NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050312].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 149498 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>12.03.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Sanader predlaže hrvatsko - europske snage za Gotovinu</p>
<p>Premijer je predložio utemeljenje zajedničkog tijela, »task force«, koje bi sačinjavale hrvatske službe i službe onih zemalja EU-a koje tvrde kako imaju informacije da je Gotovina u Hrvatskoj kako bi se zajednički utvrdilo gdje se odbjegli general nalazi/ Italija, i djelomično Njemačka i Francuska potiču zemlje koje su protiv pregovora kako bi EU počela usvajati tzv. pregovarački okvir s Hrvatskom, tvrdi Corriere della Sera</p>
<p>BRATISLAVA/ZAGREB</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader je za posjeta Slovačkoj u petak, gdje se sastao sa slovačkim premijerom Mikulaszom Dzurindom, ponovio još jednom da Hrvatska čini sve na rješavanju pitanja odbjegloga generala Ante Gotovine. Također je najavio da će tijekom petka hrvatska ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović, koja je zajedno s premijerom u Bratislavi, poslati pismo predsjedavajućem Europske unije, luksemburškom premijeru Jeanu Asselbornu, u kojem će iznijeti najnovije pojedinosti o tome što je Hrvatska učinila da bi se taj slučaj riješio.</p>
<p>»Prema svim izvješćima, nema nijedne informacije koja bi ukazivala da se Gotovina nalazi u Hrvatskoj«, istaknuo je Sanader pozvavši one koji imaju takve informacije da ih podijele sa Zagrebom.</p>
<p>U tom smislu predložio je utemeljenje zajedničkog tijela, »task force«, koje bi sačinjavale hrvatske službe i službe onih zemalja EU-a koje tvrde kako imaju informacije da je Gotovina u Hrvatskoj kako bi se zajednički utvrdilo gdje se odbjegli general nalazi.</p>
<p>Talijanska diplomacija, prema pisanju Corriere della Sere, nastoji uvjeriti zemlje koje su za odgodu da je Hrvatska ispunila ključne zahtjeve za početak pregovora. »Italija, i djelomično Njemačka i Francuska, priznaju da su 'kandidati' trebali učiniti nešto više za uhićenje Gotovine. No, istodobno potiču kako bi EU počela usvajati tzv. pregovarački okvir, odnosno pravni temelj s kojim se potvrđuje da Hrvatska poštuje četiri politička kriterija iz Kopenhagena: demokraciju, načelo legaliteta, zaštitu ljudskih prava i štovanje manjina«, piše list dodajući da »dakle, postoje uvjeti za početak pregovora«. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Odluka tek na sastanku 22. ožujka?</p>
<p>Ako do 16. ožujka ne dođe do preokreta, a produbi se jaz između zemalja koje podržavaju Hrvatsku i onih koji sumnjaju u hrvatsku vjerodostojnost, konačna odluka može biti prepuštena premijerima i predsjednicima, koji će se 22. i 23. ožujka naći u Bruxellesu na summitu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Rascjep unutar Europske unije o početku ili odgodi pregovora s Hrvatskom toliko je velik da postoji mogućnost da konačna odluka bude donesena na prvom proljetnom summitu 22. ožujka. Naime, prvi put nakon Iraka, čelnici Europske unije ne mogu se usuglasiti o jednom pitanju - hrvatske vjerodostojnosti u »slučaju Gotovina«.</p>
<p>U diplomatskim krugovima u Bruxellesu u petak su se mogle čuti mnoge kontroverzne informacije, a opći je zaključak da još ništa nije odlučeno i da će odluka biti donesena na najvišoj političkoj razini. </p>
<p>Ministri vanjskih poslova naći će se 15. ožujka, a do tada će i glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte kontaktirati s luksemburškim predsjedništvom. Međutim, ako i do 16. ožujka ne dođe do nekog preokreta, a produbi se jaz između zemalja koje podržavaju Hrvatsku i onih koje sumnjaju u hrvatsku vjerodostojnost, konačna odluka može biti prepuštena premijerima i predsjednicima, koji će se 22. i 23. ožujka naći u Bruxellesu na summitu.</p>
<p>Tijekom petka u Bruxellesu su se mogle čuti i sasvim oprečne informacije. Tako je iz jednog kruga zemalja koje ne podržavaju u ovom slučaju Hrvatsku potekao prijedlog da naša zemlja predloži odgodu pregovora dok general Gotovina ne bude lociran i uhićen. Većina ocjenjuje da bi to bilo nerealno i da takav prijedlog neće doći s hrvatske strane.</p>
<p>U Bruxellesu se osjeća i izvjesna nervoza jer je na vidjelo izbila podjela unutar Unije, što analitičari procjenjuju vrlo štetnim. Naime, nakon Iraka, čelnici Unije - pogotovo zbog donošenja europskog Ustava - inzistiraju na izbjegavanju konfrontacije koje bi pokazale kako o mnogim važnim pitanjima ipak ima razmimoilaženja među zemljama Unije. Nakon četvrtka, kada nije bilo moguće donijeti konkretan zaključak na ministarskoj razini, podjele su ipak postale očite. Hrvatsku u ovom trenutku zdušno podržavaju Mađarska, Austrija, Slovačka i Slovenija, ali i još neke europske države koje zasad nisu dale i otvorenu podršku. S druge strane, u krug zemalja koje su kritične prema Hrvatskoj, uz Veliku Britaniju, Nizozemsku i skandinavske zemlje pridružila se i Njemačka. Diplomati u Bruxellesu kažu da njemački izvori navodno imaju indicija da hrvatska obavještajna zajednica ipak nije obavila svoj posao do kraja u »slučaju Gotovina« i da je to glavni razlog što Njemačka ovaj put nije dala Hrvatskoj podršku. I Francuska se ponaša dosta rezervirano.</p>
<p>Mađarska i Austrija traže da im budu prezentirani podaci koji bi pokazivali kako su tvrdnje Carle del Ponte o hrvatskoj nesuradnji točne, i to će navodno biti i učinjeno. Zbog toga se s velikom pozornošću čekaju hrvatski potezi sljedećih dana i eventualna mogućnost da Haagu u posljednji trenutak budu dostavljene informacije koje bi mogle izmijeniti kruto stajalište Del Ponte.</p>
<p>Daljnji scenarij gotovo nitko u Bruxellesu ne može predvidjeti. Postoji opcija po kojoj bi se 15. ožujka usvojio pregovarački okvir, ali ne i početak pregovora. Tu opciju predlaže Britanija. Međutim, ne postoji suglasnost treba li Hrvatskoj dati novi rok ili to ostaviti otvorenim.</p>
<p>U Bruxellesu se lobira na sve strane, pa je slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrije Rupel izjavio da bi odgoda mogla destabilizirati regiju i otežati daljnje rješavanje hrvatsko-slovenskih sporova i problema.</p>
<p>»Hrvatska mora potpuno surađivati s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu, no naše je stajalište kako to ne znači da mora izručiti generala Antu Gotovinu prije početka pregovora nego podastrijeti čvrste dokaze da to nastoji učiniti«, naglasio je Rupel članovima odbora za vanjsku politiku slovenskog parlamenta, koji je raspravljao o djelovanju Slovenije u Europskoj uniji u ovoj godini.</p>
<p>Prema pisanju lista Corriere della Sera i talijanska diplomacija lobira da početak pregovora počne 17. ožujka. Iako i Talijani, kao i svi drugi u Europi, traže da Gotovina bude lociran i uhićen, ipak se inzistira da pregovori ne kasne i odaje priznanje Hrvatskoj jer je u svim drugim područjima učinila sve što se od nje tražilo.</p>
<p>Podjele unutar Unije tema su dana i za mnoge europske medije. Ocjena je da to Hrvatskoj dugoročno može i štetiti i kako bi bilo bolje da se nađe zajedničko rješenje prije summita. U slučaju da odluka ipak bude prepuštena premijerima i predsjednicima država članica Unije, može doći i do većeg konfrontiranja, a to nikome u Europi ne odgovara.</p>
<p>Jurica Körbler Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Slovenija, Slovačka, Austrija i Mađarska za početak pregovora</p>
<p>Slovenija u potpunosti podržava Hrvatsku na njezinu europskom putu i spremna joj je pomoći da pristupne pregovore s EU-om započne što prije, izjavio je u petak u Zagrebu slovenski državni tajnik Božo Cerar nakon političkih konzultacija s hrvatskim kolegama.</p>
<p>»Slovenija je svjesna da se Hrvatska nalazi u vrlo važnom trenutku što se tiče početka pregovora s EU-om«, rekao je Cerar u zajedničkoj izjavi za novinare sa svojim hrvatskim kolegom Hidom Biščevićem.</p>
<p>»Imate punu slovensku potporu«, istaknuo je slovenski državni tajnik dodajući da će Slovenija učiniti »sve što je u njezinoj moći« da pristupni pregovori Hrvatske s Europskom uniju počnu »što prije«. I predsjednik austrijskog parlamenta Andreas Khol podržao je u petak tijekom službenog posjeta Sloveniji što skoriji početak pregovora EU-a s Hrvatskom.</p>
<p>»U zajedničkom je interesu Slovenije i Austrije omogućiti Hrvatskoj početak pregovora«, rekao je Khol.</p>
<p>Slovačka također bezrezervno podupire 17. ožujka kao datum početka pregovora između Hrvatske i EU-a te smatra da je politika predsjednika hrvatske vlade Ive Sanadera glede pitanja odbjegloga generala Ante Gotovine »transparentna, uvjerljiva i vjerodostojna«, rekao je u petak u Bratislavi slovački premijer Mikulaš Dzurinda.</p>
<p>»Bilo bi dobro i za Slovačku i za EU i za zemlje bivše Jugoslavije, a naravno i za Hrvatsku, da pregovori počnu 17. ožujka«, naglasio je slovački premijer. Za bezrezervni početak pregovora izjasnila se i Mađarska.</p>
<p>Finska se pak zauzima za odgodu otvaranja pregovora. Odbor finske vlade zadužen za pitanja vanjske i sigurnosne politike smatra da uvjeti za otvaranje pristupnih pregovora s Hrvatskom, određeni na summitu EU-a u Bruxellesu u prosincu prošle godine, nisu ispunjeni. Stoga se, kako se navodi u priopćenju, Finska zalaže za odgodu početka pristupnih pregovora s Hrvatskom. (Hina/APA)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Bajić s Carlom del Ponte</p>
<p>ZAGREB/DEN HAAG</p>
<p> - Glavni državni odvjetnik razgovarao je u petak, za dvodnevnog posjeta Haagu s dužnosnicima Haaškoga suda, no pojedinosti tih razgovora nisu poznati. Glasnogovornica Tužiteljstva Florence Hartmann kazala je da je Bajićev posjet ostvaren u okviru redovne suradnje Tužiteljstva s Hrvatskom i da nije vezan uz »slučaj Gotovina«.</p>
<p> Na sastancima s Bajićem razmijenjene su informacije o istragama koje su pokrenute u Hrvatskoj, o nezavršenim istragama Tužiteljstva, o ustupanju predmeta i drugim pitanjima suradnje, rekla je Hartmann.</p>
<p> Dio hrvatskog tiska je najavio da bi Bajić, koji je glavni koordinator svih aktivnosti hrvatskih vlasti u traganju za haaškim bjeguncem Antom Gotovinom, trebao upoznati glavnu tužiteljicu Carlu del Ponte i njezine suradnike s najnovijim rezultatima poduzetih mjera, uoči konačne odluke Vijeća EU o pristupnim pregovorima s Hrvatskom. Glasnogovornica Tužiteljstva je potvrdila da za ponedjeljak nije predviđen novi sastanak Carle del Ponte s predsjedajućim Vijeće EU, luksemburškim ministrom vanjskih poslova Jeanom Asselbornom, koji je u četvrtak najavljivan i opovrgavan iz različitih izvora (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Može li doći do europskog kompromisa</p>
<p>U kuloarima se opet pojavila zamisao o tzv. paket-rješenju po kojem bi se Hrvatskoj ipak omogućili pregovori uz prijetnju novog zamrzavanja pregovora ako u međuvremenu ne dođe do suradnje / Kompromisno rješenje u bilo kakvoj formi koje donosi početak pregovora nama je prihvatljivo, kaže visokopozicionirani hrvatski diplomat</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na sastanku veleposlanika Europske unije (Coreper) u četvrtak u Bruxellesu većina Unijinih članica nije željela razgovarati o početku pregovora s Hrvatskom 17. ožujka, no u kuloarima se opet pojavila zamisao o tzv. paket-rješenju po kojem bi se Hrvatskoj ipak omogućili pregovori uz prijetnju novog zamrzavanja pregovora ako u međuvremenu do suradnje ne dođe. Drugo rješenje predložila je navodno Njemačka, a prema njemu bi sam premijer Sanader Bruxellesu predložio odgodu na određeno, kraće vrijeme.</p>
<p>Diplomati s kojima smo razgovarali oprezni su u procjenama hoće li kompromis o početku pregovora - ali s prijetnjom naknadnog zamrzavanja - proći jer je, kako nam je rečeno, na sastanku Corepera većina zemalja bila protiv takva kompromisnog rješenja. »Četrnaest zemalja bilo je protiv tog rješenja. Nismo sigurni je li moguće očekivati da će se do 15. ožujka stvoriti uvjeti za takav kompromis. </p>
<p>Na sastanku u četvrtak se o 17. ožujku kao datumu za početak pregovora nije ni razgovaralo«, kazali su europski diplomatski izvori. Ipak, postoje i procjene po kojima bi takvo kompromisno rješenje, u kojem bi nova provjera ispunjavanja haaških obveza bila određena za lipanj, za sve bilo bezbolno: hrvatska vlada bi mogla reći da su pregovori službeno započeli na vrijeme, dok bi Unija tek u lipnju mogla odlučiti počinju li oni uistinu. </p>
<p>Službeni početak pregovora započinje, naime, screeningom - utvrđivanjem stanja u zakonodavstvu. Tek nakon toga počinju istinski pregovori po poglavljima.</p>
<p>Većina država članica i dalje je protiv početka pregovora, a prema Unijinim izvorima na sastanku Corepera Velika Britanija, Njemačka, Švedska, Danska i Finska bile su među onim zemljama koje su ustvrdile da »u postojećim okolnostima pregovori ne mogu biti otvoreni«. </p>
<p>Njemačka je, pak, ustvrdila da bi moguće rješenje moglo biti da Hrvatska zatraži Europsku uniju da joj odobri još malo vremena kako bi riješila »slučaj Gotovina« što bi, prema tvrdnji diplomata, moglo pružiti izlaz za hrvatsku vladu. Među zemljama koje su ustvrdile da Hrvatska treba početi pregovore kako je planirano bile su samo Slovačka i Mađarska. U svojim stajalištima »negdje između« bile su Irska i Grčka koje se zalažu za početak pregovora Hrvatske i EU-a, no na sastanku su priznale »političku realnost«.</p>
<p>Problem sa »slučajem Gotovina«, kako su nam naglasili diplomati, stavio je u nezgodnu situaciju i službeni Bruxelles; naime, nije se još nikad dogodilo da se odredi datum za početak pregovora a da se onda pred sam početak naknadno povuče. Iako se i dalje tvrdi da su šanse za početak pregovora 17. ožujka »vrlo tanke«, diplomat s kojim smo razgovarali ustvrdio je da sve mogućnosti ipak nisu iscrpljene. Pogotovo, naglasio je, ako Hrvatska povuče odlučne korake u nekoliko preostalih dana.</p>
<p>Iako to služeno ne žele komentirati, hrvatski diplomati ne gledaju bez simpatijaKompromisno rješenje u bilo kakvoj formi koje donosi početak pregovora nama je prihvatljivo, kazao je Vjesniku jedan visokopozicionirani hrvatski diplomat.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Beograd nestrpljivo očekuje 17. ožujka</p>
<p>Manjinska vlada premijera Vojislava Koštunice smatra da će odluka Bruxellesa u slučaju Hrvatske biti najbolji pokazatelj kojim će se tempom odvijati euroatlantske integracije cijele regije / Ako Bruxelles donese odluku o odgodi početka pregovora s Hrvatskom, međunarodna zajednica neće svom silom pritiskati Srbiju</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – Službeni Beograd s velikom pozornošću očekuje najavljeni početak pregovora Hrvatske s Europskom unijom o punopravnom članstvu; tolikom da se može reći da je 17. ožujka jednako važan datum u političkom kalendaru Srbije.</p>
<p>Manjinska vlada premijera Vojislava Koštunice smatra da će odluka Bruxellesa u slučaju Hrvatske biti najbolji pokazatelj kojim će se tempom odvijati euroatlantske integracije cijele regije. U pokušaju da održi šaroliku koaliciju, čija većina ovisi o podršci Miloševićevih socijalista, srbijanski premijer zna da mora dobiti pozitivnu ocjenu u studiji izvedivosti.</p>
<p>Preduvjet je puna suradnja s Haaškim sudom, no Koštunici nije u interesu prevelika revnost u nagovaranju optuženih da se predaju, još manje u privođenju najtraženijih optuženika pravdi. Njegovi potezi ukazuju na to da traži mjeru koja će mu osigurati priznanje međunarodne zajednice, s jedne, i domaćih političkih partnera, s druge strane, da je istrajao na zajedničkim vrijednostima.</p>
<p>Koliko su zamršena natezanja o suradnji s Haaškim sudom najbolje ilustrira činjenica da desni blok političkih snaga u Srbiji nije siguran kako bi htio vidjeti da je Hrvatska pronašla generala Antu Gotovinu i izručila ga. Logika iza toga baca zapadne diplomate i promatrače u očaj: neki krugovi u Beogradu, čak i državne institucije, kalkuliraju s tim da se, ako Bruxelles donese odluku o početku pregovora s Hrvatskom dok potraga za odbjeglim generalom traje, euroatlantske integracije Srbije neće moći ozbiljno uvjetovati sve do razine punopravnog članstva u NATO-u i EU.</p>
<p>Ako Vlada Ive Sanadera ne mora izručiti Gotovinu, vlada Vojislava Koštunice na isti će način dokazivati da nije u stanju izručiti ratne lidere bosanskih Srba Radovana Karadžića i generala Ratka Mladića. A ako Bruxelles donese odluku o odgodi početka pregovora s Hrvatskom, međunarodna zajednica neće svom silom pritiskati Srbiju, koja će, prema nekim najavama iz Ureda za proširenje EU-a, sredinom travnja dobiti pozitivnu ocjenu u studiji o izvedivosti, kao znak priznanja za predaju desetak optuženih za ratne zločine.</p>
<p>S varijantom da hrvatske vlasti privedu odbjegloga generala pravdi i krenu u pregovore o punopravnom članstvu u EU, u Srbiji se, zbog nesagledivih posljedica, gotovo uopće ne računa. Službeni bi Beograd u tom slučaju morao prestati s uzbudljivom igrom skrivanja najtraženijih optuženika, što aktualna vlada ne bi preživjela.</p>
<p> Također, otvorilo bi se pitanje uloge tajnih policija, posebice onih u sklopu vojske, koje misle da su dobile demokratski legitimitet s obzirom na to da su Amerikancima ustupili dio svojih arhiva. Zato Srbija velikim očima prati razvoj situacije u Hrvatskoj.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>Enciklopedija nije u jednini</p>
<p>Enciklopedije jednostavno nisu statusna forma, brzo zastarijevaju, potrebno ih je obnavljati i to prije svega prema potrebi i zahtjevima korisnika. A to kad je o hrvatskim korisnicima riječ znači nešto jako slično drugim oblicima javne i društvene pasivnosti, koja je ovdje i statistički vidljiva, potreba postoji ili ne postoji i ne može se nadomjestiti</p>
<p>VLAHO BOGIŠIĆ</p>
<p>Prošle se subote predvečer u prostranome pučkom lokalu na ulazu u Veliko Trgovišće zateklo neobično društvance: akademik Anto Raukas i Aili Saks iz Estonske enciklopedije, Jesus Giralt i Iolanda Bethencourt iz Katalonske enciklopedije, Snježana Nikolova i Tania Kadiyska iz Bugarske enciklopedije, pa Brian Lalor, glavni urednik Irske enciklopedije i Maciej Pogorzelski, urednik Poljske enciklopedije. S desetak hrvatskih leksikografa tu su uz sir i vrhnje te zagorske štrukle i domaće vino završavali dvodnevne razgovore o mogućnostima i izgledima malih enciklopedija u velikom, umreženom svijetu kojim se bave. Do gostionice pokraj Tuđmanove rodne kuće, gdje su se u susjednim sekcijama upravo slavile krstitke, europski su enciklopedičari stigli zaobilazno, preko Bistre i Gornje Stubice, domaćini su im, umjesto da ih odvedu na koju prestižnu zagrebačku gastronomsku adresu, željeli pokazati pravu hrvatsku pokrajinu, s lokalnim cestama neočišćenim od snijega, malim muzejom u skelama koji postavom bježi od svojega naslova seljačkih buna i lokala punog ljudi koji se, barem taj čas, ne pitaju što bi učinili sa sobom. Premda se u nas neprestano vode dokone javne prepirke bježimo li u svakoj mogućoj prigodi, posebno pred strancima, od onoga što inače jesmo, leksikografski pogled u Zagorje nije bio simbolični koliko pragmatični refleks: male se enciklopedije, pa i one u hrvatskoj kulturi i priređuju zbog održanja i razumijevanja te kulture u njezinu jeziku. Kulturna elita, poput urednika kviza na nacionalnoj televiziji, i tako će već naći načina da uputi na njihovu prevladanost, pokazujući dakako nimalo diskretno velike svjetske enciklopedije poput Britannice na svojim policama.</p>
<p>Hrvatska je kultura inače prilično svjesna vlastite leksikografske tradicije. Nije tomu tako davno kad je leksikografska kuća iz Zagreba u kulturnim centrima velikih europskih središta bila dobrodošla s izložbom o uspješnoj povezanosti te tradicije s modernim i raširenim enciklopedičkim impulsom kulturnoga i društvenoga rasta. Okruženje se na prijelazu stoljeća ipak bitno promijenilo i to najmanje na dva dalekosežna načina: dotadašnji je politički okvir Europe raspušten, što je nekim nacionalnim kulturama poput hrvatske omogućilo suveren pristup, a drugima, poput katalonske, drukčije izazove, dok je socijalni okvir sve izrazitije postao određen pristupom informacijama. Enciklopedije i to ne samo one malih jezika to je dovelo u paradoksalan položaj.</p>
<p>Naše enciklopedije nisu pripremljene za suvremeni svijet - kaže tako spomenuti Pogorzelski u razgovoru za ove novine. Nudimo previše informacija, a trebali bismo se koncentrirati na manje slike svijeta. Kao što Poljaci, premda kultura s više od pedeset milijuna govornika poljskoga jezika, nemaju problema s razumijevanjem svoje govorne pozicije kao perspektive »maloga jezika«, za urednika njihove enciklopedije nema straha ni u tome što se »slike« umreženoga svijeta smanjuju i što enciklopedija više nije ili ne može biti polog ozbiljnosti, odnosno legitimnosti totaliteta na koji se poziva.</p>
<p>Enciklopedije na malim, »neglobalnim« jezicima proporcionalne su potrebi, energiji vlastitih kultura, pri čemu izravno nije riječ o veličini ili statusu. Mali jezici, kako ih se radno naziva, nisu jezici manjine, niti takvima mogu postati osim vlastitim izborom. S druge je strane Katalonska enciklopedija primjer zastupanja razmjera nacionalne kulture koja nema vlastiti državni okvir, ali također nije u manjinskoj poziciji. Koliko odnos jezika, nacije i kulturnoga sklopa može biti kompleksan pokazuje vjerojatno bolje od ma kojega drugoga primjera Irska enciklopedija, u kojoj je engleski, opet paradoksalno, sveden na sredstvo.</p>
<p>Ne treba napokon zaboraviti europske kulture o čijem se razvojnom stupnju ne može dvojiti, a koje, poput češke, nemaju ozbiljnu leksikografsku produkciju. Enciklopedičko pretvaranje slika svijeta u figure vlastitoga jezika nije dakle prevođenje, enciklopedije malih jezika nisu s obzirom na svijet kojim se bave ni bolje ni lošije od velikih jer kada bi to i htjele, one ih ne mogu prepisivati. Donekle može biti samo obrnuto, ali to nije najvažnije, drugim riječima velike će enciklopedije, ako im to bude stalo, moći svoju pouzdanost popraviti njihovim konzultiranjem. Razlikovnost malih enciklopedija nije toliko u njihovoj pouzdanosti koliko u terminološkoj preciznosti. Stoga se više nego ikad dosad enciklopedija vraća svojemu leksikografskomu, jezičnom polazištu.</p>
<p>O tome što bi enciklopedija uopće trebala biti s obzirom na opću, internetsku dostupnost informacija, ne raspravlja se samo na stručnim skupovima kakav je ovaj zagrebački, niti samo u nas. Bez obzira na to što se u temeljnom korisničkom odnosu bitno ne mijenja, jer način dobivanja podatka ili trud koji je pritom potrebno uložiti nije odlučujući pri procjeni njegove vjerodostojnosti i uporabne vrijednosti, enciklopedije su doista dovedene u strukturno novu poziciju informacijskim dobom kao epohom koju su zagovarale.</p>
<p>One ne bi bile jedini oblik civilizacijskog iskustva koji se pretopio sa svojim izvodom, moguće je zamisliti veliku svjetsku enciklopediju kao opće dostupno dobro svih, dakako samo kao ideal. No budući da su takvi ideali koliko god bili u osnovi svakoga znanstvenoga i razvojnoga pothvata istodobno i neizvjesni, enciklopedije i za Internet, pa i kada se mogu naći na njemu, ostaju ono što su bile, kriterij osobne upućenosti.</p>
<p>Koju će enciklopediju ili drugi leksikografski priručnik imati postaje utoliko sve više pitanje za pojedinca, a ne kulturu ili zajednicu kojoj pripada. Zašto se u Estoniji ili Kataloniji, koje su svaka na svoj način znatno više napredovale u integracijskim oblicima nove Europe, i dalje raspačava i po deset puta više egzemplara takvih izdanja nego u Hrvatskoj nije problem, ako je problem uopće, koji bi se mogao raspraviti ni na stručnoj ni na razini kulturne politike. </p>
<p>Enciklopedije jednostavno nisu statusna forma, brzo zastarijevaju, potrebno ih je obnavljati i to prije svega prema potrebi i zahtjevima korisnika. A to kad je o hrvatskim korisnicima riječ znači nešto jako slično drugim oblicima javne i društvene pasivnosti, koja je ovdje i statistički vidljiva, potreba postoji ili ne postoji i ne može se nadomjestiti.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Ispeci pa reci</p>
<p>MARIJA PULIĆ</p>
<p>Samo tri mjeseca nakon što je svečano i odlučno donijela Uredbu o stranim jahtama i brodicama, Vlada je od svojih strogih pravila kojima je krenula u rat do istrebljenja protiv crnog chartera - odustala. Kritike i nezadovoljstvo inozemnih nautičara kojima je Uredba trebala zagorčati i zakomplicirati chartiranje i jahtarenje Jadranskim morem urodile su plodom, pa su se ministar mora, turizma i prometa Božidar Kalmeta i Vlada predomislili i shvatili da se protiv crnog chartera i ne mora tako rigorozno. Gosti će se moći prijavljivati i sukcesivno, a povećan je i broj osoba koje će moći boraviti na brodicama. Jedan-nula za nautičare.</p>
<p>Nula za Vladu jer je još jednom pokazala da se u neka rješenja, koliko god ona dobro zamišljena i opravdana bila, ide ishitreno, bez prethodne analize i konzultacija sa onima kojih se ta rješenja tiču. Jer, nije bilo teško predividjeti kakve će biti reakcije nautičara kad im se propiše da već u ožujku ili travnju moraju do u slovo popisati one koji će tijekom cijele godine boraviti na njihovih jahtama. Kao što, primjerice, nije bila nepredvidiva niti halabuka Crkve zbog mogućnosti da neudane žene umjetnom oplodnjom dođu do potomstva, a zbog čega je misteriozno povučen zakon o umjetnoj oplodnji nakon što ga se hvalilo do neba. Premda, naravno, Crkva ne bi smjela imati nikakav utjecaj na zakone, a posebno one o umjetnoj oplodnji.</p>
<p>Svjesni da bi se zakoni i uredbe trebali donositi s više pažnje, u Vladi su nedavno predložili izmjene svog Poslovnika. Pa tako uvode obvezu procijene financijskog, socijalnog i ekološkog učinka zakona i uredbi prije njihovog donošenja. Ne bi li se izbjegli problemi koji nastaju zbog nemogućnosti provođenja ishitrenih zakona i uredbi. I neugodnosti zbog njihovih povlačenja i izmjena. Ne može se baš reći da su izmislili toplu vodu, pogotovo što se takvi zahtjevi protežu još iz doba Zlatka Mateše. Ali, barem se trude popraviti neke stvari. Doduše, i nakon ovih izmjena ostat će dovoljno prostora za brzopletost i ishitrenost, jer Poslovnik dopušta Vladi da u iznimnim situacijama, kad ne bude dovoljno vremena, donosi zakone i uredbe i bez procjene.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Za koga Sudac sudi </p>
<p>GORDAN PANDŽA</p>
<p>Karizmama obdareni svećenik Zlatko Sudac opet je poslužio kao glasnogovornik antieuropskim snagama koje očito u svojoj viziji imaju mitološku sliku Hrvatske, kao epske arkadije, nabožne i pastoralne, u kojoj će žene jednom rukom dojiti djecu, a drugom listati Bibliju, dok će hrvatski muževi raditi po žitorodnom hrvatskom polju s kosom u jednoj i puškom u drugoj ruci. Ne čudi što je Sudac pao pod utjecaj tih »brojgelovskih« vizionara nove Hrvatske, izolirane, usamljene i vječno »na nekom braniku« jer njegovi stavovi svjedoče o tome da Sudac nema jasnu percepciju ekonomske i političke situacije ni u Hrvatskoj a kamoli u Europi. K tome, uzme li se u obzir da je njegov posljednji antieuropski intoniran intervju (ekskluzivno objavljen u razmaku od dva dana u »Hrvatskom listu« i »Hrvatskom slovu«) tempiran upravo u trenutku kada su politički predstavnici Hrvatske (a i kardinal Josip Bozanić) u Bruxellesu pokušali ishoditi početak pregovora za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, jasno je kome je takav mitomanski i kontradiktoran Sučev govor trebao. Naime, on u spomenutom intervjuu doslovno napominje: »Ono što nam ostaje kao zalog budućnosti je ostati uz Katoličku crkvu i biti joj vjeran« ističući da njegove karizme služe Bogu samo dok je on kao njihov nositelj »duboko ponizan pred Bogom i poslušan Katoličkoj crkvi«.</p>
<p>S druge strane, protivno nedvosmislenoj podršci Vatikana i vrha Crkve u Hrvata da se pridružimo EU, poručuje Gotovini da se ne predaje Haaškom sudu te ističe da Hrvatska može sama i da joj Europa nije potrebna, ne nudeći pritom objektivne argumente osim svog izrazito subjektivnog stajališta: »Europa ili svetost... Takvu Europu kakva se nama nudi ne želim!« Sudac se opet pokazao radikalno subjektivnim u svojim prosudbama, ignorirajući međunarodne zakone kojih je Hrvatska supotpisnica i službene stavove Crkve u ime svoje mesijanske uloge s kojom se sve više identificira. Kada bi s više samozatajnosti sagledao realnost u kojoj živimo, možda bi odustao od pokušaja da u ovoj utakmici »za i protiv EU-a« igra ulogu suca i skromno otklonio ponudu onih koji ga u tu poziciju guraju iz vlastitih računa.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Međašnica modernoga hrvatskoga pravopisanja</p>
<p>Na priručnik koji bi u punom smislu odražavao naravni razvoj moderne hrvatske jezične i pravopisne baštine čekalo se više od stoljeća i pol. Uistinu dobivamo prvi pravopisni priručnik u hrvatskoj jezikoslovnoj povijesti koji ne čini ustupke nikomu i ničemu do onima kojima ih treba činiti – hrvatskomu jeziku i hrvatskoj knjizi </p>
<p>NATAŠA BAŠIĆ</p>
<p>U okolnostima neugodnih pritisaka i pokušaja ideologizacije pravopisa, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac povukao je odlučujući potez u politici jezičnoga planiranja u Republici Hrvatskoj: stavio je svoj potpis na Hrvatski školski pravopis Stjepana Babića, Sande Ham i Milana Moguša.</p>
<p>Prema toj odluci, godina 2005. postat će međašnicom modernoga hrvatskoga pravopisanja jer njome uistinu započinje novo razdoblje, razdoblje okrenutosti budućnosti. Dugoročno pozitivni plodovi te odluke odrazit će se na općoj kulturnoj razini i, što je osobito važno u nastupajućem razdoblju školskih reforma, pridonijeti stabilizaciji školske pismenosti u Hrvatskoj.</p>
<p>Oni koji dobro poznaju povijest hrvatskoga pravopisanja, znaju da se na priručnik koji bi u punom smislu odražavao naravni razvoj moderne hrvatske jezične i pravopisne baštine čekalo više od stoljeća i pol. Stoga posebno valja pozdraviti autore i njihovo djelo te sve koji su u njegovoj izradbi sudjelovali. Uistinu dobivamo prvi pravopisni priručnik u hrvatskoj jezikoslovnoj povijesti koji ne čini ustupke nikomu i ničemu do onima kojima ih treba činiti – hrvatskomu jeziku i hrvatskoj knjizi.</p>
<p>Velika je obveza i odgovornost jezikoslovaca da pitanja koja su važna za nacionalnu kulturu, a jedno od najvažnijih jest pitanje suverenoga ovladavanja oruđima za stjecanje pismenosti, rješavaju u skladu s dosezima moderne jezikoslovne znanosti i da svoje spoznaje podastiru javnosti na takav način da i u nje razvijaju suodgovornost prema čuvanju i izgrađivanju pisanih norma.</p>
<p>O pravopisu se običava govoriti kao o dogovoru, konvenciji. U svom većem dijelu on to i jest – pisanje velikoga i maloga slova, bilježenje razgodaka i pravopisnih znakova – ali jednim svojim dijelom on zalazi u jezično područje o kojem se ne može dogovarati. Ono je naime riješeno u samom jeziku, pa je pravopisna obveza prenijeti te činjenice u pravopis u onom dijelu koji se na pravopis odnosi. U hrvatskom pravopisu nedogovornoj razini pripadaju sva fonološka pitanja. Riječ je samo o njihovu jezikoslovnom opisu. Ako je opis dobar, ne bi smjelo biti problema ni s pravopisom.</p>
<p>Moderno hrvatsko jezikoslovlje opisuje hrvatski standardni jezik kao štokavski jekavskoga izgovora, a njegov pravopis umjereno fonološkim. Na tim je spoznajama izgrađen i Hrvatski školski pravopis. U skladu s novijom tradicijom, i on dvoglasnik u dugim slogovima bilježi trigrafom ije (svijet, tijelo, zacijeliti), a u izgovoru ističe njegovu jednosložnost. Utvrđuje u kratkim slogovima njegovo smjenjivanje sa slijedom je (svjetovi, tjelesa, zacjeljivati), pa u skladu s tim normira je i u slogovima s tzv. pokrivenim r: strijela : strjelica, pogriješiti : pogrješka.</p>
<p>Takvim rješenjem pravopis podiže razinu sustavnosti u ostvarenom jeziku, potkrjepljuje izgovornu osnovicu standardnoga hrvatskoga jezika, a u pedagoškom smislu pojednostavnjuje opis i učenicima olakšava razumijevanje sustava.</p>
<p>Gledano unutarstrukturno, taj je pravopis riješio napetost koja se u sustavu očituje već nekoliko stoljeća, a razvitak u smislu predloženih rješenja za cijelu kategoriju nalazi uporište u već visoko ostvarenim pojedinim odsječcima u izvornih govornika (stupnjevanje pridjeva – trijezan : trjezniji; tvorba nesvršenih glagola – spriječiti : sprječavati; otrijebiti : otrjebljivati).</p>
<p>Metodički je Hrvatski školski pravopis ustrojen prema uklanjanju pravopisnih dvostrukosti, što je rezultat ne samo autorskih nastojanja, nego i stajališta povjerenstva, te prema takvim rješenjima koja će biti jednostavna i lako pamtljiva. Rastavljano pisanje ne ću interpretirano je stoga u sustavu načelnoga odvojenoga pisanja niječnice ne od glagola, pa ne treba ulaziti ni u kakve rasprave o povijesti »sastavljanja« i »rastavljanja« nenaglašenoga prezenta glagola htjeti i niječnice.</p>
<p>Na poseban se način u pravopisu pristupa vrjednotama pisane forme. Učenici će naučiti da jedne zakonitosti pripadaju izgovoru, a druge pismu. Naučit će stoga u pismu razlikovati ono što u izgovoru ne mogu dovoljno jasno, ali se mogu poslužiti dodatnim sredstvima, gestom, mimikom, dopunom rečenice ili izričaja, što je u pismu uskraćeno. Upravo je smisao njegovanja kulture pisanja da se podigne na najvišu razinu jednoznačnost zapisa. Potrebe za takvim razlikama bit će veće što je stil u kojem pišemo zahtjevniji, točnije, apstraktniji.</p>
<p>Razvitak usvajanja složenih jezičnih poruka u pisanoj formi treba razvijati od najmanje dobi, u početku kao jednostavnu igru, potom natjecanje u pronalaženju što većega broja pisanih razlikovnica, i na kraju vlastito stvaranje. Tako zapravo treba u hrvatskom pravopisu interpretirati zapise tipa ledci (< ledac) i letci (< letak); nadtrčati i natrčati; listci (< listak) i lisci (< lisac); dočetci (< dočetak) i dočeci (< doček); redci (< redak) i reci (< reći), ušetati se i uzšetati se, itd.</p>
<p>Funkcionalnost pravopisa ne smiju ograničavati unaprijed zadani okviri, stoga je važno da su pravopisna pravila otvorena pojedinačnoj stvaralačkoj dogradnji.</p>
<p>Njegovanje kulture pisanoga izražavanja, koja je u nas bila u sjeni prekomjernoga povjerenja u snagu modernih zvučnih medija, u dugoročnom planiranju jezične politike postaje okosnicom obnove procesa čitanja i vraćanja knjizi. Napor koji treba u to uložiti neusporedivo je veći od zaticanja slušalica u uši i šetnje diskmenom, ili uz pomoć daljinskoga upravljača ugodnoga seljakanja pred zaslonom iz svijeta u svijet iz prostora sobe.</p>
<p>Ispitivanje vlastite mašte i stavljanje na kušnju osobnih jezičnih mogućnosti izazov je pred koji treba staviti mlade naraštaje. Početak toga procesa nesumnjivo vodi od prvoga školskoga pravopisa i stoga je važno da on bude privlačan, jednostavan, moderan, sustavan i pouzdan. Hrvatski školski pravopis ima sve preduvjete da ispuni naša očekivanja.</p>
<p>Autorica je magistrica filoloških znanosti, urednica u Leksikografskom zavodu »Miroslav Krleža«.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>»Tinoljublje« osjetno zagrijalo i mlađe naraštaje</p>
<p>Tin Ujević postao je »kulturni, pjesnički naš elemenat«, ušao je duboko »pod kožu« naše kulturne stvarnosti. Postao je naša kulturna i književna nezaobilaznica... </p>
<p>ŽIVKO STRIŽIĆ</p>
<p>Vrgorac je u pravom smislu riječi »kultno mjesto« velikomu Tinu, velikomu hrvatskomu pjesniku i velikomu vrgoračkomu mještaninu. Simbolično rečeno: danas je Vrgorac sav u znaku Tina Ujevića.</p>
<p>U kulturnomu »mjestoljublju«, u pjesničkomu domoljublju ugledajmo se u Vrgorac i Vrgorčane, koji svoj Vrgorac – rodno mjesto Tina Ujevića – učiniše »kultnim mjestom«, mjestom hodočašća i poklonstva pjesniku »Svakidašnje jadikovke«, za koju sam Tin reče da je to najbolja pjesma u »našoj poeziji«, u našem pjesništvu uopće.</p>
<p>Jednom je i sam klasik hrvatskoga pjesništva Antun Branko Šimić rekao da su »pjesnici čuđenje u svijetu...«. Pjesničko čuđenje iz naraštaja u naraštaj... A naš je Tin Ujević upravo takav.</p>
<p>Vjesnik je 8. ožujka objavio Natječaj za (pjesničku) nagradu »Ujević«, koja će se budućem laureatu dodijeliti u Vrgorcu na početku srpnja. Augus-Tin Ujević se rodio 5. srpnja 1891. u Vrgorcu. Tin ističe da je 5. srpnja »dan svete braće Ćirila i Metoda« i da taj njegov rođendan ima u sebi neku simboliku.</p>
<p>No bilo kako bilo, Tin Ujević je postao »kulturni, pjesnički naš elemenat«, ušao je duboko »pod kožu« naše kulturne stvarnosti, Tin je postao naša kulturna i književna nezaobilaznica... Postao je naš pjesnički kamen ugaoni...</p>
<p>Čovjeku je drago da se sjeti onih »davnih dana«, onih prvih vrgoračkih dana kada su se polagali »kultni temelji« Tinu Ujeviću u njegovu rodnomu mjestu. Dobro je podsjetiti na te dane i događaje, dobro je sjetiti se i na ljude koji su harnost prema Tinu Ujeviću u Vrgorcu pokrenuli, koji su sve to potaknuli. </p>
<p>Mnogo sam toga kao poslovođa, nažalost sada bivšega, antikvarijata Matice hrvatske iz Zagreba u Vrgorac za Tinov muzej poslao, što su Vrgorčani rado primali i u Tinovu muzeju pohranjivali. No »tinoljublje« je zagrijalo i mlađe naraštaje u Vrgorcu. To vidimo danas i po harnosti Vrgorčana prema svome velikome mještaninu, prema velikome hrvatskome pjesniku Augus-Tinu Ujeviću, pjesniku i autoru vječne »Svakidašnje jadikovke«. Pjesme koja je »trajnija od mjedi«.</p>
<p>Autor je profesor, antikvar u mirovini.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>»Manijak sa sabljom« buši gume na Medveščaku</p>
<p>U Policijskoj upravi zagrebačkoj kažu da imaju indicije tko je počinitelj,</p>
<p> ali moraju ga uhvatiti na djelu</p>
<p>Medveščakom već 17 mjeseci nepoznati počinitelj buši automobilske gume. Od listopada 2003. pa do ožujka ove godine probušio je šezdesetak guma na čak 42 automobila. Posljednje »bušenje« dogodilo se u noći na petak, i to na tri osobna automobila na području Medveščaka.</p>
<p>»Kad sam u petak ujutro krenuo na posao, imao sam što vidjeti. Obje gume na desnoj strani automobila, koji sam parkirao u Zvonimirovoj, bile su probušene. Netko ih je doslovce izmasakrirao«, rekao je potreseni Želimir Bublić iz Biankinijeve.</p>
<p>U Biankinijevoj, u neposrednoj blizini Bublićeva automobila, policija je prilikom očevida pronašla još dva automobila s probušenim gumama. Prema ubodima na gumama ustanovljeno je da se vjerojatno radi o istom počinitelju. </p>
<p>Izuzetno aktivan bio je 1. studenoga 2004. godine, kada je u jednoj noći izbušio gume na 13 vozila parkiranih u Bulićevoj i Bauerovoj ulici. Te iste večeri, policija je dobila dojavu građanina da »nepoznata muška osoba, obučena u crno, sa šeširom na glavi, hoda sredinom Bulićeve ulice i velikim predmetom buši gume na parkiranim vozilima«. Policija, nažalost, pri obilasku okolnih ulica nije uspjela pronaći počinitelja. Tako se legenda o »manijaku sa sabljom« nastavila do danas.</p>
<p>U policijskoj upravi Zagrebačkoj (PUZ) kažu da imaju indicije tko je taj nepoznati počinitelj, ali da ga moraju uhvatiti na djelu. »Takav vandalizam nedopustiv je i upregnut ćemo sve snage da počinitelja pronađemo«, rekli su iz PUZ-a.</p>
<p>Zoran Vujić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Klub zgubidan za korisno gubljenje dana </p>
<p>U Pučkom otvorenom učilištu 12. ožujka počinje s radom Klub zgubidana, namijenjen darovitim osnovnoškolcima. Klub je u početku bio osmišljen za djecu od devet do 14 godina, ali zbog velikog zanimanja svoja će vrata otvoriti i prvašićima. Naziv crpi iz ideje da se »dan gubiti« može i korisno. </p>
<p> U proljetnom je semestru pilot program organiziran kroz tri projekta – Alica u zemlji čudesa, Pale sam na svijetu i Gulliverova putovanja. U prvom će djeca bolje upoznavati prirodne pojave oko sebe, s posebnim naglaskom na ekologiju, u drugom će kroz literarne radove, dramsku i likovnu radionicu razvijati međusobnu komunikaciju jer će naučeno trebati i izložiti, dok će u trećem projektu učiti o različitim kulturama, običajima i narodima.»Program je star više od pet godina Tek u suradnji s Učiteljskom akademijom uspjeli smo okupiti stručan tim predavača, izuzetno sposobnih i mladih ljudi. U međuvremenu smo pronašli i sponzora programa – tiskaru Meridijan, a postoji ideja da se pokrene i časopis Kluba zgubidana«, rekla je voditeljica programa Ana Globočnik Žunić.</p>
<p>Nastava će se održavati subotom prijepodne u prostorijama Pučkog učilišta i bit će na engleskom jeziku, prilagođena uzrastima, a trajat će tri školska sata. Osim nastavnika, vrijeme s djecom provodit će pedagog i psiholog, koji će stručno procijeniti radi li se kod djece samo o interesu za određeno područje ili o talentu. </p>
<p>Cijena nastavnog programa je 580 kuna, a članovi Kluba imat će pravo na korištenje knjižnicom.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Elektronska bilježnica i čitač od srpnja na popisu HZZO-a</p>
<p>U prostorijama Tiflološkog muzeja u Draškovićevoj ulici u petak je, u organizaciji Hrvatskog saveza slijepih, počeo dvodnevni stručni skup o računalima za slijepe. Na skupu pod nazivom »Informatikom do jednakih mogućnosti« okupilo se oko 130 slijepih i slabovidnih osoba. </p>
<p>»Ovim skupom želimo predstaviti roditeljima i nastavnicima nove programe i računala«, rekla je Karmen Nenadić iz Hrvatskog saveza slijepih. Ona kaže da je u obrazovanju slijepih glavni problem literatura Drugi problem je taj što se školski udžbenici često mijenjaju. Na skupu su bila izložena i nova pomagala za slijepe.</p>
<p> Elektronskoj bilježnici s 20 slovnih mjesta cijena je 27 tisuća kuna, a elektronska bilježnica s 40 slovnih mjesta košta 37 tisuća kuna. Prema riječima voditelja skupa Danka Butorca, od srpnja ove godine na popisu pomagala što ih priznaje Hrvatski zavod za javno zdravstvo, naći će se i elektronska bilježnica s govornom jedinicom.</p>
<p>»Elektronska bilježnica olakšala bi učenje svakom studentu«, zaključio je slijepi student informatologije Tomislav Juzbašić. </p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Orezane grane ostaju na travnjacima nekoliko dana </p>
<p>Građani su nam se potužili da Zrinjevac nakon orezivanja stabala ostavlja hrpe grana po travnjacima te ih skuplja i odvozi tek nakon tjedan dana. Kažu da to nagrđuju okoliš. Rukovoditelj zaštite i njege bilja, Renato Molt, rekao je da Zrinjevac u zadnjih mjesec dana intenzivno orezuje grane drvoreda, naročito one uz prometnice, te šiša grmove. Odrezane grane odvoze se za najkasnije tri dana. Ne odvoze se odmah zato što nema dovoljno kamiona za odvoz biljnog materijala. »Zrinjevac radi i petkom, stoga grane ostaju na travnjacima i preko vikenda. No, pokupe se već sljedeći ponedjeljak i to je razlog zašto neki građani vjeruju da se biljni otpad ne skuplja i po tjedan dana«, rekao je Renato Molt. </p>
<p>K. H.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>U ponedjeljak bez struje </p>
<p>Zbog redovnog godišnjeg pregleda električnih uređaja, u ponedjeljak, 14. ožujka, struje neće imati </p>
<p>od 8 do 13 sati: VIII. Vrbik 2-6, 20-26, 1-17, 31-37b, IV: Cvjetno naselje 1, IX. Vrbik 3-5, X. Vrbik 2-4, 7, Kninski trg 4-18, II. Vrbik 4-14, 1-3, III. Vrbik 2-10, 7-11, L. Ružičke 2-14, 28-36, 1, 3, 3a, 69, I. Vrbik 5, 42, XI., XII., XIV. Vrbik, XIII Vrbik 5 do kraja, 6 do kraja, Poljička poljana 33-45, 49, Alage Gaje 5-8, F. Bošnjakovića 5-8, J. Strožira 5-8, F. Vrančića 5-8.</p>
<p>Zbog radova na mreži niskog napona struje neće imati </p>
<p>od 8 do 12 sati: Gračanska 81, Majcenov put 1-11, 2-14; </p>
<p>od 9 do 14 sati: Vinogradi 32-34, 43-47, Vinogradska 125 do kraja, 134 do kraja, Vinogradske stube, Mihovljanska 1-25, 2 do kraja, Mirkovečka, od 9 do 13 sati: Vijenac Frana Gotovca 1-6;</p>
<p>od 12 do 16 sati: Gračanska 48-58, 73-79, Gračansko Borje do 7.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>OTV ostao bez koncesije na 24 sata</p>
<p>Malnar za sve okrivljuje nadbiskupa Bozanića i Katoličku crkvu te poručuje kako će promijeniti vjeru i postati sljedbenikom Sai Babe</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je početkom veljače ove godine u kultnoj emisiji OTV-a »Noćna mora« emitiran pornografski sadržaj, oglasilo se i Vijeće za elektroničke medije oduzevši privremeno koncesiju toj televiziji na 24 sata. Tako je OTV dužan prekinuti emitiranje svog programa, i to 19. ožujka od 20 sati do idućeg dana u isto vrijeme, dakle taman u vrijeme kada je na programu sporna emisija. </p>
<p>Vijeće je izvijestilo kako su objavljeni prilozi u »Noćnoj mori« (isječci iz amaterskoga pornografskog filma »Kozjak«), emitiranoj u noći s 5. na 6. veljače, »nemoralnog i pornografskog sadržaja« te da »vrijeđaju dostojanstvo čovjeka«. Time je OTV prekršio članak Zakona o elektroničkim medijima koji zabranjuje objavljivanje takvih sadržaja, smatra Vijeće.</p>
<p>»Odlukom o privremenom oduzimanju koncesije šaljemo snažan i jasan signal svim nakladnicima da ne krše zakon, a u slučaju da se na navedenoj ili nekoj drugoj televiziji ponovi takav slučaj, kazna će biti još drastičnija«, izjavio je Hini predsjednik Vijeća za elektroničke medije Denis Peričić, objasnivši da je kazna veća od privremenog oduzimanja koncesije samo trajno oduzimanje.</p>
<p>Peričić je istaknuo da je Vijeće prvi put donijelo takvu odluku, napomenuvši da su pri odlučivanju uzeli u obzir i vrlo burnu negativnu reakciju javnosti na objavljene snimke pornografskog sadržaja. </p>
<p>Za komentar o odluci privremenog oduzimanja koncesije za komentar smo zamolili Željka Malnara, koji za sve okrivljuje nadbiskupa Bozanića i Katoličku crkvu. </p>
<p>»Da je papa zdrav, mislio bih da je i on iza toga«, odgovorio je u svom stilu Malnar napominjući kako je riječ o pokušajima zabrane rada nedjeljom. </p>
<p>»Moja emisija ide u ranojutarnjim nedjeljnim satima, a Crkva je protiv rada nedjeljom. Ja im poručujem neka rješavaju probleme u svom dvorištu«, kaže Malnar dodajući da zbog svega mijenja vjeru. </p>
<p>»Dosad sam bio katolik jer sam kao mali nekada bio i ministrant zajedno s Ivanom Zvonimirom Čičkom. Njega su iz ministranata izbacili zbog krađe milodara, a ja ću zbog svega postati sljedbenik Sai Babe«, poručuje Malnar. </p>
<p>Komentirajući HTV-ovu emisiju »Latinica«, u kojoj su također puštani kadrovi iz spornog filma, ali sa zamagljenim licima protagonista, Malnar kaže kako ista stvar na HTV-u nije doživljena kao pornografija.</p>
<p>»Oni su zamaglili lica, ali se sve drugo vidjelo, no svejedno nisu imali problema. Ja ću se u idućoj 'Noćnoj mori' pojaviti potpuno gol, ali s kapom na glavi. Još bih se mogao poše.... s Krivićem pred kamerama«, poručuje Malnar zaključujući kako je njegova emisija skinuta jer »njegova ekipa i on govore istinu, a to nikom ne odgovara«.</p>
<p>Član Nadzornoga odbora OTV-a Romano Bolković cijelu je situaciju okarakterizirao »krajnje nepotrebnom«.</p>
<p>»Politika je umjetnost mogućeg, a mi smo mogli proći puno gore, no bolje nismo mogli proći«, kaže Bolković dodajući da će oni odluku poštovati jer su legalisti, a Vijeće je ozbiljno tijelo. </p>
<p>Bolković je dodao kako je Crkva konačno zadovoljna, ali i djelatnici OTV-a koji su dobili neradnu nedjelju. </p>
<p>Na »Latinicu« se osvrnuo riječima kako HTV ima lošiju opremu, pa su imali i lošu sliku. </p>
<p>Inače, protiv odluke Vijeća žalba nije dopuštena, ali OTV u roku mjesec dana od primitka odluke može pokrenuti upravni postupak pred Upravnim sudom. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Predstavljeno pet modnih priča</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Modnom revijom Andreje Bedeković u kinu Zagreb u četvrtak navečer počeo je drugi dan petog Cro-a-portera: Fashion Cinema. Ta se kreatorica publici predstavila ljetnom kolekcijom koju bismo, kako je sama komentirala, mogli nazvati »after beach party«. Lepršavi i prozračni materijali u žutim, rozim, zelenim nijansama plijenili su pozornost. Vruće hlačice s volanima, ženstvene haljinice, točkice, asimetrični krojevi, plisirane suknje, samo su dio te zanimljive kolekcije. </p>
<p>Mirakul se te večeri predstavio s nekoliko kolekcija. </p>
<p>Kolekciju »Boogaloo by Mirakul« za jesen i zimu 2005. i 2006. čine pretežno čizme u maslinastim, smeđim, bordo i narančastim tonovima. Proljetno-ljetna kolekcija »Okruglička« sadržavala je cipele s potpeticom zaobljena vrha te balerinke u veselim bojama.</p>
<p>U ljetnoj kolekciji predstavljene su japanke i natikače s mnogo remenčića u veselim bojama. Linija »Basic«, kako su je nazvale kreatorice, obiluje natikačama niskog potplata i idealna je za urbanu ženu kojoj cipele s visokom potpeticom nisu modni imperativ.</p>
<p>Dizajner Oliver Jularić Jular ponovio je prošlogodišnji uspjeh te ponovno izazvao ovacije u publici. Za razliku od prošlogodišnjega Cro-a-potera, kada se predstavio neobičnim i zanimljivim krojevima muških hlačama, ovaj se put predstavio ženskom kolekcijom jakni, ponča, košulja i ogrtača u žutoj boji koji su upotpunjeni remenom s velikom mašnom koji se veže na leđima.</p>
<p>Kreacije je upotpunio visokim sandalama na tanke remenčiće, a obvezan dodatak cipelama bili su svojevrsni korzeti za listove. Modna dizajnerica Renata Svetić svoju je kolekciju nazvala »Proljeće-Jesen«, a predstavila je uglavnom sakoe i jakne od tvida, štofa, pamuka i pliša u kojima su prevladavale sumornije boje. Od uzoraka dominantni su bili karo, tartan i riblja kost. </p>
<p>Posljednja revija te večeri bila je ona Madam Demode pod nazivom »Iz Sofijina ormara«. Pamuk, svila i prešana vuna kao materijali dominiraju tom kolekcijom, a boje su smirujuće - siva, smeđa i bijela.</p>
<p>Ručno izrađeni detalji, igra linija, nabora i krojeva ono je što je ta modna kuća, na oduševljenje brojne publike, predstavila u kinu Europa. </p>
<p>Antonija Jurica Ana Lonjak</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Jackson na sudu u pidžami i papučama </p>
<p>SANTA MARIA</p>
<p> - Michael Jackson u četvrtak se na sudu pojavio u tamnoplavom donjem dijelu pidžame i papučama. Kako je kasnio sat vremena, navodno zbog bolova u kralježnici, dobio je opomenu pred novčanu kaznu od tri milijuna dolara, odnosno prijedlog za pritvaranje. </p>
<p>Jackson je mirno slušao opise posjeta Neverlandu dječaka Gavina Arvisa, koji su bili popraćeni ispijanjem alkohola, gledanjem pornografskih fotografija i spavanjem u pjevačevu krevetu. U svjedočenju koje je na trenutke bilo nerazgovijetno dječak je priznao kako se sjeća dvaju seksualnih kontakata s pjevačem. Prvi se dogodio nakon jednoga pića na ranču. Kad su se vratili u kuću, Jackson je počeo razgovor o masturbaciji. </p>
<p>»Rekao je kako, ako ne masturbira dovoljno često, čovjek može doći u situaciju kad treba silovati djevojku, ili postati nestabilan«, prepričao je Jacksonove riječi. </p>
<p>Priznao je da ga je Jackson zadovoljavao pod pokrivačem u njegovu krevetu, dok je dječak na sebi imao njegovu pidžamu.</p>
<p>Drugo se zlostavljanje, prema riječima dječaka, dogodilo dan kasnije, kad se Arviso pobunio protiv toga da Jackson stavi svoju ruku na njegov spolni organ.</p>
<p>Kako je rekao posramljeni dječak, oba je puta ejakulirao, pa ga je Jackson dodatno tješio i smirivao. </p>
<p>U prvotnim je izjavama branitelja utvrđeno kako u Jacksonovoj spavaćoj sobi nije pronađen nijedan trag s dječakovom DNK. </p>
<p>Svjedočenje zlostavljanoga Gavina Arvisa donekle se razlikuje od priče koju je dan ranije ispričao njegov brat Star, pa nije jasno jesu li govorili o istim incidentima. </p>
<p>Thomas Mesereau, Jacksonov odvjetnik, napao je dječaka da je počeo spominjati zlostavljanje tek nakon susreta s odvjetnikom Larryjem Feldmannom, koji je još prije 12 godina radio u korist optužbe, kad je jedan drugi dječak optužio Jacksona za silovanje. Spor je riješen sudskom nagodbom i isplatom goleme odštete.</p>
<p>Dok je napuštao zgradu suda, Jackson je na pitanje novinara je li povrijeđen samo kimnuo glavom u znak potvrdna odgovora jer ne smije davati nikakve izjave dok traje suđenje. (zb)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Guy Davis 6. travnja u Tvornici</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Poznati blues glazbenik Guy Davis, kojega mediji nazivaju renesansnim blues glazbenikom, svoje prvo zagrebačko gostovanje odradit će 6. travnja u Tvornici kulture. </p>
<p>Istodobno skladatelj, glumac, redatelj i pisac, Davis je samouki gitarist koji je glazbeno obrazovanje stjecao gledajući i slušajući druge glazbenike, a na glazbenu je scenu stupio 1995. godine s albumom »Stomp Down Rider«. Drugi album »Call Down The Thunder« potvrđuje da je riječ o talentiranom glazbeniku, a trećim »You Don't Know My Mind« osvaja nagradu za blues album godine. </p>
<p>Da Davis nije samo uspješan glazbenik nego i svestrani umjetnik najbolje pokazuje i njegova angažiranost u projektu Southern Poverty Law Center’sa »Teaching Tolerance«, kojem je cilj smanjenje međurasnih razlika u Americi. </p>
<p>Ulaznice su u prodaji od 3. ožujka na prodajnim mjestima u sustavu Eventima (www.eventim.hr) u cijeloj Hrvatskoj te u Zagrebu u SHOW Shopu (www.show-shop.org) po pretprodajnoj cijeni od 90 kuna. Na dan koncerta stajat će 110 kuna.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Svjetska banka ipak bez Bona</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Pjevač U2 Bono ipak neće spašavati svijet kao čelnik Svjetske banke. Naime, glasnogovornik frontmena irske grupe U2 opovrgnuo je izvještaje medija koji su objavili da je jedan od ozbiljnih kandidata za ulogu predsjednika organizacije koja godišnje milijardama dolara pomaže najsiromašnijih dijelovima osobito Afrike. </p>
<p>Kako je rekao Jamie Drummond, pjevaču Bonu imponira već i sama zamisao o njemu na čelu te organizacije. </p>
<p>»Ne mogu vjerovati da ovo moram govoriti po nekoliko puta, ali ponavljam: ne postoje nikakve okolnosti i mogućnosti pod kojima bi se Bono našao u ulozi uposlenika u Svjetskoj banci«, Drummond okupljenim novinarima. </p>
<p>Pitanje o tome tko će doći na mjesto direktora Svjetske banke aktualno je otkad je ulični ulagač bankar James Wolfensohn objavio da će napustiti ovaj položaj istekom mandata u svibnju ove godine. </p>
<p>Oduvijek je Washington odabirao predsjednika Svjetske banke, tradicionalno Amerikanca pod utjecajem neformalnog transatlantskog dogovora s Europom, koja, pak, odabire čelnika Međunarodnog monetarnog fonda. </p>
<p>No, sve je jača struja onih koji su za odabiranje predsjednika po kriteriju stručnosti i iskustva, a ne nacionalnosti. Dosadašnji predsjednik, 70-godišnji Wolfensohn, rođeni je Australac koji je promijenio nacionalnost u američku da bi mogao preuzeti dužnost na koju ga je imenovao još kabinet Billa Clintona a potvrdio ga i onaj današnjeg Georgea Busha. Globalni stručnjaci za pitanja razvoja i komentatori iskazali su iznenađenost zbog odgode kojom je Bushova administracija zasad odbila imenovati njegova nasljednika.</p>
<p>Ime rock pjevača i frontmena U2 Bono Voxa prvi se put pojavilo u izdanju Los Angeles Timesa, koji je istaknuo popularnu zvijezdu kao jednog od kandidata, čiji bi izbor bio temeljen na njegovom stalnom lobiranju za afrička pitanja. (zb)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Na svijetu nikad nije živjelo više bogataša</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Broj milijardera porastao ove je godine (podaci koji su vrijedili 11. veljače), na rekordnih 691, u odnosu na 587 u 2004., a ukupna im je neto vrijednost porasla za 300 milijardi dolara – na 2200 milijardi dolara! Zanimljivo je i to da milijarderi dolaze iz 47 zemalja.</p>
<p>Na samom vrhu Forbesova popisa najbogatijih ljudi svijeta u 2005., nema promjena. Najbogatiji Zemljanin i dalje je, jedanaestu godinu zaredom, Amerikanac William Gates III., alias Bill Gates.</p>
<p>Slijedi ga još jedan Amerikanac, ulagač Warren Buffett, no ove je godine njegov zaostatak za osnivačem Microsofta manji no dosad. Za razliku od Gatesa koji je nagomilao imovinu neto vrijednosti 46,5 milijardi dolara, što je manje u odnosu na lani kad mu je, siromahu, imovina dosegla vrijednost od 46,6 milijardi dolara, Buffetova je imovina s lanjskih 42,9 poskočila na 44 milijarde.</p>
<p>Treći najveći bogataš na svijetu indijski je »čelični mogul« Lakshmi Mittal. On je zaradio najviše dolara (18,8 milijardi) što mu je donijelo i najveći skok – vrijednost imovine utrostručio je na 25 milijardi dolara. Na četvrtom i petom mjestu kočopere se meksički »telekomunikacijski car« Carlos Slim Helu i utemeljitelj Ikee Šveđanin Ingvar Kamprad.</p>
<p>Sva trojica svoja bogatstva mogu zahvaliti rastu potražnje za čelikom, pristupom Internetu i skandinavskim foteljama. Sva trojica potisnula su više nasljednika Wal-Marta na niža mjesta Forbesova popisa. Osim pada, dijele i prezime – Walton.</p>
<p>Porastu broja milijardera, smatra pomoćnica urednika magazina Forbes Luisa Kroll, doprinio je niz čimbenika, uključujući dobre rezultate mnogih tržišta dionica u svijetu - npr. u Ukrajini i Islandu, zemljama koje su se prvi puta pojavile na popisu baš kao i Kazahstan i Poljska - ali i pad vrijednosti dolara.</p>
<p>»Ako ste milijarder koji računa imovinu u eurima, niste morali napraviti baš ništa, a imovina bi vam unatoč svemu, porasla za 20 posto u protekle dvije godine«, ističe Kroll. </p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Veliki bijeli morski pas poludio u akvariju i rastrgao druga dva</p>
<p>Jednogodišnja ženka velikog bijelog u akvariju je u Kaliforniji zatvorena već šest mjeseci! Dosad nijedan drugi veliki bijeli u zatočeništvu nije preživio više od 16 dana</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Veliki bijeli morski pas koji je u zatočeništvu u Kaliforniji zadržan mnogo duže od ijednog drugog pripadnika svoje vrste, ubio je svoja dva »cimera« u akvariju, iznova probudivši kritičare koji su već upozoravali na predug boravak te zvijeri u akvariju.</p>
<p>Jedan od napadnutih morskih pasa u Monterey Bay Aquariumu uginuo je još 23. veljače, dan poslije napada, dok se drugi mučio sve do neki dan – uginuo je u utorak, obznanio je biolog toga Akvarija Randy Kochevar.</p>
<p>Jednogodišnji veliki bijeli »ubojica« u akvariju je zatvoren već šest mjeseci! Usporedbe radi, dosad nijedan drugi veliki bijeli morski pas u zatočeništvu nije uspio preživjeti više od – 16 dana.</p>
<p>»Ženka rekorderka« u akvarij je stigla 15. rujna nakon što je zalutala u ribarsku mrežu. Uprava Akvarija vjeruje da iza napada nisu ležali predatorski motivi, već refleksna reakcija na podvodni sudar. Štoviše, zvijer dosad nije napadala u akvariju.</p>
<p>Neki su biolozi uvjereni da je do napada došlo naprosto zato što je nemoguće da se veliki bijeli naviknu na život u zatočeništvu. »Imaju golemu želju za kretanjem. Te životinje dnevno prijeđu 70-80 km«, tvrdi Sean Van Sommeran, izvršni direktor Fondacije Pelagic koja istražuje morske pse. Van Sommeran ističe da je »bazen s 4 milijuna litara vode za nju uistinu tek obično vjedro vode... Nos joj je sav izranjavan od stalnih udaraca u zidove. Životinja je ozlijeđena i sve uznemirenija«, tvrdi on.</p>
<p>Razjarena ženka velikog bijelog zasad je i dalje zdrava, ali na promatranju liječnika. Dosad ju je u akvariju već vidjelo 700.000 posjetitelja, a podaci koje stručnjaci prikupljaju o njoj također su vrlo vrijedni. Unatoč svemu, Kochevar kaže da uprava ipak razmatra njezino – puštanje na slobodu. (akb)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Je li moguće vijeće pomirenih jezikoslovaca</p>
<p>Ministar Primorac konačno je odlučio pružiti stvarnu, a ne samo deklarativnu podršku hrvatskom jeziku, kaže Dunja Brozović Rončević / Ako institucije izaberu jezikoslovce koji su na suprotnim stranama, teško će se Vijeće usuglasiti oko pravopisnih pitanja</p>
<p>Nakon što je stručno povjerenstvo Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa preporučilo za korištenje u školama »Hrvatski školski pravopis« Stjepana Babića, Sande Ham i Milana Moguša, ministar Dragan Primorac je najavio stručnu raspravu o pravopisnoj problematici. </p>
<p>Prve je korake u ostavrenju te najave Primorac poduzeo u četvrtak kada je uputio dopis svim vodećim hrvatskim institucijama koje se bave hrvatskim standardnim jezikom. Tim se dopisom traži da svaka institucija što prije predloži po jednog mjerodavnog člana, a ti bi stručnjaci bili u novoosnovanom Vijeću za normu hrvatskoga standardnoga jezika. Dopis je, kako doznajemo iz Ministarstva, upućen na adrese filozofskih fakulteta u Puli, Rijeci, Zadru, Splitu, Zagrebu i Osijeku, zagrebačke Učiteljske akademije, Hrvatskih studija, Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Matice hrvatske i Leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža«. </p>
<p>Sličnih je pokušaja s vijećem za normiranje bilo već prije, na što podsjeća i dr. Marko Samardžija, profesorna Katedri za hrvatski standardni jezik zagrebačkoga Filozofskog fakulteta: »Nastojanje ministra Primorca u svakom slučaju treba pozdraviti, ali treba istovremeno podsjetiti da je u istom Ministarstvu već postojalo vijeće za normiranje hrvatskoga jezika koje je završilo svoj rad praktički bez rezultata«. </p>
<p>Vjerojatno baš zbog takvih iskustava, jezikoslovci s kojima smo razgovarali nisu s naročitim oduševljenjem primili vijest o ministrovoj inicijativi, iako ju podržavaju. Tako je dr. Dunja Brozović Rončević u ime Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje podržala ta nastojanja te je rekla da su u Institutu zadovoljni što je ministar konačno prvi put odlučio pružiti stvarnu, a ne samo deklarativnu podršku hrvatskom jeziku. U Institutu smatraju, kako kaže Dunja Brozović Rončević, da situacija s hrvatskim jezikom ni u kom slučaju nije alarmantna niti da se s hrvatskim jezikom događa nešto što se ne događa i s drugim europskim jezicima u ovom vremenu »prevlasti i nadiranja engleskoga jezika«.</p>
<p> Iako u Ministarstvu navode da je dopis poslan na sve nabrojene adrese, Dunja Brozović Rončević kaže da u Institut još nije ništa došlo pa se ne može konkretnije ni očitovati, ali smatra da bi Institut, kao državna središnja ustanova za skrb o hrvatskome jeziku, trebao preuzeti ulogu koordinatora toga zahtjevnoga zadatka. </p>
<p>Dr. Stjepan Damjanović, član povjerenstva Matice hrvatske za izradu novoga pravopisa, također nije vidio dopis, a cijelu će inicijativu, kako kaže, moći komentirati tek kada se bude znalo koga će pozvane institucije predložiti. </p>
<p>Temeljna zadaća Vijeća bi trebala biti izrada jedinstvene pravopisne norme hrvatskoga jezika te rješavanje jezičnih i pravopisnih dvojba koje se ponekad javljaju. Ako institucije izaberu jezikoslovce koji su na suprotnim i, čini se, nepomirljivim stranama, teško će se Vijeće usuglasiti oko pravopisnih pitanja. Sudeći po tekstu dopisa, Primorac vjeruje da hrvatski stručnjaci danas imaju snage napraviti ono što generacije prije nisu uspjele. Razumljivo je da su političke okolnosti povoljnije i da danas zapravo ništa, osim različitih stajališta među jezikoslovcima, ne stoji na putu konačnog uklanjanja pravopisnih problema. </p>
<p>I Marko Samardžija smatra da će se suglasnost oko nekih otvorenih pitanja postići vrlo teško. »Nadam se da se novo vijeće konstituira s čvrstom željom da se doista nešto napravi, a ne da se rješenje uočenih problema na lijep način odgodi. Da bi to vijeće bilo uspješno u svome radu, trebat će mu puna podrška i Ministarstva i hrvatske javnosti«, kaže Marko Samardžija. </p>
<p>Što se tiče pravopisnih pitanja koja bi Vijeće trebalo razriješiti, zapravo ih je tek nekoliko otvorenih. Tako i prof. dr. Samardžija smatra da će budućem vijeću posao olakšati i činjenica da je glavnina normativnih rješenja uglavnom već postignuta. </p>
<p>U Ministarstvu su se odlučili na osnivanje Vijeća ponajprije zbog toga što je prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju potrebno poduzeti sve aktivnosti koje će sačuvati posebnost hrvatskoga standardnog jezika u odnosu na srodne standardne jezike. U Europsku uniju želimo ući, piše u dopisu, kao država koja je postigla unutarnji konsenzus oko svih važnih jezičnih pitanja. Hoće li se napokon postići konsenzus, vidjet ćemo, ali ne znamo kada jer od Ministarstva znanosti nismo dobili odgovor na pitanje do kada bi pozvane institucije trebale predložiti svoje predstavnike u buduće Vijeće.</p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Rezignacija kao duhovni pokretač svijeta</p>
<p>Iako je cijeli život izabirao radije stvaralačku izolaciju negoli medijsku arenu, svaka nova knjiga Slobodana Novaka dočekuje se, poslije dužih stanki, s većim nestrpljenjem negoli hit kakva insajdera. Dakako, jer on je, unatoč odbijanju javne pozornosti, poznat i potvrđen kao iznimnik i zasebnik u suvremenoj hrvatskoj prozi, kako piše Ladan, cijenjen kao pisac koji je poziciju hrvatskoga intelektualca iskazivao asketskom usredotočenosti, ali razornim intenzitetom, kako piše Zdravko Zima.</p>
<p>Iako je obilježen upravo svojom javnom neprisutnosti, knjigom »Digresije«, zapravo dugim intervjuom s Jelenom Hekman, objavljenim 2001. godine Novak je potvrdio svoje stajalište angažiranoga intelektualca (dakako, nikako ne u smislu uskoga društveno-političkog angažmana) te nam je svojim životnim digresijama o partizanima, Jugoslaviji, Titu, Deklaraciji, svojim polemikama s PEN-om, simpatijama prema Tuđmanu i brojnim analizama kulturnoga života u rasponu od šezdesetak godina podario ozbiljan dokument o nama samima. »Digresije« koje su izazvale veliku medijsku buru izašle su u drugom, proširenom izdanju pod naslovom »Protimbe«.</p>
<p>Novakov kvantitativno skromni književni opus (koji čine »Izgubljeni zavičaj«, »Mirisi, zlato i tamjan«, »Izvanbrodski dnevnik«...) dopunjen je, nakon dugogodišnje stanke, novom knjigom – »Pristajanja«. Tom knjigom Novak je opravdao povjerenje stare publike, a i nove, mlađe, koja se mogla katkada zapitati može li Novak napisati novi dobar roman ili je taj posao zadatak mlađega naraštaja.</p>
<p>»Pristajanja« pokazuju s jednakom snagom stari Novakov svjetonazor – i ovdje je duhovna jezgra rezignacija koja traje i traje na otoku, otežana još vizijama nemoguće slobode. Osvrnemo li se samo na reduciranu fabulu, »Pristajanja« sliče na priču Brešanova filma »Kako je počeo rat na mom otoku«, jer i ovdje jugoslavenska vojska, na zalazu jednoga političkoga svijeta i u svanuću novoga, hoće opsadom složiti krhotine staroga sistema.</p>
<p> Roman je inspiriran stvarnim događajem – dolaskom desantnoga broda JNA na trajektno pristanište, deset dana poslije demokratskih izbora i deset dana prije imenovanja prve hrvatske vlade, odnosno, naredbom Borislava Jovića kako bi se onemogućile kretnje Hrvatske vojske. No, dok je Brešan kreirao lakrdiju u kojoj se povijest razvija vojničkim primopredajama, Novakov roman daleko je ozbiljnija, pesimističnija priča o ljudskoj bezizlaznosti u vrtlogu povijesti, s daleko većom snagom doživljajnosti nego događajnosti, i stoga ju je nemoguće odrediti u granicama ratnoga ili političkog žanra.</p>
<p>Mučnina, kojom je obavijen roman, katkada može podsjetiti (naravno, u blažoj varijanti) na mučninu Sartreova Roquentina, koji svoju demotiviranost i potištenost proživljava na dalekoj obali mora, koja tone u magli, simbolu psihičkoga zatvora, ništavila. Glavni lik Novakova romana jest sredovječni intelektualac koji rezignirano pristaje na zatečeno stanje, jer su sve ideologije, iluzije i mitovi odavna srušeni, jer je čovjek nemoćan, osuđen na lice svih naličja – na banalnost.</p>
<p> Kada je Novak pisao »Mirise« (a duh toga romana jest i u ovome), onda je rezignacija bila nešto revolucionarno i nedopustivo, suprotno vremenima socijalne izgradnje i lažne kolektivne sreće. Pisati o propadanju iluzija i ideologija, o invalidima povijesti (Madoni) i budućnosti (Malome, koji je spoznao jalovost svoje borbe za društvenu emancipaciju), pisati o malodušnosti u društvu koje je nametalo perspektivu bilo je vrlo hrabro. Danas Novakov roman nema tu prevratničku snagu, ali ima neospornu književnu vrijednost, univerzalnu metaforu otoka kao bolne bezizlaznosti, kao simbola ukliještenosti u zbilji koja na otoku postaje fokusirana, još ozbiljnija i opasnija.</p>
<p> »Pristajanja« imaju reduciranu fabulu, ali mnogo intelektualnih digresija, lirskih opisa (rapskih vrtova), mnogo tjeskobe koja usporava življenje, odvodi junake sve više i tiše u demistificirani, egzistencijalistički svijet u koji su ipak samo bačeni, a ne pozvani za nešto. Stvarna priča samo je podloga za alegorijsku priču o ljudskom otuđenju. </p>
<p>»Pristajanja« ne kasne za zbiljom, jer to nije roman o ratu, nego roman o životu i povijesti koju čovjek vuče kao breme za sobom. Novak je napisao pravi intelektualistički roman i to u pravo vrijeme – u vrijeme inflacije priča, a krize ozbiljnijih proznih djela. Roman »Pristajanja« je izdala Naklada Ljevak. </p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Medijski pluralizam </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dvodnevna 7. ministarska konferencija o politici u masovnim medijima završena je u petak u Kijevu, priopćeno je iz Ministarstva kulture. Prihvaćene su tri političke rezolucije i akcijski plan koji određuje rad Vijeća Europe u području medija u sljedeće četiri godine, a u raspravi izaslanstva iz 40-ak zemalja sudionica posebno su se osvrnula na medijsko vlasništvo, a u cilju sprječavanja medijske koncentracije i osiguravanja medijskog pluralizma.</p>
<p>Jedna je od smjernica Akcijskog plana praćenje medijske koncentracije. Također donesena je i Rezolucija o medijima u Ukrajini kojom se utvrđuje uspostava partnerstva između europskih institucija i Ukrajine u području medija. Hrvatski ministar kulture mr. Božo Biškupić sudjelovao je u raspravi izlaganjem pod naslovom »Javna politika i mediji u vremenu globalizacije«, u kojem je među ostalim istaknuo: »Postavlja li se uopće više pitanje što je to javni interes? Kakve medije treba društvo? I zašto iz javnog prostora tako lako iščezavaju teme koje afirmiraju moral, obitelj, uspjehe u kulturi ili znanosti i slične vrijednosti, a zamjenjuju ih crne kronike, skandali, urote, ali i lažni glamour.« Ministar Biškupić založio se za toleranciju kao važno jamstvo u stvaranju istinskih vrijednosti suživota različitih kultura i naroda, te je naglasio: »Europske države moraju zadržati svoju aktivnu ulogu na globalnom planu u promicanju kulturne raznolikosti i primjerom proaktivnih politika pokazati kojim se mjerama može koristiti kako bi se štitila i promicala raznolikost.«</p>
<p>Hrvatski ministar kulture Božo Biškupić održao je radni sastanak s ukrajinskom ministricom kulture Oksanom Bilozir s kojom je razgovarao o Danima hrvatskog filma koji će se krajem ovoga mjeseca održati u Kijevu i Lavovu, o mogućnostima za razmjenu izložbi te o prevođenje literature. Na Danima hrvatskog filma bit će predstavljeni filmovi – »Breza«, »Glembajevi«, »Lisice«, »Maršal« , »Ne dao Bog većeg zla« i »Oficir s ružom«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Pogorelić pred hrvatskom publikom </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Maestro Ivo Pogorelić nastupit će 18. ožujka ove godine u riječkom HNK Ivana pl. Zajca. »Obično mislimo da političari obilježavaju vrijeme. No, kad kažemo 'Mona Lisa', Mozart, Beethoven... tek rijetki znaju tko je vladao bilo kojom od država u kojoj su živjeli genijalni umjetnici što su obilježili jednu epohu. Svojom klavirskom interpretacijom maestro Pogorelić obilježit će našu epohu«, kazala je u petak na konferenciji za novinare u Rijeci, najavljujući koncert, intendantica HNK Mani Gotovac.</p>
<p> Uz nju su bili i Ivo Pogorelić te voditeljica Područnog odsjeka zagrebačke Muzičke akademije u Rijeci mr. Jasna Mihalinčić, jer je Akademija glavni organizator koncerta. Suorganizator je HNK Ivana pl. Zajca, a pokrovitelj Grad Rijeka. Na programu su djela F. Chopina, A. Skrjabina i S. Rahmanjinova. </p>
<p>Lj. M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Vranićevi šumovi u mrežama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izložba fotografija Gorana Vranića »Medijalni šumovi u mrežama« bit će otvorena u zagrebačkoj Galeriji Badrov (Trg žrtava fašizma 1) u utorak 19 ožujka. »Riječ je o onim mrežama koje nisu razapete, već leže na hrpama, pasivne i bez osobita reda prepuštene lovcu koji bilježi i portretira njihovu topografiju nalik na krajolike nestalih pješčanih dina, na nadimajuće brežuljke, mrke predjele ponora, isušene sepije, žarećeg rumenila unutrašnjosti odvaljenih obronaka, raspjenjenih slapova, modre dubine i pličine boje galice«, zapisala je u predgovoru kataloga povjesničarka umjetnosti Margarita Sveštarov Šimat, koja će, uz autorovu nazočnost, održati uvodno slovo na otvorenju. </p>
<p>S. V. A.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Sažete forme Ive Krajnovića</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kiparsko djelo Ive Krajnovića, zagrebačkoga autora starijeg naraštaja, koji upravo izlaže u Galeriji »Zvonimir« Ministarstva obrane, niknulo je iz tradicionalih zasada u amaterskoj praksi – izlagač je školovani avijatičar – no njegovu formu danas ne diktira sadržaj, nego proživljenost koja teži reduciranje na bitno. Krajnović izlaže 40-ak skulptura u poliranoj ili patiniranoj bronci, većinom manjeg formata, a predgovor u katalogu izložbe potpisuje Juraj Baldani. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Anja 1333, Janica 1244</p>
<p>Janica Kostelić je sama izjavila kako je u četvrtak vozila najlošiji spust u sezoni, a za isti »epitet«, ali za superveleslalom, nije trebala nikakva izjava. Janica se uopće nije snašla na prilično tvrdoj i strmoj stazi, koje joj ne odgovaraju </p>
<p>LENZERHEIDE</p>
<p> – Superveleslalom skijašica vrlo je vjerojatno udario sudbonosni pečat završnici ovogodišnjega Svjetskoga kupa. Iako je trenutačnih 89 bodova prednosti Anje Pärson i dalje dostižno, izgledi Janice Kostelić ipak su se sveli na minimum. Takav razvoj događaja uvjetovala je utrka u petak, u kojoj je švedska skijašica zauzela treće mjesto, dok je Janica apsolutno podbacila i bila tek petnaesta. No, i dalje je 200 bodova u igri za svaku skijašicu, pa treba vjerovati u obrat u iduća dva dana, kada su na programu u subotu slalom te u nedjelju veleslalom. </p>
<p> Janica se uopće nije snašla na prilično tvrdoj i strmoj stazi, koje joj, sada je to već očito, ne odgovaraju. Uporno je lovila pravilnu putanju na stazi, no strmine su je izbacivale, pritom je gubila na brzini i ritmičnosti, pa je bilo logično stalno povećanje zaostatka za tada najbržom Marlies Schild. Ovog je puta Janica startala prije svih favoritkinja, no veliki zaostaci za Schild jasno su davali do znanja kako ovo nije bio Janičin dan. U cilj je ušla sa zaostatkom 1.10 sekundi, čime se otvorila golema mogućnost za Anju Pärson da praktički već nakon superveleslaloma gotovo dotakne veliki Kristalni globus. </p>
<p>Anja je žestoko napala i stazu i vodeće vrijeme Marlies Schild, no u cilju je ipak ostala prekratka 28 stotinki. Do kraja ju je još jedno mjesto ispod bacila pobjednica utrke, ali i ukupnog redoslijeda u ovoj disciplini Michaela Dorfmeister. No, u svemu se »potkrala« i jedna sreća za Janicu Kostelić, budući da je zauzela 15. mjesto, posljednje koje na završnici donosi bodove. Naime, s nešto bi slabijim vremenom Janica ispala iz bodovnoga kruga. </p>
<p>U subotu je na rasporedu slalom, što kao najveća »rulet« disciplina može donijeti i najveća iznenađenja. Naravno, utrka za ukupnu pobjedu nije gotova, no od petka se Janica može pouzdati jedino u veliku sreću i »nesreću« Anje Pärson. Naime, tek pad Šveđanke na slalomu može vratiti utrku na »nulu« i donijeti dramatični veleslalom, u kojem je Šveđanka ipak u velikoj prednosti. </p>
<p>Međutim, s obzirom na događanja u završnici u Lenzerheideu sve miriše na konačno švedsko slavlje, jer i Janica prilično hladnokrvno prima srcu razvoj događaja u ukupnom redoslijedu. Posljednjih je dana uporno govorila kako se nimalo ne opterećuje završnicom, jer je velika stvar učinjena već dosad - tri zlata na Svjetskom prvenstvu i sjajni nastupi u svim disciplinama tijekom Svjetskoga kupa. A, sve se to događalo nakon šestotinjak dana pauze. Uostalom, i nakon razočaravajućeg je 15. mjesta u superveleslalomu izjavila: </p>
<p>- Nisam rođeni borac. Više sam laganini tip - ako ide, dobro je, ako ne, vjerojatno će sutra biti bolje. </p>
<p> • Rezultati, superveleslalom: 1. Dorfmeister (Aut) 1:12.38, 2. Schild (Aut) +0.30, 3. Pärson (Šve) +0.58, 4. Kildow (SAD) +0.59, 5. Göstchl (Aut) +0.65... 15. KOSTELIĆ +1.40...</p>
<p>Konačni redoslijed, superveleslalom: 1. Dorfmeister (Aut) 493, 2. Gotschl (Aut) 416, 3. Kildow (SAD) 396, 4. Pärson (Šve) 359, 5. Gerg (Njem) 296... 7. KOSTELIĆ 257... </p>
<p>Ukupni redoslijed Svjetskoga kupa (dvije utrke prije kraja): 1. Pärson (Šve) 1333, 2. KOSTELIĆ 1244, 3. Dorfmeister (Aut) 1122, 4. Göstchl (Aut) 1119, 5. Poutiainen (Fin) 909... </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Povratak otpisanog Ljubojevića</p>
<p>»Ljubojevića dosad nisam forsirao, jer on nije tip igrača za onako loše terene na kakvima smo igrali u posljednje vrijeme u gostima«, kaže Ilija Lončarević. U prvu će postavu uskočiti Luka Modrić, svojevrsni hit jesenskoga dijela sezone, u kojem je nastupao na posudbi u zaprešićkom Interu. Modriću će ovo ujedno biti premijera u službenoj utakmici u plavome dresu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Bilo bi zanimljivo da je, kojim slučajem, bivši Dinamov trener Nikola Jurčević mogao prisustvovati izlaganju sadašnjega maksimirskog trenera Ilije Lončarevića dan uoči prvenstvenog dvoboja protiv Kamena Ingrada u Maksimiru (subota, 15 sati). Opisujući »krvnu sliku« i svakodnevicu vlastite momčadi, koja je u tri proljetne utakmice upisala čak dva poraza, Lončarević je naglasio: </p>
<p> – Ovo je krajnje nategnuta situacija, ovo nije početak prvenstva. Da je početak, vjerojatno nitko ni ne bi dizao buku i viku. No, sad je previše nategnuto da bismo svi bili ležerni i opušteni. Nema vremena za popravak.</p>
<p> Bilo bi, dakle, zabavno vidjeti kako bi Jurčević reagirao da je uspio uhvatiti »zvučne valove« svoga maksimirskog nasljednika. Upravo je on, naime, trenirao momčad na početku sezone, i upravo su tada svi, posve suprotno Lončarevićevoj tezi, »dizali i buku i viku« nakon pet Dinamovih utakmica u kojima, uzgred, momčad nije upisala niti jedan jedini poraz! Kako god bilo, Jurčević je nakon toga na neki način bio prisiljen podnijeti ostavku... U svakom slučaju, maksimirska svakodnevica i »krvna slika« same momčadi posve su mutni. U kup utakmici protiv Varteksa u srijedu u Varaždinu s travnjaka su se na bolnički krevet preselila dvojica članova udarne postave - Boštjan Cesar i Ivan Bošnjak. Mnogi su očekivali da će umjesto Cesara u subotu u prvu jedanaestoricu uskočiti Andre Mijatović, no Dinamov je trener odlučio postaviti Vedrana Ješu. </p>
<p>– Ješe se dosta uporno nameće na treninzima. U ovom je trenutku mnogo agresivniji od Mijatovića i zato je u prednosti. U prvu će postavu uskočiti Luka Modrić, svojevrsni hit jesenskoga dijela sezone, u kojem je nastupao na posudbi u zaprešićkom Interu. Modriću će ovo ujedno biti premijera u službenoj utakmici u plavome dresu. U startnoj će postavi osvanuti i Goran Ljubojević, Eduardo da Silva i Dario Zahora, dok će na klupu, primjerice, skliznuti A reprezentativac Danijel Pranjić.</p>
<p> – Čekao sam priliku da u momčad ubacim Čalu i Pranjića i dočekao sam je protiv Varteksa. Htio sam Pranjića osloboditi više prema naprijed. No, Čale je kao desni bočni, iza Pranjića, koji je igrao krajnje desno u vezi, mnogo više sudjelovao u napadu! Nema nikakvog razloga da više čekam bilo koga da vidim želi li, hoće ili može. U subotu će protiv Veličana od prve minute, dakle, istrčati i naizgled otpisani Ljubojević.</p>
<p> – Ljubojevića dosad nisam forsirao, jer on nije tip igrača za onako loše terene na kakvima smo igrali u posljednje vrijeme u gostima. Previsok je igrač da bi imao hitrinu kao što je ima Bošnjak ili Eduardo i to je sasvim normalno. Zato sam ga izbacio iz kombinacija u posljednjim utakmicama kako bi za ove dvije koje nam slijede u Maksimiru mogao biti sto posto spreman. </p>
<p> Analizirajući subotnjega suparnika, maksimirski je trener skrušeno procijedio kako se samo nada da obrana Kamena Ingrada baš i nije od kamena, već od - šodera. </p>
<p> – Bio bih neozbiljan da ne obraćam pažnju na činjenicu da je Kamen Ingrad jedna od naših najiskusnijih momčadi. Jako dugo igraju u istom sastavu, u Maksimir se dolazi nadigravati, a to su za nas najopasnije momčadi. Pogotovo ako uz to imaju i iskustvo i mirnoću kao što je slučaj s Veličanima. Njih motivira i Dinamo, ali i činjenica da ako ovdje osvoje bodove, mogu bez problema ući u Ligu za prvaka. Sigurno je da nas čeka ista utakmica kao protiv Zagreba, ništa slabija niti manje opasna. No, ponavljam ono što smo i nedavno rekli - iz ove nas situacije mogu izvući samo karakterni ljudi, a ne oni nogometaši koji se loptaju i igraju nogometa. </p>
<p> U subotu bi od prve minute, kako je najavio i sam Lončarević, trebali istrčati: Vasilj – Buljat, Sedloski, Ješe, Čale – Modrić, Drpić, Tomić, Zahora – Eduardo, Ljubojević.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Slišković: Idemo pobijediti Rijeku</p>
<p>Na jutarnjem se treningu u petak ozlijedio Tomislav Rukavina, koji je trebao zapovijedati obranom. Stoga je Slišković prinuđen odustati od svog plana s Vejićem kao lijevim stoperom. Ujedno je, povukavši dan prije Đolongu iz druge momčadi, najavio da traži novo trajnije rješenje za mjesto lijevog braniča </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk želi pobijediti Rijeku u subotnjoj prvenstvenoj utakmici, a zadovoljio bi ga remi. Prednost od četiri boda Splićanima nudi da bi osvajanjem tri boda na Kantridi realizirali set loptu i u doigravanje bi ušli s golemom prednošću. </p>
<p>Očekivanja su pred ovaj subotnji jadranski derbi velika, jer je supaništvo splitskih i riječkih »bijelih«, uz borbu za vrh prvenstvene ljestvice, dovelo ozračje do usijanja. Na tribinama neće biti ništa manje vatre nego na travnjaku. Najave su da će oko 4000 hajdukovaca bodriti svoje ljubimce te da će na Kantridi biti oko 20.000 gledatelja, što je već samo po sebi dovoljno da bude jasno da će subotnji derbi biti istinski nogometni spektakl za hrvatske prilike. Kroz povijest utakmice dva suparnika s mora pamte se i po navijačkim izgredima, utrčavanjima navijača na travnjak, pa postoji bojazan da bi se to moglo dogoditi i ovog puta, pogotovo jer je ove sezone Hajduk »crvena krpa« i kao da se svi moraju kritički očešati o prvu momčad naše lige. </p>
<p>– Ne bojim se da bi navijači mogli uletjeti na teren. A što u tome može biti loše? Vodimo sa 1-0, oni utrče, utakmica se prekine i mi pobijedimo sa 3-0. Ne mogu utjecati na organizaciju utakmice. Ako se to i dogodi, neće nam biti druge nego bježati! No, ja ne vjerujem da se to može dogoditi, kaže Hajdukov trener Blaž Slišković. </p>
<p>Na jutarnjem se treningu u petak ozlijedio Tomislav Rukavina, koji je trebao zapovijedati obranom. Stoga je Slišković prinuđen odustati od svog plana s Vejićem kao lijevim stoperom. Ujedno je, povukavši dan prije Đolongu iz druge momčadi, najavio da traži novo trajnije rješenje za mjesto lijevog braniča. Prema tome, Hajduk će vjerojatno započeti u sljedećem sastavu: Kale - Vučko, Vejić, Đolonga - Blatnjak, Damjanović, Biščević, I. Leko, Bartulović; Kranjčar - Bušić. </p>
<p>Hajdukov se stručni stožer dobro upoznao s igrom Rijeke, zna da je jača s desnog boka, pa će učvrstiti svoju lijevu stranu. </p>
<p>– Sve mi odgovara, osim poraza, ali idemo pobijediti Rijeku. Sa sedam bodova mogli bismo mirno spavati. To su želje, a drugo je što će se događati na travnjaku. Zadovoljio bi me i remi, ali uz dobru igru. Iskusna smo momčad, iako ne bi bilo loše da katkad bolje reagiramo. Nedostaje nam lukavstva u igri, jedino to vidim kod Ivana Leke. Evo, Gusić iz Osijeka legne na travu kad smo ih pritisnuli, dođe do desetak minuta prekida, Čordaš ih savjetuje i njegovi su se igrači bolje posložili, rekao je Slišković. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Bilićev popis bez iznenađenja </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izbornik mlade hrvatske nogometne reprezentacije Slaven Bilić i njegov pomoćnik Aljoša Asanović objavili su popis od 23 igrača i tri pričuve za predstojeće kvalifikacijske utakmice protiv Islanda i Malte (25. i 29. ožujka). Na popisu nema većih iznenađenja, ali valja izdvojiti da su svoje mjesto u reprezentaciji dobili Gal iz Slavena Belupa i Džidić iz mostarskoga Zrinskog. Dakle, na popisu za važne utakmice krajem ožujka su: Vranjić (Cibalia), Radman (Rijeka), Benko (Varteks), Vučko (Hajduk), Mišić (Osijek), Podrušić (Slaven Belupo), Labudović (Zagreb), Čale (Dinamo), Bartulović (Hajduk), Tomić (Dinamo), Marčić (Bordeaux), Vukojević (Slaven Belupo), Vukman (Varteks), Ljubojević (Dinamo), Primorac (Osijek), Tadić (Osijek), Ćustić (Zadar), Mujanović (Varteks), Eduardo (Dinamo), Modrić (Dinamo), Gal (Slaven Belupo), Grgurović (Hajduk), Bušić (Hajduk), a tri pretpoziva će dobiti Džidić (Zrinski), Cesarec (Acratitos) i Mance (Varteks). </p>
<p>– Znamo da nas očekuju dvije utakmice o kojima će mnogo toga ovisiti. Dosad smo u kvalifikacijama osvojili svih devet bodova, a tek ako osvojimo još ovih šest kapitalizirat ćemo dosadašnji učinak, rekao je izbornik mladih Slaven Bilić. </p>
<p>– Možda smo pozvali malo više igrača, uglas su rekli Bilić i njegov pomoćnik Asanović, tvrdeći potom sljedeće: </p>
<p>– Poučeni iskustvom s posljednjih okupljanja kad nam je momčad »sasjekla« viroza, a kako postoji mogućnost i ozljeda i dobivanje žutih kartona, odlučili smo se za ovih 26 imena. </p>
<p>– Morate znati da i Eduardo može biti prebačen u A vrstu, pa smo prema tome sigurni da i ovo nije baš prevelik broj igrača. Dakako, uslijedilo je novinarsko pitanje kakav su dogovor Bilić i Asanović postigli sa Zlatkom Kranjčarom glede Eduarda. </p>
<p>– Izvrsno komuniciramo s Kranjčarom. U Zagrebu smo nas četvorica, Kranjčar, Ivković, Asanović i ja, razgovarali o svemu.</p>
<p> Za Eduarda je dogovor sljedeći - Kranjčar nam je rekao da će moći nastupati za nas ako mu Pršo, Klasnić i Olić budu na raspolaganju.</p>
<p> Ako je samo jedan od njih ozlijeđen Eduardo bi mogao igrati jedno poluvrijeme ili 60 minuta za nas.</p>
<p> Jasno, ako će Kranjčaru nedostajati više napadača onda će Eduardo, što je i razumljivo, biti u kampu A reprezentacije i igrati za nju. Što mogu nego zahvaliti izborniku Kranjčaru na tako korektnom odnosu. </p>
<p>Andrija Kačić Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Zekić Interov adut protiv Pule</p>
<p>ZAPREŠIĆ</p>
<p> – U Interu žude za bodom protiv Puljana u subotu kojim bi odagnali sve dvojbe oko ulaska u Ligu za prvaka. »Žuti« trenutačno mogu »izvisiti« samo u teoriji, no upravo zbog te teorije u klubu vlada oprez. Malo se tko odlučuje na pretjerano optimistične i hrabre najave, većina je ipak priklonjena opreznijem pristupu subotnjem ogledu protiv momčadi Igora Pamića, koja je u prve dvije utakmice nastavka prvenstva remijem iznenadila Rijeku i svladala Slaven Belupo. Subotnji su Interovi suparnici, dakle, osvojili jednak broj bodova i kao »žuti«.</p>
<p>Zašto Puljanima »leže« jači klubovi? Obrazloženje je vrlo jednostavno. Kompaktnu, čvrstu i zgusnutu obranu teško je probiti, bilo da se radilo o Rijeci, Hajduku ili nekom drugom klubu, koji u tom slučaju ostavlja dosta prostora na svojoj polovici, što Puljani znaju iskoristiti kontrama. Sa slabijim je klubovima potrebno nadigravati se, a tu Pamićeva družina dolazi pred zid... </p>
<p>Ako igrači na terenu neće ispuniti osnovne Bogdanove zadaće, Inter bi se mogao naći u problemima. I zato Bogdan upozorava svoje igrače na oprez, Puljani su spremni kazniti i najmanju pogrešku, a »žutima« se po utakmici dogodi barem jedan kiks. No, ako Inter prepusti konce igre gostima sigurno je da će imati više prostora za napade. Bezglavi nasrtaji na pulski »bunker« rijetko će uroditi plodom. U tom će slučaju Inter prilično ovisiti o raspoloženosti Zorana Zekića, lisca kaznenog prostora. Upravo je on Interov adut, možda i najvažnija uzdanica za subotnji sraz.</p>
<p>Sastav Intera: Šarlija – Radeljić; Ćorluka, Pecelj – Ceraj, Janjetović, Skulić, Krznar; Gondžić – Zekić, Franja. </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Uhićen i prvi nogometaš u aferi Hoyzer</p>
<p>BERLIN</p>
<p> – U velikoj aferi namještanja rezultata nogometnih utakmica u Njemačkoj uhićen je i prvi igrač, potvrdili su njemački sudski organi.</p>
<p>Steffen Karl (35), nogometaš trećeligaša Chemnitzera, uhićen je u svom domu pod sumnjom da je sudjelovao u namještanju utakmica za kladioničare, a to je već drugo uhićenje nakon što je u četvrtak priveden i sudac Dominik Marks.</p>
<p>Steffen Karl se sumnjiči da je sa hrvatskim državljaninom Antom S. dogovorio da u dvoboju s Paderbornom 22. svibnja 2004. namjernim prekršajem u kaznenom prostoru omogući sucu Robertu Hoyzeru, inače glavnom akteru afere, da sudi kazneni udarac.</p>
<p>Utakmica je završila pobjedom Padeborna sa 4-0, ali nijedan od dva kaznena udarca nije skrivio Karl. No, nedavno je Steffena Karla optužio vratar Duisburga Georg Koch da mu je za namjerno puštanje pogodaka upravo on ponudio 20.000 eura. Karl i nije nepoznat nogometaš jer je u karijeri igrao i za Borussiu Dortmund,Herthu Berlin i St. Pauli. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Odlazak neprilagođenog dečka iz Georgije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dvoboj Cibone protiv Maccabija ostat će upamćen po dvjema činjenicama. Košarkaši iz Savske okončali su bilo kakve izglede u drugom krugu Eurolige. To im je pošlo za rukom već nakon najmanjega mogućeg broja, dakle tri odigrane utakmice.</p>
<p> Slabu je nadu Anzulovićeve momčadi ugasio europski prvak Maccabi (91-74) u utakmici u kojoj je domaćin uspio parirati jednoj od dvije najbolje euroligaške momčadi punih 30 minuta. To može biti utjeha cibosima u teškim vremenima koja su zadesila »toranj« u posljednja dva mjeseca. Nakon dvoboja protiv Maccabija trener Dražen Anzulović je konačno obznanio da više ne računa na usluge Amerikanca Geralda Fitcha. Izostavio iz momčadi, a ovaj se, razumljivo, nije niti pojavio na tribinama Draženova doma.</p>
<p>– Fitch je za mene gotova priča, konačno se čulo iz Anzulovićevih usta. Za trenera koji tvrdi da ima čvrst stav prema igračima, bilo bi logično da je istu stvar napravio još prije dva tjedna, kada je u Sieni Amerikanac odbio ući u igru. S jedinim logičnim izborom, odlaskom Fitcha, Anzulović je ipak pričekao. Dao je igraču još jednu priliku i cijelo vrijeme strepio od Fitchova novog ispada.</p>
<p> Anzulović je amnestijom Fitcha nakon Montepaschija napravio loš potez prema svojoj momčadi, koja je izgubila i ono malo samopouzdanja koje je ostalo nakon odlaska Žižića i Sesara. Kad je Fitch odstranjen iz momčadi, oslabljeni su cibosi s bolesnim Markom Popovićem protiv Maccabija, koji je u ovom trenutku druga galaksija za Cibonu, uspjeli odigrati vrlo pristojnu utakmicu. Poraz od 17 razlike nikome ne tjera crvenilo u obraze, jer su »vukovi« skupo prodali kožu europskom prvaku. </p>
<p>Fitch je u Hrvatsku, a nije nevažno da mu je to prvi boravak izvan SAD-a, stigao sa sjajnim preporukama, ali navike i socijalizacija bile su veliki minus u ocjeni njegova karaktera, minus koji nije prevladao nad svim pozitivnim (košarkaškim) osobinama dečka iz Georgije. </p>
<p>– Fitch nije prihvatio zahtjeve europske košarke, bilo je očito da se kod nas želi zadržati samo dva mjeseca, kazao je Anzulović u četvrtak, nakon što je cijeli tjedan zavlačio novinare. Cibonin je trener »haiku-rečenicama« izbjegavao izravan odgovor o definitivnom otpisivanju Fitcha. Anzulović je još u ponedjeljak znao da tog igrača nakon nedolaska na trening u ponedjeljak, više ne želi u momčadi. No, u utorak je, pomno birajući riječi, na konferenciji za novinare kazao kako je Fitch još uvijek Cibonin i kako će igrati koliko trener odluči. Da se Anzulović izgubio u silnim kombinacijama imenica i glagola, na kraju zaboravivši što je ustvari rekao, pokazalo se u četvrtak kada je demantirao sâm sebe. </p>
<p>– O Fitchu sam odlučio još u ponedjeljak, nakon razgovora s njim u kojem mi je ponudio neuvjerljivo objašnjenje, otkrio se Anzulović, pritom podcjenjujući novinare. Fitch je trenutačno pod suspenzijom, a u sljedećim bi se danima njegov status trebao i administrativno riješiti. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Zagrebaši treniraju u »Ledenoj« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Rukometaši Zagreba u petak su se preselili iz svoje »Kutije šibica« na treninge u »Ledenu dvoranu« zagrebačkog Doma sportova. Tako će ranije osjetiti podlogu »Ledene«, u kojoj će u nedjelju (18 sati) odigrati uzvrat četvrtfinala Kupa pobjednika kupova protiv Partizana. </p>
<p>Dobra je vijest da u momčadi Zagreba nema ozlijeđenih, a to im je i te kako bitno protiv momčadi poput Partizana, koja igra iznimno čvrsto. Jedna od stvari na kojima zagrebaši najviše rade jest napadačka igra, kako se više ne bi dogodilo, kao u Beogradu, da Zagreb ima crnu rupu od 23 minute u kojima su postigli samo dva pogotka iz igre. </p>
<p>– Svjesni smo koliki je ulog ove utakmice. Polufinale ovoga cijenjenog europskoga kupa veliki je uspjeh i mi to možemo doseći. Zato ćemo napraviti sve da se iskupimo za ono što smo ostali dužni prošlog vikenda, rekao je Nikola Blažičko, Zagrebov vratar. Igor Vori je u »Pioniru« proigrao tek potkraj utakmice. No, niti je dobio upotrebljive lopte, a i Cmiljanić ga je odlično čuvao. Uz to, beogradsku je utakmicu Vori igrao tek dan-dva nakon što se oporavio od ozljede međurebrenih mišića. Ovog će puta biti bolje, kaže Vori. </p>
<p>– Prvo nam je da ponovimo obranu iz prve utakmice. Imali smo sjajnu priliku u Beogradu, kad smo izjednačili na 17-17, ali možda smo se malo prepali pobjede u »Pioniru«, pa nismo to iskoristili. No, ovo je drugo, igramo na svojem terenu i trebamo biti koncentriraniji. Tri pogotka razlike mnogo je i malo. Ne moramo tu razliku ganjati u prvih pet minuta. Pa, utakmica traje 60 minuta, samo trebamo igrati pametno, rekao je Vori. </p>
<p>Zagrebaši će prije utakmice otići u karantenu, no to neće biti Villa Tina, kao dosad, već hotel Gaj. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Španjolska obilježila prvu obljetnicu 11. ožujka</p>
<p>Na skupu se više od 200 političara, među kojima je bio i hrvatski predsjednik Mesić, predstavnika međunarodnih organizacija i stručnjaka obvezalo raditi na tome da ovaj jedini svijet učine boljim i sigurnijim mjestom za život</p>
<p>MADRID</p>
<p> - Španjolska je u petak svečanim komemoracijama u povodu prve obljetnice terorističkih napada u Madridu odala počast žrtvama najgoreg napada Al Qaide u Europi. Komemoracija je kulminirala u podne kada je u španjolskoj prijestolnici sve stalo zbog petominutne šutnje. Uz kralja Juana Carlosa i kraljicu Sofiju, počast žrtvama u parku Retiro odali su i mnogi svjetski čelnici.</p>
<p>Na komemoraciji je sudjelovao i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić koji je time završio posjet Madridu gdje je sudjelovao u završnom dijelu summita protiv terorizma. Na tom se skupu više od 200 političara, predstavnika međunarodnih organizacija i stručnjaka obvezalo raditi na tome da ovaj jedini svijet učine boljim i sigurnijim mjestom za život.</p>
<p>Predsjednik Mesić sastao se u petak u Madridu s afganistanskim predsjednikom Hamidom Karzaijem. »Afganistan je vrlo zadovoljan hrvatskim sudjelovanjem u mirovnoj misiji pod vodstvom NATO-a i očekuje da Hrvatska svoj doprinos obnovi mira u toj zemlji proširi i na druga područja«, izjavio je nakon tog susreta Karzai.</p>
<p> »Mi smo izuzetno sretni zbog sudjelovanja Hrvatske vojske koja je proživjela slično iskustvo kao i Afganistan – iskustvo rata«, rekao je Karzai, i naglasio kako hrvatski sudionici mirovne misije »poznaju psihologiju žrtava rata« što im omogućuje da obavljaju dobar posao. </p>
<p>Predsjednik Mesić rekao je kako je važna tema razgovora bila je i gospodarska suradnja jer Afganistan ima velike potencijale koji zbog rata nisu mogli biti korišteni. »Predsjednik Karzai rekao je da imaju potrebe za izgradnjom cesta i druge infrastrukture«, rekao je Mesić dodajući da Hrvatska u tome ima iskustva te da bi bilo dobro da hrvatske tvrtke sudjeluju u obnovi Afganistana.</p>
<p>Mesić je dodao kako je pozvao afganistanskog kolegu da posjeti Hrvatsku sa skupinom gospodarstvenika kako bi se dvije strane bolje upoznale. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Bolno rađanje novog protuterorističkog zakona </p>
<p>Dom lordova strahuje da bi protuteroristički zakon mogao ugroziti ljudska prava / Kako u nedjelju ističe važenje starog zakona o neograničenom pritvoru, na slobodi bi se mogli naći mnogi osumnjičeni teroristi</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Što učiniti sa strancima osumnjičenima za bavljenje terorizmom kad jedine indikacije često potječu od tajnih službi?</p>
<p>Oko toga vodi se u Britaniji ogorčena bitka između Donjeg doma i Doma lordova. Britanska vlada želi, naime, progurati nove zakone koji bi joj omogućili da protiv takvih ljudi primijeni kućni pritvor, policijski sat, narukvice za elektronski nadzor kretanja, zabranu putovanja ili korištenja telefona i interneta. </p>
<p>Dom lordova koji formalno nadzire rad Donjeg doma boji se da bi moglo doći do kršenja građanskih sloboda i prava. Stoga lordovi predlažu amndmane na prijedlog novog protuterostičkog zakona. Smatrajući ga nesavršenim jer se donosi na brzinu, lordovi žele da on bude privremen te da se unutar godine dana donese novi zakon. Također traže da se u postojeći zakonski prijedlog ugradi zahtjev za jačim dokazima. </p>
<p>U noći na petak, prijedlog protuterorističkog zakona do sitnih su sati naizmjence razmatrala oba doma britanskog parlamenta. Lordovi koji nisu bili zadovoljni svaki put su ga slali natrag zastupnicima u Donjem domu na reviziju. Ta se igra nastavila i u petak kada je prva debata počela u pet ujutro. Već mnogo godina Britanija nije svjedočila bolnijem rađanju nekog zakona. </p>
<p>U nedjelju prestaje važiti postojeći zakon o neograničenom pritvoru za osumnjičene teroriste. Njega na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> treba zamijeniti novim koji zapinje u porođajnim mukama. Za petak je bilo najavljeno i puštanje trojice od desetak osumnjičenih terorista iz dosadašnjeg pritvora, ali uz ograničenje kretanja i druge mjere nadzora. Ostali bi trebali biti pušteni idućeg tjedna.</p>
<p>Među njima je i islamski propovjednik Abu Qatada koga smatraju jednim od najvažnijih ljudi Osame bin Ladena u Europi. Tvrdi se da su videosnimke Abu Qatadinih propovjedi gledali neki od otmičara samoubojica koji su izveli teroristički napad na Ameriku 2001. U Britaniji se smatra da je taj Sirijac u »središtu terorističkih aktivnosti povezanih s Al Qaidom«. Njegov slučaj najbolje ocrtava izazov pred kojim trenutačno stoji britanska vlada: kako dovesti u ravnotežu zaštitu ljudskih prava (poput prava na fer suđenje) sa zaštitom društva od ljudi poput Al Qatade. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Pentagon se rješava zatočenika iz Guantanama </p>
<p>Ministar obrane Donald Rumsfeld nastoji se riješiti dijela zatočenika zbog pritiska javnosti da se preispita opravdanost zatvaranja osumnjičenih bez podizanja optužnice</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pentagon planira smanjiti broj zatvorenika, kojih je trenutačno oko 540, u logoru u vojnoj bazi Guantanamo na Kubi. Dio zatvorenika uhićenih pod sumnjom da su bili uključeni u terorističke aktivnosti bit će pušteno na slobodu, a dio premješten u zatvore u Saudijskoj Arabiji, Afganistanu i Jemenu. Američki su dužnosnici, osobito oni u Pentagonu, procijenili da dobar dio zatvorenika u Guantanamu nije od obavještajnoga značaja. </p>
<p>Da taj plan provede u djelo, Pentagonu će trebati odobrenje ministarstva pravosuđa i ministarstva vanjskih poslova. U Guantanamu je stotinjak zatvorenika porijeklom iz Afganistana, Saudijske Arabije i Jemena. Da bi se oni prebacili u zatvore zemalja iz kojih potječu, SAD će vjerojatno trebati osigurati određenu logističku potporu i novčanu pomoć. </p>
<p>Američki je cilj, naime, dobiti rat protiv terorizma, a za to je nužno surađivati s vladama zemalja iz kojih osumnjičeni teroristi potječu kako bi se u samom začetku spriječili teroristički napadi, ustvrdio je neimenovani dužnosnik ministarstva obrane SAD-a. Ministar obrane Donald Rumsfeld nastoji se riješiti dijela zatočenika zbog pritiska javnosti da se preispita opravdanost zatvaranja osumnjičenih bez podizanja optužnice. </p>
<p>S druge strane, strahuje se da ministarstvo pravosuđa neće tako lako odobriti taj Pentagonov plan, budući da zatvorski uvjeti u zemljama u koje se kane prebaciti zatvorenici nisu u skladu s međunarodnim konvencijama. Drugim riječima, mnogi među američkim dužnosnicima vjeruju da će zatočenici iz Guantanama biti zlostavljani u zemljama u koje budu prebačeni. To bi se, dakako, moglo negativno odraziti na međunarodni imidž Amerike i u konačnici na američku sigurnost. </p>
<p>Prije nego što odobri taj Rumsfeldov plan, Busheva će administracija voditi računa o tome da dobije jamstva od stranih vlada koje pristaju primiti zatočenike da ih neće zlostavljati. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Londonski apel za Afriku</p>
<p>LONDON (od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Komisija za Afriku sastavljena na poticaj Velike Britanije u petak je iz Londona uputila apel bogatim državama da udvostruče svoju pomoć tom najsiromašnijem kontinentu.</p>
<p> Od afričkih vođa zatraženo je da iskorijene korupciju, a od stranih tvrtki da ne nude mito prilikom sklapanja afričkih poslova. Londonski skup također je apelirao da se oproste dugovi afričkim zemljama i ukinu trgovinske barijere protiv afričkih proizvođača. »Smiješno je da na Afriku otpada tek dva posto cjelokupne međunarodne trgovinske razmjene«, izjavio je za BBC rocker i humanitarac Bob Geldof uoči početka londonskog skupa s više političkih vođa s Crnog kontinenta. Geldof je jedan od članova Afričke komisije. »Smanjenje siromaštva u Africi temeljni je izazov naše generacije«, smatra britanski premijer Tony Blair.</p>
<p> Na konferenciji za novinare u petak on je rekao da se stanje u Africi može popraviti na bolje, te da izvješće Afričke komisije pokazuje put. </p>
<p>J. Z.N.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Bundestag prihvatio oštriji zakon o okupljanju </p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Zastupnici u Donjem domu njemačkog parlamenta, Bundestagu, prihvatili su petak oštriji zakon o okupljajnju. Zakonom se može zabraniti održavanje skupova koja zagovaraju nacionalsocijalizam, ili je pak njihovo održavanje planirano u blizini mjesta u svezi s holokaustom i drugim nacističkim progonima. Koalicija socijaldemokrata i Zelenih koja je na vlasti i konzervativna oporba velikom su većinom izglasovali niz dopuna. Samo se liberalna oporba usprotivila takvoj promjeni zakona, ocijenivši da guši slobodu govora i okupljanja. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Mirovina je ono najmanje čime se možemo odužiti svojim braniteljima</p>
<p>Izjavom objavljenom u medijima 25. veljače 2005., a koju još nije porekao, predsjednik Stjepan Mesić ovim se argumentima zauzima za uskraćivanje mirovine obitelji generala Ante Gotovine: »Ako Gotovina nije među živima znači li to da njegova supruga može cijeli život dizati mirovinu? Nama svijet postavlja pitanje je li to moguće, imamo li mi zakone po kojima se to dovodi u red. Imamo puno neriješenih problema u vezi s mirovinama u Hrvatskoj. Koliko je Srba otišlo, a koliko je njih primalo mirovinu? Svima je zaustavljena, po kojem zakonu? Jesu li onda svi pred zakonom jednaki? Moramo biti vjerodostojni.«</p>
<p>Predsjednik je u pravu, svi trebamo biti pred zakonom jednaki i da je kojim slučajem Ante Gotovina napustio Hrvatsku i pridružio se srbočetničkim hordama pa s njima palio, pljačkao, silovao, granatirao i ubijao po Hrvatskoj trebalo bi i njemu uskratiti mirovinu, no kako nas je general od tih hordi branio i obranio, pravo je da dobiva mirovinu a isto tako i pripadnici nacionalnih manjina koji su ostali u domovini im Hrvatskoj i branili je.</p>
<p>Mirovina je ono najmanje čime se hrvatski narod može odužiti svojim braniteljima, pa i ako nisu među živima, pravo je da njihove obitelji dobivaju mirovinu. Upravo zahvaljujući hrvatskim braniteljima i prvom hrvatskom predsjedniku, koji je imao viziju o slobodnoj Hrvatskoj i koji ju je zajedno s braniteljima i ostvario, ja danas, evo, mogu nekažnjeno napisati ove retke.</p>
<p>GORDANA SMITKA Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Ponižavajuće je da nam zdravlje ovisi o prosjačkim pozivima, milodarima...</p>
<p>Već bi jednom trebalo izaći s istinom o tome što se zapravo dogodilo s milijunskim vrijednostima fonda hrvatskih umirovljenika, tko i kako dugo koristi naš umirovljenički novac i po kojim uvjetima, vraćaju li se zajam i kamate uredno ili je sve zastarjelo, kao što nas je informirala jedna od naših bivših vlada za dugovanje iz pretvorbe...</p>
<p> To je naš novac, mi imamo pravo tražiti da se o tome obavijesti cjelokupna hrvatska javnost. Javnost treba saznati koji su tzv. tajkuni iskoristili naš mirovinski fond da bi kupovali sebi apartmane diljem bijeloga svijeta, prisvajali naša poduzeća, radnike slali na ulicu ili upućivali da s nama podijele ostatke naše mirovine...</p>
<p>Hrvatsku javnost treba obavijestiti koliko iznose danas mirovine naših akademike i znanstvenika, poznatih u svijetu po svojim postignućima. U većini, od dvije do tri tisuće kuna mjesečno. I koliko se razlikuju od mirovina i plaća naših saborskih zastupnika!</p>
<p>Bio je rat, dobro se sjećamo, naši branitelji dali su život, i mi smo u tome sudjelovali za sreću i napredak svoje domovine, no prošlo je desetak godina od završetka rata i danas je ponižavajuće za sve nas da zdravlje naše djece mora ovisiti o telefonskim prosjačkim pozivima, milodarima ili možda međugeneracijskim solidarnostima, u koje je svakako uključena i drama s našim mirovinama.</p>
<p>Hrvatska je danas samostalna, demokratska pravna država i nemojte nas slati po pravdu u Bruxelles, jer je ionako pitanje kada će nas vidjeti Europa. Imamo svoje sudove, obrazovane pravnike, kojima vjerujemo, ali neka im i ovo društvo vjeruje. Zašto nisu izvršene i poštivane zakonske presude naših sudova? Postoje zakonska rješenja Ustavnoga suda i Upravnoga suda o vraćanju mirovinskoga duga već nekoliko godina. Tko sebi u pravnoj državi može dozvoliti da krši zakon ili ga ne poštuje?</p>
<p>Povjerenje na svakim izborima treba dati pravim ljudima, sposobnim da nas vode, ljudima koji drže do svoje riječi i poštuju naše zakone. Ljudima, koji dobro znaju da svaka zemlja, pa tako i naša, može napredovati samo od vlastitoga rada i privrjeđivanja. U Hrvatskoj trebalo bi najmanje dva milijuna ljudi zaposliti koji bi privrjeđivali radom i plaćali poreze svojoj državi. </p>
<p>DANICA CICNJAK Dubrava</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Cilj im je spriječiti uspon Europe kao nove gospodarske supersile</p>
<p>Izvrstan je Vjesnikov novinar g. Marko Barišić, pa tako i njegov članak »Obnova velikosrpstva« od 7. ožujka 2005. Šteta je samo što nije dobio znatno veći prostor. </p>
<p>Napokon, sve stvari dolaze na svoje pravo mjesto. Sve se više vidi, a to posljednji događaji zorno potvrđuju, da naš najslavniji ratni general Ante Gotovina baš i nije glavna preokupacija Gospodara Haaškog suda, nego je to samo međučin jedne daleko složenije, dalekosežnije, dublje i perfidnije operacije cijepanja i eventualnog uništenja Europske unije.</p>
<p>Nimalo slučajno, tu operaciju u ujedinjenoj Europi izvodi Velika Britanija (odnosno Velika Engleska!) kao trojanski konj anglo-američkih interesa. Glavni je cilj spriječiti uspon Europe kao jedne nove ekonomske supersile, koja bi uskoro mogla srušiti vladavinu njihova glavnoga oružja – američkoga dolara. </p>
<p> To se jasno vidi u posljednje dvije godine, nakon što Sjedinjene Države nisu uspjele u svoj imperijalistički rat u Iraku uvući Francusku i Njemačku, zbog čega su počele perfidnu operaciju deprecijacije svog dolara (dosad za više od 25 posto!), čime su teret tog svog imperijalističkog rata prebacile na druge, prije svega na Europsku uniju, Japan i Kinu.</p>
<p>A lijepo je sve nas na to već davno upozoravao veliki francuski predsjednik general Charles de Gaulle, još tamo daleke 1967. godine. On je tada upozoravao Europu da Veliku Britaniju nikad ne smije primiti u svoje okrilje, jer će ona vječno ostati pupčanom vrpcom vezana uz New York i Washington. Na vrijeme je shvatio podlu i dvostruku igru.</p>
<p> London i New York zato su mu iduće 1968. godine namjestili masovne studentske demonstracije u Parizu, koje je vodio francuski student Daniel Kohn-Bendit, što je uskoro srušilo generala De Gaullea s vlasti. </p>
<p>Treba samo ponovo čitati Engdahlovu knjigu »Stoljeće rata« i još pokoje mudro djelo. </p>
<p>ANTE ROKOV JADRIJEVIĆ, dipl. ing. Brtonigla</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Najosebujniji baš hrvatski jezik</p>
<p>I prije uspostave samostalne hrvatske države hrvatski jezik bijaše ustavna kategorija! Dr. Hrvoje Šošić pokušava to relativizirati ignorirajući Ustav SRH (čl. 138: »U Socijalističkoj Republici Hrvatskoj u javnoj je upotrebi hrvatski književni jezik...«), a citirajući onaj kralja Petra (Stajališta, 3. ožujka). </p>
<p>Mnogi slavisti-nehrvati, kojima se ne može pripisati kroatofilni domoljubni trans, smatraju najpreciznijim i najosebujnijim baš hrvatski jezik, a pod tim nazivom se on spominje 1288. u Vinodolskom zakoniku. Nadalje, diplomatski jezik na carigradskom dvoru bijaše hrvatski. U Srbiji, osobito u redovima Srpske pravoslavne crkve, zalagali su se da staroslavenski bude standardiziran kao njihov jezik, ali je Vuk Stefanović Karadžić u 19. stoljeću procijenio, da je za to kudikamo prikladniji hrvatski, koji se proširio i istočno od Drine.</p>
<p>Tadašnji su politički čimbenici u kovanici »srpsko-hrvatski jezik« vidjeli svoj interes: Beč i Pešta da uzdignu pravoslavce na uštrb Hrvata, a Hrvati da im se pridošlice s istoka još prisnije priključe u borbi protiv austro-ugarskih spletkara.</p>
<p>IGOR RAJKOVIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Policajac priznao da je pljačkao banke i pošte u Austriji </p>
<p>Optuženi je u novčarske ustanove ulazio prijeteći pištoljem, dok bi netko od ostale trojice »ortaka« išao s njim ili bi ga čekao u automobilu/Na taj su način ukrali oko 190.000 eura </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Na varaždinskom je Županijskom sudu u petak počelo suđenje policajcu Miroslavu Magdaleniću te Ivanu Rihtariću optuženima za razbojništvo, odnosno pomaganje u razbojništvu. </p>
<p>Magdalenić je policajac PU zagrebačke, a optužen je da je pripadao skupini koja je u Austriji tijekom 2003. i 2004. godine opljačkala nekoliko banaka i poštanskih ureda. Magdalenić je tako bio u dogovoru s hrvatskim državljaninom Brankom Henčićem te državljanima BiH Asimom Sojkićem i Edinom Memićem. Policajac je u novčarske ustanove ulazio prijeteći pištoljem, dok bi netko od ostale trojice išao s njim ili bi ga čekao u automobilu. Na taj su se način domogli plijena od oko 190.000 eura. Rihtarića se optužuje da je Magdalenića, Henčića ili Sojkića odvozio u Austriju te ih nakon pljačke dovozio natrag u Hrvatsku. </p>
<p>Magdalenić je kazao da se osjeća krivim za počinjena djela, dok je Rihtarić sve zanijekao. Na raspravi su saslušane Hančićeva i Sojkićeva supruga, koje nisu ništa znale o sumnjivim aktivnostima svojih supruga, a Henčićeva supruga Magdalenića nije ni poznavala, sve dok se o tome nije počelo pisati u novinama. Ona je rekla i da nije primijetila da bi njezin suprug došao kući s većom količinom novca niti ne zna da bi vratio kakav dug. </p>
<p>Saslušan je i Vladimir Zadravec, koji poznaje Sojkića, Magdalenića i Rihtarića, a sa Sojkićem nikad nije razgovarao o nabavi pištolja. Rekao je i da je u Austriji digao kredit, a budući da je Sojkić tamo radio, zamolio ga je da mu nosi novac u banku, da on ne mora putovati. Inače, tijek jedne pljačke i lica naoružanih pljačkaša snimila je kamera, a nakon višednevne potrage, Magdalenić se lani u srpnju sam predao policiji. Zagrebački je policajac za pljačke koristio slobodne dane, a u prilog mu je išlo i to što se služi njemačkim jezikom. Ukradeni novac nije prekomjerno trošio niti je na bilo koji način pokazivao da ima više novca nego prije. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Mahao sam nožem ispred sebe, ali nikoga nisam ubo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dvadesetdvogodišnji M.V. optužen da je 15. svibnja prošle godine, ispred lokala »Lake City« na Jarunu nožem ubio interventnog policajca Gorana Komaricu, koji se tada nije nalazio na dužnosti, te je navodno u »fušu« radio kao redar u navedenom lokalu, iznio je obranu u petak na Županijskom sudu.</p>
<p>»Ja se sjećam da sam te večeri bio u 'Lake Cityju', a u jednom trenutku sam vidio kako odvode prijatelja Damira P., pa sam pitao redara zašto to čine, a on mi je odgovorio da se to mene ne tiče, pa sam pozvao moje društvo da svi napustimo lokal«, počeo je svoj iskaz okrivljeni. »Kada smo izlazili, u prolazu sam kometirao kako se to izbacuju gosti, a nakon što smo već bili izašli jedan od redara mi je rekao da stanem ako sam hrabar, a ja sam se okrenuo i pošao prema njemu, no tada me je udario šakom u glavu, te sam od udarca pokleknuo«, nastavio je M.V.</p>
<p>»Iz džepa sam izvadio nož da bi se obranio od tog muškarca, i mahao sam ispred sebe tim nožem lijevo-desno, no nisam nikoga ubo. Tada su me primili moji prijatelji i odvukli me, dok su njega uhvatli njegovi prijatelji i razdvojili nas. Budući su moji prijatelji kasnije, kada smo se vozili automobilom, kometirali da se neka osoba srušila, pogledao sam nož, da bi vidio jesam li što napravio, no na nožu nije bilo nikakvih tragova, pa smo zaključili da ja s tim nemam veze«.</p>
<p>Okrivljeni je zatim ispričao da su mu prijatelji sutradan rekli da je ubio čovjeka i da bi se trebao javiti policiji. Budući da sam ja tada imao nož uplašio sam se, pa sam nož sakrio u Kranječevičevoj ulici.</p>
<p> Nož je, tvrdi ponio dan ranije jer su mu se na poslu javili neki sumnjivi ljudi, pa ga je ponio da ih zastraši. Okrivljeni je također izjavio da je te večeri inetzivno konzumirao alkohol, te iskazao žaljenje što se uopće našao u lokalu u vrijeme događaja.»Od tada mi život više nije drag«, rekao je. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Deset godina za 19 razbojstava i jedan pokušaj pljačke</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tridsetčetvorogodišnji Saša Gavrić, državljanin BiH, na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno je osuđen na deset godina zatvora, zbog 19 razbojstava počinjenih na području Zagreba tijekom 2004. godine u kojima je otuđeno ukupno oko 120.000 kuna, te jednog pokušaja razbojstva. </p>
<p>Sudsko vijeće kojim je predsjedavao sudac Željko Horvatović, Gavriću je, osim toga, izreklo i mjeru obaveznog liječenja od ovisnosti, te mjeru protjerivanja iz RH u trajanju od pet godina, koja bi trebala stupiti na snagu nakon odsluženja kazne.</p>
<p>Prema optužnici Gavrić je najviše pljačkao kladionice, te trgovine, sedamnaest razbojstava je počinio naoružan nožem, dok je u dva slučaja novac iznudio prijeteći batinama. Vijeće mu je za svako od tih razbojstava izreklo pojedinačne zatvorske kazne u trajanju od godine i dva mjeseca, do dvije godine i osam mjeseci, zavisno od načina na koji su počinjena, te svote koja je otuđena. Za jedan pokušaj razbojstva mu je, pak, izrečena kazna od deset mjeseci zatvora. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Zbog prolaska kroz crveno poginula suvozačica</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na raskrižju Primorske i Deželićeve ulice u petak oko 15.15 sati dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je poginula 60-godišnjakinja, dok su još dvije osobe teško ozlijeđene.</p>
<p>Do nesreće je, naime, došlo kad je 40-godišnja vozačica »opel kadetta« registracijskih oznaka ZG 667-VU prošla kroz raskrižje dok je na semaforu za njezin smjer bilo crveno te je tom prilikom na nju bočno naletio terenac marke »ssang yong rexton« za čiji je smjer bilo na semaforu upaljeno zeleno svjetlo. Nakon sudara, terenac oznaka ZG 9380–BA odbacio je »opel« u stranu, a uslijed snažnog udara 60-godišnja suvozačica je na mjestu poginula, dok su njezina kćer, koja je i upravljala vozilom, te 12-godišnja unuka zadobili teške ozljede. Njih dvoje su kolima hitne pomoći prevezeni u bolnicu, ali tek nakon intervencije jednog od očevica, inače vatrogasca koji se na mjestu sudara zatekao sasvim slučajno. »Izvukao sam ih iz uništenog automobila i pozvao hitnu pomoć, no unatoč nekoliko poziva na broj 94, nitko se nije javljao, pa sam pozvao kolege vatrogasce koji su internim kanalima obavijestili hitnu pomoć.«, ispričao nam je očevidac. Na mjestu događaja, pored policije, očevid je obavio i dežurni istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda, a više pojedinosti znat će se naknadno. </p>
<p>V.M.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Petnaestogodišnjak poginuo u naletu automobila na kamion </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na Slavonskoj aveniji prije naplatnih kućica u Ivanja Reki u petak oko 7 sati u teškoj prometnoj nesreći poginuo je 15-godišnji njemački državljanin. Do nesreće je došlo kad je 48-godišnji vozač »VW sharona«, iz još neutvrđenih razloga, naletio na prikolicu kamiona kojim je upravljao 22-godišnjak. Od siline udara dječak, koji se nalazio na suvozačkom sjedalu, na mjestu je poginuo, dok je ocu liječnička pomoć pružena u KB Dubrava. Supruga i kćer su u sudaru prošle neozlijeđene. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Pronađena mrtva starica sa sumnjivom ozljedom na glavi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U obiteljskoj kući u Cugovcu kod Vrbovca 68-godišnjak je u četvrtak popodne pronašao mrtvu 92-godišnju majku na čijoj glavi je uočena rasjekotina. Starica je, živjela sama u kući, a nakon obavljenog očevida mrtvo tijelo je prevezeno u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku gdje će se obdukcijom utvrditi točan uzrok smrti. U stanu u Šegotinoj ulici u Novom Zagrebu, 39-godišnjak je u četvrtak poslijepodne, pak, pronašao mrtvu suprugu Gordanu B. Na tijelu nisu uočeni znakovi nasilne smrti, a točan uzrok smrti znat će se nakon obdukcije. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Ne zanimaju nas Hrvatska poštanska i Croatia banka</p>
<p>OTP do 2010. namjerava zauzeti deset posto hrvatskog tržišta, a trenutačno razmatra potencijalne akvizicije među manjim hrvatskim bankama, najavio je predsjednik Uprave OTP-a / Ne namjeravamo najvećim bankama konkurirati smanjivanjem kamatnih stopa, već širinom i brzinom svojih usluga, najavio je Csany / Nova banka zasad ne mijenja ime, odluka za mjesec dana</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je Nova banka i službeno prodana OTP banci, s predsjednikom Uprave OTP-a Sandorom Csanyijem razgovarali smo o planovima na hrvatskom tržištu gdje OTP, kako je najavljeno prilikom potpisivanja ugovora, želi zauzeti najmanje deset posto bankovnog tržišta.</p>
<p>OTP nakon kupnje 95,59 posto dionica Nove banke na hrvatskom tržištu planira nastupiti kao grupacija, što znači da kao i u ostalim državama u kojima posluje planira na osnovu iskustava iz Mađarske osnovati značajnu financijsku grupu čiji će se rad uz bankarstvo i sve oblike kreditiranja proširiti na osiguranja, upravljanje fondovima, investicijsko ulaganje, leasing, upravljanje, trgovanje i izgradnju nekretnina, najavio je predsjednik Uprave vodeće mađarske banke.</p>
<p>OTP procjenjuje da u prvom razdoblju neće biti potrebno povećanje kapitala Nove banke, te da će ona proširenje mreže poslovnica i infrastrukture moći financirati vlastitim sredstvima. Bit ćemo servis mađarskim turistima koji dolaze u Hrvatsku, ali i mađarskim tvrtkama koje posluju u Hrvatskoj. Ponudit ćemo određene modele financiranja i Ini, čiji je strateški partner mađarski Mol. No jasno je da nećemo poslovati s njom ako ne budemo dovoljno konkurentni, kazao je predsjednik Uprave OTP-a.</p>
<p> l Najavili ste da do 2010. godine želite zauzeti najmanje deset posto hrvatskog tržišta. Koliko Vaše planove vezane uz hrvatsko tržište može usporiti ili promijeniti moguće usporavanje hrvatskog pristupanja Europskoj uniji?</p>
<p>– Što ranije Hrvatska postane članicom Europske unije, a uopće nije upitno hoće li to postati, to će puno ranije pridonijeti razvoju hrvatskog gospodarstva i jačanju hrvatsko-mađarskih gospodarskih odnosa jer će jednostavno nestati granice i carinske prepreke. Naši planovi vezani za hrvatsko tržište neovisni su o Europskoj uniji, te se temelje na unutarnjem gospodarskom razvoju Hrvatske.</p>
<p> l Najavili ste da želite postati druga ili treća banka u Hrvatskoj, te da ne isključujete ni određena preuzimanja banaka? Možete li biti malo konkretniji?</p>
<p>– Kada govorimo o mogućim akvizicijama u prvom redu mislimo na područje malih banaka, gdje ima dosta prostora i zanimljivih banaka. O nazivima banaka zasad ne bismo govorili. Morat ćemo još detaljnije ispitati poslovanje nekih od njih. Ispitujemo potencijalne akvizicije na hrvatskom tržištu, a i Croatia osiguranje može biti interesantno.</p>
<p> l Jeste li razmatrali preuzimanje banaka koje su preostale u državnom vlasništvu, Croatia banke i Hrvatske poštanske banke?</p>
<p>– Ne zanimaju nas državne banke.</p>
<p> l Pod kojim imenom planirate poslovati u Hrvatskoj, odnosno kanite li mijenjati naziv Nove banke?</p>
<p>– Prvo ćemo morati istražiti koliko klijenti uopće poznaju ime Nove banke. Koliko sam upoznat još se uvijek koriste i prethodni nazivi banaka od kojih je nastala Nova banka (Dalmatinska, Sisačka, Istarska i Dubrovačka banka). U roku od mjesec dana dovršit ćemo strateški plan poslovanja Nove banke. Nećemo mijenjati upravu jer je napravila dobar posao, ali i zato što u pravilu domaći ljudi bolje rade posao od onih koji dolaze izvana. Sjedište Banke zasad će ostati u Zadru i jedno vrijeme ga sigurno nećemo premještati u Zagreb.</p>
<p> l Kako planirate konkurirati najvećim bankama u Hrvatskoj u poslovanju sa stanovništvom kako biste zauzeli željeno drugo ili treće mjesto na tržištu?</p>
<p>– Naša prednost je brzina u pružanju usluga. Sve usluge klijentima Nove banke možemo pružiti puno brže nego velike banke. Za razliku od njih mi ne pristupamo svim klijentima jednako, što znači da pojedinim skupinama klijenata možemo ponuditi personificirane usluge, odnosno usluge primjerene njihovim potrebama. Konkurentni smo i u mobilnom i internetskom bankarstvu. Iako je u Hrvatskoj konkurencija među bankama gotovo jednako oštra kao u Mađarskoj i iako ima puno banaka, držim da je naša prednost što dolazimo iz sličnog gospodarskog okruženja. Bili smo tranzicijska zemlja i imamo slična iskustva, te možemo bolje prepoznati zahtjeve tržišta kao što je hrvatsko. Međutim, ne razmišljamo o upuštanju u nadmetanje s najvećim bankama kada je snižavanje kamata u pitanju. Nova banka je premalena da bi ušla u jednu takvu utakmicu. To, s druge strane, ne znači da neće biti nikakvog smanjenja kamata, odnosno da kamatne stope na pojedine proizvode neće padati. No o tome će odlučivati menadžment Nove banke. Velike banke su ipak te koje diktiraju pravila na tržištu.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Mičić: Do 2010. očekujemo dva milijuna njemačkih turista</p>
<p>Dolasci stranih autobusnih prijevoznika subvencionirat će se iz proračuna, najavio je državni tajnik za turizam Zdenko Mičić </p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Za pet godina, dakle 2010., Hrvatska bi mogla dostići broj turista iz Njemačke koji je imala prije Domovinskog rata. Točnije, 1987. ugostili smo dva milijuna Nijemaca i tu bi brojku, procjenjuje Zdenko Mičić, državni tajnik za turizam, mogli dostići u spomenutom razdoblju, ali samo uz uvjet novih ulaganja u hotele.</p>
<p>Mičić je vodio hrvatsko predstavljanje tijekom prvog dana ITB-a, berlinske turističke burze. Riječ je o najvećem svjetskom turističkom skupu koji ove godine, od 11. do 15. ožujka, okuplja više od 10.000 izlagača iz cijelog svijeta. </p>
<p>Istaknuto je da su Nijemci naši najvažniji i najbrojniji gosti, ali i da se hrvatska odredišta brzo otkrivaju. </p>
<p>»Zahvaljujući 50 kilometara novih autocesta, do Hrvatske će se ove godine putovati dvostruko brže nego ranijih godina«, istaknuo je Zdenko Mičić, dodavši da će se iz proračuna subvencionirati dolasci stranih autobusnih prijevoznika. Također je najavljeno da će se sljedeće godine u Zadru održati godišnji kongres RDA, njemačkog udruženja autobusnih prijevoznika. Tijekom 2005. očekuje se uplovljavanje 120 riječnih cruisera u Vukovar, odnosno 15.000 turista.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Đakovština ostvarila samo polovicu planirane dobiti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Jedno od samo šest društava u Hrvatskoj privatizirano ESOP modelom, đakovački proizvođač mlinarskih proizvoda Đakovština u prošloj je godini ostvario 232,36 milijuna kuna ukupnoga prihoda, te neto dobit u iznosu od 4,87 milijuna kuna. U usporedbi s prethodnom godinom, prihodi Đakovštine porasli su oko 23 posto, a dobit oko 12 posto. Porast dobiti, kako navodi Uprava, rezultat je povećanja cijena početkom prošle godine, no unatoč svemu nije ostvaren planirani iznos od 8,5 milijuna kuna dobiti. Đakovština je krajem 2004. imala 546 zaposlenih te 2372 dioničara, a mali dioničari sudionici ESOP programa te oni iz ranije privatizacije drže ukupno 66,75 posto temeljnog kapitala. N. M.Vanjski dug Srbije 15 milijardi dolara </p>
<p>ZAGREB - Vanjski dug Srbije dosegao je 14,99 milijardi dolara, a njegov udio u BDP-u iznosi 63,8 posto, što znači da Srbija spada u srednje zadužene zemlje, objavio je tamošnji Institut za tržišna istraživanja (IZIT). Pritom od ukupnog iznosa duga na Kosovo i Metohiju otpada 1,279 milijardi dolara. Zaduženost je najveća prema MMF-u i Svjetskoj banci, na koje otpada 36,1 posto ukupnog duga, dok 8,2 posto otpada na Londonski klub. Udio srednjoročnih i dugoročnih kredita je 21 posto, kratkoročnih 7,1 posto, a klirinških 1,3 posto, dok udio zaduženja države u ukupnom dugu iznosi 26,2 posto. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Regina - nova robna marka jabuke PZ Čakovec</p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> - Poljoprivredna zadruga Čakovec predstavila je jabuke robne marke »regina«, koje će uskoro u velikoj količini i u novoj ambalaži plasirati na tržište. Zadruga je posljednjih mjeseci u novu hladnjaču i pogon za sortiranje jabuka uložila 26,4 milijuna kuna, istaknuo je direktor PZ Čakovec Branko Krnjak. »Regina« je prva hrvatska robna marka za svježe voće koja će se proizvoditi po strogo određenim pravilima za integriranu proizvodnju. Prošle jeseni zadruga je od lokalnih proizvođača otkupila 600 tona jabuke prve klase. Proizvođači okupljeni u Međimurskoj udruzi za integriranu proizvodnju voća u svojim voćnjacima proizvode jabuke vrhunske kakvoće na 350 hektara.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>T-HT: Od 1. travnja i tarifni paketi sa sekundom kao obračunskom jedinicom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - T-Hrvatski Telekom od 1. travnja u fiksnoj će telefoniji ponuditi dva nova tarifna paketa u kojima će obračunska jedinica biti jedna sekunda, a u oba će paketa zajednička biti mjesečna naknada, pretplata od 60 kuna (s PDV-om 73 kune) s uključenih 60 minuta razgovora u nacionalnom prometu u fiksnoj mreži. Direktor T-HT-ova sektora regulative Siniša Đuranović kazao je da će se ti sustavi moći koristiti od 1. svibnja. T-HT je na uvođenje sustava sa sekundom kao obračunskom jedinicom obvezan novim pravilnikom o telekomunikacijskim uslugama. T-HT već ima tri tarifna paketa u kojima je obračunska jedinica jedna minuta. U paketu s minimalnim trajanjem poziva, uz pretplatu i uključenih 60 minuta razgovora, minimalno trajanje poziva je 60 sekundi po cijeni od 23 lipe (plus PDV), a nakon toga se razgovor naplaćuje po sekundi obračunatoj na temelju cijene minute. Nakon prve minute razgovora svaka bi se sekunda dalje naplaćivala 0,38 lipa (plus PDV). </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Prošlogodišnji izvoz Končar ELLOK-a 81 milijun kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Končarevo društvo Električne lokomotive (ELLOK) u 2004. je ostvarilo ukupni prihod u iznosu od 90,59 milijuna kuna, objavljeno je u petak na proslavi 35. obljetnice postojanja, u kojem je razdoblju proizvedeno oko 20 kilometara kompozicija tračničkih vozila. Društvo se do danas razvilo u regionalnog lidera među proizvođačima željezničkih vozila, koji zapošljava 354 radnika, a iz njegovih proizvodnih hala dosad je izašlo oko 350 novih i više od 650 remontiranih, rekonstruiranih i moderniziranih električnih lokomotiva i drugih željezničkih vozila. Među značajnijim ugovorima koji su trenutno u tijeku je tiristorizacija šest lokomotiva za Bugarske željeznice, te proizvodnja 70 niskopodnih tramvaja za Grad Zagreb (prvi će, najavljeno je, uskoro u probnu vožnju), a trenutno najveći ugovor vrijedan oko 25 milijuna eura ELLOK ima sa Željeznicom Srbije za koju modernizira 38 lokomotiva, podsjetio je predsjednik Uprave Končar ELLOK-a Jusuf Crnalić. »Proizvodnja niskopodnih tramvaja svrstava nas u skupinu od samo pet zemalja u svijetu koje ga mogu proizvesti«, istaknuo je predsjednik Uprave Končara Darinko Bago. Većina prihoda Končar ELLOK-a lani je ostvarena izvozom koji je dosegao 81,32 milijuna kuna, a spomenuti je iznos realiziran na tržištima BiH, SCG i Bugarske. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Šuker potvrdio da je manjak u državnoj blagajni 2004. bio veći od plana </p>
<p>Slaba je bila naplata trošarina na duhan i naftne derivate, što je rezultat ukidanja Financijske policije, rekao je ministar Šuker</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska je prošlu godinu zaključila s nešto višim manjkom u državnoj blagajni nego što je bilo planirano, potvrdio je u petak ministar financija Ivan Šuker. </p>
<p>»Deficit opće države u 2004. iznosio je 4,8 ili 4,9 posto BDP-a, ali nije bio pet posto BDP-a«, kazao je Šuker na otvaranju radova na graničnom prijelazu Bregana, osvrnuvši se na prognoze pojedinih ekonomista, koji tvrde da je prošlu godinu Hrvatska zaključila s manjkom u državnoj blagajni od pet posto BDP-a.</p>
<p>Podsjetimo, u stand-by aranžmanu s MMF-om i u Pretpristupnom ekonomskom programu (PEP) kao cilj fiskalne politike u 2004. navodi se deficit opće države - u koju, osim središnje državne blagajne, ulaze još izvaproračunski fondovi i lokalna samouprava - od 4,5 posto BDP-a. Kao glavne razloge za odstupanje od tog plana, Šuker je naveo je slabije punjenje proračuna nego što se očekivalo. </p>
<p>»Slaba je bila naplata trošarina na duhan i naftne derivate, što je pak rezultat ukidanja Financijske policije, na što sam stalno upozoravao. Više od tri godine nitko se nije bavio trošarinama koje proračunu donose devet milijardi kuna«, rekao je Šuker. </p>
<p>Pritom u Ministarstvu financija upozoravaju da je Hrvatska 2003. godinu zaključila s manjkom u državnoj blagajni od 6,3 posto BDP-a, što je znatno više od planiranog u tada važećem stand-by aranžmanu. Napominju kako se tako visok manjak u državnim financijama odrazio i na fiskus u prošloj godini. Zbog toga je, drže u Katančićevoj, i deficit opće države u iznosu nešto manjem od pet posto BDP-a, što je za skoro milijardu kuna više od plana, »znatan napredak«. Šuker stoga vjeruje kako Zagreb s Fondom neće imati problema. </p>
<p>»MMF zbog toga ne radi probleme, nije nas ukorio, nego je pohvalio naš napredak u vođenju fiskalne politike«, ustvrdio je Šuker. </p>
<p>Na upit kojim će mjerama popuniti rupu u proračunu, Šuker je novinarima poručio da »rupe nema«. Istaknuo je i da, ako se u idućem razdoblju poboljša naplata prihoda, nikakve mjere neće biti potrebne. Na novinarsko pitanje o kakvim je mjerama riječ, ministar je kratko odgovorio »da će one biti uvedene ako to bude potrebno«.</p>
<p>Dodao je i kako cilj fisklane politike za ovu godinu ostaje deficit opće države od 3,7 posto BDP-a. </p>
<p>Claudio Kramarić Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Bandić SDP-ov kandidat za zagrebačkog gradonačelnika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Milan Bandić bit će na predstojećim lokalnim izborima SDP-ov kandidat za zagrebačkog gradonačelnika i nositelj koalicijske liste koju bi sljedećeg tjedna trebalo dogovoriti s HSS-om i HSU-om. Odlučeno je to u petak na sjednici Gradske organizacije SDP-a kojoj je bilo nazočno i vodstvo SDP-a na čelu s predsjednikom Ivicom Račanom. </p>
<p>Budući da koalicijski sporazum treba biti potpisan tek sljedećeg tjedna, još se ne zna koji će se esdepeovci i na kojem mjestu na njoj naći. No aktualna gradonačelnica Vlasta Pavić će, odgovorio je Bandić na pitanje novinara, sigurno biti na pravom mjestu jer »mi u SDP-u znamo poštivati ljude«. Bandić računa i s dobrim dijelom svojih dosadašnjih suradnika jer, kaže, »pobjednički se tim ne mijenja bez povijesnih razloga«. Bandić nije želio komentirati Račanovu izjavu da nije dobro da na listi bude jedan čovjek a oko njega »klimavci«, ali je dodao da i on ima »neke uvjete kao nositelj liste«. </p>
<p>Bandić nije želio komentirati istupe aktualnih koalicijskih partnera iz HNS-a jer »ne treba nikome raditi besplatnu političku promidžbu«, kao ni špekulacije da bi, ako njegova lista dobije manje od 50 posto glasova, SDP mogao koalirati i s HSP-om. Mogućnost koaliranja s LS-om i ASH-om je, pak, ostavio otvorenom.</p>
<p>Iz programa kojeg bi trebali potpisati koalicijski partneri očito je da Bandić ne odustaje od obećane legalizacije bespravne gradnje. Ministrici prostornog uređenja Marini Matulović-Dropulić, čije je ministarstvo predloženi plan proglasilo nelegalnim, Bandić je poručio da on poštuje zakon, »a ona ne poštuje život«. »Ako zakon ne poštuje život, treba ga mijenjati. Pokušat ćemo ga promijeniti preko SDP-ovim saborskih zastupnika, a ako to ne uspije, nećemo pokleknuti, promijenit će ga nova vlada«, rekao je Bandić. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Rebalans proračuna najvjerojatnije u lipnju</p>
<p>Najveći rizik za realizaciju proračunskih planova u ovoj godini predstavlja prekoračenje izdataka za mirovine, zdravstvo, plaće i subvencije brodogradnji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Neslužbene informacije iz Ministarstva financija govore da bi rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna mogao uslijediti u lipnju. </p>
<p>»Čekamo podatke o proračunu za prva tri ovogodišnja mjeseca, pa ćemo onda vidjeti treba li ići u rebalans proračuna. Pokaže li se potreba za tim, rebalans će najvjerojatnije uslijediti u lipnju«, kazao je Vjesniku izvor u Ministarstvu financija, koji je želio ostati neimenovan. Nije nam, međutim, mogao kazati na kojim je stavkama ove godine podbacilo punjenje državne blagajne, kao ni koji rashodi bilježe prebačaj.</p>
<p>Prema mišljenju Gorana Šaravanje, analitičara CAIB-a, dijela HVB Splitske banke, najveći rizik za realizaciju proračunskih planova u ovoj godini predstavlja prekoračenje izdataka za mirovine, zdravstvo, plaće i subvencije brodogradnji. </p>
<p>»Novu formulu za usklađivanje mirovina svakako bi trebalo što prije dogovoriti, jer će, ostane li na snazi sadašnja, izdaci za mirovine biti znatno iznad plana. Probijanje planiranih rashoda može se očekivati i u segmentu zdravstva i plaća, što je posljedica sklapanja kolektivnih ugovora, te kod subvencija brodogradnji«, upozorava Šaravanja. </p>
<p>Dodaje i da se prihodna strana državne blagajne vjerojatno ne puni kako je planirano. Glavni razlog za to Šaravanja vidi u previsoko postavljenoj stopi gospodarskog rasta od 4,4 posto, koju će biti teško ostvariti, što će za posljedicu imati i slabije punjenje proračuna. Upozorava da se može očekivati i podbačaj kod trošarina, tim više što bi Financijska policija trebala profunkcionirati tek u drugom tromjesečju, a sumnja i u ostvarivost ciljanih prihoda od privatizacije, koji su u proračunu planirani u iznosu većem od četiri milijarde kuna.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Nova istraga o Lori</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Istražni sudac Županijskog suda u Splitu Neven Cambi najavio je u petak da će idući tjedan donijeti rješenje o otvaranju istrage protiv petorice bivših vojnih policajaca Tomislava Duića, Tončija Vrkića, Emilija Bungura, Ante Gudića i Anđela Botića, osumnjičenih za kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava te za počinjenje ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika u vojnom istražnom zatvoru Lora 1992. godine. Nakon što su u četvrtak ispitani Vrkić i Gudić, u petak je pred istražnim sucem dao iskaz i Botić, koji je također opovrgnuo svoju umiješanost u navodno zlostavljanje ratnih zarobljenika, od kojih su trojica, prema mišljenju Državnog odvjetništva, preminula od posljedica surovog zlostavljanja. Sve se sumnjiči da su kršili odredbe Ženevskih konvencija za postupanje s ratnim zarobljenicima, prisiljavajući ih na bludne radnje i premlaćujući ih, pri čemu su ih navodno i mučili strujom. Tužiteljstvo također pretpostavlja da su zarobljenici dovedeni u Loru s ratišta u BiH, a neslužbeno se doznaje da je riječ o zarobljenicima JNA te pripadnicima paravojnih formacija, od kojih je navodno jedan bio i pripadnik »Belih orlova«, poznate postrojbe Željka Ražnatovića Arkana.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Kamioni će prolaziti rendgenski pregled za otkrivanje nuklearnog materijala</p>
<p>Radovi se financiraju donacijom Europske unije iz programa CARDS (oko pet milijuna eura) te iz državnog proračuna (40 milijuna kuna)</p>
<p>BREGANA</p>
<p> - Svečanim polaganjem kamena-temeljca u petak su počeli radovi na rekonstrukciji i dogradnji graničnog prijelaza Bregana. Radove su otvorili Jacques Wunenburger, voditelj izaslanstva Europske komisije u Hrvatskoj, ministar financija Ivan Šuker i gradonačelnik Samobora Željko Adamek.</p>
<p>»Radovi ne znače zatvaranje, nego početak otvaranja granica«, rekao je Jacques Wunenburger. </p>
<p>Ministar Šuker je istaknuo da će proširenje i dogradnja objekata u skladu sa standardima EU-a omogućiti carini i policiji lakši nadzor nad protokom ljudi, roba i usluga te kvalitetnije obavljanje posla čiji se rezultati najbolje vide u državnom proračunu.</p>
<p>Šuker je najavio i slične radove na graničnom prijelazu Bajakovo, koji bi trebali početi za najkasnije mjesec i pol dana.</p>
<p>Radovi vrijedni 10 milijuna eura odvijaju se u sklopu projekta »Integrirano upravljanje granicama« i trebali bi biti gotovi u prosincu ove godine. Financiraju se donacijom EU-a iz programa CARDS (oko pet milijuna eura) i iz državnog proračuna (40 milijuna kuna). </p>
<p>Za taj novac, na 3200 četvornih metara ukupne površine izgradit će se tri objekta za potrebe putničkog i robnog prometa - glavna zgrada te zgrade za inspekcijsku kontrolu i detaljni-rendgenski pregled kamiona s opremom za otkrivanje nuklearnog i drugog radioaktivnog materijala.</p>
<p>Uz to, rekonstruirat će se prometne površine i infrastruktura, od čega će biti izgrađena i dva nova mosta nad potokom Bregana, a proširit će se i postojeće prometnice. Rekonstruirani granični prijelaz Bregana imat će tako 15 prometnih traka od čega će 10 biti namijenjeno putničkom, a pet teretnom prometu. Izgradit će se i parkiralište s 230 parkirališnih mjesta.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>OESS zabrinut izmjenama izbornog zakonodavstva</p>
<p>Strogi uvjeti koji se odnose na mjesto stanovanja uvode mogućnost administrativne samovolje. Bio bih osobito zabrinut ako bi se takva kontrola poduzimala putem policijske provjere od vrata do vrata, izjavio je voditelj Misije OESS-a Peter Semneby</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Misija OESS-a u Hrvatskoj uputila je u petak priopćenje u kojem izražava zabrinutost da bi predložene promjene u hrvatskom izbornom zakonodavstvu, koje su u Hrvatski sabor upućene u hitnu proceduru, mogle ozbiljno ograničiti pravo glasa mnogih građana, poglavito manjinskih birača.</p>
<p>Misija preporučuje uporabu istih propisa o upisu birača kao i na posljednjim lokalnim izborima, te je mišljenja da bi svaka reforma treba biti zasnovana na širokom konsenzusu između političkih i čimbenika civilnog društva nakon provedene javne rasprave. OESS smatra da bi prijedlozi uključeni u Nacrt izmjena i dopuna Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave mogli ograničiti pravo glasa mnogim biračima koji privremeno rade ili žive izvan mjesta svog prebivališta, a što će najvjerojatnije imati nerazmjeran učinak na izbjeglice.</p>
<p>U priopćenju se prenosi izjava veleposlanika Petera Semnebyja, voditelja Misije OESS-a, da »raseljenim hrvatskim Srbima koji nesvojevoljno žive izvan Hrvatske mora biti omogućeno glasovanje«.</p>
<p>Navodi da prijedlog zakonskih izmjena ne konkretizira kako bi vlasti provjeravale žive li građani doista u mjestu prebivališta. »Ti strogi uvjeti koji se odnose na mjesto stanovanja uvode mogućnost administrativne samovolje. Bio bih osobito zabrinut ako bi se takva kontrola poduzimala putem policijske provjere od vrata do vrata«, izjavio je Semneby.</p>
<p>Također je upozorio na uvođenje kriterija za izbjeglice i raseljene osobe o ispunjavanju uvjeta vezano uz imovinu, koji bi, smatra, mogli dovesti do nepravičnog isključenja mnogih birača. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Palarić: Pitanja prebivališta neće se rješavati izbornim zakonodavstvom</p>
<p>Državni tajnik Središnjeg ureda za državnu upravu Antun Palarić, demantirao je u petak navode OESS-a da će se izmjenama izbornog zakonodavstva ograničavati pravo glasa građanima koji žive izvan prebivališta na predstojećim lokalnim izborima. »Ta pitanja prebivališta uopće se neće rješavati izbornim zakonodavstvom. Neće biti nikakve samovolje, prava građana bit će zaštićena i ništa neće ići na štetu onih koji se žele vratiti svojim kućama. Sigurno je da policija neće ići od vrata do vrata kako bi provjerila je li netko doista živi u prijavljenom prebivalištu«, kazao je Palarić za Vjesnik i dodao da su aktualnim izmjenama izbornog zakonodavstva, upućenim u saborsku proceduru, odredbe o prebivalištu za glasovanje na lokalnim izborima koje su do sada vrijedile samo za manjine, sada samo proširene na sve građane. </p>
<p>B. B.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Sindikat: Službenici koji odlaze iz MORH-a diskriminirani </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sindikat vojnih službenika i namještenika uputio je u petak otvoreno pismo ministru obrane Berislavu Rončeviću i potpredsjednici Vlade Jadranki Kosor i zatražio hitno otklanjanje diskriminacije između djelatnih vojnih osoba i državnih službenika i namještenika koji rade u MORH-u. </p>
<p>Sindikalisti tvrde da službenici i namještenici imaju status hrvatskih branitelja, a ipak im se ne priznaje pravo na uvećanje otpremnine. Podsjećaju da prema odluci o utvrđivanju iznosa otpremnine djelatnih vojnih osoba kojima služba prestaje nakon isteka roka raspolaganja, hrvatskom branitelju pripada pravo na uvećanje otpremnine ovisno o vremenskom razdoblju sudjelovanja u Domovinskom ratu. Za svaki puni mjesec priznaje mu se pravo na uvećanu otpremninu za 525 kuna. S druge strane, upozoravaju čelnici HUS-ova sindikata, u Odluci o visini otpremnine za državne službenike i namještenike MORH i HV-a kojima služba prestaje zbog preustroja ili smanjenja snaga, uopće nema iste odredbe o pravu na uvećanje otpremnina za hrvatske branitelje.</p>
<p>Šef Sindikata Radomir Delić smatra kako te dvije odredbe naizgled uređuju različit opseg prava za djelatne vojne osobe s jedne strane, te državne službenike i namještenike, a da se zapravo radi o različitom uređenju prava hrvatskih branitelja.Sindikat smatra kako je riječ o diskriminaciji, te traži da se ona hitno otkloni tako što bi se djelatnim vojnim osobama i državnim službenicima priznalo jednako pravo na uvećanje otpremnine u iznosu od 525 kuna za svaki puni mjesec sudjelovanja u Domovinskom ratu. </p>
<p>M. F.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Za mjesec dana liječnici u štrajk</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Drugi liječnički štrajk mogao bi početi za najviše mjesec dana nakon isplate plaće 15. ožujka, dana koji je na sjednici glavnog štrajkaškog odbora određen kao zadnji dan primjene barem tarifnog dijela Strukovnoga kolektivnog ugovora za liječnike, izjavio je Vjesniku Ivica Babić, predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata.</p>
<p>Babić je pritom izrazio želju za mirnim dogovorom s poslodavcima iako su ravnatelji zdravstvenih ustanova ovih dana dobili upute o strogoj primjeni povišica plaća svima, i to samo prema Granskom kolektivnom ugovoru. Međutim, čuju se sumnje da za povišice po Strukovnom ugovoru, koji su liječnici zasebno sklopili s bivšim ministrom Andrijom Hebrangom protivno dogovoru s ostalim zdravstvenim sindikatima, nema novca iako je tvrdio da je za to novac osigurao. U prilog tome ide i izjava ministra zdravstva i socijalne skrbi Nevena Ljubičića da su želje jedno, a mogućnosti drugo, doznajemo od Spomenke Avberšek, predsjednice Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi. Njezin sindikat i još neki iz suprotstavljenog sindikalnog tabora tražili su od ministra uvjeravanja o isplati po ugovoru djelatnosti retroaktivno od 1. siječnja, što su i dobili. Na tom sastanku ujedno su ga podržali u namjeri da se i liječnicima isplati desetpostotna povišica predviđena za ovu godinu na način da se odredba o tome dopiše u kolektivni ugovor djelatnosti. </p>
<p>Međutim, kako kaže Avberšek, s obzirom na dosadašnje iskustvo, sumnjaju da će Babić, koji želi »crno na bijelo« da će takve povišice biti svake od idućih šest godina, to prihvatiti. Cilj Strukovnog je u tom razdoblju izjednačavanje liječničkih plaća sa sudačkima. </p>
<p>Babić uvjerava da će Liječnički sindikat najozbiljnije razmotriti svaku ponudu iz Ministarstva glede primjene njihova ugovora, ali dosad ništa konkretno nije stiglo do njih.</p>
<p>Pripreme za štrajk teku, a zahtjevi ostaju: primjena tarifnog dijela odmah, a ostalo je predmet za raspravu, uključujući i sudski postupak.</p>
<p>Babić je najavio i anketu liječnika primarne zdravstvene zaštite u zakupu o njihovu sudjelovanju u štrajku. Poštovat će njihovu volju, ali njihov izostanak ne dovodi u pitanje snagu štrajka. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>U suđenjima za ratne zločine prisutna etnička diskriminacija</p>
<p>Misija će se dodatno ekipirati kako bi mogla ostvariti zadatak praćenja suđenja za ratne zločine koje je Haaški sud prepustio hrvatskom sudstvu, najavio je Semneby</p>
<p>SISAK</p>
<p> – Skupina od devetero novinara vodećih francuskih dnevnih listova koja boravi ovih dana u Hrvatskoj u petak je posjetila Sisačko-moslavačku županiju. U Sisku su razgovarali s predstavnicima Misije OESS-a u RH, Grada Siska i Sisačko-moslavačke županije. Potom su obišli nekoliko obitelji Srba povratnika te Hrvata naseljenih iz BiH. </p>
<p> Govoreći o aktualnome političkom i društvenom trenutku u Hrvatskoj, šef Misije OESS-a u Hrvatskoj Peter Semneby naglasio je kako se osjećaju pozitivni pomaci u demokratizaciji društva te međuljudskih i međunacionalnih odnosa. Tome je pridonijela, smatra Semneby, i demokratizacija odnosa u vrhu HDZ-a u posljednje tri godine. Posebno je pozdravio suradnju te stranke sa SDSS-om. </p>
<p>Povratak izbjeglica u Hrvatsku za OESS i dalje ostaje najvažnije pitanje, objasnio je šef Misije. »Vlada je odlučna u rješavanju problema, poglavito smještaja povratnika, međutim, administracija na terenu stvara probleme. Ima još imovine koja nije vraćena Srbima povratnicima, među kojima je oko tisuću stambenih jedinica. Neriješene su i brojne pljačke, a sudovi sporo i neadekvatno reagiraju«, ustvrdio je Semneby. </p>
<p>Prema njegovu mišljenju, ohrabrujuća je uspostava suradnje Hrvatske, BiH i SCG-a na trosmjernom povratku prognanih i izbjeglih. »OESS pozdravlja regionalnu suradnju u vezi s tim važnim humanitarnim i političkim pitanjem. Nadamo se da će se problem raseljenih ljudi trajno riješiti kako ne bi opet eskalirao za 20 do 30 godina«, rekao je šef Misije OESS-a. </p>
<p> Misija će se dodatno ekipirati kako bi mogla ostvariti zadatak praćenja suđenja za ratne zločine koje je Haaški sud prepustio hrvatskom sudstvu. »To nam je također vrlo važno. Međutim, primijetili smo da ima problema. Naime, u suđenjima za ratne zločine prisutna je etnička diskriminacija«, ocijenio je Peter Semneby. </p>
<p> Francuske novinare je, uz ostalo, zanimala nacionalna i vjerska struktura stanovništva na području Siska i Županije prije i poslije Domovinskog rata te informacije o tome koje političke opcije i stranke na tome području najčešće »prolaze« na izborima. </p>
<p>Mirjana Gerić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050312].
|
