NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050610].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 143838 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>10.06.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Zakon o okupljanju ide na popravak </p>
<p>Hrvatsku želite pretvoriti u policijsku državu. Molim vas da odmah povučete prijedlog i da oni koji su ga pisali podnesu ostavku, poručio je Florijan Boras državnom tajniku u MUP-u Ivici Buconjiću</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sabor u petak neće raspravljati o dopunama Zakona o javnom okupljanju, zaključeno je u četvrtak na sastanku premijera Ive Sanadera, predsjednika Sabora Vladimira Šeksa i predsjednika klubova saborskih stranaka. Prijedlog će umjesto po hitnoj proceduri, na sljedećoj sjednici ići u dva čitanja. </p>
<p>U njemu će se, prema riječima premijera Sanadera, pokušati »uskladiti neupitno demokratsko pravo građana na okupljanje, koje štiti i međunarodna konvencija, s pravom države da osigura sigurnost i zaštiti svoje objekte i štićene osobe«. Premijer je izrazio i zadovoljstvo razumijevanjem članova GSV-a i saborskih stranaka za sigurnosne probleme i želju da se razina sigurnosti u Hrvatskoj podigne na europsku razinu. On je podsjetio i na to da »nakon 11. rujna više ništa u svijetu nije isto i svi podižu sigurnosne standarde«. </p>
<p>Budući da se na Markovu trgu teško mogu primijeniti modeli poput austrijskog, koji zabranjuje okupljanja na 500 metara od parlamenta, pa ni slovenskog koji granicu povlači na 30 metara, prema neslužbenim informacijama, očekivati je neku mekšu varijantu vremenskog ograničavanja okupljanja. </p>
<p>O mogućnosti da se izmjene Zakona povuku iz hitne procedure u HDZ-u se govorilo još u četvrtak ujutro. Najkritičniji je bio Florijan Boras, HDZ-ov predsjednik Odbora za zakonodavstvo, koji je na Odboru za Ustav namjeru zabrane pojedinačnih prosvjeda usporedio s Pinochetovom vladavinom u Čileu.</p>
<p>»Hrvatsku želite pretvoriti u policijsku državu. Molim vas da povučete prijedlog i da svi oni koji su ga pisali podnesu ostavku«, poručio je Boras državnom tajniku u MUP-u Ivici Buconjiću i napustio sjednicu, čime je izgubljen kvorum. Zakon je na Odboru za zakonodavstvo usporedio s regulativama totalitarnih režima, »gorih od komunističkog«, poput Rimskog Carstva. »Robovi u Rimu imali bi veća prava od hrvatskih građana. </p>
<p>Ovakav prijedlog je uvreda za nas zastupnike. U ime prosvjeda protiv ovakvih zakona zaključujem sjednicu«, prekinuo je Boras naprasno sjednicu Odbora kojim predsjedava, ne dopustivši Buconjiću prozboriti ni riječ. Njegova je, pak, argumentacija da Banski dvori žele restriktivnim mjerama spriječiti terorističke akte i primjereno zaštititi štićene osobe. Očekivano, oporbeni članovi Odbora za Ustav obrušili su se na prijedlog, pa je narodnjak Dragutin Lesar istaknuo da se u petnaest godina ni na jednom javnom prosvjedu nije dogodio incident. S tim se složio i Boras, upozorivši da to znači da pred Vladom »neće moći stajati ni čovjek-sendvič i prosvjedovati protiv Mesića, Sanadera ili Račana«. Luka Bebić apelirao je na predlagatelja da pošalje prijedlog u redovnu proceduru, upozorivši da i važeći Zakon o javnom okupljanju ima dovoljno mehanizama kojima se mogu kontrolirati sigurnosni aspekti javnih prosvjeda. </p>
<p>O izmjeni Zakona o javnom okupljanju govorilo se i na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeće. U stanci sjednice novinarima je prenesen prijedlog premijera Sanadera da izmjene ne idu u hitnu proceduru, te je rečeno da će se prilikom njegova usvajanja voditi računa o neupitnom pravu na prosvjed i javno okupljanje i sigurnost državnih institucija. Na pitanje novinara hoće li hadezeovac Florijan Boras snositi posljedice, jer se u Saboru usprotivio usvajanju tog zakona, potpredsjednica Vlade i GSV-a Jadranka Kosor rekla je da će na to pitanje moći odgovoriti sutra.</p>
<p>Jasminka FilipasSanja KapetanićDada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ivo Miletić novi dubrovačko-neretvanski župan</p>
<p>Vijećnici koalicije lijevog centra napustili konstituirajuću sjednicu jer im njihov vijećnik nije dopustio tajno glasovanje</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – Dosadašnji načelnik Župe Dubrovačke, hadezeovac Ivo Miletić, novi je Dubrovačko-neretvanski župan. Miletić je izabran sa 25 glasova na konstituirajućoj sjednici Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije, koju je u četvrtak napustilo 16 vijećnika koalicije SDP-a, HSS-a, HNS-a, LS-a i HSLS-a.</p>
<p>Nakon što je kao najstariji vijećnik izabran da vodi konstituirajuću sjednicu, Ivo Sršen, predstavnik umirovljeničkih udruga koje su podupirale veliku koaliciju lijevog centra, nije dopustio tajno glasovanje za izbor predsjednika Skupštine, kao što je u slučaju više kandidata određeno Statutom, nego se pozvao na Zakon o lokalnoj samoupravi, prema kojem vijećnici glasuju o načinu izbora. Ispred kluba lijeve koalicije tome se bezuspješno pokušao usprotiviti HSS-ovac Marinko Filipović, kandidat za predsjednika Skupštine, napominjući da u tom trenutku Skupština još nije konstituirana te da je na snazi Statut prema kojemu se radilo i u protekla četiri mandata kada je župan biran tajnim glasovanjem.</p>
<p>Šesnaest vijećnika stoga nije glasovalo, no uz 25 glasova koalicije HDZ-a, DC-a , HSP-a i Nezavisne liste Stipe Gabrića Jamba, za predsjednika Skupštine izabran je Nikola Obulje. On je odmah nakon preuzimanja vođenja sjednice dao na glasovanje izbor za drugog potpredsjednika, Jadranka Šundrice iz redova HNS-a, no i u tom glasovanju vijećnici velike koalicije nisu sudjelovali, a ostalo je nejasno zbog čega Šundrica nije povukao svoju kandidaturu.</p>
<p>Zahtjev za tajnim glasovanjem ponovljen je i pri prihvaćanju dodatnih točaka, odnosno biranju novog župana, za što su kandidirani Ivo Miletić iz HDZ-a i dosadašnji župan Ivan Šprlje iz SDP-a, no kako je i tada odlučeno da se glasuje javno, šesnaest vijećnika velike koalicije napustilo je sjednicu uz poruku da će zatražiti zaštitu ustavnosti konstituiranja Županijske skupštine.</p>
<p>Uz Ivu Miletića, sa 25 glasova za zamjenike župana izabrani su Mira Buconić iz redova Nezavisne liste Stipe Gabrića Jamba i haespeovac Željko Kulišić.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Još se uvijek bojimo zloglasnih Škorpiona«</p>
<p>»Škorpioni« su u Nijemcima od škole napravili zatvor, crkvu u Berku pretvorili su u disko...</p>
<p>ĐELETOVCI/VINKOVAČKI BANOVCI</p>
<p> – Vijest o tome da je u Šidu uhićeno nekoliko pripadnika specijalne postrojbe »Škorpioni«, nakon prikazivanja šokantne snimke na suđenju Slobodanu Miloševiću, gdje se jasno vidi kako su upravo oni strijeljali šestoricu bošnjačkih civila iz Srebrenice 1995. godine, i u selu Đeletovci u Vukovarsko-srijemskoj županiji, dočekana je s odobravanjem. »To se trebalo davno prije dogoditi« komentiraju mještani Đelatovaca, sela poznatog po bogatim nalazištima nafte. »Škorpioni« su bili sastavljeni većinom od imućnijih mještana Vinkovačkih Banovaca, sela sa većinskim srpskim stanovništvom, smještenog tek nekoliko kilometara od Đeletovaca koji su im zbog nafte bili omiljena ratna baza. U obližnjim Nijemcima od škole su napravili zatvor, od katoličke crkve u Đeletovcima javni toalet, dok su crkvu u Berku uredili u – disko. </p>
<p>Zapovjednik »Škorpiona«, koji je ovih dana uhićen u Šidu, Slobodan Medić Boco rođen je u Vinkovačkim Banovcima. Mještani Đeletovaca, sjećaju ga se jer je kao dečkić bio »mangup« čiji su roditelji bili bogati. Često je svraćao u Đeletovce jer se prije rata družio sa tamošnjim Hrvatima. </p>
<p>»Nakon što su 1. listopada 1991. Đeletovci okupirani, 'Škorpioni' su došli opljačkati selo. To je bila njihova specijalnost. U selu su potom angžirani kao osiguranje naftnih izvora ubrzo osnovane »Naftne industrije Krajina« koje su nemilice iskorištavali zajedno sa Željkom Ražnatovićem Arkanom«, ispričao nam je zapovjednik obrane Đeletovaca – Mijo Vrkašević. Navodno su u to vrijeme preprodali oko 500.000 tona nafte vrijedne čak 900.000 milijuna kuna. </p>
<p>»Ljudi koji su ostali u selu imali su ograničeno kretanje i često su maltretirani«, priča nam Vrkašević. Slično prepričava i Robert Savčić iz Đeletovaca, koji je također sudjelovao u obrani sela. Po njegovim saznanjima, »Škorpioni« su u Đeletovcima bili stacionirani sve do 1996., dok su u međuvremenu odlazili haračiti i po Bosni. Kada je postalo jasno da će Podunavlje biti reinegrirano prebjegli su u Srbiju i zajedno sa sobom ponijeli kazetu koja prikazuje strijeljanje šestorice bošnjačkih civila. Na nju su toliko bili ponosni da su ju čak dali umnožiti, a njezine su se kopije mogle posuditi u jednoj videoteci u Šidu! Posjetili smo tako i obližnje Vinkovačke Banovce, rodno selo Slobodana Medića – Boce, zapovjednika Škorpiona.</p>
<p> »To su ratni profiteri, hladnokrni ubojice«, kazao nam je jedan mještanin. Htio je ostati anoniman jer, rekao je, »takvi i danas znaju svratiti u Banovce, budući da ih sada više traži srpska nego hrvatska policija«. Vidjeli smo i Medićevu kuću. U vrijeme okupacije bila je, navodno, uređena poput »vile iz sapunica« ali ju je Boco prije bijega u Srbiju potpuno demolirao i ostavio tek gole zidove.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>SDSS dobio mandat trećeg dožupana </p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - Na osnovi poslije izbora dogovorene koalicije HDZ-HSP-DC-HSLS, u četvrtak je na konstituirajućoj sjednici za predsjednika Skupštine Vukovarsko-srijemske županije izabran Mato Stojanović iz HSLS-a. Dopredsjednici su Marinko Beljo iz HDZ-a i prof. Milica Stojanović iz SDSS-a. Većinom glasova za župana je izabran Božo Galić iz HDZ-a, a za dožupane Antun Žagar iz HSP-a, Pero Kulić iz DC-a i Jovan Ajduković iz SDSS-a. </p>
<p>Iako je prije bilo predloženo da dožupani budu samo Žagar i Kulić, predstavnici SDSS-a su, pozivajući se na Vladino pismo namjere, međunarodne obveze Hrvatske i čl. 140. Ustava RH, na konstituirajućoj sjednici zahtijevali mjesto dožupana što im je, očito na osnovi prijašnjih dogovora s HDZ-ovom koalicijom, i omogućeno. </p>
<p>Iako su sva tri dožupana prisegnula, novi župan Galić istaknuo je da neće stupiti na dužnost do iduće sjednice Skupštine, na kojoj se mora promijeniti statut prema kojem su predviđena dva dožupana. Galić nije potvrdio da će sva tri dožupana biti profesionalci, ali neslužbeno se doznaje da će biti tako. </p>
<p>Branko Tušek iz SDP-a tim je povodom rekao da najsiromašnija županija plaća cijenu podrške SDSS-a HDZ-u na državnoj razini. Inače, u prošlom sazivu Vukovarsko-srijemska županija imala je uz župana jednoga dožupana profesionalca i jednoga volontera. [Goran Čorkalo]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Hrvatska kao uzor SAD-u</p>
<p>DRAGAN GRDIĆ</p>
<p>Hrvata Božu Kelavu (62), koji već 36 godina živi u SAD-u, tamošnje vlasti namjeravaju protjerati jer su »otkrile« da je prije 27 godina »sudjelovao u terorističkoj aktivnosti«. Kelava je držao nekoliko sati taoce u njemačkom konzulatu u Chicagu ne bi li spriječio da SR Njemačka izruči SFRJ jednog »ekstremnog emigranta«. »Ekstremist« nije izručen, a Kelava je svoje (ne)djelo platio odležavši dvije i pol godine u zatvoru. </p>
<p>Sudbina ovoga hrvatskog emigranta mogla bi našim vlastima poslužiti za usporedbu koja bi istaknula visoku razinu ljudskih prava i brige za čovjeka u Hrvatskoj. Naime, dok Amerikanci spremaju deportaciju čovjeka koji je više od pola svog života proveo u njihovoj zemlji kao miran građanin (jedinu »grešku« je odležao), naša je država oprostila svima (osim dokazanim zločincima) koji su s puškom u ruci skoro pet godina držali oružje upereno prema hrvatskim vojnicima i policajcima. Slobodni i ravnopravni građani naše zemlje su i članovi artiljerijsko-raketnih posada koje su sijale smrt, više među civilima nego pripadnicima oružanih snaga. Odluka o oprostu, koji je donijela hrvatska država, civilizacijski je čin koji je nakon rata omogućio (kakav - takav) suživot dojučerašnjih neprijatelja. Međunarodna javnost burno reagira na bilo kakvo medijsko prozivanje pripadnika bivših paravojnih (terorističkih) postrojbi ili tijela vlasti bivše paradržave stvorene na privremeno okupiranom hrvatskom teritoriju koji danas u Hrvatskoj participiraju u vlasti. Pitanje je samo zašto je ta ista javnost tako »stroga« prema maloj Hrvatskoj, a SAD-u gleda kroz prste.</p>
<p>Dužnosnik američkog imigracijskog ureda navodi i »11. rujna« kao glavni »argument« za protjerivanje svih osoba koje se na bilo koji način mogu povezati s terorizmom (makar počinjenim i dvadesetak godina ranije).</p>
<p>Ne umanjujući ničije žrtve, moramo podsjetiti da je u terorističkim napadima 2001. u New Yorku i Washingtonu poginulo oko 3000 ljudi, dok su teroristi u Hrvatskoj odgovorni za smrt oko 15.000 ljudi (točan broj do danas nije utvrđen), što bi Hrvatskoj dalo puno više razloga za tvrđi stav prema teroristima nego SAD-u.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Srbi se mire s gubitkom Kosova</p>
<p>BOJAN AL PINTO BRKIĆ</p>
<p>Nakon što je pomogao Hrvatskoj da potvrdi svoju državnost i osigurao cjelovitost Bosne i Hercegovine u daytonskom procesu, SAD se trijumfalno vraća na Balkan da riješi status Kosova. To bi mogao biti siže dvodnevnog posjeta Nicholasa Burnsa, državnog podtajnika za politička pitanja u State Departmentu, regiji.</p>
<p>Burns se sastao sa svim najvažnijim dužnosnicima u Beogradu i Prištini »kako bi ih uvjerio da rade dobar posao i da ne gube nadu« (izvor u američkom izaslanstvu). Iako nije poznato o čemu je bilo riječi iza zatvorenih vrta, primjetno je da su kosovski lideri veoma zadovoljni posjetom, a i u Beogradu djeluju nekako odlučnijim da posao nastave.</p>
<p>Amerikanci, dakle, ponovo vode igru. U međusobnim kontaktima zemalja članica, kontakt skupina je došla do zaključka da je EU »umoran od proširenja« i da je najbolje da SAD preuzme štafetu. Za Srbe i Albance to znači da će u predstojećem pregovaračkom procesu biti minimum moraliziranja i maksimum prostora za zadovoljenje interesa pregovarača, što je i jednima i drugima najvažnije. Washington, naravno, ima okvire budućeg rješenja (status quo je neodrživ, nema povratka na stanje prije 1999., nema podjele niti pripajanja drugoj državi), ali uz to sve je moguće.</p>
<p>Albanci se nadaju da će Amerikanci, koji su ih oružjem oslobodili Slobodana Miloševića, osigurati relativno brz završetak pregovora kako bi aktualno rukovodstvo frustrirane nacije u nastajanju preživjelo, da će budući status dati neku autonomiju Srbima, te da će na dulje vrijeme, kao što je slučaj i s daytonskom BiH, Kosovu jamčiti punu državnost i cjelovitost teritorije. S druge strane, Srbi znaju da ne mogu zadržati Kosovo. Njih to zapravo i ne zanima. Vlada premijera Vojislava Koštunice, koja najsnažnije puše u nacionalističke trube, davno je otpisala enklave na jugu i usredotočila se na Sjevernu Mitrovicu i susjedne općine. Njezin cilj je osigurati rješenje koje će podsjećati na Republiku Srpsku u BiH, barem na određeno vrijeme i pravni aranžman da s tim entitetom razvija posebne odnose. Vlada je također obvezna zaštititi povijesne i religijske spomenike jer to zahtijeva Srpska pravoslavna crkva. U skupinu dopunskih ubraja se zahtjev Prištine da SAD zajamči strane investicije i da promiče ekonomski razvoj Kosova, kao i zahtjev Beograda da Washington bude sponzor Srbiji u euroatlantskim integracijama, o čemu će biti riječi kad pregovori počnu. Do tada, Beograd mora izručiti Mladića, a Priština učiniti napredak u standardima. Washington je in, Bruxelles je out i balkanska problematika postaje jednostavna.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Partnerstvo </p>
<p>Generalno, vrijeme smo možda trošili na pogrešne osobe i institucije. Čini li Hrvatska sve što može i je li njezina suradnja s Haagom potpuna ili može biti i »potpunija«, zapravo je rasprava o čaši vode koja je jednima polupuna, a drugima poluprazna. Možda je nešto više energije i vremena trebalo posvetiti onima koji su utjecajni u vezi s tim pitanjem, a što su i demonstrirali u više navrata</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>I dosad su se pojavljivale teze da postoje planovi prema kojima se za jednu skupinu zemalja, među kojima je i Hrvatska, priprema novi model odnosa s Europskom unijom koji ne predviđa punopravno članstvo nego određenu vrstu partnerstva. Takva razmišljala su, čini se, ojačala nakon odbijanja Ustava EU-a na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj, koja su kao svoju popratnu pojavu donijela i rasprave unutar europskih institucija o daljnjem smislu proširenja te asocijacije.</p>
<p>Tu tezu je novinar njemačkog državnog radija postavio prije nekoliko dana predsjedniku Vlade Ivi Sanaderu pitajući ga bi li to za Hrvatsku bilo prihvatljivo. Prvi čovjek Banskih dvora, razumljivo, odgovorio je negativno, odbacujući bilo kakve primisli da bi naša zemlja mogla ostati izvan europske obitelji. »Siguran sam da za dvije i pol godine možemo završiti pregovore i da će onda Hrvatska u srpnju 2009. kao punopravna članica Europske unije također sudjelovati na europskim izborima«.</p>
<p>Još prošle godine hrvatski cilj bio je priključenje 2007., zajedno s Bugarskom i Rumunjskom, kasnije se često spominjala 2008., sada je to pak 2009. Pitanje je jedino s kim bi tada Hrvatska mogla pristupiti Uniji s obzirom na to da se širenje obično ne priređuje samo za jednu zemlju. U vezi s tim spekuliralo se s mogućnošću da bi Norvežani na svom referendumu 2008. mogli glasovati za priključenje EU. Ta verzija bila je možda i izgledna do nedavnih referenduma u Francuskoj i Nizozemskoj nakon kojih je i Velika Britanija zamrznula do daljnjeg proces usvajanja Ustava. Međutim, Norvežani, koji ovih dana obilježavaju stotu obljetnicu svoje nezavisnosti, nakon najnovijih problema unutar EU-a mogli bi postati još skeptičniji prema stjecanju punopravnog članstva. Zapravo prema mogućnosti da dio svog bogatstva presele u zajedničke fondove kojima bi se financiralo novopridošle, uglavnom siromašnije članice Unije.</p>
<p>I tako, dok jedni ne žele u EU zbog straha da će sutra možda biti siromašniji, drugi poput Hrvatske žele pošto-poto u Uniju ne bi li kroz to članstvo dostignuli njihov stupanj blagostanja. No, i uz ta nastojanja, vrata za pristup Hrvatskoj su sve manje odškrinuta. Na to je upozorio i slovenski premijer Janez Janša izjavom da je nakon ustavne krize EU-a Hrvatska u novoj situaciji glede početka sada već famoznih pregovora. Janša je podsjetio na ono što već znamo, da je blokadom donošenja europskog Ustava na snazi ostao Sporazum EU-a iz Nice koji, kako je rekao, ne predviđa mehanizme za djelovanje europskih institucija u slučaju širenja EU-a na više od 27 članica. </p>
<p>Zajedno s Rumunjskom i Bugarskom, EU bi od 1. srpnja 2007. trebao imati 27 članica. I to je to. Svako daljnje proširenje, pa dakle i na Hrvatsku, ako se u međuvremenu ne dogode neke drastične promjene u vezi s Ustavom, podrazumijevalo bi mijenjanje Sporazuma iz Nice. To bi značilo i mijenjanje broja zastupnika, načina odlučivanja, itd. S obzirom na dosadašnju (ne)naklonost pojedinih zemalja Hrvatskoj, teško je očekivati njihov pojačani angažman o tom i inače vrlo osjetljivom pitanju. </p>
<p>Stoga, htjeli to ili ne, ono pitanje njemačkog novinara hrvatskom premijeru dobiva na značenju. »Očito već postoje razmišljanja da se umjesto proširenja postavi model jednog novog mehanizma, partnerstva, koje ostaje 'ispod punog članstva'. Bi li to za Hrvatsku bilo prihvatljivo?«, pitao je. »Ni u kom slučaju«, odgovorio je Sanader, a određenu nadu da možda i neće biti tako daje i izjava luksemburškog Predsjedništva EU-a koje je u srijedu objavilo da je »sigurno« u skori početak pristupnih pregovora s Hrvatskom. Nije izlazilo s datumom, a nije jasno ni koliko je zapravo sigurno. Još u prosincu prošle godine Hrvatska je imala čvrst datum za početak pregovora, a onda se pojavio »slučaj Kapetanović« na koji se sada, istina, zaboravilo, ali je proces odgođen do daljnjeg. </p>
<p>Međutim, ako u lipnju ili najkasnije u rujnu naša zemlja ne počne pregovore s EU-om, onda će biti teško ne podvući crtu ispod dosadašnjeg procesa pregovaranja. Do jeseni je ostalo još nešto vremena da se možda dogode neke promjene, no, generalno, vrijeme smo možda trošili na pogrešne osobe i institucije. Čini li Hrvatska sve što može i je li njezina suradnja s Haaškim sudom potpuna ili može biti i »potpunija«, zapravo je rasprava o čaši vode koja je jednima polupuna, a drugima poluprazna. Možda je nešto više energije i vremena trebalo posvetiti onima koji su utjecajni u vezi s tim pitanjem, a što su, uostalom, i demonstrirali u više navrata, pa i onda kada je haaško tužiteljstvo htjelo istraživati pilote NATO-a koji su djelovali na Kosovu. </p>
<p>No, u slučaju eventualnog neuspjeha, uvijek će nam ostati ona narodna kako - nije svako zlo za zlo. Sudeći prema norveškom iskustvu, možda i nije. Još jedino da uz nešto plina što ga već imamo, u Jadranu pronađemo i naftu. No, da se to i dogodi, vjerojatno bismo brzo te izvore »privatizirali« i novac odmah potrošili. Za razliku od Norvežana koji svoj novac od naftnih polja ulažu u razvoj ostavljajući nešto i za crne dane i s ponosom slave svojih prvih sto godina nezavisnosti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Avijatičari, četnici i jedno odličje</p>
<p>I među Hitlerovim časnicima bilo je onih koji su poštedjeli život nekim američkim zarobljenicima, ali nije poznato da su i oni odlikovani, ni 1945. niti 2005.</p>
<p>ZVONKO LETICA</p>
<p>Ratne 1944. saveznici su na području Europe bili sve nadmoćniji. Hitlerova je Njemačka bila sve izloženija napadima kopnom, morem i zrakom. Preko područja bivše Jugoslavije gotovo su svakodnevno prelijetale stotine i stotine »letećih tvrđava« s aerodroma u Italiji i Sjevernoj Africi, istresale svoj smrtonosni teret u Njemačkoj i jugoistočnoj Europi i istim se putem vraćale.</p>
<p>Povratak više nije bio tako formacijski sređen. Pojedini su zrakoplovi zaostajali, nisu im radila sva četiri motora i ako bi deveteročlana posada procijenila da ne može preletjeti Jadran, pa čak ni doletjeti do Visa, iskakala bi padobranom i upuštala se u neizvjesno. Nije im bilo svejedno hoće li prve sresti četnike, partizane ili Nijemce.</p>
<p>Velika Britanija bila je glavni čimbenik za utvrđivanje politike zapadnih Saveznika u Jugoslaviji i na Balkanu, ali i SAD je bio zainteresiran za »jugoslavenske stvari«. Njegove vojne i obavještajne službe imale su svoje interese bez obzira na to što je 16. lipnja 1944. sklopljen sporazum Tito – Šubašić, a Draža Mihailović 10. srpnja smijenjen s dužnosti ministra vojske, mornarice i zrakoplovstva te načelnika štaba Vrhovne komande zbog svoje suradnje s Nijemcima. Amerikanci su htjeli biti obaviješteni o zbivanjima na četničkim područjima, prikupljati podatke iz drugih zemalja jugoistočne Europe koji su stizali četničkim kanalima, znati upotrebljavaju li partizani i koliko oružje i drugu opremu koju su im slali protiv četnika... a veza s četnicima bila im je potrebna i kako bi spasili svoje zrakoplovce koji su bili prisiljeni iskočiti nad teritorijem pod četničkim nadzorom.</p>
<p>Američke obavještajne službe i 15. Air Force više su puta tražili britansko dopuštenje da uspostave kontakt s četnicima i pošalju svoje časnike da pripreme evakuaciju avijatičara koji su se skrivali kod njih. I tako se 2. kolovoza 1944. padobranom spustio blizu Ravne gore poručnik George Musulin. Noću 9. kolovoza spustio se i poručnik Nick Lalich, koji je pomagao Musulinu, a poslije je postao šef jedinice za spašavanje zrakoplovaca, koja je pod šifriranim imenom »Halyard« djelovala na četničkom teritoriju.</p>
<p>U noći 9. i 10. kolovoza s grubog uzletišta nedaleko od sela Pranjana šesnaest transportnih zrakoplova evakuiralo je savezničke letače. Tijekom tri sljedeća mjeseca organizirana su s istom svrhom još tri leta u sjeverozapadnu Srbiju i sjeverni dio središnje Bosne. Posljednji let, s kojim je otišao Lalich, zbio se 27. prosinca 1944. s uzletišta nedaleko od sela Boljanića blizu Doboja. Ukupno je spašeno 417 zrakoplovaca, od kojih 343 Amerikanca.</p>
<p>Američki autori poput Joza Tomasevicha procijenili su da je nedostatak potpunijih obavještenja u Velikoj Britaniji i SAD o onome što se zbivalo u Jugoslaviji djelovao u četničku korist. Još dugo nakon što je četnička stvar izgubila naklonost čelnih ljudi u britanskoj i američkoj vladi, veliki dio američke javnosti (pogrešno obavještavan) bio je na četničkoj strani i težio tome da se partizanska, sovjetska i čak britanska izvješća o četničkoj suradnji s Nijemcima odbace kao propaganda komunističke inspiracije.</p>
<p>Kad se potkraj jeseni 1944. Mihailovićev položaj jako pogoršao, s nešto svojih jedinica pobjegao je iz Srbije. Četnici su se povlačili s njemačkim snagama, od kojih su se neke povlačile iz Srbije, a neke iz Grčke, Albanije i iz Crne Gore. Tada su američki i britanski bombarderi često napadali mjesta uzduž važnih komunikacijskih linija, pa iako su njihov cilj bile njemačke jedinice u povlačenju, udarali su i po četničkim formacijama.</p>
<p>Većina priča o tome kako četnici spašavaju američke letače bila je preuveličana, kako su to poslije pokazali podaci – napisao je Jozo Tomasevich u svojoj knjizi »The Chetniks«. Opsežan se opis može naći i u knjizi »Amerikanci na Ravnoj gori« Radoja Vukčevića. Računajući sve skupa, od približno 1500 savezničkih avijatičara koji su evakuirani iz Jugoslavije, manje od jedne trećine spasili su četnici. Ostali su došli s teritorija koje su držali partizani te su evakuirani uz njihovu pomoć.</p>
<p>Četnici su – kao i s članovima američkih misija – učinili sve što su mogli da od spašenih zrakoplovaca dobiju pomoć u predstavljanju svoje stvari američkim zapovjedništvima i javnosti.</p>
<p>Kad je Busheva administracija odlučila uručiti »zaslužnim« četnicima odlikovanje iz Trumanova vremena, nakon čak 60 godina, znala je o kakvim se osobama radi. Bez obzira na nova obrazloženja odluke, ona je tim činom slala određenu političku poruku i naš ju je državni vrh bio dužan ispravno dešifrirati. Jer i među Hitlerovim časnicima bilo je onih koji su poštedjeli život nekim američkim zarobljenicima, ali nije poznato da su i oni bili odlikovani, ni 1945. niti 2005.</p>
<p>Autor je novinar iz Lumbarde na Korčuli.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Nisko podbadanje jednog »antifašista«</p>
<p>Odakle nekome pravo neargumentirano i nekažnjeno klevetati Katoličku crkvu?</p>
<p>IVO PANCIROV</p>
<p>U Vjesniku od 6. lipnja objavljen je u ovoj rubrici članak gospodina Ivana Paja pod naslovom »Prošlost za pljuvanje«. Iako u kratkom članku gospodin Paj osuđuje pljuvanje, ujedno i sam pljuje. I to ne bilo koga nego – Katoličku crkvu.</p>
<p>Tako, eto, iz malenog članka saznasmo veliku »istinu« kako »Katolička crkva uporno vodi rat protiv demokracije i socijalnog društva pod firmom antikomunizma«. Da normalan čovjek doista ne povjeruje zdravim očima. Odakle vam pravo, gospodine Paj, neargumentirano i nekažnjeno klevetati Katoličku crkvu? Niste dali nijedan dokaz za svoju klevetničku tvrdnju.</p>
<p> Osvrnut ću se i na drugi »biser« u tom članku, a odnosi se na odluke Avnoja, koje su »temeljne i vrhunske demokratske promjene, kada su svi narodi i narodnosti dobili svoja osnovna prava postojanja i državnosti«.</p>
<p>Donoseći propise, odluke, zakone... svako civilizirano društvo donosi ih u najboljoj vjeri kako bi najbolje odgovarali građanima u danom povijesnom trenu. Ali, gospodine Paj, ostavimo se teorije jer me praksa, djela, čini zanimaju. A u provedbi, djelima i činima »vrhunskih demokratskih promjena, temeljenih na odlukama Avnoja, što smo mi Hrvati dobili?</p>
<p>Dobili smo genocidni pokolj na Bleiburgu i na križnim putovima; Macelj s dvanaest tisuća pobijenih bez saslušanja i suđenja, a među njima dvadeset jedan svećenik i bogoslov; Jazovku, Daksu...; progon svega što je rimokatoličko i državotvorno hrvatsko; stravičan montirani politički proces velikanu, domoljubu i bogoljubu dr. Alojziju Stepincu. Dobili smo Goli otok; nezapamćeni kult ličnosti; stravičnih četrdeset pet godina totalitarnog crvenog fašizma. Zar dalje nabrajati?</p>
<p>Kako to da je hrvatski narod svih tih stravičnih četrdeset pet godina tražio putove i sanjao dan izbavljenja iz pakla koji su mu podarile »temeljne i vrhunske demokratske promjene«, utemeljene na odlukama Avnoja?</p>
<p>Živeći u čvrstu uvjerenju kako Katolička crkva nije bezgrješna, pa ni sam Sveti Otac, pozivam vas da pri sljedećem napadu na Katoličku crkvu budete konkretni, argumentirani. U protivnom, ostat ćete na stajalištu neutemeljenog klevetanja, kao i u članku od 16. lipnja 2005.</p>
<p>Autor je diplomirani ekonomist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zid je istinoljubivima drag jer je svjedok istine</p>
<p>Ima li veće umjetnosti od one što spontano u neponovljivom trenutku iz dubine duše kao iz izvora potekne? Ponekad je to krik, ponekad vapaj, beznađe, nada, ponekad prkos, ponekad nježna ljubav ili tiha bol, toplina, sjeta. Zid boli u Selskoj cesti sve je to. Zid s ljubavlju zidan, rukama koje su grlile cigle jer možda najmilije nikad više grliti neće, skroman zidić, zidan ne od skupocjena mramora već od toplih cigli najljepši je spontano nastali spomenik vremenu kada smo bili upućeni samo na Boga i jedni na druge. Zid i danas pita krvnike što su to radili, zašto. Pita i nas jesmo li onda baš sve učinili što smo mogli, pita zašto nekom smeta njegova jednostavnost i čistoća izričaja. No ipak Zid je istinoljubivima drag jer je svjedok istine. Oni drugi kažu da je ruglo, da smeta, da ne može vječno ostati na cesti, da će ga uništiti amosferilije pa ga zato treba maknuti, konzervirati, zatrpati i zaliti betonom, a umjesto njega napraviti velebni skupocjeni spomenik od finog mramora ukrašena zlatnim slovima, spomenik kojem ćemo se diviti i koji će govoriti o našoj zahvalnosti i ponajviše o autoru... Ali ako se to dogodi zauvijek će umuknuti Zid boli iz Selske ceste.</p>
<p>GORDANA SMITKAZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Hrvatska je Europsku uniju naumila spašavati</p>
<p>Čini se da se nasilje nad hrvatskim domoljubima nastavlja. Svjedoče o tome svekolika zbivanja na početku lipnja, uoči ponovnoga dolaska haaške tužiteljice u Hrvatsku. Osobito nasrtaj dvadesetak do zuba naoružanih policajaca na dom generala Ante Gotovine, na njegovu obitelj, usamljenu ženu s njihovim sedmogodišnjim sinom. Mali Ante Gotovina sigurno nikada neće moći zaboraviti taj dan. A Hrvatsku su od srbočetnika, uz tolike položene živote, oslobađali njegovi roditelji s tisućama drugih hrvatskih sinova i kćeri. Gdje su bili i što su tada radili ti koji na njih sada šalju čete policajaca da bi udovoljavali jednoj tužiteljici Haaga koja svekoliku osloboditeljsku borbu Domovinskoga rata naziva zločinačkim djelom, a njezine sudionike, branitelje Republike Hrvatske, zločinačkom skupinom? I, eto, upravo sada dok se ta famozna Europska unija počela iz temelja raspadati zahvaljujući narodima onih od kojih je i potekla, Hrvatska ju je naumila spašavati svojim ulaskom u nju. Francuski i nizozemski građani jasno su pokazali što misle o EU i njezinom temeljnom zakonu-ustavu. Talijani se, pak, žele vratiti svojoj povijesnoj valuti liri, također se čuje i od Nijemaca to isto za marku, a od Francuza za franak. I nema nikakve dvojbe da se na takav način i s takvim centralističkim ustavom ne može postići jedinstvo svih naroda Europe koji su stari tisuće godine, a među koje po starosti i europskom doprinosu na visokome mjestu stojimo upravo mi Hrvati.</p>
<p>MATE ĆAVARZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Radnicima Sljemena pet milijuna kuna</p>
<p>Jarunu dodijeljeno još 4,7 milijuna kuna za kupnju stroja za jaružanje i izmuljivanje jezera</p>
<p>Gradsko poglavarstvo je na posljednjoj sjednici koju je vodila gradonačelnica Vlasta Pavić odobrilo otkup potraživanja radnika Sljemena za plaće i troškove prijevoza u iznosu od pet milijuna kuna. Pročelnik Gradskog ureda za financije Slavko Kojić ovu odluku obrazložio je interesom Grada da postane većinski vlasnik Sljemena. </p>
<p>»Mislim da smo na ovaj način zadovoljili interes radnika koji su 35 dana prosvjedovali na Markovom trgu. Radnici će biti zadovoljni da su dobili sredstva, a potraživanja Grada će se realizirati u budućnosti«, rekao je Kojić. Kojić je za Vjesnik nakon sjednice rekao kako Grad za kupnju imovine može isplaćivati tako velike iznose, pa i veće, i bez suglasnosti Gradske skupštine ukoliko se ne kupuju dionice ili udjeli u trgovačkim društvima. »Potraživanja su radnička imovina, a oni svoja potraživanja u obliku neto plaća prodaju Gradu«, objasnio je Kojić. Kako materijali za sjednicu nisu bili dostavljeni na vrijeme, o toj odluci suzdržani su bili zamjenik gradonačelnice Stipe Tojćić i pročelnik Gradskog ureda za izgradnju grada Nenad Crnić.</p>
<p>U nastavku sjednice Trgovačkom društvu Jarun dodijeljeno je još 4,7 milijuna kuna za kupnju stroja za jaružanje i izmuljivanje jezera. Nakon što je 2004. godine isplaćeno pet milijuna kuna za ručno vađenje lopoča iz Jaruna, Poglavarstvo je opet tom trgovačkom društvu odobrilo gotovo pet milijuna kuna za stroj iste namjene. </p>
<p>»Društvo Jarun provelo je postupak javnog nadmetanja i kao najpovoljniju ponudu izabralo njemačku tvrtku Anton Berkenheger. U cijenu su uključeni u rezervni dijelovi za prvu godinu rada te obuka osoblja«, rekao je pročelnik Gradskog ureda za gospodarrstvo Ladislav Prežigalo. Nakon sjednice Prežigalo je rekao kako nema saznanja o istrazi USKOKA o tome kako su trošeni novci koje je Grad dao za ručno vađenje lopoča iz Jarunskog jezera. </p>
<p>Posljednja 166. sjednica Poglavarstva završena je uz šampanjac i prigodni govor gradonačelnice Vlaste Pavić, koja se zahvalila članovima Poglavarstva na uspješnom radu u proteklom mandatu. </p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Pješačke zone su samo za pješake!</p>
<p>Ivan Dadić, profesor na Fakultetu prometnih znanosti, nije siguran da bi vožnja taksijima u pješačkim zonama bila najbolje rješenje</p>
<p>Brojne udruge i građani ne prihvaćaju mogućnost da se zagrebačkim taksistima dozvoli vožnja pješačkim zonama. »To je besmisleno i ne vidim razlog za tako nešto. Naša pješačka zona je ionako mala, već sad ima skutera i dostavnih kamiona, pa kud još i taksiji. Onda neka ukinu pješačke zone kad ionako ne ispunjavaju svoju svrhu«, rekla je Darinka Širola, predsjednica udruge Bicikl. U utorak je, naime, kako je Vjesnik pisao u srijedu, održan sastanak između Udruženja autoprijevoznika grada Zagreba i Gradskog odjela za promet na kojem se raspravljalo hoće li se taksistima dati zatražena dozvola za vožnju pješačkim zonama. Udruženje je traženje dozvole argumentiralo govoreći da bi ona bila od koristi i građanima i taksistima. Građanima bi, navodno, vožnje bile još jeftinije, a taksisti bi se zaštitili od, kako kažu, čestih plaćanja policijskih kazni koje su im bile naplaćivane kad su bili prisiljeni prelaziti preko pješačkih zona, jer je uglavnom bila riječ o bolesnim ljudima. Zatražena je dozvola za vožnju iz Palmotićeve lijevo i desno u Jurišićevu, iz Đorđićeve desno u Draškovićevu do Vlaške i za skretanje desno u Vlašku, zatim za vožnju Praškom ulicom i skretanje iz nje desno, u Jurišićevu. Traži se i dozvola za vožnju po žutoj traci Ilicom do Tomićeve, Preobraženske i Petrićeve, od Ilirskog trga do Krvavog mosta, gdje bi se ulaskom u Tkalčićevu nakon dojave spuštali zaštitni stupići. </p>
<p>Sastanak je, prema riječima predsjednika Udruženja Juraja Šnidarića i načelnika Gradskog odjela za promet Stipana Matoša, prošao zadovoljavajuće i sada se, prije stupanja na snagu, još samo čeka razgovor s policijom i razmatranje sigurnosti. Kažu kako bi se sve trebalo znati unutar mjesec dana. Ivan Dadić, profesor na Fakultetu prometnih znanosti te stručnjak za promet, nije siguran da bi to bilo najbolje rješenje. Smatra da bi svakako trebalo opravdati slučajeve kada je riječ o invalidima i bolesnim ljudima te da bi se u tim slučajevima moralo dozvoliti ulazak u pješačke zone i osobnim automobilima. No, u ostalim slučajevima, čisto radi prijevoza građana, nije za tu opciju jer je uvjeren da će mnogi taksisti to zloupotrebljavati. »Argumente taksista na podržavam i ne vjerujem da će biti išta jeftiniji kad su i tako najskuplji u svijetu. Bit će zloupotrebe i ne vjerujem, ako se to uspostavi, da će dugo trajati«, rekao je Dadić i naglasio: »Pokušavamo tramvaje u pješačkim zonama staviti pod zemlju, a da sad još dođu i taksiji, to nikako ne bi bilo primjereno«.</p>
<p>U Zelenoj akciji kažu kako su oni pokrenuli kampanju za korištenje javnog prijevoza, ali da se taksi u to ne ubraja. »To su privatni automobili i još su najskuplji u Europi«, kaže Ivan Posinjak, voditelj sekcije prometa Zelene akcije. Naglašava da bi pješačka zona trebala biti ono što joj ime i govori - za pješake. »To je nedopustivo i neprihvatljivo. Pješačka zona nam je tako mala da unutar pet minuta svaka osoba može doći do tramvajske stanice«, rekao je Posinjak. Argumente koje je Udruženje dalo u Zelenoj akciji ne opravdavaju. Smatraju kako je za bolesnike odgovorna Hitna pomoć, a ne taksi. U Zelenoj akciji strahuju da će se i ostali kad vide taksiste početi voziti u pješačkim zonama, te će doći do prometnog kaosa. »Time će pješačke zone izgubiti svoj smisao«, tvrdi Posinjak.</p>
<p>U drugim europskim gradovima, primjerice u Ljubljani i Grazu, kako doznajemo, pješačke zone su - pješačke zone. Tamo nema ni taksija ni drugih automobila. Čak se i biciklistima naplaćuje kazna ako ih se uhvati unutar pješačke zone. Ulazak je dopušten s čip karticama i to samo dostavnim vozilima i stanarima, a ograničenje brzine je pet kilometara na sat. </p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Pet tisuća srednjoškolaca manje nego 1995. </p>
<p>Broj učenika koji se upisuju u prvi razred zagrebačkih srednjih škola od 1995./96. smanjuje se po godišnjoj stopi od 2,8 posto. Podatak je to koji je na sjednici Gradskog poglavarstva u četvrtak iznio Ivica Lazanja, pročelnik gradskog ureda za obrazovanje i šport.</p>
<p>Na početku školske godine koja je na izmaku, u prve razrede srednje škole upisalo se 11 152 učenika, dok je u školskoj godini 1995./96. taj broj iznosio 15 972. </p>
<p>»Tako osjetan pad broja učenika vrlo je zabrinjavajući, što će bitno utjecati na naš razvitak«, rekao je Lazanja. </p>
<p>Taj negativan trend će se nastaviti i dalje, pa se u sljedećoj školskoj godini očekuje upis još manjeg broja učenika, točnije njih 10 750, od čega su nešto više od osam tisuća učenici s područja Grada Zagreba. Ostatak mjesta popunit će se učenicima koji ponavljaju prvi razred, te onima koji dolaze iz drugih dijelova Hrvatske, kao i povratnicima i stranim državljanima.</p>
<p>Čini se da je stipendiranje programa deficitarnih zanimanja polučilo uspjehom, koji se ogleda u povećanom interesu za upis u Industrijsku strojarsku školu i Školu za montažu instalacija i metalnih konstrukcija. Upravo zbog toga, tim je školama odobreno povećanje broja razrednih odjela. Isto je odobreno i XVIII. gimnaziji, Geodetskoj tehničkoj školi te Strojarskoj tehničkoj školi Fausta Vrančića. </p>
<p>Već u prvom krugu prošlogodišnjih upisa u prve razrede, popunjeni su svi »atraktivni« programi, ponajprije gimnazijski, te oni ekonomskog, turističkog, upravno-birotehničkog, umjetničkog ili elektrotehničkog usmjerenja.</p>
<p>U planu za ovogodišnje upise planirano je nešto više od 3200 mjesta u gimnazijama, dok je 1995./96. u zagrebačke gimnazije upisano više od 4300 učenika. Pad broja učenika predviđa se i u ostalim programima, međutim najosjetnija razlika vidljiva je kod tehničkih i srodnih škola, za koje je u Planu upisa za 2005./06. predviđeno nešto više od četiri i pol tisuće mjesta. To je pad od oko 1800 učenika u odnosu na 1996. godinu. </p>
<p>Prema podacima Gradskog ureda za obrazovanje i šport kraj negativnog trenda smanjenja broja učenika koji se upisuju u prvi razred srednje škole, predviđa se za najviše dvije godine.</p>
<p>Ružica Jakešević</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Mediteranski ugođaj na Cvjetnom trgu</p>
<p>Zagrepčane je u četvrtak na Cvjetnom trgu dočekao mediteranski ugođaj. Na 11 štandova u obliku brodica, između kojih su se nalazila stabla maslina i smokvi te sadnice kivija, nevladine udruge Eko Zadar, Ekocentar Caput Insulae Bell, ZOE, Dupinov san, Hrvatske šume i predstavnici UN-a za Hrvatsku te sponzori, građanima su predstavili svoj rad. Dijelili su se promotivni letci, baloni, slatkiši te prodavale knjige i majice.</p>
<p>»Cilj akcije je simboličnom prodajom predmeta, koje su nam donirali sponzori, skupiti novac koji ćemo iskoristiti za sadnju maslina duž obale«, rekao je koordinator udruge Dupinov san Danijel Grabar.</p>
<p>»Iznenađena sam akcijom. Čim sam vidjela brodice i masline zamislila sam da sam na moru i zaboravila na neugodan vjetar koji cijeli dan puše u Zagrebu«, rekla nam je Biserka Katić koju smo zatekli pri kupnji majice. Kaže da joj nije žao 50 kuna, koliko košta jedna majica, jer za taj će se novac posaditi dvije sadnice masline. [M. N.]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Konstituirana vijeća preostalih šest četvrti</p>
<p>U četvrtak su održane konstituirajuće sjednice vijeća gradskih četvrti Gornji grad - Medvešćak, Brezovica, Novi Zagreb - istok, Podsljeme, Novi Zagreb - zapad i Trnje, izabranih 15. svibnja na lokalnim izborima.</p>
<p>Na sjednici Vijeća gradske četvrti Gornji grad - Medvešćak za predsjednika je izabran dosadašnji predsjednik Anđelko Sućur iz SDP-a, a za njegovog zamjenika je imenovan Roko Šikić iz HSP-a. Sućur je na sjednici rekao da je u dosadašnjem mandatu iznimno dobro surađivao s vijećnicima, te se nada takvoj suradnji i u ovom mandatu. »Čak 92 posto prijedloga članovi vijeća prihvatili su jednoglasno«, rekao je Sućur, i dodao da se vijećnici ne trebaju razvrstavati po pripadnosti političkim strankama, već zajedno raditi za dobrobit Zagreba. </p>
<p>Na sjednici Vijeća gradske četvrti Novi Zagreb-istok, Zvonko Petrović osvojio svoj drugi mandat za predsjednika te gradske četvrti, a Dragutin Lacković iz SDP-a, osvojio je mandat za potpredsjednika. Vijeće se sastoji od 19 članova, od kojih sjednici nije prisustvovao samo Dinko Suton iz HSS, koji će prisegu za vijećnika položiti na sljedećoj sjednici koja će se održati sredinom srpnja. </p>
<p>Na sjednici vijeća gradske četvrti Podsljeme (Šestine-Gračani-Markuševec) za predsjednika je izabran dosadašnji predsjednik Drago Topolovec iz HSS-a, a za potpredsjednika Vladimir Balog iz HSP-a. </p>
<p>Vijećem gradske četvrti Brezovica predsjedat će nezavisni kandidat Žarko Vuček, dok je potpredsjednik Josip Galović iz redova HDZ-a. »Cijeloj sjednici nazočila je Božica Šoljić, saborska zastupnica HDZ-a, iako nije bila pozvana«, rekao je Stjepan Cerovski, nositelj liste koalicije SDP/HSS/HSU.</p>
<p>Za predsjednika Vijeća gradske četvrti Trnje na sjednici Vijeća izabran je Ivan Bare iz SDP-a kojemu je ovo drugi mandat zaredom. Za potpredsjednika Vijeća izglasan je Ivan Crnojević iz HSU-a, stranke koja je na lokalnim izborima koalirala sa SDP-om i HSS-om. Svih 15 vijećnika nazočilo je konstituirajućoj sjednici i međusobno su se složili kako će svi surađivati na uređenju četvrti i rješavanju problema u službi građana Trnja.</p>
<p>U Novom Zagrebu-zapad većinom glasova za predsjednika Vijeća izabran je Jadranko Baturić iz SDP-a, a za potpredsjednika Vladimir Holjak iz HSS-a. [T.T. / V.Pf. / R.J. / M.Pa. / R.D. / P.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Sječa na Medvednici uznemiruje planinare </p>
<p>Na području zvanom Brestovac, ispod trase žičare, u Parku prirode Medvednica napravljen je, šumarskim jezikom »dovršni sijek«, zapravo potpuna sječa odraslih stabala bukve. Na sječu su upozorili mnogi planinari i izletnici. Javna ustanova Park prirode Medvednica u četvrtak je na Brestovac pozvala novinare i šumare. »Bilo je krajnje vrijeme da se stabla posijeku jer im je životni vijek bio pri kraju. Sada će mladice imati puno svjetla i mjesta za rast«, rekla je Biserka Šavor, zamjenica voditelja Uprave šuma Zagreb.Na 15 hektara površine posječeno je oko 700 stabala, a u ovoj godini posjeći će se još oko 400 na ukupno osam hektara. »Trupce i grane kao i izbrazdano tlo dovest ćemo u red za otprilike dva tjedna«, rekao je Davor Zurak, zamjenik upravitelja Šumarije Zagreb. Šumari kažu da će ove godine postaviti četiri rampe da onemoguće prilaz cestama. U Parku prirode postavljeno je 20-ak rampi, no još ih treba 16.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Oživjeli gusari </p>
<p>Jedrenjak će voziti turiste na jednodnevne izlete po Elafitskim otocima i kružna putovanja po Jadranu, a oni najmlađi moći će četvrtkom na njemu uživati u gusarskim pustolovinama u posebno osmišljenom izletu. Brod se tri i pol godine gradio u brodogradilištu Betina na otoku Murteru</p>
<p>Replika srednjovjekovne karake dugačka tridesetjedan metar, već nekoliko dana plijeni pozornost svih u Dubrovniku. Brod se tri i pol godine gradio u brodogradilištu Betina na otoku Murteru, i to prema skicama iz 16. stoljeća koje su pohranjene u dubrovačkom povijesnom arhivu, a stajao je 15 milijuna kuna.</p>
<p>»Precizni nacrti za ovakav brod ne postoje«, kaže projektant nove karake inženjer Franjo Flesch sa splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje. »Ljudi su nekad brodove gradili više onako, napamet«, kaže Flesch i dodaje da se pri projektiranju vodio starim crtežima i modelima koje je našao u Pomorskom muzeju u Dubrovniku. »Sve se to onda pretočilo u nešto što mora ploviti«, istaknuo je projektant.</p>
<p>Gradnja čeličnog trupa broda počela je krajem 2001. u jednom splitskom privatnom brodogradilištu i iako je trebala biti gotova za samo nekoliko mjeseci, posao se oduljio na godinu dana. Da bi se očuvao izvorni »štih« karake, čelični dio trupa do palube obložen je kitom koji se koristi pri gradnji jahta, tj. plastičnom smjesom koja sliči na drvo. Ostatak čeličnog dijela trupa presvučen je drvom iroko. </p>
<p>Po završetku gradnje trupa, karaka je otegljena u brodogradilište Betina u Betini na otoku Murteru, gdje se, kako bi se što više dočarao ugođaj 16. stoljeća, posebna pažnja posvetila drvenim detaljima na brodu. Za njih je bio zadužen betinski kalafat Neven Kukin.</p>
<p>Unutrašnjost karake je od mahagonija i jasena. Brod je opremljen najsuvremenijom navigacijskom opremom, a osim budućih križnih jedara, čija je izrada pri kraju, pogone ga dva motora marke »Caterpillar« snage 216 KW kojima karaka plovi brzinom od 11 čvorova trošeći 60 litara goriva na sat. Na njezinu pramcu ugrađen je Pulen, zmaj sa škrgama, mitsko stvorenje kojemu je zadatak tjerati zle morske duhove, a izradio ga je dubrovački kipar Josip Ivanović. </p>
<p>Vezana za Mali mul u portu, staroj luci unutar zidina, motorni-brod karaka kao da vrijeme vraća unatrag. Da bismo se vratili nekoliko stoljeća u prošlost, uz vrevu okupljenih znatiželjnika - što turista, što domaćih - nedostaju tek nervozni mornari koji ukrcavaju posljednje bačve zaliha vode za dugogodišnje putovanje do Indije. Nova stara karaka već pri prvom uplovljavanju u svoj nekad matični porat pokazala je kako je ovaj projekt ono što je nedostajalo da morska strana Grada u cijelosti turistički oživi. No, kao i uvijek, ni povratak karake kući nije mogao proći bez problema. Naime, zbog svakodnevnoga korištenja »operativne obale« za potrebe plovećih hotela koji svoje putnike čamcima za spašavanje iskrcavaju upravo preko Velikog i Malog mula, za slavni jedrenjak kojim su Dubrovčani u srednjem vijeku oplovljavali svijet, u portu više nema mjesta. Nažalost, lučke vlasti nisu izašle u susret agenciji Dubrovnik Travel i vlasniku broda Franu Radoševiću te dopustile da karaka bude stalno vezana uz Mali mul, nego joj je mjesto određeno u za nju neprikladnoj modernoj luci Gruž. Od tamo će karaka voziti turiste na jednodnevne izlete po Elafitskim otocima, kružna putovanja po Jadranu, a oni najmlađi moći će četvrtkom na njoj uživati u gusarskim pustolovinama u posebno osmišljenom izletu. </p>
<p>Kako nam je kazao Danijel Marušić iz Dubrovnik Travela, karaka će se moći unajmiti, a odgovor na pitanje kolika bi bila cijena jednodnevnog najma, zagonetno je odgovorio: »Od do!«. </p>
<p>Karaka može primiti 215 putnika, opremljena je dvama klimatiziranim luksuznim salonima te jednim VIP-prostorom.</p>
<p>Kad uskoro budu razvijena jedra, a vjetar zavijori bandjeru svetog Vlaha na krmi, karaka će sve na njoj bar na jedan dan odvesti na nezaboravno putovanje u povijest.</p>
<p>Tomislav BradićAnton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Sokolski restoran s pogledom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Jedan sivi sokol gotovo je svakodnevni posjetitelj nebodera Zagrepčanke. Voli stajati na samome rubu jednog od triju krovova i promatrati grad, ili točnije, mogući plijen. Da je u tome uspješan, dokazuju i česti objedi na krovu nebodera. Plijenu prvo makne perje pa glavu i onda se baca na jelo. Kad lovi, obično se najprije digne iznad plijena te se na njega žustro obruši, brzinom i do 240 km na sat, ispričali su nam djelatnici Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture koji ga promatraju i fotografiraju s 20. kata Zagrepčanke.</p>
<p>Sokoli nisu druželjubivi, što pokazuje i primjer ovog »zagrebačkog« koji na krov stiže sam. Očito, partnera(icu) još nije našao, a kad to učini, veza traje do smrti.</p>
<p>Sivi sokol gnjezdarica je primorske, goranske i mjestimično panonske Hrvatske. Populacija mu je najbrojnija i najstabilnija u priobalnom dijelu. Vjerojatno gniježđenje u Zagrebu ornitolozi bilježe 2000, a procjenjuje se da u Hrvatskoj danas ima 160-200 parova. [G. Pe.]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>»Večernja škola« lošija od košarkaša u kolicima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na košarkaškoj utakmici održanoj u četvrtak između glumaca Večernje škole i košarkaša u invalidskim kolicima mogli su se čuti povici vatrenih navijača kao »Oni imaju jača kolica od naših« ili »Ne igramo graničara«. Naime, ekipa oko Željka Pervana teško se snalazila u upravljanju invalidskim kolicima, a Antimon je u jednom trenutku dobio i zamjenska jer je prvotnima teško upravljao.</p>
<p> Iako je utakmica bila prijateljskog karaktera, Željko Pervan na kraju je izjavio da je bio najlošiji, što mu »nije ni čudno s obzirom na okolnosti«, dok je igrač protivničke ekipe Ivica Vujica dodao da je ekipa Večernje škole jača od prošlogodišnje ekipe političara u kolicima. </p>
<p>Mladen Horvat (Denis iz Večernje škole) rekao je da je upravljati kolicima jedan od najboljih treninga za trbušne mišiće i bicepse. </p>
<p>Sve u svemu, bila je to jedna vesela utakmica, čiji je prihod bio namijenjen akciji za kupnju prilagođenog kombija za članove Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara. Utakmica je održana u povodu tjedna osoba s paraplegijom i tetraplegijom. [A. G.]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Metar snijega na Dinari,zima na Plitvičkim jezerima</p>
<p>SINJ/PLITVICE</p>
<p> – Zahvaljujući orkanskoj buri i snijegu na Dinari, Kamešnici i Biokovu, u Dalmatinskoj su zagori i u četvrtak vladale gotovo zimske temperature. Naime, snijega je bilo i do dvadesetak centimetara, a u zapusima čak i do jednog metra visine!</p>
<p>Temperatura je ujutro na najvišem vrhu Bikova Sv. Juri, prema informaciji dežurnog tehničara na odašiljaču HTV-a, bila -2 stupnja Celzija, baš kao i u srijedu ujutro. Ovakvi zimski uvjeti, na pragu ljeta, u Dalmaciji se ne pamte već šezdesetak godina. Ljubitelji snježnih sportova ovih dana stoga odlaze na Kamešnicu, Dinaru i Biokovo, a Splićani i na Kupres u BiH koji je – pod debelim snijegom. </p>
<p>Lipanjska hladnoća kakva se ne pamti unatrag 40 godina, zahvatila je i Plitvička jezera te gotovo cijelu Liku. Uz hladan vjetar i buru, u noći na četvrtak desetak je centimetara snijega prekrilo Ličku Plješevica. </p>
<p>Snijeg je prilično čest »gost« ovih krajeva u svibnju, međutim ni najstariji Ličani ne pamte snijeg u lipnju! [N. Musulin, T. Grkovski]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Objavili dokaz da je Gotovina u Mostaru!</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Internetski portal 24sata.info objavio je »dokaz« da se odbjegli hrvatski general Ante Gotovina doista nalazi u Mostaru, kako to tvrdi Carla del Ponte. Nasuprot tvrdnjama lokalne policije da nemaju podatke o tome da je Gotovina u Mostaru, portal 24 sata objavio je presliku računa iz mostarskog restorana »Marine«, gdje se spominju i Ante (konobar) i GOTOVINA (način plaćanja). Zbilja duhovito, a ova šala možda unese i malo opuštenosti u često mučne rasprave o skrivanju generala. [A. Z.]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Oslobođena Talijanka oteta u Kabulu </p>
<p>RIM</p>
<p> - Talijanska humanitarna radnica Clementina Cantoni, koja je 16. svibnja oteta u Kabulu, oslobođena je u četvrtak navečer, objavila je talijanska vlada, kako su prenijele talijanske televizijske postaje i agencije. Njezino oslobađanje potvrdili su i direktor talijanske tajne službe SISMI, Nicolo' Pollari, talijanska vlada,kao i afganistansko ministarstvo vanjskih poslova. Cantoni se trenutačno nalazi u afganistanskom ministarstvu unutarnjih poslova Afgnistana u Kabulu. [AR/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Žrtvama tsunamija slali silikone i stare lijekove</p>
<p>SYDNEY</p>
<p> – Žrtvama tsunamija u Indoneziji upućena je velika pomoć iz Australije, ali su se u pošiljkama našli i neki posve neodgovarajući predmeti poput silikonskih umetaka koji se koriste pri povećavanju grudi, izjavila je Jan Rice s Farmaceutskog fakulteta u Sydneyu. Rice je u Indoneziji provela više od tri mjeseca kako bi koordinirala raspodjelu humanitarne pomoći nakon što je Indoneziju 26. prosinca 2004 pogodio katastrofalan tsunami. Rice je naglasila da su mnoge pošiljke bile pune lijekova kojima je istekao rok trajanja i medicinske opreme kojoj su nedostajali dijelovi pa je bila posve neupotrebljiva. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Daniel Dragojević dobitnik »Gorana«</p>
<p>Nagrađena pjesnička zbirka Daniela Dragojevića »Žamor« ulazi u prebogati niz jedinstvenoga autorova projekta, koji uživa visok ugled i u publici i u kritici, a kroz koji progovara glas umjetnika bez čijega djela jednostavno više nije moguće poznavati i uživati u suvremenome nacionalnome pjesništvu </p>
<p>Već puna četiri desetljeća Danijel Dragojević (Vela Luka, 1934.) uživa glas osebujnoga, povučenoga i britkog intelektualca, koji u novijem našem pjesništvu zauzima središnje mjesto. To isto pjesništvo naavikao je da svakih nekoliko godina objavi svoju novu zbirku i da ga se prvenstveno po njima čita i pamti, te da svaka bude pravi književni događaj. Tako je i ove godine.</p>
<p> Baš zbog toga prosudbena komisija Vjesnikove književne nagrade »Ivan Goran Kovačić«, u kojoj su Vinko Brešić, predsjednik, Julijana Matanović, Helena Sablić Tomić, Krešimir Nemec i Branka Džebić, nije imala lak zadatak. Birajući između pet djela koja su ušla u najuži izbor za tu uglednu Vjesnikovu nagradu, počevši od »Pristajanja« Slobodana Novaka (Naklada Ljevak, Zagreb, 2004.), »Skrovitog vrta: dnevnika Cvijete Zuzorić, plemkinje dubrovačke« Luke Paljetka (Profil international, Zagreb, 2004.), »Teksta, tijela, traume: ogleda o suvremenoj ženskoj književnosti« Andreje Zlatar (Naklada Ljevak, Zagreb, 2004.), »Ljeta u gradu: romana od deset koraka« Zorana Lazića (AGM, Zagreb, 2004.) do »Žamora« Daniela Dragojevića (Meandar, Zagreb, 2004.), žiri je jednoglasno odlučio da »Goran« pripadne Dragojevićevoj novoj knjizi »Žamor«.</p>
<p> Zbirka je to koja na dragojevićevski distanciran način, ponešto ispod glasa, ali upravo zato na sav glas svraća pažnju ne samo na dotičnu zbirku već i na petnaest onih koje su joj prethodile – počam od prve, danas već emblematske »Kornjača i drugi predjeli« (1961.).</p>
<p> Ono na čemu počivaju ne samo originalnost i modernost već i klasična zrelost Dragojevićeva pjesništva upravo je ono od čega isto pjesništvo i živi i odupire mu se, a to je jezik. Odupirući se, naime, onomu jeziku koji služi tek kao puko sredstvo za pospremanje stvarnosti, Dragojević se istodobno odupire svijetu koji je u takvome jeziku zarobljen i koji funkcionira (danas više nego ikada!) kao zastrašujući tekst sa zadanim značenjima i odnosima. Umjesto toga on pokušava izići iz njegove predvidljivosti, pa u svome istraživanju, nadrastajući ili tek rubno dotičući naraštajne i grupne poetike, Dragojević nastoji osvojiti nove prostore iskazivoga provocirajući, ne bez samodopadljivosti, obnavljanje svijeta po mjeri vlastite mu poezije. Pri tome kombinira različite diskurse – od lirskoga do esejističkoga, te gradi pjesme posve minijaturne i nalik na aforizme (npr. Tko je bio gol, / sad ga nema. Tko) kao i one velike, pisane ili slobodnim stihom ili u prozi, gradi i priče kao i eseje s lucidnim, nerijetko paradoksalnim obratima i poantama. </p>
<p>Bez obzira na tip diskursa, koji je ionako u Dragojevića teško svediv na neki određeni, na tematskome planu njegove tekstove obilježava interes kako za metafizičko tako i za konkretne fenomene svakodnevice koji međutim nikada nisu i nevažni (...zatvaranje očiju, čak i usput, ozbiljna je stvar, možda gašenje nečega..., Zatvoriti oči). </p>
<p> Ma o čemu da govori, kroz Dragojevićev se Žamor – »od mnoštva malih zvukova« – namjesto negdašnje skepse, nerijetko mrzovolje i cinizma, tiho i strpljivo sada sve više širi neki stoički mir i mudrost pjesnikova kasnog ja. Nijednoga časa ne dovodeći u sumnju konkretnu riječ, koju je oslobodio da bi u proizvodnji smisla sudjelovala na način na koji nigdje drugdje ne sudjeluje, Dragojević je oslobodio prostor i vlastitoga smisla i načina sudjelovanja u svijetu ionako prepunome iznevjerenih i riječi i stvari. </p>
<p> Najnovija pjesnička zbirka Daniela Dragojevića ulazi u prebogati niz jedinstvenoga autorova projekta, koji uživa visok ugled i u publici i u kritici, a kroz koji progovara glas umjetnika bez čijega djela jednostavno više nije moguće poznavati i uživati u suvremenome nacionalnome pjesništvu.[K. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Dujšin« Draganu Despotu i Ivanu Vidiću</p>
<p>Dramskom umjetniku i prvaku zagrebačkoga HNK Draganu Despotu nagrada je pripala za režiju, adaptaciju i interpretaciju monodrame »Na rubu pameti« / Dramskom piscu Ivanu Vidiću Vjesnikova nagrada »Dubravko Dujšin« dodjeljuje se za dramu »Veliki bijeli zec«, premijerno izvedenu u Zagrebačkom kazalištu mladih</p>
<p>Glumac Dragan Despot i dramski pisac Ivan Vidić laureati su Vjesnikove nagrade za kazališnu umjetnost »Dubravko Dujšin« za 2004. godinu. Tako je odlučio ocjenjivački sud u sastavu: redatelj Ivica Kunčević, teatrologinja Ana Lederer, redatelj i dramaturg Ivica Buljan (predsjednik), glumica Urša Raukar i Vjesnikova kazališna kritičarka Helena Braut, na izlučnom sastanku (u konkurenciji je bilo šest kandidata), održanome ovoga tjedna. </p>
<p>Dramskom umjetniku i prvaku zagrebačkoga HNK Draganu Despotu nagrada je pripala za režiju, adaptaciju i interpretaciju monodrame »Na rubu pameti«, nastale po predlošku istoimenoga romana Miroslava Krleže iz 1938. godine. Predstava je premijerno izvedena 4. prosinca 2004. godine u Muzeju grada Zagreba.</p>
<p>Kao vrlo nadaren i iskusan glumac, Despot se vjerom i pouzdanjem hrabro upustio u uvijek izazovnu monodramsku avanturu, i to koristeći se intrigantnim i aktualnim Krležinim proznim materijalom o čovjeku koji od mirnoga subjekta postaje imperativom otpora i pobune protiv ljudske gluposti. Prepoznavši tekst barda naše književnosti neprolaznom kritikom društva što pritišće modernoga intelektualca bremenom političke volje moćnika, institucija i obiteljske stege, Despot je u dramskom obliku obuzdao i posebice uzvisio sofisticiranu Krležinu rečenicu. U odabranim dijelovima te komorne osamljeničke ispovijedi, autor monodrame stapa epske i retoričke odlike predloška, stvarajući napetu sudsku dramu, egzistencijalno potresni solilokvij, grotesku i nerijetko tragediju ponosna čovjeka koji ne želi i ne može pognuti glavu pred lošim vremenima. Čitavim svojim habitusom, ogoljen na sceni bez naročitih rekvizita, Despot senzibilno, promišljeno, čisto i otvoreno, profinjenim, mekim i nježnim glumačkim nijansama gradi univerzalnu dramu pojedinca unutar kozmosa hipokrizijskog i okrutnog kolektiviteta. Dodirujući se pitanja dnevne politike, kao i tankoćutnih emocionalnih ljestvica pojedinca, Despot je glumački, dramaturški i režijski ostvario cjelovito djelo koje zauzima posebno mjesto u hrvatskoj kazališnoj stvarnosti. </p>
<p>Plodnomu dramskom piscu Ivanu Vidiću Vjesnikova nagrada »Dubravko Dujšin« dodjeljuje se za dramu »Veliki bijeli zec«, premijerno izvedenu 26. ožujka 2004. u Zagrebačkom kazalištu mladih, u režiji Ivice Kunčevića. Dramatičar koji je u hrvatskim kazališnim (ne)prilikama imao mogućnost da bude prepoznat i vrlo često izvođen (»Harpa«, »Putnici«, »Ospice«, »Bakino srce«, »Groznica«, »Velika Tilda«, »Octopussy«), u drami »Veliki bijeli zec« otvoreno progovara o traumama hrvatskoga društva devedesetih godinama i o tome kako se one reflektiraju kroz život maloga čovjeka. Konkretni događaji se vrte oko vojnoga mimohoda 1995. godine kao svojevrsne referentne točke, koju Vidić uzima poput metafore nacionalnoga grča što traje i do danas. U tekstu se pojavljuju i »pojmovne i tehnološke novine«, tzv. transkurzivna dramaturgija i dramaturgija čuda, a sve to u okviru jedne generacijske drame s političkim okidačem. </p>
<p>Vidić svojim beskompromisnim, dramskim pismom baš u »Velikom bijelom zecu« razotkriva do najmanje pojedinosti našu svagdašnjost. To čini kroz život jedne »tipične« obitelji, istražujući pomno anomalije hrvatskoga društva koje nas je svojim ekonomsko-političkim »mehanizmima« zateklo nespremnima. Vidić u ime svih nas govori o tim traumama, prepoznatljivim kazališnim jezikom, koji još uvijek nije lišen čarobnoga teatarskog očuđenja što istodobno zavodi i potiče na nerijetko pesimistična, no kritički vrlo jako obojena razmišljanja. [K. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Golik« Krsti Papiću</p>
<p>Krsto Papić autor je vrsnih igranih filmova »Lisice«, »Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja«, »Život sa stricem« i »Izbavitelj«, a snimio je i niz sjajnih dokumentaraca</p>
<p>Vjesnikova nagrada »Krešo Golik« za sveukupan doprinos filmskoj umjetnosti ove je godine pripala hrvatskomu filmskom redatelju i scenaristu Krsti Papiću (Vučedol, 1933.). To je jednoglasno odlučio Odbor za dodjelu nagrade »Krešo Golik«, koji su činili glumac i Unescov umjetnik za mir Relja Bašić (predsjednik Odbora), filmski redatelji i kritičari Zoran Tadić i Petar Krelja (autor monografije o Kreši Goliku), skladatelj filmske glazbe Alfi Kabiljo i Vjesnikov filmski kritičar Zlatko Vidačković. </p>
<p>Kako stoji u obrazloženju odluke, već je nastupnu filmsku priču Krste Papića »Čekati« iz omnibus filma »Ključ« (1965.) kritika označila kao dojmljivo i kompetentno djelo darovita autora; priča o mladom paru bez stana u velikom gradu bila je, suptilno transcendiravši svoja socijalna polazišta, prerasla u studiju o genezi zločina. Njegovo prvo dugometražno ostvarenje »Iluzija« (1965.) zbog određenih scenarističkih nedorečenosti u tretmanu relevantne teme o sukobu naraštaja bilo ga je nagnalo da u izazovnosti i iskustvu žanra socijalno-kritičkog dokumentarca (»Halo München«, »Kad te moja čakija ubode«) pronađe životno pouzdanija uporišta za skore igranofilmske uzlete. </p>
<p>Stoga već njegov crno-bijeli film »Lisice« (1969.) magistralno sjedinjuje elementarnu silinu dokumentarizma s arhetipskim obrascima poetike igranoga. Krvava svadba u surovu kamenjaru Dalmatinske zagore baš nipošto ne skriva svoje daleke antičke uzore, a nedvosmisleno naviješta i središnju liniju cjelokupnoga Papićeva izvanredno dojmljiva stvaralaštva: onu silničkog upletanja predstavnika (komunističke) vlasti u intimnu sferu čovjekova života. </p>
<p>U filmu »Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja« (1973., po drami Ive Brešana) u teškoj ruralnoj zabiti su tako na udaru vlasti otac što će, lišen ideala za koje se u ratu borio, počiniti samoubojstvo i sin kojemu će grubo razoriti vezu s voljenom djevojkom. U karakterizaciji primitivnih likova lišenih elementarnog morala Papić poseže za grotesknim.</p>
<p> U »Životu sa stricem« (1988., po scenariju Ivana Aralice) ideologija se već uvlači i pod skute obitelji – sada je stric taj koji će razoriti nećakov intimni život, dok znanstveno-fantastični »Izbavitelj« iz 1976. alegorijski inaugurira ljude štakore koji, onemogućeni u svojoj nakani da pokore grad, na usta svoga (fašistoidnog) vođe poručuju da će se vratiti. </p>
<p>Istodobno s igranim filmovima Papić je snimao i dokumentarce iznjedrivši niz pravih dragulja kao što su »Čvor«, »Nek se čuje i naš glas«, »Specijalni vlakovi« i »Mala seoska priredba«, stoji u obrazloženju odluke. [K. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Umjetnost je medij </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ovogodišnji, 39. zagrebački salon, posvećen vizualnim umjetnostima, otvara se u utorak u 20 sati u Domu HDLU-a i Galeriji Karas, a pod geslom »Umjetnost je medij« predstavit će radove pedesetak umjetnika. Autor ovogodišnje koncepcije, povjesničar umjetnosti i likovni kritičar Mladen Lučić, pozvao je 20 autora, a njih 34 zadovoljilo je kriterije ocjenjivačkoga suda. </p>
<p>Kako je objavljeno na konferenciji za novinare u četvrtak, na Salonu sudjeluju Lovro Artuković, Ivan Faktor, Eugen Feller, Nina Ivančić, Željko Kipke, Jasenko Rasol, Tomislav Buntak, Kristijan Kožul, Alem Korkut, Iva Matija Bitanga, Leo Vukelić, Alen Floričić, Petra Grozaj, Igor Rončević, Marijana Birtić... Budući da je jedan od ciljeva ovogodišnje koncepcije Salona pomiriti umjetnost novih tehnologija s djelima nastalim u klasičnim medijima, jedini bitan kriterij bio je kvaliteta radova, istaknuo je na konferenciji Mladen Lučić. Na izložbi su tako zastupljeni svi mediji: od slikarstva i kiparstva, preko ambijenata, instalacija, fotografije, filma i videa do digitalnih projekata. </p>
<p>Na natječaj za ovogodišnji Salon prijavilo se 396 autora. Radove za izlaganje odabrao je ocjenjivački sud u sastavu: Mladen Lučić, Iva Koerbler, Leonida Kovač, Božo Majstorović, Zvonko Maković i Borivoj Popovčak. Vizualni identitet reprezentativne manifestacije, otvorene do 22. srpnja, osmislile su mlade dizajnerice Dora Bilić i Tina Müller. [Jelena Mandić–Mušćet]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Matanić snima novi film </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Redatelj Dalibor Matanić počinje snimati novi, četvrti, igrani film - »Volim te«, praizvedba kojeg se predviđa 1. prosinca, na Međunarodni dan borbe protiv AIDS-a, izvijestila je u četvrtak DOP Produkcija PRing. Snimanje u produkciji HRT-a počinje 11. lipnja u Zagrebu. Film govori o mladu čovjeku koji se slučajno zarazio AIDS-om i odbačen od bližnjih počinje ga širiti zagrebačkim ulicama. Na snimanju filma okupljena su mlada glumačka imena Krešo Mikić u glavnoj ulozi te Nataša Janjić, Ivana Roščić, Zrinka Cvitešić, Ivana Krizmanić, Leon Lučev, Bojan Navojec te mnoga nova imena. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>»Vukovi« postali ovce</p>
<p>Božićni štrajk igrača nije dao učinka, od tada se ništa važnije nije promijenilo u novčanicima Ciboninih igrača </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dužni kao Cibona, moguća je nova sintagma u dužničko-vjerovničkom svijetu u kojem je dosad na mjestu kluba iz Savske, manje ili više opravdano, godinama stajala Grčka. Niti pobjeda od 28 razlike i izjednačavanje finalne serije na 1-1 protiv Zadra u domaćem prvenstvu nisu donijeli dobro raspoloženje među košarkaše Cibone. </p>
<p>Možda su mogli protestirati i na Markovu trgu, ali kako to tamo po svoj prilici više neće biti moguće, cibosi su svoje nezadovoljstvo višemjesečnim klupskim dugovima istresli - pred svlačionicom. Nakon uvjerljive pobjede, a vjerojatno baš i zbog nje, kapetan Josip Vranković i Branimir Longin požalili su se kako novac nisu vidjeli od četiri do šest mjeseci. »Naš najveći problem nije Zadar, već nešto drugo«, kazao je Vranković. </p>
<p>»Igramo samo zbog vlastitog ponosa, stanje u klubu je neizdrživo«, dodao je Branimir Longin. </p>
<p>Drugi se dan oglasio Vladimir Krstić: </p>
<p>»Istupom ne tražimo alibi za eventualni poraz u finalu.« </p>
<p>Već odavno pišemo kako najveći Cibonini problemi nisu na parketu, nego u uredima.</p>
<p> U klub su došli neki novi ljudi, svakog se dana očekuje izbor novog predsjednika, ali nema naznaka da bi se situacija mogla popraviti. Božićni štrajk igrača nije dao učinka, od tada se ništa važnije nije promijenilo u novčanicima Ciboninih igrača. Sesarova je zadužnica blokirala račun kluba, ali dogovor s bivšim »vukom« nije popravio stanje u čoporu, bolje rečeno stadu, jer su ostali igrači Cibone na kraju ispali - ovce. Takvima ih je napravio direktor kluba Bože Miličević, koji mjesecima sjajno blefira i zavlači cijelu momčad. I pritom, nakon najnovijeg istupa igrača, nema nikakvih komentara, poručuje preko glasnogovornika kluba.</p>
<p> Na sudu je s Cibonom više od deset bivših igrača i trenera. Tome će se uskoro pridodati i ovogodišnja momčad, koja je, barem dok jednog dana sudske presude ne postanu pravomoćne, igrala gratis, za slavu i stisak ruke. </p>
<p>»Gore ne može«, ustvrdio je trener Cibone Dražen Anzulović nakon prve utakmice u Jazinama, u kojoj je njegova momčad poražena sa 20 koševa razlike. </p>
<p>Demanti je stigao ubrzo, dugovi su zatrovali svako zdravo tkivo kluba iz Savske. </p>
<p>Sezona će trajati još najviše deset dana, a onda će se, imamo dojam, svi na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> raspršiti iz »tornja« i s bivšim klubom komunicirati kao i njihovi prethodnici - na sudu.</p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Prva »svjetska« pobjeda Hrvata</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pred malobrojnom, ali prilično glasnom publikom održan je prvi dan glavnog dijela turnira odbojke na pijesku Swatch FIVB World Tour VIP Open. Oblačno vrijeme i povremena kiša zadržali su publiku u kućama, no oni koji su došli mogli su uživo svjedočiti dobrim utakmicama i - prvoj hrvatskoj pobjedi na turnirima Svjetske serije.</p>
<p>Junaci dana su splitski par Toni Ivković i Pero Križanović. Nakon posrnuća (0-2) od Nizozemaca (Horem/Pettersen) u prvom kolu , mogućnost dvostrukog repasaža ostavljala ih je u turniru ukoliko ubilježe dvije pobjede. Do prve su došli protiv portorikanske kombinacije Papaleo Pérez/Hernandez (21-18, 21-16) i postali prvi hrvatski par kojem je to na turnirima Svjetske serije pošlo za rukom. Ivković je u drugom setu istegnuo tetivu, no stisnuo je zube i poveo kombinaciju do pobjede izjavio je:</p>
<p>»Nismo niti znali protiv koga igramo, a naravno da sam presretan zbog ovog uspjeha. Što se tiče sljedećeg meča, ne želim ništa obećati osim da ćemo dati sve od sebe«. </p>
<p>A, sljedeću će utakmicu jedini preosta li hrvatski par u turniru igrati protiv ruske kombinacije Barsouk/Arkaev.</p>
<p>Upravo su spomenuti Rusi inicirali ispadanje drugog hrvatskog para Bobuš/Steinocher, nanijevši im početni poraz rezultatom 21-7, 21-16. Mogućnost ostanka u turniru Bobuš i Steinocher nisu iskoristili protiv Austrijanaca Bergera i Dopplera koji su im nanijeli oproštajni poraz (13-21, 15-21).</p>
<p>Krešimir Perić i Željko Nojić mogli su zaigrati i u petak, no za takvo što trebalo im je malo više sreće, ali i uigranosti da svladaju druge nositelje turnira brazilsku kombinaciju Franco/Tande. Perić i Nojić zajedno igraju tek nešto više od mjesec dana, no pružili su solidan otpor Brazilcima. Ipak, više od 0-2 (20-22, 13-21) nije se moglo. U drugom meču poraz su im nanijeli Estonci Kais i Vesik s dva puta po 21-9. U toj su utakmici Estonci pročitali igru hrvatske kombinacije, forsiravši igru na Nojića, gotovo ostavivši Perića bez mogućnosti da poentira. </p>
<p>Osvajači prvog ovosezonskog turnira Svjetske serije, Nijemci Scheuerpflug/C. Dieckmann, nisu imali velikih problema protiv sunarodnjaka Poltea i Korenga, pa su došli do uvjerljive pobjede sa 2-0 (21-14, 21-16), da bi kasnije s nešto više muke eliminirali i Schachta i Slacka iz Austrije (23-21, 21-15).</p>
<p>Poslastica dana bio je dvoboj zlatnih s Olimpijskih igara u Ateni, inače najboljeg para svijeta Brazilaca Ricarda i Emanuela, protiv »srebrnog« iz Atene, Španjolaca Herrera, i njegova partnera Mese. Dvoboj je otišao na stranu uigranijeg brazilskog para rezultatom 21-17, 21-16. Inače, Brazilci su prije dvoboja protiv atenskog »srebra« upisali pobjedu i protiv Španjolaca De Ama i Larija (aktualnih svjetskih prvaka do 21 godine) sa 21-15, 21-13. </p>
<p>»Da sam znao da je u Zagrebu ovako lijepo došao bih i koji dan ranije. Organizacija i turnir su sjajni, žao mi je samo što nas vrijeme nije poslužilo«, osvrnuo se Emanuel na odbojku uz Jarunsko jezero.</p>
<p>• Važniji rezultati</p>
<p>1. kolo: </p>
<p>BOBUŠ/STEINOCHER (HRV) – Barsouk/Arkaev (Rus) 7-21, 16-21, Ronnes/De Grujiter (Niz) – IVKOVIĆ/KRIŽANOVIĆ (HRV) 21-14, 21-16, Franco/Tande (Bra) – PERIĆ/NOJIĆ (HRV) 20-22, 13-21, </p>
<p>2. kolo: </p>
<p>Ricardo/Emanuel (Bra) – Herera/Mesa (Špa) 21-17, 21-16, Reckermann/M. Dieckmann (Njem) – Barsouk/Arkaev (Rus) 22-24, 21-17, 15-13, </p>
<p> Berger/Doppler (Aus) – BOBUŠ/STEINOCHER (HRV) 21-13, 21-16, IVKOVIĆ/KRIŽANOVIĆ (HRV) – Papaleo Pérez/Hernandez 21-18, 21-16, Kais/Vesik (Est) – PERIĆ/NOJIĆ (HRV) 21-9, 21-9</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Hajduk ispada iz skupine nositelja? </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk sa zebnjom i strahom iščekuje petak i sastanak Uefina Izvršnog odbora. Naime, čelnici krovne europske nogometne organizacije odlučivat će o tome hoće li dozvoliti europskom prvaku Liverpoolu da nastupi i u novom izdanju Lige prvaka. »Redsi« su u finalu najelitnijega svjetskoga klupskog natjecanja pobijedili Milan, no u engleskom su prvenstvu petoplasirani i nemaju »vizu« za Ligu prvaka. </p>
<p>Sada Liverpool od Uefe traži da mu se kao prvaku omogući obrana naslova, s time da se poveća broj klubova iz Engleske.</p>
<p> Kakve, pak, veze s Hajdukom ima ulazak Liverpoola u elitu?</p>
<p> Hrvatski je prvak najslabije rangirani klub među nositeljima drugoga kruga kvalifikacija (26. srpnja i 3. kolovoza) pa bi ulaskom Liverpoola pao u slabiju skupinu, što bi mu donijelo i jačeg suparnika. </p>
<p>Tako bi umjesto klubova s Islanda, Cipra ili iz Švicarske za protivnika mogao dobiti nekoga poput Celtica, kijevskog Dinama, moskovske Lokomotive, Partizana... Lako je uočiti razliku u kvaliteti momčadi iz ovih dviju skupina, kao i činjenicu da su nositelji ne samo bolji nego i utjecajniji klubovi. </p>
<p>Ujedno treba dodati da će Uefa također odlučivati da pobjedniku Kupa Uefe dopusti braniti osvojeni trofej.</p>
<p> Već se jednom dogodilo da pobjednik Lige prvaka nije izborio plasman kroz domaće prvenstvo u Uefinu »križaljku« najboljih europskih klubova. Radilo se o madridskom Realu, ali je španjolski savez tada pustio svoj najutjecajniji klub na uštrb u prvenstvu boljeplasirane Zaragoze.</p>
<p> Uglavnom, dopusti li Uefa nastup Liverpoolu, Hajduk će doći u vrlo nezavidnu situaciju, jer drugo pretkolo ne nudi nikakvu alternativu. Poraženi se oprašta od svih europskih natjecanja. </p>
<p>Vratit ćemo se samo 12 mjeseci unazad, kad je malo poznati irski klub Shelbourne baš u drugom pretkolu izbacio »bijele«. Ne samo što je splitski klub sportski krahirao, nego je ostao i bez ikakvog dijela financijskoga kolača. Posljedice, bez obzira na obranjeni naslov domaćeg prvaka, osjeća i dan danas, jer kroz Europu nije nimalo popunio kronično praznu blagajnu.</p>
<p> Prolaz kroz drugo pretkolo omogućava da se u slučaju ispadanja u trećem krugu kvalifikacija Lige prvaka klub nastavi natjecati u Ligi Uefe. Prema tome, sastanak IO u petak za Hajduk je jednako važan kao i sami ždrijeb.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Zoran Mamić dvije godine u Dinamu</p>
<p>Zoran Mamić tek je prvi u navodnome nizu povrataka nekadašnjih Dinamovih nogometaša u maksimirski klub. Tako barem tvrdi novi Dinamov sportski direktor i dojučerašnji prvi trener Zvjezdan Cvetković, koji je u četvrtak prijepodne, neposredno nakon angažmana Zorana Mamića, pomalo bombastično najavio:</p>
<p> »Jedan sam od začetnika ideje vraćanja igrača koji su izgradili karijere u Europi. Mamić je prvi došao, a vjerujem da ćemo vratiti još nekog od njih.«</p>
<p> Nekadašnji je hrvatski reprezentativac potpisao dvogodišnji ugovor s Dinamom. Maksimir je napustio 1996. godine, potpisavši za Bochum, a u međuvremenu je nastupao za Bayer Leverkusen, Greuther Fürth, Ahlen i Eintracht Trier.</p>
<p> »Svih sam ovih godina pomno pratio što se događa u Dinamu. Nadam se da ću znanjem, iskustvom i kvalitetom za koju vjerujem da posjedujem moći pomoći vratiti klub gdje mu je mjesto«, naglasio je Zoran Mamić. </p>
<p> Na upit kako će se nositi s hipotekom mlađega brata klupskog dopredsjednika, kratko je uzvratio: </p>
<p> »Jasno je da će biti ovakvih ili onakvih komentara. No, Zdravko je ovdje da sa svojim suradnicima vodi klupsku politiku, a na meni je da odrađujem svoj posao na terenu. Ne bi trebalo biti nikakvih problema.«</p>
<p> Zasad nije izvjesno koja će to još »modra lasta« slijediti Mamićev put i vratiti se u maksimirsko gnijezdo. U klubu su još donedavno pompozno najavljivali povratak Darija i Josipa Šimića i Silvija Marića. Dario je u međuvremenu produljio ugovor s Milanom, Josip se skrasio u austrijskom drugoligašu Kärntenu i jedino još Marić navodno razmišlja o Dinamu. U ovome je trenutku teško proniknuti sniva li maksimirska struka o još kojem povratniku. Mediji povremeno špekuliraju s dolaskom nekad najboljeg europskog igrača do 20 godina i bivšeg člana madridskog Reala Igora Jovićevića, no trener Josip Kuže takva je nagađanja demantirao. </p>
<p> Zato je, pak, Cvetković potvrdio da će u klupskom uredu u petak osvanuti i prva konkretna ponuda za jednoga Dinamova nogometaša. Dakako, nije želio obznaniti o kome je riječ, no nije teško pretpostaviti da je u pitanju vratar Vladimir Vasilj, za kojeg je, među ostalima, zainteresiran turski Galatasaray. S druge strane, njemački je Werder zavitlao laso prema braniču Boštjanu Cesaru. Na meti nekih klubova je i Danijel Pranjić čiji je »skrbnik« Antun Novalić, primjerice, ovih dana boravio u Maksimiru... </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Plivačka ekshibicija na Šalati </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Spektakularne najave organizatora plivačkog mitinga Zlatni medvjed, koji će se ovog vikenda održati na Šalati, blizu su ostvarenja. Jubilarno 20. izdanje uglednoga plivačkog natjecanja imat će utrku na 50 slobodno kakve se ne bi postidio niti jedan bazen na svijetu. </p>
<p>U sprinterskoj utrci, koja je nesretnom odlukom pretvorena u puku ekshibiciju, plivat će olimpijski i svjetski prvaci i rekorderi Gary Hall, Anthony Ervin, Duje Draganja, Ryk Neethling, Mark Foster i Bart Kizierowski. Ostali plivači imat će zasebnu utrku na 50 slobodno, a rezultati finala usporedit će se s ekshibicijom i tako će se dobiti konačni poredak. Čudna je to odluka organizatora koju nismo uspjeli shvatiti čak ni nakon objašnjenja da su to tražili sami plivači. </p>
<p>Ovogodišnji Zlatni medvjed, osim najboljih svjetskih plivača i najjačeg izdanja dosad, ponudit će i najmnogobrojniju konkurenciju. Na Šalati se očekuje oko 450 plivača iz 21 zemlje, a dosadašnji je rekord 300 natjecatelja iz 18 zemalja. Od hrvatskih će plivača, osim Duje Draganje, na Šalati nastupiti gotovo svi najbolji hrvatski plivači - Gordan Kožulj, Aleksej Puninski, Sanja Jovanović, Marko Strahija i Ante Mašković. Unatoč najavama, Vanja Rogulj neće stići iz SAD-a. [I. P. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ivo Karlović u četvrtfinalu </p>
<p>LONDON</p>
<p> – Nakon što je prošli tjedan igrao finale ATP Challengera u Surbitonu, Ivo Karlović je nastavio s pobjedama na londonskoj travi. Div sa Šalate u osmini finala 680.250 eura vrijednog ATP turnira u londonskom Queens klubu sa 6-2, 6-4 pobijedio je Čeha Tomasa Ziba. Mario Ančić nije uspio izboriti četvrtfinale. Mladi je Francuz Richard Gasquet slavio protiv Super Marija sa 7-5, 1-6, 6-3.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Zlatni hrvatski rukometaši počasni građani Atene</p>
<p>Rukometaši hrvatske reprezentacije, osvajači zlatne olimpijske medalje u Ateni 2004. godine postali su počasni građani Atene. Tim će povodom veleposlanik Republike Grčke u Hrvatskoj Panayotis Th. Baizos na primanju zakazanom za 17. lipnja u 12 sati u Veleposlanstvu Republike Grčke u Zagrebu hrvatskim rukometnim reprezentativcima uručiti prigodne plakete. Skup rukometnih reprezentativaca, stručnog vodstva reprezentacije i vodstva HRS-a u povodu odlaska na primanje bit će u hotelu Four Points Panorama u 10 sati. [R. I.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Ilhan Alijev u prvom posjetu Hrvatskoj </p>
<p>Predsjednik Ilhan Alijev na čelu je zakavkaske zemlje, svjetske energetske žile kucavice</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Dolazak azerbajdžanskog predsjednika Ilhana Alijeva u Zagreb vrlo je značajno za Hrvatsku. Riječ je o prvom posjetu šefa te zakavkaske države na Kaspijskom jezeru, inače svjetske energetske žile kucavice. To je i razlog što u posljednje vrijeme mnogi svjetski državnici i izaslanici dolaze u Azerbajdžan kao naftnu i gospodarsku »meku«.</p>
<p>Hrvatska, koja nema veleposlanstvo u Bakuu (pokriva ga veleposlanik u Ankari mr. Amir Muharemi), ne dočekuje Alijeva praznih ruku. Domaćin Alijevu, predsjednik Stjepan Mesić, u čitavoj lepezi hrvatskih ponuda može oslikati i naznačiti suradnju jadranskih luka u transportu azerbajdžanske nafte prema Italiji i zemljama Srednje Europe. U sklopu toga je i mogućnost da u istom smjeru krene i glavni krak azerbajdžanskog plinovoda. </p>
<p>Ilhan Alijev, a posebno njegov preminuli otac Hajdar Alijev, dali su, uz američku potporu, golemi poticaj izgradnji naftovoda i plinovoda s područja Kaspijskog jezera. Alijev mlađi, koji osim materinjeg turskog, tečno govori engleski i ruski jezik, u listopadu 2003. preuzeo je očevo golemo političko predsjedničko naslijeđe. U njemu se suočio s neriješenim problemom azerbajdžanske pokrajine Nagorno Karabah koju su, neposredno nakon raspada Sovjetskog Saveza, nasilno okupirali Armenci. Ilhan Alijev je, slijedeći mudro očevu političku viziju, u dinamičnom razvitku zemlje vidio i šansu za mir i preporod zemlje. </p>
<p>Iskustva na čelu Naftne državne kompanije (SOCAR), nacionalnog Olimpijskog komiteta i zastupnika u Vijeću naroda, pomogla su da se nacionalni dohodak po stanovniku koji je početkom 2000. iznosio 1500, poveća na 3500 dolara. Azerbajdžan je prva turkofonska zemlja (ima 86.600 četvornih kilometara) koja je umjesto čiriličnog uvela latinično pismo. Taj potez će, kako se vjeruje, omogućiti znatno brži iskorak oko 8,5 milijuna Azera prema Europi. Azerbajdžan je posebice skrenuo pozornost hrvatske i svjetske javnosti kada je 25. svibnja pušten u rad »naftovod stoljeća« Baku-Tibilisi-Ceyhan, dug 1760 kilometara. Prvi bareli nafte doći će do tankera u Tursku ptkraj ove godine. Izgradnja te goleme trase, koja predstavlja svojevrsni tehnološki pothvat, stajala je oko četiri milijarde dolara. Taj veliki posao financirao je British petroleum (BP), norveški Statoil, talijanski ENI i druge velike svjetske naftne kompanije. Protok nafte prema Sredozemlju bitno će smanjiti raniju ovisnost Bakua od Moskve. Istinska vrijednost naftovoda Baku-Tbilisi-Ceyhan je u tome što će se na njega moći priključiti i drugi veliki proizvođači nafte iz kaspijskog bazena: Kazahstan, Turkmenistan, a možda čak i Iran i Rusija. Usporedo se gradi i golemi plinovod koji će od Bakua ići istom trasom kao i naftovod. Već je dogovoreno da jedan njegov krak iz Turske ide za Grčku, a odatle bi se mogao usmjeriti za Italiju i Hrvatsku. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Službeni prigovor zbog »krađe glasova« na Saboru HDZ-a BiH</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Dr. Božo Ljubić, kandidat za predsjednika HDZ-a BiH uputio je u četvrtak službeni prigovor na nelegalnost i nelegitimnost izbora predsjednika i predsjedništva HDZ-a BiH na Devetom saboru ove stranke održanom u subotu u Mostaru.</p>
<p>U dopisu na četiri stranice Ljubić, među ostalim, iznosi dokaze da je bilo više glasačkih listića nego akreditiranih izaslanika, odnosno glasača na Saboru. »Ova činjenica ukazuje na neregularnost izbora što je u svakoj demokratskoj proceduri dovoljan razlog za poništenje izbora«, tvrdi Ljubić koji od Izbornog povjerenstva i Središnjeg odbora HDZ-a BiH traži poništavanje rezultata izbora na 9. saboru HDZ-a BiH, gdje je vrlo tijesno poražen od Dragana Čovića.</p>
<p>Osim toga, dr. Ljubić kojega smatraju liderom umjerene struje u HDZ-u BiH navodi cijeli niz nepravilnosti prilikom glasanja te u samoj pripremi Sabora, zbog čega traži od mjerodavnih tijela poništenje izbora na Saboru u Mostaru. U prigovoru se navode i nestatutarne radnje u pripremi Sabora čiji je cilj bio dovesti na Sabor izaslanike odane Draganu Čoviću.</p>
<p>Ljubić zaključuje da je »iz same pripreme Sabora i određivanja izaslanika vidljivo nestatutarno ponašanje motivirano dovođenjem određenog kandidata na čelo stranke koji nije imao stvarnu potporu većine stranačkog članstva i organizacija«. </p>
<p>Predsjednik Izbornog povjerenstva HDZ-a BiH Perkan Pervan rekao je da će Ljubićev prigovor biti razmotren te, ukoliko se pokaže opravdanim, biti poduzete odgovarajuće mjere. U međuvremenu, izabrani predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović već najavljuje promjene hrvatskih kadrova u izvršnoj vlasti, premda nema podršku većine HDZ-ovih zastupnika, pa se može očekivati da će to pokušati izvesti uz pomoć bošnjačke SDA, čiji su zastupnici, podsjetimo, praktično izabrali hrvatskog člana Predsjedništva BiH Ivu Miru Jovića nakon što je Čovića smijenio Paddy Ashdown.</p>
<p>Dodajmo da dio članova Predsjedništva HDZ-a BiH bojkotira konstituiranje ovog tijela dok se ne utvrde činjenice o »krađi glasova« na Saboru.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Obnova strateškog partnerstva </p>
<p>Erdogan je u Washingtonu postavio pitanje islamofobije zbog koje je Turska gurnuta na margine EU-a</p>
<p>NEW YORK, (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Turski premjer Recep Tayyip Erdogan je u Bijeloj kući otvorio je pitanje redefiniranja strateškog partnerstva SAD-a i Turske. Kao premjer, po mnogo čemu Zapadu najbliže i najdemokratskije islamske zemlje, Erdogan je u Washingtonu isto tako postavio pitanje islamofobije zbog koje je, kako se navodi, Turska odbačena na margine Europske unije. Kako se i očekivalo, predsjednik Bush je dao punu potporu naporima Turske da postane punopravna članica EU. O konkretnim rokovima nije bilo riječi.</p>
<p>Posjet turskog premjera Bijeloj kući došao je u ključnom trenutku za dvije zemlje. Predsjednik Bush je među ostalim rekao da je turska demokracija izraziti primjer ljudima u susjedstvu te važne mediteranske zemlje. On je dodao da Washington i Ankara imaju zajednički cilj: stabilizaciju srednjoistočne regije, što uključuje i potporu Palestincima da konačno dobiju vlastitu državu koja će živjeti u miru s Izraelom.</p>
<p>Erdogan je isto tako inzistirao na temama koje su prioritetne za Ankaru; od ujedinjenja Cipra, do borbe protiv Kurdske Radničke stranke (PKK) koju službena Ankara, ali i Washington smatraju terorističkom skupinom. Erdogan je ovom prilikom izrazio zabrinutost zbog toga što dijelovi PKK-a iz sjevernog Iraka neometano prelaze na turski teritorij gdje izvode terorističke napade.</p>
<p>U kratkom obraćanju novinarima, Erdogan je objasnio da je Turska aktivna i u tzv. široj srednjoistočnoj inicijativi, (BMEP) u kojoj je Turska kopredsjednik. Radi se o projektu kojim se nastoji promicati skoro potpuno zapostavljen proces demokratizacije, ljudska prava, sloboda misli i izražavanja. Erdogan je u Washingtonu zahtijevao konsolidaciju regionalnih interesa i jasnu američku potporu nakon dvije godine koje mnogi analitičari ocjenjuju zahlađenjem u odnosima Washingtona i Ankare. Može se reći da je u razgovorima dominirala vanjska politika, a da je ekonomija bila u drugom planu. Strateško partnerstvo Turske i Amerike vjerojatno je ovaj put učvršćeno.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Britanac tražio leteće tanjure s podacima iz Pentagona</p>
<p>U Americi tvrde da nikad nije zabilježena veća provala u vojne kompjutore</p>
<p>LONDON, (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski haker optužen za »najveću provalu u vojne kompjutore svih vremena« najavio je da će se boriti protiv izručenja u Ameriku. Gary McKinnon, koga terete da za nedopušteni ulazak u računalne sustave NASA-e, Pentagona, američke kopnene vojske, mornarice i zračnih snaga pojavio se ovih dana pred sucem u Londonu. Pušten je uz jamčevinu, ali mu vjerojatno predstoji bitka da ne bude izručen američkim vlastima. </p>
<p>Mc Kinnon, Londončanin star 39 godina, nezaposleni je administrator kompjutorskih sustava, a na Internetu je djelovao pod nadimkom Solo. Optužuju ga da je između veljače 2001. i ožujka 2002. nedopušteno ulazio u američke vojne kompjutore. U njih je ugradio program pomoću kojeg je tim računalima mogao upravljati na daljinu. Utvrđivanje i ispravljanje problema koje je prouzročio britanski haker stajalo je američke vlasti milijun dolara. </p>
<p>U Americi tvrde da nikad nije zabilježena veća provala u vojne kompjutore. McKinnona uz terete i za »nedopuštene modifikacije«, krađu kompjutorskih fajlova, provaljivanje u tajne koje bi izravno ili neizravno mogle biti »korisne neprijatelju«, te zahvate u mornaričku navigacijsku opremu u američkoj državi New Jersey. Također ga optužuju za krađu 950 lozinki iz jednog američkog vojnog sustava, a zbog njegovih je hakerskih aktivnosti američka mornarica je na mjesec dana morala obustaviti slanje podataka putem Interneta. </p>
<p>Na londonskom saslušanju Garyja McKinnona našao se i dužnosnik FBI-ja Ed Gibson koji je izjavio da američke vlasti vrlo pažljivo prate taj slučaj. »Ti hakerski napadi dogodili su se neposredno prije i nakon 11. rujna. Tajming je bio loš. Vojska je znala da netko ima pristup, ali nisu znali tko«, rekao je on. </p>
<p>McKinnonova odvjetnica Karen Todner požalila se nakon saslušanja da je njen klijent tek sada pozvan na sud u Britaniji, premda su prekršaji načinjeni još 2001. i 2002. Ona smatra da je do odgode došlo na intervenciju američkih vlasti. Odvjetnica također tvrdi da McKinnon ne želi biti izručen u Ameriku jer nema povjerenja u postupak američkog sudstva prema britanskim građanima. Ona vjeruje da bi mu američki sud mogao odmjeriti i do 70 godina robije. </p>
<p>Gary McKinnon ne niječe da je provaljivao u američka vojna računala, ali tvrdi kako mu je glavni cilj bio da dokaže postojanje neidentificiranih letećih objekata. Uz to je, kaže, htio pokazati slabu sigurnost američkih vojnih kompjutora. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Pyongyang ima zalihu atomskog oružja</p>
<p>Sjeverna Koreja ima zalihu nuklearnih bombi i proizvodi ih još, izjavio je pomoćnik sjevernokorejskog ministra vanjskih poslova Kim Gye Gwan u intervjuu američkoj televiziji ABC. Kim nije želio reći točan broj bombi. »Mogu samo reći da imamo dovoljno nuklearnog oružja za obranu od američkog napada«, rekao je Kim iz Pyongyanga. Izbjegao je odgovor na pitanje mogu li sjevernokorejske rakete doseći američki teritorij. [AFP/Dpa/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Purice i pokoja kuverta</p>
<p>Većina hrvatskih liječnika nezadovoljna je primanjima, a nedavnu desetopostotnu povišicu osnovice plaće doživljavaju samo kao Vladinu kozmetičku intervenciju </p>
<p>Nakon što je Vlada dala 10 posto povišice na osnovicu liječničkih plaća, materijalni dio zahtjeva liječničkog štrajka izgubio je oštricu. No većina liječnika je nezadovoljna plaćama, a neke osobito boli to što su njihove prosječne plaće samo dvostruko veće od sestrinskih, umjesto pet puta kao što je na primjer u Americi. </p>
<p>Nakon zabrane štrajka, u prvi plan istaknuta su staleška pitanja - edukacija, specijalizacija, oprema, uvjeti i zaštita na radu, premalo liječnika, 40-satno radno vrijeme i slično. Pravnici upozoravaju da su to elementi koji se rješavaju u cehovskim udrugama kao što su liječnički zbor i komora, jer daleko bi nas dovelo da se o tome za svaku struku posebno donose kolektivni ugovori, ali se sindikalni vođa Ivica Babić s time ne slaže, jer u konačnici i to su materijalna prava, odnosno - koštaju.</p>
<p>No, kolike su doista liječničke plaće? Kirurg sa Svetoga Duha s ogorčenjem govori o svojim 24-satnim dežurstvima i golemoj odgovornosti, s kojima jedva dogura do 10.000 kuna. To, smatra, nije plaća dostojna obrazovanja i stalnog ulaganja u sebe i teških uvjeta rada. Njegovoga kolegu u Vinogradskoj muči to što na godinu mora za stručnu literaturu plaćati oko 300 do 400 eura, a nekad ju je liječnicima pribavljala bolnica.</p>
<p>Jesu li, dakle, plaće objektivno male ili su ljudi u bijelom izgubili socijalnu osjetljivost za prosječne Hrvate, koji žive od 4300 kuna mjesečno. U analizi Samostalnih sindikata liječnik specijalist (koeficijent 2,09) sa 20 godina staža i dodacima na uvjete rada od 20 posto, te na staž za više od 20 godina od četiri posto, prima, nakon što se oduzmu sva davanja - u Zagrebu i prirez - 7929,71 kunu. Tu nisu uračunata povišica osnovice od 10 posto koju je odobrila Vlada, a počet će se isplaćivati s plaćom u svibnju. U gradovima gdje nema prireza plaća prelazi 8250 kuna.</p>
<p>Liječnici, po stavu većine (prosječno i slabije plaćenih), imaju za normalan, ne i raskošan život. Zlonamjerni bi podsjetili da toj cifri treba dodati i »nagrade« zahvalnih pacijenata (prije i poslije liječenja), po pričanju onih koji su ih davali, ali to ne žele prijaviti (ipak je riječ o njihovu zdravlju), od 1000 kuna do 1000 eura (potonje je cijena jedne premosnice). Nedokazane priče te vrste narušavaju ugled struke, ali se začudo nadležni nikad ne pitaju kako liječnik sa 8000 kuna plaće, pa neka to bude s dežurstvima i 12.000 kuna, uspijeva kupiti vilu, »mercedes« i školovati djecu u inozemstvu. Takvi zacijelo ne štrajkaju, smeta im sindikalno talasanje, a pozivaju se na Hipokratovu zakletvu, kažu njihovi kolege koji se nisu maknuli od zahvalnice u obliku pića, kave ili božićne purice. </p>
<p>Radi usporedbe, medicinska sestra (koeficijent 1,05) s isto toliko staža, 10 posto dodatka na uvjete rada i dodatkom na staž, ima plaću 4123,56 kuna u Zagrebu, a u gradovima bez prireza osamdesetak kuna više. Tu nisu uračunate olakšice za djecu i slično. </p>
<p>Plaća psihologa, defektologa i drugih visokoobrazovanih koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja (koeficijent 1,49) s istim stažem je 5433,03 kune (bez prireza nešto manje od 5600), a nezdravstveni radnik srednje spreme, na primjer referent u računovodstvu s također više od 20 godina rada u zdravstvu ima 3250,76 kuna (bez prireza 3304,91). Spremačica (četvrta vrsta zvanja) prima 2447 kuna, 3,5 puta manje od doktora. No nije upitno ima li liječnik premalo, već može li spremačica živjeti s takvim primanjima bez obzira što nije desetljećima »gulila« klupe i što ne mora kupovati skupu literaturu radi stalnog usavršavanja.</p>
<p>U analizi zdravstvenih plaća su i diplomirani farmaceuti i biokemičari u bolnici s koeficijentom 1,71; 20 godina staža i dodacima: u Zagrebu 6500, bez prireza 6731 kuna... I oni imaju dežurstva i moraju se stalno educirati da bi bili u korak s vremenom, ali ne planiraju štrajkati. No, kako bi rekao liječnički vođa Ivica Babić, to je njihov problem, jer on se bori isključivo za svoje zdravstvene djelatnike.</p>
<p>Dvije računice</p>
<p>U Samostalnom sindikatu su izračunali da bi, prema zamisli spornoga liječničkoga strukovnoga kolektivnog ugovora (SKU), koji ne prihvaćaju kao dodatak Granskom kolektivnom ugovoru za sve u zdravstvu, osnovna bruto plaća voditelja zdravstvene ustanove s više od 40 zaposlenih i 36 godina staža s raznim dodacima (staž, uvjeti rada, znanstveni stupanj - specijalist, odgovornost) 2010. godine bila </p>
<p>34.200 kuna bruto. Zajedno s pet dežurstava u mjesecu, računajući i ona vikendom ili blagdanom, plaća bi istog liječnika bila 53.000 kuna bruto ili nešto manje od 26.000 neto. Tako bi prestigli saborske zastupnike. Računica Liječničkog sindikata je bitno drukčija - rast po SKU-u odnosi se na osnovicu, pa bi plaća specijalista sa 20 godina staža 2010. bila oko 15.000 kuna.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Kupuješ županijsko?</p>
<p>Na Mercatorovim policama odsad možete naći i proizvode Županijske robne marke: Samoborsku salamu, vina Portugizac Pleševicu i Kraljevinu Zelinu, jabučni ocat Kap zdravlja, sušeni sir Dragec i kiselo zelje Laktec</p>
<p>Sporazum koji su potpisali Zagrebačka županija i Mercator-H prvi je primjer takve suradnje u Hrvatskoj kojom će se obogatiti ponuda autohtonih hrvatskih proizvoda u tim prodavaonicama. Primjer regionalne suradnje jednog trgovačkog lanca s jednom regijom omogućio je da se na Mercatorovim policama nađe i šest izvornih proizvoda proizvedenih u Zagrebačkoj županiji.</p>
<p>Zagrebačka županija kontinuirano radi na stvaranju prepoznatljivih i posebno vrijednih autohtonih proizvoda pod zajedničkim nazivom Županijske robne marke. Najveći konkretni uspjeh je svakako proboj »manjih« proizvođača na policama jednoga trgovačkog lanca. </p>
<p>Odmah se pitamo zašto je baš slovenski Mercator pristao na tu suradnju. Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić odgovorio je da je suradnja ponuđena i dvama hrvatskim jakim trgovačkim lancima, no Mercator se prvi odazvao. Stanislav Brodnjak, direktor Mercatora-H istaknuo je da je Mercator-H stopostotno hrvatsko trgovačko društvo sa 1630 zaposlenika od kojih samo on ima slovensku putovnicu.</p>
<p>Sporazum o suradnji na prodaji robnih marki Zagrebačke županije na prodajnim mjestima Mercatora-H koji su potpisali Brodnjak i Kožić, obvezuje Županiju da putem Službe nadzora nadzire kakvoću i korištenje odabrane robe. Službu nadzora čine profesori s Agronomskog, Ekonomskog i Veterinarskog fakultet u suradnji s proizvođačima iz Zagrebačke županije.</p>
<p>Sporazum također obvezuje Mercator da osigura »odgovarajuće uvjete skladištenja, čuvanja, izlaganja i označavanja« proizvoda na prodajnim mjestima. No, uvjerili smo se, županijski proizvodi nisu posebno istaknuti kao, recimo, dio zdrave prehrane na policama ili kao Mavrovićevi ekološki makrobiotički proizvodi.</p>
<p>Županijska je roba trenutačno u nekoliko prodavaonica i kako je riječ o dnevnoj robi, nema posebnih zaliha. Isporučeno je 20 tisuća litara octa i isto toliko komada sira i 500 tona zelja. </p>
<p>»Strategija Mercatora nalaže zapošljavanje lokalnog stanovništva i prednost lokalne proizvodnje na području na kojem posluje. Posebno potičemo proizvodnju zdrave hrane«, objasnio je Brodnjak. Trenutačno u Mercatoru ima 45 posto hrvatskih proizvoda, 15 posto slovenskih i 40 posto ostalih uvoznih proizvoda. Potpisivanje tog sporazuma učvrstilo je Mercator kao dugoročnog partnera hrvatskih proizvođača.</p>
<p>Zagrebačka županija s oko 50 posto obitelji koje imaju privatni poljoprivredni posjed, ima osjetno veći i brži rast narodnog dohotka u svim djelatnostima nego ostali dio države. Važnost poljoprivrede i sela županija potvrđuje i svojim proračunom od kojeg 10 posto izvornih prihoda izdvaja za razvoj poljoprivrede i sela, što je najviše u Hrvatskoj. Nakon uspješno potpisanog Sporazuma u fazi izrade je i stvaranje županijske marke jela, županijske marke jabuke, marka vina chardonnay surlie, proizvoda od lana i drugih. </p>
<p>Robne marke Zagrebačke županije</p>
<p>Samoborska salama proizvedena je tradicionalnim, prirodnim načinom od najboljih dijelova svinjskog mesa, buta i karea s dodacima prirodnih začina. Provodi se stalan nadzor proizvodnje svinja i kakvoće mesa za preradu. Proizvodi je IGO-MAT, Otruševac, Samobor.</p>
<p>Sušeni sir »Dragec« proizvodi se tradicionalnim, prirodnim načinom od svježeg kravljeg mlijeka s područja Zagrebačke županije. Sušen je prirodno i dimljen bukovinom uz nadzor proizvodnje. Proizvođač je Šimun-Milk, Luka i EURO-Milk, Bedenica.</p>
<p>Jabučni ocat »Kap zdravlja« proizvodi se tradicijski od zdravih i svježih jabuka iz Zagrebačke županije. Pretvorba soka i vina u ocat je prirodna, bez ubrzavanja procesa fermentacije. Nadzor proizvodnje počinje odabirom jabuka do stavljanja u promet.</p>
<p>Proizvodi ga obitelj Haluga iz Velike Gorice.</p>
<p>Kiselo zelje »Laktec« proizvod je hrvatskog sela iz Zagrebačke županije; Lakteca, okolice Svetog Ivana Zeline, Dugog Sela, Ivanić Grada, Vrbovca. Proizveden »prema bakinom receptu«, kiseljeno na tradicionalan način u vlastitom soku bez dodavanja vode. Svježem zelju dodaje se jedino kuhinjska sol. Agronomski fakultet nadzire ukupnu proizvodnju, a proizvode ga članovi Udruge proizvođača marke kiselog zelja »Laktec«.</p>
<p>Portugizac Pleševica proizvodi se od udomaćene sorte portugizac crni, a uzgaja se na obroncima Pleševice. Proizvode ga članovi Udruge proizvođača marke vina Zagrebačke županije »Portugizac Pleševica«, a Kraljevina Zelina dobiva se od autohtone sorte kraljevina crvena, a tradicijski se uzgaja u prigorju, na zelinskom području. Proizvode je članovi Udruge proizvođača marke vina Zagrebačke županije »Kraljevina Zelina«.</p>
<p>Kristina Šober</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Sutkinji prijetio masakrom u sudnici</p>
<p>»Sjećate li se događaja prije pet godina na ovom sudu, ne znate vi što sam ja u stanju napraviti«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Drama koja se u srijedu odigravala na Općinskom sudu u Zagrebu, kada je Z. Š. (50) povodom produljenog pritvora njegovu prijatelju R. Z.(40), kojem se sudi zbog progona i prijetnji, prijetio predsjednici Kaznenog odjela i raspravnoj sutkinji, nastavljena je i u četvrtak. Neugodni i nimalo benigni događaji koji su rezultirali prijetnjama i pritiscima na suce i rad Općinskog suda, započeli su najprije incidentom srijedu u sudnici nakon čega su nastavljeni u sudskom hodniku, a zatim i izvan zgrade suda. </p>
<p>Z. Š. je u srijedu, zajedno s A. Z., ocem njegova okrivljenog prijatelja R. Z., sudjelovao kao promatrač u postupku koji se protiv okrivljenog vodi. Nakon neugodnih upadica za vrijeme suđenja, koje je trajalo više od dva sata, sutkinja je oca i prijatelja udaljila na hodnik ispred sudnice, gdje je Z. Š. napao oštećene iz sudskog spora, oca i kćer. Pravosudni policajci dvojac su uputili izvan zgrade, a otac okrivljenog, nakon završetka radnog vremena presreo je sutkinju na na parkiralištu ispred zgrade suda, želeći znati jeli njegovom sinu ukinut pritvor, na što mu je ona odgovorila da s njim nema što razgovarati o tome izvan sudnice.</p>
<p> U četvrtak oko 7. 50. sati, nešto prije prije dolaska sutkinje, Z. Š. je upao u sobu i počeo maltretirati njenu zapisničarku, negodujući što mu je prijatelj zadržan u pritvoru. Obratio se zatim na hodniku i raspravnoj sutkinji posprdnim riječima »ma kakva ste vi sutkinja«. Kako su bezrazložno bili na sudu, jer za taj dan nije bila zakazana rasprava, razulareni prijatelj i otac okrivljenog koji je naknadno stigao, pozvani su nakon toga u prostorije ureda predsjednice Kaznenog odjela, uz istodoban dolazak pravosudnih policajaca. Z. Š. se tada nazočnima obratio riječima »sjećate li se događaja prije pet godina na ovom sudu, ne znate vi što sam ja u stanju napraviti«, misleći vjerojatno pritom na krvavi događaj iz sudnice u rujnu 1999., kada su ubijene tri žene. Dvojica izgrednika, ispraćeni su tada izvan zgrade, uz napomenu pravosudnoj policiji da ih se više ne pušta u sud. Z. Š. nikako bez sudskog poziva, a okrivljenikov otac samo kada dođe po dozvolu za posjetu sinu, s tim da se i tada po sudu može kretati samo uz pratnju pravosudne policije. Općinsko državno odvjetništvo pokrenut će postupak, a policija je o svemu obavještena.</p>
<p>R. Z. je inače već dva puta, dovođen istražnom sucu Županijskog suda koji ga nije zadržavao, sve do posljednjeg događaja od 14. svibnja 2005. na tržnici Utrina, kada je oštećenu ponovno počeo maltretirati.</p>
<p>Okrivljenog R. Z. tereti se da je od studenog 2004. do kraja svibnja 2005. godine, nazivanjem na kućni broj, mobitel i dolaskom na kućnu adresu, sustavno prijetio i maltretirao 38- godišnjakinju iz Velike Gorice, njenog supruga i tada malodobnu kćer. </p>
<p>Kako smo saznali na sudu, protiv Z.Š-a, na zagebačkom Županijskom sudu već je ranije podignut optužni prijedlog zbog krivotvorenja i prijevara. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Učitelj na ekskurziji dirao 10-godišnjakinju?</p>
<p>Učitelj je, navodno,prije rata premješten zbog sličnog slučaja koji je zataškan</p>
<p>GRADIŠTE</p>
<p> - Protiv F. K. (65), učitelja u Osnovnoj školi Gradište sa prebivalištem u susjednom selu Štitar u utorak je podnesena kaznena prijava zbog kaznenog djela bludnih radnji nad maloljetnom osobom. Kaznenu prijavu podnio otac 10-godišnje djevojčice koju je učitelj, kako stoji u prijavi, dirao po intimnim dijelovima tijela. Postojanje kaznene prijave potvrđuju i u PU vukovarsko-srijemskoj te šturo dodaju da je »istraga u tijeku«. Otac djevojčice, inače djelatni policajac, novinarima je iznio priču o seksualnom maltretiranju njegove kćeri ali, kako tvrdi, i još nekoliko njezinih prijateljica. »Četvrti A i B razred osnovne škole 2. i 3. lipnja išli su na dvodnevni izlet u Stubičke Toplice. Nakon večere svi učenici išli su organizirano na noćno kupanje, a među njima i moja kći«, započeo je priču potreseni roditelj. U jednom trenutku učitelj F. K. ponudio je njegovoj kćeri pomoć oko plivanja, uhvatio je za grudi i pitao je, kako kaže, dali ju boli kad je dira i je li ju bole grudi što rastu. Curica je pobjegla od učitelja, a potom sa svoje tri »cimerice« otišla u sobu. U međuvremenu i druga su se djeca vratila s kupanja, a dječaci iz susjednog razreda zadirkivali su djevojčice i nisu im dali zaključati sobu. Djevojčice su se potužile razrednici Anici Jovanovac, a ova ih je uputila na F. K. koji je razrednik dječacima. Učitelj je došao u sobu djevojčica sjeo na krevet i pitao ih - jel' im rastu dlačice. Desetgodišnjakinja je ustala želeći otići u WC no učitelj ju je, navodno, privukao k sebi, posjeo na krilo te rekavši da ne bježi od njega, segnuo joj rukom u gaćice. »Kći mi se oštro pobunila pa ju je tada pustio i otišao iz sobe«, ispričao je otac te dodao da je, prema njegovim saznanjima, učitelj na ekskurziji po intimnim djelovima tijela dirao još neke djevojčice.</p>
<p>Djevojčice su razrednici ispričale cijeli slučaj tek u ponedjeljak 6. lipnja pa je ova učitelja prijavila ravnatelju škole. Ravnatelj škole u Gradištu Andrija Rosotrunović odbio je komentirati cijeli slučaj no u školi se doznaje da je učitelja F. K. u utorak poslije nastave udaljio iz škole. U međuvremenu priča se proširila selom pa je u školu na obavijesni razgovor, nakon što je protiv učitelja podnesena kaznena prijava, pozvan veći broj roditelja. Neki od pozvanih navodno su potvrdili policiji da su od svoje djece doznali da su i ona bila žrtve učitelja. Ogorčeni otac tvrdi da ga je samo policijska svijest spriječila da sam ne obračuna s pohotnim učiteljem. On tvrdi da je učitelj još prije rata dobio premještaj u školu u Gradište zbog sličnog slučaja koji je zataškan, a dodaje da su pojedini djelatnici škole u Gradištu učitelja iza leđa nazivali - pedofil. Do učitelja nije bilo moguće doći, a i kod razrednice zlostavljane djevojčice javljala se - telefonska sekretarica.</p>
<p>Goran Čorkalo</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Teže optužbe protiv profesora navodnog pedofila</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Općinsko državno odvjetništvo je zaključilo da u slučaju sveučilišnog profesora D.V. (57), kod kojega su pronađeni pornografski materijali s maloljetnim osobama, postoje osnove za kazneni progon po težim kvalifikacijama od dosadašnjih, te je u četvrtak protiv njega podnesen istražni zahtjev koji ga tereti i za spolni odnos s nemoćnom osobom, posjedovanje dječje pornografije na računalu, te zadovoljenje pohote pred djetetom. Istražna sutkinja je, odlučujući o zahtjevu, procijenila da postoji osnovana sumnja da je osumnjičeni počinio ta djela te je protiv D.V. u četvrtak otvorila istragu. Na saslušanju kod sutkinje, D.V. se u četvrtak branio šutnjom te mu je određen jednomjesečni pritvor zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke i opasnosti od ponavljanja djela. Rješenje o provođenju istrage protiv D.V. još uvijek nije pravomoćno te na njega postoji mogućnost žalbe. Saslušanje prvih svjedoka, a riječ je o maloljetnim oštećenicima, zakazano je za 13. i 14. lipnja. Podsjetimo, D.V. je najprije bio kazneno prijavljen samo zbog zadovoljenja pohote pred maloljetnikom, te iskorištavanja djece za pornografiju, te su protiv njega zbog tih djela bile zatražene istražne radnje, budući je riječ o djelima za koje je propisana kazna do pet godina zatvora. Kada je doveden dežurnom istražnom sucu, branio se šutnjom, da bi zatim, kada je saslušan drugi puta, ustvrdio da mu je djecu iz Centra za odgoj i obrazovanje »Lug« dovodio izvjesni Pinki, bivši štićenik Centra.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Krivotvoritelj Gotovinine putovnice »zašutio«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iako je prilikom zadnjeg saslušanja kod istražnog suca sam natuknuo da je, osim za generala Antu Gotovinu i Hrvoja Petrača, napravio lažnu putovnicu i za Libera Matekovića, jednoga od otmičara sina Vladimira Zagorca, Franjo Katavić u četvrtak kod suca više nije želio odgovarati na pitanja. Ova »probrazba« Katavića čudi, budući je, iako za to nije bio osumnjičen na prethodnim ročištima sam priznao dva kaznena djela, što predstavlja prvi takav, javnosti poznat slučaj. Podsjetimo Kataviću se isprva na teret stavljalo da je na poticaj Saliha Fazlića, od kojega je to navodno zatražio odvjetnik Marijan Pedišić, izradio putovnicu za Antu Gotovinu. Na saslušanju za to djelo, Katavić je ničim izazvan rekao da je izradio putovnicu i za Hrvoja Petrača, pa su zatražene druge istražne radnje, kako bi ga se ispitalo i na tu okolnost. Na drugome saslušanju je opet izjavio da je osim za Petrača napravio putovnicu i Liberu Matekoviću, pa se priča s istražnim radnjama ponovila, te je zakazano treće saslušanje, no kako smo naveli, na njemu je Katavić »zašutio«. Čitava priča o lažnim putovnicama te njezin čudan sudski epilog rezultirao je pričama o navodnoj nagodbi Katavića, čime bi se jedino mogla objasniti želja osumnjičenoga da tereti sam sebe, ali i druge. Ovaj neočekivani prestanak Katavićeve želje za iskazivanjem, mogao bi se dovesti u vezu s ćinjenicama da je jedini pritvorenik u ovome slučaju, te da mu je pritvor ponovno produljen za mjesec dana, usprkos stalnim žalbama obrane. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Lančani sudar zatvorio autocestu</p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> – U teškoj prometnoj nesreći, koja se u četvrtak u 18.20 sati dogodila kilometar prije naplatnih kućica u Karlovcu, u lančanom sudaru dvaju teških kamiona i dva osobna vozila četiri su osobe stradale, dvije teže i u životnoj su opasnosti. Karlovačka policija ne navodi imena ozlijeđenih, a prema neslužbenim informacijama, uzrok nesreći je neprilagođena vožnja po kiši. Oko 20.30 sati uz pomoć auto-dizalice uklonjeni su oštećeni kamioni i osobna vozila s autoceste. [T. G.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>Naše preporuke vladi nisu ultimatum</p>
<p>Fiskalni deficit ne bi smio previše odstupati od dogovorenih 3,7 posto </p>
<p>Nakon odlaska izaslanstva MMF-a iz Hrvatske, koje je s hrvatskim vlastima tijekom dvotjednog boravka razgovaralo o provedbi stand-by aranžmana, o novim prijedlozima Fonda razgovaramo s voditeljem Ureda MMF-a u Hrvatskoj Athanasiosom Vamvakidisom. </p>
<p>• Kako ocjenjujete provedbu stand-by aranžmana?</p>
<p>- Uglavnom smo zadovoljni njegovom provedbom. U prošloj su godini ostvareni svi ciljevi, osim fiskalnog deficita i privatizacije, iako je i u tim područjima ostvaren značajan napredak u odnosu na 2003. Kada je riječ o 2005., podaci pokazuju da je punjenje proračuna bilo slabije, dok su rashodi bili veći od plana. Pritom je jedan od najvećih problema u formuli usklađivanja mirovina, koja predstavlja veliko opterećenje za proračun. Proračun za ovu godinu temelji se na pretpostavci da će se ta formula promijeniti, a to se još nije dogodilo. Uputili smo hrvatskim vlastima još neke prijedloge, poput reforme zdravstvenog sustava, smanjenja subvencija i ubrzanja privatizacije, o kojima bi se vlasti trebale očitovati u sljedeća dva do tri tjedna. Radi se o preporukama, a ne ultimativnim zahtjevima, kako objavljuju ovdašnji mediji, jer naš je zadatak savjetovati vlasti oko makroekonomske politike. I dalje je cilj da Hrvatska 2005. zaključi s manjkom opće države od 3,7 posto BDP-a, ili što je moguće bliže toj brojci. No, od same brojke, puno je važnija kvaliteta reformi koje će se provesti, tim više što su one bitne i za približavanje EU. Vlast se u svemu tome u cijelosti suglasila s nama.</p>
<p>• Što ako fiskalni cilj ne bude ostvaren? Hoće li to za posljedicu imati, kako je nedavno upozorio guverner HNB-a Željko Rohatinski, propast stand-by aranžmana?</p>
<p>- Uzimajući u obzir da smo već u sredini godine, ciljani će deficit, zbog kašnjenja u reformama, biti teško ostvariti. Zbog toga i tvrdimo da je kvaliteta reformi važnija od iznosa deficita. Kad je riječ o izjavi Rohatinskog, prvo izvješće o provedbi stand-by aranžmana trebalo je biti zaključeno u ožujku, no to se, zbog problema s proračunom, nije dogodilo, pa je njegovo usvajanje pomaknuto za lipanj. Suglase li se Vlada i Fond oko mjera o kojima smo razgovarali, Odbor izvršnih direktora MMF-a najvjerojatnije će u kolovozu razmatrati prvo izvješće o provedbi aranžmana. U listopadu ili studenom razgovarali bismo o drugom izvješću.</p>
<p>• Znači li to da zaključenje prvog izvješća ovisi o mjerama o kojima ste govorili?</p>
<p>- Da.</p>
<p>• Koji bi iznos fiskalnog deficita bio prihvatljiv za Fond? Je li to 4,2 posto BDP-a?</p>
<p>- To je teško reći, budući da se s pojedinim reformama kasni. Ako se u drugom dijelu godine počnu provoditi spomenute mjere, deficit u ovoj godini mogao bi se značajno smanjiti, a stvorile bi se i pretpostavke za njegovo daljnje smanjenje u idućim godinama, kako je i predviđeno Pretpristupnim ekonomskim programom. Time bi se potvrdio kredibilitet hrvatske fiskalne politike, što bi MMF u potpunosti podržao.</p>
<p>• U nedavno objavljenim prognozama Europske komisije govori se da će Hrvatska godinu zaključiti s deficitom od 4,4 posto BDP-a. Bi li to bilo u skladu s vašom definicijom »što je moguće bliže« 3,7 posto BDP-a?</p>
<p>- Nikako.</p>
<p>• Smatrate li da treba ići na rebalans proračuna?</p>
<p>- Odluka o tome je na hrvatskim vlastima. Bitno nam je da se vlasti očituju o prijedlozima koje smo dali, a na njima je da, ako ih prihvate, odluče na koji će ih način ostvariti.</p>
<p>• Provedba tih mjera, posebno u segmentu mirovina, ići će teško, s obzirom na to da Vladina većina u Hrvatskom saboru ovisi i o glasovima umirovljenika?</p>
<p>- Svjesni smo »tanke« Vladine većine u parlamentu, no usklađivanje mirovina s nominalnim rastom plaća je neodrživo. Takav model ne primjenjuje se nigdje u Europi. Uostalom, predstavnici HSU-a podržali su ovogodišnji proračun, koji se temelji i na promjeni formule za usklađivanje mirovina. Stoga mogu ponoviti: izborni ciklusi su iza vas, vrijeme je da se okrenete gospodarstvu i reformama. </p>
<p>Odgoda privatizacije HFP-ova portfelja do kraja 2006.</p>
<p>• Što očekujete na području ubrzanja privatizacije?</p>
<p>- Kada govorimo o ubrzanju privatizacije, jedan od aspekata je prodaja portfelja kojim upravlja Hrvatski fond za privatizaciju. U pismu namjere, koje prati stand-by aranžman, hrvatske su vlasti kao cilj navele privatizaciju portfelja HFP-a do kraja ove godine. U ovom je trenutku jasno da se to neće ostvariti. Unatoč tome, očekujemo da se iz portfelja HFP-a privatizira što je moguće više do kraja godine, dok bi cijeli portfelj mogao biti privatiziran do kraja sljedeće godine, o čemu, međutim, još moramo razgovarati s hrvatskim vlastima.</p>
<p>Drugo područje u kojem očekujemo napredak jesu brodogradnja i željezare, u kojima treba započeti restrukturiranje i privatizacija. Jasno je da se ti procesi neće završiti u sljedećih nekoliko mjeseci, no željeli bismo vidjeti da je restrukturiranje u tijeku, kako bi ove ili sljedeće godine mogla početi i njihova privatizacija.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>NHS protiv suradnje s MMF-om</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Budući da je izaslanstvo MMF-a prilikom posljednjih razgovora s Vladom zaobišlo sindikate, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever zatražit će očitovanje ministra financija Ivana Šukera o najnovijim zahtjevima MMF-a. U NHS-u smo, istaknuo je Sever, zabrinuti onim što MMF uopće predstavlja, ultimatumom EU da se mora surađivati s Fondom te slijepim prihvaćanjem svih sugestija MMF-a. »Nigdje ne postoje dokazi da su zemlje koje su koristile pomoć Fonda doživjele razvoj. Nobelovac Joseph Stiglitz ustvrdio je da MMF traži od političara da rasprodaju vitalnu infrastrukturu strancima (banke, plin, vodu, električnu energiju), režu socijalna prava i privatiziraju sve što vrijedi«, kazao je Sever. Upozorio je da će se najavljena reforma zdravstva najteže odraziti na najsiromašnije i najbolesnije, te da 63 posto umirovljenika prima manje od 2000 kuna mirovine. Sever je poručio Vladi da bi trebala preispitati odnos s MMF-om. [J. F.]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Plaće direktora komunalnih poduzeća na razini džeparca</p>
<p>Nakon svakih izbora u Hrvatskoj se po lošem starom običaju mijenjaju uprave javnih i komunalnih poduzeća, a pritom se ne gledaju postignuti rezultati niti o njima ovise njihove plaće, već politička podobnost i sukladnost s onima koji će obnašati vlast. Zbog nekompetentnih članova uprava, a to su oni u čijim je osobama združen nedostatak znanja i višak osobnih interesa, propali su cijeli lanci poduzeća u Hrvatskoj, kazao je Vladimir Ferdelji, predsjednik HUM-a Croma na konferenciji »Korporacijsko upravljanje i profesionalni status uprave u poduzećima javnog sektora«.</p>
<p>Upozoravajući na, kako je kazao, »incestuozan odnos politike i uprava javnih poduzeća«, glavni menadžer HUM-a Croma Esad Čolaković je prezentirao rezultate ankete provedene među predsjednicima i članovima uprava (od 493 upitnika obrađeno ih je 90) koja je pokazala da rijetki od njih uspijevaju na toj funkciji nadživjeti jedan politički izborni ciklus nezavisno od toga jesu li uspješni u poslu ili nisu. Podaci su pokazali da je prosječni radni staž direktora 20,72 godina, od čega su na rukovodećem mjestu proveli 14,5 godina. U poduzeću u kojem su trenutno broje 4,39 godina, a na rukovodećem mjestu 3,58 godina, iz čega se zaključuje da im mandat traje koliko i mandat političke garniture koja ih je imenovala. Mnogi od njih izloženi su neformalnim političkim pritiscima.</p>
<p>»Plaće direktora su na razini džeparca, a nemaju pravo na sudjelovanje u dobiti«, ustvrdio je Čolaković, iznoseći podatak da je najveća gustoća osnovnih plaća direktora i članova uprave u komunalnim tvrtkama u rasponu od 9000 do 12.000 kuna (73 posto), oko 10 posto ima plaće manje od 9000 kuna, dok ih šest posto prima više od 14.000 kuna. Čak 91 posto smatra da su neadekvatno plaćeni. Skupština HUM-a Croma prihvatila je deklaraciju kojom se predlaže da se potpuno depolitiziraju način izbora, status, ovlasti, odgovornosti i plaće uprava komunalnih i javnih poduzeća. Predlaže se da se uprave popunjavaju isključivo putem natječaja, da se mandati direktora komunalnih poduzeća pomaknu za dvije godine u odnosu na kalendar lokalnih izbora, a mandati direktora javnih poduzeća najmanje jednu godinu u odnosu na redovite parlamentarne izbore. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Tvrtka za ulaganja u komercijalne objekte namjerava zaposliti 2000 ljudi u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Početkom srpnja s radom bi trebao započeti First Croatia Properties Limited (FCP), tvrtka koja će se baviti ulaganjima u komercijalne objekte u Hrvatskoj, najavio je Norman Turner, izvršni direktor švicarske kompanije Midia Investments, koja će upravljati radom FCP-a. Namjera je FCP-a ulagati u trgovačke centre, parkirališta, poslovne i industrijske parkove, te ostale slične objekte u Zagrebu i drugim većim hrvatskim gradovima, dok ih ulaganja u stambene i turističke objekte ne zanimaju, istaknuo je Turner. U prvoj fazi poslovanja, na hrvatsko tržište planiraju investirati više od 200 milijuna eura, od čega će oko 70 milijuna eura prikupiti uvrštenjem u AIM (Alternative Investment Market) kotaciju Londonske burze, većinom od institucionalnih ulagača, a oko 140 milijuna eura iz kreditnih sredstava. U dogledno vrijeme žele se uvrstiti i u kotaciju Zagrebačke burze. Ulaganja FCP-a u prvoj bi fazi trebala kreirati oko 2000 radnih mjesta. »Hrvatska je vrlo privlačna stranim ulagačima. Zadovoljni smo i povlasticama, koje ulagačima nudi hrvatsko zakonodavstvo«, ocijenio je Turner. Dodao je kako su se za Hrvatsku zainteresirali još 1998., no tada je investicijska klima bila loša. Iako FCP razmatra desetak projekata u Hrvatskoj, Turner za sada nije želio govoriti o konkretnim projektima. Naglasio je samo kako ne namjeravaju započeti s izgradnjom niti jednog objekta za kojeg unaprijed nemaju sigurnog kupca ili korisnika. [A. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Syrianet u utrci za četvrtog mobilnog operatera</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uz Croatia mobile Mislava Šutala, Syrianet je drugi otkupljivač natječajne dokumentacije po 10.500 kuna za četvrtog mobilnog operatera u Hrvatskoj. Rok za podnošenje konačnih ponuda je 17. lipnja u 12 sati, kada je i javno otvaranje ponuda u Hrvatskoj agenciji za telekomunikacije. Odluka o davanju četvrte mobilne koncesije (GSM/DCS1800) na 20 godina bit će donesena 15. srpnja. [M.P.]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Za interventni otkup mlijeka 22,5 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je za interventni otkup 15 milijuna litara mlijeka 22,5 milijuna kuna. Otkupljivači koji pristanu na otkup tržišnog viška mlijeka po cijeni od jedne i pol kune po litri moraju ga preraditi u maslac i mlijeko u prahu, dok će mali otkupljivači mlijeka, bez prerade, dobiti jednu kunu po litri otkupljenog mlijeka. Otkupljivači koji uđu u program interventnog otkupa mlijeka ne smiju ga uvoziti do 31. kolovoza 2005. [M.P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="55">
<p>Štrajk bez rezultata</p>
<p>Potpisanim Kolektivnim ugovorom povećat će se plaće za 4, 8 i 10 posto zaposlenima sa 20 i više godina staža, nastavnicima u strukovnim školama i profesorima u 17 brdsko-planinskih i dvije otočne škole </p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – Iako je u četvrtak navečer, nakon višesatnog očekivanja odluke Sindikata, potpisan Kolektivni ugovor za srednje školstvo i time je automatski okončan štrajk u školama, osnovni cilj zbog kojega je štrajk organiziran - nije postignut. </p>
<p>V.d. predsjednika Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Nikola Andrić tvrdio je još u četvrtak prijepodne da će štrajk trajati do ispunjenja osnovnog zahtjeva - povećanja plaća svim zaposlenicima u srednjem školstvu za 5,6 posto. Do ispunjenja toga zahtjeva ipak nije došlo, no Andrić nije priznao poraz. »Pobjednika u ovome nema, mi smo svi dobitnici«, ustvrdio je.</p>
<p>Potpisanim Kolektivnim ugovorom, koji će vrijediti do kraja 2006., povećat će se plaće za 4, 8 i 10 posto zaposlenima sa 20 i više godina staža, nastavnicima u strukovnim školama, kao i profesorima u 17 brdsko-planinskih i dvije otočne škole, a koji dosad nisu primali naknadu za otežane uvjete rada. Zanimljivo je da je istu ponudu kakvu je Sindikat potpisao u četvrtak nešto prije ponoći, Ministarstvo nudilo i prije štrajka. Andrić to, međutim, nije želio priznati. </p>
<p>Na upit hoće li se ispričati roditeljima i učenicima zbog nepotrebno organiziranog štrajka u školama, odgovorio je kako ne razumije zašto bi se ispričao. Na pitanje upućeno Andriću hoće li podnijeti ostavku, odgovorio je odvjetnik Sindikata Mladen Gajski objašnjenjem da o tome odlučuje vodstvo Sindikata. </p>
<p>Odluku Sindikata hoće li ili ne staviti potpis na ugovor i time prekinuti štrajk, ministar znanosti Dragan Primorac, zajedno s predstojnikom Vladina ureda za socijalno partnerstvo Vitomirom Begovićem i novinarima čekao je satima. »Čekam njihov odgovor kako bih osigurao prekid štrajka u školama. Sve je u njihovim rukama«, rekao je Primorac oko 23 sata, priznajući novinarima da toliko u životu nije čekao niti vlastitu suprugu. </p>
<p>Naime, još oko 20 sati, Sindikat je dao do znanja da je ponuda Ministarstva zadovoljavajuća. Spremajući se potpisati kolektivni ugovor »za pola sata«, Nikola Andrić je ustvrdio da je kompromis postignut te kako Sinikat radi u interesu učenika i školstva. No, u narednim satima postalo je jasno da se Andrić ipak premišlja. </p>
<p>Na insistiranje novinara da objasne što je sporno u ugovoru kojeg je samo nekoliko sati prije ocijenio zadovoljavajućim, v.d. predsjednika Sindikata nije se želio izjasniti. »Sporan je jedan članak«, rekao je ne želeći precizirati koji. Predstojnik Vladina ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović rekao je da Sindikat zapravo ne želi potpisati ugovor zajedno sa svojim partnerskim sindikatom - osmoškolskim Školskim sindikatom Preporod koji nije ušao u štrajk. Andrić je Begovićevu tezu demantirao, no ostalo je nejasno zbog čega drugog nije želio prihvatiti kolektivni ugovor čije je potpisivanje novinarima najavio u 20,30 sati. Nakon šest sati pročišćavanja teksta, Nezavisni sindikat pristao je potpisati kolektivni ugovor, a prihvatio ga je - što je bilo za očekivati - i Sindikat Preporod. Andrić i Primorac složili su se oko prekida štrajka.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Prva državna matura teška 13 milijuna kuna</p>
<p>Vlada odlučila da će učenici koji u školskoj godini 2005/2006. upišu prvi razred gimnazije na kraju četvrtog razreda (2009.) polagati državnu maturu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlada je na sjednici u četvrtak odlučila da će učenici koji u školskoj godini 2005/2006. upišu prvi razred gimnazije na kraju četvrtog razreda polagati državnu maturu. Državnu maturu polagat će i učenici koji se 2006/2007. upišu u četverogodišnje strukovne i umjetničke škole. Najvažnije su to izmjene i dopune Zakona o srednjem školstvu koje Vlada hitno šalje Saboru. Vlada smatra da već prije skorog ovogodišnjeg upisa u srednje škole roditelji i djeca moraju biti obaviješteni o uvjetima srednjoškolskog obrazovanja djece koja će polagati državnu maturu. Stoga smatra da bi izmijenjeni Zakon o srednjem školstvu morao biti na snazi prije prvog ljetnjeg upisnog roka za sljedeću školsku godinu.</p>
<p>Ministarstvo obrazovanja obvezalo se da će pripremiti poseban priručnik kojim će učenicima srednjih škola potanko objasniti kako se trebaju pripremati za državnu maturu. Prva državna matura 2009. teška je oko 13 milijuna kuna, a 2010. kad se uz gimnazijalce u to uključe i strukovne i umjetničke škole, trošak državne mature bit će 29 milijuna kuna.</p>
<p>U hitnu saborsku proceduru upućen je i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. Trgovačka društva u većinskom vlasništvu države ili lokalne samouprave ubuduće neće biti obveznici Zakona o javnoj nabavi. No obveznici i dalje ostaju tijela državne vlasti i pravne osobe financirane iz državne blagajne. Prijedlogom se brišu odredbe koje su Vladi davale pravo da utvrđuje poseban interes za nabavke. Kako je pojasnio potpredsjednik Vlade Damir Polančec, ovim će se zakonom proces javne nabave učiniti transparentnim. Posebno važnim smatra i to »što se veće ovlasti daju Državnoj komisiji za kontrolu javne nabave«. Pohvali tog zakonskog prijedloga priključio se i premijer. Zaključio je da će se njime zajamčiti veća konkurentnost. Vlada je donijela i odluku o osnivanju Veleučilišta »Marko Marulić« u Kninu. Premijer je istaknuo: »Želimo da u Kninu ljudi ostaju«. [Miroslava Rožanković]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Uoči Brijuna problemi s kamp-kućicama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uoči zajedničke sjednice hrvatske i slovenske vlade u petak na Brijunima, slovenska javnost uznemirena je najavama da će slovenski državljani koji imaju kamp-kućice u Hrvatskoj ubuduće ih morati i registrirati. Računa se da oko 50.000 slovenskih državljana drži kamp-kućice u Hrvatskoj, i to većina u Istri. Slovenci navode da bi to izazvalo silne komplikacije, jer bi vlasnici kamp-kućice prvo trebali odvesti u Sloveniju na registraciju, a zatim ih opet vratiti u Hrvatsku.</p>
<p>U tom ozračju i komentarima kako hrvatska birokracija komplicira život slovenskim državljanima započet će zajednička sjednica vlada koja bi trebala, po najavama, biti »povijesna« i početak stvarnog otklanjanja nesporazuma koji se godinama vuku između dvije države. U prvom redu se to odnosi na granične sporove i pitanje povrata duga hrvatskim štedišama Ljubljanske banke.</p>
<p>Sjednici će nazočiti i Janez Podobnik, slovenski ministar za okoliš, koji je nakon graničnog sukoba prošle godine osuđen na sudu u Umagu na plaćanje novčane kazne od 2500 kuna. Dosad Podobnik kaznu nije platio, ali sud nije izdao nalog za prisilnu naplatu, pa će moći bez problema doći u Hrvatsku. Slovenci su za svaki slučaj najavili da Podobnik ima uz sebe diplomatsku putovnicu. Iz Umaga je od suca za prekršaje stigla poruka da nikakvih problema s boravkom ministra Podobnika neće biti.</p>
<p>Vruća tema brijunskog sastanka bit će bez sumnje granično pitanje, koje je krajnje ispolitizirano u Sloveniji i Hrvatskoj. Dođe li do kompromisnog rješenja bit će to dobar put i do konačnoga graničnog sporazuma.</p>
<p>Treba reći da su Slovenci posljednjih mjeseci zdušno podržavali Hrvatsku na njezinu europskom putu i da su se i premijer Janez Janša i ministar Dimitrij Rupel zauzimali da pregovori EU-a s Hrvatskom počnu što prije.</p>
<p>Inicijativa za novo hrvatsko-slovensko približavanje došla je i od Europskih pučkih stranaka, kojoj pripadaju i Sanader i Janša. Ne dođe li na Brijunima ili nakon zajedničke sjednice vlada do pomaka u rješavanju spornih pitanja neće biti isključena ni arbitraža.</p>
<p>Hrvatska strana očekuje kooperativni stav svojih slovenskih kolega, smatrajući da je ovo posebno povoljno vrijeme za rješavanje problema, jer ni Hrvatsku niti Sloveniju uskoro ne očekuju izbori, pa će i na unutarnjopolitičkoj sceni biti lakše javnosti objasniti da se samo kompromisima može doći do zajedničkih rješenja.[Jurica Körbler]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Ranko Marijan neće biti imenovan konsenzusom </p>
<p>Đapić predstavio nalaz povjerenstva za Lenac </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zastupnici HSP-a i IDS-a te nezavisni zastupnici Ivo Lončar i Ivo Banac najavili su da će biti suzdržani u glasovanju o imenovanju Ranka Marijana za predsjednika Vrhovnog suda. Banac je u raspravi u četvrtak istaknuo da Sabor mora znati zašto je Marjan svojedobno osudio Dobroslava Paragu i Karmen Bušić, kazavši da »podržavajući njegovu kandidaturu Sabor podržava i njegove presude«. On smatra kako zastupnici o Ranku Marijanu ne znaju ništa, osim da je bio upleten u političke procese. </p>
<p>Kompromitirajuća biografija smeta i Damiru Kajinu, koji je ocijenio da sudjelovanje u političkim procesima potkraj osamdesetih godina nikome ne može biti preporuka.</p>
<p>»Donošenje takvih presude pri kraju komunizma teško se može opravdati«, kazao je. Iako se čini da Marjan neće biti izabran konsenzusom, koji je uvjetovao, dobit će potporu jer njegov izbor podržavaju HDZ, SDP i HNS. </p>
<p>Problematična je bila i rasprava o odlasku vojnika HV-a na vježbu u Minnesotu. Kajin se usprotivio odluci Vlade da vojnici idu na vježbu bez dvotrećinske potpore Sabora. Rekao je kako nije riječ o »skupini izviđača koja ide na izlet na Bjelolasicu nego o instituciji koja za angažman svojih vojnika izvan granica treba odluku parlamenta«. Ministar obrane Berislav Rončević objasnio je kako je riječ o bilateralnoj vježbi pripadnika Nacionalne garde SAD-a i HV-a u sklopu Partnerstva za mir, za što nije potrebno mišljenje Sabora. Potreban je samo potpis vrhovnog zapovjednika Stjepana Mesića, kazao je Rončević, odbacivši primjedbe da je zamalo izazvana ustavna kriza. Vlada je, naime, dodala amandman na osnovi kojeg bilateralne vojne vježbe odobrava samo predsjednik države. </p>
<p> Vlada premijera Ivice Račana jamstva brodogradilištu Viktor Lenac davala je zbog političkih razloga, nije proučila financijsko stanje brodogradilišta, nije konzultirala stručnjake i ignorirala je nalaze revizije u Lencu – glavni su zaključci Istražnog povjerenstva za Lenac koje je u četvrtak Saboru predstavio predsjednik Povjerenstva Anto Đapić. </p>
<p>Dalje je naglasio da financijske intervencije u Lenac »predstavljaju prividnu skrb za zaposlenike kojom se želi opravdati politički pogrešne odluke, koje su rezultirale velikom štetom koja se podmiruje isključivo sredstvima državnoga proračuna«. Emil Tomljanović je uime HDZ-a podržao zaključke naglasivši da je Vlada izdavala jamstva iako je imala sve informacije koje su govorile da je brodogradilište zrelo za stečaj. </p>
<p>Oporba je tvrdila da su zaključci velikim dijelom netočni, nepotpuni ili neproduktivni. Najžešće je polemizirao bivši potpredsjednik Vlade Slavka Linića. On tvrdi da su zaključci pokazali samo političko stanje u državi jer se radi ne samo o političkom obračunu sadašnje s bivšom vlasti nego i o »obračunu predlagača osnivanja Povjerenstva iz HDZ-a s njegovim članom i neformalnim glasnogovornikom Branimirom Glavašem, koji izvješće nije ni potpisao«. Podsjetio je da ga se u Saboru optuživalo da je vrećama iznosio novac iz Lenca, a sada nema direktnog tv-prijenosa jer tako što Povjerenstvo nije utvrdilo. </p>
<p>»SDP je protiv procesa pretvorbe i privatizacije Lenca i visokih menadžerskih plaća, ali sve se to događalo do 1998. Vlada je jamstva dala tvrtki u krizi koja je zapošljavala 1000 ljudi i još 1000 kooperanata. Struktura vlasništva je 2001. bila jasna, što pokazuju i nalazi Državne revizije, kao što pokazuju i to da su se krediti s državnim jamstvom trošili namjenski iako se to prema zaključcima Povjerenstva ne može zaključiti«, naglasio je Linić. </p>
<p>Povjerenstvo ovim zaključcima stranim vlasnicima poručuje da će »zbog osobnih i političkih obračuna biti učinjeno sve da se oni izvuku od odgovornosti«, tvrdi dalje Linić. Podsjetio je da isti vlasnici koji su od njegove Vlade uporno tražili jamstva za lošu investiciju sada traže likvidaciju Lenca ne bi li spasili mrvice koje su ostale i već godinu i pol onemogućavaju preustroj u remontno brodogradilište koje bi zapošljavalo 550 radnika. </p>
<p>Sanja KapetanićDada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Ljubičić: Participacija ili kolaps</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dvije najvažnije novosti u zdravstvenom osiguranju, nakon što sve mjere stabilizacije nisu dale željene rezultate, bit će uvođenje administrativne pristojbe i sudjelovanje osiguranika u plaćanju troškova zdravstvene zaštite. O razlozima za takav zaokret u dosad pretežno socijalno orijentiranoj zdravstvenoj politici, kao i jednoj od simulacija financijskih pokazatelja, na tribini Akademije medicinskih znanosti u četvrtak navečer govorio je ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić. Najave zakonskih promjena u zdravstvenom osiguranju izazvale su, kako je rekao, konsternaciju i prije nego se moglo govoriti o konačnom prijedlogu pa neće biti lako ostvariti politički konsenzus kao jamstvo u provođenju novosti. No dodao je da nas u suprotnom čeka kolaps koji je, primjerice, Makedoniju doveo do ograničenja besplatne zdravstvene zaštite samo za djecu do godine dana. Riječ je o dva nova zakona, o obveznom zdravstvenom osiguranju, te dobrovoljnom, dopunskom i privatnom osiguranju, čime se stabilizacija prebacuje ponajprije na osiguranike. Prema predstavljenoj projekciji prihoda, administrativna pristojba (pet do 10 kuna na recept, uputnicu, sanitetski prijevoz, kućni posjet, dan boravka u bolnici itd.) donosi uštedu od oko 583 milijuna kuna na godinu, ali za Ljubičića je pristojba važnija kao »čuvar vrata« od nepotrebnih dolazaka u ambulantu.</p>
<p> U specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti pristojbe bi prištedjele još 156 milijuna, a u bolničkom liječenju 265 milijuna. Osnovna lista lijekova imala bi samo 360 lijekova (trećina sadašnje liste), a ostali lijekovi bili bi na dopunskoj, uz participaciju dakako... Ukupne uštede bile bi 1,67 milijardi kuna, ali važnije od toga je, istakao je Ljubičić, rasterećenje sustava. O daljnjim projekcijama, od kojih će glavne biti predstavljene u nedjelju u Dubrovniku, u prisutnosti predstavnika MMF-a, ovisi koje će kategorije stanovništva biti oslobođene participacije. Nagađa se da bi to mogla biti djeca do 18 godina, te stariji od 75 godina. [B. L.]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Mesić potpisao upućivanje 36 vojnika u Minnesotu</p>
<p>Stjepan Mesić, predsjednik i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, potpisao je u četvrtak odluku o upućivanju 36 hrvatskih vojnika na vojnu vježbu u Minnesoti. Riješio je tako nagađanja o tome je li MORH prekršio zakon i gotovo doveo u pitanje parlamentarnu proceduru, bez koje hrvatski vojnici uglavnom ne smiju izlaziti iz zemlje. U Uredu predsjednika potvrđeno je da je predsjednik potpisao prijedlog ministra obrane Berislava Rončevića o upućivanju hrvatskih vojnika na vježbu, koja će se u sklopu »Partnerstva za mir« u Minnesoti održati od 10. do 27. lipnja. Zakon kaže kako odluku o upućivanju pripadnika HV-a u inozemstvo donosi Hrvatski sabor i na osnovi toga vojnike u inozemstvo upućuje Predsjednik kao vrhovni zapovjednik. Definirana je i situacija kada vrhovni zapovjednik ne treba prethodnu odluku Sabora, a upravo je takav slučaj vježba u Minnesoti. »Iznimno, radi sudjelovanja u vježbama i obuci u okviru međunarodnih obrambenih organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila ili im pristupa na temelju potpisanih međunarodnih ugovora, Predsjednik Republike pripadnike Oružanih snaga Republike Hrvatske upućuje u inozemstvo«, stoji u Zakonu o brani. [M. F.]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Obrtnicima prijeti ovrha zbog spomeničke rente</p>
<p>Većina obrtnika vjeruje da se HDZ-ova vlast, nezadovoljna rezultatima izbora, u posljednji trenutak odlučila provesti odluku o naplati rente i tako »kazniti« obrtnike i poduzetnike</p>
<p>SISAK</p>
<p> - Većinu sisačkih obrtnika šokirala su u utorak im uručena rješenja o ovrsi spomeničke rente. Upravni odbori Udruženja i Društva obrtnika na redovitoj će sjednici, koju održavaju svakoga prvog utorka u mjesecu, raspravljati o toj odluci gradske vlasti »na odlasku«. Naime, većina obrtnika vjeruje kako se HDZ-ova vlast, nezadovoljna izbornim rezultatima, u posljednji trenutak odlučila »kazniti« obrtnike i poduzetnike. Navodno je poslano oko 800 takvih rješenja. </p>
<p>Nekoliko dana uoči lokalnih izbora, na zadnjoj sjednici Gradskog poglavarstva, neočekivano je odlučeno o prekidu naplate spomeničke rente i početku postupka poništenja odluke o uvođenju te naplate. O tome inače odlučuje Gradsko vijeće, koje je tada već bilo raspušteno. Obrtnike koje je najviše pogodio relativno visok namet oduševila je ta vijest. Gradonačelnik Siska Dinko Pintarić svoj i stav Poglavarstva objasnio je riječima »kako su pogriješili uvođenjem naplate, to više što Zakon o naplati spomeničke rente u Hrvatskoj provodi samo 17 gradova. Sisak je pak u teškom gospodarskom stanju, pa će se naplata rente ukinuti«. </p>
<p>Na rješenje o ovrsi obrtnici se mogu žaliti, ali to ne odgađa plaćanje u roku osam dana od dana primitka dokumenta. To znači da ih većina mora platiti namet do 14. lipnja. Kako se očekuje, upravo će se toga dana konstituirati novo Gradsko vijeće. Predsjednik sisačkih obrtnika Damir Horžić, predsjednik Obrtničke komore Sisačko-moslavačke-županije Željko Vrbanus i njihovi kolege stoga su raspravljali o tome što mogu poduzeti.</p>
<p> Željko Grepl, član Upravnog odbora Udruženja, ali i još aktualnog Gradskog poglavarstva, pokušao je uvjeriti kolege u to kako su gradske službe u razdoblju »bezvlašća« postupile po automatizmu, prešutivši činjenicu kako je na zadnjoj sjednici Poglavarstva odlučeno i o ukidanju naplate rente.</p>
<p> Ostali članovi upravnog tijela obrtničkog Udruženja, međutim, oštro su mu se suprotstavili. Smatraju kako je riječ o političkoj osveti HDZ-a koji je, tvrde, prije izbora obećao ukidanje rente, a potom, samovoljnom odlukom gradonačelnika, »stvar« vratio na staro. Tajnik Udruženja Nenad Joksimović rekao je kako mu se u utorak javilo stotinjak obrtnika koji su dobili rješenja o ovrsi, a prije toga nisu dobili rješenja o obvezi i iznosu koji moraju platiti na ime spomeničke rente. </p>
<p>»Sve je to lakrdija. Ništa ne razumijem«, komentirao je ugostitelj Ivan Kramarić. Da je riječ o predizbornom triku HDZ-a, koji je odluke donio s figom u džepu, smatra i Željko Vrbanus. </p>
<p>»Mi nismo političari, ali je krajnje vrijeme da oštro reagiramo. Čim se konstituira nova županijska i gradska vlast, ma tko to bio, sjest ćemo im za vrat. Takvo ponašanje prema obrtnicima više ne smijemo tolerirati«, izjavio je Vrbanus. Damir Horžić je, pozivajući na prosvjed, predložio da se Udruženje obrtnika očituje o najnovijem potezu još aktualne vlasti u Sisku, a ubuduće će se tražiti preispitivanje svih odluka u vezi s naplatom spomeničke rente. </p>
<p>»Prevareni smo! Očito je sve bilo smišljeno radi predizborne kampanje. Mi nismo u gospodarskoj snazi da bismo mogli plaćati rentu, pa zašto se ne bismo pridružili skupini od 112 hrvatskih gradova koji nisu ni uvodili spomeničku rentu«, zaključio je prvi čovjek sisačkog Udruženja obrtnika. </p>
<p>Mirjana Gerić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050610].
|
