NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050411].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 147974 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>11.04.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Počinje šutnja</p>
<p>Vatikan je zamolio novinare da kardinale ne pitaju ništa o konklavi, tj. izboru novog pape</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sedam dana uoči konklave, izbora novog pape, kardinali više ne smiju davati izjave novinarima, koji su ljubazno zamoljeni da ih ne pitaju ništa o konklavi. Glasnogovornik Svete Stolice Joaquin Navarro-Valls dao je mnoge komplimente novinarima i zahvalio im u ime kardinala na velikom zanimanju koje je posljednjih dana vladalo u Vatikanu, ali ih je i zamolio da više ne razgovaraju s kardinalima. Oni su, naime, prisegnuli apostolskom ustavu koji kaže da sve u vezi s konklavom mora biti tajno, i uz šutnju.</p>
<p>Prve reakcije medija su negativne, pa će se »ljubaznom pozivu« Vatikana, čini se, malo tko odazvati. Već sada je pristiglo oko 3500 akreditacija za konklavu i ocjenjuje se da će zanimanje medija biti golemo, kao i tijekom pokopa Ivana Pavla II. Iako nema preciznih brojki, jer svi novinari nisu bili i prijavljeni vatikanskom Uredu za tisak, procjenjuje se da je pogreb pratilo gotovo 10.000 novinara tiskanih medija, te oko 3500 novinara i tehničara televizijskih postaja.</p>
<p>I kardinali su vješto izbjegli izjašnjavanje o tome hoće li razgovarati s novinarima, rekavši da ne mogu sasvim prekinuti kontakte s medijima i mole medije da od njih ne traže intervjue. Tu konstrukciju, međutim, nitko do kraja ne može »pročitati«, a ostavlja dovoljno prostora i za kardinale i za novinare. Nedjelja je u Vatikanu bio dan sjećanja na Ivana Pavla II. U papinskim kapelama održavane su mise. Mnogo vjernika ponovo je došlo na Trg Svetog Petra, a Vatikan je pod snažnim pritiscima vjernika za proglašenje Ivana Pavla II. svetim. Navarro Valls je objasnio da će to biti u nadležnosti novog pape, a poznavatelji vatikanskih običaja kažu kako treba proći barem pet godina da se crkveni vrh o tome izjasni. Veliko zanimanje je izazvala i izjava meksičkog kardinala Javiera Lozana Barragana da je Ivan Pavao II., za vrijeme svog putovanja u svibnju 1990. u Meksiku, poljubio jednog dječaka, Herona Badilla, koji je bolovao od leukemije i da je dječak nakon šest mjeseci ozdravio. Navode se i drugi dokazi Wojtylinih »čuda«, ali se Vatikan zasad drži rezervirano prema njima. Vjernici traže svetost za Ivana Pavla II., a kardinali vrijeme nužno da novi papa razmotri sve okolnosti. U Vatikanu, po tradiciji, ništa ne ide brzo, i ti se običaji, unatoč emocijama prema Ivanu Pavlu II., neće mijenjati.</p>
<p>»Hvala, Italijo«, još se čuje u Vatikanu. Opća je ocjena da je Rim trijumfirao u organizaciji najvećeg pogreba u povijesti, da je sve bilo besprijekorno organizirano. Nekoliko sati nakon završetka pogreba velik broj državnika je napustio Rim. Život u gradu u subotu je tekao normalno. Rimljani su pomogli gostima na svakom koraku i ni jednog većeg propusta nije bilo. Čuđenje prema talijanskom perfekcionizmu dolazi posebice iz onih zemalja kojima su takve organizacije jača strana, poput Njemačke. Njemački mediji se ne mogu načuditi kako je to Talijanima uspjelo. Sve je funkcioniralo izvanredno, bez strogog protokola i agresivne sigurnosti.</p>
<p>Sve je to, međutim, i mnogo koštalo: pet milijuna eura plaćeno je za osiguranje prva tri dana nakon Papine smrti, a, među ostalim, podijeljeno je i 1,5 milijuna boca vode. Tisuće volontera radili su, pak, besplatno.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Više od planiranog, čak i u procesu razminiranja</p>
<p>Jedan od kapitalnih infrastrukturnih projekata, ujedno i jedan od najskupljih – vodovodizacija Istočnog pravca, kojom će se povezati 23 mjesta sa 20.000 stanovnika, već se radi / Zadarska je županija, prva u Dalmaciji, pokrenula i projekt plinofikacije, za koji se priprema dokumentacija</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Zadarska je županija u posljednje četiri godine ostvarila mnoge zacrtane planove, i više od planiranog, a u mnogočem je bila prva u usporedbi s ostalim županijama u Hrvatskoj. Primjerice, prva je uskladila Prostorni plan s Uredbom o zaštiti obalnog područja mora, što joj je omogućilo lakše ostvarivanje i ostalih zacrtanih gospodarskih planova razvitka. Također je izradila i Regionalni operativni plan razvitka usklađen s planom Europske unije.</p>
<p>Gradnja autoceste nedvojbeno je pridonijela sveopćem razvitku zadarskog područja. No jedno je nepobitno: Zadrani nisu čekali da autocesta dođe k njima, oni su u svim mogućim gospodarskim planovima išli prema njoj – svi razvojni projekti bili su napravljeni prije završetka autoceste.</p>
<p>Župan zadarski Ivo Grbić ističe: »Veliki razvojni napredak, koji je već započeo, očekuje našu županiju. Zato po nekoliko godina unaprijed planiramo i pripremamo sve potrebno da bi, kad dođe trenutak, sve bilo spremno«.</p>
<p>Jedan od kapitalnih infrastrukturnih projekata, ujedno i jedan od najskupljih, vrijedan 160 milijuna kuna, vodovodizacija Istočnog pravca kojom će se povezati 23 mjesta sa 20.000 stanovnika, već se radi. Njegova vrijednost je i u tome što će stvoriti i dodatne uvjete za razvitak poljoprivrede u cijelom zadarskom zaleđu, a njime je obuhvaćena i vodovodizacija otoka.</p>
<p>Zbog ekološke zaštite mora i slivnih područja imperativ je i gradnja kanalizacijskih sustava i sustava za odvodnju, u što je već lani, uz novčanu pomoć Ministarstva mora i Hrvatskih voda, uloženo 27,9 milijuna kuna. Trenutačno je najvažniji projekt gradnja sustava podmorskih ispusta i pročistača mora na području Zadra i Biograda, vrijedan 30 milijuna eura.</p>
<p>Ove se godine planira nastaviti, ali i početi, gradnja sustava za odvodnju otpadnih voda u Benkovcu, Pagu, Ugljanu, Pašmanu, Novigradu i Obrovcu.</p>
<p>Završetkom autoceste Županija je uredila i sagradila, u suradnji s Hrvatskim cestama i Hrvatskim autocestama, postojećih 1100 km javnih cesta te asfaltirala 80 km cesta. Uskoro bi se trebala početi graditi spojna ceste od Čvora Zadar 2 na autocesti do luke u Gaženici, a obnova i gradnja luke počinje sljedeće godine.</p>
<p>U procesu razminiranja premašen je plan i razminirano je 9,4 četvorna kilometra. U suradnji s Fondom za zaštitu okoliša obnovit će se bivša Tvornica glinice kod Obrovca, najveći zagađivač na tom području. Zadarska je županija, prva u Dalmaciji, počela i projekt plinofikacije. Priprema se dokumentacija, slijedi gradnja distribucijskog sustava plinovoda na području Zadra, Biograda i Benkovca.</p>
<p>U Zadru je izvrsno prihvaćen Program Poduzetnik i dosad su iskorištena sva kreditna sredstva pa će Županija tražiti još kredita. Realiziran je i Program kreditiranja razvitka i obnove poljoprivrede, za što također postoji veliko zanimanje. Standard obrazovanja se stalno povećava jer se u obnovu i modernizaciju škola, pogotovo onih uvrštenih u program CEB V, mnogo ulaže. Lani je otvoren Tehnički školski centar, najmodernije opremljena škola takve vrste u Hrvatskoj. Otvoreno je i Zadarsko sveučilište, koje novčano pomažu Grad i Županija.</p>
<p>Budući da je također prva u Hrvatskoj izradila Regionalni operativni program u skladu s EU-om, za mnoge se projekte Županija već koristi novcem iz međunarodnih fondova. Svojim sustavnim planiranjem i provođenjem planiranog, Zadarska je županija doista dobar primjer regionalnog razvitka.</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Mnogo se ulagalo u školstvo, zdravstvo i infrastrukturu</p>
<p>U četiri godine podijeljeno je 65 stanova socijalno ugroženim obiteljima u Splitu, a grade se i stanovi iz programa POS-a</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U Splitsko-dalmatinskoj županiji, od njezina osnutka, na vlasti je HDZ u koaliciji s desnim blokom stranaka. Upravo su se zbog takve političke stabilnosti županijska poglavarstva vjerojatno manje bavila politikom nego u nekim drugim županijama. No političkih skandala, koji su u drugi plan bacali razvojne programe, ni ondje nije nedostajalo. U mandatu koji je na izmaku, na čelu te županije izmijenila su se dva župana. Razlog je bio raskol unutar HDZ-a.</p>
<p>Prije četiri godine za župana je imenovan tadašnji istaknuti HDZ-ov član, sveučilišni profesor Branimir Lukšić. Priklonivši se struji Ivića Pašalića, Lukšić je ostao bez fotelje, a na njegovo je mjesto u lipnju 2003. došao jedan od osnivača HDZ-a, ugledni splitski odvjetnik Kruno Peronja, koji je dužnost župana već bio obnašao od 1994. do 1997.</p>
<p>Presloživši Poglavarstvo, Peronja je najavio transparentniji i poduzetniji rad lokalne samouprave. Zapošljavajući mlade i obrazovane, pokazao je neuobičajenu otvorenost prema novim idejama, a istodobno suradnike čvrsto obvezao na prihvaćanje odgovornosti za posao koji obavljaju.</p>
<p>Tako je u ovome mandatu donesen županijski prostorni plan, realizirani su brojni krediti za poticanje malog i srednjeg poduzetništva, razvitak industrijskih i poduzetničkih zona, obnavljanje i podizanje novih nasada autohtonih poljoprivrednih kultura. Kroz decentralizirane funkcije mnogo se ulagalo u školstvo, zdravstvo i kulturu, u infrastrukturu, pogotovo u zaostalijim dijelovima Dalmatinske zagore i na otocima.</p>
<p>U ovom mandatu počela je i izrada glavnog plana razvitka županijskog turizma. Također, počelo se s probijanjem tunela kroz Biokovo, koji će povezati Bast nedaleko od Baške Vode i Rastovac s druge strane Biokova. Kroz županiju je prošla i autocesta, mnogo se radilo na gradnji dodatne prometne mreže. Posebna pozornost posvećena je zaštiti pomorskog dobra, osobito od bespravnih graditelja.</p>
<p>Unatoč velikom otporu stanovništva, pri kraju su pripreme za početak gradnje jedinstvenog splitsko-dalmatinskog Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici, a uskoro će početi i sanacija odlagališta Donja gora u Podgori.</p>
<p>Za razliku od Županije, Grad Split je u ovome mandatu prošao mnoge političke bure. Nekoliko preslagivanja vlasti te sklapanje koalicijskih sporazuma dovelo je do toga da u prvoj polovini mandata na čelu grada bude SDP-ovac Slobodan Beroš, a u drugoj Miroslav Buličić, bivši HSLS-ovac, odnedavno i bivši član Libre te novi predsjednik splitskog LS-a.</p>
<p>Gradska je uprava, unatoč svim problemima, uspjela konsolidirati proračun, pa je Split od velikog dužnika postao jedan od rijetkih solventnih hrvatskih gradova. Zahvaljujući visokim proračunima, Grad je uspijevao ispuniti najveći dio obećanja s početka mandata.</p>
<p>U četiri godine podijeljeno je 65 stanova socijalno ugroženim obiteljima. Grade se stanovi iz programa POS-a, izrađen je Prostorni plan, sagrađene su neke važne gradske prometnice te sustavi za vodoopskrbu i odvodnju, priprema se preuređenje Rive, a i Matejuška će dobiti novo ruho. Potkraj ljeta trebalo bi se početi graditi i najveće gradsko višeetažno parkiralište na kraju Vukovarske ulice.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Titov povratak</p>
<p>Zbog velikih oštećenja, glava i gornji dio spomenika lijevani su iznova prema gipsanom modelu iz 1947. godine, koji se čuva u Galeriji Antuna Augustinčića u Klanjcu</p>
<p>Brončani spomenik Josipa Broza, oštećen u eksploziji koncem prošle godine u Kumrovcu, obnovljen je u Ljevaonici Akademije likovnih umjetnosti i spreman za postavljanje pred Titovom rodnom kućom. Potvrdili su nam to ravnateljica Muzeja Hrvatskog Zagorja Vlatka Filipčić-Maligec i ravnatelj Ljevaonice umjetnina ALU u Zagrebu Željko Mačešić. </p>
<p> Jedna od najpoznatijih skulptura Antuna Augustinčića, kipara poznatog po monumentalnim javnim spomenicima kao što su »Mir« ispred zgrade UN-a u New Yorku i »Spomenik seljačkoj buni i Matiji Gupcu« u Gornjoj Stubici, vraća se u Muzej Staro selo, na mjesto gdje je postavljen 1948. godine. </p>
<p> Nakon barbarskog čina koji je izazvao osudu najšire javnosti, oštećena skulptura dopremljena je u Ljevaonicu umjetnina gdje je proces obnove trajao 45 radnih dana. »Spomenik smo obnovili prema svim pravilima struke i u suradnji s komisijom u kojoj su se nalazili predstavnici Muzeja Hrvatskog Zagorja, Galerije Antuna Augustinčića, Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture i Hrvatskog restauratorskog zavoda», kazao nam je ravnatelj Mačešić. </p>
<p> Zbog velikih oštećenja, glava i gornji dio spomenika lijevani su iznova, prema gipsanom modelu iz 1947. godine koji se čuva u Galeriji Antuna Augustinčića u Klanjcu. Spomenik je tako vraćen u isto stanje u kojem se nalazio prije eksplozije u Kumrovcu, a kao zanimljiv detalj možemo navesti da je »patiniran originalnom Augustinčićevom patinom«. </p>
<p> Mačešić podsjeća da je Augustinčić nekad bio dekan ALU i voditelj Ljevaonice čiji djelatnici i danas rabe njegov recept za patinu. Tajnu Augustinčićeve patine današnji ravnatelj ne želi otkriti, no ističe da je i ona zaslužna za činjenicu da novi Titov spomenik izgleda identično kao i prvi, postavljen 1948. </p>
<p> Obnova spomenika koštala je oko 82.000 kuna, kazala nam je ravnateljica Muzeja Hrvatskog Zagorja, ustanove koja povezuje nekoliko institucija među njima i kumrovečki Muzej Staro selo. O sigurnosti brončanog Tita u vojničkom šinjelu, s desnom nogom u iskoraku, ubuduće će paziti čuvarska služba i policija, dok mogućnost video nadzora ostaje na razini prijedloga. Muzej, naime, nema dovoljno novca za postavljanje takvog nadzora.</p>
<p> – Nakon detonacije u Kumrovcu, u medijima su se pojavile svakakve teorije o broju odljeva Augustinčićevog spomenika. Točan broj odljeva nitko ne može navesti sa sigurnošću, no pretpostavlja se da je riječ o 20-ak primjeraka – kaže kustos Galerije Antun Augustinčić Davorin Vujčić. </p>
<p> – Posljednja lijevanja napravljena su početkom 80-ih godina. Neki su lijevali cijelu figuru, neki samo poprsje. Primjerci Augustinčićevog spomenika Titu postavljani su na području cijele bivše Jugoslavije, u Skopju, na Plitvičkim jezerima, u Političkoj školi u Kumrovcu... Najpoznatiji je spomenik u Velenju, uvećan na veličinu od sedam metara – ističe kustos Vujčić. </p>
<p> Djela Antuna Augustinčića (1900. – 1979.), zagrebačkog i pariškog đaka te jednog od naših najpoznatijih kipara, nalaze se u nizu muzeja i galerija diljem svijeta. Najveći broj umjetnikovih djela nalazi se u Klanjcu, Augustinčićevom rodnom mjestu, kojemu je darovao svoj polustoljetni skulptorski opus. </p>
<p>Jelena Mandić-Mušćet</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Stepinac je osuđivao zločine</p>
<p>ŽELJKO KRUŠELJ</p>
<p>Nije bilo neočekivano da će neki započeti obračun s papom Ivanom Pavlom II. još za vrijeme njegova pogreba. Hrvatima nije, međutim, bilo nimalo ugodno slušati proslavljenu američku novinarsku Christiane Amanpour kako za vrijeme CNN-ova prijenosa pred milijunima gledatelja napada Papu zbog »kontroverzne« beatifikacije nadbiskupa Alojzija Stepinca, tvrdeći da su »hrvatski fašisti gotovo bili u savezu s Katoličkom crkvom i činili pogrome protiv Srba u Drugom svjetskom ratu«.</p>
<p>Amanpour nije, zapravo, rekla nešto što već šezdesetak godina nije poznato u protuhrvatskoj promidžbi. Iz Beograda se uporno šalju poruke koje idu za nametanje kolektivne odgovornosti Hrvatima, ali i Katoličkoj crkvi, za zbivanja tijekom Drugog svjetskog rata, kao i stvaranje današnje demokratske Hrvatske. Svi koji su podržavali nacionalnu neovisnost pokušavaju se staviti u kontekst zločina i često spominjane »vatikanske zavjere« protiv bivše Jugoslavije. Takvi pamfleti nisu zaobišli ni američku novinarku. Želeći pošto-poto pokazati svoj kritički odmak od pape, ona nije dublje proniknula u taj slojeviti problem, nanoseći time i Hrvatima i Svetoj Stolici veliku političku štetu.</p>
<p>Da je CNN-ova zvijezda pokušala biti objektivnom, doznala bi da se Stepinac nikad nije identificirao s ustaštvom, a pogotovo fašizmom i nacizmom. Bio je u stalnoj oporbi s ustaškim totalitarizmom, kasnije i s onim komunističkim. U izvornoj građi nije teško pronaći njegova pisma, propovijedi i poslanice iz ratnog razdoblja u kojima se, primjerice 25. listopada 1942., posebno oštro protivi rasnoj politici: »…Svaki narod i svaka rasa… imade pravo na život dostojan čovjeka… Zato je Katolička crkva uvijek osuđivala, a i danas osuđuje, svaku nepravdu i nasilje koje se počinja u ime klasnih, rasnih ili narodnosnih teorija… Nitko nema prava da na svoju ruku ubija ili koji mu drago način oštećuje pripadnike druge rase ili narodnosti.«</p>
<p>Poznato je da je Stepinac osuđivao ustašku politiku progona i nasilnog prevođenja Srba na katolicizam, pa je još u svibnju 1941. oštro prosvjedovao kod poglavnika Pavelića na vijest o masovnom zločinu nad Srbima u glinskoj crkvi, tražeći da poduzme »najhitnije mjere« da se »na cijelom teritoriju NDH… ne ubije nijedan Srbin«. Što se, pak, tiče jasenovačkog logora, Stepinac ga je javno nazvao »sramotnom ljagom«, isključujući iz crkvenih redova svećenike koji su surađivali s ustašama. </p>
<p>Ivan Pavao II. je dobro znao zašto Stepinca proglašava blaženim. Američku novinarku sve to, dakako, previše ne zanima.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Slanje 'spamova' zločin jednak genocidu?</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Tridesetogodišnji Amerikanac Jeremy Jaynes nepravomoćno je osuđen na devet godina zatvora zbog slanja neželjenih poruka elektroničkom poštom. Jaynes je dnevno slao čak deset milijuna tzv. spamova, čime je, procjenjuje se, zarađivao oko 750 tisuća dolara mjesečno. Riječ je o prvoj i uistinu radikalnoj presudi za slanje neželjene elektroničke pošte. No Jaynesu nije zamjereno samo to što je od spamova ili popularno zvane »pošte smeće« napravio unosan posao, nego i to što se lažno predstavljao, skrivao svoj identitet - što je u nekim saveznim državama poseban prekršaj - i omogućavao zapravo krađu identiteta drugih ljudi.</p>
<p>Slanjem pornografskih i drugih poruka ljudima, »navlačio« ih je da posjećuju određene internetske stranice ili da mu e-mailom dostavljaju podatke o identitetu. Potom je te podatke, on ili netko drugi, koristio za daljnje lažno predstavljanje. No pravi razmjeri toga ipak nisu dovoljno razjašnjeni. Drastična kazna ponukala ga je da najavi kako se više ne namjerava baviti, kako on kaže, e-mail marketingom. No o povratu novca nije rekao ništa.</p>
<p>Ova presuda nedvojbeno će razveseliti sve one čiji su pretinci elektroničke pošte pretrpani raznim bespotrebnim reklamnim porukama i nedvojbeno će potaknuti i druge zemlje da na sličan način procesuiraju takve aktivnosti. Međutim, usporedi li se ova presuda od devet godina s nekima koje su izrečene, primjerice, u Haagu za srpske ratne zločine u Bosni i Hercegovini, vidljiva je sva moralna bijeda Zapada. Naime, Dragan Jokić, major Vojske Republike Srpske, osuđen je također na devet godina zatvora zbog pokolja nad tisućama Bošnjaka nakon pada Srebrenice, a Dražen Erdemović, inače prvi osuđeni u Haagu, na samo pet godina.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Spomenici žrtve politike</p>
<p>Srednjovjekovna utvrda Medvedgrad pala je kao žrtva politike. Istu sudbinu doživio je i maksimirski stadion. Slična se piše i Oltaru domovine, jedinom Spomeniku Domovini, od kojeg ta ista politika pomalo diže ruke. Ona ne odustaje od stadiona. Ali zašto Medvedgrad ostaje u škarama nemilosrdne politike? Što je skrivio politici koja se ne može usuglasiti o Spomeniku Domovini?</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Na Medvedgradu ništa nova. Oltar Domovine i dalje stoji zapušten. Je li i napušten? Kako od koga! Izletnici i dalje kroče tamo. Netko možda i dalje tu odaje počast domovini, ali većina ipak ovdje dolazi na izlet i, dakako, jede sendviče i pije pivo. Nije u tome najveći problem, kako ga neki vide. Veća pošast od tih zalogaja i gutljaja na srednjovjekovnome burgu su fizičke devastacije Spomenika Domovini. No, tko ga (Medvedgrad) danas uopće doživljava kao Spomenik Domovini? Malo tko ili nitko! A zašto?</p>
<p>Sagrađen kao Oltar Domovine postao je odioznim ponajprije zbog politike koja je bila spremna žrtvovati povijesni spomenik u ime nekog drugog spomenika. Medvedgrad je, nemojmo zaboraviti, godinama što su pregazile i desetljeće, uređivan rukama marnih i strpljivih konzervatora i restauratora, slagan kamen po kamen, sve u želji da mu se vrati povijesna vjerodostojnost utvrde koja je također prethodno namjerno prepuštana zaboravu i propadanju.</p>
<p> I kada su se počeli ocrtavati njegovi povijesni obrisi, a neki prostori stavili i u funkciju što dolikuju prvotnom zdanju (čak i kapela u kojoj su otpočela nedjeljom misna slavlja za izletnike što ga s radošću pohodiše), donesena je početkom devedesetih za Medvedgrad pogubna odluka: gradnja Oltara Domovine.</p>
<p>Bio je to početak novih devastacija već dobrim dijelom obnovljena spomenika. No, s Medvedgradom se možda ništa ne bi drastično dogodilo da je samo postavljeno spomen-obilježje (izabrano natječajem) što ga je umjetnički oblikovao kipar Kuzma Kovačić (bio je to zaista najbolji od natječajnih radova). Ali tom zgodom na Medvedgradu se dogodio »sukob interesa«, ne onog tipa o kakvu je danas često riječ, kad je u pitanju politika. Igra je bila malo drukčija. Išlo se spomenikom na spomenik. Popratni sadržaji Oltara dokinuli su funkciju srednjovjekovne utvrde. Već obnovljeno je nepopravljivo uništeno, kako bi služilo politici a ne spomeniku.</p>
<p>Državni protokol tada je stjerao izletnike, najvjernije posjetitelje Medvedgrada, i tako ga pretvorio u »mrtav prostor«, ne zbog vječnog plamena mrtvima, palim za domovinu. Ustoličavanjem novog spomenika stari je degradiran, unatoč obećanjima da će se zahvaljujući novome »urediti« cijeli Medvedgrad. </p>
<p>To se, dakako, nikada nije dogodilo. I ono što je na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, jer radilo se na rok, obnavljano u funkciji Spomenika Domovini iliti Oltara, učinjeno je tako loše da je bolje da nikada nije taknuto (kula), ali tada ne bi bilo dovoljno reprezentativno. Tako to obično biva kada se spomenici nađu u škarama politike. A ona je promjenljiva kategorija.</p>
<p>I kad se politika promijenila počelo je novo krojenje sudbine Medvedgrada. Državni protokol odustao je od medvedgradskog Spomenika Domovini. Političkom odlukom ostavljen je, doduše, na Medvedgradu Oltar i njegov vječni plam, ali krenulo se u potragu za novom lokacijom Spomenika Domovini koji je skoro svoje mjesto dobio pred Rektoratom na zagrebačkom Trgu maršala Tita. Na sreću, ta se sablazan ipak nije dogodila. U lokacijsku konkurenciju ubačen je i Mirogoj na kojem je trebalo doći do ponovnog miješanja spomeničkog sadržaja. Netko se sjetio da bi to bila zgodna prilika da se dokine i Zid boli u Selskoj ulici (podignut pred negdašnjim sjedištem Unprofora) i da se jednim spomeničkim »udarcem« riješe dvije spomeničke teme.</p>
<p>Ali lakše od suočavanja s problemom bilo je odgurati ga još malo dalje. Važno je da stalno postoji tema o kojoj se raspravlja. Postojeći spomenici to vrijeme ostaju na čekanju. A to znači na nebrizi i propadanju. O tome svjedoče i Oltar Domovine, koji još legalno postoji (čak se povremeno na njemu i odlažu vijenci), i Zid boli, oba spomenika zapuštena. Tragalo se potom za novom lokacijom, od Vukovara do Dubrovnika, a onda je ipak odlučeno da takav spomenik mora ostati u metropoli. I pronađen je trg koji je, čini se, povijesno predodređen za spomeničko mjesto na kojem nikad neće biti spomenik. Trg Stjepana Radića, nekoć Trg revolucionara, pa Središnji trg, trebao je postati Trgom Domovine. Na njemu je još 1955. planirano podizanje spomenika revoluciji, a 1986. spomenika Titu, da bi 2003. bio izabran za mjesto Spomenika domovini. Ali ne bi mu suđeno. Politika se opet promijenila.</p>
<p>Oltar Domovini, koji je i dalje i jedini Spomenik Domovini, ostao je na Medvedgradu. Tu povremeno državna delegacija donese pokoji vijenac, a svaki put zatekne spomenik u sve gorem stanju, skrhan sve više. S brojem krhotina povećava se i broj obećanja. Ona stižu iz Grada Zagreba koji je nekoć bio nadležan preko svog Gradskog konzervatorskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i za počinjenu devastaciju drevne medvedgradske utvrde, istina, diktatom državne politike. Taj je zavod jedini ostao izvan ustroja Državne uprave za očuvanje i zaštitu kulturnih dobara kako bi provodio zaštitu spomenika pod vodstvom Grada Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Hrvatski i srpski Nataše Bašić</p>
<p>Svatko upućen zna kako je vrlo malo vjerojatno da je polovicom 19. stoljeća bilo tko razlikovao hrvatski jezik od srpskoga</p>
<p>IVO PRANJKOVIĆ</p>
<p>U Stajalištima od 29. ožujka Nataša Bašić objavila je napis »Pranjkovićevi ideološki rovovi«, koji je pun maglovitih insinuacija o nekakvim mojim taborima, rovovima, pravopisnim jamama i sl. Kako ništa ne znam o takvim pojavama, ne mogu na te optužbe ništa ni odgovoriti. Pokušat ću međutim odgovoriti na konkretnije optužbe Nataše Bašić o tome da nedopustivo površno čitam strukovnu literaturu, da ne pišem o onome što jest nego o onome što neki od mene očekuju i sl.</p>
<p>Prvo, budući da je Nataša Bašić proglasila oblik lebđenje nepravilnim, primijetio sam da je taj oblik analogan obliku viđenje, pa da ja ne vidim razloga zbog kojih lebđenje ne bi bilo pravilno. Ona sada kaže da je nepravilno zato što je nepravilno i bđenje, hćenje i lećenje. Međutim, ti likovi ništa ne govore o lebđenju. Lećenje se očito ne upotrebljava zato što se ne upotrebljava ni letjenje (nego samo letenje), a hćenje ne dolazi u obzir ni pravopisno. Moralo bi naime biti šćenje, a to bi upućivalo na glagol šćeti.</p>
<p>Osim toga, sama Nataša Bašić kaže da gramatike i pravopisi nejotirane »likove glagola lebdjeti nisu uopće bilježili, iako su oni potvrđeni u korpusu«. Koji su dakle njezini argumenti u prilog tezi da je lebđenje nepravilno? Zar to da lebdjenja (lebdenja) nema u gramatikama i pravopisima, a lebđenja ima i u gramatikama, i u pravopisima, i u korpusu!? Moram reći da takvo »znanstveno« rasuđivanje uopće ne razumijem.</p>
<p>Drugo, Nataša Bašić tvrdi da o pokojnom profesoru Aniću i njegovu »Rječniku« danas piše iste kritike kakve je pisala i prije sedam godina. To je nažalost netočno jer ona, na primjer, danas piše da Anić nije znao hrvatski, a to nije nikakva kritika nego bezobrazno vrijeđanje i profesora Anića i katedre koju je vodio.</p>
<p>Osim toga, Nataša Bašić o Anićevu »Rječniku« uglavnom ne piše nikakve kritike, nego lovi u njemu srbizme. Taj joj posao prilično ide od ruke jednostavno zato što sam Anić priznaje da je u svoj »Rječnik« uvrštavao i srbizme, kao uostalom i germanizme, turcizme, anglizme i sl. Njegov je »Rječnik« rječnik općega tipa, a nije nikakav puristički priručnik. Anić čak ima i kraticu srp. kojom spomenute riječi obilježava.</p>
<p>Treće, Nataša Bašić najžešće reagira na moj prigovor da krivotvori Rudolfa Fröhlicha. Zato ću tome posvetiti posebnu pozornost. Čak ću ustvrditi da sam prigovarajući joj bio još i obziran. Naime, u »Hrvatskom biografskom leksikonu« ona tvrdi da je Fröhlich razlikovao hrvatski jezik od srpskoga »ne samo u pismu i pravopisu, nego i u morfologiji«.</p>
<p>Napisao sam da već u prvim rečenicama Fröhlichovih dviju gramatika (jedna bi se skraćeno mogla nazvati »Ilirskom«, a druga »Srpskom«) sam autor tvrdi upravo suprotno. Te njegove rečenice glase ovako: »Od Crnoga do Jadranskog mora pod različitim imenima žive brojne narodnosti koje, ostave li se po strani dijalektne razlike, govore jedan jezik koji uglavnom ima dva imena: ilirsko i srpsko. Prvo je ime češće kod austrijskih, a drugo kod Slavena koji žive u Turskoj.«</p>
<p>Osim toga, Nataša Bašić u istome tekstu dodaje da se Fröhlich »nije priklonio ondašnjim slavističkim razdiobama slavenskih jezika«, ali upravo citirane njegove riječi opovrgavaju i tu njezinu tvrdnju. Ono što on govori o jeziku južnih Slavena, posve se uklapa u koncepciju ondašnje slavistike po kojoj su se razlikovala samo četiri slavenska jezika (ruski, poljski, češki i »ilirski«).</p>
<p>Činjenica da je Fröhlich napisao posebnu »Ilirsku gramatiku« (IG), i posebnu »Srpsku gramatiku« (SG), svakako je zavodljiva, ali znanstvenik baš u takvim situacijama mora biti oprezan, to više što svatko upućen zna kako je vrlo malo vjerojatno da je polovicom 19. stoljeća bilo tko razlikovao hrvatski jezik od srpskoga.</p>
<p>O drugim pojedinostima čitatelji se mogu obavijestiti u usporednoj analizi Fröhlichovih gramatika što ju je napravio Marko Samardžija. On u zaključku ističe da je »SG skraćena i tek na nekoliko mjesta neznatno dopunjena inačica IG. Svakako je sigurno da se pisanja SG nakon IG Fröhlich nije poduzeo iz uvjerenja da su posrijedi dva jezika, nego da bi strancima omogućio učenje i drugim pismom istoga jezika« (»Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika«, str. 100).</p>
<p>Da je Fröhlich doista imao na umu hrvatski i srpski kao posebne jezike, zar bi se moglo dogoditi da u hrestomatiju »Ilirske gramatike« uvrsti i jednu »se`rbsku narodnu pripoveˇdku«, a u hrestomatiju »Srpske gramatike« odlomak iz »Smrti Smail-age Čengića«? Tko je, dakle, nedopustivo površni čitač strukovne literature?!</p>
<p>Autor je redoviti profesor na Katedri za hrvatski standardni jezik Odsjeka za kroatistiku </p>
<p> Filozofskog fakulteta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zaboravna Europa</p>
<p>Hrvati nisu nikad bili niti su danas protiv Europe, ali žele biti na čistu što ih u njoj čeka</p>
<p>JOSIP KOKIĆ</p>
<p>Moj davni prijedlog upućen Saboru i Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, koji je pravan i pravedan, milosrdan i učinkovit, nije uzet u razmatranje, a odnosi se na eventualno počinjene zločine u ratu, a ne na ratne zločine. Osumnjičene hrvatske građane procesuirati u Hrvatskoj, doznati istinu i nakon toga upotrijebiti institut pomilovanja koji je u rukama predsjednika Republike Hrvatske. Haag bi se odnosio isključivo na ključne ljude agresije, pomno planirane agresije na nesrpske narode u bivšoj Jugoslaviji.</p>
<p>Zar nije predsjednik Tuđman upravo na snažni pritisak Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država amnestirao tolike tisuće pripadnika agresora radi mira, zajedničke budućnosti i suživota, a kako nam ta ista Unija danas vraća.</p>
<p>Kad djeca dignu ruku na oca ili majku, normalan otac ih potjera iz kuće, jasno – do obraćenja. Kad su građani srpske nacionalnosti digli ruku na svoju domovinu, Republiku Hrvatsku, zar progon nije bio normalan. Nisu bila ugrožena njihova prava, nego njihove ugrabljene privilegije koje su komunisti svesrdno podupirali gotovo pola stoljeća. Zar u tom slučaju izgon nije bio normalan, a nitko ih nije izagnao, nego su sami bježali od zala koje su počinili, bilo izravno ili neizravno. Sve to kao da ne zanima zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Josipa Bozanića. Ta ista Europska unija nije htjela, kako kaže Bozanić u svojoj uskrsnoj poruci rabeći složenicu »suvremene Europe«, unijeti u svoj Ustav kršćanske korijene, pa se čovjek pita, koga to Bozanić zastupa. Hrvati nisu nikad bili niti su danas protiv Europe, ali žele biti na čistu što ih čeka u toj i takvoj Europi.</p>
<p>General Gotovina je stršeći simbol obrane Republike Hrvatske, posebice odsječene južne Hrvatske, ali i ponos Hrvatske vojske. Kad se govori o njegovoj individualnoj odgovornosti, kao i drugih generala ništa manje vrijednih od njega, tada se to može istražiti i u Hrvatskoj, ako im je stalo do istine i budućnost Hrvatske i Europske unije.</p>
<p>Pobjednik u obrani nema potrebe klečati u Haagu i dokazivati svoju ispravnost u stravičnim ratnim uvjetima kakvi su bili u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu. Haag i Unija to vrlo dobro znaju, pa neka lijepo dođu u Hrvatsku, i general Gotovina će pred njima sve reći u svoju individualnu obranu.</p>
<p>Samo tako će Europska unija dokazati svoju želju za dobrobiti svih svojih naroda i brigom za zajedničku budućnost cijelog europskog kontinenta. Ako su svjesni i ako priznaju i svoju stvarnu odgovornost za zbivanja na području bivše Jugoslavije, tada će se tako i ponijeti i bit će dobrodošli u Republici Hrvatskoj.</p>
<p>Autor je diplomirani inženjer, predsjednik Udruge »Siniša Glavašević«.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Ljudi su ga prihvaćali kamo god je dolazio</p>
<p>Nedvojbeno je da je papa Ivan Pavao II. bio izvanredno jaka osobnost. Svojim čvrstim uvjerenjima i stavovima nametao se ne samo katoličkim i kršćanskim vjernicima nego pripadnicima svih ostalih religija, pa čak i nevjernicima. Njegovo nametanje svima – čitavom svijetu sasvim je drugačije naravi od onoga kojim se služe političari, naročito oni iz totalitarističkih sustava i ideologija. Papa Ivan Pavao II., s pravom nazvan Veliki, nije se služio nikakvim nasiljem i prijetnjama bilo komu. Pristupao je ljudima kao dobri otac, brat, prijatelj koji razumije, suosjeća s obespravljenima, siromašnima, bolesnima..., nastojeći im pomoći koliko je god mogao, a nadasve je djelovao kao mirotvorac. Takva papu ljudi su masovno prihvaćali kamo god je dolazio, srdačno, oduševljeno, spontano. Nametao se ne nasilno nego ponizno.</p>
<p>MIRKO SUNIĆZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Samo se kod radnika traži što bi se ukinulo</p>
<p>Gospođa Vera Babić najavila je da će doći do ukidanja dodatka na minuli rad od 0,5 posto, kako bi se naše radno zakonodavstvo uskladilo s europskim. I patetično izjavljuje da će ta mjera pridonijeti bržem zapošljavanju. A zapošljavanje može pokrenuti samo: gospodarski rast, saniranje pljački, kompetentni ministri i direktori, radikalnije smanjenje korupcije, mita i sive ekonomije, ukidanje privilegiranih plaća i mirovina, smanjenje plaća onim subjektima koji ne stvaraju dohodak, reforma školstva (školovanje onih koji će se zaposliti)... Samo radnici plaćaju ceh. Plaćaju velike namete, izdvajaju u razne fondove, tako i u neučinkovite fondove za zapošljavanje. Ali, zato se samo kod radnika traži što bi im se ukinulo. Vrijeme je da i vodstva naših sindikata prekinu pupčane veze s vlašću, s poslodavcima i radikaliziraju s njima borbu kada se smanjuju prava radnika. </p>
<p>ALOJZ PAVLOVIĆZADAR</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Pomoć s druge strane žice</p>
<p>Udruga Plavi telefon smještena je u skromnoj prostoriji u Ilici 36, gdje u četiri smjene dežura 26 educiranih volonterki</p>
<p>Ne znam što učiniti sa svojim djetetom. Zbog njega sam prekinula trudnoću, ucjenjivalo me, nemoguće je«. Rekla je to žena koja je nedavno nazvala Plavi telefon tražeći pomoć. </p>
<p>Za ljude s problemima Plavi telefon, linija pomoći, otvoren je svakodnevno od 9 do 21 sat. Prošle je godine broj Plavog telefona 483-38-88 nazvalo oko 1500 građana. Udruga je smještena u skromnoj prostoriji u Ilici na broju 36, gdje u četiri smjene dežura 26 educiranih volonterki.</p>
<p>»Mi radimo humanitarni posao, pa su usluge besplatne za ljude kojima treba pomoć«, kaže predsjednik Plavog telefona Miroslav Vučenović. Prvobitna ideja Udruge bila je da se u svom radu usredotoči na djecu i mlade, no danas podjednako zovu i stariji. U pozivima su najzastupljeniji obiteljski problemi, svađe supružnika te loš odnos između djece i roditelja. Na drugom mjestu su psihički problemi, depresije te krize identiteta mladih i starih. A na trećem mjestu su pozivi koji se tiču obiteljskog, školskog i seksualnog zlostavljanja.</p>
<p>»Razgovaramo s ljudima, dajemo im savjete i pokušavamo ih utješiti«, veli Gordana Šimunković, buduća socijalna pedagoginja koja iz ljubavi prema tom poslu već tri godine volontira na Plavom telefonu. Volonterke se dnevno jave na tridesetak poziva, a ako naiđe problem teže naravi odmah se posavjetuju sa socijalnom službom Grada.</p>
<p>Uz trenutačnu pomoć putem telefona, Plavi telefon ljudima nudi organizirane programe koji traju nekoliko tjedana te ih vode honorirani stručnjaci. Medicinska sestra Marica je sa svojim sedamnaestogodišnjim sinom polazila program psihosocijalne pomoći. »Program nam je pomogao da bolje komuniciramo i da se bolje razumijemo. Ne žalim što sam došla jer prije nam je bilo jako teško«, veli Marica. Plavi telefon ima dvanaest programa, a ove godine Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi financiraju njih pet. Radi ostalih programa Vučenović je poslao više od 200 dopisa privatnim tvrtkama u kojima ih moli da pomognu Plavom telefonu, no pozivu se odazvala samo jedna firma. »Dva bitna programa plaćamo sami, vlastitim novcem, kojeg uvijek manjka«, kaže Vučenović.</p>
<p>»Nipetnišest« je program koji nagrađuje mlade mlađe od osamnaest godina za učinjena hrabra i humana djela te se dodjeljuje krajem godine. Drugi važan program je »Škola bez boli«. U taj program, u kojemu pedagozi, psiholozi i socijalni radnici podučavaju djecu kako da reagiraju na nasilje u školskim klupama, trenutačno je uključeno 150 učenika iz devet zagrebačkih osnovnih škola. Svakoga petka nakon nastave »Školu bez boli« pohađa i dvanaest učenika šestih i sedmih razreda Osnovne škole Bartol Kašić na Jarunu.</p>
<p>Učenici Marija Šostar, Anja Franceković i Ivan Barić govorili su u ime grupe koja pohađa program. Vele da su ih tajnim glasanjem izabrali njihovi kolege te se zbog toga osjećaju počašćenima. »Kada vidimo da netko maltretira ili zeza našeg prijatelja mi kažemo zlostavljaču, na način kojemu su nas naučili, da to prestane činiti«, kaže Ivan. »Uglavnom nas i poslušaju«, nadovezuje se Marija. Složili su se da je »Škola bez boli« dobra ideja i drago im je što se odvija u njihovim učionicama.</p>
<p> »U školi nismo imali slučajeve bullyinga. Školu bez boli uveli smo preventivno i zato da vidimo kakva je«, kaže ravnatelj te osnovne škole Mile Mudrovčić. Napominje da mu je vrlo drago što su učenici dobro prihvatili program. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Stari način rada, ali trajniji kauč</p>
<p>U Kranjčevićevoj ulici na broju 44 od 1999. nalazi se tapetarsko-dekoraterska radionica. U 38 četvornih metara, pomalo skrivenih od znatiželjnih pogleda, mladi tapetar Daniel Šantić radi sve ono što se ne radi u većini sličnih radionica. Ovdje se tapeciraju sve vrste namještaja, od klasičnog do modernog, od kauča do fotelja, šivaju se zavjese, dekori, prekrivači i izrađuju madraci. Iako nudi puno usluga, ljudi ipak najviše dolaze zbog tapeciranja starog namještaja. To oduzima i najviše vremena, ako se radi onako kako su tapetari nekada radili, kaže Daniel Šantić. </p>
<p>»Volim raditi onako kako sam naučio još kao šegrt. Ako se poštuju nekadašnje tehnike, postupak traje duže i oduzima jako puno vremena, ali su stranke zadovoljne. Stoga kod tapeciranja najviše koristim starinske materijale, poput opruga i trave, a izbjegavam spužvu«, kaže Daniel.</p>
<p>Tkanine su većinom uvozne, iz Italije, Belgije i Češke, a Daniel se trudi kupovati ih neposredno od proizvođača, kako bi cijene za kupce bile što niže. Svjestan je da ljude danas najviše zanima cijena, stoga u novinskim oglasima pronalaze tapetare čije usluge mogu dobiti i 30 posto ispod njegove cijene, ali i bez jamstva. »Tapeciranje starog namještaja traje i nekoliko desetaka sati, no kada bi se usluga naplaćivala prema trudu i utrošenom vremenu, ljudi ne bi tapecirali namještaj a tapetari ne bi radili«, kaže Daniel. Moderniji namještaj rjeđe se tapecira i lošije je izveden, upravo radi niskih cijena. Probleme obrtnicima zadaje i to što cijenom ne mogu konkurirati industrijski izrađenim predmetima. »Zbog toga jako rijetko tapeciram novi namještaj koji je jako loše kvalitete, ali je toliko jeftin da je jeftinije kupiti novi nego ga presvlačiti novom tkaninom, kad se stara istroši«, žali se mladi tapetar. Iako je danas zbog konkurencije i velikih nameta jako teško opstati u poslu kojim se bavi, Daniel Šantić je zadovoljan. Prebrodio je početnu krizu i danas ima posla i za mjesec dana unaprijed. Smatra da dobit nije presudna. »Postoje stvari koje se rade s ljubavlju, tako razmišljam svako jutro kad krećem u svoju radionicu. Uspjeh valjda nakon uloženog truda dolazi sâm«, kaže.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»Pravo na obrazovanje«</p>
<p>Dijeljenjem letaka o projektu »Pravo na obrazovanje« na promotivnom štandu Studentskog informacijskog centra (SIC), u subotu su na križanju Bogovićeve i Gajeve ulice djelatnici SIC-a bili na raspolaganju za sve informacije o toj novoj kampanji. Projekt se odnosi na promicanje i zaštitu prava na obrazovanje u Hrvatskoj.</p>
<p>Problemi su studenata u Hrvatskoj, kako kažu u SIC-u, sljedeći: nedovoljno informacija, nedovoljna transparentnost upisnih postupaka i nedostatni izvori za financiranje studija. U sklopu projekta SIC će informirati i savjetovati o mogućnostima upisa na studij, o programima akademske razmjene te o programima stručnog usavršavanja u Hrvatskoj i inozemstvu. U utorak će se od 10 do 16 sati u auli Filozofskog fakulteta održati Sajam stipendija, na kojemu će brojne ustanove predstaviti programe stipendiranja.</p>
<p>Projekt će trajati do 12. svibnja, kada će se na Filozofskom fakultetu održati simpozij o pravu na obrazovanje, na kojemu će o potrebnim promjenama u našem visokoobrazovnom sustavu raspravljati predstavnici ministarstava, sveučilišta, studentskih i nevladinih organizacija.</p>
<p>Kako bi se podigla svijest o ljudskom pravu na obrazovanje, SIC planira svake godine organizirati tu kampanju, o kojoj se dodatne informacije mogu naći na internetskoj stranici www.sic.hr. </p>
<p>Ana Begić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Vrtuljci u sendviču automobila </p>
<p>Tobogani više nisu visoki kao što su nekad bili, a ispod njih se stavlja i gumena podloga da bi pad bio manje bolan i opasan </p>
<p>Mnogi roditelji žale se da su gradska dječja igrališta siromašno opremljena spravama za igru te da su neka čak i opasna, jer su penjalice i vrtuljci oštećeni.</p>
<p>»Najviše me zabrinjava betonska podloga na igralištima i svaki put kad moj sin padne, bojim se ozbiljnijih ozljeda. Bilo bi bolje da su igrališta na travnatoj ili šljunčanoj podlozi«, kaže Tanja Vukelić, majka dvogodišnjeg Borne. </p>
<p>No, pojedina igrališta smještena su na neprimjerenim mjestima – uz prometnice ili čak između parkirališta. Četiri nebodera u Ulici braće Domany građena su u vrijeme kada je rijetko tko imao osobni automobil. Danas skoro svako kućanstvo ima jedan ili više automobila, a mjesta za parkiranje sve je manje. Stanari se snalaze na različite načine, a automobile parkiraju skoro pred samim ulazima. Dječje igralište ispred jedne od tih zgrada zarobljeno je automobilima. </p>
<p> »Zgražam se svaki dan kad vidim majke s djecom koja se igraju doslovno u sendviču automobila. Igralište bi trebalo premjestiti ili staviti zaštitne stupiće koji bi priječili parkiranje u njegovoj blizini«, rekla je umirovljenica Milica Žganec sa Srednjaka. Tri nadzorne ekipe Zrinjevca d.o.o., koji brine o održavanju igrališta, svakodnevno obilazi svih 380 igrališta u Zagrebu. Ako je potrebno, intervenira se odmah. »Neke sprave mogu se popraviti na licu mjesta, a neke se nose u naše radionice i tamo popravljaju«, kaže Ante Bučić, direktor Zrinjevca za održavanja zelenih površina. Bučić ističe kako se pojedine sprave nisu mijenjale i dvadeset godina, no sve se više uvode moderne, drvene sprave i nastoje se povisiti standardi opremanja igrališta. »Grad je kupio sprave postavljene na opruge i one su vrlo dobro prihvaćene, no zbog vandala nisu dugo izdržale. Takve se sprave nisu mogle popraviti jer Zrinjevac nema radionice za njih, te smo ih morali ukloniti«, kaže Bučić. </p>
<p>No, nisu sva nastojanja uzaludna. U zadnje dvije godine uvode se gumene podloge, naročito tamo gdje postoje visoke sprave kao što su tobogani, te su mogući padovi. Uz to, smanjuje se visina tobogana koja je nekada bila veća od dva metra. Sad su tobogani pola metra niži. Polako se zamjenjuju i letvice na toboganima. Razmak među njima mora biti pet milimetara, no zbog opuštanja i stezanja materijala zbog razlike u temperaturi zimi i ljeti, razmak se može povećati, što također prijeti ozljedama djece.</p>
<p>U zadnje dvije godine sve su sprave svježe obojane, kako bi igrališta bila veselija »Uz suhe grane stabala, koje prijete ozljedama ljudi, oštećene sprave dječjih igrališta prioritet su Zrinjevca, jer tisuće djeca provode svoje djetinjstvo na njima a i najmanje oštećenje na spravi može izazvati nezgodu. Vandalizam je veliki problem i njemu nikad kraja«, upozorava Bučić. Tako se za popravak i zamjenu dotrajalih sprava i za održavane igrališta godišnje izdvoji i do tri i pol milijuna kuna. </p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Jarun dobio rendžere</p>
<p>Redari koji će u ophodnju Jaruna ići na konjima prvi su se put u subotu predstavili građanima. Obuku jahanja redari su prošli u Eko-selu Žumberak i još ove sezone postat će jarunski rendžeri. Do 1. svibnja građani će ih moći vidjeti samo vikendom, a nakon toga red će održavati svakodnevno. »Ovo je samo dodatna sigurnost, jer će redari na konjima doći i do nedostupnih djelova Jaruna. Osim toga, Jarun kojim godišnje prođe oko tri milijuna ljudi zaslužuje atrakciju poput ove«, rekao je voditelj redarske službe Slavko Zorić. [A.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Izabrani najklinac i najklinceza Županije</p>
<p>Laskavu titulu najklinceze i najklinca Zagreba i Zagrebačke županije u 2005. osvojili su sedmogodišnji Jana Javurek i Marko Coner.</p>
<p> Odluka je to osmeročlanog žirija koji je u subotu u Pučkom otvorenom učilištu u Zaprešiću ocjenjivao nastup osamnaestero dječaka i djevojčica u dobi od pet do sedam godina.</p>
<p>Riječ je o izboru koji se održava već petu godinu zaredom, u kojem aktivno sudjeluju i roditelji. Ne ocjenjuje se ljepota nego komunikativnost, snalažljivost i darovitost.</p>
<p> U suradnji s Direkcijom najklinceze i najklinca Hrvatske, oganizatori subotnjeg natjecanja bili su zaprešićki manekeni i mažoretkinje, domaćin Grad Zaprešić, a pokrovitelj Zagrebačka županija.</p>
<p>Jana i Marko sudjelovat će s predstavnicima ostalih hrvatskih županija od 15. do 19. lipnja na otoku Visu u završnici izbora za najklinca i najklincezu Hrvatske.</p>
<p> Ovogodišnji izbor održava se pod krilaticom »Djeca mogu sve«, a glavni su pokrovitelji Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i Ured predsjednika Republike Hrvatske.</p>
<p>Jelena Čelan</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Japanke nisu plavuše</p>
<p>Bacanjem plavih perika u zrak, oko 300 je Japanki sudjelovalo u nedjelju u Tokiju u promotivnoj akciji. Simboličnim odbacivanjem perika Japanke su odlučile razobličiti stereotipe zapadnjačkog koncepta ženske ljepote, istodobno apelirajući na svoje sunarodnjake da razviju vlastiti ideal ljepote</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Cesaria Evora u Zagrebu</p>
<p>Drugi radni dolazak Cesarie Evore u Zagreb imao je skoro predvidljive posljedice. Dva rasprodana nastupa korpulentne dive sa Zelenortskih otoka u dvorani Vatroslav Lisinski priuštila su posjetiteljima već familjaran ugođaj. Glavna promjena bile su pjesme sa zadnjeg Evorina albuma Voz d'Amor, nagrađenog Grammyjem u world music kategoriji, koje su nevidljivo srasle s otprije poznatim repertoarom. Dakle, više se ne radi o glazbenoj tajni već izravnoj naklonosti domaće javnosti Evorinoj morni i coladeri, latino-mješavini koja je na prvom koncertu u Lisinskom imala uvjerljive zagovornike u provjerenom sedmočlanom pratećem sastavu. Vokalna sugestivnost ispred je bilo kakvih scenskih efekata tradicionalno bosonoge pjevačice koja je tijekom ipak nešto prekratkog nastupa od 95 minuta s lakoćom »uhvatila« neposredan kontakt s publikom. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Izumljena budilica koja se skriva po sobi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pospancima koji kasne na posao ili u školu napokon je odzvonilo! Doživi li neobičan studentski izum masovnu proizvodnju, više se nitko neće moći izvlačiti da je zaspao. Jer, da bi pospanci uopće uspjeli utišati budilicu koju je izumio Amerikanac Gauri Nanda (25), student na Massachusetts Institute of Technology, prvo moraju ustati iz postelje i – pronaći je!</p>
<p>Gaurijev je »Clocky« dizajniran tako da spriječi zloporabu gumba za prekidanje buđenja kakav postoji na većini budilica. Već na prvi pritisak gumba »snooze« sat se baca na pod i kotrlja. Sastoji se, naime, od dva gumena kotača, a prekriven je debelim slojem materijala nalik tepihu koji ublažava pad. Ugrađeni čip nasumce određuje koliko će se daleko sat otkotrljati, što znači da ga svako jutro valja tražiti na drugome mjestu. Širom otvorene oči garancija su »buđenja bez povratka«.</p>
<p>Otkako se vijest o »Clockyju« zadnjih dana proširila Internetom, Nanda je zapljusnut e-porukama iz cijelog svijeta. Neki bi budilicu kupili, drugi prodavali, a treći uložili u proizvodnju. Jedna se Belgijanka, primjerice, žali da pati od kroničnog umora pa je ne može probuditi ni 10 budilica. U »Clockyju«, kaže, vidi spas, baš kao i Amerikanac iz Detroita. »Držim svjetski rekord - mogu gasiti budilicu pet sati za redom. Trebam pomoć. 'Clocky' je zadnja šansa«. Stižu i prijedlozi za poboljšanje – jedan muškarac kaže kako mu ne bi smetalo da ga budilica polije vodom.</p>
<p>Iako je »Clocky« zasad tek istraživački projekt pa ga je nemoguće nabaviti, Nanda upravo usavršava prototip. Čim završe testiranja, uspjeh na tržištu već je, čini se, zajamčen. U međuvremenu, matično sveučilište mladiću pomaže da sredi papire oko registriranja intelektualnog vlasništva nad luckastom budilicom.</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Hrvatski pomorac pušten iz pritvora u Abu Dhabiju</p>
<p>ZAGREB/ABU DHABI</p>
<p> - Hrvatski pomorac Đenio Rusković iz Dubrovnika, treći časnik palube s broda »Marine Pacific«, švicarske kompanije »V. Ship«, koji se još od 26. siječnja nalazi u zatvoru u gradu Fujairahu, u UAR, od nedjelje je slobodan! </p>
<p>Prema informaciji koju smo dobili od hrvatskoga veleposlanika u Kairu Ivice Tomića, Ruskoviću je sud odredio uvjetno puštanje iz zatvora, s time da, dok se ne odredi novčana kazna koju će morati platiti, nesretni pomorac mora ostati u toj zemlji.</p>
<p>»Sud je odredio da netko od hrvatskih državljana, koji žive i rade u toj zemlji, mora za Ruskovića jamčiti deponiranjem svoje putovnice. Kad, pak, sud do 24. travnja odredi visinu kazne, Rusković će je morati platiti i tek će tada biti slobodan«, rekao nam je Tomić ne skrivajući zadovoljstvo takvim raspletom situacije.</p>
<p>Đenio Rusković iz Dubrovnika, bio je u pritvoru u Ujedinjenim Arapskim Emiratima jer su mu carinici te zemlje u torbi pronašli tri kutije tableta normabel od 2 mg (apaurin) i oksazepama. Iako su mu liječnici preporučili uzimanje tableta, Ruskovićeva je nesreća što pri carinskom pregledu 26. siječnja, kada se »skidao« s broda, nije sa sobom imao povijest bolesti.</p>
<p>»Ti lijekovi nisu zabranjeni u UAE, ali korisnik mora imati liječničku potvrdu za njihovo korištenje. Rusković tablete nije skrivao jer ih je legalno koristio po preporuci liječnika, ali uza sebe nije imao povijest bolesti«, Vjesniku je potvrdio priču veleposlanik Ivica Tomić navodeći da su u razrješenju cijele ove priče vlasti UAE ipak pokazale puno razumijevanje prema naporima koje su za Ruskovićevo oslobađanje pokazali hrvatski diplomati.</p>
<p>Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Kairu potrudilo se pribaviti sve nužne dokumente koji su Ruskoviću mogli biti od koristi, osigurali su mu i prevoditelja, a bili su nazočni i na obje sudske rasprave održane 8. ožujka i 10. travnja. </p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Vukovi s Viškova stigli u Slavoniju</p>
<p>Vukovi s Viškova stigli su u novi dom u Slavoniji, točnije u Osijeku i Slavonskome brodu, još u četvrtak kasno navečer. Iz Viškova blizu Rijeke dovezeno je osam od 15 vukova iz tamošnjeg azila za zbrinjavanje napuštenih životinja, o kojem skrbi Društvo Prijatelja životinja »ZOO ECO«. »Inspekcija zaštite prirode u ovom je slučaju 'izvlačila vruće krumpire' iz vatre' jer se u Viškovu životinje drže neprimjereno i to se toleriralo već petnaestak godina, a sad je došlo do usijanja«, kazao je mr. Željko Vuković, viši inspektor za zaštitu prirode pri Ministarstvu kulture, tijekom sastanka s novinarima u prostoru osječkoga Zoološkog vrta. Po njegovim riječima četiri vuka - tri mužjaka i jedna ženka - svoj su novi dom našli baš u Osijeku, dok su ostali smješteni kod obitelji Milec u Ruščici blizu Slavonskog Broda, u privatnom ZOO-u, tj. Centru za spašavanje zaštićenih životinja. S novinarima se sastala i upraviteljica osječkog ZOO-a Tatjana Šalika-Todorović. Kao glavne krivce za zapuštenost tih zakonom zaštićenih životinja Vuković smatra neke zoološke vrtove koji su baš na prostoru udruge »ZOO ECO« odlagali viškove svojih životinja. Vjesnik neslužbeno doznaje da su to činili zoološki vrtovi iz Zagreba i Splita. [S. Č. D.]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Potres ponovno uzdrmao Sumatru</p>
<p>Još jedan snažan potres uzdrmao je u nedjelju poslijepodne indonezijski otok Sumatru, čije su velike dijelove potres i tsunami sa zemljom sravnili još lanjskoga prosinca. Prema tvrdnjama seizmologa, nije bilo pojave razornih tsunamija, iako potres te jačine, upozoravaju oni, može izazvati izolirane tsunamije koji mogu biti razarajući na obalama udaljenim manje od 100 km od epicentra potresa. Jačina potresa u njegovu epicentru, 120 km jugozapadno od Padanga, grada na zapadu Sumatre, bila je 6,8 stupnjeva po Richteru, a podrhtavanje se osjetilo do Singapura. Sumatra je, podsjetimo, razorena 26. prosinca prošle godine, a samo je u Indoneziji, najmnogoljudnijoj muslimanskoj zemlji na svijetu, tad poginulo oko 200.000 ljudi, dok ih je više od pola milijuna ostalo bez domova, ponajviše u provinciji Aceh. Nema izvješća o mogućim žrtvama i šteti, ali područjem opet vladaju strah i panika (mnogi su se povukli u više krajeve), tim više što je u snažnom potresu prije dva tjedna iznova bilo mrtvih – više od 600. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Papin život u znaku broja 13</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Život Ivana Pavla II. bio je, tvrde numerolozi, obilježen »nesretnim« brojem 13. Karol Wojtyla rođen je 18. svibnja 1920., a zbroj znamenki u tome datumu daje broj 26 koji, podijeljen s dva, daje 13. Kada je 1946. zaređen za svećenika, bilo mu je 26. I datum smrti, 2. travnja 2005., promatra li se kao zbroj 2+4+2+5 daje 13, kao i zbroj znamenki u godinama s kojima je bio izabran za papu i umro, 58, odnosno 85. Ivan Pavao II. bio je papa 26 godina i pet mjeseci, tj. 9301 dan (2+6+5 je 13, kao i 9+3+1). Kad je umro, bilo je 21.37, a te znamenke zbrojene daju 13. Tjedan u kojemu je Papa umro bio je 13. u ovoj godini, a 13. svibnja 1981. godine na njega je bio počinjen atentat. [Ma. L.]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Mobitel u kobasici</p>
<p>LEIPZIG</p>
<p> – Nepoznate su osobe iz BiH pokušale u poštanskom paketu u zatvor u njemačkoj pokrajini Sjeverna Westfalija prokrijumčariti mobitel zajedno s uređajem za punjenje. No, taj se »stvaralački« pokušaj rasprsnuo na rendgenskom pregledu paketa s kobasicama u međunarodnoj robnoj središnjici Radefeld kod Leipziga. Tamo su neupadljive kobasice razrezane kirurškim nožićem i pritom su u jednoj purećoj kobasici, teškoj dva kg, carinici pronašli uređaj za punjenje, dok je u drugoj bio mobitel. Pouzdano upakiran, bio je spreman za rad. [žm]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Dirljiva Markovićeva emocionalna ljestvica </p>
<p>Rijeka je opet dobila važnu predstavu, a Neva Rošić priliku koja nije prigodničarska, već pravo izazovno glumačko iskustvo</p>
<p>Svi smo mi Bogu na teret</p>
<p> – kaže punašna sobarica Marina u slavnom Čehovljevom »Galebu«, odnosno, Dragana Tomšić u pretjerano poniznoj pobožnosti, kao svoju jedinu veću repliku u toj uzvišenoj drami o umjetnosti i umjetnicima, a ponajviše, naravno, o ljudskoj osjećajnosti.</p>
<p> Velike su predstave koje uspijevaju jednu jedinu, tako bolno kritičku, rečenicu smjestiti simbolički točno u srčiku dramskog tkiva i na krajnje jednostavan način prokomentirati sve nevolje bolnih duša protagonista. Dogodilo se to redatelju Jagošu Markoviću, u subotu na večer u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, scenskom čarobnjaku koji uspijeva na pozornicu (u radu s glumcima i u provedbi osnovne ideje) prenijeti rijetko viđen kazališni zanos.</p>
<p> Mogu li kolopleti osjećaja koji svoje vlasnike ponizuju, poražavaju, ali i uzvisuju olujnim intenzitetom, postati »punopravni dramski likovi«? Mogu li »igrati« na otvorenoj sceni Ljubav, Srdžba, Mržnja, Ljubomora, Žalost, Radost, Strah, Požuda...? Mogu i te kako. U Markovićevu teatru upravo ta eksplozija emocija (prouzrokovana sigurno vođenim, discipliniranim i jasnim glumačkim osjećajnim implozijama) u publici, nerijetko, izaziva osjećajni plimni val što udara i povlači se pa ponovno dolazi.</p>
<p> A iza njega, kad je riječ o Čehovljevu »najoptimističnijem« komadu »Galebu«, ne ostaju egzistencijalne olupine, već punokrvni, sasvim »moderni« pojedinci koji, unatoč svemu, imaju jasnu viziju budućnost kakva god bila.</p>
<p> Stoga Markoviću nije potrebno osuvremenjivati »Galeba« nekim izvanjskim efektima (vidljivo je to u krajnje simplificiranoj sceni s nekoliko stilskih stolica i salonskih rekvizita), jer su njegov materijal osjećaji pa mu je i te kako važna suradnja s Marijom Momirov, s kojom ublažava velike geste glumaca i cizelira ih u trenutcima kad oni ne bi na točan način pratili osjećaj. Ili, pak, njihove pulsirajuće egzaltacije pretvara u pomahnitali ples, bolan i sretan u isto vrijeme, ples koji je izlaz iz prozaičnosti, iz jada onoga »sada i ovdje«, iz strašna ponora dosade koja ima razarajuću silu.</p>
<p> Pomno odabrana dramaturgija glazbe (čitav niz općepoznatih, gotovo klišejiziranih ruskih pjesama, od »Oči čarnijih«,»Uralske Rjabinjuške« i »Kaljinke« do »Večernjeg zvona«), uz skladatelja Igora Savina, postaje ravnopravna dramska sila. Ona, uz glumce, supostoji poput efektnog »ekvilajzera« i u oblikovanju atmosfere (decentno svjetlo Denija Šesnića), rasploženja epohe (pogođeni hibridni povijesno-moderni kostimi Lea Kulaša) te teatarske magije koju je kontrolirao dramaturg Matko Botić.</p>
<p> Ukratko, Markoviću bi nezamislivo bilo sastaviti mizanscenu u kojoj vlada kombinacija šarmantno uređenog i pomalo kičastoga nereda, bez glazbene vizije, što »Galebu« daje i završni dodir mistike ruskog pravoslavlja u viđenju koje nije sasmo ilustracijskog karaktera.</p>
<p> Nakon svega rečenoga, možemo se samo pitati kojim je to tako poticajnim kazališnim svemirom, uvijek na granici patosa koji zna gdje je njegovo mjesto, plovio riječki ansambl na čelu s velikom Nevom Rošić (ovom prigodom i u pasažima otvoreno privatna i autoreferencijalna na sceni), slavljenicom zlatnog jubileja u briljantnoj ulozi Irine Arkadine, tragično nemoćne u iskazivanju ljubavi prema sinu, tragično požudne, željne da zadrži ljubavnika, pa makar i laskom? Koja je to kemija proradila u njihov kazališnoj radionici da su iznjedrili »Galeba« koji je visoko poletio nad obzorom standardnoga hrvatskoga kazališnog neba, možemo samo nagađati.</p>
<p> Ipak, iako su ugostili veliku damu hrvatskog glumišta, svatko je držao čvrsto polje svoje emocionalne zadužbine s poštovanjem posuđujući ga prema potrebi, a sve u službi skladne ljepote glumačke suigre. Tako je Žarko Radić, kao književnik Trigorin, bio ugodno iznenađenje hrabrom interpretacijom krhka, nepostojana, bijedna karaktera što traži zaštitu (ali ne izaziva sažaljenje), dok njegove scene s Nevom Rošić ili, pak, s ne uvijek sasvim »izglancanom« Leonorom Surian (»glumica u usponu« Nina Zarečna) pripadaju u psihološki najiznijansirane dijelove predstave.</p>
<p> Pohvalno je što su i ostale uloge dorađene i usuglašene: izvrstan Alen Liverić (Konstantin Trepljov), umjeren Zdenko Botić (Petar Sorin), reljefna Olivera Baljak (Polina Andrejevna), ganutljiv Denis Brižić (Semjon Medvedenko), bešćutan Predrag Sikimić (Evgenij Dorn), depresivna Biljana Torić (Maša) te grub i osoran Adnan Palangić (Ilija Šamrajev).</p>
<p>Markovićevo emocionalno prebiranje po skali glumačke nutrine pokazalo se pravim repertoarnim potezom. Rijeka je opet dobila važnu predstavu, a Neva Rošić priliku koja nije prigodničarska, već pravo izazovno glumačko iskustvo. Malo je reći da je tu priliku primadona višestruko iskoristila. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Obnovljen osjećaj Arkadije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U potrazi za otokom, saževši motive istinskih umjetničkih poslanja, slikar Stipe Nobilo pronašao je autentičan znak. Taj umjetnik njeguje vrstu čežnje za povratkom koja se oblikuje posredstvom pastoralnih, renesansnih i idiličnih ugođaja – riječi su Andriane Škunce kojima je počela predstavljanje dvojezične monografije Stipe Nobila u izdanju »Denone«, autora akademika Tonka Maroevića, a koja je predstavljena u subotu u Muzeju »Mimara« izlaganjem Škunce, akademika Maroevića, dr. Cvite Fiskovića i Živana Filippija, koji je tekst monografije preveo na engleski.</p>
<p>Obnova renesansnoga doživljaja svijeta, nastavila je Škunca, ne svodi se samo na bogat stol, vrčeve pune dobroga vina, već na imaginarni povratak rodnoj Korčuli koja u njegovu djelu ima posebnu vrijednost. Odvajanje u mikrokozmos rodnoga otoka, Nobilo je sažeo u moćnu fikciju, ugođaj koji neizravno govori o snazi obnavljanja svijeta, o ljudskoj i otočkoj postojanosti – rekla je Škunca.</p>
<p>Akademik Maroević dodao je da poetika otočkog slikarstva ima svojih prednosti, ali i mana jer je već mnogo toga unaprijed zadano.</p>
<p> Gdje oko seže nalazi se more pa slikara određuje njegov modri okvir. Nobilo je slikar rodnoga krajolika, njegova je odluka nedvosmislena, ali njegove slike svjedoče o iskustvu nataloženoga vremena, primanja i razumijevanja krajolika koji ga je odredio – zaključio je Maroević.</p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Dugogodišnji prijateljski odnosi</p>
<p>Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, koja predvodi izaslanstvo Republike Hrvatske na Svjetskoj izložbi EXPO 2005. u Japanu, nazočila je u nedjelju s izaslanstvom predstavljanju izložbe »Voda kao izvor života antičke Pule« u hekinanškom Kulturnom centru, a potom svečano otvorila izložbu »U carstvu podzemnog zmaja – čovječje ribice« u Gradskom akvariju u Hekinanu. Nakon obilaska izložbi potpredsjednici Kosor i hrvatskom izaslanstvu pozdravnim govorom obratio se Taku Nagashima, gradonačelnik Hekinana, grada domaćina Hrvatske na EXPO-u 2005. Potpredsjednica Kosor potom je zahvalila Nagashimi i gradu Hekinanu za ukazano domaćinstvo Hrvatskoj te pruženu pomoć u realizaciji hrvatskoga nastupa na Svjetskoj izložbi EXPO 2005. u Aichiju. Istaknula je da je prihvaćanje uloge domaćina znak osobite naklonosti i prijateljstva. </p>
<p>»Sol i solane, na mjestu gdje ste prije 57 godina sagradili ovaj grad i odabrana tema hrvatskog nastupa na Svjetskoj izložbi EXPO 2005. u Aichiju, Kap vode: zrno soli, zauvijek su spojili Hrvatsku s Hekinanom«, rekla je Kosor. Također je podsjetila da o dubokom prijateljskom odnosu svjedoče i posebni bratski odnosi koji se od daleke 1974. godine razvijaju između hrvatskoga glavnog grada Zagreba i japanskoga grada Kyota, pa je u tom smislu izrazila nadu da će i Hekinan uspostaviti takav odnos. Potpredsjednica Kosor izrazila je želju da hrvatska prisutnost u Japanu ostane trajna i da se svakodnevno iznova osnažuje. Na kraju je prenijela i pozdrave čitave Vlade i njezina predsjednika dr. Ive Sanadera.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Počinju 14. dani hrvatskoga filma</p>
<p>Retrospektivom dokumentarnih filmova koji su obilježili dosadašnje Dane hrvatskoga filma, u ponedjeljak, u 19 sati, u Teatru ITD zagrebačkoga Studentskoga centra počinje ta, za hrvatski film iznimno značajna manifestacija.</p>
<p>Tako će se prvoga dana prikazati filmovi »Zaboravljeni« Damira Čučića, »Dečko kojem se žurilo« Biljane Čakić-Veselić, »Plašitelj kormorana« Branka Ištvančića, »Dvoboj« Zrinke Matijević-Veličan, »Nebo iznad Osijeka« Zvonimira Jurića, »Mirila« Vlade Zrnića, »Hodnik« Vinka Brešana i »Hotel Sunja« Ivana Salaja.</p>
<p> Festival će trajati do 17. travnja. Svečano će biti otvoren u utorak, u 21 sat, u kinu SC, a prvi u konkurenciji prikazat će se film »Pod vedrim nebom« Snježane Tribuson i film Jasne Zastavniković »Zadnji dan kućnog ljubimca«. Otvorenju će prethoditi još jedna retrospektiva u kojoj će se prikazati filmovi što su također imali velik utjecaj na Dane. Ove godine prikazat će se 62 filma, dok će se ostali filmovi koji nisu uvršteni u natjecanje prikazati na »Salonu odbijenih«. U popratnom će se programu prikazati i filmovi ovogodišnjeg predsjednika žirija Želimira Žilnika, kao i hommage Vladi Kristlu. [B. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Alen Floričić u Galeriji Ghetto </p>
<p>Pulski umjetnik Alen Floričić predstavio se ovih dana u splitskoj galeriji Ghetto u sklopu ciklusa prezentacije hrvatske selekcije za 51. venecijansko bijenale, u izboru Slavena Tolja. Floričić se predstavio sučeljavanjem dvaju video radova koji se temelje na manipuliranim autoportretima »Bez naziva No. 03/02« i »Bez naziva No. 09/09«. Taj umjetnik, koji je Splićanima poznat po vrlo uspješnom predstavljanju u Galeriji umjetnina, svoj rad temelji na video uratcima u trajanju od oko tri i pol minute proiciranim na monitoru i zidu galerije. Iako je riječ o zanimljivom autoru, koji je još prije desetak godina kiparstvo i slikarstvo zamijenio videom i instalacijama, splitska publika nije bila previše zainteresirana za njegovo predstavljanje, što se dogodilo i u slučaju dvaju prijašnjih venecijanskih kandidata koji su se predstavili u Splitu: dubrovačkog umjetnika Paska Burđeleza te člana HULU Split Zlatana Dumanića. Tek treba vidjeti koliki će interes pobuditi preostali umjetnici čije se predstavljanje očekuje u Splitu Tomi Savić Gecan, Boris Šincek i Goran Trbuljak. Ono što je malobrojna splitska publika u Galeriji Ghetto dobila od pulskog umjetnika bile su, kako sam autor kaže, deformirane fotografije njegova lica u gro planu. »Minimalistička intervencija zvukom i slikom dosegla je neočekivane rezultate koji osim svoje duhovitosti i vedrine interpretacije govore o ordinarnim situacijama koje je autor lucidno prepoznao te ih postavio na pijedestal svježog, originalnog, u nas potpuno novog i do sada nepoznatog umjetničkog izraza«, zapisao je Mladen Ličić o radu toga umjetnika.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Vraćena Picassova slika</p>
<p>Picassova slika vraćena je u Centar Georges Pompidou u Parizu, a riječ je o slici što je ukradena 2004. u ateljeima Centra. Sliku je pronašla pravosudna policija koja ju je u petak vratila predsjedniku centra umjetnosti u pariškoj četvrti Beaubourg. Slika »Mrtva priroda s kolačem« je u doba krađe procijenjena na 2,5 milijuna eura. U pariškome predgrađu Antony umjetničko djelo je pronađeno 4. travnja, brižno sačuvano u kartonskoj oblozi iza jednog komada namještaja. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Slišković smijenjen, Štimac trener</p>
<p>Smjena na Poljudu: Usprkos najavama za ponedjeljak, u nedjelju navečer je odlučeno da će »bijele« odsad voditi šef Hajdukove struke Igor Štimac, a savjetnik će mu biti Pero Nadoveza </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Igor Štimac novi je trener Hajduka, a savjetovat će ga iskusni strateg Pero Nadoveza. U nedjelju navčer sastali su se čelnici splitskog kluba i smijenili Blaža Sliškovića, ali službeno će odluku obznaniti u ponedjeljak. Naime, problem je nastao u komunikacijskim vezama, vodeći ljudi Hajduka nisu uspjeli uspostaviti kontakt sa Sliškovićem u nedjelju navečer, pa predsjedniku Branko Grgiću nije preostalo ništa drugo nego reći da će se sjednica uprave nastaviti u ponedjeljak ujutro, kad će se javnosti iznijeti sve potrebne informacije. Ovakav rasplet nije iznenađujuć, jer većina je čelnika splitskoga kluba deprimirana razočaravajućim rezultatima u prva dva kola Lige za prvaka. Samo mršavi bodić u dva poljudska sraza protiv Zagreba i Rijeke uteg je jači od činjenice da su »bijeli« još uvijek vodeći na prvenstvenoj ljestvici i da su tri boda jamac da san o obrani naslova prvaka ipak nije fatamorgana. Indicije da je Sliškovićev mandat na Poljudu završen već su se nazirale u subotu navečer nakon utakmice. Tad je predsjednik Grgić rekao:</p>
<p>»Očekivao sam da ću ovog proljeća uživati u utakmicama naše momčad, no to se ne događa. Izgleda kao da je nešto trulo u državi Danskoj, a moramo pronaći uzrok. Našli smo 15 milijuna sponzorskih kuna i osnažili se igrački, a igramo ispod očekivane razine.« </p>
<p>Igor Štimac se tako našao u dvostrukoj ulozi, i šefa struke i prvog trenera. Sigurno da će mu u tom poslu puno pomoći svojim znanjem Nadoveza, ali neće biti lako, jer Štimac mora trgnuti momčad iz malodušnosti u koju je zapala. Može se i reći da je ovaj rasplet s druge strane neočekivan, jer je Štimac, kao šef struke, još u nedjelju ujutro govorio:</p>
<p>»Slišković nas je izvukao na početku sezone iz vrlo negativne situacije, nakon ispadanja iz Europe od Shelbournea. No, sada je problem što nismo pronašli ravnotežu u momčadi, koja bi nam dala prednost u odnosu na naše protivnike. U prijelaznom smo roku napravili vrhunski posao i mislio sam i ja, baš kao i predsjednik, da ćemo uživati u našoj superiornosti. Nema panike. U zlu jesmo, ali se neću poniziti, nego boriti. A na Upravi je velika odgovornost, s time da ću braniti stajalište struke.« </p>
<p>Štimac, dakle, nije branio Sliškovića, već se priklonio većini članova Uprave i njihovom stavu da je jedino rješenje kirurški rez. Sad je mulitiplicirao svoju odgovornost i bit će izloženiji kritici javnosti, jer više se neće moći sakriti iza pogrešaka svojih trenera. Štimac ima trenersku licencu i može mirno sjediti na klupi. </p>
<p>Blaž Slišković sigurno će biti neugodno iznenađen, makar je u nedjeljno jutro spoznao da mu je posao ugrožen. Njegov mandat na Poljudu je ipak bio prekratak. Noseći karizmu Hajdukove igračke legende u počeku je Slišković izvukao »bijele« iz krize i doveo ih do prvog mjesta. No, iskazane slabosti ovog proljeća su mu presudile. </p>
<p>»U Hrvatskoj mogu biti samo trener Hajduka, ne bih se mogao natjecati protiv svoga kluba. Ako imam samo jedan posto zasluge za ovo prvo mjesto i tri boda prednost, a 99 posto krivice bit ću zadovoljan. Nemam se što bojati, trenerski je posao takav.«</p>
<p>Sad, kad je Štimac postavljen za trenera, u tandemu s Nadovezom, čini se da se vrata Poljuda malo po malo otvaraju i za »trenera svih trenera« Ćiru Blaževića. Tako bi mu se ispunila životna želja. Naime, prije desetak dana Hajdukovi su čelnici zvali Blaževića i najavili mu da će on biti njihov trener u Ligi prvaka. Poznato je da su i Štimac i Blažević slabi jedan na drugog, a sad je sve manje prepreka (zagriženih čelnika kluba koji kažu da dinamovac ne može voditi Hajduk) da se ova suradnja ne bi ostvarila. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ančić osvojila Makarsku</p>
<p>MAKARSKA</p>
<p> – Mlađa sestra hrvatskog tenisača Marija Ančića, 17-godišnja Sanja, osvojila je u nedjelju treći ITF naslov u karijeri. U finalu 10.000 američkih dolara vrijednog ITF turnira Makarska Open Ančić je sa 6-4, 6-3 pobijedila osmu nositeljicu Francuskinju Emilie Bacquet. Inače, šesta nositeljica turnira i trenutno 541. tenisačica svijeta na putu do naslova nije izgubila nijedan set. </p>
<p>• Rezultat, finale: ANČIĆ (6) – Bacquet (8) 6-4, 6-3. [I. Mi]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Loeb prvi na Novom Zelandu </p>
<p>AUCKLAND</p>
<p> – Svjetski prvak Sebastien Loeb (Citroen Xsara) pobjednik je Novozelandskog relija, četvrte utrke Svjetskog prvenstva. Francuskom je vozaču to druga ovosezonska pobjeda. Bivši dvostruki svjetski prvak Finac Marcus Gronholm (Peugeot 307) zauzeo je drugo mjesto. Za Loebom je zaostao gotovo 50 sekundi. Treće je mjesto pripalo svjetskom prvaku iz 2003. Norvežaninu Petteru Solbergu (Subaru Impreza), koji je zaostao minutu i 8 sekundi. U ukupnom poretku Svjetskog prvenstva vodi Solberg, koji kao i Loeb ima dvije pobjede u ovoj sezoni. Norvežanin, koji je slavio u Švedskoj i Meksiku, ima 26 bodova, a Loeb bod manje. Na trećem je mjestu, sa 23 boda, Estonac Markko Martin (Peugeot 307), koji je na Novom Zelandu bio peti. Sljedeća je utrka na Sardiniji, od 29. travnja do 1. svibnja. Prošle je godine na reliju u Sardiniji slavio Solberg, ispred Loeba. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Hajduk ponovno razočarao </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk je još jednom razočarao, osvojio je samo bod protiv Rijeke na Poljudu i kompromitirao je svoju poziciju favorita prvenstva. Do kraja mu preostaje još pet gostovanja i samo tri susreta na Poljudu, pa je prema tome jasno da je put do obrane naslova mnogo teži nego što bi se reklo. Hajduk još uvijek, začudo, ima tri boda prednosti, pa ostali klubovi u Ligi za prvaka imaju priliku doći do naslova prvaka ili barem do izlaska u Europu. Stoga splitski »bijeli«, iako stoje u mjestu, zahvaljujući sretnim okolnostima na drugim travnjacima po Hrvatskoj uspijevaju zadržati vodeće mjesto. </p>
<p>No, čini se da je sada Rijeka u prednosti, jer meč loptu prvenstva protiv Hajduka može imati na Kantridi. No, bitno je naglasiti da je nakon remija u jadranskom derbiju na meti kritike najviše trener Hajduka Blaž Slišković, i to zbog izmjena. Naime, uvođenjem Damjanovića umjesto Munhoza te Račkog umjesto Lovreka i na kraju Grgurovića umjesto Kranjčara prepustio je inicijativu Riječanima i na kraju je došlo do niza pogrešaka i izjednačujućeg pogotka Novakovića. </p>
<p>»Mislim da sam napravio logične zamjene, nisam ni imao previše mogućnosti. Lovrek se ozlijedio, Kranjčar umorio, a Munhoz nije igrao četiri mjeseca. Planirao sam ojačati bokove, ali kad je Rijeka pritisnula odlučio sam osnažiti sredinu. Nedostajalo nam je kisika u završnici. Pa, moram li ja kazati Rukavini da Čavalu podere dres umjesto da ga pusti pa da asistira za izjednačujući pogodak?! Gdje su bili Vejić i Đolonga u tom trenutku, kako je Novaković bio između Vučka i Bartulovića? Nije ovo nogomet otprije pola stoljeća, iz doba Vukasa, Šurjaka i Jerkovića. Danas se svih jedanaest igrača mora slomiti da bi se protivnika pobijedilo«, u jednom je dahu izgovorio Slišković te nastavio: </p>
<p>»Nije ovo lutrija pa da se izmjene pogađaju. Vodio sam se situacijom na travnjaku, a ne mogu mijenjati pet igrača pa da još Šutu uvedem umjesto Rukavine. Ne tražim ni hvalospjeve kad naprimjer uvedem Dragičevića u Zaprešiću i zabije dva pogotka Interu. Nedostaje nam borbenog duha. Ako Kranjčar može uklizavati, mogu i drugi. Pretpostavljam da pet-šest igrača nije spavalo zbog negativnog rezultata, a ostatak na to gleda na način - sutra je novi dan. Nema smisla da je netko u Splitu samo zato što mu je ljepše, sunce je i nema magle.« </p>
<p>Slišković nije precizirao, ali se može zaključiti da se radi o Turkoviću, kojeg je s Dragičevićem dva dana ranije vratio s Brača. Tada se Dragičević verbalno sukobio s kapetanom Vejićem, a Turković je podržao mladog napadača i eliminirao sebe iz momčadi. I u tom dijelu Sliškoviću više prigovaraju vodeći ljudi kluba nego zbog izmjena tijekom utakmice, premda je Igor Štimac, šef struke, kazao: </p>
<p>»To je moj stav - ne bih napravio ovakve izmjene, ali ne bi ni 90 posto ljudi na tribinama, s tim da bi vjerojatno svatko napravio neku drugu izmjenu. Prema tome, to je stvar trenera i on za to odgovara. Slišković najbolje zna što je želio i - što je dobio.« </p>
<p>Remi s Rijekom te poraz od Zagreba duboko su zagrebli po odnosima u Hajduku i sada je na redu uprava kluba. Stav da nema Dinama i da će put prema naslovu biti širom otvoren poput bumeranga se vratio »bijelima« i udario ih u glavu. Srećom, imaju vremena za vraćanje u normalu te pokažu sav igrački potencijal. No, ovaj hod »u leru« izaziva mnogo nemira među hajdukovcima. </p>
<p>»Rezultat ne zadovoljava nikoga, ali se do uspjeha ne može bez zajedništva, borbe i truda. Igrači ponavljaju da se treba stisnuti. Ali, kada? Valjda u grobu, tamo je dva na dva, samo je tada sve gotovo. Moramo svi biti samokritičniji«, zaključio je Slišković. </p>
<p>U nedjelju su Slišković i Štimac okupili igrače u svlačionici i održali dvosatni sastanak. Posebno izravan bio je Štimac. Bez povišenih je tonova najavio okretanje nove stranice u odnosima te kritiku usmjerio ključnim igračima i najavio mogućnost trenerske smjene. Remi s Rijekom, koliko god to na Poljudu željeli sakriti, izazvao je potres golemih razmjera, a tek će idući dani donijeti kakvo-takvo smirenje. </p>
<p> • HAJDUK – RIJEKA 1-1 </p>
<p>(1-0) </p>
<p>Gradski stadion na Poljudu </p>
<p>HAJDUK: Kale 6 - Vučko 6.5, Vejić 6, Đolonga 6 - Rukavina 5.5, Biščević 5.5, Leko 6, Bartulović 6 - Kranjčar 6.5 (od 79. Gregurović -) - Lovrek 6.5 (od 52. Rački 5.5), Munhoz 7 (od 69. Damjanović -).</p>
<p>RIJEKA: Radman 6.5 - Ivančić 6, Lerant 6, Knežević 6 - Prišć 5.5, Tadić 5.5, Linić 6.5 (od 83. Sharbini -), Mujdža 6 (od 53. Ćaval 7) - Mitu 6 - Novaković 7, Erceg 5 (od 58. Katulić 6). </p>
<p>SUDAC: Mario Strahonja (Zagreb) - 7. GLEDATELJA: 10.000. </p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Munhoz (35), 1-1 Novaković (90).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Biščević, Vejić, Bartulović (Hajduk), Lerant, Prišć (Rijeka). </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Igor NOVAKOVIĆ </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Bodom nezadovoljni i Zagreb i Inter </p>
<p>S obzirom na prikazano dojam je da će i Inter i Zagreb do kraja prvenstva igrati i te kako aktivnu ulogu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Modri« nikad lošiji, glasi raport iz maksimirske šume nakon Dinamovih 0-0 s Kamenom Ingradom u Ligi za ostanak. No, kakav god bio, Dinamo je u subotu na svoju mizeriju uspio navabiti dvostruko više gledatelja (2000) nego Kranjčevićeva. To ipak nešto govori, bez obzira na to što se u Kranjčevićevoj odigrala odlična utakmica sa šest pogodaka i velikim preokretom, u skladu s najboljom reklamom nogometa, pri čemu su Zagreb i Inter ravnomjerno podijelili kolač odigravši 3-3. </p>
<p> Iako je susret završio najpravednijim ishodom, bilo je nemalo onih kojima je bilo krivo što je tako skončalo. No, ne zbog navijačkih simpatija, nego zbog žalosti što je postignutim ishodom jednoj od te dvije momčadi izmaknula mogućnost još čvršćeg priključka vodećem Hajduku ili Rijeci. S obzirom na prikazano u subotu, dojam je da će i Inter i Zagreb do kraja prvenstva igrati i te kako aktivnu ulogu u njegovu krojenju.</p>
<p>U prvom je dijelu Inter imponirao svojom organiziranošću i disciplinom, ali i sposobnošću da lakoćom svaku (polu)priliku pretvori u jednostavno i zasluženo vodstvo sa 3-0, s kojim se otišlo na odmor. Kod Zagreba se i te kako osjetio nedostatak trojice standardnih igrača, »kralješnice« momčadi - braniča Brnasa, veznjaka Jakirovića i napadača Vidovića. Jasno je, također, bilo da čak šest Zagrebovih 20-godišnjaka ne može samo željom nadomjestiti iskustvo. To ipak ne umanjuje Interovu savršenu izvedbu u prvom dijelu, koja ni u snu nije nudila mogućnost preokreta u nastavku. No, Zagrebu kao da je u nastavku bilo najbitnije postići pogodak časti radi, a najnaglašenije je tom cilju stremio Mladen Bartolović. Bilo je zanimljivo vidjeti kako je zgrabio loptu iz Interove mreže i trčeći je odnio na centar, nakon što je u 70. minuti smanjio na 1-3. Osjetio je i on i ostali Zagrebovi igrači, ali i gledatelji, da za Zagreb utakmica tek počinje, a trud se ubrzo isplatio. Najprije Ibričić, pa tri minute prije kraja Ivanković trasirali su nakon furioznog pritiska Zagrebu put do boda, a da je utakmica potrajala još nekoliko minuta možda bi ugrabili i sva tri. Upravo zbog svega što nogomet može prirediti, utakmica zaslužuje visoku ocjenu, a jedini koji su pritom izgubili bili su oni koji nisu došli na utakmicu. Odnosno oni koji su po inerciji radije otišli u Maksimir. </p>
<p> • ZAGREB – INTER 3-3 </p>
<p>Stadion u Kranjčevićevoj</p>
<p>ZAGREB: Stojki 6 - Labudović 6, Vrdoljak 7, Ivanković 6,5 - Mujdža 6, Brkljača 6,5, Maksimović 5,5 (od 65. Čunčić 6,5), Ibričić 7, Čutura 6 - Klič 5 (od 59. Božić 7), Bartolović 7</p>
<p>INTER: Šarlija 6 - Radeljić 6; Čorluka 6, Pecelj 6,5 - Babić 6,5, Vidak 6,5, Skulić 6, Ceraj 7 (od 76. Kukec -) - Poljak 7,5 (od 88. Sušak -) - Zekić 7, Piškor 6 (od 65. Franja -) </p>
<p>SUDAC: Kovačić (Križevci) 5,5. GLEDATELJA: 1000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Poljak (10), 0-2 Poljak (29), 0-3 Zekić (44), 1-3 Bartolović (70), 2-3 Ibričić (80), 3-3 Ivanković (87)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Labudović, Pecelj, Klič, Maksimović, Ibričić, Piškor, Šarlija </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Stjepan POLJAK </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Real Madrid - Barcelona 4-2</p>
<p>MADRID</p>
<p> – U derbiju španjolske nogometne lige Real Madrid je pred 80.000 gledatelja na stadionu Bernabeu svladao lidera Barcelonu sa 4-2. U pravoj nogometnoj poslastici pobjedu su Realu donijeli Zinedine Zidane (7.), Ronaldo (20.), Raul (45.) i Michael Owen (65.), dok su strijelci za Katalonce bili Samuel Eto'o (29.) i Ronaldinho (73.). Real sada zaostaje za katalonskim klubom šest bodova na prvenstvenoj ljestvici. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Primorac konačno u glavnoj ulozi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kada je trener Večernjeg lista Goran Radanović u najavi dvoboja 5. kola Lige prvaka protiv Grenzaua kazao da njegove stolnotenisače očekuje težak i iscrpljujući meč, vjerojatno nije ni slutio koliko je bio u pravu. Jer, može li neizvjesnost biti veća od onoga što su u Domu sportova prezentirali večernjakovci i Nijemci - odluka je pala u »fiksu« petog seta petog meča. No, nakon toliko muke nagrada je bila slatka - pobjeda i plasman u polufinale najelitnijeg europskoga klupskog natjecanja. </p>
<p>Situacija prije početka meča nije bila obećavajuća. Ovogodišnje veliko Večernjakovo pojačanje, Kinez Tan Ruiwu, nije se uspio oporaviti od gripe i Radanović je morao posegnuti za mladim Tomislavom Zubčićem kod kojeg je bio očit manjak iskustva. Trener hrvatskih prvaka nije htio riskirati s Kinezom da se bolest ne pogorša. No, baš kako je i sam Tan najavio, njegov su izostanak pokrili Zoran Primorac i Allan Bentsen. Zoki se u meču protiv Grenzaua našao u sasvim različitoj situaciji od one na koju je navikao ove sezone. Dosad su uglavnom Bentsen i Tan morali pokrivati njega, sada je on napokon preuzeo ulogu kakvu obično ima prvi igrač momčadi. Svoja je dva zadatka obavio besprijekorno, očito ga forma s Europskog prvenstva još uvijek i te kako drži. Nakon što je u reprizi četvrtfinala iz Aarhusa razbio Zoltana Fejer-Konnertha, isto je ponovio i u srazu s Lucjanom Blaszczykom. </p>
<p>»Obavili smo stvarno velik posao. Definitivno me još uvijek drži forma iz Aarhusa. Tan nam je nedostajao, s njim bi bilo mnogo lakše, ali i ovako je sve dobro završilo«, kazao je Primorac i okrenuo se polufinalu, u kojem će vjerojatni protivnik Zagrepčanima biti aktualni europski prvak i bivši Zokijev klub Charleroi. </p>
<p>»To će biti pravi spektakl. I prilika za 'osvetu' Saiveu za poraz u polufinalu EP-a«. </p>
<p>Allan Bentsen bio je danski junak u Aarhusu. Tri je puta donosio pobjedu svojoj reprezentaciji u odlučujućem petom meču, dobro je naučio kako se to radi i sada je to iskoristio protiv Grenzaua. Dokazao je da je psihički vrlo jak, vratio se nakon 1-2 protiv Fejer-Konnertha i nošen nikad glasnijim bodrenjem gledatelja uveo svoj klub u polufinale. </p>
<p>»Sigurno nisam igrao najbolje, ali psihički se osjećam sjajno. Uhvatili smo visoku razinu, uvijek netko drugi iskoči i ako tako nastavimo, ne znam tko će nas zaustaviti«, euforično je pričao Danac. </p>
<p>Večernjakovce sada još očekuje dvoboj protiv Ochsenhausena, koji neće ni o čemu odlučivati. Doduše, pobjedom bi Zagrepčani mogli do prvog mjesta u skupini, ali u tom slučaju i Niederösterreich mora izgubiti od Grenzauza, što i nije previše realno.</p>
<p> • Rezultati </p>
<p>Večernji list - Grenzau 3-2: Primorac – Fejer-Konnerth 3-0 (11-4, 11-3, 11-9), Bentsen – Blaszczyk 0-3 (4-11, 7-11, 7-11), Zubčić – Meng 2-3 (7-11, 11-5, 11-6, 4-11, 6-11), Primorac – Blaszczyk 3-0 (11-9, 11-7, 11-6), Bentsen – Fejer-Konnerth 3-2 (12-10, 7-11, 4-11, 11-8, 12-10); Ochsenhausen – Niederösterreich 1-3. </p>
<p>Redoslijed: Niederösterreich 8 bodova, Večernji list 8, Ochsenhausen 4, Grenzau 0</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Zagrebaši furiozno do finala i Ademara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pet su godina rukometaši Zagreba čekali europski finale i dočekali su ga u sezoni, u kojoj su se tome možda i najmanje nadali. No, i ovaj su put zagrebaši pokazali da su nepredvidiva momčad, koja može razočarati, ali i oduševiti kad se to najmanje od nje očekuje. A oduševili su u nedjelju navečer, kad su u uzvratu polufinala Kupa pobjednika kupova u svojem vjerojatno najboljem izdanju ove sezone jednostavno pomeli skopski Vardar s terena i s 34-26 (16-11) plasirali se u finale, u kojem će se ogledati sa španjolskim Ademarom iz Leona, za koji igra naš reprezentativac Petar Metličić.</p>
<p>Da Vardar sa svoja dva pogotka prednosti iz prve utakmice (23-21) u Zagrebu neće imati šanse, bilo je jasno nakon prvih 15 minuta utakmice, kad su zagrebaši imali osam pogodaka prednosti (11-3). U tri sljedeće minute Vardar je serijom 4-0 uspio smanjiti prednost, ali zagrebaši si ovaj put nisu dozvolili pad. Vratili su opet prednost na sigurnih pet-šest pogodaka i znali su je sačuvati do kraja. Štoviše, završilo je sa osam pogodaka prednosti, baš kako je prognozirao zagrebaš Lazo Majnov, a taj se optimizam i nije previše dopao Zagrebovim čelnicima. No, nakon utakmice Majnov je primao čestitke za dobru prognozu.</p>
<p>Vardar nije ponovio dobru igru iz prve utakmice, ali i da je odigrao bolje, ovako raspoloženom Zagrebu ne bi mogao ništa. Obrana je bila dobra, napad razigran, vratar Blažičko je obranio što je trebao... Koliko je dobro Zagreb odigrao, govori i podatak da je ovo prva Zagrebova ovosezonska europska utakmica u kojoj je hrvatski prvak postigao više od 30 pogodaka, dosad je najviše uspio dati 29.</p>
<p>»Tako bismo uvijek trebali igrati. Dobro, disciplinirano i borbeno, na trenutke čak i atraktivno. Veseli me što su moji rukometaši pokazali što sve lijepo rukomet nudi. Bili su odlični, svaki je igrač imao dobrih razdoblja«, govorio je oduševljeno Lino Červar, šef Zagrebove struke nakon utakmice.</p>
<p>Slavko Goluža je još jednom povukao momčad, zasluživši sve pohvale za igru i požrtvovnost. Isto ide i Igoru Voriju, a uz njih su u drugom poluvremenu stali Zvonimir Bilić i Zlatko Horvat. No, bilo bi nepošteno reći da su ostali samo statirali. Svako je ugradio dio truda za pobjedu, pogotovo u obrani. Da, bilo je lijepo gledati ovakav Zagreb, nadahnut i borben, kad njegova igra diže na noge. Finale Kupa pobjednika kupova je 30. travnja i 8. svibnja. To zagrebašima daje dva tjedna za nove pripreme.</p>
<p>»Ademar jest favorit, ali ne pobjeđuju favoriti uvijek. Imamo i mi svojih iznenađenja«, rekao je nasmijani Igor Vori. </p>
<p> • ZAGREB - VARDAR 34-26</p>
<p>Dvorana II Doma sportova</p>
<p>ZAGREB: Blažičko (13), Matošević (0), Pongračić 1, Goluža 8 (4), Vuković 1, Lelić, Kaleb 1, Špoljarić 3, Vori 7, Bilić 4, Štritof, Majnov 2, Horvat 7, Knez</p>
<p>VARDAR: Krasavac (8), Petkovski (2), Mitrović 2, Nedanoski 3, Laškoski 1, Stojanović 3, Anastasovski, Jonoski, Miricki, Markovski 7 (4), Stojčevski, Kolev 4, Tasevski, Kajganić 6 (1)</p>
<p>SUCI: Laursen i Nielsen (obojica iz Danske). GLEDATELJA: 2500</p>
<p>SEDMERCI: Zagreb 4 (4), Vardar 7 (5)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Zagreb 8 minuta (Vori, Špoljarić, Kaleb, Bilić), Vardar 16 minuta (Mitrović 2+2, Laškoski 2+2, Nedanoski 2+2, Stojanović, Miricki)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Igor VORI </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Zadrova košarka za dušu </p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Pobjeda košarkaša Zadra protiv Union Olimpije (71-66) nije momčadi iz Jazina donijela bitniji pomak na ljestvici Goodyear lige, ali je, kako ističe Giuseppe Gjergja, potvrdila da se zadarska košarka vraća korijenima. Što to znači? </p>
<p>»Igramo za dušu gledatelja, što je, po mom mišljenju, temeljni cilj svakoga kluba. Kad se uz to poslože i dobri rezultati, onda je zadovoljstvo još veće. Cijenim da je Zadar u ovosezonskom izdanju Goodyear lige ispunio cilj, plasirao se među osam najboljih klubova. Prema tome, svim smo kritizerima začepili usta, uz naglasak da bi se i hrvatska košarka dostojnije predstavila u ligi koja je opravdala svoje postojanje da su ostali igrali kao Zadar. Dobilo se mnogo kvalitetnih utakmica, u nekim se sredinama i broj gledatelja uvijek kretao između 5000 i 6000«, Mi u Zadru , također možemo biti zadovoljni posjetom, a naši navijači igrama momčadi koja je na pravi način predstavljala hrvatsku košarku. Odlično smo se nosili s klubovima koji su ove sezone igrali u Euroligi, konkretno Partizanom i Union Olimpijom, pa i Cibonom. Nećemo razočarati ni u četvrtfinalu protiv Partizana kazao je Gjergja. </p>
<p>Analiza svih Zadrovih utakmica otkriva da se, uz malo više postojanosti u igri, zadarski klub mogao primaknuti bliže vrhu i tako osigurati plasman u Uleb kup. Zadar je ostao bez tog europskog natjecanja, zbog čega je mnogo nezadovoljnih. </p>
<p>»Nitko ne bi bio sretniji od nas da smo uspjeli ostvariti i taj cilj, ali neke nam okolnosti nisu išle na ruku. Prije svega ozljeda ključnog igrača Kylea Hilla, kojeg na raspolaganju nećemo imati do kraja sezone. Moram priznati da je bilo i nekih čudnih rezultata, ali ne namjeravam nikoga optuživati, već istaknuti da smo sve imali u svojim rukama, no upropastili smo već dobivene utakmice i zbog toga trebamo žaliti. Iskazujem zadovoljstvo time što je Zadar na putu stvaranja momčadi koja će, vjerujem, kroz dvije godine ponovno biti član Eurolige«, kazao je Gjergja. </p>
<p>Ivan Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Podravka odškrinula vrata finala</p>
<p>NÜRNBERG (Od Vjesnikovog izvjestitelja)</p>
<p> – U dramatičnoj utakmici polufinala Kupa pobjednica kupova, s puno preobrata, Podravka Vegeta je u prvom dvoboju odigrala neodlučeno na gostovanju kod Nürnberga 31-31 (13-16). To znači da će Podravka sljedeće subote u Koprivnici igrati na pobjedu koja donosi plasman u finale. Podravka to sigurno može, uz manje pogrešaka i istu borbenost. Podravka je prvo poluvrijeme dobila sa 16-13, iako je imala i minus. U drugom poluvremenu odlično je branila druga Nürnbergova golmanica Gubova (12). Podravka je u 38. minuti imala vodstvo od 20-15, no nije bilo gotovo. Njemice su se vratile, ponajviše zbog Podravkinih pogrešaka u napadu. Tatari je dobila crveni karton u 45. minuti, a Naukovič čuvara. No, Podravkin trener Josip Šojat je koristio sve igračice koje je imao na raspolaganju. U 53. minuti bilo je 26-26, onda je Nürnberg uzeo vodstvo s po golom razlike, a Podravka izjednačavala. </p>
<p> • NÜRNBERG - PODRAVKA 31-31</p>
<p>Dvorana BBZ-a</p>
<p>NÜRNBERG: Harlander (7+1), Gubova (12), Tobiasz 6, Rohde, Ofenböck 8, Blacha 2, Christenau 7 (2), Simakova 4 (1), Schmid, Strass 2, Rösler 2, Dinis-Virtic</p>
<p>PODRAVKA VEGETA: Stančin (15+1), Galkina (0), Vresk 6, Tarle, Golubić, Palčić 3, Hodak 3, Zebić, Popović, Blažeković, Franić 3, Naukovič 8 (2), Tatari 3, Hrgović</p>
<p>SUCI: Judčic i Kot (obojica Bjelorusija). GLEDATELJA: 1500</p>
<p>SEDMERCI: Nürnberg 4 (3), Podravka Vegeta 4 (3)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Nürnberg 6 minuta (Tobiasz, Blacha, Christenau), Podravka Vegeta 12 minuta (Tatari 2+2, Palčić 2+2, Vresk, Franić). CRVENI KARTONI: Tatari (45 – grubost)</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Barbara STANČIN</p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Jug potvrdio svoju nadmoć</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Rezultati posljednjeg kola vaterpolske Superlige samo su potvrdili polufinalne parove doigravanja za prvaka. Prestiž u utakmicama bez značaja otišao je na stranu Juga i Primorja. Dubrovčani su nakon zagrebačkih 15-9 i u Kuparima s 11-6 nadigrali Mladost, dok je Primorje na gostovanju u Splitu s 7-5 pobijedilo Jadran. Doigravanje kreće 16. travnja prvim polufinalnim utakmicama u kojima se ogledaju Mladost – Primorje i Jug – Jadran.</p>
<p>»Kako utakmica nije imala nekakvog značaja, loše smo krenuli. Uz to, imali smo dvije teške utakmice prošlog tjedna, pa ni plivački nismo bili najbolji. Još kad su oni odvojili rano, sve je bilo gotovo«, rekao je kapetan Mladosti Vjekoslav Kobeščak.</p>
<p>Pitanje pobjednika rješeno je kada su jugaši poveli s 6-0, mladostaši su prvi pogodak postigli tek u 18. minuti. Tako su potvrdili odličnu formu uoči uzvrata četvrtfinala Eurolige, u kojoj na obnovljenom plivalištu u Gružu dočekuju Jadran iz Herceg Novog i brane 8-8 od prije dva tjedna.</p>
<p>»Jug je potvrdio da je najbolja momčad u Hrvatskoj. Trebali bismo pobijediti Primorje, što je moguće, iako će biti teško. Ali dobiti tri od pet utakmica protiv Juga«, zamislio se Kobeščak.</p>
<p>• Rezultati, 6. kolo, Superliga: Jug – Mladost 11-6, Jadran – Primorje 5-7; redoslijed: Jug 13, Mladost 8, Primorje 7, Jadran 2; Liga za ostanak: POŠK – Mornar 7-9, Medveščak – Šibenik 8-9; redoslijed: Mornar 11, Šibenik 10, Medveščak 9, POŠK 0.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="43">
<p>Manifestacije neposluha </p>
<p>Ulični prosvjedi šijita (koji čine 55 posto iračkog pučanstva) bili su iznimno dobro organizirani</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Stotine tisuća šijita, pristaša radikalnog ajatolaha Moqtade al Sadra, izašli su na ulice da bi na drugu godišnjicu pada Bagdada, odnosno režima Saddama Husseina zatražili povlačenje američkih snaga iz zemlje. </p>
<p>Bio je to prvi i dosad najspektakularniji prosvjed otkako je prošle godine ratoborni Al Sadr u ime Mahdijeve vojske potpisao primirje s aktualnim iračkim vlastima. Golema masa okupila se na Trgu Firdaus gdje je gromoglasno uzvikivala slogane protiv nazočnosti koalicijskih postrojbi predvođenih Amerikancima na iračkom tlu. Tom prilikom paljene su američke zastave i lutke američkog predsjednika Georgea W. Busha, britanskog premijera Tonyja Blaira, Saddama Husseina, ali i donedavnog privremenog iračkog predsjednika Iyada Alawija i drugih iračkih dužnosnika naklonjenih SAD-u. </p>
<p>Sudionici prosvjeda organizirali su i svojevrsno kazalište na asfaltu, prikazujući scene mučenja i zlostavljanja zarobljenih Iračana u zloglasnom američkom zatvoru Abu Ghraib. »Ne želimo prihvati okupacijske snage u našoj zemlji«, rekao je sudionik prosvjeda. Prema ocjeni jednog drugog Iračanina, Amerikanci ne žele napustiti Irak. On tvrdi da će to učiniti samo ako se uvjere da su njihovi naftni interesi potpuno sigurni. </p>
<p>Prosvjednici očito ne drže mnogo do toga što je šijitski predstavnik Ibrahim al Jaafari u četvrtak izabran za premijera. »Nitko ne može vjerovati tom čelniku sve dok se američke trupe nalaze na iračkom tlu«, rekao je jedan sudionik prosvjeda koji ujedno smatra da će terorizam u zemlji smjesta prestati ako se američke postrojbe povuku. »Tek tada Irak će biti slobodna zemlja«, zaključio je. </p>
<p>Izlazak šijita na ulice Bagdada (slični prosvjedi zabilježeni su i u gradu Ramadiju) nije usputna politička epizoda. Naime, Al Sadrovi pristaše dali su jasno do znanja da će se takve manifestacije neposluha nastaviti sve dok i posljednji američki vojnik ne napusti zemlju. Tek će se tada uspostaviti povjerenje u novoizabranu vladu i parlament.</p>
<p>Ulični prosvjedi šijita (čine u Iraku oko 55 posto stanovništva) bili izuzetno dobro organizirani. Nitko od sudionika nije nosio oružje. Sam Al Sadr pozvao je svoje sljedbenike da ne uzvraćaju na napade čak ni u slučaju ljudskih žrtava. Ta zapovijed je došla neposredno nakon ubojstva njegovog pomoćnika Sayeda Fadela al Shoqa koji se namjeravao pridružiti bagdadskim prosvjedima.</p>
<p>Izlazak šijita na ulice je vrlo znakovit. Došao je u kritičnom trenutku kad Busheva administracija pokušava učvrstiti vlast svojih političkih pristaša u Iraku. U svakom slučaju, sada se opravdano strahuje da bi »probuđena nacionalna svijest« o zajedničkom neprijatelju - Amerikancima - mogla dovesti do povezivanja šijita i sunita. Ako se to dogodi, Irak će pasti u ponor još goreg krvoprolića, poput vijetnamskog, čiji se kraj teško može nazrijeti. Zamjetna je ocjena nekih umirovljenih turskih generala prema kojoj su Amerikanci već izgubili irački rat. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Mirenje Indije i Kine </p>
<p>Kineski premijer Wen Jiabao u četverodnevnom posjetu Indiji s paketom inicijativa za poboljšanje odnosa i što uspješnije suparništvo sa SAD-om</p>
<p>Indija je počela graditi svoj prvi nosač zrakoplova - poruka ne samo Amerikancima, nego i Kinezima</p>
<p>Kineski premijer Wen Jiabao stigao je u subotu u četverodnevni posjet Indiji s paketom inicijativa koje bi te dvije zemlje s više od trećine stanovništva svijeta trebale zbližiti više nego ikad u prošlosti. I omogućiti im da se što uspješnije nose s Amerikancima koji u posljednje vrijeme također sve ozbiljnije shvaćaju te dvije goleme zemlje (zajedno 2,3 milijarde stanovnika). </p>
<p>Geopolitika i geoekonomija natjerale su donedavne neprijatelje Indiju i Kinu na pomirenje pa i suradnju. Obje pokazuju spremnost da riješe desetljećima duge granične sporove zbog kojih su i ratovali. Najavljuju dogovor zasad samo o načelima kojih bi se pridržavali pri rješavanju spornih 38.000 četvornih kilometara na obroncima Himalaja. Potpisat će sporazume o slobodnoj trgovini, jačanju gospodarske suradnje na nizu području od automobilske industrije, jačanja zračnog prometa do visoke tehnologije. Razmišljaju čak i o zajedničkom cjevovodu kojim bi nafta i plin iz Irana, preko Pakistana i Indije išli sve do Kine. Očekuje se da će Kina podržati - ili barem dati na znanje da podržava - nastojanja Indije da u predstojećoj reorganizaciji Ujedinjenih naroda postane stalnom članicom Vijeća sigurnosti. </p>
<p>Tibet je stalni iritans u njihovim odnosima od 1959., kada je - poslije neuspjele pobune - Dalaj lama s tisućama svojih pristalica pobjegao u Indiju, odakle od tada djeluje. Poslije više desetljeća protivljenja kineskom svojatanju Tibeta, indijska vlada je 2003. priznala da je Tibet dio Kine. No, ostale su razlike povodom zahtjeva za većom autonomijom i vjerskim slobodama u Tibetu, kao i o statusu nekih 160.000 tibetanskih izbjeglica u Indiji. </p>
<p>U ozračju poboljšanja odnosa u tom dijelu svijetu, Kinezi su izrazili zadovoljstvo u povodu najnovijih znakova popuštanja napetosti između Indije i njenog tradicionalnog protivnika Pakistana. U dosadašnjim nadmetanjima u tom trokutu, Kina je podržavala Pakistan. Štoviše, od njega je dobila dio na sjeveru spornog Kašmira, pokrajine zbog koje su Indija i Pakistan već dvaput ratovali, a 2002. bili i na rubu trećeg rata. </p>
<p>Usprkos nastojanjima Indije i Kine da im odnosi budu što bolji i da se uklone moguće zapreke, neugodni nesporazumi uvijek mogu lako izbiti. Neki incident na spornim područjima uz granice, ili povodom Tibeta, pa i Nepala, brzo može obnoviti napetosti i razbuktati nacionalističke strasti, što bi sve uspješniju suradnju vrlo brzo moglo preobratiti u opasno nadmetanje. Upravo drugog dana Wenova posjeta, Indija je objavila da počinje graditi svoj prvi nosač zrakoplova. Što sigurno nije slučajno i može se shvatiti kao poruka ne samo Amerikancima, nego i Kinezima, čija ratna mornarica prijeteći jača, pa i kao utjeha indijskim nacionalistima, protivnicima pomirenja s Kinom i Pakistanom.</p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Diplomatska misija SPC-a</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Upravo okončani sedmodnevni posjet visokog izaslanstva Srpske pravoslavne crkve Washingtonu predstavlja logičan završetak višemjesečne inicijative kojom je SPC uspio istisnuti službeni Beograd i nametnuti se kao partner međunarodnoj zajednici u predstojećim razgovorima o konačnom statusu Kosova. Izaslanstvo na čelu sa episkopom zahumsko-hercegovačkim Grigorijem uvjerilo je američke sugovornike da srbijanske vlasti nisu sposobne osmisliti ozbiljnu strategiju za razgovore sa Prištinom, a i nemaju gotovo nikakav utjecaj na preostalo nealbansko stanovništvo, dok SPC ima načina, volje i legitimiteta da se upusti u nacionalni posao od vrhunskog značaja.</p>
<p>Počelo je kao kuriozitet: kratka vijest o tome da neki predstavnici klera idu u posjet Washingtonu. Ispostavilo se, međutim, da je ono na što se u Beogradu gledalo kao na bočnu diplomatsku akciju, pomoć Crkve vladinom konceptu »više od autonomije, manje od neovisnosti« za Kosovo, zapravo tajno osmišljena solo točka Sinoda SPC-a koja značajem nadilazi sve aktivnosti državnih dužnosnika i institucija na unapređivanju odnosa sa SAD-om poslije 5. listopada 2000. godine. Nije samo stvar u tome što je izaslanstvo imalo prijem kod predsjednika Georgea W. Busha, koga Marović, Tadić, Vujanović i Drašković viđaju na sahrani Svetog Oca, a Koštunica i Đukanović eventualno za govornicom Opće skupštine UN-a. Svi su ostali iznenađeni »kopernikanskim obrtom« u kojem SPC stavlja svoje nagomilane probleme na stranu, okreće se Washingtonu, mjesecima priprema posjet, mimo javnosti pregovara s privremenim kosovskim institucijama o obnovi vjerskih objekata i s potpisanim sporazumom upućuje izaslanstvo u SAD.</p>
<p>Da je SPC logičan partner u pregovorima o budućnosti Kosova, Amerikanci su počeli razumijevati nakon prošlogodišnjih izbora (22. listopada) koje su Srbi bojkotirali, vodeći se pozivom patrijarha Pavla. Američka administracija je došla do zaključka da službeni Beograd opstruira svaki korak naprijed te da se sa Srbima treba pregovarati samo o zaštiti kulturne baštine i životu u enklavama koje funkcioniraju kao crkvene općine. </p>
<p>Na inicijativu State Departmenta, uspostavljen je tajni dijalog preko provjerenih ljudi. U Washingtonu u prvo vrijeme nisu vjerovali u stupanj kooperativnosti SPC-a. Kad je postalo jasno da zbog ostvarenja vlastitih interesa Sinod ne strepi ni od pregovora sa vladom Ramusha Haradinaja, kojom su u Beogradu plašili djecu, stigao je poziv iz Bijele kuće. Za šefa izaslanstva određen je episkop zahumsko-hercegovački Grigrije, učenik i nasljednik episkopa Atanasija Jevtića poznatog po antiamerikanizmu. No, SPC je pokazao da je posao - posao, a protucivilizacijsko djelovanje proizvod subjektivnih strasti.</p>
<p>Visoko izaslanstvo SPC-a u Washingtonu lobiralo za konačni status Kosova</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Obljetnica oslobođenja Buchenwalda </p>
<p>WEIMAR</p>
<p> - Gotovo 550 bivših logoraša okupilo se u nedjelju u Weimaru, u istočnoj Njemačkoj, na svečanom obilježavanju 60. godišnjice oslobođenja nacističkog koncentracijskog logora Buchenwalda u kojem je ubijeno 56.000 ljudi. Riječ je o prvoj svečanosti na kojoj se kolektivno obilježava oslobađanje svih nacističkih koncentracijskih logora. Svečanost organizirana u kazalištu u Weimaru počela je koncertom klasične glazbe, a okupljenima su se obratili njemački kancelar Gerhard Schröder te predsjednik njemačkog Nacionalnog židovskog vijeća Paul Spiegel. »Sjećanje na razdoblje nacional-socijalizma, rat, genocid i zločine dio su našeg nacionalnog identiteta. To je stalna moralna odgovornost«, rekao je socijal-demokratski kancelar pred 550 bivših zatvorenika tog logora u kojem je ubijeno 56.000 ljudi.</p>
<p> »Mi ne želimo i nećemo dozvoliti da nepravda i nasilje, antisemitizam, rasizam i mržnja prema strancima jednog dana ponovno imaju dobiju šansu«, dodao je Schroeder. [dpa/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Pavković netragom nestao</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iako je njegovo izručenje posljednji uvjet za dobivanje Studije o izvedivosti pridruživanja SCG, haaški optuženik u bijegu, general Nebojša Pavković i dalje je nedostupan državnim organima. Srbijanska policija i sigurnosne službe dobile su naredbu da bivšeg zapovjednika Glavnog stožera JA »pronađu kako znaju i umiju«.</p>
<p>Pavković je netragom nestao prošlog ponedjeljka, kad se javio svom odvjetniku da je »na produženom vikendu kod prijatelja u vikendici«. Vikend se malo odužio i mogao bi pokvariti posao službenom Beogradu koji se nada da će Europska komisija u utorak usvojiti preporuku Vijeću ministara EU da 26. travnja odobri Studiju o izvedivosti. U javnosti postoji više teorija o tome gdje se Pavković krije. Policija, koja je pretresla više poznatih adresa, tvrdi da će ga uskoro pronaći, ali ima i onih koji vjeruju da ga krije jedna od sigurnosnih službi, čime se potraga značajno otežava.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Premlaćivanje žene za tisuću kuna </p>
<p>Svaka je treća žena u nas doživjela neki oblik fizičkog zlostavljanja. Kad se to usporedi s brojem kreveta namijenjenih žrtvama, dolazi se do skandalozne računice - na jedan »sigurni krevet« pretendira oko 14.000 hrvatskih žena</p>
<p>Nedavno trostruko ubojstvo u Petrinji samo je vrh ledenog brijega problema koji Hrvatska, čini se, pokušava riješiti samo na deklarativnom planu. Obiteljsko nasilje i nasilje nad ženama i djecom nezaustavljivo raste. U prva tri mjeseca 2005. godine je dvostruko učestalije u odnosu prema istom razdoblju 2004. godine. </p>
<p>Posljednji dokument koji je Vlada predstavila javnosti u studenom prošle godine - Nacionalna strategija o zaštiti od nasilja u obitelji - zasad je samo mrtvo slovo na papiru. Jedan od ključnih prijedloga Strategije trebalo bi biti osnivanje obiteljskih sudova do lipnja 2006., što je u ovom trenutku prilično teško očekivati. Naime, obiteljski sudovi, ili odjeli pri redovitim sudovima, trebali su se uspostaviti do početka ove godine, no pravosuđe je veoma nedvosmisleno poručilo da to nije u stanju učiniti. Od uspostave Ministarstva obitelji održano je i nekoliko okruglih stolova o toj temi, čiji su se zaključci najčešće svodili na ono što bi trebalo napraviti. Obećane su i izmjene i dopune SDP-ova Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji donesenog u ljeto 2003., koji se u jednom dijelu pokazao neprovedivim, no to se do danas nije dogodilo. </p>
<p>Taj je Zakon, doduše, prvi put u povijesti zatražio izdvajanje nasilnika iz obitelji, ali sankcije predviđene za one koji za zlostavljanje znaju ali ga ne prijavljuju (na primjer liječnike), nikada nisu zaživjele. Problem tog zakona očituje se također u tome što se sporovi za obiteljsko nasilje, umjesto pred kaznenim, vode na prekršajnim sudovima, iako ih neki od tih sudova, na primjer Visoki prekršajni sud u Zagrebu, rješavaju prilično brzo.</p>
<p>To podrazumijeva gotovo simbolične kazne pa se premlaćivanje žene najčešće sankcionira novčanom kaznom od tisuću kuna ili, u još gorem slučaju, samo uvjetnom kaznom zatvora. Kazneni zakon predviđa ozbiljnije sankcije, no žena koja živi sa zlostavljačem prvo ročište obično čeka između dvije i tri godine, što, prevedeno na jezik nasilja, znači da će u međuvremenu barem četiri-pet puta završiti na Hitnoj.</p>
<p>Iako su, osim tog zakona, od uspostave hrvatske države doneseni i Zakon o obiteljskim odnosima i Zakon o ravnopravnosti spolova, a Kazneni zakon izmijenjen i dopunjen, obiteljsko nasilje nije stavljeno pod kontrolu. Na nesrazmjer između dobre legislative i dramatične stvarnosti u siječnju je u New Yorku upozorio i Odbor za ukidanje svih vrsta diskriminacije nad ženama Ujedinjenih naroda, posebno upozoravajući na rastuću stopu nasilja u obitelji.</p>
<p>Jedna od najvećih prepreka smanjenju broja žrtava obiteljskog nasilja jest to da u Hrvatskoj u ovom trenutku postoje samo tri sigurne kuće, Autonomna ženska kuća u Zagrebu sa 29 kreveta i dvije manje u Splitu i Karlovcu.</p>
<p>Ako se podatak posljednjeg istraživanja, koje je provela Autonomna ženska kuća, prema kojem je u Hrvatskoj čak svaka treća žena doživjela neki od oblika fizičkog zlostavljanja, usporedi s brojem kreveta namijenjenih žrtvama, dolazi se do skandalozne računice - na jedan »sigurni krevet« pretendira oko 14.000 hrvatskih žena!</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Djeca pod pritiskom</p>
<p>Roditeljski se problemi prenose i na djecu koja često reagiraju sve lošijim školskim uspjehom. Tada je najbolje da zajedno potraže psihološku pomoć u savjetovalištu</p>
<p>»Prelaskom iz osnovne u srednju školu osjetio sam veliki pritisak, više nisam bio u stanju učiti, a roditelji su to od mene zahtijevali. Bio sam demotiviran lošim ocjenama, što se kasnije odrazilo i na moj opći uspjeh nakon završenog prvog razreda u Prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji. Moji roditelji nisu razumjeli kakav mi je šok bio prelazak iz osnovne u srednju školu, do tada odlikaš postao sam učenik s problemima. Puko sam.« Priča je to, sada već tridesetogodišnjeg Marija, koji je zbog pritiska i nerazumijevanja roditelja pomoć u učenju morao zatražiti kod psihijatra. Nažalost u njegovo vrijeme, nije postojao Modus, središte za psihološku pomoć djece, mladih i obitelji, pa je Mario prve odgovore na svoje probleme dobio u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež na Radničkom dolu. </p>
<p>Ponukani njegovim primjerom i sve više opterećene djece, koja pred pritiskom roditelja nerijetko zapadaju u krizna psihološka stanja, potražili smo odgovore u Modusu. Marijana Smerić-Pecigoš, psihologinja i voditeljica Modusa, objasnila je da pri problemima učenja, često ne nedostaje strategija učenja nego je razlog problematična obiteljska podloga koja se manifestira kao pad školskog uspjeha. Zanimljivo je da psihološku pomoć za svoje dijete traže isključivo roditelji nezadovoljni školskim uspjehom, a djeca u Centar dolaze samoinicijativno u srednjoškolskoj dobi i uključuju se u programe »Kako da učenje ne bude mučenje«. </p>
<p>»Nakon inicijalnog razgovora s psihologom upućujemo djecu u Savjetovalište, gdje je iznimno važno i sudjelovanje njihovih roditelja«, ističe Marijana Smerić-Pecigoš. Kada se u djeteta otkrije nedostatak koncentracije i demotivacije, savjetuje im se program » Kako da učenje ne bude mučenje«.On obuhvaća deset radionica za dijete i radionicu za roditelje. </p>
<p>»Cilj programa je da dijete prihvati strategije učenja vremenskom organizacijom planiranja gradiva, koncentracije i motivacije na pojedine, problematične predmete.« Sama se strategija sastoji od izrade dobrih bilježaka, tzv. dobrog šalabahtera. Djecu se upućuje kako da označuju gradivo, zatim kako da uče računalne predmete, strane jezike i slično. </p>
<p>Završenoj temi »Trema i odgovaranja« posvećuje se najviše pozornosti. U djeteta se smanjuje napetost i trema pri usmenom i pismenom ispitivanju. Najviše je djece koja imaju ispitnu anksioznost. Dijete ne može pokazati ono što je naučilo, svoje znanje. Takva djeca polaze i zasebnu radionicu »Trema« i uključuju se u individualne programe.</p>
<p>U sklopu radionice »Kako da učenje ne bude mučenje«, zastupljena je i posebna roditeljska radionica u kojoj se roditeljima otkrivaju uzroci i znaci demotivacije, te ih se upućuje na problem njihova djeteta.</p>
<p>Nakon deset radionica, koje se odvijaju jedanput tjedno, organiziraju se susreti s djecom u programu, gdje se prati što je dijete tijekom programa od strategija učenja primjenjivalo i kako su se te metode odrazile na njegov školski uspjeh.</p>
<p>»Školski je neuspjeh nešto na što roditelji brzo reagiraju i brzo uoče, a upravo on može upozoriti na druge, važnije, promjene u djeteta, na što, nažalost, roditelji ne reagiraju. Vrlo često lošim školskim uspjehom dijete signalizira da se nešto događa u njegovoj obitelji.« </p>
<p>U tom slučaju strategije učenja nisu jedine koje pomažu nego je djetetu i roditelju potrebno Savjetovalište u kojem se rješavaju problemi. Veliki se problemi uočavaju pri prelasku iz četvrtog u peti razred osnovne škole, kada se dijete mora suočiti s više nastavnika i školskih predmeta. </p>
<p>U nekim je školama Modus održao stručna predavanja za roditelje kako bi upozorio na moguće ili postojeće probleme njihove djece.</p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Četiri osobe poginule, osmero ozlijeđeno</p>
<p>Najveći se broj nesreća dogodio zbog neprilagođene brzine prilikom čega su vozači gubili kontrolu nad upravljačem</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na hrvatskim se prometnicama tijekom proteklog vikenda dogodilo nekoliko prometnih nesreća u kojima su četiri osobe poginule, a osmero ih je ozlijeđeno.</p>
<p>U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u subotu nešto prije ponoći u zagrebačkoj Tomislavovoj ulici poginuo je vozač »opela« Dario Kresl (36).</p>
<p>Do, nesreće je, naime, došlo kad je Kresl na kolniku Tomislavove ulice započeo pretjecanje dva vozila ispred sebe. Tom je prilikom zbog neprilagođene brzine izgubio kontrolu nad upravljačem, skrenuo ulijevo, sletio s kolnika udarivši u metalne stupiće te kontejner za papir. Od siline udarca »opel« se prevrnuo na lijevu bočnu stranu, a vozač je ispao iz vozila i na mjestu poginuo. Teške tjelesne ozljede zadobila je 24-godišnja suputnica, a liječnička joj je pomoć pružena u KB Sestara Milosrdnica.</p>
<p>Još jedna prometna nesreća s poginulom osobom dogodila se u subotu. Naime, motociklist Mirko Perić(17) poginuo je u teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila na cesti u Glavicama Donjim kod Sinja. Naime, mladi se nogometaš vozio na mopedu »piaggio« prema Sinju nakon završetka utakmice NK »Glavice« i NK »Mravinci«, te je u jednom trenutku izgubio kontrolu na skliskom kolniku i udario u zid vrata pored dijela vrlo nepregledne ceste u Glavicama Donjim. Teže tjelesne ozljede, prijelom noge, zadobio je Perićev suvozač, vršnjak i prijatelj Kristijan Žigo. </p>
<p>Također u subotu je državljanin SCG poginuo u teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila oko 3.50 sati na državnoj cesti Zagreb-Bajakovo. Naime, Nenad Simović (30), suvozač u osobnom automobilu »BMW« talijanskih registracijskih oznaka poginuo je na mjestu, dok je teške tjelesne ozljede zadobio vozač Novica Petrović (25), također državljanin SCG. Kako je priopćila PU vukovarsko-srijemska, do nesreće je došlo kada se osobno automobil »BMW« pri punoj brzini zabio u stražnji dio tegljača koji je u 2 kilometra dugoj koloni vozila čekao na graničnom prijelazu Bajakovo na izlazak iz RH. Pretpostavlja se da je vozač »BMW-a« zaspao za volanom. Vozaču Novici Petroviću pružena je medicinska pomoć u Općoj bolnici u Vinkovcima. U teškoj prometnoj nesreći koja se pak dogodila u subotu oko 18 sati poginuo je sedamdesetšestogodišnji Petar Janković. Nesreća se dogodila u Martinkovcu nedaleko od Varaždinskih Toplica, kada je Janković je iz još nepoznatih razloga automobilom sletio s ceste u jarak, a obdukcija bi trebala pokazati od čega je umro. </p>
<p>U nedjelju se dogodila i teška prometna nesreća u kojoj su ozlijeđena tri mladića. Naime, u nesreći u 4.30 u Ulici sv. Ćirila i Metoda, dva su mlada Pazinjana teško, a jedan lakše ozlijeđeni. Vozeći »Renault 19«, pulskih registarskih oznaka, u pravcu Ulice 43. istarske divizije, 20-godišnjak iz Pazina izgubio je kontrolu nad vozilom, prešao na suprotni trak i udario u teretno vozilo »Mercedes Sprinter«, pulske registracije, koje mu je dolazilo u susret. Kod vozača »Mercedesa«, koji je ostao neozlijeđen, nije ustanovljen alkohol u krvi, a od trojice mladića iz »Renaulta« u Općoj bolnici Pula, gdje im je pružena liječnička pomoć, uzeti su uzorci krvi i urina na ispitivanje. Zbog teških tjelesnih ozljeda, vozač i suvozač, koji je sjedio na zadnjem sjedištu, zadržani su na odjelu intenzivne njege. S teškim ozljedama glave taj je suvozač u opasnom stanju i liječnici se bore za njegov život. Radi očevida, koji je obavio istražni sudac Stanić, Ćirilometodska ulica bila je tri sata zatvorena za promet. Mladi vozač, koji je nesreću skrivio, dobit će kaznenu prijavu. </p>
<p>U subotu su se na zagrebačkom području dogodile i dvije prometne nesreće s ozlijeđenim osobama. Oko 17.30 sati na Mostu mladosti došlo je do lančanog sudara kombija »iveco«, »opel astre« i »yuga«, kojom prilikom je jedna osoba lakše ozlijeđena. Uzrok nesreće bila je neprilagođena brzina kretanja i mokri kolnik.</p>
<p>U subotu, pak, oko 21.45 sati još uvijek nepoznati vozač je u Golobreškoj ulici kod kućnog broja 13 prednjim dijelom automobila nepoznate marke pogazio 31-godišnjeg pješaka.</p>
<p>Nakon naleta nepoznati vozač je pobjegao s mjesta događaja, a da ozlijeđenom nije pružio pomoć niti pozvao hitnu i policiju. Pješak je zbog teških ozljeda opasnih po život prevezen u KBC Zagreb, gdje je i zadržan na liječenju. Policija, jedan kasnije uspjela pronaći odbjeglog vozača. Radi se, naime, o 24-godišnjaku koji je za vrijeme nesreće upravljao »opel asconom« zagrebačkih registracijkih oznaka. Nad njim je trenutno kriminalistička obrada, a njegov automobil se vještači.</p>
<p>[G.Č., D.K, N.M., V.M., M.Z.]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Preminula talijanska državljanka napadnuta na opatijskim stepenicama</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Bruna Falezza (71), talijanska državljanka iz Verone koja je bila žrtva razbojstva 30. ožujka u Opatiji kada je zadobila teške ozljede glave, preminula je jučer u KBC-u Rijeka. Falezza se toga dana nešto iza pola noći s još dvije starije Talijanke vraćala u Hotel Imperial kada su ih na stubištu ispred hotela napala dva nepoznata muškarca. Gurnuli su ih na tlo i oteli im torbice s dokumentima i novcem oštetivši ih za ukupno 20.000 kuna. Nesretna starica pala je niz stubište i ozlijedila glavu. U bolnicu je prevezena u komatoznom stanju. Liječnici su je pokušavali vratiti iz kome sve do subote kada je preminula. U napadu je još jedna Talijanka lakše ozlijeđena. Policijska uprava primorsko-goranska formirala je poseban istražiteljski tim ne bi li pronašli počinitelje, ali rezultata za sada nema. </p>
<p>Napada na strane državljane tada su uz šokirane opatijske stanovnike komentirali mnogi Hrvati navodeći kako je to velika mrlja za naš turizam, i kako to zasigurno neće privući strane turiste. Direktor glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice tada je komentirao kako je napad na talijanske državljanke sramota za Hrvatsku.[D.H.]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>»Winchesterkom« pokušao otjerati iznuđivača</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbog sumnje da su počinili protupravnu naplatu na štetu V.C. (52), velikogorički policajci kazneno su prijavili Z.P. (46) i Z.B. (35). V.C. je pak prijavljen zbog dovođenja u opasnost.</p>
<p>Policija je priopćila kako su se u subotu oko 13.30 sati osumnjičeni dovezli »mercedesom« zagrebačkih registracijskih oznaka do obiteljske kuće V.C u Ulici Šandora Breščenskog u Velikoj Gorici kako bi iznudili neplaćeni dug. Z.P. je odmah po dolasku do kuće V.C. tražeći da mu vrati dug od 15.000 kuna. Šogorica vlasnika kuće odgovorila mu je kako ga trenutno nema kući, što ga je razljutilo pa je otišao iza kuće i uzeo motornu pilu, električni mikser za miješanje boja i još nekoliko alata kao određenu kompenzaciju za neplaćeni dug. U tom trenutku je iz kuće izašao V.C. i iz puške marke »winchester«, za koju ne posjeduje dozvolu ispalio dva hica u smjeru gdje je stajao Z.P. </p>
<p>No, njega to nije uplašilo, već je prišao V.C. i započeo tučnjavu. Uskoro su obojica pala na pod, pa je Z.P u pomoć prišao Z.B. i V.C. oduzeo pušku i ubacio je u prtljažnik »mercedesa«. V.C. je nakon toga otišao u kuću, a dvojica osumnjičenih iza kuće odakle su uzeli još dvije plinske boce koje su htjeli staviti u prtljažnik.</p>
<p>No, tad su pristigli policajci te su svu trojicu sudionika priveli u policijsku postaju na kriminalističku obradu tijekom koje je utvrđeno kako su Z.P. i Z.B. počinili protupravnu naplatu, dok je V.C. hicima iz »winchesterke« doveo u opasnost Z.P.</p>
<p>Sva trojica su kazneno prijavljena nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Pronađen mrtav u kupaonici</p>
<p>Mrtvo tijelo dvadesetsedmogodišnjeg Vladimira D. pronađeno je u subotu popodne u kupaonici njegovom domu u Varaždinu. Mladić je bio liječeni ovisnik na heptanonskoj terapiji, koju je, navode policajci, zloupotrijebio, pa si je otopinu heptanona injektirao. Istražni sudac zatražio je obdukciju. I u stanu na riječkoj adresi Šetalište 13. divizije 4 u subotu je oko 22 sati pronađeno mrtvo tijelo Edgarda Butkovića (28) iz Rijeke. Tijelo su pronašli članovi njegove obitelji i odmah pozvali Hitnu pomoć. Liječnici Butkoviću nisu mogli pomoći već samo utvrditi smrt. Pored njega pronađena je inzulinska šprica, a kako je od ranije poznat policiji kao ovisnik o opojnim drogama uzrok smrti je najvjerojatnije predoziranje. Po nalogu istražnoga suca u riječkom Zavodu za sudsku medicinu obavit će se obdukcija tijela. [D.H., M.Z.]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Nožem opljačkao ljekarnu</p>
<p>Prijeteći nožem nepoznati je razbojnik u subotu oko 15 sati ušao u ljekarnu u zadarskoj Molatskoj ulici i uzeo novac iz blagajne. Razbojnik nije bio maskiran, nego je prijeteći nožem prišao ljekarnici i prisilio je da legne na pod te je nakon toga uzeo 700 kuna. Pobjegao je u nepoznatom pravcu, a policija za njim traga. [M.V.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="55">
<p>Meso nikad skuplje: juneći biftek stoji čak 124 kune</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Za razliku od prijašnjih godina, kada se na početku travnju snizila cijena teladi na domaćem tržištu, ove je godine i dalje u porastu, kaže se u najnovijem izvješću Tržišno-informacijskog sustava u poljoprivredi (TISP) pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.</p>
<p>Trenutačno je cijena teladi 24 kune po kilogramu, što je 34,65 posto više od lanjske cijene u istom promatranom razdoblju. Prosječna cijena teladi u prvom tromjesečju ove godine najviša je u posljednjih devet godina. Najniža cijena teladi - 20 kuna po kilogramu - zabilježena je u Ivancu, a najviša - 29 kuna po kilogramu - u Gospiću.</p>
<p>Što se tiče junećeg bifteka, u Koprivničko-križevačkoj i Međimurskoj županiji njegova je cijena čak 124 kune.</p>
<p>Ništa bolja nije ni prosječna cijena u cijeloj zemlji; riječ je o maloprodajnim cijenama mesa i mesnih prerađevina.</p>
<p>Nakon pada potražnje odojaka u veljači, u ožujku je ona opet u porastu, no ponuda uglavnom ne zadovoljava povećanu potražnju za njima. Trenutačno se odojci uglavnom prodaju po prosječnoj cijeni od 18,49 kuna po kilogramu, koja je 68,7 posto viša od lanjske u istom promatranom razdoblju. Od 1997. do danas to je najviša zabilježena cijena. Iznimka je 2002., kada su se odojci prodavali po cijeni od 19,24 kune po kilogramu. U TISP-u očekuju da će u sljedećih mjesec dana cijena odojaka i dalje rasti, dok bi cijena janjadi, uz veću ponudu, trebala biti niža.</p>
<p>Ponuda i potražnja svinja na domaćem tržištu nije velika, a cijene su i dalje znatno veće u odnosu na posljednje dvije godine. Trenutačno se svinje prodaju po cijeni od 12 do 15 kuna po kilogramu. Prosječna cijena svinja je 11,82 kune po kilogramu i viša je od lanjske čak 3,48 kuna po kilogramu. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>HEP će u gradnju dviju elektrana uložiti 135 milijuna eura </p>
<p>U HEP-u se, saznajemo, priprema i dokumentacija za proširenje termoelektrana u Osijeku i Sisku novim plinskim blokovima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska elektroprivreda će u gradnju dviju novih elektrana uložiti oko 135 milijuna eura, potvrdio je Nadzorni odbor HEP-a odluku Uprave te tvrtke.</p>
<p>Do kraja ove godine trebale bi biti gotove sve pripreme kako bi početkom 2006. počela gradnja HE Lešće kod Ogulina. </p>
<p>Planirano je da gradnja ove prve nove hidroelektrane u Hrvatskoj nakon 1987. godine traje tri i pol godine. Elektrana će imati snagu od 42 megavata, a godišnje bi prosječno trebala proizvoditi 98 gigavatsati struje. </p>
<p>HEP će u njenu gradnju uložiti oko 65 milijuna eura, a većinu novca planiraju osigurati iz vanjskih izvora.</p>
<p>U gradnju novog plinskog bloka u zagrebačkoj termoelektrani-toplani, snage 100 megavata električne energije i 80 megavata toplinske uložit će oko 70 milijuna eura, od čega će značajan dio osigurati sami. Taj blok će zamijeniti postojeći dotrajali blok izgrađen još 1962., snage 32 megavata. Planirano je da novi blok godišnje proizvodi 750 gigavatsati električne i 250 gigavatsati toplinske energije.</p>
<p>Nakon dovršenja dokumentacije i priprema, rušenje postojećeg bloka počet će na kraju sljedeće sezone grijanja, a gradnja novog trajat će oko tri godine.</p>
<p>Izuzme li se dovršetak termoelektrane Plomin 2 i prije nekoliko godina izgrađen zamjenski blok u zagrebačkoj termoelektrani-toplani, ovo će biti prve elektrane izgrađene u Hrvatskoj nakon 18 godina.</p>
<p>Osim priprema za gradnju tih dviju elektrana priprema se dokumentacija za proširenje termoelektrana u Osijeku i Sisku novim plinskim blokovima. Za TE Sisak se očekuje i završetak pregovora o povratu ruskog klirinškog duga koji će se, prema najavama, dijelom vraćati i isporukama energetske opreme. Pri kraju je i revitalizacija velikih hidroelektrana Zakučac i Peruča.</p>
<p>Budući su svake zime uobičajeni problemi zbog nestašice plina nameće se pitanje kako će HEP osigurati taj sve traženiji energent i za novi blok zagrebačke TE-TO. Međutim, u HEP-u objašnjavaju da neće trebati osiguravati dodatne količine plina jer je riječ o zamjenskom bloku. Ali upozoravaju da im već nekoliko godina za redom, zbog nestašica, Ina zimi isporučuje manje količine od ugovorenih što će se vjerojatno riješiti tek kad se pojavi još neki dobavljač plina. U HEP-u najavljuju da je to tek početak gradnje niza novih elektrana kako bi se osiguralo dovoljno struje za sve veću potrošnju.</p>
<p>Nije isključeno da će se osim njih pojaviti i drugi ulagači u gradnju elektrana. Naime, novi Zakon o tržištu električnom energijom omogućava svim tvrtkama koje imaju dozvolu regulatornog tijela za proizvodnju električne energije da krenu u gradnju elektrana. </p>
<p>Naravno, pod uvjetom da zadovolje sve uvjete za dobivanje odobrenja od Ministarstva gospodarstva.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Hrvatski turizam na vrhu svjetske ljestvice</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Turizam u Hrvatskoj u sljedećih će deset godina bilježiti prosječnu godišnju stopu rasta od 7,8 posto, procjenjuje Svjetsko vijeće za turizam (World Travel and Turism Council), prema čemu je Hrvatska među 174 zemlje zauzela peto mjesto na ovogodišnjoj ljestvici najbrže rastućih turističkih gospodarstava svijeta, objavljenoj na godišnjem summitu održanom ovog vikenda u New Delhiju. Crna Gora drugu godinu za redom drži prvo mjesto na ljestvici sa stopom rasta od 9,9 posto, a slijede Kina, Indija i Reunion. Među bolje pozicioniranim mediteranskim receptivnim tržištima, Španjolska je na 43. mjestu s rastom od 5,9 posto. </p>
<p>Za ovu godinu WTTC u Hrvatskoj očekuje rast ukupne potrošnje u turističkoj industriji (uključujući i kapitalna i razna državna ulaganja) od 4,9 posto, prema čemu smo na 124. mjestu. Međutim po apsolutnom iznosu - WTTC ga za 2005. procjenjuje na 11,1 milijardu dolara - Hrvatska je zauzela 48. mjesto. Najveće tržište je SAD (1,59 bilijuna dolara), a Italija je na šestom mjestu (272,8 milijardi dolara), Španjolska na osmom (245,5 milijardi), Turska na 21. (45,9 milijardi), a Grčka na 25. sa 38,8 milijardi dolara. </p>
<p>WTTC predviđa kako će nedavni tsunami turističku industriju stajati tri milijarde dolara. Broj zaposlenih u turizmu u svijetu će se u 2005. povećati za 2,1 milijun na 74,2 milijuna (ili 2,8 posto svih radnih mjesta u svijetu), dok će zajedno s radnim mjestima koja turizam neizravno stvara ta brojka porasti za 6,5 na 221,6 milijuna (8,3 posto). [P. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>U godini dana 16 slučajeva snimanja kartica</p>
<p>Krivotvorenim karticama, kažu u Ministarstvu unutarnjih poslova, najčešće se kupuje tehnička roba, zlato i skuplja odjeća</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ukupne štete počinjene krivotvorenim karticama u Hrvatskoj su 2003. godine, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, iznosile 8,2 milijuna kuna, a godinu ranije 5,6 milijuna kuna. Prema njihovim procjenama ukupne štete u 2004. nadmašile su iznos šteta počinjenih u 2003.</p>
<p>Radi se, inače, o tzv. skimmingu, odnosno kopiranju podataka s magnetnog zapisa kartice, temeljem čega se kasnije izradi nova, lažna kartica kojom se kupuje na prodajnim mjestima. U Francuskoj je, primjerice, 2003. počinjeno 275 milijuna eura štete »lažnim« karticama, u Njemačkoj više od 100 milijuna eura, dok je u Velikoj Britaniji taj iznos premašio 400 milijuna funti.</p>
<p>Na nedavnom seminaru u Hrvatskoj gospodarskoj komori o krivotvorenju novca i platnih kartica naglašeno je kako se većina zemalja još uvijek neuspješno bori protiv krivotvorenih kartica.</p>
<p>U Odjelu za organizirani kriminal MUP-a saznajemo kako je u posljednjih godinu dana, odnosno od svibnja prošle godine do danas službeno evidentirano 16 slučajeva tzv. skimminga, odnosno snimanja kodova kartica i krađe podataka.</p>
<p>Kod krivotvorenja kartica dosta je slučajeva kada su trgovci »sumnjivi«, jer znajući za krivotvorenu karticu ipak provedu transakciju, što često ukazuje na njihovu međusobnu povezanost, kaže Željko Brkić iz Odjela za organizirani kriminal, te dodaje kako se takvi slučajevi najčešće zbivaju na benzinskim postajama i u restoranima.</p>
<p>Krivotvoritelji kartica vrlo su organizirani tako da često u jednoj državi snime podatke sa kartice, u drugoj karticu krivotvore, a u trećoj plaćaju tom karticom, dok je sam krivotvoritelj nerijetko iz neke posve druge države. Nešto slično dogodilo se potkraj prošle godine Privrednoj banci, kada su krivotvoritelji lažnim karticama u Rumunjskoj uspjeli podići oko 26.000 kuna prije nego što su otkriveni.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Bono Vox gubi Laru Croft</p>
<p>Uprava britanskog proizvođača računalnih igara Eidos povukla je svoju potporu ponudi za preuzimanje koju je iznio Elevation, fond za ulaganje u medije i zabavljačku industriju, među čijim je direktorima i pjevač grupe U2 Bono Vox, te svojim dioničarima preporučio prihvaćanje protuponude, trenutno vrijedne 97,7 milijuna funti, tvrtke SCi Entertainment. Elevation je za Eidos u ožujku ponudio 71 milijun funti, a nedugo potom neznatno višu ponudu u dionicama je iznio i SCi. </p>
<p>Međutim, kako je dionica SCi-a u međuvremenu porasla, tako je i njegova ponuda postala znatno primamljivija, te je unatoč određenim rizicima spajanja SCi-a i Eidosa, znatan broj Eidosovih dioničara potvrdio kako SCi-evu ponudu smatra boljom. </p>
<p>Eidos, među čijim su poznatijim igrama Hitman i Tomb Raider (s poznatom virtualnom junakinjom Larom Croft), kupca traži od sredine prošle godine zbog financijskih poteškoća uslijed slabije prodaje i odgoda u objavljivanju novih naslova. Kao razmjerno malena tvrtka Eidos, naime, ne može financirati skupa razdoblja razvoja novih proizvoda. SCi, među ostalim, proizvodi igre Conflict i Carmaggeddon. [P. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="60">
<p>Pacijenti najmanje bitni </p>
<p>Iako ga je Županijski sud u Zagrebu u petak zabranio, Ivica Babić najavljuje početak štrajka u ponedjeljak u 8 sati</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema jednom od scenarija, liječnički štrajk zakazan za ponedjeljak mogao bi biti i jedan od najkraćih dosad. Može se, naime, dogoditi da završi i prije nego što je počeo, ali bi, s druge strane, mogao potrajati i pet dana, koliko Vrhovnom sudu treba da donese rješenje u žalbenom postupku.</p>
<p>Iako je Županijski sud u Zagrebu u petak zabranio štrajk, vođa štrajkaša i predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS) Ivica Babić najavljuje njegov početak, kako je i planirano, u ponedjeljak u 8 sati. </p>
<p>Babić je, naime, u subotu na konferenciji za novinare rekao da nije dobio pisano obrazloženje zabrane na osnovi kojeg bi mogao sa svojim štrajkaškim odborom i odvjetnicima odlučiti što dalje: nije znao je li presuda pravomoćna bez obzira na žalbeni postupak, odgađa li žalba zabranu i ima li uopće mogućnosti za žalbu... </p>
<p>Rješenje o presudi sročeno je, naime, »pitijski«, pa ga je svaka strana mogla protumačiti u svoju korist.</p>
<p> U subotu je konferenciju za novinare održao i Neven Ljubičić, ministar zdravstva i socijalne skrbi, koji je pak istaknuo da je presuda donesena u ime države i da žalba ne odgađa primjenu. Bude li štrajk pokrenut, bit će protuzakonit, a posljedice će snositi »huškači«, kako je Ljubičić nazvao pokretače štrajka. Kakve, ovisi o daljnjim konzultacijama.</p>
<p>Tužba je podnesena, dodao je ministar, ne samo zbog zabrane štrajka nego i zato da se Babića te Liječnički sindikat privoli na dijalog, nastavak pregovora na mjerodavnom mjestu - u Gospodarsko-socijalnom vijeću. Ljubičić je podsjetio da je Vlada uredbom odobrila liječnicima 10 posto povišice, nakon čega je anketirao 273 liječnika: 29 posto ih je za štrajk, 15 posto protiv, a 56 posto neodlučnih, odnosno podržavaju zahtjeve, ali štrajk ne smatraju etičnim.</p>
<p>Strašno je, dodao je Ljubičić, što za sobom želi povući liječnike. No, neće ih ako počnu štrajkati kažnjavati izvanrednim otkazima (kao državne službenike), jer netko mora liječiti, a, s druge strane, kazao je ministar, oni odlično rade u danim uvjetima.</p>
<p>Nezadovoljstvo takvim rješavanjem socijalnih i staleških prava liječničkog ceha izrazile su i neke udruge, Nacionalno povjerenstvo, te povjerenstvo Istarske županije za zaštitu prava pacijenata. Njih, odnosno bolesnike, štrajkaški vođa ništa ne pita, iako se poziva na njih i njihovo zdravlje.</p>
<p> Predsjednik Sindikata zamjera Ljubičiću što je odlukom o 20 posto obvezno nazočnih djelatnika za vrijeme štrajka u sredinama s manje zaposlenih uveo radnu obvezu »na mala vrata«.</p>
<p>S obzirom na to da s Vladinom odlukom liječnici od svibnja dobivaju 500 do 850 kuna povišice, Babiću »plaće više nisu glavni razlog za štrajk«, nego staleška prava, kao edukacija, uvjeti rada, dodaci na položaje i dežurstva itd., elementi sadržani u strukovnom kolektivnom ugovoru (SKU) koji vlast, iako ga je potpisao s Andrijom Hebrangom, ne priznaje zbog proceduralnih propusta.</p>
<p>Gdje je tu partnerski odnos koji bi liječnici trebali graditi s pacijentima, nitko ne spominje. Oni su tu, mnogi zaključuju, samo da bi se preko njih ucijenila vlast da popuste liječnicima... </p>
<p>I liječnici počinju sumnjati u Babića</p>
<p>Liječnički vođa Ivica Babić često ističe da samo provodi zaključke i volju svojih kolega. Međutim, i u liječničkim redovima počinju sumnjati u Babićevu politiku, jer je odbijanjem prijedloga ministra Nevena Ljubičića da se u nastalim okolnostima donese dodatak na Granski kolektivni ugovor, uzeo kolegama 40 milijuna kuna. Vladina uredba o 10 posto primjenjuje se tek od mjeseca kad je donesena, što znači ukupno 170, a ne 210 milijuna kuna za ovu godinu. Razlika je već dobila drugu namjenu, a članovi Sindikata mogli bi se pitati je li Babić dobro procijenio odnose snaga, to prije što više nema, kako se priča, njegova »zaštitnika« Andrije Hebranga. Babić uzvraća podatkom da su na posljednjoj izvanrednoj skupštini Sindikata u petak nazočni bili jednoglasni za štrajk. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Štrajk i dopušten i zabranjen?!</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Način na koji je sročena presuda zagrebačkog Županijskog suda otvara prostor za tumačenja da je štrajk liječnika u ovom trenutku - i zabranjen i dopušten. Naime, u sudskoj odluci piše da je štrajk zabranjen, ali - kako tumače u Županijskom sudu - ta je odluka nepravomoćna. To praktično znači da sankcija za štrajkaše ne bi smjelo biti. Sve će, kažu u Županijskom sudu, biti jasnije u ponedjeljak kad stigne pisani otpravak presude o štrajku. Taj će otpravak sadržavati i naputak o pravnom lijeku, što znači da će se Hrvatski liječnički sindikat moći žaliti na zabranu štrajka Vrhovnom sudu, koji će u roku pet dana morati donijeti odluku. Odlukom Vrhovnog suda, presuda Županijskog suda o zabrani štrajka će se ili potvrditi, preinačiti ili odbiti, a to bi značilo dopuštenje štrajka liječnika. [B. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Predsjednik i nakon tri mjeseca bez izvješća</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost prošlog tjedna, doznajemo da bi se ovih dana predsjednik države Stjepan Mesić i premijer Ivo Sanader opet trebali naći. Ovaj put zbog raspetljavanja sporne i za Mesića sumnjive kupnje pet milijuna eura vrijednih vojnih kamiona krajem prosinca prošle godine. Na sastanku će biti ministar obrane Berislav Rončević i načelnik Glavnog stožera general Josip Lucić.</p>
<p>Predsjednik Mesić je nezadovoljan što ga iz MORH-a »još nisu uvjerili da su poštivani hrvatski zakoni« i što već tri mjeseca čeka da mu dostave izvješće o cijelom slučaju. Zbog toga je donedavno spominjao i Rončevićevu ostavku, no sad se uglavnom zadržava na ocjeni da tek treba vidjeti tko je u lancu odgovornosti zakazao, pri čemu ne isključuje ni ministra.</p>
<p>Pred Mesićem i Sanaderom je i razgovor o imenovanju novih veleposlanika. Više od dvadesetak veleposlanstva čeka smjene i dolazak novih kadrova. Završen je mandat veleposlanicima u Australiji, Italiji, Mađarskoj i Makedoniji. No, kako njihovi nasljednici još nisu imenovani, krenule su spekulacije o tome da je do zastoja došlo jer Pantovčak koči Sanaderove prijedloge. U Predsjednikovu uredu to opovrgavaju i tvrde da šef države želi da se prije supotpisa svi usuglase o predstavnicima. </p>
<p>Osim za spomenute četiri zemlje u kojima je veleposlanicima mandat već istekao, moraju se dogovoriti i za uskoro upražnjena veleposlanička mjesta u Albaniji, Japanu, Slovačkoj, BiH, NATO-u i Unescu. Krajem godine prazne se i veleposlanstva u Belgiji, Egiptu, Francuskoj, Južnoafričkoj Republici, Maroku, Rumunjskoj i Turskoj. Uvelike se kalkulira o tome da će biti političke trgovine i da šef države kani izaći sa svojom listom kandidata. Navodno je Mesićev vanjskopolitički savjetnik Ivica Maštruko kandidat za Budimpeštu ili Ankaru, a sadašnji ravnatelj HRT-a Mirko Galić pretendent na mjesto veleposlanika u Parizu. Galić je Sanaderova akvizicija, ali ne i Mesićeva, pa se govori o političkoj trgovini već na ovom slučaju, što na Pantovčaku odbacuju.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Gradsko vijeće Slunja za zatvaranje vojnog poligona </p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> - Nakon trogodišnjeg opiranja, Gradsko vijeće grada Slunja jednoglasno se izjasnilo za zatvaranje vojnog poligona. Grad Slunj traži da se do zatvaranja poligon koristi za potrebe HV-a, a ne kao prostor na kojem bi vježbale inozemne vojske. Gradski vijećnici traže i da se odredi razdoblje u kojem će poligon još koristiti HV te da se utvrdi vrijeme potrebno za njegovu sanaciju. Slunj traži i da mu se tijekom korištenja prostora za potrebe vježbališta isplaćuje obeštećenje. </p>
<p>Slučaj poligona trebao bi doći i na sjednicu saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prostorno uređenje. Predstavnici zelene mreže sastali su se s predsjednikom Odbora Slavkom Linićem. »Linić je rekao da će nakon službenog izjašnjavanja lokalnih vlasti sazvati sjednicu Odbora te Saboru predložiti da financira izradu prave studije o utjecaju poligona na okoliš«, rekla je na konferenciji za novinare u Karlovcu koordinatorica Zelene mreže Danica Benkek. I Predsjednikov ured je zatražio od MORH-a i Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva da se pismeno očituje o daljnjem korištenju vojnog poligona, te da svoje stavove dostave Uredu i Udruzi za zaštitu okoliša Karlovac - članici Zelene mreže. [Gordana Petrovčić]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Nezavisni seljaci prijete blokadom Krčkog mosta</p>
<p>NHS je spreman na nove radikalne akcije kako bi zaštitio krčke seljake od lovačkog lobija, koji je nakon medvjeda i divljih svinja na otok spreman dovesti i muflone</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ako se pokaže da županija i Vlada nisu sposobne u najkraćem mogućem roku napokon riješiti višegodišnji sukob seljaka i lovaca na otoku Krku, Nezavisni hrvatski seljaci (NHS) spremni su blokirati i Krčki most, rekao je u nedjelju Vjesniku Vladimir Novotny, predsjednik Kluba osnivača NHS-a.</p>
<p>Dodao je da se još nisu smirile strasti oko smjene državnog tajnika Josipa Bartolčića, koga je Vlada prošli tjedan smijenila zbog provjerenih informacija da je upleten u nedavnu blokadu cesta. Udruga NHS stoga je u nedjelju poslala priopćenje u kojem piše kako očekuje da policija i protiv Bartolčića pokrene prekršajni postupak, s obzirom na to da je predsjednik Vlade Ivo Sanader izjavio da postoje nedvojbeni dokazi o njegovoj upletenosti u organizaciju seljačkih prosvjeda.</p>
<p>»Ako je tako, zašto se onda pokreće istražni postupak i protiv čelnika NHS-a«, pita se Novotny. No i pored toga, kaže, NHS je spreman na nove radikalne akcije kako bi zaštitio krčke seljake od lovačkog lobija, koji je nakon medvjeda i divljih svinja na najveći hrvatski otok spreman dovesti i muflone.</p>
<p>Zora Kosić, predsjednica nedavno osnovanog krčkog ogranka NHS-a, kaže da 15 godina tamošnji poljoprivrednici trpe velike štete od alohtone (uvezene) divljači na otok. »Prošle smo zime imali smo jako puno ubijene janjadi, a to ne možemo dokazati. Lovci koji su naviknuli da love na račun države, to dobro znaju«, napominje Zora Kosić. Ona kaže da su se sada samoorganizirali jer 6000 potpisa na peticiji, koje su skupili u roku od dva dana, ništa nisu značili Primorsko-goranskom županu Zlatku Komadini.</p>
<p>Samo tražimo da se poštuje Zakon o otocima, jer slične probleme imaju i poljoprivrednici na drugim otocima, kažu u udruzi. Krčki su stočari zabrinuti da bi lovci na Krk mogli uvesti i muflone. a u tom bi slučaju moglo doći do prave prirodne katastrofe jer se mufloni pare s ovcama. »Samo zbog sirane mufloni nisu još dovedeni na Pag«, kaže Zora Kosić.</p>
<p>Novotny kaže da će se u utorak obratiti županu Komadini. Također, tražit će i pomoć ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petra Čobankovića. </p>
<p>Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva, kaže da Ministarstvo osuđuje metode pritiska, koje su uzele maha. »Blokada Krčkog mosta je nedopustiva«, istaknuo je Pavić.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Moramo smanjiti udio arsena u vodi za pet puta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Nije istina da se Slavonci truju vodom. Koncentracije arsena u vodi za piće preniske su da bi izazivale zdravstvene tegobe«, izjavio je Vjesniku poznati hrvatski toksikolog, ravnatelj Hrvatskog zavoda za toksikologiju dr. Franjo Plavšić. Po njegovim riječima, Hrvatska danas nema problema s kvalitetom vode iz javnih vodovoda, ali bi ih mogla imati ako uskoro ne modernizira zastarjele vodovodne mreže, iz kojih voda nekontrolirano istječe, te uskoro prihvati pooštrene standarde Europske unije. </p>
<p>»Za razliku od nekih europskih gradova, u Hrvatskoj danas ne postoji ni jedno mjesto u kojem voda iz vodovoda nije za piće. Naša je tragedija, međutim, to što se vodom za piće peru automobili, čiste prozori i utažuje žeđ«, ističe dr. Plavšić. </p>
<p>Za priču o otrovnoj vodi u Slavoniji on tvrdi da nije točna te objašnjava zašto. »Arsen može biti kancerogen tek ako se u organizam unese u puno većim količinama od onih koje se pojavljuju u vodi za piće«, kaže dr. Plavšić dodajući da se ozbiljnija opasnost za ljudsko zdravlje javlja u slučajevima unošenja arsena u organizam zajedno s česticama prašine, kao što je slučaj kod njegove primjene u proizvodnji stakla. </p>
<p>Za utjecaj na zdravlje ljudi, uzimanjem putem vode za piće, Plavšić kaže da su rađena ispitivanja na ljudima starijima od 50 godina te da je ipak zabilježena nešto veća pojava Parkinsonove bolesti.</p>
<p>Kad je općenito riječ o pitkoj vodi, Hrvatska će – kaže ravnatelj Hrvatskog zavoda za toksikologiju – doista morati drastično smanjiti dopuštene koncentracije (MDK) arsena, ali ne zbog nekakve izravne opasnosti, već zbog novih propisa Europske unije.</p>
<p>Naime, prema novom propisu Europske unije, Hrvatska mora smanjiti udio arsena u vodi za pet puta. Umjesto sadašnjih 50 – tehnološkim pročišćavanjem pitke vode – on više neće smjeti prelaziti veličinu od 10 mikrograma po litri«, zaključuje dr. Franjo Plavšić.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Čak 80 posto Kninjana ne plaća račune</p>
<p>Naplata potraživanja od građana zabrinjavajuća</p>
<p>KNIN</p>
<p> - Tek svako peto kninsko domaćinstvo redovito podmiruje mjesečne obaveze prema Komunalnom poduzeću Knin koje zbog toga već godinama posluje s gubitkom. Neučinkovita naplata komunalnih usluga je konstanta, doduše iz godine u godinu bilježe se mali pomaci no, o nekom značajnijem pozitivnom trendu nema govora. Kako bi pokušali uvesti red u kninske komunalne zavrzlame, Vijećnici HB-a u Gradskom vijeću Grada Knina, predložili su snižavanje cijene vode, no problem nije u onima koji ponekad, kad im to kućni budžet dozvoljava plate ili ne plate račun za vodu, već u onima koji godinama uopće niti ne pomišljaju na plaćanje dijela režija. </p>
<p>O konkretnom problemu najbolje svjedoče brojke pa je tako Komunalno poduzeće Knin na kraju 2004. godine imalo 11,7 milijuna kuna nepodmirenih potraživanja, od čega čak 88 posto, odnosno 10,3 milijuna, otpada na dug kućanstava. </p>
<p>»Naplata potraživanja od građana je zabrinjavajuća obzirom da se postotak naplate vrti oko 43 posto. Zamijećen je stanoviti porast naplate u odnosu na godinu ranije i to od tri posto, no to je još uvijek daleko od zadovoljavajućeg«, rekao je direktor Komunalnog poduzeća Damir Vidović.</p>
<p> Koliko god gospodarsko-socijalna situacija u Kninu bila teška krajnje je vrijeme, smatra Vidović, da građani shvate da se neplaćanjem računa izravno utječe na negativno poslovanje tvrtke.</p>
<p>»Samo uz iskrenu suradnju svih nadležnih tijela možemo poduzeti određene mjere kako bi uvjerili korisnike da se usluge moraju plaćati«, rekao je.</p>
<p> Primjera radi, tijekom prošle godine od 4,3 milijuna kuna naknade za vodu i odvoz komunalnog otpada iz domaćinstava, naplaćeno je tek 1,9 milijuna kuna. </p>
<p>Komunalno poduzeće zbog nepodmirenja dugova već godinama posluje s negativnim predznakom, pa je od 2001. do kraja 2004. nagomilalo 3,5 milijuna kuna duga Hrvatskim vodama.</p>
<p>»Kako nismo u mogućnosti podmiriti taj iznos upućena je molba Vladi RH da otpiše dug. Taj je postupak u tijeku i Grad Knin mora uložiti dodatne napore da konačan odgovor bude pozitivan«, rekao je Vidović. </p>
<p>Uz financijske poteškoće Komunalno poduzeće opterećeno je i dotrajalom tehničkom opremom i mrežom, a broj obiteljskih priključenja na vodovodnu mrežu se stalno povećava. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050411].
|
