U članku 88. Ustavnog zakona stoji da su političke stranke, kandidati, najmanje 100 birača ili pet posto birača izborne jedinice u kojoj se provode izbori, ovlašteni tijekom izbora, odnosno najkasnije u roku 30 dana od objavljivanja izbornih rezultata, tražiti od Ustavnog suda da u izvršavanju nadzora nad ustavnošću i zakonitošću izbora, poduzme odgovarajuće mjere ako se te aktivnosti provode suprotno Ustavu i zakonu. </p>
<p>U članku 89. pak stoji da kad se utvrdi da sudionici u izborima postupaju suprotno Ustavu i zakonu, Ustavni sud će o tome obvijestiti javnost putem sredstava javnog priopćavanja, po potrebi upozoriti nadležna tijela, a u slučaju povrede koja je utjecala ili mogla biti od utjecaja na rezultate izbora, poništit će sve ili pojedine izborne radnje ili odluke koje su prethodile povredi. </p>
<p>Dakle, da bi Ustavni sud poništio izbore, osporavatelji bi morali dokazati da je lažiran određen (konkretan) broj glasačkih listića te da je to utjecalo na izborni rezultat, objašnjeno nam je u Ustavnom sudu. </p>
<p>Stjepanu Mesiću je za pobjedu u prvom izbornom krugu nedostajalo oko 14.000 glasova, a Borisu Mikšiću oko 56.000 glasova za ulazak u drugi krug.</p>
<p>Mesić je nakon prvog kruga izjavljivao da je bilo nepravilnosti u glasovanju u Bosni i Hercegovini, a Mikšić je već tražio poništenje izbora na Ustavnom sudu, što je odbijeno. Ostalih 11 izbornih takmaca nisu spominjali lažiranje izbora. Stoga je pretpostavka da bi Ustavni sud mogao odlučivati o tomu jesu li lažiranjem oštećeni Mesić i Mikšić. No, pitanje je bi li ta dvojica kandidata mogla dokazati da je lažirano više od 14.000, odnosno 56.000 izbornih listića. Stoga, u pravnom smislu, Ustavni sud ne bi imao razloga za poništenje izbora. No, iako je u pravnom smislu vjerojatno sve »čisto«, samim dokazima da je bilo lažiranja, bačena je sjena na izbore i stvorena politička i moralna šteta. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Inspekcija Ministarstva zdravstva u čakovečkoj bolnici</p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> - U Županijsku bolnicu Čakovec u četvrtak je, zbog sumnjive smrti pacijenta Josipa Lečeka iz Pretetinca, upućena inspekcija Ministarstva zdravstva. O čemu su razgovarali s ravnateljem bolnice Franjom Fundakom i ostalim djelatnicima, nismo uspjeli doznati, jer nitko nije želio davati izjave. Rečeno nam je da se za sve obratimo Ministarstvu zdravstva. </p>
<p>Leček, koji je bolovao od raka pluća, preminuo je na Staru godinu. Njegovu su smrt liječnici proglasili u 3.40 sati na Pulmološkom odjelu djelatnosti za interne bolesti, a njegovo je tijelo otpremljeno na Patologiju. Kad ga je patologinja ujutro izvadila iz hladnjaka, tijelo je bilo zgrčeno. O svemu je izvijestila ravnatelja, a u dopisu koji mu je poslala navodi da je »pacijent nađen u neprirodnom položaju za mrtvog čovjeka« te kako »vanjski znakovi ukazuju na to da je smrt nastupila u hladnjaku, a ne Pulmološkom odjelu«. </p>
<p>Povjerenstvo za stručni rad i nadzor čakovečke bolnice utvrdilo je pak kako je nedvojbeno da je smrt nastupila upravo na odjelu u 3.40 sati. O cijelom je slučaju obaviješteno i Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu, koje navodi da na temelju dosad prikupljenih podataka nije moguće utvrditi je li bilo kakvih nepravilnosti. Stoga su u četvrtak u Istražni centar varaždinskog županijskog suda uputili prijedlog za poduzimanje istražnih radnji kako bi se sudsko-medicinskim vještačenjem utvrdio točan uzrok i vrijeme smrti pacijenta. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Konsenzusom do bolje pozicije u EU</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlada je u četvrtak podržala donošenje zajedničkog dokumenta u Saboru kojim će se utvrditi temeljna načela uključivanja Hrvatske u Europsku uniju. </p>
<p>S obzirom na važnost ovog dokumenta, Vlada smatra da on treba biti donesen konsenzusom svih stranaka i stoga podržava rad posebne međustranačke skupine koja će predložiti tekst odgovarajućeg akta - rezolucije ili deklaracije - kojim će se definirati načela pristupa EU.</p>
<p>Premijer Ivo Sanader pozdravio je još jednom to što su sve stranke pokazale svijest o važnosti pregovora s Unijom o kojima će ovisiti status Hrvatske u Europi, te je ponovio da tu temu treba izdignuti iznad partikularnih i dnevnopolitičkih interesa stranaka.</p>
<p>»Trudit ćemo se da se konsenzus postigne i održi, jer ćemo tako u pregovorima biti jači, imat ćemo jači vjetar u leđa i ostvarit ćemo bolje rezultate, koje inače ne bismo ostvarili«, naglasio je premijer i dodao kako, budemo li uspješni u pregovorima, nema onoga tko može sebi pripisati zasluge. »Tu nema pobjednika. Pobijedili smo svi, pobijedila je Hrvatska i njezini građani. Ako ne budemo uspješni, svi smo krivi«, rekao je Sanader.</p>
<p>Na sjednici Vlade kao gost je nazočio glavni hrvatski pregovarač s EU-om Vladimir Drobnjak, koji je rekao da će posao pregovora biti težak, ali kako nema ni najmanjeg razloga da ne budemo optimistični. </p>
<p>Uvjeren je da će Hrvatska imati dobar i profesionalan pregovarački tim koji će s druge strane imati najbolju i najbolje plaćenu birokraciju u Europi.</p>
<p>Drobnjak je obećao da će pregovori biti otvoreni i transparentni te da će javnost o njima biti precizno izvješćivana, no upozorio je i da taj proces ima i diskretnu diplomatsko-pregovaračku stranu. Svoj optimizam da će Hrvatska završiti pregovore s EU-om do 2007. godine izrazio je i ministar vanjskih poslova u ostavci Miomir Žužul, ističući kako je Vlada već pokazala da je sposobna odraditi taj posao. I on je pozdravio političko jedinstvo stranaka ističući da ćemo, s obzirom na konsenzus, biti u boljoj i jačoj pregovaračkoj poziciji. Žužul je rekao kako će u pregovorima biti malo političkih pitanja te da će se u većini slučajeva pregovarati o tome na koji način i kojim tempom primijeniti ono što je Europska komisija već usvojila.</p>
<p>Budući da je podržala donošenje zajedničkog dokumenta o pristupu EU, Vlada se nije formalno očitovala o pet prijedloga takvog akta koji su predložili klubovi HDZ-a, HSS-a i SDP-a, HSP-a, HNS-a i PGS-a te klub zastupnika SDSS-a.</p>
<p>Vlada je podržala i HDZ-ov prijedlog zajedničke izjave Sabora i Vlade o suradnji u vođenju pregovora za članstvo u Europskoj uniji, u kojem se potvrđuje puna spremnost Vlade i Sabora da se 17. ožujka 2005. otvore pregovori o punopravnom članstvu Hrvatske i EU.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Sastao se Nacionalni odbor za praćenje pregovora s EU-om</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Glavni hrvatski pregovarač s EU-om Vladimir Drobnjak sastao se u četvrtak u Saboru s Gordanom Jandrokovićem, Nevenom Mimicom i Miloradom Pupovcem, predsjednicima odbora za vanjsku politiku, za europske integracije i za međuparlamentarnu suradnju, koji po funkciji ulaze u saborski Nacionalni odbor za praćenje i nadzor pregovora. Kako doznajemo, na prvom sastanku nije bilo riječi o direktivama kojih se moraju držati naši pregovarači, nego je dogovoreno da će se ubuduće redovito sastajati te razmjenjivati stajališta o svom problemima koji bi mogli iskrsnuti u tijeku pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. U četvrtak se sastala i radna skupina koja treba objediniti šest tekstova deklaracija, rezolucija i izjava o pristupanju Uniji. U toj skupini su Josip Vresk (HSS), Jozo Radoš (Libra), Miroslav Rožić (HSP), Jandroković (HDZ) i Pupovac (SDSS) te šefica našeg pregovaračkog tima, ministrica europskih integracija Kolinda Grabar Kitarović. Nije se raspravljalo, kako saznajemo, o sadržaju tih šest dokumenata upućenih u saborsku proceduru, nego o tome treba li Saboru predložiti donošenje jedinstvene i deklaracije i izjave o pristupanju Uniji. Prevladalo je mišljenje da parlament treba donijeti i deklaraciju i izjavu, jer je riječ o sadržajno različitim dokumentima. </p>
<p>Šesteročlana radna skupina ponovo će se sastati u petak. </p>
<p>I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Lokalni izbori po novom zakonu</p>
<p>Treba precizno regulirati zakone koji se odnose na popise birača, broj potpisa potpore kandidatima za predsjednika države treba povećati na 30.000, a medijima treba dati slobodne ruke i omogućiti da sami odrede pravila praćenja svih izbora, uključujući i sučeljavanja glavnih kandidata, najavio je Vladimir Šeks</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks najavio je izmjene izbornog zakonodavstva, od kojih će neke vrijediti već za lokalne izbore najavljene za travanj. Na konferenciji za novinare u četvrtak Šeks je rekao da je sazrijelo vrijeme za bitne zahvate u izborno zakonodavstvo, a da posebnu pozornost odmah treba staviti na precizno reguliranje zakona koji se odnose na popise birača. </p>
<p>»Zbog različitih demografskih kretanja, danas imamo stanovit broj fiktivnih birača, koji jesu evidentirani, ali nemaju prebivalište u Hrvatskoj. Tu treba uvesti red kako se ne bi više događalo da u nekim sredinama, poput Knina ili Dvora na Uni, ima više birača nego stanovništva«, napomenuo je Šeks, koji smatra i da na 30.000 treba povećati broj potpisa potpore kandidatima za predsjednika države. Važnim se čini i njegovo razmišljanje o ulozi medija kojima, kaže, treba dati slobodne ruke i omogućiti da sami odrede pravila praćenja svih izbora, uključujući i različite vidove sučeljavanja glavnih kandidata, a ne svih kandidiranih. </p>
<p>Šeks je najavio 12. sjednicu Sabora koja počinje 19. siječnja, a potrajat će, uz jednu stanku, do kraja veljače. Prva tri dana raspravljat će se o šest dokumenata o pregovorima s EU-om (rezolucije, deklaracije, izjave) koji trebaju odrediti odnos Sabora, Vlade i 12 pregovaračkih timova, a izabrat će se i Nacionalni odbor za praćenje i nadzor pregovora kojem će na čelu biti jedan oporbenjak. </p>
<p>Novinare je zanimalo »gdje će se naći« vladajući i oporba s obzirom da HDZ predlaže tek načelnu deklaraciju o pregovorima, dok veći dio oporbe traži da se rezolucijom odmah utvrde čvrste pregovaračke pozicije, poput odgode prodaje zemljišta i nekretnina strancima na 15 godina. </p>
<p>Šeks je rekao da »izlaz iz toga« treba pronaći šesteročlana radna skupina u kojoj su predstavnici HDZ-a, oporbe i Vlade. Ne pođe li joj to za rukom, politički će se dijalog nastaviti, kazao je, ali i naglasio kako je »teško prihvatljivo da se već u ovoj fazi cementiraju polazišta i određuje crta ispod koje ne smiju ići naši pregovarači«. </p>
<p>Predsjednik Sabora napomenuo je da će se idućeg tjedna oformiti Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa. Dogovorom svih stranaka, u Povjerenstvo ulaze Josip Leko (SDP), Marija Bajt (HDZ), Pejo Trgovčević (HSP) i Nikola Mak (nacionalne manjine) te tri vanjska člana: Zorislav Antun Petrović, Deša Mlikotin Tomić i Zlata Đurđević. </p>
<p>Sugestija je HDZ-a, rekao je, da Povjerenstvo preuzme teme iz četiriju inicijativa za osnivanjem istražnih povjerenstava koje su trenutačno u saborskoj proceduri. </p>
<p>»Mislim da je to racionalan prijedlog, jer bi se time prekinuo rat povjerenstvima. O političkoj zrelosti i shvaćanju da se preko povjerenstava ne trebaju rješavati međustranački sukobi ovisi hoće li predlagatelji povući svoje zahtjeve za istražnim povjerenstvima«, zaključio je Šeks. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Caritas i Crveni križ danas šalju pomoć u jugoistočnu Aziju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Oko 4,9 milijuna kuna, koje je prikupio Hrvatski Crveni križ, uputit će se u petak u sjedište Međunarodnoga Crvenoga križa i Crvenog polumjeseca u Ženevi, odakle će novac biti upućen Indoneziji, Šri Lanki, Tajlandu i Indiji, rečeno je u četvrtak u Zagrebu na HCK-ovoj konferenciji za novinare. </p>
<p>Ovaj iznos je samo dio od 6,6 milijuna kuna koje se uspjelo prikupiti preko humanitarnog telefona i žiroračuna. Najviše je pridonijela hrvatska vlada s četiri milijuna kuna i tvrtka Ericsson Nikola Tesla, koja je darovala milijun kuna. Pozivima hrvatskih građana na humanitarni telefon prikupljeno je nešto više od pola milijuna kuna. </p>
<p>Pročelnik Ureda za rad, zdravstvo i socijalnu skrb grada Zagreba Zvonimir Šostar, najavio je da će i Grad sljedeći tjedan donirati pola milijuna kuna, čime bi se premašila obveza Hrvatskoga Crvenoga križa da prikupi oko 7,3 milijuna kuna (1,5 švicarskih franaka) do 1. ožujka.</p>
<p>Šostar je najavio da će se oformiti stručna ekipa psihologa, predvođena dr. Gordanom Buljan Flander, koja bi obučavala psihologe u jugoistočnoj Aziji za pomoć stradalima.</p>
<p>I hrvatski Caritas je u četvrtak poslao prvu donaciju materijalne i novčane pomoći koja će preko njemačkoga Caritasa biti upućena na Šri Lanku. Caritas je do sada prikupio oko 1,4 milijuna kuna prilozima građana i vjernika u župama, a pridružila mu se i Pliva s 1,5 tona lijekova te Podravka s 20.000 dječjih obroka. </p>
<p>Prijevoz pomoći do Frankfurta omogućili su Croatia Airlines i špedicijska tvrtka Kuehne & Nagel.</p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Podobnik ne želi platiti kaznu </p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Članovi Slovenske pučke stranke koji su u rujnu prošle godine sudjelovali u graničnom incidentu na prijelazu Plovanija izjavili su da ne žele platiti prekršajne kazne koje im je izrekao sudac prekršajnog suda u Umagu Vladimir Vidović, a koje su u međuvremenu postale pravomoćne, navode u četvrtak slovenski mediji.</p>
<p>Predsjednik te stranke i ministar okoliša i prostora u sadašnjoj vladi Janez Podobnik izjavio je da kaznu od 2500 kuna »ni u kojem slučaju ne namjerava platiti«, piše ljubljansko Delo. Podobnik je podsjetio da je slovensko ministarstvo pravosuđa odbilo molbu hrvatskog ministarstva pravosuđa da se rješenja o prekršajnim kaznama uruče sudionicima incidenta na osnovi međudržavnog ugovora o pravnoj pomoći.</p>
<p>Kako prenosi Delo, slovensko Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u vezi s objavom prekršajnih kazni dvanaestorici slovenskih državljana da »Slovenija na području spomenutog događaja ne priznaje hrvatsku jurisdikciju« i da zato odluke hrvatskih pravosudnih tijela tretira »kao nepostojeće, odnosno ništavne«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Obiteljima nezaposlenih mjesečno za hranu samo 890 kuna</p>
<p>Nezaposleni su zbog gladi prisiljeni raditi na crno, što poslodavci maksimalno iskorištavaju / U slučajevima kad ih otkrije inspekcija, gube pravo na naknadu ili socijalnu pomoć / Velik broj nezaposlenih nema ni za kartu za prijevoz da se redovito jave Zavodu za zapošljavanje, što često zna biti razlog brisanju iz evidencije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Potrošačka košarica koju računaju Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) zadnjih je mjeseci sve skuplja, što znači da se košaricom u koju nisu uključeni troškovi novoronđenčadi, obrazovanja, zdravlja, godišnjeg odmora... podmiruje sve manje osnovnih životnih potreba. Predsjednik NHS–a Krešimir Sever rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare u Zagrebu da je košarica za prosječnu četveročlanu obitelj u prosincu, u odnosu na studeni, bila skuplja 2,76 posto, a umirovljenicima za 3,14 posto.</p>
<p>U usporedbi s prosincem 2003. godine, košarica je poskupjela 9,74 posto, a plaće su rasle samo 3,3 posto. Zaključak je da su uvjeti života sve gori, jer je pokrivenost košarice prosječnom plaćom u godinu dana opala sa 75,88 na 66,14 posto. Pad je mnogo veći za obitelji u podstanarstvu (oni plaćom podmiruju 51,34 posto troškova) te umirovljenika, koji nemaju ni za polovicu osnovnih životnih troškova. Gospodarski savjetnik u NHS–u Goran Bakula ustvrdio je da svi ekonomski pokazatelji upućuju na spoznaju o tome da će stanje ove godine biti još i gore.</p>
<p>NHS je uz pomoć predsjednice zagrebačkog Društva nezaposlenih Jeniseje Fištrek izračunao i kako žive obitelji s djecom u kojoj su jedan ili oba roditelji nezaposleni. Sever je naglasio da su pokazatelji više nego tragični te da je istraživanje bilo vrlo mučno, jer se većina ljudi koji žive u dobokom siromaštvu toga srame. Pokazalo se da je najveći iznos koji tim obiteljima mjesečno ostane za hranu (žive od novčane naknade za nezaposlene ili socijalne pomoći te dječjeg dodatka) samo oko 890 kuna ili 29,66 kuna dnevno. U to ne ulaze troškovi malog djeteta (pelene, kašice...), a najskuplje meso je krvavica, koje mogu kupiti najviše dva kilograma. U to ne ulaze ni troškovi prijevoza, udžbenika, upisa u škole te smještaj srednjoškolca ili studenta, ako se školuju izvan mjesta boravka.</p>
<p>Nezaposleni su zbog gladi prisiljeni raditi na crno, što poslodavci maksimalno iskorištavaju. U slučajevima kad ih otkrije inspekcija, gube pravo na naknadu ili socijalnu pomoć. Velik broj nezaposlenih nema ni za kartu za prijevoz da se redovito jave Zavodu za zapošljavanje, što često zna biti razlog brisanju iz evidencije. Nezaposleni znaju izgubiti stečena prava, jer nemaju mogućnosti da idu dva mjesec na posao na kojem ne primaju plaću. Za to vrijeme moraju plaćati prijevoz, pristojno se obući (žene moraju imati frizuru i kupovati čarape, biti vesele...) Kada zbog neimaštine odustanu od tog posla, izgube pravo na naknadu jer nisu dobili otkaz već su ga dali.</p>
<p>Sever je rekao da će, kao i dosad, izračune košarice dostaviti saborskim zastupnicima i predsjedničkim kandidatima te će ih pozvati da pokušaju barem tjedan živjeti kao najsiromašniji.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050114].
|
