NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050812].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 135394 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>12.08.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Dvostruko više opljačkanih banaka</p>
<p>Od 19 banaka, mjenjačnica i kladionica u kojima je MUP nedavno obavio nadzor, samo u osam ispravan alarm</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U prvih je sedam mjeseci ove godine opljačkano dvostruko više banaka nego u istom razdoblju lani, što je najveći porast te vrste kriminalnih djela u posljednjih nekoliko godina. Prošle je godine opljačkano 13, a ove čak 26 banaka.</p>
<p>U MUP-u kažu da se taj porast može protumačiti lošim socijalnim stanjem mnogih građana te željom nekih za bržim bogaćenjem bez rada, ali i činjenicom da mnoge banke i druge djelatnosti koje posluju s velikom količinom novca (na primjer kladionice i mjenjačnice), nemaju odgovarajuću zaštitu i nadzor. Većina banaka ima interne video-nadzore te zaštitara na ulazu, no mjenjačnice i kladionice ih uglavnom nemaju te na putu do željenog »utrška« razbojnicima »smeta« samo - službenik na šalteru.</p>
<p>Poslovanje novčarskih ustanova propisano je Zakonom o ispunjavanju minimalnih tehničkih uvjeta za poslovanje novčarskih ustanova, koji je stupio na snagu 1. studenog prošle godine i prema kojem djelatnost nadzora nad radom tih ustanova ima Inspektorat MUP-a. Djelatnici Inspektorata nedavno su na zagrebačkom području - gdje je smješteno najviše banaka, poštanskih ureda, kladionica i mjenjačnica - proveli nadzor u kojem je u čak 47 posto slučajeva (nadzor je obavljen u 19 uglavnom manjih poslovnica banaka, mjenjačnica i kladionica na području Zagreba, Sesveta, Zeline, Sv. Nedjelje, Zaprešića, Samobora i Pojatnog), utvrđen nekakav nedostatak zbog kojeg je policija podnijela zahtjev za pokretanjem prekršajnog postupka.</p>
<p>Zanimljivo je kako je od tih 19 poslovnica samo u osam utvrđeno da je skrivena tipka kojom se aktivira alarm u slučaju razbojstva bila ispravna. Također, u samo osam slučajeva je zabilježeno uredno poslovanje, što znači da je postojala uredna tehnička dokumentacija o sustavu tehničke zaštite te da su interni alarmni sustavi spojeni na središnji dojavni sustav zaštitarske tvrtke. U dva slučaja donesena su rješenja po kojima poslovnice moraju otkloniti nedostatke. U MUP-u kažu kako se u poslovnicama u kojima su utvrđeni nedostaci pokazuje da neki vlasnici i odgovorne osobe uporno ne provode mjere koje nalaže zakon. U nadzoru se pokazalo da se nepoštivanje zakona u nekim slučajevima može pripisati čak i nepoznavanjem propisa. Neki su vlasnici nepoštivanje zakona obrazložili i time da ne vjeruju u efikasnost primjene tih mjera.</p>
<p>Tako se pokazalo da vlasnici uglavnom ne vjeruju da će zaštitari, po dojavi o pljački, do poslovnice koja je opljačkana stići na vrijeme da bi uhvatili pljačkaše, zbog čega smatraju kako je povezivanje alarmnih sustava s centralnim dojavnim sustavom - nekorisno. Bilo je i vlasnika koji su se pravdali time da im je sustav zaštite koji nalaže zakon veći trošak od plaćanja jednokratnih kazni zbog nedostataka koje utvrdi inspekcija.</p>
<p>Budući da su razbojstva u porastu, MUP je povećao broj nadzora u tim institucijama kako bi se osiguralo provođenje minimalnih mjera zaštite. Na tom će se poslu stoga angažirati i više inspektora, pa će ih biti tridesetak. Učestaliji nadzor, očekuje se, mogao bi pridonijeti poštivanju zakona. </p>
<p>Također, uskoro bi inspektori za nadzor zaštitarskih i detektivskih djelatnosti, mogli dobiti ovlasti policijskih službenika, čime bi bili znatno samostalniji i učinkovitiji. U tom bi slučaju u poslovnici u kojoj su utvrdili prekršaj sami mogli odrediti i napisati kaznu te podnijeti prekršajnu prijavu, dok sada samo obavljaju inspekciju i o tome sastavljaju zapisnik. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Vatra će gorjeti dvadesetak dana </p>
<p>Ako nešto krene po zlu, za sve obitelji osiguran je smještaj u učeničkom domu </p>
<p>u Ivanić Gradu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Spaljivanje 120 tona plina propan-butana iz prevrnutih cisterni u Deanovcu pokraj Ivanić Grada koje je počelo u četvrtak prošlo je bez poteškoća. Opreznosti radi željeznički promet bio je obustavljen, a stanovništvo iz okolnih kuća evakuirano.</p>
<p>»Dvadeset i četvero ljudi iz osam obiteljskih kuća otišlo je kod rodbine i budući da je sve prošlo u redu, svojim kućama vratit će se već popodne«, rekao je Vjesniku gradonačelnik Ivanić Grada Boris Kovačić. Napominje da je za sve obitelji, ako nešto krene po zlu, osiguran smještaj u učeničkom domu u Ivanić Gradu.</p>
<p>Iako novinarima nije bilo dopušteno da se približe mjestu samog spaljivanja, ono je, saznajemo, prošlo u redu. Akcija je počela u rano jutro kada je napravljen privremeni plinovod kojim se plin iz prevrnutih cisterni sproveo oko 200 metara od mjesta nesreće. Oko 12.10 počelo se sa spaljivanjem. Koordinator akcije Marko Pavičević najavio je da bi mjesto nesreće trebalo biti sanirano za dvadesetak dana do kada se baklje neće gasiti. </p>
<p>»Prilikom paljenja baklji kod preostale dvije cisterne ponovit će se sigurnosne mjere kao u slučaju paljenja plina iz prve«, kaže Pavičević. To znači da će se evakuirati stanovništvo, prekontrolirat će se svi tehnički detalji, zaustavit će se promet i nakon toga će se krenuti s paljenjem baklji.</p>
<p>Budući da su potpuno prazne cisterne zbog izjednačavanja tlakova opasnije nego kada su pune, istodobno s pražnjenjem plina u prazne cisterne će se upumpavati voda. »Sve tehničke mjere su poduzete i kada se svaka cisterna isprazni bit će spremna za transport«, ističe Pavičević.</p>
<p>»Nakon što ispraznimo prvu cisternu, vidjet ćemo možemo li spaljivati veću kubikažu te ćemo tada točno znati koliko će čitavo spaljivanje trajati«, kaže Pavičević </p>
<p>Zamjenik generalnog direktora Hrvatskih željeznica Ivica Klarić-Kukuz rekao je da je HŽ od samog početka nesreće poduzeo sve mjere sigurnosti. Obavijestili su policiju, vatrogasce i lokalnu samoupravu. O uzrocima i troškovima nesreće Klarić nije htio govoriti jer, kako kaže još uvijek se prikupljaju podaci. No, neslužbeno saznajemo, da su uzrok nesreće dotrajali kolosijeci što je vjerojatno uzrokovalo kvar.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Dogodine stipendije za buduće pomorce</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Od 2006. Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka planira stipendirati školovanje pomoraca na fakultetima i u pomorskim školama zato što se iz godine u godinu interes mladih za školovanje u toj struci smanjuje. </p>
<p>»Standard na kopnu raste i lakše je zaraditi novac na kopnu nego na brodu. I to je jedan od razloga smanjenog interesa mladih za školovanjem u pomorskoj struci«, kaže Mario Babić, pomoćnik ministra za pomorski promet, pomorsko dobro i luke. </p>
<p>»Takav je problem već uočen u Europskoj uniji, gdje plovi dosta stranaca«, dodaje Babić i najavaljuje da će se iz državnog proračuna financirati pripravnički staž za pomorce, jer bez njega pomorci ne mogu polagati stručni ispit. Ministarstvo će zato pripravnicima plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i hranarinu.</p>
<p>»Čim se osigura novac u proračunu, raspisat će se natječaj za subvencioniranje pripravničkog staža«, kaže Babić. Dodaje da bi se to moglo dogoditi već početkom sljedeće godine, a na proljeće dogodine u planu je i natječaj za dodjelu stipendija, odnosno stipendiju ministra mora. One bi mogle iznositi između 3000 i 4000 kuna za studente pomorskih fakulteta i 2000 kuna za učenike pomorskih škola.</p>
<p>Podaci Ministarstva govore da je od 2000. do 2004. zabilježeno smanjenje broja diplomiranih studenata na pomorskim fakultetima, kao i učenika koji su maturirali u srednjim pomorskim školama. Od 2000. broj maturanta u pomorskim srednjim školama kontinuirano pada. Lani je, primjerice, u pomorskim školama bilo 356 maturanata, a još 2000. bilo ih je 419. Lani je, doduše, zabilježeno povećanje u odnosu na 2002. i 2003., kada je bilo ukupno 348, odnosno 317 maturanata.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Zagušeni 112 - kriza vrijednosti</p>
<p>BISERKA LOVRIĆ</p>
<p>Od 90 posto beskorisnih poziva na broj 112, sustava za zaštitu i spašavanje, 60 posto stiže s otpisanih mobitela u dječjim rukama. Prema onome što kažu operateri, a u što su se uvjerili i novinari, u posljednje vrijeme preplavljeni su dječjim pozivima s mobilnih telefona kojima su izvađene identifikacijske kartice, ali se s njih i dalje mogu nazivati besplatni servisni brojevi. Tako je nazivanje broja 112 i stvaranje lažne uzbune postalo među djecom i mlađim adolescentima prava moda, zabava za razbijanje dosade, a vjerojatno i dobar adrenalinski štos za stjecanje popularnosti u dječjim klapama. Vrhunac je uspjeha tog »nestaštva« što dulje zadržati pozornost operatera. </p>
<p>To je doista uspjelo malodobnici koja je tihim i plačnim glasom uvjerila operatere osječkog i zagrebačkog centra da je oteta. Strpljivom pretragom »glumica« je uhvaćena, ali je izgubljeno mnogo vremena, a moguće i koji ozbiljan poziv čiji bi pošiljatelj s pravom mogao zaključiti da sustav brze dojave za pomoć ne funkcionira.</p>
<p>Bilo bi vrijeme da dokona djeca shvate kako takva igra ima granice. Iako se sofisticiranom tehnikom i metodologijom danas može razotkriti gotovo svaki poziv, ostaje pitanje zašto je podmlatku potreban takav način zabave i dokazivanja u rasponu od nezrelih do morbidnih? Kad se uvedu kazne za zločeste pozivače, možda neće biti (toliko) takvih poziva, ali će ostati »zločesta djeca« i pitanje zašto smo im ostavili tako malo prostora za kreativnu zabavu i isticanje? Nije problem u otpisanim mobitelima, nego u načinu razmišljanja i stavovima koje oblikuju obitelj, škola i mediji. Djeca upijaju ponašanje okoline i tako usvajaju vrijednosti. Zagušena stodvanaestica samo je indikator krize na sasvim drugoj strani.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Iranski slučaj sve bliže UN-u</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Iran je uklonio pečate na svojim nuklearnim postrojenjima i tako pojačao, zasad samo diplomatski, rat s Europskom unijom i Sjedinjenim Državama. Zapad, naime, sumnja da je pokretanje proizvodnje obogaćenog urana i tvrdnja da je ona nužna za civilne potrebe proizvodnje struje službenom Teheranu samo izgovor za rad na nuklearnom naoružanju. </p>
<p>Posljednji pregovarački neuspjeh europske trojke - Francuske, Velike Britanije i Njemačke - čiji je cilj bio diplomacijom nagovoriti Iran da odustane od nuklearnih aktivnosti, loše je odjeknuo na svim stranama, a pitanje iranskog nuklearnog programa dodatno zaoštrio. Europska unija koja se teškom mukom u Washingtonu izborila za pregovaranje s Iranom, među ostalim da bi dokazala uspješnost zajedničke vanjske politike, morat će čini se »iranski slučaj« predati Ujedinjenim narodima.</p>
<p>Službeni Bruxelles je sa svojim saveznicima zatražio rezoluciji koju treba odobriti Međunarodna agencija za atomsku energiju, da se Iran vrati na početne pozicije i opet zapečati netom otpečaćena postrojenja. Europski pregovarači još jednom su u tekstu rezolucije pokušali izbjeći izravne sukobe i ostaviti još malo mjesta za nastavak pregovora. Tako je jedan europski diplomat rezoluciju opisao kao dovoljno oštru da zadovolji Amerikance, ali i kao nešto što mogu »progutati« zemlje poput Brazila, Indonezije i Indije. One, naime, strahuju da bi se nakon Irana međunarodna pozornost mogla prebaciti i na njihove nuklearne programe. </p>
<p>Iran oštrim reakcijama nimalo ne pomaže smirivanju stanja. Sjedinjene Države i Europa učinili bi »veliku, veliku pogrešku« ako bi Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda prijavili Iran, tvrde gorljivo u Teheranu. U svakom slučaju, teško je očekivati da će zapovijed o vraćanju pečata Iran i poslušati pa je gotovo izvjesno da će cijela priča najesen, preciznije u rujnu, završiti na Vijeću sigurnosti UN -a. Ako se to dogodi, Iran će izaći iz dosadašnje diplomatske »zone sigurnosti«. Vijeće sigurnosti je, naime, tu da, među ostalim, odlučuje i o nametanju sankcija. Nema nikakve sumnje da bi uvođenje sankcija Iranu moglo imati znatno teže posljedice od trenutno zahlađenih odnosa. Iako se pregovarači sa Staroga kontinenta nadaju da će ipak ostati dosta prostora za nastavak pregovora, iranska odlučnost da nastavi s programom obogaćivanja urana natjerat će East River na oštrije reakcije. Ako je suditi prema glasovima za Unijinu rezoluciju, Iran na svojoj strani nema dvije važne članice Vijeća sigurnosti - Rusiju i Kinu.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Turističko ozdravljenje</p>
<p>Dani kad su, zbog hladnoće, odlasci na slapove Krke, Radmanove mlinice i slična odredišta bili jedini izbor pokazuju da se turistička ponuda ne može temeljiti samo na moru i suncu. Potrebni su i drugi sadržaji koji će odmor gostu učiniti prihvatljivim bez obzira na vremenske (ne)prilike. Hrvatska je krenula u tom smjeru, što pokazuju i ovogodišnji rezultati </p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Iako do kraja najvažnijeg dijela turističke sezone ostaje još nekoliko tjedana, već se sada iz statističkih tijela iznose podaci koji govore da će ovo biti najbolja godina poslije rata. Dalmacija se vratila na turističku kartu, Dubrovnik je zadržao mjesto prestižnog i skupog odredišta a i u Istri, koja je promijenila nekadašnju orijentaciju na masovni turizam, na kraju su zadovoljni blagim porastom u odnosu na prošlu godinu. </p>
<p>Mijenja se i struktura gostiju. Tako u istarskim ljetovalištima Nijemci više nisu pretežiti gosti nego su ih pretekli Skandinavci, sa svakom godinom Francuza je na hrvatskoj obali više za gotovo pedeset posto, vraćaju se i Britanci, a Česi i Slovaci Jadran vole jednako kao i prije. I Mađari koji su se prošlih godina znatno rjeđe odlučivali za odmor u našoj zemlji, masovno su, čini se, stigli na našu obalu. I Talijani koji su, kako im tepaju turistički djelatnici, najbolji potrošači, jer na odmoru potroše sve što imaju, ni ove godine nisu iznevjerili. Stoga ne bez razloga iz ministarstva zaduženog za turizam govore da očekuju oko šest milijardi eura prihoda, što je rezultat koji se može uspoređivati i s najboljim predratnim godinama. </p>
<p>Hrvatska je tako, iako je povećala cijene, dobila bitku s jeftinim uglavnom izvaneuropskim odredištima gdje se za tristo eura može dobiti i zrakoplovna karta i tjedni odmor s punim pansionom po načelu »all inclusive«. Takva ponuda pretpostavlja da turist i ne treba izlaziti iz okvira toga kompleksa, dok je s Hrvatskom potpuno obrnuti slučaj. Ne obići gradove u primorskim mjestima, otoke, riječne slapove, ne upoznati se sa starinama, znači promašiti odmor jer je to ono što našu zemlju čini prepoznatljivom i primamljivom do te mjere da u posljednjim mjesecima nema važnijeg inozemnog lista koji u svojoj rubrici »putovanja« nije posvetio tekst ili cijele stranice ljepotama hrvatskog Jadrana. </p>
<p>Posebna su pak priča naše autoceste. I dok se u televizijskim anketama na zastoje pred naplatnim kućicama i tunelima uglavnom ljute i prigovaraju naši sunarodnjaci, stranci su impresionirani njihovom kvalitetom i brzinom izgradnje. U Slovačkoj se, primjerice, tamošnji političari prepiru o tome bi li u svoju zemlju trebali prenijeti naš, hrvatski model izgradnje autocesta, a ni slovenske političare nisu mimoišla pitanja kako to Hrvati tako brzo grade dok se onih tridesetak kilometara od Maribora do Macelja ili Trsta i Rupe (kod Rijeke) planira dovršiti tek za sedam-osam godina. Što se tiče zastoja i gužvi pred naplatnim kućicama i tunelima, svatko tko je u vrijeme ljeta putovao po Austriji, Njemačkoj ili Francuskoj zna da su čekanja u Hrvatskoj minimalna u odnosu na ona koja se događaju u tim zemljama. To je uobičajeno i ne da se izbjeći kada u isto vrijeme tisuće automobila krene prema moru.</p>
<p>Ovo će ljeto, međutim, osim po turističkom ozdravljenju zemlje i punim autocestama, biti upamćeno i po neverama na Jadranu. Tako je na nekoliko sati bila zatvorena i dionica autoceste od Svetog Roka do Maslenice zbog orkanske bure koja je prethodno prevrnula nekoliko kamiona i kamp-kućica, Murteru se dogodila pijavica koja je čupala stabla, rušila kioske, dizala krovove kuća. Oni koji su se u to vrijeme zatekli dvadesetak kilometara dalje u automobilu na Jadranskoj magistrali, kako pričaju, nisu mogli vjerovati svojim očima. Slapovi kiše valjali su im se po vjetrobranima, bura je njihala automobile, munje i gromovi udarali su posvuda. </p>
<p>Da te pijavice nisu iznimka, potvrdilo je iste večeri nešto južnije i olujno nevrijeme praćeno ledom, kakvo se u Dalmaciji gotovo ne pamti. Uslijedila su potom dva prilično svježa dana tijekom kojih su se samo najhrabriji odvažili u more. Naime, dok je teletekst izvješćivao o solidnih 20 stupnjeva temperature mora, rijetki kupači mjerili su samo 17 stupnjeva. Zato su turisti, koji, zanimljivo, nisu otkazivali aranžmane, a to nisu činili čak ni u oni u kamp-naseljima gdje je posebice preko noći bilo doista hladno, krenuli u shopping po topliju odjeću. Tih dana džemperi i duge hlače bili su najtraženiji odjevni predmeti, a odlasci na slapove Krke, Radmanove mlinice i druga slična odredišta jedini mogući izbor.</p>
<p>No, to samo pokazuje da se turistička ponuda jedne zemlje ne može temeljiti samo na moru i suncu. Potrebni su i drugi sadržaji koji će odmor gostu učiniti prihvatljivim bez obzira na vremenske (ne)prilike. Hrvatska je krenula u tom smjeru, što pokazuju i ovogodišnji rezultati. Do kuda će stići neće ovisiti o tome naziva li sebe »rajem na zemlji« ili »Mediteranom kakav je nekad bio«, nego o raznolikosti ponude onima koji je izaberu za odmorište. A njih će, s obzirom na stanje u svijetu u kojemu terorizam više ne zaobilazi ni europska odredišta, biti sve više, jer se Hrvatska označava sigurnom zemljom. Na kraju, kada nam barem u turizmu dobro ide, možda nije naodmet prisjetiti se kako je turistički oporavak počeo. Bila je to akcija bivšeg ministra turizma Nike Bulića, tijekom koje je obilazio restorane uz cestu prema Senju (tada se još putovalo preko Paga, odnosno pontonskim mostom preko Maslenice) tražeći od vlasnika da zahode drže čistima. Mnogi su se smijali toj nakani, međutim, s obzirom na današnje stanje u turizmu, ti su toaleti, čini se, bili prvi ali nužan i važan korak u njegovu oporavku. </p>
<p>Turizam u Hrvatskoj, prema nekim procjenama, danas u ukupnom bruto domaćem proizvodu sudjeluje s oko 20 posto te od uspješnosti turističke sezone ovisi i financijska stabilnost cijele države. To i nije neka utjeha s obzirom na onemoćalo gospodarstvo i najavljeno jesensko poskupljenje struje i plina, međutim, može se tek misliti što bi se događalo da nismo imali i financijski, a ne samo po broju noćenja najuspješniju turističku sezonu dosad.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Hrvatska mora biti na oprezu </p>
<p>Srbijanske zavojevačke zazubice još se hrane suludim fantazijama o »nebeskom narodu« koje bi mogle biti povod novom ratničkom pohodu</p>
<p>GOJKO BORIĆ </p>
<p>U hrvatskim medijima zavladalo je nekakvo naivno čuđenje nakon riječi predsjednika Srbije Borisa Tadića kako bi se Hrvatska trebala ispričati za »srpske žrtve« tijekom i poslije »Oluje« kao što se Srbija ispričala za pokolj oko osam tisuća Bošnjaka u Srebrenici. Takav bezobrazluk šefa srpske poludržave nikoga nije trebao iznenaditi. Ali ne treba to ni podcijeniti tvrdnjom kako je Tadić time »opslužio« samo srbijansku unutarnju politiku.</p>
<p>U svom prvom intervjuu za njemački tjednik Der Spiegel, dakle za veliku inozemnu publiku, Tadić je smatrao potrebnim istaknuti da je »ustaški sustav« ubio njegova strica, iako to nije spadalo u kontekst razgovora. </p>
<p>Bezobraznost Tadićeva poistovjećivanja incidentnih ubijanja nekih srpskih civila, uglavnom poslije »Oluje«, sa sustavnim genocidnim masovnim ubojstvom Bošnjaka, uglavnom muškaraca, staraca i djece, u Srebrenici potpuno je u stilu nastupa gotovo svih srbijanskih političara od Miloševića do danas. Oni jednostavno žele »podijeliti krivnju« s Hrvatima i Bošnjacima kako bi relativizirali vlastitu zločinačku politiku, što u dijelu međunarodne zajednice nailazi na odobravanje, jer ona i sama želi umiriti svoju nečistu savjest da nije prije intervenirala ili dopustila Bošnjacima i Hrvatima da zauzimanjem Banje Luke sasijeku u korijenu srpski imperijalizam u Bosni.</p>
<p>Da se to dogodilo danas bi bilo na životu kojih stotinjak tisuća Bošnjaka i Hrvata više. No, u to vrijeme, a i danas je, krv jeftinija od nafte. Da se Bosna i Hercegovina nalazila na izvorima zemnog ulja, Zapad bi i te kako intervenirao, a Tadić bi skupa s Miloševićem završio u zatvoru. </p>
<p>Danas je srbijanska politička klasa samo nešto malo umivenija nego što je bila u vrijeme Slobodana Miloševića. Zar Vuk Drašković nije ideolog četništva i zar Šešeljev nasljednik Tomislav Nikolić nije glasnogovornik srbijanskog imperijalizma čije granice sežu do linije Karlobag – Karlovac – Virovitica? Srbijanske zavojevačke zazubice još se hrane suludim fantazijama o »nebeskom narodu« koje nekima mogu izgledati smiješne i pretjerane, ali koje bi jednoga dana mogle biti povod novom ratničkom pohodu ako međunarodna zajednica bude smatrala potrebnim da Srbiji gubitak Kosova i Crne Gore »nadoknadi« osamostaljenjem tzv. Republike Srpske i oživljavanjem zloglasnog plana Z-4 u Hrvatskoj. Tada to više ne bi bila izolirana pobuna prekodrinskih Srba nego pothvat pod blagoslovom međunarodne zajednice, a oni koji bi se tome protivili, Hrvatska i Bosanska Federacija, došli bi pod udar sankcija ako ne i nečega ubojitijeg.</p>
<p>Hrvatska, dakle, mora biti na oprezu. Srbija sada nastoji spriječiti osamostaljenje Crne Gore i zaustaviti Kosovo na putu prema neovisnosti, a što se tiče Hrvatske, pokušava svim diplomatskim sredstvima onemogućiti njezin pristup Europskoj uniji prije nego za to bude zreo ostali dio »zapadnog Balkana«.</p>
<p>To su, dakako, i preveliki zalogaji za jednu zemlju u kojoj ništa ne funkcionira, no Beograd ima svoje saveznike i prijatelje u Londonu, pa možda čak i u Washingtonu (Pariz se tu nešto promijenio u korist Hrvatske), koji će rado zažmiriti na sve nepodopštine srbijanskog političkog života, jer Srbija je svojom veličinom i svojim geopolitičkim položajem »teža« od Hrvatske, a da o Bosni i Hercegovini ne govorimo. </p>
<p>Može službeni Zagreb naveliko laskati Britaniji i Americi, one imaju svoje interese koji nisu uvjetovani demokracijom i istinskim uvidom u zbilju, nego slijede svoje stare staze još iz doba prije Prvog svjetskog rata. Za razliku od unutarnje politike, koja je podložna brzim promjenama, vanjsku politiku odlikuju tradicije čak i onda kad su štetne za države koje je slijede, u našem slučaju u slijepu ulicu opterećenu mogućim krvavim sukobima. </p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Kölna.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Komunikacija za Europsku uniju</p>
<p>Danas ljudi gotovo nemaju što reći jedni drugima. Zatvaramo se u vlastite interese, društvena i socijalna dimenzija života posve iščezava</p>
<p>JADRAN BAŠIĆ</p>
<p>Podatci govore da je u našoj zemlji više od 700 tisuća bez osmoljetke, a da je samo sedam-osam posto ljudi s visokom naobrazbom, dok ih je – podsjeća ministar Primorac – u zemljama EU-a do 20 posto. Istodobno, naše se Ministarstvo znanosti i obrazovanja uporno trudi dokazati da je studiranje – barem u nas – uzaludno i besmisleno gubljenje vremena… </p>
<p>Ipak, treba barem podići rejting našoj zemlji, a sve s ciljem približiti je standardima Europske unije. Odgovorni u društvu pokušavaju ponuditi različite projekte i planove za što uspješniju izobrazbu građana.</p>
<p> I Crkvu se poziva da poradi na opismenjivanju našega naroda jer ima kadar, ljude, prostore, a i najutjecajnija je u društvu. Štoviše, prema većini provedenih anketa, građani najveće povjerenje izražavaju upravo toj instituciji, premda su određeni mediji pokušali »iskoristiti« slučaj Brezovica kako bi dokazali suprotno.</p>
<p> No što je s humanim međuljudskim odnosima, s pravom se u ovoj rubrici pita Ana Jurić-Šimunčić u Vjesniku od 28. srpnja, ustvrdivši pritom kako je, »prije nego što uspostavimo prijateljstvo sa životinjama, potrebno stvoriti humane odnose među ljudima, pa će tada svi ljudi imati i humani odnos prema prirodi«. Ostvaruje li naša zemlja i u tome zadovoljavajući rejting u odnosu na zemlje Europske unije kojoj Hrvatska smjera, premda u nju – očito je – neće toliko brzo.</p>
<p> U eri sveopće globalizacije, sredstva društvenoga priopćivanja snose nemali dio odgovornosti. Nerijetko i sami stvaraju napetost i nesnošljivost unutar društva i društvenih struktura. Sa svih nas strana svakodnevno zapljuskuju vijesti o informatičkome napretku i dosezima koji ovu civilizaciju prečesto i nesvjesno zarobljavaju stvarajući na vrijeme od čovjeka pojedinca potrošača i ovisnika.</p>
<p>Pored svakoga oblika informatizacije i tehničkoga razvoja koji nesmiljenom brzinom sve zahvaća, ljudi su – nikada kao danas – postali nesposobni za istinske i zdrave međuodnose. Što sve ne možemo čuti o tome kako internet spaja mnoge ljude, kako pridonosi poboljšanju međuljudskih odnosa. A svjedoci smo sve raširenijega otuđenja čovjeka od čovjeka, čovjeka od institucija, generacije od generacije, procjepa, razdvajanja i određene vrste međugeneracijskoga ponora.</p>
<p> Starije generacije s čuđenjem i zgražanjem promatraju mlađe, dok mladi naraštaji za stanje u društvu optužuju starije i one na položajima. Ne oslikava li se nešto slično i na višim razinama, primjerice u Saboru, Vladi, u medijskim sučeljavanjima… Gotovo da ljudi današnjice nemaju što reći i poručiti jedni drugima. Iz straha za osobni život – prečesto sebični – zatvaramo se u vlastite interese, dok društvena i socijalna dimenzija života posve iščezava.</p>
<p> Socijalna i društvena gluhonijemost opasni su problem današnjice. Ne čini mi se pogrešnim ustvrditi da se kvalitete osobe očituju upravo u kvaliteti komunikacije i kroz kvalitetne međuodnose. Jer temeljna je istina da čovjek u sebi ima sposobnost i potrebu za komunikacijom i odnosom kroz koje izriče sama sebe. Upravo stvarajući kvalitetnu komunikaciju i odnose čovjek je uzročnik zdrava ili bolesna društva. Zapravo, ono u najvećoj mjeri ovisi upravo o njemu.</p>
<p>Autor je diplomirani teolog iz Postira, profesor rimokatoličkoga vjeronauka u Bolu.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Neka se svi ugledaju u zagrebački model</p>
<p>Biti izumitelj u Zagrebu znači imati veću mogućnost realizacije izuma, imati veći broj potencijalnih poslovnih partnera, lakšu komunikaciju s resornim ministarstvima, a uz sve to i mogućnost sudjelovanja na natječaju za potpore radi pripreme inovacija za poduzetničko korištenje. Grad Zagreb već osam godina novčano podupire svoje izumitelje u stvaranju novih proizvoda koji su zaštićeni kao patent ili obličje. Do sada je grad uložio oko milijun i dvjesto tisuća kuna u razvoj novih proizvoda. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva za cijelu je Hrvatsku 2004. uložilo u projekt inovacija milijun kuna, dok je grad Zagreb za svoje izumitelje uložio 300 tisuća kuna. Vidimo, eto, zašto Zagreb »juri«, raste a ostatak Hrvatske tone u glibu svojih lokalnih vođa koji na izumitelje i nove proizvode gledaju kao na nešto bezvrijedno i suvišno. Lani sam pokušao angažirati Gradsko poglavarstvo grada Splita na sufinanciranju novinskog podlistka u kojem bi se prezentirali novi proizvodi zaštićeni kao patenti i obličja s šireg područja grada Splita. Naravno da je odgovor bio negativan. Neka se sva gradska i županijska poglavarstva u Hrvatskoj ugledaju u zagrebački model i neka potaknu i pomognu svojim građanima i tvrtkama u stvaranju novih proizvoda. </p>
<p>NENO DODOJA, DIPL. ING.DUGOPOLJE</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Pobrkao vjeru i znanje</p>
<p>Mihovil Udovičić iz Stuttgarta u Vjesniku, u Pismima, čudi se grijesima mišljenja nekih Hrvatica i Hrvata. Očito vjernik, postupke i mišljenja utemeljene na znanju ne može shvatiti. Brkajući vjeru i znanje, odgovor neke književnice na anketno pitanje o nepoželjnim knjigama proglašava jedinstvenim slučajem u povijesti, jer je pet puta navela Bibliju. Da se oslonio na znanje to ne bi napisao. Opravdano ili ne, o Bibliji kao zbirci izlika za ropstvo, okrutno podčinjavanje žena, rasizam, netoleranciju, vjerske ratove, progone heretika i osude znanosti napisano je mnoštvo »strašnih sudova«. U vezi pak s mojim napisom »Država kojom vladaju i svećenici« vrijednim čuđenja smatra to što mi smetaju crkvena zvona. A to nije istina. Ne smeta mi sama crkvena zvonjava, već samo kada je ona izvan zakonom dopuštenog vremena pa se njome krši zakon i uz protuzakonitu dozvolu državnih tijela zadire u moja prava. Trebao bi znati da se crkvena zvonjava ne spominje samo u lirici kao nešto ugodno i romantično, već i u zakonu o zaštiti od buke kao uzročnik ometanja »mira i odmora ljudi u zatvorenim ili otvorenim boravišnim prostorima«. Fizikalne i medicinske činjenice tu zvonjavu zakonski izjednačuju s bjesomučnim nabijanjem bubnjeva nekog rock sastava i treštanjem pneumatskih bušilica. Uostalom, o razornim posljedicama buke pričom o sudbini grada Jerihona piše i »knjiga nad knjigama«, Biblija. </p>
<p>TOMISLAV KIKIĆMALI LOŠINJ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Propast kina, procvat trgovine</p>
<p>Mnoge kino-dvorane propadaju,Sretnija udomljavaju kazališne družine, a neka su pretvorena u trgovine </p>
<p>Zagrebačke kino-dvorane, baš kao i one u ostalim hrvatskim gradovima, već godinama propadaju. Većina njih poodavno je zatvorena, prazna, neiskorištena i prepuštena propadanju. Međutim, nekim kino-dvoranama promijenjena je namjena.</p>
<p>Sretnije kino-dvorane zadržale su barem kulturnu funkciju. Već sedam godina u nekadašnjem zagrebačkom kinu »August Cesarec« djeluje Teatar Exit. Kazališna družina Histrioni dobila je na korištenje nekadašnje kino »Apolo« u zagrebačkoj Ilici. Prenamjena kina u kazališne dvorane nije novost u Zagrebu. Gradsko dramsko kazalište »Gavella« smješteno je u prostore nekadašnjega kina. Takva rješenja spašavaju prostor koji i dalje ostaje namijenjen kulturi, ali je u osnovi riječ o polovičnim rješenjima jer, bez obzira na adaptacije, te dvorane ne zadovoljavaju u potpunosti potrebe kazališta. </p>
<p>Kino »Lika« također bi trebalo zadržati kulturni predznak jer je dodijeljeno na korištenje Hrvatskom institutu za pokret i ples. </p>
<p>Jedna od modernijih zagrebačkih dvorana, smještena u Importanne galeriji na Iblerovu trgu, zbog slabe je prodaje ulaznica prestala raditi prije nepuna tri mjeseca. Najavljeno je da će u njoj biti otvorena velika trgovina sportske opreme ili fitness centar s pratećom manjom trgovinom sportske opreme.</p>
<p>Možda je najtužniju prenamjenu doživjelo kino »Patria« (nekadašnji »Triglav«). Tu dvoranu danas koristi poznati lanac trgovina kozmetičkih i higijenskih proizvoda. Dvorana nekadašnjega kina »Dubrava« od hrama filmske umjetnosti postala je hram vjere. U njemu danas djeluje religijska sljedba Kršćanski centar »Riječ života«. Zagreb bi, zbog povrata imovine crkvama, mogao ostati bez još dvije kino-dvorane. Dvoranu »Kinoteke« potražuje Katolička crkva, a kina »Zagreb« Srpska pravoslavna crkva. </p>
<p>Većina nekadašnjih kina danas su potpuno neiskorištena. Možda najtužniju sudbinu doživjelo je kino »Urania« na Kvaternikovu trgu u Zagrebu. Dio dvorišta ispred kina koristi obližnja trgovina kao skladište, a dio dvorišta izgleda kao smetlište. Kino »Studio«, poznato kao malo art-kino koje je prikazivalo filmove za nešto zahtjevniju publiku, zatvoreno je prije nekoliko mjeseci, a pred njegovim ulazom uvijek su parkirani automobili. </p>
<p>Nekad veliko i moćno poduzeće Kinematografi danas ima još samo pet dvorana: »Zagreb«, »Europa«, »Grič«, »Jadran« i »Central« (koji je zatvoren). Ta je tvrtka u vlasništvu Eastern European Property Funda (EEPF) registriranog na Kajmanskim otocima. Kinematografi su prošlih godina prodavali svoje dvorana i najavljivali da će novac zarađen prodajom uložiti u izgradnju cinepleksa, ali od tih najava nije ništa realizirano. Početkom godine predsjednica Uprave Kinematografa Ina Čavlina izvijestila je zaposlenike da EEPF odustaje od kinoprikazivačke djelatnosti te da nema planove za ulaganje i razvojne projekte. </p>
<p>Jedno od rijetkih kina koje je u procesu propadanja kinoprikazivalaštva dobro prošlo jest »Tuškanac« - dano je na upravljanje Hrvatskom filmskom savezu koji tamo prikazuje kinotečne filmove. </p>
<p>Kino-dvorane koje godinama zbog slabog interesa publike ne prikazuju filmove vjerojatno neće uspjeti revitalizirati svoju funkciju. Pitanje je koliko će ponajprije Grad Zagreb uspjeti sačuvati te dvorane kao prostore kulture, a koliko će ih biti pretvoreno u trgovine, poslovnice banaka, finess centre, kockarnice ili nešto peto.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Voda dere Crveni spust </p>
<p>Na Crvenom spustu ne raste trava zbog kemikalije za pravljenje umjetnog snijega, kaže Božičević </p>
<p>Na Crvenom spustu posljednjih se dana kopaju jarci i uz njihov rub polažu daske kako bi se oborinska voda skrenula u šumu. Time se želi spriječiti da ona teče po samom spustu, stvara vododerine, odnosi sjemenje trave duž spusta i omogućava eroziju. »Već su pet, šest puta sijali travu no voda je odnijela sjeme, pa sada radimo drenažu. Crveni spust ispresijecat ćemo s tridesetak jaraka za odvodnju vode u šumu«, saznajemo od jednog radnika. </p>
<p>»Jarci nemaju prevelikog smisla, jer će ih oborinske vode donesenim materijalom zatrpati, a daske će poslužiti poput brana pa će se voda u još snažnijem mlazu slijevati i stvarati vododerine po Crvenom spustu. Radovima su trebala prethoditi meteorološka mjerenja količina oborina«, rekao nam je hidrogeolog Srećko Božičević s kojim smo ovog tjedna obišli Crveni spust i cestu iz Gornje Bistre do njegova podnožja.</p>
<p> Nakon proširenja i svih zahvata koji su napravljeni radi Svjetskog kupa u slalomu za žene, održanoga u siječnju ove godine, Crveni spust danas je gola zemlja pomiješana s kamenjem, na kojoj ništa ne raste. Tako ogoljen izložen je eroziji, pa nakon svake veće kiše dolazi do odrona zemlje i kamenja. Slična je situacija i na cesti od Gornje Bistre. </p>
<p>»Svega toga ne bi bilo da se nije radilo na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i loše. Prije bilo kakvih radova trebalo je upoznati karakteristike terena i radove prilagoditi njima. Cijelo to područje velika je rasjedna zona. Sve je to naznačeno u geološkoj karti Medvednice i u Geološkom vodiču Medvednice, no investitori očito nisu smatrali potrebnim da se informiraju i pitaju struku. Ovako se radi samo da bi se radilo, a koristi nema«, priča Božičević, dodajući da je uz rub Crvenog spusta trebalo napraviti jarke kojima bi voda prirodno otjecala s višega na niži teren.</p>
<p>Jedan su od razloga zašto trava ne raste, kaže, i kemikalije koje se koriste za pravljenje umjetnog snijega s kojim je Crveni spust zimi prekriven. »Na rubnim dijelovima, gdje se umjetni snijeg ne raspršuje, trava niče«, objašnjava, dodajući da nicanje trave sprečava i kamenje koje je pomiješano sa zemljom. Tako od priča da će se građani ljeti odmarati i raditi piknik na travi Crvenog spusta, nema ništa. »Sve je to lijepo zamišljeno, no mi ne možemo zapovijedati prirodi, nego moramo poštovati njene zakonitosti«, kaže Božičević. </p>
<p>Uz cestu od Gornje Bistre uobičajena su klizanja terena. Pokušava ih se spriječiti »kamenim zidovima«, to jest kamenjem sabitim u čelične mreže. »Trebalo je kamenje staviti unutar posebnih plastičnih mreža, kakve se koriste u Europi, jer čelične korodiraju, pa ako kamenje ne obraste raslinje, sve se može raspasti, jer nije vezano cementom«, kaže Božičević. </p>
<p>U potok Bistra, na mjestu gdje ga presijeca cesta, položene su dvije cijevi, jedna se već začepila zbog nanesenog materijala, a na drugoj, koja je još protočna, nakupljeno je granje, zemlja i kamenje. »Nakon većih oborina to bi trebalo redovito čistiti«, napominje Božičević. </p>
<p>Oštećeni i geološki rariteti </p>
<p>Cesta od Gornje Bistre prolazi dijelom kroz geološke raritete koji su zbog proširivanja i asfaltiranja ceste djelomično oštećeni. Parkiralište je zasuto šljunkom pa nam je automobil zapeo.</p>
<p> »Uzvodno uz potok Bistru nalazi se sumporni izvor, pa izdanak paleocenskih sedimenata, zatim izdanci krednih klastita s ostacima skeleta mekušaca, pa izdanak pločasto uslojenih vapnenaca, a kod lugarnice na Oštrici izdanci donjokrednih sedimenata. Pješčenjaci u pojedinim dijelovima sadrže brojne ostatke puževa, nešto školjkaša, bodljikaša i algi. Dio toga uz šumsku je cestu bio označen, no danas tih oznaka više nema«, kaže Božičević. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Pljusak napunio kafiće, stubišta i pothodnike </p>
<p>Usprkos kišobranima, gotovo nitko nije ostao suh, a neki su zaliveni od glave do pete </p>
<p>Skloniti se od kiše bila je za Zagrepčane u četvrtak ujutro nemoguća misija. Iako je s početkom dana kiša tek rominjala, oko 10 sati potopni je ljetni pljusak napunio gradske kafiće, stubišta i druga mjesta koja su poslužila kao skloništa. Temperatura od samo 14 stupnjeva Celzija pridonijela je ugođaju jeseni. </p>
<p>Usprkos kišobranima, gotovo nitko nije ostao suh. Kišnica se slijevala niz ulice i žlijebove, grmljavina je odzvanjala, a ljudi su bezglavo trčali do najbližih odredišta. Zbog brojnih radova i rupa na gradskim ulicama, lokve ili, bolje reći, jezera kišnice prolaznicima su predstavljali pravu nevolju. U blizini uvijek prometnog Autobusnog kolodvora, zbog probijanja nove Branimirove tramvaji ne voze, te su mnogi mokri prolaznici svoje utočište pronašli ispod obližnjeg željezničkog nadvožnjaka. Ali ni tamo nije bilo sasvim sigurno, zbog neosjetljivih vozača koji su, jureći, na sve strane prskali ljude. </p>
<p>U Vodovodu i odvodnji kažu kako unatoč nevremenu nisu primili prijave građana o začepljenim slivnicima i poplavama, niti su morali intervenirati. »Kanali se napune vodom, ali se kasnije voda povuče«, kažu u Odvodnji, ali to nikako ne bi utješilo one koji su na pločnicima ostali zaliveni slapovima vode i uz psovke čistili svoja odijela. </p>
<p>Nekolicina pokislih »stajača« odlučila se na velik podvig i krenula prema Branimirovoj tržnici, u kupnju kišobrana ili kabanice.</p>
<p> No unatoč kiši i grmljavini, bilo je i onih koji su odlučili nastaviti svojim putem, pa je tako i red ispred pučke kuhinje u Branimirovoj bio uobičajene dužine. »Kad je čovjek gladan, može se i nebo rušiti...«, rekla je umirovljenica koja ovdje često objeduje.</p>
<p>U Tratinskoj je sudar osobnog automobila i motorista u vrijeme najjačeg pljuska zaustavio promet tramvaja broj 3, 9 i 12, potpuno blokiravši Trešnjevku. Tramvajske su se stanice napunile, a neki su mobitelima pokušali dozvati bilo kakvu vrstu prijevoza. Pljusak je oko 11 sati iscijedio svoje posljednje kapi, no tokom dana u nekoliko je navrata izazvao poplavu.</p>
<p>Dežurna prognostičarka iz Državnog hidrometeorološkog zavoda donosi za vikend nešto vedrije vijesti, ali i jednu lošu vijest za vikendaše.</p>
<p> U idućih nekoliko dana uslijedit će postepeno razvedravanje, bit će pretežno sunčano i toplije, ali i dalje nije isključena mogućnost lokalnih pljuskova. Loša vijest stiže za noć na blagdan Velike Gospe, kada opet možemo očekivati zahladnjenje i mnogo kiše. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Zagrebačka gradilišta kasnit će zbog kiše? </p>
<p>Tatjana Holjevac, predsjednica Gradske skupštine, obišla je u četvrtak, zajedno s novinarima, glavna gradilišta u Gradu Zagrebu. Zastala je na gradilištima u Branimirovoj, na Mostu mladosti, u Gundulićevoj i Grškovićevoj. Usprkos kiši koja je padala cijelo jutro, radnici su bili na gradilištima i radili.</p>
<p> »Mislim da će sve biti završeno u roku. Možda će neko gradilište kasniti zbog kiše, ali to je viša sila, jer se po kiši ne može asfaltirati«, rekla je Tatjana Holjevac. Ako prestane kiša, radovi u Branimirovoj trebali bi završiti do nedjelje, a ako kiša potraje, onda u ponedjeljak. Predsjednica Holjevac vrlo je zadovoljna napredovanjem radova i obećava da će se sljedeće godine u Zagrebu graditi još više. Zahvalila je radnicima koji su, kako je rekla, dobro »potegnuli« u doba godišnjih odmora, ali i građanima zato što su strpljivi, pogotovo oni koji žive u blizini gradilišta. Osim u Branimirovoj, radovi se privode kraju i na Mostu mladosti. Radnici su završili posao na prijelaznim napravama te bi Zagrebačke ceste u petak trebale započeti s asfaltiranjem. Prema planovima, most bi se trebao otvoriti za promet u nedjelju. </p>
<p>Jedino gradilište na kojem radovi kasne, jest ono u Grškovićevoj ulici. Tamo je rok završetka – 27. srpnja – debelo prekoračen zbog nekoordinacije između Vodovoda i Zagrebačkih cesta. Tatjana Holjevac nada se da će njezin dolazak u Grškovićevu ubrzati završetak radova. </p>
<p>Radovi u Gundulićevoj za sada idu predviđenim tokom te bi trebali biti završeni do 25. kolovoza. [R. D.]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Ambulante pune i preko ljeta </p>
<p>Sudeći po broju pacijenata u zagrebačkim domovima zdravlja čini se da Zagreb u kolovozu i nije prazan </p>
<p>Iako je opće uvriježeno mišljenje da je u prvim danima kolovoza Zagreb prazan, sudeći po broju pacijenata u zagrebačkim domovima zdravlja čini se da to ove godine nije slučaj. Liječnici koji odlaze na godišnji odmor za to si vrijeme moraju osigurati zamjenu kako bi pacijenti dobili odgovarajuću uslugu. </p>
<p>Prema riječima zamjenice ravnatelja Doma zdravlja Zagreb-zapad, Ljiljane Todorović, već nekoliko godina u Zagrebu se provodi princip smjenskog rada liječnika u ambulantama. »Liječnik preuzima pacijente kolege s kojim dijeli ordinaciju. Ambulante u domovima umirovljenika rade, međutim, u jednoj smjeni te liječnici za vrijeme odmora moraju naći nekoga tko će raditi na određeno vrijeme«, kaže Ljiljana Todorović. </p>
<p>U Domu zdravlja Željezničar liječnica opće prakse, dr. Sanja Župan Kovačić, u svojoj smjeni prima i pacijente dr. Astrid Bokulić koja je na godišnjem odmoru. Dr. Kovačić kaže kako tijekom ljetnih mjeseci i nema osjetno manje pacijenata te da dnevno primi do 40 bolesnika, a toliko ih primi i inače. </p>
<p>Istaknula je kako zadnjih nekoliko godina u svojoj ambulanti ne primjećuje da ljudi odlaze na godišnji odmor, za razliku od 90-ih godina, kada je u ljetnim mjesecima ambulantu posjećivalo samo 30 posto pacijenata.</p>
<p>Da su ovoga ljeta čekaonice pune, te da ljudi uglavnom nisu otišli na odmor, potvrdila nam je i liječnica opće prakse, dr. Ruža Frntić, čija se ugovorna privatna ambulanta nalazi na Vrbanima a pripada Domu zdravlja Trešnjevka. »Pacijenata ovoga ljeta ima kao i inače, a to znači da dnevno primim i do 40 bolesnika. Problem je naći zamjenu za vrijeme godišnjeg odmora. Ove godine pronašla sam zamjenu za samo dva tjedna, a moram je platiti i do 300 kuna dnevno«, objasnila je dr. Ruža Frntić.</p>
<p>U Domu za starije i nemoćne osobe Trnje u četvrtak je u čekaonici bilo desetak pacijenata. Umirovljenik Boris Panza već petu godinu stanuje u domu, a kaže da liječnicu posjećuje svaki drugi dan. »Nije bilo problema dok je bila zamjena«, rekao je umirovljenik Panza. Liječnica opće prakse, dr. Asja Dimovski, kaže da joj je, kao liječnici čija je ambulanta u zakupu, obaveza osigurati zamjenu za vrijeme godišnjeg odmora, kao što je i učinila. Ambulanta ima 750 pacijenata, a dnevno ih primi do 35. Na zamjenskog liječnika nije bilo prigovora, ali problem je pronaći ga.</p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Uzbuna u Maleziji zbog zatrovanog zraka!</p>
<p>KUALA LUMPUR</p>
<p> – Malezija je u četvrtak u neposrednoj blizini glavnoga grada proglasila uzbunu jer su uređaji koji mjere zagađenost zraka naprosto – podivljali! Kuala Lumpur i okolica, uključujući i najveću malezijsku luku, zadnjih su dana prekriveni gustim oblacima dima i magle.</p>
<p>Razlog zagađenja golemi su šumski požari koji već danima bjesne kako u Maleziji, tako i na udaljenoj Sumatri. Malezija proživljava najveću ekološku krizu u zadnjih 10 godina – javno je zdravstvo ugroženo, turisti zabrinuti, a promet djelomice prekinut. Najveća opasnost prijeti najrazvijenijem i najgušće naseljenom dijelu države – Selangoru. Tamo je stanje toliko dramatično da su škole do daljnjega zatvorene, u četvrtak je nakratko zatvorena i luka Port Klang, baš kao i zračna luka u predgrađu Kuala Lumpura gdje su dim i magla opasno smanjili vidljivost.</p>
<p>Indeks zagađenja uvelike je prešao kritičnu razinu, liječnici prijavljuju sve veći broj napada astme, a turisti spas traže u klimatiziranim trgovačkim centrima ili pak i ne izlaze iz hotela. Želeći spriječiti daljnji nepovoljan utjecaj zagađenja na gospodarstvo, Malezija je Indoneziji ponudila pomoć u gašenju požara na Sumatri. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Turisti će putovati na mjesec od 2008.</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Američka tvrtka Space Adventures Ltd. svojim će klijentima omogućiti put oko Mjeseca, i to vjerojatno već od 2008. »Danas je povijesni dan«, kazao je direktor tvrtke Eric Anderson koji je 2001. u svemir poslao prvog turista, američkog biznismena Dennisa Tita. </p>
<p>Na prvom letu oko Mjeseca mjesta će biti za dva putnika, a »karta« će ih koštati 100 milijuna dolara. Prijevozno sredstvo bit će raketa Sojuz kojom će upravljati ruski astronaut. Ona će putnicima omogućiti da se okrenu oko Mjeseca, stotinjak kilometara od površine. U tvrtki se nadaju da će jednoga dana klijentima omogućiti da na Mjesec – stupe nogom. Zainteresiranih već sad ima oko tisuću, no svi će morati biti zdravi i proći trening. Put oko Mjeseca trajao bi između 8 i 21 dana. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Invazija meduza na Španjolsku</p>
<p>MADRID</p>
<p> – Neobično velik broj meduza pojavio se ovoga ljeta uzduž sredozemne obale Španjolske, izazvavši nelagodu tisuća stranih turista. Crveni je križ objavio da su njihovi spasioci dosad već liječili opekline kod 11.000 ljudi, dvostruko više nego lani. </p>
<p>U gradu Almunecaru zbog visoke je koncentracije meduza čak otkazana i tradicionalna plivačka utrka. Porastu broja meduza pridonose čimbenici poput suše, vrućina i prekomjernog ribolova. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Predstavljen bikini sa zvoncem</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Bikini opremljen elektroničkim uređajem koji zvonom svakih 15 minuta dojavljuje korisnici da promijeni položaj kako ne bi izgorjela na suncu, službeno je u četvrtak predstavljen na plaži u Brightonu, na jugu Velike Britanije. Bikini će se već idućeg tjedna naći na policama britanskih trgovina ženskom odjećom, a nije isključeno da će uskoro slijediti i muški kupaći modeli s alarmom protiv sunčanice. Dizajneri ponosno ističu tu dvojaku praktičnu vrijednost novog bikinija koji ženama osigurava da ravnomjerno pocrne te im ne dopušta da zaspu na suncu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Rekordno brzo topljenje vječnog leda u Sibiru</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Dosad nezabilježeno otapanje leda u velikom dijelu zapadnog Sibira moglo bi ubrzati klimatsko zatopljenje, izvještava tjednik New Scientist. Znanstvenici koji su se vratili iz tog ruskog kraja izvijestili su da se topi najveća zaleđena površina na Zemlji i to prvi put od svoga nastanka prije 11.000 godina! Vječni led, površine milijun kvadratnih kilometara (kao Francuska i Njemačka zajedno), mogao bi, topeći se, u atmosferu ispustiti milijarde tona metana, plina s učinkom staklenika, navodi časopis na svojoj internetskoj stranici. Vjeruje se da je to nepovratna pojava vezana uz klimatsko zatopljenje.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Angelina postala Kambodžanka</p>
<p>PHNOM PENH</p>
<p> – Kambodžanski kralj Norodom Sihamoni u četvrtak je posebnim dekretom hollywoodskoj zvijezdi Angelini Jolie dodijelio kambodžansko državljanstvo, priopćeno je s dvora. Na taj joj način, doznaje se, kralj odaje priznanje na velikoj »ekološkoj« brizi za okoliš i prirodu Kambodže. Dobitnica Oscara koja u zadnje doba svjetsku javnost ponajviše zanima zbog veze s Bradom Pittom, nakon posvajanja maloga Kambodžanca Maddoxa, posvojila je i bolesnu djevojčicu. Ono što njene nove sunarodnjake osobito veseli Angelinina je najava da će u idućih 15 godina u izgradnju rezervata za ugrožene divlje životinje na sjeveru Kambodže, uložiti pet milijuna dolara. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Četiri posto muškaraca podiže tuđe dijete</p>
<p>LIVERPOOL</p>
<p> – Jedan od 25 očeva možda i ne znajući podiže dijete drugog muškarca, kaže se u studiji objavljenoj u četvrtak. Istraživači liverpoolskog sveučilišta proučili su desetke studija objavljenih diljem svijeta u zadnjih 50 godina, o slučajevima u kojima je dokazano da muškarac nije biološki otac djeteta. Rezultati studija dramatično se razlikuju, no sad je izračunata srednja vrijednost od 4 posto. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Razmjena hrvatskih i srpskih izdanja u knjižnicama </p>
<p>Prvi put nakon raspada Jugoslavije fondovi knjižnica u Hrvatskoj otkupom će se popuniti knjigama iz Srbije i Crne Gore</p>
<p>Od ove jeseni bi se u hrvatskim knjižnicama trebale naći knjige iz Srbije i Crne Gore, dok će se u isto vrijeme u srpskim i crnogorskim knjižnicama moći posuditi hrvatske knjige. Posljednjih se godina tek pokoja hrvatska knjižnica, i to vrlo rijetko odlučivala na samostalnu kupnju ponekog »susjednog« naslova, tako da će se sada prvi put od raspada Jugoslavije fondovi knjižnica otkupom upotpuniti i tim knjigama.</p>
<p> Do te je suradnje došlo uz pomoć projekta »Bibliodiseja 2003. – 2006.« koji financira nizozemska vlada, a jedan od prioritetnih ciljeva toga projekta jest uspostavljanje knjižnične, izdavačke i knjižarske suradnje među zemljama jugoistočne Europe. U sklopu toga projekta u posljednja se četiri mjeseca radilo na otkupu knjiga za hrvatske te srpske i crnogorske knjižnice – u Hrvatskoj je taj posao obavio Distriks – Centar za distribuciju knjiga, a u SCG distribucijski centar »Bookbridge«. Kako je tekao posao na prvom otkupu knjiga, ispričala nam je Milka Vukmirica, direktorica »Bookbridgea«. Sve su knjižnice u obje zemlje bile pozvane da sudjeluju u projektu. U SCG ih se odazvalo 20, a u Hrvatskoj 17, što je malen broj s obzirom na to da u Hrvatskoj postoji oko 150 knjižnica. Na temelju kataloga knjiga dostupnih na tržištu knjižnice su samostalno odabirale naslove koje ih zanimaju i u konačnici je u oba smjera poslano više od 1000 knjiga dvjestotinjak nakladnika. Na obje strane je najviše interesa bilo za stručnom literaturom – leksikonima, rječnicima, enciklopedijama, atlasima. Upravo su takve hrvatske knjige u Srbiji jako skupe, o čemu najbolje govori podatak da je za otkup hrvatskih knjiga bio potreban dvostruko veći iznos nego za otkup istog broja srpskih knjiga. Primjerice, jedno kapitalno hrvatsko djelo kao što je »Leksikon svjetske književnosti« u Srbiji stoji oko 4.5000 dinara dok djelo toga ranga koje objavi srpski izdavač stoji upola manje. Inače, 75 posto potrošena iznosa na knjige financira se novcem od projekta, a 25 posto pokrivaju knjižnice. </p>
<p>U SCG su knjige već odaslane knjižnicama, dok je pošiljka za hrvatske knjižnice upravo došla iz Beograda i Mladen Marković iz Distriksa kaže da će se sljedeći tjedan knjige distribuirati knjižnicama. Knjige koje idu u hrvatske knjižnice u velikoj većini su latinične (Marković kaže da ih je 95 posto pisano latinicom), a nešto malo ćiriličnih knjiga naručile su knjižnica u Belom Manastiru i Središnja knjižnica Srba u Hrvatskoj. </p>
<p>U Srbiji je projektom koordinirala Narodna biblioteka Srbije dok u Hrvatskoj ni jedna državna institucija nije uključena u projekt. U Ministarstvu kulture saznajemo da su upoznati s projektom, ali da ne sudjeluju u njegovoj realizaciji. </p>
<p>Tražen Kompjuter biblioteka Čačak</p>
<p>Među naslovima koji su otkupljivani malo je beletrističkih. Knjižnice su bile najviše zainteresirane za stručnu literaturu, pa je u Srbiji bila velika potražnja za knjigama Školske knjige i Golden marketinga. Tražila se, kako nam kaže Milka Vukmirica, »Povijest svjetske književnosti« Milivoja Solara, »Leksikon svjetske književnosti«, »Leksikon stranih pisaca«... Zanimljivo je da su hrvatske knjižnice otkupile knjigu Vedrane Rudan objavljenu u Srbiji, a srpske knjižnice Arsenijevićev roman hrvatskoga izdavača. Hrvatske su knjižnice dosta otkupljivale literaturu o kompjutorima izdavača »Kompjuter biblioteka Čačak« i o građevinarstvu, a od beletrističkih naslova otkupljeni su romani Mome Kapora i Milorada Pavića. </p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Savez umjetnosti i turizma</p>
<p>Od 7. do 14. kolovoza Festival vizualnih i audio medija u istarskom gradiću Momjanu okuplja međunarodno priznate, ali i mlade domaće likovne i glazbene umjetnike</p>
<p>Festival vizualnih i audio medija »Visura aperta« što se od 7. do 14. kolovoza održava u istarskom gradiću Momjanu zasigurno nije samo jedan od niza festivala koji su postali uobičajeni dio kulturne ponude istarske regije. Posrijedi je smotra koju je prije pet godina utemeljila mlada povjesničarka umjetnosti Davorka Perić Vučić-Šneperger a koja okuplja još nepriznate umjetnike mlađeg naraštaja, međunarodno priznate autore i predavače te mještane Momjana i ostalih gradića smještenih u neposrednu blizinu slovenske granice.</p>
<p> Budući da Momjan, osim pitoreskne istarske arhitekture i vrsne gastronomske ponude ne nudi nikakav kulturni sadržaj, hvale je vrijedna inicijativa spomenute povjesničarke umjetnosti te kustosice Nicole Hewitt da pretvore Momjan u svojevrsno središte suvremenih umjetničkih zbivanja.</p>
<p> Tijekom dana središte Momjana postaje radionica gdje umjetnici istražuju lokalne običaje, stvaraju izvedbena djela s djecom mlađe dobii, snimaju slikovne i zvučne zapise, dok navečer začeljni zid mjesne crkve postaje mjesto projiciranja video i filmskih radova umjetnika koje su izabrali pozvani kustosi. K tomu, prostorije Talijanske zajednice pretvaraju se u galeriju gdje su izloženi radovi umjetnika mlađeg naraštaja poput Nine Kurtele, Maje Rožman ili Nine Bešlić, dok je posljednji dan Festivala predviđen za zajedničku izložbu gdje će svi okupljeni umjetnici predstaviti radove nastale u samome Momjanu.</p>
<p>Festival je do sada stekao već zavidnu reputaciju te tako ove godine ovdje izlažu i održavaju prezentacije poznati međunarodni umjetnici poput Emilija Fantina, Marie Chiare Calvani i Danielea Baltija, koji s mještanima stvaraju zajednički film temeljen na snovima, Floriana </p>
<p>Roithmayra, koji stvara umjetničku »igru« u kojoj sudjeljuje cijeli gradić ili mladi umjetnici poput Jasmine Ciblić, koja gradi kuću na stablu. Uz to, »Vizura aperta« ove je godine uvrstila i vrsne predavače, teoretičare vizualnih i audio umjetnosti poput berlinskog umjetnika Lillevana Pobjoya ili londonskog umjetnika Stevena Eastwooda, a Festival je ove godine predstavljen i na Venecijanskome biennalu.</p>
<p>Festival »Visura Aperta« zapravo je nov model transnacionalne umjetničke zajednice, povezane internetom, bez »velikih« manifesta i spektakularnih istupanja u javnosti. K tomu, riječ je o svojevrsnome savezu između umjetnosti, turizma i njegovanja lokalnog identiteta. Valja naglasiti kako su uspješni turistički agenti spoznali da su zemlje bez razlikovna karaktera neprivlačne jer se takve zemlje »troši«, što za sobom povlači pustošenje i siromaštvo, a ne posjećuje ih se zbiljski.</p>
<p> Podržavanjem Festivala Ministarstvo kulture i Istarska županija omogućuju razvitak multimedijskih umjetničkih projekata koji će kreativno predstaviti kulturnu posebnost odnosno lokalni identitet Hrvatske, a da se ne upadne u zamku masovne potrošnje estetičkog iskustva odnosno negativnog trenda turistifikacije kulture, što se već dogodilo u velikim turističkim mjestima diljem Hrvatske. </p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Nova »bitka« Barnesa i Mc Ewana</p>
<p>Ian Mc Ewan, Julian Barnes, Salman Rushdie, Kazuo Ishiguro, samo su neki od jakih kandidata za ovogodišnju, 37. britansku književnu nagradu »Man Booker«, koju mnogi procjenjuju najizazovnijom do sada, zbog uglednih kandidata i dobrih romana. Prva vijest odjeknula je u srijedu u britanskom tisku, a uži izbor od šest autora bit će objavljen 6. rujna. Od 109 prijavljenih knjiga žiri je izdvojio 17, a kao najjače favorite javnost ističe Iana Mc Ewana s romanom »Subota« (Saturday) i Juliana Barnesa, s romanom »Arthur i George«.</p>
<p>Ewanova priča događa se u jednom londonskom danu, kada se javno prosvjeduje protiv rata u Iraku, a Barnesov roman (koji je tek izišao i koji je zatrpan pohvalnim kritikama) detektivska je priča u povijesnom kontekstu koji razotkriva i završno razdoblje viktorijanske ere. Dva igrača opet su zaigrala u finalu na istom terenu! Naime, 1998. godine Mc Ewan sićušnom je prednošću nadmašio Barnesa te odnio »Bookera« za roman »Amsterdam«. Tako je Barnesov roman »Engleska, Engleska« ostao bez očekivana »Bookera«. </p>
<p> »Bookerova« nagrada, koja se dodjeljuje za knjige izvorno objavljene na engleskom jeziku u britanskih izdavača, nije samo estetski ugled, nego i garancija međunarodne popularnosti – osim 50 tisuća funti, nagrada donosi i prijevode na mnoge svjetske jezike. Osim spomenutih autora, za »Bookera« su se još kandidirali Tash Aw, John Banville, Sebastian Barry, JM Coetzee, Rachel Cusk, Dan Jacobson, Marina Lewycka, Hilary Mantel, James Meek, Ali Smith, Zadie Smith, Hary Thompson i William Wall. </p>
<p>Za veliku britansku nagradu izdavač ima pravo prijaviti i knjige koje još nisu objavljene, pa su tako po naponom posebnoga iščekivanja Zadie Smith koja priprema roman »On Beauty« i Salman Rushdie koji će uskoro objaviti roman »Shalimar The Clown«. Nagrada, čija je snaga možda odmah iza Nobelove (poput francuske Goncourtove) svečano će se dodijeliti 10. listopada.</p>
<p>Uža javnost smatra da se »Booker« riješio prolaznoga trendovskog vala kojim su se zapljuskivala neka sasvim nova imena te da se vratio klasičnom estetskom ukusu. Kao primjer toga lova na nove autore uzima se nagrada za Martelov roman »Pijev život«. Ove godine neka književno neosporna imena s opusom garantiraju barem veliku napetost izbora, a mnogi navijaju za Barnesa, autora »Flaubertove papige« i drugih značajnih djela, jer još nije dobio zaslužena »Bookera«. [Lada Žigo]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Izložba o Franzu Kafki</p>
<p>U jedinstvenom prostoru jedne praške ciglane na lijevoj obali Vltave postavljena je stalna izložba pod nazivom »Grad K. Franz Kafka i Prag«. Zamisao za tu izložbu rodila se još 1999. godine u Barceloni, gdje ju je postavio Katalonski centar suvremene kulture kao treću iz niza izložaba gradova svjetskih pisaca – poslije Dublina Jamesa Joycea i Lisabona Fernanda Pessoe. Autor svih triju izložaba je Juan Insua sa suradnicima. Uspjeh barcelonske izložbe urodio je njenim ponavljanjem u Židovskom muzeju u New Yorku 2002. godine, gdje je oduševljeno dočekana, pa su iz New Yorka stigli u Prag pozivi da se ta izložba prikaže i u Kafkinu rodnom gradu.</p>
<p> S time je odugovlačeno iz financijskih razloga, ali na kraju je ipak odlučeno da se zamisao ostvari kako bi se na izložbi naglasio češki udio u Kafkinu životu i djelu te kroz snimanje čeških lokaliteta iz Kafkina života, ali i češka recepcija Kafkina djela, koji su iz političkih razloga u prošlome režimu i zbog jezične zapreke (pisao je na njemačkome) bili nedovoljno osvijetljeni i poznati.</p>
<p>Izložba »Grad K. Franz Kafka i Prag« razlikuje se od dosadašnjih izložaba na temu Kafka. Sastoji se uglavnom od dokumenata koji slikovito prikazuju Kafkin život i djelo. Izložba se sastoji od dva dijela. U prvome, nazvanom »Egzistencijalni prostor«, prikazane su svi glavni događaji iz života i utjecaj sredine u kojoj je Kafka u Pragu živio. Drugi dio, nazvan »Imaginarna topografija«, prikazuje kako se kod Kafke stvarnost Praga i njegova života u njemu postupno mijenja u metaforičku sliku. Riječ, slika, svjetlo i glazba stvaraju cjelinu, a sve je to prikazano u reprezentativnom katalogu na tri jezika – češkome, engleskome i njemačkome. </p>
<p>Ta svojevrsna izložba otvorena je upravo u ljeti, koje je za Kafku imalo iznimnu važnost. Kafka je, naime, rođen u Pragu u ljeto (3. 7. 1883.), u ljeto je i umro (3. 6. 1924.) i pokopan u Pragu osam dana poslije. [Vlado Bojkić]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Sto romskih violina« u Puli </p>
<p>U nedjelju uoči blagdana Velike Gospe, u Areni u Puli će nastupiti »The Budapest Gypsy Symphony Orchestra«, kažu najuzbudljiviji simfonijski orkestar današnjice sa stotinu violina. Orkestar »100 romskih violina« zapravo se sastoji od 50 violina, po 10 viola i čela, 11 kontrabasa, devet klarineta i šest cimbala. Njihov repertoar mješavina je tradicionalnih romskih čardaša te djela Brahmsa, Liszta, Offenbacha, Rossinija. Dva lica tipičnog koncertnog programa orkestra naglašena su i promjenom odijela njegovih članova: od stiliziranih narodnih nošnji do tradicionalnih večernjih smokinga. Svi glazbenici sviraju na pamet, u brzim izmjenama tempa i raspoloženja što na njihovim nastupima stvara dojam slušanja »stotinu Paganinija«. [S. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Bacači s previše labavih alibija </p>
<p>Ivana Brkljačić više nije tek talentirana juniorka i u bilo kojoj situaciji bi morala baciti 66.73 metara koliko je trebalo za finale</p>
<p>Hrvatska je atletika u Helsinkiju učinila korak unatrag. Nakon Edmontona i Pariza, u finskoj prijestolnici prvi put nijedan naš atletičar nije vidio finale. Kod nekih su postojali objektivni razlozi za takvo što (Blankina bolest), ali, ukupno gledajući, očekivali smo više. </p>
<p>Najveća su razočaranja bez imalo dvojbe bacači. Svo troje su podbacili, ostali daleko od svojih najboljih ovogodišnjih rezultata. U situaciji kad muški dio terceta (Edis Elkasević i Andras Haklits) stigne na Svjetsko prvenstvo s rezultatima koji su među deset najboljih na svijetu ove godine, a ni Ivana Brkljačić nije daleko od top ten kluba, onda je logično očekivati da će svi igrati važnu ulogu u borbi za finale. Edis Elkasević se ove godine nije spuštao ispod 20 metara, a onda u Helsinkiju ne uspije dobaciti kuglu ni do 19 m. Isprike poput one da mu smeta jutarnji termin kvalifikacija su vrlo labave i već doživljene. Shvatljivo je da se nije lako pripremati za SP bez trenera (isti su problem imali i Ivana i Andras), no to također nije dovoljno dobar alibi, jer je Edis samo nekoliko dana prije Helsinkija na hrvatskom prvenstvu bacao preko 20 metara. </p>
<p>Kvalifikacije kladivašica odvijale su se u vrlo nepovoljnim vremenskim uvjetima, bilo je dosta podbačaja, ali Ivana više nije talentirana juniorka i u bilo kojoj situaciji bi morala baciti 66.73 metara, koliko je bilo dovoljno za ulazak u finale. Žensko kladivo je mlada disciplina, još je u razvoju, i sve je više atletičarki koje bacaju preko 70 metara. Ako se kod Ivane nešto ubrzo ne promijeni, ostat će daleko od užega svjetskog vrha. Kod Andrasa Haklitsa je najveću »zbrku« izazvao njegov hitac preko 80 metara. Taj ga je rezultat gurnuo na među deset na svjetskoj ljestvici, no njemu tamo jednostavno nije mjesto. Prosjek njegovih ovogodišnjih rezultata znatno je manji, no 75.92 metra za finale ipak bi mu trebala biti dostižna daljina. </p>
<p>Jedini alibi za izostanak finala koji vrijedi je onaj Blanke Vlašić. Bolest i ozljede su joj uništile sezonu, gotovo godinu dana nije bila na terenu i zato ispadanje u kvalifikacijama nije nikakva katastrofa. Kao i kod Haklitsa, i kod Blanke je mnoge zavarao jedan (i jedini) njezin skok, onaj preko 1.95 metara na hrvatskom prvenstvu. Bilo je mišljenja da Splićanka jednostavno u Helsinkiju ne može lošije od toga, ali to nije bilo nimalo realno. Na početku sezone, a za Blanku je sezone tek počela, teško je hvatati velike visine, a pogotovo nakon spomenute stanke i bez pravih treninga. Pred hrvatskom je rekorderkom sada dosta vremena da se pripremi za sljedeću sezonu i sezone u kojima će, nadamo se, biti u društvu Kajse Bergqvist, Jelene Sljesarjenko i ostalih vrhunskih visašica. </p>
<p>Jedini član reprezentacije koji je i u Helsinkiju bio na razini svoga najboljeg rezultata bio je Željko Vincek. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Gatlin obavio dvije trećine posla</p>
<p>Michelle Perry se ostavila semoboja, vratila prvoj ljubavi, 100 m prepone i postala svjetska prvakinja</p>
<p>Justin Gatlin potvrdio je u četvrtak da je trenutno apsolutni svjetski kralj sprinta. Nakon što je na »stotki« ostvario najuvjerljiviju pobjedu u povijesti svjetskih prvenstava, Amerikanac je došao i do željenog »dubla«, bio je najbrži i na pola kruga (20.04). Do Helsinkija i Gatlina, samo je Maurice Greene uspio spojiti pobjede na 100 i 200 metara na jednom svjetskom prvenstvu, prije šest godina u Sevilli, a čak ni velikom Carlu Lewisu takav doseg nikad nije pošao za rukom. Gatlin se sada može mirno posvetiti i trećem dijelu svoje finske misije, lovu na štafetno zlato. Jasno, ne smijemo zaboraviti ni četvrti naum bahatog Amerikanca - postati prvak svega na kugli zemaljskoj?! </p>
<p>Da se Gatlin ne bi osjećao usamljenim na pobjedničkom postolju, potrudili su se njegovi sunarodnjaci Wallace Spearmon i John Capel, osvajači srebra i bronce. Američku privatizaciju utrke potvrdio je i Tyson Gay na četvrtom mjestu. Nikad dosad Amerikancima (niti bilo kome drugome) nije uspjelo osvojiti sva tri odličja na 200 metara, tako da im je ionako golema arogancija sada narasla do neba. »Mi smo veliki Amerikanci«, objavio je 'urbi et orbi' John Capel. Posebno sretan bio je srebrni Wallace Spearmon koji je na SP upao kao »lucky loser« nakon odustajanja Shawna Crawforda. Pitanje je samo hoće li na postolju vladati istinska idila između Amerikanaca, budući da je Capel podvrgnuo Spearmona i Gayja svojevrsnoj inicijaciji (detalji nisu poznati), što su ovi teško prihvatili, čak su i pobjegli iz atletskog sela.</p>
<p>Michelle Perry lani je u Ateni zauzela 14. mjesto u sedmoboju, a onda se ove godine odlučila posvetiti samo jednoj disciplini, točnije vratiti se prvoj ljubavi, utrci na 100 prepone. I pogodila je! Cijelu je sezonu bila dominantna i kao šlag na tortu došao je i svjetski naslov. Srebro i bronca otišli su u Jamajku, Delloreen Ennis-London i Brigitte Foster-Hylton. Olimpijska prvakinja Joanna Hayes sa staze je iznesena na nosilima. U borbi za prvo mjesto zapela je za preponu, pala i ozlijedila koljeno.</p>
<p>U skoku s motkom pravo je čistilište nastalo već na trećoj visini, 5.65 metara. Uspješno su je preskočila samo četvorica motkaša, a na kraju se najviše radovao Nizozemac Rens Blom kojeg je malo tko vidio na najvišoj stepenici postolja. No, Blom je jedini uspio preskočiti 5.80 metara i tako je motka već drugo prvenstvo zaredom dobila neočekivanog pobjednika. Senzacionalni prvak iz Pariza Giuseppe Gibilisco preskočio je samo 5.50 metara, što mu je na kraju donijelo podjelu petog mjesta.</p>
<p>Poznato je da kad nema mačke, vladaju miševi. Troskok je bio osiromašen zbog izostanka olimpijskog prvaka Christiana Olssona, a u takvoj situaciji najbolji »miš« bio je Walter Davis koji je tako Amerikancima donio treće zlato dana i već deveto na prvenstvu. </p>
<p>• REZULTATI FINALA</p>
<p>Atletičari, 200 metara: 1. Gatlin (SAD) 20.04, 2. Spearmon (SAD) 20.20, 3. Capel (SAD) 20.31..., motka: 1. Blom (Niz) 5.80, 2. Walker (SAD) 5.75, 3. Gerasimov (Rus) 5.65..., troskok: 1. Davis (SAD) 17.57, 2. Betanzos (Kub) 17.42, 3. Oprea (Rum) 17.40...;</p>
<p>Atletičarke, 100 prepone: 1. Perry (SAD) 12.66, 2. Ennis-London (Jam) 12.76 i Foster-Hylton (Jam) 12.76..., disk: 1. Dietzsch (Njem) 66.56, 2. Sadova (Rus) 64.33, 3. Cechlova (Češ) 63.19...</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Inter se prepao Europe</p>
<p>Inter je neambiciozno počeo utakmicu, očigledno precijenivši Zvezdu, i tako odigrao cijelu utakmicu</p>
<p>ZAPREŠIĆ</p>
<p> – Dvije jednostavne akcije i jedna kontra Crvene zvezde bile su dovoljne da se Interu ugasi nada o ulasku u prvo kolo kupa Uefe. Crvena zvezda, koja je sada kilometrima daleko od snage iz 1991. godine kada se okitila naslovom europskog prvaka, slavila je u Zaprešiću sa 3-1 (1-1) i tako već u prvoj utakmici praktički osigurala prolaz u prvo kolo Kupa Uefe. </p>
<p>Inter je, pak, razočarao. Neambiciozno je počeo utakmicu, očigledno precijenivši Zvezdu, i tako je odigrao praktički cijelu utakmicu. </p>
<p>Umjesto barem male inicijative i ambicije, u nogama interovaca vladao je strah od prve minute. Srećko Bogdan je najavio da njegova momčad neće srljati, ali Inter je započeo bunkerom. Obrambeni pristup nikako se nije isplatio Zaprešićanima, Beograđani su držali posljednju liniju daleko od svoga gola, pa žuti na skučenom prostoru nisu ni mogli iskoristiti svoje najjače oružje, igru po zemlji. Uz malo agresivnosti sigurni smo da bi Inter imao više prostora za igru. Ovako je Zvezda lakoćom stvarala višak i centaršutevima upošljavala dvometraša Nikolu Žigića, koji je u zraku bio nesavladiv. </p>
<p>Da se Inter hrabrije postavio i napao, uvjereni smo da Zvezda ne bi povela. A to se dogodilo u 23. minuti. Na Interovom desnom boku zaspao je preplašeni Ceraj (Bogdan je pogriješio ubacivši ga umjesto poletnog Babića), a Žigić je na drugoj stativi lako svladao Miškovića. Koliko je Inter bio opasan, dovoljno svjedoči tek jedan udarac u okvir Zvezdinih vratiju u prvom poluvremenu. Inter je jedino mogao izjednačiti iz prekida, iz igre definitivno nije imao snage. I izjednačenje se dogodilo u 41. minuti, Piškor je ubacio iz kornera, Poljak proslijedio loptu glavom, a Pecelj neometan zakucao nogom loptu u mrežu kluba u kojem je nekada igrao. </p>
<p>U nastavku, ista priča kao i na početku. Samo što je Zvezda još brže došla u prednost, u 50. minuti. Realizator je opet bio Žigić, koji je ovaj put svladao Miškovića iz slične akcije, ali glavom nakon dobrog centaršuta Dudića. Bogdanovi igrači nisu iskazali ni malo kreacije ni mašte, pokušavali su prijetiti tek iz prekida. Trener »crveno-bijelih« Walter Zenga igračima je porom naredio oprezniju igru i protuudare, a to je protiv ovakvog Intera bilo dovoljno makar za održavanje prednosti. Štoviše, Zvezda je stvorila nekoliko opasnih prilika, a konačni mat Zaprešićanima stigao je deset minuta prije kraja. Pantelić je realizirao jednu od kontri, pa se čini da će uzvrat u Beogradu 25. kolovoza biti čista formalnost. Jasno, zbog rezultata prve utakmice, ali i ponajviše zbog razlike u kvaliteti. </p>
<p>• INTER - C. ZVEZDA 1-3 (1-1)</p>
<p>Stadion u Zaprešiću</p>
<p>INTER: Mišković 5,5 – Radeljić 5,5; S. Pecelj 6, Skulić 5,5 – Ceraj 5 (od 66. Babić 5), Janjetović 5,5, Čižmek 5, Polovanec 5; Poljak 5 (od 55. Gondžić 5) – Piškor 5,5, Gulić 5,5 (od 55. M. Pecelj 5)</p>
<p>CRVENA ZVEZDA: Ranđelović 6 – Dudić 7, Đorđević 6,5, Joksimović 6, Luković 6 – Trajković 6,5 (od 65. Perović 6), Kovačević 6,5, Mudrinić 6,5, Janković 6 (od 79. Miladinović -) – Žigić 7,5 (od 75. Urović 6), Pantelić 6,5</p>
<p>SUDAC: Paraty da Silva (Portugal) 7. GLEDATELJA: 4000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Žigić (23), 1-1 S. Pecelj (41), 1-2 Žigić (50), 1-3 Pantelić (80) </p>
<p>ŽUTI KARTONI: Piškor, Trajković, Janjetović, Ceraj, Skulić, Ranđelović</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Nikola ŽIGIĆ </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Blijeda Rijeka poklekla pred kraj</p>
<p>LOVREČ</p>
<p> – Nogometaši Rijeke poraženi su u prvoj utakmici drugog pretkola Kupa Uefe protiv bugarskog Litexa 0-1 (0-0) – jedini pogodak dogodio se pred kraj utakmice, u 83. minuti nakon dugotrajnog slipera i glavometa u kaznenom prostoru gostiju. Loptu je u mrežu sproveo Želev. Blijeda partija obje momčadi okrunjena je tako ipak pobjedom domaćina, koji, ruku na srce, nema kvalitetniju postavu od Rijeke. Ipak, domaćini su držali inicijativu tijekom cijele utakmice, ali samo zato što se Rijeka željela braniti i što je najveći dio dvoboja igrala samo s jednim napadačem, Petrom Krpanom. Upravo je Krpan nekoliko minuta prije pobjedonosnog pogotka Bugara promašio odličnu prigodu, a neugodna kazna stigla je prebrzo. Valja izdvojiti da su Bugari imali svoje šanse. Veliku je propustio Želev u 45. minuti, kada je nakon odbijene lopte od stative glavom promašio prazna vrata, a vratar Žilić ležao je nemoćan na podu. </p>
<p>Bugare, koje vodi proslavljeni trener Ljupko Petrović, očekuje zacijelo težak zadatak u Rijeci. Dojma smo da Rijeka može, zapravo mora zaigrati riskantnije. Jer, bugarska obrana ima dosta šupljina i šteta što ih naši nogometaši nisu iskoristili već u ovoj utakmici. Valja, nadalje, izdvojiti i vrlo dobre obrane vratara Dragana Žilića koji je u obrambenoj strategiji Rijeke imao ključnu ulogu. Dobrim postavljanjem, pravovremenim istrčavanjima i s nekoliko dobrih obrana držao je utakmicu izjednačenom. Na kraju je poklekao kao i cijela momčad Rijeke, što je bila svojevrsna kazna za isključivo obrambenu strategiju naših predstavnika. </p>
<p>• LITEX - RIJEKA 1-0</p>
<p>Gradski stadion</p>
<p>LITEX: Vutov 6, Popov 6 (od 72. P. Hazurov -), Cichero 6, Caillet 6,5, Venkov 6, Berberović 6, Jelenković 5,5, Genčev 6, Zlatinov 6 (od 78. Želev) 6,5, Sandrinho 6 (od 58. Ljubenov) 5,5, K. Hazurov 5,5</p>
<p>RIJEKA: Žilić 6, Ivančić 6, Tkalčević 6, Knežević 6, Šarić 5,5 (od 82. Prpić -), Prišć 5,5, Tadić 6 (od 76. Kerkez -), Rendulić 6, Novaković 5,5, Linić 6, Krpan 5,5</p>
<p>SUDAC: Van de Velde (Belgija) 6,5. GLEDATELJA: 4000</p>
<p>STRIJELAC: 1-0 Želev (83)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Živko ŽELEV [A. K. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Sve molitve usmjerene prema Interu </p>
<p>Inter se potrudio da barem premijera sezone ne bude obilježena ironičnim najavama</p>
<p>Interovi su se rivali naslađivali zvati ih mazohistima. Njihova uprava više od desetljeća glumi skupinu slijepih milijardera koji bacaju novac u vjetar za silna pojačanja. I koliko god radna filozofija milanskog Intera, kao i njihovi rezultati, daju za pravo etiketirati ih kao najveće nogometne gubitnike novog doba, u posljednje vrijeme kao da se kod nepristranih gledatelja budi žal što se takva atmosfera nadvila nad tim klubom. I što posljednjih godina mogu uživati jedino u zalutalom trofeju talijanskoga kupa... </p>
<p>Ovog je ljeta cijeli scenarij još jednom zaživio, možda u nešto blažem obliku. Dovedena su mnoga pojačanja (Figo, Julio Cesar, Solari, Samuel...), a vizionari još jednom najavljuju sezonu protkanu »simpatičnim« trećim mjestom u talijanskom prvenstvu ili nesretnim ispadanjem u četvrtfinalu Lige prvaka. Ipak, Inter se potrudio da barem premijera sezone ne bude obilježena takvim ironičnim najavama. </p>
<p>U prvoj se utakmici posljednjeg pretkola Lige prvaka Inter elegantno »otarasio« Šahtara u Donjecku (Dario Srna igrao svih 90 minuta, Stipe Pletikosa grijao klupu) i već nakon prvih devedeset minuta ubio ukrajinske nade o Ligi prvaka. Pobjeda sa 2-0 (Martins i Adriano) mnogo govori o Interu, jer Šahtar nije slučajni prolaznik u Europi. Od novih se pojačanja tek u punom sjaju pokazao Santiago Solari, jedan od mnogih talenata kojeg je pokušao zatomiti madridski Real. Figo, Samuel i ostali tek čekaju pravo predstavljanje u Interovu dresu. I nakon svega logične su želje mnogih da Inter napokon uspije, jer danas u Europi nema kluba koji više »gladuje« za uspjehom.</p>
<p>Iz okova povijesti definitivno se izvukao i Liverpool. Prošlogodišnji naslov europskog prvaka nije slučajnost, već se na početku ove sezone pokazuje kako je Rafael Benitez napravio hvaljeni trenerski posao na Anfieldu. Liverpool manirom »gospodske« momčadi plovi pretkolima Lige prvaka i nije zavaravanje pobjeda u Sofiji protiv CSKA sa 3-1. Jer, klub iz Sofije s nekoliko je milijuna ušao u ovu sezonu. Čovjek koji će biti veliki dobitak za Liverpool ove sezone jest Fernando Morientes (dva pogotka u Sofiji). Još jedan »izbjeglica« s Realova Santiago Bernabeua vrijednost pokazuje diljem Europe, pa je tako jednom odveo i Monaco do finala Lige prvaka. Sposoban je pogocima daleko nositi i ovosezonski Liverpool. </p>
<p>U nogometnoj Europi neke zakonitosti ostaju vrijediti i ove godine, pa će tako neki klubovi ponovno omirisati unosnu Ligu prvaka. Tu mislimo na Ajax, Rosenborg, moskovski Lokomotiv... </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Više ne radim gluposti, uozbiljio sam se </p>
<p>BJELOLASICA</p>
<p> – Odlična igra Damira Markote na Europskom prvenstvu do 20 godina odigranom ovog ljeta, gdje je u prosjeku sa 18 poena i 10 skokova bio najbolji strijelac i skakač, nije ostala nepažena. Hrvatska je reprezentacija turnir završila na razočaravajućem 11. mjestu, no Markota je svojim igrama zaslužio poziv izbornika Nevena Spahije na pripreme seniorske vrste za nadolazeći EP. Najmlađi igrač u reprezentaciji (uz Marka Tomasa jedini rođen 1985. godine) nije se nadao izbornikovu pozivu među 16 košarkaša koji su krenuli na pripreme: </p>
<p>»Još sam malo izgubljen među svim ovim igračima. Zahvalan sam Nevenu Spahiji na pozivu. Iznimno sam sretan zbog poziva, odradit ću pripreme što bolje mogu i nadati se odlasku na Europsko prvenstvo.« </p>
<p>Popularni Šveđo (Markota se rodio u Sarajevu, a prije dolaska u Cibonu kao izbjeglica je boravio u Švedskoj) osvrnuo se i na nastup mlade vrste na Europskom prvenstvu: </p>
<p>»Nisam bio s momčadi od samog početka, kasnije sam se priključio. Nažalost, u skupini smo izgubili ključnu utakmicu protiv Francuske.« </p>
<p>Cibonina, a i Markotina prošla sezona bila je za zaborav. Cibona je ostala bez trofeja, a Šveđina se minutaža mogla izbrojiti na prste jedne ruke.</p>
<p>»Želio sam više igrati. Prošle sezone nije bilo kontinuiteta. Nekoliko bih minuta proveo u igri, pa se dulje razdoblje ne bih vraćao na parket, pa opet pokoja minuta... U nadolazećoj sezoni želim konkretniju minutažu. Petnaestak minuta u kontinuitetu bilo bi zadovoljavajuće. Želim i sam vidjeti na čemu sam, mogu li igrati košarku na toj razini ili ne«, rekao je Markota. </p>
<p>Novosti o matičnom klubu prati preko medija i iz razgovora sa suigračima: </p>
<p>»Od završetka sezone nitko iz kluba me nije nazvao. Ni s kim se nisam čuo, ne znam kakav će biti moj status. Ne znam koje su sve prinove došle .« </p>
<p>Proteklih ga je godina pratio i glas mušičavog igrača, sklonog nevoljama. Bio je i pred odlaskom iz »tornja«: </p>
<p>»Puno se toga pričalo. Kad sam bio mlađi radio sam dosta gluposti, ali sada je situacija puno bolja. To je sve iza mene, uozbiljio sam se«, reći će Markota i dodati: </p>
<p>»Ispada da što više minuta provedem na parketu, manje gluposti radim izvan parketa.« </p>
<p>Pred reprezentacijom je još mjesec dana priprema do odlaska na Europsko prvenstvo. Šveđo se, kao i svi igrači i javnost, nada prekidu desetogodišnjeg posta i medalji: </p>
<p>»Osobni mi je cilj odraditi što bolje do kraja priprema i otići na EP, a cilj svih nas je uzeti medalju. Imamo odličnu momčad, možemo otići do kraja.« </p>
<p>Izbornik Spahija posebno ga je pohvalio novinarima, da je na treninzima potpuno ravnopravan svim ostalim igračima. Istaknuo je da svi koji misle da će ga lagano izbaciti s popisa putnika u SCG morati proliti litre i litre znoja... </p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Jedriličari Mornara i dalje dominiraju </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Otvoreno Europsko prvenstvo u jedrenju, koje se u organizaciji Jedriličarskoga kluba Mornar održava u Splitu, ulazi u završnu fazu, a naši jedriličari jedre iznad svih očekivanja. U muškoj seniorskoj konkurenciji dominiraju jedriličari Mornara - vodi Tonči Stipanović, Tonko Kuzmanić je drugi, a Karlo Krpeljević četvrti. U juniorskoj je konkurenciji, u kojoj jedri 161 natjecatelj, na prvom mjestu Ivan Taritaš iz zagrebačkoga kluba Sveti Nikola, a treći je mornarevac Luka Mratović. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Britanija protjeruje deset ekstremista </p>
<p>Blairova je vlada pod pritiskom javnosti da nešto poduzme nakon što su neki islamski propovjednici pozdravili terorističke napade </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski ministar unutarnjih poslova Charles Clarke priopćio je u četvrtak da je zbog nacionalne sigurnosti naredio pritvor za desetoricu stranih građana, koji će potom biti protjerani u druge zemlje.</p>
<p>Njihova imena nije objavio, ali se vjeruje da je riječ o islamskim ekstremistima. BBC saznaje da je jedan od uhićenih jordanski građanin Abu Qatada koga neki nazivaju »veleposlanikom Osame bin Ladena za Europu«.</p>
<p>Policija je također u srijedu optužila 28-godišnjeg muškarca za povezanost s neuspjelim atentatima bombom u Londonu 21. srpnja. Abdul Sharif (28) je optužen jer nije policiji prijavio informacije koje su mogle dovesti do uhićenja Hamdija Isaca zvanog Osman Hussein koji je uhićen u Rimu 29. srpnja, a navodno je 21. srpnja postavio bombu u vlaku u zapadnom dijelu Londona koja nije eksplodirala. </p>
<p>Ministar Clarke svoju je odluku o protjerivanju donio mjesec dana nakon terorističkog udara na London u kojem je početkom srpnja poginulo više od 50 ljudi. </p>
<p>Britanija do sada nije mogla protjerati neke nepoželjne strance jer joj vlastiti zakon brani da ih izručuje zemljama u kojima bi mogli biti podvrgnuti mučenju ili osuđeni na smrt. Da bi uklonili tu prepreku, Britanci su od pojedinih država zatražili obećanje da izručene osobe neće mučiti niti im izreći smrtnu kaznu. Britanija o tome upravo pregovara s deset zemalja, među kojima su Alžir i Libanon, a s Jordanom je već sklopila čvrsti sporazum o izručenjima. Na temelju njega, islamski propovjednik Abu Qatada, jordanski građanin nastanjen u Britaniji uskoro »putuje kući«. Shami Chakrabarti, direktorica grupe za zaštitu ljudskih prava »Liberty« nije međutim uvjerena da će se »despotski režimi« pridržavati sporazuma s Londonom. »Trebat će više od komada papira da me se uvjeri kako su Jordan i još neki od tih sjevernoafričkih i srednjoistočnih režima iznenada postali sigurnima«, rekla je ona. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Weldon: Obavještajci znali da se pripremaju napadi </p>
<p>Vojni su obavještajci navodno pratili Mohammeda Attu i njegove suradnike još od 1999. godine</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Pitanje koje si Amerikanci još uvijek s mnogo žara postavljaju, jesu li i u kolikoj mjeri američke sigurnosne službe znale da se spremaju teroristički napadi 11. rujna 2001., stiglo je i do američkog Kongresa.</p>
<p>Republikanski zastupnik Curt Weldon iz Pennsylvanije, potpredsjednik utjecajnog Odbora za oružana pitanja i domovinsku sigurnost u Zastupničkom domu izjavio je novinarima da je klasificirana vojna obavještajna služba, poznata po imenom »Able Danger« (Sposobna opasnost) identificirala neke napadače, među kojima i Mohammeda Attu, još 1999. godine.</p>
<p>Kongresniku koji očito otvara Pandorinu kutiju o tome što se sve znalo mnogo prije kobnog 11. rujna odmah je odgovorio Lee Hamilton, potpredsjednik čuvenog Povjerenstva 9/11. Demokrat iz Indiane Hamilton, i sam bivši kongresnik, pojasnio je novinarima kako Povjerenstvo 9/11 dosad nije došlo do saznanja da je vlada SAD-a mogla znati da je Mohammed Atta ili netko iz njegove ćelije bio pod prismotrom neke sigurnosne agencije prije 11. rujna 2001. Povjerenstvo 9/11 (dosad je jedino objavilo službenu verziju događanja 11. rujna) osnovano je ukazom predsjednika Busha 2003. i radilo je neovisno od američke vlade.</p>
<p>»Da smo to znali, bilo bi to težište naše istrage, rekao je Hamilton, ostavljajući otvorenom mogućnost da još neka od javnosti skrivana informacija izroni na površinu. On je najavio da će članovi Povjerenstva krajem tjedna objaviti priopćenje o navodnoj upućenosti jedne vojne obavještajne jedinice u prisustvo Atte i njegovog društva u SAD-u.</p>
<p>Ako se Weldonove informacije da su tajne službe pratile Attu još od 1999. pokažu točnima, novinski analitičari koji se bave terorizmom nastavit će postavljati političarima neugodno pitanje: Je li netko iz političkog vrha znao, namjerno krio ili manipulirao nekim podacima? To bi bila i potvrda da se za pripadnike Al Qaide, koji su na tlu Amerike pripremali napade znalo mnogo ranije, još dok su na vlasti bili demokrati. Prema Weldonu, obavještajna služba »Able Danger« je osim Atte identificirala i Marwana al Shehhija, Khalida al Mihdara i Nawafa al Hazmija. Za njih se tvrdi da su bili pripadnici iste ćelije koju su obavještajci nazvali kodnim imenom »Brooklyn«. Navodno je ta obavještajna služba je u rujnu 2000., točno godinu dana prije napada na New York i Washington, preporučila da se imena budućih otmičara zrakoplova dostave FBI-ju. No, kaže Weldon, tome su se usprotivili odvjetnici Pentagona, »jer su Atta i ostali u SAD-u boravili legalno s urednim američkim vizama«. Na te je zapanjujuće kongresnikove tvrdnje u srijedu reagirala skupina udovica čiji su muževi stradali u napadima 11. rujna. U priopćenju za javnost ističu se da su užasnute saznanjem da možda postoji dodatna dokumentacija koju Povjerenstvo 9/11 nije objavilo. Zato s nestrpljenjem očekuju službeno priopćenje Povjerenstva najavljeno za u petak. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Igra živaca oko fantomske iranske atomske bombe</p>
<p>Teheran upozorio EU i SAD da će počiniti ozbiljnu grešku iznesu li pitanje iranskog nuklearnog programa pred VS UN-a </p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Dramatična igra živaca između Irana s jedne, te Europske unije (EU) i Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) s druge strane, zbog odluke Teherana da nastavi s procesom obogaćivanja urana dostigla je kritičnu točku. Signali za uzbunu uključeni su u srijedu kad su Iranci uklonili oznake s pečatom postavljene u nuklearnoj centrali u Isfahanu u sklopu međunarodnog nadgledanja nuklearnih aktivnosti u tom objektu. </p>
<p>Time su pojačane sumnje da se Islamska Republika Iran želi domoći nuklearnog oružja. Američki State Department nazvao je ovu iransku mjeru »negativnim korakom koji će još više izolirati Iran na međunarodnoj sceni«. </p>
<p>Velika Britanija, Njemačka i Francuska, pregovarači s Iranom u ime EU, pripremili su Nacrt rezolucije kojim se zahtijeva da teheranski svjetovni i duhovni vrh potpuno zaustavi obogaćivanje urana. Upozorava se da bi nastavak rada mogao voditi izradi prve iranske atomske bombe. </p>
<p> Diplomati IAEA u četvrtak su počeli razmatrati u Beču nacrt rezolucije kojom se izražava ozbiljna zabrinutost nakon što je Iran dan ranije uklonio sve pečate na nuklearnom postrojenju u Isfahanu koji je postao operativan. U nacrtu rezolucije, IAEA poziva Iran na trenutačnu obustavu nuklearnog programa. U dokumentu se ističe kako agenicja ne može potvrditi ni da je Teheran prijavio sve svoje nuklearne aktivnosti i materijale. </p>
<p>Teheran je u međuvremenu upozorio EU i SAD da će počiniti ozbiljnu grešku ako se iranski nuklearni program nađe na dnevnom redu Vijeća sigurnosti. Iran je ponovio kako ima apsolutno pravo proizvoditi nuklearno gorivo. Tvrdi kako će ga koristiti isključivo u miroljubive svrhe za proizvodnju električne energije. Na taj način, kaže se, Iran želi izvesti što veće količine nafte i plina. Glavni tajnik UN-a Kofi Annan svjestan svih pogibelji aktualnog iranskog nuklearnog pitanja predlaže da EU nastavi pregovarati s Teheranom. On je, na temelju ranijih sličnih iskustava (Irak, primjerice) svjestan da »kaznene mjere« Vijeća sigurnosti ne bi razmrsile iranski nuklearni čvor. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Berlusconi želi kupiti Corriere della Serra </p>
<p>Milanski dnevnik Corriere della Sera koji sto godina slovi kao neovisni talijanski list postao je meta Silvija Berlusconija, najbogatijeg Talijana i premijera koji se uskoro bori za novi mandat.</p>
<p>Nepoznati bogataš ponudio je ekstremno visoki iznos za kupnju milanskog lista, a Talijani smatraju, iako Berlusconi to negira, da samo on ima toliko novaca za kupnju Corriere della Sera. Dnevni list koji u Italiji smatraju »tvrđavom neovisnog novinarstva« i do sada je bio cilj mnogih koji su željeli investirati u medije, ali vlasnici, koji posjeduju i madridski El Mundo nisu dopuštali prodaju 58 posto dionica koje omogućavaju »vladanje« listom. </p>
<p>Pojavom mladog biznismena Stefana Riccucija stvari su se počele mijenjati jer je kupovao veće količine dionica udruge »Rizzoli Corriere della Sera« koja je vlasnik lista, pa u ovom trenutku već ima 20 posto dionica. Pretpostavlja se da iza njega stoji Berlusconijev kapital i da Il Cavaliere želi kupiti i najutjecajniji talijanski list. U konzorciju opet kažu da će svim silama nastojati spriječiti da se bilo tko dočepa većinskog udjela u Corriere della Sera, jer bi to bio i kraj neovisnog novinarstva u tom listu koje predstavlja ideal za sve medije u Europi.</p>
<p>U udruzi »Rizzoli Corriere della Sera« su talijanski bankari, industrijalci, domaći proizvođači, neka vrsta domaćeg konzorcija koji osigurava kapital i sprječava da bilo tko ovlada listom, omogućujući redakciji neovisnost i financijsku sigurnost. Corriere zato nije »ni lijevi ni desni«, a omogućuje da se čuje glas svih relevantnih čimbenika na talijanskoj političkoj sceni. Silvio Berlusconi koji posjeduje najviše talijanskih medija okupljenih u firmi »Mediaset«, zna da bi »preuzimanjem« Corriere della Sera potpuno zavladao talijanskom medijskom scenom, što mu je uoči skorašnjih izbora vrlo važno. Corriere della Sera se do sada nije opredijelio ni za Berlusconija, ni za Prodija, a očito će takva uređivačka koncepcija biti zadržana ako sadašnji vlasnici uspiju obraniti list. </p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Krotiteljice metalnih konja</p>
<p>Među motociklistima koji u crnim kožnatim jaknama putuju i organiziraju susrete istomišljenika sve je više žena koje odbijaju biti samo suputnice na stražnjem sjedalu motora i same preuzimaju upravljač i žive motociklističkim načinom života punim plućima, unatoč mnogim predrasudama </p>
<p>Brzina, kožnate jakne, rock-glazba, tetovaže i, dakako, motocikli, uz miris benzina i spaljenih guma, glavna su obilježja načina života i životne filozofije bikera. Kada skinu kacige i otkopčaju jakne, mnogi se prolaznici zaprepaste kada pred sobom ugledaju ženu. Kao što dobro izgledaju, djevojke tako i voze. »Ljubav prema motociklizmu počela je kao hobi, a danas mi je prioritet, te bih bez motocikla osjećala da nedostaje dio mene«, kaže Lana Cikač, članica varaždinskog motokluba Baroker. U Hrvatskoj su se bikerice u većem broju počele pojavljivati tek devedesetih godina prošlog stoljeća, kada su motocikli postali financijski pristupačniji, kaže Goran Pučić Loco, zaljubljenik u motocikle sa dvadesetogodišnjim motociklističkim stažom. Dodaje da žene na motorima u Hrvatskoj nisu dovoljno »isfurane«, zbog mentaliteta koji vlada na našim prostorima, gdje se smatra da njoj nije mjesto na motociklu. Ženu još mnogi doživljavaju kao ukras na motoru, a ne kao istinskog motociklista, što potvrđuje i podatak da postoje motoklubovi u Hrvatskoj u koje mogu pristupiti isključivo muški članovi. Takva pravila ne nailaze na razumijevanje ni među većinom ostalih motociklista. Da izbjegnu ružne komentare na cesti, motociklistice kažu da je ponekad najbolje skriti kosu ispod kacige kako bi neugodnosti izostale. Događa se, kaže bikerica Cikač, da ih muški vozači automobila, shvaćajući to kao šalu, pokušavaju izgurati s kolnika. Dva su varaždinska motokluba od samog osnutka otvorila vrata zaljubljenicama u motocikle. Po tome je Varaždin uzoran grad, te je ispred Zagreba, Osijeka, Pule i Splita, jer, prema broju stanovnika, ima najviše bikerica u Hrvatskoj. Draženka Labaš počela je voziti motocikl sa 15 godina, a želja se javila još u djetinjstvu kada su je u Njemačkoj fascinirali bikeri. Članica je varaždinskog motokluba Monster koji je od samog početka isticao ravnopravnost članova i članica, te mu je danas trećina članstva ljepšega spola. U početku Labaš nije imala podršku u svojoj okolini, jer je tada bilo malo motociklistica koje su, kao i danas, nailazile na nerazumijevanje društva. Unatoč svemu, proputovala je cijelu Europu i dio istočnih zemalja, te je suautorica mnogih reportaža s tih putovanja motociklima. Lovorka Gotal, također je osjetila otpor roditelja prema njezinoj želji da vozi motocikl koja je postojala od srednjoškolskih dana. Kada se osamostalila napokon si je priuštila dugo željeni motocikl, te se slaže da su i danas bikerice u Hrvatskoj za mnoge neobična</p>
<p> pojava. Za sebe kaže da nije bikerica, jer tek kratko vrijeme vozi, ali to ne znači da je manje prihvaćena u bikerskim krugovima. Sjever je Hrvatske ipak odmaknutiji od »zatvorenijih« </p>
<p>sredina, na primjer, dalmatinskih. Mnoge se djevojke neće odlučiti na kupnju motocikla, iako ih privlači, jer su tako odgajane i »znaju kakvi su bikeri«. Financije nisu prepreka, kažu bikerice, jer ako »zagrizeš« za nešto, sve ćeš dati da dođeš do toga. Motociklizam je skupa ljubav, ali unatoč izdatku od oko 40 do 60 tisuća kuna za novi motocikl, u današnje se vrijeme sve više djevojaka odlučuje za kupnju. Pučić kaže da se veseli što se pojavljuje sve više žena na motociklima i što napokon postaju dostupni svima, jer, ističe, da nema prave »fešte« ako izostanu bikerice, jer, kako u vožnji tako i na »fešti«, upravo one daju pravi »štih« svemu. Održavanje ljubimca na dva kotača također nije problem, jer stoji manje od odlaska frizeru na bojanje pramenova, ali često se djevojke moraju odreći nekoliko lijepih stvarčica iz izloga da bi registrirale motocikl ili otišle na motociklistički susret. Bez obzira na odricanja, kažu, riječima se ne može opisati koliko im to znači. Da se žena prije svega doživljava erotski, svjedoče izbori za miss bikericu, u kojima najčešće sudjeluju privlačne djevojke koje nemaju nikakve veze s motociklizmom, te svojim tijelima samo ukrašavaju tuđe motocikle. Unazad dvije godine zamjetan je porast interesa među građanstvom, te i sugovornice smatraju da Hrvati općenito vole motociklizam, što je vidljivo po posjećenosti organiziranim motosusretima. Iako samo petinu svih članova hrvatskih motoklubova čine žene, ne može se znati njihov točan broj, jer zasad nisu dovoljno eksponirane po klubovima. No kada pored vas projure autocestom motocikli, iza kožnatih odijela i kaciga, tko zna, možda se kriju lijepe Hrvatice.</p>
<p>Bikerice u prometu</p>
<p>Kao i za volanom, žene su opreznije i na motociklima, a s obzirom na tjelesnu konstituciju, ne mogu si dopustiti »muške« brzine, jer ih fizički ne mogu svladati, kaže biker Pučić Loco. »Vozim polako i ne forsiram, jer znam svoje granice«, kaže Draženka Labaš, bikerica sa petnaestogodišnjim iskustvom vožnje. Budući da u posljednje vrijeme u prometnim nesrećama strada sve više motociklista, većinom ne svojom krivnjom, rijetko su to žene, što je posljedica njihove povećane opreznosti. Djevojke iz varaždinskih motoklubova kažu da se voze sporije i zbog bojazni da ne razbiju motocikle, jer bez njih su nigdje. Na često žaljenje muškaraca da policija tolerira prekršaje kada je riječ o ženama, bikerice sa smiješkom kažu da je isto kao i pri vožnji automobila. Ako su i popile koju više, ponekad je policiju lakše »pridobiti«, jer »kada skineš kacigu, priča s policijom je sasvim drukčija«, kaže Ingrid Žugec, djevojka s devetogodišnjim iskustvom vožnje motocikla. </p>
<p>Kristina Jug</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Zagorske presvlake za mercedes</p>
<p>Nakon samo četiri godine rada Kostel promet iz Pregrade zakoračio je u novu, višu proizvodnu fazu, što su očekivali tek za sedam, osam godina. Novi ugovori zahtijevaju nove investicije, proširenje proizvodnih prostora i zapošljavanje još radnika </p>
<p>Tvrtka Kostel promet iz Pregrade koja se bavi šivanjem presvlaka za automobilska sjedala, najbrže je rastuće poduzeće u Krapinsko-zagorskoj županiji u posljednjih desetak godina. Kada je prije četiri godine počela s radom, u tvrtci su bila 22 radnika, a danas ih je 208, što je najviše zaposlenih u Pregradi i bližoj okolici. </p>
<p>Josip Štruk, direktor i vlasnik Kostel prometa, prije četiri je godine sa slovenskim strateškim partnerom Johnson controlsom, inače u vlasništvu istoimene međunarodne korporacije, dogovorio šivanje presvlaka za renault clio. Posao je počeo u iznajmljenim prostorijama i već nakon šest mjeseca rada tvrtka je dobila poslove šivanja presvlaka za Volkswagenov polo i za Ford. Danas rade još za Mercedes, Nissan, Toyotu i Opel. Lani su ostvarili 36 milijuna kuna prihoda, a proizveli su četiri milijuna proizvoda, uglavnom autopresvlaka, u cijelosti namijenjenih izvozu koji je lani porastao više nego dvostruko prema 2003. godini. Uspjeli su dobiti normu ISO 9001 i danas rade u vlastitim, u međuvremenu sagrađenim pogonima. Svi su pogoni klimatizirani, a plaće zaposlenih tekstilnih radnica su iznad državnog prosjeka.</p>
<p>Od rujna ove godine počet će s novim poslovima, prijeći će na vlastitu proizvodnju naslona za glavu za VW polo i kombije. Direktor Štruk to smatra uspjehom, jer nakon četiri godine rada zaokreću proizvodnju prema višoj fazi, za što je mislio da će se dogoditi tek nakon sedam, osam godina. Stoga će morati ući i u nove investicije i hitno graditi halu sa tisuću četvornih metara u kojoj će raditi tridesetak novih radnika.</p>
<p>Tvrka je dobila mnoge nagrade i priznanja. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva na Nacionalnom savjetovanju u Šibeniku proglasilo je Kostel promet najboljim poduzetnikom izvoznikom u kategoriji srednjih poduzeća. Osim toga tvrtka je u 2003. godini dobila Zlatnu kunu u kategoriji malih trgovačkih društava u županiji, zatim joj je nagradu dodijelio HBOR, dok će ove jeseni od županijske gospodarske komore dobiti Zlatnu plaketu u kategoriji srednjih poduzeća.</p>
<p>Autoindustrijski klaster</p>
<p>Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora najavili su da će u rujnu potpisati pismo namjere sa štajerskom vladom o uvođenju klastera (cluster, engl. grozd) za autoindustriju u Hrvatskoj. Pomoć i suradnju ponudili su predstavnici ACStyria jer smatraju da je jugoistočna Europa kao regija zanimljivija za razliku od Unijina područja gdje je proizvodnja opterećena velikim troškovima. ACStyria se sastoji od oko 200 udruženih tvrtki, zapošljava 44 tisuća radnika i imaju godišnji promet od sedam milijardi eura. Stoga će HOK proizvođače dijelova za autoindustriju upoznati s mogućnostima udruživanja u automobilski klaster ACStyria iz austrijske pokrajine Štajerske, a podržat će inicijative i za takvo udruživanje i u Hrvatskoj. Na hrvatske proizvođače računaju i Slovenci u čijem je klasteru danas stotinjak gospodarskih subjekata. Slovenski ACS, nastao je na temeljima bivšeg TAM-a, razvio se u velikog dobavljača autodijelova i njihova je ambicija stvaranje mreže dobavljača u srednjoj i jugoistočnoj Europi, kako bi još lakše ulazili na rusko i kinesko tržište. S druge je strane i Hrvatska udruga poslodavaca, najavila da će do kraja ove godine osnovati osam klastera, a u iduće dvije čak 34, bez obzira na to, kažu, hoće li im ili ne u tome pomoći Vlada. »Nije potrebno posebno zakonodavstvo za osnivanje klastera i naše ministarstvo nastoji stvoriti povoljne uvjete da se privrednici što brže i lakše opredijele za takva udruživanja«, smatra ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić i dodaje: »Postoji već klaster metalaca koji je vezan uz brodogradnju, zatim Hrvatska cipela, malih obiteljskih hotela i još neki u drvnoj industriji. No mnogi ih još nisu prepoznali kao dobre projekte pa ćemo na tomu raditi s HUP-om i Obrtničkom komorom, te organizirati promocije i radionice kako bismo ih približili poduzetnicima«, kaže Vukelić.</p>
<p>Biserka Ranogajec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>Samo jedno, ali strašno ubojstvo</p>
<p>Strašan zločin dogodio se 12. siječnja ove godine kada je duševno poremećeni Dražen Požežanac sjekirom i nožem izmasakrirao majku</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - U prvih sedam mjeseci ove godine, na području Osječko-baranjske županije dogodilo se jedno ubojstvo, što je u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, kada je zabilježeno čak jedanaest, drastičan pad. </p>
<p>No, ovogodišnje ubojstvo koje se dogodilo u Osijeku šokiralo je cjelokupnu hrvatsku javnost. Riječ je o strašnome zločinu koji se dogodio 12. siječnja u obiteljskoj kući u Keršovanijevoj ulici kada je duševno poremećeni Dražen Požežanac (29), sjekirom i nožem izmasakrirao svoju majku tako da je nesretna žena identificirana tek na Odjelu Patologije osječke Kliničke bolnice. </p>
<p>Požežanac je majku najprije izudarao po glavi, a kad je prestala davati znakove života, odrezao joj je glavu, gornje ekstremitete, obje potkoljenice, prste na desnoj šaci, lijevom stopalu, nakon čega joj je izvadio i utrobu. Pojedini dijelovi njezina tijela nađeni su i u zahodskoj školjci.</p>
<p>Sve se vrlo brzo otkrilo jer su susjedi kobne noći policiji prijavili kako iz kuće obitelji Požežanac dopiru čudni zvukovi. </p>
<p>Kako bi provjerili što se događa te upozorili vlasnika kuće da remeti javni red i mir, na intervenciju su izašli policajci iz redovite noćne ophodnje, koji su pozvonili na vrata ove kuće u središtu Osijeka. Otvorio im je Dražen, sav obliven krvlju i mirno ih pustio u kuću gdje je policajce dočekao stravičan prizor. Krvi je bilo posvuda po kući, dok su u jednoj od prostorija pronađeni i dijelovi ljudskog tijela. </p>
<p>Tri mjeseca kasnije Požežanac je nepravomoćnom presudom Županijskog suda u Osijeku proglašen neubrojivim i upućen na prisilno liječenje u psihijatrijsku ustanovu od najmanje šest mjeseci, koje može biti i doživotno, ukoliko se njegovo stanje u međuvremenu ne promijeni. </p>
<p>Što se, pak, tiče ubojstava iz prve polovine prošle godine, sva su razriješena osim onoga koje se dogodilo u sobi bivšeg hotela »Turist«. To dvostruko ubojstvo dogodilo se u ožujku kada su u jednoj od garsonijera u zgradi bivšeg hotela pronađena tijela suvlasnika poker-automat kluba »City« Pere Martića (38) i njegove dvadesetšestogodišnje prijateljice, Valpovčanke Jadranke Modrić. Oboje su ustrijeljeni s više hitaca, a s obzirom na to da nitko ništa nije čuo, ubojica je najvjerojatnije koristio i prigušivač.</p>
<p>Serija ubojstava prošle je godine počela već u siječnju kada je u dvorišnom stanu obiteljske kuće u Vukovarskoj ulici u Osijeku, šezdesetšestogodišnji Dragutin Heimann hicima iz pištolja usmrtio svoju bivšu intimnu prijateljicu Nevenku Maslak (53), njezinog šogora Petra Mikuša (64) i Franju Fantona (67). Nakon toga otišao je s mjesta zločina u podrum svoje obiteljske kuće u naselju Jug 2 gdje si je presudio hicem iz pištolja. </p>
<p>Samo nekoliko dana kasnije, Osijek je šokiran brutalnim ubojstvom Kate Bogojević (59) u pizzeriji 'Makalu'. Nesretna žena stanovala je iznad pizzerije, a kobne je noći sišla iz stana u pizzeriju kako bi provjerila što se događa jer je čula buku. Zatekla je pijanog provalnika, dvadesetsedmogodišnjeg Marijana Gavrana, koji ju je izudarao po glavi šakama, aparatom za gašenje požara, cjepanicom, te ju zarezao nožem po vratu zadavši joj reznu ranu od 6 cm. Nakon što je žena od brutalnih udaraca u glavu pala u besvijesno stanje, napadač ju je silovao. Potom je pobjegao iz pizzerije, a žena je preminula. Njegov ukupni plijen bilo je 1700 kuna, 100 eura i jedan mobitel. Gavran je ubrzo otkriven i uhićen, te je na Županijskom sudu u Osijeku osuđen na 28 godina zatvora. </p>
<p>Sredinom svibnja, u Petrijevcima se dogodilo dvostruko ubojstvo – Mato Mejdanac (52) iz Tenje upao je u kuću obitelji Čordaš u Petrijevcima gdje je rafalima iz automatske puške usmrtio svoju suprugu Jasnu Mejdanac i Zdenka Čordaša, inače supruga njezine sestrične Marije Čordaš, koja je u ovoj suludoj pucnjavi zadobila teške tjelesne ozljede. </p>
<p>Motiv tog ubojstva bila je odluka Jasne Mejdanac da ostavi svoga supruga. On je kasnije osuđen na 30 godina zatvora.</p>
<p>Ubojstva su najčešće počinjena vatrenim oružjem, koje je u svim tim slučajevima bilo u ilegalnom posjedu. Riječ je uglavnom o 'ratnim trofejima' koji se nažalost mogu naći u još mnogim obiteljskim kućama. U prvih šest mjeseci ove godine policija je obavila 24 pretrage kuća vlasnika za koje se sumnjalo da ilegalno posjeduju oružje. Pronađeno je čak 25 kilograma eksploziva, 60 ručnih bombi, više automatskih puški, više od 1.000 komada raznoga streljiva, pa čak minobacači i trombloni. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Kradljivac automobila skupio 117 kaznenih prijava </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog krađe građevinskog alata u dva navrata policajci iz Dubrave uhitili su i kriminalistički prijavili svoje »dobre znance«, bosansko-hercegovačkog državljanina M. N. (44) te trojicu hrvatskih državljanina, M. G. (33), M. Ž. (34) i D. P. (30) koji su dosad zajedno ukupno prijavljivani zbog sedamdesetak sličnih kaznenih djela.</p>
<p>Tijekom kriminalističke obrade utvrđeno je da su njih četvorica u noći na prošli četvrtak obili ulazna vrata obiteljske kuće na Črnomercu iz koje su odnijeli razne građevinske alate poput bušilica, brusilica, motornih pila, kupaonskog namještaja i drvenih prozorskih kapaka. Dio predmeta su najprije skrivali kod M. G. (33) i zatim prodali, osim prozorskih kapaka koje su policajci vratili vlasniku.</p>
<p>Četiri dana kasnije, D. P. i M. N. su obivši lokot provalili u pričuvno skladište jednog zagrebačkog poduzeća na Lašćinskoj cesti i zatim ukrali dizalicu, pervibrator i elektromotor vibratora. Ukradene predmete vrijedne nekoliko desetaka tisuća kuna zatim su spremili u prtljažnik »opel ascone«, u vlasništvu M. N., no njih nisu uspjeli prodati te su i oni vraćeni vlasniku.</p>
<p>Nakon dovršene kriminalističke obrade sva četvorica su dovedena u Istražni odjel zagrebačkog Županijskog suda, dok je M. N. zaradio i prekršajnu prijavu zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o kretanju i boravku stranaca.</p>
<p>Osim toga, policajci iz iste policijske postaje dovršili su kriminalističku obradu nad 30-godišnjakom koji je u Jarunskoj ulici sredinom travnja ove godine ukrao »VW golf« đakovačkih registracijskih oznaka. Spomenuti 30-godišnji je otkriven u utorak kada ga je zaustavila autoophodnja i kod njega pronašla putovnicu ukradenu iz spomenutog »golfa« vrijednog 35.000 kuna. Kradljivac je uhićen i doveden u Istražni odjel zagrebačkog Županijskog suda, a radi se o »starom znancu« policije s obzirom da je dosad »nakupio« 117 kaznenih prijava zbog krađa automobila. </p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Motociklist pri padu udario glavom i poginuo</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - U teškoj prometnoj nesreći koja se u 13 sati dogodila na raskrižju Jadranske magistrale i ulica Nikole Šopa i Kneza Krbavskog u Zadru, smrtno je stradao Kuzman Kardum (81) iz Zadra. Osim Karduma koji je upravljao mopedom, u nesreći je sudjelovao autoprijevoznik iz Šibenika Jere Krnić (71) koji je vozio teretno vozilo marke TAM. Vozač mopeda kretao se iz pravca Ulice Kneza Krbavskog prema Ulici Nikola Šopa, a teretno vozilo uključivalo se u promet na Jadransku magistralu iz Ulice Nikole Šopa, u pravcu Bibinja. Istražni sudac Županijskog suda u Zadru Branko Brkić kaže kako je očevidom utvrđeno da nije došlo do kontakta između dvaju vozača pa još uvijek nije jasno zbog čega je stradali Kardum izgubio kontrolu nad mopedom. Kuzman Kardum je pri padu s mopeda udario glavom u ivičnjak, što je rezultiralo trenutačnom smrću, iako je nosio zaštitnu kacigu. Brkić je dodao kako se još treba utvrditi način kretanja teretnjaka i mopeda, u čemu će pomoći iskazi sudionika nesreće i njeni očevici. [M.V.]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Dvije i pol godine za dilanje heroina </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Nives Mikulčić nepravomoćnom je presudom varaždinskog Županijskog suda osuđen na dvije i pol godine zatvora zbog zloporabe opojnih droga. Izrečena mu je i sigurnosna mjera obaveznog liječenja od ovisnosti koja može trajati do kraja izvršenja kazne zatvora. </p>
<p>Mikulčić je od početka 2002. do početka 2003. godine u svom stanu u Varaždinu te kafiću »Gol« nekoliko puta prodao heroin G.F., po 300 kuna po gramu, a prodao mu je oko 100 grama heroina. Teretilo ga se i da je kupio neutvrđenu količinu heroina i marihuane, pa je heroin upakirao u tri paketića kako bi ih preprodao. Policajci su ga s drogom zatekli 9. ožujka prošle godine u Zagrebačkoj ulici u Varaždinu, a idućeg su ga dana, kad su mu pretraživali stan, zatekli s 0,45 grama marihuane.</p>
<p>Optuženi je poricao da je prodavao heroin G. F., a priznao je da je zatečen u posjedovanju tri »pisa« heroina, male količine marihuane, drvene lule, plastične bočice s ostacima heroina i digitalne vage. No, drogu, tvrdio je, nije posjedovao radi prodaje, već za osobne potrebe. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Napadnutog »deliju« spasili pripadnici Interventne policije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dan prije održavanja nogometne utakmice između zaprešičkog Intera i beogradske Crvene Zvezde, policija je u srijedu prije ponoći uhitili dvojicu mladića kod Dinamova stadiona nakon što je dojavljeno da skupljaju kamenje. Sat vremena kasnije policajci su na Trgu bana Jelačića uhitili 11 mladića i jednog maloljetnika koji su pretukli 54-godišnjaka koji je nosio dres Crvene Zvezde.</p>
<p>Pripadinci Interventne policije su nakon dojave da nepoznati mladići prikupljaju kamenje kod stadiona uočili desetak mladića koji su preskočili ogradu dolazeći sa stadiona. Kad su mladići zamijetili policajce počeli su bježati prema okretišti tramvaja na Borongaju, no, 26-godišnjak i 31-godišnjak nisu uspjeli pobjeći te su uhićeni i prekršajno prijavljeni, jer nisu imali osobne iskaznice.</p>
<p>Mnogo ozbiljniji incident dogodio se na Trgu bana Jelačića, kada su u četvrtak, nešto prije 1 sat, mladići napali 54-godišnjeg Zagrepčanina, koji je šetao trgom s dresom Crvene zvezde. Njega je zamijetila skupina od 11 mladića i maloljetnik i napali ga rukama, nogama i drvenim palicama. Uskoro je stigla policija kako bi spriječila batinanje, no, mladići su palicama napali i policajce, jednog lakše ozlijedivši. Ozlijeđen je i 29-godišnji izgrednik. Ostali mladići su svladani, vezani i uhićeni te im slijedi kaznena prijava zbog sprečavanja službene osobe u obavljanju službene dužnosti. 54-godišnjak je zaradio prekršajnu prijavu zbog drskog ponašanja. </p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="46">
<p>Uz kartice prosječna žrtva izgubi i 9000 kuna</p>
<p>Ima i slučajeva da ljudi lažno prijave krađu policiji i potom bezbrižno koriste kreditne kartice </p>
<p>Slučaj Sonje Antičević, odnosno korištenje povlaštenih informacija prilikom kupnje dionica Reeboka pokrenuo je i pitanje sve učestalijih krađa identiteta. Naime, umirovljena krojačica iz Omiša, kojoj je u četvrtak u New Yorku počelo suđenje, tvrdi da je netko bez njezina znanja iskoristio njene podatke. </p>
<p>Pomoću tuđih podataka, odnosno krađom identiteta vješti i upućeni lopovi mogu mnogo zaraditi. Iako Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske dosad nije zabilježilo ozbiljnije krađe identiteta, osim onih pri krađama kreditnih kartica i kupovanja na ime »nesretnika« koji su ostali bez kreditnih kartica, u posljednje je vrijeme evidentirano nekoliko slučajeva prijevare i prodaje unajmljenih stanova. Naime, lažni vlasnici imali su krivotvorene osobne iskaznice pravih vlasnika i prodajom stanova zaradili nekoliko stotina tisuća eura.</p>
<p>U SAD-u je prema službenim podacima u proteklih pet godina krađom identiteta pogođeno oko 27,3 milijuna stanovnika. </p>
<p>Samo protekle godine pak, krađom je identiteta pogođeno oko 9,9 milijuna Amerikanaca i mnogo tvrtki, koji su oštećeni za milijarde dolara. Krađom identiteta, vrlo često korištenjem Interneta, u SAD-u su pojedini građani prosječno oštećeni između 500 i 4800 USD (od 3000 do 29.000 kuna). </p>
<p>Ukradeni, odnosno lažni identitet (osobni podaci druge osobe) koristi se pri kupovini, no u 15 posto slučajeva s lažnim se osobnim podacima nabavljaju i novi dokumenti. </p>
<p>U SAD-u vlada i pomama za krađom osobnih podataka sadašnjih i bivših pacijenata koji usluge plaćaju kreditnim karticama, a prema istraživanjima nekih kalifornijskih kompanija gotovo 180.000 Amerikanaca su bile žrtve takvih prijevara.</p>
<p>Najnoviji, posljednji slučaj u dugačkom nizu krađa identiteta koji su posljednjih mjeseci zabilježeni u SAD-u, dogodio se kada su još uvijek nepoznati hakeri provalili u bazu podataka tvrtke Lexis Nexis Group i ukrali osobne podatke oko 32.000 osoba. Nešto ranije, američka kreditna kompanija Choice Point bila je također žrtva vještih kradljivaca koji su kao plijen odnijeli povjerljive informacije o 145.000 klijenata.</p>
<p>Američke analize pokazuju da su prosječni troškovi istraživanja krađe identiteta između 15.000 do 20.000 dolara po pojedinom slučaju, te da svaka žrtva u prosjeku potroši više od 175 sati i najmanje tisuću dolara (oko šest tisuća kuna) da ukloni sve posljedice krađe ili gubitka dokumenata. S druge strane, otkrije se tek pet posto kriminalaca, što znači tek svaki dvadeseti. </p>
<p>Kradljivci osobnih podataka služe se uglavnom sličnim metodama i najčešće falsificiraju osobnu iskaznicu ili neki drugi dokument, poput bankovne, čekovne ili kreditne kartice. Do tuđih osobnih podataka vrlo često dolaze krađom novčanika, na ulici ili provalama u stan ili automobil. Na žalost, sve do prijave krađe osoba kojoj su nestali dokumenti odgovara u pravilu za sve troškove koje je napravio kradljivac. No ima i slučajeva da ljudi lažno prijave krađu policiji i potom bezbrižno koriste kreditne kartice. </p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Slovenski Viator-Vektor kupio šibenski Promal</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Potpisivanjem kupoprodajnog ugovora o prodaji organizacijske jedinice Promala i prijevozu svih roba slovenskoj tvrtki Viator-Vektor, koja u Zagrebu ima podružnicu, počela je planirana ubrzana privatizacija najvećeg šibenskog poduzeća - Tvornice lakih metala (TLM). Kupoprodajni ugovor potpisali su Ivo Koštan, predsjednik uprave TLM-a i Zdenko Pavček, predsjednik Skupštine Viator-Vektora u nazočnosti Damira Ostovića, predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju, šibensko-kninskog župana Duje Stančića, gradonačelnice Šibenika Nede Klarić, saborskih zastupnika i predstavnika TLM-ova najbrojnijeg sindikata. Viator-Vektor dao je najpovoljniju ponudu za kupnju Promala u čijem su sastavu i Transporti. Osim 1,6 milijuna kuna u gotovini, Viator-Vektor je obećao zadržati svih 58 radnika i zaposliti još najmanje 30, uložiti dva milijuna eura u iduće tri godine tijekom kojih će uspostaviti odnose s najmanje 50 kooperanata iz Šibensko-kninske županije. </p>
<p>»Posredstvom naše tvrtke u Zagrebu, uspostavit ćemo logistički centar za cijelu Dalmaciju. Viator-Vektor zapošljava 2900 randika, ima 28 podružnica u Europi, a ove godine planira prihod od 200 milijuna eura. Nudimo proizvodnju i servis«, rekao je Pavček. Ivica Vidaković, direktor Viator-Vektora pozvao je privatne prijevoznike koji su se ovih dana pobunili protiv prodaje Promala na suradnju, istakavši da će im Viator-Vektor biti velika pomoć za uklapanje u europske poslove. Vlada RH stoji iza programa ubrzane privatizacije TLM-a, rekao je Damir Ostović, predsjednik HFP-a, navodeći da je to jedini izlaz te tvrtke iz krize.</p>
<p>»Za privatizaciju turističkog sektora bilo je veliko zanimanje i sve je išlo lako, no pravi test bit će nam privatizacija industrijskih gubitaša koji imaju perspektivu. TLM je naš idući veliki korak, potom ćemo privatizirati barem jedno brodogradilište, a privatizacija poljorpivrednih kombinata je pri kraju«, zaključio je Ostović. Koštan je opovrgao tvrdnje privatnih prijevoznika o tome da za neke odredbe natječaja nisu znali. jer je , izjavio je, sve bilo navedeno u provedbenoj dokumentaciji. Izabrali smo najpovoljniju ponudu, a naša obveza prema malim transportnim prijevoznicima je samo moralna. Mi smo na njih mislili o čemu govori i ponuda "Viator Vektora" u kojoj je navedeno da će zaposliti do 50 transportnih jedinica sa područja šibensko-kninske županije. Koštan je male prijevoznike koji su u znak prosvjeda za 20. kolovza najavili sporu vožnju svojih kamiona kroz grad, upitao zašto se nisu udružili i ponudili zajedničku ponudu za kupnju "Promala".</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Neto dobit DT-a porasla za 63 posto </p>
<p>Dug DT-a je porastao na 44,5 milijardi eura</p>
<p>Neto dobit Deutsche Telekoma u drugom je tromjesečju u odnosu na isto razdoblje lani porasla za 63 posto, na 943 milijuna eura, manje nego što su analitičari prognozirali zbog visokog računa za porez - 1,3 milijarde eura, pa je dionica grupacije u četvrtak pala jedan posto. Dobit prije poreza, kamata, deprecijacije i amortizacije (ebitda) porasla je šest posto, na 5,23 milijarde eura, a prihodi DT-a porasli su za 2,6 posto, na 14,75 milijardi eura. </p>
<p>Dobre rezultate ostvarile su američka i njemačka podružnica za mobilnu telefoniju T-Mobile. Pritom je rast korisnika u Njemačkoj za 623.000, unatoč smanjenju proračuna za oglašavanje i posebne ponude, nadmašio očekivanja. Broj korisnika u SAD-u skočio je za 972.000. Međutim, ukupan prihod u Njemačkoj je zbog nastavka pada u fiksnoj telefoniji uslijed konkurencije jeftinijih alternativnih ponuđača, pao 1,8 posto, na 8,5 milijardi eura. </p>
<p>Neto dug DT-a je u odnosu na kraj ožujka porastao za 1,9 milijardi eura, na 44,5 milijardi eura. DT je nedavno dovršio preuzimanje austrijskog mobilnog operatera tele.ringa za 1,3 milijarde eura, a spekulira se kako je DT zainteresiran i za preuzimanje O2, jednog od pet britanskih mobilnih operatera. </p>
<p>Međutim, izvršni direktor DT-a Kai-Uwe Ricke u četvrtak je prilikom objave rezultata opovrgnuo te navode. U prvom polugodištu neto dobit je u odnosu na prvih šest mjeseci 2004. porasla za 61,5 posto, na 1,95 milijardi eura, a prihod tri posto na 29,1 milijardu eura. [P. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Novac zarađen na Reebokovim dionicama ostaje blokiran</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Suđenje Sonji Antičević (63), umirovljenoj krojačici iz Omiša, optuženoj za korištenje povlaštenih informacija pri kupnji Reebokovih dionica i protupravno stjecanje 2,04 milijuna dolara odgođeno je za tjedan dana, odnosno za četvrtak 18. kolovoza. Sud Južnog okruga New Yorka u četvrtak nije pojasnio spomenutu odgodu. Na zakazanom ročištu u New Yorku nije se pojavila optužena Hrvatica, kao niti njezin pravni zastupnik. Novac zarađen burzovnim transakcijama ostaje blokiran. </p>
<p>Inače, Sonju Antičević se tereti da je neposredno prije objave Adidas-Salomonova preuzimanja Reeboka kupila opcije na kupnju Reebokovih dionica u vrijednosti od 130.00 USD. Nakon što je objavljeno preuzimanje američke tvrtke, vrijednost Reebokovih dionica je porasla, a teksaška brokerska kuća (CyberTrader) je realizirala pravo na kupnju dionica, te ih odmah i prodala priskrbivši joj zaradu veću od 2,04 milijuna USD. Nakon tih transakcija brokerskoj kući je pristigao nalog za prijenos dijela novca (870.000 USD) na račun banke (DirektAnlage Bank) u austrijskom Salzburgu. Američke vlasti, prvenstveno Komisija za zaštitu burzovnog poslovanja (SEC), promptno je reagirala i spriječila transfer novca, zamrznuvši brokerski račun i podignuvši tužbu protiv Sonje Antičević. Američke vlasti sudski poziv Sonji Antičević uputile su elektronskom poštom, a svi telefonski brojevi navedeni pri otvaranju računa su nevažeći. Američke vlasti nisu poziv proslijedile hrvatskim vlastima, niti su kontaktirale hrvatska diplomatska predstavništva. </p>
<p>Iako se u dijelu medija kao (su)krivac spominje i njezin nećak, David Pajčin, koji živi u SAD-u, američke vlasti istragu navodno nisu proširile i na njega. S druge strane, kako se neslužbeno doznaje, u slučaju Reebok ima cijeli niz sumnjivih transakcija. Radi se navodno o najmanje još 20-ak dvojbenih transakcija opcijama, čija se vrijednost procjenjuje između šest i 12 milijuna dolara. To bi značilo da Sonja Antičević nije jedina koja se okoristila povlaštenim informacijama, odnosno da je netko drugi zaradio još i više. [E. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Yahoo! kupio kineskog Alibabu</p>
<p>Dioničari Unocala prihvatili 17,5 milijardi dolara vrijednu ponudu Chevrona, a Whirlpool povećao ponudu za Maytag na 1,8 milijardi dolara</p>
<p>Yahoo! je objavio kako je za milijardu dolara kupio 40 posto dionica Alibabe, najveće kineske kompanije za online trgovinu, orijentirane ka malim i srednjim tvrtkama, u čijem je vlasništvu i vodeća kineska aukcijska internetska stranica Taobao.com. Preuzimanjem kineske tvrtke Yahoo! će lakše konkurirati eBayu te znatno povećati udjel na drugom po veličini svjetskom internetskom tržištu - naime, prema posljednjim podacima u Kini je 103 milijuna korisnika Interneta, a više broji samo SAD.</p>
<p>Yahoo! kineskim preuzimanjem postaje dosad najveći ulagač u kineski internetski sektor, koji je pažnju međunarodnih ulagača privukao prošlotjednom inicijalnom javnom ponudom dionica najvećeg kineskog pretraživača Baidu.com.</p>
<p>Malo je vjerojatno da će Yahoo! u Kini naići na ksenofobno protivljenje s kakvim su se susrele dvije kineske kompanije - državni nafni div CNOOC i industrijska grupacija Qindao Haier - kada su pokušale preuzeti dvije američke kompanije - Unocal i Maytag. Uz zgražanje brojnih američkih političara nad tom mogućnošću (i tvrdnje kako je nacionalna sigurnost ugrožena), u kratkom su se roku pojavile domaće protuponude, i to Chevrona za Unocal, te Whirlpoola i private equity tvrtke Ripplewood za Maytag. Međutim, sve su bile slabije od kineskih ponuda i trebalo ih je dotjerati prije nego što ih dioničari prihvate. </p>
<p>I dioničari Unocala su pokazali svoje domoljublje prihvativši na skupštini u srijedu oko 17,5 milijardi dolara vrijednu ponudu Chevrona. Ponuda CNOOC-a, koji se prošlog tjedna povukao navodeći kao razlog politički pritisak, iznosila je 18,5 milijardi dolara. S druge strane, upravo je pritisak iz Kongresa razlog za zabrinutost nekim američkim analitičarima - uz sasvim očita dvostruka mjerila po pitanju uobičajenog američkog stajališta kako je otvorenost naftnog tržišta najbolje jamstvo za dostatne kapacitete u budućnosti, mnogi strahuju i zbog odmazde CNOOC-a i drugih azijskih kompanija. Sam Chevron, primjerice, trenutno sa CNOOC-om pregovara o 22 milijarde dolara vrijednom ugovoru za transport plina sa Chevronovog ležišta Gorgon pokraj Australije.</p>
<p>Qindao Haier je također povukao svoju ponudu za Maytag nakon što je Whirlpool iznio svoju. U srijedu je Whirlpool po treći puta povećao svoju ponudu na 1,79 milijardi dolara, 16,7 posto više od prve. Ripplewoodova je ponuda znatno slabija od Whirlpoolove. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="51">
<p>Rončević udvostručio stimulativnu otpremninu </p>
<p>Odluka vrijedi samo za one koji iz MORH-a i HV-a odluče dragovoljno otići do 31. listopada ove godine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ministar obrane Berislav Rončević posebnom je odlukom udvostručio dodatak na otpremnine službenika i namještenika, ali samo za one koji iz MORH-a i HV-a odluče dragovoljno otići do 31. listopada ove godine. Rončević je, naime, izmijenio Odluku o visini otpremnina za državne službenike i namještenike kojima zbog preustroja ili smanjenja snaga prestaje služba te samo za to razdoblje povisio dodatak u slučaju njihova dragovoljnog odlaska. </p>
<p>Tako će se državnom službeniku i namješteniku srednje i niže stučne spreme, koji bude stavljen na raspolaganje od 1. rujna 2005. - samo uz uvjet da se pismeno izjasni za dragovoljni prestanak službe do 31. listopada - iznos otpremnine uvećati za 100 posto. S druge strane, svim službenici i namještenici koji dragovoljno najave prestanak službe do 31. prosinca, dodatak će se opet »honorirati« na stari način, odnosno uvećanjem otpremnine za samo 50 posto.</p>
<p>Inače, svaki državni službenik i namještenik ima pravo na otpremninu radi novog zapošljavanja, i to u visini jedne prosječne bruto plaće koja mu je isplaćena u zadnja tri mjeseca prije prestanka službe, za svaku godinu provedenu u MORH-u i Oružanim snagama.</p>
<p>Rončevićevu je odluku u četvrtak pozdravio predsjednik Sindikata vojnih službenika i namještenika Radomir Delić. U kratkom razgovoru za Vjesnik objasnio je da su predstavnici obaju sindikata koji djeluju u MORH-u i HV-u krajem prošlog mjeseca održali radni sastanak s ministrom Rončevića te s njime razgovarali upravo o izmjenama Odluke o visini otpremnina za državne službenike i namještenike. </p>
<p>»Pokušali smo regulirati i razliku u odnosu na otpremnine djelatnih vojnih osoba i pravo na dodatnih 525 kuna za svaki mjesec rata, no pokazalo se da bi to otvorilo problem retroaktivnog plaćanja službenicima koji su već otišli iz sustava«, rekao je Delić. Po njegovim riječima, nova bi odluka mogla biti dodatni motiv za ljude koji znaju da odlaze iz MORH-a, ali još nisu stavljeni na raspolaganje. Na pitanje koliko bi ljudi moglo zatražiti dragovoljni izlazak, Delić je odgovorio da za prve projekcije još nije vrijeme jer će Sindikat o tome prikupiti podatke do kraja mjeseca. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Počeli radovi na koridoru 5C</p>
<p>Buduća autocesta prolazi rubnim dijelom lovišta Mačkovac čija će se površina zbog nje smanjiti za 20 posto</p>
<p>ĐAKOVO</p>
<p> - Sječom drva uz lovište Mačkovac, nedaleko od Đakova, počeli su radovi na trasi budućega koridora 5C koja prolazi kroz Hrvatsku. Sječa, koja je počela 20. srpnja, trajat će do kraja rujna.</p>
<p>Koridor 5C bit će važna regionalna poveznica na prometnom pravcu Baltik-srednja Europa-Jadran, a kroz Hrvatsku prolazi njegovih 96 kilometara (87 kilometara kroz Slavoniju i devet od granice s BiH do Ploča). Autocesta ide od mađarske granice preko Belog Manastira, Osijeka, Đakova i Sredanaca do granice s BiH. Dionica Sredanci-Đakovo, duga 23 kilometra, trebala bi biti gotova do jeseni 2007., a vrijedna je 570 milijuna kuna. U 2008. godini bit će završen dio Đakovo-Osijek dug 32 kilometra i vrijedan 870 milijuna kuna.</p>
<p>»Djelatnici đakovačke šumarije će do kraja rujna posjeći 7200 kubnih metara drvne mase s 20 hektara šumske površine kroz koju će cesta prolaziti na području Đakovštine, te postaviti novu ogradu lovišta Mačkovac«, kaže Danko Radoš, upravitelj Šumarije Đakovo, koji je u četvrtak Vjesnikovoj ekipi pokazao gradilište.</p>
<p>Na putu do mjesta gdje radnici ruše velika stabla, većinom hrasta lužnjaka starih od 20 do 110 godina, mogu se sresti i divlje svinje i jeleni. »Buduća autocesta prolazi rubnim dijelom lovišta Mačkovac u dužini od 1700 metara«, objasnio je Radoš i dodao da će se zbog toga površina uzgajališta divljih svinja smanjiti za 150 hektara, odnosno za 20 posto ukupne površine lovišta. Širina trase koja se mora očistiti za buduću autocestu je oko 75 metara. </p>
<p>Radoš kaže kako je u početku bilo prijedloga da se trasa autoceste izmjesti s lovišta, no umjesto toga će se kod Mačkovca graditi odmorište sa svim pratećim sadržajima, što će tom objektu donijeti posebnu atraktivnost. Izgradnja autoceste u blizini lovišta vjerojatno neće utjecati na sam uzgoj divljih svinja. Osim nove ograde lovišta, divlje životinje će od prometne gužve razdvajati i uobičajena zaštitna ograda koja prati autoceste, a predviđen je i prolaz za životinje koji će ići ispod ceste.</p>
<p>Gradnja Koridora 5C trebala bi početi već u listopadu upravo kod budućeg odmorišta Mačkovac.</p>
<p>Mile Ljubičić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Lani samo četiri osude na dugotrajni zatvor</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Lani su u Hrvatskoj kazneno prijavljene 75.403 punoljetne osobe, što je oko devet posto više nego u 2003., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Prevladavaju prijave za imovinska kaznena djela - krađe, razbojstva, prijevare - i njih je 57,5 posto. Za tri je posto veći broj optuženih u odnosu na 2003. - bilo ih je 32.557, od čega je 23.851 osoba (73 posto), proglašena krivom i osuđena.</p>
<p>Podaci ukazuju na blagu kaznenu politiku jer je najviše osuda na uvjetnu zatvorsku kaznu, njih 16.386 (68,7 posto). Na bezuvjetnu kaznu zatvora osuđene su 2733 osobe (11,5 posto), a ostalima su izrečene novčane kazne, odnosno opomene. </p>
<p>Najviše je osoba, 808, osuđeno na zatvorske kazne između šest mjeseci i godine, 666 osoba na kazne između tri i šest mjeseci, a za 484 osobe izrečena je kazna između jedne i dvije godine. Samo su četiri osobe osuđene na dugotrajni zatvor u trajanju od 20 do 40 godina. </p>
<p>Ti podaci mogli bi se promijeniti nakon najavljenih izmjena Kaznenog zakona, kojima će se podignuti najniže zatvorske kazne. Istraživanje koje su 2004. proveli Hrvatsko udruženje za kazneno pravo i Akademija pravnih znanosti, pokazuje da sudovi najčešće izriču najniže kazne propisane zakonom. Dugogodišnja praksa pokazuje da su suci najčešće izricali kazne u donjoj polovici pa čak i trećini propisanih zatvorskih kazni.</p>
<p>Od ukupno osuđenih njih oko 19 posto bilo je i ranije osuđivano. Najveći broj optuženih i osuđenih star je od 30 i 39 godina. Od osuđene 23.851 osobe najviše ih je sa zanimanjem »obrta ili pojedinačne proizvodnje«. Visokopozicionirani »najviši stručnjaci«, (292), uglavnom su počinili djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa, a tek onda protiv imovine. Djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja te vjerodostojnosti isprava počinilo je 26 »stručnjake«. Među osuđenima je bilo 175 čelnika uprave te direktora.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Miro Škrgatić novi gradonačelnik Karlovca </p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> – U četvrtom pokušaju, na izvanrednoj sjednici Gradskog vijeća, u četvrtak, izabrano je novo vodstvo Grada Karlovca. Za gradonačelnika je - 14 glasova za, 11 protiv i jedan suzdržan - izabran Miro Škrgatić (HDZ) s koalicijske liste HDZ-HSLS-DC. </p>
<p>Škrgatić je u postizbornom koaliranju dobio pisanu podršku i dva potrebna glasa u Gradskome vijeću - bivše HSS-ove vijećnice, sada nezavisne Sanje Katić i vijećnika HSU-a Franje Capana. Franjo Capan je prije sjednice još u srpnju, unatoč protivljenju vodstva HSU-a, potpisao sporazum s karlovačkim HDZ-om i njegovim predsjednikom Brankom Vukelićem o potpori toj stranci. </p>
<p>Izborom Škrgatića za gradonačelnika, HDZ je u Karlovcu smijenio s vlasti SDP i njegovu koaliciju. Za dogradonačelnike izabrani su Damir Jelić (HDZ) i Igor Horvat (HSP). </p>
<p>Sjednica je, inače, počela čestim prekidima i stankama, a predsjednica Odbora za izbor i imenovanje Natalija Bukovec-Osmičević zatražila je od Sanje Katić i Franje Capana da se pred Odborom izjasne koji od dva potpisa podrške vrijede. Odbor je, naime, prije sjednice imao dva potpisa podrške - iz mjeseca lipnja i srpnja. Naime, i Katić i Capan su najprije dali podršku SDP-ovom kandidatu Dariju Jankoviću da bi tu svoju odluku javno odbacili i nakon razgovora s Vukelićem priklonili se HDZ-u. Nakon sjednice reagirali su iz SDP-a, HSS-a, LS-a i HNS-a, te partnera SDP-a, koji tvrde da je HDZ u Karlovcu osvojio vlast trgovinom vijećničkim mandatima. Partneri SDP-a dr. Jasna Plevnik i predsjednik Gradskog vijeća Ivan Tudić (HSU) pisali su predsjedniku Stjepanu Mesiću, zagrebačkom nadbiskupu Jisipu Bozaniću i predsjedniku Saveza europskih pučkih stranaka Wilfriedu Martensu tvrdeći da se u Karlovcu dogodila političko-korupcijska afera [Trajko Grkovski]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Istrani se okreću Rusima</p>
<p>POREČ</p>
<p> – Umjesto Njemačke, za nekoliko bi godina glavno istarsko turističko tržište mogla postati Rusija. »Već sada u nekim mjestima broj ruskih turista premašuje njemačke. Rusa je sve više i red je da se ozbiljno pozabavimo tim tržištem«, najavljuje Branko Curić, direktor Turističke zajednice Istarske županije.</p>
<p>Nijemci su ove godine bitno podbacili. U pojedinim dijelovima predsezone bilo ih je i dvadesetak posto manje od plana. Što zbog naših cijena, što zbog tamošnje gospodarske situacije, činjenica je da njemačko tržište pada. Oni, doduše, i dalje ostaju prvi gosti, ali Istrani traže načine kako da se izvuku iz te ovisnosti o Nijemcima. </p>
<p>»I dogodine ćemo veliki novac za promidžbu potrošiti u Njemačkoj, ali ćemo još značajnija sredstva proslijediti prema Skandinaviji, Rusiji, Velikoj Britaniji, Francuskoj i Nizozemskoj - dakle prema zemljama koje su nam ovih mjeseci nadoknadile manjak Nijemaca. Postavljamo, dakle, potpuno drukčije poslovne kriterije od dosadašnjih«, ističe Curić. Skandinavci, Rusi, Švicarci, Francuzi i Britanci u Istri rastu treću godinu za redom dok Njemačka postaje nepredvidljiva zona.</p>
<p>Francuzi su posebna priča jer, kao i na ostatku obale, oni i u Istri ostvaruju nevjerojatne indekse. Sada ih je i do 60 posto više nego 2004. godine. </p>
<p>Curić priznaje da Istra već četiri godine stagnira, ostvaruje iste brojke. Da bi došlo do napretka potrebna su nova ulaganja, bolji proizvod, a to je u Hrvatskoj teško postići. Samo se o golf igralištima, koja bi bitno produžila istarske sezone, priča desetak godina a da se stvari nisu pomaknule s mrtve točke. Vjesnikov sugovornik ne misli da rastu tenzije između Istrana i Dalmatinaca jer potonjima ove godine ide bolje nego ikada do sada. »Ovo kroz što sada prolazi Dalmacija mi smo prošli prije pet godina. Pogrešna je teza da Dalmaciji ide, a Istri ne. I njima će stati kada vrate prijeratne brojke i naći će se u situaciji gdje smo mi sada«, zaključuje Branko Curić. [Davor Verković]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050812].
|
