NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050113].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 171402 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>13.01.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Mišetićevo pismo EU upereno protiv Hrvatske i Haaga</p>
<p>Gotovinin odvjetnik Luka Mišetić luksemburškom je ministru vanjskih poslova poslao pismo u kojem traži od Haaga da njegovu branjeniku dopusti da se u brani pred hrvatskim sudom/ Pozvao se na Pravilnik o postupku i dokazima Suda, iako se u njemu govori o odluci sudskoga vijeća nakon saslušanja optuženika koji se nalazi u pritvoru Suda/ Mišetić je zaboravio da se Rahim Ademi predao tribunalu, da je u pritvoru proveo šest mjeseci i da je tek nakon toga stekao status pritvorenika na slobodi, kaže Ademijev odvjetnik Čedo Prodanović/ Iz »štaba« Gotovininih praktičnih i političkih zaštitnika trebalo je izaći s nečim što bi priču okrenulo u suprotnom smjeru - što dalje od prava i zakona, a prema politici</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Odvjetnik odbjegloga haaškog optuženika generala Ante Gotovine Luka Mišetić je, rješavajući slučaj svog branjenika u bijegu pred optužnicom iz Haaga, poslao pismo ministru vanjskih poslova Luksemburga Jeanu Asselbornu, koji je potpuno nenadležna osoba, bez obzira što je trenutačno predsjedavajući Vijeća Europske unije. Veze Asselborna i Haaškog suda isključivo su zemljopisna bliskost Luksemburga i Nizozemske.</p>
<p>Odvjetnik Mišetić se u pismu pozvao na pravilo 11. bis Pravilnik o postupku i dokazima Suda, zatraživši od Suda da njegovu branjeniku dopusti da se u predmetu haaške optužnice pojavi pred hrvatskim sudom. Međutim, to pravilo govori o odluci sudskoga vijeća »nakon saslušanja optuženika koji se nalazi u pritvoru Suda« (paragraf A pravila 11. bis). Osim toga, u paragrafu B piše da se, odluči li Sud onako kako predlaže Mišetić, optuženika iz pritvora predaje nadležnom hrvatskom sudu. </p>
<p>Upravo zbog tih teških pravnih promašaja logično je da glasnogovornica tužiteljstva Florence Hartmann reagira na pismo tvrdnjom da je riječ »o pismu ljudi koji se predstavljaju kao Gotovinini odvjetnici, a sadržaj dopisa pokazuje da oni pokušavaju politizirati cijeli slučaj«. </p>
<p>Logično je, nadalje, da branitelj generala Rahima Ademija, koji čeka početak suđenja na slobodi, zagrebački odvjetnik Čedo Prodanović, izjavljuje: »Mišetić je zaboravio da se Ademi predao tribunalu, da je ondje u pritvoru proveo šest mjeseci i da je tek nakon toga stekao status pritvorenika na slobodi. Plus pravo koje predlaže tužiteljstvo da mu se, zajedno s Mirkom Norcem, sudi u Hrvatskoj«.</p>
<p>Odvjetnik Mladena Markača Goran Mikuličić, pak, poziva se na pravno znanje i iskustvo koje isključuje da tijek obrane bude onakav kakva ga predlaže Mišetić. »Naučili su me da obranu stranke vodim isključivo pravnim sredstvima, i to isključivo u uvjetima kad je klijent dostupan sudu i kad se njegova nevinost može iskazivati pred nadležnim sudskim vijećem«, kaže Mikuličić.</p>
<p>To što Mišetić, u skladu s približavanjem 17. ožujka, još jednog haaškog roka »za Gotovinu«, predlaže kompromis i odobrenje Haaga da izađe pred nacionalni sud, glasnogovornica Hartmann odbacuje lakonski: »Dobro se zna da Sud i tužiteljstvo ne pregovaraju s bjeguncima«.</p>
<p>Dvije činjenice upadaju u oči. Prva, Luka Mišetić, samozvani vođa Gotovinina braniteljskog tima, »stoti put« pokušava pravnu situaciju svojega klijenta riješiti nepravnim sredstvima. Ovaj put čini to u vrijeme kad Hrvatskom još odzvanja ocjena glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte »da hrvatske vlasti, u dijelu svojih dužnosnika, pružaju pomoć odbjeglom optuženiku«. Osim toga, i uz službenu šutnju se zna da je obruč oko Gotovininih jataka u Hrvatskoj sve uži. A uži je upravo onoliko koliko to pokazuju rezultati istrage o skrivanju Ivice Rajića i koliko to daju naslutiti imena saslušanih osoba u toj istrazi: Ivana Jarnjaka, negdašnjeg ministra policije, Miroslava Šeparovića, bivšeg šefa obavještajne organizacije i Markice Rebića, obavještajca duboko »umočenog« u političke aktivnosti krajnje desnice u Hrvatskoj. </p>
<p>Glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun kaže da su »saslušane i druge osobe«. Znači, policija je gotovo došla do samog ruba odgovornih za skrivanje Rajića u državnoj nomenklaturi, a po nalogu Državnog odvjetništva to sužavanje istrage ide i dalje. Opet, to znači da je iz »štaba« Gotovininih praktičnih i političkih zaštitnika trebalo izaći s nečim što bi priču okrenulo u suprotnom smjeru - što dalje od prava i zakona, a prema politici. Jer na tu politiku, dakle na dužnosnike, naslonjeno je i haaško nepovjerenje prema Hrvatskoj</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>U 2005. u gospodarstvo dvije milijarde dolara </p>
<p>Najveće zanimanje inozemnih ulagača za turizam i poljoprivredu</p>
<p>U ovoj bismo godini mogli privući znatno više stranih ulaganja nego lani; razlozi su stjecanje statusa kandidata za EU i skori početak pregovora, ističe Hrvoje Stojić, ekonomist Hypo Alpe-Adria-Bank/ Hrvatska je u prvih devet mjeseci 2004. privukla 877,1 milijun američkih dolara inozemnih ulaganja, a u 2003. gotovo dvije milijarde dolara </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izravna strana ulaganja u hrvatsko gospodarstvo ove bi godine mogla doseći dvije milijarde američkih dolara, prognoziraju analitičari poslovnih banaka.</p>
<p>»U ovoj bismo godini mogli privući znatno više stranih ulaganja nego lani. Razlozi za to su stjecanje statusa kandidata za Europsku uniju i skori početak pregovora o ulasku u tu integraciju, što će se povoljno odraziti i na interes ulagača te ambiciozni Vladini privatizacijski planovi«, ističe Hrvoje Stojić, ekonomist Hypo Alpe-Adria-Bank.</p>
<p>Prema njegovim procjenama, Hrvatska je u prošloj godini privukla strana ulaganja od oko 1,16 milijardi američkih dolara. Podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju, pak, da je naša zemlja u prvih devet mjeseci 2004. privukla 877,1 milijun američkih dolara inozemnih ulaganja. Prema tome, prošla je godina podbačaj u odnosu na 2003., kada su ino-ulaganja u hrvatsko gospodarstvo dosegla gotovo dvije milijarde američkih dolara.</p>
<p>Ipak, treba naglasiti da je 2003. bila atipična kada je riječ o priljevu investicijskih dolara u našu zemlju. Naime, te je godine privatizirana četvrtina Ine, a samo od te transakcije u državnu se blagajnu slilo 505 milijuna američkih dolara. Prošle godine u Hrvatskoj nije bilo ni jedne veće privatizacije, što se odrazilo i na razmjerno skroman priljev stranoga kapitala u našu zemlju.</p>
<p>Zanimljivo je da je u 2004. zabilježen podbačaj i u segmentu greenfield ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. Riječ je o ulaganjima »od nule«, koja u pravilu rezultiraju pokretanjem nove proizvodnje i otvaranjem novih radnih mjesta, te povećanjem izvoza. Taj je tip ulaganja i prije u Hrvatskoj bio znatno slabije zastupljen od brownfield ulaganja, odnosno ulaganja u već postojeće tvrtke, što je u bivšem socijalističkom lageru uglavnom posljedica privatizacija. Naime, analize pokazuju da naprednije tranzicijske zemlje imaju otprilike izjednačene udjele greenfield i brownfield ulaganja, dok je u nas, s druge strane, vrijednost greenfield ulaganja uvijek bila znatno manja od vrijednosti brownfield ulaganja. Najviše greenfield ulaganja - kako u apsolutnim (nešto manje od 600 milijuna američkih dolara), tako i u relativnim iznosima (oko trećina ukupnih stranih ulaganja u toj godini) - zabilježili smo 2001., što se dovodi u vezu s liberalizacijom trgovine i ulaskom velikih trgovačkih lanaca na naše tržište.</p>
<p>»Lani su greenfield ulaganja u Hrvatsku iznosila oko 200 milijuna američkih dolara, što je najmanje od 1999.. Slične su prognoze i za ovu godinu, s obzirom na to da je proces masovnog ulaska inozemnih trgovačkih lanaca na naše tržište iza nas«, ocjenjuje Stojić.</p>
<p>Dodaje i da bi glavninu greenfield ulaganja u nas ove godine mogli privući sektori turizma i poljoprivrede. Turizam i poljoprivreda vjerojatno će prednjačiti i po ukupnim stranim ulaganjima, s obzirom na to da niz hotelskih tvrtki i PIK-ova čeka privatizacija. Riječ je o promjeni u odnosu na prijašnje godine, kada su inozemni ulagači u svom fokusu u Hrvatskoj uglavnom imali trgovinu, bankarstvo i telekomunikacije, zaključuje naš sugovornik. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ministarstvo spremno ukinuti ocjenjivanje na kraju polugodišta</p>
<p>Ako se učenici, nastavnici i roditelji kroz javnu raspravu konsenzusom založe da ne treba biti ocjenjivanja na polugodištu, Ministarstvo će se s time složiti, kaže glasnogovornica Ministarstva Danijela Grizelj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbog čestih pritužbi roditelja i učenika na postojeći način ocjenjivanja učenika u školama koje kod djece izaziva stres, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u travnju će donijeti novi pravilnik o ocjenjivanju.</p>
<p>O novom načinu ocjenjivanja u srijedu je otvorena javna rasprava putem internetskih stranica Ministarstva, koja će trajati dva tjedna. </p>
<p>Budući da u Ministarstvu tvrde da će novi pravilnik o ocjenjivanju kreirati u skladu s reagiranjima u kratkom internetskom forumu, za očekivati su i drastične promjene poput ukidanja ocjenjivanja na polugodištu ili uvođenje opisnih ocjena. </p>
<p>Naime, za vraćanje opisnih ocjena, barem u nižem razredu osnovne škole, zalaže se veći broj roditelja. Majka osmoškolca u forumu se tako izjasnila da bi ocjenjivanje trebalo biti opisno, a ne brojčano, jer brojčanom ocjenom učitelji ne ocjenjuju samo znanje već su često u to uključeni i halo efekti koji su nekada u korist a vrlo često na štetu učenicima. Zbog toga smatra da bi se uspjeh učenika trebalo pratiti opisno iako to od učitelja zahtijeva puno više angažmana i posla pa ga radije izbjegavaju. </p>
<p>»Hoćemo znanje, a za ocjene ćemo lako«, zaključuje mama. </p>
<p>Budući da su se roditelji u prethodnom forumu o promjeni školskog kalendara izjasnili u većem broju za ukidanje ocjenjivanja na polugodištu, u Ministarstvu će razmisliti i o tom prijedlogu. »Poštovat ćemo bilo javnosti. Ako se učenici, nastavnici i roditelji kroz javnu raspravu konsenzusom založe da ne treba biti ocjenjivanja na polugodištu, Ministarstvo će se s time složiti«, kaže glasnogovornica Ministarstva Danijela Grizelj. </p>
<p>U Ministarstvu smatraju opravdanim pritužbe roditelja na sadašnji model ocjenjivanja. Njihove zamjerke najčešće su prevelik broj ocjena po predmetu (što nastavniku nalaže postojeći Pravilnik o ocjenjivanju donesen 1995.), ali i na stres koji djeca proživljavaju zbog brojčanih ocjena. Naime, sadašnji Pravilnik predviđa da se iz svih elemenata pojedinog predmeta u svakom mjesecu nalazi jedna ocjena, što je, priznaje državni tajnik za srednje školstvo Želimir Janjić, u mnogim predmetima gotovo nemoguće, a nastavnikov posao ocjenjivanja učeničkog znanja pretvara u čistu birokraciju. </p>
<p>Po dosadašnjim reakcijama, načinom ocjenjivanja najnezadovoljniji su upravo učenici. Jedna učenica poručuje tako Ministarstvu znanosti: »Vi niste normalni! Podigli ste prag za upis u gimnazije, ocjenjivanje se postrožilo - zar nam želite zagorčati budućnost? Pa nisu svi odlični u učenju. Očito moram postati smetlar. Ako dobijem i taj posao«. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Srbijanski regruti laki na okidaču </p>
<p>Kao i u većini tranzicijskih zemalja Srbija i Crna Gora teško krpa svoj vojni sustav. U odnosima vojne organizacije i države mora postojati međusobno funkcionalno poštovanje, barem na koliko-toliko zadovoljavajućoj razini. No, vojska je u toj zemlji definitivno izgubila stoljetni kultni status. Služenje vojske među mladima shvaća se kao gnjavaža, ali i opasan izazov: netko te može ubiti ili ćeš se sam ubiti kada ti dođe »crna minuta«</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>fran.visnar@vjesnik.hr</p>
<p>Stariji vodnik Jadranko Kandić svoju službu u Vojsci Srbije i Crne Gore shvaćao je vrlo ozbiljno. Prema vojnicima bio je strog ali nije pretjerivao u drilu. Uostalom, za većinu te djece služenje vojnog roka bio je teški šok. Tu obvezu shvaćali su kao neku vrstu kazne, nešto poput vojnog zatvora u trajanju od devet mjeseci. Stariji vodnik smatrao je da su uvjeti života i većina obuke u vojnim objektima u Podgorici podnošljiviji nego drugdje u Crnoj Gori ili Srbiji. Nije shvaćao zbog čega ti vojnici iz »mobitel-generacije« (kako ih je zvao), a svi su zdravi i dobro uhranjeni, toliko pate za kućom i zavide onim svojim vršnjacima koje je vojno-liječnička komisija oslobodila vojske zbog raznih »bolesti«. Međusobno su jadikovali i žalili se da nisu imali ni sreće, niti prave veze koja bi ih poštedjela te »vojničke robije«. Među mladim Srbima i Crnogorcima civilno služenje nikada nije bilo popularno (ranije su u civilu morali služiti 24 mjeseca a danas punih 13 mjeseci).</p>
<p>Starijem vodniku Kandiću nije bilo jasno zbog čega su svi ti mladići toliko nervozni, napeti, nezadovoljni, depresivni. Čega se oni boje: imaju krov nad glavom, nisu gladni, često idu kući za vikend a opasnosti su minimalne. Zbog čega toliko zaziru od straže. Kao da je to neki problem. »Cijepaš« stražu u ustaljenom ritmu »dva plus dva«: dva sata dežuraš, dva sata spavaš. U stražari je stalno toplo, ležajevi su udobni, oružje držano po propisu. Zar su tih nekoliko dana pod oštrijom disciplinom tako nesavladiva psihička i fizička prepreka, pitao se stariji vodnik Jadranko Kandić u zadnjoj noći svog života.</p>
<p>Te nedjelje obilazio je, razvodio i zamjenjivao stražu nekoliko puta. Sve je bilo u redu, bez posebnih osobitosti. Veselio se da će za nekoliko sati ponovo biti sa svojima i nakon tjedan dana konačno vidjeti suprugu i djecu. Bio je nekoliko koraka od zadnjeg stražarskog mjesta. Vojnik je stajao poguren, tresući se od hladnoće. Stariji vodnik nije stigao ni izgovoriti lozinku i izustiti uobičajenu pokudu: »Opet spavaš, Sadudine. Kakav si ti vojnik!?« Stražar, vojnik Sadudin Adrović, trgnuo se i svoju, već ranije repetiranu, automatsku pušku usmjerio prema čovjeku koji je izronio iz mraka.</p>
<p>U zadnjih nekoliko mjeseci regruti Vojske SCG-a u više navrata pokazivali su koliko su laki na okidaču. Sadudin Adrović reagirao je poput robota naštimanog da ubija bez milosti. Taj preplašeni i zbunjeni dečko uopće nije shvatio što je napravio: pucao je bez razmišljanja u svog zapovjednika straže koji je stajao pet metara dalje. Protiv puščanog zrna koje je razvilo brzinu veću od 700 metara u sekundi stariji vodnik nije imao nikakve šanse.</p>
<p>Taj nedavni »nesretni slučaj« na drastičan način upozorio je odgovorne u Vojsci SCG i ministarstvu obrane koliko su stvari trule u vojnom sustavu. No, bilo kakve istrage, preispitivanja i analize neće popraviti situaciju u koju su dovedene oružane snage zemlje koja ionako proživljava svoju ekonomsku i društvenu katarzu. Za razliku od ministra obrane, čak i vlasnik ringišpila na kakvom stočnom sajmu zna koliko novaca može izdvojiti za nužne popravke i nabavu rezervnih dijelova da bi njegova sprava funkcionirala. Kao i u većini tranzicijskih zemalja Srbija i Crna Gora teško krpa svoj vojni sustav. U odnosima vojne organizacije i države mora postojati međusobno funkcionalno poštovanje, barem na koliko-toliko zadovoljavajućoj razini.</p>
<p>No, vojska je u toj zemlji definitivno izgubila stoljetni kultni status. Služenje vojske među mladima shvaća se kao gnjavaža, ali i opasan izazov: netko te može ubiti ili ćeš se sam ubiti kada ti dođe »crna minuta«. Učestala samoubojstva čak i iskusnijih vojnika, nerazjašnjeni slučaj ubojstva ili samoubojstva dvojice gardista na Topčideru u posebno čuvanom objektu, ozbiljni psihički problemi koji nisu samo uobičajeno vojničko simuliranje (»zabušavanje«), prisiljava odgovorne u ministarstvu obrane da iz ladice izvade rezervni plan: hitno uvođenje profesionalnog tipa novačenja bez oslanjanja na nestabilne, mekane i bezvoljne ročne vojnike.</p>
<p>No, u vezi s tim i u Srbiji i Crnoj Gori ima dosta skeptika. Prvi razlog su tanke financijske mogućnosti države, jer profesionalne vojnike treba platiti i novčano stimulirati. Drugi, po mnogima važniji razlog za pesimizam je slab društveni interes za profesionalni vojni poziv. Najnoviji trendovi čak i u moćnoj američkoj vojsci pokazuju da je država prisiljena računati i na osobe koje po obrazovnom kriteriju nisu stigle dalje od osnovne škole. Većina slabije obrazovanih Amerikanaca (oba spola) koji se dobrovoljno prijavljuju u vojnu službu u pristupnim upitnicima daje sljedeće odgovore: »Došao sam u vojsku da bih vidio svijet izvan svoje auto-prikolice«; »Došla sam u vojsku jer negdje moram biti«; »Došao sam u vojsku da znam kada je točno ručak«. Najveći broj kandidata u upitnicima navodi da najradije čita stripove i sportske časopise. Istodobno obvezno testiranje općeg znanja pokazalo je sljedeće: na upit tko je Hamlet, ispitanici misle da je to »onaj praščić iz crtanog filma«, a William Shakespeare je prepoznat kao »prodavač hot-doga« ili kao »netko iz povijesti koji je ubijen prije 400 godina«.</p>
<p>Na upit jeste li čuli za izraz »nešto je trulo u državi Danskoj« gotovo nitko od budućih profesionalnih vojnika ne odgovara ništa. Jedan se, ipak, dosjetio: »To je kada moja susjeda u stranu 3C (ona je iz Danske ili Njemačke) kuha meso i kupus«.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Treća GSM (ne)sreća</p>
<p>MARINKO PETKOVIĆ</p>
<p>Kako se čini, država će nakon kako-tako provedenog upravnog nadzora nad Hrvatskom agencijom za telekomunikacije poništiti koncesiju danu tvrtki Tele2 za trećeg mobilnog operatera. Potom će raspisati novi natječaja ne samo za trećeg nego i za četvrtog mobilnog operatera. </p>
<p>S državnog stajališta to je u redu ili je manje zlo, ako je netko u Vijeću Agencije već prekršio zakon. A ako nije tako, zašto Vijeće krije tonske zapise sjednica na kojima su donošene tako bitne odluke kada je riječ o izboru najbolje ponude za treću mobilnu mrežu. Tonski zapisi, naime, mogu potvrditi ne samo pravnu valjanost odluka Vijeća nego i njihovu pravednost, ali su još nedostupni predstavnicima Ministarstva koje provodi upravni nadzor. To je, uza Upravni sud, jedni pravni lijek, jer na odluku neovisnog regulacijskog tijela, koje je počinilo brojne pogreške u koracima, nema žalbe. </p>
<p>Zanimljivo da su upravni nadzor zatražila sva tri ponuđača nakon oba natječaja za trećeg mobilnog operatera. Naravno, uz mnogo teških riječi i otvorena pisma uredima premijera, predsjednika, svim saborskim zastupnicima, dvjema komisijama EU-a. Stoga nije na odmet podići sudsku tužbu usred natječaja pa se opet javiti na novi natječaj.</p>
<p>S pravom se može postaviti pitanje hoće li i nakon mogućeg trećeg natječaja biti nezadovoljnih ponuđača koji kasne na avione, nemaju ispravna bankovna jamstava... Ukratko, lovi se u mutnom, pa ako se na natječaju prođe onda je bio transparentan, a ako ne, nakon početnog šoka podnese se zahtjev za upravnim nadzorom.</p>
<p>Osim pravne norme, važan je i sadržaj koncesije za treću mobilnu mrežu. Uostalom, zašto u državni proračun metnuti 172 milijuna kuna, ako se taj novac može gotovo udvostručiti? Mjesta ima pa neka potencijalni investitori malo dublje potegnu u džep. S druge strane, nije u redu mjesecima raspisivati pa poništavati natječaje za treću mobilnu mrežu...</p>
<p>Zapravo, jedni su gubitnici zapravo korisnici mobilnih usluga koji ih plaćaju preskupo, a dobitnici su postojeći mobilni operateri koji su slični kao jaje jajetu.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Rusko-tursko partnerstvo </p>
<p>SALIH KONJHODŽIĆ </p>
<p>Turska i Rusija, stoljećima tradicionalni neprijatelji, okrenuli su u utorak u Moskvi novo poglavlje u svojoj burnoj povijesti. Golemi doprinos toj političkoj i gospodarskoj prekretnici, koja je u interesu ne samo dvije zemlje, nego Europe i cijeloga svijeta, dali su velikim osobnim angažmanom ruski predsjednik Vladimir Putin i turski premijer Recep Tayyip Erdogan.</p>
<p>Erdoganov posjet uslijedio je samo mjesec dana nakon što je u Turskoj boravio predsjednik Putin (bio je to prvi posjet nekog ruskog čelnika od raspada bivšeg Sovjetskog Saveza). To neuobičajeno demonstriranje dinamike međusobnih odnosa imat će, prema mnogim tumačenjima, iznimno pozitivan utjecaj i na šire odnose u rusko-turskom okruženju. </p>
<p>Ruski predsjednik je prvi put učinio politički manevar na uštrb Grka. Navijestio je mogućnost prestanka gospodarske izoliranosti tzv. Turske Republike Sjeverni Cipar. Štoviše, Putin je dao potporu mirovnom planu za otok koji je ranije pripremio glavni tajnik UN-a Kofi Annan. »Mislimo da gospodarsko izoliranje sjevernog Cipra nije pošteno«, rekao je Putin. Plan je doživio kolaps nakon što su ga na travanjskom referendumu prošle godine Grci odbacili, a otočni Turci prihvatili. </p>
<p>Blagodati preporoda odnosa Moskve i Ankare osjetit će i mnoge druge zemlje. U sklopu toga je svakako i sporazum o isporuci ruskog plina, preko turskog teritorija, Izraelu. Taj dotok sve traženijeg energenta, uključujući i naftu, mogao bi se produžiti do Grčke i drugih zemalja.</p>
<p>Putin je, pozdravljajući Erdogana koji je u trodnevni posjet Rusiji stigao s oko 600 poslovnih ljudi, rekao da lanjska trgovinska razmjena dviju zemalja od 11 milijardi dolara ni približno ne odražava stvarne mogućnosti, zahtjeve i potrebe Turske i Rusije. Zamjetno je da su među poslovnim ljudima bili i turski Ciprani.</p>
<p>Putin je izrazio uvjerenje da će već 2005. obujam međusobne trgovinske razmjene dostići oko 15 milijardi dolara, a 2007. čak 25 milijardi. Rusija će time, nakon EU-a, postati drugi trgovinski partner dinamične Turske koja za deset godina planira ostvariti fantastični izvoz od 500 milijardi dolara.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Većina naših političara povijesno je nepismena</p>
<p>Jesu li Crna Gora i Hrvatska međusobno ratovale: zašto naši političari makar malo nisu zavirili u hrvatsku povjesnicu? Tek na Berlinskom kongresu 1878. Crna Gora dobila je priznanje državne samostalnosti. Po logici stvari, nikako nije mogla na početku 19. stoljeća ratovati protiv Hrvatske i obratno. Stoga je povijesno posve nedopustivo uspoređivanje događaja iz 1806. s vrlo dramatičnim zbivanjima u Dubrovniku i okolici godine 1991. Drsko se iskorištava neistina na putu do položaja predsjednika Republike Hrvatske </p>
<p>IVE MAŽURAN</p>
<p>Već nekoliko mjeseci u javnosti se na različite načine tumači izjava predsjednika Republike Hrvatske kako Crna Gora i Hrvatska nisu međusobno ratovale. Ta je izjava u političkim i stranačkim krugovima dočekana »na nož«. S raznih strana stizali su prosvjedi objavljeni u Vjesniku i u drugim novinama o neutemeljenoj i posve neprimjerenoj Predsjednikovoj izjavi.</p>
<p>Da bi donekle objasnio neupućenoj javnosti u Hrvatskoj o čemu je riječ, istaknuti crnogorski pjesnik i zagovornik samostalnosti Crne Gore, gospodin Jevrem Brković, izjavio je da su Crnogorci ratovali u Hrvatskoj, ali Crna Gora nije bila u ratu s Hrvatskom. Njegovu izjavu objavio je također Vjesnik, koju stranačka i politička javnost u Hrvatskoj nije htjela niti je uopće pokušala razumjeti.</p>
<p>Štoviše, nisu prestajala ni stranačka prepucavanja i stavljanje klipova u kola predsjedniku države. Jednako tako i neki saborski zastupnici nazvali su spomenutu izjavu »idiotskom«, odnosno glupom i nepromišljenom. Budući da je većina stranačkih prvaka bila istoga mišljenja, uključujući i predsjednika Vlade, nastavljeno je zajedljivo predbacivanje predsjedniku države, uzimajući to kao dokaz njegove nesposobnosti i nedostatka uvjerljivosti.</p>
<p>Čestim ponavljanjem i stavljanjem predznaka na posve krivom mjestu, notorna povijesna neistina, koju bi morao znati svaki srednjoškolac, postajala je tako u stranačkoj i političkoj zaslijepljenosti nepobitnom istinom. Drukčije rečeno, upornim ponavljanjem stvoriti u javnosti dojam da je doista istinito što glede toga kaže politika, dok je sve drugo zbunjivanje i zavaravanje javnosti.</p>
<p>Iskazujući u svakoj prigodi svoju privrženost Hrvatskoj i hrvatskome narodu, za čiju se dobrobit tako zdušno brinu, valja, međutim, reći da je većina naših političara i stranačkih prvaka (osim časnih iznimaka) povijesno nepismena kada je riječ o novijoj hrvatskoj povijesti te bi malo tko od njih, stavljen u položaj srednjoškolca, dobio prolaznu ocjenu. O starijoj hrvatskoj povijesti da se i ne govori jer bi cijela priča o spornoj Predsjednikovoj izjavi bila bez ikakve osnove.</p>
<p>U svojoj vrlo dugoj i nimalo sklonoj povijesti Hrvati nisu vodili osvajačke nego obrambene ratove. Ranim gubitkom državne samostalnosti ulaskom u državnu zajednicu sa starom Ugarskom, Hrvati i Hrvatska zadržavaju državnopravnu posebnost, ali se kraljevi iz kuće Arpadovića posebno ne krune i za kraljeve Hrvatske. U promjenama vladalačkih dinastija koje su potom slijedile, Hrvati imaju često vodeću riječ u državnim poslovima sve do 1526.</p>
<p>Služeći svome kralju, hrvati ratuju protiv Tatara u današnjoj Mađarskoj, zatim u Italiji, Bugarskoj, Rumunjskoj, Češkoj, Srbiji, Bosni i Austriji, kao i na prostoru Republike Venecije. Izborom dinastije Habsburg 1527. za svoje kraljeve, sve do 1918.</p>
<p>Hrvati također ratuju diljem Njemačke, u Francuskoj, Belgiji i sjevernoj Italiji, a za francuske uprave u južnom dijelu Hrvatske i u carskoj Rusiji. Na početku Prvoga svjetskog rata godine 1914., zajedno sa Srbima iz Hrvatske i Bosne, Hrvati opet ratuju u Srbiji, ali i u Crnoj Gori.</p>
<p>Dakle, uvijek je riječ je o Hrvatima a ne o Hrvatskoj, jer ona kao samostalna država već stoljećima nije postojala. Istom godine 1848. pod vodstvom bana Josipa Jelačića vodila je Hrvatska doista samostalno rat protiv mađarske revolucije i agresivne politike Lajosa Kossutha prema Hrvatskoj, koji na zemljovidu nigdje nije vidio Hrvatsku, govoreći ujedno s prezirom da Hrvat nije čovjek (Horvát nem ember). Drugi put za Drugoga svjetskog rata slanjem u Sovjetsku Rusiju svojih legionara radi obrane Staljingrada, odnosno bivšeg Caricina i sadašnjeg Volgogoroda.</p>
<p>Širenjem francuske vlasti uz obalu Jadranskoga mora planirao je car Napoleon da bi odatle, preko zemljišta prijateljske Turske, lako mogao napasti Rusiju i s juga. Doznavši za taj plan, odmah su Rusi poslali svoju ratnu mornaricu, koja uz pomoć crnogorskih Brđana zaposjeda u ožujku 1806. Boku i otok Korčulu.</p>
<p>Kako bi pretekao Ruse, pohitao je general Jaques Alexandre Law Lauriston do Dubrovnika i zatražio od Senata Dubrovačke Republike dopuštenje da njegova vojska uđe u grad radi odmora, odakle će zatim otići do Boke i protjerati Ruse. Ali čim su se gradska vrata otvorila, zaposjeo je general Dubrovnik. Tako je nestala drevna, slobodna i jedinstvena državica Dubrovačka Republika.</p>
<p>Želeći se također domoći Dubrovnika, ubrzo je uslijedio napad Rusa i Crnogoraca, koji su francuski generali Lautriston i Molitor odbili. U tom su napadu Crnogorci i Rusi strahovito opustošili i opljačkali Konavle.</p>
<p>Crna Gora je u to doba bila sastavni dio Osmanskoga Carstva. Tek na Berlinskom kongresu godine 1878. dobila je priznanje državne samostalnosti. Po logici stvari, Crna Gora nikako nije mogla na početku 19. stoljeća ratovati protiv Hrvatske i obratno. Stoga je povijesno posve nedopustivo uspoređivanje događaja iz 1806. s vrlo dramatičnim zbivanjima u Dubrovniku i okolici godine 1991.</p>
<p>Očekujući da će se dizanje prašine oko navodno glupe izjave napokon slegnuti i da će naši političari makar malo zaviriti u hrvatsku povjesnicu, uslijedila je neposredno nakon završetka prvog kruga predsjedničkih izbora posprdna izjava koja »neprijeporno« ima snagu dokaza: »Nisam ja rekla da Crna Gora nije ratovala s Hrvatskom.« Okupljeni stranački prvaci, s predsjednikom stranke i hrvatske vlade na čelu, prihvatili su tu izjavu ozarena lica i s odobravanjem.</p>
<p>»Da si šutio, ostao bi filozof«</p>
<p>Gledajući ta udvornička lica u televizijskom prijenosu, nije više bilo moguće ostati ravnodušan kada se drsko iskorištava neistina na putu do položaja predsjednika Republike Hrvatske. </p>
<p>Kao obrazovan čovjek morao je predsjednik Vlade u tom slučaju pokazati više znanja i podsjetiti svoje sljedbenike na staru latinsku izreku: »Da si šutio, ostao bi filozof« (Si tacuisses philosophum manuisses).</p>
<p>I na kraju, ovim napisom nikome ne dajem potporu u izbornoj utakmici, nego mi je jedino stalo do povijesne istine kojoj vjerno služim više od pola stoljeća. Dužnost predsjednika Republike Hrvatske visoko cijenim i poštujem jer je oživotvorenje stoljetnih težnji hrvatskoga naroda za slobodom i državnom samostalnošću.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, povjesničar iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Upozorenje da istječe vrijeme ideološkim političarima </p>
<p>Pojava uspješnog poduzetnika Borisa Mikšića, koji govori o gospodarstvu i otvaranju radnih mjesta, jedina je tema koju ovaj narod danas želi čuti. On je i bio valjda jedini kandidat koji ne živi od proračunskog novca nego od svoga rada</p>
<p>LUKA VUCO </p>
<p>Izborni uspjeh Borisa Mikšića, koji se izdvojio iz povećeg skupa onih koji su dijelili marginalnu ulogu na izborima za hrvatskog predsjednika, te čak ugrozio drugo mjesto Jadranke Kosor, bio različito komentiran i tumačen. Malobrojni su pogodili bit izbornog uspjeha Borisa Mikšića.</p>
<p>A on je sasvim jednostavan. Narod je umoran od naših političara, koji još žvaču teme o ustašama i partizanima i o fašizmu i antifašizmu, u nastojanju da tako dobiju svoje pristaše dok gospodarstvo i dalje propada unatoč povremenim izjavama kako to nije tako. I prošla je vlast tako govorila pa smo spali na to da se današnja vlast hvali kako je usporila kotrljanje u provaliju. </p>
<p>Tko će kome srušiti više spomenika, slatka je tema političara i njihovih protivnika. </p>
<p>Srbijanska vlast ne samo da ne ruši spomenike ideoloških protivnika nego ih stavlja na isti nacionalni pijedestal. Pa neka se klanja svatko svome. A ideologija nije nikome dala ručak osim članovima bivše svemoćne jugopartije i njene hrvatske nasljednice i kopije, pa njeni članovi, snagom inercije, misle da i dalje mogu tako živjeti. I doista nekima to i danas uspijeva na štetu svih nas i hrvatske države.</p>
<p>Stoga današnja politička nemoć posve nalikuje na stanje prije komunističkog sloma. Nije ni čudo kad zemlju vode isti ljudi. Pojava uspješnog poduzetnika Borisa Mikšića, koji govori o gospodarstvu i otvaranju radnih mjesta, jedina je tema koju ovaj narod danas želi čuti. On je i bio valjda jedini kandidat koji ne živi od proračunskog novca nego od svoga rada, od novca koji je on sam stvorio pa ga može i drugima omogućiti. Uza sve nespretnosti, koje naši političari lako izbjegnu, njegovi govori o gospodarskim mogućnostima koje bi on znao, a naši političari ne znaju iskoristiti, bile su glavni razlog da je mnoštvo dalo glas Mikšiću, i to unatoč bojazni da će im glas propasti jer ga daju anonimnom političaru. Da je kojim slučajem dobio drugo mjesto imao bi veće izglede protiv aktualnog predsjednika od Jadranke Kosor, jer se on više razlikuje od predsjednika Mesića.</p>
<p>Da su gospodarske teme bile odlučne za Mikšićevo izdizanje iz skupa kandidata s marginalnog dna uočio je i sam predsjednik Mesić kad je već dan poslije izbora počeo govoriti o svojim gospodarskim planovima i pritiskanju Vlade da se pozabavi tim temama. Na to mu je premijer Sanader uzvratio da Mesić želi polupredsjednički sustav i zapitao čim se je bavio prošlih pet godina kad su napravljeni enormni dugovi.</p>
<p>Uza sve nespretnosti, proturječnosti i nedosljednosti kojima obiluju Mikšićeve predizborne izjave, a naročito postupci poslije izbora, Mikšić ostaje za šire slojeve fenomen. </p>
<p>Medijski ljudi, koji ionako imaju siguran posao, razvlače njegove izjave i razapinju njegove postupke, a u Mikšića vjeruju oni koji nemaju posla.</p>
<p> Već je davno Marx rekao da razlika u političkim stavovima potječe od gladna ili sita želuca. Mikšić ostaje snažno upozorenje da istječe vrijeme ideološkim političarima odraslim u komunizmu, jer se na hrvatskoj političkoj sceni ne javljaju privredni stručnjaci. Oni kao da nisu sigurni u svoj posao ili se ne mogu probiti. </p>
<p>Bivši britanski premijer Edward Heath je rekao da je gospodarstvo riječno korito povijesti, a ne ideologija. Nije čudo da danas samo u San Diegu, gradu sa četiri milijuna ljudi, radi trideset sedam hrvatskih inženjera od dvadeset pet do trideset i sedam godina, a da za takve nije bilo ni posla ni pristojne plaće u zemlji u kojoj se ne zna tko se mora baviti privredom. </p>
<p>Vladi je i dalje prva obveza uklanjanje ideološki neprihvatljivih spomenika i vježbanje bratstva i jedinstva. Uostalom, u ovoj zemlji prazne političke retorike nije ništa novo osim veće bijede i fenomena Mikšić.</p>
<p>Autor je magistar znanosti, svećenik, publicist iz Kaštela.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Na Sljemenu otvoren novi vodoopskrbni sustav</p>
<p>Direktor trgovačkog društva Sljeme - Medvednica Drago Žiljak za iduću je godinu najavio izgradnju još jednog akumulacijskog jezera za potrebe zasniježivanja staza / Cesta iz Gornje Bistre do kraja Crvenog spusta uska je i nema prometnih oznaka / Jačina osvjetljenja staze 1000 luksa </p>
<p>Osam dana uoči utrke Svjetskog skijaškog kupa za žene na Sljemenu, zamjenik zagrebačke gradonačelnice Milan Bandić otvorio je na Sljemenu novi vodoopskrbni sustav tehnološke vode.</p>
<p> Direktor Vodoopskrbe i odvodnje Jadranko Robić rekao je da je visokotlačni cjevovod od Markuševečke Trnave do kraja Crvenog spusta dug 14 kilometara a izgrađen je u tri i pol mjeseca. Postojeći vodoopskrbni sustav nije, naime, zadovoljavao potrebe umjetnog zasniježivanja. Pri kraju Crvenog spusta izgrađeno je akumulacijsko jezero iz kojega topovi crpu vodu za umjetni snijeg. Direktor trgovačkog društva Sljeme - Medvednica Drago Žiljak najavio je za iduću godinu izgradnju još jednog akumulacijskog jezera za potrebe zasniježivanja staze. Ono bi se nalazilo ispod Krumpirišta.</p>
<p>Kod akumulacijskog jezera izgrađeno je i rashladno postrojenje za postizanje optimalne temperature vode koja se koristi za umjetno zasniježenje. Na Crvenom spustu stazu zasniježuju 24 topa tipa M18 i 8 »žirafa«. Izgradnja vodoopskrbnog sustava koštala je 28,5 milijuna kuna. </p>
<p>Milan Bandić rekao je da je na Sljemenu sve spremno za Svjetski skijaški kup. »Planetarni rezultati Kostelića daju nam pravo da očekujemo da će datum 20. siječnja biti zlatnim slovima upisan u povijest Hrvatskog sporta«.</p>
<p>Od Gornje Bistre izgrađena je cesta do akumulacijskog jezera na kraju Crvenog spusta, duga sedam kilometara. Cesta je uska pa će autobusi, koji će gledatelje prevoziti na utrku, voziti u koloni, naizmjence u svakom smjeru, kako se ne bi morali mimoilaziti.</p>
<p>Na skijalištu je 60 rasvjetnih stupova. Jačina osvjetljenja staze je 1000 luksa, što znači da će ona biti osvijetljena pet puta jače nego stol u nekom uredu. Instaliran je novi razglas žičare i staze a osigurana je i sva energetska infrastruktura. </p>
<p>U Gornjoj Bistri, pored bolnice za djecu, postavljeni su šatori za goste Svjetskog skijaškog kupa, koji mogu primiti oko 2000 ljudi. Gornja Bistra za sada nema smještajne kapacitete za eventualne goste, a za novoizgrađenu cestu iz Gornje Bistre do kraja Crvenog spusta još nema prometnih oznaka.</p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Najzagađeniji zrak u središtu Zagreba</p>
<p>Zrak u Zagrebu je, uglavnom, druge kategorije onečišćenja / Takvo onečišćenje može, kod duljeg udisanja, nepovoljno utjecati na zdravlje osjetljivijih skupina građana – djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika,te oslabiti njihov imunitet / Stanje je ipak bolje nego šezdesetih godina prošlog stoljeća kad su počela mjerenja </p>
<p>Najzagađeniji zrak u Zagrebu udišu stanovnici njegova središta. Zbog gustog prometa i velike količine automobilskih ispušnih plinova, u središtu grada povećana je koncentracija dušikovih oksida koji mogu nadražiti i oštetiti dišne putove te oslabiti imunitet.</p>
<p>No, koncentracija dušikovih oksida i u centru ipak je niža od propisane granične vrijednosti. Ta koncentracija kreće se između preporučene i granične vrijednosti, što znači da je kakvoća zraka druge kategorije onečišćenja. </p>
<p> Takvo onečišćenje može, kod duljeg udisanja, nepovoljno utjecati na zdravlje osjetljivijih skupina građana – djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika.</p>
<p>Prema mjerenjima Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, kakvoća zraka u cijelom je Zagrebu, uglavnom, druge kategorije onečišćenja, kaže voditeljica jedinice Instituta za higijenu okoline, dr. Vladimira Vađić.</p>
<p>No stanje je danas, naglašava dr. Vađić, bitno bolje nego šezdesetih godina prošlog stoljeća, kad su mjerenja počela.</p>
<p>»Tada su u središtu grada, bile strahovito visoke koncentracije sumpor-dioksida, jer su se građani grijali na nekvalitetan ugljen, ulje za loženje , a i automobilsko gorivo bilo je slabije kvalitete. Prema današnjim standardima, onečišćenje je tada bilo treće kategorije tj. koncentracija štetnih tvari bila je veća od graničnih vrijednosti i štetna za zdravlje svih građana«.</p>
<p>Stanje se poboljšalo zbog toga što se počelo uvoditi centralno grijanje, što je grijanje na ugljen zamijenjeno grijanjem na plin, osobito u centru grada, i zbog toga što je porasla kvaliteta automobilskih goriva. Tako se razina sumpor-dioksida do devedesetih godina prošlog stoljeća snizila čak do vrijednosti ispod preporučenih, kaže dr. Vađić.</p>
<p>Uz dušikove okside i sumpor-dioksid, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada mjeri i koncentracije ozona, benzena, ugljik-monoksida i lebdećih čestica, koji također onečišćuju zagrebački zrak.</p>
<p>Lebdeće čestice, ističe dr. Vađić, posebno su opasne jer sadrže teške metale i kancerogene tvari. One nastaju zbog toga što propadaju fasade, što se ne održava čistoća ulica, te kao proizvod sagorijevanja goriva i rada industrije. Naročito su opasne sitne lebdeće čestice, koje zbog svog promjera od 2,5 do 10 mikrometara, udisanjem ulaze duboko u organizam, te se u njemu razgrađuju, kaže dr. Vađić. No, ni njihova koncentracija,kaže , ne prelazi granične vrijednosti.</p>
<p>Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, mjeri kakvoću zraka na šest lokacija u Zagrebu – u Đorđićevoj, na Ksaveru, kod Doma zdravlja Siget, u Getaldićevoj, kod Doma zdravlja Črnomerec i u Susedgradu. Dr. Vađić kaže da se koriste metode koje propisuje Svjetska zdravstvena organizacija i EU.</p>
<p> Kod nas su standardi zaštite zraka te preporučene i granične vrijednosti onečišćenja slični onima u Europskoj uniji, te će se, pri ulasku Hrvatske u EU, morati izvršiti samo manje korekcije, zaključuje dr. Vađić</p>
<p>Tomislav Bradić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Od Sahare bježe i štakori</p>
<p>Stropovi se u zgradi urušavaju, a dva sanitarna čvora na svakom katu opasna su po život / Vlaga izbija kroz zidove, a instalacijski kabeli vise sa stropova pa svaki čas može doći do strujnog udara / Ovdje nemamo (legalne) struje, grijanja, a i voda je sumnjive kvalitete – no, i to je dobro kad čovjek nema kamo, kaže teški dijabetičar Pero Relić, dugogodišnji stanovnik hotela</p>
<p>Stanari nekadašnjeg samačkog Končarova hotela koji svi zovu »Sahara« i dalje žive u neizvjesnosti, jer nemaju stanarska prava, a odluka o deložaciji može stići svaki dan.</p>
<p>Pero Relić već 35 godina živi u »hotelu« Sahara. Nakon 26 godina rada u Končaru ostao je bez posla i od 1993. godine prijavljen je na Zavodu za zapošljavanje. Uz 400 kuna mjesečne pomoći, Sahara je jedino mjesto koje si može priuštiti. »Ovdje nemamo struje, grijanja, a i voda je sumnjive kvalitete, no i to je dobro kad čovjek nema kamo«, kaže Relić. Krajem prošle godine HEP je isključio struju, no stanari su je ilegalno ponovno priključili. Stropovi se u zgradi urušavaju, a dva sanitarna čvora na svakom katu opasna su po život. Vlaga izbija kroz zidove, a instalacijski kabeli vise sa stropova i zbog slabe izolacije svaki čas može doći do strujnog udara.</p>
<p> U tako lošim uvjetima, mnogi su oboljeli. Relić je teški dijabetičar i često ima upale. Mnogi stanari prije su predavali »papire« na natječaj za gradske stanove ne bi li se iselili iz Sahare, no nikada nisu bili ni blizu da ih dobiju. Sad su odustali i više se i ne prijavljuju. »Osjećamo da su svi digli ruke od nas. Začudo, nemamo još štakore u sobama – valjda nas ni oni neće«, kaže Relić. </p>
<p>Sjeta, strah i nevjerica vladaju hodnicima »hotela«, a rješenje za ljude u njemu nazire se. Doduše, vlasnik zgrade, Helios osiguranje, ne inzistira na deložaciji, ali ona će nastupiti, kad-tad. Predstavnik stanara Sahare, Mario Iveković iz Hrvatske udruge sindikata, rekao ja da ima ideja kako riješiti njihov problem: »Jedanaestero njih nekadašnji su branitelji Hrvatske i Ministarstvo obrane trebalo bi preuzeti inicijativu za njihovo zbrinjavanje. Neki od ljudi socijalni su slučajevi, a time i problem Ureda za socijalnu skrb. Čak bi i Helios osiguranje mogao ponuditi kreditiranje pojedinih stanara, koji su zaposleni, ali ne mogu dobiti stambeni kredit«. </p>
<p> Unatoč idejama, za sada, na žalost, sve stoji na mrtvoj točki, a stanari sa zebnjom u srcu i na rubu očaja, čekaju svaki sljedeći dan. </p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Novčanu pomoć primat će 45.604 zagrebačka umirovljenika</p>
<p>Grad bi za isplatu socijalne pomoći umirovljenicima prema njihovom sadašnjem broju trebao osigurati mjesečno 12,71 milijuna kuna, odnosno 152,59 milijuna godišnje. Pravo na socijalnu pomoć u 2005. ovoga trenutka stječe 45.604 zagrebačkih umirovljenika čija mjesečna primanja iznose manje od 1500 kuna. Njih 43.563 steklo je pravo na mirovinu u Hrvatskoj, a 2041 u inozemstvu. Prema prijedlogu Ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb koji je Poglavarstvo u utorak usvojilo novčana pomoć će se isplaćivati umirovljenicima triju prihodovnih kategorija. </p>
<p>U prvu skupnu, koji će dobivati po 400 kuna mjesečne pomoći, uvršteni su oni umirovljenici čija mirovina i ostali prihodi iznose 900 kuna ili manje. Prema podacima koje nam je ustupila načelnica Odjela za socijalnu skrb</p>
<p>Snježana Puškadija, takvih umirovljenika u Zagrebu ima 11.262. Od toga je 10.087 onih koji su pravo na mirovinu stekli u Hrvatskoj i 1175 koji su ga ostvarili u inozemstvu. </p>
<p>U drugoj skupini s primanjima u rasponu od 900,01 do 1200 kuna ima 13 441 umirovljenika koji će primati po 300 kuna pomoći.</p>
<p> Umirovljenicima treće prihodovne skupine, s ukupnim primanjima do 1500 kuna mjesečno će se isplaćivati po 200 kuna pomoći. U ovoj kategoriji je ujedno najviše - 20.879 umirovljenika, od čega ih je 20.860 pravo na »penziju« steklo u Hrvatskoj, a 37 njih u inozemstvu. </p>
<p>Pročelnik Ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb Zvonimir Šostar ukazao je na potrebu za rebalansom proračuna s obzirom da je proračun sastavljen u vrijeme kada je programom bilo obuhvaćeno samo 32.500 umirovljenika. Njihov je broj u međuvremenu porastao, a i povećani su iznosi socijalne pomoći. Zamjenik gradonačelnice Milan Bandić je, međutim obećao da će za realizaciju pomoći umirovljenicima osigurati onoliko novca koliko bude potrebno. On je, štoviše, najavio čak i mogućnost dodatnog povećanja pomoći zagrebačkim umirovljenicima, napomenuvši kako nije isključeno ni povećanje imovinskog cenzusa, čime bi se ujedno povećao broj korisnika pomoći.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Luk, Žir, Pajcek i Turopoljski Bik posjetili Zagreb</p>
<p>Na otvorenju izložbe u prostorijama Turističke zajednice Zagrebačke županije, u Preradovićevoj ulici, u srijedu su bile i velikogoričke maskote. Izložba je organizirana kako bi se predstavio program ovogodišnjih fašničkih događanja u Samoboru i Velikoj Gorici.</p>
<p>Uz već poznate maskote – Luka, Žira i Pajceka, prvi se put pojavio i Turopoljski Bik, koji će predvoditi velikogoričku fašničku povorku. </p>
<p>Samoborske maskote Sraka, Sudac, Princ Fašnik i Fiškal ispričale su se što nisu mogle doći. Marijan Dumić, direktor Turističke zajednice Grada Samobora, objasnio je da su maskote zaposlene pripremama za »Fašnik vu Sa(mo)boru«, za koji je scenarij osmislio Robert Škiljan.</p>
<p>Samoborski fašnik 179. po redu, proglasit će Slobodnu fašničku republiku 28. siječnja u 19 sati, na Trgu kralja Tomislava. I ove se godine održava pod geslom »Bedaki noriju svaki dan a pametni samo na fašnik«. Program na pozornici odvijat će se dva vikenda za redom, te na sam fašnik, u utorak, 8. veljače. Uz scenarij s tradicionalnim fašničkim likovima, u programu će nastupiti i brojna estradna imena.</p>
<p>»I ove godine birat će se najbolji nastup i kostim pa će tako prvonagrađeni dobiti zlatnu Sraku i 25 tisuća kuna. Nagrada za drugo mjesto je 15, a za treće 10 tisuća kuna«, rekla je Diana Koller, glasnogovornica Samoborskog fašnika.</p>
<p>Kako bi se izbjegle prometne gužve, posjetitelji će automobile moći ostaviti na nekom od 500 mjesta na parkiralištu Era centra, odakle će biti organiziran besplatan prijevoz do središnjeg trga. Bude li potrebno, iz Zagreba će prema Samoboru biti uvedene dodatne autobusne linije.</p>
<p>Velikogorički fašnik, 93. po redu, osmišljen je kao pučka veselica. Mali fašnik s dječjom povorkom započet će u subotu, 5. veljače u 14 sati u Školskoj ulici, dok će Veliki fašnik početi 6. veljače u 13 sati. Voditeljica programa biti će Ivanka Mazurkijević, a nastupit će i grupa Leteći odred.</p>
<p>Samobor i Velika Gorica imaju najdužu tradiciju fašničkih festivala u Zagrebačkoj županiji. </p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»Drugi način« je uvijek u modi</p>
<p>Usprkos vrlo jeftinim »prženim« cd-ima i drugim presnimavanjima glazbe, mnogi vole originalne cd-ove i ploče pa se i od trgovina rabljenim nosačima zvuka može živjeti, osobito ako se radi o »pravoj« glazbi i »pravim« izvođačima </p>
<p>U današnje vrijeme, kada su originalni novi glazbeni albumi skupi, trgovine s rabljenim cd-ima i gramofonskim pločama pravim su glazbenim fanovima jedini izlaz. </p>
<p>Dvije su skupine ljudi koji kupuju u ovakvim specijaliziranim trgovinama. Oni koji za mali novac žele kupiti što više glazbe, i kolekcionari, koje zanimaju rariteti.</p>
<p>U Zagrebu postoji šest trgovina rabljenim pločama i cd-ima – second hand music shopova, što se za grad ove veličine smatra dovoljnim. Najveći je Free Bird music u Tratinskoj ulici. »Nismo stilski ograničeni, imamo sve glazbene stilove. Ne držimo jedino srpske narodnjake«, rekao je Tomislav Gaži, vlasnik Free Bird musica.</p>
<p> Second hand music shopovi više su od same trgovine. To su mjesta klupskog karaktera na kojima se ljubitelji glazbe mogu i družiti. Ipak, može li se od toga živjeti? </p>
<p>»Ja sam zadovoljan. Prodajemo više ploča, ali veću zaradu ostvarujemo na cd-ima, jer su puno skuplji. Nama čak ne smeta ni toliko kopiranje cd-a. Ovamo dolaze pravi fanovi koji kupnjom albuma u originalnom pakiranju kupuju i dio svoje osobnosti«, nastavlja Gaži.</p>
<p>Jedan od njih je i gospodin Nenad, jedan od najstarijih zagrebačkih kolekcionara ploča, koji je već 45 godina predani diskofil. »Prije rata imali smo klub diskofila sa 250 članova. Početkom devedesetih planirali smo napraviti prvu burzu zvuka. Tu bismo objedinili sve – od vinila, preko vrpci do gramofona. Postojala je ideja da to bude godišnji sajam, ali nažalost, nije se ostvarila«, rekao je Nenad. »Zagreb je bogat kolekcionarima i mislim da postoji interes za takvo što. No, padom ekonomske moći opao je i interes za hobije i kolekcionarstvo, što je žalosno i zabrinjavajuće«, zaključak je gospodina Nenada.</p>
<p> Trgovine rabljenim nosačima zvuka otkupljuju ploče i cd-ove od građana, ali i od trgovina koje propadaju. Svaki kupljeni predmet prolazi strogu kontrolu. Nerijetko mušterije same određuju cijenu, jer ono što se ne proda u mjesec dana, sljedeći mjesec već se može kupiti za dvostruko nižu cijenu. </p>
<p>Top liste najprodavanijih izvođača u većini su trgovina iste. »Pink Floyd i Beatlesi od pop glazbe, Coltraine i Miles Davis od jazza. Od domaćih najviše se cijene prvi albumi Azre, Drugog načina, Parafa. U kolekcionarskim je krugovima najvrednija ploča 'Naši dani' Grupe 220. Prvi albumi kultnih sastava nerijetko dostižu visoke cijene, ovisno o tome u kakvom su stanju cd ili ploča«, zaključuje Tomislav Gaži.</p>
<p>Marijan Brala</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Tomislavu Mrduljašu festival na Prokurativama</p>
<p>»Skalinada se nikada neće udružiti s Ivicom Bubalom koji je iznio puno ružnih riječi u javnosti o nama. Što se tiče Mrduljaša, mi smo mu već ponudili suradnju, ali on je imao svoje ideje koje Skalinadi nisu bile prihvatljive. Naime, smatrali smo da nakon 12-godišnjeg iskustva u organiziranju festivala imamo ostvarene značajne rezultate, te da bi Mrduljaš trebao biti naš suradnik, a ne mi njegovi«, izjavio je Ivo Josipović </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Tvrtki »Piano« Tomislava Mrduljaša dodijeljena je četverogodišnja koncesija za organiziranje Splitskog festivala zabavne glazbe 2005. godine, koji će se na Prokurativama održati od 28. lipnja do 2. srpnja. Za novog koncesionara u srijedu je u zgradi splitskog Poglavarstva ruku podiglo 13 od 17 članova stručnog festivalskog vijeća, te svih devet članova Turističkog vijeća Splita čiji je predsjednik Željko Sikirica kazao kako će Grad Split pružati potporu festivalu, te mu pomoći u prevladavanju svih poteškoća. Osim Mrduljaševe, stručni savjet razmatrao je i ponude »Skalinade« Ive Josipovića i tvrtke »Picaferaj« Ivice Bubala. Tomislav Mrduljaš je najavio kako će program splitskog festivala biti temeljen na dalmatinskom melosu. </p>
<p>»Nećemo se vraćati nekim davnim godinama, ali ćemo preferirati sličan stil koji će biti obrađen na suvremen način. Planiramo da festival traje pet dana, ali ujedno želim opravdati i svoju izjavu o tome da će možda potrajati i do petnaest dana. Naime, glavna i završna večer bi se održavale na Prokurativama, dok bi u popratnom programu festivala bile održane klapske, etno i jazz večeri. Želimo da se u Split dolazi radi festivala koji će biti kvalitetan«, kazao je Mrduljaš. </p>
<p>Najavio je i mogućnost udruživanja snaga svih triju ponuđača, kako bi festival vratio staru slavu i zadovoljio publiku, što Ivo Josipović iz Skalinade nije u potpunosti htio prihvatiti. </p>
<p>»Skalinada se nikada neće udružiti s Ivicom Bubalom koji je iznio puno ružnih riječi u javnosti o nama. Što se tiče Mrduljaša, mi smo mu već ponudili suradnju, ali on je imao svoje ideje koje Skalinadi nisu bile prihvatljive. Naime, smatrali smo da nakon 12-godišnjeg iskustva u organiziranju festivala imamo ostvarene značajne rezultate, te da bi Mrduljaš trebao biti naš suradnik, a ne mi njegovi«, izjavio je Josipović. </p>
<p>Da je dobio koncesiju, Bubalo bi svake tri godine festival s Prokurativa premjestio na zapadnu tribinu stadiona na Poljudu gdje bi se glazbene večeri održavale pred oko 13 i pol tisuća ljudi. </p>
<p>»To bi bila garancija da su se ljudi vratili festivalu, jer to je najvažnije«, istaknuo je Bubalo koji je od Sikirice zatražio javno očitovanje o, kako je kazao, sramotnom dočeku Nove godine na rivi i Prokurativama. »Prevareno je 50 tisuća ljudi, jer razglas na Prokurativama nije bio dovoljno jak. Na rivi nije bilo ničega, samo ljudi koji su pili i psovali. Nije problem u onome tko je organizirao doček nego u onima koji su mu dali to povjerenje«, zaključio je Bubalo. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Hit serija »Kućanice« uskoro na Novoj TV</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nova TV otkupila je prava na emitiranje jedne od trenutačno najpopularnijih američkih televizijskih serija »Desperate Housewives« (Kućanice). Riječ je o seriji za koju su, navodno, interes pokazali RTL i Hrvatska televizija, no prava na prikazivanje na kraju su pripala Novoj TV. </p>
<p>»Kućanice« imaju čak pet nominacija za najprestižniju televizijsku nagradu Zlatni globus i to u svim važnim kategorijama: za najbolju seriju, najbolju glumicu (tri nominacije) i najbolju sporednu glumicu. Serija je nova televizijska senzacija u Americi, koju kritičari nazivaju »Seks i grad za kućanice«, a odličnu gledanost i uspjeh duguje glumačkoj ekipi koju čine atraktivne glumice (uglavnom bivše manekenke) te nešto drukčijem pogledu na živote kućanica u američkom predgrađu. Crnohumorni pogled na život kućanica u idealiziranim američkim predgrađima bio je, očito, dobitna formula za privlačenje gledatelja. </p>
<p>U glavnim ulogama nastupaju Teri Hatcher, koja je svojevremeno proglašena jednom od 50 najljepših žena svijeta, Nicolette Sheridan, Marcia Cross, Felicity Huffman i Brenda Strong. Serija se emitira od listopada prošle godine i u svega nekoliko mjeseci osvojila je milijune gledatelja. U SAD-u je svake nedjelje gleda 27 milijuna gledatelja, dok je u Velikoj Britaniji prva epizoda serijala oborila sve rekorde i postala najgledanijom američkom serijom u povijesti britanske televizije. Naime, prvu epizodu emitiranu na Chanelu 4 pratilo je više od četiri i pol milijuna gledatelja što je gotovo dvostruko više od gledanosti prve epizode »Seksa i grada«. Iza »Kućanica«, najveću gledanost su ostvarile već godinama omiljene serije »Simpsoni«, »Hitna služba« i »Ekipa za očevid«. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Nicolette Sheridan ponijela titulu najgore odjevene </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Nicolette Sheridan, junakinja TV sapunice »Kućanice« koju ćemo uskoro moći pratiti u programu Nove TV, zauzela je prvo mjesto na ovogodišnjoj Blackwellovoj listi najgore odjevenih zvijezda. Prošlogodišnju pobjednicu, Paris Hilton, nasljednicu hotelskog lanca Hilton, Blackwell je plasirao na peto mjesto. </p>
<p>Na meti otrovnog kritičareva jezika ovaj se put našla i glumica Lindsay Lohan, koju je Blackwell nazvao preoskudno odjevenom starletom. </p>
<p>Taj bivši modni dizajner, koji već 45 godina sastavlja modnu list, i ove je godine odao počast »čudesnim modnim ikonama«: Nicole Kidman, Natalie Portman, Barbari Walters, Kate Winslet, Annette Bening, Oprah Winfrey, Scarlett Johansson, Gwen Stefani i Jennifer Garner. Modni gubitnici Blackwellove liste su iz godine u godinu manje više isti: Courtney Love, Serena Williams, Britney Spears, Paula Abdul, Meryl Streep i donedavna bogatašica Anna Nicol Smith.</p>
<p>Sestre Jessica i Ashlee Simpson dijele treće mjesto, a njima je, kako kaže Blackwell, loš ukus u genima. </p>
<p>Prošla godina, prema kritičarevom mišljenju, bila je prepuna modnih promašaja. No, izrazio je nadu kako će se u 2005. ultra ženstveni izgled podići na nove razine. Elegancija, klasika i minimalizam nikad nisu out kao ni dobro ogledalo, zaključuje taj modni »policajac«. (aj)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»Sidewaysu« najviše nominacija za nagradu SGA</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Uoči skore objave nominacija za Oscara film »Sideways«, miljenik filmskih kritičara i jedan od glavnih kandidata za tu nagradu te dobitnik brojnih drugih priznanja, osvojio je najviše nominacija za nagradu koju dodjeljuje struka, točnije Udruženje filmskih glumaca (SAG). Naime, »Sideways« Alexandra Paynea predvodi utrku za najbolji film s četiri nominacije, a pored njega za najbolji film konkuriraju »The Aviator«, »Hotel Rwanda«, »Ray«, »Finding Neverland« i »Million Dollar Baby«. Zanimljivo je da su svi nominirani filmovi, osim »Sidewaysa«, nastali prema istinitim događajima ili su njima bili inspirirani. </p>
<p>Osvajači SGA priznanja bit će proglašeni na svečanosti 5. veljače, a stručnjaci smatraju da će i ta priznanja poslužiti kao dobar pokazatelj kako bi se stvari mogle događati na dodjeli Oscara, tim više jer glumci čine najveći dio glasačkog tijela Američke filmske akademije. </p>
<p>Među glumcima najviše je nominacija, čak četiri, osvojio je Jamie Foxx, tumač sporedne uloge u »Collateralu«, te glavne u hvaljenoj biografskoj drami »Ray«. To također zorno dočarava kako su predviđanja o Foxxovom trijumfu na dodjeli Oscara vrlo moguća. </p>
<p>Glumci iz filma »Sideways«, Paul Giamatti i Thomas Haden Church, nominirani su u kategorijama najboljeg glavnog i sporednog glumca, dok je njihova kolegica iz filma Virginia Madsen nominirana u kategoriji najbolje sporedne glumice. Pored Gimattija i Foxxa za najboljeg glumca još se natječu Don Cheadle, Leonardo DiCaprio i Johnny Depp, dok su kod glumica nominirane Imelda Staunton, Hilary Swank, Annette Bening, Kate Winslet i debitantica Catalina Sandino Moreno koja je oduševila sjajnim nastupom u drami »Marija, milosti puna«. Inače, Hillary Swank i Annette Bening već su se 1999. godine natjecale za istu nagradu i u istoj kategoriji, a Beningova je tada osvojila SAG za »Vrtlog života« dok je Swank osvojila Oscara za »Boys Don't Cry«.</p>
<p>Veteran James Garner dobit će priznanje za životno djelo, a SAG priznanja podijelit će se još i u televizijskim kategorijama. Tako za najbolja glumačka ostvarenja u dramskim serijama konkuriraju ekipe serija koje je i domaća publika imala priliku gledati: »24«, »Dva metra pod zemljom«, »Ekipa za očevid«, »Obitelj Sopranos« i »Zapadno krilo«. U kategoriji najboljih glumačkih nastupa u komediji konkuriraju ekipe »Kućanica«, »Svi vole Raymonda, »Seksa i grada«, »Will & Grace« te »Arrested Development«. (dv)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Jackson zatražio suđenje zatvoreno za javnost</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Odvjetnici Michaela Jacksona zatražili su od kalifornijskog suda da zatvore vrata za javnost tijekom saslušanja pjevača optuženog za seksualno zlostavljanje maloljetnika. Neobičan zahtjev Jacksonov je odvjetnik Tom Sneddon predstavio sucu višeg suda u Santa Barbari Rodneyju Melvilleu u utorak. Pjevačevi odvjetnici dodali su kako bi sva buduća saslušanja 46-godišnje pop zvijezde trebala biti u sučevim odajama. </p>
<p>Zahtjev je predan tek nekoliko dana uoči prvog pojavljivanja Michaela Jacksona na sudu, na kojem će pop legenda biti ispitivana o svim optužbama vezanima uz zlostavljanje maloljetnika, ali i o svim bivšim optužbama. </p>
<p>Jacksonovi su odvjetnici zamolili Melvillea da zabrani svjedočenja koja nisu usko povezana uz slučaj, te da onemogući pristup novinarima kako njihovi napisi ne bi utjecali na eventualnu presudu.</p>
<p>Michael Jackson zasigurno se pribojava suđenja jer bi ovaj put zaista mogao završiti iza rešetaka. Godine 1990. je, naime, optužen za seksualno zlostavljanje dječaka, no građanska je parnica riješena izvan sudnice, a protiv Jacksona nisu podignute daljnje optužbe. </p>
<p>Optužba se, dakako, nije složila sa zahtjevom Jacksonovog odvjetnika Toma Sneddona. </p>
<p>Novinari BBC-a dokopali su se posebnog sudskog dokumenta u kojemu su otkrili da je producent i televizijski voditelj Martin Bashir također pozvan da svjedoči na sudu 1. ožujka. Razlog tomu je, pretpostavlja se, dokumentarac koji je godine 2003. Bashir snimio razgovarajući s Michaelom Jacksonom, a koji su vidjeli milijuni ljudi širom svijeta. Predstavnici medija pobunili su se protiv eventualne zabrane njihova prisustva na suđenju protiv Michaela Jacksona. Smatraju da bi time kalifornijski sud prekinuo tradiciju otvorenih saslušanja.</p>
<p>»Sve što se odigrava u sudnici trebala bi pratiti i javnost«, stoji u njihovu priopćenju. »Zvjezdani status Michaela Jacksona ne bi smio promijeniti tu činjenicu«.</p>
<p>Urednik vijesti BSkyB-a kazao je kako će organizirati prosvjede ukoliko sud odobri zahtjev Jacksonovih odvjetnika. Petodnevne polusatne emisije, koje se emitiraju nakon suđenja, planirane su u programu od dana kada počinje suđenje – 31. siječnja. (pbp)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Sedmogodišnji dječak optužen za ubojstvo dobio dva milijuna dolara</p>
<p>CHICAGO</p>
<p> – Jedan od najmlađih ikad optuženih ubojica, sedmogodišnji dječak koji je bio osumnjičen za ubojstvo djevojčice 1998., dobio je od gradskog vijeća Chicaga dva milijuna dolara kako bi njegova obitelj odustala od tužbe protiv gradskih vlasti. Dječak i njegov osmogodišnji prijatelj postali su udarna vijest kad su ih vlasti optužile da su ciglom srušili djevojčicu s bicikla, zadavili je i onda silovali. Nekoliko mjeseci poslije tužitelj je odbacio optužnicu jer je u međuvremenu na tijelu djevojčice nađena sperma te podigao optužnicu protiv pravog počinitelja. On je trenutačno u zatvoru i čeka suđenje.</p>
<p>Sedmogodišnjakova je obitelj tvrdila da je dječak obolio od posttraumatskog stresa pa je tužila gradsko vijeće i policiju. Tužba protiv policijskih inspektora koji su vodili slučaj i dalje stoji. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Nema govora o ukidanju Teatra ITD </p>
<p>Glumci su u apelu naznačili da je moguće ukidanje najprije ansambla, a onda i kazališta / Trebalo bi otvoriti vrata teatra i nekim novim ljudima i programima, pri čemu se ne bi zanemario sadašnji ansambl, kaže Nataša Rajković / U nemogućoj smo poziciji, ne znamo što se događa, ni što će biti, a takva je situacija pogodna za manipulacije, kaže Daria Lorenci </p>
<p>Konferencija za novinare, održana u utorak u Teatru ITD trebala je biti uobičajena godišnja konferencija koja se održava uoči tjedna besplatnih predstava u tom kazalištu. Ali, na konferenciji je novinarima podijeljen tekst, dramatično naslovljen »Apel za spas Teatra ITD«. </p>
<p>Glavne točke Apela već su poznate javnosti; nova uprava Studentskoga centra želi ukinuti Teatar ITD kao profesionalno kazalište, ansamblu je ponuđeno da potpiše ugovor na šest mjeseci umjesto na godinu dana kao što je bila dosadašnja praksa, predsjednica programskog vijeća SC-a Nataša Rajković rekla je da profesionalni ansambl Teatru ITD nije potreban, što su glumci protumačili kao njeno podržavanje ukidanja ansambla.</p>
<p>I Nataša Rajković je – tu sada dolazi do neobične formulacije u tekstu apela – »željela odbiti« program i sredstva koja su Gradski ured za kulturu Grada Zagreba (650.000 kuna) i Ministarstvo kulture (50.000 kuna) odobrili Teatru za ovu godinu. </p>
<p>U potpisu apela stoji »Prioritetni ansambl Teatra ITD« te je javnost obaviještena da je svih dvanaest glumaca, članova ansambla, potpisalo apel. Kao što smo saznali, to baš i nije točno jer dvije glumice, Ana Karić i Nataša Dangubić, nisu potpisale apel. </p>
<p>Mlada glumica Nataša Dangubić rekla nam je da ju nitko nije obavijestio ni o konferenciji za novinare, na kojoj nije ni bila, ni o apelu. Apel ne može podržati jer su u njemu, kako je navela, sadržane ozbiljne optužbe koje nisu provjerene. Nataša Dangubić pita se odakle sastavljačima apela informacija da je Nataša Rajković odbila program i financijska sredstva kada je ona osobno bila prisutna u trenutku kada je Nataša Rajković prije dva dana uopće saznala da su sredstva odobrena. Osim toga, Dangubić kaže da s ponuđenim šestomjesečnim ugovorom, koji nije potpisala ni ona ni ostali članovi ansambla, nema veze Nataša Rajković, već upravitelj SC-a Niko Vidović.</p>
<p>»To su nečije insinuacije i špekulacije, koje su proizišle iz opće neinformiranosti. Vladimir Stojsavljeć, pročelnik Gradskog ureda za kulturu, izjavio je da postoje dva prijedloga programa za Teatar ITD, jedan od ravnatelja, a drugi od programskog vijeća, stoga ne razumijem kako se može tvrditi da bilo tko želi ukinuti ITD. Zbog čega bi netko predlagao program ukoliko želi ukinuti taj isti teatar«, kaže Nataša Dangubić.</p>
<p> Da je riječ o kaotičnoj situaciji, u kojoj se, pučki rečeno, ne zna tko pije, a tko plaća, slaže se i Dangubićkina kolegica Daria Lorenci. Daria je potpisala apel, ali se ograđuje od dijela koji upućuje na to da je Nataša Rajković »željela odbiti« program i novce. »U nemogućoj smo poziciji, ne znamo što se događa, ni što će biti, a takva je situacija pogodna za manipulacije, te se vrlo lako može potiho napraviti nešto što nam ne bi odgovaralo. Zbog toga je i došlo do ovakve panične reakcije«, kaže Lorenci. Osim pretpostavki i bojazni, i neke su konkretne stvari nagnale glumce da reagiraju. Daria Lorenci tvrdi da je od same Nataše Rajković saznala da nova uprava SC-a želi ukinuti profesionalni ansambl te smatra da bi se tim činom označio i kraj kazališta onakva kakvo ono sada jest te da bi to mogao biti prvi korak prema ukidanju Teatra ITD. »Ugovori na šest mjeseci, koji su nam ponuđeni, nagoviještaju ukidanje profesionalnog ansambla, a takve korjenite promjene često dovode do rasula, a ne do pozitivnih pomaka«, smatra Lorenci.</p>
<p>Nataša Rajković, pak, rezolutno niječe bilo kakvu mogućnost da se ukine Teatar ITD, ali i da se raspusti ansambl te tvrdi da se o tome nije niti razgovaralo. Glumcima su, kako nam je rekla, ponuđeni ugovori na šest mjeseci nakon što su im istekli stari jednogodišnji ugovori, s tim da uprava SC-a nije bila dužna produžiti suradnju s ansamblom. U tih će se šest mjeseci iskristalizirati kojim putem će krenuti Teatar ITD, odnosno, kako je navela Nataša Rajković, definirat će se potrebe i modeli rada.</p>
<p>Pri tom Rajković misli na otvaranje vrata teatra i nekim novim ljudima i programima, pri čemu se ne bi, kako kaže, zanemario sadašnji ansambl. Rad Teatra ITD bi trebalo uskladiti s očekivanim zakonom o kazalištu te Rajković kaže da upravo zbog tog zakona i dolazi do promjena. </p>
<p>E sad, Daria Lorenci kaže da je upravo sadašnji model rada Teatra ITD najbliži onomu što će biti predviđeno novim zakonom. »Novi zakon predviđa da se ugovori potpisuju na godinu dana, a ne da se glumci ugovorom vezuju samo uz pojedine projekte, što će se pokušati provesti u Teatru ITD. Većina glumaca iz ansambla ITD-a su slobodnjaci, uključujući i mene, i došli smo u ITD jer nam takav tip institucije odgovara. Ako se bude išlo na to da se glumci angažiraju na pojedinačnim projektima i budu li još k tomu ti programi eksperimentalni, kazalište neće opstati. Mi tek trebamo odgojiti kazališnu publiku koja će redovito posjećivati kazališta koja nisu isključivo komercijalna«, kaže Daria Lorenci. </p>
<p>Što se tiče posljednje točke »optužbe« ansambla, i nju je Nataša Rajković opovrgla: »Tvrdnje u apelu da sam odbila sredstva zagrebačkoga Gradskog ureda za kulturu i Ministarstva kulture ishitrene su i neistinite. Uostalom, ja nisam ni ovlaštena za prihvaćanje ili odbijanje financija, već je to u nadležnosti uprave SC-a«. </p>
<p>Umjetnički ravnatelj ITD-a Damir Mađarić pomirljiv je u svojim izjavama jer ne želi »dolijevati ulje na vatru«. On osobno nikako nije za ukidanje profesionalnog ansambla jer smatra da »treba poštovati dugu tradiciju i kulturnu povijest kazališta«. </p>
<p>I Damir Mađarić i glumci slažu se u jednome: mnoge bi stvari oko Teatra ITD trebalo razjasniti. Primjerice, koliziju odnosa i ingerencija (tko je komu nadređen, tko je za što odgovoran, tko određuje program), dvojnost izvora financiranja i vlasničke odnose. Dok je situacija takva kakva jest, dok postoji »dvostruka linija zapovijedanja«, bilo kakve igre u mutnom su moguće. </p>
<p>U očekivanju zakona o kazalištu</p>
<p>Problem Teatra ITD bio je temom i zajedničkog sastanka čelnih ljudi Ministarstva kulture i Grada Zagreba. Tom je zgodom ministar Božo Biškupić obećao da će zajedno s Gradom sve učiniti da se razriješi nastali spor oko ovoga zagrebačkog kultnog kazališta. Na upit može li ITD izići iz neprirodnog okrilja Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te postati pravim gradskim kazalištem, Andrea Zlatar je kazala kako je to moguće, no treba pričekati donošenje novog zakona o kazalištu. Za sada, po njezinu sudu, treba osigurati funkcioniranje programa, za što su namaknuta sredstva. </p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Nakon krležijane murtićijana</p>
<p>Razgovarano o zajedničkim kulturnim projektima u 2005. godini i o onima strateški važnim za kulturu Hrvatske i Zagreba te o određivanje investicijskih prioriteta / Donesena odluka o osnivanju gradskih kulturnih vijeća, za koja će natječaj biti raspisan 17. siječnja / Grad više neće pokrivati kontinuiranu proizvodnju dugova HNK, rekla je Andrea Zlatar </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Identificiranje zajedničkih kulturnih projekata u 2005. godini i onih strateški važnih za kulturu u Hrvatskoj i njezina glavnoga grada te određivanje investicijskih prioriteta – bila je tema sastanka čelnih ljudi Ministarstva kulture i Ureda za kulturu Grada Zagreba koji je u srijedu sazvao ministar kulture mr. Božo Biškupić. Na konferenciji za tisak koja je potom uslijedila Biškupić je iznio niz tema o kojima se tom zgodom razgovaralo, a one su se ticale svih područja kulturnog djelovanja s ove i s one stranu Save. </p>
<p>Među strateškim planovima valja reći da je u smislu osmišljavanja zagrebačke kulturne potkove, koja se od dvorane »Lisinski« i Nacionalne i sveučilišne knjižnice širi i s druge strane Save gdje se s velikim zamahom gradi Muzej suvremene umjetnosti, dogovoreno da se za buduće projekte osiguraju u planovima razvoja Grada zemljišne parcele.</p>
<p> Tako bi se do 2010. uz MSU trebao graditi muzej arhitekture, nova višenamjenska glazbeno scenska zgrada, koja će moći udovoljiti tehnološkim izazovima novoga vremena, te nova zgrada spremišta kojom bi se koristili ne samo brojni muzeji, koji trenutno nemaju kamo smjestiti dio svoje građe, nego i kazališta i sve druge ustanove u kulturi.</p>
<p>Ministar Biškupić predložio je kolegama iz Grada da se zajedno s Leksikografskim zavodom »Miroslav Krleža« nakon smrti Ede Murtića, velikana koji je svojom osobnošću i talentom obilježio čitavo proteklo stoljeće, pokrenu jednosveščano enciklopedijsko izdanje, koje će objediniti sve aspekte njegova mnogovrsnog djelovanja, i nazove ju, po uzoru na »Krležijanu«, »Murtićijana«. Ideja je zdušno prihvaćena, što konkretno znači da bi takav hvalevrijedan projekt, koji bi se najvjerojatnije radio iduće tri godine, novčano poduprli i Grad Zagreb i Ministarstvo kulture.</p>
<p>Otvoren je problem smještaja Muzeja naivne umjetnosti. Muzej se trenutno nalazi u zgradi koja mora biti vraćena vlasnicima, a za koji će se kao privremeno rješenje već ove godine otpočeti uređivati Gradec. Razgovarano je konstruktivno o problemu rješavanja matičnih službi, koje bi morali voditi visokostručni ljudi, disperziji kulturnih programa širom Hrvatske, kako bi se racionalizirali troškovi, a vrijedne kulturne priredbe stigle u sve veće gradove.</p>
<p> Budućnost velikih manifestacija i brojnih festivala ovisi o njihovoj nužnoj inovativnosti (poput Smotre folklora) i modernizaciji menadžmenta. Informatizacija i digitalizacija muzejskog i knjižničkog blaga prioriteti su novoga vremena, baš kao i Zakon o kazalištu, u čiju su izradu uključeni vodeći ljudi Grada, a čija bi prva inačica uskoro trebala biti zgotovljene i krenuti u javnu raspravu. </p>
<p> Što se tiče kulturnih industrija, zajednički je iskazano nezadovoljstvo stanjem u nakladništvu i filmu, gdje će se pokušati naći prihvatljiva rješenja.</p>
<p>Ovom je zgodom najavljena odluka Grada Zagreba o osnivanju gradskih kulturnih vijeća, koja je na Skupštini donesena u prosincu, kada je i zaključeno da će se 17. ovoga mjeseca raspisati natječaj za buduća vijeća. Andrea Zlatar, članica Gradske skupštine zadužena za kulturu, to je iskoristila da pozove sve ključne sudionike u kulturi da se jave na natječaj.</p>
<p>Novinare je pak zanimala sudbina Kinoteke i kina »Tuškanac«, o kojima smo čuli da se neće ukinuti, jer da Grad vodi brigu o tome da ne ostane bez dvorane za kinotečki i art program, no o njihovu se korištenju moraju dogovoriti sami sudionici.</p>
<p>Od vizije do revizije Hrvatskoga narodnog kazališta – glasio bi slogan pod kojim se već predugo bez konkretnih rješenja razgovara o toj ključnoj nacionalnoj kazališnoj kući. Odgovor koji je ponudila Andrea Zlatar nije iskakao iz rečenog klišeja, jer smo opet čuli da se očekuje konačno izvješće za proteklu godinu iz kojega bi se trebalo vidjeti kako su poštivani sanacijski programi. Grad više neće pokrivati kontinuiranu proizvodnju dugova, rekla je Zlatar, no i dalje će snositi troškove programa. A o samom programu i njegovim estetskim dometima reći će svoje i Povjerenstvo kao i Vijeće za kazalište.</p>
<p> To su samo neki naglasci iz prioritetnih zajedničkih kulturnih programa Grada Zagreba i Ministarstva kulture koji bi morali racionalizirati gospodarenje u kulturi te obogatiti kulturnu ponudu koja se tiče svih hrvatskih građana. Sastanku su bili nazočni uz Andreu Zlatar i pročelnik Ureda za kulturu Grada Zagreba Vladimir Stojsavljević i njegovi suradnici.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Leskovar i Brešan - veleposlanici H. C. Andersena</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Danska zaklada »H. C. Andersen 2005.« na svečanosti 18. siječnja u Kopenhagenu imenovat će hrvatske umjetnike Moniku Leskovar i Vinka Brešana veleposlanicima H. C. Andersena. Svečanost će se održati u Hofteatru, starom dvorskom kazalištu u sjedištu danskog parlamenta, potvrdio je u srijedu Vinko Brešan. Veleposlanici su, po pravilniku Zaklade, poznati i inspirativni umjetnici, političari i sportaši, koji će predstavljati projekt »H. C. A. - abc« u borbi protiv nepismenosti u svijetu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Film »La strada« na festivalu Alpe Adria </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dokumentarni film »La Strada« Damira Čučića uvršten je u program 16. filmskoga festivala Alpe Adria koji će se održati u od 20. do 27. siječnja u Trstu. »La Strada« će biti prikazana 21. siječnja, a natjecat će se u međunarodnoj konkurenciji dokumentarnih filmova središnje i istočne Europe, priopćio je Hrvatski filmski savez. Polusatni dokumentarni film »La Strada« (2004.) posvećen je glavnoj ulici istarskog grada Vodnjana. Film prikazuje ozračje u ulici u različitim razdobljima dana i donosi priče o njezinim stanovnicima koji su došli sa svih strana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Stota izvedba »Cabares, Cabarei« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U subotu u Teatru »Exit« u Zagrebu bit će stota svečana izvedba »Cabares, Cabareia« Zijaha A. Sokolovića. Predstava koja već duže vrijeme puni gledalište govori »o upoznavanju, o iskustvu, o običnom danu, o uspjehu i neuspjehu, o dogovaranju, o borbi mišljenja, o hrani, o zdravom razumu, o vožnji autom, o budućnosti, o kazalištu kao frižideru zabluda o mediokritetima, o rodbini, o zaostalosti, o pomirenju sa životom, o budalama, o seksu i starosti«. </p>
<p>S. T. K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Fitch i Popović tricama »torpedirali« Turke </p>
<p>Trener Cibone Dražen Anzulović nakon duge je potrage u Amerikancu Geraldu Fitchu pronašao jednu od dvije »karike koje nedostaju«, koje bi Ciboni nakon dugo sezona mogle donijeti i nešto više u Euroligi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon »stvaralačke krize« protiv Olympiacosa, košarkaši Cibone vratili su se pobjedničkom ritmu u Euroligi, u 10. kolu ostvarili su vrlo vrijednu pobjedu 82-72 (34-28) protiv turskog Efes Pilsena i sada ih samo gotovo nemoguća teorija može odvojiti od drugoga kruga natjecanja. Trener Cibone Dražen Anzulović nakon duge je potrage u Amerikancu Geraldu Fitchu pronašao jednu od dvije »karike koje nedostaju«, koje bi Ciboni nakon dugo sezona mogle donijeti i nešto više u Euroligi. Fitch je pred zagrebačkom publikom »eksplodirao« sa 22 poena (trice 4-8) osam skokova i tri asistencije. </p>
<p>U srijedu je u dvorani Dražena Petrovića pod zahuktalim cibosima stradala dotad vodeća momčad skupine A. Efes Pilsen je obranom čovjeka zatvorio sve prilaze košu pa su cibosi u prvom poluvremenu uglavnom poene postizali iz vanjskih šuteva ili kontranapada. Nesreća Turaka bila je u tome što su naletjeli na vrlo raspoložene strijelce domaće momčadi, nakon vodstva 13-5 u petoj minuti Cibona je povisila vodstvo na 14 razlike deset minuta kasnije. Kod gostiju koji vrve skupim igračima zakazali su upravo najbolji, Fitch je potpuno iz igre isključio Domercanta koji je dvoboj završio s dva poena iz slobodnih bacanja, Solomon je ubacio 14, većinu kada više nije bilo važno. Nakon dvije godine u Draženov se dom vratio bivši cibos Nikša Prkačin, no niti on nije mogao pomoći svojoj momčadi, ubacio je tek pet poena. Tako su najbolji igrači gostiju bili Nikolić (25 poena) i Arslan koji je krajem treće četvrtine zaprijetio serijom trica.</p>
<p> Čudan je bio izbor turskog trenera Oktaya Mahmutija, njegova je momčad u drugom poluvremenu uporno forsirala zonsku obranu, protiv koje su cibosi imali najefikasnije oružje – trice. Kada je Nikolić u 31. minuti smanjio na 51-61 krenula je »kanonada« »vukova« koji su do 35. minute ubacili pet trica za najveće vodstvo u 35. minuti (78-55) i tu je priči bio kraj. Efes Pilsen je tek uspio ublažiti katastrofu koja im je prijetila. </p>
<p>Dražen Anzulović, trener Cibone, nakon utakmice je kazao: Pobijedili smo veliku momčad, uspjeli smo se nametnuti taktički i pružiti 35 minuta sjajne igre. Fitch se još najbolje ne snalazi na zonu.</p>
<p>Oktay Mahmuti, trener Efes Pilsena, se nadovezao rekavši: Ovo nije bila naša prava slika, u zadnje četiri utakmice pokušat ćemo osigurati prvo mjesto u skupni. Fictch nas nije iznenadio, ali ne treba pričati o pojedincima nego o sjajnoj Ciboni. </p>
<p>• Dvorana Dražena Petrovića </p>
<p>CIBONA VIP – EFES PILSEN 82-72 (16-11, 18-17, 27-20, 21-24)</p>
<p>CIBONA VIP: Omerhodžić, Longin 3, Žižić 6, Fitch 22 (0-2), Štimac 9 (2-4), Bader 9 (3-6), Poljak, Rozić, Morović, Popović 16, Vranković 9 (1-2), Krstić 8.</p>
<p>EFES PILSEN: Arslan 11 (2-2), Solomon 14 (3-4), Ermis, Prkačin 5 (5-6), Abi 2, Nikolić 25 (5-7), Peker, Pastal, Kecman, Kuqo 13 (3-6), Domercant 2 (2-4), Yilmaz. </p>
<p>ŠUT IZ IGRE: Cibona 31-61 (51 posto), Efes 23-51 (45 posto)</p>
<p>TRICE: Cibona 14-30 (47 posto), Efes 6-15 (40 posto)</p>
<p>SKOKOVI: Cibona 31 (22+9), Efes 26 (18+8)</p>
<p>SUCI: Mitjana (Španjolska), Cicoria i Taurino (oba Italija) </p>
<p>GLEDATELJA: 4.000 </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Gerald FITCH</p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Nezaustavljiva Mujanović dotukla favorizirane Čehinje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Košarkašice Croatije nadomak su prolazu među četiri najbolje ekipe centralne konferencije Fiba Kupa, u prvom dvoboju četvrtfinala svladale su praški USK rezultatom 88-66 (45-37). Domaće igračice na terenu su ispunile sve zahtjeve trenera Viktora Kovača i iznenađujuće velikom razlikom nadvisile Čehinje koje su slovile kao prvi favorit natjecanja. Centar Razija Mujanović bila je prvo ime dvoboja, svojom igrom predstavljala nerješiv problem za gošće, zabivši čak 36 koševa i uspješno skočivši 15 puta. Uzvrat u Pragu je 20. siječnja.</p>
<p>• SŠD Peščenica</p>
<p>CROATIA – USK PRAG 88-66 (24-21, 21-16, 23-15, 20-14)</p>
<p>CROATIA: Ivezić 7, HADŽIMUSTAFIĆ 7 (2-2), KOVAČ 6 (2-2), Marin, Paunović 6, Blagaj, VUKČEVIĆ 11 (5-6), Kraljev, KLEIN-ŠUMANOVAC 12 (1-2), Čačić 3 (1-2), MUJANOVIĆ 36 (6-8), Grgin.</p>
<p>USK PRAG: Palicková, Brown 6 (2-2), VORACKOVÁ 21 (4-4), GERSTNEROVÁ 7 (1-2), Brantlova 2 (2-2), BORTELOVÁ 6 (2-2), MOKROSOVA 15 (2-2), OPLUŠTILOVÁ 6, Podesvová, Lichnerová 3. </p>
<p>SUCI: Kovačič (Slovenija) i Vigh (Mađarska). GLEDATELJA: 150.</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Razija MUJANOVIĆ</p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Superveleslalom za Götschl, Janica 13.</p>
<p>Veliki broj skijašica u super G-u zbio se u malom vremenskom rasponu, a tek nešto brži nastup Janicu bi lansirao visoko, među pet najboljih. Ovo trinaesto mjesto Janice dobilo je primjese nešto slabijeg rezultata isključivo zbog sjajnog nastupa Anje Pärson, koja je bila druga, preskočivši Janicu u ukupnom redoslijedu Svjetskog skijaškog kupa</p>
<p>CORTINA D'AMPEZZO</p>
<p> – Polovica utrka Svjetskoga kupa trebala je proći do prve pobjede Austrijanke Renate Götschl. Najtalentiranija skijašica današnjice za brze discipline tek je na superveleslalomu u Cortini d'Ampezzo uspjela odvoziti pobjedničkih sedamdeset sekundi i ostvariti 34. pobjedu u uspješnoj karijeri. Janica Kostelić je, pak, zauzela solidno 13. mjesto s ne baš velikim zaostatkom za pobjednicom od jedne sekunde. </p>
<p>Janičini nastup u četvrtak uvjetovali su novonastali problemi oko vida, no na superveleslalomu, kako sama kaže, nije imala tih teškoća, a plasman upada u sferu solidnih rezultata. Naime, veliki broj skijašica zbio se u sasvim malom vremenskom rasponu, a tek nešto brži nastup Janicu bi lansirao jako visoko, među pet najboljih. Ovo 13. mjesto dobilo je tek primjese nešto slabijeg rezultata isključivo zbog sjajnog nastupa Anje Pärson, koja je bila druga i s osamdeset bodova preskočila Janicu u ukupnom redoslijedu Svjetskoga kupa. </p>
<p>Hrvatska skijašica umjetnički je ponovno zadovoljila, no kao da se tijekom vožnje osjećala stalna potreba da drži stisnutu kočnicu, pa je tako od prvoga prolaznog vremena zaostajala pola sekunde za tada vodećom Pärson. Do ciljne ravnine taj se zaostatak ravnomjerno povećavao i na kraju je Janica za Šveđankom ubilježila osamdeset stotinki slabije vrijeme. I Pärson je ponosno stajala na vrhu karavane i bila nadomak prve pobjede u karijeri, u ovoj disciplini, do nastupa Renate Götschl, koja je negdje morala »eksplodirati« i ugrabiti prvu ovosezonsku pobjedu. Inače, najveća je tragičarka utrke Njemica Maria Riesch, koja je teško pala i vjerojatno obnovila ozljedu zbog koje nije vozila sve do početka prosinca prošle godine... </p>
<p>• Rezultati, superveleslalom: 1. Götschl (Aut) 1:15.57, 2. Pärson (Šve) +0.22, 3. Ertl (Njem) +0.45, 4. Kildow (SAD) +0.52, 5. Dorfmeister (Aut) +0.60... 13. KOSTELIĆ +1.02... redoslijed, superveleslalom: 1. Dorfmeister (Aut) 215, 2. Kildow (SAD) 210, 3. Götschl (Aut) 209... 8. KOSTELIĆ 120... ukupni redoslijed Svjetskoga kupa: 1. Poutiainen (Fin) 706, 2. Pärson (Šve) 659, 3. KOSTELIĆ 633, 4. Dorfmeister (Aut) 549, 5. Götschl (Aut) 518... FLEISS 93... JELUŠIĆ 89... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Janica: Problemi s vidom nisu nikakva novost </p>
<p>CORTINA D'AMPEZZO</p>
<p> – Janica Kostelić prvi je superveleslalom u Cortini vozila bez leća. No, kako će sama reći to nije bio razlog nešto slabijeg plasmana od dosadašnjih u ovoj disciplini, jer... </p>
<p>– Problemi s vidom nisu iskrsnuli u posljednjih nekoliko dana. Dioptrija se s vremenom pogoršavala i bez leća sam imala problema jedino prilikom vožnje u magli ili kod difuznog svjetla. Što se tiče leća, prvo sam nosila mekane, ali one nisu baš primjerene za sportske aktivnosti. A na tvrde, koje trenutačno nosim, čovjek se mora priviknuti. Ništa specijalno niti radikalno. Možda na kraju cijele sezone odem na operaciju, pojma nemam..., rekla je Janica Kostelić. </p>
<p>Janica se osvrnula na prvi superveleslalom u Cortini: </p>
<p>– Snijeg je bio prilično spor, mnogo sporiji nego što pamtim s prijašnjih utrka u Cortini. Napravila sam nekoliko malih pogreški, jednu krupniju i eto me na 13. mjestu. Bit će valjda bolje sljedećih dana. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Dinamo Šakom na Niku Kranjčara</p>
<p>Vinko Šaka, trenerski regrut iz Dinamove omladinske škole, će sljedećih dana vježbati trojicu maksimirskih igrača s transfer-liste. Riječ je o onima koji su odbili prihvatiti reviziju ugovora, pa su shodno takvoj odluci »izgnani« iz prve momčadi. Dakako, sva su trojica još uvijek vezana za klub originalnim ugovorima, a obaveza je klupske struke osigurati im trenera i uvjete za rad</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dinamova je struka u srijedu ponovno zamahnula - Šakom prema Niki Kranjčaru. Nakon što ga je poslala na transfer-listu i tako zadala gromki udarac »šakom u bradu« njegove karijere, sada mu je dodijelila posebnog trenera. U pitanju je Vinko Šaka, trenerski regrut iz Dinamove omladinske škole, koji će sljedećih dana vježbati trojicu maksimirskih igrača s transfer-liste. Riječ je o onima koji su odbili prihvatiti reviziju ugovora, pa su shodno takvoj odluci »izgnani« iz prve momčadi. Dakako, sva su trojica još uvijek vezana za klub originalnim ugovorima, a obaveza je klupske struke osigurati im trenera i uvjete za rad. Riječ je o Daliboru Poldrugaču, Danijelu Hrmanu i, dakako, Kranjčaru. </p>
<p> – Njih trojica ne idu na pripreme. Ne ide niti Veldin Karić. Još nam se nije javio i od ovog trenutka ga brišem s popisa putnika, barem za Medulin, naglasio je Dinamov trener i sportski direktor Ilija Lončarević. </p>
<p>Karić već više od dva tjedna pregovara s potencijalnim kupcima iz Austrije i Njemačke, a Lončareviću je obećao razjasniti svoj status do početka priprema, dakle do četvrtka, 13. siječnja. </p>
<p> – Bili smo korektni prema njemu i ako se u ova tri dana nije bio u stanju niti javiti, onda nemamo o čemu razgovarati. Je li otpisan? Ne znam, vidjet ćemo. Bilo bi malo glupo da sad kažem da ćemo ga čekati do ponoći ili do polaska autobusa. </p>
<p> No, desetak minuta kasnije Karić se ipak - javio. Lončarevićev je gnjev naglo splasnuo. </p>
<p> – A, što sad da radim s njim? Vodit ćemo ga u Medulin, što drugo... Bit će u sličnom statusu kao i Jasmin Agić. </p>
<p> Obojica su, naime, na izlaznim maksimirskim vratima i zasigurno će napustiti klub. Agić će karijeru nastaviti u korejskom Incheon Unitedu, ali još uvijek nije sredio potrebnu dokumentaciju. Stoga će, do okončanja svih formalnosti, ipak trenirati s Dinamom. Zasad je izvjesno i to da Karić karijeru neće nastaviti u Dinamu.</p>
<p> – Od 31. siječnja, dakle od dana kad završava prijelazni rok, Karić više neće biti Dinamov igrač. To mogu jamčiti, kaže Karićev menadžer Vladimir Bubić. </p>
<p> U igri su austrijski Salzburg, Tirol (trebao bi zamijeniti nizozemskog napadača Koejoea, koji je otišao u Freiburg) te jedan njemački prvoligaš. Kako god bilo, i Agić i Karić će, dakle, u četvrtak u 9.30 sati zajedno s (bivšim) suigračima krenuti na prvi dio priprema u Medulin. Povratak je predviđen za 21. siječnja, nakon čega slijede dvotjedne pripreme u Španjolskoj. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Odlazak u Hajduk nije svetogrđe </p>
<p>»Ne znam zbog čega se mnogi brinu za moj status i status moje obitelji u Zagrebu ode li Niko u Split. Zašto ne bi otišao, pogotovo nakon što su u Dinamu otvoreno poručili da na njega više ne računaju«, kaže Zlatko Kranjčar</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Koliko god se Zlatko Kranjčar ovih dana zbog sina Nike nastoji odmaknuti od bilo kakvih komentara, neke je ipak izrekao. Svakako je zanimljiv onaj u kojem ne vidi nikakvo svetogrđe u tome što je Niko kao profesionalac spreman otići u bilo koju sredinu u kojoj će ga cijeniti i omogućiti mu igrati, makar to bio i Hajduk. </p>
<p>– Ne znam zbog čega se mnogi brinu za moj status i status moje obitelji u Zagrebu ode li Niko u Split. Zašto ne bi otišao, pogotovo nakon što su u Dinamu otvoreno poručili da na njega više ne računaju? Ne živimo li u otvorenoj zemlji, u kojoj treba svakodnevno graditi mostove umjesto da ih se sustavno ruši? Zbog čega činjenica da netko iz Dinama zaigra za Hajduk i obratno treba imati obilježje izdaje, pita se tata Kranjčar. </p>
<p>Svjestan je mogućnosti da njemu, Dinamovu izdanku i dinamovcu u punom smislu, budući dani mogu biti obilježeni teškoćama ako Niko prihvati Hajdukovu ponudu i zaigra na Poljudu. Stoga je dodao: </p>
<p>– Ne bi li bilo normalno da se umjesto nas još više zabrinu oni iz Dinama koji su Niku gurnuli u to stanje kaosa i zbrke, zbog kojeg najviše ispašta klub? Pitam se zašto klupska skupština, uprava i navijači još uvijek njih ne pozivaju na odgovornost? Očigledno da je u percepciji javnosti mnogo veći grijeh kad dinamovac ode u Hajduk i obratno, nego što je to krivnja onoga koji je svemu tomu kumovao. </p>
<p>Procjenjujući kako Niko očigledno ipak mnogo vrijedi kad ga se proteklih dana dramatično i sudbinski stavlja na čelna medijska mjesta, Kranjčar je još rekao: </p>
<p>– Znam samo da od Dinama ne postoji nikakav pisani dokument da Niku puštaju, pa je pravno i fizički obavezan pojaviti se na službenoj klupskoj prozivci u četvrtak u Maksimiru. Hoće li u Dinamu i ostati, kao što se to nagađa, ovisi o Niki, samo će on odlučiti o svojim sljedećim koracima. </p>
<p>Dakako da nas je zanimalo koliko je moguć veliki obrat pa da netko od Dinamovih čelnika izjavi kako je sav taj igrokaz bio namjerno insceniran kako bi u ovim suhim danima novine imale o čemu pisati: </p>
<p>– Sumnjam da će čovjek, koji je nakon Dinamove utakmice u Puli grmio kako će Niku uništiti, imati obraza sve to poreći, bez obzira na to što lakoćom mijenja mišljenje te što se nikad ne zna hoće li reći da se samo šalio i da je zapravo riječ o nesporazumu. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Uprava ne dovodi pojačanja </p>
<p>Bodrušić će ostati do ljeta, iako se za njega zanimaju u inozemstvu, a to uvjetno važi i za Srebrenka Posavca, koji će najvjerojatnije i na proljeće igrati za Slaven, ali će prije toga potpisati novi ugovor s klubom </p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> – Slaven Belupo započeo je pripreme. Na prvoj prozivci na okupu je bilo 27 igrača: Ivanković, Lisjak, Pelin (vratari), Bodrušić, Crnac, Gal, Jurić, Karabatić (braniči), Bošnjak, Brgles, Ferenčina, Kelemen, Musa, Posavec, Radiček, Sertić, Srpak, Šarlija, Šomoci, Tukser, Višković, Vukojević (vezni igrači), Dodik, Jambrušić, Karabogdan, Pejić i Vručina (napadači). Sertić i Radiček kao oporavljenici treniraju po posebnom programu, a priključio im se i Ferenčina. </p>
<p>Naime, Ferenčina ima problema s koljenom, morao je na artroskopiju pa opet slijedi oporavak. Za tri bi tjedna mogao normalno trenirati. </p>
<p>– Vaše ćemo vam dugove uskoro podmiriti, rekao je igračima predsjednik Miroslav Vitković, koji je na prvom okupljanju bio s direktorom Robertom Markulinom, zatim sportskim direktorom Milanom Šarlijom, tehničkim direktorom Robertom Kerovcem i članom uprave Marinom Pucarom. </p>
<p>Sportski direktor Milan Šarlija rekao je da uprava i stručni stožer imaju povjerenje u postojeći kadar, koji je uspio postići dobre rezultate u prošloj godini, pa novi neće dolaziti. To znači da će Bodrušić ostati do ljeta, iako se za njega zanimaju u inozemstvu, a to uvjetno važi i za Srebrenka Posavca, koji će najvjerojatnije i na proljeće igrati za Slaven, ali će prije toga potpisati novi ugovor s klubom. Božac ima ugovor s klubom, ali nije u kadru, zasad ne želi ići u Pulu 1865, jer su uvjeti u Slavenu i bez igre bolji. Slaven nema potraživanja prema njegovu novom klubu. </p>
<p>Iako su Purić, Balaško i Sabolić, talentirani mladi igrači Koprivnice, pratećeg Slavenova kluba, pod paskom trenera, na pripremama neće biti nijedan igrač iz drugoligaša, jer su trener Slavena i Koprivnice Branko Karačić i Zvonimir Kelek zaključili da je bolje da igrači obave pripreme u drugoligašu. </p>
<p>Slaven Belupo počinje igrati utakmice 22. siječnja, te 29. siječnja s lakšim protivnicima. Od 3. do 14. veljače predviđen je boravak u Međugorju, uz sudjelovanje na turniru Andrije Ankovića u Gabeli 5. i 6. veljače, na kojem nastupaju domaći GOŠK, Zrinjski i Željezničar. Za 9. veljače zakazana je utakmica s Mosorom iz Žrnovnice, a od 11. do 13. veljače Koprivničanci će nastupiti na Memorijalnom turniru Gojka Šuška u Širokom Brijegu. Nakon povratka u Koprivnicu 16. veljače igrat će s lakšim protivnikom, a generalka je u subotu 19. veljače sa čakovečkim prvoligašem Međimurjem u Koprivnici. </p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Novi pozivi na islamizaciju BiH</p>
<p>Književnik Džemaludin Latić pozvao je na provođenje »bošnjačke kulturne revolucije i revitaliziranje islamsko-osmanlijske civilizacije« u BiH / Latićeve izjave protumačene kao poziv na »homeinizaciju BiH«</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika</p>
<p> - Tijekom manifestacije obilježavanja 468. godišnjice Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, najstarije odgojno-obrazovne institucije u BiH, poznati književnik Džemaludin Latić uputio je poruke nakon kojih se rasplamsala polemika o pozivima na islamizaciju Bosne i Hercegovine.</p>
<p>Latić, kojem je skupa s Alijom Izetbegovićem suđeno u poznatom komunističkom procesu muslimanskim intelektualcima 1983. godine, kazao je da su u ovom trenutku bosanski muslimani »vjerojatno najslobodniji muslimani svijeta«. Pozvao je na provođenje »bošnjačke kulturne revolucije i revitaliziranje islamsko-osmanlijske civilizacije«. Dodao je kako dolazi vrijeme kad će neki od učenika Medrese ispisati romane o gorkoj, ali viteškoj muslimanskoj sudbini na Balkanu, te se založio za stvaranje »jake i uređene države, muslimanskog medijskog sustava, matice bošnjačke«.</p>
<p>»Kad ćemo prestati drhtati pred dušmanskim čizmama i tenkovima? Onda kada učenici Medrese u ime Allaha preuzmu političku upravu nad svojim dragim narodom i u svojoj državi Bosni«, kazao Latić. »Naša islamska civilizacija je na čitavom Balkanu uništavana stotinu i trideset godina. To je islamska i to je osmanlijska kultura i civilizacija koja se iznova rađa u svom sjaju i zamahu, poput sunca u oblačnom danu, na europskom kontinentu«, ustvrdio je ovaj pjesnik.</p>
<p>Naposljetku, Latić je citirao Garodija po kojemu je Europa zahvaljujući vatri slobodnog mišljenja najbolji prostor za islam te kazao da bi u idućim godinama u EU mogle biti učlanjeni BiH, čitavo balkansko područje i Turska, te da bi u tom slučaju »svaki treći stanovnik te zajednice bio musliman«. U komentaru bosanskohercegovačkog izdanja »Slobodne Dalmacije«,</p>
<p>Latićeve su izjave protumačene kao poziv na »homeinizaciju BiH«, odnosno onoga dijela gdje su Bošnjaci muslimani u većini. »Džemaludin Latić bi jednostavno vratio osmanlijsko doba u BiH. U Bosni bi priredili 'bošnjačku kulturnu revoluciju', za što im je potrebno islamsko sveučilište i Sarajevo kao panislamski centar u Europi.«</p>
<p>No, koliko Latić i oni koje on predstavlja imaju argumenata za svoju tezu i plan? Nažalost, dosta. Naime, djelovanjem Islamske zajednice u BiH, SDA, nacionalnih organizacija i medija, a uz pomoć iz islamskog svijeta, stvoreni su preduvjeti za revitalizaciju »islamsko-osmanlijske civilizacije« na dijelu BiH koji je tijekom rata nadzirala Izetbegovićeva islamizirana vojska. U mnogim mjestima u Bosni situacija je takva da je stvorena posebna »civilizacija«, ali puno bliža islamsko-iranskoj nego osmanlijskoj, piše ovaj list.</p>
<p>Naravno, Latićev istup dijelom se može i tumačiti njegovim pjesničkim, slobodnijim načinom izražavanja, tim više što je on i ranije znao govoriti u javnosti »bez dlake na jeziku«. No, razumljiva sumnjičavost Hrvata i Srba u BiH spram ovakvih istupa, s obzirom da su i iz službenih krugova Islamske zajednice u BiH, napose od reisu-l-uleme Mustafe efendije Cerića već dolazili pozivi na uspostavu bošnjačke političke dominacije u BiH zbog toga što su Bošnjaci muslimani u ovoj državi najbrojniji narod.</p>
<p>Kazna zbog islamskih poruka</p>
<p>Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) BiH kaznila je Radioteleviziju »Alfa« dosad najvećom kaznom otkako je ovo tijelo formirano zbog toga što je 3. studenoga 2004. emitirala ramazansku Hutbu, dio zajedničke molitve muslimana u kojoj ovlaštena osoba ispred islamske zajednice govori o aktualnim društvenim pitanjima, a koja je svojim sadržajem navodno nosila jasnu huškačku poruku i na otvoren način omalovažavala vjerska uvjerenja drugih naroda koji žive na ovim prostorima, a i šire.</p>
<p>»Alfa« je kažnjena s 50.000 konvertibilnih maraka (oko 25.000 eura), a navodno je jedini razlog što toj postaji nije suspendirana dozvola za emitiranje, činjenica da je u međuvremenu promijenila vlasnika. Preuzeo ju je bošnjački medijski tajkun Fahrudin Radončić. Direktor »Alfe« Mahir Žiško kaže da je postaje kažnjena i zbog »citiranja dijelova Kurana«, što ocjenjuje skandaloznim, posebno jer nije uslijedila kazna za jednu srpsku televizijsku postaju koja je emitirala dokumentarnu emisiju pod nazivom »Pobij, pokrsti, protjeraj«.</p>
<p>No, u Regulatornoj agenciji tvrde da su se huškačke poruke, među ostalim, odnosile i na poziv za bojkot velikih multinacionalnih kompanije poput Coca-Cole, od čijeg dijela prihoda se navodno financira ubijanje Palestinaca.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Albanci iz Preševske doline razmišljaju o ponudi Vlade Srbije</p>
<p>Nenad Čanak optužio vlasti u Beogradu da po Miloševićevom receptu namjerno proizvode krizu na jugu Srbije jer ne mogu riješiti teške društvene probleme u zemlji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Srbijanski državni dužnosnici dogovorili su se da Koordinacijski centar vlade za jug Srbije ubuduće ima ključnu ulogu u rješavanju problema vezanih za kosovsko pitanje kao i da će u to tijelo kooptirati predstavnike albanske zajednice iz općina Preševo, Bujanovac i Medveđa. </p>
<p>Sastanak državnog vrha održan je nakon što su Albanci iz općine Preševo u ponedjeljak, povodom ubojstva 15-godišnjeg Dashnuma Hajrulahua na srpsko-makedonskoj granici, zatražili diplomatsko rješenje krize i razmještanje međunarodnih političkih i vojnih snaga na jugu Srbije te povlačenje srbijanskih snaga sigurnosti s tog područja i otvaranje novih graničnih prijelaza prema Kosovu i Makedoniji.</p>
<p>Međutim, prva reagiranja predstavnika triju najjačih albanskih stranaka s juga Srbije pokazuju da ponuda beogradskih vlasti u ovom trenutku neće biti prihvaćena, ali se o njoj razmišlja, i vrata dijalogu nisu posve zatvorena.</p>
<p>Lider Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak optužio je vlasti u Beogradu da namjerno proizvode krizu na jugu Srbije jer ne mogu riješiti teške društvene probleme u zemlji. »Riječ je o starom Miloševićevom receptu koji glasi da kad postoji neki problem koji ne možeš riješiti, izmisli veći problem zbog kojeg će onaj drugi neko vrijeme pasti u sjenu«, rekao je Čanak. </p>
<p>Europska unija prati situaciju na jugu Srbije i to je test može li Srbija funkcionirati kao multietnička država, izjavio je za radio B92 predstavnik Europske komisije u Beogradu David Hudson. Strani analitičari povodom najnovijih događaja ocjenjuju da je sigurnost na Balkanu poboljšana, ali da Kosovo ostaje najveći problem regije. </p>
<p>Direktor balkanskog ogranka njemačkog Instituta za međunarodna i sigurnosna pitanja iz Berlina Franz Luthar Altmann rekao je za Glas Amerike da su srpsko-albanski sukobi izazvali tešku raspravu Zapada i međunarodne zajednice oko toga što u bliskoj budućnosti učiniti s Kosovom kao glavnim problemom zapadnog Balkana, ali i da je tijekom godina stvoreno okruženje u kojem je nemoguće zamisliti nove ratne sukobe. Direktor za europska pitanja u Korporaciji »Rand« Steven Larabie smatra da je pitanje Kosova i njegova statusa bilo i ostalo najveći problem Balkana, a direktor Istočnoeuropskih studija u washingtonskom centru »Woodrow Wilson« Martin Sletzinger smatra da postoji veza između sigurnosne situacije i europskih integracija Balkana, budući da drugo može pomoći prvome.</p>
<p>Podjela Kosova značila bi podjelu Vojvodine </p>
<p>Rast napetosti na jugu Srbije i eventualno na Kosovu odrazit će se i na zbivanja u Vojvodini, ocjenjuju vojvođanski politički analitičari. Tvrde da će zahtjevi za etničku podjelu Kosova ohrabriti slične namjere u sjevernoj pokrajini, čime se izravno umanjuju šanse za njezinu građansku autonomiju. </p>
<p>Upozoravaju da teritorijalna autonomija neke nacionalne zajednice u Vojvodini može postojati samo ako postoji teritorijalna podjela Kosova. To znači, tko god zagovara podjelu Kosova po etničkom principu, a to u značajnom dijelu čine velikosrpski nacionalisti, zagovara i podjelu Vojvodine po teritorijalnom etničkom principu, što se tim istim nacionalistima sigurno ne bi svidjelo. </p>
<p>S druge strane, lider Demokratske stranke vojvođanskih Mađara Andraš Agošton zauzeo se za to da Mađari dobiju istu autonomiju u Vojvodini kakva se sugerira za Srbe na Kosovu i dodao da bi pitanje personalne autonomije vojvođanskih Mađara trebalo otvoriti u okviru najavljenih ustavnih promjena u Srbiji. Agošton je uvjeren da za ostvarenje personalne, kulturne autonomije kosovskih Srba postoji razumijevanje i najutjecajnijih država međunarodne zajednice. </p>
<p>Prijedlog novog ustava Srbije koji je izradio ekspertni tim predsjednika Srbije predviđa postojanje dviju pokrajina u Srbiji - Vojvodine i Kosova - dok bi eventualne ostale pokrajine bile formirane putem referenduma, ali moraju imati najmanje milijun, a najviše dva milijuna stanovnika u trenutku osnivanja i moći se samostalno financirati. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Mnogim svjetskim čelnicima i dalje prijeti zatvor u SCG-u</p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> - Bivšim i sadašnjim čelnicima SAD-a, Njemačke, Francuske, Velike Britanije i NATO saveza koji su u ožujku 1999. godine naredili bombardiranje tadašnje SR Jugoslavije i dalje prijeti zatvorska kazna od 10 godina jer, iako su pred srbijanskim sudom oslobođeni optužbi za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, poticanja na agresivni rat i upotrebu nedopuštenih sredstava borbe, i dalje se terete za povredu teritorijalnog integriteta Srbije i Crne Gore, piše beogradski dnevnik Glas javnosti od srijede.</p>
<p> Iako je Vrhovni sud Srbije 19. lipnja 2001. ukinuo presudu kojom je u rujnu 2000. godine 14 tadašnjih čelnika zapadnih zemalja u odsutnosti osuđeno na po 20 godina zatvora zbog bombardiranja SRJ (Javier Solana, Bill Clinton, Madeleine Albright, Tony Blair i drugi) i dalje imaju status optuženika, jer najviši pravosudni organi ni poslije tri i pol godine nisu odlučili o tom predmetu.</p>
<p>Inače, suđenje koje je u odsutnosti optuženih održano u rujnu 2000. godine provedeno je uz prisutnost medija te odvjetnika dodijeljenih po službenoj dužnosti, a na praznim stolcima u sudnici Okružnog suda u Beogradu, umjesto optuženih, bili su postavljeni papiri s ispisanim njihovim imenima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Odlazak Arafatovih kadrova </p>
<p>GAZA/RAMALLAH</p>
<p> - Novoizabrani predsjednik Palestinske samouprave Mahmoud Abbas namjerava u sljedećih nekoliko dana zatražiti od palestinskog premijera Ahmeda Koreija da formira novu vladu, piše u srijedu izraelski tisak.</p>
<p> Prema izvorima bliskim Abbasu, na koje se poziva izraelski list Jerusalem Post, najmanje šestorica dosadašnjih palestinskih ministara ostat će bez položaja u novoj vladi. Prema tim izvorima, dosadašnjeg palestinskog ministra vanjskih poslova Nabila Shaata, koji je bio u vladi od uspostave Palestinske samouprave prije deset godina, na tom će mjestu zamijeniti Naser al Kidva, palestinski izaslanik pri UN-u i nećak preminulog palestinskog predsjednika Yassera Arafata. Druga najbitnija promjena bit će na čelu ministarstva unutarnjih poslova. O ostalim promjenama unutar palestinske vlade za sada se samo nagađa. Prema izjavama palestinskih dužnosnika, Abbas namjerava i provesti velike reforme unutar palestinskih službi sigurnosti, a gotovo je sigurno da će smanjiti i njihov broj. (AFP//Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Michael Chertoff, čovjek koji je slomio newyoršku mafiju</p>
<p>Bush je predstavio Chertoffa kao »praktičnog organizatora, spretnog menadžera i briljantnog mislioca«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Deset dana prije nove inauguracije i početka svog drugog predsjedničkog mandata, George W. Bush skinuo je još jedan problem s dnevnoga reda: imenovao je dosadašnjeg suca apelacijskog suda Michaela Chertoffa za ministra domovinske sigurnosti. U svojoj novoj, značajno rekonstruiranoj vladi, Bush tako mora popuniti samo još jednu prazninu i pronaći novoga šefa (svih) tajnih službi.</p>
<p>Michael Chertoff (51) dolazi na mjesto Toma Ridgea, koji je bio prvi američki ministar domovinske sigurnosti; to je ministarstvo osnovano nakon 11. rujna 2001. godine. Ridge je podnio ostavku nakon predsjedničkih izbora, a njegovi kritičari zamjerili su mu potom kako je premalo učinio za američku sigurnost od terorizma, premda za njegova mandata, nakon 11. rujna 2001., nije bilo nijednog terorističkog napada na SAD i premda mu nitko ne može osporiti zasluge za osnivanje novog ministarstva.</p>
<p>U potrazi za njegovim nasljednikom, predsjednik Bush je pomislio da je našao pravoga čovjeka u Bernardu Keriku, štoviše i mediji i politika dočekali su Kerika s fanfarama. No ubrzo je (u prosincu prošle godine) otkriveno da Kerik nije »čist«, i u medijima su postavljena mnoga pitanja o njegovoj etičnosti kad je otkriveno da nešto nije u redu s imigracijskim statusom njegove kućne pomoćnice i dadilje (rad na crno bez dozvole boravka u SAD). Kerik se nakon toga to povukao, a u Chertoffu je sada Bush pronašao »sigurno« rješenje.</p>
<p>Ukoliko Senat potvrdi njegovo imenovanje, Chertoff će voditi prilično komplicirano ministarstvo »sklepano« od 22 agencije sa zadatkom da se brine za sigurnost od terorističkih napada. George W. Bush ga je predstavio kao »praktičnog organizatora, spretnog menadžera i briljantnog mislioca«, a činjenica je da Chertoff ima zanimljive, iako ponekad kontroverzne reference u borbi protiv terorizma u protekle tri godine. Prije toga, sredinom osamdesetih, Chertoff je bio glavni tužilac u povijesnom procesu protiv vodećih mafijaških obitelji New Yorka. Vodeći ljudi mafijaških obitelji Genovese, Colombo, Lucchese i Bonanno završili su u zatvoru, a Chertoff je dobio komplimente kao izuzetno nadareni odvjetnik.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Bruxelles uvodi zelene karte po uzoru na SAD</p>
<p>Ako razina migracija ostane ista, Europska unija će se između 2010. i 2030. godine suočiti s nedostatkom 20 milijuna radnika </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europska unija razmišlja o uvođenju zelene karte po uzoru na SAD kako bi riješila pitanje ekonomskih migranata, potvrdio je povjerenik Europske komisije za pravna pitanja Franco Frattini. </p>
<p>Europska unija će uvođenjem zelene karte pokušati jednim potezom riješiti dva bolna pitanja - reguliranje ekonomskih migranata, ali se u isto vrijeme uhvatiti u koštac s problemom sve starijeg europskog stanovništva. </p>
<p>U namjeri da promovira ovu zamisao Europska komisija je objavila dokument za raspravu o toj temi. Do kraja ove godine Europska komisija bi trebala predočiti politički dokument kako riješiti ovo pitanje. </p>
<p> »U raspravu želimo uključiti sve čimbenike prije nego što uputimo naš konačni prijedlog« ustvrdio je Frattini. On je naglasio da će se jedino na taj način moći stvoriti pozitivan stav prema ekonomskim migrantima umjesto da se o njima priča kao o opasnosti za europske građane.</p>
<p>»Vjerujemo da Europa treba odrediti jasne uvjete i pravila za legalnu ekonomsku migraciju kako bi se uspješno borili protiv one ilegalne« rekao je Frattini. </p>
<p>Ovo pitanje osjetljivo je među socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima, no, još više među zemljama članicama. Neke zemlje, poput Njemačke traže ekskluzivno pravo da odluče o broju migranata koji će ući u zemlju. No, Frattini tvrdi da su njemački strahovi neopravdani.</p>
<p>Dokument ne omogućava neograničen pristup ekonomskim migrantima. Temeljna zamisao je postavljanje minimalnih pravila koja bi bila puno transparentnija nego postojeća, rekao je povjerenik za pravna pitanja. </p>
<p>Ipak, drugi argument Europske komisije također je važan za cijelu Uniju. Europska vlada naime smatra da je Uniji potrebna zajednička strategija ako želi dostići tzv. lisabonske kriterije i postati najdinamičnija i najsnažnija ekonomija na svijetu do 2010. godine. Kako bi se postigao taj cilj treba riješiti problem starenja europskog stanovništva, tj. radne snage koja će Europskoj uniji održavati kao najsnažniju ekonomiju na globalnoj razini.</p>
<p>Povjerenik Europske komisije za socijalna pitanja Vladimir Spidla već je ustvrdio kako migracije kao fenomen vjerojatno nisu rješenje za demografske promjene. Ipak, rekao je Spidla, ako razina migracija ostane ista, Europska unija će se između 2010. i 2030. godine suočiti s nedostatkom od 20 milijuna radnika.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Završena potraga za oružjem masovnog uništenja u Iraku</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Potraga za oružjem masovnog uništenja u Iraku završila je prošlog mjeseca, gotovo dvije godine nakon što je američki predsjednik George W. Bush poslao vojsku da svrgne režim Saddama Husseina, izvješćuje u srijedu The Washington Post.</p>
<p> Charles Duelfer, posebni savjetnik CIA-e koji je vodio istragu, vratio se kući, kao i analitičari iz Iračke nadzorne skupine (ISG). U njihovu izvješću stoji da Irak nema zaliha biološkog ili kemijskog oružja te da je irački nuklearni program propao prije američke invazije na tu zemlju, prenosi The Washington Post pozivajući se na neimenovane izvore u obavještajnoj zajednici.</p>
<p> Drugi dužnosnik američke obavještajne službe potvrdio je, pod uvjetom da ostane anoniman, da se Duelfer vratio u Washington, ali je opovrgnuo da je potraga za oružjem gotova napominjući kako će se »svaka nova informacija obraditi«. Washington Post dodaje da je Bijela kuća oklijevala prekinuti potragu, upozoravajući na mogućnost da je oružje izneseno iz Iraka prije početka rata ili dobro skriveno u zemlji. Bush je kao jedan od glavnih razloga za napad na Irak navodio prijetnju koju za cijeli svijet predstavlja iračko oružje za masovno uništenje. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Ja čak i kad stojim u nečijem predsoblju znam tko sam i što radim </p>
<p>Budući da je moje pojavljivanje u izbornom stožeru predsjedničkog kandidata i dosadašnjeg predsjednika Stjepana Mesića na dan proglašenja rezultata izazvalo veliku pozornost i buku, dužna sam reagirati. Pogotovo kad se jednosatno stajanje u nečijem predsoblju (jer se od njega dalje nisam maknula) proglašava izdajom feminizma (kako je to lijepo sročio novinar Jajčinović). </p>
<p>Iako sam osobno počašćena što toliko osoba misli da je moje pojavljivanje važno (časna riječ, nije mi to uopće palo na pamet), moram naglasiti da sam zblenuta što mi se dopušta posjedovati samo jedan od identiteta i to onaj koordinatorice Grupe za ženska ljudska prava B.a.B.e. Imajući to na umu, od sada nadalje pazit ću i u svoje slobodno vrijeme tko su mi prijatelji/ce, u koga se zaljubljujem i s kim pijem. Ne samo nakon radnog vremena, nego i nedjeljom i svecima.</p>
<p>Elem, tijekom kampanje dobila sam tri poziva na svoje ime – jedan na predstavljanje kandidatkinje Đurđe Adlešić, a dva iz stožera Stjepana Mesića (u sva tri navrata pozvale su me žene s kojima sam surađivala). Nitko me drugi nikamo nije zvao, pa bi bilo nepristojno da ma kome dođem nepozvana. Nisu ga dobile B.a.B.e., nego ja osobno, niti sam ostale članice pitala kako da na pozive odgovorim, pa B.a.B.e. s onim što sam u ovim slučajevima činila nemaju nikakve veze.</p>
<p> Vijeće organizacije doduše nije procijenilo da sam izdala niti nezavisnost organizacije niti principe feminizma. Možda griješe. S druge strane javnost, koja tako kritički skače na elementarna građanska prava u demokraciji – kao što je stajanje u predsoblju muškog kandidata u svoje slobodno vrijeme – svakako na to ima pravo. Ako sve/svi procijene da sam izdala feminizam pijenjem čaše vina na tuđi račun (a bogme ovaj mjesec nisam dobila plaću pa mi se omaklo) i blentavim gledanjem u creme de la creme hrvatskog društva, te pokornog povlačenja nakon uviđanja kako se na takvom mjestu uopće ne znam ponašati, svima se iskreno ispričavam.</p>
<p>U ovoj moralom bremenitoj zemlji zbilja sam se sramotno podanički i pristrano ponijela. Fućkaš deset godina nezavisnog rada, malih plaća, kritičkog osvrtanja na sve moguće oblike kršenja ljudskih prava od strane svih političkih aktera/ki. Jedan sat u životu Sanje Sarnavke poništio je sve dotad pozitivno učinjeno, ali i Grupe za ženska ljudska prava B.a.B.e. (što je nedopustivo). Ostajem svoja i nezavisna bez obzira što drugi o tome mislili. Jer ja čak i kad stojim u nečijem predsoblju znam tko sam i što radim.</p>
<p>SANJA SARNAVKA Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Naši političari još nisu postali svjesni da se moraju poštivati zakoni</p>
<p>U napisu pod naslovom »Rončević je svjesno iznio nepotpune informacije« (Vjesnik, 12. siječnja) Ured predsjednika Republike demantirao je aktualnog ministra obrane u vezi s nabavom novih kamiona, tako što je dokazano da je on javno i svjesno iznio nepotpune informacije na konferenciji za tisak u vezi s tom nabavom. </p>
<p>Znači, pokušao je obmanuti javnost i još arogantno i prepotentno počeo prozivati svoga vrhovnoga zapovjednika kada ga je on upozorio da se takve velike nabave moraju obavljati transparentno i u skladu sa zakonom.</p>
<p>No za takvo naprasno ponašanje aktualnoga ministra obrane odgovoran je i sam predsjednik Mesić. Naime, već prije se vidjelo da nešto nije u redu, kada ministar nije obavijestio svoga vrhovnoga zapovjednika o ustupanju zračnoga prostora i vojnih objekata NATO-u u nekim situacijama, o kojima mi građani niti danas ne znamo detalje.</p>
<p> Takva strateška odluka nije se smjela donijeti niti uz suglasnost Predsjednika Republike, a kamoli na način da je tamo nekakva pomoćnica ministra Rončevića to potpisala, a vrhovni zapovjednik oružanih snaga to saznao iz novina.</p>
<p> Predsjednik je Mesić tada pogriješio što nije pokrenuo postupak razrješenja toga ministra, jer onda ne bi bilo ovoga »gafa« s kamionima. U prilog tome ide činjenica da je takvo postupanje ministra obrane veća povreda zakonskih i moralnih normi od one koju su počinili onih dvanaest generala koje je Predsjednik umirovio, pa čak i od »grijeha« zbog kojih je ministar Žužul dao ostavku. Žalosno je što mnogi naši političari još nisu postali svjesni da se napokon i u ovoj državi moraju početi poštivati zakoni, a ne da razmišljaju o svojoj »veličini« i svojim interesima čim se dočepaju kakve dužnosti na kojoj mogu raspolagati narodnom imovinom i društvenim kapitalom.</p>
<p>Mr. ILIJA BILANDŽIJA Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Socijalna pravda spada u najviše vrednote hrvatskoga ustavnog poretka </p>
<p>Hrvatski sabor prihvatio je paket energetskih zakona prema kojima Vlada opet određuje politiku cijena struje, plina i toplinske energije. Mnogima je to povod za maloumu kritiku u smislu »vraćanja stvari na početak« i sl., a zapravo je riječ o najnormalnijim poslovima Vlade koji se baziraju na Ustavu Republike Hrvatske. Vlada je obvezna kontrolirati cijene monopolista. </p>
<p> Naime, svugdje gdje postoji prividna, a ne normalna konkrencija i tržišno natjecanje, tj. tamo gdje postoji monpol Vlada mora temeljem ustavnih načela određivati politiku cijena da bi se zaštitila osnovna socijalna pravda i stečevina socijalne države. Država Hrvatska ustavno je definirana upravo kao socijalna država, tj. država socijalne pravde. Prema tome, u nadležnost Vlade treba odmah uvrstiti i kontrolu cijena naftnih derivata, cijenu fiksne telefonije, željeznice, vodovoda i svih ostalih monopola, jer te tvrtke ili nemaju konkurenciju ili je nemaju u pravom smislu te riječi, te krše ustavne odredbe o zloupotrebi monopola iz čl. 49 na štetu potrošača tj. naroda. Socijalna pravda spada u najviše vrednote ustavnoga poretka Republike Hrvatske i temelj je za tumačenje Ustava.</p>
<p>Nemušta isprika za najavljeno poskupljenje struje od deset ili dvadeset posto zbog proširenja poslovanja Elektre je glupost, jer potrošači nisu dužni plaćati proširenje poslovanja, a ako to žele učiniti, kupovat će dionice Elektre na burzi. To je idealan primjer kako je moguće izvršiti privatizaciju poduzeća na legalni način, a da se pri tome ne krši Ustav – jednostavnim ulaganjem privatnog kapitala preko dionica na burzi za potrebe proširenja proizvodnje, ili otvaranjem prave konkurencije, koja će svojim kapitalom instalirati nove kapacitete i prodavati svoj proizvod tj. struju na slobodnom tržištu. </p>
<p>Nažalost, ne postoji povjerenje u hrvatsku vlast da će posao kontrole cijena obavljati na zadovoljavajući način. Naime, prijašnje vlade su namjerno kršile Ustav na vrlo vidljivu i konkretnu štetu naroda, pa je tako protuustavnim i protuzakonitim tajnim ugovorom prodan HT, uz jamstvo Vlade da će HT protuustavno imati monopol do 2005. godine, te se čak obvezala da će nadoknaditi bilo kakvo smanjenje nepravedno stečene dobiti HT-u, ako se pojavi tržišna konkurencija tom monopolu. </p>
<p>To namjerno kršenje Ustava i posljedična demontaža hrvatske pravne države stvar je kaznenog progona bivših vlastodržaca i hitan posao za državnoga tužitelja i Ustavni sud. </p>
<p>JERKO RADOVIČIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Političar s pouzdanom vizijom </p>
<p>Zdravko Tomac, predsjednik Savjeta Hrvatskih socijaldemokrata, kaže u Vjesniku da »HDZ treba jasno reći da Mesićeva politika ne vodi u EU nego na Balkan«. Velika je šteta što g. Tomac nije više prisutan u medijima, jer ima pouzdanu viziju o tome što je u interesu Republike Hrvatske, a što joj šteti.</p>
<p>Njemu bi više pristajalo boriti se za Pantovčak. Gospodin Tomac redovito štiti interese Hrvatske, nasuprot neprijateljima i rušiteljima hrvatskoga jedinstva koje je ostvario prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman.</p>
<p>MIHAEL SLIVAR Velenje, Slovenija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Psihički bolestan sin ubio i raskomadao majku</p>
<p>Čak su i iskusni kriminalistički policajci, u vrijeme očevida, često izlazili iz kuće kako bi došli k sebi jer je prizor bio i više nego stravičan</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Nakon što su tijekom noći na srijedu dobili dojavu stanara Keršovanijeve ulice u Osijeku o buci koja dopire iz dvorišta kuće na broju 24, djelatnici osječko-baranjske Policijske uprave odlaskom su na mjesto događaja otkrili izuzetno okrutno ubojstvo. Kako je naknadno utvrđeno, vlasnicu kuće, Anu Požežanac (67), u utorak je navečer udarcima sjekirom ubio njezin psihički bolestan sin Dražen Požežanac (29), a potom je njezino tijelo u potpunosti izmasakrirao.</p>
<p>Naime, kako bi provjerili što se događa te upozorili vlasnika kuće da remeti javni red i mir, policijski službenici su oko 3 sata iza ponoći pozvonili na vrata kuće u središtu Osijeka. Otvorio im je Dražen i mirno ih pustio u kuću gdje je policajce dočekao stravičan prizor. Krvi je bilo posvuda po kući, dok su u jednoj od prostorija pronađeni i dijelovi ljudskog tijela. </p>
<p> O svemu je obaviještena i krim policija, te istražni sudac osječkog Županijskog suda koji su nešto prije 4 sata počeli s očevidom. </p>
<p>Da je riječ o izuzetno okrutnom ubojstvu potvrđuje činjenica da se tijekom očevida ženino tijelo nije moglo identificirati, jer je bilo rakomadano. Tek u srijedu tijekom prijepodneva, kada su dijelovi tijela dostavljeni na Odjel patologije osječke Kliničke bolnice, obdukcijom je utvrđeno da se radi o Draženovoj majci, Ani Požežanac te da je ubijena u noći na srijedu u vremenskom razdoblju između 22 i 3 sata. </p>
<p>Doznajemo da je Dražen majku lišio života, udarajući je sjekirom po glavi. Nakon što ju je ubio, odrezao joj je dijelove tijele, te neke usitnio i bacio u zahodsku školjku.</p>
<p>Čak su i iskusni kriminalistički policajci, u vrijeme očevida, često izlazili iz kuće kako bi došli k sebi jer je prizor bio i više nego stravičan.</p>
<p>Na izvanrednoj konferenciji za novinare, načelnik Ureda načelnika osječko-baranjske Policijske uprave, Stipo Rimac, kazao je da osječka policija ne pamti ovakvo okrutno ubojstvo. </p>
<p>»Osumnjičeni je liječeni psihički bolesnik. Prema informacijama koje imamo, nije bio na bolničkom liječenju, već je terapiju primao ambulantno«, objasnio je Rimac dodavši kako motiv još uvijek nije poznat. </p>
<p>U razgovoru sa šokiranim susjedima doznajemo da je Dražen završio dvije godine Ekonomskog fakulteta, ali da je nezaposlen. Prije nešto više od godinu dana, istukao je majku, a ona se od nasilnog sina spasila skočivši kroz prozor njihove prizemnice, nakon čega se sakrila kod susjeda i pozvala policiju. </p>
<p>»Tada je završio na Odjelu psihijatrije, ali već sljedećeg dana se vratio kući. Kazao mi je da mu je psihijatar rekao: 'Nisi ti za psihijatriju, nego za zatvor'«, ispričao nam je jedan od susjeda i dodao da je Dražen bio čudan, nekada vrlo srdačan, a ponekad jako agresivan. S majkom je živio sam u obiteljskoj kući, nakon što je prije desetak godina otac umro. </p>
<p>Zbog njegovih agresivnih ispada majka ga je 2003. godine dva puta prijavila policiji. No, kako je to samo pogoršavalo situaciju, jer bi ga to dodatno razljutilo, odustala je od toga, pa je u posljednje vrijeme u takvim trenucima bježala iz kuće i skrivala se u susjedstvu.</p>
<p>S obzirom na sve tragove pronađene u kući, pretpostavlja se da je ovaj monstruozni ubojica svoje (ne)djelo pokušao prikriti komadanjem majčina tijela i bacnjem u zahodsku školjku, dok je u dvorište bacao stvari kojih se naknadno htio riješiti. No, ta je buka uzbunila susjede, koji znaju o kakvoj se osobi radi, pa su pozvali policiju.</p>
<p>Pretragom kuće pronađeni su sjekira i nož kojima je osumnjičeni ubio, a potom rezao majku. Tijekom uhićenja, on nije pružao otpor, a nakon saslušanja u osječkoj policiji, uz kaznenu prijavu priveden je istražnom sucu osječkog Županijskog suda.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Ministar Primorac zatražit će otkaz učiteljici zbog zlostavljanja učenika</p>
<p>Dr. Gordana Buljan-Flander naglasila je da bi svi oni koji rade s djecom trebali prolaziti psihološke kontrole, jer su osobe koje imaju pedofilske sklonosti teško prepoznatljive </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Zbog zaštite djeteta policija i dalje o sadržaju prijave niti o tijeku kriminalističke obrade ne može ništa reći«, doznajemo od glasnogovornice PU zagrebačke Gordane Vulame, a vezano za istragu koju je policija započela nakon anonimne prijave kako je 37-godišnja profesorica jedne zagrebačke osnovne škole krajem prošle godine imala spolni odnos sa svojim 14-godišnjim učenikom.</p>
<p>Učiteljica je, naime, pripremala predstavu s učenicima te joj je učenik Osmog razreda došao kući radi dogovora tijekom kojeg se učiteljica navodno neprimjereno zbližila s učenikom i potom s njim imala spolni odnos. </p>
<p>Dječak je kasnije doživljaj ispričao prijatelju, ali se tajna proširila i na kraju doprla do šokiranih dječakovih roditelja i ravnatelja škole. Ravnatelj je uskoro proveo internu istragu i suspendirao učiteljicu koja je, inače, rastavljena, bez djece i dosad neregistrirani psihički bolesnik.</p>
<p>Iako, doznajemo, nije bilo prisile prema učeniku, 38-godišnjakinja se ogriješila o profesionalnu etiku te Kazneni zakon koji zbog spolnog odnosa s maloljetnikom koji joj je povjeren radi učenja, odgoja ili čuvanja putem iskorištavanja položaja predviđa zatvorsku kaznu od šest mjeseci do pet godina. Da je kojim slučajem dječak bio mlađi od 14 godina, kazna bi bila i veća, obzirom da Kazneni zakon mlađe od 14 smatra djecom koja ne može dati pristanak na spolni odnos. U tom slučaju zatvorska kazna je u rasponu od jedne do osam godina.</p>
<p>Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u srijedu je oštro osudilo postupak učiteljice (37) jedne zagrebačke škole koja je navodno stupila u seksualni odnos s maloljetnim učenikom. </p>
<p>Glasnogovornica Ministarstva Danijela Grizelj kaže da su svi u Ministarstvu zgroženi, no slučaj je predan pravosudnim organima i dok se provodi istraga oni ne mogu reći više od toga. </p>
<p>Ipak, utvrdi li se nakon pravosudnog postupka krivnja učiteljice, Ministarstvo će od školskog odbora tražiti da joj uruči otkaz. Ministarstvo apelira da se zaštiti identitet maloljetnog dječaka, kako kroz sve što je prošao ne bi bio izložen javnosti. Obećavaju da će na tom slučaju, kao i sličnima, intenzivno raditi u suradnji s Uredom dječje pravobraniteljice. </p>
<p>Premda dr. Gordana Buljan-Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba nije željela komentirati konkretan slučaj zlostavljanja učenika, naglasila je kako smatra da bi svi oni koji rade s djecom trebali prolaziti psihološke kontrole. Naime, osobe koje imaju pedofilske sklonosti teško su prepoznatljive prostom oku, a čak 52 posto njih je u - braku. </p>
<p>»Piloti koji brinu o 80 do 100 putnika prolaze takve kontrole, pa ne vidim razloga zašto ih ne bi obavljali i nastavnici koji brinu o velikom broju djece. Smatram da bi takve kontrole trebalo ponavljati kroz određeni period «, rekla je dr. Buljan-Flander. </p>
<p>Prema njezinim riječima žene zlostavljači u našoj okolini pojavljuju se prilično rijetko. Međutim često se dešava da se određen broj takvih slučajeva i ne prijavljuje. Kod dječaka se naime, teže primjećuju simptomi da s njima nešto nije u redu, jer ih naše društvo odmalena uči da moraju biti jaki i snažni. Također se smatra da održavanje spolnih odnosa za muški spol označava nešto čime bi se oni trebali uvijek ponositi, to je nešto »cool«.</p>
<p>Dr. Buljan-Flander je u svojoj praksi čak susrela i nekoliko očeva koji su se hvalili da su svojim sinovima u dobi od 14,15 godina platili prostitutku da ih uvede u tajne intimnog života. Mislili su da im na taj način čine uslugu, a zapravo su im nanosili veliku štetu. </p>
<p>»Predrasuda je da dječaci lakše podnose neke stvari. Treba podučit roditelje i javnost da zlouporaba seksualne moći odrasle osobe na djecu ima jednako teške posljedice za dječake i curice«, istaknula je dr. Buljan-Flander. </p>
<p>Valja napomenuti i da dijete koje ima svega 14 godina ne može psihološki biti zrelo da bi dalo svoj pristanak na neki oblik zlouporabe seksualne moći od osobe koja ima bilo kakvu moć nad njim. Osim toga, dijete će na kraju kad pukne bruka u javnosti imati dodatne traume.</p>
<p>Sunčica Dolušić, Vanja Majetić, Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Kod rođaka zaštićenog svjedoka iz tzv. zločinačke organizacije pronađena droga</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Policajci iz odjela kriminaliteta droga PU zagrebačke u utorak su dovršili tri kriminalističke obrade tijekom koje je ukupno zaplijenjeno 89 grama heroina, 291 gram marihuane i 24 komada raznog streljiva. Heroin i streljivo je pronađeno kod Zorana Šiškića (27), rođaka braće Mladena i Zdravka Šiškića koji su često »gostovali« u crnoj kronici.</p>
<p>Mladen Šiškić je, podsjetimo, ubijen u rujnu 1994. godine u Dubravi hicem iz vatrenog oružja, dok je brat Zdravko, zaštićeni svjedok tijekom suđenja zločinačkoj organizaciji u Remetincu, osuđen na deset godina zatvora zbog ubojstva Ivana Mirka Krpelnika.</p>
<p>U utorak popodne policajci su u blizini groblja Miroševac uhitili Zorana Šiškića, (policija je navela samo godine), a koji je pri uhićenju odbacio kutijicu »kinder jaja« s 10 grama heroina. Policajci su pretražili i njegovu obiteljsku kuću i pronašli 79 grama heroina i 24 komada raznog streljiva. </p>
<p>Osumnjičeni je, već evidentiran zbog raznih kaznenih djela, a nakon obrade priveden je istražnom sucu.</p>
<p>Istog dana, policajci su u studentskom domu kod Ž.K. (24) pronašli oko 100 grama marihuane, a u njegovoj studentskoj sobi još 50 grama, za koju je utvrđeno da ju je kupio od 22-godišnjaka. Obojica su također privedena istražnom sucu. Inače, mlađi diler je otprije poznat policiji.</p>
<p>Policajci su, osim toga, u dvorištu srednje škole na Kennedyjevu trgu zatekli dvojicu 19-godišnjaka pri pušenju marihuane. Obojica su privedena u postaju te su nakon obrade pušteni kući, no nešto kasnije policajci su i u učeničkom domu na Kennedyjevu trgu zatekli M.J. (18) koji je kod sebe imao 140 grama marihuane, te je utvrđeno da je on dvojici 19-godišnjaka prodao drogu.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Za smrt djevojke kazneno će odgovarati monter bojlera i dimnjačar</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Trnjanski policajci podnijeli su kaznene prijave protiv J.H. (53) montera bojlera i D.I. (43) dimnjačara zbog dovođenja u opasnost života Zinaide Mujkanović (18), koja je preminula u prosincu prošle godine zbog udisanja ugljičnog monoksida.</p>
<p>Tijekom obrade je utvrđeno kako se djevojka prijepodne otišla okupati i uključila kupaonski bojler »vailant« na kojem su bile začađene saće. Došlo je do istjecanja ugljičnog monoksida, jer plin zbog začepljenosti nije odlazio u dimovodni kanal, iako je bojler 15 dana prije tragedije bio očišćen, pa se djevojka ugušila.</p>
<p>Nakon što je majka došla kući i vidjela mrtvu kćer, pozvala je policiju, koja je, pak, pozvala djelatnika Gradske plinare. Oni je zapečatio bojler i utvrdio da su plinske instalacije u stanu ispravne i da je začepljeno saće bojlera. Kasnijim je očevidom utvrđeno da je dimnjak prohodan, ali je metalna dimovodna cijev preuska pa su se plinovi vraćali u kupaonicu. Policija je priopćila da je J.H. početkom 1997. godine protivno propisima i pravilima struke instalirao plinski protočni bojler, pri čemu za postojeću snagu bojlera nije na propisan način izveo ozračivanje. Osim toga, montirao je odvodnu dimovodnu cijev od plinskog bojlera do glavnog dimovodnog kanala za jedan centimetar manjeg promjera na dimovodnom izlazu iz bojlera, što kasnije nije uočio niti uklonio ovlašteni D. I.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Dvije i pol godine za ubojstvo zeta </p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> – Ivan Flac nepravomoćnom je presudom čakovečkog Županijskog suda u srijedu osuđen na dvije godine i šest mjeseci zatvora zbog ubojstva u prekoračenju nužne obrane. </p>
<p>Optužnica ga je teretila da je 25. svibnja 2003. godine oko 12.30 sati u dvorištu obiteljske kuće Ignaca Vukovića u Gornjem Koncovčaku drvenim kolcem do smrti izudarao svog zeta Zvonka Cmrečnjaka. Ubojstvu je prethodila svađa, a Cmrečnjak je u ruci držao pištolj te rekao Flacu da ga »mora ubiti«. Pištolj, koji nije bio isprava, pritom je i repetirao, pa ga je Flac, kako bi se obranio, udario kolcem te ga nastavio udarati sve dok Cmrečnjak od ozljeda nije preminuo.</p>
<p>Flac je inače za zetovo ubojstvo već bio osuđen na osam godina zatvora, no žalio se na presudu, pa je žalba usvojena i predmet vraćen na ponovno suđenje. </p>
<p>Tijekom glavne rasprave saslušano je nekoliko svjedoka koji su pričali da je Cmrečnjak Flacu godinama prijetio. Susjedi su pričali i da su obiteljski odnosi bili narušeni, jer se Flac, navodno, nije mogao pomiriti s tim što se njegova dvadesetpetogodišnja kćer udala za dvostruko starijeg muškarca s kojim ima petoro djece. To mu je i ona rekla na suđenju, no Flac je kazao da mu to nije odgovaralo, ali da se s tim pomirio zbog djece.</p>
<p>Rekao je i da se tada samo branio, pa »ne bi baš mogao reći da je kriv«, a kazao je i da bi se »svaki čovjek branio da je bio u životnoj opasnosti«. </p>
<p>Flacu je do pravomoćnosti presude produljen i pritvor u kojem boravi od 25. svibnja 2003. godine. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Pretukao ga u kafiću</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Policajci iz Svetog Ivana Zeline dovršili su kriminalističku obradu nad 28-godišnjakom zbog sumne da je u noći uoči Stare godine u kafiću s trojicom nepoznatih muškaraca pretukao 30-godišnjaka. Utvrđeno je da su prvo posvađali, a potom i potukli 30-godišnjak i otac osumnjičenog mladića, no sukob su uskoro prekinuli ostali gosti. Nakon toga otac je mobitelom nazvao 28-godišnjeg sina koji je došao u kafić i napao 30-godišnjaka koji je u tučnjavi zadobio prijelom jagodične kosti i potres mozga, pa mu je liječnička pomoć pružena u KB Dubrava.</p>
<p>Nasilnik je uhićen i priveden u policijsku postaju na obradu, nakon koje je, uz kaznenu prijavu za nanošenje teških tjelesnih ozljeda, doveden u Istražni centar zagrebačkog Županijskog suda. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Od ove godine iznajmljuju se samo brodovi pod hrvatskom zastavom</p>
<p>Prema Uredbi o uvjetima za dolazak i boravak stranih jahti i brodica, koja je stupila na snagu u srijedu, strane jahte i brodice u Hrvatskoj morat će imati vinjetu, koja će vrijediti godinu dana, te ovjeren popis putnika / Strani brodovi za iznajmljivanje mogu se uvrstiti u hrvatski upisnik / Kazne za prekršitelje bit će rigorozne - zabrana plovidbe, pa čak i oduzimanje plovila</p>
<p>ZAGREB/SPLIT</p>
<p> - Uredbom o uvjetima za dolazak i boravak stranih jahti i brodica namijenjenih sportu i razonodi, koja je stupila na snagu u srijedu, država će pokušati suzbiti crni charter, jednu od kritičnih točaka hrvatskog turizma.</p>
<p>Iznajmljivanje plovila posljednjih je godina postalo unosnim poslom, pa je samo od 2001. do 2004. broj brodica namijenjenih iznajmljivanju porastao za 170 posto. Procjenjuje se da se lani iznajmljivalo oko 2700 plovila, od čega 1100 pod stranom zastavom. Od tih 2700 plovila čak ih je oko tisuću plovilo na crno.</p>
<p>Od ove godine iznajmljivanjem plovila u Hrvatskoj mogu se baviti samo brodovi pod hrvatskom zastavom. Onima koji se žele nastaviti baviti tom djelatnošću omogućeno je da se do 30. rujna 2005. godine upišu u hrvatski upisnik.</p>
<p>Prema Uredbi, dijelu novog Pomorskog zakonika prihvaćenog krajem 2004. svako strano plovilo od ove će godine morati imati vinjetu, odnosno ovjeren popis putnika. Te će dokumente izdavati lučke kapetanije. Vinjeta će vrijediti godinu dana od izdavanja, a uz nju će se odmah platiti i sve potrebne naknade. Tom će prilikom trebati ovjeriti i popis osoba koje će se za vrijeme trajanja vinjete nalaziti na plovilu. Pritom će se moći prijaviti dvostruko veći broj osoba nego što je propisano za brod.</p>
<p>Time se želi izbjeći da se na stranim plovilima koje borave u hrvatskim marinama svaki tjedan mijenja »posada«, a u stvari se mijenjaju gosti. Naime, jedno od nepisanih pravila dosad je bilo da se vlasnik svojim plovilom služi tjedan do dva godišnje, a da ga ostalo vrijeme iznajmljuje lažnim rođacima.</p>
<p>Kazne za nepridržavanje novih uredbi, odnosno ako plovilo nema vinjetu, a popis putnika nije uredan, bit će rigorozne - zabrana plovidbe, pa čak i oduzimanje plovila.</p>
<p>U splitsku Lučku kapetaniju, doznajemo od načelnika Odjela pomorskog prometa Ivice Vuletića, još nije stigao niti jedan zahtjev za izdavanje vinjete. Iako raspolaže vinjetama, ova kapetanija još uvijek nije dobila naputak za provođenje Uredbe niti uređaj za označavanje, odnosno bušenje vinjeta. »Bez obzira na to, niti jedna stranka neće biti vraćena. Mi ćemo vinjete izdavati ručno. Do sada smo dobili svega pet-šest upita vlasnika brodica o načinu primjene nove uredbe. Najviše zainteresiranih je zvalo s područja naše ispostave u Trogiru«, rekao je Ivica Vuletić.</p>
<p>Goran Prgin, predsjednik Grupacije iznajmljivača plovila pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, nedavno nam je rekao da će novi Pomorski zakonik smanjiti broj plovila za iznajmljivanje. Procjenjuje da će vlasnici najmanje 400 plovila odustati od charter turizma.</p>
<p>Mediteranske zemlje, naši izravni konkurenti, odavno su uvele red u iznajmljivanje plovila. Grčka ima 2500 plovila u charter floti, Italija 4500, a Francuska njih 5000. Brodovi plove pod zastavama zemalja gdje se obavlja djelatnost iznajmljivanja. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih devet mjeseci 2004. u Hrvatskoj je registrirano 1925 plovila za razonodu i sport. Istodobno je ostvareno 208 milijuna kuna ukupnih prihoda, od čega 25,5 milijuna kuna od posredovanja. Novi zakon, sigurni smo, pridonijet će tomu da već sljedeće godine imamo realnije statistike.</p>
<p>Davor Verković Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Na pruzi Zagreb-Split privremeno prestaju voziti nagibni vlakovi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog nastavka remonta pruge Oštarije-Knin-Split od 17. siječnja na relaciji Zagreb-Split-Zagreb privremeno prestaju voziti nagibni vlakovi. Ponovna uspostava redovitog prometa nagibnih vlakova na toj relaciji planirana je za sredinu lipnja 2005.</p>
<p>U međuvremenu, na toj će pruzi voziti samo jedan par noćnih putničkih vlakova, koji će u sastavu imati vagone 2. razreda, vagon za spavanje i vagon za prijevoz automobila. Noću će voziti i teretni vlakovi za potrebe dalmatinskih luka. Tijekom dana pruga Oštarije-Split bit će zatvorena za promet, jer će se obavljati radovi na prespajanju u jednu trasu novoizgrađenih dionica, te na građevinskoj rekonstrukciji dionice Perušić-Gračac i ugradnji opreme za osiguranje pruge i kolodvora.</p>
<p>U 2005. godini planira se u obnovu ličke pruge potrošiti ukupno 370 milijuna kuna.</p>
<p>Lička pruga neće biti potpuno modernizirana do lipnja 2005. godine. Razina dovršenih radova na remontu, rekonstrukciji i osiguranju pruge dozvoljavat će tijekom ljeta vozno vrijeme nagibnoga vlaka između Zagreba i Splita od 5 sati i 20 minuta, za razliku od 5 sati i 40 minuta, koliko je vlak vozio tijekom prosinca 2004. i siječnja 2005. Završetak svih radova očekuje se 2007. godine i tada se može očekivati vozno vrijeme vlakova u planiranom vremenu od pet sati.</p>
<p>Nagibni vlakovi voze i dalje na prugama Zagreb-Rijeka, Čakovec-Zagreb i Osijek-Zagreb. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>U Brodosplitu isporučen tanker vrijedan 39,2 milijuna dolara</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - U splitskom brodogradilištu u srijedu je obavljena primopredaja aramax tankera Elka Athina, vrijednog 39,2 milijuna dolara, kojeg je Brodosplit izgradio za grčku brodarsku kompaniju Elka Shipping u vlasništvu Spyrosa Karnessisa. Taj je brod prvi iz serije dvaju istovjetnih tankera ugovorenih s grčkim brodovlasnikom, ujedno i najznačajnijim poslovnim partnerom Brodosplita, koji je dosad sa splitskim brodogradilištem ugovorio poslove u vrijednosti od pola milijarde dolara. Brod Elka Athina je dugačak 244 i širok 42 metra, nosivost mu je 103.000 tona, a postizat će <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 15,8 čvorova. </p>
<p>D. S.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Sporazum HBOR-a i austrijske izvozno-kreditne banke</p>
<p>BEČ</p>
<p> - Omogućavajući hrvatskim izvoznicima sigurniji nastup na stranim tržištima kroz sustav osiguranja izvoza od političkih i komercijalnih rizika, Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) potpisala je u srijedu u Beču s austrijskom izvozno-kreditnom agencijom Österreichische Kontrollbank AG (ÖKB) sporazum o suradnji kao temelj za daljnje jačanje vanjskotrgovinske razmjene između Hrvatske i Austrije.</p>
<p>Potpisnici sporazuma, član Uprave ÖKB-a Rudolf Scholten i predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev, izjavili su da će sporazum omogućiti još bolju suradnju tih institucija.</p>
<p>Kovačev je istaknuo da će taj sporazum pridonijeti poboljšanju hrvatsko-austrijske trgovinske razmjene, te povećanju nastupa hrvatskih i austrijskih poduzeća na trećim tržištima.</p>
<p>Do sada su te dvije institucije radile na zajedničkim projektima, a najveći je namijenjen modernizaciji i proširenju trafostanice u Bukureštu. Naručitelj je Rumunjska elektroprivreda Transelectrica SA, a cjelokupni projekt kreditira Njemačka državna razvojna banka KfW. Glavni nositelj posla je austrijski Siemens, a s hrvatske strane u njemu sudjeluju Končar-Energetski transformatori koji će proizvesti četiri transformatora u vrijednosti od 5,6 milijuna eura.</p>
<p>U projektu, ukupne vrijednosti 47,2 milijuna eura, HBOR je reosigurao hrvatski udio, što je prvi slučaj u kojemu je HBOR odobrio reosiguranje ÖKB-u za hrvatski udio u poslu. Osim osiguranja naplate izvoznoga posla HBOR je dodatno osigurao i rizik prije isporuke u visini od 1,6 milijuna eura, čime je hrvatski proizvođač zaštićen u slučaju da kupac otkaže ugovor. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>IFC daje 75 milijuna eura zajma Privrednoj banci</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Međunarodna financijska korporacija (IFC), članica Svjetske banke, osigurat će Privrednoj banci dugoročni zajam od 75 milijuna eura, čime će ojačati njezinu prisutnost u financiranju malog i srednjeg poduzetništva i stambenog sektora, objavio je u utorak IFC.</p>
<p>Ugovor o zajmu potpisali su u utorak u Beču Jyrki Koskelo, direktor IFC-a za globalna financijska tržišta, i predsjednik PBZ-a Božo Prka.</p>
<p>Zajam IFC-a trebao bi ojačati pozicije PBZ-a kao jedne od vodećih hrvatskih financijskih institucija i pomoći malom i srednjem poduzetništvu da osigura dugoročno financiranje programa kapitalnih investicija, pojašnjavaju IFC-u.</p>
<p>Malo i srednje poduzetništvo je ključni čimbenik gospodarskog rasta Hrvatske i na njega otpada više od 90 posto privatnog sektora zemlje i više od polovice zaposlenih. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Milan Horvat stekao 500 dionica Varteksa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Nadzornog odbora varaždinskog Varteksa Milan Horvat na Varaždinskoj je burzi u dvije transakcije u petak i ponedjeljak kupio 500 dionica te tvrtke, izvijestila je burza u srijedu. </p>
<p>Horvat sada raspolaže s ukupno 0,03 posto temeljnog kapitala Varteksa, odnosno 0,04 posto glasova.</p>
<p>Inače, nakon same tvrtke koja ima 23,48 posto vlastitih dionica, najveći je dioničar Varteksa bivši PIF Validus (oko 22 posto) čiji je direktor također Horvat, ujedno i predsjednik Uprave tvrtke Tar, koja je najveći dioničar Validusa. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Prodaja Metroa porasla 5,3 posto, na 56,4 milijarde eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uz rast cijena sirove nafte europski su indeksi u srijedu pali, a negativan su trend bilježile prije svega dionice financijskog i naftnog sektora. Londonski FTSE 100 je do poslijepodneva pao 0,55 posto, na 4792, a pariški CAC 40 0,4 posto, na 3834,8 bodova. Frankfurtski Dax i DJ Stoxx 50 su pali 0,7 posto, na 4227, odnosno 2771,7 bodova.</p>
<p>Royal Dutch/Shell, čije su naftne platforme oštećene u nedavnim olujama, pao je jedan, odnosno 0,7 posto. BP je pao 0,5, a Total 0,8 posto.</p>
<p>Njemačka maloprodajna grupacija Metro pala je 4,5 posto nakon što je izvijestila o 5,3-postotnom rastu prodaje u 2004. godini, na 56,4 milijarde eura - slabije od očekivanja. Prodaja Metroa u inozemstvu je porasla 9,2 posto, na 27,6 milijardi eura.</p>
<p>U prvih pola sata trgovanja u New Yorku, DJIA je porastao 0,1 posto, na 10.568, a Nasdaq Composite 0,5 posto, na 2090 bodova. Tokyjski Nikkei 225 je pao 0,75 posto, na 11.453,4 boda. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>Poništava li se koncesija tvrtki Tele2</p>
<p>Kako Vjesnik neslužbeno doznaje, moguće je poništenje dodijeljene koncesije i raspisivanje novog natječaja ali ne samo za trećeg nego i za četvrtog mobilnog operatera </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - I u srijedu su nastavljeni nesporazumi između Vijeća hrvatske agencije za telekomunikacije i Ministarstva mora, prometa, turizma i razvitka u vezi s nedavno dodijeljenom koncesijom za treću mobilnu mrežu. Kako Vjesnik neslužbeno doznaje, moguće je poništenje dodijeljene koncesije i raspisivanje novog natječaja ali ne samo za trećeg nego i za četvrtog mobilnog operatera. </p>
<p>U međuvremenu nastavlja se verbalni sukob između Vijeća i Ministarstva. »Ni u srijedu Vijeće Hrvatske agencije za telekomunikacije nije Ministarstvu mora, prometa, turizma i razvitka na upravni nadzor dostavilo tonske zapise sa sjednica Vijeća kao ni originalne ponude na natječaju za treću mobilnu mrežu, nego samo njihove kopije«, rekao je za Vjesnik Darko Dvornik, pomoćnik ministra za telekomunikacije i poštu.</p>
<p>S druge strane, Gašper Gaćina, predsjednik Vijeća Agencije, rekao nam je da je Ministarstvu s danom zakašnjenja, još u utorak popodne dostavljena sva potrebna natječajna dokumentacija u dva natječaja za treću mobilnu mrežu. Dodao je da je uzeo jedan dan kako bi obavijestio ponuđače na natječaju Match telekom i Croatia Mobile o davanju natječajne dokumentacije na upravni nadzor, jer su neki dijelovi njihovih ponuda, kaže, poslovna tajna.</p>
<p>»Odluka Vijeća Agencije o dodjeli koncesije za treću mobilnu mrežu tvrtki Tele2 je konačna i samo je Upravni sud može poništiti«, zaključio je Gaćina. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Predizborni dezorijentir</p>
<p>Obje klasične ankete prednost daju Mesiću/ Na četiri internetska izjašnjavanja Mesić i Kosor pobijedili po dva puta/ Razlike su toliko velike da ukazuju na to kako rezultate ni birači niti kandidati ne smiju uzimati pretjerano ozbiljno</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Približavanjem dana odluke za predsjedničke kandidate, 16. siječnja, množe se i predizborne ankete. Ta istraživanja provode se na različite načine, a u pravilu služe biračima i kandidatima kao predizborni orijentir. Razlike između šest anketa čije rezultate objavljuje Vjesnik pokazuju da one mogu biti i vrlo dobar predizborni dezorijentir. Od šest anketa četiri su internetska izjašanjavanja, a dvije su klasične ankete (Promocija plus i Mediana Fides). </p>
<p>Stjepan Mesić pobjeđuje prema rezultatima obje klasične ankete. Promocija plus (istraživanje je provela od 3. do 5. siječnja na uzorku 1300 ispitanika) daje mu 62 posto glasova: Jadranka Kosor osvaja 26, a 11 posto onih koji će izaći na izbore još ne znaju kome će dati svoj glas. </p>
<p>Mediana Fides, koja ankete provodi za RTL i Jutarnji list (istraživanje je provedeno od 8. do 10. siječnja na uzorku 1063 ispitanika), Mesiću daje 55,3 posto, Kosor 21,9, dok su ostali neodlučni ili neće izaći na izbore. </p>
<p>U četiri internetska ispitivanja svaki je kandidat pobijedio dva puta. Na internetskim stranicama dnevnih novina (Vjesnik i Novi list) pobijedila je Kosor, dok je na internetskim portalima (index.hr i tportal.hr) pobijedio Mesić. Na internetskim stanicama dnevnih listova Kosor ima blagu prednost, dok na portalima Mesić pobjeđuje dvotrećinskom većinom. </p>
<p>Dakle, razlike su toliko velike da ukazuju na to da rezultate ni birači niti kandidati ne smiju uzimati pretjerano ozbiljno. Naravno, uvijek je moguće da se bilo nečiji simpatizer bilo netko iz njegova stožera na Internetu višekratno izjasni za svoga kandidata, a upitna je i socijalna i politička struktura onih koji se tako izjašnjavaju. U takvim izjašnjavanjima broje se svi, dakle, za razliku od klasičnih anketa, nema stratifikacije uzorka. Ako ništa drugo, internetska su izjašnjavanja dobro došla svakom kandidatu. I Mesić i Kosor mogu kazati koja su izjašnjavanja »pravi«, a koja »krivi« pokazatelj raspoloženja birača. I tako do 16. siječnja.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Matušić: Šprlje je u sukobu interesa</p>
<p>Župana Ivana Šprlju i javnost otvoreno pitam kako je to njegov sin Leon, koji je prošlih godina punio stranice crnih kronika, odjednom postao jako uspješan poslovni čovjek i zaslužio da ga subvencionira županija? - pita predsjednik dubrovačko-neretvanskog HDZ-a / Iza tvrtke Montaling i Leona Šprlje stoji župan, koji se priprema da s novom tvornicom armaturnog željeza u Pločama dobije posao u gradnji mosta Klek -Pelješac</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – Predsjednik dubrovačko-neretvanskog HDZ-a Frano Matušić u srijedu je zatražio da župan Ivan Šprlje (SDP) podnese ostavku na tu dužnost zbog očitog sukoba interesa. Riječ je o subvencioniranju kamata zajma tvrtci Montaling, u vlasništvu Šprljina sina Leona, o čemu je javnost prvi izvjestio HSLS, HSS–ov i SDP-ov partner u županijskoj koalicijskoj vlasti.</p>
<p>»Sasvim je jasno da je riječ o sukobu interesa. Po našim spoznajama, zajam je znatno veći od 21 milijun kuna: po kuloarskim informacijama, iznosi čak sedam milijuna eura. Nije riječ o normalnom poslovnom zajmu, jer će Dubrovačko-neretvanska županija iz svog proračuna za program »Poduzetnik 4« platiti dva posto kamata. Župana Ivana Šprlju i javnost otvoreno pitam kako je to njegov sin Leon, koji je prošlih godina punio stranice crnih kronika, odjednom postao jako uspješan poslovni čovjek i zaslužio da ga subvencionira županija?« - pita Matušić, dodavši da je očito da iza tvrtke Montaling i Leona Šprlje stoji župan, koji se priprema da s novom tvornicom armaturnog željeza u Pločama dobije posao u gradnji mosta Klek -Pelješac.</p>
<p>HDZ, po njegovim riječima, neće zahtijevati izvanrednu sjednicu Županijske skupštine, koja »ni do sada nije radila u skladu sa zakonima i pravilnikom«, no, očekuje da Ivan Šprlje i Branko Negodić, predsjednik županijskog Povjerenstva za program »Poduzetnik 4«, podnesu ostavke. »Krize u županijskoj vlasti ne može biti, jer smo u izbornoj godini. Župan, prateći nove standarde odgovornsoti koji vladaju u Hrvatskoj, trebao bi podnijeti ostavku, a na tu dužnost može se izabarati netko drugi ili imenovati povjerenik do skorih lokalnih izbora«, naglasio je Matušić i opovrgao županove tvrdnje da je HSLS o zajmu progovorio u dogovoru s HDZ-om.</p>
<p>»O tom se pitanju, slučajno, stavovi HSLS-a i HDZ-a podudaraju. HSLS je samoinicijativno otvorio taj slučaj i pokazao da se, iako je koalicijski partner SDP-u, ne slaže s vođenjem takve politike u županiji. Pa, zbog zajma Montalingu, tridesetak drugih poduzetnika onemogućeno je da ravnopravno dobiju dio županijskog novca«, kazao je Matušić.</p>
<p>Montaling je dobio sedam milijuna eura zajma u Volksbanci nakon čega se u programu »Poduzetnik 4« natjecala za subvencioniranje kamate, ali samo do 21 milijun kuna ili oko tri milijuna eura. Po grubim procjenama, Dubrovačko-neretvanska županija u idućih će 10 godina izdvojiti 4,2 milijuna kuna, podmirujući dva posto kamata, a toliko će se izdvojiti i iz državnog proračuna. Iako se ovih dana špekuliralo da će HSLS sa svoja četiri vijećnika u Županijskoj skupštini izazvati krizu vlasti, predsjednik Županijskog vijeća HSLS-a Niko Kapović to je opovrgnuo.</p>
<p>»Izlazak HSLS-a iz koalicije nikom ne bi odgovarao, jer bi se tek tada u županiji radilo svašta, kako kome odgovora. Mi smo korektiv u županijskoj vlasti i to želimo ostati«, kazao je Kapović Vjesniku te dodao da dodjeljivanje koncesije na pomorsko dobro u uvali Lapad tvrtci Magros, u vlasništvu pokćerke HSLS-ova županijskog vijećnika Vedrana Kraljevića, za koju će se plaćati naknada, nije sukob interesa. »U tom slučaju nije bilo intervencija, a da ih je bilo, HSLS bi i to osudio bez obzira o kome se radi«, naglasio je Niko Kapović.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Hrastovi stari pola tisućljeća proglašeni spomenicima prirode</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dva hrasta kitnjaka u Parku prirode Papuk proglašena su spomenicima prirode. Stručnjaci procjenjuju da je jedan od njih star oko 430 godina, dok je drugi stariji, no ne znaju koliko zbog truleži koja ga je zahvatila. Hrastovi su viši od 33 metra, a promjer je njihova debla oko dva metra.</p>
<p>»Papučki starci-divovi spadaju u najveće živuće organizme u Slavoniji, a gotovo i u najstarije. U Dilj gori, naime, ima još jedan hrast star više od 500 godina, no on još neće dugo poživjeti«, rekao nam je ravnatelj Javne ustanove Park prirode Papuk Ivica Samardžić, dodajući da je hrast vrsta koja može doživjeti 600 do 700 godina.</p>
<p>Hrastovi se nalaze u najvećoj papučkoj divljini, prašumi bukve i jele, u području glavnoga papučkog grebena. »Zanimljivo je da su narasli u šumi bukve i jele, na oko 600 metara nadmorske visine, jer to nije prirodna biljna zajednica hrasta«, ističe Samardžić i dodaje da će se područje u kojemu žive izuzeti iz gospodarenja šumama.</p>
<p>Hrastove je spomenicima prirode proglasila Skupština Virovitičko-podravske županije na sjednici u prosincu, a temeljem elaborata Javne ustanove park prirode Papuk. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Gotovina neosnovanost optužnice može dokazivati samo i isključivo u Haagu</p>
<p>O eventualnom transferu slučaja domaćem pravosuđu odlučuje isključivo sudsko vijeće Haaškog suda na prijedlog glavne tužiteljice, poručuje ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Reagirajući na ponudu haaškog optuženika generala Ante Gotovine da će se predati ako mu se osigura suđenje u Hrvatskoj, ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt u četvrtak je Gotovini poručila da neosnovanost haaške optužnice može dokazivati samo i isključivo pred Haaškim sudom.</p>
<p>U priopćenju koje je potpisala ministrica, navodi se, naime, da je stav Ministarstva, odnosno Uprave za suradnju s međunarodnim kaznenim sudovima, da se »osnovanost ili neosnovanost optužnice može dokazivati samo i isključivo u sudskom postupku pred nadležnim sudom pred kojim je podignuta optužnica«. O eventualnom transferu predmeta s Haaškog suda na daljnje postupanje domaćem pravosuđu odlučuje pak, sukladno Pravilniku o postupku i dokazima Haaškog suda, isključivo sudsko vijeće tog suda, a na prijedlog glavne tužiteljice, zaključuje se u priopćenju koje je potpisala ministrica pravosuđa.</p>
<p>U četvrtak je, naime objavljeno da je odvjetnik generala Gotovine Luka Mišetić 5. siječnja poslao pismo predsjedatelju Vijeća EU-a Jeanu Asselbornu, u kojem sve ministre vanjskih poslova obavještava da je Gotovina spreman predati se hrvatskom pravosuđu ako mu se, kao generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu, odobri suđenje u Hrvatskoj. Ako bi se pak to suđenje pokazalo pristranim, navodi se u pismu, Gotovina se slaže da se ono ipak prebaci u Haag. </p>
<p>U pismu se navodi i da Hrvatska danas više nije zemlja koja nije u stanju sama provesti pravično suđenje za ratne zločine, jer da po svemu ispunjava uvjete za početak pregovora s EU-om, pa je tako sposobna održati i suđenje za ratni zločin.</p>
<p>Ponudu generala Gotovine tužiteljstvo Haaškog suda preko svoje glasnogovornice Florence Hartmann odbilo je kao još jedan pokušaj politizacije cijelog slučaja, poručivši kako tužiteljstvo neće pregovarati s optuženicima u bijegu. </p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Šeksu čudan 'timing' pisma</p>
<p>Predsjednik Sabora Vladimir Šeks komentirao je u srijedu pismo odvjetnika generala Ante Gotovine upućeno predsjedatelju Vijeća EU-a u kojem se kaže da je Gotovina spreman odazvati se pozivu Haaškog suda ako mu se omogući suđenje u Hrvatskoj. </p>
<p>»Malo je čudno da se to pismo pojavljuje baš sada kada se očekuju neki potezi Suda i tužiteljstva«, primijetio je Šeks, dodajući da se slične stvari uvijek događaju kada Hrvatska očekuje važne odluke vezane uz suradnju s Haagom i međunarodnom zajednicom. </p>
<p>I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Na pomolu sveopće pomirenje u Saboru</p>
<p>Većina stranaka složila se da prestane rat istražnim povjerenstvima/ Ići će se na izmjene Poslovnika o načinu glasovanja i utvrđivanju kvoruma, a uvest će se i drukčiji način uvrštavanja zakonskih prijedloga na sjednice/ Račan najvjerojatnije na čelu Nacionalnog odbora za praćenje i nadzor pregovora s EU-om</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kriza u radu Hrvatskog sabora, koja je obilježila kraj prošlogodišnjeg zasjedanja, ubrzo bi mogla biti razriješena. Sudeći prema tome da je sjednica proširenog saborskog predsjedništva u srijedu potrajala jedva pola sata, na pomolu je dogovor svih parlamentarnih stranaka o pitanjima koja su mjesecima opterećivala odnose vladajućih i oporbe.</p>
<p>Odnosi se to ponajprije na oporbene zahtjeve za izmjenama Poslovnika, kojima bi se striktno odredio način glasovanja i utvrđivanja kvoruma da vladajući, prema tvrdnji oporbe, ne bi više bili u mogućnosti lažirati kvorum, kao što su navodno učinili pri izglasavanju nepovjerenja ministru u ostavci Miomiru Žužulu. Oporba je tražila i da se na drukčiji način uvrštavaju zakonski prijedlozi u dnevni red sjednice, a sve je to HDZ prihvatio, o čemu bi konačni dogovor trebao biti postignut na sjednici Predsjedništva Sabora u ponedjeljak.</p>
<p>Predsjednik Sabora Vladimir Šeks izrazio je zadovoljstvo postignutim suglasjem većine stranaka da prestane rat istražnim povjerenstvima te da se pitanja kojima su se ona trebala baviti prebace na Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, čiji je sastav također u srijedu dogovoren.</p>
<p>»Neki ne pristaju da se završi rat povjerenstvima«, rekao je Šeks, ne precizirajući koje su to stranke. Ali, dodao je, autonomno je pravo svake stranke da odluči hoće li povući svoje prijedloge za osnivanjem pojedinih povjerenstava ili će na tome i nadalje inzistirati. Prema njegovim riječima, HDZ je spreman povući svoj prijedlog za saborskom istragom o mogućem sukobu interesa Zlatka Tomčića i Radimira Čačića. Još se ne zna odnosi li se ta HDZ-ova spremnost i na prestanak rada povjerenstva za Viktor Lenac. </p>
<p>Predsjednik Sabora izvijestio je novinare da prva ovogodišnja plenarna sjednica počinje u srijedu, 19. siječnja, te da će potrajati tri dana. Potom je stanka od tjedan dana, a nakon toga će Sabor zasjedati cijelu veljaču. Prva tri dana ovomjesečnog zasjedanja rezervirana su, naglasio je, za dokumente vezane uz pregovore s EU-om te za izbor članova Nacionalnog odbora za praćenje i nadzor pregovora. </p>
<p>Do idućeg ponedjeljka potpredsjednik Sabora Mato Arlović mora pripremiti odluku o djelokrugu i sastavu Nacionalnog odbora, na čelu kojeg bi trebao biti oporbeni zastupnik. To će, prema svemu sudeći, biti Ivica Račan, a u Odboru će biti po šest oporbenih i vladajućih zastupnika, predsjednici triju saborskih odbora (za vanjsku politiku, za europske integracije te za međuparlamentarnu suradnju).</p>
<p>Šeks je napomenuo da ima i drugih prijedloga za članove Odbora, spominjući prijedlog Vesne Pusić da to bude i predstavnik Ureda predsjednika države.</p>
<p>Šeks: Samo sam odgovarao na uvrede</p>
<p>Na traženje novinara da komentira nisku razinu svoje komunikacije s predsjednikom i predsjedničkim kandidatom Stjepanom Mesićem, Vladimir Šeks je ustvrdio da je za to isključivo odgovoran Mesić. »Na moju kritiku njegova dosadašnja rada, on je odgovorio takvim uvredama da bi od mene bilo previše očekivati da na njih ne odgovorim«, rekao je Šeks. Ipak, vjeruje da će se nakon predsjedničke utrke stvari vratiti na svoje mjesto, čak i u slučaju da Mesić osvoji drugi mandat, premda očekuje pobjedu HDZ-ove kandidatkinje Jadranke Kosor. Inače, na predsjedniku države je red da organizira idući radni ručak s premijerom i predsjednikom Sabora, na kojem se uobičajeno sastaju čelni ljudi Hrvatske. Pobijedi li Jadranka Kosor, novinare je zanimalo hoće li se Šeks odazvati Mesićevom oproštajnom ručku. »Sumnjam da bi Mesić podnio oproštajni ručak«, odgovorio je Šeks. </p>
<p>Ivka Bačić Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Razgovor čelnika HDZ-a i SDP-a opasno miriši na dvostranačje </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - I vodstvo HSLS-a pridružilo se u srijedu, na konferenciji za novinare u Saboru, oštrim zamjerkama što su ih na prošlotjedni sastanak Ive Sanadera i Ivice Račana već izrekli HNS i HSS. Potpredsjednici liberala Đurđi Adlešić razgovor čelnika vladajućeg HDZ-a i oporbenog SDP-a, koji su se navodno dogovorili i o ukidanju svih saborskih istražnih povjerenstava, počinje »opasno mirisati« na dvostranačje. Upitno je kome bi to odgovaralo, kaže Adlešić, uvjerena da to sigurno ne bi bilo u interesu hrvatskih građana. Smatra da je odluka o ukidanju saborskih istraga preozbiljna da bi je smjele donijeti samo dvije stranke, pogotovu kad se zna koliko je Hrvatska visoko na ljestvici korumpiranosti.</p>
<p>»Dojam je da time HDZ-ovci i SDP-ovci žele zaštititi jedni druge od istraga za mogući sukob interesa i korupciju njihovih dužnosnika«, naglasila je potpredsjednica HSLS-a. </p>
<p>Predsjednik HSLS-a Ivan Čehok ocijenio je da su se saborski zastupnici u proteklih godinu dana najviše bavili samim sobom umjesto rješavanjem pitanja važnih za građane. Smatra da poplava zahtjeva za istražnim povjerenstvima pretvara Sabor u pravi cirkus. »Time pokazujemo koliko je Sabor nemoćan, kao i to da zastupnici samo brane svoj lik i djelo«, kaže Čehok i dodaje da se HSLS ne protivi istragama o mogućim zloporabama položaja državnih dužnosnika, nego traži da se time prvenstveno počne baviti povjerenstvo za utvrđivanje sukoba interesa.</p>
<p>»Opterećivati građane, od kojih je 30 posto na rubu siromaštva inflacijom povjerenstava jalov je posao, unaprijed osuđen na propast«, uvjeren je Čehok, koji je naglasio da se nitko ne bavi poticanjem gospodarstva, ni Vlada niti Sabor, pa niti dvoje predsjedničkih kandidata Stjepan Mesić i Jadranka Kosor. »Njih dvoje nisu ponudili nijednu novu ideju, samo se međusobno vrijeđaju i vode nas i 19. a ne u 21. stoljeće«, zaključio je Čehok. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Živ zamrznut u mrtvačkom hladnjaku</p>
<p>Smrt pacijenta utvrđena je u 3.40 sati, a kad ga je patologinja nekoliko sati nakon toga izvadila iz hladnjaka, tijelo je bilo zgrčeno/ Patologinja u svom dopisu navodi da je »pacijent nađen u neprirodnom položaju za mrtvog čovjeka« te kako »vanjski znakovi ukazuju na to da je smrt nastupila u hladnjaku, a ne na Pulmološkom odjelu«</p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> - Šezdesetpetogodišnji Josip Leček iz Pretetinca preminuo je pod još nerazjašnjenim okolnostima u noći na Staru godinu u čakovečkoj županijskoj bolnici. Međimurska policija o tom je događaju izvijestila tek u srijedu, i to zbog upita novinara.</p>
<p>Policija je u priopćenju navela da su policajci na temelju zahtjeva Općinskog državnog odvjetništva u Čakovcu prikupljali obavijesti i medicinsku dokumentaciju u vezi s Lečekovim liječenjem te da su sve što su doznali, dostavili Odvjetništvu. Policajci su još naveli i da će o cijelom događaju biti obaviješteno i Ministarstvo zdravstva. </p>
<p>Što se točno dogodilo, u priopćenju nije navedeno, no doznajemo da su liječnici Lečekovu smrt proglasili u 3.40 sati na Pulmološkom odjelu djelatnosti za interne bolesti. Njegovo je tijelo otpremljeno na Patologiju, a kad ga je patologinja ujutro isti dan, odnosno 31. prosinca, izvadila iz hladnjaka, ono je bilo zgrčeno. O svemu je obavijestila ravnatelja bolnice Franju Fundaka, koji je pokrenuo cijeli postupak. </p>
<p>»Patologinja mi je poslala dopis u kojemu me obavijestila da je pacijenta našla u položaju u kojem on nije smio biti. O svemu sam obavijestio Odvjetništvo, pa neka oni dalje rade što moraju. Dežurni liječnik i sestra obavili su sve što treba, a pacijent je nakon proglašenja smrti odležao koliko je propisano, odnosno dva sata«, tvrdi ravnatelj. </p>
<p>Leček je imao tumor u posljednjoj fazi, dugo se liječio, a prije 10 godina bio je operiran.</p>
<p>Povjerenstvo za stručni rad i nadzor čakovečke bolnice utvrdilo je kako je nedvojbeno da je smrt nastupila u 3.40 sati na Pulmološkom odjelu, no Dragica Leček, Josipova supruga, navodi kako joj je patologinja rekla da je smrt nastupila od pothlađivanja.</p>
<p>»Na groblju sam vidjela da mi suprug ima čudno stisnute ruke, a nakon nekoliko dana, pozvali su me na razgovor u bolnicu. Razgovarala sam s patologinjom koja mi je rekla da ju je sve to potreslo te kako se po svim vanjskim znakovima može utvrditi da je suprug umro od pothlađivanja, što su mi potvrdili i krim-policajci«, kaže Dragica Leček. I u izvješću koje je patologinja Žaklina Bedić Fegeš poslala ravnatelju bolnice navodi se da je »pacijent nađen u neprirodnom položaju za mrtvog čovjeka« te da »vanjski znakovi ukazuju na to da je smrt nastupila u hladnjaku, a ne na Pulmološkom odjelu«. </p>
<p>Unatoč oprečnim tvrdnjama, u Općinskom državnom odvjetništvu ističu da na temelju dosad prikupljenih podataka nije moguće utvrditi je li počinjeno kakvo kazneno djelo i je li bilo nepravilnosti. Stoga će istražnom sucu u Varaždinu podnijeti prijedlog da se poduzmu istražne radnje kako bi se sudsko-medicinskim vještačenjem utvrdio točan uzrok i vrijeme smrti pacijenta. Dođe li do toga, Lečekovo će se tijelo morati ekshumirati.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Neka država uzme kredit i vrati nam dug</p>
<p>Ministar unutarnjih poslova zabranio skup/ Zahtijevamo mirovinsku reformu u kojoj će svi umirovljenici biti sretni te ukidanje svih privilegiranih mirovina, kazao je predsjednik ASH Klarić/ </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Unatoč zabrani ministra unutarnjih poslova Marijana Mlinarića, prosvjed umirovljenika koji su organizirali Akcija socijaldemokrata Hrvatske, Demokratska stranka umirovljenika i Demokratska stranka žena, okupio je u srijedu na Trgu žrtava fašizma više od 1000 prosvjednika.</p>
<p>Zlatko Klarić, predsjednik ASH, obratio se okupljenima i od vlasti zatražio da ispuni tri zahtjeva umirovljenika.</p>
<p>»Tražimo da država podigne kredit kod Svjetske banke i umirovljenicima isplati gotovinu, a kredit neka vraćaju od mirovinskog fonda i prodajom imovine, a ne da čekaju da umirovljenici kojima su dužni umru«, kazao je Klarić, te dodao da zahtijevaju i mirovinsku reformu u kojoj će svi umirovljenici biti sretni. Kao treći zahtjev, zatražio je ukidanje svih privilegiranih mirovina.</p>
<p>»Ako se u dva mjeseca ne ispune naši zahtjevi, pozvat ćemo umirovljenike iz cijele Hrvatske da dođu u Zagreb na jednodnevni prosvjed kod crkve Svetog Marka«, kazao je Klarić.</p>
<p>Uoči skupa, isključivanjem struje na službenom razglasu pokušao se sabotirati prosvjed, ali ogorčene umirovljenike ni to nije spriječilo da uzvicima i transparentima izraze svoje nezadovoljstvo.</p>
<p>»Vratite nam mirovinu da platimo vaše račune. Europska unija poštuje zakone, a mi?«, bili su neki od uzvika u masi okupljenih.</p>
<p>Najviše je kritika bilo na račun HDZ-a i njegove kandidatkinje za predsjednicu, kojima je ta stranka nazvana lopovskom, a uzvikivali su parole poput »Sram vas bilo« i »Kosoričine reklame pojele dug umirovljenicima«.</p>
<p>»Ovo kako nas tretiraju nema smisla. Mi samo tražimo ono što nam pripada. Meni novca ne fali, ali došao sam podržati one koje i dalje besramno varaju«, rekao je Pelimir Anzulović, sedamdesetšestogodišnji umirovljenik.</p>
<p>Mislav Nekić i Sandra Stanić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Prosvjed zabranjen da umirovljenici ne bi omeli promet</p>
<p>»Zbog procjene da bi tijekom održavanja prosvjeda umirovljenika na Trgu žrtava fašizma, u organizaciji Akcije socijaldemokrata Hrvatske, moglo doći do ometanja javnog gradskog prometa, policija je morala zabraniti njegovo održavanje«, rekao je u srijedu na izvanrednoj konferenciji za novinare zamjenik načelnika PU zagrebačke Darko Novak.</p>
<p>Novak je napomenuo kako organizator od gradskog ureda za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet nije dobio suglasnost da se u vrijeme prosvjeda zaustavi promet na Trgu žrtava fašizma, pa je organizatoru predloženo da se javni skup održi na Trgu Francuske Republike, gdje za to postoje uvjeti bez ometanja gradskog prometa, no organizatori na to nisu pristali. </p>
<p>M. N.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Još jedna svađa predsjedničkih kandidata</p>
<p>Tenzija je dosegnula je vrhunac kada je Mesić upitao Jadranku Kosor spava li mirno u stanu iz kojega su, kako je rekao, iseljeni stanari od kojih se jedan ubio. Šokirana njegovim riječima, koje je ocijenila prljavim udarcem, Kosor je Mesićevu obitelj dovela u vezu s našičkom cementarom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Televizijsko sučeljavanje na Novoj TV po svemu se razlikovalo od dosad viđenoga. Kavanska atmosfera, koju je samo katkada moderirao voditelj Miroslav Lilić, iznjedrila je i nove polemike između dvoje preostalih kandidata u utrci za mjesto na Pantovčaku. </p>
<p>Saznali smo se da se Jadranka Kosor u kampanji bojala samo virusa, a Mesić čak ni njih, da Kosor Mesiću, uz nezauzimanje za branitelje najviše zamjera što nije, kako je bio obećao, odselio s Pantovčaka, a da on tvrdi kako to nije učinio jer mu, rekao je, ni Račanova ni ova vlada nisu našle drugo mjesto. </p>
<p>Jadranka Kosor je u prvom dijelu emisije žestoko prozvala Mesića da je američkim političarima 1994. napisao pismo u kojem je rekao da Hrvatska od žrtve postaje suagresorom, a Mesić se branio riječima da je za to pismo znao i predsjednik Franjo Tuđman. </p>
<p>Prvi hrvatski predsjednik bio je i tema dobrog dijela emisije. »Zašto ste o Tuđmanu pričali neukusne viceve«, pitala je Kosor, a Mesić je odgovorio da je ispričao samo jedan vic, a da je Tuđman bio fasciniran Miloševićem i mijenjanjem bosanskih granica.</p>
<p>Uz Družbu Adriju, alimentacijski fond, Fond hrvatskih branitelja suparnici su se najčešće sučelili na pitanjima osobne prirode, a tenzija u improviziranom studiju Europskog doma dosegnula je vrhunac kada je Mesić upitao Jadranku Kosor spava li mirno u stanu iz kojega su, kako je rekao, iseljeni stanari od kojih se jedan ubio. Šokirana njegovim riječima, koje je ocijenila prljavim udarcem, Kosor je Mesićevu obitelj dovela u vezu s našičkom cementarom. »Mojoj kćeri je bio ponuđen kredit za jedan posto našičke cementare i ona je to odbila«, rekao je Mesić dodavši da stanuje u istom stanu u kojem je stanovao i prije izbora za predsjednika. </p>
<p>Jadranka Kosor je ustvrdila da Mesić svakome tko mu se ne sviđa zalijepi etiketu, te da je zaboravio da je ovoga ljeta tvrdio da će biti HDZ-ov predsjednički kandidat iako je sve HDZ-ovce nazvao šišmišima. »I vi ste visjeli kao šišmiš, ali ste onda otpali», rekla je Kosor svom suparniku. Mesić se još jednom osvrnuo na skupoću njezine kampanje i obraćajući se voditelju Miroslavu Liliću, rekao da bi se, ako njezinu kampanju uistinu finacira samo HDZ, Jadranka Kosor trebala kandidirati za predsjednicu stranke a ne države, te replicirao na izjavu premijera Sanadera »Glas za Mesića je glas za Račana« rekavši: »Glas za Kosor nije glas za HDZ.« </p>
<p>»Barakaši su vam poručili da ih ne spominjete jer vas oni nisu podržali iako ste vi to priželjkivali«, odgovorila mu je na to Jadanka Kosor. </p>
<p>Uz uobičajene teme koje se provlače kroz cijelu kampanju i nekoliko osobnih udaraca, gledatelji su saznali da Jadranka Kosor voli »Beatlese«, a da Mesić najradije sluša Olivera Dragojevića. Kosor se najviše sviđaju Krležine »Zastave«, a Mesiću »Jadnici« Victora Hugoa. Oboje vole životinje, posebice pse. Jadranka Kosor voli još i medvjede pa i plišane medvjediće, koje je u vezi s njezinom kampanjom spominjao Mesić. </p>
<p>Nijedan od kandidata nije mogao navesti nijednu dobru osobinu svoga protivnika, a premda su se na početku emisije srdačno rukovali, studio su napustili bez ijedne riječi. </p>
<p>Organizatori sučeljavanja su izračunali da je Kosor govorila 80 sekundi dulje od Mesića.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050113].
|
