NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050313].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 165404 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>13.03.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Komitet 300 uništava pet milijardi ljudi </p>
<p>Shizofrena Colemanova teorija uvjerava da tajnovita svjetska vlada, navodno predvođena britanskom kraljicom Elizabetom II. i tajnom službom MI6, do 2050. godine namjerava stanovništvo cijelog planeta svesti na samo milijardu, a »novi svjetski poredak« zasnivao bi se na neslobodama, sotonizmu, drogi i potpunoj zabrani braka i obitelji </p>
<p>Već nekoliko tjedana na samome vrhu hrvatske publicističke liste najprodavanijih knjiga, o čemu ponajbolje govori televizijska emisija »Pola ure kulture«, nalazi se uradak izvjesnoga dr. Johna Colemana. Šira javnost ranije nije čula za toga autora, niti se njegove knjige u drugim zemljama ubrajaju u hit-literaturu. Najbizarniji je, ipak, podatak da je knjiga koju je nedavno tiskala zagrebačka Detecta izvorno objavljena još 1992. u SAD-u.</p>
<p> Zašto Hrvati, onda, danas toliko kupuju Colemana? Odgovor je u njezinu naslovu: »Hijerarhija zavjerenika: Komitet 300«. Sudeći prema sadržaju, a i nekim internetskim podacima o brojnim skandalima koji su je pratili, Colemanov je kontroverzni uradak vrhunac onoga što nazivamo »teorijom zavjere«, a glavni su negativci, dakako, Britanci. Tako je negativna energija usmjerena na aktualnu britansku politiku u danima kada je sve izvjesnije da Hrvatska gubi prvotni termin početka pregovora s Europskom unijom dobila i svojevrsnu» teorijsku« osnovu. </p>
<p>Naime, za razliku od drugih knjiga koje zarađuju na tržištu sijanjem straha i beznađa pred budućnošću čovječanstva, Coleman ne upire prstom samo u masone, cioniste, Sionski priorij, rozenkrojcere, iluminate, fabijaniste, Bilderbergere, Trilateralnu komisiju i još niz tajnih društava, za dio kojih nema dokaza da i danas djeluju, nego to »izvorište zla« proširuje i tajnim društvima koja navodno usmjeravaju svjetsku politiku u vremenu kojem smo svjedoci. Odnosi se to ponajprije na tajnoviti Komitet 300, koji je na vrhu te piramide, te njegove izvršne poluge Rimski klub i Okrugli stol, za koje autor tvrdi da sve važnije svjetske institucije i državnike drže u potpunosti »na uzdi« i prisiljavaju ih da rade prema njihovim destruktivnim naredbama.</p>
<p> Logistiku im u tome daje cijeli niz svjetski poznatih istraživačkih instituta i zaklada, od kojih Coleman po destruktivnom utjecaju izdvaja inače iznimno ugledni londonski Kraljevski institut za međunarodne odnose, zatim Institut Tavistock za ljudske odnose, Institut Stanford i Institut Hadson, kao i stotine onih manje poznatih i važnih. No, svima njima, čak i NATO-paktom, CIA-om, Mossadom i Interpolom, tvrdi autor, u korist Komiteta 300 zapravo manipulira britanska tajna služba MI6, što također golica maštu hrvatskoga čitatelja, suočenog s nedavnom aferom o »divljanju« britanskih obavještajaca po zagrebačkim ulicama. Među meganegativcima je i američki predsjednik George Bush, stariji doduše, kao i sve vezano uz globalizaciju i »novi svjetski poredak«. Zato su Colemanove teorije pravi melem za oči frustriranoga hrvatskog čitatelja.</p>
<p> Tko je, međutim, taj isti Coleman i kakve nam zaključke nudi? Riječ je o bivšem obavještajnom časniku, za kojeg iz šturih biografskih podataka nije jasno je li bio otpadnik iz MI6 ili žrtva te iste službe. Priznaje, tek, da je sudjelovao u više »prljavih« misija, vezanih uz putove droge, ali i rušenje režima u zemljama Trećeg svijeta. Navodno je, kaže, vidio svakakve »državne tajne« koje su govorile o stvarnim naredbodavcima zločina i trgovine drogom i zlatom. Kasnije se pokajao zbog svoje uloge o tim nečasnim poslovima i krenuo u vlastiti »križarski rat« protiv MI6. Potkraj šezdesetih godina počeo je u SAD-u objavljivati knjige o tajnim društvima. Svaka od njih imala je sve ambiciozniju teoriju zavjere, da bi upravo sa spomenutim Komitetom 300 došao do svog vrhunca, odnosno uvjerenja kako svijet vrtoglavo tone u propast. Dio toga trebao se dogoditi do 2000. godine, ali neispunjavanje tih crnih prognoza autora bi moglo uvjeriti samo da je i to neka - zavjera.</p>
<p>Kao što se moglo i zaključiti, ključna je Colemanova teza, dostojna psihijatrijske analize, da grupa moćnika u sjeni, koja se naziva Komitet 300, u potpunosti upravlja svijetom, i to već punih 150 godina. Njezini su članovi, objašnjava autor, članovi kraljevskih i plemićkih obitelji, vlasnici i menadžeri svjetskih kompanija, bankari, političari, diplomati, sveučilišni profesori i ostali uglednici. Coleman u knjizi nudi stotine imena bivših i sadašnjih članova, od kojih počasno mjesto daje britanskoj kraljici Elizabeti II., onoj istoj koja danas ne može kontrolirati ni šlic svoga sina Charlesa, kao ni nestašluke unuka Harryja. Hrvatima će se svidjeti da se u tom mračnom društvu nalaze i dva bivša mirovna posrednika, lord Carrington i Cyrus Vance, a i lord Aldingon, upleten u bleiburški masakr. Jasno, tu su i Winston Churchill, David Rockefeller, Willy Brandt (predstavljen i kao sovjetski špijun!), Geoge Schultz, Henry Kissinger, pa čak i Otto von Habsburg i otac supruge njegova najstarijeg sina Karla barun Thyssen-Bornamisza. </p>
<p> Kad netko od članova umre, nasljeđuje ga, kao na srednjovjekovnim dvorovima, osoba koju on prethodno izabere. Nije poznato gdje se i kada taj Komitet 300 sastaje, odnosno je li se ikad i okupio, ali on, kaže, odlučuje tko će na vlast, protiv koga će se ratovati, koga treba eliminirati, kako će djelovati bankovni sustav i koji su narodi osuđeni na umiranje zbog gladi, bolesti i širenja droge. Dakle, to su jedini gospodari života i smrti.</p>
<p> No, ni spomenuta imena nisu toliko šokantna kao sama Colemanova teorija o tome što slijedi čovječanstvu do 2050. godine. Njegovi su zaključci po zastrašujućem pesimizmu usporedivi samo s povremenim teorijama udara velikih kometa u Zemlju ili nuklearnih kataklizmi, kao i zastrašujućim zapletima koje poznaju čitatelji futurističkih romana Orwella i Huxleya, odnosno gledatelji filmskih klasika »Paklene naranče«, »Fahrenheita 451« ili »Zelenog soylenta«, a sve to začinjeno i ultrakonzervativizmom. Ukratko, Coleman je uvjeren u to kako je Komitet 300 odlučio sadašnjih šest milijardi stanovnika, među kojima većinu drže »beskorisnim izjelicama« jer uništavaju ionako premale prirodne resurse, u krakom roku svesti na samo milijardu, da bi njima u potpunosti ovladali.</p>
<p>Metode brze eliminacije tih pet milijardi stanovnika »viška« Coleman vidi u uvođenju svjetske vlade, što drži da je bit »novog svjetskog poretka«. Ona će drastično smanjiti natalitet, uništiti industriju, onemogućiti liječenje cijelim narodima ili socijalnim skupinama, obustaviti pomoć u hrani i vodi, a za ostalo će se pobrinuti namjerno izazvani i poticani ratovi. Još je stravičnija Colemanova slika budućega globaliziranog društva, u kojem bi bili samo vladari i sluge, bez srednjih slojeva. Zakoni bi svuda bili jedinstveni i svaka bi se pobuna protiv takvoga stanja kažnjavala smrću. Bit će, kaže, dopuštena samo nekakva Crkva svjetske vlade, a izgubit će se i današnji pojmovi braka, obitelji, odgoja, slobodnih medija i nacionalnog identiteta: </p>
<p> »Sotonizam, luciferizam i vještičarstvo bit će priznati kao legalni školski predmeti svjetske vlade, bez privatnih i crkvenih škola. Sve su kršćanske crkve već podrovane i kršćanstvo će pod svjetskom vladom postati stvar prošlosti… Neće biti stvari poput republikanizma, suvereniteta ni prava koja pripadaju narodu… Brak će biti zakonom zabranjen… Djecu će u ranoj dobi oduzimati roditeljima i odgajat će ih skrbnici kao državno vlasništvo… Slobodan seks bit će zakonska obveza… Uporaba 'rekreacijskih' droga bit će obvezatna… Organizirat će se širenje droge za kontrolu uma… Eutanazija za nasmrt bolesne i stare bit će obvezatna… Nijedan grad neće smjeti imati više od unaprijed utvrđenog broja stanovnika…«</p>
<p> Indikativno je da je Coleman uvjeren kako je taj proces već počeo, a »probni baloni« bili su, kaže, zločini Pol Pota u Kambodži, atentati na premijera Alda Mora u Italiji, predsjednika Kennedyja, čak i princezu Grace (Kelly) od Monaka. Možda je u tome vrhunac, ipak, teza kako je brižljivo pripremani plan za širenje droge bio vezan uz svjesno poticanje rasta popularnosti The Beatlesa i Rolling Stonesa, kao i pretvaranje alternativnih književnika Normana Mailera i Alana Ginsberga u medijske ikone. Jednom riječju, sve što se posljednjih desetljeća događalo, upozorava Coleman, ne može biti slučajno, nego je dio plana zločinačkih umova iz Komiteta 300.</p>
<p> Kad neki šire takve shizofrene teze, okolina ih obično preporuči za liječničke preglede. Drugi se, pak, odluče za pisanje knjiga. I na tome još odlično zarade. </p>
<p>Željko Krušelj</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hrvatski poljoprivrednici ne trebaju se bojati Europe</p>
<p>Domaći poljoprivredni sustav, ponajprije prerađivački dio, sukladan je u većoj mjeri onome u Uniji. Nije nevažno da imamo višu razinu potpora u poljoprivredi u odnosu na zemlje koje su lani ušle u EU, osim Slovenije. A bez obzira na veličinu posjeda, smatram da za sve poljoprivredne proizvođače ima prostora. No, moraju promijeniti strukturu sjetve - dakle umjesto pšenice, orijentirati se na uljarice, voće i povrće, te cvijeće, pogotovo na manjim gospodarstvima, gdje se po jedinici površine ostvaruje znatno viši prihod. Primjerice za hektar voćnjaka dobiva se više nego za hektar pšenice </p>
<p>O neizvjesnosti koju nosi prilagodba hrvatskoga poljoprivredno-prerađivačkog sektora onome u Europskoj uniji i o tome zašto su poljoprivrednici među najvećim euroskepticima razgovarali smo s Petrom Čobankovićem, ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Teme razgovora bile su i bolje povezivanje poljoprivrede i turizma, planovi za poticanje ruralnog razvitka i poljoprivredne proizvodnje, ali i nedavni sastanak 15 poljoprivrednih udruga s članovima Vlade zbog neisplate poticaja. </p>
<p> • Kakva će biti prilagodba hrvatskog poljoprivredno-prerađivačkog sektora onome u Europskoj uniji?</p>
<p>- Hrvatska neće imati velikih problema s prilagodbom standardima Unije, bilo da je riječ o kvaliteti, odnosno ispunjavanju higijensko-sanitarnih uvjeta, ili zaštiti autohtonih proizvoda kao što su kulen, pršut i šunka i njihova geografskog podrijetla. U sklopu približavanja Uniji, hrvatska je vlada prihvatila programski cilj da započne dugoročnu strateška preorijentaciju kako bi se tehnološki poboljšala proizvodnja i kakvoća proizvoda za vlastite potrebe i izvoz. </p>
<p> • Kako to izgleda u praksi?</p>
<p>- Ovih je dana potpisan memorandum za provedbu projekta pod nazivom »Poticanje gospodarstva i zapošljavanje u prehrambenom sektoru«, koji s milijun i pol eura financira njemačka vlada u sklopu bilateralne tehničke suradnje s Hrvatskom. Želimo potaknuti veće sudjelovanje prerađivača, odabranih projektom, na tržištu i ostvarenje dodatne dobiti kroz plasman poljoprivrednih proizvoda u turizam, zatim povećanje izvoza i kvalitete proizvoda, kao i zaposlenosti.</p>
<p> U travnju će hrvatski poljoprivredni proizvođači ići na studijsko putovanje u Njemačku kako bi se upoznali s tamošnjim načinom proizvodnje. Domaći poljoprivredni sustav, ponajprije prerađivački dio, sukladan je u većoj mjeri onome u Uniji. Nije nevažno da imamo višu razinu potpora u poljoprivredi u odnosu na zemlje koje su lani ušle u EU, osim Slovenije. </p>
<p>U većoj mjeri imamo i uspostavljenu logističku potporu poljoprivrednoj proizvodnji - od savjetodavne službe, stočarskog centra, do zavoda. Moramo još osnažiti zavode za tlo, bilja i voćarstvo. </p>
<p> • Zašto su poljoprivrednici među najvećim euroskepticima?</p>
<p>- U procesu prilagodbe nužno je strukturirati poljoprivredno gospodarstvo, ne samo kad je riječ o veličini posjeda. Naravno, poljoprivredno zemljište je osnovni potencijal za tu proizvodnju. No, bez obzira na veličinu posjeda, smatram da za sve poljoprivredne proizvođače ima prostora. </p>
<p>Oni moraju promijeniti strukturu sjetve - dakle umjesto pšenice, orijentirati se na uljarice, voće i povrće, te cvijeće, pogotovo na manjim gospodarstvima, gdje se po jedinici površine ostvaruje znatno viši prihod. Primjerice za hektar voćnjaka dobije se više nego za hektar pšenice. Na takvim gospodarstvima znatno je veći udjel ljudskog rada, dakle i zaposlenosti. </p>
<p>• Koje su to proizvodnje kojima bi se više trebali okrenuti domaći poljoprivrednici?</p>
<p>– Moramo osnažiti razvoj stočarstva, jer je to preduvjet za povećanje prihoda, a time se osigurava tržište za ratarske kulture. Imamo mogućnosti povećati gotovo sve grane poljoprivredne proizvodnje, jer na domaćem tržištu nedostaje domaćih proizvoda. Osim toga, domaći se proizvođači hrane ne moraju »tući« na svjetskom tržištu, gdje više nema jeftinog mesa i žive stoke, jer prije svega imaju osigurano tržište kod kuće. Dakle, bitno je zadovoljiti vlastite potrebe za hranom. </p>
<p>Ako se proizvodi za domaće turističke potrebe, riječ je o izvozu bez izvoza ili najjeftinijem izvozu. U tom dijelu domaća poljoprivreda ima velikih i još nedovoljno iskorištenih mogućnosti.</p>
<p>• Kako rade četiri povjerenstva osnovana nakon nedavnog sastanka 15 poljoprivrednih udruga i Vlade?</p>
<p>– Povjerenstvo za zemljište postiglo je najveću suglasnost i sljedeći tjedan na Vladu ide izmijenjeni Zakon o poljoprivrednom zemljištu. U tom pogledu, s udrugama seljaka neće biti nikakvih problema. Isto tako, mislim da neće biti problema s povjerenstvom za mlijeko iako ćemo krenuti u poboljšanje proizvodnje mlijeka. Povjerenstvo za uvoz neće imati problema s uvozom po dampinškim cijenama, jer se i stanje na vanjskim tržištima promijenilo. </p>
<p> Dobro je da je Hrvatska u najvećoj mjeri izuzeta iz subvencioniranog izvoza iz zemalja Unije, kao što je slučaj s izvozom pšenice.</p>
<p>• Kako zaustaviti poremećaje u opskrbi tržišta koji najčešće pogađaju potrošače?</p>
<p>– Domaći proizvođači, koristeći se zaštitnim carinama, mogu biti konkurentni stranim. Uz to, oslanjanjem na domaće sirovine, domaći proizvođači mesa i mlijeka uvidjeli su da im proizvodnja može biti stabilnija i profitabilnija. Domaća mesna industrija i pojedine mljekare aktivno sudjeluju u obnovi stočarstva, krenulo se s obnovom reprodukcijskih centara, kooperantima... </p>
<p>Moramo osigurati stabilnost cijene stočne hrane kako bi se izbjegli skokovi, a time će biti stabilna i cijena žive stoke. Tako bi se postigla konkurentnost domaće proizvodnje i sigurnost za proizvođače, ali i potrošače. </p>
<p>• Zašto su proizvođači nezadovoljni s potporama poljoprivrednoj proizvodnji? </p>
<p>– Stvorilo se takvo javno mnijenje da nema poljoprivredne proizvodnje bez državnih poticaja, što nije točno. Naime, novac od poticaja ne bi trebao biti jedina motivacija nekome da se bavi poljoprivredom. Potpora pomaže poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno konkurentnosti među domaćim poljoprivredno-prehrambenim proizvodima. Ali, više se ne mogu stvarati veće obveze od proračunskih mogućnosti, jer bismo došli u situaciju da isplata poticaja kasni i po pola godine, a onda bismo morali otpisivati neisplaćene poticaje. </p>
<p>Bivša je vlast prije dvije godine isplatila 550 milijuna kuna više za poticaje nego što je bilo predviđeno. Od početka ove godine isplaćeno je 940 milijuna kuna za poticaje, što je iznos jedne i pol žetve pšenice. Nažalost, dio poljoprivrednih proizvođača nije zadovoljan s tim. </p>
<p> • Kako pokrenuti zapuštenu poljoprivrednu proizvodnju?</p>
<p>– Znatno smo ojačali model investicijskih potpora za podizanje višegodišnjih nasada i govedarske proizvodnje, kakav ne postoji drugdje u Europi. Riječ je o vrlo atraktivnim kreditima s kamatama do četiri posto, višegodišnjim počekom i dugotrajnim rokom otplate. Primjerice, može se dobiti do 25 posto nepovratnih sredstva za investiciju do dva milijuna kuna kojom se može podići mliječna farma sa 70 do 100 grla. </p>
<p> • Kako oživjeti zapuštena ruralna područja?</p>
<p>- U sklopu Unijinih pretpristupnih fondova Hrvatska može računati na izdašniju novčanu pomoć za ruralni razvoj. U Ministarstvu smo ustrojili Upravu za održivi razvoj seoskog prostora, koja ima zadaću pomoću programa oživjeti takva područje kao što je ono između Karlovca i Splita. Izvan većih naselja uglavnom, nema stanovništva, a postoje dobri uvjeti za razvoj stočarstva, povrćarstva i voćarstva. Tako je i s područjem uz smjer Vojnić-Glina-Petrinja.</p>
<p>Model potpore ruralnom razvitku osigurao je novac, koji će se i povećavati u nadolazećem razdoblju, za spas hrvatskog sela. Tu nije riječ samo o seoskom turizmu ili vinskim cestama, odnosno razvoju poljoprivredne proizvodnje. Na velikim ruralnim područjima, nažalost, nema ljudi. </p>
<p>Rekordan lanjski uvoz hrane </p>
<p>• Lani je uvoz hrane u Hrvatsku bio rekordan dosegnuvši gotovo milijardu i pol dolara. Kako to zaustaviti? S druge strane, što se dogodilo na početku ove godine da je izvoz počeo rasti?</p>
<p>- Rekordan lanjski uvoz hrane, kako kažete, bio je posljedica enormne suše u 2003. godini, ali i zbog toga što se stoku nije stavilo za tov. </p>
<p>U poljoprivredi postoji povezanost ne samo između pojedinih grana proizvodnje, nego i između godina, dakle što jedne godine posijete, druge požanjete...</p>
<p> Vlastita proizvodnja najbolji je izlaz za stabilnu opskrbu tržišta. Na početku ove godine, u siječnju, izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda bio je 40 posto viši nego lani u isto vrijeme. </p>
<p>Ponajprije je riječ o većem izvozu tune i šećera, ali i sve druge stavke izvoza bile su više. Za mene to nije iznenađenje, jer sam nešto takvo najavio još u rujnu prošle godine. </p>
<p> Uvoz je bio osam posto viši u odnosu na siječanj 2004., a u prvom redu radilo se o uvozu žive stoke i mesa. </p>
<p>Pokrivenost uvoza izvozom iznosi zadovoljavajućih 77 posto. Naš je cilj da iduće godine ta pokrivenost bude 80 posto.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="3">
<p>Veliki povratak Milana Bandića</p>
<p>Bez obzira na sve afere i to što u stranci baš i nije popularan Bandić je SDP-ov kandidat za gradonačelnika jer su ankete pokazale da ga podržava četrdesetak posto zagrebačkih birača</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Milan Bandić se vraća u zagrebačku politiku na velika vrata. Dogradonačelnička kazna za pijani vozački ispad je odslužena. U petak je SDP donio formalnu odluku da će upravo Bandić biti njegov kandidat za zagrebačkog gradonačelnika, odnosno da će voditi koalicijsku listu SDP-a, HSS-a i HSU-a. </p>
<p>Donošenju te odluke prisustvovalo je i vodstvo stranke, na čelu s predsjednikom Ivicom Račanom. On je time jasno pokazao da stoji iza uvjerljivo najjačeg zagrebačkog političara - kojeg prema anketama podržava oko 40 posto Zagrepčana, bez obzira na sve njegove afere i aferice. To je bila Račanova otvorena poruka ne samo aktualnom partneru u Zagrebu HNS-u, koji otvoreno kaže da s Bandićem više ne želi imati posla. Bila je to i poruka stranci, koja Bandića ne voli ni približno toliko koliko zagrebački birači, što se vidjelo i na posljednjim unutarstranačkim izborima, na kojima se Bandić nije uspio progurati u vrh stranke.</p>
<p> A prije kojih pola godine, u vrhu stranke se moglo čuti i to da će se SDP Bandića odreći, makar time riskirao i gubitak vlasti u Zagrebu, ako ankete pokažu da je od stranke popularniji do nekih pet posto. No, ankete su pokazale da taj agilni Hercegovac nosi i više od toga i da bez njega SDP ima bitno manje šanse za još jedan mandat na vlasti u metropoli.</p>
<p>Bandiću stranka ponajviše zamjera pretjerani populizam. No, to je očito formula koja donosi uspjeh jer Bandiću birači, ako je vjerovati anketama, opraštaju čitav niz afera i aferica, koje mnogi drugi ne bi politički preživjeli: od organiziranja pismima podrške za novine, gradnje vikendice bez dozvole, pijanog vozačkog ispada do formalne rastave radi stana... </p>
<p>Usprkos svemu tome, Bandić je od svakog mogućeg konkurenta danas barem dvostruko popularniji. Zato se ni među najpoznatijim esdepeovcima baš nije našlo mnogo onih koji bi pristali provjeriti svoj rejting u Bandićevom Zagrebu. Uostalom, u posljednjoj SDP-ovoj terenskoj anketi prvi esdepeovac poslije Bandića u Zagrebu bio je Neven Mimica s otprilike 20 posto podrške birača. Zato ni HDZ-u nije lako pronaći osobu koja će pristati na izborni ogled sa sadašnjim dogradonačelnikom. </p>
<p>Bio populist ili ne, bio on ili ne bio radoholičar koji za politiku živi 16 sati na dan obilazeći grad i svaki iole veći događaj, Bandić bi već bio politički mrtav da u Zagrebu nije stvorio lokalnu stranačku organizaciju koja čvrsto stoji iza njega i koju Račanova ekipa s vrha stranke kontrolira manje nego ikoju drugu. Nakon kaznenog katapultiranja iz gradonačelničke u dogradonačelničku fotelju, Bandić je pristao na stišavanje, malo je pognuo glavu i po naputcima vrha stranke izbjegavao utrčavanje u otvorene sukobe s HNS-om. Ali, njegova je ekipa ostala na okupu. </p>
<p>Zbog toga pred Bandićem uz izbornu bitku stoji i ne manje važna bitka za očuvanje ekipe koju je stvorio. </p>
<p> Račan je prije nekoliko dana, odgovarajući na pitanje, najavio Bandićevu gradonačelničku kandidaturu, ali i dodao kako nije dobro ako na listi postoji jedan čovjek i oko njega mnogo klimavaca. Tako je najavio ono što kuloari u vrhu stranke govore već mjesecima - Bandić će voditi Zagreb, ali stranka neće dopustiti da sam bira ljude s kojima će biti okružen na listi i u Poglavarstvu ako postane gradonačelnikom, u što u SDP-u ne sumnjaju. </p>
<p>Iako je novinarima rekao da ne želi komentirati tu izjavu svog šefa, dogradonačelnik nije izdržao i rekao je kako valjda i on kao nositelj liste ima neke uvjete. </p>
<p>Dakle, već se brusi oružje za neke nove bitke između središnjice s Iblerova trga i Bandićeva sjedišta u Praškoj ulici.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Ivan Enjingi će i u Parizu piti samo - običnu vodu!</p>
<p>Hoće li vinogradarsko-vinarska i turistička Hrvatska ipak barem ublažiti mjeru od »nula promila« ako nema nade za ukinuće nije poznato niti petnaestak dana prije službenog početka nove turističke sezone, pa gdje i kako plasirati naša vina? Na inozemnom tržištu limit su nam nekonkurentne cijene i, posebno, količine (potvrđeno upravo ovih dana i na sajmu ProWine u Düsseldorfu), pa ostaje i dalje prava prilika – turistička izvanpansionska potrošnja. Ali... </p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>Kad se napokon dogodi da vinogradsko-vinarska i turistička država Hrvatska ukine lani u kolovozu ishitreno doneseni zakon o »nula promila« namjeravam organizirati dolazak slavonskih vinara u Zagreb i na Jelačićevu trgu počastiti narod slavonskim vinima. Ne bude li slučajno odaziva mojih kolega, u što sumnjam, pripredit ću sâm tu predstavu«.</p>
<p>Ovo je izjava Ivana Enjingija, prvog ili najvećeg našega vinara koji u znak protesta protiv uvedene prohibicije od 20. kolovoza prošle godine - pije samo vodu!</p>
<p> »Ni kapi vina otad nisam okusio ni kod kuće ni vani na raznim sajmovima i ocjenjivanjima vina, čak ni u Londonu kad je moje bijelo 'Venje' dobilo visoku svjetsku nagradu za vina cijene do deset funti. Zalio sam taj uspjeh vodom i, naravno, to morao objasniti domaćinima«, kaže majstor Enjingi.</p>
<p>Što je, zapravo, mjera od dva-tri ili čak pet promila u krvi? »Pa ljudi kojima je profesionalno radno mjesto, primjerice, u podrumima i uopće ne okuse vino imaju u sebi promile, jednostavno«, udišu ih. Nekako je slično i s dijelom ugostitelja, dodaje Ivan Enjingi i naglašava da »ludila u glavama i želucima« nema nakon pijenja dobra, pravoga vina kojega se, uostalom niti može niti treba puno popiti. Opasno je kad su aktualne patvorine i to ne samo za volanima!</p>
<p>Početkom idućega tjedna, točnije od sutra (ponedjeljak) Enjingi sa skupinom slavonskih vinara i »bećara« gostuje u Parizu (!). Njegovi domaćini znaju tko je Ivan Enjingi i, eto, pružit će im se prilika da vide toga hrvatskog vinskog profesora kako – pije vodu... Inače, u jakoj vinogradarsko-vinarskoj i također jakoj turističkoj Francuskoj nitko nema pojma ni da »nula promila« uopće postoji...</p>
<p>Nije u redu, još je dodao Ivan Enjingi, da je »Vjesnikova« nedjeljna rubrika Vinski razgovori jedina koja od 20. kolovoza prošle godine redovno tretira ovaj promilski slučaj. Ostali su mediji, na žalost, puno manje zainteresirani, a više nema ni nekih organiziranijih ili uvjerljivijih akcija od strane vinogradarsko-vinarskih udruga, kao ni od ugostitelja...</p>
<p>Uskoro će uskršnji praznici čiji glavni dio (Veliki tjedan) po starinskim običajima je u znaku vina i radi posta i nemrsa i radi, prema narodnom vjerovanju, »obnove krvi« vinom. Uskrs je istodobno i službeni početak sezone u ovoj vinogradarsko-vinarskoj i turističkoj zemlji, ali kao da je »sudbina znala« da u nas neće biti sređeno pitanje promila, pa je nekako u tome stilu i prošlotjedna službena najava našega turističkog vrha kako će »...ovogodišnji Uskrs biti slabiji od lanjskoga jer pada rano i jer neće biti otvoreno dovoljno hotela«... Otkud baš ovakva najava druga je i duža priča, pripada među turističke komentare, a u ovoj rubrici možemo se tek usput kiselkasto našaliti kako su naši turistički pregaoci svojom poslovnom pasivnošću »išli na ruku« domaćim i stranim uskršnjim turistima da ne dopadnu (skupoga) »puhanja» u aparatiće prometne policije...</p>
<p>No, što naši vinari ne mogu ostvariti na svome terenu, pokušavaju vani! Koliko-toliko, ali ima smisla! Eto, početkom ovoga tjedna vinski predstavnici Slavonije i Dalmacije predstavili su na sajmu PRO-WEIN u njemačkom Düsseldorfu, smotri koja pripada u sam svjetski vrh vinskih prezentacija. </p>
<p>Na oko četrdeset tisuća črtvornih metara prostora predstavili su se vinari iz gotovo svih zemalja svijeta koji iole nešto znače na vinskoj sceni, a o onim vodećima da se i ne govori. Kako ovu veliku predstavu i naše sudjelovanje na njoj ocijenjuje kolega Željko Suhadolnik, glavni urednik ugledne zagrebačke revije »Svijet u čaši«:</p>
<p>»Za nas je osobito značajno što se ovakva velika izložba svjetske reputacije održava u Njemačkoj jer je ta zemlja jedno od ponajvećih svjetskih tržišta pićima, a u njoj i živi i baš u ugostiteljstvu radi veći broj Hrvata. Stoga i čudi da je ovaj put zanimanje naših za nastup u Düsseldorfu pokazano samo u Požeško-slavonskoj i Splitsko-dalamatinskoj županiji, dok su, na primjer, prije tri godine još nastupili i predstavnici Istarske, Dubrovačko-neretvanske i Zagrebačke županije. Ne znam zašto su ovaj put odustali, dok su slavonski i dalmatinski predstavnici dobro učinili što su došli.«</p>
<p>Od slavonskih vinara, dodaje kolega Suhadolnik, u Düsseldorfu su se predstavili Enjingi, Krauthaker, Kutjevački podrum, Adžić, Šag, Majetić Jakobović i Lukačević, a od Dalmatinaca Zlatan Plenković, Andro Tomić, Baković, Grabovac, te PZ Bol na Braču i Dalmacijavino (Vinarija Drniš).</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="5">
<p>Međašnica modernoga hrvatskoga pravopisanja</p>
<p>Na priručnik koji bi u punom smislu odražavao naravni razvoj moderne hrvatske jezične i pravopisne baštine čekalo se više od stoljeća i pol. Uistinu dobivamo prvi pravopisni priručnik u hrvatskoj jezikoslovnoj povijesti koji ne čini ustupke nikomu i ničemu do onima kojima ih treba činiti – hrvatskomu jeziku i hrvatskoj knjizi </p>
<p>NATAŠA BAŠIĆ</p>
<p>U okolnostima neugodnih pritisaka i pokušaja ideologizacije pravopisa, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac povukao je odlučujući potez u politici jezičnoga planiranja u Republici Hrvatskoj: stavio je svoj potpis na Hrvatski školski pravopis Stjepana Babića, Sande Ham i Milana Moguša.</p>
<p>Prema toj odluci, godina 2005. postat će međašnicom modernoga hrvatskoga pravopisanja jer njome uistinu započinje novo razdoblje, razdoblje okrenutosti budućnosti. Dugoročno pozitivni plodovi te odluke odrazit će se na općoj kulturnoj razini i, što je osobito važno u nastupajućem razdoblju školskih reforma, pridonijeti stabilizaciji školske pismenosti u Hrvatskoj.</p>
<p>Oni koji dobro poznaju povijest hrvatskoga pravopisanja, znaju da se na priručnik koji bi u punom smislu odražavao naravni razvoj moderne hrvatske jezične i pravopisne baštine čekalo više od stoljeća i pol. Stoga posebno valja pozdraviti autore i njihovo djelo te sve koji su u njegovoj izradbi sudjelovali. Uistinu dobivamo prvi pravopisni priručnik u hrvatskoj jezikoslovnoj povijesti koji ne čini ustupke nikomu i ničemu do onima kojima ih treba činiti – hrvatskomu jeziku i hrvatskoj knjizi.</p>
<p>Velika je obveza i odgovornost jezikoslovaca da pitanja koja su važna za nacionalnu kulturu, a jedno od najvažnijih jest pitanje suverenoga ovladavanja oruđima za stjecanje pismenosti, rješavaju u skladu s dosezima moderne jezikoslovne znanosti i da svoje spoznaje podastiru javnosti na takav način da i u nje razvijaju suodgovornost prema čuvanju i izgrađivanju pisanih norma.</p>
<p>O pravopisu se običava govoriti kao o dogovoru, konvenciji. U svom većem dijelu on to i jest – pisanje velikoga i maloga slova, bilježenje razgodaka i pravopisnih znakova – ali jednim svojim dijelom on zalazi u jezično područje o kojem se ne može dogovarati. Ono je naime riješeno u samom jeziku, pa je pravopisna obveza prenijeti te činjenice u pravopis u onom dijelu koji se na pravopis odnosi. U hrvatskom pravopisu nedogovornoj razini pripadaju sva fonološka pitanja. Riječ je samo o njihovu jezikoslovnom opisu. Ako je opis dobar, ne bi smjelo biti problema ni s pravopisom.</p>
<p>Moderno hrvatsko jezikoslovlje opisuje hrvatski standardni jezik kao štokavski jekavskoga izgovora, a njegov pravopis umjereno fonološkim. Na tim je spoznajama izgrađen i Hrvatski školski pravopis. U skladu s novijom tradicijom, i on dvoglasnik u dugim slogovima bilježi trigrafom ije (svijet, tijelo, zacijeliti), a u izgovoru ističe njegovu jednosložnost. Utvrđuje u kratkim slogovima njegovo smjenjivanje sa slijedom je (svjetovi, tjelesa, zacjeljivati), pa u skladu s tim normira je i u slogovima s tzv. pokrivenim r: strijela : strjelica, pogriješiti : pogrješka.</p>
<p>Takvim rješenjem pravopis podiže razinu sustavnosti u ostvarenom jeziku, potkrjepljuje izgovornu osnovicu standardnoga hrvatskoga jezika, a u pedagoškom smislu pojednostavnjuje opis i učenicima olakšava razumijevanje sustava.</p>
<p>Gledano unutarstrukturno, taj je pravopis riješio napetost koja se u sustavu očituje već nekoliko stoljeća, a razvitak u smislu predloženih rješenja za cijelu kategoriju nalazi uporište u već visoko ostvarenim pojedinim odsječcima u izvornih govornika (stupnjevanje pridjeva – trijezan : trjezniji; tvorba nesvršenih glagola – spriječiti : sprječavati; otrijebiti : otrjebljivati).</p>
<p>Metodički je Hrvatski školski pravopis ustrojen prema uklanjanju pravopisnih dvostrukosti, što je rezultat ne samo autorskih nastojanja, nego i stajališta povjerenstva, te prema takvim rješenjima koja će biti jednostavna i lako pamtljiva. Rastavljano pisanje ne ću interpretirano je stoga u sustavu načelnoga odvojenoga pisanja niječnice ne od glagola, pa ne treba ulaziti ni u kakve rasprave o povijesti »sastavljanja« i »rastavljanja« nenaglašenoga prezenta glagola htjeti i niječnice.</p>
<p>Na poseban se način u pravopisu pristupa vrjednotama pisane forme. Učenici će naučiti da jedne zakonitosti pripadaju izgovoru, a druge pismu. Naučit će stoga u pismu razlikovati ono što u izgovoru ne mogu dovoljno jasno, ali se mogu poslužiti dodatnim sredstvima, gestom, mimikom, dopunom rečenice ili izričaja, što je u pismu uskraćeno. Upravo je smisao njegovanja kulture pisanja da se podigne na najvišu razinu jednoznačnost zapisa. Potrebe za takvim razlikama bit će veće što je stil u kojem pišemo zahtjevniji, točnije, apstraktniji.</p>
<p>Razvitak usvajanja složenih jezičnih poruka u pisanoj formi treba razvijati od najmanje dobi, u početku kao jednostavnu igru, potom natjecanje u pronalaženju što većega broja pisanih razlikovnica, i na kraju vlastito stvaranje. Tako zapravo treba u hrvatskom pravopisu interpretirati zapise tipa ledci (< ledac) i letci (< letak); nadtrčati i natrčati; listci (< listak) i lisci (< lisac); dočetci (< dočetak) i dočeci (< doček); redci (< redak) i reci (< reći), ušetati se i uzšetati se, itd.</p>
<p>Funkcionalnost pravopisa ne smiju ograničavati unaprijed zadani okviri, stoga je važno da su pravopisna pravila otvorena pojedinačnoj stvaralačkoj dogradnji.</p>
<p>Njegovanje kulture pisanoga izražavanja, koja je u nas bila u sjeni prekomjernoga povjerenja u snagu modernih zvučnih medija, u dugoročnom planiranju jezične politike postaje okosnicom obnove procesa čitanja i vraćanja knjizi. Napor koji treba u to uložiti neusporedivo je veći od zaticanja slušalica u uši i šetnje diskmenom, ili uz pomoć daljinskoga upravljača ugodnoga seljakanja pred zaslonom iz svijeta u svijet iz prostora sobe.</p>
<p>Ispitivanje vlastite mašte i stavljanje na kušnju osobnih jezičnih mogućnosti izazov je pred koji treba staviti mlade naraštaje. Početak toga procesa nesumnjivo vodi od prvoga školskoga pravopisa i stoga je važno da on bude privlačan, jednostavan, moderan, sustavan i pouzdan. Hrvatski školski pravopis ima sve preduvjete da ispuni naša očekivanja.</p>
<p>Autorica je magistrica filoloških znanosti, urednica u Leksikografskom zavodu »Miroslav Krleža«.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>»Tinoljublje« osjetno zagrijalo i mlađe naraštaje</p>
<p>Tin Ujević postao je »kulturni, pjesnički naš elemenat«, ušao je duboko »pod kožu« naše kulturne stvarnosti. Postao je naša kulturna i književna nezaobilaznica... </p>
<p>ŽIVKO STRIŽIĆ</p>
<p>Vrgorac je u pravom smislu riječi »kultno mjesto« velikomu Tinu, velikomu hrvatskomu pjesniku i velikomu vrgoračkomu mještaninu. Simbolično rečeno: danas je Vrgorac sav u znaku Tina Ujevića.</p>
<p>U kulturnomu »mjestoljublju«, u pjesničkomu domoljublju ugledajmo se u Vrgorac i Vrgorčane, koji svoj Vrgorac – rodno mjesto Tina Ujevića – učiniše »kultnim mjestom«, mjestom hodočašća i poklonstva pjesniku »Svakidašnje jadikovke«, za koju sam Tin reče da je to najbolja pjesma u »našoj poeziji«, u našem pjesništvu uopće.</p>
<p>Jednom je i sam klasik hrvatskoga pjesništva Antun Branko Šimić rekao da su »pjesnici čuđenje u svijetu...«. Pjesničko čuđenje iz naraštaja u naraštaj... A naš je Tin Ujević upravo takav.</p>
<p>Vjesnik je 8. ožujka objavio Natječaj za (pjesničku) nagradu »Ujević«, koja će se budućem laureatu dodijeliti u Vrgorcu na početku srpnja. Augus-Tin Ujević se rodio 5. srpnja 1891. u Vrgorcu. Tin ističe da je 5. srpnja »dan svete braće Ćirila i Metoda« i da taj njegov rođendan ima u sebi neku simboliku.</p>
<p>No bilo kako bilo, Tin Ujević je postao »kulturni, pjesnički naš elemenat«, ušao je duboko »pod kožu« naše kulturne stvarnosti, Tin je postao naša kulturna i književna nezaobilaznica... Postao je naš pjesnički kamen ugaoni...</p>
<p>Čovjeku je drago da se sjeti onih »davnih dana«, onih prvih vrgoračkih dana kada su se polagali »kultni temelji« Tinu Ujeviću u njegovu rodnomu mjestu. Dobro je podsjetiti na te dane i događaje, dobro je sjetiti se i na ljude koji su harnost prema Tinu Ujeviću u Vrgorcu pokrenuli, koji su sve to potaknuli. </p>
<p>Mnogo sam toga kao poslovođa, nažalost sada bivšega, antikvarijata Matice hrvatske iz Zagreba u Vrgorac za Tinov muzej poslao, što su Vrgorčani rado primali i u Tinovu muzeju pohranjivali. No »tinoljublje« je zagrijalo i mlađe naraštaje u Vrgorcu. To vidimo danas i po harnosti Vrgorčana prema svome velikome mještaninu, prema velikome hrvatskome pjesniku Augus-Tinu Ujeviću, pjesniku i autoru vječne »Svakidašnje jadikovke«. Pjesme koja je »trajnija od mjedi«.</p>
<p>Autor je profesor, antikvar u mirovini.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="7">
<p>Više od stotinu motorista darovalo krv</p>
<p>Pokrenuli smo ovu humanitarnu akciju kako ljudi ne bi mislili da se samo vozikamo, rekao je Vitomir Lučić iz Moto kluba »Motori«, koordinator akcije darivanja krvi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Motoristi iz cijele Hrvatske, njih više od stotinu, »dojurili« su u subotu dobrovoljno darovati krv u Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu u Petrovoj 3. </p>
<p>»Pokrenuli smo ovu humanitarnu akciju kako ljudi ne bi mislili da se samo vozikamo«, rekao je Vitomir Lučić, koordinator humanitarne akcije iz Moto kluba »Motori«.</p>
<p>Dolaskom proljeća, na hrvatske ceste se vraćaju motori i skuteri. Budući da je u prošloj godini u Hrvatskoj smrtno stradalo 77 motorista i mopedista, motoristi pokreću niz akcija s ciljem senzibilizacije sudionika u prometu i povećanja opreza, kako među vozačima motora i skutera, tako i među vozačima automobila.</p>
<p>Među prvim motoristima koji su pristigli na davanje krvi bili su Nataša i Mladen Ban i njihov petogodišnji sin Marin. »Početkom ove godine preživio sam tešku nesreću. Dok sam se vozio motor, u mene se zaletio osobni automobil. Srećom sam nosio kacigu i štitnike i to mi je spasilo život«, rekao je Mladen Ban, izrazivši potrebu podizanja svijest svih sudionika u prometu.</p>
<p> Ovo nije jedina humanitarna akcija koju organiziraju hrvatski motoristi. Već idućeg vikenda planiraju okrugli stol u Čakovcu na kojem će sudjelovati predstavnici Hrvatskog auto kluba. Cilj je dogovoriti organiziranu edukaciju vozača, kako bi se smanjio broj prometnih nesreća.</p>
<p>Zoran Vujić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>U proljeće gradnja dječjeg vrtića na Laništu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prilikom obilaska gradske četvrti Novi Zagreb-zapad, gradski čelnici u subotu su posjetili naselje Lanište u kojem će početi izgradnja dječjeg vrtića i igrališta za nogometaše NK »Gavran«.</p>
<p>»Dječji vrtić imat će 12 odgojnih odjela za djecu jasličkog i vrtićkog uzrasta s prostorima za tjelesni i glazbeni odgoj, te pratećim sadržajima. Gradnja će početi na proljeće, odnosno čim to dopuste vremenski uvjeti«, izvijestio je pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje i sport Ivica Lazanja. Lazanja je najavio i dogradnju osnovne škole Savski Gaj koja radi u tri smjene.</p>
<p>Predsjednik Vijeća gradske četvrti Novi Zagreb-zapad Josip Imprić čelnicima grada pokazao je početak mikrotuneliranja u naselju Blato ispod kanala Sava-Odra, čime će se riješiti pitanje odvodnje u cijelom kraju. To su prvi radovi te vrste u Hrvatskoj, a investicija je vrijedna oko 16 milijuna kuna.</p>
<p>Čelni ljudi Grada upoznali su se s tijekom radova na magistralnom vodovodu u Ježdovcu, kojeg je napravljeno oko dva i pol kilometra od predviđena četiri.</p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Akcija za prava žena u Afganistanu</p>
<p>Najviše žena ubiju partneri koji posjeduje oružje, a mnoge i same dignu ruku na sebe, ističu aktivistice Amnesty Internationala/ Peticiju kojom se od Vlade zahtijeva veći angažman na zaštiti prava žena, u dva sata potpisalo 350 građana </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Grupe »Zagreb 1« i »Zagreb 3« Amnesty Internationala Hrvatske u subotu su, u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana prava žena, organizirale Akciju za prava žena u Afganistanu. </p>
<p>Kod izlaza iz Bogovićeve ulice na Cvjetni trg postavljen je štand na kojem su članovi grupa dijelili promotivne materijale i informirali građanstvo o problematici nasilja nad ženama. »U narednih šest mjeseci planiramo niz akcija kojima ćemo građanstvo informirati o štetnosti posjedovanja vatrenog oružja. Najviše žena ubiju partneri koji posjeduje oružje, a mnoge i same dignu ruku na sebe«, istaknula je Tatjana Nikolić, članica organizacije. </p>
<p>Edvin Tuzlak je upozorio da su nasilje nad ženama i naoružanje u vrlo uskoj vezi pa su tako dvije međunarodne kampanje, »Stop nasilju nad ženama« i »Kampanja za kontrolu naoružanja«, udružile snage. Organizirano je i potpisivanje peticije kojom se od Vlade i premijera Sanadera zahtijeva veći angažman na zaštiti prava žena. U dva sata je prikupljeno 350 potpisa. </p>
<p>Članovi organizacije su istaknuli da se akcija odnosi na poboljšanje položaja žena u čitavom svijetu, iako je naglasak na Afganistanu.</p>
<p>Maja Ibrišimović</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Filmska tribina s Matom Reljom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Redatelj Mate Relja, autor poznatog dječjeg filma »Vlak u snijegu«, i njegov filmski opus, bili su tema ovotjedne Filmske tribine petkom u Kulturno informativnom centru (KIC), a na kojoj su prikazana tri Reljina dokumentarna filma. Drugi dio tribine predviđen je za idući petak, kada se ondje i planira projekcija njegovog dugometražnog filma »Opasni put« za kojeg je 1963. Relja osvojio i Zlatnog lava za dječji film na Filmskom festivalu u Veneciji. Osim autora, u publici su se našle i brojne kolege, poput redatelja Vladimira Tadeja, Bogdana Žižića i Zorana Tadića te vrstan poznavalac hrvatskog filma Ivo Škrabalo.Rekavši da mu je tadašnja pozicija slobodne filmske profesije, nalagala da se zbog egzistencijalnih razloga prihvaća režije dokumentarnih i kako je rekao »kratkih naručenih filmova«, Relja je istaknuo značenje Fedora Hanžekovića za svoj profesionalni razvoj. Tom su prilikom prikazana i tri Reljina dokumentarna filma: »Bez alata nema zanata«, »U podne« i »Kroz šibenske tisne skale«.</p>
<p>Potonji se film zapravo vrlo slabo mogao vidjeti zbog »stare, suhe kopije koja puca«, a Relja je potom dodao da je za njega ionako jedina prava umjetnost - ona glazbena. </p>
<p>T. G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Hrvatsko more čišće od talijanskog i španjolskog</p>
<p>BERLIN (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Hrvatska i dalje ima najčišće more na Mediteranu, rekao je Max Stich, potpredsjednik ADAC-a, njemačkog autokluba sa 14 milijuna članova, u subotu na berlinskoj turističkoj burzi, ITB-u.</p>
<p>Hrvatska ima čišće more od Italije, Španjolske i Francuske, dakle naših direktnih konkurenata. Nakon istraženih 845 hrvatskih plaža tijekom 2004., rezultati su pokazali da njih 825 zaslužuje najvišu kvalitativnu kategoriju - plavu zastavu. Šesnaest plaža dobilo je kategoriju manje, zelenu zastavu, a dvije – jedna opatijska i jedna rapska – zaslužile su žutu zastavu što znači da je more lošije kvalitete, ali je pogodno za kupanje. </p>
<p>Inače, njemački mediji objavili su procjene kamo će Nijemci putovati ove godine. U Italiju će, prema tim procjenama, 8,8 milijuna Nijemaca, u Španjolsku 10,4 milijuna, Tursku 4,5, Grčku 2,3, Egipat 1,1, Tunis 700.000 i u Hrvatsku 1,6 milijuna.</p>
<p>»Ovi podaci pokazuju da je stanje na njemačkom tržištu, u odnosu na Hrvatsku, stabilno, iako još nemamo konkretne podatke od touroperatora«, rekao je Zdenko Mičić, državni tajnik za turizam. </p>
<p>Hrvatska spada u skupinu skupljih mediteranskih zemalja. Četveročlana njemačka obitelj u Hrvatskoj će za sedam dana u hotelu s tri zvjezdice potrošiti 1800 eura, dok će, na primjer, 14 dana u Turskoj u hotelu s četiri zvjezdice platiti 1520 eura. </p>
<p>Kao što se očekivalo, Nijemci na sve moguće načine pokušavaju spasiti svoj kapital uložen u Aziju. Na ITB-u mnogo se toga vrti oko oporavka Azije. </p>
<p>FVW, sajamski list, ističe kako azijski turizam bilježi snažne signale oporavka. Buking za zemlje pogođene tsunamijem, tvrdi se, raste, hoteli su otvoreni, a aviokompanije vraćaju se u nedavno unesrećene zemlje. Francesco Frangialli, glavni tajnik Svjetske turističke organizacije, naglašava da je 80 posto oštećenih hotela ponovo otvoreno. Do nesreće, to je područje imalo fantastične rezultate - 309 milijuna stranih turista.</p>
<p>Snažan nastup na ITB-u imaju i Baleari koji prvi put u povijesti izlažu u dvije hale, a respektabilan prostor, unatoč nemirnom turizmu, zakupio je i Izrael. </p>
<p>Grci su prihvatili desetogodišnju strategiju turističkog razvoja, a glavni cilj je poboljšanje kvalitete proizvoda. Dimitris Avramopoulos, grčki ministar turizma, najavljuje modernu turističku Grčku. No neće sve ostati samo na najavama - grčki će se turistički proizvod uskoro početi poboljšavati sa 60 milijuna eura. Hoteli će, uz ostalo, biti modernizirani u skladu s trendovima. </p>
<p>Posljednja istraživanja pokazuju da 70 posto Nijemaca planira barem jedno putovanje tijekom ove godine, što je najviši postotak od 2001. Oko 40 posto njih već zna destinaciju svog odmora.</p>
<p>Prošlogodišnja turistička sezona, na globalnom planu, proglašena je uspješnom. Putovanja su porasla za devet posto (760 milijuna) u odnosu na ranije godine zahvaljujući, uz ostalo, i low cost kompanijama. Pogotovo su u trendu kratka putovanja. Prošle godine dogodio se i veliki porast on-line rezervacija. Od svih putovanja u Europi, gotovo četvrtina bukirana je preko interneta. </p>
<p>Zanimljivo je da se skupina balkanskih zemalja nalazi u atraktivnoj hali s posebnom ponudom wellnessa. Iako su tamo i Bugarska i Rumunjska, čak i Srbija, nas nema. </p>
<p>Hrvatska se predstavlja na klasičan način, godinama isti, u neatraktivnoj hali. Doduše, može nas utješiti što su nam prvi susjedi - Talijani. </p>
<p>Ovogodišnji ITB okupio je 10.409 izlagača, više nego ikad do sada. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Treće »More u čaši« T-mobile BBcrewa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U petak je na zagrebačkom moru, Jarunu, u klubu »Som Jura«, glamuroznim hepeningom do zore u slavu mora i jedrenja obilježen početak jedriličarske sezone i velika pobjeda najpoznatije hrvatske ženske posade T-mobile BBcrew. Na treći kopneni noćni jedriličarski tulum »More u čaši« pozvani su svi koji u svijetu jedrenja nešto znače - jedriličari i klubovi od Cavtata do Umaga, pa i mnogi kopneni prijatelji nečujnog kretanja na vjetar, te se okupilo šestotinjak uzvanika, ali ove godine i najmanje jedriličara. </p>
<p>Osim slasne morske spize, dobrog druženja i sjajne atmosfere, BB domaćice priredile su i pravu virtualnu regatnu poslasticu - izložbu »slanih« majstora fotografije koji regatavanje prate kroz objektiv, a neki od njih i tekstom: Jadran Babić, Ivan Bura, Ljubo Gamulin, Rino Gropuzzo, Vlado Ivanov, Damil Kalogjera, Igor Michieli, Dean Miculinić, Dag Oršić, Ivo Pervan, Stipe Surač, Lucio Vidotto i Ante Verzotti. Promovirana je knjiga Stjepana Vitaljića »Biti brai« (recenzija je na 28. nautičkoj stranici) te predstavljen američki Hunter kao novi brod u regatnom jedrenju. </p>
<p>T-mobile BBcrew čini 15 uspješnih mladih žena u dobi od 25 do 37 godina, a svoje su profesionalno sportsko, PR, marketinško, dizajnersko, novinarsko, izdavačko, arhitektonsko, glumačko i poduzetničko iskustvo hrabro uložile u izgradnju jedriličarskog tima. To im, dakako, godi, a uz odličnog sponzora T-mobilea – i dobro polazi za rukom.</p>
<p>Igor Michieli</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Nojevo jaje od 150 kuna - cijenjeni afrodizijak </p>
<p>Dalmatinsko zaleđe dom je brojnim ovcama, kozama, a posljednjih godina i maloj koloniji afričkih ptica pa je četrdesetsedmogodišnji Branko Marković, jedan od pet uzgajača nojeva u Šibensko-kninskoj županiji, usprkos tradiciji, odlučio na imanju u Konjevratima držati nojeve. Iako se uz njih često vezuje brza zarada, Marković ističe su se mnogi ubrzo uvjerili da to nije tako: »Preživjeli su samo oni uzgajači koji doista vole afričke ptice«. </p>
<p> Prije šest godina kupio je prvu obitelj nojeva, dvije ženke i mužjaka. </p>
<p> »U vrijeme kad sam ja nabavljao nojeve, cijena pileta bila je 250 eura, a obitelj je stajala oko devet tisuća eura. Danas su cijene znatno niže. Ako imate sreće, obitelj možete dobiti na - poklon«, kaže Marković. </p>
<p>Iako je riječ o ptici iz Afrike, dalmatinska bura i hladnoća joj ne smetaju pa pile u prvih deset mjeseci dostigne 100 kilograma. Otpornost te velike afričke ptice Marković opisuje na osebujan način: </p>
<p>»Noj živi dugo otprilike kao čovjek, oko 80 godina, no nakon 100 dana života samo ga macolom možete ubiti«. Mužjaci u prosjeku teže 150, a ženke 130 kilograma. Najviši Markovićev mužjak visok je dva i pol metra. </p>
<p>Kako i priliči podneblju, nojevi su vrlo temperamentni, ponekad i agresivni. </p>
<p>»Plavovrati nojevi koje uzgajam poznati su kao agresivni, pogotovo u vrijeme parenja. Njihov udarac nogom može biti smrtonosan«, napominje uzgajač. O tome treba voditi računa pri uzimanju jaja. Stoga, dok Markovićeva supruga s jedne strane nojevima odvlači pažnju, on krade jaja. </p>
<p>Dnevno se na noja potroši oko pet kuna. </p>
<p>»Hranimo ih žitaricama, sijenom i djetelinom, a povremeno se koristimo i prirodnim, hranjivim dodacima«, priča nam Marković.</p>
<p>Tek nakon šest godina ulaganja, ističe, može se početi razmišljati o zaradi. </p>
<p>»Dosad sam radio samo s jajima no, ove godina mislim zadržati pedesetak pilića pa ću tržištu ponuditi i meso«, najavljuje taj uzgajač iz Konjevrata. Poznato je da se jednim nojevim jajetom koje stoji 150 kuna, i teži između kilogram i kilogram i pol, te zamjenjuje 25 kokošjih jaja, može nahraniti šest osoba. </p>
<p>»Dio odgovora o tome zašto je potrebno toliko novca izdvojiti za nojevo jaje i meso, krije se i u afrodizijačkim moćima«, otkriva Marković.</p>
<p>»Nedostatak literature i edukacije uopće prepreka je s kojom se teško nositi pa šture informacije i iskustva međusobno dijelimo. </p>
<p> Ipak, gore je što ni veterinari nisu baš potkovani na temu nojeva«, kaže Marković. Drugi je problem što tržište još zaobilazi nojeva jaja i meso.</p>
<p> Iako je to meso vrlo ukusno, cijena od 120 kuna za kilogram i spoznaja da jedu nojetinu baš ne privlači Šibenčane. U okolici grada danas je pet uzgajača, a doskora bi, smatra Marković, trebali osnovati udrugu kako bi se što efikasnije nosili s problemima i zajednički nastupili na tržištu.</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Dokazano slijetanje </p>
<p>Najdetaljnije fotografije Mjesečeve površine, koje je nedavno poslala letjelica SMART-1 Europske svemirske agencije, konačno su zacijelo i najzagriženijim skepticima potvrdile da je čovjek sletio na Mjesec</p>
<p>Tvrdnje raznih skupina ljudi, potpomognute teorijama nekoliko znanstvenika, o lažiranome američkom slijetanju na Mjesec davne 1969. godine dobro se uklapaju u sveopći trend teorija zavjere.</p>
<p> Svim tim glasinama zajednička je tvrdnja da je zapravo veliki korak za čovječanstvo, kako je Neil Armstrong obilježio svoj prvi korak, najveća prijevara u povijesti čovječanstva. No, ESA-ina letjelica koja se približava površini Mjeseca poslala je fotografije mjesta na koja su sletjele sovjetske robotske sonde i područja na kojima su boravili astronauti američkih Apollo misija na Mjesecu.</p>
<p>Paušalne tvrdnje da ljudi ne mogu otići izvan Zemljine orbite zbog visoke radijacije u Van Allenovu pojasu, da je prvo spuštanje na Mjesec politička propaganda, pa čak i neke religijske tvrdnje da čovjek ne može napustiti Zemlju, nisu nikada smatrane previše ozbiljnima. No, zbog medijskoga napuhivanja, u nedostatku pravih tema, dio ljudi povjerovao je kvaziznanstvenim dokazima i cijelo osvajanje svemira smatra igrom kapitala i političkim zavjerama. Fotografije mjesta slijetanja misija Apollo 11, 16 i 17 i ruskih Luna 16 i 20 nepobitan su dokaz koji će trebati priznati svi ludisti, tehnološki skeptici i fanatici.</p>
<p>SMART-1 od studenoga prošle godine polagano se spušta prema Mjesečevoj površini i snima postojeća i moguća mjesta slijetanja zbog kalibracije i pronalaska najpovoljniji mjesta za buduće misije. Letjelica se još nije dovoljno približila Mjesečevoj površini da bi mogla snimiti ostatke prethodnih misija.</p>
<p> No, zbog nepostojanja atmosfere i vjetra na Mjesecu sačuvana je površina oko ostataka letjelica koja pokazuje obrise udara raketnih motora. Osima usputnoga snimanja ostataka ljudskih misija na Mjesecu, SMART-1 uz pomoć osjetljivog spektrometra traži znakove postojanja vodenog leda ili smrznutog ugljičnog dioksida. Ranije misije pokazale su postojanje vodenog leda u sjenovitim kraterima na Mjesečevim polovima. </p>
<p>Postojanje vode na Mjesecu u bilo kakvom obliku znatno bi olakšalo postavljanje stalne ljudske baze i laboratorija na našem susjedu.</p>
<p> Medijski zanimljiviji dio posljednjih ESA-inih vijesti svakako su snimke ostataka letjelica na Mjesecu. Za očekivati bi bilo da se skeptici slože s izjavom bivšeg NASA-ina glasnogovornika Briana Dunbara, koji je rekao: »Ljudi su slobodni vjerovati što žele. Zapisi s putovanja na uvidu su javnosti, uzorci tla s Mjeseca nalaze se u Planetarnom institutu u Houstonu. </p>
<p>Astronauti su ispričali svoje priče u bezbroj intervjua, pa je teško povjerovati da postoji globalna zavjera, koja uz mnoštvo sudionika uspijeva biti potpuna tajna već više od 30 godina«. Napokon imamo i čvrste dokaze za tu tvrdnju.</p>
<p>Antun Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Doživotni zatvor za malodobnog silovatelja učiteljice</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Trinaestogodišnjaka je u petak britanski sudac osudio na doživotni zatvor zbog silovanja nastavnice u studenom prošle godine. Učenik je tada imao 12 godina, a ženu je napao nakon sata u specijalnom centru Darlington.</p>
<p> »Unatoč mladih godina, jasno je da ste znali što činite«, rekao je sudac Geoffrey Grigson na saslušanju na sudu Teessidea. »Napali ste mladu ženu koja vam nije učinila nikakvo zlo, dapače, čija je jedina namjera bila pomoći u rješavanju vaših problema«, ocijenio je. </p>
<p> Nakon silovanja mladić je ukrao žrtvin automobil i njime prešao 50 km. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Kralj nadrealizma držao svoje »ludilo« na opreznoj distanci</p>
<p>Često citirana Dalijeva izjava: »Razlika je između mene i luđaka u tome što ja znam da nisam lud« vrhunac je intelektualne ekshibicije u kojoj superiornost umjetnika provocira konvencionalnost mišljenja da sve što je neobično mora proizlaziti iz ludosti </p>
<p>Stvaralaštvo Salvadora Dalija možemo promatrati kroz više različitih vidova njegove kreativnosti: kao slikara, grafičara, kipara, pisca, scenarista, dizajnera i izumitelja. Ali, posebnu pažnju pobuđuje on sam, dakle, Dali kao svojevrsno samosvojno djelo za sebe ili djelo po sebi. Stoga ćemo u ovom tekstu naglasak više staviti na Dalijevu ličnost nego na njegovo djelo premda su osobnost umjetnika i njegovo djelo teško odvojivi.</p>
<p>Salvador Dali (1904-1989) svojevoljno je stvarao situacije iz kojih su se lansirale ekscentrične, bizarne, paradoksalne ili crnohumorne izjave na osnovi kojih je zbunjena ili šokirana javnost formirala predodžbu o njemu, a kroz tu predodžbu nerijetko i pogrešno poimanje njegova slikarstva i smisla njegove umjetnosti. U Dalijevoj ličnosti i stilu ponašanja bilo je nečeg od romantičarskog recidiva, od one potrebe da se umjetnikovoj ličnosti pridaje gotovo ista važnost kao i njegovu djelu. U tom smislu, slučaj katalonskog umjetnika zadobiva ekstremne oblike izražavanja u kojima se na spektakularan način oslobađala njegova samosvijest. </p>
<p>Danas, sto godina nakon Dalijeva rođenja njegova ličnost i umjetnost ne prestaju intrigirati javnost. Često citirana Dalijeva izjava: »Razlika je između mene i luđaka u tome što ja znam da nisam lud«, vrhunac je intelektualne ekshibicije u kojoj superiornost umjetnika provocira konvencionalnost mišljenja da sve što je neobično mora proizlaziti iz ludosti.</p>
<p>Stoga odavno naglas postavljeno pitanje može se i danas čuti: Je li Salvador Dali doista bio lud ili je bio genij? Između ozbiljnih stručnih razmatranja i kavanskih naklapanja postoji jedna točka podudarnosti intrigantne pretpostavke kako između genijalnosti i ludila treperi krhka, varljiva granica. </p>
<p>Dali nije bio lud, štoviše, kao što je sam izjavljivao, znao je da nije lud. To potvrđuje, uostalom, jednostavna činjenica da lud čovjek ne može kreirati onakva djela koja su usprkos njihovu oniričkom sadržaju, veoma kompleksna, a još ih manje može onako lucidno obrazlagati prodirući u njihovu strukturu i eksplicirajući svoj umjetnički prosede kao što je to činio Salvador Dali. Ludilo se oslobađa u zbrci, nepredvidivo i kaotično. Ono je spontani duševni eksces.</p>
<p>Dali, međutim, smišlja i pomno planira ekscese, razrađuje njihovu taktiku. Gotovo idealno uravnotežuje u svojoj kreativnoj osobi emociju i razum, instinkt i intelekt. Zato je privid njegova »ludila« moćan, jer se temelji na oštroumnosti duha i sposobnosti brze kalkulacije. </p>
<p>Treba spomenuti da u sklopu moderne umjetnosti postoji vrlo osjetljivo i složeno područje koje se odnosi na ludilo kao patologiju, dakle, na duševno oboljele umjetnike kakvi su bili Vincent Van Gogh i Antonin Artaud. Koliko je duševni poremećaj djelovao na karakter njihova stvaralaštva? To je intrigantno i teško pitanje. No, bez obzira na odgovor, postoji pomalo ironična i apsurdna konstatacija da se upravo u djelima tih umjetnika, nastalim u pomućenoj svijesti i duševnom rastrojstvu, zrcali ni manje ni više nego »izraz našeg modernog senzibiliteta...«.</p>
<p>Budući da nas ovdje prvenstveno zanima Dali, dovoljno je za ilustraciju napraviti usporedbu između Van Gogha, slikara pomračenog uma, i »kralja nadrealizma«. Kako Salvador Dali djeluje trezveno u odnosu na tragičnog Vincenta. Dok se tvorac »Žitnog polja s gavranima« nemoćno predaje demonu ludila, samosvjesni španjolski genij svoje »ludilo« drži na opreznoj distanci. </p>
<p>Dali dopušta svom demonu onoliko slobode koliko autor sam želi držeći ga na sigurnom razmaku kao toreador razjarenog bika u stilu koji plijeni neustrašivošću i elegancijom. </p>
<p> Kad je riječ o Dalijevu ponašanju, ne mogu se suglasiti s onim mišljenjima da je taj ekscentrični umjetnik posegnuo za ulogom dvorske lude kako bi pod maskom ludosti kao efikasnim pokrićem mogao djelovati lišen kompromisa ili autocenzure, a samim tim i amnestiran od društvenih kritika i mogućih sankcija. Igranje dvorske lude za Dalija je nepotrebno i nezanimljivo. To je u suprotnosti s njegovom prirodom, on se nikad nije skrivao. Uvijek je bio u procesu razotkrivanja. Čak i kad mistificira, ta je mistifikacija u službi njegova razotkrivanja. Sloboda je uvjet njegova djelovanja. Samo je u slobodi mogao ostvariti svoju potpunost. Za nastupe ili istupe njemu je bilo potrebno samo ono što izvorno posjeduje – majstorstvo aktera.</p>
<p>Dalijeva osobnost u rasponima njegovih raznovrsnih djelovanja temeljila se na usklađivanju suprotnosti, na dijalektičkom jedinstvu svjesnog i nesvjesnog, racionalnog i iracionalnog. Njegove poznate provokacije, katkad suviše delikatne, više su bile u funkciji stimulacija njegovih intelektualnih i crnohumornih bravura nego u obrani nepokolebljivih stavova. Prisjetimo se Dalijevih izjava o povijenim »mekim, vagnerijanskim« Hitlerovim leđima koja su kod njega izazivala seksualne sklonosti, o čemu je govorio tridesetih godina i to pred Andréom Bretonom, ocem nadrealizma, koji se bio stavio u službu komunističkih ideja. Španjolskog umjetnika to je koštalo isključenja iz grupe nadrealista.</p>
<p> Mnoge je također smetalo njegovo koketiranje s Francovim režimom, kao i prenaglašeno isticanje katoličanstva. Kad je naslikao neke od najzanimljivijih slika u suvremenoj sakralnoj umjetnosti i kad se činilo da bivši buntovnik tone u dubine religioznih osjećanja, Dali izjavljuje - na zaprepaštenje mnogih - kako su mu od teoloških otaca mnogo bliži Leibniz i Malbranch.</p>
<p> Stvarnost i onostrano, religija i znanost postoje kao područja inspirativnih izvorišta kroz koja oblikuje svoju umjetnost i napaja svoju osobnost. Isključenje iz nadrealističke grupe nije mu palo teško jer je on po prirodi bio individualist. On je jedino mogao pripadati samome sebi. Bila mu je strana disciplina u grupi, funkcioniranje u duhu manifesta, strogo pridržavanje pravila te odgovornost pred članstvom. </p>
<p>Zato Dalijeva slavna izjava: »Nadrealizam to sam ja« nije nekritičko istupanje samoljubivog umjetnika, nego autentičan iskaz koji se potvrđuje i životom i djelom čovjeka i slikara.</p>
<p>Iako predmet ovoga teksta nije Dalijevo slikarstvo, nameće se potreba da se zbog složenosti njegova izraza ukaže na nužnu distinkciju između pojma fantastičnog i imaginarnog. Naime, Dali je prvenstveno slikar imaginacije, a ne slikar fantazije i to u onom smislu kako navodi Carl Gustav Jung u razmatranjima o alkemiji. Dakle, imaginacija je moć stvaranja slika dok fantazija znači puko izmišljanje i odnosi se na nebitno. Imaginacija se ne poigrava sa svojim predmetima, ona nastoji uhvatiti predodžbama ono što predstavlja unutarnju datost. </p>
<p>Od lijepog do bizarnog, od realnog do mističnog</p>
<p>Zato je Dalijevo slikarstvo više od pukog bilježenja nesvjesnih slika sna, dublje od atraktivne kombinatorike rebusa. Dovoljno je pogledati njegova remek-djela »Predosjećanje građanskog rata«, »Postojanost memorije«, »Metamorfoza Narcisa«, »Nevidljivi Voltaire« ili »Krist San Juan de la Cruz«, pa da se promatrača izazove na razmišljanje o tajni zvanoj ljudsko biće. Ta tajna vječnog izazova permanentno se transformira od lijepog do bizarnog, od dramatičnog do lirskog, od realnog do mističnog, od profanog do svetog. </p>
<p>Dalijevo slikarstvo jedna je od potvrda te neodgonetane tajne. On je svjestan svoje slikarske važnosti i svoje pozicije kao umjetnika. Svjestan je također i svoga vremena čiji je jedan od najlucidnijih kroničara i najbespoštednijih kritičara.</p>
<p>»U doba osrednjosti kakvo je naše«, pisao je Dali 1951. godine, »sve što je veliko, važno i autentično primorano je udaljiti se od postojećih tokova ili. još češće, biti protiv njih. Zaista, u danima ozbiljne krize i duhovne dekadencije svaka velika figura nužno je ekscentrik koji radi potpuno suprotno od onoga kako su radili njegovi najbliži prethodnici«.</p>
<p>Dimitrije Popović</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Ove godine 13,5 milijuna kuna za uređenje Tvrđe</p>
<p>Po stilskim, graditeljskim i povijesnim značajkama, barokna jezgra Osijeka predstavlja spomenik svjetske baštine nulte kategorije, ali i spoj vojne utvrde i organiziranog građanskog života prožetog vjerskim elementima u vrijeme 18. i 19. stoljeća </p>
<p>Državni proračun, grad Osijek, Osječko-baranjska županija te Ministarstvo kulture u ovoj će godini za uređenje stare osječke jezgre grada dostaviti Agenciji za obnovu Tvrđe i Konzervatorskom odjelu, oko 13,5 milijuna kuna. Riječ je o najvećem iznosu koji će se od nakon Domovinskog rata uložiti tijekom jedne godine. </p>
<p>Lani je pak za uređenje tog baroknog dijela Osijeka, bilo izdvojeno tek oko šest milijuna kuna. Stoga ravnatelj Agencije, mr. Srećko Lovrinčević ističe, kako bi do kraja ove godine Tvrđa, odnosno neki njezini objekti, trebali odjenuti novo i osvježeno ruho.</p>
<p> Ipak, značajan dio sredstava bit će usmjeren na dokumentaciju i troškove izrade projekata.</p>
<p> »S obzirom da su nam prošle godine sredstva za obnovu bila prekasno uplaćena, iz tog vremena prelilo se u ovu godinu još oko 2,5 milijuna kuna«, kaže Lovrinčević i dodaje da će grad i Županija uplatiti zajedno još oko šest milijuna kuna. </p>
<p>Projektima uređenja predviđen je završetak izrade generalnog urbanističkog plana i planova detaljne obnove infrastrukture u Tvrđi. Taj dio projekta provodit će se u suradnji s javnim poduzećima grada Osijeka, a trenutačno se radi na nominaciji za Interreg program Europske unije. Naime, zatražit će se pomoć od 30 milijuna eura, i ako bude realizirana, već najesen bi počela obnova kanalizacije. Također se očekuje i kredit HBOR-a i EUBOR-a. </p>
<p>Ovogodišnji projekti obnove Tvrđe odnose se na sjevernoistočne bedeme - za radionice starih zanata, kompletiranje dokumentacije i početak uređenja bastiona za smještaj kulturnih udruga. Oko dva milijuna kuna namijenit će se za početak obnove objekta u Firingerovoj 3, unutar Tvrđe, kojeg će koristiti Državni arhiv. </p>
<p>Središnji trg, Trg sv. Trojstva, trebao bi dobiti novu vizuru, dok će milijun i pol kuna koštati uređenje pročelja bivše General-vojarne u kojoj je sada sjedište Rektorata Osječkog sveučilišta. </p>
<p>Oko 600.000 kuna koštat će obnova pročelja Glazbene škole »Franjo Kuhač«, a dio sredstava bit će namijenjen uređenju Galerije Waldinger, crkve sv. Mihovila i središnjeg dijela Kužnog pila. </p>
<p>Agencija za obnovu osječke Tvrđe osnovana je krajem 1999. i već je više puta organizirala okrugli stol na temu revitalizacije tog dijela Osijeka. Tako je krajem veljače naglašeno da se svake godine ostvare dijelovi obnove, pa su dosad uređene sve ugrožene građevine u Tvrđi iz 18. i početka 19. stoljeća. </p>
<p>Lovrinčević ističe da Tvrđu treba dopuniti građevinama koje nedostaju, jer će se tako u gradskoj povijesnoj jezgri stvoriti simbioza povijesnog i suvremenog.</p>
<p> »Na taj bi način Tvrđa bila svima bila privlačnija, a ponajviše turistima koji Osijek posjećuju u određenim mjesecima«, kaže ravnatelj Agencije za obnovu Tvrđe. Dodaje da se razmišlja i o korištenju oko 15.000 četvornih metara praznih potkrovlja u prostorima Tvrđe. </p>
<p>Po stilskim, graditeljskim i povijesnim značajkama, barokna jezgra Osijeka predstavlja spomenik svjetske baštine nulte kategorije, ali i spoj vojne utvrde i organiziranog građanskog života prožetog vjerskim elementima u vrijeme 18. i 19. stoljeća. </p>
<p>Snježana Čanić-Divić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Novi Saatchi, Mimara ili uspješan biznismen</p>
<p>Izložba »Rubne posebnosti - avangardna umjetnost u regiji 1915.- 1989.« otkriva dio zbirke Marinka Sudca, kolekcionara kojeg su srpski mediji optužili da je opljačkao nacionalno blago Srbije. Nisam dobio na lotu, djela avangardne i konceptualne umjetnosti su jeftina, cijena će im tek s vremenom porasti, tvrdi Sudac </p>
<p>Na pitanje kako mu je uopće palo na pamet prikupljati avangardnu i konceptualnu umjetnost nastalu u bivšoj Jugoslaviji, Marinko Sudac, kolekcionar rođen u Zadru sa stalnom zagrebačkom adresom, zapravo i nije htio odgovoriti. Elegantno je zaobišao to pitanje i otvorio temu globalizacijskih procesa, gubitka identiteta i potrebu za očuvanjem trajnih vrijednosti. </p>
<p>Vjerojatno je znao zašto izbjegava odgovor, jer bi sljedeća pitanja otvorila temu tržišta umjetnina i cijena pojedinih djela, na koja kolekcionari umjetnina uglavnom rijetko daju odgovore. Izuzetak nije niti taj tridesetšestogodišnjak o kojemu se ne zna previše, a njegova se zbirka prvi put predstavlja javnosti 19. ožujka u Varaždinu. </p>
<p>Riječ je o neprocjenjivoj zbirci djela nastalih između 1915. i 1989. godine na području bivše Jugoslavije, od časopisa »Zenit« preko radova gorgonaša pa do djela Gorana Trbuljaka. Trenutačno je u njoj 1500 radova, a u prvom postavu bit će izloženo oko 250 radova 80 autora i umjetničkih grupa. </p>
<p>Zaista, pridjev »neprocjenjiva« zbirka na ovome mjestu treba shvatiti doslovce jer kako u nas ne postoji tržište umjetnina suvremene umjetnosti, Sudčevu zbirku koja se otvara pod naslovom »Rubne posebnosti - avangardna umjetnost u regiji 1915.- 1989.« jednostavno se ne može procijeniti u tržišnom smislu. Tek nakon predstavljanja dijela zbirke, struka će moći revalorizirati razvojne linije i posebnosti umjetnosti nastale u spomenutom razdoblju u regiji. </p>
<p>»Prodavao sam Vežu i Jordana da bih kupio djela avangardne i konceptualne umjetnosti. Otkud novac? Nisam dobio na lotu, ta su djela jeftina, cijena će im tek s vremenom porasti«, tvrdi kolekcionar. </p>
<p>Premda se čini kao da je pao s neba izravno u svijet suvremene umjetnosti, Sudac kaže da iza sebe ima karijeru dilera slika i antikviteta, a pasionirano prati umjetnost od svoje osamnaeste godine. Iako bez formalnog obrazovanja u likovnoj umjetnosti, Sudac zna o čemu priča i kad je riječ o umjetnosti ili strategijama otkupa djela. </p>
<p>U pravu je kad zabrinuto govori o činjenici da su veliki zapadni muzeji i zaklade bacili oko na suvremenu umjetnost ovih prostora, te kako je moguće da jednoga dana, kad se otvore domaći muzeji suvremene umjetnosti, u njima ne bude avangardne umjetnosti.</p>
<p> Otkupivši mnoga djela srpske konceptualne umjetnosti (radove Marine Abramović, Raše Todosijevića i mnogih međunarodno poznatih umjetnina), Sudac je podigao veliku prašinu u srpskim medijima jer radovi koji bi s pravom trebali biti u beogradskom Muzeju suvremene umjetnosti, završili su u njegovim rukama. Tamošnji mediji tvrdili su da je hrvatski špijun, odnosno da je plaćen iz »crnih fondova« hrvatskoga Ministarstva kulture kako bi »opljačkao njihovo nacionalno blago«. </p>
<p>Sudac kaže da je smirio duhove uvjerivši medije da nije plaćenik Ministarstva, ali i pozvavši novinare i umjetnike na otvorenje varaždinske izložbe.</p>
<p>Pitanje jest hoće li njegov otkup umjetnina od nacionalne važnosti, poput časopisa »Zenit«, dokumentacije grupe »Crveni peristil« ili ranih videodjela Sanje Iveković, trgnuti iz letargije kustose hrvatskih državnih ustanova i njihove odbore za otkup? Sudac smatra da će muzeji nastaviti spavati snom pravednika, ali ako se pojavi još koji domaći kolekcionar koji će slijediti njegov trag i otkupljivati radove domaćih umjetnika, umjetnički radovi ostat će na domaćem terenu. </p>
<p>Jasno, nije grijeh da domaći suvremeni autori završe u kolekcijama velikih europskih i svjetskih muzeja, dapače. No, zbirke budućih hrvatskih muzeja suvremene umjetnosti zasigurno neće privući posjetitelje velikim europskim imenima (čija se djela u većem opsegu i s jačim radovima mogu vidjeti u velikim europskim muzejima), već upravo »posebnostima« ovih prostora. </p>
<p>»Žalosno bi bilo da moramo gledati djela Exata ili Gorgone u Parizu ili Berlinu, a jednako tako je tužno da sam bio prvi čovjek koji je posjetio Laszla Szalmu iz subotičke grupe Bosch+Bosch i interesirao se za njegova djela. Scena šezdesetih i sedamdesetih godina bila je isprepletena međusobnim utjecajima i ne može se do kraja analizirati hrvatska umjetnost bez sagledavanja slovenske ili srpske umjetničke scene«, tvrdi Sudac.</p>
<p>Svoju je zbirku prvo ponudio Zadru, a zatim još nekim gradovima, no svi su ga odbili. Prvi koji je spremno prihvatio Sudčevu ponudu bio je Ivan Čehok, gradonačelnik Varaždina, s kojim planira i temelje budućeg muzeja suvremene umjetnosti u sklopu Galerijskog centra Varaždin. </p>
<p>Sudac ima ambiciozne planove. Nakon osvajanja bivše Jugoslavije krenut će u otkup mađarske, rumunjske i bugarske umjetnosti novih umjetničkih praksi. Za mađarsku i ukrajinsku avangardu kaže da su ga cijene pretekle. </p>
<p>Ako su Tomislava Klička, vlasnika Zbirke suvremene umjetnosti Filip Trade, uspoređivali sa Saatchijem zbog otkupa radova uglavnom mladih i neafirmiranih umjetnika, Sudca se može usporediti s Mimarom. Ne samo zbog njegove samozatajnosti ili pomalo misteriozne karijere, već i zato što su se iz redova struke čule optužbe i osporavanja na račun kvalitete otkupljenih djela. </p>
<p>Kako bilo, o vrijednosti Sudčeve zbirke moći će se govoriti tek nakon predstavljanja cijelog opusa što će najvjerojatnije izazvati brojne polemike, kako o politici otkupa tako i o potrebnom prevrednovanju radova novih umjetničkih praksi. </p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Diva Buena Vista Social Cluba</p>
<p>Iako je prvi album, sa sestrom, objavila još davne 1959., slavna kubanska diva Omara Portuondo morala je pričekati projekt »Buena Vista Social Club« Rya Coodera da bi stekla zasluženu međunarodnu slavu i priznanje. U Zagrebu nastupa po drugi put, 13. ožujka u Koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisinski« </p>
<p>Nastupom u Koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisinski«, 13. ožujka, zagrebačka Multikultura nastavlja »Croatia Osiguranje World Music« ciklus koncertom slavne kubanske pjevačke dive Omare Portuondo. U pedesetoj godini pjevačke karijere Omara promovira svoj novi album »Flor de Amor«, nedavno nominiran za nagradu Grammy. </p>
<p>Najnoviji Omarin album nastao je u koprodukciji legendarnog Nicka Golda i jednog od najpoznatijih brazilskih producenata Ala Siquera, a uz sjajne instrumentalne izvedbe vrhunskih glazbenika ploča ponovno najviše plijeni njezinim najjačim oružjem - zrelim glasom. </p>
<p>Omara Portuondo rođena je 1930. godine u Havani. Iako je odrastala pjevajući, u svijet show- businessa isprva je ušla kao »zamjena«. Nastupala je kao plesačica u kabareu »Tropicana«, gdje je mijenjala sestrinu kolegicu koja je prije premijere pala i ozlijedila se. Omara je gledajući sestrine probe naučila sve korake i nakon tog slučajnog angažmana nastavila plesati. Kada nisu plesale, sestre su pjevale američke jazz standarde s prijateljima glazbenicima iz noćnih klubova Havane. </p>
<p>Ranih pedesetih godina prošlog stoljeća Omara i njezina sestra Haydee osnovale su jedan od najvažnijih kubanskih sastava »The Cuarteto Las D'Aida«. Nakon turneje po Americi, snimile su ploču za RCA i dijelile pozornicu u Tropicani s Nat King Coleom. Svoj prvi samostalni album Omara Portuondo i njezina sestra objavile su 1959. godine. Bila je to kombinacija srčane kubanske glazbe i američkog jazza. Nakon nastupa u Miamiju s »Las D' Aidom«, Omara se vratila u domovinu, a Haydee je ostala u SAD-u. Nakon poznate kubanske krize i sestre su ostale silom razdvojene. </p>
<p>Sedamdesetih godina pjevala je s Orquesta Aragon, često je putovala po komunističkim zemljama, a uspjela je posjetiti i Japan i Francusku. Kroz sljedeća dva desetljeća objavila je mnogo albuma; među najboljima su onaj koji je 1984. snimila s Adalbertom Alvarezom, ili »Palabras« i »Desaflos« iz ranih devedesetih.</p>
<p>Kao i kod drugih kubanskih glazbenika njene genaracije, početak Omarine svjetske slave naznačio je susret s američkim gitaristom i producentom Ryom Cooderom 1995. Cooder je na Kubi snimao album s grupom »The Chieftains«, a kada se sljedeće godine vratio zbog rada na »Buena Vista Social Club« albumu, pozvao ju je da otpjeva bolero »Veinte Aňos« s Compayom Segundom. Ta je izvedba postala jedna od najzapaženijih na ploči, zajedno s pjesmom »Silencio« Ibrahima Ferrera. Poput njega, kubanska diva Omara Portuondo morala je pričekati projekt »Buena Vista Social Club« da bi stekla zasluženu međunarodnu slavu i priznanja.</p>
<p> I nakon 50 godina glazbene karijere Omara Portuondo zvuči jedinstveno, u što će se domaća publika moći uvjeriti po drugi put na njenom zagrebačkom nastupu. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Svirat ćemo glazbu s nagrađenoga albuma </p>
<p>Svoje skladbe obogaćujem brazilskom glazbom i flamenkom. Zainteresirana sam za skladanje glazbe koja će sadržavati improvizacije što donosi spoj moje kreativnosti kao skladateljice i kreativnosti glazbenika koji je sviraju. Pokušavam kreirati djela koja će isticati osobnosti, kaže Schneider </p>
<p>U sklopu Jazz ciklusa u subotu, 19. ožujka, u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog nastupit će glasovita Maria Schneider s Brussels Jazz Orchestrom. Na koncertu će, između ostalih, izvoditi i skladbe s novog albuma »Concert in the Garden« za koji je osvojila nagradu Grammy. </p>
<p>Već na početku karijere, kao asistentica slavnog Gila Evansa, pisala je aranžmane za slavne glazbenike poput Stinga. Tijekom dvanaestogodišnje samostalne karijere njezin je orkestar više puta proglašavan najboljim big bandom, a ona najboljim skladateljem i aranžerom. </p>
<p> »U godišnjim listama Down Beata svake sam godine na prvom mjestu među aranžerima, ali to je čudno jer ja uistinu nisam aranžerka, već skladateljica. Uvijek izvodim vlastitu glazbu. Snimila sam tek jedan album za koji sam aranžirala glazbu drugih skladatelja. Karakteristično za aranžere je da uzimaju postojeće skladbe i obrađuju ih. </p>
<p>Najveći aranžer današnjice vjerojatno je Bob Brookmeyer koji je i izvrstan skladatelj. Slide Hampton je također sjajan aranžer. </p>
<p> Ljudi misle da sam aranžerka jer je moja glazba iznimno orkestrirana; koristim mnogo drvenih puhačkih glazbala što donosi jedinstvene boje u big band glazbu. Svake godine kad pobijedim u tim glasovanjima osjećam se neugodno. Važnije je to da sam u taj idiom donijela nešto jedinstveno. Moj je orkestar po postavi poput big banda, ali o njemu ne razmišljam kao o karakterističnom big bandu. Prigodom skladanja čak ne razmišljam o jazz-formi, već o glazbi. </p>
<p>Zato svoje skladbe obogaćujem brazilskom glazbom i flamenkom. Zainteresirana sam za skladanje glazbe koja će sadržavati improvizacije što donosi spoj moje kreativnosti kao skladateljice i kreativnosti glazbenika koji je sviraju. Pokušavam kreirati djela koja će isticati osobnosti. U potpunosti sam se oslobodila razmišljanja o tome da trebam biti jazz ili glazbenica bilo kojeg drugog stila i zato je moja glazba jedinstvena. To nije karakterističan jazz album što je rezultat postupnih promjena što su se događale u mojoj glazbi tijekom godina. Sada u njoj ima više prostora, zraka i svjetlijih tekstura«, kaže Schneider. </p>
<p>• Kako surađujete s drugim orkestrima, na primjer s Brussels Jazz Orchestrom s kojim ćete nastupiti u Zagrebu?</p>
<p> - To mi je najomiljeniji od svih europskih orkestara s kojima sam surađivala. To je predivan orkestar koji ima izvrsnu ritam sekciju. Volim surađivati s drugim orkestrima jer moja glazba ima mnogo prostora za improvizacije tako da novi svirači donose novi pogled na moju glazbu. U Zagrebu ćemo izvoditi glazbu s novog albuma, ali i druge moje skladbe. </p>
<p> • Što za vas znači osvajanje prvog Grammyja što ste ga dobili za novi album? </p>
<p>- Znači mi mnogo jer bila sam nominirana za sve svoje albume. U njih sam uložila mnogo truda što je na kraju trebalo biti prepoznato. Doista se odlično osjećam jer sam sve oko stvaranja i izdavanja ovog albuma napravila sama. Objavila sam ga kroz novi princip nazvan ArtistShare i to je prvi album koji je ikad dobio nagradu Grammy, a može se kupiti jedino preko interneta. Zbog toga je uspjeh veći.</p>
<p> Taj, za mene novi način poslovanja, pokazao se uspješnim iako je to bio iznimno skup projekt u čiju realizaciju je bilo uključeno mnogo glazbenika. To je prvi album koji sam u potpunosti sama financirala i koji mi donosi zaradu. ArtistShare je započeo Brian Camelio čija je ideja bila da ljudi počnu naručivati CD prije nego je objavljen, prije nego je uopće snimljen. Na internetskoj stranici su mogli pročitati vijesti i imati uvid u dokumentaciju. U trenutku kad sam CD stavila u prodaju već sam pokrila velik dio troškova. </p>
<p>Zadržavam vlasništvo nad svojom glazbom, a ArtistShareu pripada samo petnaest posto jer su osmislili internetsku stranicu i pomogli mi u izdavanju albuma. Na tu stranicu sam uvrstila i verziju glazbe, iste koja je na albumu, ali bez jazz solista, koju drugi glazbenici mogu skinuti, slušati i svirati uz nju. Nazvala sam je »Maria Schneider Orchestra featuring You«. </p>
<p>Davor Hrvoj</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>I za jubilej bez festivalske dvorane</p>
<p>Skladbe za rujanske svečanosti u Krapini odabrat će se 1. svibnja. Direktor Tjedna kajkavske kulture i Svečanosti kajkavskih popevki Viktor Crnek se nada, kao i uvijek dosad, ponudi tekstova i skladbi naših najeminentnijih tekstopisaca i skladatelja</p>
<p>Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo iz Krapine neće iznevjeriti tradiciju i organizirat će Tjedan kajkavske kulture i Svečanosti kajkavskih popevki ove godine 40. put. Približava se i datum odabira skladbi za rujanske svečanosti u Krapini - 1. svibnja, a direktor Tjedna kajkavske kulture i Svečanosti kajkavskih popevki Viktor Crnek nada se, kao i uvijek dosad, ponudi tekstova i skladbi naših najeminentnijih tekstopisaca i skladatelja.</p>
<p> Crnek je iskoristio okruglu obljetnicu kako bi naveo autore stihova koji su od 1966. godine dali svoj doprinos umjetničkoj razini Festivala - Drago Britvić, Zlatko Crnec, Josip Antolić-Hromčan, Ana Bešenić, Mićo Doležal, Dragutin Domjanić, Pajo Kanižaj, Ivica Krajač, Milan Krmpotić, Milivoj Pašićek, Jura Stubičanec… A tu su i autori glazbe Arsen Dedić, Toni Glovacki, Pero Gotovac, Nikica Kalogjera, Dalibor Paulik, Ivica Stamać, Zvonko Špišić, Viktor Crnek, Vili Čaklec, Pero Gotovac… </p>
<p> »Ni ove godine nećemo pri odabiru tekstova i glazbe odustati od visokih umjetničkih kriterija, što se pozitivno odrazilo tijekom četiri desetljeća postojanja na cijeli imidž Svečanosti kajkavskih popevki. Nikad nismo dozvolili da potonu umjetnički nisko i na to sam posebno ponosan«, rekao nam je Viktor Crnek. Naveo je i da je oko 1300 kajkavskih skladbi prvi put izvedeno upravo na Krapinskom festivalu.</p>
<p> Neke od njih postigle su takvu popularnost da ih ljudi drže narodnima: »Na Sljeme«, »Suza za zagorske brege«, »Kam da se pojde«, »Vužgi«, »Dobro mi došel prijatel«, »Mi smo dečki«, »Venček za Zagreb«, »Oko jene hiže«, »Varaždinska polka«, »Šala bila, šala bu«, »Zvon zvoni«, »Kajkavski akvarel«, »Kaj nam pak moreju«, »Kmica«, »Krapina moja tak imam te rad«, »Mužikaši«, »Zagorske steze«, »Podravski jal«, »Pri staroj vuri«, »Rodnom zagorju«…</p>
<p> Njih su izvodili naši najpoznatiji interpreti ozbiljne i zabavne glazbe: Ruža Pospiš-Baldani, Vladimir Ruždjak, Nada Putar-Gold, Mirjana Bohanec, Ivanka Boljkovac, Lidija Horvat-Dunjko, Sandra Bagarić, Krunoslav Cigoj, Tomislav Mužek, Barbara Othman, Elvira Voća, Višnja Korbar, Krunoslav Slabinac, Radek Brodarec, Gabi Novak, Vice Vukov, Arsen Dedić, Drago Diklić, Tereza Kesovija, Ivo Robić, Vera Svoboda, Ivica Šerfezi, Ljupka Dimitrovska, Zvonko Špišić, Ana Štefok, Miroslav Živković, Zdenka Vučković… Zaštitni znak festivala su KUD »Ilirci« iz Krapine.</p>
<p>Dirigenti i aranžeri od prvog dana su hrvatska najbolja glazbena imena pod rukovodstvom umjetničkog direktora Stjepana Mihaljineca: Pero Gotovac, Igor Gjadrov, Silvije Glojnarić, Bojan Adamič, Nikica Kalogjera, Igor Kuljerić, Vladimir Kranjčević, Miljenko Prohaska, Alen Bjelinski, Saša Britvić, Siniša Leopold, Stjepan Mihaljinec, Viktor Crnek…</p>
<p>»Nažalost, naše domaće kajkavske skladbe u neravnopravnom su položaju i često gube bitku s agresivnom stranom te drugim vrstama domaće glazbe na radiopostajama. To me posebno smeta u slučaju kajkavskog govornog područja koje ima 750.000 stanovnika«, rekao nam je Viktor Crnek. </p>
<p>Zadovoljan je što ga ne zaobilaze sponzori, bez čije financijske pomoći ne bi bilo moguće pokriti troškove festivala, jer dotacije Ministarstva kulture, Grada Krapine i Krapinsko-zagorske županije nisu dovoljne za pokrivanje troškova Tjedna kajkavske kulture i Svečanosti kajkavskih popevki. </p>
<p>U takvom kontekstu ne čudi što u proteklih 40 godina nije sagrađena nova festivalska dvorana.</p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Otvorena »Pasionska baština«</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – U Muzeju Mimari večeras je otvorena »Pasionska baština« na kojoj sudjeluju mnogobrojni umjetnici vezani uz glazbu, likovnu umjetnost i literaturu, čija su djela inspirirana mukom, smrti i Kristovim uskrsnućem. </p>
<p> »Pasionska baština« održava se već 14 godina pod pokroviteljstvom zagrebačke Gradske skupštine, a ove će godine trajati do 28. ožujka. </p>
<p> Otvarajući »Pasionsku baštinu«, predsjednica Gradske skupštine Morana Paliković-Gruden rekla je kako te svečanosti iz godine u godinu pružaju obilje sadržaja u kojima umjetnici kroz različite žanrove iskazuju drevnost, slojevitost, mnogostruku vrijednost i suvremene oblike štovanja Uskrsa, najvećega kršćanskog blagdana. </p>
<p> O važnosti »Pasionske baštine« govorili su i njezin umjetnički direktor Jozo Čikeš te ravnatelj Muzeja Mimare Tugomir Lukšić. Večeras je otvorena Treća natječajna izložba »Pasionske baštine« pod nazivom »Pasionski motivi«. Prvu nagradu dobio je Neno Mikulić, drugu Josip Mijić, a treću Nikola Vučković. </p>
<p> Većina sudionika te izložbe završili su Akademiju likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu, a neki od njih su i sudionici poslijediplomskog smjera »«Ars sacra«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>Dinamo strahovao s igračem više</p>
<p>Pitanje je možemo li ovu utakmicu shvatiti kao znak Dinamovog proljetnog buđenja, s obzirom da su Veličani gotovo cijelu utakmicu igrali bez isključenog Kurilića, a u Maksimir su došli bez svojeg ponajboljeg igrača Šaranovića. No, čak su i takvi, krnji i brojčano inferiorni, unosili nered u Dinamovu obranu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Napokon su i Dinamovi nogometaši pokazali naznake rezultatske renesanse. U pretposljednjem, 21. kolu prvog dijela sezone svladali su »okrnjeni« Kamen Ingrad sa 2-1 (2-0), te se tako za korak prbližili plasmanu u Ligu za prvaka. Napokon je, dakle, i »plava« momčad uspjela dominantnu igru uskladiti i s - rezultatom.</p>
<p>Još je, međutim, pitanje možemo li ovu utakmicu prihvatiti kao znak Dinamovog proljetnog buđenja, s obzirom da su Veličani gotovo cijelu utakmicu igrali s čovjekom manje, a u Maksimir su ionako već došli bez svoga prvog strijelca i ponajboljeg igrača, Edina Šaranovića. Ključar Kamenove obrane, Šime Kurilić, morao je napustiti teren već u 13. minuti nakon što je srušio Darija Zahoru kad se ovaj sam sjurio prema vratima.</p>
<p>Kamenovu je mrežu, međutim, Dinamo načeo osam minuta ranije kad je Ljubojević, nakon Zahorine asistencije iz kuta, glavom pored inertnog Smoje zanjihao mrežu. Maksimirski je centarfor bio autor i drugoga pogotka pri čemu mu je, doduše, uvelike pomogao i Kamenov vratar Čavlina. Eduardo je sjajno proigrao Ljubojevića, a ovaj sa 17 metara opalio loptu prema vratima. Dok se činilo da će je Čavlina relativno lagano primiriti, skliznula mu je ispod ruke u mrežu. Kada su Veličani osam minuta prije kraja utakmice, zahvaljujući Mujčinovoj nesmotrenoj reakciji, uspjeli smanjiti vodstvo, u Dinamovoj smo momčadi osjetili i dozu nesigurnosti. Mujčin je, naime, u svome kaznenom prostoru rukama odgurnuo Dajića u posve bezazlenoj situaciji, te tako - skrivio jedanaesterac! Strijelac je bio Rendulić.</p>
<p> Veličani su, dakle, čak i takvi, krnji i brojčano inferiorni, unosili i te kakav nered u Dinamovu obranu. Štoviše, u 22. je minuti Mijatović pogodio mrežu i činilo se da je u tim trenucima Kamen Ingrad izjednačio na 1-1. No, pomoćni je sudac procijenio da je riječ o zaleđu. Potkraj drugoga dijela Mijatović je propustio realizirati možda najveću priliku na utakmici. Pokušao je lobati Vasilja, ali je promašio vrata. Dajić je, pak, sredinom drugoga dijela promašio posve prazan gol sa samo sedam metara! U završnici utakmice, nakon što su već uspjeli smanjiti na 2-1, kreirali su žestoki pritisak na Dinamovu obranu i malo je nedostajalo da sa desetoricom igrača ipak dograbe bod. Dakako, i Dinamo je prilično rešetao Kamenova vrata.</p>
<p> U svakom slučaju, u maksimirskoj smo se obrani i ovaj put nagledali doista šaljivih prizora. Tako je, primjerice, Vedran Ješe u istoj akciji uspio promašiti loptu, a potom dopustiti da ga nadskoči čak i sitni Drago Papa.</p>
<p>• Stadion u Maksimiru</p>
<p>DINAMO – KAMEN INGRAD 2-1 (2-0)</p>
<p>DINAMO: Vasilj 6,5 – Buljat 6, Sedloski 5,5, Ješe 5,5, Čale 6 (od 46. Mujčin 5,5) – Modrić 6, Drpić 5,5, Tomić 5,5 (od 55. Pranjić 6), Zahora 7 – Eduardo 6,5 (od 68. Štrok -), Ljubojević 7,5</p>
<p>KAMEN INGRAD: Čavlina 6 – Kurilić 5; Smoje 5, Božinovski 5,5 – Papa 5,5, Balašković 5,5, Bajsić 6 (od 64. Čižmek 6), Kralj 6 (od 82. Darmopil -), Rendulić 6 – Dajić 6, Mijatović 5,5 (od 46. Kopunović 5,5)</p>
<p>SUDAC: Vučemilović (Osijek) 6,5; GLEDATELJA: 4.000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Ljubojević (5.), 2-0 Ljubojević (32.), 2-1 Rendulić (82. - 11 m)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Smoje, Sedloski, Modrić. CRVENI KARTON: Kurilić (13. - prekršaj)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Goran LJUBOJEVIĆ</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Podravki devet pogodaka za miran uzvrat</p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> – Rukometašice Podravke Vegete nose u Valenciju veliku prednost nakon prve utakmice četvrtzavršnice Kupa Kupova, Koprivničanke su na domaćem terenu svladale španjolski CBM Astroc Sagunto sa 39-30 (19-12). </p>
<p>Tome se nisu nadali ni najveći optimisti, Stančin na golu imala je 19 obrana, Naukovich je dala 14 pogodaka, Hodak 8 iz kontri i s krila, Palčić je davala ton obrani i još zabila pet pogodaka. Neizvjesno je bilo na početku, Španjolke su računale na svoje brze napade, ali ih je u tome sprečavala Barbara Stančin koja je do poluvremena skupila 11 obrana. Do velike razlike Podravka je došla igrom u obrani, sastav koji u prosjeku daje 35 golova po utakmici, u Koprivnici je do 25. minute dao samo osam. U napadu domaćih vidjelo se što znači snažan šut Marine Naukovich. To je kompletna internacionalka,k bez kompleksa. Kod Atsroc Sagunta nije bilo istaknute pojedinke, barem ne u 1. poluvremenu, kasnije se iskristalizirala Aguilar sa 10 postignutih golova, sve iz igre. U drugom poluvremenu gošće su se približile na pet pogodaka, no Podravka je dobrom obranom i brzim kontrama osigurala visoku pobjedu. Pucalo se sa svih strana, krale izgubljene lopte protivnica. Španjolke se nisu predale, ali su bile nemoćne pred koprivničkom novom Podravkom, Šojatovom Podravkom, publikom. Uzvrat je iduće nedjelje u Saguntu. Mladi navijači putuju autobusom, a stariji zrakoplovom. Vidjet će ljepote Španjolske i ljepotu Podravkina rukometa.</p>
<p>• Sportska dvorana. </p>
<p>PODRAVKA VEGETA – CBM ASTROC SAGUNTO 39-30 (19-12)</p>
<p>PODRAVKA VEGETA: Stančin (19+0), Galkina (0+1), Vresk 4, Tarle, Golubić, Palčić 5, Hodak 8, Zebić, Popović, Franić 4, Naukovich 14(1), Tatari 4, Blažeković.</p>
<p>CBM ASTORC SAGUNTO: Navarro (-), Lopez (14+0), Mangue (-), Rubio, Oncina 1, Guerola 3, Aguilar 10, Puche 3, Lopez, Del Olmo, Gomez 1, Medved 8(3), Benzal 2, Sakada, Cuadrado 2.</p>
<p>SUCI: Cherenga i Poladenko (oba Rusija). GLEDATELJA: 1600. </p>
<p>SEDMERCI: Podravka Vegeta 1 (1), Astroc Sagunto 5 (3). ISKLJUČENJA: Podravka Vegeta 12 minuta (Vresk 2+2, Palčić 2, Franić 2, Naukovich 2), Astroc Sagunto 6 minuta (Oncina 2+2, Medved 2).</p>
<p>CRVENI KARTONI: Tatari (grubi prekršaj u 60').</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Marina NAUKOVICH. </p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Zadrani nemoćni protiv Reflexa</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Košarkaši Zadra doživjeli su neugodan poraz na svom parketu, protiv Reflexa. Nisu imali nikakvih šansi, pa se konačnih 88-81 za goste čini i dobrim ishodom po domaće. Itekako se osjetilo neigranje Amerikanca Kyla Hilla koji je tijekom sezone bio pokretač svih zadarskih akcija, čovjek koji je imao stotinu rješenja. Takvoga u dvoboju s Reflexom Zadar nije pronašao, iako se u najavi utakmice govorilo kako će Jakov Vladović dobro odraditi posao na poziciji organizatora igri. Nažalost, Vladović nije ponovio igru iz fina Kupa Krešimira Ćosića kad je zajedno s Markom Banićem doslovno pobijedio Cibonu. Ovoga puta obojica su reagirali ispod svake razine dobre košarke, pa ne čudi da su gosti lakoćom u napadu rješavali mnoge situacije, na isti način i u obrani zaustavljali svaki zadarski pokušaj da se rezultatski primaknu. O nekakvom odljepljivanju nije bilo riječi iz razloga što su gosti vješto kontrolirali igru i rezultat. U tome su se isticali Bojan Popović i Branko Jorović. U posljednjoj dionici Jorović je sam igrao protiv Zadrana, i punio njihov koš bez osobitih problema. Reflex se u dva navrata odmaknuo na pristojnu razliku, osobito dojmljivo igrali su do vodstva 49-41. Ipak, proradio je zadarski šut izvana, točnije Damir Tvrdić je pogodio dvije trice, jednu je dodao Siniša Štemberger a ubačajem Aramisa Naglića Zadar je u 28. minuti poveo 58-57. Umjesto da mirno odrade nekoliko sljedećih napada, brzopleto su reagirali, bacali lopte u aut ili u ruke suparniku, koji je to vješto kažnjavao, i tako došao do pobjede. </p>
<p>• Dvorana Jazine </p>
<p>ZADAR – REFLEX 81-88 (24-21, 16-22, 22-21, 19-24)</p>
<p>ZADAR: Štemberger 19 (6-8), Vladović 7, Stipčević, Barač 1 (1-2), Johnson 13 (4-6), Čiklić, Špralja, Gečevski 13 (5-6), Banić 12 (2-2), Lalić, Naglić 4, Tvrdić 12 (1-2).</p>
<p>REFLEX: Popović 18 (15-18), Worren 12 (3-4), Rašić 10- (1-2), Jorović 15 (2-2), Ilić 10 (2-2), Majstorović 11 (1-2), Krstović 4, Todorović, Radinović 8, Pantić, Labović, Teodosić.</p>
<p>SUCI: Jeršan, Kovačič, Lovšin (svi Slovenija)</p>
<p>GLEDATELJA: 1000</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Bojan POPOVIĆ (Reflex) </p>
<p>Ivan Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Rijeka na korak do Hajduka</p>
<p>Nogometaši Hajduka su si ovim porazom zakomplicirali situaciju u pohodu na vrh. Činjenica je ipak da se s ovakvom igrom ne može postati hrvatski prvak, kakva god nam liga već (ne)kvalitetna bila</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Završnica nogometnog prvenstva bit će neizvjesna i uzbudljiva; u derbiju drugoplasiranog i prvoplasiranog pobijedio je drugoplasirani. Dakle, Rijeka je svladala Hajduk sa 2-0 (1-0) pogocima Leranta u 39. i Prišća u 86. minuti. Riječani su veći dio utakmice bili bolji suparnik i na domaću pobjedu ne može biti nikakvog prigovora. Hajduk je razočarao svoje brojne navijače koji su došli na Kantridu i očito je da će trener Splićana Blaž Slišković imati puno posla kako bi posložio momčad snova, kako su već neki nazivali Hajdukov sastav prije nastavka prvenstva...</p>
<p> Već klasična priča u derbiju je početno ispitivanje snaga. Dugo vremena niti jedna momčad nije stvorila niti jednu akciju niti prigodu, tek je Novaković udarcem sa 20-ak metara, polovicom prvog dijela, natjerao vratara Kalea na obranu. Nešto malo uzbuđenja prije toga bilo je oko poništenog gola Mitua zbog zaleđa, a Hajduk je uspio zaprijetiti tek u 28. minuti udarcem Roglića, izvrstan je bio mladi vratar Radman. Pogodak za vodstvo Rijeke u 39. minuti dogodio se nakon prekida. Mitu je izveo slobodan udarac s lijeve strane, nabacio među brojne igrače u sredini kaznenog prostora. Na loptu je skočio Lerant i neposredno prije dolaska Hajdukovog vratara smjestio je u mrežu.</p>
<p>Nastavak je ponudio nešto bolju Hajdukovu igru, otvoreniju i riskantniju, što je, pak, još bolje koristila Rijeka. Rijeka je s toga djelovala čak i opasnije od momčadi koja je tražila izjednačenje. U šansi su bili i Linić i Mitu, ali pogotka nije bilo i Hajduk je tražio svoju nadu. U 55. minuti vrlo dobar Kranjčar uputio je izvrsnu loptu Blatnjaku, koji je došao sam pred riječkog vratara. Radman je izvrsno reagirao i spasio siguran pogodak.</p>
<p>Nervoza je postala sve veća pa je u jednom trenutku pomoćni trener Hajduka Mišo Krstičević dobio crveni karton nakon što je Hajdukova klupa željela otkazati već najavljenu izmjenu.</p>
<p>Kad Hajduk već u napadu nije bio konkretan, morala je uslijediti kazna. Pred sam kraj utakmice duga akcija Rijeke urodila je plodom. Novaković je uputio dugu loptu u kazneni prostor, najprije se s primljenom loptom nogom nije snašao Mujdža, pa kad je vidio da ne može nogom, loptu koja je odskočila zahvatio je glavom. To je iznenadilo vratara Kalea koji nije dobro reagirao i lopta se zakoprcala u mreži.</p>
<p>Hajduk je tako sebi zakomplicirao situaciju u pohodu na vrh. Činjenica je ipak da se s ovakvom igrom ne može postati hrvatski prvak, kakva god nam liga već (ne)kvalitetna bila. Trener Hajduka Blaž Slišković nije došao na prigodnu konferenciju za novinare što može biti znakovito, s obzirom kako je bio ljut na izlasku s terena.</p>
<p>• Stadion na Kantridi</p>
<p>RIJEKA – HAJDUK 2-0 (1-0)</p>
<p>RIJEKA: Radman 7,5 – Tkalčević 6,5 Knežević 6,5, Lerant 7, Mujdža 7 – Tadić 6,5, Dunković 7 (0d 77. Prišć -), Novaković 6,5, Linić 6,5 – Erceg 6,5 (od 90. Ivančić -), Mitu 6 (od 88. Katunić -)</p>
<p>HAJDUK: Kale 6 – Đolonga 5,5, (od 77. Turković -), Vejić 6, Vučko 5,5 – Biščević 5,5, Leko 6, Roglić 5,5 (od 60. Dragičević 5,5); Kranjčar 6,5 – Blatnjak 5,5, Rački 5 (od 81. Bušić -)</p>
<p>SUDAC: Strahonja (Zagreb) 6,5; GLEDATELJA: 8.000 </p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Lerant (39.), 2-0 Mujdža (86.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Tkalčević, Novaković, Linić, Vejić, Blatnjak, Kranjčar, Vučko</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Velimir RADMAN</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Mujanović odveo Varteks u borbu za prvaka</p>
<p>Kada su već promašaji Varteksovih igrača gotovo u očaj bacali publiku, postignut je pobjedonosni pogodak. Kapetan Varaždinaca Šafarić prodro je po desnom boku i vratio loptu na sedam metara, gdje je ovaj put Mujanović koncentrirano pogodio loptu i konačno zatresao mrežu</p>
<p>VARAŽDIN </p>
<p> – Varetks i Zagreb odigrali su vrlo važnu utakmicu, u kojoj su po izuzetno teškom terenu obje ekipe tražile bodove za ulazak u Ligu za prvaka. Varaždinci su uz više volje, ali i sreće uspjeli postići gol i tek za toliko su bili bolji od tjelesno odlično pripremljenog suparnika. U najvažnijoj utakmici ovog proljeća »varteksovci« su uz bodrenje oko 2000 gledatelja pokazali puno zalaganja i strpljenja. </p>
<p>Prvih pola sata igralo se bez povoljnijih prigoda, a onda je u 28. minuti Jančevski dugo namještao loptu i konačno promašio gol sa deset metara. Benko je nekoliko minuta kasnije također pucao, no Stojkić je uspio obraniti. </p>
<p>Zagrepčani su prvu ozbiljniju prigodu stvorili u 60. minuti kada je, na dodavanje Bartolovića, od prve pucao Čutura, no bio je neprecizan. Igrači jedni i druge ekipe vrlo često su griješili u dodavanjima, što nije odraz njihovog tehničkog znanja, već terena koji je bio više nalik na oranicu nego na sportsko polje. U drugom poluvremenu Varteks je igrao slabije, no Zagrepčani nisu uspjeli iskoristiti tu poziciju, jer im je do ozbiljnijih prigoda nedostajao zadnji potez. </p>
<p>U 61. minuti, ulaskom Petričevića, Varteks je počeo igrati življe, a sve češće je u prigode dolazio Mujanović, najizgledniju imao je u 63. minuti, kada mu je Šafarić propustio loptu, no mladi reprezentativni napadač Varteksa pucao je preko gola. Zagrepčani su nastojali uzvratiti polukontrama, a najviše je »mirisalo« na gol u 71. minuti, kada je Jakirović šutirao snažno, ali točno u Koprića, vratara Varteksa. No, Varaždinci su znali da ih samo pobjeda ostavlja u društvu najboljih, pa su uspjeli izvaditi posljednje atome snage i zadržati inicijativu. Petričević je u 72. minuti glavom spustio loptu, no Mujanović ipak nije stigao na vrijeme. </p>
<p>I kada su već promašaji Varteksovih igrača gotovo u očaj bacali publiku, postignut je pobjedonosni pogodak. Kapetan Varaždinaca Šafarić prodro je po desnom boku i vratio loptu na sedam metara, gdje je ovaj put Mujanović koncentrirano pogodio loptu i konačno zatresao mrežu. Znalačkim zatvaranjem utakmice i izmjenama Ćiro Blažević je kao iskusan trener priveo utakmicu kraju i zaradio ovacije varaždinske publike, koja ga je tako nagradila za ulazak u Ligu za prvaka. </p>
<p>• Stadion Varteksa </p>
<p>VARTEKS – ZAGREB 1-0 (0-0)</p>
<p>VARTEKS: Koprić 6, Pokrivač 7, Kristić 6, Mujanović 7 (od 87 Plantić -), Šafarić 7, Granić 8, Jančevski 5 (od 78. Jertec 7), Benko 6, Kastel 6, Jolić 5 (od 60. Petričević 7), Halilović 6.</p>
<p>ZAGREB: Stojkić 6, Čutura 7, Labudović 5, Brnas 5, Jakivović 6, Vidović 6, Ibričić 6 (od 86. Marić 6), Bartolović 7 (od 83. Klić 6), Ivanković 6, Brkljača 6, Mujdža 6.</p>
<p>SUDAC: Svilokos (Sisak) 6. GLEDATELJA: 2.000.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Mujanović (83.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Benko, Labudović </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Goran GRANIĆ </p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Inter bodom do Lige za prvaka</p>
<p>ZAPREŠIĆ</p>
<p> – Inter i Pula i dalje su neporažene momčadi u nastavku nogometnog prvenstva. Remijem bez golova u Zaprešiću obje momčadi mogu biti zadovoljne, jer, iskreno govoreći, toliko su i zaslužili. Puljani su, već po svom običaju, bunkerom planirali doći do pozitivnoga rezultata. Nerijetko je momčad Igora Pamića bila i sa deset igrača unutar 30 metara od svoga vratara, a Zaprešićani nikako nisu uspijevali probiti istarski bedem. Ipak, ovim bodom mogu biti zadovoljni i Zaprešićani, jer su i teoretski osigurali ulazak u Ligu za prvaka.</p>
<p>Prvo poluvrijeme prošlo je s tek nekoliko prigoda, što je djelomično zasluga i blatnjavog terena po kojem se teško moglo precizno igrati po travi. Puljani su, kao što smo i rekli, strpljivo čekali pogreške domaćina i potom jurišali u kontre. U tome su i uspjeli, nekoliko puta u prilikama se našao Šehić, a posebno izgledna bila je ona u 28. minuti kada je iz okreta neometan s desetak metara pucao nisko, ali Interov vratar Šarlija refleksnom je obranom spasio svoju mrežu. Puljani su u tom razdoblju pokazali inicijativu, ali taj period nije dugo trajao. Uslijedilo je razdoblje igre u kojem se nije znalo tko je lošiji, igračima obje momčadi događale su se velike pogreške u dodavanjima, tako da nije ni čudo da se do šesnaesterca teško dolazilo. Inter može žaliti za prilikom Gondžića četiri minute prije isteka 45. minute. Zvižduci zbog nekoliko loših poteza očito su isprovocirali Ceraja, pa je vrlo dobro ubacio s desnoga boka, i pronašao usamljenog Gondžića koji je s glavom mlako pucao s pet metara, a to je bilo dovoljno da se Iveša baci na loptu i spriječi vodstvo domaćih.</p>
<p>U nastavku se nije mnogo toga promijenilo, a jedina razlika bila je ta što su Puljani još više zatvorili prilaze svojim vratima. Sve u svemu, gledatelji su u Zaprešiću s razlogom često zviždali, a cijelu utakmicu zapravo vrlo dobro oslikava rečenica jednog kolege koji je zgodno primijetio kako je od ovog nogometa vjerojatno zanimljivije gledati i kako se boja suši na zidu. Inter je u dva-tri navrata spasio raspoloženi vratar Šarlija. Osim opasnog Šehićevog udarca zaprijetio je i njegov »zamjenik« u nastavku Stošić, koji je tri minute nakon ulaska, također iz protuudara usmjerio loptu prema vratima domaćih, ali je Šarlija pravovremeno uklizao i blokirao udarac. </p>
<p>• Stadion NK Intera </p>
<p>INTER – PULA 1856 0-0</p>
<p>INTER: Šarlija 6,5 – Radeljić 6; Vidak 6, Ćorluka 5,5 – Ceraj 5,5 (od 46. Piškor 5,5), Skulić 5,5, Janjetović 6,5, Krznar 6; Gondžić 5 (od 75. Babić –) – Zekić 6, Franja 5 (od 65. Kukec 5,5)</p>
<p>PULA 1856: Iveša 6 – Božac 6, Iftić 6, Pauletić 6 – Lukunić 6, Raić-Sudar 6 (od 67. Kontešić 5,5), M. Pamić 5,5 ; Deranja 5,5 (od 74. Bonaca –); Prijić 6 – Jernejić 5,5; Šehić 5,5 (od 46. Stošić 5)</p>
<p>SUDAC: Pavić (Split) 5. GLEDATELJA: 1500</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Ceraj, Raić-Sudar, Ćorluka, Vidak</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marko ŠARLIJA</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Slavenovi napadači bez milosti</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Nogometaši Zadra doživjeli su protiv Sleven Belupa vrlo težak i neugodan poraz 1-5, iako se od njih očekivala pobjeda kojom bi eventualno u Ligi za ostanak osigurali nešto mirniji kraj prvenstva. Međutim, Slaven Belupo pokazao je svu svoju kvalitetu, njihovi su napadači bili izrazito opasni, a što je za Zadrane još gore, nisu imali milosti za njihova vratara Danijela Subašića. Čovjek se osjećao kao na streljani. </p>
<p>Dominacija koju su iskazali Koprivničani urodila je plodom najprije u 29. minuti kad je, na dodavanje Marija Dodika, Posavec dobro reagirao, pogodivši desni kut domaćeg vratara. Nakon odmora, Zadar je tražio pogodak i do njega je došao u 52. minuti s bijele točke. Prethodno je Posavec srušio Jurjevića. Siguran izvođač bio je Gudelj. </p>
<p>Od tog trenutka postojala je samo jedna momčad na travnjaku, gosti su predvođeni Igorom Musom, iz trenutka u trenutak zadavali glavobolju domaćoj obrani. Na 3-1 je u 80. minuti strijelac bio Dodik. Novo povećanje vodstva osigurao je Vukojević koji je prisebno reagirao na jednu odbijenu loptu od strane vratara Subašića. U posljednjoj je minuti isti igrač s desetak metara pogodio gornji kut domaćih vratiju. </p>
<p>• Stadion u Stanovima</p>
<p>ZADAR – SLAVEN BELUPO 1-5 (0-1)</p>
<p>ZADAR: Subašić 5, Zebić 5, Jurić 5, Buljat 5, Bilaver 5, Modrić 5, Jurjević 5, Prpić 5 (od 82. Krivić -), Čustić 5 (od 82. Barnjak -), Gudelj 5, Terkeš 5 (od 67. Vušković 5)</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Lisjak 6, Bošnjak 6,5 (od 59. Pejić 6), Višković 6 (od 77. Gal -), Crnac 6, Karabatić 6, Bodrušić 6, Vukojević 7, Posavec 7, Dodik 7 (od 89. Vručina -), Musa 7, Karabogdan 7</p>
<p>SUDAC: Pristovnik (Zagreb) 5,5. GLEDATELJA: 1000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Posavec (29), 1-1 Gudelj (52 – 11m), 1-2 Karabogdan (70), 1-3 Dodik (80), 1-4 Vukojević (85), 1-5 Vukojević (90)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Crnac, Jurjević, Višković, Lisjak, Buljat, Bodrušić. CRVENI KARTONI: Buljat, Bodrušić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Igor MUSA</p>
<p>Ivan Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Osječani u Ligi za ostanak</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Čakovčani su u subotu odgurali momčad Osijeka iz svih opcija za plasman u Ligu za prvaka. Vrlo borbeni gosti tijekom cijele igre nisu se predavali, čak ni nakon što su ostali s čovjekom manje nakon Vincetićevog isključenja u 57. minuti. Osječanima će upravo Međimurci ostati dugo u pamćenju, jer su im uzeli dva boda i jesenas u Čakovcu. Suprotno očekivanjima, gosti su zaigrali vrlo hrabro, s dvojicom igrača u vrhu napada.</p>
<p> U prvom dijelu mogao se proslaviti Karlo Primorac, no njegov udarac glavom u 18. minuti, kad je već Bulat bio svladan, zaustavio je na gol-crti Mario Šarić, da bi u 37. Primorac sa sedam metara nogom uzdrmao gredu. Vincetić je u 57. minuti odglumio pad u šesnaestercu Osijeka i tako zaradio drugi žuti karton. S igračem više domaći su bacili sve na jednu kartu – napad. Kako je vrijeme odmicalo, akcije Osječana bivale su sve nervoznije, pa je sve zanimljivije postajalo pred vratima domaćih. Žuljevićevu je nakanu nakon kiksa Gusića osujetio Skender, da bi u 71. minuti, kad je izbjegao zaleđe, Žuljević u prodoru oklijevao, a Ostopanj spasio vrata. U (pre)nervoznoj završnici sjevnuo je još jedan crveni karton kad je sudac Vučkov prihvatio signalizaciju svog pomoćnika Željka Grgeca, jer je navodno Milardović na centru, kad ovaj nije imao loptu udario Dujmovića.</p>
<p>• Stadion Gradski vrt</p>
<p>OSIJEK – MEĐIMURJE 0-0 </p>
<p>OSIJEK: Skender 6 – Gusić 5,5, Ostopanj 6 (od 77. Krešić -), Verhas 6,5, Milardović 6, Nađ 6, Babić 5,5 (od 64. Bubalo 6), Tokić 7, Balatinac 6,5, Primorac 5,5, Tadić 6</p>
<p>MEĐIMURJE: Bulat 7 – Bratković 6,5, Ma. Šarić 6,5, Batista 5,5, Kovačević 6, Guvo 7 (od 87. Krznar -), Vincetić 5, Mi. Šarić 6, Kresinger 5,5 (od 60. Jančetić 6), Žuljević 6 (od 75. Cavrić -), Dujmović 6,5</p>
<p>SUDAC: Vučkov (Rijeka) 7; GLEDATELJA: 1.500</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Tokić, Dujmović, Vincetić, Ma. Šarić, Bratković, Bulat, Batista, Čavrić; CRVENI KARTONI: Vincetić (57. - drugi žuti), Milardović (90. - udaranje suparničkog igrača)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Tihomir BULAT</p>
<p>Alan Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Kavranova i moja vizija su se poklopile</p>
<p>»Vrlo su male šanse da se ostavim reprezentacije, jer su moje trenerske ambicije velike. Želio bih raditi u klubu u kojem mogu ostvariti svoje ideje, a pitanje je može li to ovaj klub pratiti«, kaže Smajlagić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Čakovečki rukometni prvoligaš od prošlog tjedna ima novog trenera. Klupski je predsjednik Željko Kavran, koji je i predsjednik Hrvatskog rukometnog saveza, na mjesto prvog stratega doveo Irfana Smajlagića, trenera naše A-selekcije i izbornika juniorske vrste. S jedne je strane taj angažman malo iznenadio, no s druge strane, ako se zna koliko povjerenje Kavran ima u reprezentativnog trenera, onda i nije tako čudno što je posegnuo za tim rješenjem. Dogovor je bio da Smajlagić bude u Čakovcu na treningu triput tjedno te da vodi utakmice, ali Smajlagić je u startu odustao od toga i svaki je dan u Čakovcu, jer samo tako, kaže, može dobiti ono što želi.</p>
<p>Zapravo je veće iznenađenje što je Smajlagić prihvatio ovaj angažman. On je tip koji svemu pristupa studiozno, ozbiljno, perfekcionistički. No, predsjednikovom pozivu ipak nije odolio, pa je normalno pitanje veže li se više uz ljude ili uz programe?</p>
<p>– To ide jedno s drugim. Ako ljudi iznesu program koji je sličan mom, onda tu ima povezanosti. Teško bih prihvatio program s kojim se ne slažem. U ovom slučaju se Kavranova i moja vizija poklopila. Nikad se ne bih vezao samo uz osobu, jer kad radim nešto do čega mi je stalo, bez obzira na prijateljske odnose, ako nema zajedničke vizije, neću ići protiv sebe.</p>
<p>• Zašto ste svoj prvi klupski angažman odlučili odrađivati polovično?</p>
<p>– Spletom okolnosti. Zbog dobrih sportskih odnosa sa Željkom Kavranom, koji nije mogao pronaći kvalitetno rješenje za klub. A to je klub koji ima perspektivu, ambicija i u klubu su tražili rješenje kako da se u sljedećih dva-tri mjeseca pokušaju rezultatski izvući i drukčije ustrojiti. To je bio osnovni razlog. Istina je da inače ne volim, niti prihvaćam polovična rješenja, ali vidjet ćemo kako će ispasti.</p>
<p>• Način na koji ste prihvatili angažman je neuobičajen za vas.</p>
<p>– U Hrvatskoj osim Zagreba, nema kluba profesionalne razine. U Čakovcu je rukomet popularan, klub je ambiciozan, bilo bi šteta da to propadne. Opstanak takve sredine je u interesu rukometa. Zanimljivo je vidjeti kako funkcioniraju klubovi između profesionalizma i amaterizma.</p>
<p>• Što je postavljeno kao cilj, i vaš i klupski?</p>
<p>– Cilj je bolje postaviti klub, nametnuti profesionalni režim, napraviti sustav... A, normalno, bilo bi dobro plasirati se i u koji europski kup.</p>
<p>• Ne ostvari li se to, hoćete li to doživjeti kao svoj neuspjeh ili splet okolnosti?</p>
<p>– Nisam razmišljao o tome na taj način. Prva je stvar da vidim kakvi su igrači, koliko i što mogu, a vjerujem da kvalitetnim radom i odnosom možemo ispuniti planirano.</p>
<p>• Znači li ovo odstupanje od puta kojim ste krenuli graditi karijeru, kao izbornik juniora i trener A-selekcije?</p>
<p>– Nije, htio bih pomoći klubu, a meni će to biti iskustvo da vidim kako je raditi u klubu. Na stranu Zagreb koji je profesionalan i može si sve priuštiti, ali ovo je klub koji tek mora pronaći svoj modus s kojim može napredovati.</p>
<p>• Kako vi gledate na Kavranovu rečenicu da je moguće da produžite suradnju i nakon 30. lipnja?</p>
<p>– U ova tri mjeseca će se puno toga događati i ponuditi. Vidjet ćemo što će biti na kraju.</p>
<p>• Može li se ipak dogoditi da nakon tri mjeseca odustanete od reprezentacija i okrenete se klupskom rukometu?</p>
<p>– Vrlo su male šanse, jer su moje trenerske ambicije velike. Želio bih raditi u klubu u kojem mogu ostvariti svoje ideje. Pitanje je može li to ovaj klub pratiti, od organizacije kluba, selekcije igrača, profesionalizacija igrača... Jedno su ambicije i želje, a drugo mogućnosti.</p>
<p>• Jeste li zadovoljni financijskom stranom dogovora sa čakovečkim klubom?</p>
<p>– Ne mislim da je sve u financijama. Kad sam počeo igrati, nisam razmišljao koliko ću zaraditi, nego kako postati igrač. Tako je i sad. Da sam sad išao za zaradom, kosilo bi se s mojim razmišljanjima. Zarada može biti samo rezultat nekog rada. Kad sam razgovarao s Kavranom, taj mi je dio bio nebitan i to smo riješili u sekundi. Takvo iskustvo se ne može platiti.</p>
<p>• Jeste li zadovoljni stanjem kakvo je bilo u momčadi i klubu?</p>
<p>– Zadovoljan mogu biti samo kad je nešto idealno, a ovo nije takvo. Momčad je daleko od onog što se od nje očekuje, kako individualno, tako i ekipno. Treba popraviti odnose među igračima, trebaju se naviknuti da pritisak koji imaju zbog rezultata... Tu ima mjesta za pomak, a, ako je suditi po njihovoj volji, mislim da će to tu biti poboljšanja.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Lalić prelazi iz Medveščaka u Lokomotivu</p>
<p>Bratsko-sestrinski odnosi između Medveščaka i Lokomotive donijeli su jedan transfer. Premda još sve nije službeno napravljeno, Abas Arslanagić koji je »lokosice« napustio prije više od mjesec dana preuzet će Medveščak, dok će u suprotnom smjeru Lalić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prilika za prolaz u polufinale Kupa kupova ionako je bila teško dohvativa rukometašima Medveščaka, a u vjetar je otišla već u uvodnim minutama prvog dijela uzvratne utakmice.</p>
<p>Rukometaši skopskog Vardara slavili su i u uzvratu 31-26, te se tako dokazali kao kompletnija i u ovom trenutku jača momčad od zagrebačkog Medveščaka. Podsjetimo, prvi je dvoboj završio 36-20 u korist makedonske momčadi.</p>
<p>Nakon uvodnih 4-4 u 11. minuti uslijedila je crna rupa u igri domaće momčadi koja nije postigla zgoditak punih 14 minuta što su gosti iskoristili za seriju 9-0 i otklonili (ako je on i postojao) posljednji tračak nade u plasman u polufinale momčadi Medveščaka. </p>
<p>Zanimljivije od samog dvoboja jest podatak da je ovo bila oproštajna utakmica trenera Nedjeljka Lalića na klupi Medveščaka. Bratsko-sestrinski odnosi između »medvjeda« i ženskog rukometnog kluba Lokomotiva donijeli su jedan transfer. Premda još sve nije službeno napravljeno, Abas Arslanagić koji je »lokosice« napustio prije više od mjesec dana, preuzet će Medveščak, dok će u suprotnom smjeru Lalić.</p>
<p>• Dvorana II Doma sportova</p>
<p>MEDVEŠČAK INFOSISTEM – VARDAR VATROS 26-31 (6-17)</p>
<p>MEDVEŠČAK: Lelić (3), Prole 3, Mađarić 3, Pohovski 4 (2), Ivanković 1, Hulabdić, Pavelić, Bešlić 6, Knežević 3, Bilušić (4+2), Pašalić, Paljar 4, Buntić, Musa 2 </p>
<p>VARDAR: Krasavac (10+1), Nenadovaski 3, Mitrović 2, Stojanović 1, Anastasovski 2, Jonovski 6, Miricki 9 (2), Daskalovski (2), Markovski 1, Stojčevski 6, Kolev 1, Petkovski (1), Tasevski, Kajganić</p>
<p>SUCI: Lazaar, Reveret (oba Francuska). GLEDATELJA: 200.</p>
<p>ISKLJUČENJA: Medveščak 6 minuta (Pašalić, Buntić, Mađarčić), Vardar 8 minuta (Markovski, Nenadovski, Mitrović 2+2)</p>
<p>SEDMERCI: Medveščak 4 (2), Vardar 3 (2)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Nikola MIRICKI</p>
<p>• Rezultati ostalih dvoboja: ADEMAR LEON - Hamburg 25-27, IZVIĐAČ - Gorenje 33-25 </p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Zagreb mirno prema polufinalu</p>
<p>»Radili smo ovih dana na bržem napadu, angažiranom, ali hladnih glava, to nam je najpotrebnije. Dečki su iznimno motivirani, atmosfera je dobra, tenzija raste, ali stalno upozoravam da čuvaju hladnu glavu«, veli Lino Červar, prvi strateg Zagrebovih rukometaša</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nedjelja, 18 sati, »Ledena dvorana« zagrebačkog Doma sportova i sudar rukometaša Zagreba i Partizana u uzvratu četvrtfinala Kupa pobjednika kupova. Zagrebaši na svojem terenu love zaostatak od tri pogotka iz prve utakmice (20-23) za plasman u polufinale europskog kupa. Žele li to zagrebaši? Ne treba ni reći, itekako. Mogu li to zagrebaši? Bit će teško, ali mogu. Zagrebova je momčad bila favorit u tom četvrtfinalu, no poklekla je prošle nedjelje u »Pioniru«. Činjenica je da je Partizan tad odigrao odličnu obranu, ali u Zagrebu ne bježe od toga da su ih vlastite pogreške koštale boljeg rezultata. Pogotovo što su osam minuta prije kraja zagrebaši imali izjednačenje. </p>
<p>Lino Červar, šef Zagrebove struke, ne odustaje od upozoravanja na opasnosti Partizana. Priznaje da Partizan nema jakih pojedinaca, ali inzistira na oprezu.</p>
<p>– Partizan ima visinu, imali su dobar protok lopte i čini mi se da su ujednačena momčad, igraju kompaktno. A to ja tražim sad od svoje momčadi, kaže Červar i nastavlja:</p>
<p>– Trebamo igrati kolektivno, strpljivo, a ne da odmah krenemo ganjati rezultat. </p>
<p>Nema nikakvih nepoznanica, zna se da Zagrebu treba čvrsta i agresivna obrana, raspoloženi vratari i rezonski napad, pogotovo kad u Zagrebu nema izričitog šutera.</p>
<p>– Radili smo ovih dana na bržem napadu, angažiranom, ali hladnih glava, to nam je najpotrebnije. Dečki su iznimno motivirani, atmosfera je dobra, tenzija raste, ali stalno upozoravam da čuvaju hladnu glavu, veli Červar, koji je u subotu s igračima radio na zatvorenom treningu, jer su znani i neznani dolazili tražiti još koju ulaznicu, što je ometalo rad.</p>
<p>Zanimanje za utakmicu je golemo, pa su ulaznice za nedjeljni dvoboj u »Ledenoj dvorani« planule već prvog dana prodaje. Zbog velikog zanimanja organizatori su za gotovo 300 mjesta povećali teleskopske tribine, ali pazeći da ne prijeđu dozvoljenu granicu. I »Pionir« je bio pun, a »crno-beli« su iskoristili navijače kao vjetar u leđa. I trener Partizana Časlav Dinčić je rekao da je njegova momčad odigrala iznad svojih mogućnosti, no teško je očekivati da će »crno-beli« takvo izdanje ponoviti i u »Ledenoj«. </p>
<p>– Uopće ne sumnjam da će puna »Ledena« biti naš vjetar u leđa, ali ne smijemo podleći toj vrućoj atmosferi, veli Červar.</p>
<p>»Ledena dvorana« ima kultni status u rukometnom svijetu. Mnogo je velikih igrača ostalo impresionirano ozračjem »Ledene« i nisu se mogli othrvati huku s tribina. Pa, tko onda može reći da taj huk neće otpuhnuti i Partizan...</p>
<p>Ne treba ni govoriti da je ovo utakmica visokog rizika. RK Zagreb je zato angažirao 80 zaštitara, no još se ne zna koliko će biti policajaca. Naime, kako je rekao Ivo Šindilj, zadužen za organizaciju protokola i sigurnosti, policija još procjenjuje situaciju i ovisno o tome će angažirati svoje snage. Ali, ovo je po mnogo čemu najbolje čuvani sportski događaj u dvorani. Kako doznajemo, iz MUP-a imaju neslužbenu informaciju da se put Zagreba sprema oko 250 navijača Partizana, »grobara«, no pitanje je kako će oni ući u dvoranu, jer su u upravi Zagreba rekli da za njih nema ulaznica, budući da se nisu najavili na vrijeme.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Janša: Odgoda pregovora s Hrvatskom bio bi krivi signal</p>
<p>Cijela bi se regija mogla okrenuti u pogrešnom pravcu, upozorio slovenski premijer</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> – Odgoda pregovora Europske unije s Hrvatskom, osobito na duže vrijeme, potakla bi protueuropske snage i bila krivi signal za cijeli zapadni Balkan, ocijenio je u razgovoru za mariborski list Večer slovenski premijer Janez Janša. »Slovenija podržava Hrvatsku na putu u Europu, a odgoda pregovora, osobito ako bi trajala duže, nije u našem interesu. Ne želimo na našoj granici imati državu u kojoj bi došlo do nestabilnosti. To bi hrvatsko javno mnijenje okrenulo u protueuropski smjer i tražili bi se alternativni scenariji. Cijela bi se regija mogla okrenuti u pogrešnom pravcu«, rekao je Janša.</p>
<p>Slovenski je premijer dodao da želi stabilnu Hrvatsku s kojom će se i međusobna još neriješena bilateralna pitanja rješavati na osnovi europskih standarda. »Naša je ocjena da približavanje Hrvatske Europskoj uniji stvara povoljni okvir za trajni sporazum o granici«, rekao je Janša.</p>
<p>Slovenski je premijer rekao da su na njegovom prošlotjednom susretu s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom dominirala bilateralna pitanja. »Jedna od glavnih tema bio je način izbjegavanja incidenata. Treba postići da se međunarodni ugovori koje smo potpisali i ratificirali primjenjuju i poštuju i na tim pretpostavkama je moguće s manje nervoze tražiti trajna rješenja«, rekao je.</p>
<p>Na pitanje o problematici granice na moru, Janša je rekao da je slovensko stajalište da je granica ondje »gdje se nalazila u vrijeme osamostaljenja dviju država«. Na pitanje o tome hoće li slovenska vlada proglasiti ekološki pojas u Jadranskom moru, slovenski je premijer rekao da će se to napraviti ako bude potrebno. »U sadašnjem trenutku proglašenje takve zone nije potrebno, ali je važno da imamo pravnu osnovu za to«, rekao je Janša.</p>
<p>Slovenski premijer nije odgovorio na postavljeno pitanje o problematici štediša Ljubljanske banke Zagreb. Slovenski tisak kritizirao je naime nedavnu Janšinu izjavu da je su prijašnje slovenske vlade stajalištima o Ljubljanskoj banci često štetile slovenskom gospodarstvu, što su neki shvatili kao namjeru Janše da promijeni dosadašnja stajališta službene Ljubljane da je Ljubljanska banka i njeni dugovi štedišama u zemljama nekadašnje Jugoslavije »sukcesijsko pitanje«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Komarica upozorio na etničko čišćenje Hrvata</p>
<p>Banjolučki biskup i predsjednik Biskupske konferencije BiH Franjo Komarica razgovarao sa šefom Misije OESS-a u BiH Douglasom Davidsonom i Bertrandom de Crombrugheaom, stalnim belgijskim predstavnikom pri OESS-u</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> – Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH de facto se još uvijek ne primjenjuje, jer nedostaju svi podzakonski akti, rekao je u Sarajevu banjolučki biskup i predsjednik Biskupske konferencije BiH Franjo Komarica tijekom razgovora sa šefom Misije OESS-a u BiH Douglasom Davidsonom i Bertrandom de Crombrugheaom, stalnim belgijskim predstavnikom pri OESS-u.</p>
<p>Komarica je ipak podsjetio da su spomenuti zakon pozdravili i katolički biskupi BiH, te izrazio nadu u konačnu jednakost katolika s pripadnicima drugih crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Komarica se požalio na nedopustiv zločin upornoga cementiranja etničkog čišćenja, posebno kad su u pitanju katolici. Davidsonu i Crombrugheaou je predočio i konkretne brojke, po kojima u 32 župe svoje biskupije na području entiteta Republika Srpska (RS) ima samo 6838 katolika, a i iz 32 župe Vrhbosanske nadbiskupije u istom entitetu samo 5096 katolika. Po njegovim riječima postoje primjeri upornog opstruiranja povratka onih katolika koji se žele vratiti u svoj zavičaj.</p>
<p>»Zašto se to tako radi i zašto se kažnjavaju žrtve rata, a podržavaju oni koji ih kažnjavaju«, upitao je Komarica, koji je sugovornike upoznao i s velikim nepravdama koje su se događale prema katolicima u banjolučkoj regiji, ubojstvima svećenika i redovnice te organiziranom rušenju i oduzimanju crkvene imovine.</p>
<p>»Iako nema toliko fizičkih napada na povratnike, narod osjeća da postoji psihološki pritisak i stav domaćih predstavnika vlasti koji administrativnim i drugim sredstvima sprječavaju povratak i ništa ne čine ni politički, niti pravno niti materijalno da bi pomogli povratnicima«, tvrdi biskup Komarica. </p>
<p>Po njegovim riječima, neki međunarodni predstavnici u više gradova Europe i Amerike rekli su kako se Hrvate i katolike kažnjava upravo zato što su Hrvati i što su katolici i što žele ostati u BiH.</p>
<p>Biskupovi sugovornici su zahvalili na informacijama koje će im, kako su rekli, pomoći u njihovu radu za dobro ove zemlje te obećali s predočenim upoznati instituciju OESS-a za ljudska prava u Varšavi.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Bush odustaje od politike »batine« prema Teheranu</p>
<p>U prvim reagiranjima na američku ponudu gospodarskih poticaja Iranu u zamjenu za odustajanje od nuklearnog programa, iz Teherana kažu da je ta ponuda »smiješna, poput nuđenja razmjene lava za miša«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Washington je najavio radikalnu promjenu u svojoj politici prema Iranu - odustajanje od politike »batine« i prijetnji, a priklanjajući se politici »mrkve« odnosno gospodarskih poticaja Teheranu u zamjenu za odustajanje od nuklearnog programa.</p>
<p>Amerika se na taj način usklađuje s diplomatskim inicijativama Europe (Francuska, Njemačka, Britanija) i nagovaranju Irana da odustane od svojih navodnih ambicija da konstruira nuklearno oružje. Također, to znači da nad tim pokušajima nagovaranja Irana više ne lebdi američka prijetnja preventivnim udarom na iransku nuklearnu elektranu i laboratorije u kojima se navodno razvija nuklearni program.</p>
<p> Za početak, SAD najavljuju da su spremne prekinuti blokiranje ulaska Irana u Svjetsku trgovinsku organizaciju, te da će ponuditi Iranu i druge »gospodarske poticaje«.</p>
<p>Ali dok Europa i svijet pozdravljaju »veliki obrat u američkoj politici prema Iranu«, prvo reagiranje iz Teherana bilo je - odbijajuće. Visoki iranski djelatnik čije se ime ne navodi, izjavio je zapadnim agencijama kako je »američka ponuda previše smiješna, a da bi se uopće mogla nazvati ponudom«. Sirus Naseri, koji s iranske strane sudjeluje u pregovorima s Europljanima o odustajanju od nuklearnog programa (što Iran dosad odlučno odbija, tvrdeći da ne razvija program gradnje nuklearnog oružja), izjavio je za CNN kako SAD »nude razmjenu lava za miša«: »To je kao da mi ponudimo Americi da odustane od svog nuklearnog programa, nudeći joj u zamjenu pošiljku pistacija«!</p>
<p>George W. Bush i Condoleezza Rice najavili su ovaj američki obrat prema Iranu s poprilično optimizma, naglašavajući da se time Amerika pridružuje europskim diplomatskim nastojanjima. No, američki potpredsjednik Dick Cheney poziva na oprez: »Na kraju, ako Iran ne bude poštivao svoje obveze da prema željama međunarodne zajednice odustane od nuklearnog programa, očito je da ćemo morati povući oštrije poteze.« </p>
<p>A Condoleezza Rice naglašava da američka promjena prema Iranu »znači podršku diplomatskim nastojanjima Europe, a ne nagrađivanje Irana«.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>HRW: Amerika uskraćuje ključnu zaštitu zatočenicima</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> – Odluka američke vlade da se povuče iz sporazuma koji zatočenim strancima omogućuje pristup konzularnim službenicima ugrozit će prava stranaca zatvorenih u Sjedinjenim Državama i mogla bi dovesti u opasnost Amerikance zatočene u inozemstvu, upozorila je u petak američka organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch (HRW).</p>
<p>Američka državna tajnica Condoleezza Rice obavijestila je ovih dana Ujedinjene narode da su se SAD povukle iz opcionalnog protokola Bečke konvencije o konzularnim odnosima. Opcionalni protokol daje pravo konačne odluke Međunarodnom sudu pravde (ICJ) u slučajevima zatočenih stranaca ako se pokaže da im je uskraćeno pravo da vide diplomata iz svoje zemlje.</p>
<p>Povlačenjem SAD-a iz Protokola, ICJ više neće imati mogućnost da se bavi slučajevima stranaca zatočenih u SAD-u, kao ni Amerikanaca u stranom zatočenju kojima je uskraćen pristup njihovim diplomatima. »Ova odluka ne samo da krši prava stranaca koji žive u Sjedinjenim Državama, nego može također ugroziti Amerikance u inozemstvu«, rekao je Jamie Fellner, direktor američkog programa u HRW-u.</p>
<p> »To je golema greška Sjedinjenih Država, iz praktičkih kao i pravnih i moralnih razloga«, naglasio je on.</p>
<p>Posljednjih godina niz zemalja se s uspjehom žalio Svjetskom sudu da su njihovi državljani bili osuđeni na smrt u SAD-u bez mogućnosti pristupa diplomatima iz njihovih zemalja. Njihove presude su morale biti ponovno razmatrane, što SAD smatra nedopustivim miješanjem u svoj pravosudni sustav.</p>
<p> »Odluka da se povuče iz Protokola dovodi do novih strahovanja da će biti kršena prava stranaca suočenih sa smrtnom kaznom u SAD, a da zemlje koje djeluju u njihovo ime neće imati mjesto kojem se mogu obratiti za pravni lijek. To je pitanje života i smrti«, rekao je Fellner.</p>
<p>Zaštita koju je Protokol pružao strancima u SAD-u posebno je važna u slučajevima sa smrtnom kaznom, navodi HRW, imajući na umu da strani zatočenici često teško shvaćaju zakone, postupke i jezik korišten u sudnicama te bez konzularne pomoći mogu donijeti odluke čiji će rezultat biti smrtna kazna.</p>
<p>SAD je ranije koristio Protokol kako bi zaštitio svoje državljane u inozemstvu. </p>
<p>Poznat je slučaj kada su Sjedinjene Države tužile Iran ICJ-ju nakon što je 1979. uzeo za taoce 52 Amerikanca i dobile proces. Sada, ako Amerikanac bude uhićen u inozemstvu i ne dopusti mu se pristup njegovom diplomatu, SAD neće moći pred ICJ pozvati na odgovornost tu zemlju, upozorava HRW, čije je sjedište u New Yorku.</p>
<p>HRW također napominje kako je odluka o povlačenju iz Protokola suprotna nedavnim izjavama SAD-a da će pojačati suradnju s drugim zemljama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Obilježena 75. obljetnica Gandhijevog »marša soli« </p>
<p>NEW DELHI</p>
<p> – Tisuće Indijaca i stranaca, koji su stigli čak iz Kine i Australije, krenuli su u subotu putem Mahatme Gandhija kako bi obilježili 75. godišnjicu »marša soli«, koji se smatra jednim od prijelomnih događaja indijske borbe protiv kolonijalne vlasti Velike Britanije.</p>
<p>Sonia Gandhi, predsjednica Kongresne stranke koja je na čelu indijske vladajuće koalicije, otvorila je marš u Ahmedabadu u zapadnoj indijskoj državi Gujarat. Nekoliko indijskih čelnika i unuk Mahatme Gandhija su među sudionicima marša koji će proći kroz mala indijska sela i završiti u selu Dandiju na obali Indijskog oceana 6. travnja.</p>
<p> Mahatma Gandhi, vođa pokreta za nezavisnost Indije putem nenasilne revolucije, proglasio je 1930. građansku neposlušnost protiv britanske vlasti. Neposluh je počeo »maršom soli« prema moru u kojem su tisuće Indijaca pratile Gandhija od grada Ahmedabada do Dandija, gdje su pravili sol iz morske vode. Oni su prosvjedovali protiv monopola britanske uprave kojim je Indijcima zabranjena proizvodnja soli. Zbog britanskog monopola, cijena soli toliko je porasla da je taj osnovni začin postao nedostupan velikoj većini siromašnih Indijaca.</p>
<p> Nakon što njegov zahtjev za ukidanjem monopola nije odobren, Gandhi je poveo svoje sljedbenike prema oceanu u prosvjednom 240 kilometara dugom maršu koji je trajao 24 dana. Kad su stigli do Dandija, prosvjednici su počeli od morske vode proizvoditi sol, te time simbolički kršiti britanski monopolistički zakon. Britanske vlasti nisu blokirale marš, ali su uhitile Gandhija čim je prekršio zakon o soli. Više od 60.000 ljudi slijedilo je Gandhijev primjer i završilo u zatvorima.</p>
<p> »Marš soli« danas se smatra jednom od prijelomnih mirovnih akcija Gandhija i njegovih pristaša u borbi za indijsku slobodu. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Mirovina je ono najmanje čime se možemo odužiti svojim braniteljima</p>
<p>Izjavom objavljenom u medijima 25. veljače 2005., a koju još nije porekao, predsjednik Stjepan Mesić ovim se argumentima zauzima za uskraćivanje mirovine obitelji generala Ante Gotovine: »Ako Gotovina nije među živima znači li to da njegova supruga može cijeli život dizati mirovinu? Nama svijet postavlja pitanje je li to moguće, imamo li mi zakone po kojima se to dovodi u red. Imamo puno neriješenih problema u vezi s mirovinama u Hrvatskoj. Koliko je Srba otišlo, a koliko je njih primalo mirovinu? Svima je zaustavljena, po kojem zakonu? Jesu li onda svi pred zakonom jednaki? Moramo biti vjerodostojni.«</p>
<p>Predsjednik je u pravu, svi trebamo biti pred zakonom jednaki i da je kojim slučajem Ante Gotovina napustio Hrvatsku i pridružio se srbočetničkim hordama pa s njima palio, pljačkao, silovao, granatirao i ubijao po Hrvatskoj trebalo bi i njemu uskratiti mirovinu, no kako nas je general od tih hordi branio i obranio, pravo je da dobiva mirovinu a isto tako i pripadnici nacionalnih manjina koji su ostali u domovini im Hrvatskoj i branili je.</p>
<p>Mirovina je ono najmanje čime se hrvatski narod može odužiti svojim braniteljima, pa i ako nisu među živima, pravo je da njihove obitelji dobivaju mirovinu. Upravo zahvaljujući hrvatskim braniteljima i prvom hrvatskom predsjedniku, koji je imao viziju o slobodnoj Hrvatskoj i koji ju je zajedno s braniteljima i ostvario, ja danas, evo, mogu nekažnjeno napisati ove retke.</p>
<p>GORDANA SMITKA Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ponižavajuće je da nam zdravlje ovisi o prosjačkim pozivima, milodarima...</p>
<p>Već bi jednom trebalo izaći s istinom o tome što se zapravo dogodilo s milijunskim vrijednostima fonda hrvatskih umirovljenika, tko i kako dugo koristi naš umirovljenički novac i po kojim uvjetima, vraćaju li se zajam i kamate uredno ili je sve zastarjelo, kao što nas je informirala jedna od naših bivših vlada za dugovanje iz pretvorbe...</p>
<p> To je naš novac, mi imamo pravo tražiti da se o tome obavijesti cjelokupna hrvatska javnost. Javnost treba saznati koji su tzv. tajkuni iskoristili naš mirovinski fond da bi kupovali sebi apartmane diljem bijeloga svijeta, prisvajali naša poduzeća, radnike slali na ulicu ili upućivali da s nama podijele ostatke naše mirovine...</p>
<p>Hrvatsku javnost treba obavijestiti koliko iznose danas mirovine naših akademike i znanstvenika, poznatih u svijetu po svojim postignućima. U većini, od dvije do tri tisuće kuna mjesečno. I koliko se razlikuju od mirovina i plaća naših saborskih zastupnika!</p>
<p>Bio je rat, dobro se sjećamo, naši branitelji dali su život, i mi smo u tome sudjelovali za sreću i napredak svoje domovine, no prošlo je desetak godina od završetka rata i danas je ponižavajuće za sve nas da zdravlje naše djece mora ovisiti o telefonskim prosjačkim pozivima, milodarima ili možda međugeneracijskim solidarnostima, u koje je svakako uključena i drama s našim mirovinama.</p>
<p>Hrvatska je danas samostalna, demokratska pravna država i nemojte nas slati po pravdu u Bruxelles, jer je ionako pitanje kada će nas vidjeti Europa. Imamo svoje sudove, obrazovane pravnike, kojima vjerujemo, ali neka im i ovo društvo vjeruje. Zašto nisu izvršene i poštivane zakonske presude naših sudova? Postoje zakonska rješenja Ustavnoga suda i Upravnoga suda o vraćanju mirovinskoga duga već nekoliko godina. Tko sebi u pravnoj državi može dozvoliti da krši zakon ili ga ne poštuje?</p>
<p>Povjerenje na svakim izborima treba dati pravim ljudima, sposobnim da nas vode, ljudima koji drže do svoje riječi i poštuju naše zakone. Ljudima, koji dobro znaju da svaka zemlja, pa tako i naša, može napredovati samo od vlastitoga rada i privrjeđivanja. U Hrvatskoj trebalo bi najmanje dva milijuna ljudi zaposliti koji bi privrjeđivali radom i plaćali poreze svojoj državi. </p>
<p>DANICA CICNJAK Dubrava</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Cilj im je spriječiti uspon Europe kao nove gospodarske supersile</p>
<p>Izvrstan je Vjesnikov novinar g. Marko Barišić, pa tako i njegov članak »Obnova velikosrpstva« od 7. ožujka 2005. Šteta je samo što nije dobio znatno veći prostor. </p>
<p>Napokon, sve stvari dolaze na svoje pravo mjesto. Sve se više vidi, a to posljednji događaji zorno potvrđuju, da naš najslavniji ratni general Ante Gotovina baš i nije glavna preokupacija Gospodara Haaškog suda, nego je to samo međučin jedne daleko složenije, dalekosežnije, dublje i perfidnije operacije cijepanja i eventualnog uništenja Europske unije.</p>
<p>Nimalo slučajno, tu operaciju u ujedinjenoj Europi izvodi Velika Britanija (odnosno Velika Engleska!) kao trojanski konj anglo-američkih interesa. Glavni je cilj spriječiti uspon Europe kao jedne nove ekonomske supersile, koja bi uskoro mogla srušiti vladavinu njihova glavnoga oružja – američkoga dolara. </p>
<p> To se jasno vidi u posljednje dvije godine, nakon što Sjedinjene Države nisu uspjele u svoj imperijalistički rat u Iraku uvući Francusku i Njemačku, zbog čega su počele perfidnu operaciju deprecijacije svog dolara (dosad za više od 25 posto!), čime su teret tog svog imperijalističkog rata prebacile na druge, prije svega na Europsku uniju, Japan i Kinu.</p>
<p>A lijepo je sve nas na to već davno upozoravao veliki francuski predsjednik general Charles de Gaulle, još tamo daleke 1967. godine. On je tada upozoravao Europu da Veliku Britaniju nikad ne smije primiti u svoje okrilje, jer će ona vječno ostati pupčanom vrpcom vezana uz New York i Washington. Na vrijeme je shvatio podlu i dvostruku igru.</p>
<p> London i New York zato su mu iduće 1968. godine namjestili masovne studentske demonstracije u Parizu, koje je vodio francuski student Daniel Kohn-Bendit, što je uskoro srušilo generala De Gaullea s vlasti. </p>
<p>Treba samo ponovo čitati Engdahlovu knjigu »Stoljeće rata« i još pokoje mudro djelo. </p>
<p>ANTE ROKOV JADRIJEVIĆ, dipl. ing. Brtonigla</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Najosebujniji baš hrvatski jezik</p>
<p>I prije uspostave samostalne hrvatske države hrvatski jezik bijaše ustavna kategorija! Dr. Hrvoje Šošić pokušava to relativizirati ignorirajući Ustav SRH (čl. 138: »U Socijalističkoj Republici Hrvatskoj u javnoj je upotrebi hrvatski književni jezik...«), a citirajući onaj kralja Petra (Stajališta, 3. ožujka). </p>
<p>Mnogi slavisti-nehrvati, kojima se ne može pripisati kroatofilni domoljubni trans, smatraju najpreciznijim i najosebujnijim baš hrvatski jezik, a pod tim nazivom se on spominje 1288. u Vinodolskom zakoniku. Nadalje, diplomatski jezik na carigradskom dvoru bijaše hrvatski. U Srbiji, osobito u redovima Srpske pravoslavne crkve, zalagali su se da staroslavenski bude standardiziran kao njihov jezik, ali je Vuk Stefanović Karadžić u 19. stoljeću procijenio, da je za to kudikamo prikladniji hrvatski, koji se proširio i istočno od Drine.</p>
<p>Tadašnji su politički čimbenici u kovanici »srpsko-hrvatski jezik« vidjeli svoj interes: Beč i Pešta da uzdignu pravoslavce na uštrb Hrvata, a Hrvati da im se pridošlice s istoka još prisnije priključe u borbi protiv austro-ugarskih spletkara.</p>
<p>IGOR RAJKOVIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="43">
<p>U autu nervoznog vlasnika pronađeno 49 revolvera </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon sustavnog praćenja ilegalnog tržišta oružja, policajci iz Odjela organiziranog kriminaliteta PU zagrebačke uhitili su u zagrebačkom naselju Dugavama Boška L. (46) u čijem je »renualtu megane« pronađeno 48 komada revolvera marke »Smith & Wesson« kalibra 22 magnum.</p>
<p>Osumnjičenog su, naime, u petak prije podne u Ulici Svetog Mateja kod kućnog broja 113 zatekli policajci kako uznemireno hoda oko svojeg »renaulta«, pa su ga legitimirali i priveli u sjedište Kriminalističke policije na kriminalističku obradu, dok su u prtljažniku automobila pronašli 48 konzerviranih revolvera bez vidljivih tvorničkih brojeva. Pronađeno oružje je poslano na vještačenje kako bi se utvrdilo je li, možda, riječ o kopijama, s obzirom na nedostatak tvorničkih brojeva.</p>
<p>Nakon dovršenog dijela obrade, policija je nastavila istragu kako bi se utvrdilo porijeklo oružja i identiteti drugih osoba uključenih u preprodaju oružja.</p>
<p> Osumnjičeni Boško L., inače otprije poznat policiji zbog krađe 1999. i nanošenja teških ozljeda 2002. godine, nakon dovršene obrade prepraćen je u Istražni odjel zagrebačkog Županijskog suda, a protiv njega je podnesena kaznena prijava zbog nedozvoljenog posjedovanja oružja. Za to kazneno djelo predviđena je kazna zatvora od jedne do pet godina.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Kod supružnika 21000 ecstasyja i 2 kg amfetamina </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Policajci iz Odjela kriminaliteta droga u subotu su prije podne u Velikoj Gorici zaplijenili gotovo 21.000 ecstasyja, nešto više od dva kilograma amfetamina te manju količinu marihuane i hašiša. Pronađena droga pripada supružnicima Dragi (34) i Silviji (33) K. te Božidaru B. (27).</p>
<p>Istraga je započela još prije nekoliko mjeseci kad su policajci dobili saznanja kako spomenuti bračni par zajendo s Božidarom B. organizira dobavu i preprodaju amfetamina i ecstasyja, pa su prisluškivani njihovi telefoni. Sama akcija uhićenja krenula je u četvrtak navečer kad je u Novom Zagrebu »pao« 20-godišnjak koji je preuzeo od bračnog para 862 komada ecstasyja i nešto amfetamina i marihuane. Dan kasnije, također u Novom Zagrebu, uhićen je i jedan 29-godišnjak koji je također kupovao drogu od supružnika koji su je skrivali u dvorištu 52-godišnjeg susjeda, čija se odgovornost još istražuje.</p>
<p>Osim goleme količine droge, kod supružnika je pronađena digitalna vaga za precizno mjerenje te pištolj PHP, koji je Drago K. ilegalno posjedovao. Inače, doznajemo u policiji, uhićeni Drago K. i Božidar B. otprije su poznati zbog preprodaje droge, a tijekom policijskih izvida uhićene su, a potom puštene, tri osobe koje su kupovale kod supružnika i 27-godišnjaka. Troje dobavljača, pak, privedeno je u Istražni odjel zagrebačkoga Županijskog suda.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Neopreznog pješaka udario tramvaj </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na raskrižju Ilice i Ulice Nad lipom u subotu oko podneva tramvaj linije broj 6 pogazio je 60-godišnjeg pješaka koji je zadobio samo lakše ozljede.</p>
<p>Kako doznajemo, neoprezni pješak je zakoračio na prugu upravo u trenutku kad je nailazio tramvaj koji ga je odbacio u stranu. O događaju je odmah obaviještena policija i Hitna pomoć koja je ozlijeđenog prevezla u KB Sestara milosrdnica, odakle je nakon pružanja pomoći pušten na kućnu njegu. Očevid na mjestu događaja obavila je prometna policija, a zastoj tramvajskog prometa je, pak, trajao oko pola sata. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="46">
<p>Domaći kapital i pamet umjesto stranca s vrećom novca </p>
<p>Prema najnovijem scenariju raspleta, pulski »Uljanik« bi od države kupio dok 11, odmah isplatio razlučne vjerovnike sa 6,5 milijuna dolara, a nakon toga bi počeo raditi novi »Lenac«. No, najproblematičniji je razlučni vjerovnik IFC, koji je svoju ovrhu nad dokom 7 i dizalicama odgodio za utorak. Ministarstvo financija spremno je tom fondu platiti dva milijuna dolara (oko milijun i pol eura), ali fond traži odštetu od 3,8 milijuna eura </p>
<p>Od riječkog brodogradilišta »Viktor Lenac« vjerovnici potražuju milijardu i četiristo milijuna kuna. Najviše potražuje država na temelju jamstava za kredite koje je bivši čelnik Damir Vrhovnik »upucao« u gradnju svoga sna - brodogradilišta novih brodova, i to u trenutku kad država nije znala što bi s pet postojećih velikih škverova. </p>
<p>Ministarstvo financija s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak potražuje 500 milijuna kuna, od čega su 38 milijuna eura jamstva za državne kredite. Budući da Lenčeva imovina ne vrijedi ni 10 posto tih potraživanja, jasno je da se nakon završenog stečaja mnogi neće naplatiti, poput popriličnog broja kooperanata kojima »Lenac« duguje 200 milijuna kuna. </p>
<p>Iako je u stečaju od prosinca 2003., »Lencu« ne nedostaje poslova pa 570 stalno zaposlenih ipak cijelo vrijeme dobiva prosječnu plaću od tri tisuće kuna. No, kako tvrtku u stečaju ne prate banke, »Lenac« je u posljednjih pola godine morao odbiti nekoliko preinaka brodova ukupne vrijednosti 20 milijuna dolara. To je jedan od dodatnih razloga zašto Vlada želi što prije okončati agoniju u Martinšćici. A za nju su, očito, glavni krivci razlučni vjerovnici jer se ne mogu dogovoriti o podjeli novca, a riječ je o šest milijuna dolara koliko bi se dobilo predlaganom prodajom doka 11. </p>
<p>Bez obzira na želju, ne samo u »Lencu« nego i u cijeloj javnosti, da brodogradilište preuzme država a prethodno isplati razlučne vjerovnike sa 6,5 milijuna dolara, državi se ne žuri pretjerano u takav rasplet situacije u Martinšćici. Naposlijetku, Vlada se silno trudi smanjiti broj tvrtki u državnom vlasništvu, koje kritično opterećuju državni proračun pa joj doista nije do toga da još jednu stavi pod svoju financijsku zaštitu, čak i kad bi bila sigurna da će je prodati nakon nekoliko dana. </p>
<p>Zato i ne čudi najnoviji ponuđeni scenarij raspleta prema kojem bi pulski »Uljanik« od države kupio dok 11, odmah isplatio razlučne vjerovnike sa 6,5 milijuna dolara i nakon toga bi počeo raditi novi »Lenac«. Tako bi »Uljanik« i država zajedno preuzeli škver koji, prema mišljenju Karla Radolovića, direktora pulske tvrtke i ujedno člana Odbora »Lenčevih« vjerovnika, može dobro poslovati, posebice ako se ne proda dok 11 u koji bi trebalo uložiti još nekoliko milijuna dolara da bi mogao proraditi. </p>
<p>Taj 60 godina stari vojni dok kupljen je u Sjedinjenim Državama za tri milijuna dolara, a nakon što je u dijelovima dopremljen pred Martinšćicu, u njegov popravak i potpunu rekonstrukciju utrošeno je još 10 puta toliko, a da nije postao svrhovit. </p>
<p>Hoće li »Uljanikova« ponuda razriješiti stanje u Martinšćici, možda će se znati već ovih dana kad bi se o njoj trebali izjasniti svi razlučni vjerovnici. </p>
<p>No, najproblematičniji je razlučni vjerovnik međunarodni financijski fond IFC, koji je svoju ovrhu nad dokom 7 i dizalicama odgodio za utorak, 15. ožujka. Ministarstvo financija spremno je IFC-u platiti dva milijuna dolara (oko milijun i pol eura) radi otkupa prava na spomenutu imovinu, smatrajući da je taj iznos viši od tržišne cijene doka 7 i dizalica. No, IFC traži odštetu od 3,8 milijuna eura. </p>
<p>Svi se nadaju da taj fond neće aktivirati ovrhu, a ako ona ipak uslijedi, Trgovački sud u Rijeci morat će zabraniti daljnji rad na doku 7 i dizalicama što bi bila propast »Lenca«. </p>
<p>Nema sumnje da bi dok 11 imao posla jer sada novogradnje iz »3. maja« i »Uljanika« odlaze na dokove u Trst ili čak na Maltu. Na dokovanje bi dolazili i mnogi brodovi koji uplovljavaju u Jadran. Pitanje je jedino što bi u ekološkom pogledu to značilo za Kvarnerski zaljev, posebice za uvalu Žurkovo u kojoj je sada smještena ta čelična grdosija duga četvrt kilometra. Jer, ne treba imati mnogo mašte pa da se zamisli što za zrak i more znači samo skidanje zaštitnih premaza s jednog dvjestopedesetmetarskog broda koji bi došao na dok.</p>
<p> Sad se govori kako bi dok 11 došao umjesto doka 7, ali mnogi tvrde da zbog svojih dimenzija uopće ne bi mogao ni ući u Martinšćicu. </p>
<p>Očito se stvorila klima da se rješenje za »slučaj 'Lenac'« pronađe unutar zemlje, s domaćim novcem i domaćom pameti, a ne da se čeka stranca s »punom vrećom novca« koji bi riješio sve probleme u Martinšćici. Takav se, uostalom, dosad još nije pojavio.</p>
<p> Za kupnju »Lenca« dosad su pristigle samo dvije konkretne ponude - britanska na 14,5 milijuna dolara i ruska na 6,5 milijuna dolara. Ostale su se uglavnom svele na pisma namjere o ulaganju manjih iznosa u škver. Ruski koncern OMZ dugo je bio uporan u želji da kupi »Lenac«, najprije nudeći oko 20 milijuna dolara. Ubrzo je, međutim, ponuda umanjena za vrijednost doka 11 od 10 milijuna dolara i pogona u Vranjicu od šest milijuna dolara. No, Rusi su planirali uložiti još 10 milijuna dolara procjenjujući da bi »Lenac« godišnje mogao ostvarivati profit od 60 milijuna dolara. </p>
<p>U sjeni borbe za spas riječkog brodogradilišta, protječe rad saborskog istražnog povjerenstva na čelu s Antom Đapićem, koje bi trebalo utvrditi zašto je propala ta tvrtka, odnosno imenovati krivce. Većina saslušanih svjedoka, pak, uglavnom se ne sjeća detalja u vezi s provedbom privatizacije škvera i štetnih poslovnih poteza koje su vukli Vrhovnik i njegovi suradnici pod visokim pokroviteljstvom bivše HDZ-ove i zatim bivše koalicijske vlade.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="47">
<p>Nolin: Suradnja s Haagom važna na putu Hrvatske u NATO</p>
<p>DUBROVNIK </p>
<p> – U organizaciji Parlamentarne skupštine NATO-a i Hrvatskog sabora u Dubrovniku je u subotu počeo trodnevni skup »U susret euroatlantskim integracijama: napredak i izazovi u jugoistočnoj Europi«. </p>
<p>Uz sudjelovanje hrvatskog ministra obrane Berislava Rončevića, ministrice pravosuđa Vesne Škare Ožbolt te ministrice vanjskih poslova Kolinde Grabar Kitarović, te predstavnika NATO-a i zemalja jugoistočne Europe, tijekom tri dana na 59. »Rose-Roth« seminaru bit će riječi o proširenju NATO-a, vojnim odnosima saveza sa jugoistočnom Europom te reformama sustava obrane na njezinom području. </p>
<p>Pred 166 sudionika u hotelu Excelsior, skup je otvorio potpredsjednik Sabora Luka Bebić koji je naglasio kako Republika Hrvatska u svojoj vanjskoj, sigurnosnoj i unutarnjoj politici dosljedno i transparentno kroz svoje strateške prioritete ističe ulazak u EU i NATO, razvijanje dobrosusjedskih odnosa, regionalnu suradnju kao i suradnju s demokratskim zemljama svijeta radi osiguravanja stabilnosti, blagostanja i demokracije, ne samo u Hrvatskoj već i čitavoj regiji.</p>
<p> »Republika Hrvatska je odlučna u namjeri da dosljedno i kontinuirano nastavi provoditi sveobuhvatne unutarnje reforme u cilju snaženja i podizanja demokratskih standarda. Jačanjem demokracije u Hrvatskoj jačamo ne samo Hrvatsku, nego i čitavu regiju, a uspješnost procesa pridruživanja Europskoj uniji i NATO-u zasigurno predstavlja ohrabrujući primjer i pozitivan signal ostalim zemljama regije. U sklopu svojih mogućnosti Hrvatska želi pridonositi širenju stabilnosti i u Sredozemlju, na Crnom moru, u području Kavkaza te dalje prema središnjoj Aziji i Bliskom istoku«, istaknuo je Luka Bebić. Dodao je da Hrvatska na putu u NATO, uz potporu SAD-a u sklopu Američko-jadranske povelje, usko surađuje s Albanijom i Makedonijom te je naglasio kako najkasnije na idućem summitu NATO-a 2006. godine očekuje poziv za početak pregovora za ulazak u Sjevernoatlantski vojni savez. </p>
<p>Potpredsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a, Kanađanin Claude Nolin, poručio je kako je projekt »Rose-Roth« još uvijek prioritet za NATO na Balkanu, unatoč brojnim novim kriznim žarištima diljem svijeta, te kako se Hrvatska jako približila standardima koji joj omogućuju članstvo ne samo u NATO-u, već i Europskoj uniji. </p>
<p>»No ne smijemo zaboraviti da je suradnja s Međunarodnim sudom u Haagu važna na putu Hrvatske prema NATO-u. Naime, morate ispuniti temeljni preduvjet, a to je pojavljivanje generala Ante Gotovine pred sudom u Haagu, jer je njegovo funkcioniranje jako važno za stabilnost čitave ove regije«, naglasio je Nolin. </p>
<p>»Ulazak u NATO znači punu regionalnu suradnju. Prepoznavanje te obveze je izuzetno važna politička stvar i imperativ na koji mi dugo nismo na pravi način odgovarali. Držim da je to, pogotovo gospodarska suradnja, velika prilika za Hrvatsku i ona mora biti aktivni lider te suradnje u jugoistočnoj Europi. To je izuzetna prilika za instaliranje hrvatskih gospodarskih interesa u tom prostoru, stoga su i na ovom skupu osim vojnih naglašena i gospodarska pitanja«, naglasio je važnost trodnevnog skupa Krešimir Čosić, voditelj hrvatskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini NATO-a. </p>
<p>Čosić: Dubrovnik neće biti povezan s vojskom</p>
<p> Komentirajući Memorandum koji je hrvatska vlada lani sklopila s europskim zapovjedništvom američkih oružanih snaga, po kojem će Hrvatska dati Amerikancima na raspolaganje nekoliko zračnih i morskih luka, Krešimir Čosić je naglasio da Dubrovnik nikad neće biti povezan s tim. </p>
<p> »Dubrovnik mora biti samo turističko središte i to će ostati pa je nemoguće povezati ga na ikoji način s vojnim angažmanom. Neke druge luke u Hrvatskoj morat će preuzeti tu obvezu poput Rijeke i Ploča, ali ne i Dubrovnik. Dobro sam pročitao Memorandum i tvrdim da ni jedna hrvatska luka u njemu nije poimenice spomenuta«, izjavio je Čosić. Dodao je i da pojedinci svojim neutemeljenim izjavama štete Hrvatskoj i uznemiruju građane. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Grabar Kitarović: Ne želimo podjele u EU </p>
<p>SPLIT </p>
<p> – Ništa se neće dogoditi ako pristupni pregovori s EU ne počnu 17. ožujka, iako Hrvatska Vlada i dalje vjeruje da će pregovori tada početi, rekla je u subotu u Splitu ministrica vanjskih poslova i europskih integracija na otvaranju seminara o europskim integracijama, dodajući kako prije i poslije tog datuma sve hrvatske obveze ostaju.</p>
<p> Jedino preostalo sporno pitanje potpuna je suradnja s Međunarodnim sudom za ratne zločine, odnosno uhićenje odbjeglog generala Ante Gotovine.</p>
<p> »Datum 17. ožujka samo je početak jednoga procesa, a prije i poslije toga datuma sve hrvatske obveze ostaju« rekla je ministrica Kolinda Grabar Kitarović na seminaru na kojem sudjeluju novinari iz Hrvatske, BiH i Srbije i Crne Gore.</p>
<p> »Želimo razgovarati s EU-om na koji se način Unija želi uključiti u praćenje ispunjenja hrvatskih obveza«, rekla je ministrica, naglasivši da je u hrvatskom interesu da se to pitanje što prije riješi.</p>
<p> Prema ministričinim riječima, ma kakvi bili odnosi snaga u EU, Hrvatska ne želi razmišljati o tome jesu li joj neke zemlje sklonije od drugih. »Ulažemo maksimalne napore da riješimo to pitanje i uvjerimo EU da to doista rješavamo. Ne želimo stvarati nikakve podjele u EU, već želimo da se postigne konsenzus o tom pitanju«, dodala je Grabar Kitarović.</p>
<p> Čak i ako datum početka pristupnih pregovora bude odgođen, Hrvatska neće izgubiti status kandidata niti pristup predpristupnim fondovima kojima se koristi, rekla je Grabar Kitarović. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Tomčić: Nakon predsjedničkih, HDZ će izgubiti i lokalne izbore</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić oštro je u subotu kritizirao gospodarsku politiku Sanaderove vlade, posebno njezin odnos prema selu gdje se, kaže, pokušava nametnuti koncepcija o 10.000 bogatih seljaka, po uzoru na onu o 200 bogatih obitelji u Hrvatskoj. </p>
<p>Na Glavnoj programskoj skupštini HSS-a, koja je okupila oko tisuću izaslanika i gostiju, Tomčić je ocjenu o lošoj i neambicioznoj politici HDZ-ove vlade potkrijepio podacima o ponovnom rastu nezaposlenosti i vanjskog duga te o padu životnog standarda, izdvajajući gospodarsku i socijalnu ugroženost 350 tisuća seljaka. »Zbog svega toga morat ćemo ubrzo opet uzeti stvari u svoje ruke«, naglasio je, poručujući HDZ-u da će, kao i nedavno na predsjedničkim izborima, u svibnju izgubiti i na lokalnima na kojima će HSS u koaliciji sa SDP-om spriječiti HDZ-ov monopol na vlasti. Čelnik HSS-a vjeruje i da će dobri rezultati na lokalnim izborima najaviti »naš povratak na vlast na državnoj razini«. </p>
<p>Tomčića ne brine moguća odgoda početka pregovora o hrvatskom članstvu u Europskoj uniji, jer se, kaže, Hrvatska za to tek treba dobro pripremiti kako joj članstvo u EU ne bi bila noćna mora. »U Uniju ćemo ući kad-tad. Nije važno hoće li to biti 2009. ili 2011. godine. EU je naša sudbina, a jedina joj je alternativa izolacija. Članstvo u EU treba nam i zato što sami ne znamo riješiti nered u pravosuđu i izvući se iz gliba kriminala i korupcije«, napomenuo je, spominjući i paralelne centre moći te spregu podzemlja i kvazimedija.</p>
<p>Govoreći o skorim lokalnim izborima, Tomčić je naglasio da je HSS-ov cilj ne samo zadržati vlast u osam županija te stotinjak gradova i općina, nego i nadmašiti te rezultate s izbora 2001. Ponovio je da HSS neće koalirati s vladajućim HDZ-om, niti s bilo kojom ultradesnom ili ultralijevom strankom. </p>
<p>»Predizborno ćemo koalirati sa SDP-om, jer je danas sve manje važno kojoj ideološkoj opciji netko pripada, važni su programi koje netko nudi za razvoj zemlje. Usuđujem se reći da je Hrvatskoj potrebna nova dimenzija domoljublja koja ne podrazumijeva političko suglasje o svemu, nego o najvažnijim nacionalnim pitanjima«, zaključio je Tomčić.</p>
<p>Izaslanici Skupštine prihvatili su izmjene HSS-ova statuta kojima se glavnina političkog rada i odlučivanja u stranci seli s Predsjedništva na Glavni odbor. Prihvaćena je i deklaracija za svibanjske lokalne izbore, u kojoj se naglašava nužnost daljnje decentralizacije državnih funkcija koju mora pratiti i decentralizacija novca, jer je, ističe se, neprihvatljivo da državni proračun »upije« čak 93 posto novca.</p>
<p>Račan: SDP i HSS ne zastupaju bogataše</p>
<p>Izaslanike Glavne skupštine pozdravili su predstavnici gotovo svih oporbenih stranaka, a prvi se haesesovcima obratio čelnik SDP-a Ivica Račan. </p>
<p>Rekavši da je većini ljudi razumljiva koalicija SDP-HSS, onima koji se pitaju otkud njihova bliska suradnja poručio je da »naše stranke ne zastupaju krupni kapital, niti bogate pojedince, ma kako da su stekli svoje bogatstvo, nego one koji žive od svoga rada u gradu i na selu«. SDP i HSS dokazali su da se znaju boriti za nacionalne interese i kad to nije nimalo lako, a to ćemo, izjavio je, znati i ubuduće. </p>
<p>»Nismo se ni prije slagali u svemu, ali je najvažnije da smo u stvarima od nacionalnog interesa bili jedinstveni«, poručio je Račan, uvjeren da će njihova koalicija ostvariti vrlo dobre rezultate na lokalnim izborima. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Škare-Ožbolt: EU još ne zna što bi s ovom regijom </p>
<p>DUBROVNIK </p>
<p> - Demokratski centar smatra da se ne smiju prekinuti napori kako bi Hrvatska 17. ožujka započela pregovore o članstvu u EU. »Naprotiv, lobiranje mora biti još snažnije pa i na sam dan odluke o datumu jer odgoda pregovora ne bi bila dobra s obzirom na porast euroskepticizma i radikalizma u Hrvatskoj. Stoga DC apelira na sve političke stranke da pomognu Vladi u ovom trenutku«, istaknula je u Dubrovniku ministrica pravosuđa i predsjednica DC-a Vesna Škare-Ožbolt na konferenciji za novinare koju je sazvala dubrovačko-neretvanska organizacija te stranke. </p>
<p>Dodajući kako je lani Hrvatska napravila oštar zaokret u odnosima s Haaškim sudom pred kojim se pojavilo čak osam njezinih građana, ministrica je zaključila kako se nažalost to danas ne cijeni već se kao uvjet postavlja slučaj generala Ante Gotovine.</p>
<p>»To je znak da Unija, kao i početkom devedesetih, zapravo još ni sama ne zna što napraviti s ovom regijom. Njezino nesnalaženje devedesetih imalo je strašne posljedice«, upozorila je Škare-Ožbolt. Ponovila je i kako se njezina stranka zauzima za to da se odnosi s Haagom unaprijede osnivanjem središnjeg dokumentacijskog centra o događajima u Hrvatskoj od uspostave neovisnosti.</p>
<p> Iako je koalicijski partner HDZ-u, DC traži od Vlade da se više posveti gospodarskom razvoju, naglasila je predsjednica stranke. Čelnik županijskog DC-a Nikola Obuljen rekao je da je stranka spremna izići samostalno na skore lokalne izbore iako pregovori o mogućim koalicijama još nisu završeni. </p>
<p>A. H.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Stotinjak udovica do 34. godine oboljelo od malignih bolesti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Od 3400 udovica hrvatskih branitelja do sada ih je stotinjak, do 34. godine starosti, oboljelo od malignih bolesti. Upozorila je na to u subotu Nedjeljka Balog, predsjednica Zajednice udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata RH, na Izvještajnom saboru Zajednice. </p>
<p>»Zadovoljne smo provedbenim aktima novog zakona o pravima hrvatskih branitelja, no nismo s tim što naša djeca i dalje nemaju posao nakon završene škole i što svi resori države nisu uključeni u rješavanje naših problema«, rekla je Balog. </p>
<p>Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor upozorila je da zbog sve češćih obolijevanja udovica branitelja od malignih bolesti njihova djeca ostaju i bez drugog roditelja, bez majki.</p>
<p>»Zato smo u novom zakonu o pravima hrvatskih branitelja pokušali bolje regulirati prava te djece i uskladiti ih s pravima djece iz Obiteljskog zakona«, istaknula je Kosor prednosti novog zakona koji će se početi primjenjivati do kraja ožujka. </p>
<p>U Obiteljskom zakonu roditelji se moraju skrbiti za djecu još godinu dana nakon završene škole, ako djeca ne nađu posao. Za djecu branitelja u tom će se razdoblju skrbiti država - imat će pravo i na najveći dječji doplatak, oslobodit će se od participacije, a omogućit će im se i lakši smještaj u učeničke i studentske domove.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Gotovinin plakat na kninskom »Žigolu«</p>
<p>KNIN</p>
<p> - Plakat s likom odbjeglog generala Ante Gotovine postavljen je u subotu oko 14 sati u središtu Knina, a akciju je organizirao Inicijativni odbor udruga proizašlih iz Domovinskog rata okupljen oko umirovljenog pukovnika IV. gardijske brigade Dragana Stankovića. Skup predstavnika braniteljskih udruga prošao je bez incidenta, a Gotovinin plakat našao se na zidu ugostiteljskog objekta »Žigolo« vlasnika Ante Karina, također ratnog invalida. </p>
<p>Stanković je naglasio da Gotovinina slika u Kninu ima posebno značenje, jer je pozitivan odgovor na zamolbu da postave plakat na privatni objekt stigao tek iz 150. pokušaja što je, tvrdi, dokaz da Hrvati u Kninu još žive u strahu. »Ne želimo blatiti ni jednu vladu, no činjenica je da Račanova nije tjerala svoje ljude u Haag. Nemamo ništa protiv Europske unije sve dok neosnovano ne optužuje hrvatske građane«, rekao je Stanković. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Plakat i fotografije Ante Gotovine i u Kutini </p>
<p>KUTINA</p>
<p> - U središtu Kutine u petak navečer postavljen je veliki plakat s likom generala Ante Gotovine. Više manjih fotografija pojavilo se na mjestima oglašavanja u gradu, koji su kao i veliki plakat skinuti. No, veliki plakat na istom mjestu pojavio se i u subotu navečer.</p>
<p> Prema javnosti odgovornost je preuzeo Damir Markuš, inače sudionik obrane Vukovara. On naglašava kako tim činom, koji nema organizacijske veze ni sa jednom strankom ili braniteljskom udrugom, skupina hrvatskih branitelja samo želi podsjetiti na generalovu časnu ulogu u Domovinskom ratu. Ona je kaže i 1991. godine i na obližnjoj zapadnoslavonskoj bojišnici, gdje je general Gotovina bio i ranjen. </p>
<p>D. P.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Starčević i Tuđman važniji od razvoja</p>
<p>Vijećnici HNS-a, SBHS-a, SDP-a i HSS-a napustili sjednicu nezadovoljni što se na dnevnom redu našla inicijativa za postavljanje spomenika, umjesto da se raspravljalo o strategiji razvoja Županije </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Na sjednici Skupštine Osječko-baranjske županije održanoj u subotu donesen je zaključak o pokretanju inicijative za postavljanje spomenika dr. Anti Starčeviću na središnjem osječkom Trgu koji nosi njegovo ime. Prihvaćen je i prijedlog HDZ-ovih vijećnika za postavljanje biste prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, i to u parku županijske palače.Skupštinu je nakon prve stanke, koja je uslijedila zbog neslaganja vijećnika oko točaka dnevnoga reda, napustilo nekoliko vijećnika iz HNS-a, SBHS-a te SDP-a i HSS-a. Naime, prije nego što je prihvaćen dnevni red, Vlado Jukić je ispred pravaša predložio da se ne raspravlja o Strategiji razvoja Županije već da se Skupština izjasni oko prijedloga HSP-ovaca koji su više puta u Gradskom vijeću tražili da se na središnji osječki trg postavi spomenik dr. Starčeviću. Potom je Zvonko Erak (SDP) predložio da se na dnevnom redu nađe tema koja se odnosi na hitnu medicinsku pomoć a kako je većina odlučila da se o strategiji razvoja i SDP-ovom prijedlogu ipak ne raspravlja, a istovremeno prihvatila ono što su predložili predstavnici Kluba vijećnika HSP-a, Ivan Vrdoljak (HNS) je zatražio desetminutnu stanku. Vijećnici koji su napustili sjednicu rekli su novinarima da je neprimjereno da Skupština ne raspravlja o strategiji razvoja Županije, odnosno da se umjesto toga u dnevni red uvrštava tema o kojoj Skupština nije niti nadležna raspravljati. U nastavku sjednice predsjednik Skupštine Branimir Glavaš naglasio je kako Županija financira obnovu osječkog trga sa 50 posto vrijednosti i stoga može raspravljati o pitanjima koja se na ovu temu i odnose. Prozvao je vlasti grada Osijeka da su obnovu trga započele još 2004. bez potrebnih suglasnosti odgovornih tijela i projektne dokumentacije. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Plaće dužnosnika snižavati kao i radničke </p>
<p>Kod obračuna prosječne plaće trebalo bi posebno obračunavati plaće saborskih zastupnika, državnih dužnosnika i menadžera, jer one stvaraju nerealnu sliku stanja</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - »Dok se ne ispune tri uvjeta - povišenje najniže plaće, uvođenje reda u privatni sektor i osposobljavanje statističkog ureda u kojemu će se na jednome mjestu moći dobiti svi podaci o plaćama - sindikati neće razgovarati s Vladom o nacionalnoj politici plaća«, rekao je Boris Kunst, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske, na konferenciji za novinare održanoj u subotu u Zadru.</p>
<p>Naglasio je da se važna odluka kao što je zamrzavanje rasta plaća, što Vlada pod pritiskom MMF-a želi hitno uvesti, ne može donijeti na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, u roku od dva mjeseca. »Primjerice, u Irskoj, pregovori sindikata i vlade o rastu plaća trajali su punih osam godina«, istaknuo je Kunst. Kod obračuna prosječne plaće trebalo bi posebno obračunavati plaće saborskih zastupnika, državnih dužnosnika i plaće menadžera, jer one sada stvaraju nerealnu sliku stanja plaća radnika u Hrvatskoj, tj. njihova standarda. Njihove bi visoke plaće trebalo snižavati kao što se snižavaju i plaće radnika, također je istaknuto. </p>
<p>Lj. I. B.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050313].
|
