NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050910].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 123919 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>10.09.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Razredi za jednog učenika</p>
<p>Više nije rijetkost da škola postoji samo zbog jednog, dvoje ili troje učenika. U ne tako dalekoj prošlosti takve se škole planiralo zatvoriti </p>
<p>Demografi predviđaju do 2020. godine smanjenje ukupnog broja stanovnika u Hrvatskoj za oko pet posto. Posebno upozoravaju na smanjenje broja stanovnika mlađe dobi. Predviđaju, naime, do 2010. smanjenje dobne skupine od 11 do 18 godina za oko 24 posto s nastavkom pada i nakon 2010. </p>
<p>U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta očekuju da će se broj učenika u Hrvatskoj smanjiti sa sadašnjih oko 600 tisuća na 540 tisuća u 2020. godini. Na trend smanjenja broja učenika posljednjih godina sve češće upozoravaju ravnatelji škola nakon katastrofalne upisne sezone.</p>
<p>S pojačanim padom broja upisane djece bore se područne škole - škole smještene izvan većih središta. Slične probleme imaju brdsko-planinske i otočne škole, odnosno škole u područjima posebne državne skrbi. </p>
<p>S trendom pada broja učenika zasad nemaju problema veći gradovi. I dok u zagrebačkim školama nisu rijetkost razredi s po 35 učenika (što se kosi s pedagoškim standardima), a na školskim hodnicima susreće se po tisuću učenika, u malim otočnim školama dovoljan je jedan razred s jednom klupom. Više nije rijetkost da škola postoji samo zbog jednog, dvoje ili troje učenika. U ne tako dalekoj prošlosti takve se škole planiralo zatvoriti.</p>
<p>Ministarstvo znanosti uvodi sustav koji omogućuje učenje na daljinu. Nastava funkcionira zahvaljujući brzom pristupu Internetu i pametnoj ploči putem koje učenik male područne škole prati nastavu koja se odvija u »normalnoj školi« na kopnu. Takav sustav od prošle je godine zaživio na Drveniku, a u planu Ministarstva je uvesti ga u što veći broj škola. Jasno je da je razlika u uvjetima »male« i »velike« škole velika. Male su škole vrlo često slabo opremljene i nedostaju im osnovni uvjeti za rad. Nije rijetkost da se nastava u brdsko-planinskoj školi prekida i po nekoliko puta tijekom zime zbog zameta snijega, propuštanja krova ili zbog pomanjkanja ogrjeva. Neke škole, naime, još se griju na drva i ugljen... </p>
<p>Samo kao podsjetnik - Ustav jamči »obvezno osnovno obrazovanje svakome pod jednakim uvjetima«.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Udvostručene rezerve nafte</p>
<p>Rezerve su procjenjivane na 11,6 milijuna prostornih metara, a strani su stručnjaci utvrdili da je riječ o 19,8 milijuna prostornih metara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Najnovija, nedavno dovršena revizija hrvatskih naftnih rezervi dala je za Inu izvrsne rezultate - tzv. pridobive zalihe nafte i kondenzata (lake, kvalitetne nafte) u otkrivenim naftnim poljima znatno su povećane, potvrdio nam je akademik Mirko Zelić, član Uprave Ine i izvršni direktor Ina-Naftaplina. Konkretno, dosad su procjenjivane na 11,6 milijuna prostornih metara, a sada su strani stručnjaci utvrdili da je riječ o 19,8 milijuna prostornih metara. Znatno su povećane i Inine pridobive rezerve plina. Prije su procijenjene na 27 milijardi prostornih metara, a sada na 37,8 milijardi, u što su uračunate i novootkrivene zalihe u Siriji, procijenjene na 2,8 milijardi prostornih metara, kažu u Ina-Naftaplinu. Zbog toga je jako povećana i vrijednost zaliha nafte, kondenzata i plina sa 1,56 milijardi dolara na oko 2,5 milijardi dolara. </p>
<p>Osim što znatno povećava vrijednost Ine, jer na vrijednost naftne i plinske kompanije najviše utječe vrijednost njenih zaliha, taj podatak dobiva na težini zbog stalnog rasta svjetskih cijena nafte. Naime, za razliku od većine europskih zemalja koje nemaju vlastite zalihe i proizvodnju nafte, Hrvatska barem 30 posto svojih potreba zadovoljava vlastitom proizvodnjom »crnog zlata«, kažu u Ini. Prema njihovim podacima, godišnje se u njihovim rafinerijama prerade 3,5 do četiri milijuna tona nafte, a lani su proizveli 1.146.500 tona nafte i kondenzata, od čega većinu na 34 domaća polja, a 142.000 tona u Angoli i Egiptu. Od toga se 818.000 tona odnosi na naftu, a 328.000 tona na kondenzat. Zahvaljujući tome, Hrvatska će barem malo lakše preživjeti naftnu krizu od država koje nemaju svoje zalihe. </p>
<p>Osamdesetih godina ta je proizvodnja bila mnogo veća i iznosila je oko tri milijuna tona, od čega je samo najveće polje Beničanci davalo današnju ukupnu Ininu proizvodnju. No, u međuvremenu su njihova naftna polja u Hrvatskoj ostarjela i iscrpljena, pa je proizvodnja manja. Tako su glavna naftna polja - Stružec, Žutica, Šandrovac i Ivanić - prosječno stara 30 godina. Beničanci sada proizvode samo tridesetak tisuća tona godišnje u odnosu na nekadašnjih 1,1 milijun tona. Najveće polje Stružec godišnje daje oko 100.000 tona. »Na povećanje Ininih zaliha utječe i otkriće plina i nafte na koncesiji u Siriji. Očekuje se da će tamošnje pridobive rezerve nafte biti oko sedam milijuna tona, a kondenzata oko pet milijuna tona«, kaže Zelić.</p>
<p>Nedavno je počela komercijalna proizvodnja nafte na jednoj bušotini koja dnevno, po Zelićevim riječima, daje oko 500 prostornih metara nafte. Planiraju početi proizvodnju na još jednoj sličnog kapaciteta, pa bi dnevno proizvodili oko tisuću prostornih metara nafte. Šteta je jedino što je Ina vjerojatno zbog ruskih pritisaka i drugih razloga morala prodati velika sibirska naftna polja Bijele noći, gdje su pridobive rezerve nafte i kondenzata procijenjene na 5,2 milijuna prostornih metara.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Časnici u školama po odluci ravnatelja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta dalo je pozitivno mišljenje prema kojem Udruga Tigar 90/91 iz Rakitja može svoj Program domovinskog odgoja o stvaranju hrvatske države i Domovinskom ratu ponuditi školama. Program bi se, priopćeno je u petak iz Ministarstva, odvijao u sklopu nastave povijesti u osmom razredu. U tu svrhu, u škole bi dolazili branitelji (umirovljeni i aktivni časnici) te na satu, zajedno s nastavnikom povijesti, obradili jednu ili više tema o Domovinskom ratu. Odluku hoće li učenici biti uključeni u program udruge Tigar, kao i o njegovu opsegu donosit će ravnatelji škola.</p>
<p>Program je zamišljen, pojašnjavaju u Ministarstvu, kao moguća nadopuna nastavnih jedinica u kojima se obrađuje razdoblje Domovinskog rata i stvaranja hrvatske države, a gosti bi - uz uvjet da su osposobljeni i kvalificirani za rad s djecom - na satu bili prisutni uz redovitog nastavnika povijesti koji će nastavni sat pripremiti i pedagoški osmisliti. »Hrvatski nacionalni obrazovni standard i nastavni plan daleko kvalitetnije i kompleksnije obrađuje ovo razdoblje nego dosadašnji program, a uključuje i različite oblike obrade nastavnih tema i organizaciju nastave. Na tom tragu i novi će udžbenici koji će se koristiti kompleksnije obrađivati ovo razdoblje novije hrvatske povijesti«, stoji u priopćenju. Kao što je i navedeno u HNOS-u, odgojni cilj te teme je promicanje osjećaja domoljublja i pripadnosti zavičaju i domovini, te razvijanje svijesti o potrebi čuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta. S druge strane, Ministarstvo je u više navrata iznijelo da neće tolerirati neobjektivno prikazivanje ili poučavanje povijesti, bez obzira od koga to dolazilo. [M. L.]</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Kazne za primjedbe upisane u knjigu žalbe od 3500 do 25.000 kuna!</p>
<p>Ugostitelju se više isplati gostu ispuniti želje i o svom ga trošku počastiti nego da napiše prigovor </p>
<p>Znaju li gosti da svaki ugostiteljski lokal, po zakonu, mora imati knjigu žalbe? I da u slučaju kad nisu zadovoljni pruženom uslugom, trebaju upisati prigovor u taj, iznimno važan dokument. </p>
<p>Gost naime, ima pravo posegnuti za knjigom žalbe kada smatra da je oštećen u odnosu na traženu, tj. dobivenu uslugu, kada je povrijeđen postupkom uslužnog osoblja, kao i u drugim slučajevima kada smatra da odnos prema njemu kao korisniku usluga nije bio prikladan. </p>
<p>Pružatelj usluge dužan je pokušati riješiti problem na licu mjesta. Ako to nije moguće, gost treba napisati prigovor u knjigu žalbe, potpisati se te navesti datum i svoju punu adresu. </p>
<p>Ugostitelj je dužan jedan ispisani primjerak iz knjige žalbe dati gostu, drugi primjerak ostaje u knjizi žalbe, a treći u roku tri dana mora dostaviti inspekciji. </p>
<p>Da je praksa različita od teorije, uvjerili su se i Vjesnikovi reporteri. Naime, u nekoliko knjiga žalbi pronašli su po tri identično ispisane stranice, što znači da korisnik usluge nije dobio svoj primjerak, niti je jedan proslijeđen inspekciji. </p>
<p>Kada bi primjerak iz knjige žalbe dobila gospodarska inspekcija, inspektor bi došao u lokal i utvrdio što se dogodilo. Ako utvrdi da je pružatelj usluge pogriješio, inspekcija podnosi prijavu sucu za prekršaje. Kazne u tom slučaju iznose od 3500 do 25.000 kuna. Upravo zbog toga ugostitelji pokušavaju biti što ljubazniji prema gostima kada zatraže knjigu žalbe. Tako se nerijetko nekim ugostiteljima se više isplati gostu ispuniti želje i dodatno ga o svom trošku počastiti nego da napiše prigovor u knjigu žalbe. Najviše se primjedbi odnosi na normative jela i pića u količini i kakvoći koji su određeni zakonom. </p>
<p>Knjigu žalbe morali bi imati i privatni iznajmljivači soba i apartmana, jer obavljaju turističku djelatnost. Inače, u prvoj polovini godine u turističkim djelatnostima najviše se nepravilnosti odnosilo na neispunjavanje minimalnih uvjeta, neisticanje cijena usluga i neovjeravanje normativa.</p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Ptičja gripa najviše prijeti uz ribnjake</p>
<p>Divlje guske i patke, najčešći prenositelji ptičje gripe, često zimuju na našem području </p>
<p>Još prije mjesec dana zatražio sam od svih nadležnih državnih i županijskih tijela upute o tome kako postupati u slučaju pojave ptičje gripe u Hrvatskoj, rekao je u petak Vjesniku Ivan Prepolac, vlasnik ribnjaka Crna Mlaka pokraj Jastrebarskog. </p>
<p>Naime, na tamošnjim velikim umjetnim jezerima, kao i u Kopačkom ritu i Lonjskom polju, privremeno se gnijezdi mnogo ptica selica na putu iz istočne Azije, preko Sibira do Afrike. Riječ je o jatima divljih gusaka, patki, čaplji, liski i ždralova, a zamijećeni su i dok je ove i prošle godine u Crnoj Mlaki primjećen nešto manji broj kormorani. </p>
<p>»Dok se ždralovi kratko zadržavaju u Crnoj Mlaki, divlje guske i patke, najčešći prenositelji ptičje gripe, dulje ostaju kod nas«, objašnjava Prepolac. </p>
<p>Naime, u Crnoj Mlaki, koja je i međunarodno zaštićeno stanište ptica, uzgaja se slatkovodna konzumna riba, ali ona privlači i ptice selice. Kako kaže Pepolac, 18 zaposlenih u ribnjaku ne rastjeruje ptice, ali tu je i 47 mještana koji su gotovo svaki dan u kontaktu s pticama.</p>
<p>»Nema panike od pojave ptičje gripe, ali bi bilo dobro da imamo nekakve mjere opreza jer smo čuli i vidjeli što poduzimaju druge zemlje u zaštiti od ove bolesti«, kaže Prepolac. Prof. dr. Ira Margan Gjenero, voditeljica Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti pri HZJZ-u, kaže da Hrvatska ima preventivni zdravstveni stožer i Nacionalni laboratorij, koji u sklopu europskog sustava prati razvoj gripe u svijetu, pa i ptičje. To je važno zbog otkrivanja cjepiva protiv gripe svakih šest mjeseci. Ptičja gripa, pak, nema pandemijska svojstva, odnosno ne prenosi se među ljudima.</p>
<p>Osim toga, mala je mogućnost zaraze ptičjom gripom kod ljudi. Dosad je u svijetu virusom ptičje gripe zaraženo stotinjak ljudi, od kojih je 63 umrlo. Bolest se prenosi isključivo dodirom sa zaraženim životinjama. [Marinko Petković]</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zabilježeno 720 prekršaja i 19 jahti u crnom čarteru</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Od 10. lipnja do 24. kolovoza u hrvatskom teritorijalnom moru uhvaćeno je 19 plovila u obavljanju »crnog« čartera, saznajemo u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka. U Lučkoj kapetaniji Rijeka, 13. srpnja uhvaćene su jahte »Hanne«, »ITT 2« i »Maria 1«, a 24. kolovoza na području lučke kapetanije Šibenik uhvaćen je gliser.</p>
<p>Od pomoćnika ministra u Upravi za sigurnost plovidbe i zaštitu mora kapetana Tomislava Miletića saznajemo kako su sva plovila privremeno oduzeta, a zapovjednik uhvaćenog glisera, inače češki državljanin kažnjen je sa 4000 kuna. Miletić dodaje kako je od svibnja do kraja kolovoza na Jadranu pomorska policija pregledala 3100 plovila, a ustanovljeno je 720 prekršaja.</p>
<p>Pomorska policija najčešće je u prekršajima bilježila glisiranja uz obalu. U takvim slučajevima gliseri su se nalazili na manje od 300 metara od obale, što je minimalna udaljenost na kojoj je dopušteno glisirati, napominje Miletić. Također je bilo i dosta slučajeva u kojima su vozači jet- ski plovila neoprezno »jurili« na području koje nije bilo specijalno određeno upravo za vožnju jet ski plovilom.</p>
<p>U Ministarstvu najavljuju uskoro i kontrolu srednjodalmatinskih otoka, u koju će prevoditi pomorska policija, carinici i ostale inspekcije, a kažnjavati će se svi policijski, carinski i ribarski prekršaji. Najavljuju i skoru akciju kontrole istarskog priobalja.</p>
<p>Ove je godine, kažu u Ministarstvu, u Jadran je do 15. kolovoza oko 50.000 plovila zatražilo vinjetu za nautički čarter. Ukupno je registrirano 270 čarter tvrtki, dok ih je lani primjerice bilo 148.</p>
<p> Do kraja srpnja najviše čarter jahti registrirali su Austrijanci, gotovo 32 posto .slijede Nijemci s 21 posto, te Slovenci s 10 posto.</p>
<p>U Ministarstvu mora kažu, kako unatoč početnim negodovanjima i kritikama na račun novog Pomorskog zakonika, u kojem se nalazi i Uredba o jahtama ) koji uključuje nadzor čartera), posljednjih tjedana primaju razne pohvale na račun nadzora čartera. Tome u prilog govori i podatak o gotovo dvostruko većem broju registriranih čarter tvrtki u odnosu na prošlu godinu, napominju u Ministarstvu.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>Osiguranje si platite sami</p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Kada čovjek malo bolje razmisli, vrlo brzo dođe do zaključka da je svijet, zapravo, prepun apsurda. U sportu i svemu što je vezano uz sport ima ih možda i najviše.</p>
<p>Eto, primjerice, nogometni derbiji i ostale »velike« utakmice, ne samo u nogometu. U posljednje vrijeme sve su to, zapravo, tzv. utakmice visokog rizika, dakle događanja čija se organizacija ne može ni zamisliti bez enormog angažmana policije i osiguranja ravnog onome summitu šefova sedam najbogatijih zemalja svijeta. Nedjeljni će nogometni derbi na Maksimiru, tako, ponovno osiguravati više od tisuću policajaca, uz tko zna koliko specijalnih policijskih vozila i posebne mjere osiguranja koje obični smrtnici teško mogu i zamisliti. Troškovi osiguranja rizičnih sportskih događanja penju se tako i do 100 tisuća eura! Policija, međutim, mora osiguravati utakmice visokog rizika s dovoljnim snagama koje će taj rizik eliminirati i smanjiti na najmanju moguću mjeru. Na to ju obvezuju zakoni koji tretiraju javnu sigurnost i sprečavanje nereda na sportskim terenima. </p>
<p>Ovakav policijski angažman, kao i sve ostale policijske aktivnosti, plaćaju se, dakako, iz Državnog proračuna koji se puni zahvaljujući novcu poreznih obveznika, dakle svih ljudi koji u ovoj zemlji nešto rade i privređuju. Samo na taj način je moguće angažirati toliko osiguranje jer organizatori sportskih natjecanja nemaju novca da bi to platili. I sada dolazimo do pravog paradoksa.</p>
<p>Naima, ako netko od gore spomenutih poreznih obveznika želi nazočiti utakmici Dinamo – Hajduk ili nekoj drugoj utakmici visokog rizika mora platiti ulaznicu. No da bi mogao uživati u sportskom nadmetanju – jer to je tako izvorno zamišljeno – gledatelj mora biti okružen policijom. Budući da su policajci plaćeni iz proračuna, a proračun puni taj isti gledatelj, ispada da osim ulaznice odlaskom na utakmicu sami sebi plaćamo i policijsku zaštitu!</p>
<p>Brojni ljubitelji sporta se, međutim i dalje raduju velikim sportskim dvobojima. Sport je danas veliki show i zabava, u nekim segmentima i cirkus. No, budući da danas više ništa nije besplatno, besplatna nije ni sama mogućnost prisustvovanja sportskim događajima. Na sportska borilišta ni uz plaćenu ulaznicu više ne možete ući ako oko tog borilišta nije kordon policajaca. Policajaca koje također sami plaćate.</p>
<p>Naivni Maltežani su, tako, mislili da će protiv hrvatskih nogometaša igrati neku zanimljivu i nerizičnu utakmicu, pa im je demoliran jedini stadion na otoku. Budući da će stotinjak tisuća franaka kazne platiti i Hrvatski nogometni savez možda ćete dio ceha platiti i vi koji na Malti niste bili.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Neočekivani rujanski ženski tjedan</p>
<p>Bistrija stranačka vodstva shvatila su da žene nikad neće biti političko-predstavnička većina, ali je isplativo imati veći broj financijski vrjednijih obračunskih jedinica. Takvom politikom se, osim kojeg glasa više, može privući i </p>
<p>koja kuna više na stranački račun</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Tjedan za nama mora da je bio neuobičajeno neugodan ženama. Eto, štošta neugodnog mogle su pročitati o sebi, svojoj poslovnoj sudbini, pismenosti i intelektualnoj razini.</p>
<p>Mogle su, tako, doznati da je među 291.014 ljudi prijavljenih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje žena 171.224 ili 58,8 posto (no, to da je udjel žena među nezaposlenima neproporcionalan u odnosu na udjel u stanovništvu i nije neka novost). Mogle su, ako usporede podatke o nezaposlenosti za srpanj i kolovoz ove godine, saznati da su u kolovozu posao našle 2162 osobe, a žena je među njima 571 (ili 26,4 posto).</p>
<p>Osim nezaposlenih žena štošta su mogle doznati i one koje imaju sreću biti zaposlene. Prvi rezultati istraživanja internetskog portala Moj Posao pokazali su da su muškarci (za isti posao) u prosjeku gotovo 20 posto bolje plaćeni nego žene. Financijski je, što iznenađuje, isplativije biti zaposlena žena u patrijarhalnijim krajevima Hrvatske nego u onima koji se doživljavaju nešto liberalnijima. Najveće su razlike, u korist muškaraca dakako, u gradu Zagrebu i Primorsko-goranskoj županiji. I inače, modernost nije u modi kada je riječ o istoj plaći za isti rad. Rekordno velika razlika u plaćama bilježi se u jednoj modernoj privrednoj grani: informatički inženjeri u odnosu na informatičke inženjerke plaćeni su bolje za 56,1 posto. Muškarci na menadžerskim pozicijama zarađuju 26 posto više od ne pretjerano brojnih žena na menadžerskim pozicijama.</p>
<p>Sve navedeno dalo bi se podvesti pod cijelo jedno poglavlje Zakona o ravnopravnosti spolova (o diskriminaciji na područjima zapošljavanja i rada). Diskriminacija u zapošljavanju je zabranjena i u javnom i u privatnom sektoru i u državnim tijelima, a spominje se i jednakost plaća. Međutim, pomalo rastreseni zakonodavac je u srpnju 2003., kada je Zakon usvajan, unio odredbu o jednakosti plaća i zabrani diskriminiranja prilikom zapošljavanja, ali je smetnuo s uma unijeti i kaznu za one koji će te odredbe prekršiti. Ni prvi ni posljednji zakon koji krasno zvuči i ima plemenite namjere, a sitna mu je mana što je neprovediv. </p>
<p> Naravno, uvijek postoje i za žene utješni primjeri. One su tako bolje plaćene od svojih muških kolega zaposle li se u administraciji. Donekle se mogu tješiti i budu li izabrane u predstavnička tijela. Naime, ako su u administraciji bolje plaćene, u politici su za političke stranke koje uspijevaju prijeći izborni prag isplativije. Konkretno, za svakog pripadnika/pripadnicu podzastupljenog spola u Saboru na stranački račun sjeda deset posto više novca. Bistrija stranačka vodstva shvatila su jednostavnu činjenicu: žene nikad neće biti političko-predstavnička većina, ali je isplativo (kad je već izabrani zastupnik zapravo obračunska jedinica) imati veći broj financijski vrjednijih obračunskih jedinica. Takvom politikom se, osim kojega glasa više za račun stranačke izborne liste, može privući i koja kuna više na stranački račun. </p>
<p>Žene su štošta mogle doznati o sebi samima, ali pod pretpostavkom da su elementarno pismene. Naime, u tjednu za nama obilježen je Međunarodni dan pismenosti (8. rujna). Pismene žene mogle su pročitati da među nepismenim ljudima žene globalno dominiraju superiornom dvotrećinskom većinom. U Hrvatskoj je ta dominacija još superiornija - 80 posto nepismenih su žene. Međutim, obavijesni vrhunac tjedna za žene zbio se kada je Paul Irwing sa sveučilišta u Manchesteru objavio da su, prema njegovim istraživanjima, žene manje inteligentne od muškaraca. Žene u prosjeku za muškarcima zaostaju za pet (inteligencijskih) bodova. Zanimljivo je da je u tom istraživanju sudjelovao i Richard Lynn (inače profesor emeritus sveučilišta Ulster) koji je prije šest godina ustvrdio da ženski inteligencijski zaostatak za muškarcima iznosi tri do četiri boda. Rezultati ta dva istraživanja me zbunjuju (bez obzira na pretpostavljenu prednost u bodovima, kolika god da jest) upravo zbog spomenute razlike u bodovima. Stvarno mi nije jasno je li od 1999. pa do danas muški spol napredovao ili je ženski nazadovao. </p>
<p>Profesor Lynn i inače voli mjeriti inteligenciju pa je tako svojedobno zaključio da su bijelci inteligetniji od crnaca, a istočni Azijati (dakle, žuti) od Europljana (dakle, bijelih). Kako su prenijele agencije, studija nudi ženama »određenu utjehu« jer rade napornije od muškaraca. Ne znam što je to utješno u napornom radu, posebno kad se za njega biva slabije plaćen nego za manje naporan rad. No, profesori Paul Irwing i Richard Lynn, znanstveno temeljiti kakvi već jesu, mogli bi tu »utjehu« objasniti s pomoću logike: žene bi mogle napornijim radom pokušati nadoknaditi startni minus od pet bodova (ili, možda, što bi moglo zvučati utješno, ipak tri do četiri boda minusa).</p>
<p>Možda bi bilo najjednostavnije, linijom manjeg otpora, kazati ženama da su si za sve same krive. Tako bi se sve moglo tumačiti širokom i slobodnom interpretacijom obrazloženja prošlotjedne presude Ani Magaš koja je za ubojstvo supruga osuđena na devet i pol godina zatvora. Ona je svog supruga ubila nožem, a on je nju, neposredno prije nego što ga je ubola, »rukom držao za vrat« (dakle, po svoj prilici ju je davio). U obrazloženju se, kako su prenijeli mediji, navodi da je njegov napad »bio isprovociran od strane supruge«. Nesporno je da je Magaš ubila supruga i da za to treba biti kažnjena, ali kakva to njezina provokacija opravdava njegovo »držanje rukom za vrat«? Tjedan za nama očito je bio i ženski tjedan, prvi nakon isprazno-svečarskog u ožujku.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Kolika je cijena nafte u cijeni derivata</p>
<p>Stalna poskupljenja naftnih derivata i drugih energenata u Hrvatskoj nemaju nikakve veze s cijenom nafte na svjetskom tržištu, nego su rezultat teških pogrešaka</p>
<p>BRANIMIR MOLAK</p>
<p>Ono što se već godinama događa u hrvatskoj energetici, pokazuje da i Hrvatska ima svoju »Katrinu«. Štete izazvane »mudrim« potezima u toj gospodarskoj grani relativno su veće u odnosu na gospodarstvo u Hrvatskoj nego što su posljedice uragana »Katrina« na gospodarstvo u SAD.</p>
<p>Stalna poskupljenja naftnih derivata i drugih energenata u Hrvatskoj nemaju nikakve veze s cijenom nafte na svjetskom tržištu, nego su upravo rezultat teških pogrešaka onih koji vladaju energetskim sustavima. </p>
<p>Na pisanje ovog teksta potakao me intervju političara Dekanića »Hrvatska će se tresti kad benzin bude 10 kuna« objavljen u Večernjem listu 19. kolovoza, koji pokazuje kako razmišljaju oni koji donose odluke u onome što je preostalo od energetike u Hrvatskoj. </p>
<p>Uz trenutnu cijenu nafte od 70 američkih dolara po barelu i odnos dolara prema kuni od 6,043 kune za dolar, trošak nafte u litri derivata u Hrvatskoj je tek nešto veći od 2,5 kune po litri (70x6,043/160 = 2,64 kn/litri). Ako se uzme u obzir da je dio nafte koja se prerađuje i domaće proizvodnje (koji je sve manji – trećina onoga iz osamdesetih godina), koja nije poskupjela, taj udio je još manji. Ostatak (iznos više nego dva puta veći nego trošak nafte) do prekomjerne cijene derivata na benzinskim crpaka (benzin oko osam kuna po litri) očito ide nekomu koji stalna poskupljenja naftnih derivata kod nas opravdava poskupljenjem nafte u svijetu.</p>
<p> U »famoznoj« formuli za određivanje cijena derivata u Hrvatskoj nigdje nema ni spomena o cijeni nafte na svjetskom tržištu. Tobožnja »natezanja« INA-e i Vlade o cijeni derivata samo su predstava za javnost.</p>
<p>Kad bi cijena nafte u svijetu dosegla i 100 dolara po barelu, što s obzirom na vrijednost dolara u prošlosti nije ni bila njena najviša cijena (cijena nafte u realnim američkim dolarima bila je čak i viša od tog iznosa), trošak nafte u litri derivata uz pretpostavku nepromijenjenog tečaja dolara (a može se očekivati pad vrijednosti dolara s porastom cijene nafte), kod nas bi porastao na 3,77 kune po litri, ili za samo 1,13 kune po litri u odnosu na sada.</p>
<p>No naši nezasitni energopolitičari, koji se »brinu« za bolji život svima, cijenu bi derivata s osam kuna podigli na oko 11,5 kuna, odnosno za 3,5 kune (ako će je podizati razmjerno poskupljenju nafte u svijetu kao što čine i sada, iako u »famoznoj« formuli nemaju uopće cijenu nafte kao ulazni parametar), pa će kupci derivata osim 1,13 kuna po litri zbog skuplje nafte platiti još više nego dva puta veći iznos, odnosno 2,4 kune. </p>
<p>Tragično je da se u Hrvatskoj struka ne smije pojavljivati s idejama o tome kako riješiti neki problem. To se dogodilo (ukradene i upropaštene ideje) s našim davnim nastojanjima za osnivanjem neovisnog instituta za energetiku (tzv. energetski institut političara Granića nije neovisan).</p>
<p>Autor je doktor tehničkih znanosti, diplomirani inženjer naftnog rudarstva</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Bolnica na nasipima </p>
<p>Postojeći objekti u Blatu nisu projektirani niti izgrađeni za bolnicu</p>
<p>BRANKO VADLJA</p>
<p>Za Sveučilišnu bolnicu je 50 stručnjaka, od toga 13 profesora Medicinskog fakulteta, izradilo Medicinski i tehnološki projekt koji je dao bolnicu od 980 kreveta na 135.416 četvornih metara bruto površine, te je na temelju toga napravljena financijska konstrukcija i raspisan referendum za samodoprinos, te raspisan arhitektonski natječaj. Rad na tom programu trajao je dvije godine. </p>
<p> Na arhitektonskom natječaju, koji je trajao tri mjeseca, odabran je pod neregularnim okolnostima rad Biroa 71 Domžale, koji je isprojektirao bolnicu od 240.000 četvornih metara ili za oko 100.000 četvornih metara ili 78 posto veću od planirane.</p>
<p> Prema tome odabranom projektu izvedeno je pet objekata koji uopće nisu projektirani za bolnicu, već je Biro 71 jednostavno iz drugih projekata nanizao pet objekata, i to proglasio projektom za našu Sveučilišnu bolnicu, a sada politika to proglašava bolnicom, pa čak i funkcionalnom cjelinom po uzoru na najbolja bolnička zdanja u svijetu, kako tvrdi pročelnik za zdravstvo grada Zagreba dr. Šostar. </p>
<p>Naši političari, pa između njih i zdravstveni radnici, nadmeću sa izjavama da treba dovršiti tu bolnicu, bez želje da se stručno i realno razmotri činjenično stanje te investicije pa i odabir lokacije, pogotovo kad je odlučeno da se pristupi regulaciji Save, koja će prouzrokovati povišenje podzemnih voda na toj lokaciji zbog ustave Prečko, a i time velike troškove radi zaštite od povišenih voda, na što je već Vodoprivreda 1983. godine u uvjetima za tu bolnicu upozorila. Onda su se objekti morali izgraditi na nasipu od šljunka preko dva metra visine, radi zaštite od ondašnjih podzemnih voda, koje su u tom području bez regulacije Save. </p>
<p>Autor je inženjer građevine iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Zašto nije kontaktiran nitko iz Čazme</p>
<p>U Vjesniku je 8. rujna 2005. godine, objavljen tekst »Bitka za most« novinara Vanje Majetića. Budući da novinar nije razgovarao ni s kime osim s predstavnicima zadruge Euro Mont, reagiramo na neke propuste u tekstu. </p>
<p>Osnovni cilj osnivanja zadruge Euro Mont (osovana početkom ove godine u Zagorskim Selima, adresa koja se može naći na popisu zadruga na internetu je Zagrebačka 23, Donja Pušća) bio je zaposliti branitelje te izdvajati određeni dio novca od poslovanja za djecu poginulih branitelja i invalide Domovinskog rata.</p>
<p> Budući da se, prilikom osnivanja, u zadrugu uključilo samo nekoliko branitelja, zanimljivo bi bilo čuti je li se tijekom mjeseci njihov broj povećao i jesu li uspjeli skupiti što novca za djecu i invalide. O tome Vjesnikov novinar ne govori, štoviše, on proglašava zadrugu čazmanskom, iako u nju nije uključen niti jedan branitelj s čazmanskog područja.</p>
<p>Zadruga također nije zakupila kamenolom nedaleko od Čazme, već je sklopila ugovor s koncesionarom za eksploataciju sirovine. Inače, kamen prevozi austrijska tvrtka Strabag (i vjerojatno njezin kooperant), što se u tekstu također ne spominje. Više od pedeset godina star most na rijeci Česmi, utvrđeno je pregledom stručnjaka iz Hrvatskih cesta, ne može izdržati svakodnevan tranzit desetaka 40-tonskih kamiona tijekom nekoliko mjeseci bez ozbiljnih posljedica.</p>
<p> Činjenica da posao pati odnosi se ponajprije na austrijsku tvrtku Strabag, čazmansko gospodarstvo od cijelog projekta gotovo da i nema koristi. U gradski bi se proračun trebala sliti jedino naknada od rudarske rente, što je zanemariv iznos u odnosu na, primjerice, cijenu kamena – koju će dobiti koncesionar. Nakon toga posla, Čazmi će ostati jedino uništene prometnice. Novinar bi o čazmanskom gospodarstvu najtočnije informacije dobio da je razgovarao s nekim od predstavnika Grada Čazme. Vjesnikov novinar nije pokušao kontaktirati ni s bjelovarskom ispostavom Hrvatskih cesta, jer bi zasigurno našao sugovornika. </p>
<p>Još samo jedan detalj, most koji je postavljen na mjestu starog mosta u Prokljuvanima nije pontonski, već montažni, a izgrađen je bez ikakve dokumentacije, na temeljima starog mosta u Prokljuvanima.</p>
<p>Nakon obavljenog prijevoza i velike »bitke za most«, metalna konstrukcija će se rastaviti i montažnog mosta više neće biti.</p>
<p>Dinko Pirak, prof.gradonačelnik Čazme</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Mladima je samima teško napraviti dobar izbor </p>
<p>Moderni sotonizam manje je neka mračna religija, a više svjetonazor koji, iako teži liberalizaciji svega i svačega, ipak je u biti represivan prema suprotstavljenom svjetonazoru. </p>
<p>I dok s jedne strane vidimo zdrave, ozarene, vesele mlade ljude na susretima s Papom, odmorene i nasmijane u nedjeljna jutra dok odlaze na sv. misu, na izlete, pješice na Sljeme, s druge strane vidimo mlade ljude u ekstazi na susretima s raznim »mansonima«, viđamo ih ispijene, blijede, ošamućene, neispavane, tamnih podočnjaka, dok se u nedjeljna jutra vuku svojim kućama kao da su se izvukli iz močvare. </p>
<p>U svijetu u kojem je droga četiri puta jeftinija od soka, u kojem erotiziranje male djece i promoviranje izopačenosti putem medija i kulture postaje sve agresivnije teško je napraviti dobar izbor. </p>
<p>No izbor nije samo na mladima, mnogo prije bio je na njihovim roditeljima.</p>
<p>Gordana SmitkaZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>»Zakaj ne bih došel u stubake za pol vure«</p>
<p>Cijena zemljišta ne bi porasla nakon izgradnje tunela jer, vele stanovnici Dolja, ne može biti veća nego što je sada </p>
<p>Tragom najave gradnje tunela kroz Medvednicu Vjesnik je pitao stanovnike Dolja, Gračana, Blizneca i Jazbine, mjesta koja konkuriraju za lokaciju budućeg tunela, kakvo je njihovo mišljenje o tom projektu. </p>
<p>»Mislim da to ima velikog smisla. To je odlična stvar jer će skratiti put za Zagorje. Zakaj ja ne bi došel u Stubicu za pol ure. O tom se priča već šezdeset godina, a sjećam se da je to '67. godine obećaval i Veco Holjevac. Ako itko to može napraviti, onda je to Milan Bandić«, kaže Bruno Butina iz Dolja, no smatra da bi, ako bi se tunel izvodio na tom području, trebalo riješiti i pitanje bolje ceste.</p>
<p>»Pa Gračanska je cesta već sada ujutro i popodne »začepljena« od silnog prometa. Zamislite da se svi onda spuste na Mihaljevac«, rekao je Butina. </p>
<p>Stanovnici Dolja kažu da cijena zemljišta pod Sljemenom ne bi porasla nakon izgradnje tunela jer, vele, ne može biti veća nego što je sada. </p>
<p>»Ljudi moji, pa cijena zemljišta ovdje je između 150 i 200 eura po kvadratu! To stvarno više nije normalno«, smatra Branko Miholić-Bingo iz Dolja.</p>
<p>Produžetak sadašnjega tunela u Dolju jedna je od opcija, no spominje se i druga trasa kojom bi tunel prolazio, a to je od Blizneca kroz lugarnicu Parka prirode Medvednica, tunelom koji je započet za Drugoga svjetskog rata. Tunel je trenutno zazidan i zatrpan zemljom i lišćem te je pun vode, a navodno ulazi oko 300 metara u samo srce Sljemena. </p>
<p>Ravnateljica Parka prirode Medvednica Nives Farkaš-Topolnik nije baš oduševljena idejom da tunel ide kroz lugarnicu.</p>
<p> »Smatram da nema neposredne opasnosti za eko-sustav Parka prirode. Međutim, kad bi tunel prolazio tim pravcem, narušio bi se ambijantalni izgled ulaza u Park. Osim toga, nestao bi dio staze za invalide, koja je prva takva u Europi. Da ne govorim da bi nestalo naše predivne lugarnice«, kaže Nives Farkaš-Topolnik. </p>
<p>U Bliznecu opet smo naišli na odobravanje ideje »luknje« kroz Medvednicu. </p>
<p>»Ma to je najveća stvar koja bi se nama mogla dogoditi. Vjerujem da bismo dobili i nekakvu naknadu za zemljište«, kroz smijeh govori Mijo Šulo iz Blizneca.</p>
<p>»Moja je želja da se cjelovitije riješi pitanje prometa u Zagrebu. Bez obzira na to što je Medvednica trusno područje, ispod kojeg se nalaze cijela jezera, mislim da bi se s današnjom tehnologijom tunel začas probio. Što se zemljišta, tiče, ovdje je već sve kupljeno, tako da mislim da ovdašnji stanovnici neće od toga imati velike koristi«, smatra građevinar Stjepan Banić, kojeg smo zatekli blizu lugarnice. »Baš sam jutros, čitajući novine, rekao svom sinu : I za dvadeset godina, sine moj, kad mene više ne bude, još se bu pričalo o tunelu!«, ustvrdio je Banić. </p>
<p>U Jazbini se također slažu da tunel treba probiti, no kažu da na tom području već sada ima previše prometa. </p>
<p>»To je sjajna ideja. Ali, mora se napraviti i sjeverna zaobilaznica i tek tada bi se mogao rasteretiti promet u Zagrebu«, rekao je Pavao Filipović iz Jazbine.</p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Čekalo se 60 godina</p>
<p>U ponedjeljak će se sklopiti ugovor između Gradskog poglavarstva i Građevinskog fakulteta o izradi studije za projekt tunela kroz Medvednicu</p>
<p>Još malo i navršit će se 60 godina otkako je 1946. samo na pokušaju ostao tunel u Gračanima koji bi kroz Medvednicu povezao Zagreb s Hrvatskim zagorjem. No u sljedećih će se nekoliko mjeseci ta zagrebačka »vječna tema« napokon, čini se, iz sfere lijepih želja pretočiti u stvarnost. </p>
<p>U ponedjeljak će se sklopiti ugovor između Gradskog poglavarstva i Građevinskog fakulteta o izradi studije po kojoj će se, nakon njenog završetka, krenuti u realizaciju projekta. </p>
<p>Iako je, u petak, jedan dnevni list objavio moguće trase i mjesta gdje će se tunel probijati, Vjesnik je saznao da te tvrdnje ipak nisu točne. »To su sve špekulacije koje ne drže vodu. Budući da ćemo mi tek u ponedjeljak potpisati ugovor s Poglavarstvom o izradi studije, ni mi još ne znamo kuda će teći tunel«, rekao je za Vjesnik Damir Pološki, voditelj projektanskog tima za cestovni sustav i tunel na Građevinskom fakultetu. </p>
<p>Tvrdnje toga dnevnog lista demantirao je i Slavko Dakić, pročelnik Ureda za strateško planiranje Grada, rekavši također da je riječ o špekulacijama. »Zasad je prerano o tome govoriti. Još se nije prišlo ni izradi idejnog projekta studije. Tek bi se za tri mjeseca moglo izići s konkretnim informacijama«, kaže Dakić. </p>
<p>Iako je s vremena na vrijeme sljemenski tunel »probijan« u novinarskim člancima ili govorima političara, svaki bi put zapelo na novcu i pitanju isplativosti projekta. No sada se čini da je projekt ipak pred realizacijom, ponajviše zbog nedavno sklopljenog ugovora između Vlade i Zagreba prema kojem će Vlada pomoći u financiranju velikih zagrebačkih projekata, među kojima je i tunel ispod Sljemena. Osim toga, tunel bi mogao biti i komercijalni objekt koji bi naplatom cestarine ne samo vratio uloženi novac već i donosio dobit.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Ribe ima za svačiji džep </p>
<p>Lakše mi je dati deset kuna za čišćenje po kilogramu nego da se doma mučim sat vremena, kaže Estera Grgić-Ocvirk </p>
<p>Uz glazbu Zlatnih dukata i tamburice ribarnicu je na Dolcu, nakon dva mjeseca radova, prerezavši vrpcu, otvorila gospođa Ana, koja tu punih 20 godina prodaje ribu. </p>
<p>Od raznolike ponude ribe koja se prodaje na 23 štanda, najveću je pozornost privlačila upravo ona najveća - gof od 13,7 kilograma, koji stoji 80 kuna po kilogramu. Milena Vujasinović iz poduzeća Leko imala je čast prodavati najveću ribu, i to prvi put jer do sada nije prodavala u ribarnici na Dolcu. Gospođa Vujasinović oduševljena je izgledom preuređene ribarnice pa se nada i dobroj prodaji.</p>
<p>Zahvaljujući novoj klimi i zračnoj zavjesi koja sprječava izlazak zraka iz ribarnice, ondje se sada lakše diše.</p>
<p>»Najbolje je od svega kaj se miris ribe više ne osjeća vani, a i u ribarnici je sada puno ugodnije. Prije bih na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> kupila ribu i izjurila van jer nisam mogla podnijeti sve te mirise«, rekla nam je Mara Lisjak. Ribarnica doista suvremeno izgleda, zidovi su joj ukrašeni veselim bojama ribarskih motiva umjetnika Splivala s Hvara, a sad prvi put ima i poseban stol za čišćenje ribe. Mnogi su s oduševljenjem dočekali da se otvori takvo nešto, o čemu svjedoči dugačak red koji se stvorio oko tog stola. »Lakše mi je dati 10 kuna za čišćenje po kilogramu nego da se doma mučim sat vremena dok je sama očistim«, rekla je Estera Grgić-Ocvirk. </p>
<p>U obilasku ribarnice građani su pohrlili na štandove na kojima se dijelila riba, salata od morskih plodova i vino, a najviše je bilo umirovljenika. </p>
<p>»Ribe su dosta skupe za naše prilike jer većina nas ima male mirovine«, rekao je Srećko Špoljarić. S njim se složio i Ivan Ljubić, koji kaže da prije nikada nije kušao salatu od morskih plodova, a sada je imao i takvu priliku jer se ona besplatno dijelila. »Jedva skupimo novce za ono osnovno kao što su kruh i mlijeko. Riba je za mene i suprugu luksuz, ono kaj si mi možemo priuštiti jedanput tjedno to su srdelice, koje su najjeftinije«, rekao je Ljubić. Međutim bilo je i onih kojima cijene nisu previsoke, pa su se tako bez problema prodavale i lignje, lososi i hobotnice.</p>
<p>Vesela atmosfera, za koju su zaslužne i tamburice, povela je mnoge da i zaplešu ispred ribarnice. Gradonačelnik Milan Bandić poseban je pozdrav uputio ministrici vanjskih poslova i europskih integracija Kolindi Grabar Kitarović, »koja i inače kupuje ribu na Dolcu«.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Pokusno grijanje</p>
<p>Zgradama u kojima je sustav ispražnjen a da to nigdje nije evidentirano Toplinarstvo neće puniti sustav</p>
<p>Ove se subote sustav grijanja pušta u pokusni pogon, izjavio je za Vjesnik direktor Gradskog stambenog komunalnog gospodarstva, Stjepan Črnjak. Građane je pozvao da tada budu kod kuće kako bi se eventualni kvarovi popravili. </p>
<p>»Pozvali smo predstavnike stanara da što prije obave potrebne radove na instalacijama - zamjenu dotrajalih ventila i radijatora, a u zgradama koje imaju kotlovnice da izvedu popravke i na njima«, ističe Črnjak i dodaje da su do sada svi potrebni radovi obavljeni u oko 350 ulaza.</p>
<p>Zamjena ventila i prigušnice za radijator od 15 članaka stoji oko 250 kuna. Cijena hitne intervencije mnogo je viša jer samo ispuštanje vode iz sustava stoji oko 700 kuna, pa Črnjak poziva građane da popravke instalacija obave prije nego što se pusti grijanje. »Cilj nam je da se u tijeku pripreme sezone, kad se iz sustava zgrade ispusti voda, obave svi potrebni radovi, kako ne bismo, jednom kad se grijanje pusti, morali ponovo prazniti sustav što ispada puno skuplje za stanare«, kaže Črnjak.</p>
<p>Za zgrade koje se griju preko toplinske mreže svi se radovi planiraju i teku u suradnji s HEP Toplinarstvom, koje je odgovorno za održavanje i remont toplovoda i toplinskih stanica.</p>
<p>Direktor pogona toplinskih mreža HEP Toplinarstva, Mijo Marović, kaže da je ove godine, u sklopu redovnog remonta, zamijenjeno oko dva i pol kilometra toplinske mreže, a u toplinskim je stanicama postavljeno oko 250 novih kalorimetara s ultrazvučnim mjerilom protoka topline.</p>
<p>»Sustav u pun pogon puštamo 15. rujna i do tada bi trebali biti gotovi svi radovi i napunjeni svi sustavi u zgradama«, kaže Marović i dodaje kako će Toplinarstvo od ponedjeljka početi po zgradama lijepiti obavijesti o punjenju sustava. »Ne budu li radovi u zgradi gotovi do datuma za koji je predviđeno punjenje sustava, molimo predstavnike stanara da nam se jave, kako bi se odredio i drugi datum«, dodaje i naglašava da su instalacije, zbog radova, ispražnjene u još oko 450 zgrada.</p>
<p>Marović upozorava da zgradama u kojima je sustav ispražnjen a da to nigdje nije evidentirano Toplinarstvo neće puniti sustav dok se ne podmire troškovi i izda potvrda da su radovi dovršeni jer, kaže, ne može se raditi kaubojski i bez nadzora.</p>
<p>Tomislav Bradić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Špansko zatrpano otpadom</p>
<p>Iako je bilo najavljeno da će se glomazni otpad s područja Španskoga odvesti još u srijedu, u petak je većina ulica u naselju bila zatrpana automobilskim olupinama, perilicama rublja, štednjacima, starim ormarima i sličnim otpadom. »Otpad će biti odvezen najkasnije do ponedjeljka«, rekao nam je tehnički direktor Čistoće, Branko Pintarić. Objašnjava da je glavni razlog što smeće nije odvezeno - nedisciplina građana, koji smeće ne iznose prema rasporedu odvoza. »Tako je u posljednji tjedan dana na području zapadnog dijela grada nastalo nekoliko divljih deponija od 300 do 1000 kubičnih metara. pa jednostavno ne stignemo sve očistiti kako smo planirali«, kaže Pintarić. Zbog takve je situacije Čistoća za odvoz glomaznog otpada pripremila dvadesetak kamiona. Iz Čistoće pozivaju građane da smeće iznose dan prije odvoza i da ga ostavljaju na dostupnim mjestima. [M.N.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Indija zabranjuje rikše</p>
<p>Nakon što su komunističke vlasti najavile da bi zbog »nehumanosti« mogle zabraniti rikšu, tradicionalno prijevozno sredstvo u Kolkati u Indiji, deseci tisuća prijevoznika kojima je ovo jedini izvor prihoda, u petak je počelo štrajk glađu. Inače, Kolkata je izmijenjeni naziv Calcutte.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Program cijepljenja za spas deset milijuna djece </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski ministar finacija Gordon Brown najavio je program cijepljenja djece zemalja u razvoju. Tim planom bi se moglo spasiti deset milijuna ljudskih života tijekom idućih deset godina. Uz Veliku Britaniju, program novčano podupiru Francuska, Italija, Španjolska i Švedska, te američki magnat Bill Gates. Prikupivši četri milijarde dolara za deset godina, oni se nadaju smanjiti broj djece koja u nerzavijenom svijetu umiru od bolesti kao što su ospice, polio, hepatis B, tetanus i difterija. Kritičari tvrde da je četiri milijarde dolara kap u moru, jer svake godine 10 milijuna djece umire od bolesti koje bi se lako mogle spriječiti. Gordon Brown međutim ističe da je to tek pokusna shema. Od Grupe sedam najrazvijenijih zemalja i EU on pokušava dobiti mnogo šira sredstva, kako bi se pomoć najsiromašnijim zemljama povećala sa sadašnjih 50, na 100 milijardi dolara godišnje. Takav plan ima i svojih protivnika, američki predsjednik George Bush je izjavio da se on ne uklapa u »proračunski proces« Sjedinjenih Država.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Njemačke maturantice tužile agenciju zbog krstarenja s 'penzićima' </p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Dvije maturantice iz Frankfurta na Majni dobile su presudu protiv jedne turističke agencije jer su odmor u Hrvatskoj, koji je najavljen kao »piratsko krstarenje s vršnjacima« provele na motornom brodu s umirovljenicima, piše u petak časopis »Reise«. Agencija je, osim 80 posto cijene putovanja, dužna platiti i odštetu »za propalo zadovoljstvo«. Sud u Frankfurtu na Majni došao je do zaključka da je tijekom putovanja dviju maturantica došlo do »teških propusta« u organizaciji. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Blizu Praga nađen 15 stoljeća star pečat</p>
<p>PRAG</p>
<p> - Arheolozi su u blizini Praga našli otprilike 1.500 godina stari pečat u obliku babilonske božice plodnosti Ištar, javila je češka novinska agencija CTK. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Potres 7,3 stupnja po richteru u Papui-Novoj Gvineji </p>
<p>HONG KONG</p>
<p> - Snažan potres jačine 7,3 stupnja na Richterovoj ljestvici zabilježen je u vodama ispred istočne obale Papue-Nove Gvineje, objavljeno je u petak iz Opservatorija Hong Konga. Potres je zabilježen u petak u 7 sati i 35 minuta po GMT-u. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Lažna emancipacija žena </p>
<p>Bilanca istraživanja Ute Thon: Znatno je manje žena od muškaraca na području umjetnosti, u muzejima i na umjetničkim katedrama u zapadnoj Europi</p>
<p>Usprkos feminizmu uspjesi žena na području zapadno europske umjetnosti još su miljama udaljeni od mjesta jednakosti s muškim kolegama. S tom tezom njemačka povjesničarka umjetnosti Ute Thon iznosi šokantnu bilancu svoga istraživanja nedavno objavljenu u časopisu Art-Magazin. </p>
<p>Drski i izazovni nastupi ženskih umjetnica 70-ih godina, poput Marine Abramović, Valerie Export ili Carolee Schneemann, u svakom su slučaju bili potrebni i važni kako bi se skinuli tisućljetni okovi potisnutog ženskog stvaralaštva.</p>
<p> Svijet danas, kaže Ute Thon, izgleda na prvi pogled drugačije – žene su na prvoj fronti, bilo da se radi o umjetnicama, kustosicama ili pak kolekcionarkama, te se samim time feministička umjetnost i pitanje položaja žene u društvu čini suvišnim i deplasiranim. </p>
<p>Međutim, ako na umjetničkoj fronti doista vlada mir između spolova, zašto se tada među studentima europskih likovnih akademija, gdje prevladavaju žene, samo malen broj uopće uspije probiti do tržista?</p>
<p>Sudeći prema statistikama koje navodi Ute Thon, stanje na području profinjenog umjetničkog geta sve je drugo samo ne ružičasto. </p>
<p>Iako su ovogodišnje voditeljice Biennala u Veneciji, Maria de Corall i Rosa Martinez, gledano u postotcima dovele više žena, čak 38 posto, u odnosu na prethodnika, Francesca Bonamija, kada ih je bilo 25 posto – muškarci su još uvijek u prednosti.</p>
<p>Posebno sramnu bilancu, kada se govori o Biennalu, nudi Njemački paviljon, gdje je od 1964. do danas izlagalo samo šest žena. Jedina iznimka njemačkih (do sad uvijek muških) izbornika, podsjeća Ute Thon, čini Rosemarie Trockel, koja je jedina uspjela i sama izlagati, bez »pratnje« muških kolega. </p>
<p>No, da čak i kada žene izabiru, ni to nije uvijek jamstvo za jednakost, svjedoči i primjer manifestacije Documenta 10, pod vodstvom Catherine David. Tada je u Kasselu izlagalo ukupno 28 posto žena, dok postotak umjetnica koje je 2002. godine, doveo Okwui Enwezor iznosio gotovo 40 posto. </p>
<p>Kustosi i kustosice te zabrinjavajuće postotke u pravilu opravdavaju time da se »kod postavljanja izložbi isključivo vodi računa o kvaliteti, a ne o spolu umjetnika«.</p>
<p>No jesu li muškarci današnjice doista bolji umjetnici? Ili ako nisu, zašto su u pravilu uspješnije zastupljeni na tržištu?</p>
<p>Arno Rink, profesor slikarstva svjetski poznate »Nove leipziške škole«, djelomično rasvjetljuje ovu mučnu situaciju: »U Leipzigu imamo nekoliko izvrsnih umjetnica, no dok se njihovi muški kolege već tijekom studija organiziraju u vlastite producentske firme, djevojke se gube u eksperimentima i emocionalnosti«.</p>
<p>Osim toga, jedan od razloga lošeg probitka na tržištu, kako kaže Ute Thon, mogao bi biti i »duh vremena«. Budući da je slikarstvo trenutno »in«, žene samim time imaju manje šanse. Umjesto da slikaju, one u pravilu radije rade video filmove, složene instalacije i konceptualnu umjetnost. </p>
<p>To potvrđuje i Amy Cappelazzo, voditeljica odjela suvremene umjetnosti aukcijske kuće Christie, gdje se nedavno jedan rad Elisabeth Peyton prodao za 800.000 dolara, dok je Luc Tuyman u istoj aukciji »otišao« za nevjerojatnih 1,47 milijuna dolara. »Možda još uvijek postoji ideal o velikoj muškoj umjetnosti«, objašnjava Cappelazzo razliku u cijeni. </p>
<p>Da problem očito leži djelomično i u tome, da su umjetnice jednostavno uopće slabije zamijećene, potvrđuje i primjer hamburške skupine »Drei Hamburger Frauen«.</p>
<p>Te tri mlade slikarice, koje zajednički rade, jedne su od rijetkih primjera uspješne zastupljenosti i dobre prodaje. »Ali samo zato što nas je više. Samo zajedno možemo uopće privući pažnju«, kaže jedna od njih, Ergul Cengiz. </p>
<p>Kada se pogledaju brojke ženskih predavača na likovnim akademijama i fakultetima, koje iznosi Thon, tada situacija na području jednakosti spolova izgleda još tužnije. Tako na berlinskom Fakultetu umjetnosti studira čak 70 posto žena, dok se unutar predavačkog osoblja od 21 profesora nalazi samo njih šest. Situacija je slična i na vodećim mjestima muzeja diljem cijele Europe. Iako su na studijima povijesti umjetnosti u Njemačkoj, Austriji ili Francuskoj žene zastupljene s čak 65 posto, vodeće položaje zauzimaju izmedu 22 posto i 24 posto. </p>
<p>Gotovo jedino rješenje koje bi moglo promijeniti tu katastrofalnu situaciju moglo bi biti, čini se, ponovno uvođenje tzv. ženskih kvota. No u današnje vrijeme »emanicipacije« se gotovo nitko više ne usuđuje takvo što predložiti.</p>
<p>Željka Telišman</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Julian Barnes vodi i u kladionicama </p>
<p>Tko će 10. listopada osvojiti velikoga Bookera</p>
<p> – Julian Barnes, Zadie Smith, Kazuo Ishiguro, Ali Smith, Sebastian Barry ili John Banville? Tih šest kandidata koji su ušli u najuži izbor za jednu od najvećih svjetskih književnih nagrada objavio je Guardian, čime je malo i iznenadio stručnu javnost – izbačeni su iz širega kruga nobelovac J. M. Coetzee, dobitnik i dvaju Bookera, te Ian McEwan i Salman Rushdie, koji su također dobili tu britansku nagradu (i u nas je preveden nagrađeni McEwanov roman »Amsterdam« i Rushdiejev roman »Djeca ponoći«). </p>
<p>I očekivanja su se promijenila. Na kladionicama je vodio donedavno Mc Ewan s romanom »Saturday«, no preuzeo je vodstvo Julian Barnes s romanom »Arthur and George«. Barnes dobiva svoj dug, jer među rijetkim je velikanima koji nisu dobili Bookera, iako je za tu nagradu dvaput bio predlagan – 1984. s »Flaubertovom papigom« i 1998. s romanom »England, England«. </p>
<p>London nagradu »Man Booker« (koja se odnedavno tako zove) dočekuje zaista kao veliki događaj. U Ulici Charing Cross, u kojoj je niz velikih knjižara, poput Foyle'sove, Watterstonesovih i Bordersovih, u izlozima su izvješene velike naslovnice mogućih dobitnika, a i kladionice, koje rade gotovo kao burza, govore koliko je Booker popularna nagrada (sjetimo se naših nacionalnih nagrada, koje su još uvijek prilično začahurene u užem krugu i u inertnom ugođaju). Nagrađeni dobiva 50.000 funti.</p>
<p>Barnesov roman »Arthur and George« opet pokazuje autorovu intelektualnu ambiciju da se zahvati svijet. Ovoga puta dočarao je kompleksnom radnjom duh viktorijanske ere, a uveo je i lik Conana Doylea, iskazujući zanimljivu koincidenciju – Doyle je medijski postao nanovo aktualan zbog sumnje da je preuzeo ideje svoga prijatelja i potom ga ubio.</p>
<p> Zadie Smith ušla je u najuži izbor sa sarkastičnim, intelektualnim romanom »On Beauty«, a zanimljiva je i po nedavnom intervjuu u New York Timesu, u kojem je bezrezervno napala britansku kulturu i licemjerje.</p>
<p>Kazuo Ishiguro ušao je u izbor s romanom »Never Let Me Go«, a Bookera je već dobio za roman »Na kraju dana«, po kojem je snimljena poznata »mistična« ljubavna priča, s A. Hopkinsom i E. Thompson u glavnim ulogama. Kandidirani su još i romani »A Long, Long Way« S. Barryja, »The Sea« J. Banvillea i »The Accidental« A. Smith. </p>
<p> Bookerova nagrada, nakon što je u posljednje vrijeme pripala manje poznatim autorima, čini se, ponovno se vraća provjerenim literarnim estetima.</p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Teorija kaosa i Leonardov kod </p>
<p>Ugradnja suvremene fizike u teatar, njena primjena i popularizacija te međunarodna glumačka ekipa (Španjolska, Austrija, Rumunjska, Rusija i Hrvatska) samo su neke od posebnosti predstave »Leonardov kod – frekvencija« koju će riječki teatar »Rubikon«, u povodu desete obljetnice svoga rada, premijerno izvesti 12. rujna u 20,30 sati u Hrvatskome kulturnom domu na Sušaku.</p>
<p> Predstava motivirana bestselerom Dana Browna »Da Vincijev kod«, kazao je autor i voditelj Teatra Zvonimir Peranić, temelji se na teorijama režije i dramaturgije kaosa, što produkcije »Rubikona« čini posebnim. U dramaturgiji i režiji primjenjuju se načela fizikalnih teorija i to teorije relativnosti, kvantne fizike i posebice teorije kaosa, čime se i Riječani, uz potporu Hrvatskoga fizikalnog društva, ubrajaju u one koji će na određeni način sudjelovati u obilježavanju Svjetske godine fizike.</p>
<p>»Ovom predstavom produbili smo primjenu teorije determinističkog kaosa na kazalište. Riječ je o teoriji koja je posljednjih pedesetak godina napravila paradigmatski pomak u načinima razmišljanja, tako što je uspjela povezati na izgled nepovezane pojave«, kazao je Peranić, dodavši da je rad na toj predstavi blizak ikonoklasičnom tipu teatra, a neke od tema kojima se bavi su kodiranje i frekvencija.</p>
<p> »U ovoj predstavi najzanimljivija mi je kombinacija različitih jezika pokreta, od baleta i mime do suvremenog plesa«, kazala je austrijska glumica Christina Lederhaas. Peranićeva suradnica na predstavi je Kristina Nefat Raguž, dramaturgiju potpisuje Tajana Gašparović, a izvođači su Deana Marčić, Ivana Peranić, Deni Šubašić, Sabina Voinea i Jorge Correa Bethencourt. </p>
<p> Biomehanika je samo jedan aspekt Peranićeva rada. Fizičar u njemu nadahnjuje ga kaotičnim gibanjem Brownovih čestica, ali i čudesnim rasporedima koje dirigiraju zakonitosti magnetskog polja. Tijelo u prostoru ujedno je i objekt i subjekt. Objekt je u odnosu na druge i na ostale scenske kodove (zvuk, svjetlo). Subjektivno je u svom malom prostoru djelovanja koje ga čini suigračem u zajedništvu. [LJ. M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Meštrović nije razmišljao o fundaciji«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predsjedniku Upravnoga odbora Fundacije Ivana Meštrovića akademiku Vladimiru Markoviću uputio je Mate Meštrović, sin poznatoga hrvatskog kipara, otvoreno pismo u kojemu navodi da će zatražiti pravnim putem promjenu i aktualizaciju Zakona o Fundaciji Ivana Meštrovića (FIM).</p>
<p> Zakon o FIM-u je zastario te nije usklađen s »Darovnim ugovorom« iz 1952., a nije usklađen ni s drugim hrvatskim zakonima – o muzejima, Zakonom o zakladama i fundacijama, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zakladama i fundacijama, Zakonom o ustanovama itd., navodi u pismu Mate Meštrović. Napominje također kako će sa svojim nećakom Stjepanom Meštrovićem i nećakinjom Olgom Holmberg sudskim putem ispitati utemeljenost nekih odredaba postojećeg zakona. »Sudskim putem ćemo istražiti neispunjavanje obaveza sa strane hrvatske države prema 'Darovnom ugovoru', kršenje naših autorskih prava te nanošenja štete ugledu i djelu Ivana Meštrovića«, napominje.</p>
<p> Po riječima Mate Meštovića njegov otac nije razmišljao o fundaciji, još manje sa sjedištem u Zagrebu. »U darovnom ugovoru stoji da će muzeji u Splitu i Zagrebu 'činiti samostalnu odijeljenu cjelinu', a ne 'radne jedinice' kako je to regulirano Zakonom o FIM-u«, piše u pismu. Meštrović upozorava kako njegov otac nije odredio, a ni nasljednici nisu tražili nazočnost Meštrovićevih nasljednika u Upravnom odboru FIM-a, no ako već država želi nazočnost Meštrovićevih nasljednika, onda to može biti samo osoba koja ima povjerenje i podršku Meštrovićevih nasljednika. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Karta više za Maiskoga</p>
<p>Uz zadnje taktove violončela Mische Maiskog i klavira Lily Maisky zaorio se gromki pljesak popraćen usklicima i topotom nogu atrijem Kneževa dvora, jer je publika dala oduška svom zadovoljstvu onako kako je dao oduška kroz svoje sviranje veliki umjetnik.</p>
<p> Nastup Mische Maiskog bio je magnet da slušateljstvo pohrli na koncert (nije bilo karte više). Sama umjetnikova pojava na podij ima nešto magično, to je umjetnik koji ima snažnu karizmu, svaki dodir s instrumentom pretvara u pregršt najljepše glazbe. Već na početku umjetnikove karijere njegov prof . M. Rostropovič je izjavio: »Njegovo sviranje spaja poeziju i delikatnu ljepotu s jakim temperamentom i blistavom tehnikom.«</p>
<p>Lily Maisky nastupala je već i u Carnegiu Hallu, veoma je muzikalna, ni u jednom trenutku nije došlo do nesporazuma s violončelistom, ali još mladoj umjetnici treba rada i iskustva da bi mogla u potpunosti slijediti svoga oca. U svakom slučaju, publiku je očaravao zvuk violončela.</p>
<p> Program je otpočeo s Beethovenovim Sedam varijacija na Mozartovu melodiju iz opere »Čarobna frula«, donesenu raspjevano i profinjeno. Način na koji M. Maisky eksponirao početnu temu Sonate za violončelo (arpeggione) i klavir u a-molu, D 821 imala je neki neobični uzdah, cijelo djelo imalo je široku lepezastu tonsku boju. Schumannova skladba Fantazija, op. 73 (treći je put slušamo u mjesec dana) u sviranju dvoje umjetnika odletjela je na krilima mašte u razgranatom tkanju.</p>
<p>Ileana Grazio</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Hrvatskoj kazna 100 tisuća švicarskih franaka </p>
<p>Ako bi se incidenti ponavljali Fifa bi mogla suspendirati teren ili čak reprezentaciju iz njezinih natjecanja i kvalifikacija </p>
<p>Zbog nereda na Malti Hrvatski nogometni savez zacijelo će snositi posljedice. No, sudeći prema dosadašnjim kaznama Svjetskoga nogometnog saveza Fife naša će reprezentacija i dalje igrati utakmice na svom terenu, a zabranu dolaska hrvatskih navijača na utakmice u inozemstvo nemoguće je izvršiti. Dakle, HNS-u će biti odaslana novčana kazna koja će sigurno biti rigorozna, jer je samo u prošlom kvalifikacijskom ciklusu zbog grijeha hrvatskih navijača naša Kuća nogometa platila 280 tisuća švicarskih franaka kazne. </p>
<p>Kolika bi sada kazna mogla biti? Pretpostavljamo da će biti od najmanje 100.000 do 200.000 »švicaraca«. Otežavajuće okolnosti za tako visoku novčanu kaznu stoje samo u podatku da su uhićena čak 103 hrvatska navijača, od kojih je većina osuđena. Istina uvjetno, uz priznaje krivice. Dakle, sudeći prema tim podacima riječ je bila o masovnoj tučnjavi koju su inicirali hrvatski navijači. </p>
<p>Uz kaznu Hrvatskoj, pod novčanim bi se sankcijama lako mogla naći i Malta, a to će ovisiti o mišljenju delegata utakmice. Jer, uz slabu organizaciju malteške policije, i mnogi su malteški navijači sudjelovali u neredima i tučnjavi. Samo zbog neobjektivnosti domaće policije nije uhićen nijedan malteški navijač, iako ih je u tučnjavi i gađanju stolcima sudjelovalo koliko i Hrvata. Kad Fifa poseže za drastičnom kaznom oduzimanja domaćinstva? Samo u jednom slučaju, kad domaći navijači učestalo ponavljaju incidente. Hrvatska u konkretnom slučaju stoji dobro. Za vrijeme naših domaćih utakmica u kvalifikacijama za SP nikad se nije dogodio incident. Stoga najave o oduzimanju domaćinstva Hrvatskoj doista ne dolaze u obzir. </p>
<p>Ipak, to ne znači da se moramo veseliti samo novčanim kaznama. Naprotiv, prije ili kasnije novčane bi kazne izgubile svrhu i smisao pa bi Fifa morala posegnuti za drugim mjerama. Naime, ako bi se incidenti doista ponavljali onda bi Disciplinska komisija počela razmišljati o suspenziji terena ili čak reprezentacije s Fifinih natjecanja i kvalifikacija. Ruku na srce, Hrvatska je daleko od takve kazne. Uglavnom, u Hrvatskom nogometnom savezu već mogu početi brojati novac u blagajni i očekivati da će se ista isprazniti...</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Kranjčar: Neću se veseliti postignem li pogodak</p>
<p>Mene se uvijek stavlja u negativan kontekst, podcjenjivački, smatra Kranjčar</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Niko Kranjčar u dresu Hajduka prvi će put u nedjelju zaigrati u Maksimiru protiv »svog« Dinama i poseban je mamac sve dinamovce. Neće mu biti lako, jer će biti meta zagriženih BBB-ovaca koje »žulja« Nikin odlazak u krilo najvećeg suparnika. </p>
<p>•Jeste li psihički spremni za debi u dresu Hajduka u Maksimiru? </p>
<p>»Jesam, iako me pogodila ova katastrofa na Malti. Srećom, Hrvatska konce odlaska na SP još drži u svojim rukama, dočekuje Švedsku. Što se derbija tiče, mirniji sam nego oni u Dinamu.« </p>
<p>•Bojite li se utakmice? </p>
<p>»Da se bojim, ne bih došao u Hajduk. Žao mi je što je pred ovaj derbi u prvom planu sve osim nogometa. Razmišljam o utakmici i atmosferi i svjestan sam onoga što me čeka. Vrijeđalo me se i u Rijeci i u Osijeku. Navikao sam već, iako nikad nije ugodno. Nadam se da ću se izvući i da će Hajduk pružiti maksimum i osvojiti bodove.« </p>
<p>•Ljuti li vas podcjenjivanje iz vašega grada? </p>
<p>»Naravno. Sve te analize, vage, a mene se uvijek stavlja u negativan kontekst, podcjenjivački.« </p>
<p>•Očekujete li da će suparnici na maksimirskom travnjaku u vas »ulaziti« žestoko, »u meso«? </p>
<p>»Spreman sam na sve. Uostalom, kad vas tuku znači da ste dobri.« </p>
<p>•Hoćete li ispod dresa odjenuti majicu s natpisom »ponosan sam kaj sam purger«? </p>
<p>»Neću, nema smisla.« </p>
<p>•Idu vas pogoci. Što će biti zabijete li ga Dinamu u nedjelju? </p>
<p>»Ne znam kako će se stvari razvijati i kako ću reagirati bude li previše reakcija. Mislim da se neću veseliti.« </p>
<p>•Što vam poručuju prijatelji navijači Dinama? </p>
<p>»Da će navijati za pobjedu Dinama, ali i da ja budem najbolji na terenu!« </p>
<p>•Hajduk će s Blaževićem i vama napuniti tribine, ali i Dinamovu blagajnu. U siječnju ste im prijelazom u Hajduku donijeli milijun i pol eura!? </p>
<p>»Drago mi je kad zaposlenicima omogućim da dobiju plaću. To me baš veseli.« </p>
<p>•Što znate o ovom Dinamu? </p>
<p>»Nisam ga gledao, pa ne znam kako djeluje na travnjaku. Znam, pak, dosta o kvalitetama pojedinaca.« </p>
<p>•Što ste dobili dolaskom u Hajduk? </p>
<p>»Puno toga i na igračkom i na životnom planu.« </p>
<p>•Kakav derbi očekujete? </p>
<p>»Isprekidani, s mnogo prekršaja. Oba su kluba pod velikim pritiskom. Mi želimo ostati u utrci za naslov, a Dinamo može pobjeći na osam bodova prednosti. Ulog je velik, igrači će biti sputani.« </p>
<p>•Biste li iz svoga džepa platili Hajdukovu pobjedu? </p>
<p>»Naravno, kako ne bih!«</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Bošnjak: I ja sam imao neugodnosti u Splitu </p>
<p>Moj i Kranjčarov slučaj ne mogu se uspoređivati, ja nisam dijete Hajduka, kaže Ivan Bošnjak </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Može li i maksimirsku momčad zapljusnuti »malteški sindrom«, je li nedjeljna pobjeda zahuktalog Dinama protiv letargičnog i teturavog Hajduka doista tako sigurna kao što to anticipira veći dio naše medijske scene, može li se Niko Kranjčar othrvati »visokonaponskim« zvižducima s tribine kakvi ga nedvojbeno čekaju u nedjelju u Maksimiru... Čitav je niz pitanja kakva nam se nameću uoči, po mnogočemu specifičnog nedjeljnog derbija, a jedan od meritornijih sugovornika svakako je Dinamov napadač Ivan Bošnjak.</p>
<p> Naposljetku, i sam je sudjelovao u nedavnom krahu reprezentacije na Malti, u utakmici u kojoj su mediji najavljivali pobjedu Hrvatske s gotovo jednakom sigurnošću kao što sada predviđaju i lagani Dinamov pohod u derbiju. Nadalje, u Bošnjakovoj je karijeri vidljiva i analogija sa »slučajem Kranjčar«. I on je jedan od onih koji je vremenom promijenio stranu u derbiju. S tom razlikom što je imao međustanicu u Libiji i što je, za razliku od Kranjčara, prvo igrao u Hajduku... </p>
<p>»Imao sam i ja neugodnosti u Splitu. Ali, ovo s Nikom je drukčije, to se ipak ne može usporediti. Ja sam došao iz Vinkovaca, matični klub mi je Cibalia, a ne Hajduk. A Niki je ipak Dinamo matični klub. Dakle, to nema veze jedno s drugim. Mislim da Kranjčar jednostavno mora prijeći preko toga, doći u Zagreb i odigrati utakmicu bez suviše opterećenja. Sve drugo mora ostaviti iza sebe. I iz svog iskustva znam da mu neće biti baš ugodno kad istrči na teren, ali mora se jednostavno 'isključiti'.« </p>
<p>Eventualnim porazom u Splitu i Kranjčar i Hajduk bi se vjerojatno doista i isključili. Ali, iz utrke za naslovom prvaka. Teško bi bilo očekivati da u nastavku lige, nastave li ove dvije momčadi igrati u sličnom stilu, splitska dizel lokomotiva dostigne frizirani plavi bolid. </p>
<p>»Za njih je to utakmica u kojoj će tražiti posljednju priliku da se izvuku, da pokažu da su im dosadašnji lošiji rezultati ipak bili slučajni. Nama je to, pak, šansa odlijepiti se na vrhu ljestvice, pobjeći im na osam bodova prednosti i stvarno bi bilo teško očekivati da nas stignu.« </p>
<p>Teško je bilo očekivati da će i Malta stići do boda protiv Hrvatske...</p>
<p>»Mislim da u Maksimiru neće biti takvoga sindroma. Sve smo misli potpuno usmjerili prema derbiju. Uopće ne razmišljamo o bilo kojoj drugoj situaciji osim o našoj pobjedi. U glavi nemamo nijedan drukčiji rasplet.« </p>
<p>Tako, dakako, govore i u Splitu. Naposljetku, Hajdukov trener Miroslav Blažević hrabro je, hajdučki, najavio pobjedu gostiju sa 2-0. Iako je trenirao Dinamo, a sada i Hajduk, Ćiro se nije uspio »susresti« s Bošnjakom u istoj momčadi.</p>
<p>»Promijenio sam puno trenera, pogotovo prošle sezone u Maksimiru. Svaki je na svoj način dobar, ali kad govorim o svom razdoblju u Splitu uvijek ću izdvojiti Zorana Vulića! Puno mi je pomogao. Kuže je u kratkom razdoblju napravio sjajan posao, dignuo momčad i raspoloženje nakon prošle sezone«, zaključio je Bošnjak.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Imenjaci za naslov prvaka</p>
<p>Borit će se najjača obrana (Zagreb) protiv najjačeg napada (Agram Medveščak)</p>
<p>Nadmetanja rukometaša za 15. krunu hrvatskog prvenstva počinju ovog vikenda. Dosadašnjih 14 naslova prvaka te 12 naslova osvajača Kupa u Zagrebovoj su vitrini, a zagrebaši ne taje da žele i 15. krunu, a trinaestu dvostruku. No, ove sezone im neće biti lako, jer će protiv sebe imati jakog rivala, Agram Medveščak. Kako se čini, borit će se najjača obrana (Zagreb) protiv najjačeg napada (Agram Medveščak). Sudari dva kluba počela su ljetos, kad je Agram preoteo trojicu igrača Zagrebu, pa će sezona biti formalni nastavak odmjeravanja snaga. </p>
<p>Klub sa Šalate, koji je godinama bio u Zagrebovoj sjeni, ovu je sezonu dočekao ojačan poznatim imenima: Patrik Ćavar, Renato Sulić, Zvonimir Bilić, Mario Kelentrić, mladi Denis Buntić..., a na klupi je energični Ivica Obrvan, koji je vodeći Metković osvojio Kup EHF-a. Jaka momčad, sa dosta sadašnjih i bivših reprezentativaca i medaljaša, pa ne čude ambicije agramera, koji žele svrgnuti Zagreb i otići što dalje u Challenge kupu. </p>
<p>No, nije ni Zagreb sjedio skrštenih ruku. Okupio je momčad reprezentativaca, koji nose dresove Hrvatske, Slovenije, BiH te SCG, a na klupi Lino Červar, kojeg ne treba posebno predstavljati. Prvak iz Kutije šibica uzda se u svoju granitnu obranu, a s obranom u pravilu dolazi i dobar rezultat. </p>
<p>Kako god okrenete, bit će ovo itekako zanimljivo prvenstvo. Bore se dva imenjaka (Agram jest Zagreb), dosta je agramera svojedobno nosilo Zagrebov dres, Červar ima svjetsko zlato i srebro te olimpijsko zlato, ali nema klupski europski naslov, što Obrvan ima. A ne treba ni sumnjati da će izvan terena iskriti između zagrebaša Zorana Gopca i agramera Nenada Volarevića, nekad prijatelja i suradnika, danas ne baš u ljubavi...</p>
<p>A gdje su ostali? Tu negdje. Metković je platio danak jačanju Medveščaka, pa se Metkovci, Osijek, PIPO IPC i ostali mogu jedino nadati da će možda ukrasti koji bod zagrebačkom dvojcu i tako im pokvariti računice za naslov prvaka.</p>
<p>•Parovi 1. kola, skupina A: Solin Inter. - Zagreb (20 sati), Osijek-Elek. - Agram Medveščak (18), Karlovac - Đakovo (18), Varteks-Di Capio - Dubrava (19); skupina B: Moslavina - Poreč (19), Metković - Koteks Split (19), Crikvenica - P. PIPO IPC (19), Zamet - Gorica (19).</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Publika će mi dignuti adrenalin</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Mario Ančić, drugi reket hrvatske reprezentacije, u groznici je polufinalnog meča Davis kupa protiv Rusije (od 23. do 25. rujna). Zajedno s Ivanom Ljubičićem ima priliku izboriti završni dvoboj najprestižnijega reprezentativnog natjecanja među tenisačima. Split je spreman i s nestrpljenjem se čeka okupljanje naše reprezentacije, kao i dolazak ruske. Tribine će biti pune uglednika, a svoj su dolazak potvrdili Predsjednik RH Stjepan Mesić te premijer Ivo Sanader. Veleposlanik Rusije u Hrvatskoj Mihael Konarovski doći će bodriti Nikolaja Davidenka, Igora Andrejeva, Mihaela Južnjija i Dmitrija Tursunova. Spektakl je pred vratima, a naša uzdanica Ančić kaže: </p>
<p>»Ovo je povijesni meč, a kod nas je izražen momčadski duh. Radujem se što će s nama biti i Ivanišević. Želja nam je ovoj splitskoj publici vratiti pobjedom za podršku u četvrtfinalu protiv Rumunjske, a sigurno će nam i protiv Rusa pomoći. Favorita u Davis kupu nema, mala je prednost domaći teren, podloga i publika, ali kada meč krene svi smo u ravnopravnom položaju. Bitno je da forma bude vrhunska.« </p>
<p>Jeste li razočarani ranim ispadanjem iz US Opena? </p>
<p>»Nije mi svejedno, ali nema vremena za tugovanje. Dolaze nove obveze. Sport je takav, pun uspona i padova. Pa, polufinale Davis kupa pravi je izazov i moramo pokazati da smo velika momčad. Ulazak u finale bio bi stvarno povijesni doseg.« </p>
<p>Imate li želja što se ždrijeba tiče? </p>
<p>»Nemam. Imam još vremena da se pripremim. Ovih nekoliko dana radim na podizanju fizičke spreme. Imam vjere u sebe i momčad, a znam da će mi publika dignuti adrenalin. Gušt mi je igrati u mom Splitu. Nigdje nema atmosfere na tribinama kao u Hrvatskoj«, zaključio je Ančić. </p>
<p>Na tribinama ima mjesta za 5100 navijača. Priprema se i veliki VIP salon, a čak 2000 ulaznica ide sponzorima. Još se uvijek glanca Velika dvorana na Gripama. Jasno je da će polufinalni meč Davis kupa između Hrvatske i Rusije biti nesvakidašnji događaj uokviren nacionalnim nabojem, sportskim motivom, ali i glamurom. [R. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Neiskusne lokosice protiv ojačane Podravke </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Rukometašice zagrebačke Lokomotive u novu sezonu ulaze oslabljene zbog odlaska tri vrlo bitne igračice. Reprezentativke Pasičnik i Horvat pojačale su redove rivala Podravke, dok je Pensa otišla u ljubljanski Krim. No, bez obzira na odlaske, trener lokosica Nedjeljko Lalić smatra da će njegova pomlađena ekipa biti žestok konkurent Koprivničankama. </p>
<p>»Ime i tradicija kluba obvezuje nas boriti se za naslov prvaka. Kvaliteta u našoj mladoj ekipi postoji, no nedostaje nam iskustva. Nositeljice igre bit će Pušić, Arslanagić, Čop i Jelčić. Zadovoljio bi me napredak u igri u osnovnom dijelu sezone, pa da u doigravanju pokušamo skinuti Podravku s trona.« </p>
<p>Od prinova, samo je Aneta Peraica dovedena kao zamjena za Pensu, a nova pojačanja možda neće biti neophodna. </p>
<p>»Ako se pokaže da će igračice napredovati uz treninge te tako nadomjestiti odlazak već spomenutih igračica nećemo nikoga dovoditi. Bude li problema, pokušat ćemo dovesti neko pojačanje pred doigravanje.«</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Obljetnica 11. rujna u sjeni Katrine </p>
<p>11. rujna će se obilježiti diljem SAD-a. Najavljene su brojne komemoracije za 3000 žrtava terorističkih napada i sve američke vojnike, poginule u Afganistanu i Iraku</p>
<p>Obilježavanje četvrte obljetnice od terorističkih napada na New York i Washington potpuno je zasjenjeno razornim posljedicama uragana Katrina na jugu Amerike. </p>
<p>Busheva je administracija u ovom trenutku potpuno zaokupljena traženjem načina kako pomoći žrtvama ove dosad najveće prirodne katastrofe na tlu Amerike u njenoj novijoj povijesti. Uočljivi su i napori da se pod kontrolu stavi politička šteta nastala zbog zakašnjele pomoći federalnih vlasti žrtvama Katrine. Senat je u četvrtak odobrio hitnu pomoć od 51,8 milijarde dolara koju je zatražio predsjednik George W. Bush kako bi se pokrili troškovi pomoći žrtvama nakon prolaza uragana Katrina. Kongres je prošlog tjedna odobrio iznos od 10,5 milijardi dolara.</p>
<p>Naravno, 11. rujna će se obilježiti širom Sjedinjenih Država. Najavljene su brojne komemoracije za 3000 žrtava terorističkih napada. Komemoracija će se održati ne samo za građane poginule u New Yorku, Washingtonu te u otetom zrakoplovu koji je pao nad Pennsylvanijom, već i za sve američke vojnike, poginule u ratovima u Afganistanu i Iraku. </p>
<p>Proteklih dana u Washingtonu se održao i dvodnevni skup posvećen isključivo globalnoj borbi protiv terorizma. I pored ocjene da u SAD-u postoji dvostranački konsenzus o važnosti borbe protiv terorizma, čulo se dosta kritika na adresu Busheve administracije zbog načina kako se ta borba vodi. Tvorac koncepta »Otvoreno društvo« George Soros je zatražio ukidanje termina »rat protiv terorizma«, rekavši da je taj rat donio više štete nego koristi. </p>
<p>Bivši zapovjednik NATO-a za Europu, umirovljeni general Wesley Clark, na tom je skupu rekao: »Nećemo pobijediti u ratu protiv terorizma samo ubijajući ljude u inozemstvu, čak i ako su oni teroristi. Ovo nije Drugi svjetski rat u kojem ste uništavajući neprijatelja znali da dobivate prednost. Ovo je drugačiji sukob u kojem kada ubijamo ljude stvaramo (nove) neprijatelje. Kad ubijemo pogrešne ljude, još je gore.« </p>
<p>Ova važna konferencija u Washingtonu gotovo je ostala neprimijećena. Medijska pozornost usmjerena je još uvijek na New Orleans. Tamo je već upućeno 25.000 vreća za tijela poginulih. Ministar Domovinske sigurnosti Michael Chertoff je priznao da je po obimu stradanja, po razini i intenzitetu ljudske patnje, Katrina, ove 2005., nadmašila 11. rujna 2001. Isto vrijedi i za razmjere štete koja se procjenjuje na više od 150 milijardi dolara, Katrina će američke porezne obveznike koštati mnogo više nego teroristički napadi na New York i Washington. Ako se, naravno, isključi rat u Iraku, za koji administracija s vremena na vrijeme barem sugerira da se vodi zbog 11. rujna. </p>
<p>Već sada se procjenjuje, iako će te brojke sigurno još rasti, da je šteta od Katrine dvostruko veća, od one u New Yorku, 11. rujna 2001; ona je tada procijenjena na 75 milijardi dolara. Američki mediji podsjećaju, da su, prostorno gledano, teroristički napadi u New Yorku onesposobili samo nekoliko urbanih blokova na Wall Streetu. Katrina je pak samo u New Orleansu poplavila više od 160.000 privatnih kuća i drugih objekata. </p>
<p>Koliko je Katrina, ove godine nezaobilazna tema za američke političare, što naravno dokazuje njihovu pragmatičnost, pokazuje i to da je među prvima, crnopute izbjeglice u Reunion Areni u Dallasu (Teksas) posjetio bivši državni tajnik Colin Powell. </p>
<p>Ne samo da je Powell kritizirao administraciju zbog kašnjenja u uklanjanju posljedica Katrine već je iskoristio priliku da u povodu 11. rujna izravno kontrira Bijeloj kući, gađajući ju, čini se, u najbolniju točku: Za vrlo gledani program »20/20« TV mreže ABC izjavio je kako on osobno još uvijek ne vidi nikakvu vezu između terorističkih napada 11. rujna 2001. i Saddama Husseina (rata u Iraku). Powell je dodao kako vjeruje da ta veza nikad nije ni postojala.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Zid je smanjio broj napada za 90 posto </p>
<p>Stanje na Srednjem istoku nakon evakuacije izraelskih doseljenika iz Pojasa Gaze i bilateralni odnosi Hrvatske i Izraela povod su za razgovor s Gallit Ronen, zamjenicom izraelskog veleposlanika u Beču zaduženom za odnose s Hrvatskom. </p>
<p>•Koliko je Izraelaca moralo napustiti svoja naselja u Gazi odnosno na Zapadnoj obali?</p>
<p>– Brojevi variraju - između osam i devet tisuća ljudi. Iz Pojasa Gaze iseljeno je 21 naselje i tamo više uopće nema židovskih doseljenika. Sa Zapadne obale evakuirana su četiri naselja. To je doista bilo iznimno emotivno i za ljude koji, poput mene, tamo nisu nikad živjeli. Ljudi su to ipak obavili disciplinirano. </p>
<p>•Napuštanje židovskih naselja dio je mirovnoga procesa na Srednjem istoku. Koja je uloga zida koju izraelske vlasti podižu između izraelskih i palestinskih područja?</p>
<p>– Uloga zida je zaustaviti teror. Podizanjem zida broj uspješno izvedenih samoubilačkih terorističkih napada opao je za 80-90 posto. Na jugu Izraela u Be'er Shevi, primjerice, gdje nema toga zida-ograde zabilježen je porast terorističkih napada. Zid-ograda je samo privremeno rješenje. Ni mi ne volimo da je tu. To nije ogromna konstrukcija, betonski zid koji se često pojavljuje u medijima čini samo pet posto te ograde, a ostalo je bodljikava žica.</p>
<p>•Može li gospodin Abbas doista kontrolirati sve paravojne postrojbe od Hamasa do Hesbollaha?</p>
<p>– Vjerujemo da može. Tijekom evakuacije to su i dokazali. Ako palestinska uprava jednog dana preraste u državu – a na to smo pristali – to može biti samo po modelu »jedna zemlja, jedna vlada, jedna puška«. Drugim riječima, država može imati samo jednu vojnu silu. </p>
<p>•Pojasnite kako Izrael gleda na stvaranje palestinske države?</p>
<p>– Pristali smo na Bushevu ideju o dvjema državama koje funkcioniraju jedna uz drugu na principima mira i sigurnosti. Valja dakako još dogovoriti pitanje granica i pitanje prevladavanja nasilja te gospodarsku suradnju. Izraelska strana polazi od zemljovida iz 1967. godine. Spremni smo vratiti svu zemlju Palestincima za koju kažu da je okupirana 1967. Ako pak ne možemo vratiti jednu točku koja nam je strateški važna nudimo u zamjenu drugo područje. Palestinska je strana dosad to odbijala tražeći povratak na granice iz 1948. Nadamo se da će novo vodstvo biti sklonije dogovoru. </p>
<p>•Kako ocjenjujete bilateralne odnose između Hrvatske i Izraela?</p>
<p>– Odnosi su odlični i svakim danom sve bolji. Zaista tako mislim. Postoji dakako i povijest naših odnosa. Međutim, prekretnica u odnosima uslijedila je za posjeta hrvatskoga predsjednika Stipe Mesića Izraelu prije nekoliko godina. On je tada govorio u našem parlamentu Knessetu, obišao je Yad Vashem. U Knessetu je zatražio oprost i izjavio: »Mi znamo što je bilo, svjesni smo toga i to razumijemo«. Prošlost ne možemo promijeniti, ni vi to ne možete izmijeniti, ali to valja priznati i prihvatiti. Dokle god se to poriče, problem postoji. Čim se to prihvati kao činjenica i preuzme odgovornost za ono što se dogodilo, možemo početi graditi nove odnose. Mrtve ne možemo povratiti ali možemo raditi na budućnosti. </p>
<p>I otada imamo zaista veliki uzlet u bilateralnim odnosima. O tome svjedoči i veliki broj bilateralnih posjeta; vaš je predsjednik posjetio Izrael, naš je predsjednik obišao Hrvatsku 2003., vaš premijer i ministar vanjskih poslova posjetili su Izrael. Sad otvaramo veleposlanstvo u Hrvatskoj. </p>
<p>•Kakva je trgovinska razmjena između Izraela i Hrvatske?</p>
<p>– Nije osobito dobra. To je pitanje na kojemu doista treba raditi. Nemam precizne podatke, ali trgovinska razmjena ne prelazi 21 milijun dolara. Za usporedbu, razmjena između Izraela i Poljske iznosi oko dvije milijarde dolara. Izraelski bi biznismeni htjeli dobiti posao navodnjavanja u Istri. Međutim, dogovor o tom zajedničkom projektu ide sporije od očekivanoga. Biznismeni neće dugo čekati i otići će vjerojatno tamo gdje su uvjeti poslovanja povoljniji.</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Počela borba za Rugovinog nasljednika</p>
<p>Početak rujna donio je nervozu u taborima koji očekuju pregovore o budućem statusu Kosova i bez objave predsjednika Ibrahima Rugove da boluje od raka pluća. Ovako, napetost je dosegla razinu kad jedan pogrešan potez može značiti katastrofu. Toga sve više postaju svjesni u Washingtonu i Bruxellesu, pa ovih dana pritišću službeni Beograd da potpiše tehnički sporazum o kopnenim linijama komunikacije, kako bi pojačanja trupama KFOR-a mogla stići u roku od 24 sata iz BiH.</p>
<p>Predstavnicima međunarodne zajednice jasno je da su dosta investirali u predsjednika Rugovu kao umjerenog, prozapadnog lidera koji je bio na neki način jamstvo da kosovsko društvo teži demokratizaciji i euroatlantskim vrijednostima. Trebale su im njegove poruke da će albanska većina vrijedno raditi na dostizanju standarda koji su označeni kao preduvjet, te da će strpljivo čekati najavljeni početak pregovora o budućem statusu. Sada, međutim, predsjednik Rugova nije u stanju davati obećanja na duže staze, što implicira da on ne može uvjeriti tradicionalističku elitu Kosova u vjerodostojnost jamstava predstavnika međunarodne zajednice o neovisnosti.</p>
<p>U Prištini je već nastupila borba za Rugovinog nasljednika. Bivši premijer i lider Alijanse za budućnost Kosova (ABK) Ramush Haradinaj, koji na slobodi čeka početak suđenja za ratne zločine, zatražio je krajem prošlog tjedna od Haaškog tribunala pravo da sudjeluje u javnom životu, a aktualni premijer Bajram Kosumi (također iz ABK koja je sa Rugovinim Demokratskim savezom Kosova formirala vladu) predbacio je u utorak oporbenoj Demokratskoj stranci Kosova (DPK) Hashima Taqija da u prethodnom mandatu nije učinila dovoljno na poboljšanju životnog standarda. </p>
<p> Taqi, koji je nesumnjivi broj dva na političkoj sceni, poveo je javnu kampanju kako bi sebe predstavio kao prirodnog šefa pregovaračkog tima s velikim rezultatima u Ramboilletu. Amerikanci bi na tom mjestu radije vidjeli predsjednika parlamenta Nexata Dacija (DSK) ili svog favorita Vetona Suroija, ali nije bez šansi ni prvi premijer Kosova Bajram Recepi (DPK).</p>
<p>Ono što posebno zabrinjava srpsku stranu, izgubljenu u dilemama sudjelovati u institucijama ili ne, jest činjenica da na Kosovu postoji još veliki broj kandidata za lidera koji ne preferiraju demokratske procedure i koji vide svoju šansu u pokretanju masovnih nemira.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Eksplozije u američkim restoranima </p>
<p>Dvije eksplozije izazvane »napravama kućne izrade« u američkim restoranima brze prehrane ranile su osam osoba tijekom noći na petak u Karachiju. Prva eksplozija pogodila je Kentucky Fried Chicken (KFC), potom je uslijedila je eksplozija unutar McDonald'sa, objasnio je u petak šef policije Karachija. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Weber: Karadžić nije uhićen</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Novi zapovjednik NATO stožera u Sarajevu Bill Weber demantirao je u petak informacije da je bivši lider bosanskih Srba Radovan Karadžić uhićen, te da se ta informacija krije od javnosti. »Znao bih za te informacije da su točne«, rekao je Weber, tijekom svoje prve konferencije za novinare. Tvrdnju da je Karadžić možda već u rukama neke zapadne službe, izrekao je prije nekoliko dana u Beogradu čelnik Međunarodnog instituta za sigurnost Orhan Dragaš. [A. Z.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Nema više sporta</p>
<p>Neshvatljivo je kako se u razmaku od dvjesto godina srušilo nešto što je krenulo s plemenitim namjerama u korist djece</p>
<p>Sport je u svom praskozorju, početkom 19. stoljeća nastao spontano, kao čovjekov odgovor na probleme koji su ga u industrijaliziranim zemljama izdvojili iz prirode, tjelesnih aktivnosti u gradskoj monotoniji. Tada se sport izravno nadovezao na igre kojima su se djeca nekada bavila u prirodnim okruženjima.</p>
<p>Počelo je u industrijaliziranoj Engleskoj gdje su koledži koristili sport za odgoj prema engleskim plemićkim tradicijama, u nas poznatim po izreci fair playa, i tako izdvojili sport mladih od već tada poznatog profesionalnog bavljenja fizičkom djelatnosti povezanog s engleskom strasti za klađenjem: trčanjem teklića ili boksa radnika različitih vlasnika. </p>
<p>Tada je u Europi cvao nacionalizam pa je tjelovježba iskorištena za jačanje omladine za nacionalne zadatke (i za rat!). S jedne je strane bio njemački Turnbund, a s druge strane slavenski Sokol i njima je bio najvažniji odgoj - disciplina, prijateljstvo, požrtvovnost i fizička spremnost za nacionalne zadatke. </p>
<p>Provedbu su tih zadataka preuzeli na sebe ljudi koji su željeli pomoći vlastitom nacionalnom podmlatku. Primjerice, Pierre de Coubertin u Francuskoj, Jahn u Njemačkoj, Pyrš u Češkoj pa sve do našega Bučara u Hrvatskoj.</p>
<p>Tadašnji nastavnici tjelesnog odgoja u školama odgojeni su upravo da oni budu nositelji odgojnog djelovanja uz pomoć tjelovježbe i sporta na mladu generaciju. Posljedica je toga bila da su tadašnji nastavnici fizičke kulture uživali velik ugled, počesto veći od ostalih nastavnika. </p>
<p>Tako je bilo sve do Drugoga svjetskog rata. Nakon rata sport se počeo naglo i silno razvijati. U svim zemljama, naročito pod parolom stvorenom u zemljama realsocijalizma da to koristi ugledu zemlje. </p>
<p>Nakon što sport ulazi u život na široka vrata, služi svemu što donosi, ali to ni u kom slučaju nisu disciplina, poštenje i čast. Zarada postaje osnovni zadatak. To se najbolje uočava iz toga što se nekadašnji fair play ističe kao primjer, čak se i nagrađuje, iako je to bio nekad posve razumljiv, osnovni dio sporta.</p>
<p>Sport postaje plaćena zabava ne za sportaše nego za gledatelje koji je plaćaju. Povećava se broj gledatelja, rastu prihodi, rastu plaće sportaša, dolazi TV, sve odlazi u neuobičajene i nezaustavljive visine. </p>
<p>Nitko više ne mari za zdravstveno-odgojne zadatke sporta, zdravlje se ruši krajnjim opterećenjima, dopingom, odgoj više uopće nije u pitanju. U pitanju je samo uspjeh koji donosi, po svaku cijenu, višu zaradu itd. Nema više ni traga utjecaju školskog odgoja. U školama se traže samo talenti, izvlače iz klupa, »drilaju« za buduće zadatke bez ikakvog razumijevanja onoga što će slijediti. Štoviše, roditelji, koji novac smatraju jedinom vrijednosti života, pretvaraju svog još nesamostalnog potomka u automat koji će mu donositi zaradu. Takav roditelj smatra da će time osigurati »sretan život« svojoj djeci do smrti, a zapravo pretvara dijete u tvorca novca i »sreće« za sebe samoga.</p>
<p>Neshvatljivo je kako se u razmaku od dvjesto godina srušilo nešto što je krenulo s plemenitim namjerama u korist djece. Sada se sport pretvorio u čovjekovu aktivnost koja i dalje nosi potpuno nepravedan naziv - sport i u aktivnost kakvu podrazumijevamo pod izrazom – ulica.</p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Inženjerka manje vrijedna od inženjera</p>
<p>Najmanja je razlika u plaći između muškaraca i žena na početku karijere, s time da su muškarci već na samom početku plaćeni 13 posto više</p>
<p>Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju da udio žena u ukupnoj nezaposlenosti stalno raste. Tako je i potkraj kolovoza zabilježeno da se taj udio, u odnosu prema srpnju i lanjskom kolovozu, povećao za 0,2, odnosno 0,3 posto. </p>
<p>Trenutačno su 171.224 žene nezaposlene, što je 58,8 posto svih nezaposlenih. Ti podaci i ne bi bili tako strašni, da u Hrvatskoj ne postoji još jedan trend koji pokazuje jaku diskriminaciju žena - potplaćenost u gotovo 99 posto zanimanja koja spadaju u konkurentno gospodarstvo.</p>
<p>Naime, kako je pokazalo istraživanje internetskog portala Moj.posao-net, koje je provedeno na uzorku oko 5000 ispitanika, žene nisu potplaćene samo u administrativnim zanimanjima, i to na onim poslovima na kojima radi jako malo muškaraca. U svim drugim zanimanjima razlika je od pet (prirodne znanosti) do 56,1 posto (inženjeri strojarstva, elektrotehnike...). Dakle, inženjerka za isti posao dobije više nego dvostruko nižu plaću od svojeg kolege.</p>
<p>Vrlo je slično i s menadžericama koje vode tvrtku sa 100 ili više radnika. One dobivaju 47,7 posto nižu plaću. Žene se, zaključeno je, više cijene kao operativni menadžeri, ali ne i kao vrhunski menadžeri ili čelnici. Osim toga, nedostupni su im i najbolje plaćeni poslovi, poput poslovnog savjetovanja, poslova s područja financija... Žene su najviše, kad je riječ o spolnoj diskriminaciji, ugrožene u konzultantskoj djelatnosti, čak 44,7 posto, a slijedi opskrba energijom i vodom, potom proizvodnja i prerada prehrambenih proizvoda...</p>
<p>Najmanja razlika između muškaraca i žena je na početku karijere, s time da su muškarci već na samom početku plaćeni 13 posto više. Razlika se povećava između osme i jedanaeste godine radnog iskustva i tako ostaje do kraja radnoga vijeka. Diskriminacija žena je, pokazalo je istraživanje, najveća u Zagrebu, u Primorsko-goranskoj, u Splitsko-dalmatinskoj, u Osječko-baranjskoj i Zagrebačkoj županiji, a najmanja je u Istarskoj županiji. Žene se najmanje diskriminiraju u državnim tvrtkama, a najviše u stranim institucijama, privatnim tvrtkama koje su u domaćem i stranom vlasništvu, te u hrvatskim ustanovama.</p>
<p>Pozdravljajući provedeno istraživanje, predstojnica Vladina Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac-Radin, rekla je da su potvrdili tezu o diskriminiranosti žena na tržištu rada. Žene su diskriminirane već pri zapošljavanju, a mogu dobiti, uglavnom, slabije plaćena radna mjesta. Iz istraživanja se vidi da je problem najveći u privatnom sektoru.</p>
<p>»Pisci Zakona o ravnopravnosti spolova, donesenog za vrijeme bivše vlade, za izradu planova za ravnopravnost spolova obvezali su samo javni sektor«, kazala nam je Štimac-Radin, dodavši kako joj nije jasno zašto to nije napravljeno i za privatni sektor. U tom je sektoru teže kontrolirati i visinu plaće, jer ona, među ostalim, ovisi i o umješnosti žene da pri razgovoru o plaći - odredi njenu visinu.</p>
<p>Vladin Ured za ravnopravnost spolova, kaže njegova predstojnica, uskoro će provesti veliko istraživanje o svim oblicima diskriminacije pri zapošljavanju, a od Državnog zavoda za statistiku tražit će da vodi statistiku plaća prema spolu. To će poslužiti za daljnje konkretne mjere tog ureda, premda je, zaključila je Štimac-Radin, i sada mnogo toga zakonski dobro uređeno. Problem je što se zakoni ne poštuju i što se žene ne bore za zakonom zajamčena prava, zaključuje predstojnica Vladina Ureda za ravnopravnost spolova.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>Pljačku Fine izvela 'bijeljinska skupina'?</p>
<p>Pljačkaši vozila »Pavlović banke«, u Republici Srpskoj, koristili su isto oružje, istu marku automobila, a čak su i na rukama nosili istu vrstu pvc rukavica</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Zasad se pljačka poslovnice Fine u kojoj su ubijena dva zaštitara »Sokol Marića« ne može izravno povezivati s pljačkom službenog automobila »Pavlović banke« iz Bijeljine u BiH, no, povezanost ta dva slučaja ne može se nipošto isključiti. To će nam svakako biti jedan od važnih tragova u otkrivanju počinitelja«, izjavio je glasnogovornik hrvatske policije Zlatko Mehun. Nadodao je da se i dalje obavljaju obavijesni razgovori, te da je uspostavljena suradnja s policijama SCG i BiH, s kojima se razmjenjuju operativni podaci, a naročito nakon pljačke u BiH. </p>
<p>Naime, prošlog utorka, 30. kolovoza, četvorica naoružanih i maskiranih razbojnika opljačkala su kod Han Pijeska vozilo »Pavlović banke«, koje je iz Bjeljine u Centralnu banku BiH u Sarajevo prevozilo 2 milijuna konvertibilnih maraka. Kao i pljačkaši Fine (po zadnjim informacijama bila su također četvorica), bili su naoružani »kalašnjikovima«. Vozilo su zaustavili glumeći policiju, a dvojicu zaštitara, srećom nisu ubili već su ih vezali »lisicama«. Kao i zagrebački razbojnici i ovi su u akciji koristili »VW passat« s najjačim motorom (kakvog koriste hrvatski »policijski presretači«). </p>
<p>Teoriju po kojoj bi se moglo raditi o istim kriminalcima potkrijepljuje i posljednja izjava poslodavca ubijenih zaštitara Zlatka Marića. On, naime, tvrdi da je pravi cilj razbojničke skupine zapravo bio furgon »Sokol Marića« koji je, već pun novca, trebao doći pokupiti i vreću s novcem iz Fine u Zvonimirovoj. Navodno je jedan od nesretnih zaštitara, u trenutku upada razbojnika pritisnuo tipku dojavnog sustava. </p>
<p>Još jedan detalj povezuje dva događaja. Naime, osim već klasičnih »fantomki« na glavama u oba su slučaja razbojnici u vrijeme pljačke na rukama nosili bijele pvc rukavice. U zagrebačkoj je, pak, policiji u petak rečeno da se i dalje, osobito nakon objave fotorobota »izvidnika«, javljaju brojni građani (dosad njih više od dvije tisuće) koji pokušavaju dati korisne informacije u vezi s masakrom u poslovnici Fine u Zvonimirovoj ulici. Iako u policiji ističu da u medijima svatko događaj može tumačiti prema svojim saznanjima, i nadalje pozivaju građane da sve raspoložive informacije prvo dostave policiji i pomognu u otkrivanja počinitelja. Policija, osim toga, nastavlja obavijesne razgovore s osobama iz kriminalnog miljea, a kako smo neslužbeno saznali cilj je razgovarati sa svim (dostupnim) osobama koje su ikada registrirane kao počinitelji razbojstava.</p>
<p>Mladen BokulićDragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Odbačena prijava protiv Goranka Fižulića</p>
<p>SPLIT- Općinsko državno odvjetništvo u Splitu odbacilo je posebno izvješće splitske policije, koja je prije dvije godine provela istragu protiv osam osoba, među kojima su bivši i sadašnji predsjednici Uprave Brodosplita Vinko Rosić i Predrag Čudina, te tadašnji ministar gospodarstva i predsjednik vjerovničkog vijeća splitskoga škvera Goranko Fižulić, potvrdio nam je u petak Zvonko Šegvić, predsjednik Nezavisnog sindikata Brodosplita, koji je podnio kaznenu prijavu protiv čelnika škvera. </p>
<p>Policija je nakon kriminalističke istrage ustanovila da je prijavljeni »oktet« sklapao štetne ugovore, krivotvorio službene isprave i zlorabio ovlasti u gospodarskom poslovanju, oštetivši državni proračun za najmanje 600 milijuna kuna, dok je protupravna imovinska korist od 15 milijuna dolara pribavljena vlasniku jedne liberijske tvrtke.</p>
<p>Riječ je o Nemru Diabi, francuskom financijeru libanonskog podrijetla, za kojega je Brodosplit gradio tankere vrijedne 93 milijuna dolara. Libanonac je prethodno dogovorio posao gradnje triju tankera s jednim američkim brodogradilištem, koje je u međuvremenu prestalo graditi takvu vrstu brodova, pa je posao preuzeo Brodosplit. Amerikanci su škveru isporučili opreme, ali se tijekom gradnje pokazalo da je ona zastarjela, zbog čega je Brodosplitu nanesena višemilijunska šteta.</p>
<p>Bivši članovi Brodosplitove uprave teretili su se i zbog neistinitog iskazivanja gubitka(prikazali su 555,9 milijuna kuna umjesto ostvarenoga od 1,494 milijardi kuna), dok se Fižulića sumnjičilo da nije ništa poduzeo kako bi spriječio štetu, zbog čega je država morala sanirati gubitke.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Gašparincu ukinuta osuđujuća presuda</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vrhovni sud Republike Hrvatske ukinuo je presudu zagrebačkog Županijskog suda kojom je Hrvoje Gašparinac, jedan od optuženika u postupku tzv. zločinačkoj organizaciji, bio osuđen na tri i pol godine zatvora zbog razbojništva nad Johnom Tretinjakom, navodno počinjenoga 1998. godine. Prema optužnici Gašparinac je, sa još jednom nepoznatom osobom, tada od Tretinjaka uz prijetnju pištoljem oduzeo »audi A6«, ne plativši Tretinjaku dogovorenih 35 tisuća DEM. Istom prilikom je, tvrdi se u optužnici, oštećenome zaprijetio da će ubiti njega i njegovu obitelj ukoliko slučaj prijavi policiji. Gašparinac je iznoseći svoju obranu na suđenju ustvrdio da ga Tretinjak lažno tereti te da mu je u restoranu »Down town« platio navedeni iznos. Gašparinčevu obranu je »potkrijepio« i njegov poznanik Stjepan Šuveljak, tvrdeći da je i on bio nazočan isplati, no prvostupanjsko vijeće je Gašparinčevu obranu i Šuveljakov iskaz odbacilo kao neistinite, te donijelo osuđujuću presudu.</p>
<p>Vrhovni sud je presudu ukinuo zbog nejasnoća u njezinom obrazloženju jer je u njemu navedeno da bi Gašparinac trebao vratiti i protupravno stečenu imovinsku korist, dok je u isto vrijeme i oštećeni upućen na parnicu zbog naknade štete pa bi prema tome Gašparinac bio dvostruko »udaren« po džepu. Vrhovni sud je također naredio da se na ponovljenome suđenju treba pribaviti jedan ovršni spis o navedenome automobilu, kako bi se pojasnile neke nejasnoće o vlasništvu nad vozilom.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Rkman: Ocjenu kvalitete »ariela« dali su stručnjaci </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Sve što sam rekao u Latinici priznajem, ali ne osjećam se krivim i dalje tvrdim da je 'ariel' koji se prodaje Hrvatima lošije kvalitete od onog u Austriji«, branio se Ilija Rkman protiv privatne tužbe koju zbog »nanošenja štete njezinom ugledu«, grupacija Procter & Gamble vodi protiv njega na zagrebačkom Općinskom sudu. Rkman je naime, stoji u tužbi, više puta u medijima iznosio netočne tvrdnje o kvaliteti deterdženta »ariel« u Hrvatskoj, te tako doveo u pitanje zakonitost poslovanja te grupacije u Hrvatskoj. Iznoseći dalje svoju obranu, glasnogovornik Društva »Potrošač«, rekao je da je sve svoje tvrdnje o kakvoći deterdženta iznio na temelju analiza koje su provodili stručnjaci, a koje imaju znanstvenu podlogu. Nakon testiranja »ariela« kupljenog u Hrvatskoj i onog austrijskog, koji je pokazao da su različitog mirisa i boje, Rkman je 2002. upozorio i Državni inspektorat o tom otkriću. »Postoji mogućnost da su deterdženti za Hrvatsku lošije kvalitete od onih na zapadnoevropskom tržištu«, odgovorio mu je tada, glavni državni inspektor.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Uhvaćen na bankomatu </p>
<p>Velikogorička policija je provela kriminalističku obrada nad B. A. (23) zbog sumnje da je počinio dva kaznena djela krađe novčanika u trgovini i cvjećarni te je u četvrtak doveden dežurnom istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu. On je navodno, sa još jednom muškom osobom ušao u trgovinu, odnosno cvjećarnu, i iskoristivši nepažnju osoblja, krao novčanike. U novčaniku 47-godišnje cvjećarke pronašao je PIN kreditne kartice i karticu, pa je na bankomatu odigao oko 2500 kuna. Tamo ga je uočio policajac, pa je isti pokušao pobjeći, ali je uskoro uhićen u podrumu zgrade u Pucekovićevoj. Šteta nastala ovim kaznenim djelima iznosi oko 5200 kuna, a cvjećarki su vraćene bankovne kartice. [M.K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="46">
<p>Treći naftni potres</p>
<p>Razlika u cijeni sirove nafte od 40 dolara za barel znači 1,2 bilijuna dolara veći godišnji trošak nafte u svijetu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Cijena sirove nafte je neposredno nakon uragana Katrina dosegla nominalni rekord od 70,85 dolara za barel. Međutim, kako je na tržište puštena nafta iz strateških zaliha, da bi se nadoknadio prekid proizvodnje u Meksičkom zaljevu i u očekivanju točnih podataka o razmjerima štete koju je Katrina prouzrokovala, cijena newyorškog Nymex Lighta, najcitiranijeg ugovora za naftu, tijekom tjedna pala je i ispod 65 dolara za barel. U petak ujutro u New Yorku se kretala oko 65,15 dolara.</p>
<p>Međutim, sve je više upozorenja ekonomista o negativnom učinku skoka cijene nafte - za 40 dolara od početka 2002. - po svjetsko gospodarstvo. Po nekim je pokazateljima cijena nafte uz nominalni rekord već dosegla i najvišu do sada zabilježenu realnu cijenu, a neki ekonomisti sadašnje stanje na tržištu nazivaju naftnom krizom. Osnovni problem je gotovo nepostojeći neiskorišteni kapacitet, kod proizvođača i kod prerađivača nafte. Zbog toga svaki novi problem - od uragana, preko štrajkova u Norveškoj, pa do nestabilnosti na Bliskom istoku ili Nigeriji - znači novi rekord cijene nafte.</p>
<p>Najosjetljivija je Europska unija gdje je u tijeku - vrlo spori - gospodarski oporavak, kojeg bi cijena nafte, kako je ovoga tjedna upozorio glavni ekonomist OECD-a Jean-Philippe Cotis, mogla prekinuti. Cotis je, predstavljajući najnovije ekonomske prognoze OECD-a, taj skok cijena nafte izjednačio s dva dosadašnja naftna »potresa«, iza kojih je slijedila duboka globalna recesija. Prvi potres je 1973. uzrokovao Jom-Kipurski rat, a drugi revolucija u Iranu 1979.-1980.</p>
<p>Međutim, OECD je, unatoč upozorenju o opasnostima od visoke cijene nafte, povećao procjene gospodarskog rasta ove godine u eurozoni sa 1,2 posto na 1,3 posto. Procjena za SAD je ostala nepromijenjena na 3,7 posto, a za Japan je povećana sa 1,5 na 1,8 posto.</p>
<p>Prema okvirnom pravilu MMF-a, za svakih 10 dolara rasta cijene nafte svjetski gospodarski rast pada za 0,5 postotnih bodova.</p>
<p>Razlika u cijeni sirove nafte od 40 dolara za barel znači da potrošači u svijetu za naftu godišnje plate dodatnih 1,2 bilijuna dolara - ili tri posto svjetskog BDP-a. Zemlje uvoznici nafte, pak, zemljama izvoznicama isplate dodatnih 700 milijardi dolara godišnje, od čega članice OPEC-a zarade 400 milijardi dolara više.</p>
<p>To bi naravno trebalo značiti pad agregatne potražnje. Međutim, za razliku od naftnih kriza sedamdesetih godina, potrošnja građana je sada ipak ostala visoka, velikim dijelom zahvaljujući niskoj inflaciji, odnosno kamatnim stopama - što olakšava zaduživanje. S druge strane, na pad potrošnje odnosno raspoloživog dohotka građana najosjetljiviji je SAD, zbog strukture cijene goriva. Naime, kako ondje ne postoje trošarine na cijene goriva rast cijena sirove nafte više se osjeti u cijenama goriva nego u Europi. Produktivnost i profitabilnost tvrtki je, uz agregatnu potražnju i inflaciju, treći čimbenik kojim visoke cijene nafte utječu na usporavanje gospodarskog rasta. Privatni sektor, pak, za sada pokazuje kako dobro podnosi visoke cijene. Dva naftna potresa u sedamdesetima su, s druge strane, u velikoj mjeri opteretila poslovanje tvrtki i izazvala znatno usporavanje rasta produktivnosti.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>HBOR potpisao sporazume s ruskim bankama</p>
<p>Polančec: Hrvatska je na dobrom putu stvaranja kvalitetnog gospodarskog okruženja</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - »Hrvatska banka za obnovu i razvitak kao državna izvozna banka ima značajnu ulogu u provedbi Vladine gospodarske strategije. Osim što podupire izvoz, HBOR izvoznicima otvara vrata novih tržišta, a rezultati koje je ostvario pokazuju da je takva banka neophodna«, kazao je potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Damir Polančec otvarajući u petak HBOR-ovu 4. međunarodnu konferenciju o poticanju izvoza koja je okupila oko 120 domaćih i inozemnih bankara i izvoznika.</p>
<p>Polančec je podsjetio da hrvatski izvoz raste sporije od uvoza, te da pokrivenost uvoza izvozom iznosi neprihvatljivih 54 posto.</p>
<p>»Ipak, u drugom tromjesečju 2005. industrijska proizvodnja porasla je pet posto, a prerađivačka industrija u lipnju je u usporedbi s istim prošlogodišnjim mjesecom zabilježila rast od rekordnih 15,2 posto. Broj turističkih dolazaka u lipnju je povećan 5,3 posto u odnosu na prošlu godinu. Unatoč rastu cijene nafte inflacija je u odnosu na lipanj 2004. iznosila 2,9 posto«, istaknuo je Polančec, dodajući da te brojke pokazuju da se Hrvatska nalazi na dobrom putu stvaranja stabilnog i kvalitetnog gospodarskog okruženja.</p>
<p>Predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev istaknuo je da je HBOR lani trostruko povećao osiguranje izvoza (osiguran je izvozni promet vrijedan oko 600 milijuna kuna), a za kreditiranje pripreme izvoza i izvoz roba odobreno je četiri i pol puta više sredstava nego u 2003., ukupno 3,2 milijarde kuna. Trend rasta nastavio se i u ovoj godini.</p>
<p>Izvoznici su pak ukazali su na potrebu jačeg povezivanja svih institucija uključenih u podršku izvozu, upozorivši da uspjeh projekata uvelike ovisi o podršci poslovnih banaka.</p>
<p>HBOR je u petak potpisao Sporazum o suradnji s ruskim bankama Vneshecomonombank i Eximbank, te Osnovni sporazum s Vneshecomonombankom u iznosu od 25 milijuna eura. Nova kreditna linija otvorena je da bi se omogućili što bolji uvjeti hrvatskim izvoznicima koji su sve više zainteresirani za rusko tržište. Vnesheconombank je specijalizirana financijska institucija u vlasništvu Ruske Federacije i jedna od najstarijih ruskih banaka (osnovana 1924.). Cilj potpisanih sporazuma je jačanje trgovinske razmjene dviju zemalja. Predsjednika Uprave Vnesheconombanke Vladimira Dmitrijeva u petak je primio i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.</p>
<p>Katarina Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Predstavljena udruga trgovaca 051 Rijeka</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Dvadesetak vlasnika trgovačkih radnji prehrambenim i neprehrambenim proizvodima na malo osnovalo je Udrugu trgovaca 051 Rijeka s ciljem ostvarivanja zajedničkih interesa i opstanka na tržištu, rečeno je u petak na predstavljanju te udruge u Obrtničkoj komori Primorsko-goranske županije.</p>
<p>Udruga malih trgovaca osnovana je početkom lipnja ove godine uz stručnu potporu Komore, a jedan od njenih glavnih zadataka bit će iznalaženje rješenja za osiguranje što boljeg položaja na tržištu, odnosno što kvalitetnije suradnje malih trgovaca i veletrgovina.</p>
<p>Predsjednik udruge Robert Fućak istaknuo je da je veliki broj inozemnih trgovačkih lanaca ugrozio opstanak i doveo u težak položaj male trgovce kojih samo u Primorsko-goranskoj županiji ima oko 2000.</p>
<p>Udruga trgovaca 051 Rijeka redovito će izvještavati članove o cijenama proizvoda i usluga, dogovarati što bolje uvjete nabavke i plaćanja robe te nabavku robe u većim količinama radi postizanja boljih cijena. Također će organizirati promidžbene prodaje, promidžbu udruge kod dobavljača i kupaca, ugovarati akcijske prodaje s dobavljačima te organizirati seminare o porezima i inspekcijama.</p>
<p>Predsjednik Ceha trgovine pri županijskoj Obrtničkoj komori Branko Vukelić kazao je da slične udruge postoje i uspješno djeluju u Međimurju i Sisku. Potkraj rujna Udruga trgovaca 051 Rijeka održat će skupštinu nakon koje se očekuje da udruzi pristupi ukupno oko 100 članova koji imaju oko 300 trgovačkih objekata. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Babić i Mihanović u Upravu CO-a, Ošust u Croatia Lloyd</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nadzorni odbor Croatia osiguranja opozvat će na sjednici u utorak iz uprave te tvrtke Vladu Ošusta, te dati suglasnost na njegovo imenovanje članom uprave tvrtke za reosiguranje Croatia Lloyd, koja je u većinskom vlasništvu CO-a. Također, kako se i očekivalo, NO Croatije će članovima Uprave CO-a imenovati Antu Babića i Damira Mihanovića. Na dnevnom redu bit će odluka o predlaganju članova Upravnog odbora te imenovanju generalnog direktora tvrtke kćeri Croatia Sigurimi u Prištini, kao i odluke o dokapitalizaciji Croatia Sigurimi, beogradskog Milemijum osiguranja i Čazmatrans-tehnički pregledi d.o.o. Britanski časopis Finance Central Europe CO je proglasio najboljim osiguravajućim društvom u jugoistočnoj Europi 2004. po bruto dobiti i po bruto zaračunatoj premiji i u Hrvatskoj po vrijednosti imovine, jačini i vrijednosti kapitala, kao i po bruto dobiti. [N. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>EIU: Katrina neće usporiti gospodarski rast SAD-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Premda je uragan Katrina nanio stotinjak milijardi dolara štete američkom gospodarstvu, analitičari The Economist Intelligence Unita u najnovijim prognozama nisu mijenjali raniju prognozu rasta BDP-a SAD-a za ovu i sljedeću godinu. Prema tim projekcijama, SAD će u 2005. ostvariti gospodarski rast od 3,5 posto, dok će u 2006. rast iznositi 2,9 posto. U EIU povlače paralelu s ranijim prirodnim katastrofama, za koje primjećuju da su razmjerno malo utjecale na gospodarstvo SAD-a. Dodaju i kako će nakon pustošenja koje je Katrina izazvala uslijediti razdoblje obnove, što će za posljedicu imati i realizaciju ranije predviđene stope rasta američkoga gospodarstva. [A. M.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="51">
<p>Za del Ponte bilo ključno Petračevo uhićenje </p>
<p>Rezultat pune suradnje jest da imamo indikaciju o mjestu gdje se nalazi Ante Gotovina, a najbolje rješenje bilo bi da Gotovina bude izručen</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Glavna tužiteljica Haaškoga suda Carla del Ponte izjavila je za The Euobserver da prebacivanje odbjeglog Ante Gotovine u Haag nije preduvjet za pozitivno izvješće o Hrvatskoj, nego puna suradnja sa Sudom.</p>
<p>Carla del Ponte je kazala da od hrvatskih vlasti očekuje »još jedan dodatni korak«, izrazivši nadu da će biti postignut obrat u sljedećih nekoliko tjedana. »Rezultat pune suradnje jest da imamo indikaciju o mjestu gdje se nalazi Ante Gotovina, a najbolje rješenje bilo bi da Gotovina bude izručen. Međutim, izručenje Gotovine nije uvjet koji postavljamo«, rekla je haaška tužiteljica i time potvrdila hrvatske stavove koje premijer Ivo Sanader već mjesecima ponavlja.</p>
<p>To je prvi put da Del Ponte decidirano kaže da izručenje Gotovine nije preduvjet za ocjenu o punoj suradnji i početak pregovora, a tužiteljica je ustvrdila kako je odluka iz ožujka da ne počnu pregovori imala izravni učinak na hrvatske vlasti da zaista počnu poboljšavati suradnju.</p>
<p>Obrat u političkom smislu u EU nastupio je nakon neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova na kojem je utvrđen napredak u ispunjavanju točaka Akcijskog plana. Na tom sastanku šefovi diplomacija naglasili su kako će EU o početku pregovora s Hrvatskom donijeti vlastitu političku odluku. Već samim formiranjem radne skupine o Hrvatskoj EU je dala naslutiti da će ocjena Del Ponte biti važna, ali ne i presudna.</p>
<p>Nedavno uhićenje Hrvoja Petrača, za koga Del Ponte kaže da je »jedan od navodnih pomoćnika Ante Gotovine« moglo bi se pokazati kao ključno »za promjenu smjera događaja«. Del Ponte se čudi što Zagreb nije poslao svoje istražitelje da razgovaraju s Hrvojem Petračem koji je u zatvoru u Grčkoj, ali je izrazila nadu da će to ubrzo biti učinjeno i da će dobiti potrebne informacije.</p>
<p>»To je ono što tražim od Hrvatske, da odmah učini sve što mora učiniti. Uvjerena sam da će već sljedećeg tjedna biti učinjeno nešto na tom polju«, rekla je u intervjuu Del Ponte, znatno smanjivši retoriku u odnosu na istup u Bernu.</p>
<p>U očekivanju tog »koraka naprijed« Del Ponte je najavila da će izvješće o suradnji Hrvatske s Haagom uputiti do kraja rujna, a iz diplomatskih se izvora doznaje da bi to moglo biti čak i nešto prije toga. »Bila bih zaista sretna kad bih mogla iznijeti pozitivnu ocjenu«, kazala je Del Ponte.</p>
<p>Nakon njezina istupa u Bernu mnoge su europske države tražile da uvaži najnovije informacije koje su uključivale i borbu protiv organiziranog kriminala i uhićenje Petrača, što očito u govoru u Bernu nije učinjeno. Del Ponte je rekla da zna za kritike pojedinih država koje tvrde da nije objektivna prema Hrvatskoj. »Naravno, različite zemlje različito reagiraju na ono što kažem, ali to je politika, a ja pokušavam ostati izvan toga«, decidirana je haaška tužiteljica.</p>
<p>Ovim intervjuom Carla del Ponte sve se više približava tvrdnjama mnogih europskih država da Hrvatska ispunjava sve uvjete koji mogu ukazivati na punu suradnju. Hrvatska je spremna uključiti se u dodatne istrage o Petraču i energično nastaviti borbu protiv organiziranog kriminala. Zato hrvatska strana uporno dokazuje da nije moguće uhititi Gotovinu ako svi nalazi ukazuju da nije u Hrvatskoj. Taj intervju Carle del Ponmte daje nadu da će svoj stav o hrvatskog suradnji s Haagom uskoro revidirati ili ublažiti i ona, što bi otvorilo put što skorijim pregovorima.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Velike šanse da pregovori počnu već u rujnu </p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks, koji sudjeluje na sastancima u povodu milenijskog sastanaka UN-a, izjavio je za Vjesnik da je sada jasno kako su mnoge zemlje prepoznale hrvatsko usvajanje europskih i demokratskih standarda te da je Hrvatska došla na sam prag početka tih pregovora. »Optimist sam.</p>
<p> Mislim da postoje vrlo velike šanse da se još tijekom ovoga mjeseca donese politička odluka za otvaranje pregovora za punopravno članstvo Hrvatske u Europskoj uniji.Na pitanje je li o tome dobio navještaje upravo u New Yorku Šeks je odgovorio: »Zanimljiv je navještaj intervju Carle del Ponte koja je izjavila da za početak pregovora Hrvatske s EU-om više nije uvjet Gotovina u Haagu. To je ohrabrujuća vijest. Mogu reći da kao što je Vlada, na razini izvršne vlasti, neprekidno angažirana u kontaktima s vladama drugih zemalja, to isto radimo i mi, moje saborske kolege i ja. Neprekidno smo lobirali u brojnim parlamentarnim susretima, ističući da ne možemo ispuniti nešto što nije moguće. Da ne možemo biti taoci ispunjenja određenih uvjeta. Lobiranje je utjecalo i utječe na formiranje političkih stajališta, prvo parlamenata, ili odlučujućih ljudi parlamenata, a onda i na izvršnu vlast tih država.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Britanci će pomoći u borbi protiv kriminala</p>
<p>Vlasti u Britaniji prate imovinsko stanje osuđenika i nakon što je izdržao kaznu. Nadziru i njegove najbliže te plijene novac koji nije stečen </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - »Hrvatska je od Britanije zatražila pomoć u borbi protiv organiziranog kriminala, vezano za oduzimanje protupravno stečene imovinske koristi već prije početka zakonskog postupka«, izjavila je za Vjesnik hrvatska ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt. S ministrom unutarnjih poslova Ivicom Kirinom, Škare-Ožbolt je bila gost na sastanku ministara unutarnjih poslova i pravosuđa EU-a, koji se u četvrtak i petak održavao u Newcastleu.</p>
<p>Britanski model zanima Hrvatsku, koja upravo radi na reformi Zakona o kaznenom postupku. »To je vrlo koristan model jer destimulira bavljenje kriminalom«, smatra Škare-Ožbolt. Istaknula je da vlasti u Britaniji prate imovinsko stanje osuđenika i nakon što je izdržao zatvorsku kaznu. Nadziru i imovinsko stanje njegovih najbližih, te plijene novac koji nije stečen - ako se pojavi i nakon više godina. </p>
<p>»Britanci taj model nazivaju ‘projekt Robin Hood’, jer se dobit oduzima kriminalcima da bi se dala žrtvama«, izjavila je ministrica dodajući da je Hrvatska zainteresirana za takav predložak. </p>
<p>Od kolega iz EU-a Škare-Ožbolt i Kirin čuli su u Newcastleu ocjene da je Hrvatska učinila veliki napredak u poštivanju regulative i usklađivanju zakonskih normi s europskima. Kao trenutačna predsjedateljica Europske unije Britanija je neformalni ministarski sastanak sazvala radi usklađivanja strategije u borbi protiv organiziranog kriminala i terorizma. Na skup je bila pozvana i Hrvatska te druge zemlje kandidatkinje za članstvo u EU.</p>
<p>Britanci predlažu da bi telekomunikacijska poduzeća godinu dana trebala čuvati podatke o svim telefonskim pozivima i poslanim e-mailovima. Spremali bi se podaci o tome tko je koga kontaktirao, iako se sam sadržaj e-mailova i razgovora ne bi nadzirao niti čuvao. Britanci to smatraju važnim u borbi protiv terorizma. Neke članice EU-a rekle su, međutim, u Newcastleu da bi takva shema bila nespretna i skupa, pa konkretne mjere nisu još dogovorene. EU ipak ide prema strožoj kontroli telekomunikacija, posebno nakon dva nedavna teroristička napada na London.</p>
<p>»Hrvatska se također bavi problemom zloporabe informatičke tehnologije«, izjavio je za Vjesnik Ivica Kirin, ističući da se danas na Internetu mnogu naći linkovi od dječje pornografije do uputa za izradu kućnih bombi. </p>
<p>»MUP ima odjel koji prati sve te linkove i na vrijeme reagira«, rekao je Kirin. Također je najavio vrlo skoro potpisivanje ugovora između Europola i hrvatskog MUP-a, o uspostavi informatičke baze podataka. »Za Hrvatsku će to značiti pristup kvalitetnim informacijama u borbi protiv organiziranog kriminala«, izjavio je hrvatski ministar unutrašnjih poslova.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Pozivu na summit u Zagrebu odazvalo se 17 predsjednika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sedamnaest predsjednika srednjoeuropskih zemalja odazvalo se summitu koji će se održati u zagrebačkom hotelu »Westin« od 13. do 15. listopada, potvrđeno je u petak u Predsjednikovu uredu.</p>
<p>Na 12. summitu - koji se prvi put održava u Hrvatskoj - okupit će predsjednici Albanije, Austrije, BiH, Bugarske, Češke, Hrvatske, Italije, Mađarske, Makedonije, Moldavije, Njemačke, Poljske, Rumunjske, SCG-a, Slovačke, Slovenije, Ukrajine.</p>
<p>Kako doznajemo na Pantovčaku, tema tog tradicionalnog a neformalnog okupljanja predsjednika država članica EU-a i država kandidata bit će proces europskog ujedinjavanja te rasprava o tome kakav je gospodarsko-socijalni model primjeren ujedinjenoj Europi. Nakon »zagrebačkog summita« iz 2000., ovogodišnji će listopadski summit biti dosad najveće okupljanje šefova država u Hrvatskoj.</p>
<p>Prošlogodišnji summit održan je u poznatom rumunjskom ljetovalištu Mamaia na Crnom moru. [M. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Čobanković: Ne očekujem divljanje cijena voća i povrća</p>
<p>Uvoz voća i povrća u Hrvatsku u prvih sedam mjeseci ove godine bio je 25 posto manji nego u istom razdoblju lani. No, njihove su cijene veće nego lani.</p>
<p>Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, rekao je za Vjesnik da ne očekuje divljanje cijena voća i povrća. Kazao je da se može očekivati solidan urod jabuka, ali će zbog duge zime podbaciti urod mandarina. U Ministarstvu očekuju između 14 i 15 tona mandarina, što je dvije trećine manji urod nego lani. Proizvođači bi mogli izgubiti izvozna tržišta, a riječ je o 60 milijuna kuna gubitka.</p>
<p>Čobanković napominje da će država sufinancirati gradnju hladnjača, što je preduvjet za razvoj voćarstva. Tako će se izbjeći i sadašnja situacija da voćari ne znaju kamo s voćem. U tijeku je gradnja četiriju takvih objekta, koji će osigurati skladištenje 10.000 tona voća, a dosad je bio osigurano skladištenje 30.000 tona voća. </p>
<p>Godišnje se u Hrvatsku uveze voća u vrijednosti od 130 do 150 milijuna dolara, a zbog lošijeg uroda brojke bi mogle biti još veće. Primjerice, jabuke se u inozemstvu kupuju po pola eura, pa proizlazi da će ih se uvesti u vrijednosti 220 milijuna kuna. Naime, na domaćem tržištu nedostaje 50 posto jabuka, čak 90 posto krušaka, a ništa bolja situacija nije ni s povrćem.</p>
<p>No, zato uvoznici mogu trljati ruke. Primjerice, rajčica je na veletržnicama, prema podacima Tržišno-informacijskog sustava u poljoprivredi, poskupjela 55,92 posto i najskuplja je u posljednjih osam godina, a očekuje se daljnji rast cijena. [M. Petković]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Položen temeljac za Crkvu Hrvatskih Mučenika</p>
<p>Msgr. Mile Bogović predložio je da se u Hrvatskoj uvede i dan hrvatskih žrtava</p>
<p>UDBINA</p>
<p> - »Ova će crkva biti nacionalno svetište svih hrvatskih mučenika, a i župa u Udbini napokon će dobiti svoju crkvu nakon više od 50 godina«, istaknuo je gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović prilikom blagoslova i polaganja kamena temeljca za Crkvu Hrvatskih Mučenika u Udbini. On je pozvao vjernike da njeguju suživot sa svima, »a u prvom redu sa Srbima, s kojima dijelimo dobro i zlo na ovim prostorima«.</p>
<p>Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije kardinal Josip Bozanić, koji je zajedno s msgr. Bogovićem i ostalim hrvatskim biskupima slavio euharistiju, podsjetio je da je kamen temeljac za udbinsku crkvu, koji je izvađen iz stare krbavske katedrale, prije dvije godine u Rijeci blagoslovio papa Ivan Pavao II., prilikom svog trećeg posjeta Hrvatskoj. Podsjetivši da je prostor Krbave i Udbine »mjesto bremenito stoljetnim stradanjima«, kardinal Bozanić je istaknuo da ovaj prostor »simbolizira tegobnu povijest čitave Hrvatske«. </p>
<p>Upozorivši na veliku odgovornost sadašnjeg naraštaja koji je doživio ostvarenje stoljetnog sna o samostalnoj hrvatskoj državi, kardinal Bozanić je poručio: »Dobili smo državni okvir za čiji se sadržaj svi zajedno moramo boriti«.</p>
<p>Nakon mise okupljenima se obratio potpredsjednik Sabora Darko Milinović napomenuvši da nisu svi odmah prihvatili ideju o Crkvi Hrvatskih Mučenika, kao što nisu svi zdušno prihvatili Tuđmanovu ideju Hrvatske. »A jesmo li se borili za Hrvatsku u kojoj će se prijetiti političkom vodstvu i narodu Hrvatske? Nećemo takvu Hrvatsku! I obračunat ćemo se s takvim prijetnjama i organiziranim kriminalom«, rekao je Milinović. </p>
<p>Zahvaljujući svim donatorima i onima koji su poduprli gradnju Crkve Hrvatskih Mučenika msgr. Bogović je predložio da se u Hrvatskoj uvede i dan hrvatskih žrtava, a da Udbina bude mjesto gdje će se »zapaliti svijeće mučenicima za Hrvatsku«.</p>
<p>Prilikom polaganja kamena temeljca u temelje Crkve stavljena je povelja s popisom svih aktualno službujućih crkvenih i državnih uglednika: od pape Benedikta XVI. preko hrvatskih biskupa do predsjednika hrvatske države, Vlade i Sabora.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>TLM odlučio o sporazumnom raskidu ugovora </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nadzorni odbor šibenske Tvornice lakih metala u petak je jednoglasno odlučio da se sporazumno raskinu dva ugovora sklopljena s tvrtkom Viator Zagreb o kupnji nekretnina i vozila transportne jedinice TLM-a, te o trogodišnjoj suradnji u prijevozničkoj djelatnosti. Odlučeno je i da će se raspisati novi natječaj za prodaju transportne jedinice. Odlukom o raskidu ugovora NO je dao nalog Upravnom odboru TLM-a da s tvrtkom Viator sporazumno raskine ugovore. Odluka je donesena radi normalizacije poslovanja TLM-a. Odlučeno je da će se raspisati novi natječaj, u čijoj će izradi sudjelovati stručne službe Ministarstva i HFP-a. »Ne raskine li se ugovor sa Slovencima, ponovno bi se mogle organizirati blokade«, rekao je Ivo Knezović, predsjednik Strukovne grupacije cestovnih prijevoznika. Direktor Viator Zagreb Ivica Vidaković najavio je da će tražiti povrat uplaćenog novca prema ugovoru o prodaji. [Hina, J. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Štete od nepogoda više od 370 milijuna kuna</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Štete od elementarnih nepogoda u Osječko-baranjskoj županiji trenutačno se procjenjuju na 376 milijuna kuna. Nakon podnošenja izvješća svih jedinica lokalne samouprave i konačnog izračuna mogle bi dosegnuti i 400 milijuna kuna. Istaknuto je to u Osijeku na sjednici Županijskoga poglavarstva. Poglavarstvo je ocijenilo da su štete na proljetnim i jesenskim poljoprivrednim kulturama i gospodarskim objektima, uz velike količine oborina, uzrokovane i neuređenom kanalskom mrežom 3. i 4. reda. Župan Krešimir Bubalo kazao je da će nadležnim državnim tijelima predložiti izmjenu zakona, odnosno da Hrvatske vode čiste cijelu kanalsku mrežu, a ne samo kanale 1. i 2. reda. Smatra kako je to jedini način da se pomogne slavonskim seljacima jer nemaju novca za održavanje kanala. [Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050910].
|
