NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050412].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 156797 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>12.04.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ivan Pavao II. svetac možda već u listopadu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Katolički vjernici diljem svijeta sve upornije traže od Vatikana da Ivan Pavao II. bude u što kraćem roku proglašen svetim. Nadbiskup Edward Nowak, tajnik Kongregacije za proglašenje svetih, najavio je da bi se to moglo dogoditi već u listopadu iako se čeka izbor novog pape i njegova konačna odluka. </p>
<p>Unatoč tome što Vatikan ponavlja da se običaji ne mogu zaobići i kako obično treba proći nekoliko godina da se Crkva izjasni i proglasi nekoga svetim, Nowak kaže da se u slučaju Ivana Pavla II. ipak može dogoditi da bude proglašen svetim u »vrlo kratkom roku«.</p>
<p>»Prva inicijativa uvijek je od naroda, a Crkva zatim treba pregledati dokumente i donijeti odluku«, ističu u Vatikanu. Poslije Papine smrti bit će provjerene i tvrdnje o čudima koje je napravio za života. Zanimljivo da se o Ivanu Pavlu II. kao o papi-svecu sve češće govori i među kardinalima uoči konklave, što pokazuje da se i unutar Crkve puno toga mijenja.</p>
<p>Čak je i kardinal Joseph Ratzinger zamolio portugalskoga kardinala Josea Saravia Martinsa da razmotri cijeli slučaj. </p>
<p>U prošlosti se dopuštala mogućnost proglašenja svetim aklamacijom, ali se danas poštuje stroga procedura, koja uključuje da mora proći pet godina od smrti »kandidata«. Nitko, međutim, ne isključuje mogućnost da će novi papa učiniti i iznimku pod pritiskom vjernika.</p>
<p>Jedno je ipak sigurno, što je jasno rekao i glasnogovornik Svete Stolice Joaquin Navarro-Valls, bez novog pape, u vrijeme interregnuma, ništa se ne može učiniti, koliko god pritisci vjernika koji još uvijek uzvikuju na Trgu Svetog Petra »svetac, svetac«, bili jaki.</p>
<p>Za izbor novog pape vlada nevjerojatno zanimanje, pa su čak i kardinali priznali da žive pod pritiskom javnosti. </p>
<p>»Nemojte biti previše ljudski znatiželjni da biste prije vremena saznali tko će biti nasljednik Ivana Pavla II.«, rekao je rimski vikar Camillo Ruini vjernicima. »Pripremamo se da u molitvi i ljubavi dočekamo onoga kojeg će nam Bog dati«, zaključio je.</p>
<p>Od srijede će vjernici moći ući u vatikanske »grote«, gdje je grob Ivana Pavla II. Ako je suditi po desecima tisuća ljudi koji se svakodnevno okupljaju na Trgu, sudjelujući u brojnim molitvama koje se održavaju, očito će i interes za posjet grobu Ivana Pavla II. biti velik. A na duge redove i čekanja ovih su dana u Vatikanu ionako navikli.</p>
<p>Agca nije radio samostalno?</p>
<p>Talijanska La Repubblica objavila je razgovor s Marcusom Wolfom, šefom bivše tajne službe Stasi, u kojem kaže da je bivša istočnonjemačka tajna služba imala infiltriranog svog agenta u Svetoj Stolici. »Bio je to benediktinac Eugen Brammertz, koji je slijedio kardinala Casarolija, tadašnjeg ministra vanjskih poslova. Dalje od toga nismo išli«, kaže Wolf.</p>
<p>»Ne vjerujem u verzije o samostalnom ubojici, ali sumnjam da je Ali Agca bio agent KGB-a. Isključujem mogućnost da je Sovjetski Savez bio iza atentata. Dobro sam poznavao Jurija Andropova, šefa KGB-a, koji je kasnije bio glavni tajnik KPSS-a i takvo što se nije uklapalo u njegov mentalitet«, tvrdi Markus Wolf.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Opet Bandić, tragedija za Zagreb</p>
<p>Jedini razlog sklapanja predizbornih koalicija politička je konkurencija HDZ-u a u Zagrebu nema opasnosti od HDZ-a / Ustraje li na Bandiću, SDP će morati potražiti druge koalicijske partnere</p>
<p>Ovih dana čelnici HDZ-a i HNS-a demantiraju mogućnost koalicije o kojoj su počeli špekulirati mediji. Predsjednica HNS-a Vesna Pusić u razgovoru za Vjesnik kaže:</p>
<p>- Nema to nikakve veze s realnošću. Takve priče su u funkciji stranačkog nadmetanja i u Zagrebu je očito počela borba svim sredstvima. I laganjem se pokušava jedna strana oslabiti a ja sam među zadnjima koja bi na tu koaliciju računala. To me ne iznenađuje a metode su poznate - nešto se izmisli, objavi u novinama a onda se dolazi pitati za komentar je li to i kako je to moguće. To je školski primjer onoga kad nekoga hoćete dezavuirati pa ga pitate a kad ste prestali tući svoju ženu? A dok objasnite da niste tukli ženu dotle to nije tema, već je tema to kad ste ju prestali tući. Dakle, mi nismo tukli svoju ženu. </p>
<p> • Je li koalicija HDZ-HNS tema drugdje u Hrvatskoj?</p>
<p> - Ne, u županijama i županijskim središtima to nije tema niti je ikada bila.</p>
<p> • A je li priča krenula iz političke kuhinje HDZ-a?</p>
<p> - Ako je iz političkih stranaka krenulo podmetanje sigurno se ne bi ograničilo samo na HDZ u Zagrebu. Moguće je, ali oni nisu jedini iz čije je kuhinje to moglo doći. Zašto bi novinari išli u tu vrstu špekulacija osim zbog političkog nadmetanja i diskreditiranja? Pretpostavljam da priča dolazi iz političkih izvora. </p>
<p> • S kim će HNS predizborno koalirati?</p>
<p> - Vrlo je vjerojatno da ćemo u dalmatinskim županijama koalirati sa SDP-om i ponegdje s HSS-om. Zdrava pamet govori da bi i u slavonskim županijama trebali predizborno koalirati sa SDP-om i HSS-om, jer su naprosto odnosi snaga takvi. No, kao što znamo, zdrava pamet nije uvijek kriterij u politici. U Istri je već formirana zanimljiva koalicija pet stranaka - HNS, HSS, HSLS, LS i Stranka zelenih. U mehaničkom zbroju ta koalicija ima potencijal od 20 posto biračke podrške i može se razvijati u političku snagu koja konkurira IDS-u koji je već dugo na vlasti, a nema respektabilnu alternativu. U Međimurju idemo samostalno na izbore, a u Varaždinskoj županiji u koaliciji s HSLS-om. Na jugu smo svugdje u koaliciji sa SDP-om.</p>
<p> • A gdje je u križaljkama LS? </p>
<p> - Ići ćemo u velikom broju županijskih središta i županija i s LS-om. Već imamo predizborne koalicije u Sisačko-moslavačkoj i Istarskoj županiji, najvjerojatnije i u gradu Zagrebu, Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji, Varaždinu, Bjelovaru, gdje god postoji građanska opcija. To još nije finalizirano ali se o tome razgovara. </p>
<p> • Na spomenute predizborne partnere računate i postizborno?</p>
<p> - U pravilu da, no partneri s kojima ne idemo predizborno sigurno su nam postizborni partneri. Mislim da je izuzetno važno formirati vlast u što je moguće više županija i županijskih središta nakon izbora jer je leadership moguć i iz regionalnih sredina, ako izostane s državne razine. Na primjeru priključenja Hrvatske Europskoj uniji to vidimo, ispostavilo se vrlo jasno da je to jedini projekt ove vlade, a što je s gospodarstvom, infrastrukturom, obrazovanjem? Ako nemamo takvih projekata na razini države, možemo ih dobiti od regionalne samouprave, županija i velikih gradova. I zato je važno na lokalne izbore izaći s ljudima koji imaju viziju što i kako napraviti, od prometnih rješenja, preko kulturnih projekata do sveučilišta. Zato su nam važni lokalni izbori. Treba dakako respektirati činjenicu da su naši birači i u državi i na lokalnoj razini sličnih političkih opredjeljenja. No, na lokalnoj razini manje je važno što netko misli o Haagu, ali je i te kako važno postoje li ljudi koji imaju viziju razvoja svoga grada i županije i organizacijsko-menadžerske sposobnosti za ostvarivanje tih projekata. </p>
<p> • U Zagrebu HNS na izbore izlazi samostalno?</p>
<p> - Da, integrirani s Librom s kojom smo dobili kvalitetnu grupu ljudi. Velika je vjerojatnost koalicije s LS-om u Zagrebu. Tu nema razloga za predizbornu koaliciju sa SDP-om, jer je jedini razlog sklapanja predizbornih koalicija politička konkurencija s HDZ-om a u Zagrebu nema opasnosti od HDZ-a.</p>
<p> • Ni ako okupe koaliciju desnog centra s HSLS-om i DC-om kao što najavljuju?</p>
<p> - HSLS je u Zagrebu posrnuo sa Zdravkom Tomcem i Miroslavom Tuđmanom. To sve govori o njima. To je politički nadrealistička kombinacija na koju biračko tijelo neće reagirati pozitivno. Birači HSLS-a u Zagrebu nisu, niti su ikad bili, birači HDZ-a. Gotovo da birači svih drugih stranaka u svojim redovima imaju više onih koji bi mogli ići prema HDZ-u, nego li su to birači iz redova HSLS-a. Birači HSLS-a za razliku od njihova vodstva u Zagrebu, jesu građanska opcija liberalne orijentacije.</p>
<p> • Kako gledate na mogućnost koalicije HDZ-a i SDP-a?</p>
<p> - Nemam o tome nikakvih informacija i ne bih se htjela uključiti u te špekulacije, no nema sumnje da će biti svega i svačega. Ali, i tu postoji problem Bandića koji drži SDP u čudnoj poziciji u Zagrebu. Vodio je grad bez ikakve ideje, apsolutno pogrešno, po nekoj vrsti shopping-liste za pojedine segmente biračkog tijela, suspektnim aranžmanima po modelu »ruka ruku mije«. A to je za veliki grad s velikim ambicijama kontraproduktivno. Bandić je i do sada u Gradskoj skupštini imao stalnu neformalnu rezervnu koaliciju s malim strankama desnice. Možda će on na čelu SDP-a i nakon izbora imati mogućnosti da i bez HDZ-a, s manjim strankama postizborno složi koaliciju koja će Bandića izabrati za gradonačelnika. Bila bi to tragedija za ovaj grad ali takva mogućnost postoji. </p>
<p> • Pozicija HNS-a spram Bandića je i dalje nepromijenjena?</p>
<p> - Da, mi smo za postizbornu koaliciju sa SDP-om ali nećemo podržati Bandića. Ako ustraju na Bandiću, morat će potražiti druge koalicijske partnere. Račan je još prije godinu dana rekao da će dovesti u red situaciju u Zagrebu no to se nije dogodilo.</p>
<p> </p>
<p>Hebrang Zagrebu neprimjereno desno </p>
<p> • Bi li vam Andrija Hebrang bio poželjan protukandidat?</p>
<p> - HDZ-u sigurno treba jaki i prepoznatljivi kandidat, no Hebrang je desnica unutar stranke i ne znam je li to Zagrebu primjereno... Teško je vjerovati da netko ne može biti ministar zbog zdravstvenih razloga a mogao bi biti gradonačelnik.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Umjesto »brda i dolina«, konkretni rezultati </p>
<p>Lokalna HDZ-ova vlast u Šibeniku uspjela je napraviti više nego bivša koalicijska i bivša HDZ-ova prije njih zajedno</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Poučeni negativnim reakcijama nakon prvih demokratskih izbora, kada se u predizbornoj kampanji obećavalo sve i sva, političari iz Šibensko-kninske županije na posljednjim su lokalnim izborima bili škrti na obećanjima. Stoga se sada mogu pohvaliti da su realizirali više no što su najavili.</p>
<p>HDZ-ova vlast u Šibeniku te se pozicije domogla na lanjskim prijevremenim izborima ne obećavši »brda i doline«. Za nepunih godinu dana uspjeli su napraviti više nego bivša koalicijska i bivša HDZ-ova prije njih zajedno. Sagrađen je zatvoreni zimski bazen olimpijskih dimenzija i samo što nije službeno otvoren. Grad je od Hrvatskih šuma u vlasništvo dobio 13,8 hektara zemljišta na Podima za simboličnih 13.800 kuna, a MORH je Gradu ustupio u vlasništvo dvaju vojnih objekata - Kuline i Kosu. To područje od sedamdesetak hektara već je prenamijenjeno za turističko-poslovne svrhe, a veći dio otoka te poluotoka Zablaća i Jadrije dobiva turističku namjenu. Na Kulinama će se graditi i dvije marine sa 800 vezova te hoteli. </p>
<p>Šibensko je područje ove godine najveće cestovno gradilište u zemlji. Osim što se privode kraju radovi na 34 kilometra dugoj dionici autoceste, grade se i spojne ceste, tuneli, te moderniziraju lokalne i županijske ceste. Grad je raspisao javni poziv poduzetnicima zainteresiranim za gospodarsku zonu Podi, gdje će se zemljište prodavati za pet eura po četvornome metru. Šibenska gradonačelnica Neda Klarić ponosna je na uspješnu privatizaciju Remontnog brodogradilišta, kao i na to što je šibenska Lučka uprava dobila status državne lučke uprave, a županijska je postala luka od osobitog međunarodnoga gospodarskog interesa za Hrvatsku. Ističe i važnost vraćanja ispostave HC-a u Šibeniku, a ministar Božidar Kalmeta nedavno je Šibeniku obećao sjedište Obalne straže. Uskoro počinju dugoočekivani radovi na 50 milijuna kuna »teškoj« investiciji Tehnološke ceste, a planirana je i gradnja moderne pekarnice vrijedne dva milijuna eura.</p>
<p>Svjesni toga da od revitalizacije nekoć velikih poduzeća nema ništa, kninska vlast okrenula se razvoju obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva. »Obećali smo otvaranje tržišnoposlovnog centra i on je već u funkciji. Otvoreno je 25 poslovnih prostora u kojima je četrdesetak zaposlenih«, kaže kninski gradonačelnik Vinko Marić. TVIK je privatiziran i zaposleno je stotinjak radnika, a 70 ih se zaposlilo u poduzeću Knauf koje su privatizirali Austrijanci. Pri kraju je gradnja 120 kuća u naselju Golubić, čime će se smanjiti broj zahtjeva za povrat imovine. </p>
<p>Fond za regionalni razvoj odobrio je dva milijuna kuna za vodoopskrbu Knina i Golubića, a za sanaciju deponija donatori su uplatili 13 milijuna. »Uskoro će početi gradnja 26 stanova za stradalnike Domovinskog rata, a na jesen će u Kninu biti otvoreno veleučilište«, ističe Vjesnikov sugovornik. </p>
<p>Drniš je u posljednjih godinu dana postao malo industrijsko središte Dalmacije. »Sve što smo obećali, ubrzo smo realizirali, ali i napravili mnogo onoga što nismo obećali«, ističe drniški gradonačelnik Ante Dželalija, osobito ponosan na drnišku industrijsku zonu.</p>
<p>Drniš je prvi grad u Dalmaciji koji je izradio Strategiju gospodarskog razvoja za sljedećih pet godina. U tijeku je natapanje plodnog Petrova polja, što se financira novcem iz pretpristupnih europskih fondova. Mnogo je Drnišana otvorilo pršutane, a mnogi su se okrenuli uzgoju vinove loze. Sve se brže razvija i seosko gospodarstvo te izletnički turizam. U Drnišu je trenutačno zaposleno 2160 osoba. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Gradske zidine ne štiti prostorni plan</p>
<p>I županijsku i gradsku vlast treba pohvaliti zbog truda uložena u osnivanje Sveučilišta u Dubrovniku</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - U Dubrovačko-neretvanskoj županiji polako se podvlači crta pod protekli mandata županijske i gradske vlasti. Građani sve češće komentiraju što je u županiji i Dubrovniku napravljeno u četiri godine, a što je aktualna vlast obećavala u predizbornoj kampanji. Županijskoj i gradskoj vlasti najviše se zamjera što još nisu doneseni prostorni planovi. Tko je krivac i gdje je »zapelo«, birače ne zanima dok se gradi na svakom koraku, osobito u zonama koje su bile isključivo zelene površine. </p>
<p>Kada je riječ o županijskoj vlasti, koju obnašaju SDP, HSS i HSLS, građani se prisjećaju neispunjena obećanja o gradnji brze ceste od Dubrovnika do Konavala, točnije Zračne luke Dubrovnik, te još nedovršena magistralnog vodovoda Neretva - Pelješac - Lastovo. Na županijski računa idu i odroni na Jadranskoj turističkoj cesti između Dubrovnika i Stona jer je trebalo postaviti zaštitnu mrežu.</p>
<p>Priče o decentralizaciji te boljoj zdravstvenoj i socijalnoj skrbi građani nisu osjetili, a najbolji je primjer obnova Doma zdravlja u Dubrovniku u kojem nije ugrađen lift za invalide. Opravdanja kako Dom zdravlja još nije otvoren, te kako zakon u vrijeme početak obnove to nije propisivao, u najboljem su slučaju smiješna. Nije riješeno ni pitanje domova za umirovljenike, a popularni Čačićev dom još je u temeljima. </p>
<p>Građani ističu kako je jedna od prvih odluka gradske koalicije HDZ-a, JHS-a i DC-a bila udvostručenje prireza, a slijedilo je donošenje niza poreza i nameta. Ni jednoglasno povećanje vijećničkih naknada na početku mandata Gradskog vijeća građani nisu zaboravili.</p>
<p>Među neispunjenim obećanjima su i rješavanje prometnog kaosa u Dubrovniku i gradnja dviju garaža. Za jednu, onu na Ilijinoj glavici, gradska je vlast prikupila dokumentaciju, osigurala projekt i nedavno potpisala ugovor o gradnji. Iako će radovi početi prije izbora, garaža neće biti gotova u ovom mandatu, kao što se neće početi graditi ni druga pokraj samih zidina. Istina, gradska je vlast uredila nekoliko manjih parkirališta, posebice u naselju Mokošica. Istodobno, počela je naplaćivati parkiranje pet kuna po satu, što je dodatno opteretilo kućne proračune. Ipak, i županijsku i gradsku vlast treba pohvaliti zbog zaista mnogo truda uložena u osnivanje Sveučilišta u Dubrovniku. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Iskaznice za branitelje </p>
<p>Pravilnikom o jedinstvenom registru polako se zaokružuje i početak projekta Fonda hrvatskih branitelja </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti priprema prvu bazu s podacima svih sudionika Domovinskog rata. Na taj način presjeći će se višegodišnje birokratsko kompliciranje koje je, doslovce, izluđivalo branitelje. </p>
<p>Tako će, osam godina nakon njegova osnivanja, ministarstvo koje skrbi o hrvatskim ratnicima napokon na jednom mjestu imati sve podatke o sudionicima Domovinskog rata. Više neće biti traženja, moljakanja i čekanja podataka od MUP-a i MORH-a, a i branitelji će napokon odahnuti jer će njihovi podaci sada biti na jednome mjesti, u mjerodavnome ministarstvu. Ni oni više neće svaki čas morati pohoditi urede za obranu u svome prebivalištu. </p>
<p>Naime, prije nekoliko dana, Ministarstvo koje vodi Jadranka Kosor donijelo je Pravilnik o jedinstvenom registru hrvatskih branitelja, koji javnost i braniteljska populacija iščekuju ponajprije zbog objavljivanja precizne brojke svih branitelja u Hrvatskoj, ali i utvrđivanja pojedinačnih udjela u dionicama novoosnovanog Fonda hrvatskih branitelja. Uvodi se red u dosad raštrkane podatke MORH-a i MUP-a zbog čega je objedinjavanjem dviju baza prošlog ljeta bombastično ispalo da Hrvatska ima 570 tisuća branitelja. Naime, nemali broj njih najprije je bio u postrojbama MUP-a, a kasnije i u HV-u. </p>
<p>Pravilnikom o jedinstvenom registru polako se, osim toga, zaokružuje i početak projekta Fonda hrvatskih branitelja u koje će država nastaviti prebacivati pakete dionica privatiziranih državnih poduzeća. Općenito, novim je aktom definiran način prikupljanja podataka i vođenje jedinstvene baze podataka u Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. </p>
<p>Registar će biti sastavljen od općeg i posebnog dijela. U prvome će biti osobni podaci o branitelji, ime oca, datum rođenja, spol, adresa, te čin (redovni ili počasni), a u posebnom dijelu nalazit će se ratni put, naziv postrojbe koja je izdala potvrdu, vrijeme trajanja sudjelovanja u Domovinskom ratu, sve dužnosti koje je branitelj obnašao, status dragovoljca (uz naznaku je li dragovoljac HV-a, MUP-a, Narodne zaštite ili HOS-a) te - podaci o odličjima.</p>
<p>Svi će oni biti uneseni u računalnu bazu podataka, uz mogućnost brzog pretraživanja. </p>
<p>Osim toga, tri mjeseca od dana upisa branitelja u registar, resorno će ministarstvo poslati braniteljima posebnu iskaznicu veličine 5,5 x 8,5 centimetara. Na prednjoj strani bit će hrvatski grb, naziv mjerodavnoga ministarstva, tekst Iskaznica, Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, osobni podaci, pečat i potpis ministrice. Na poleđini će stajati da iskaznica služi u slučajevima u kojima je potrebno dokazivanje statusa, ali uz prethodno predočenje osobne iskaznice. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Između Hipokrata i sindikata</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Nitko nije toliko nepopularan kada štrajka kao liječnici. Ivica Babić, predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata, očito se ne boji nepopularnosti. Prije dvije godine pokrenuo je najdulji štrajk u kratkoj povijesti Hrvatske. U ponedjeljak je pokrenuo štrajk za koji se iz presude zagrebačkog Županijskog suda ne može pouzdano kazati je li dopušten ili zabranjen. Štrajk je odlukom suda zabranjen, ali ista odluka još nije pravomoćna. </p>
<p>Baš kao što se ne zna je li štrajk dopušten ili zabranjen, ne zna se (ili barem nije jasno) što se štrajkom želi postići. Plaće ni Babiću više nisu glavni razlog (Vlada je odlučila da će liječnici od svibnja dobivati 500 do 850 kuna mjesečno više). Sad je u prvom planu nešto što je neprecizno definirano »staleškim pravima« (ne bi bilo zgorega podsjetiti da u Hrvatskoj staleži više doista ne postoje), a u što su ubrojeni obrazovanje, uvjeti rada, dodaci na položaje i dežurstva. </p>
<p>Babić, kojega javnost doživljava ponajprije kao sindikalnog vođu, a ne liječnika, uspio je, čini se, svojim odlukama zbuniti i one čije bi interese trebao zastupati - liječnike. Naime, prema anketi Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, čak 56 posto liječnika podržava zahtjeve, ali štrajk smatra neetičnim. Sudeći prema podacima Hrvatskog liječničkog sindikata o odzivu, moralna dvojba nije ih spriječila u štrajkanju.</p>
<p>Svaki put kad štrajkaju liječnici, u središtu pozornosti su pacijenti. Liječnici štrajkaši (uključujući i one koji imaju moralnih dvojbi) i sebe, ali i pacijente, smještaju između Hipokrata i sindikata. Isprva će pacijenti možda i podržati sindikalnu stranu. No, potraje li štrajk, prisjete li se pacijenti da su plaće liječnika ipak više nego njihove, a da oni moraju čekati na preglede i operacije, te da sindikalni zahtjevi i nisu pretjerano razumljivi, ako ni zbog čega drugoga onda zbog njihove očite promjenjivosti, prevagnut će Hipokratova strana. Jednostavno, svaki je pacijent sebi hitan slučaj, bez obzira na težinu bolesti ili ozljede. Kad se prisjeti da plaća zdravstveno osiguranje, eto dodatnog razloga za prisjećanje na Hipokrata i moguće psovanje sindikata.</p>
<p>Štrajk jest radničko pravo, ali ovaj štrajk liječnika malo tko razumije. Zapravo malo tko razumije predsjednika Hrvatskog liječničkog sindikata Ivicu Babića. Štrajkom zasigurno neće ostvariti »staleška prava« koja traži. Vlada je povišicom (i to ne simboličnom) izašla ususret liječnicima. Dakle, želi li Babić doista urediti status liječnika i stomatologa ili samo želi zadržati sebe pod svjetlima reflektora i biti važan faktor zdravstva, pa makar liječnici zbog njega postanu omraženi?</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Papina smrt donosi rod</p>
<p>DAVOR MAČEK</p>
<p>Utjecajni mitropolit Srpske pravoslavne crkve Jovan Pavlović izrazio je za beogradske novine žaljenje što pokojni papa Ivan Pavao II. nije bio pozvan u posjet Srbiji i naglasio da je riječ o velikom propustu. Podsjećamo, posjet Srbiji bila je Papina velika želja. Sredinom devedesetih na tome je Vatikan intenzivno radio, međutim srpske vlasti i Pravoslavna crkva to su onemogućile, tvrdeći da još nije pravo vrijeme. »Smatram da je to bio veliki propust. Čega smo se bojali? Jesmo li mi Srbi, pravoslavci, toliko slabi da bi nas jedan papin posjet mogao toliko uzdrmati«, kaže Pavlović, te naglašava snagu, karizmatičnost, hrabrost i otvorenost pokojnoga katoličkog poglavara.</p>
<p>Razloga za žaljenje zbog neostvarenog Papina posjeta srpskom narodu zaista ima. Poruke ljubavi i praštanja koje je Sveti Otac upućivao iz Zagreba, Splita, Marije Bistrice, Sarajeva te kasnije iz Banje Luke - jamačno bi novu dimenziju i cjelovitost dobile nastupom u Srbiji. Njegovu poruku ljubavi i mira prihvatio je gotovo cijeli pravoslavni svijet, od Rusije koju je Papa posebno nosio na srcu, do Rumunjske gdje je, kod susreta s patrijarhom Teoctistom, narod spontanim uzvicima »unitate, unitate« tražio crkveno jedinstvo. Međutim, Evanđelje govori kako sjeme bačeno u zemlju tek kad umre donosi rod. U tom smislu izjava mitropolita Jovana također zrači veličinom i hrabrošću, štoviše, svjedoči kako »isti Duh« prebiva u objema crkvama. Žaljenje zbog neostvarenog posjeta pokazuje kako se neke Papine poruke jasnije čuju i oživotvoruju tek nakon njegove smrti. Za vjerovati je da se tako na još kvalitetniji način otvaraju vrata i stvara »plodno tlo« za nove susrete u budućnosti, kako bi, baš kao u istom Evanđelju, umrlo sjeme donijelo »stostruki rod«.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Tomčićeva seljačka sloga</p>
<p>HSS-ova politika zanimljiva je biračima kao i sadnja krumpira, samo što se njome ne mogu nahraniti. Politički rejting koji je ostvario prema posljednjim istraživanjima govori u prilog neatraktivnosti Tomčića i društva. U društvu s Račanovom Partijom, Tomčićeva seljačka zadruga znatno bolje prolazi, ali upitni su njihovi prinosi žetvi koju na lokalnim izborima očekuju</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Prije nekoliko dana telefonirao sam u Klub zastupnika HSS-a u Hrvatskom saboru tražeći šefa te stranke, inženjera Zlatka Tomčića. Na moje iznenađenje, javio mi se jedan saborski zastupnik SDP-a, rekavši da Tomčić nije kod njih. »Doduše, stalno je ovdje, pa su vas zato i spojili u Klub SDP-a«, rekao mi je, dodavši da Tomčić još nije i formalno član Račanove Partije. Doista, Šef HSS-a kasnije se javio iz svojih parlamentarnih odaja, no čini se da je ta anegdota dobra ilustracija recentnog položaja Seljačke stranke na hrvatskoj političkoj sceni.</p>
<p>HSS danas živi u SDP-ovoj sjeni. Ta stranka s golemom tradicijom danas ne nudi svježe ideje, nove ljude i originalne programe. Stranački lideri danas vrte fraze koje smo čuli još na prošlim i pretprošlim parlamentarnim izborima. Glavni im je posao, što nije samo karakteristika »seljačkih« političara, osiguranje ostanka u fotelji. Današnja HSS-ova politika zanimljiva je biračima kao i sadnja krumpira, samo što se njome ne mogu nahraniti. Politički rejting koji je HSS sam ostvario prema posljednjim, medijskim istraživanjima, govori u prilog neatraktivnosti Tomčića i društva. Naime, sva medijska istraživanja koja istražuju samo popularnost HSS-a - bez njihova koalicijskog partnera SDP-a - pokazuju kako je ta stranka na minimumu, odnosno da se vrti oko izbornog praga. U društvu s Račanovom Partijom, Tomčićeva seljačka zadruga znatno bolje prolazi, ali upitni su njihovi prinosi žetvi koju na lokalnim izborima očekuju.</p>
<p>Kako je, zapravo, došlo do posrtanja HSS-a i pretvaranje te stranke tek u frakciju lijeve opozicije, predvođene SDP-om i HNS? Nakon neuspjeha na parlamentarnim izborima 2003., kada su osvojili samo devet zastupničkih mjesta, HSS je prešao u oporbu i utihnuo. Njihov je neuspjeh u borbi protiv HDZ-a bio predvidljiv, i oni su kao saveznici SDP-a bili na podjednako lošem glasu kao Budišin HSLS, koji je paktirao s HDZ-om. Kao stranka vladajuće koalicije između 2000. i 2003., HSS se pokazao kompliciranim partnerom, koji zbog svog stoljetnog imidža glumi konzervativnu seljančicu, iako zapravo zarađuje pod crvenim svjetlom. Tomčić je, da bi pokazao svoju moć, inzistirao da IDS napusti vladu, iako za to nije imao dobre argumente. Račanu su postavljali razne uvjete da bi sudjelovali u vlasti, a pred izbore počeli su glumiti opoziciju, ne izjašnjavajući se čak ni o tome jesu li ljevica ili desnica. Stoga je Račanov potez da ih uzme u koaliciju već za ovogodišnje izbore, kada se ponašanje seljaka još pamti kao prevrtljivo, može smatrati hrabrim. Naravno, postoji u toj hrabrosti i računica. To je jedini način da HSS ostvari izborni uspjeh u gradovima, a SDP po manjim mjestima i općinama u provinciji, gdje još štuju ostatke radićevštine. Nije rijetkost ni čuti tvrdnje kako se ta koalicija SDP-u ne isplati, što se prolaska na izborima tiče, ali je korisna kao priprema za buduće parlamentarne izbore i odvlačenje HSS-a od HDZ-a. To nije netočno - Ivo Sanader zvao ih je u koaliciju 2003., ali Tomčić je to odbio i izjavio da mu je posao stabilizirati stranku nakon izbornog neuspjeha. U politici stabilizacije doista je uspio - stranka je gotova mrtva - a što se pozicija u vlasti tiče, njih treba osigurati Račan.</p>
<p>Tako će HSS, najvjerojatnije, ponovo postati politički čimbenik u Zagrebu, jer će ih u gradsku vlast uvesti Milan Bandić. Zauzvrat, možda, SDP uđe u vlast u kakvu jakom uporištu HSS-a, ali to ipak nisu jednake »usluge«. Ipak, te izborne igre nisu niti jedini, niti najvažniji faktor neslaganja tih dvaju starih, nevjernih partnera.</p>
<p>Razlike između SDP-a i HSS-a vrlo su značajne i pokazuju da je u politici moguće spajanje najrazličitijih svjetonazora, ako bi se tako mogla ostvariti neka korist. Najbolji primjer razlika dvaju partnera su odnos prema EU i radu nedjeljom. Račanov SDP najjači je saveznik HDZ-u u politici približavanja EU. Savez za Europu, - kako je pompozno nazvana politička suglasnost za još nedostižne pregovore s Bruxellesom - skupina je kojoj formalno pripadaju i dvije hrvatske euroskeptične stranke, HSS i HSP. One su tu samo formalno, što se može zaključiti iz izjava njihov lidera. Tomčić, primjerice, smatra da u EU »ne treba žuriti«, te upozorava na problem svog biračkog tijela, seljaka, koji će, prema uvriježenom mišljenju, tamo loše proći. Tomčić, doista, ne ostavlja dojam eurofila. Kao građanin, u tome nije usamljen, no spada u rijetke pripadnike političke elite koji na takav način doživljavaju nacionalni interes.</p>
<p>Slična je HSS-ova pozicija o radu nedjeljom. Na nedavnoj parlamentarnoj raspravi, koju je pokrenuo HSP, zatraživši da se nedjelja proglasi blagdanom, jedino su seljaci prihvatili tu zamisao. To nije neobično, jer su Tomčić i njegovi tada brojni parlamentarci prisilili Račanovu vladu za njezin najproturječniji potez, a to je bilo upravo zabranjivanje rada nedjeljom. Načela liberalnog kapitalizma još nisu stigla do središnjice HSS-a u Zvonimirovoj ulici, pa su oni i danas u opreci svom koalicijskom partneru u vezi s tim.</p>
<p>Razlika između SDP-a i HSS-a ima još, ali dvije koje smo naveli ukazuju da su te stranke sasvim različite. Glasovati za njihovu koaliciju može izazvati nepredvidljive rezultate. Ako se koalicija održi, nejasno je hoće li voditi k EU, ili k »tradicijama hrvatskog sela«. HSS trenutačno ima i jedan osoban problem. Saborsko istražno povjerenstvo počelo je skidanje pozlate s Tomčića i otkrivanje njegovih privatnih poslova. Dokažu li da je Capital Ing - tvrtka u njegovu 22-postotnom vlasništvu - poslovala s državom dok je on bio predsjednik Sabora, pribit će ga na stup srama. Slaba će mu utjeha biti naprave li i narodnjaku Čačiću isto. Tomčićev slučaj ugrozit će cijeli HSS, jer je on jedini seljački političar kojeg javnost poznaje. Stoga će sve sporne račune, u ovom slučaju poslovne, platiti Tomčićeva seljačka sloga.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Teror bez ikakva političkog smisla</p>
<p>Jednom zauvijek treba reći da je dio hrvatske emigracije zagovarao i provodio teror</p>
<p>GOJKO BORIĆ</p>
<p>Polemike Rudolfa Arapovića, Ivana Cerovca i Marka Bušića protiv moje serije u Vjesniku »Iza kulisa emigrantske politike« zaslužuju nekoliko načelnih odgovora. Arapoviću je zasmetao moj kritički odnos prema Anti Ciligi i Bruni Bušiću (Vjesnik, 11. ožujka).</p>
<p>Ciliga je s jugoslavenskim špijunom Miroslavom Varošem izvršio prvi rascjep u Jelićevu Hrvatskom narodnom odboru, osnovavši nekakav svoj Hrvatski demokratski odbor. Poslije je napadao Varoša kad je svima u emigraciji bilo jasno da je Varoš jugoslavenski agent provokator. Inače, Ciliga je u svome časopisu Na pragu sutrašnjice zagovarao pretvaranje Jugoslavije u konfederaciju, pa ako ona ne bude funkcionirala, da se onda »u miru rastavimo«. Time je pokazao da je u suprotnosti s cjelokupnom hrvatskom emigracijom koja je zagovarala uspostavljanje suverene i demokratske Republike Hrvatske.</p>
<p>Žao mi je Bruna Bušića, no nije teško dokazati da je neizmjerno precijenio svoje mogućnosti. Da je prihvatio ponudu Ive Rojnice i napisao studiju o neuspjehu jugoslavenskog samoupravljanja, koja bi bila prevedena na strane jezike, da je odustao od umišljene uloge »hrvatskog Che Guevare«, ostao bi na životu, na svoju i hrvatsku korist. Očito je bio žrtva svoga uvjerenja da u »hrvatskoj« Udbi postoji nekakvo »rodoljubno krilo«.</p>
<p>Bio sam protivnik ustaštva od samog početka svoga političkog djelovanja u emigraciji, te posebno onog »nastaškog« neoustaštva koje i danas vampirski živi u Hrvatskoj. Protivio sam se slavljenju 10. travnja, jer Endehaziju nije moguće odijeliti od fašističke Italije i nacističke Njemačke, Jasenovca i Bleiburga, premda je u Ustaškom pokretu bilo i poštenih ljudi. Cerovac mi zamjera da sam pisao pod pseudonimom (Vjesnik, 4. i 22. ožujka), pri čemu zaboravlja da je i on u Novoj Hrvatskoj u početku upotrebljavao pseudonim, ne znam zašto, valjda zato što je vjerovao da će se moći vratiti u postkarađorđevsku Hrvatsku. </p>
<p>Najviše mu zamjeram što je svojim nediplomatskim nastupom pred njemačkim balkanologom Jensom Reuterom upropastio izdavanje Tuđmanove knjige »Nacionalizam u Europi«, a proslijedivši je Vinku Nikoliću u Barcelonu, doveo je u opasnost i samog Tuđmana, koji izrijekom kaže da su se bivši ustaški emigranti oko Hrvatske revije »domogli moga rukopisa i tiskali ga bez moga znanja, i bez moga odobrenja, na hrvatskom jeziku« (iz knjige »Ljudi iz 1971. – Prekinuta šutnja«, Zagreb, 1990.). Zbog Cerovčeve naglosti doživio sam još neke neugodnosti, pa je zbog toga i bio isključen iz Društva za izučavanje hrvatskih pitanja.</p>
<p>A što se tiče replike Marka Bušića (Vjesnik, 7. travnja), mogu reći da sam iz njemačkog Ministarstva vanjskih poslova dobio povjerljivu informaciju da je Hans-Dietrich Genscher izvršio pritisak na Josipa Vrhovca da Jugoslavija obustavi atentate na hrvatske emigrante, u što nisam mogao sumnjati, a niti sam to mogao provjeriti. No može se dokazati da poslije toga više nije bilo atentata tzv. hrvatske Udbe, te da je nekoliko ubojstava bilo rezultat međusobnih obračuna frakcija jugoslavenske tajne službe. </p>
<p> O tim atentatima javljali su njemački mediji, dakako, ne onoliko i onako kako smo mi hrvatski emigranti očekivali, a za to smo djelomično bili i sami krivi jer su od hrvatske ruke smrtno stradala barem tri jugoslavenska diplomata, što je bilo strahovito kontraproduktivno i bez ikakva političkog smisla. Jednom zauvijek treba reći da je dio hrvatske emigracije zagovarao i provodio teror, premda nijedna država u svijetu nije htjela biti utočište hrvatskim, nazovimo ih tako, »borcima za slobodu«.</p>
<p>Nije istina da sam šutio o zločinima Udbe u Njemačkoj. O tome sam se javljao u emisijama Radija Deutsche Welle i u hrvatskim emigrantskim publikacijama. Mi koji smo djelovali u njemačkim i uopće zapadnim institucijama više smo učinili za promicanje hrvatskih interesa nego fanatični zagovornici nasilja u emigraciji, koji su živjeli u svome izoliranom getu, bez mogućnosti bilo kakva utjecaja na strane čimbenike. </p>
<p>I na kraju, odakle Marku Bušiću, koga uopće ne poznajem, da sam u »umijeću udvorništva bio bez premca«. Da to nije tako, mogao bih dokazati dokumentima, ali očito je da se taj Bušić nalazi na liniji svoga prezimenjaka Bruna, koji me je u jednom paskvilu proglasio čak »agentom CIA-e«, u najboljoj komunističkoj maniri.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Kölna.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Vjernici i dijete </p>
<p>Medicinski pomognuta oplodnja s kojom bi se i Crkva mogla složiti</p>
<p>NEBODAR ŠKARICA</p>
<p>Poznato je da se Katolička crkva žestoko protivi medicinski pomognutoj oplodnji. Unatoč tomu, ta se metoda sve više širi. Tvrdi se da je tom metodom kod nas već začeto i rođeno oko petnaest tisuća djece, na veliku radost svojih roditelja i na korist demografskog razvoja Hrvatske. Pitam se bi li se ta dva suprotna stava mogla uskladiti.</p>
<p>Vjerojatno ima dosta bračnih parova koji su dobri vjernici, silno žele dobiti dijete a ne mogu, pa bi im glede toga medicinska pomoć dobro došla, ali ne žele poduzeti ništa što Crkva ne odobrava.</p>
<p>Mislim da su dva glavna razloga zbog kojih se Crkva protivi toj metodi. Prvo, ta se metoda katkada neprikladno, pa i nemoralno, iskorištava i komercijalizira: sjeme i jajašca se prodaju; za dobiveno dijete se katkad i ne zna tko mu je otac a tko majka. Ako bi se to jako proširilo, postoji mogućnost da se u budućnosti oženi brat sa sestrom i sl.</p>
<p>Drugo, kod sadašnje metode propadaju brojne oplođene jajne stanice. Crkva s pravom smatra da su te stanice zametci, tj. živa ljudska bića u svom početku života i da ih se ne smije odbacivati, ubijati. Doista, ne može biti etički ubiti nekoliko zametaka (začete djece) da bi se rodilo jedno dijete.</p>
<p>Što se tiče prvog prigovora (»komercijalizacija«), to naravno Crkva ne može spriječiti, ali to bi se trebalo sprječavati odgovarajućim zakonskim propisima. Ona može odobriti samo homolognu oplodnju, tj. samo bračnom paru, i to muževim sjemenom i ženinim jajašcima.</p>
<p>A što se tiče drugog prigovora (uništavanje ljudskih zametaka), Crkva to, dakako, ne može nikako odobriti jer s pravom smatra da su zametci ljudska bića koja se moraju poštovati i štititi od prvog časa njihova postojanja, od začeća.</p>
<p>No medicina bi mogla pokušati to uništavanje zametaka spriječiti. Evo dvije ideje kako bi se oplodnja mogla izvoditi da bude potpuno u skladu sa stavom Crkve.</p>
<p>Ženi treba uzeti samo jedno jajašce, in vitro ga oploditi muževim sjemenom, i oplođeno jajašce vratiti ženi u maternicu. Ako se ono ne primi, izaći će van i propasti, ali tu nema nikakva grijeha ni zločina jer se to i u prirodnoj oplodnji katkada događa. Opisani postupak se može i ponavljati dok ne uspije.</p>
<p>Ženi bi se moglo uzeti i nekoliko jajašca, pa pomoću mikroskopa ili kakvim drugim metodama pokušati ustanoviti koje od njih ima najbolje izglede da bude uspješno oplođeno. To se jajašce onda izdvoji, oplodi muževim sjemenom i presadi u maternicu. Ostala jajašca se bace, jer to nisu zametci. Ako ni ta metoda odmah ne uspije, može se ponavljati.</p>
<p>Crkva ne bi trebala imati ništa protiv tih metoda oplodnje jer tu nema svojevoljnog bacanja i uništavanja suvišnih zametaka. Ako te metode asistirane reprodukcijske tehnike još nisu dozrele za uspješnu praktičnu uporabu, možda bi dodatna istraživanja mogla pomoći da to postanu.</p>
<p>Autor je profesor kemije u mirovini iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Hrvatima potreban velik zagovornik kod Boga</p>
<p>Znali smo</p>
<p> – svi putevi vode u Rim, a ovih dana potvrđeno je to uvjerljivije no ikada. Pohrlilo mu je nekoliko milijuna ljudi iz svih krajeva svijeta, da bi se oprostili od Pape Velikog i ispratili ga u vječnost. »Odlaskom s ovoga svijeta, vjerujem, dobili smo velikog zagovornika kod Boga«, kazao je kardinal Josip Bozanić. U ova teška vremena nama Hrvatima potreban je veliki zagovornik kod Boga kao ozeblome sunce. I kao što je u sudbonosnim danima pružao snažnu moralnu i duhovnu potporu za njezino političko osamostaljenje i sada za ulazak u europsku zajednicu naroda, u EU, Ivan Pavao II. jednako će tako, vjerujem, biti snažan zagovornik za dobrobit Hrvatske. Nikada neću zaboraviti riječi: »Dobro uvijek pobjeđuje zlo snagom koja dolazi od Boga.« Riječi su to Svetoga Oca</p>
<p>ELIZABETA ŠAJATOVIĆZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Pokleknuo i potpisao nametnuti sporazum </p>
<p>Dnevne novine, pa i Vjesnik, pune su u posljednje vrijeme izjava g. Tonina Picule, bivšeg Račanova ministra vanjskih poslova, pogotovu glede odbijenice EU, kojoj je najviše kumovao London. A taj svojedobni hrvatski ministar najveći je krivac tog našeg najvećeg neuspjeha! Naime, da je on na početku svog potpuno promašenog mandata odbio saviti kičmu pred angloameričkim pritiskom i da nije u pregovorima s Miloradom Dodikom u Banjaluci potkraj 2000. godine pao na koljena i potpisao sporazum o povratku više od 300 tisuća Srba, među kojima brojnih četnika i njihovih jataka, u Hrvatsku, cijela bi ova priča bila potpuno drukčija. Naime, on je morao inzistirati i na recipročnom povratku Hrvata u BiH, posebice u Banjaluku i Posavinu, ali nije za to imao »petlju«! Pokleknuo je i potpisao taj nametnuti sporazum. </p>
<p>ANTE ROKOV JADRIJEVIĆBRTONIGLA</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Kaufland poziva kupce da vrate opasne friteze </p>
<p>Kupce friteze tipa FT201 Z marke K-Classic, poziva se da proizvod vrate, jer postoji mogućnost pregrijavanja</p>
<p>Na vratima trgovačkog centra Kaufland u Velikoj Gorici, poznatog po pristupačnim cijenama, ovih je dana istaknuta obavijest kojom se poziva kupce friteze tipa FT201 Z marke K-Classic, koja je u prodaji od 8. prosinca 2004. da taj proizvod vrate, jer postoji mogućnost pregrijavanja.</p>
<p>Na malom oglasu, formata A4 piše: »Pažnja! Poštovani kupci, naš dobavljač nas je obavijestio da pod posebnim okolnostima može doći do pregrijavanja friteze. Kako bismo preduhitrili eventualne štete i zaštitili naše kupce, molimo Vas da vratite navedeni artikl u trgovački centar u kojem ste ga kupili. Podrazumijeva se da će Vam biti vraćen plaćeni iznos. Molimo Vas da pri povratu donesete jamstveni list«, stoji u obavijesti trgovačkog lanca. </p>
<p>Pokušali smo saznati nešto više no čovjek u velikogoričkom Kauflandu, za kojega nam je rečeno da se zove Mladen, zamolio nas je da se javimo u glavnu centralu Kauflanda jer da on nije ovlašten za davanje bilo kakvih informacija. Dao nam je Kauflandov reklamni časopis Tip tjedna u kojemu je upozorenje o fritezi koja se pregrijava, objavljeno na četrnaestoj od 16 stranica. Časopis je izdan 31. ožujka. </p>
<p>U glavnoj centrali Kauflanda telefonski smo razgovarali s Goranom Butorcem, rukovoditeljem izdavačkog sektora, koji obavlja i funkciju glasnogovornika. Na pokušaje da saznamo više o neispravnoj fritezi, te da saznamo stiže li Tip tjedna i do stanovnika drugih mjesta velikogoričkog područja, nismo dobili odgovor. Sve što nam je glasnogovornik Kauflanda rekao, jest da pitanja postavimo pismeno. </p>
<p>U objavljenom upozorenju Kaufland zahvaljuje na razumijevanju, no zabrinuti kupci mogu imati sve, samo ne razumijevanja prema činjenici da je tehnički neispravan i potencijalno opasan kuhinjski uređaj završio na polici trgovačkog centra. Pitaju se i zašto je tako dugo trebalo da se otkrije i upozori kupce na opasnost koja im prijeti od neispravne friteze. »Ne mogu vjerovati! Doma se redovno koristim fritezom jer se hrana može pripremiti dosta brzo, a i djeca mi najviše vole pržene krumpiriće. Na sreću, doma nemam fritezu toga proizvođača. Ne želim ni pomisliti kakve posljedice može prouzročiti pregrijana friteza, naročito ako se ulje zapali«, burno je odgovorila na pitanje, ima li možda fritezu tog tipa, gospođa koja je upravo izlazila iz trgovačkog centra.I kritike drugih kupaca bile su upućene na »veličinu« oglasa. Nekoliko kupaca kojima smo prišli priznali su da oglas nisu ni primijetili.</p>
<p> »Prodajom neispravnog i potencijalno opasnog aparata krši se prvo od osam temeljnih prava potrošača, a to je pravo na siguran proizvod, robu i uslugu«, rekao nam je predsjednik Saveza Potrošač, Ilija Rkman. Dodao je kako Republika Hrvatska kao država kandidat priznaje certifikate proizvoda proizvedenih u Europskoj uniji, ali da ima pravo i na odštetu od proizvođača, ako zbog proizvoda nastane šteta. </p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Oštećen grob Mladena Delića</p>
<p>Nepoznati vandali u noći sa subote na nedjelju odvojili su od postolja i prevrnuli nadgrobne ploče na 22 grobnice na jugoistočnom dijelu groblja Mirogoj, izvijestila je policija. U jedna od oštećenih grobnica počiva i legenda sportskog novinarstva Mladen Delić.</p>
<p>Kako na tom dijelu groblja, zvanom Stara Lašćina, nema ni jednoga čuvara, vandali su djelovali nesmetano. Policija pretpostavlja da je riječ o »običnom« vandalizmu, jer nisu pronađeni tragovi koji bi ukazivali na neke druge namjere osim uništavanja, a šteta se procjenjuje na više desetaka tisuća kuna. </p>
<p>Glasnogovornica Policijske uprave zagrebačke pojasnila je da na grobnicama nisu pronađeni nikakvi natpisi ili slični tragovi. »Grobnice su uništavane bez ikakve logike, vandali su prolazili grobljem i nasumično trgali spomenike«, ustvrdila je. </p>
<p> Slavko Kovačićek, čuvar groblja pri glavnom ulazu u Mirogoj, kaže da automobilom stalno patrolira grobljem no da mu radno vrijeme završava oko 19 sati. Ostalih sedam ulaza ne čuva se. »Na Lašćini postoji kućica za čuvara, no ona se upotrebljava samo za Sve svete«, kaže Kovačićek.</p>
<p>U nedjelju ujutro, kad su došle na posao, cvjećarice su imale što vidjeti. Njihovi štandovi bili su porazbacane, posvuda je bilo razbijenih cigli, stakla, a postolja za suncobrane bila su na drugoj strani ceste. </p>
<p>»Nisam to mogla ostaviti kako je bilo, jer morala sam raditi, tako da sam već sve počistila kad je policija stigla. A nisam ni znala da će doći«, rekla je cvjećarica Janja na Lašćini. Ona kaže da je u subotu jedan mladić htio prijaviti čuvaru da je na groblju vidio tri osobe koje su se čudno ponašale. No čuvara nije bilo, a mladić se nije želio obratiti policiji. </p>
<p>Direktorica Gradskih groblja Ljerka Ćosić kaže da su svi grobovi osigurani te da će se svim vlasnicima nadoknaditi šteta. »Sve vlasnike oštećenih grobnica obavijestili smo, sva oštećenja smo popisali, kako bi ih popravili«, rekla je Ljerka Ćosić. </p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Raketa sa Srednjaka odletjela u prošlost </p>
<p>Raketa je stigla na dječje igralište 1969. godine u vrijeme prve ekspedicije na Mjesec</p>
<p>Popularna »raketa«, odnosno tobogan u obliku rakete što je obilježavao zagrebačke Srednjake, sve do prošle godine nalazila se na središnjem dječjem igralištu ovoga naselja. A onda je, kako se stanovnicima čini, nestala preko noći. Sada se na njenom mjestu nalaze samo tobogan i pješčanik, a od »rakete« su ostale samo dvije male rupe u koje je bila postavljena njena konstrukcija.</p>
<p>Raketa je stigla na dječje igralište 1969. godine u vrijeme prve ekspedicije na Mjesec. »Veliki korak za čovječanstvo« označio je početak novog razdoblja u kojem je sve imalo obilježje »svemirskog«. Raketa je u početku predstavljala atraktivnu novost, prvi takav tobogan u Zagrebu, a s vremenom se pretvorila u zaštitni znak Srednjaka. »Kad smo se trebali sastati, uvijek smo se dogovarali 'kraj rakete'«, rekao nam je šesnaestogodišnji Ivan sa Srednjaka. »Iako rakete više nema, ostao nam je taj izraz, jer svi znaju na što se odnosi«. </p>
<p>Problem je nastao kada su dvojica dječaka pala s rakete i teže se ozlijedila. Jedan je dječak, kako kažu stanovnici Srednjaka, dobio potres mozga, a drugi je, navodno, ostao bez prsta. Prošle godine raketa je demontirana, no stanovnici Srednjaka nisu zadovoljni time. »Ova raketa je opasna za budale koje se penju s vanjske strane, isto kao što je željeznica opasna za ljude koji riskiraju i prelaze prugu na nedopuštenim mjestima. Ako je jedan klinac pao, to ne znači da ju je trebalo demontirati«, govori djed Zlatko, stanovnik Srednjaka. On svakodnevno dolazi na igralište s unučicom. </p>
<p>Raketa je bila visoka šest do sedam metara, željezne konstrukcije. Drvenim podovima bila je podijeljena na tri etaže, s toboganom na prvoj. Ulazilo se i izlazilo na istom mjestu a s etaže na etažu moglo se prijeći samo iznutra, jer je raketa izvana bila zatvorena. Zbog toga su naši sugovornici bili iznenađeni kada su čuli za nesretne slučajeve dvojice dječaka. </p>
<p>»Nikada se prije takvo što nije dogodilo. Sjećam se da smo mi kao klinci odlazili gore čitati knjige. Ali otkad je postavljena, raketa se nije obnavljala pa su s vremenom dotrajali drveni podovi postali opasni po život«, prisjeća se danas 35-godišnja Dajana. </p>
<p>Iako postoje želje da se raketa vrati, izgleda da do toga ipak neće doći. »Raketa je bila dotrajala i morali smo je ukloniti. Ne planiramo je vratiti niti napraviti novu. Ali planiramo preurediti i obnoviti čitav park, kao i igralište, koje ćemo opremiti novim objektima za dječju igru«, rekao nam je Saša Molan, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Trešnjevka, koje će u cijelosti financirati obnovu, a za izvedbu zaduženo je Trgovačko društvo Zrinjevac.</p>
<p>Nove, modernije ljuljačke, klackalice, penjalice, vrtuljci, tobogani i slični objekti sigurno će razveseliti mlađu djecu, no teško će zamijeniti raketu onima koji su uz nju odrasli. </p>
<p>Soraja Mešić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Lukšićani u blatu do grla </p>
<p>Ovdje se voze kao po autoputu,, raspršuju sitni šljunak koji mi je razbio prozor, kaže Dragica Bahorić</p>
<p>Stanovnici Donjih Lukšića već gotovo godinu dana žive u nemogućim uvjetima zbog radova na glavnoj cesti prema Šestinama. Glavni vod kanalizacije i plinovoda postavljeni su, a Lukšićani nestrpljivo očekuju najavljeno asfaltiranje razrovane ceste, koje je najavljeno za ovaj tjedan. </p>
<p>Vrijeme se također »urotilo« protiv Lukšićana jer je tijekom vikenda pala obilna kiša koja je od suhe i prašnjave ceste napravila blatnu kaljužu. </p>
<p>Stanovnici nemaju ništa protiv uvođenja kanalizacije i plina do njihovih domova, no smatraju da radovi traju predugo.</p>
<p>»Ova je situacija nepodnošljiva. Kad je cesta suha, automobili koji prolaze cestom dižu ogromnu prašinu, a kada padne kiša, cesta je toliko blatna, da smo svi puni blata od glave do pete«, rekla je Nada Pavlin, radnica u obližnjoj trgovini.</p>
<p>»Više nikakvo voće i povrće ne smijem držati vani, jer je sve puno prašine. Pogledajte, osušili su se i čempresi uz rub ceste«, uzrujala se Nada. </p>
<p>Lukšićani se najviše ljute na bezobzirne vozače automobila, koji zaobilazeći gužve u centru grada, velikom brzinom prolaze kroz njihovo naselje.</p>
<p>»Najgore je oko 16 sati, kada ovuda prolaze stotine vozila. Ovdje se voze kao po autoputu. Pri brzini od 60 ili 70 kilometara na sat raspršuju sitni šljunak koji frca na sve strane. Kamenčići su mi razbili i jedan prozor«, kaže Dragica Bahorić.</p>
<p>ZET je jedno vrijeme zbog radova ukinuo autobusnu liniju pa su Lukšićani morali pješačiti do autobusnog stajališta u Mikulićima ili do Bijenika.</p>
<p>»Svaki su dan naša djeca morala pješačiti do autobusa i do tri kilometra. Kad je padala kiša, svaki dan su se vraćala potpuno blatna.</p>
<p> Sad kad je posipan krupni šljunak, više nema blata no automobili koji prolaze velikom brzinom zašpricaju sve živo«, kaže Štefanija. </p>
<p>Stanovnici su ogorčeni na slabu usklađenost izvođača radova. »Sada kad su postavili glavni vod za kanalizaciju i plin postavit će prvi sloj asfalta, onda će ponovno rezati taj asfalt i tek onda će ljudima napraviti priključke. Nije mi jasno zašto priključke nisu napravili odmah«, kaže Josip Pavlin. </p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Žene s invaliditetom na mamografski pregled </p>
<p>U ovoj godini otkriveno je devet novih slučajeva karcinoma dojke u vrlo ranom stadiju«, rekao je u ponedjeljak dr. Zvonimir Šostar, pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, na konferenciji za novinare povodom predstavljanja mamografa prilagođenog ženama s invaliditetom. Takav mobilni mamograf trenutno je pred zgradom Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba u Mirogojskoj 16 i tamo ostaje još pet tjedana. U Gradu Zagrebu živi 80 tisuća osoba s invaliditetom, a godišnje se otkrije više od 900 žena s nekim oboljenjem na dojki. Mamografski pregled na pokretnom aparatu, prilagođenom ženama s invaliditetom potrebno je telefonski dogovoriti radnim danom od 12 do 16 sati, na telefonski broj 4696-111. Rad drugog mobilnog mamografa koji će se kretati po gradskim četvrtima, započinje 18. travnja, a dodatne informacije mogu se dobiti na telefon broj 4696-177. [A.T.]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Trgovcima s Ciglane zamjenske lokacije </p>
<p>Zamjenske lokacije za poduzetnike koji sada trguju na Ciglani osigurat će se u roku sedam i pol mjeseci, rekao je Milan Bandić, predsjednik gradskoga Gospodarsko-socijalnog vijeća, na sjednici održanoj u ponedjeljak. »Iako su lokali prije 11 godina postavljeni ilegalno, ipak se ne može zanemariti da od prihoda ostvarenih upravo tamo živi oko 700 ljudi«, zaključio je.</p>
<p>U vezi s braniteljima koji već nekoliko godina stanuju u samačkom hotelu »Končar«, iz kojega moraju iseliti, Mario Iveković, član GSV-a kao predstavnik sindikata, istaknuo je da je Vijeće svoj dio posla napravilo i da je najveći problem Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, koje se obvezalo pomoći, ali se još uvijek nije sastalo sa stanovnicima hotela i predstavnicima Hrvatske udruge sindikata. [A. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>I učenici u akciji Stop ambroziji</p>
<p>Učenici Gimnazije i ekonomske škole Benedikta Kotruljevića u ponedjeljak su organizirali čišćenje okoliša škole od ambrozije, u suradnji sa Zrinjevcem d.o.o. »Pored škole postoje neuređene zelene površine s poprilično ambrozije. Zrinjevac se ponudio urediti te površine, a naši učenici obvezali su se da će ih održavati«, rekla je ravnateljica škole Nada Morić. U okviru programa »Stop ambroziji« učenici će 16. travnja na Trgu bana Josipa Jelačića od 10 do 20 sati dijeliti promotivne letke, upozoravajući na alergeno djelovanje ove sve rasprostranjenije biljke. U suradnji s Gradskim uredom za poljoprivredu i šumarstvo 21. travnja održat će tribinu u paviljonu br.15 Zagrebačkog velesajma. Ravnateljica najavljuje i tjedan »Stop ambroziji«, od 23. do 28. svibnja, u kojem će se održati međuškolska natjecanja u skupljanju ambrozije. Koliko je bitno aktivirati i informirati javnost o ambroziji, govori podatak da je kod nas svaki deseti čovjek osjetljiv na ambroziju, a u zadnjih deset godina broj preosjetljivih na ambroziju povećan je čak pet puta. [K. H.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Bura zatvorila autoceste između Jadrana i Zagreba</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Jaka je bura velike probleme stvorila u pomorskom prometu. Katamaran »Silba« koji povezuje Silbu, Olib i Premudu sa Zadrom, u ponedjeljak nije isplovio pa je u 13 sati umjesto njega krenuo trajekt. Ostali brodovi plovili su po plovidbenom redu, osim onih za Pag i s Paga gdje trajekti uopće nisu vozili. Zbog olujne bure koja je na udare puhala i više od 120 km na sat, Paškim je mostom bio dopušten promet tek osobnim vozilima. Osobna su vozila mogla voziti i dijelom Jadranske magistrale od Svete Marije Magdalene do Senja. Za sav su promet zatvorene bile dionice autoceste Zagreb-Split od Čvora Posedarje do Čvora Sveti Rok, te dvije dionice autoceste Rijeka-Zagreb. [Lj. I. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Pod snijegom i Plitvička jezera</p>
<p>PLITVIČKA JEZERA</p>
<p> – Naglo zahlađenje i kiša, a potom još i gust i mokar snijeg nisu zaobišli ni područje Plitvičkih jezera i okolice. Zabijelilo je i u Korenici, Ličkom Petrovom Selu, Otočcu i drugim krajevima Like, a temperatura je naglo pala i do nula stupnjeva. Na Plitvicama je u ponedjeljak tijekom prijepodneva palo do 10 cm snijega, no to nije izazvalo zastoje u prometu. Štoviše, mještani kažu da snijeg u Lici u ovo doba godine i nije neka novost. [T. G.]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Na Zavižanu pola metra snijega!</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U noći na ponedjeljak u najvišem je gorju padao snijeg. Najviše ga je napadalo na Zavižanu – čak 46 cm! U Gorskom kotaru, Lici te na Medvednici palo je tek nekoliko cm snijega, no i to je bilo dovoljno da na teren izađe Zimska služba. U DHMZ-u su nam kazali da se krajem tjedna očekuje zatopljenje. [T. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Devet Slovenaca nakon 30 mučnih sati spašeno iz olujnog mora</p>
<p>PULA</p>
<p> – Punih je 30 sati trajala avantura u olujnom moru devetorice Slovenaca. Napokon ih je, od orkanske bure koja je puhala brzinom do 55 čvorova, i valova visokih i do pet metara, u ponedjeljak ujutro spasio Brodospasov tegljač »Victor«, na otvorenu moru između Rovinja i Pule, točno 12 nautičkih milja od pulske Luke. Vidno u šoku i pod stresom, Slovenci nisu bili ni svjesni da su na moru proveli 30 sati. Kako nam je otkrio Marjan Škrinjar, skiper i vlasnik 14-metarske motorne jedrilice »Zaglav« pod zastavom SAD-a, isplovili su u nedjelju ujutro iz pulske Marine Veruda želeći obići Istru do Rovinja.</p>
<p>»Kad smo kretali, bura je jačala, no bili smo sigurni da možemo jedriti jer smo svi iskusni jedriličari. Kad smo došli poviše Rovinja zbio se kvar na motoru, zatim su popucala jedra, pa tako i glavno. Više nije bilo načina da se približimo obali. Zahvaljujem 'Brodospasovoj' posadi koja nas je spasila u času havarije«, kazao je novinarima Škrinjar, jedini lakše ozlijeđen član posade.</p>
<p>Stanko Žigo otkrio nam je da su u Istru došli iz Morske Sobote pozdraviti prijatelja. »Nisam ni shvatio da smo na moru bili 30 sati. Sve se odvijalo ubrzano. Kad nas je tegljač privezao, opet smo imali velikih problema zbog puknuća teglja. Tada smo morali ponoviti akciju i opet se privezati za njih, nije bilo lako ni nama ni njima«.</p>
<p>Junaci složene akcije spašavanja devet života i jedrilice zasigurno su članovi posade Brodospasova tegljača »Victor«, na čelu sa zapovjednikom Nedjeljkom Muslimom, koji je odmah po iskrcaju na Riječki gat u Puli obišao Slovence. Uvjerivši se da su dobro, novinarima je ispričao da su uvjeti akcije bili iznimno teški. Jedrilicu su počeli spašavati oko 8.45 sati i uspjeli su je privezati već u 8.50, ali je put do zavjetrine trajao sedam sati!</p>
<p>»Treba upozoriti ljude da u doba jake bure ne idu na morske izlete! Kapetanija je čak i nas s tegljačem upozorila da se zbog orkanske bure sklonimo u zavjetrinu«, poručio je Muslim. </p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ivica Kovačević prešao na Novu tv</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Novinar HTV-a Ivica Kovačević prelazi na Novu TV gdje će voditi zabavnu emisiju »Od glave do pete« koja će se baviti promjenom izgleda gledatelja. Transferom je zadovoljan i Siniša Svilan, direktor programa Nove TV. (Dž. Č.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Nedokučiva Da Vincijeva tajna </p>
<p>To što na stolu Da Vincijeve Posljednje večere nema kaleža ne opravdava Brownovu tvrdnju kako je upravo to dokaz prisutnosti Marije Magdalene niti ide u prilog Brownovim osporavateljima poput Amy Welborn </p>
<p>U čemu je tajna uspjeha Brownove knjigeDa Vincijev kod koja je uz burne polemike proizvela i kontra knjigu Dekodirani Da Vincijev kod autorice Amy Welborn? Odgovor leži u činjenici da se radi o vještom spoju lake literature s intrigantnom temom što dira u temelj kršćanske religije nudeći drugačiju sliku od one opće prihvaćene o Isusu Kristu i njegovu životu. Najprovokativnije mjesto u Da Vincijevu kodu jest ono što otkriva kako Sveti gral nije kalež iz kojeg je na Posljednjoj večeri Krist pio vino s apostolima niti je sveta posuda u koju je Josip iz Arimateje prikupio Spasiteljevu krv s raspeća. Dan Brown nam saopćava kako Gral u stvari nije predmet nego osoba. Simboličko značenje svetog predmeta odnosi se na ženu – Mariju Magdalenu.</p>
<p>Premda teze iznesene u Brownovoj knjizi nisu ni nove ni nepoznate jer o njima se vode rasprave, čini se da su kroz formu ovakve književne prezentacije prodirući u široku čitalačku publiku znatno podigle stupanj općeg zanimanja. Međutim, sukob nepomirljivih stavova na određeni je način suptilnije zamršen Leonardovom kompozicijom Posljednja večera kao »pouzdanim« dokazom u kojemu se kroz umjetničko ostvarenje objelodanjuje »zabranjena tajna«. Može li se dakle subjektivna percepcija pisca plasirati kao objektivna činjenica i sjedi li uistinu na Leonardovoj Posljednjoj večeri s Kristove desne strane »ljubljena žena« Magdalena ili »ljubljeni učenik« sveti Ivan?</p>
<p>Kao prvo treba podsjetiti na važnu činjenicu kako je Posljednja večera zbog tehničkih problema koji su bili posljedicom Leonardova eksperimentiranja počela brzo propadati. Vasari je već 1556. godine, dakle šezdesetak godina nakon nastanka djela zapisao kako se od slike ništa ne vidi »do zbrka mrlja«. Do početka 20. stoljeća kompozicija je doživjela nekoliko obnavljanja, što znači da se interveniralo na naslikanim likovima, za što uostalom ima puno stručnih analiza kao dokaza kako su lica poput Judina ili Andrijina u znatnoj mjeri izmijenjena i ne odgovaraju karakternim osobinama spomenutih apostola što se vide na sačuvanim Leonardovim studijama za Posljednju večeru. Samim time logično se nameće mišljenje da je sporni lik u Brownovoj interpretaciji kroz obnavljanje slike zadobio viši stupanj u izrazu ženstvenosti, čemu uostalom ide na ruku opće priznata činjenica kako se sveti Ivan prikazivao pomalo feminizirano, blagih ljepuškastih crta lica s dugom kovrčavom kosom.</p>
<p> Fenomen feminiziranja posebno je karakterističan upravo za Leonarda. U svakom slučaju, delikatnost problema ostaje jer ne pruža ni jednoj od sukobljenih strana neupitnu jasnoću spornoga lika na Posljednjoj večeri. To je jednostavno zato što mi ne poznajemo izvorni oblik Leonardove kompozicije. Stoga su nagađanja i manipulacije moguće. </p>
<p>Budući da Brown vješto koristi pretpostavku da bi plasirao ideju o Mariji Magdaleni, onda je dopušteno da se pretpostakvom ospori njegova ideja. Poznato je da je Leonardov stvaralački genij prožet svojevrsnim misterijem i da njegove slikarske kompozicije izazivaju komentare i studije kritičara i psihoanalitičara svojom zagonetnošću i dvosmislenostima. Prema tome, polazeći od kompleksnosti prikazivanja jednog motiva, bilo bi neshvatljivo da je Leonardo tako eksplicite prikazao »zabranjenu tajnu« u blagovaonici Santa Marie delle Gracie u Milanu. Smatram da tako osjetljiv postupak kao što je posjesti Magdalenu za stol Posljednje večere Leonardo nikad ne bi prezentirao nedvosmisleno jasno niti bi se poslužio provokacijom na tako izravan način. Ne zbog toga što bi bio veliki vjernik pun skrupula (a to nije nikada bio), nego zato što to ne bi odgovaralo karakteru njegovih kreativnih postupaka.</p>
<p> Većina se interpretatora slaže kako je posebnost Leonardova remek-djela Posljednje večere u tome što je akcent stavljen na dramatični trenutak reagiranja apostola nakon izgovorenih Kristovih riječi »Zaista, kažem vam, jedan će me od vas izdati«. Činjenica da na stolu nema kaleža ne opravdava Brownovu tvrdnju kako je to dokaz prisutnosti Marije Magdalene niti ide u prilog Brownovim osporavateljima poput Amy Welborn koja tvrdi da se na Posljednjoj večeri ne prikazuje motiv euharistije pa zbog toga opravdava izostanak svete posude. Čini se međutim kako je Leonardo baš u liku Krista (čemu se ne posvećuje dovoljno pažnje) objedinio oba ključna momenta Posljednje večere: objavu o izdaji i ustanovljenje euharistije.</p>
<p> Budući da ovdje govorim o Posljednjoj večeri u kontekstu sporne knjige, smatram da treba naglasiti i njezinu formalno estetsku dimenziju. Da bi izbjegao monotoniju friza, a potencirao živost kretnji apostola, Leonardo je pažljivo odmjeravao njihova razdvajanja i grupiranja iznad stolne plohe. Zato je sporni razmak između Krista i svetog Ivana (po Brownu Magdalene) posljedica likovnih zahtjeva kompozicije da se postigne dramatičnost radnje, a ne da bi se u tom međuprostoru ocrtao famozni znak u obliku slova V, dakle ženski znak, kalež, odnosno maternica. Na isti je način problematično znakovito slovo M što ga formiraju rubne linije silueta Kristova i Ivanova (Magdalenina) lika.</p>
<p> U svakom slučaju želim naglasiti kako se između »Da Vincijeva koda« i »Dekodiranog Da Vincijeva koda« nalazi istinski, tajanstveni, izazovni i nedokučivi kod čije je ime Leonardo.</p>
<p>Dimitrije Popović</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Povratak »omiljena čudaka«</p>
<p>Salinger uopće nije tipični pisac svoga doba. U vremenu kada se i književnici trse reklamirati na najrazličitije moguće načine, on inzistira na koricama bez slika i ukrasa te na tome da njegovo ime bude manje od naslova knjige, a k tome još i skriveno iza inicijala</p>
<p>Najpoznatiji samotnik američke književnosti, J. D. Salinger, i dalje je, premda nije objavio nijedno djelo već puna četiri desetljeća, zanimljiv čitateljima i nakladnicima. Njegove su priče doživjele brojna ponovljena izdanja, s piščevim blagoslovom ili bez njega. Poznat je tako Salingerov bijes zbog nelegalnih izdanja njegovih priča koja su kolala Amerikom nekoliko puta posljednjih desetljeća. Prema jednoj verziji, John Greenberg iz Berkeleyja izdao je 1974. godine 21 Salingerovu pripovijetku u dva sveska, a ubrzo nakon toga nakladnik je napustio Ameriku u strahu od FBI-ja. </p>
<p>Zbog čega je taj Greenbergov potez razljutio pisca koji je kultnim postao zahvaljujući svomu jedinom romanu »Lovac u žitu«? Zato što J. D. Salinger želi da njegove priče, što ih je izvorno objavljivao u omiljenim časopisima, umru prirodnom smrću. No, treba razumjeti i njegove obožavatelje koji su priče omiljenoga pisca željeli vidjeti između korica knjiga. Jednu od Salingerovih najpoznatijih kratkih priča, »Visoko podignite krovnu gredu, tesari«, objavio je ukoričenu američki »Penguin Books« početkom 50-ih godina prošloga stoljeća, a 20-ak godina poslije priča izlazi i na hrvatskome u izdanju zagrebačkoga »Znanja« (isti izdavač, pod uredničkom palicom Zlatka Crnkovića, objavljuje i ostale tri piščeve knjige). Upravo ovaj tjedan »Šareni dućan« iz Koprivnice objavljuje drugo izdanje te priče, čime upotpunjuje svoj komplet Salingera što ga još čine dva njegova također manje komercijalna djela – »Franny i Zooey« i »Devet priča«. Ponovno izdanje Salingerovih »Visoko podignite krovnu gredu, tesari« i »Seymour uvod«, osim što je lektorski dorađeno i dotjerano, ima, za razliku od prvoga izdanja, i 50-ak fusnota uz osnovni tekst.</p>
<p>Salinger nije tipični pisac svoga vremena, barem ako je suditi po piščevim zahtjevima kada je posrijedi izgled njegovih knjiga. U vremenu kada se i pisci trse reklamirati na najrazličitije moguće načine, Salinger inzistira na koricama bez slika i ukrasa te na tome da njegovo ime bude manje od naslova knjige, a k tome još i skriveno iza inicijala J. D. U njegovim knjigama, uz to, nema predgovora ili pogovora, a niti piščeve biografije. </p>
<p>Takvi zahtjevi mogu nam donekle postati razumljivi znamo li da 86-godišnji »omiljeni čudak«, koji smatra da pisci ne bi trebali biti slavne ličnosti, posljednjih 40 godina živi samotnjačkim životom u Cornishu, u New Hampshieru. Salingerovi sumještani poštuju tu njegovu potrebu za izolacijom, pa nitko od njih neće radoznalcima i nepozvanim gostima otkriti kako doći do slavnoga pisca. </p>
<p>No premda je brižno čuvao svoju privatnost, u javnost su procurili i neki intimni detalji iz njegova života, i to zahvaljujući i njegovoj bivšoj ljubavnici Joyce Maynard, koja je svojedobno prodala Salingerova pisma na dražbi za više od 150.000 dolara. Joyce Maynard, koja je vezu s tada 53-godišnjim književnikom imala kao 18-godišnja studentica, otkrila je svijetu neke Salingerove karakterne osobine – naime, da je veliki pisac bio zlovoljan i hirovit te opsjednut hranom, a očito i veoma nepovjerljiv jer je svoje rukopise zaključavao u sef. Čitav je slučaj zasigurno jako pogodio pisca koji ne podnosi njuškanje po vlastitom životu. </p>
<p>Salingera je potresao i postupak vlastita biografa. Ian Hamilton je, naime, koristio Salingerova pisma bez njegova dopuštenja. Sve je završilo pred američkim Vrhovnim sudom, koji je presudio u korist piščeve privatnosti. Jerome David Salinger rođen je 1. siječnja 1919. godine u New Yorku, a pisao je još od svoje 15. godine. Njegov zasad (piscu bliski ljudi, naime, tvrde sa u svome trezoru čuva najmanje dva dovršena rukopisa) jedini roman, »Lovac u žitu« (1951.), koji govori o tinejdžerskim previranjima na putu u svijet odraslih, bio je u vrijeme svoga pojavljivanja literarna senzacija. Kritičari su zapisali: »Salinger shvaća da djeca nisu uvijek djetinjasta i da odrasli nisu uvijek zreli ljudi.« Smatrali su ga glavnim predstavnikom tzv. izgubljenog naraštaja američkih poslijeratnih pisaca, a njegovim je »Lovcem« začeta nova književna vrsta, poznata kao »proza u trapericama«. »Lovac u žitu« bio je i na jednome popisu najzabranjivanijih knjiga devedesetih godina 20. stoljeća (ispred njega bile su samo »Impresije« Jacka Bootha i Steinbeckova knjiga »O miševima i ljudima«), a roman se danas ubraja među najprodavanije američke knjige protekloga stoljeća. No, prema sudu pojedinih kritičara i čitatelja, »Lovac u žitu« nije najbolje Salingerovo djelo. Po njihovu sudu bolje su upravo njegove priče, u kojima autor potvrđuje da su mu djeca najomiljeniji likovi. Salingerov je stil postao i uzorom za kreiranje filmskih likova glumaca iz iste generacije – Jamesa Deana i Marlona Branda, i današnjim naraštajima omiljenih romantičnih »buntovnika bez razloga«.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Kozmopolitski lavovi i nacionalni lisci</p>
<p>Ulrich Beck: »Moć protiv moći u doba globalizacije«, Školska knjiga, Zagreb, str. 420</p>
<p>Beck objašnjava kako kozmopolitizam znači djelovanje u svijetu propusnih granica. Posljedica je toga da se danas možemo miješati u unutarnje stvari drugih, ali i da se drugi mogu miješati u naša unutarnja pitanja</p>
<p>Njemački sociolog Ulrich Beck, predavač na sveučilištu u Muenchenu, ubraja se među najutjecajnije europske stručnjake za probleme globalizacije. O tome je napisao nekoliko knjiga i mnoštvo studija i eseja, od kojih posebno treba izdvojiti 2000. u Cambridgeu na engleskom jeziku objavljeno »Svjetsko društvo rizika«. Knjiga je to koja je lucidno definirala ključni problem globalizacijskog procesa, a to je profesionalna i socijalna nesigurnost koja proizlazi iz promjena u načinu funkcioniranja svjetskoga gospodarstva.</p>
<p> Nedavno je zagrebačka »Školska knjiga«, uz financijsku potporu Goethe-instituta, objavila prijevod novije Beckove knjige, prvotno tiskane 2002. u Frankfurtu, čiji je naslov »Moć protiv moći u doba globalizacije: nova svjetskopolitička ekonomija«. Ta je knjiga, kako to u svom uvodu i autor naglašava, svojevrsni odgovor na pojavu desnog populizma kao reakcije »na nedostatak bilo kakve perspektive u odnosu na svijet čije se granice i osnove stalno mijenjaju«. Beck smatra da je takav vid populističke kritike proizašao iz svijeta čije su ideje vodilje bile puna zaposlenost, premoć politike nacionalne države nad nacionalnim gospodarstvom te jasna teritorijalna suverenost i identitet. </p>
<p> No, takva svijeta više nema i treba se što brže i efikasnije prilagoditi novim realnostima, to više što su nacionalne države, naglašava autor, bile i nepresušno izvorište nebrojenih sukoba i ratova. Današnji odgovor na to stanje ne smije biti tendencija pojedinih međunarodnih institucija da se kao nadnacionalne strukture nametnu nad nacionalnim, djelujući na isti način. Jedini je put, kaže, istinska kozmolitizacija svijeta, u kojoj je težište na afirmaciji univerzalnih i nepovredivih ljudskih prava. Beck objašnjava potrebom da se sada moć stječe na sasvim drugim temeljima:</p>
<p>»Tko razmišlja samo nacionalno, gubi. Samo tko nauči gledati svijet kozmopolitskim očima, može s jedne strane izbjeći troškove propadanja, a s druge, za sebe otkriti, iskušati i usvojiti nove opcije i prilike za stjecanje moći… Suverenitet se više ne doživljava, omogućuje i razvija homogenošću i zatvaranjem, već raznolikošću i udruživanjem… Kozmopolitski igrači raspolažu, dakle, u odnosu prema svojim tek nacionalnim protivnicima, s nekoliko aduta. To je ta višerazinska igra političkog, spretno postavljanje dvostruke predstave koja čak zna razlikovati tek simboličnu politiku i simboličku politiku u svrhu provedbe kozmopolitskih projekata i iskusnim kozmopolitskim 'lavovima' daje nadmoć nad nacionalnim 'liscima'«.</p>
<p> Drugim riječima, Beck bez suvišnih emocija objašnjava kako kozmopolitizam znači djelovanje u svijetu propusnih granica. Posljedica je toga da se danas možemo miješati u unutarnje stvari drugih, ali i da se drugi mogu miješati u naša unutarnja pitanja. To, doduše, ovisi o kozmopolitskoj hijerarhiji moći. Kad je pak riječ o ljudskim pravima, autor drži da će s vremenom ona postati ne samo kriterij političke prihvatljivosti, nego i ključni kriterij dobivanja ili uskraćivanja vanjskih investicija. Na dinamičniji gospodarski razvoj neće, dakle, moći računati zemlje koje ih nisu spremne u potpunosti poštivati.</p>
<p> Šteta je što priređivači knjige nisu ovoj inspirativnoj knjizi priložili i adekvatni predgovor ili pogovor o autorovim znanstvenim dosezima, kao i Beckovu biografiju. </p>
<p>Željko Krušelj</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Novi dom »Mone Lise« </p>
<p>Odnedavno »Mona Lisa« zagonetno se smiješi brojnim posjetiteljima sa zida »Salle des Etats«, prostrane galerije u Louvreu koja je do 1870. godine služila za parlamentarne rasprave, a u čije je renoviranje od 2001. godine uloženo 4,8 milijuna eura. Oko šest milijuna posjetitelja, koliko ih godišnje dođe vidjeti sliku, u njezinu bivšem domu dvorani »Salle Rosa« stvaralo je velike gužve. »Razmišljao sam o nekome tko dolazi vidjeti Monu Lisu i kojem se kaže: 'Idi tamo, okreni se desno, okreni se lijevo i tamo je'. To je do sada bilo nemoguće«, rekao je peruanski arhitekt Lorenzo Piqueras, dodavši kako će se »ovdje doći ravno pred nju. Odmah ju vidite, idete prema njoj i vidite je sve vrijeme. U novom okruženju veličine 840 četvornih metara i s novim osvjetljenjem koje naglašava njezine boje, »Mona Lisa« je u društvu s 50-ak drugih slika talijanskog slikarstva 16. stoljeća, među kojima je i »Gozba u Kani« Paola Veronesea. [S. T. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Otvorenje sajma »Artbrussels« </p>
<p>Jedan od vodećih sajmova u svijetu suvremene likovne umjetnosti »Artbrussels« otvara se 15. travnja u Bruxellesu. Pažljivim odabirom europskih i sjevernoameričkih galerija spomenuti sajam zasluženo nosi epitet jednog od značajnijih sajmova suvremene umjetničke produkcije. Uz predstavljanje već poznatih galerija i galerista, organizatori »Artbrusselsa« odlučili su se i za promociju novih europskih galerija čije će predstavljanje biti financirano sponzorima Sajma. Uz spomenuti program, ovaj Sajam će obilovati mnogim raspravama i okruglim stolovima, a prati ga i izložba »Visionary Belgium«. [L. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Aslamova ritualna ubojstva</p>
<p>Roman »Maps for Last Lovers« (Mape za izgubljene ljubavnike) Nadeema Aslama, pisca iz zapadnog Yorkshirea, proglašen je dobitnikom ovogodišnje književne nagrade Kiriyama u San Franciscu, a našao se i na popisu polufinalista Bookerove nagrade za 2004. godinu. Roman je nadahnut nesrećom u neimenovanom gradu, a tematski je poseban i aktualan jer obrađuje ritualna ubojstva u britanskoj muslimanskoj zajednici. [G. Đ.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Momčadi treba šok </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Uprava Hajduka je smjenom Blaža Sliškovića i instaliranjem Igora Štimca za prvog trenera odradila još jedan dan u uredu. Kirurškim rezom, bolnim, ali po njezinu mišljenju nužnim, pokušava vratiti momčad na pobjednički put. Samo jedan bod u dva domaća susreta, protiv Zagreba i Rijeke, nakrivio je »bijeli« brod na putu prema obrani naslova prvaka. Stoga smjena nije iznenađujuća, a čelnici kluba su odlučili prvom čovjeku struke Igoru Štimcu povjeriti zadatak pronalaženja pobjedničke formule. </p>
<p>Štimac se tako iz ureda spustio u okno i mnogostruko uvećao svoju odgovornost za rezultate. Na trenerskoj je klupi njegov posao mnogo izloženiji kritici nego dok je tek modelirao sportsku politiku kluba. Štimcu će savjetima pomagati iskusni strateg Pero Nadoveza, kojem je to treći povratak prvoj momčadi u posljednjih pet godina. U prvom je kratkom mandatu 2000. osvojio kup, a u drugom 2004. vodio je »bijele« samo tri kola i okrunio se naslovom prvaka. I u toj su prošlosezonskoj, kratkoj suradnji Štimac i Nadoveza djelovali skladno, pa se Uprava nada da je ovaj tandem pobjednička formula. </p>
<p>Ujedno, direktor Fredi Fiorentini objedinit će i funkciju sportskog direktora. Predsjednik Branko Grgić je nakon inauguracije Štimca za trenera rekao: </p>
<p>»Smatrali smo da je momčadi trebao šok i odlučili smo se za smjenu trenera. Štimac dobro poznaje ove igrače i stanje momčadi te vjerujemo da će zajedno s Perom Nadovezom moći ispuniti naše zahtjeve, a to je osvajanje trofeja. Činjenica je da je u ovakvim kriznim trenucima lakše smijeniti jednog čovjeka nego cijelu momčad. Plan je da Štimac i Nadoveza vode prvu momčad do kraja sezone.« </p>
<p>Štimac vrlo brzo treba probuditi goropadnost u momčadi, koja je u posljednje vrijeme iskazivala strah od rezultata. </p>
<p>»Zahvaljujem Sliškoviću na svemu što je uradio u ovom kratkom razdoblju. Ostavlja Hajduk na prvom mjestu i u polufinalu kupa, a u sportu je uvijek tako, minute te dijele od uspjeha ili neuspjeha. Prihvaćam odgovornost za ovaj niz teških utakmica do kraja sezone. Uvjeren sam da ću iz ovoga kadra izvući maksimum te da ćemo pesimizam okrenuti u optimizam. Hajduk ne boluje od sindroma Dinama, od velikog smo se trenera oprostili kao veliki klub. Što se tiče igre, tražit ćemo pobjede na svim travnjacima, a od najstarijih ću tražiti i najveću odgovornost. Igrat će oni koji vjeruju u pobjede«, zaključio je Štimac. </p>
<p>Što se tiče stručnog stožera, uz Štimca i Nadovezu bit će Siniša Jalić, dok će kondicijski trener biti Duje Poljak. Prvom Sliškovićevom suradniku Miši Krstičeviću ponuđen je posao voditelja omladinske škole. Također je novost da igrači bez specijalnog dopuštenja ne smiju govoriti za medije. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Slišković: Drago mi je da me je naslijedio Štimac </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Blaž Slišković je u ponedjeljak ujutro izgledao kao da je ostao bez najdraže igračke. Nije ispunio svoju želje da s Hajdukom osvoji trofej, kao ni da izdrži ugovor do kraja, 2007. godine. No, poput pravog je gospodina, srdačnog i iskrenog, s predsjednikom Brankom Grgićem i bivšim šefom struke, danas novim trenerom Igorom Štimcem, došao do novinara i rekao: </p>
<p>»Želim od srca da Hajduk ostvari svoj cilj i osvoji dvostruku krunu. Izvukli smo klub iz krize, a moj odlazak ne bi trebao poremetiti planove. Drago mi je da me je naslijedio Štimac, on najbolje poznaje momčad i igrače, dobre i loše strane Hajduka. Osvoji li Hajduk barem trofej, mali dio zasluga bit će moj i to me čini zadovoljnim.«</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Zagrebaši premašili sva očekivanja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kada je o rukometašima Zagreba riječ, čini se da se zahuktavaju kako se sezona bliži kraju. Naime, u uzvratu polufinala Kupa pobjednika kupova zagrebaši su pobijedili makedonski Vardar sa 34-26 (16-11) i plasirali se u finale drugoga po rangu europskoga kupa, u kojem će igrati protiv španjolskog Ademara iz Leona, u kojem igra naš zlatni Petar Metličić. Vardar nije odigrao onako kako može, ali mu protiv ovakvog Zagreba ništa ne bi pomoglo. Uostalom, to je priznao i Vardarov trener Dragan Đukić: </p>
<p>»U finale su ušle dvije najbolje momčadi. Zagreb nas je dotukao ranim uvjerljivim vodstvom, čak i kad smo se priključili, uzvratili su novom serijom i sve riješili. Na ovakvoj se igri Zagrebu može samo čestitati.« </p>
<p>Nije samo pohvalno za Zagrebovu momčad što je izborila vrijednu pobjedu, još je bolje od toga što je to izborila na prekrasan način. </p>
<p>Zagrebaši su igrali kao u transu, funkcioniralo je sve kao po špagici. A takav Zagreb dugo nismo gledali. Da Zagreb igra dobru obranu, to je poznato. No, njegova je slaba strana bila napadačka igra, jer mu nedostaje pravi šuter tipa Blaženka Lackovića, a ne bi na odmet bio ni razigravač poput Ivana Balića. No, u »Kutiji šibica« nema ni jednog ni drugog. U kakvom je sastavu Zagreb počeo sezonu, nitko se nije usudio ni nadati da bi na kraju zagrebaši igrali europski finale. </p>
<p>Cilj s početka sezone bio je plasman u četvrtfinale Lige prvaka ili polufinale Kupa pobjednika kupova. I to ako ždrijeb bude dobar. Izuzmemo li jaki Valladolid u četvrtfinalu, ždrijeb je nakon toga pomazio zagrebaše i oni su to iskoristili. Pogotovo što su nadoknadili Valladolidovu prednost od pet pogodaka, Partizanovu od tri i na kraju Vardarovu od dva pogotka. Za to su nagrađeni finalom. </p>
<p>Zagrebovi su stratezi, Lino Červar i Silvio Ivandija, mućkali ono što su imali i u konačnici smućkali igru kojoj se teško može naći zamjerka. Istina, govori se tu samo o jednoj utakmici, ali je ta utakmica pokazatelj da Zagreb ipak može. Rukomet je sport u kojem suci mogu dosta toga skrojiti, dobrog i(li) lošeg, ali brojke ne lažu ni u jednom sportu. A Zagrebove brojke polufinalnog dvoboja govore dovoljno same za sebe. </p>
<p>Dakle, Zagreb je u prvom poluvremenu postigao 16 pogodaka iz 25 pokušaja, što daje jako dobrih 64 posto uspješnosti.</p>
<p> U drugom su poluvremenu zagrebaši ubacili u višu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i za 18 pogodaka trebala su im 23 udarca, a to je fenomenalnih 78 posto efikasnosti. Dodamo li ukupnom odličnom postotku od 71 posto samo 12 tehničkih pogrešaka, ispada da su rukometaši Zagreba imali 57 posto ukupne učinkovitosti, što je ne samo jako dobro, već i najbolji Zagrebov učinak ove sezone. </p>
<p>Četvorica Zagrebovih igrača ravnopravno dijele naziv junaka; Slavko Goluža, Igor Vori, Zvonimir Bilić i Zlatko Horvat. </p>
<p> Najbolji postotak uspješnosti ima Goluža (89 posto, osam golova iz devet pokušaja), a njemu uz bok su Vori i Horvat (obojica sedam od devet, što je 78 posto) te Bilić (četiri pogotka iz šest udaraca, 67 posto). A kad četvorica igrača imaju ovako visok postotak realizacije, koji govori o iznimnoj koncentraciji, to donosi rezultate. Zagrebov je rezultat plasman u europski finale, prvi nakon pet godina. </p>
<p>Finale je ispit sam po sebi, jaki je suparnik još već izazov, a zagrebaši su pokazali da se znaju nositi s time. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ekspresne kvalifikacije za Goodyear ligu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon što je pet hrvatskih klubova odigralo maratonskih 30 kola Goodyear lige, na red je došlo i njihovo priključenje prvenstvu Hrvatske za košarkaše. U utorak počinje Liga za prvaka, koja će iznjedriti 14. po redu državnog prvaka. Dosad je Cibona osvojila 12 naslova, seriju je jedino prekinuo Split prije dvije godine. Osam će klubova odigrati ekspresno domaće prvenstvo, na teren će gotovo svakih 48 sati. Nakon 14 kola slijedi doigravanje, polufinale na dvije pobjede i finale na tri pobjede. </p>
<p>Manje od naslova prvaka, koje u postojećem odnosu snaga i važnosti ionako ne znači ništa, osim prestiža u priči »tko je prvi u selu«, zanimljivija će biti borba za Goodyear ligu u kojoj će, zbog najlošijega koeficijenta, od jeseni biti mjesta za samo tri hrvatska kluba. Tužno je što domaće prvenstvo gledamo isključivo kroz prizmu plasmana u Goodyear ligu. Po našoj procjeni, pet će se klubova boriti za ta tri mjesta »koja život znače« - Cibona, Zadar, Split, Zagreb i Šibenka. Ostale tri momčadi, Dubrovnik, Zagorje i Brod vjerojatno su zadovoljne samim plasmanom u Ligu za prvaka. </p>
<p>I ove su godine cibosi najozbiljniji kandidati za novu »kantu«, no ne treba zaboraviti na Zadar, koji je u finalu Kupa Krešimira Ćosića pobijedio cibose i podignuo prvi trofej sezone. Da je Cibona ozbiljno shvatila domaće prvenstvo svjedoči i 50 tisuća dolara koje su u »tornju« izdvojili za australskog braniča Jasona Smitha. Nakon svih problema, domaći bi naslov, koliko god bio beznačajan, na »vukove« imao analgetski učinak na kraju nemirne sezone. </p>
<p>Zadar je, kako smo već kazali, odmah uz bok Ciboni. S prvim zadarskim naslovom prvaka Hrvatske, u Jazinama bi istodobno počela gradnja spomenika Giuseppeu Gjergji, koji je arhitekt ovogodišnjeg Zadra. Splićani će ponovno »gristi« za Goodyear ligu koja im je ove sezone donijela poraze u čak 80 posto utakmica i ponovno lutanje u vizijama kluba. Dolazak cijenjenog trenera Danijela Jusupa na Gripe trebao bi značiti pomak u igri jedne od najnadarenijih momčadi regije. </p>
<p>Solidna je momčad Šibenke, pod vodstvom Hrvoja Vlašića, upisala nekoliko pobjeda protiv favorita u Goodyear ligi i nije bez izgleda biti među tri momčadi koje će i iduće godine igrati u regionalnom natjecanju. Zagrebova je igra ove godine sličila na vožnju lunaparkom, tko zna kako će momčad iz Trnskog igrati u sljedeća dva mjeseca. Bilo bi nepravedno ne spomenuti Ligu za ostanak u kojoj se »koprca« šest klubova. Posljednjeplasirana Dubrava u kojoj igra nadarena Cibonina mladost na rubu je ispadanja u A-2 ligu, dok će Zrinjevac najvjerojatnije u razigravanje za ostanak u prvoj ligi. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Uzvrat je prilika koju Podravka ne smije propustiti</p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> – Rukometašice Podravke Vegete dosad su osjetile tri europska finala. Nastupile su u finalu Kupa EHF-a, u kojem su izgubile od poljskog Montexa, ali su osvojile naslov u Ligi prvakinja, pobijedivši Hypo. Sezonu kasnije iste su se suparnice ponovno našle u finalu Lige prvakinja, ali je ovog puta slavio Hypo. Nakon neodlučenih 31-31 u prvoj utakmici polufinala u Kupu pobjednica kupova u Nürnbergu Podravka je na korak i od trećeg finala.</p>
<p>»Rekao sam nakon Valencije da je ova utakmica nova tema za razgovor s igračicama. Rijetko se pruža takva prilika, pogotovo mlađim djevojkama. Njima to mora biti motivacija. Naša forma nije loša, ali Njemice su jednako dobre«, kaže trener Podravke Josip Šojat, tvorac ovoga Podravkina »čuda«. </p>
<p>Šojat smatra da Podravka Vegeta može odigrati kvalitetniju obranu nego u Njemačkoj, a nada se da će i vratarice biti raspoložene. </p>
<p>»Njemice imaju isti pristup igri kao i mi, čekaju svojih pet minuta. Stoga, sve je otvoreno.« </p>
<p>Šojat puno razgovara sa svojim igračicama.</p>
<p>»Moram nešto ostaviti i za finale, jer već sad razmišljam o njemu. Ako sada sve kažem, to kod igračica može izazvati negativnu reakciju. Mislim da smo mnogo toga riješili, sada možemo pričati o tome što djevojkama ova utakmica i prolaz u finale može značiti«, objašnjava Šojat novi pristup u pripremi utakmice i na kraju dodaje: </p>
<p>»Moramo biti svjesni kriznih i važnih trenutaka u igri. Ne trebamo se bojati pogrešaka, jer su one sastavni dio igre. U ovom će dvoboju biti važno tko će koga nadmudriti, s time da i dalje postižemo golove iz kontre, koji su produkt dobre obrane.« [I. Č. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Slovenski četverac brži od zadarskog </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Drugoga dana veslačke regate Croatia Open najviše je pažnje privukla utrka četveraca bez kormilara. Pobjeda je otišla posadi slovenskog Bleda sastavljenoj od braće Pirih te Klemenčiča i Sračnjeka. Slovenci su u cilj ušli za 6:15.43 minuta, četiri sekunde brže od Branimira Vujevića, Petra Milina, Marka Dragičevića i Frane Nisitea iz zadarskog Jadrana. Zanimljivo, druga je, mlađa posada Jadrana (braća Begović, Dukić i Stojčević) bila samo 20 stotinki slabija od prve. Mario Vekić je malo popravio loš dojam od subote, kad je u samcu zapeo u kvalifikacijama. S klupskim je kolegom Lenkom Dragojevićem bio drugi u dvojcu na pariće. Mirna Rajle-Brođanac subotnjem je drugom mjestu u samcu dodala pobjedu, istina u slabijoj konkurenciji. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Lagana pobjeda Hrvatske na startu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska hokejaška reprezentacija uvjerljivom je pobjedom započela Svjetsko prvenstvo Divizije II, svladavši Bugarsku rezultatom 9-1 (3-0, 3-0, 3-1). </p>
<p>Hrvatska je reprezentacija pokazala odličnu igru u napadu, uputili su čak trideset udaraca više na gol od protivnika, ali i velike propuste u obrani, koje Bugari nisu znali iskoristiti. </p>
<p>U želji za postizanjem što više pogodaka protiv vidljivo slabijeg protivnika ostavljeno je bilo dosta prostora za kontranapade, koje bi jači suparnici zasigurno znali nekoliko puta iskoristiti. </p>
<p>Naši su »oklopnici« pritisnuli Bugare od samoga starta, ali tek je u desetoj minuti pokleknula njihova obrana. Strijelac je bio Igor Jačmenjak, a pitanje pobjednika time je i dobilo odgovor. </p>
<p>Hrvati su nakon toga nemilosrdno trpali mrežu suparnika.</p>
<p>»Ulazak u turnir nije bio lagan, no najbitnije je da smo pobijedili. Ipak, trebat ćemo pružiti više kako bismo ostvarili plasman u Diviziju I. Bila nam je velika želja zabiti što više golova, no zbog toga smo ostavili previše prostora Bugarima za kontranapade«, rekao je najefikasniji u našim redovima, Tomislav Grozaj. </p>
<p>»Nisam čak šest godina postigao pogodak za reprezentaciju, a danas čak dva uz asistenciju«, rekao je najbolji igrač utakmice Ivan Glavota i dodao: »U sljedećim utakmica bit ćemo još bolji, ovo je tek bio početak«.</p>
<p>Izbornik Zdenek Vojta očekivao je više: </p>
<p>»Moralo je biti bolje. Radili smo nepromišljene pogreške u obrani i trebali smo postići još više pogodaka.« </p>
<p> ></p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Hrvatska »pregazila« Novi Zeland</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Druga utakmica na Svjetskom prvenstvu divizije II donijela je hrvatskoj reprezentaciji i drugu pobjedu. Naša izabrana vrsta prikazala je odličnu igru i pobijedila Novi Zeland 14-0 (5-0, 5-0, 4-0). Novozelanđani su se pokazali kao kvalitetom lošiji protivnik od Bugarske i njih će zagrebačka publika upamtiti samo po »haki«, ritualnom plesu kojeg su prije dvoboja izveli na ledu. </p>
<p>Od samog starta Hrvatska je vršila pritisak pred vratima gostiju koji su u prvih 20 minuta samo četiri puta prenijeli pločicu u našu trećinu. Igrači Zdeneka Vojte pred 1800 gledatelja odigrali su odličnih 30 minuta dvoboja nakon kojeg su vodili čak 10-0. Do kraja utakmice u laganom ritmu naši reprezentativci postigli su još pet pogodaka najboljem igraču gostiju vrataru Livingstonu. Ponajbolji u našim redovima bili su Grozaj sa tri, odnosno Mlađenović i Smojver sa dva postignuta pogotka. Kao ilustracija Hrvatske nadmoći govore udarci na vrata – Hrvatska je imala 64 udarca, a gosti 11.</p>
<p>»Igrali smo bolje nego protiv Bugara. Pristup igri je bio puno ozbiljniji i lagano smo pobijedili. U srijedu nas čeka puno ozbiljniji protivnik - Australija«, rekao je hrvatski reprezetativac Veljko Žibret.</p>
<p>»Zadovoljan mogu biti sa samo dvije trećine. U posljednjoj smo se opet opustili«, rekao je Vojta. </p>
<p>Kapetan hrvatske reprezentacije Damir Gojanović utakmicu je prokomentirao:</p>
<p>»Ovo nije bio pravi test. Novozelanđani jako loše kližu. Razbili smo ih već u startu utakmice.«</p>
<p>Sljedeći dvoboj Hrvatska igra protiv Australije u srijedu u 20 sati. </p>
<p> • Rezultati, 2. kolo: Australija – Turska 20-1, Južna Koreja – Bugarska 7-0. </p>
<p>Na ljestvici Australija, Hrvatska i Južna Koreja imaju po 4 boda, dok su Bugarska, Novi Zeland i Turska bez bodova.</p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Ukida se pravo na pogrešan start u trkačkim disciplinama</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Međunarodni atletski savez (IAAF) namjerava izmijeniti pravilo oko nepravilnog starta u trkačkim disciplinama. Prema prijedlogu novog pravila više neće biti upozorenja, već će se svaki pogrešan start sankcionirati diskvalifikacijom. </p>
<p>»Prijedlog za izmjenu ovog pravila donesen je kako bi se onemogućilo trkače koji namjerno prvi put pogrešno startaju kako bi psihički utjecali na svoje suparnike«, rekao je glavni tajnik IAAF-a Istvan Gyulai. Ovaj prijedlog trebao bi biti prihvaćen ili odbačen na Kongresu IAAF-a u Helsinkiju uoči ovogodišnjeg Svjetskog prvenstva. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Pentagon 2006. povlači 40.000 vojnika iz Iraka </p>
<p>Dvije godine nakon pada režima Saddama Husseina, američki vojni stratezi procjenjuju kako je napredak u borbi protiv pobunjenika i obuci iračkih snaga sigurnosti tolik da se može planirati značajnije povlačenje američkih vojnika iz Iraka već početkom iduće godine, izjavili su za The New York Times viši dužnosnici Pentagona. </p>
<p>Zapovjednik iračkih snaga u Iraku, general George Casey odbio je precizirati o kolikom smanjenju broja američkih vojnika se radi, no ostali neimenovani vojni dužnosnici izjavili su za NYT da bi se broj vojnika sa sadašnjih 142.000 mogao smanjiti na 105.000. U Pentagonu kao ohrabrujući podatak navode opadanje broja napada na savezničke snage sa 140, koliko je bilo uoči iračkih izbora, na 30-40 napada dnevno. Iako je, statistički gledano, samo oko polovina svih napada završila žrtvama i većom štetom, činjenica je da statistički u Iraku svakog dana pogine jedan američki vojnik. </p>
<p>Procjenjuje se da u Iraku djeluje između 12.000 i 20.000 pobunjenika, dobro plaćenih i sposobnih za brze promjene taktike i izvođenje smrtonosnih napada. Posljednji napadi su uglavnom detaljno isplanirani i usmjereni na stradanje što većeg broja iračkih civila i pripadnika iračkih snaga sigurnosti. Američki predsjednik George Bush rekao je prošloga mjeseca da će »američki vojnici otići iz Iraka kada se Iračani budu sposobni sami obraniti«. [M.B.]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Sharon najavljuje kolaps Abbasove vlade </p>
<p>Oštre izraelske prijetnje Palestincima podudarile su se s dolaskom Ariela Sharona u SAD / Bush želi brzo razrješenje izraelsko-palestinskog sukoba i suprotstavlja se Sharonovom planu izgradnje novih kuća za židovske doseljenike</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izraelski premijer Ariel Sharon upozorio je na mogućnost skorog kolapsa vlasti palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa (Abu Mazena) zbog toga što se, kako je rekao, ne pridržava zadanih obećanja. Istovjetna upozorenja došla su i od izraelskog ministra obrane Shaula Mofaza i moćnog ministra financija Benjamina Netanyahua. </p>
<p>Neposredni povod za taj istup bilo je navodno ispaljivanje nekoliko desetaka palestinskih raketa »qassam« (ručne izrade) i minobacačkih granata na židovsko naselje Gush Katif u Pojasu Gaze.</p>
<p> Prema tvrdnjama očevidaca i nekih zapadnih izvjestitelja, do palestinske vatre (nije bilo ozlijeđenih) došlo je neposredno nakon što su izraelski vojnici u Gazi ubili trojicu mladih Palestinaca.</p>
<p>Oštre izraelske prijetnje podudarile su se sa dolaskom u SAD, u nedjelju navečer, izraelskog premijera Ariela Sharona. One, očito, trebaju poslužiti ne samo kao upozorenje Palestincima već i najvećoj svjetskoj velesili da ne dovodi u pitanje izraelsku srednjoistočnu odlučnost.</p>
<p> Sharon, koji je odsjeo u hotelu Waco u Teksasu, iznijet će takva stajališta američkom predsjedniku Georgeu Bushu na njegovom ranču Crawford.</p>
<p>Sharon, otac židovskih naselja na okupiranim palestinskim teritorijima, kako ga u ponedjeljak naziva list Haaretz, neposredno nakon dolasku hotel sastao se s američkom državnom tajnicom Condoleezzom Rice. Razgovor je obuhvatio pitanje povlačenja izraelskih postrojbi, situaciju na okupiranim područjima i iranske nuklearne prijetnje. </p>
<p>Bush, opterećen krizom u Iraku, želi brzo razrješenje izraelsko-palestinskog konflikta.</p>
<p> On se oštro suprotstavio Sharonovom planu izgradnje 3650 kuća na Zapadnoj obali za židovske doseljenike. Smatra da »Putokaz mira« sadrži jasne obveze s tim u vezi. Bush tako priprema platformu za predstojeći dolazak na njegov ranč saudijskog krunskog princa Abdullaha (25. travnja), a potom i svibanjski susret s palestinskim predsjednikom Abbasom.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Bill Clinton Annanov izaslanik</p>
<p>Clinton će u ime UN-a kao posebni izaslanik Kofija Annana, iduće dvije godine biti zadužen za obilazak zemalja pogođenih tsunamijem te koordinirati raspodjelu pomoći </p>
<p>NEW YORK, (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bivši američki predsjednik Bill Clinton održat će u srijedu na East Riveru zajedno s glavnim tajnikom UN-a Kofijem Annanom konferenciju za novinare na kojoj će biti obznanjeni detalji njegovog humanitarnog angažmana za pomoć žrtvama tsunamija.</p>
<p>Clinton će u ime UN-a, kao specijalni izaslanik glavnog tajnika iduće dvije godine biti zadužen za obilazak zemalja pogođenih ovom prirodnom katastrofom i za koordiniranje raspodjele pomoći vrijedne nekoliko milijardi dolara.</p>
<p>Računa se da je do sada skupljeno ili obećano više od 5,8 milijardi dolara, od čega je, prema medijskim izvješćima, na raspolaganju već oko 1,5 milijardi. Ima, međutim, medijskih izvješća u američkim novinama u kojima se navodi da bi ukupni fondovi za žrtve tsunamija mogli biti između sedam i 12 milijardi dolara. Jedna od primarnih zadaća za Billa Clintona bit će da se brine o transparentnom raspolaganju i trošenju tih sredstava. </p>
<p>Rekordno visoka sredstva prikupljena su za samo tri mjeseca. To je kod nekih kritičara pobudilo pitanje je li međunarodna zajednica pretjerano reagirala na ovu prirodnu katastrofu, zanemarujući mnoga druga područja i žrtve, npr. potresa u Iranu na primjer. U timu Billa Clintona, prema prvim medijskim izvješćima, svjesni su i nekih grešaka kao što je pomoć blokirana u lukama, udvostručavanje usluga i nedostatak koordinacije, već tako indikativnih kad je angažman UN-a u pitanju.</p>
<p>Prema prvim najavama iz kabineta glavnog tajnika UN-a, bivši američki predsjednik radit će na realizaciji ambicioznog programa obnove porušenih kuća, izgradnji novih škola i bolnica. Uz Clintona, za koga se podsjeća da je rekonvalescent jer je u rujnu prošle godine imao operaciju na otvorenom srcu kad su mu ugrađene četiri premosnice, a samo prije mjesec dana imao i drugu operaciju u vezi s komplikacijama na plućima, radit će njegov bivši šef kabineta Erskine B. Bowles. On je već dobio ured u zgradi UN-a u New Yorku, odakle je već putovao u procjenu situacije u Indoneziju, Maldive i Šri Lanku. </p>
<p>Krajem svibnja, i Clinton planira sedmodnevni put u neke od 10 oceanskih zemalja pogođenih tsunamijem, a zatim i obilazak nekih europskih zemalja gdje će se susresti s tamošnjim šefovima država ili vlada. Clinton je već obišao područje Daleke Azije zajedno sa bivšim predsjednikom Georgeom Bushem, seniorom. Je li ovo samo uvod u veliki posao koji ga u Ujedinjenim narodima očekuje, jer mnogi tvrde da Clinton ima ambicije postati novim glavnim tajnikom UN-a, ostaje da se vidi.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Beograd na provjeri </p>
<p>Tadić, Koštunica i Drašković prenijeli su Kontaktnoj skupini stav Beograda da Srbija želi Kosovu ponuditi »više od autonomije«, ali da nikada neće prihvatiti njegovu neovisnost </p>
<p>Vlasti Republike Srpske prebacuju haaške optuženike preko Drine kako bi za njihovu predaju zasluge pripale vladi Srbije</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Beograd je poprište užurbane diplomatske aktivnosti neposredno prije odluke Europske komisije o tome hoće li preporučiti Vijeću ministara Europske unije da potvrdi Studiju o izvedivosti pridruživanja Srbije i Crne Gore Europskoj uniji. </p>
<p>Srbiju i Crnu Goru u ponedjeljak su posjetili visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Paddy Ashdown i politički direktori ministarstava vanjskih poslova zemalja članica Kontaktne skupine. </p>
<p>Cilj tih posjeta je posljednja je provjera odnosa Srbije i Crne Gore prema Bosni i Hercegovini, suradnje SCG s Međunarodnim sudom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Haagu i primjene standarda za Kosovo te upoznavanje sa stavovima o budućem statusu Kosova.</p>
<p>Paddy Ashdown sastao se s predsjednikom Srbije Borisom Tadićem, ministrom vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Vukom Draškovićem, srbijanskim premijerom Vojislavom Koštunicom i patrijarhom Srpske pravoslavne crkve Pavlom. </p>
<p>Glavna tema razgovora bila je suradnja Srbije i Crne Gore i Bosne i Hercegovine u izvođenju preostalih optuženih za ratne zločine pred lice pravde, naročito onih najtraženijih, Radovana Karadžića i Ratka Mladića. </p>
<p>Ashdown, koji je od listopada 2004. smijenio više od stotinu visokih dužnosnika bosanskih Srba u pokušaju da razbije mrežu organiziranog kriminala koji pomaže skrivanje haaških optuženika, nije presretan što sigurnosne strukture Republike Srpske prebacuju optuženike preko Drine kako bi za njihovu dobrovoljnu (i dobro sponzoriranu) predaju zasluge pripale vladi Srbije. S druge strane, njemu je jasno da se nikakav ozbiljniji pomak u BiH ne može napraviti dok su Karadžić i Mladić na slobodi, i očajnički mu je potrebna pomoć Beograda koji se nećka priznati da krije Mladića, a vjerojatno i Karadžića.</p>
<p>Teški razgovori s visokim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH bili su samo uvod za susret sa političkim direktorima ministarstava vanjskih poslova zemalja članica Kontaktne skupine. Prvi put zajedno u dijalogu s Kontaktnom skupinom bili su Tadić, Koštunica i Drašković. </p>
<p>Oni su međunarodnim predstavnicima prenijeli stav Beograda da nema primjene standarda te da Srbija želi Kosovu ponuditi »više od autonomije«, ali da nikada neće prihvatiti njegovu neovisnost. Nastup visokih dužnosnika tumači se kao demonstracija jedinstva svih razina vlasti. </p>
<p>Njihova poruka, međutim, nije impresionirala Kontaktnu skupinu koja ima drukčije viđenje procesa i smatra da bi razgovori o budućem statusu Kosova mogli početi u rujnu ove godine. </p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Zoran Đinđić ubijen u akciji »Stop Haagu«</p>
<p>Bivši član Demokratske stranke Čedomir Jovanović izjavio je da je srbijanski premijer Zoran Đinđić ubijen u akciji radnog naziva »Stop Haagu«. Kao vicepremijer u Đinđićevoj vladi, Jovanović je u ponedjeljak svjedočio pred posebnim sudom za organizirani kriminal u Beogradu tvrdeći da je iza atentata u ožujku 2003. stajala Jedinica za specijalne operacije, tzv. crvene beretke, čiji su se pripadnici povremeno bunili još od 2001. u strahu od sudskog i haaškog progona za ratna zlodjela. Danas glavnoosumnjičeni za organizaciju ubojstva Milorad Luković Ulemek Legija zapovijedao je tom policijskom postrojbom i nakon što je bio umirovljen, a njezin »izvaninstitucionalni« zapovjednik bio je vođa kriminalnog zemunskog klana Spasojević, inače ubijen u akciji potrage za Đinđićevim ubojicama. Prema tvrdnjama Jovanovića, čije se svjedočenje očekivalo s nestrpljenjem, Srbijom vlada zločinačko udruženje koje ima za cilj uništenje demokratizacije. U sve je umiješana i Srpska pravoslavna crkva, kaže, a tu tezu dokazuje podatkom da je Đinđićeva vlada uvela vjeronauk u škole kako Crkva ne bi reagirala na izručenje Miloševića Haagu. [V.F.P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Veliki brat je slijep</p>
<p>Od postavljanja gradskih sigurnosnih kamera za nadzor, po uzoru na Prag i Beč, odustalo se pod izgovorom da bi to bilo zadiranje u privatnost građana</p>
<p>U većinu zagrebačkih bolnica i škola</p>
<p> - što smo i istražili - može ući svatko, gotovo neprimijećen, jer nemaju nikakav sustav zaštite. Primjerice, u KBC Rebro i Kliniku za Traumatologiju, kao i u svaku drugu bolnicu, može se ući bez problema i tamo provesti sate, zavirujući čak i u operacijske dvorane. Ne moramo ni napominjati da takvo »osiguranje« ostavlja otvoren prostor za krađe lijekova, skupih medicinskih instrumenata, stvari… Uostalom, prije nekoliko godina je srednjoškolac Siniša Filipović navukao bijeli ogrtač, čak asistirao u nekim operativnim zahvatima i obavljao svakodnevne vizite. Da je njegovo uživljavanje u ulogu kirurga potrajalo, tko zna do kakve je tragedije moglo doći.</p>
<p>Ništa bolje nije ni u vrtićima i školama, koje u pravilu nemaju videonadzor za osiguranje ili pak osiguranu zaštitarsku službu, pa za roditeljskih sastanaka u školu ili vrtić može ući tko god hoće. </p>
<p>Zagrebačka je policija prije dvije godine, potaknuta pozitivnim iskustvima Praga i Beča, prihvatila savjete kolega iz nekih europskih prijestolnica da je postavljanje sigurnosnih kamera za nadzor jedna od uspješnijih metoda zaštite imovine i građane. Predloženi sustav kamera ne pridonosi samo većem uspjehu u razrješavanju kaznenih djela, boljem održavanju javnog reda i mira i regulaciji prometa, nego djeluje i preventivno, a putem sustava može se nadgledati i rad policije. Dobre volje za instaliranje eksperimentalnog sustava sigurnosnih kamera, na Trgu bana Jelačića, nije nedostajalo, ali do realizacije nije došlo. Policija je nerealizirani projekt opravdala financijskim izdacima koji su izuzetno visoki, iako bi se uloženi novac višestruko vratio. Građani su na ideju o postavljanju sigurnosnih kamera reagirali podijeljeno. Većina ju je podržala, smatrajući da bi postavljanje kamera prepolovilo stopu kriminala. Manji dio pak smatra da bi takvo što ugrozilo privatnost, posebice u situacijama koje nemaju nikakve veze s kriminalnim radnjama, a mogu, na primjer, rezultirati - rastavama braka!? Stoga su protivnici ideje »Big Brother« sigurnosnog sustava, braneći se tezom da je dio grada, osobito trgovački centri, banke i veći dio ustanova, ionako premrežen elektronskim okom kamere, predložili korištenje usluga brojnih zaštitarskih ustanova u Hrvatskoj. No tu dolazi do problema, jer mnoge javne ustanove nemaju novca za zaštitarske usluge, koje smatraju skupljima nego što je instaliranje sigurnosnog sustava kamera. A što je s velikim dijelom javnih ustanova koje nemaju nikakvu zaštitu, osim noćnih portira? </p>
<p>Otmica djeteta iz doma u Nazorovoj, svakodnevne pljačke kladionica, razbojstva na ulicama, džeparenja, droga na školskim igralištima, učestalo razbijanje školskih prozora i vandalizam u parkovima, krađe po bolnicama. Zagreb se po tome ne razlikuje od drugih europskih metropola, iako u zagrebačkoj policiji tvrde da živimo u jednom od najsigurnijih europskih gradova… </p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Posljednji pokušaj</p>
<p>Partnerske terapije i savjetovališta namijenjena brakovima u krizi teško mogu zamijeniti nestalo razumijevanje ili potrošene emocije, a ono što savjetovališta i terapije nude jest brži izlaz iz situacije - zajedno ili razdvojeno</p>
<p>Nerijetko je najveći problem zbog kojeg se par, bez obzira na to je li riječ o bračnoj ili izvanbračnoj vezi, nađe pred zidom koji ne može preskočiti upravo u tome što muškarac i žena drukčije poimaju ljubav. Psihologinje Majda Rijavec i Dubravka Miljković u knjizi »Srce moje i tvoje u ljubavi stoje« tvrde da ljudi pod ljubavlju podrazumijevaju različito, a potom je i iskazuju na različite načine. No pravi konflikti ipak su nešto posve drugo. »Partnerske i bračne terapije na koje se odlučuju pojedini parovi predviđaju minimalno desetak seansi kojima se treba odazvati bračni ili izvanbračni par koji želi riješiti svoje probleme«, kaže Marija Bačan, psihijatrica na Poliklinici za zaštitu djece grada Zagreba, koja se bavi upravo partnerskim odnosima. </p>
<p>»Nerijetko se događa da seansi bude i znatno manje, ne zbog toga što se problemi uspiju prije riješiti nego zato što parovi prekidaju terapiju«, kaže Marija Bačan. Psihoterapijska pomoć parovima, prema riječima naše sugovornice, ovisi o motivaciji partnera i vještini psihoterapeuta. »Psihoterapija je priča o svom svjesnom i nesvjesnom, pa neke osobe brzo riješe problem, a drugima treba mnogo više vremena«. Na pitanje može li psihoterapeut na prvoj seansi procijeniti hoće li terapija uroditi plodom, Marija Bačan odgovara: »Nitko nije toliko pametan, no često mogu pretpostaviti hoće li terapija biti učinkovita. Ipak to psihoterapeutu ne daje pravo da odustane na samom početku«. Suze i povišeni tonovi sastavni su dio partnerske terapije, iako nisu nužni za rješavanje problema. </p>
<p>»Osobe koje su u svakodnevnom životu sklone povišenim tonovima češće će ih, dakako, iskazivati i tijekom terapije«, objašnjava Bačan. Ono što partnersku terapiju čini zamršenijom od individualne ili grupne jest u tome što na partnersku terapiju dolaze ljudi koji su u svakodnevnom životu u konfliktu. Stoga je i posao terapeuta teži, a uspjeh neizvjesniji. Međutim, podaci o uspješnosti ne postoje i bilo bi ih teško prikupiti. Jedino pravilo koje se može uspostaviti jest da će partnerska terapija ubrzati konačni ishod. On, međutim, može imati dva svršetka i podrazumijevati brže pomirenje ili brže razdvajanje para. </p>
<p>Ni iskustva crkvenih obiteljskih savjetnika nisu bitno drukčija. Iako su supružnici koji su vjernici u načelu skloniji iskušati sve mogućnosti, pa i posredovanje obiteljskih savjetnika prije nego se definitivno odluče na razvod, praksa crkvenih obiteljskih savjetovališta pokazuje da su njihova posredovanja uspješna samo u desetak posto slučajeva. Unatoč visoku postotku opredijeljenih katolika i čvrstoj crkvenoj dogmi o nerazrješivosti braka, Hrvatska na tom planu ne zaostaje mnogo za Europom. Dok se danas u razvijenim zemljama Europske unije razvrgne svaki drugi brak, u Hrvatskoj se razvrgne svaki treći. </p>
<p>»Ništa se tu ne može učiniti ako jedan ili oba supružnika ne pokazuju spremnost da održe brak. Sve ovisi o njihovoj volji«, kaže Liljana Karlović, obiteljska savjetnica susedgradske podružnice Caritasa zagrebačke Nadbiskupije. »Prije dva tjedna završila sam rad s jednim mladim bračnim parom i bila sam jako nezadovoljna ishodom, jer su se ipak odlučili rastati. Obično su parovi koji dođu na savjetovanje skloni saslušati sve činjenice i sagledati sve mogućnosti, ali ako u njima ne postoji dovoljno čvrsta volja da spase brak, teško se išta može učiniti. Može ih se jedino upozoriti na neke činjenice i potaknuti ih da dobro razmisle o svojim postupcima«, kaže Karlović. Pritom ističe da joj se kao crkvenoj obiteljskoj savjetnici obraćaju više pojedinci nego parovi, i to više žene nego muškarci. »Žene su sklonije nastojanju da očuvaju brak osim kada je suprug teški alkoholičar. Mnogo više razumijevanja pokazuju u slučajevima kada je suprug obolio od PTSP-a«, napominje Caritasova savjetnica, ističući da među onima koji od nje traže pomoć zbog braka u krizi i obiteljskih problema ima sve više pojedinaca koji nisu katolički vjernici. </p>
<p>Inače, Hrvatski je Caritas zbog sve češćih rastava i raspada tradicionalnih obiteljskih vrijednosti u Hrvatskoj još sredinom prošle godine završio s opsežnim programom edukacije obiteljskih savjetnika kada je promovirano njih tridesetak što danas rade u desetak biskupija na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine. »Njihovo djelovanje nije isključivo ograničeno na rad s bračnim parovima nego se proširuje i na druge oblike obiteljskih problema kao što je rad s ovisnicima i oboljelima od posttraumatskoga stresnog sindroma«, napominje Ivan Milovčić, direktor Hrvatskog Caritasa. </p>
<p>Čini se da partnerske terapije i savjetovališta namijenjena brakovima u krizi teško mogu zamijeniti razumijevanje kada ga nestane, ili emocije kada se potroše. Ono što savjetovališta i terapije zapravo nude jest - brži izlaz iz situacije. Zajedno ili razdvojeno.</p>
<p>Terapija kao posljednji pokušaj</p>
<p>Gordana i Damir (imena su izmijenjena), gotovo godinu dana su redovito odlazili na bračne terapije kod privatnog liječnika. Oboje tvrde da im se u početku situacija činila beznadnom. »Kući smo znali doći ljući jedno na drugo nego što smo bili prije seanse. Danima nakon toga nismo razgovarali ili su svi početi razgovori, pa čak i oni vezani uz najbanalnije stvari, završavali svađama. Znalo se dogoditi i da poleti koja čaša ili tanjur«, iskreno kažu supružnici koji danas, tvrde, žive u skladnom braku. </p>
<p>»Terapija nam je pomogla da naučimo prihvaćati sami sebe, što je glavni preduvjet da biste prihvatili osobu s kojom živite«, objašnjava Gordana. Taj bračni par zajednički je život započeo prilično rano, tako da su, zapravo, zajedno odrastali. Problemi su počeli kada su jedno i drugo shvatili da osoba s kojom su u braku, a tu je već bilo i dvoje djece, nije tako idealna kakvom su je zamišljali. </p>
<p>»Najveći problem veze je isključivost i nepostojanje želje da shvatimo tuđe probleme. Svakome se njegov problem čini najvećim, i to ga čini slijepim za teškoće s kojima se suočava njegov partner«, tvrdi Damir. Na pitanje je li tijekom bračne terapije bilo suza i »scena«, oboje potvrđuju da ih je u početku itekako bilo. »Terapeutkinja nas je katkad morala smirivati, ali nas je katkad i sama poticala da se posvađamo, da jedno drugome jasno i glasno kažemo što nam smeta«, kažu naši sugovornici. Priznaju da u početku nisu previše vjerovali u mogućnost da će im netko treći pomoći u rješavanju bračnog labirinta u koji su upali. Ipak, otišli su, kažu, da si kasnije ne bi predbacivali da nisu isprobali sve mogućnosti. Danas im je neizmjerno drago, a najsretnija su njihova djeca. </p>
<p>»I danas se znamo posvađati, ali smo naučili kako prevladati takvu situaciju i ne dopustiti joj da počne dominirati našim ponašanjem«, kaže Gordana.</p>
<p>Nova obiteljska savjetovališta</p>
<p>Osim bračnih savjetovališta i partnerskih terapija koji postoje u gotovo svim kliničkim bolnicama u Hrvatskoj, većim domovima zdravlja, crkvama, posebice u organizaciji Caritasa, odnedavno postoje i posebna obiteljska savjetovališta. </p>
<p>Riječ je o projektu Ministarstva obitelji koji je počeo djelovati u jesen 2004. otvaranjem prvog takvog savjetovališta u Splitu. Od tada su savjetovališta otvorena i u Dubrovniku, Karlovcu, Šibeniku i Vinkovcima, a priprema se njihovo otvaranje u Koprivnici, Krapini, Sisku, Osijeku, Virovitici i Slavonskom Brodu. </p>
<p>Riječ je o savjetovalištima pri centrima za socijalnu skrb koji bi ubuduće trebali prerasti u obiteljske centre (u županijama), odnosno obiteljske urede (u gradovima).</p>
<p>Branka ValentićGordan Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Na Bregani zaplijenjeno deset kilograma heroina </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Djelatnici slovenske granične policije, u ponedjeljak oko 11 sati, na graničnom prijelazu u Bregani otkrili su veću količinu heroina skrivenih u automobilu zagrebačkih registracijskih oznaka, doznaje se iz neslužbenih izvora. Automobil je zadržan kada je preko prijelaza pokušao ući u Sloveniju, te je njegov vozač uhićen i priveden u policiju.</p>
<p>Vijest nam je potvrdila i glasnogovornica slovenske policije Anita Sedmak, koja nije mogla govoriti o konkretnoj količini zaplijenjene droge jer se ona još uvijek prebrojava. »Na graničnom prijelazu danas je zaplijenjena veća količina heroina koji se nalazio u automobili stranih registracija, kojim je upravljao strani državljanin«, rekla je.</p>
<p>Kako neslužbeno saznajemo, zaplijenjena količina iznosi nešto manje od deset kg. Također, još uvijek nije poznato je li riječ o slučajnoj zapljeni od strane granične policije ili o unaprijed isplaniranoj policijskoj akciji.</p>
<p>Pretpostavlja se da je zaplijenjena droga preko Hrvatske i Slovenije trebala doći na narko-tržište zapadnoeuropskih zemalja preko tzv. balkanske rute.</p>
<p>Prije nekoliko godina upravo je na prijelazu Bregana zaplijenjeno 19 kg iste droge, koja je, zavarena u specijalnom bunkeru, trebala biti distribuirana na zapadnom tržištu. No ta zapljena bila je plod dugotrajne policijske akcije koja je obuhvaćala mjere tajnog nadzora i snimanja, a kao organizatori šverca osumnjičeni su braća Rašit i Selver Salii, koji su zbog toga u Zagrebu bili osuđeni na po 12 godina zatvora, no budući da je Vrhovni sud ukinuo presudu, sudit će im se ponovno.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Kuhinjskim nožem ubola muža koji ju je tukao</p>
<p>Nakon uboda osumnjičena je nazvala policiju tvrdeći da joj je muž napadnut na ulici</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon četverodnevne opsežne istrage policajci iz Dubrave razotkrili su pozadinu ranjavanja nožem Vladimira Š. (29), za kojeg se u prvi mah smatralo da je ranjen nožem u uličnom sukobu. </p>
<p>Nakon provedene kriminalističke obrade utvrđeno je, pak, kako je Vladimira Š. u stanu u Ulici Vile Velebita 1 nožem izbila nevjenčana 28-godišnja supruga nakon što ju je on tukao dok je u naručju imala dvogodišnje dijete. Policija je priopćila kako je u njihovom stanu na spomenutoj adresi u petak oko 4 sata ujutro izbila najprije svađa, a razlog je bilo Vladimirovo izbivanje iz kuće te njihove ranije nesuglasice. Nakon svađe, Vladimir je nasrnuo na nevjenčanu suprugu i snažno je udario nogom u trbuh za vrijeme dok je ona u naručju držala njihovo dvogodišnje dijete. </p>
<p>Nakon toga, Vladimir je supruzi uzeo dijete iz ruku, stavio ga na krevet i potom nastavio udarati nevjenčanu suprugu rukama i nogama po glavi i tijelu.</p>
<p>Kako bi se obranila, 28-godišnjakinja je otišla do kuhinje, dograbila kuhinjski nož dužine oštrice oko 30 centimetara i suprugu zadala jedan ubod u trbuh. Potom je nazvala hitnu pomoć i policiju kako bi zatražila intervenciju, lažno navodeći kako joj je nevjenčani suprug ranjen u sukobu s nepoznatim osobama na ulici. </p>
<p>Vladimir Š. je kolima hitne pomoći prevezen u KB Dubrava gdje je podvrgnut operativnom zahvatu, a kako duže vrijeme nije bio kontaktibilan policija u prvi mah nije mogla utvrditi točne okolnosti događaja.</p>
<p>Nakon dovršene obrade 28-godišnjakinja je kazneno prijavljena zbog pokušaja ubojstva nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu redovitim putem jer je suprug još u bolnici, a dijete nema tko preuzeti, dok će Vladimir Š. nakon puštanja iz bolnice biti prijavljen zbog nasilja u obitelji. </p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Četvero ozlijeđenih u sudaru »clija« i »twinga«</p>
<p>ROVINJ</p>
<p> – U rovinjskoj ulici Gripole u subotu oko 7.35 svojim »renault cliom« pulskih registracija, tešku prometnu nesreću skrivila je 23-godišnja M.K. iz Rovinja. </p>
<p>Naime, vozeći iz pravca kružnog toka prema Rovinjskom selu i izlazeći iz desnog nepreglednog zavoja zbog neprilagođene brzine kišnim uvjetima na cesti izgubila kontrolu nad vozilom i skrenula na suprotnu stranu kolnika odakle joj je u susret dolazio M.Š. (23) iz Vrsara u »renault twingu« pulskih registarskih oznaka. »Twingo« je prednjim dijelom udario u stražnji bočni dio »clija« i odbacio ga na ogradni zid izvan kolnika. Pritom su M.Š. i suvozač u »cliju«, 26. godišnji M.M. dobili lakše ozljede, vozačica »clija« potres mozga, a K.M. (71) iz Rovinja, koja je sjedila u stražnjem dijelu »clija«, prijelom rebara i prvog grudnog kralješka, zbog čega su obje zadržane na Odjelu traumatologije Opće bolnice Pula. </p>
<p>Nitko od sudionika prometne nesreće nije bio u alkoholiziranom stanju, a protiv M.K. slijedi kaznena prijava. </p>
<p>Daniela Knapić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Budimirova majka tvrdi da je novac njezin</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Svjedočenjem tete i majke okrivljenog, te dvaju njegovih susjeda, u ponedjeljak je na zagrebačkom Županijskom sudu nastavljeno suđenje Marselu Budimiru (32), optuženome zbog dva razbojstva te oduzimanje automobila. </p>
<p>Podsjetimo, Budimir se nalazi u zatvoru na odsluženju 40-godišnje zatvorske kazne zbog teškog ubojstva policajca, te jednog pokušaja ubojstva i pljačke banke. </p>
<p>Ljiljanka Budimir, Marcelova majka, je u ponedjeljak ispričala da prema njezinim saznanjima okrivljeni nije od 1999. godine boravio u stanu njezine pokojne majke u kojemu je policija pronašla novac, te provalnički alat. Također je izjavila da su ona i suprug u stanu čuvali novac oko 75.000 eura budući su se bavili trgovinom pa su često mijenjali novac u različite valute. Tužiteljstvo je u ponedjeljak predložilo grafološko vještačenje bilježnice koja je pronađena u stanu i u kojoj su prema njihovim saznanjima bilježeni podaci o kladionicama, bankama i benzinskim crpkama, što je vijeće prihvatilo. </p>
<p>Obrana je, pak, zatražila da se zapisnik o pretrazi navedenoga stana izdvoji iz spisa kao nezakonit, no vijeće je odbacilo taj prijedlog, pa se obrana na tu odluku može žaliti Vrhovnom sudu. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Umjesto za teško ozljeđivanje, suđenje za ubojstvo </p>
<p>Bošnjak je na početku suđenja tražio da se razriješi njegov branitelj po službenoj dužnosti</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Na Županijskom sudu u Zadru započelo je ponovljeno suđenje Pilipu Bošnjaku (51), osuđenom prije dvije godine na osam godina zatvora zbog ubojstva Nediljka Zeca u tzv. Bobovoj kući, u kojoj su se do njenog rušenja okupljali zadarski beskućnici. Vrhovni sud vratio je predmet na ponovno suđenje, odnosno na prekvalifikaciju djela, pa je Bošnjaku započelo novo suđenje za ubojstvo, a ne za nanošenje teških tjelesnih ozljeda sa smrtnim posljedicama, kako je glasila prijašnja presuda. Bošnjak je na početku suđenja tražio da se razriješi njegov branitelj po službenoj dužnosti, jer je rekao da ga nije korektno branio, ali taj zahtjev je odbijen. </p>
<p>Optužnica Bošnjaka tereti da je 22. studenoga 2002. godine od tri do devet sati ujutro na katu kuće nepoznatog vlasnika u kojoj je živio, u cilju da ga ubije, Nediljka Zeca više puta udarao rukama i nogama po tijelu, vukao ga po podu držeći ga za kosu te izbacio na balkon gdje ga je polijevao hladnom vodom. Nakon izvjesnog vremena vratio ga je u sobu te udarao željeznom šipkom po cijelom tijelu i gazio govoreći »da će ga zaklati, da će ga isjeći kao ribu i nožem mu odsjeći prste na nogama«, navodi se u optužnici. </p>
<p>Obojica su u toj kući živjeli kao beskućnici. Bošnjak je Zeca ostavio da leži na podu u sobi, a uz više ozljeda zadobio je i prijelom nosa pa je zbog aspiracije krvavog sadržaja došlo do gušenja i smrti. Obojica su prije nemilog događaja popili veću količinu vina. </p>
<p>Vještakinja Ana Klarica promijenila je svoj nalaz iz obdukcijskog zapisa u kojem je navela da je smrt nastupila gušenjem, a vještak Josip Škavić u svome iskazu kazao je da je Nediljko Zec preminuo nasilnom smrću zbog traumatskog šoka. Šok se razvio zbog velikog broja nanesenih ozljeda od kojih su sve okarakterizirane kao lakše, a jedna u obliku prijeloma prsne kosti okarakterizirana je kao teža. Škavić je rekao i to da stanje šoka nije povezano s psihičkim stanjima, a isključio je i bilo koji drugi uzrok smrti. Na suđenju je, također, izneseno da je u trenutku pronalaska Nediljko Zec imao oko 2.5 promila alkohola u krvi što je označavalo početnu fazu teškog pijanstva, na što je Pilip Bošnjak rekao da je smrt uzrokovao više alkohol nego batine. Datum nastavka suđenja bit će naknadno utvrđen.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="52">
<p>Otežana proljetna sjetva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Proljetna sjetva u Hrvatskoj koja bi se, prema sadašnjim procjenama, trebala obaviti na ukupno 730.000 hektara, odvija se u otežanim uvjetima zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta i poodmaklih agrotehničkih rokova za neke usjeve.</p>
<p>Kukuruza bi se tako trebalo zasijati na 390.000 hektara, šećerne repe na 26.000 do 28.000 hektara, suncokreta na 28.000 hektara, soje na 50.000 hektara, duhana na 6000 do 7000 hektara, stočnog ječma na 20.000 hektara i jaroga ječma na 4500 ha.</p>
<p>U Osječko-baranjskoj županiji zasijano bi trebalo biti više od 112.000 hektara. Oko 78.500 hektara predviđeno je za sjetvu merkantilnog kukuruza, kojemu su proizvođači najskloniji. Zanimanje za sjetvu soje ove je godine manje nego ranijih godina, uz ostalo zbog uvoza jeftine soje iz Argentine.</p>
<p>Ove se godine snijeg predugo zadržao na poljima, što ponegdje uzrokuje kašnjenje proljetne sjetve. Stoga će seljaci biti prisiljeni obaviti proljetnu sjetvu u što kraćem roku.</p>
<p>Od početka godine za poticaje je isplaćeno 923 milijuna kuna, od čega 586 milijuna kuna za biljnu proizvodnju. Međutim, prošlogodišnje smanjenje poticaja za 30 posto za većinu ratarskih kultura moglo bi negativno utjecati na ovogodišnju proljetnu sjetvu. Poticaji za kukuruz smanjeni su sa 1250 kuna po hektaru na 800 kuna, za pšenicu sa 1650 na 1200 kuna, za suncokret sa 2250 na 1850 kuna, a za zob sa 1250 na 812 kuna. Inače, poticaji za kukuruz, pšenicu i suncokret u Sloveniji iznose 2160 kuna.</p>
<p>Seljacima se poticaji sada, u skladu sa standardima EU, isplaćuju jednom godišnje, poslije žetve, pa se teže odlučuju sijati na vlastiti trošak, jer sami moraju financirati nabavku sjemena, zaštitnih sredstva i repromaterijala. Uz to, zbog višestrukog poskupljenja plavoga dizela ulazak u polje seljaci bi mogli svesti na minimum, što bi se moglo negativno odraziti na ionako niske prinose. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>HEP 2004. završio s 439 milijuna kuna neto dobiti</p>
<p>Na prodaji toplinske energije HEP je izgubio 23,3 milijuna kuna, ističe predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - HEP je prošlu godinu završio s ukupnim prihodom od 9,1 milijardu kuna i neto dobiti od 439 milijuna kuna. Pritom je prodaja električne energije donijela dobit prije oporezivanja od 482,9 milijuna kuna, dok su na prodaji toplinske energije izgubili 23,3 milijuna kuna, kazao je u ponedjeljak predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak.</p>
<p>Na takve rezultate utjecali su rast potrošnje struje od 3,7 posto (na 16,1 teravatsat), 33 posto bolje hidrološke okolnosti od očekivanih, pozitivni efekti tečajnih razlika (pad tečaja dolara), prihod od 319 milijuna kuna od izvoza struje i smanjeni troškovi poslovanja.</p>
<p>Dobit bi bila još veća da HEP nije morao zaposlenima u osam rata isplatiti čak 300 milijuna kuna zbog otkazanog kolektivnog ugovora za 2000. godinu i da nisu porasle cijene goriva za termoelektrane (loživog ulja, plina i ugljena).</p>
<p>HEP je lani investirao 1,94 milijarde kuna (najviše u velike trafostanice Ernestinovo i Žerjavinec s pratećim dalekovodima i revitalizaciju više elektrana) te uspješno sudjelovao u spajanju elektromreža jugoistoka i ostatka Europe, podsjetio je Mravak. Istaknuo je i značajno smanjivanje obveza prema dobavljačima, potraživanja od kupaca, a pokrenuta je i akcija sprječavanja neovlaštene potrošnje.</p>
<p>Mravak je najavio gradnju novog zamjenskog plinskog bloka u zagrebačkoj Termoelektrani-toplani i HE Lešće, u što će uložiti 137 milijuna eura. Također planiraju proširiti termoelektrane u Sisku, Osijeku i Plominu kako bi zadovoljili sve veću potrošnju struje.</p>
<p>Nakon izmjena energetskih zakona HEP je već razdvojio dosadašnju tvrtku HNOSIT (Hrvatski nezavisni operator sustava i tržišta) na dvije: HEP-Operator prijenosnog sustava i Operatora tržišta energije koja će uskoro postati samostalna državna tvrtka zadužena uz ostalo i za osnivanje burze električne energije. Na pitanje planira li HEP poskupljenje struje, Mravak je odgovorio da ga zasad neće biti. Međutim, upozorio je na uznemirujuće podatke o velikom poskupljenju goriva za termoelektrane (ugljena i loživog ulja) te da će sva lanjska dobit biti iskorištena za pokriće gubitaka iz prethodnih godina.</p>
<p>Brinu ih i problemi s opskrbom plinom svake zime. Zato će u dogovoru s Ministarstvom gospodarstva, rada, poduzetništva nastojati osigurati dovoljno plina za proširenje plinskih elektrana u Osijeku i Sisku. Kako bi osigurali dovoljno struje za sve veću potrošnju nastojat će uz pomoć Ministarstva gospodarstva vratiti dug od 21 teravatsata (dovoljno za 18 mjeseci sadašnje potrošnje u Hrvatskoj) iz elektrana građenih hrvatskim novcem u Srbiji i BiH. </p>
<p>Razmišljaju i o ugovaranju 150 megavata tijekom tri godine u inozemstvu kako bi lakše prebrodili vrijeme do osiguravanja dodatnih količina plina i dovršenja nužnih novih elektrana. Unatoč tim poteškoćama ne očekujemo nikakve probleme u opskrbi potrošača sljedećih godina, kaže Mravak.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Za 29 projekata više od 183 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva je za (su)financiranje razvoja poduzetništva u 2005. izdvojilo 183,1 milijun kuna, što je 80 milijuna više nego lani, a taj će se novac kroz bespovratne poticaje raspodijeliti za provođenje 29 vrsta projekata. Nakon što je krajem prošlog tjedna ove projekte odobrila Vlada, Ministarstvo će ovih dana objaviti javni poziv potencijalnim korisnicima. </p>
<p>»Temeljem podnesenih prijedloga poduzetničkih projekata, opravdanost zahtjeva za dodjelu poticaja i potpora ocjenjivat će posebno povjerenstvo, a odobravat će ih ministar. Određenu prednost imat će proizvodi i projekti koji omogućavaju povećanje konkurentnosti i veće zapošljavanje. U ovoj će se godini povećana pozornost posvetiti uvođenju novih tehnologija i inovatorstvu, osobito sufinanciranju otkupa patentnih prava«, objašnjava Ivan Bračić, pomoćnik ministra gospodarstva zadužen za mala i srednja trgovačka društva i zadruge.</p>
<p>Prema njegovim riječima, lani je Ministarstvu upućeno 4894 zahtjeva za dodjelu ovih sredstava, a odobrena su 3232 zahtjeva vrijedna 104,4 milijuna kuna. Lani se događalo da se neke projekte nije moglo (su)financirati jer su sva sredstva za tu namjenu već odobrena, a ostalo je novca za projekte za koje je vladalo slabije zanimanje. Zbog toga je Ministarstvo u ovoj godini predvidjelo mogućnost da se, uz Vladino odobrenje, tijekom godine novac preraspodijeli. Svi su projekti pomno odabrani (sada ih je manje nego lani) pa se želi izbjeći da dio novca zbog formalnosti ostaje nepotrošen. </p>
<p>Za uvođenje novih tehnologija i primjenu novih znanja te doprinos ekološkoj zaštiti u proizvodnji roba za domaće i strano tržište pojedinačno se odobrava, primjerice, do 80.000 kuna. Isti je iznos predviđen i za ulaganje u inovacije te razvoj novih proizvoda, a može se potrošiti i za zaštitu industrijskog vlasništva i dizajna te izradu prototipa, kupnju patentnog prava... Do 500.000 kuna odobrit će se za povezivanje poduzetnika u stvaranju novih proizvoda (osnivanje »clustera«) ili povećanje konkurentnosti te istraživanje tržišta. Za osnivanje nove zadruge (troškovi registracije, plana razvoja, promidžbe...) dodijelit će se po 40.000 kuna. Za povećanje opsega turističke ponude, širenja smještajnih kapaciteta, produljenja sezone i jačanje obiteljskog bavljenja turizmom iznos pojedinačne potpore kreće se do 50.000 kuna. Visina potpora za razvoj obrtništva većinom se kreće od 10.000 (npr. za poboljšanje uvjeta rada naučnika ili zaposlenika) do 50.000 kuna (opremanje škola), ali može iznositi i od 300.000 do 500.000 kuna ako se taj novac koristi za stručno usavršavanje. Za pripremu i polaganje majstorskog ispita Ministarstvo gospodarstva odobrava do 8000 kuna potpore. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Kačinari protiv Zagrebačke banke</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dioničar Zagrebačke banke Pašk Kačinari i ove je godine uputio protuprijedloge prijedlozima odluka koje su skupštini banke sazvanoj za 22. travnja uputili Uprava i Nadzorni odbor Banke. Kačinari ponovno predlaže da skupština ne dade razrješnicu Upravi i NO-u banke. U obrazloženju protuprijedloga podsjeća se da je Kačinari još na skupštinama održanim 24. travnja 2003. i 22. travnja 2004. ukazivao Upravi i NO-u banke da Knjiga dionica Društva nije zakonita. Pri tome je, kaže, ukazivao da se u Knjizi dionica nalazi čak 1.010.288 dionica prve emisije koje u stvarnosti nikada nisu bile emitirane, te da u Knjizi dionica nedostaju dionice II. emisije, serije C i III. emisije, koje su bile emitirane, ali im se naknadno gubi trag. Pritom je Kačinari ukazivao na to da upisani vlasnici iz Konzorcija Allianz A.G. – UnicreditoItaliano S.p.A. nisu vlasnici, i to zato što su dionice stekli zamjenom sa nevlasnikom.</p>
<p>»Njihov pravni prednik s kojim su izvršili zamjenu dionica nema valjanu pravnu osnovu stjecanja dionica. Budući da se od nevlasnika ne može steći vlasništvo, tako ga ni sada upisani vlasnici nisu mogli valjano steći. Pri tome je važno da Društvo nikada nije bilo privatizirano, pa će na njegove dionice prava polagati kako Republika Hrvatska, tako i njeni međunarodni vjerovnici, naročito ako se pojavi problem prezaduženosti države. I to zato što bi se problem međunarodne zaduženosti Hrvatske razriješio time da se izvrši legitimna privatizacija Društva, uz pravično obeštećenje oštećenih dioničara, poput dioničara Paška Kačinarija, kojega je Društvo propustilo upisati na čak 164.421 dionica Društva«, navodi se u obrazloženju. [N. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>U srbijanskim vojnim tvornicama višak 3500 radnika</p>
<p>U tvornicama Grupacije obrambene industrije Srbije, osim u Zastava-Oružju, završeno je izjašnjavanje radnika o tome žele li, uz otpremnine, dobrovoljno napustiti svoja radna mjesta. Zaposlenima u Krušiku iz Valjeva, Slobodi iz Čačka, Milanu Blagojeviću iz Lučana i Prvoj iskri iz Bariča, na ime otpremnina za dobrovoljno napuštanje tvornice, ponuđeno je 200 eura po godini staža (u Prvom partizanu po 250 eura), a uprave tih tvrtki su zadovoljne rezultatima izjašnjavanja. Procjenjuje se da je u šest vojnih tvornica prekobrojno oko 3500 radnika.</p>
<p>Za razliku od ostalih vojnih tvrtki, u Zastava-Oružju izjašnjavanje radnika još nije organizirano. </p>
<p>Direktor Zastava-Oružja Dragoljub Grujović kazao je da je vodstvo tvrtke izradilo program restrukturiranja s prijedlogom mjera za zbrinjavanje nezaposlenih radnika. </p>
<p>Nije želio detaljnije obrazlagati predložene mjere za zbrinjavanje više od 1000 prekobrojnih kragujevačkih oružara, ali je napomenuo da je vodstvo Zastava-Oružja socijalnim programom predvidjelo otpremnine koje će biti veće od 200 eura po godini radnog staža (100 eura daje Vlada Srbije, a ostatak osigurava Fond za reformu vojske). Razliku između 200 eura koje na ime otpremnine nudi država i iznosa koji »dobrovoljcima« planira ponuditi tvornica Zastava-Oružje će osigurati iz vlastitih izvora. Socijalnim programom predviđeno je prijevremeno umirovljenje radnika kojima je do isteka radnog staža ostalo pet i manje godina. [N. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Britanska vlada pokušava spasiti MG Rover</p>
<p>Nakon što je MG Rover u petak zatražio stečaj, britanska je vlada, neposredno pred izbore, odlučila kreditom od 6,5 milijuna funti (9,5 milijuna eura) za sedam dana produljiti život te gubitaške kompanije, koja iza sebe ima modele kao što su Mini i Land Rover - iako su oni danas u vlasništvu BMW-a, odnosno Forda. MG Rover je u petak bio prisiljen prekinuti proizvodnju svojih desetak modela automobila marke MG i Rover, nakon što su dobavljači prestali s isporukama, a kineski Shanghai Automotive Industry Corporation (SAIC) odbacio mogućnost daljnjih ulaganja. </p>
<p>MG Rover stvara mjesečne gubitke od 20 do 25 milijuna funti, a vladini predstavnici i stečajni upravitelj, tvrtka PricewaterhouseCoopers, najavljuju da će opet pokušati pokrenuti pregovore sa SAIC-om. Kredit od 6,5 milijuna funti trebao bi osigurati plaće i ine troškove za još sedam dana, no proizvodnja se ipak neće ponovno pokrenuti. Ne zna se hoće li vlada odobriti i ranije obećani kredit od 100 milijuna funti. Oporba vladi zamjera kolaps MG Rovera, koji bi uz 6100 radnih mjesta u jedinoj tvornici kompanije, u Longbridgeu pored Birminghama, mogao ugroziti i više od 15.000 radnih mjesta tvrtki dobavljača.</p>
<p>Veza SAIC-a i MG Rovera stvorena je lani, kada je SAIC MG Roveru platio 67 milijuna funti, čime je kupio i intelektualno vlasništvo za modele Rover 25 i 75, te za liniju automobilskih motora Powertrain. MG Rover je lani zabilježio rekordno nisku prodaju - 106.088 vozila, a prošlog je mjeseca prodaja u Velikoj Britaniji - najvećem MG Roverovom tržištu - pala 17 posto. MG Rover je šest godina bio u vlasništvu BMW-a i proizveo ukupno šest milijardi dolara gubitaka. BMW je MG Rover preuzeo 1994. za 800 milijuna funti od British Aerospacea i Honda Motorsa, a 2000. ga je prodao konzorciju Phoenix za samo deset milijuna funti. BMW je, međutim, zadržao vlasništvo nad Minijem i Land Roverom, kojeg je kasnije prodao Fordu.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Fiat prodaje 51 posto Iveca za 96,8 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europski su indeksi u ponedjeljak pali, a među najvećim su gubitnicima - uz automobilske grupacije nakon Fordova upozorenja o slabijim rezultatima - bile dionice naftnih kompanija uslijed pada cijene sirove nafte zahvaljujući rastu zaliha u SAD-u. Nymex Light je u New Yorku ujutro pao 58 centi, na 52,74 dolara za barel, dok je IPE Brent u Londonu do poslijepodneva pao čak 95 centi, na 51,94 dolara. Sedam dana ranije, Nymex Light je dosegao svoj nominalni rekord od 58,28 dolara za barel. Royal Dutch/Shell je pao 1,1 posto, a BP i Total izgubili su 0,7, odnosno 0,6 posto.</p>
<p>Londonski indeks FTSE 100 je pao 0,3 posto, na 4969, a frankfurtski Dax 0,1 posto, na 4397 bodova. Pariški CAC 40 je izgubio 0,2 posto, spustivši se na 4116,8 bodova, dok je indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 pao 0,4 posto, na 2898,5 bodova.</p>
<p>U automobilskom sektoru, Fiat je porastao jedan posto, nakon što je najavio prodaju 51 posto Iveca britanskoj banci Barclays za 96,8 milijuna eura. Ostale su europske automobilske grupacije pale, nakon što je Ford u petak najavio kako ove i sljedeće godine neće ostvariti ranije najavljivane rezultate. DaimlerChrysler je pao 1,1, a Volkswagen 1,3 posto. Royal Bank of Scotland pao je 1,3 posto zbog medijskih navoda kako planira kupiti udjel od 15 do 20 posto u Bank of China za tri do četiri milijarde dolara. </p>
<p>U prvih pola sata trgovanja u New Yorku, Dow Jones Industrial Average je sa 10.460 bodova bio neznatno niži nego u petak, dok je Nasdaq Composite neznatno porastao na 1999,7 bodova. Nikkei 225 je pao 1,09 posto, na 11.745,6 bodova. [P. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Štrajkalo 90% liječnika</p>
<p>Liječnici su poslušali i predsjednika HLS-a Babića i ministra zdravstva Ljubičića: istaknuli su štrajkaške simbole, bedževe, i došli raditi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema podacima koje su sindikalni povjerenici u ponedjeljak dostavili do 14 sati središnjici Hrvatskog liječničkog sindikata, u štrajku je bilo oko 90 posto liječnika, odnosno štrajkali su svi osim onih koji su se izjasnili protiv i oni kojima je nametnuta radna obveza.</p>
<p>Štrajk je počeo prema planu. Liječnici su poslušali predsjednika HLS-a Ivicu Babića, ali i ministra zdravstva Nevena Ljubičića: istaknuli su štrajkaške simbole, bedževe, i došli raditi. Ministra su djelomice poslušali i pacijenti i došli na dogovorene preglede i zahvate. </p>
<p>Sudeći prema izvješćima iz hrvatskih bolnica, na djelu je »izraelski model« po kojem su zbrinuti svi pacijenti za koje se procijeni da su im životi i zdravlje u opasnosti.</p>
<p>Ministar Ljubičić izjavio je da je od ponedjeljka ujutro u bolnicama pojačan inspekcijski nadzor rada koji provode kontrolori HZZO-a. Ministar je zadužio ravnatelje bolnica da prikupe popise pacijenata koji nisu dobili potrebnu liječničku uslugu te da se rasporede liječnici na mjesta gdje ne smije stati medicinska skrb. U nekim bolnicama to znači da su u pogonu svi liječnici, kažu u HLS-u i dodaju da je to protuzakonito.</p>
<p>HLS je u štrajk pozvao 8000 liječnika i stomatologa zbog neprimjene Strukovnoga kolektivnog ugovora kojim im je u idućih šest mjeseci zajamčen dodatak od 10 posto godišnje na plaću, a Vlada je u međuvremenu odbila primijeniti SKU ocijenivši da je donesen na nezakonit način, ali je prošli tjedan uredbom liječnicima dala dodatak od 10 posto za ovu godinu. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Liječnici spremni i na otkaze</p>
<p>U hrvatskim se bolnicama u ponedjeljak većinom štrajkalo, pacijenata je bilo manje nego ostalih radnih dana, a liječnici u Slavonskom Brodu otišli su i korak dalje od svojih kolega</p>
<p>Oko 180 liječnika slavonsko-brodske bolnice te brodskog doma zdravlja u ponedjeljak je bilo u štrajku. Osim toga, liječnici Opće bolnice u Slavonskom Brodu potpisali su i otkaze ugovora o radu koje su spremni predati ravnatelju bolnice ili ministru bude li potrebno. »Ako je netko u stanju sudski zabraniti štrajk, onda je u stanju i podijeliti otkaze«, rekao je Vjesniku dr. Mirko Duspara, predsjednik HLS-a u Slavonskom Brodu. </p>
<p>U čekaonicama brodske bolnice u ponedjeljak je bilo manje pacijenata nego inače, a neki od onih koje smo zatekli podržavaju liječnike. </p>
<p>U splitskom KB-u ponedjeljak je protekao u znaku polupraznih čekaonica, a liječnici su primali pacijente. </p>
<p>Ravnatelj KB-a Dujomir Marasović imenovao je izvršitelje dijela posla za idućih sedam dana, koji će snositi odgovornost za sve eventualne propuste. </p>
<p>Štrajkali su i stomatolozi, koji su s bedževima »Ja sam u štrajku«, ipak radili sve poslove.</p>
<p>I u karlovačkoj općoj bolnici i u ogulinskoj bolnici liječnici su počeli štrajkati u ponedjeljak u osam sati. U karlovačkoj je bolnici u štrajku dvije trećine liječnika, a pacijenata je u bolnicama bilo primjetno manje. </p>
<p>Ravnateljica bolnice dr. Gordana Pavan kazala je da će se moći dobiti svaka liječnička usluga, a neki od pacijenata rekli su nam kako su im liječnici rekli »da će svatko biti pregledan, samo je pitanje kada«. Bilo je i onih vidno uzbuđenih, koji nisu bili zadovoljni čekanjem i uslugom.</p>
<p>»Stanje u našoj bolnici je normalno, a opći je štrajk počeo u osam sati«, potvrdila je Vjesniku sindikalna povjerenica u Kliničkoj bolnici »Osijek« dr. Leticija Drndić-Antolić. Naglasila je kako se primjećuje da je pacijenata u čekaonicama manje, te da su zbrinuti svi koji su zatražili pomoć. </p>
<p>Pacijenti koje smo zatekli u bolnici komentirali su da se moglo i bez štrajka.</p>
<p>Ravnatelj KB-a mr. Marijan Jakić kazao nam je da se pacijenti dosad nisu žalili. »Tko god dođe, bit će i pregledan«, dodao je. Na naš upit je li u osječkoj bolnici na mala vrata uvedena radna obveza liječnicima, dr. Jakić je odgovorio da nije, nego je pacijentima koji eventualno ne realiziraju pregled omogućeno da od svojeg liječnika zatraže očitovanje o tome.</p>
<p>Iako su se liječnici Županijske opće bolnice u Šibeniku i Kninu odazvali pozivu na štrajk, to se nije odrazilo na uobičajeno funkcioniranje tih ustanova. Svi naručeni pacijenti su pregledani kao i oni koji nisu imali dogovoreni termin pregleda. Predsjednik sindikalnog ogranka Damir Milaković rekao je da štrajk ide po planu. »Šibenski liječnici nisu u štrajku samo zbog lošeg materijalnog statusa liječnika, nego isto takvih uvjeta rada, odnosno nefunkcioniranja sustava zdravstva uopće. Boreći se za svoja prava, borimo se za prava pacijenata«, rekao je.</p>
<p>Ravnatelj bolnice Željko Burić kazao je pak da ne osporava pravo na štrajk, no imajući na umu tešku financijsku situaciju u kojoj se nalazi bolnica, apelira na liječnike da se »pokuša zadržati normalan ritam operativnog programa i naručenih pregleda, jer je svaka izgubljena faktura za ustanovu golem gubitak«. </p>
<p>Svih 70 liječnika Opće bolnice »Vukovar« u ponedjeljak je radilo, jer u toj bolnici liječnici nisu sindikalno organizirani.</p>
<p>U vinkovačkoj općoj bolnici, kaže povjerenik HLS-a dr. Ivana Pripužića, štrajkalo je 95 posto liječnika.</p>
<p>»Naši su liječnici vrlo odgovorni i iako uvažavamo zahtjeve HLS-a, shvaćamo da pacijenti nisu nimalo odgovorni za nastalu situaciju i stoga su odlučili da će svim pacijentima do daljnjega pružati sve zdravstvene usluge«, rekao je dr. Zvonimir Vrančić, ravnatelj zadarske opće bolnice, u ponedjeljak na konferenciji za novinare na kojoj su bili i svi šefovi odjela bolnice kao te sindikalna povjerenica dr. Ivanka Stipanov. </p>
<p>Zbog štrajka liječnika u Općoj bolnici »Pula« bilo je manje pacijenata u čekaonicama. Dr. Edo Ardo Giudici, sindikalni povjerenik, drži da je to izraz solidarnosti pacijenata. Iz Sindikata također doznajemo kako se nijedan od 200 liječnika u pulskoj općoj bolnici nije izrazio protiv štrajka. Pomoćnik ravnatelja bolnice Goran Paić potvrdio nam je kako u ravnateljstvo u ponedjeljak nije pristigla nijedna žalba pacijenata. U bolnici je uspostavljen i monitoring rada liječnika. [A. B./M. J./ T. G./S. Č. D./A. R./G. Č./LJ. I. B./S. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Presuda Županijskog suda: štrajk može trajati i 15 dana</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Presuda zagrebačkog Županijskog suda o zabrani štrajka liječnika nije ni pravomoćna niti izvršna, izjavio je Đuro Sessa, predsjednik Građanskog odjela tog suda u ponedjeljak Vjesniku, ocjenjujući da se Hrvatski liječnički sindikat (HLS) nije ponio odgovorno jer se ponaša kao da presuda o zabrani štrajka ne postoji. </p>
<p>Liječnici mogu štrajkati sve do donošenja pravomoćne presude Vrhovnog suda, a to može trajati i do dva tjedna. Naime, HLS ima osam dana za žalbu Vrhovnom sudu na presudu o nezakonitosti štrajka, a taj sud onda mora donijeti odluku u roku pet dana.</p>
<p>No, unatoč tomu što je otvoren put za štrajk, HSL je u delikatnoj poziciji. Naime, ako bi Vrhovni sud potvrdio presudu Županijskog suda o nezakonitosti štrajka, mogle bi uslijediti teške sankcije za liječnike koji sudjeluju u štrajku, kao i za HLS. Jer, ako štrajk i pravomoćnom presudom Vrhovnog suda bude proglašen nezakonitim, liječnici koji u njemu sudjeluju mogu dobiti izvanredni otkaz. Nadalje, uslijede li tužbe pacijenata protiv države za naknadu štete zbog štrajka, država može zahtijevati da tu štetu nadoknadi HLS. U takvu razvoju događaja šteta se onda može utužiti od dana donošenja presude Županijskog suda, a ne od trenutka kad bi Vrhovni sud potvrdio tu odluku.</p>
<p>Zbog toga organizator štrajka ipak mora voditi računa o tome da postoji sudska presuda o nezakonitosti štrajka, bez obzira na nepravomoćnost. Ivica Babić, predsjednik HLS-a, zbog odgovornosti prema pacijentima i kolegama liječnicima koje može izvrgnuti otkazu, ipak ne bi smio zanemariti da je Županijski sud utvrdio da razlozi koje HLS navodi za štrajk (neispunjenje strukovnog kolektivnog ugovora za liječnike i stomatologe), nisu opravdani. Znakovito je, međutim, da Državno odvjetništvo u tužbi za zabranu štrajka nije tražilo uvođenje privremene mjere. U tom slučaju, izvjesnije je da bi Županijski sud presudio da je zabrana štrajka izvršna, a Babić bi to, najavio je, poštovao. No, ta privremena mjera još se može uvesti.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Ubojstvo turistice odrazit će se na hrvatski turizam</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Corriere della Serra, Mattino di Padova, Il Tirreno, La nuova Venezia i News 2000. talijanski su listovi koji su u ponedjeljak prenijeli vijest o smrti Talijanke Brune Falezza, koja je preminula nakon što je teško ozlijeđena 31. ožujka ispred opatijskog hotela »Imperial«. Vijest je u nedjelju navečer prenijela i televizijska postaja RAI 2.</p>
<p>Brunu Falezza (71) napao je pljačkaš, sada ubojica, koji ju je gurnuo, a ona je pri padu teško ozlijedila glavu, te je otad bila priključena na aparate. Preminula je u nedjelju prijepodne. U Opatiji je bila sa skupinom turista iz Verone, a u trenutku napada bila je u društvu dvije prijateljice, koje su također opljačkane.</p>
<p>Klaudio Stojnić, direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Milanu, pretpostavlja da će se uskoro i tršćanski Il Piccolo pozabaviti ovom tragedijom. Taj list, kaže Stojnić, rado prenosi i potom secira crne vijesti iz Hrvatske. Proporcionalno s time koliki će prostor ovo ubojstvo dobiti u talijanskim medijima, smatra Stojnić, raste i bojazan da će ono odraziti i na hrvatski turizam. Od spomenutih tiskovina, doduše, jedino Corriere della Serra nema lokalni karakter. </p>
<p>Iako su pljačke uobičajena pojava u receptivnim turističkim zemljama - a ovaj se put pljačka pretvorila u ubojstvo - Hrvatska je u svijetu poznata i priznata država sigurnog boravka. Sigurnost gostiju jedna je od glavnih karakteristika ovdašnjeg turizma. Zbog manjka noćnog života, Opatija je godinama najpogodnija za odmor umirovljenika. Dosad nije bilo većih problema, pogotovo ne ovakve vrste, ali se redovito provlačilo pitanje potrebe čuvanja sigurnosti turista. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>O promilima tek na jesen</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vlada će tek na jesen razmotriti treba li ukinuti potpunu zabranu alkohola u krvi vozača, najavio je u ponedjeljak predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks.</p>
<p> Gostujući u emisiji Hrvatskog radija »S Markova trga«, Šeks je ocijenio da bi mijenjanje te odredbe sada, pred lokalne izbore, bilo demagoški i moglo bi se protumačiti kao ulizivanje biračima.</p>
<p> Kaže i kako pouzdano zna da će Vlada tek nakon godinu dana primjene zakona o nula promila procijeniti u kojoj je mjeri to utjecalo na smanjenje smrtnosti na cestama, te da će na temelju toga procijeniti treba li ukinuti tu odredbu.</p>
<p> Bude li odgovor pozitivan, Vlada će vjerojatno predložiti da se ne kažnjava vozač kojemu se u krvi nađe do 0,5 promila alkohola, pod uvjetom da pritom nije počinio drugi prekršaj, rekao je Vladimir Šeks. Potpuna zabrana uživanja alkohola najvjerojatnije će ostati za mlade vozače. Na novinarsko pitanje o mogućnosti koaliranja s HSP-om, Šeks je odgovorio kako je pravo pitanje hoće li se rezultati lokalnih izbora odraziti na koaliciju na nacionalnoj razini.</p>
<p> »Nije isključeno da dođe do povratnog utjecaja rezultata lokalnih izbora prema nacionalnoj razini i da se u Vladi i parlamentu formiraju (nove) koalicije«, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora.</p>
<p> No odbacio je povezivanje rezultata lokalnih s raspisivanjem prijevremenih parlamentarnih izbora.</p>
<p> Budući da je HDZ koaliranje na lokalnoj razini prepustio svojim stranačkim ograncima, Šeks ne isključuje ni (ponegdje) mogućnost koaliranja sa SDP-om, a u zagrebačkom slučaju ni s HNS-om.</p>
<p> Komentirajući, na novinarsko pitanje, saborsku raspravu o IDS-ovoj i SDP-ovoj deklaraciji o antifašizmu, predsjednik Hrvatskog sabora kazao je kako je vrlo razočaran tom raspravom jer je bila obilježena brojnim ispadima i uvredama.</p>
<p> Šeks je nezadovoljan i dosadašnjim saborskim istražnim povjerenstvima jer su, ocjenjuje, sva osnovana radi političke borbe među strankama. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Ubrzati donošenje zakona o fondu za povrat duga</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Provedba Zakona o provođenju odluke Ustavnog suda, kojim je propisana obveza donošenja zakona o fondu za povrat duga umirovljenicima, odvija se sporo. Štoviše, čini nam se kako se donošenje zakona odugovlači, vjerojatno zato što tražimo da se u Fond unesu dionice koje imaju burzovnu, a ne samo knjigovodstvenu vrijednost«, rekao je u ponedjeljak predsjednik Koordinacije umirovljeničkih udruga Vladimir Lokmer na konferenciji za novinare.</p>
<p>Zbog kašnjenja u donošenju zakona Koordinacija je uputila prosvjedno pismo potpredsjedniku Vlade Damiru Polančecu i premijeru Sanaderu. Umirovljenici traže da se ubrza rad na zakonu kako bi što prije bio upućen u saborsku proceduru, te da se u međuvremenu dovrši izračun duga za svakog umirovljenika. »Ako ne bude tako, iskoristit ćemo sve zakonom i Ustavom dopuštene metode pritiska na vlast«, rekao je Lokmer.</p>
<p>Izmjena formule usklađivanja mirovina, odnosno povratak na staru, švicarsku formulu, što Vladi sugeriraju predstavnici MMF-a, za umirovljenike ne dolazi u obzir. »Ako se Vlada odluči promijeniti formulu, to bi značilo prestanak sporazuma između HS-a i HDZ-a«, istaknuo je Lokmer, dodavši da bi to dovelo do još većeg zaostajanja mirovina za plaćama.</p>
<p>Lokmer je rekao kako se još nije počeo realizirati dogovora s Vladom po kojem će zajedničko povjerenstvo preispitati mirovinsku reformu i predložiti izmjene sadašnjeg mirovinskog sustava, prije svega da bi se zaustavio pad mirovina onima koji to pravo ostvaruju prema novom zakonu. Naime, zbog širenja osnovice za izračun mirovina, mirovine ostvarene u prošloj godini su 30 posto manje ostvarenih prije početka primjene novog zakona. Umirovljenici će tražiti i preispitivanje formule za izračun najnižih mirovina, kao i uvođenje dodatnoga godišnjeg usklađivanja mirovina s rastom BDP-a.</p>
<p>»Izračun najniže mirovine prema godinama staža toliko je nepovoljan da sve više umirovljenika ostvaruje upravo tu mirovinu. Tako smo 2002. imali 26 posto umirovljenika u toj kategoriji, a 2004. čak 67 posto«, kaže Lokmer. [Marijana Matković]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Jeftinija cestarina za kamione</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Od 1. listopada za neke kategorije teških vozila pojeftinit će cestarina, dok za osobna vozila cijena i dalje ostaje ista, najavio je Mario Crnjak, predsjednik uprave Hrvatskih autocesta. On je u ponedjeljak s ministrom mora, turizma, prometa i razvitka Božidarom Kalmetom i državnim tajnikom tog ministarstva Zdravkom Livakovićem obišao dionicu autoceste koja prolazi kroz Šibensko-kninsku županiju u duljini od 34 kilometra. Nakon toga, obišli su i tunel Mala Kapela.</p>
<p>»Rok završetka svih radova je kraj lipnja ove godine, i ne bude li neplaniranih okolnosti, autocestom od Zagreba do Splita moći će se do kraja lipnja ove godine«, izjavio je u Šibeniku ministar Kalmeta, nakon što je sa suradnicima obišao gradilišta mostova Skradin, Guduča i Dabar te više vijadukata i nadvožnjaka.</p>
<p>Crnjak je istaknuo da se gradnja tunela uklapa u konačni rok završetka trase autoceste. Dodao je da radnici nisu blokirali tunel, »nego su izvršili određeni pritisak kako bi se riješili njihovi problemi«. Radnici, naime potražuju malo više od tri milijuna kuna za plaće, a podizvođači oko 40 milijuna, rekao je Crnjak.</p>
<p>Prema njegovim riječima, zbog velike hladnoće proteklih mjeseci, dva i pol mjeseca trajao je zastoj u dinamici izvođenja radova, no već će se u sljedećih petnaestak dana dostići planirani rokovi. [J. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Tito se vratio u Kumrovec</p>
<p>KUMROVEC</p>
<p> – Augustinčićeva skulptura Josipa Broza, srušena u podmetnutoj eksploziji u noći na 27. prosinca prošle godine, u ponedjeljak je obnovljena vraćena ispred Titove rodne kuće u Kumrovcu. Brončani je kip vraćen u ponovno stanje u Ljevaonici umjetnina zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti, čiji je ravnatelj Željko Mačešić predvodio radove njegova ponovnog postavljanja u kumrovečkom etno-selu. Mačešić je okupljenim novinarima pokazao sačuvani pergament koji je u listopadu 1948. potpisao ondašnji predsjednik hrvatske vlade u kojem se spominju veliki uspjesi jugoslavenskog maršala Tita zbog kojih je došlo i do podizanja spomenika. Vlatka Filipčić-Maligec, ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja, u sklopu kojeg djeluje i Staro selo u Kumrovcu, rekla je da je obnavljanje brončane skulpture Ministarstvo kulture platilo 81 tisuću kuna, a da se ukupna šteta od eksplozije, računajući i oštećenja na okolnim zgradama, procjenjuje na 250.000 kuna. Pročelnik Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture Tomislav Petrinec naglasio je kako se razmišlja o uvođenju video nadzora u Kumrovcu, a Tita će osim čuvara, pojačano osiguravati i policija, čija je postaja u Kumrovcu dvjestotinjak metara udaljena od spomen-kuće, koju godišnje obiđe oko 30 tisuća posjetitelja. U kišnome Kumrovcu u ponedjeljak rijetki prolaznici, koji nisu htjeli stati pred objektiv našeg reportera, samo si kimali glavama odobravajući Titov povratak u rodno mjesto. [Zoran Gregurek]</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Rehn: Hrvatska je ozbiljnije shvatila stvari </p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – Europski povjerenik za proširenje Olli Rehn u ponedjeljak je u razgovoru za BBC izrazio nadu da će Hrvatska već ove godine početi pregovore o pristupanju Europskoj uniji. Rehn je ponovio kako je za početak pregovora s EU potrebna puna suradnja Hrvatske s Haaškim sudom. »Puna suradnja znači da Hrvatska, kao i svaka druga zemlja, mora pojačati napore i učiniti sve da locira, uhiti te izruči u Haag preostalog optuženika«, rekao je Rehn. »Ako je general Gotovina u dosegu hrvatskih vlasti, a Haaški sud tvrdi da jest, on mora biti pronađen, uhićen i izručen Sudu«, istaknuo je Rehn. On je također naglasio kako činjenica da je SCG u posljednjih nekoliko mjeseci izručila 12, a BiH osam haaških optuženika, pokazuje da politika postavljanja uvjeta donosi rezultate, što je vrlo važno za provedbu zakona i ispunjavanje međunarodnih obveza«. Rehn je zaključio da je sada »Hrvatska ozbiljnije shvatila stvari« no EU mora pričekati ocjenu Haaškog suda o punoj suradnji Hrvatske. »Nadam se da je tako i da ćemo uskoro početi pregovore s Hrvatskom«, poručio je Rehn. [Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050412].
|
