NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050210].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 168583 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>10.02.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Sanader u kontaktu s europskim liderima</p>
<p>Na nama je da uvjerimo naše partnere, zemlje članice EU-a da se isplati Hrvatskoj dati potporu i da će to biti potpora i našoj javnosti, ali i našim jugoistočnim susjedima, kaže hrvatski premijer, koji je pozvao i predsjednika Mesića da se uključi u lobiranje </p>
<p>BUDIMPEŠTA (Od Vjesnikovoga posebnog izvjestitelja)</p>
<p> – Uoči očekivanog datuma početka pregovora Hrvatske s Europskom unijom, 17. ožujka, hrvatski premijer Ivo Sanader u stalnom je kontaktu s europskim političarima i premijerima. S većinom se čuje telefonski, a s mnogima, kao na primjer mađarskim premijerom Ferencom Gyurcsanyjem se i dva puta susreo.</p>
<p>Sanader očekuje da će se i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić uključiti u lobiranje, a diplomacija čini velike napore kako bi europske zemlje uvjerila da je Hrvatska spremna za početak pregovora i da je ispunila sve uvjete koji se od nje traže. </p>
<p>»Želimo uvjeriti naše europske prijatelje u punu hrvatsku suradnju, a potvrdu da smo na dobrom putu dobili smo sada i u Mađarskoj, ali i od drugih zemalja. Posljednjih tjedana susreo sam se s kolegama iz Luksemburga, Češke, Mađarske, Latvije i Slovenije, a u stalnom sam kontaktu i s pet-šest premijera drugih zemalja članica EU-a. Pokušavamo uvjeriti sve u opravdanost hrvatskih napora i želju da pregovori počnu na vrijeme«, kaže Ivo Sanader.</p>
<p>Premijer je u kontaktu i s političarima iz skandinavskih zemalja, Nizozemske i Velike Britanije, dakle krugom koji je bio posebno kritičan prema Hrvatskoj i iz kojeg neformalno dolaze čak i prijedlozi da se pregovori odgode dok se Gotovinu ne izruči Haagu.</p>
<p>»Ne možemo očekivati da svih 25 zemalja o jednom problemu misle isto. Na nama je da uvjerimo naše partnere zemlje članice EU-a da se isplati Hrvatskoj dati potporu i da će to biti potpora i hrvatskoj javnosti, ali i našim jugoistočnim susjedima«, kaže Sanader uz napomenu da su ti napori prepoznati. </p>
<p>»Ako je netko i posumnjao u vjerodostojnost hrvatske vlade, nakon ovih desetak dana sigurno se uvjerio da je vjerodostojna«, smatra premijer, uz napomenu da nema dvostruke igre i da se ono što se govori Europi zaista i radi u zemlji.</p>
<p>Nije tajna da Hrvatska u Europi ima sklone i manje sklone zemlje, prijatelje i one koje treba više uvjeravati u dobre namjere. Među najiskrenijim hrvatskim prijateljima svakako su prvi susjedi Austrija i Mađarska. Gotovo nitko nije očekivao uoči Sanaderova puta u Mađarsku tako izravnu i svesrdnu podršku koju je u utorak dobio u Budimpešti. Mađarska ne samo da je podržala Hrvatsku nego će od svih zemalja koje izražavaju sumnju prema Hrvatskoj zatražiti da argumentiraju razloge zbog kojih je kritiziraju.</p>
<p>Zanimljivo je da našu zemlju više nitko ne proziva kad je riječ o odnosima prema manjinama ili povratku izbjeglica. Na tom području su u posljednje vrijeme učinjeni veliki napori i Europa je to priznala, pa su donedavne vruće teme definitivno skinute s dnevnoga reda. U Hrvatsku se dosad vratilo 115.000 ljudi i sam premijer ocjenjuje da se taj proces bliži kraju. I u zaštiti manjina Hrvatska sve više služi kao primjer regiji, a ne kao zemlja problem.</p>
<p>Očito ostaje samo »slučaj Gotovina«, a dobro je što je Sanader i u Budimpešti pozvao sve zemlje, i one koje upućuju kritike našoj zemlji, da se uključe u potragu i ako imaju bilo kakve informacije da ih dostave Hrvatskoj. </p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Moguće poskupljenje grijanja</p>
<p>Zakonom će se uvesti usklađivanje promjena prodajnih cijena toplinske energije s promjenama cijene goriva/ Čim Sabor donese dopune Zakona o Financijskoj agenciji, koje će mu Vlada u četvrtak poslati, napokon će profunkcionirati »One Stop Shop«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vlada će na sjednici u četvrtak raspraviti te Saboru poslati konačni Prijedlog zakona o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom, kojim će, najavljuju u Banskim dvorima, postaviti pravni okvir i cjelovito urediti djelatnost toplinarstva kako bi se moglo uspješno organizirati i najzad početi poslovati s dobitkom.</p>
<p>Zakon će, navodi se u obrazloženju, znatno utjecati na cijenu električne i toplinske energije jer će poticati gradnju kogeneracijskih pogona koji proizvode znatno jeftiniju energiju. Cijene toplinske energije odredit će se za svako distribucijsko područje i uključivat će troškove koji nastaju pri radu energetskog sustava pojedinog područja, a izradit će se i poseban tarifni sustav kojim će se provesti individualizacija potrošnje prema načelu »potrošač plaća onoliko koliko je potrošio«.</p>
<p>No s obzirom na to da će se uvesti automatizam u usklađivanju promjena prodajnih cijena toplinske energije s promjenom cijene goriva, zakon bi mogao poslužiti i kao okvir za poskupljenje grijanja. Trenutačno je osnovni problem toplinarstva što se prodajom toplinske energije ne pokrivaju troškovi proizvodnje energije, jer su cijene energenata tržišne, a cijene energije pod kontrolom jedinica lokalne samouprave, stoga su pod pritiskom socijalne politike.</p>
<p>Dugo najavljivan Vladin program One Stop Shop napokon će profunkcionirati čim Sabor donese dopune Zakona o Financijskoj agenciji, koje će mu Vlada poslati sa sjednice u četvrtak. Upravo je Fina zadužena za obavljanje svih usluga pribavljanja podataka, isprava, odobrenja i drugih spisa od mjerodavnih državnih tijela, a prema potrebi će sve to i dostavljati tijelima koja će odlučivati o zahtjevima poduzetnika i drugih zainteresiranih građana, koji žele otvoriti obrt ili osnovati poduzeće. </p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ina odustala od smanjenja isporuke plina distributerima</p>
<p>Noćna potrošnja s utorka na srijedu je smanjena pa je Ina mogla u plinski sustav isporučiti više plina nego proteklih dana, i tako barem donekle povećati njegov pritisak / Čak 70 posto plina koji se distribuira otpada na kućanstva; kućanstva zamoljena da smanje potrošnju tako što će stanove i kuće grijati na tolerantnih 20, a ne 23 stupnja </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ina je u srijedu ujutro ipak odustala od smanjivanja isporuka plina svim distributerima za pet posto jer se pritisak u plinskom sustavu preko noći malo povećao, kazala je direktorica Sektora komercijalnih poslova Ina-Naftaplina Nataša Vujec. Naime, noćna potrošnja je malo smanjena pa je Ina mogla u plinski sustav isporučiti nešto više plina nego proteklih dana, i tako povećati njegov pritisak. Osim toga, s Upravom kutinske Petrokemije su dogovorili smanjivanje isporuke s petnaest na manje od pet tisuća kubika na sat, a daljnje smanjivanje potrošnje dogovoreno je i s kombinatom Belišće.</p>
<p>I distributeri plina su pozvali svoje, prije svega industrijske potrošače, da smanje potrošnju kako bi se izbjegle redukcije. Tako je, na primjer, zagrebačka Gradska plinara smanjila isporuku za industrijske potrošače. I osječki HEP-plin je zamolio potrošače da smanje potrošnju.</p>
<p>Iako su dali upute osječkim i ostalim velikim industrijskim potrošačima da smanje potrošnju plina i pređu na druga goriva, od toga ne očekuju veliku uštedu jer čak 70 posto plina koji distribuiraju otpada na kućanstva. Zato su zamolili i kućanstva da smanje potrošnju tako što će stanove i kuće grijati na tolerantnih 20, a ne 23 stupnja. U suprotnom, ako hladnoće potraju, može biti problema i s isporukom plina kućanstvima, upozoravaju iz osječkog HEP-Plina.</p>
<p>Prema njihovim podacima, u srijedu je problema zbog dobavljača, ali i cjevovoda za dotok plina bilo u Požegi. I iz Plinare istočne Slavonije koja opskrbljuje vinkovačko, županjsko i iločko područje apeliraju na potrošače da koriste alternativne energente poput mazuta ili ugljena.</p>
<p>Problema s plinom imao je i dio potrošača na vukovarskom području, posebno oni koji su se kasnije priključili na mrežu.</p>
<p>U Ini se nadaju da redukcije plina za distributere neće biti ni sljedećih dana jer u srijedu stanje u plinskom sustavu više nije bilo tako kritično kao u utorak. No, upozoravaju da je stanje u plinoopskrbi i dalje teško, štoviše na donjoj granici sigurnosti djelovanja sustava. S obzirom na to da je temperatura u srijedu bila za oko dva Celzijeva stupnja niža nego u utorak, potrošnja plina u tzv. širokoj potrošnji je, unatoč svim apelima, bila oko 10 posto veća nego u utorak i veća od ukupne dobave plina od 480 tisuća kubika na sat, upozoravaju u Ini.</p>
<p>Prema Ininim podacima, u srijedu se potrošnja plina kretala između 550 i 580 tisuća kubika na sat, a razvoj situacije ovisi prije svega o vremenskim prilikama. Kako se blago zatopljenje očekuje krajem tjedna, u Ini se nadaju da će se tada situacija barem malo popraviti. Inače, proizvodnja plina na domaćim poljima radi maksimalnim kapacitetima, dok je uvoz iz Rusije, za sve kupce u Europi, pa tako i Inu, reduciran do osam posto.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Iz T-HT-a u prvom kvartalu ove godine odlazi 552 radnika</p>
<p>Prema anketi, iz T-HT-a je htjelo otići 2400 od 7900 radnika, a do kraja prošle godine otišlo je 730 radnika / U programu zbrinjavanja viška radnika u T-HT-u navodi se da će tvrtka pri njegovoj izradi kontaktirati s drugim društvima i svojim poslovnim partnerima, pokušavajući za radnike, kojima se moraju otkazati ugovori o radu, pronaći posao / Radnicima Uprava T-HT-a pokušava podvaliti izjava o prijamu otkaza, upozorava Sindikat</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prema prijedlogu programa zbrinjavanja viška radnika u T-Hrvatskom telekomu (T-HT) za prvi kvartal 2005., iz te tvrtke će sporazumno uz otpremnine otići dodatnih 552 radnika. U Upravi T-HT-a tvrde da je riječ o nastavku prošlogodišnjeg programa zbrinjavanja tehnološkog viška radnika T-HT-a odnosno odlasku viška radnika uz jednokratne stimulativne otpremnine.</p>
<p>Zanimanje Interes putem ankete za odlazak uz otpremninu iz T-HT-a iznenadio je i samu upravu. Prema provedenoj anketi, iz T-HT-a je htjelo otići 2400 od 7900 radnika. Do kraja prošle godine iz tvrtke je na taj način već otišlo 730 radnika.</p>
<p>Prema odluci Uprave, od kraja prošle i početka ove godine utvrđen je broj viška radnika u T-HT-u po poslovnim područjima u skladu s Poslovnim planom T-HT-a za 2005., kao i razlozi nastanka viška radnika.</p>
<p>Do prestanka potrebe za obavljanjem određenog posla, navodi se u prijedlogu programa zbrinjavanja viška radnika u T-HT-u, došlo je zbog gospodarskih, tehnološko-tehničkih i organizacijskih razloga. Međutim, glavni razlog smanjenja broja radnika u T-HT-u ipak su znatno smanjene investicijske aktivnosti u T-comu i T-mobileu.</p>
<p>Naime, obje T-HT-ove mreže, fiksna i mobilna, u znatnoj mjeri su već sagrađene te stoga nema, kaže se, poslovnih razloga za intenzivnu modernizaciju infrastrukture. U području gradnje mreže zabilježen je ukupni višak od ukupno 236 radnika u prvom kvartalu ove godine.</p>
<p>U T-HT-u se pozivaju na novonastalu situaciju na domaćem telekomunikacijskom tržištu. Riječ je o pojavi konkurencije i na području fiksne telefonije te nužnog tehnološkog usavršavanja koji onda ne treba »dosta radnika«.</p>
<p>U programu zbrinjavanja viška radnika u T-HT-u navodi se da će tvrtka pri njegovoj izradi kontaktirati s drugim društvima i svojim poslovnim partnerima, pokušavajući za radnike, kojima se moraju otkazati ugovori o radu, pronaći zaposlenje. Uz to, T-HT će se obratiti i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje kako bi našli posao za radnike koji su radi pronalaženja zaposlenja radnicima utvrđeni kao višak. U programu su navedeni i kriteriji za utvrđivanje viška radnika u T-HT-u. Tako se, primjerice, radna efikasnost radnika koji su obuhvaćeni procesom zbrinjavanja ocjenjivala kao iznadprosječna, prosječna i ispodprosječna u odnosu na njihov učinak, odnosno radnu efikanost.</p>
<p>U Republičkom sindikatu radnika Hrvatske (RSRH) upozoravaju da su se drugi sindikati u T-HT-u vrlo brzo »otrijeznili« kad su shvatili da u originalu Kolektivnog ugovora zaposlenih u T-HT-u nema famoznog članka prema kojem T-HT ne može proglasiti tehnološki višak radnika do lipnja ove godine. Osim toga, Sindikat RSRH upozorava da je odlazak 1064 radnika iz T-HT-a bio prevelik »zalogaj« za T-HT-ovu Upravu. Stoga su, kažu, radnicima pokušali podvaliti izjavu kojom potvrđuju prijam otkaza, a ujedno bi se radnici trebali odreći prava na žalbu. Svaki radnik koji potpiše takvu izjavu odriče se otkaznog roka, a time i nekoliko mjeseci radnoga staža, koje bi odradio »kod kuće«, zaključuju u Sindikatu. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Rado Amerikanac u marince ne ide</p>
<p>Američka hegemonija više nije »mekana«, a njezina strateška pozicija već dugo nije ni bezlična. Američki imperij zapravo mora biti takav i djelovati kao »država u pokretu«. Misije NATO-a u BiH i na Kosovu, pod američkim patronatom, oblik su imperijalne zaštite kakvu su nekad poduzimali Rimljani i Habsburgovci. Da bi održavale takvu dinamiku, Sjedinjene Države moraju imati prvorazredne oružane snage. I to ne bilo kakve, nego one ekspedicijske</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>fran.visnar@vjesnik.hr</p>
<p>U svakom američkom vojnom taboru u Iraku najbolje uređeni prostor je vojnička blagovaonica. Pod velikim klimatiziranim šatorima tri puta dnevno odjekuje buka i čuju se zvukovi posebnog tipa. Kada stotine vojnika i časnika pristupi objedu prorade agregati koji daju struju, a zveckanje pribora za jelo pomalo je nestvarno jer izostaju ljudski glasovi. Vojska koja ima najtežu obuku na svijetu objeduje u tišini. Nema razgovora dok se to ne zapovjedi. To nije samo zbog usredotočenosti na jelo, nego zbog poštivanja vojnih pravila i redoslijeda ponašanja. Takvu šaroliku masu može se kontrolirati jedino stegom koja ponekad zna biti surova.</p>
<p>Kada bi u takav šator upao kakav telepat ili izvanzemaljski čitač misli, preplavilo bi ga nešto neobično: ljudi koji mirno sjede i šuteći jedu ne razmišljaju na istom jeziku. Američki engleski se ističe, ali ne dominira. Prati ga najčešći španjolski, zatim brojni slavenski jezici, indijanski dijalekti, čak korejski, kineski i japanski. Niti jela nisu »jednoobrazna«. Za vojnike koji se drže muslimanskih običaja hrana je posebno pakirana i označena kao »halal«. Vojnici židovi dobivaju pak »košerski« paket. Svi ostali mogu se poslužiti ne samo obvezatnim kečapom nego i raznim začinima i umacima, ovisno o tome vole li ljuću, kiselkasto-slađu ili slaniju hranu. Voće i povrće koje se nudi uvijek je svježe, raznih sokova i drugih bezalkoholnih pića ima u izobilju jer transporti uvijek stižu na vrijeme.</p>
<p>Više nije neobično da vojnike posjeti i s njima podijeli obrok i osobno zapovjednik oružanih snaga (koji ulazi u uži kabinet predsjednika SAD-a). Primjerice, general Eric Shimseki, Amerikanac japanskog podrijetla, čija je obitelj u doba Drugog svjetskog rata živjela u logoru za internirce na američkom tlu, bio je vrlo popularan među vojskom zbog navike da često puni želudac u običnoj vojničkoj menzi, u šatorima razapetim usred Iraka.</p>
<p>Samo krajnje neupućen čovjek ne vidi da danas američkom vanjskom politikom doista dominira imperijalna stvarnost. Američka hegemonija više nije »mekana«, a njezina strateška pozicija već dugo nije ni bezlična. Američki imperij zapravo mora biti takav i djelovati kao »država u pokretu«. Misije NATO-a u BiH i na Kosovu, pod američkim patronatom, oblik su imperijalne zaštite kakvu su nekad poduzimali Rimljani i Habsburgovci. Da bi održavale takvu dinamiku, Sjedinjene Države moraju imati prvorazredne oružane snage. I to ne bilo kakve, nego one ekspedicijske.</p>
<p>Ni jedna imperijalna vojska u povijesti nije bila tako multietnička, povezana ustavnim a ne krvnim vrijednostima. Američke oružane snage nevjerojatna su mješavina rasa i etničkih skupina. I, što je najvažnije, sve to funkcionira bolje od nekadašnjih rimskih legija ili multinacionalne vojske koju je imala Habsburška Monarhija.</p>
<p>No, posljednjih godina i američka profesionalna vojska počinje osjećati posljedice svjetskog trenda da provođenje najboljih godina života u vojarnama baš i nije neka životna perspektiva. Ono što se ranije dogodilo u Velikoj Britaniji i drugim zemljama koje imaju profesionalnu vojnu obvezu, sada je pokucalo i na američka vrata. Slabiji priljev dobrovoljaca ne bilježi se samo zbog rata u Iraku. Vojničke zarade više nisu takve da bi privukle srednji sloj. Točno je da je vojna (državna) služba sigurna, ali je isto tako i opasna. U Iraku prosječno dnevno ginu od dva do pet američkih vojnika, a mogućnost da se dragovoljci kući vrate bez ruke ili noge deset puta je veća.</p>
<p>Irak je rizično, ali i dosadno mjesto vojnog službovanja. Za razliku od europskih i azijskih američkih vojnih baza, u Iraku vladaju »samostanski« uvjeti: nema lude zabave i tučnjave s civilima po gradu, nema alkohola, izostaje društvo lokalnih žena, nema bordela, omiljenih salona za masažu (kao, primjerice, na Filipinima, u Tajlandu ili Južnoj Koreji). Generacije američkih vojnih profesionalaca naučene su da si nakon zaista užasavajuće obuke daju oduška i negdje ispušu golemu fizičku energiju koju im sustavno nabijaju nemilosrdni dril-instruktori.</p>
<p>U protekloj godini čak i legendarni i slavni Mornarički korpus nije mogao popuniti vlastite redove. Mladi Amerikanci ne idu više rado u marince. Oni koji se žele natprosječno tjelesno naprezati prvi put su u povijesti Korpusa u manjini. Pred regrutnim komisijama nema više redova kao nekada, niti suza što se nije prošlo jer su osnovni testovi bili preteški. Uostalom, zašto bi američka hip-hop mladež hrlila u vojničke kampove gdje ih čeka nevjerojatan radni dan koji počinje u 6.00 sati jutarnjim vježbanjem i trčanjem od osam do petnaest kilometara.</p>
<p>Norma zahtijeva da se »marinska staza smrti od pet milja« svlada za manje od 40 minuta. Potom odmah slijedi marš pod punom opremom od najmanje 30 kilometara (instruktori uvijek namjerno dodaju koji kilometar) za manje od šest sati. Na kraju radnog dana budući marinac kao da je teleportiran u »rekreacijsko krilo« kakva američkog zatvora: bez prigovora i s »uživanjem« mora satima raditi na spravama u teretani. Cijelo to vrijeme instruktori ne popuštaju s drilom: među ostalim, urlaju kao navijeni, vrijeđaju iznemogle novake i iz njihovih iscrpljenih organizama istiskuju zadnje atome snage. Zašto? Zato što su marinci oduvijek bili najtvrđa američka batina. Oni i u 21. stoljeću moraju ostati treće sredstvo američke vanjske politike - jače od diplomacije, a manje strašno od nuklearnog rata.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Rizik se (ne) isplati</p>
<p>ŽELJKO GARMAZ</p>
<p>Iako službeni izvori još ne žele izaći u javnost s informacijom o identitetu poginuloga hrvatskog vozača kod Tikrita na sjeveru Iraka, plač najbliže rodbine Ivana Pavčevića iz Komarnice pokraj Nove Gradiške nedvojben je i sugerira odgovor. Ivan Pavčević je druga hrvatska žrtva u ratnom kaosu Iraka, nakon što je 23. listopada prošle godine u prepadu na kamionski konvoj pokraj Mosula poginuo Dalibor Burazović, također iz Nove Gradiške. Javno lamentiranje nad sudbinom nesretnog Pavčevića, na žalost, potpuno je suvišno. O riziku vožnje kamionom u Irak sve se zna. Kao što je poznato da i novac priskrbljen takvim poslom nije neka sinekura zbog koje bi trebalo stavljati glavu na panj.</p>
<p>Nakon Burazovićeve smrti u javnost je dospio podatak da 120 hrvatskih vozača kamiona svakodnevno riskira život opskrbljujući američku vojsku. U međuvremenu ratni kaos u Iraku nije nimalo jenjao, štoviše uznapredovao je približavanjem i održavanjem izbora. Slike mrtvih međusobno su se pretjecale.</p>
<p>Međutim, kao da su krv i suze bile dodatni mamac za novačenje novim vozačima kamiona. Umjesto, nakon Burazovićeve smrti, smanjenog zanimanja za posao vozača kamiona u ratom poharanom Iraku, interes je povećan, broj Hrvata koji voze u drevnu kolijevku civilizacije sada je 200! Hrvati, opet, voze i u druga rizična područja, poput Čečenije i brojnih »stanova«.</p>
<p>Ne pomažu apeli Ministarstva vanjskih poslova, ne pomažu crne statistike, ne pomažu vapaj i plač ožalošćenih rodbina čije priče pune novinske stupce... Dnevnice i »dobre« zarade kojima bi se osigurala egzistencija obitelji guraju ih u - smrt. Razgovor s nekima od njih dostatno je (ne)uvjerljiv pri pokušaju da opravdaju svoj postupak. »Statistički gledajući, postotak poginulih na hrvatskim cestama je veći«, znaju reći. Drugi, opet, domeću da se pustolovina vožnje u Irak isplati, jer moraju popuniti kapacitete svojih kupljenih kamiona koji bi, u protivnom, stajali prazni u garažama. Treći šute i voze...</p>
<p>I vozit će i dalje, ma kakve vijesti otamo dolazile. Rizik se isplati, ali do koje mjere?</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Amerikanka u Parizu</p>
<p>VINKA DREZGA</p>
<p>Niti su prevladane razlike niti je došlo do naglog preokreta na relaciji Pariz-Washington. Američko-francuski odnosi tek su pokrenuti s točke zamrzavanja. Samim dolaskom »na noge« francuskom inoministru Michelu Barnieru, američka državna tajnica Condoleezza Rice dala je »novi ton« američko francuskim odnosima. A taj novi oprezni prijateljski ton olakšat će razgovore i povećati šanse za postizanje dogovora, odnosno za okretanje »novoga poglavlja« u bilateralnim odnosima. Što se može iščitati iz tih riječi američke ministrice vanjskih poslova? </p>
<p>Svjesna da Amerika ne može sama iznijeti na plećima problem Iraka, Rice je zaključila da je početak drugog mandata njezina šefa u Bijeloj kući dobar tajming za obnovu prekomorskoga partnerstva. Kao bivša Busheva savjetnica za nacionalnu sigurnost, Rice je i sama suodgovorna za Bushevo kratkovidno bratimljenje (isključivo) s Londonom te odmicanje Pariza i Berlina. Gledanje svisoka na pariško odbijanje sudjelovanja u koaliciji za Irak - po logici »ako niste s nama, i ne trebate nam«- Busheva je administracija odlučila ostaviti iza sebe krajem prošle godine. Rice je zato poslana u Francusku da sondira teren i utre put za Bushevu euro-turneju i susret s Chiracom potkraj veljače.</p>
<p> Tradicionalno visok stupanj antitiamerikanizma u Francuskoj otegotna je okolnost Riceine diplomatske misije u Parizu. Upravo zbog toga, energična je Condi za govor transatlantske pomirbe izabrala elitnu parišku visoku školu političkih znanosti. Međutim, da ne bi bilo iznenađenja, pragmatični su se Amerikanci višestruko osigurali: Riceinu govoru u Parizu nazočili su mahom službenici tamošnjeg američkog veleposlanstva, a tek stotinjak mjesta u dvorani bilo je rezervirano za studente i profesore.</p>
<p>Rice razumije da put do obnove američko-europskoga savezništva vodi preko najtvrđega punkta, Pariza. Pri tom valja imati u vidu da su Iran i Kina otvorene točke prijepora između SAD-a i drugih Europljana a ne samo Pariza. Za razliku od Amerikanaca, zapadni su Europljani mahom za diplomatsko »hendlanje« irankoga nuklearnog programa, a nemaju problema ni s obnovom prodaje oružja Kini. Kako će se te razlike prevladati, bit će jasnije nakon skorog susreta Busha i Chiraca.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Cijela Hrvatska postade nekom novom bojišnicom</p>
<p>Netko je kriv za 1367 samougašenih mladih života. Kao domoljub i vjernik stidim se što se veteran Domovinskog rata iz Zadra objesio o zastavu za koju se krvavo godinama borio. Stidim se što sto tisuća ili dvjesto tisuća Hrvata odlazi na inozemna skijališta, dok nam mnogi umirovljenici kopaju po kantama za otpatke. Stidim se... </p>
<p>IVO PANCIROV</p>
<p>U sudbonosnim danima za opstojnost doma i roda, kada su se nad domovinom Hrvatskom nadvijali crni olujni oblaci iz kojih je prijetila doista smrtna opasnost, najodličniji hrvatski sinovi krenuše u sudbonosan boj. Mnogi su ostavili starice majke i trudne žene, nejaku i nezbrinutu dječicu, stare i nemoćne očeve.</p>
<p>Mnogi su ostavili sigurnost i toplinu obiteljskog ozračja u dalekom svijetu, priskočivši u pomoć ugroženoj domovini i napadnutoj braći. Slabo naoružani i neopremljeni, hrabrošću vlastita srca i ljubavlju prema domu i rodu suprotstavili su se trećoj armadi Europe.</p>
<p>U tom prečesto neravnopravnom boju izginuše mnogi. Čak 6695 branitelja ostavilo je svoje mlade živote na braniku domovine od Dunava do Prevlake. Tome treba dodati 1176 »nestalih« branitelja te čak 34.610 hrvatskih vojnih invalida.</p>
<p>Dok su hrvatski vitezovi na svim bojištima diljem domovine vodili odlučujući boj, a domovina u svoje krilo primala žrtve cvijeta hrvatske mladosti, daleko, daleko od bojišta, uz tople radijatore i uz gurmanske stolove, vodila se pozadinska bitka. Dok su deseci i deseci, stotine tisuća hrvatskih momaka oslobađali okupiranu domovinu, pojedinci su okupirali stvorena dobra hrvatskoga čovjeka.</p>
<p>Vrativši se kući u oslobođena sela i gradove, hrvatski ratnici nađoše neku drugu Hrvatsku, sasvim drukčiju od one koju su ostavili odlazeći u boj za narod svoj. Vrativši se s bojišta, zatekoše polariziranu i razdijeljenu Hrvatsku, ali sada ne ideološki ustaško-partizansku, crno-crvenu, nego Hrvatsku golemim dijelom ponižavajuće siromašnu i neznatnim dijelom bogatu i bahatu.</p>
<p>Operušena četrdesetpetoljetnom komunističkom upravom, ogoljena brutalnom agresijom, Hrvatska nije mogla zadovoljiti silne, rastuće potrebe. Prvo su stradali umirovljenici ponižavajućom mirovinom. Nebrojeni invalidi Domovinskog rata očekivali su sasvim drugi tretman: ne crvene tepihe i kilograme metala po prsima, nego domovinu koja će biti majka podjednako svim svojim kćerima i sinovima, a ne jednima majka, a drugima zločesta maćeha.</p>
<p>Ubrzo cijela Hrvatska nasta nekom novom bojišnicom. Mnogi hrvatski branitelji, shvativši da to nije Hrvatska za koju su se borili, za koju su sve riskirali, za koju su nebrojeni dali svoje živote ili dijelove svoga tijela, digoše ruku na sebe. Od završetka osloboditeljskih ratnih operacija čak je 1367 hrvatskih vitezova Domovinskog rata oduzelo sebi život.</p>
<p>Zar nam nije bilo dosta muke, patnje i stradanja u petogodišnjem ratu? Samougušenih 1367 života najodličnijih hrvatskih sinova moralo bi pozivati na uzbunu zvonjavom svih naših crkava i prodornim zvucima svih sirena u Hrvatskoj. Nešto se žurno mora učiniti! Jer netko je kriv za 1367 samougašenih mladih života. Netko je odgovoran, pozvan i plaćen za to da se tek tako ne gase mladi životi.</p>
<p>Svojedobno je hrvatski pisac Petar Šegedin napisao knjigu »Svi smo mi odgovorni«. Da, doista, i za ta užasna samoubojstva hrvatskih branitelja svi smo mi odgovorni, od predsjednika Republike, Vlade, Sabora... mene, do posljednjeg čistača ulica. Netko više, a netko manje.</p>
<p>Čemu suvremene autoceste ako se njima nikada neće voziti oni koji su svojom krvlju uz Božju pomoć stvorili ovu državu? Ako smo već organizirali svjetski kup na Sljemenu, potrošivši oko sto pedeset milijuna kuna, čemu desetak puta više VIP-uzvanika od realno očekivanih?</p>
<p>Čemu škampi i grdobina u bijelom vinu za njih? Je li među tim uzvanicima bio koji hrvatski bojovnik? Je li koji bio na nedavnom balu balova? I je li i jedan od njih odlučivao o petsto tisuća kuna iz gradskog proračuna za taj bal? Je li i jedan hrvatski branitelj, invalid Domovinskoga rata odlučivao o trošku od devet tisuća kuna po metru četvornome iz gradskog proračuna za uređenje službenih prostorija Hrvatske narodne stranke?</p>
<p>Kao domoljub i vjernik stidim se što se veteran Domovinskog rata iz Zadra objesio o zastavu za koju se krvavo godinama borio. Stidim se što je tragično stradali pokojni Orešković primao od države, za koju je bio sve spreman dati i učiniti, čak tisuću tristo kuna! I to pored nezaposlene supruge i troje malenih školaraca.</p>
<p>Stidim se što sto tisuća ili dvjesto tisuća Hrvata odlazi na inozemna skijališta, dok nam mnogi umirovljenici kopaju po kantama za otpatke. Stidim se zbog nebrojenih vila i viletina, dok mnogi trule po vlažnim podrumima i izbjegličkim naseljima.</p>
<p>Stidim se zbog toga što se otvaraju nove javne kuhinje, dok se na televiziji i u tiskovinama govori i piše o raznim dijetama i dijetalnoj prehrani. Stidim se zbog malog broja enormnih bogataša pored nekoliko stotina tisuća umirovljenika s mirovinom od tisuću petsto kuna. Stidim se što smo rasprodali sve što su generacije stvarale (banke, telekom, Inu, najbolje hotele...), a ipak smo »natukli« inozemni dug na više od 27 milijardi dolara.</p>
<p>Stidim se što smo za trinaest godina Hrvatske države uvezli poljoprivrednih proizvoda za četrdeset dvije milijarde dolara, pored tristo tisuća hektara nezaoranih slavonskih oranica. Stidim se zbog tolikih božićnih domjenaka pored trideset posto siromašnih hrvatskih obitelji. Stidim se...</p>
<p>Predlažem Saboru da donese zakon o uskrati jedne plaće svim zaposlenima u Republici Hrvatskoj te da se taj novac da najugroženijima.</p>
<p>Autor je diplomirani ekonomist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Stepinčevo je blagdan »hrvatskoga romara«</p>
<p>Stepinčevo nije blagdan medijskih mogula koji cinično i beskrupulozno razdiru ovaj narod i njegove ideale. To nije blagdan onih koji nam umjesto napretka, poštenja i pravde nude balove bahatosti. To, na posljetku, svakako nije blagdan onih za koje svako zlo počinje 1990. </p>
<p>ZVONIMIR BADURINA DUDIĆ</p>
<p>Današnje Stepinčevo dan je koji nikako nije običan impuls događanja u redovitom tijeku kalendara, nego trenutak koji predstavlja najzorniji, najdublji i najrječitiji (ponajviše svojom šutnjom) ispit savjesti ovog društva koje se još nije velikim dijelom oslobodilo komunističke ostavštine, kako je ustvrdio i prof. Jurčević u Vjesniku od 5. veljače.</p>
<p>Stepinčevo nije blagdan medijskih mogula koji cinično i beskrupulozno razdiru ovaj narod i njegove ideale. To nije blagdan onih koji nam umjesto napretka, poštenja i pravde nude balove bahatosti. To, na posljetku, svakako nije blagdan onih za koje svako zlo počinje 1990. godine, pa tada, prema njihovu mišljenju, počinje urušavanje etike i vrijednosti (koje i kakvih?), tada počinje gospodarski i svaki drugi rasap...</p>
<p>To nije blagdan onih koji se nikada nisu pokajali zbog mračnih i krvavih 45 godina, nakon kojih je najveći cinizam i nekakav karikaturalni oblik stockholmskog sindroma postignut danas efektom Velikog Brata kako ga opisuje Orwel: žrtva je zadivljena diktatorom, pa nam to veliko iznašašće žele podvaliti i oni koji nas nastoje uvjeriti da bi svi trebali tugovati za zločincem i njegovim vremenima, kako je lijepo opisao i elaborirao prije spomenuti prof. Jurčević.</p>
<p>Stepinčevo nije blagdan onih koje zbornik uspomena svjedočanstava i dokumenata »Stepinac mu je ime« karakterizira riječima: »Ulogu taloga ljudskog i bludnica uličnih preuzeli su Titovi profesori univerze, Titovi akademici i publicisti.« Riječi su to Joze Klakovića iz 1953., objavljene u zborniku pod i danas aktualnim naslovom: »Falsifikatori na djelu«.</p>
<p>Stepinčevo nije blagdan ni onih koji nekritički žele da svi budemo zagledani u navodni sjaj i blještavilo totalitarnog komunističkog sustava, u kojem je sve bilo bolje dok nije »zavladala Crkva«, pa se nekima, u njihovoj mržnji, već pričinja i paljevina lomača. Partijski aparatčici ne mogu slaviti čovjeka koji je nastojao i uspio biti ekvilibrist između dvaju totalitarizama, nacističkoga i komunističkoga.</p>
<p>Ta Stepinčeva linija, linija je malog hrvatskog čovjeka kome nikakve ideologije nisu donosile ništa dobra. Stepinčevo je blagdan »hrvatskog romara« koji je uvijek snagu za život na ovoj povijesnoj vjetrometini bez zavjetrine nalazio u svojim svetištima i crkvama, marijanskim i božićnim pjesmama, procesijama i prošteništima.</p>
<p>Stepinčevo je blagdan čovjeka koji matoševski a ne tajkunski voli Hrvatsku, blagdan ljudi kojima je kršćanstvo način života a ne samo trenutno prigodna i politički podobna doskočica.</p>
<p>Stepinčevo nije blagdan onih koji su donedavno naglas pjevali o Americi i Engleskoj kao zemlji proleterskoj, jer je rečeno još 1961. u američkom kongresu: »Kardinal Stepinac postao je primjer odvažnosti, koji će živjeti ubuduće, kroz vjekove, ne samo u svojoj rodnoj Hrvatskoj, nego na cijelom svijetu. Prezirao je totalitarizam, materijalizam, rasizam i ateizam, a zaštićivao je od svih filozofiranja žrtve ratnog vremena, bez obzira na njihovu rasu, vjeru, ili pak na političku pozadinu.«</p>
<p>Stepinčevo, napokon, nije blagdan onih koji sve to znaju ali su im i dalje glavna povijesna vrela knjige onog krivog Dedijera, pune monstruoznih laži, temeljenih na svojevrsnom praocu mržnje prema Crkvi, Viktoru Novaku.</p>
<p>Njegovih epigona nema puno, ali galame i dobro su raspoređeni. Nasljednika pak Stepinčevih bit će i ove godine puna zagrebačka katedrala, a tako će biti i u mnogim crkvama po cijelomu svijetu. Jer Stepinac je pokazao kako se neustrašivo naviješta evanđelje, kako se slijedi Učitelja čiji je imperativ istina prožeta ljubavlju prema Bogu i bližnjemu.</p>
<p>Koliko god krivotvoritelji bili moćni i uporni, Stepinac ostaje njihova »najveća utvara« i pokazatelj nečiste savjesti te najpoznatiji znak komunističkih vrednota u koje nas neki, makar i naknadno, žele uvjeriti.</p>
<p>Autor je svećenik, župnik u Lunu na Pagu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Piliti se mora i kad su drva zaleđena</p>
<p>Po metru drva zaradim 50 kuna, kaže Damir Ban / Drva kupuju uglavnom umirovljenici, kojima je teško izdvojiti za kruh, a kamoli za grijanje / Ne pijem dok radim, jer drvo je zaleđeno i ako ruka sklizne, mogao bih ostati bez prstiju, rekao je Ban </p>
<p>Na trešnjevačkoj tržnici uvijek se mogu naći pilari koji ovamo dolaze već u sedam ujutro, bez obzira na vremenske uvjete. No, pilari se ne čekaju mušterije, smrzavajući se na cesti, nego odlaze u obližnji kafić, čim parkiraju pile. Kažu da će ih onaj, tko ih treba, sigurno pronaći.Damir Ban, po zanimanju kovinotokar, pili drva već 25 godina i uzdržava dvoje djece no ima, kaže, i neke druge izvore prihoda ali o njima ne želi govoriti.</p>
<p>»Po metru drva zaradim 50 kuna i to uglavnom kad radim u svojem kvartu. Kad moram ići u neki drugi kvart, onda tražim 70 kuna po metru. Računajte da pomoćnog radnika plaćam 20 kuna po metru, meni ostaje trideset. A još moram platiti 'naftu' i popraviti eventualne kvarove«, kaže Ban. Ipak, priznaje da dnevno ima oko 300 kuna zarade. </p>
<p>Pilarima je zima donijela i manje posla. »Drva za grijanje ljudi su nabavili već u jesen tako da sada nema posla. Drva kupuju uglavnom umirovljenici, kojima je teško izdvojiti za kruh, a kamoli za grijanje«, kaže Ban i nastavlja o problemima sa zamrzavanjem goriva. »Da bi motor pile radio na temperaturi od minus dvadeset, miješamo malo 'nafte', malo benzina ili s letlampom zagrijavamo spremnike goriva«, objašnjava Ban.</p>
<p>Pilari kažu da se od hladnoće štite tako da rade pa se zagriju.</p>
<p>Što se tiče alkohola na poslu, strogo su protiv. »Ne pijem dok radim, jer drvo je zaleđeno i ako ruka sklizne, mogao bih ostati bez prstiju«, rekao je Ban. Problem predstavlja i kamenje koje se zaledi na drvu pa se pila zatupi.</p>
<p> Što se policije tiče, tvrde pilari, nemaju problema, iako je vidljivo da njihove pile nemaju nikakve registarske pločice. »Preskupo nam je registrirati pilu, a kamoli da još moramo proći tehnički pregled. Ionako pilu vozim samo nekoliko mjeseci u godini«, kaže jedan od pilara.</p>
<p>Za rezervne dijelove snalaze se na razne načine. Kupuju uglavnom polovne dijelove, preko oglasa.</p>
<p> Uz pilare, na tržnici su i prodavači drva. Kažu da metar drva košta oko 300 kuna, no od pilara smo saznali da se cijena može spustiti i na 260. »Danas se za sve morate cjenkati«, zaključuje Ban.</p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Vagoni su topli ali nitko ne skida kape i šalove </p>
<p>Iz zgrade Glavnog kolodvora, ovih ledenih noći, ni beskućnike ne tjeraju na ulicu / Na peronu kape do očiju, šal do usta, ostali dijelovi tijela samo se naziru / Ljudi se ne skidaju ni u toplom vagonu / »Vozim se ovako godinama a uvijek ponovo zaboravim koliko zimska jutra mogu biti hladna«, kaže jedna od stalnih putnica na relaciji Glavni kolodvor - Dugo Selo </p>
<p>Dok stanovnici grada spavaju u toplim krevetima, na Glavnom kolodvoru oko 4 sata ujutro započinje novi radni dan.</p>
<p>U hodnicima zgrade na podu spavaju beskućnici, koji su igrom sudbine ostali bez vlastitog krova nad glavom. Sada životare iz dana u dan prikupljajući koju kunu za kruh, cigarete ili bocu alkoholnog pića s kojom hladna noć brže prođe. »Vani je užasno hladno. Moramo biti ovdje jer nemamo kamo. Ovih dana nas ne tjeraju iz zgrade. Izgleda da policija ima malo više razumijevanja kada su vani temperature ispod nule«, kaže, sjedeći na raširenim novinama na podu Kolodvora, stariji gospodin koji je želio ostati anoniman. </p>
<p>Na minus 17 stupnjeva radnici Hrvatskih željeznica ubrzano su provjeravali ispravnost vlakova, dok su strojovođe zagrijavali vagone.</p>
<p>Putnicima prigradskoga vlaka Glavni kolodvor-Dugo Selo radni dan započinje polaskom vlaka u 4.25. Čekaju dolazak vlaka umotani od glave do pete, vide im se samo oči i nos. Štite se od nepodnošljive hladnoće koja je ovih dana zahvatila Zagreb. »Godinama se vozim vlakom na posao, ali svaki put zaboravim koliko zimska jutra mogu biti hladna«, komentirala je Dragica iz Trnja, vukući kapu još dublje na glavu. »U mirovini sam. Čistim kafić u Sesvetama. Nema puno posla, a novac uvijek dobro dođe. Kad je toplije, nije problem ustati se, ali danas je grozno«, kaže Dragica. </p>
<p>U vagonima nije hladno, ali unatoč tome nitko ne skida kapu ili šal s vrata. Jedan od stalnih putnika je Đuređ Šesić, radnik Dalekovoda u Dugom Selu. »Živim na Jarunu. Ustajem u tri sata. Oko četiri idem na tramvaj.Još tri godine, pa u penziju. Možda se onda pošteno naspavam«, kaže Đuređ Šesić. </p>
<p>Snena lica putnika otkrivaju da se još nisu razbudili. »Uvijek mi je žao buditi putnike koji su zaspali, ali karte se moraju 'cvikati'«, kaže kondukter Željko. »Ponekad, kada vidim poznato lice, pustim čovjeka da spava. Znam da ima mjesečnu kartu.Pripazim i da netko ne propusti svoju stanicu«, dodaje. </p>
<p>Većina putnika zna se iz viđenja, a neki su već uspostavili i prijateljske odnose. Sve ih povezuje činjenica da moraju biti na svojim radnim mjestima prije nego što oživi grad i njegovi stanovnici.</p>
<p>Ta se predstava ponavlja svakog jutra. Isti ljudi, različiti poslovi, a život u gradu dalje mora teći neprekinutim tokom.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Najtraženije duge gaće i termo-čarape </p>
<p>Zbog vrlo niskih temperatura, mnogi građani Zagreba iz svojih su obiteljskih proračuna odlučili izdvojiti više za toplije donje rublje i termo-čarape. Veliki temperaturni minusi izazvali su porast potražnje za potkošuljama dugih rukava, tajicama i dugim gaćama. </p>
<p>Odjel za donje rublje, te odjel za čarape u zagrebačkoj Nami posljednjih dana ima pune ruke posla. »U ovim hladnim danima ljudi kupuju uglavnom iz termo-asortimana: čarape, dokoljenke, sve toplije stvari«, kaže Marija Marić, zamjenica poslovođe.</p>
<p>U MTČ-u, pak, kaže prodavačica Božica, muškarci i žene najviše traže dugačke vunene hulahopke i toplije dugačko rublje. Radi veće potražnje prodavaonice, koje su se već počele pripremati za toplije proljetne dane, polako ostaju bez najtraženijih veličina robe.</p>
<p>»Čovjek se mora dobro obući, jer minus 17 stupnjeva, to je prestrašno!«, rekla je jedna umirovljenica dok je na blagajni čekala svoj red.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Dok se uhvatite za gumb, dimnjačari pročiste dimnjak</p>
<p>Boris Maršanić, dimnjačar s 15-godišnjim iskustvom, preporučuje građanima da dimnjake čiste jednom mjesečno / Čišćenje klasičnog dimnjaka i peći traje od 30 minuta do sat vremena i stoji 107 kuna/ U dimnjacima se nađe doslovno svega i svačega, od uginulih ptica, otpalih dotrajalih cigla, do čekića i sjekira / Zapaljeni dimnjak ne smije se gasiti vodom </p>
<p>Zima koja je posljednjih dana pokazala svoje pravo lice, nagnala je ljude da svoje peći zagriju jače nego inače. Zbog toga su sve učestaliji i pozivi dimnjačarima, čije su usluge za hladnih zimskih dana jako cijenjene. Zbog pojačanog loženja, kažu dimnjačari, povećao se broj izlazaka na teren, a posebno problematični su dimnjaci u kućama koje imaju peći na drva. </p>
<p>Sagorijevanjem drva i ugljena stvara se, naime, veća količina čađe nego u plinskim dimnjacima, u kojima se uglavnom stvara paučina. Čišćenje klasičnog dimnjaka traje od 30 minuta do sat vremena, a zajedno s čišćenjem peći stoji 107 kuna. </p>
<p>Boris Maršanić, dimnjačar s 15-godišnjim iskustvom, koji radi u tvrtki »Dimnjak« u Malešnici, svoj radni dan započinje u 7 ujutro. Tada sa svojim alatom, koji čine »štoser«, »čimprl«, »šerna« i »partviš«, kreće u obilazak četvrti ili na već dogovorena čišćenja.</p>
<p>»Prilikom uobičajenih obilazaka kvarta, ljudi dosta često odbijaju čišćenje dimnjaka. Od pedesetak kuća koje obiđem, dimnjak očistim u samo dvije ili tri. Tek kad se nešto dogodi pa se to pojavi u novinama, onda ljudi zovu toliko, da ne stignemo sve odmah napraviti«, kaže Boris. Ipak, kad ugledaju dimnjačara, mnogi od njih ne zaborave, za sreću, uhvatiti gumb. </p>
<p> Hladnoća koja je zavladala gradom, a koja je gotovo nepodnošljiva u jutarnjim satima, Borisa ne zabrinjava pretjerano, pa u šali kaže: »Naravno, nije baš ugodno kad zapuše vjetar, ali obučem debelu odjeću, popijem čaj, a ruke zagrijava rad«.</p>
<p>U dimnjacima se nađe doslovno svega i svačega, od uginulih ptica, otpalih dotrajalih cigla, do čekića i sjekira. </p>
<p>Boris smatra svoj posao napornim, ali i zanimljivim. »Kad se nešto radi s voljom, onda to i nije tako teško. Mlade danas više zanima 'čist' posao, elektronika i kompjuteri. Misle da je dimnjačarski posao prljav, ali to baš i nije istina. To je posao kao i svaki drugi«, kaže on. </p>
<p>Boris Maršanić građanima preporučuje da dimnjake čiste jednom mjesečno, a kad se dimnjak slučajno zapali, da ga drže pod kontrolom dok se sam ne ugasi.</p>
<p>»Najgore je kada ljudi dimnjak gase vodom, jer tada vrlo lako može doći do eksplozije. Inače, može se gasiti pijeskom i pjenom iz vatrogasnog aparata. Najbolji lijek je, ipak, zvati dimnjačara redovito«, zaključuje Boris.</p>
<p>Ružica Jakešević</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Afrodizijaci na jelovniku za Valentinovo</p>
<p>Restoran Gallant u Buzinu predstavio je povodom Valentinova posebne jelovnike za zaljubljene. Na prigodnim jelovnicima nalaze se jela s afrodizijačkim svojstvima - s medom, orasima, lješnjacima, tartufima, čokoladom....</p>
<p>Posebni jelovnici na dan zaljubljenih biti će pod nazivima »Romeo i Juliette« i »Patnje mladog Werthera«. </p>
<p>Zanimljivi su nazivi gastronomskih delicija poput: »Cleopatrini zagrljaji«, »Randes vous«, »Afroditini poljupci« i »Erosove delicije«. Cijena menija, koji uključuje aperitiv, dva predjela, glavno jelo, desert i koktel »Kama sutra«, iznosi oko 160 kuna. </p>
<p>Prigodni jelovnici za zaljubljene nudit će se tijekom cijele veljače. </p>
<p>T. T.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Josipa Lisac pjevala u sjećanje na Karla Metikoša</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tradicionalni koncert Josipe Lisac kojim svake godine obilježava obljetnicu smrti svojeg supruga Karla Metikoša održan je u utorak u Hrvatskom narodnom kazalištu. Već s prvim taktovima Simfonijskog orkestra HRT-a pod dirigentskom palicom Tončija Bilića bilo je jasno da je riječ o još jednom senzacionalnom koncertu Josipe Lisac. </p>
<p>Uvodnom pjesmom »Ave Maria«, koju je otpjevala zajedno s dječjim zborom Zvjezdice i uz pratnju zbora HRT-a, oduševila je brojnu publiku.</p>
<p>No, na repertoaru se ove godine, za razliku od prije, nisu našle svima poznate pjesme s albuma »Dnevnik jedne ljubavi« i »Život«, već su Josipu kroz sjećanje na čovjeka, koji je inspirirao njezin profesionalni i privatni život, vodile skladbe iz prve hrvatske rock opere »Gubec–beg«, Krajčara, Metikoša i Prohaske iz 1975. </p>
<p>»Ljubavnu pjesmu« iz opere »Gubec-beg« s Josipom je otpjevao specijalni gost Đani Stipaničev koji je publiku oduševio i izvedbom »Gupčeve molitve maču«. </p>
<p>U jednoipolsatnom, emocijama nabijenom koncertu, Josipa je otpjevala i skladbu »Somewhere« iz mjuzikla »Priča sa zapadne strane«, te »Send in the Clowns« iz »Male noćne muzike«. </p>
<p>Svojom jedinstvenom interpretacijom poseban čar je dala i pjesmi »The Ballad of Mack the Knife«, koju je otpjevala čak dva puta nakon što je zbog navale emocija, prvi put, zaboravila tekst. Na samom kraju nastupa vidno ganuta Josipa se nakon petominutnog aplauza obratila publici poželjevši s njom podijeliti sjećanje na čovjeka koji je na njoj ostavio tako dubok trag. </p>
<p>»Divno je što sam ga upoznala i što mogu živjeti takva kakva jesam. No, uza sav talent i trud ne bih ništa mogla bez ljubavi«, rekla je Josipa završivši koncert stihovima pjesme »Tko zna, možda na me čeka neki drugi svijet...«.</p>
<p>Antonija Jurica</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Gubi li OTV koncesiju zbog pornića prikazanog u »Nightmare stageu«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon što je kontroverzni Željko Malnar u svojoj subotnjoj emisiji »Nightmare stage« emitirao pornić pod nazivom »Kozjak«, OTV bi se mogao suočiti s ozbiljnim posljedicama. </p>
<p>Naime, prema Zakonu o elektroničkim medijima, nakladnicima koji su u Hrvatskoj dobili koncesiju za prikazivanje televizijskog programa, zabranjeno je prikazivanje pornografskog sadržaja. Kao posljedica spominje se čak trajno ili privremeno oduzimanje koncesije. </p>
<p>U porniću »Kozjak« Splićanin Boris Barić, poznat kao Pornello snimao je seksualne odnose s djevojkama kojima je obećavao manekensku karijeru u inozemstvu. Protiv Barića je trenutačno u tijeku kazneni postupak zbog navodnog podvođenja dviju djevojaka u Splitu. </p>
<p>Prema riječima predsjednika Vijeća za elektroničke medije Denisa Peričića, Vijeće će na svojoj sjednici sljedećeg tjedna raspraviti hoće li uopće tražiti snimku sporne emisije. Nakon što je odgledaju, donijet će odluku o posljedicama za OTV. Peričić ne želi prejudicirati odluku, te tvrdi da se mora uzeti u obzir kontekst emitiranja spornog sadržaja, vrijeme emitiranja emisije, te karakter snimke. »Nije svejedno je li riječ o neopreznoj iznimci, ili pak o trendu na određenoj televiziji«, zaključio je Peričić, te dodao da su moguće najstrože posljedice, ali i opomena. </p>
<p>Glavni urednik OTV-a Admir Čulumarević izjavio je kako je pornić u sklopu Malnarove emisije emitiran u edukativne svrhe, kako bi se demistificirali oglasi kojima se obmanjuju žene. Ipak, dodao je da je to urednička odluka Željka Malnara, koji će snositi posljedice ako se pokaže da je radio protiv zakonskih odredbi. </p>
<p>No, Malnar ističe da ne vidi ništa sporno u prikazivanju »Kozjaka« u sklopu svoje emisije, jer je on to zamislio kao »edukaciju mladih djevojaka da ne nasjedaju na prazne priče«.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Bogata glazbena ponuda za Valentinovo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Čini se kako je Valentinovo itekako zanimljivo našim glazbenicima koji ne mogu odoljeti »darivanju« svojih obožavatelja prigodnim koncertima. </p>
<p>Tako su već najavljeni koncerti Arsena Dedića i Zorana Predina u Tvornici kulture, a kako je interes bio velik, koncertu 12. veljače pridružen je i termin 11. veljače tako da će hrvatsko-slovenski duet kantautora zaljubljene zabavljati dvije večeri za redom. Dan uoči koncerta zaljubljenim će Osječanima pjevati Dino Merlin, a svoj je prigodan veliki koncert najavila i Nina Badrić koja će nastupiti u Velikoj dvorani Doma sportova 14. veljače. Novost na njezinom koncertu bit će nastupi plesača odabranih na audiciji početkom siječnja. Istu će večer u Hrvatskom narodnom kazalištu nastupiti Ibrica Jusić, te »ŠoMazgoon« u KSET-u. </p>
<p>Dan kasnije svoj »Koncert za Valentinovo« održat će i zagrebački mariachi sastav »Los Caballeros« koji će nastupiti u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski. Oni najavljuju brojne poznate latino ljubavne skladbe ali u modernijim aranžmanima. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Očekivana cijena za sliku gole Kate Moss 6,5 milijuna dolara</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Slika trudne i gole manekenke Kate Moss, čiji je autor jedan od najhvaljenijih britanskih umjetnika Lucian Freud, u srijedu je ponuđena na dražbi kuće Christie, a očekuje se kako će za nju biti ponuđeno 6,5 milijuna dolara. Riječ je o slici »Goli portret 2002« koja će prvi put biti predstavljena javnosti na aukciji. Freud, poznat i kao praunuk slavnog psihoanalitičara Sigmunda Freuda, inače je izbjegavao slikanje poznatih ličnosti te je svojevremeno odbio naslikati portret princeze Diane tvrdeći da ne može »izbjeći sjenu glamura i prikazati je kao običnu osobu«. Izradu slike u prirodnoj veličini predložila je sama Kate izjavivši u jednom razgovoru kako joj je poziranje Freudu jedna od rijetkih neostvarenih želja. Na tu je ideju došla vidjevši njegovu sliku Jerry Hall, koju je naslikao godinu dana ranije, također u poodmaklom stupnju trudnoće. (dv)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Kinezi proslavili Novu godinu i ušli u Godinu pijetla</p>
<p>PEKING</p>
<p> – Kinezi su u srijedu proslavili Novu godinu i ušli u Godinu pijetla tradicionalnim vatrometom i petardama usred noći tjerajući zle duhove čak i u Pekingu, u kojem su pirotehnička sredstva iz sigurnosnih razloga zabranjena.</p>
<p>Nakon dočeka mnogi su Kinezi, unatoč velikoj hladnoći, otišli u hramove gdje se održavaju tradicionalni sajmovi, a najsretnija djeca dobila su tradicionalni »hong bao«, crvenu omotnicu s novcem.</p>
<p>Nakon Godine majmuna, nastupila je Godina pijetla, kojeg smatraju velikim radnikom, ali i razmetljivcem, znakom koji najavljuje godinu punu uspona i padova.</p>
<p>Neki astrolozi predviđaju burnu godinu, a najpesimističniji proricatelji podsjetili su na najgore Godine pijetla - 1909., kad je Japan okupirao dio Kine, 1933., kad je Hitler došao na vlast, i 1945., kad je Drugi svjetski rat završio dvjema atomskim bombama bačenim na Japan. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Muškarac maskiran u atletičarku osvajao medalje na mitinzima</p>
<p>HARARE</p>
<p> – Policija Zimbabvea uhitila je neimenovanog muškarca koji je, maskiran u atletičarku, nekoliko godina sudjelovao na više međunarodnih atletskih natjecanja!</p>
<p>Muškarac, koji se natjecao u troskoku i sprintu, a navodno i u bacanju koplja i bacanju kugle, optužen je za krivo predstavljanje, ali i povredu digniteta i privatnosti atletičarki koje su se pred njim u svlačionicama presvlačile ne znajući da je muško. Bizarnosti radi, muškarac je na regionalnom natjecanju u Botsvani još lani, u lipnju, osvojio i zlatnu medalju, dok je u Mauricijusu na juniorskom prvenstvu osvojio čak pet medalja!</p>
<p>»Lažna atletičarka« u svoju je obranu rekao da je rođen kao dvospolac s organima oba spola, te da već dugo živi kao žena. Međutim, na liječničkom su mu pregledu među nogama otkriveni jedino – muški organi. (akb)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Rodila drugog blizanca nakon dva mjeseca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Drugog je blizanca s dva mjeseca »zakašnjenja« rodila 33-godišnja Rumunjka Maricica Tescu iz županije Jasy, javio je internetski portal Ananova. Prvoga dječaka rodila je još u prosincu, šest tjedana prije roka, a liječnici su joj tad rekli da nosi još jednoga. Prvo dijete rođeno je prirodnim putem, ali porod je bio kompliciran. Dječak je imao malu težinu i morao je isprva biti priključen na aparate za disanje. Za mlađega su brata liječnici odabrali carski rez. »To je prvi takav slučaj u Rumunjskoj i veseli nas što su obojica preživjela», kaže dr. Elena Mihalceanu. Dječaci su začeti iz jednoga jajašca lani u svibnju, no svako je dijete imalo svoju placentu. Majka ima urođenu manu – dvije maternice, a takvih je slučajeva u svijetu zabilježeno tek desetak. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Zvijezda bježi iz Mliječne staze</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> – Astronomi diljem svijeta uzbuđeni su kao mala djeca. U utorak su kasno navečer prvi put opazili bijeg jedne zvijezde iz Mliječne staze. Nakon bliskog susreta s crnom rupom, zvijezda je izbačena iz srca Mliječne staze i sada putuje prema intergalaktičkim prostranstvima brzinom od oko 2,4 milijuna kilometara na sat! Ta je brzina, tvrdi Warren Brown iz Centra za astrofiziku Harvard-Smithsonian, dvostruko veća od brzine potrebne da zvijezda probije granice svoje galaktike. </p>
<p>»Nikad prije nismo vidjeli zvijezdu da se kreće tako brzo. Uzmemo li u obzir silu kojom je izbačena i <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> kojom se kreće, nazvali smo je 'izopćenom zvijezdom' jer ju je matična galaktika doista izbacila iz njena doma«. U ovom je času izopćenica' od Zemlje udaljena oko 180.000 svjetlosnih godina. (akb)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Ili Richard Wagner ili zamjena adresa</p>
<p>»Baš zato što u svom životu nisam nikada kušao istinsku sreću ljubavi, želim najljepšem od mojih snova podići spomenik kojim ću, od njegova početka do njegova kraja, dati oduška ljubavi. Skicirao sam u glavi jednoga Tristana i Izoldu, koji je po glazbenu sadržaju krajnje jednostavan, ali zato posve izuzetan; s korotnim velom koji vijori na završetku drame želim se i ja omotati u smrti.« Tako je Wagner iz Züricha pisao Lisztu u trenutku kada je iznenada prekinuo stvaranje trinaestipolsatnog Prstena Nibelunga i u samo dvije godine »izbacio« iz sebe najapartniju ljubavnu dramu glazbenoga kazališta ikad napisanu </p>
<p>Na plavoj zastavi sa zlatnim zvijezdama ukrug, koja predstavlja današnju Europsku zajednicu, jedna zvijezda pripada Richardu Wagneru, pjesniku, filozofu i dakako skladatelju, jednom od samo nekoliko duhovnih Stvoritelja moderne Europe. Pa kada Wagnera nema u hrvatskoj kulturi u onoj mjeri koliko bi ga trebalo biti, prvo pero naše moderne Milutin Cihlar Nehajev ultimativno će grunuti: »Ja čekam i zahtijevam Wagnera!« (»Književnik«, 1928.). A od posljednje i jedine izvedbe Tristana i Izolde u Zagrebu proteklo je punih 88 godina!</p>
<p>Wagnerijanac Nehajev dao je hrvatski ključ za razumijevanje wagnerijanskoga svemira samo četiri godine prije citiranoga upozorenja. U jednoj rečenici on glasi: »Čuvajte se zaboga imitirati germansku, nama nedohvatnu, tristansku sentimentalnost, taj patos od kojega je naša blagost udaljena za čitav jedan svijet«, pri čemu je pod patosom podrazumijevao sveti strah.</p>
<p>I dan-danas, ma gdje da se pojavi, čak i kad je od Zeusa postao pomodnom robom koju krčme redatelji, scenografi i kostimografi diljem svijeta, Wagner još uvijek stavlja sve ono po čemu jesmo ili nismo na kušnju: našu osjećajnost, naše živce, naš mali privatni svjetonazor, i samu našu volju, ponajprije. Pokazali su to već cjelovečernji dijelovi Prstena Nibelunga, što ga Lovro pl. Matačić u Zagrebu nije uspio zaokružiti (pa je današnja generacija mislećih bića mogla nazočiti samo Rajninom zlatu u KD Lisinskom i Walkürama u HNK-u, tijekom osamdesetih godina prošloga stoljeća).</p>
<p>»Baš zato što u svom životu nisam nikada kušao istinsku sreću ljubavi, želim najljepšem od mojih snova podići spomenik kojim ću, od njegova početka do njegova kraja, dati oduška ljubavi. Skicirao sam u glavi jednoga Tristana i Izoldu, koji je po glazbenu sadržaju krajnje jednostavan, ali zato posve izuzetan; s korotnim velom koji vijori na završetku drame želim se i ja omotati u smrti.« Tako je Wagner iz Züricha pisao Lisztu u trenutku kada je iznenada prekinuo stvaranje trinaestipolsatnog Prstena Nibelunga i u samo dvije godine »izbacio« iz sebe najapartniju ljubavnu dramu glazbenoga kazališta ikad napisanu. Razlozi za takvo što nisu nam nepoznati: s jedne strane stoji saznanje da se goruća i stvaralački poticajna ljubavna veza s Mathildom Wesendonk, udatom za bogata Švicarca trgovca, ne može ozakoniti, s druge strane pak nema otrgnuća od mračnoga filozofskoga utjecaja jednoga Schopenhauera, poglavito od njegova kapitalna djela Svijet kao volja i predodžba u kome djelu stoji i ova tvrdnja: »Čovjek sliči nekome koji obilazi oko zamka uzalud tražeći ulaz i skicirajući samo fasadu«. Takva tragična iluzornost filozofova skrojila je i Wagnerov pjesnički libreto i tonski ga opisala na način »tristanski«, kako je to Thomas Mann često ponavljao i tumačio. (Premda je poznat i keltski predtekst iz 12. st., odnosno njegova inačica iz pera njemačkoga minezingera Gottfrieda von Strassburga iz 13. st. na koju se Wagner i javno poziva.)</p>
<p>No postojao je i treći razlog nastanka Tristana i Izolde, sasvim praktične prirode, što ga sam Wagner u autobiografskom djelu Moj život zove »borbom s izvanjskom nuždom vlastita životnog položaja«. Tamo je, naime, zapisao ovo: »Prekidanjem Nibelunga i zahvatom u Tristana postupio sam praktično (...) jer za razliku od golemog podviga Nibelunga imam u vidu upotrebljivo djelo, koje se u zahtjevima, što se izvođača tiče, ograničava na par dobrih pjevača«.</p>
<p>Dvostruka voljna smrt Tristana i dvostruka voljna smrt Izolde, unutar kojih se smrti jedino može osloboditi nokturalni prostor za njihovu ljubav i ostvariti pribjegavanje klopci uspomena kao predsoblju one druge, definitivne smrti (kako to čitamo u 2. činu), pokreće nezapamćene dramatske preokrete, ali i vrlo složeni mehanizam čuvstava uglazbljen ili oglazbljen Wagnerovom varijantom kromatike, neviđeno senzualno iritantnom, obojenom u tolikoj mjeri da je za zagrebačke »Narodne novine« iz srpnja 1917. godine posrijedi »teško probavljiva glazbena hrana«, a za znalce nagovještaj skoroga impresionizma, neuhvatljivoga i fluidnoga. Doista, Tristanom i Izoldom Wagner je otvorio vrata novom stoljeću izraza umjetnosti tona, ali je istodobno mnogima ta vrata zauvijek i zatvorio (pa je pred njima, dugo, dugo, na mjestu, stajao, zbunjen, i njegov vršnjak Verdi). A kako je zapravo bilo na hrvatskoj premijeri Tristana i Izolde, na žalost, ne znamo mnogo, jer su »Obzor« i »Jutarnji list«, usred bitaka na Soči i ratnih zajmova i gladi na Krku, taj događaj prešutjeli. Iz »Narodnih novina« međutim doznajemo da je hrvatska kazališna javnost bila pozvana da se na plebiscitu oko repertoara izjasni između Parsifala i Tristana i Izolde te da se opredijelila za ovo drugo djelo: u prijevodu M. C. Nehajeva djelo je 29. lipnja 1917. godine postavio Ivo Raić, scenu i kostima ostvario Tomislav Krizman, pred orkestrom Opere od 72 glazbenika stajao je maestro Srećko Albini (mjestimice je skraćivao partituru), a solo violu svirao je »iz naklonosti« Vaclav Huml. Vika Engel tumačila je Izoldu, Stanislav Jastrzebski Tristana, a Josip Križaj kralja Markea. Vremena Izolde Milke Trnine, koju je ona na prijelomu stoljeća pjevala veličanstvenih deset puta u Metropolitanu i 12 puta u Covent Gardenu bila su još samo predmet pamćenja.</p>
<p>Pozornička sudbina Tristana i Izolde današnje Opere HNK-a u Zagrebu (premijera u subotu, 12. veljače) u rukama je njemačkih kazalištaraca: redatelj je Jochen Zoerner Erb (nama već poznat po režiji drame Izgled vara Thomasa Bernharda u Teatru ITD), mahom potvrđen režijama djela suvremenoga glazbenoga kazališta. Dramaturg je Kraft Eike-Wrede, teatrolog, germanist i povjesničar umjetnosti europske reputacije, a scenografiju, kostime i oblikovanje svjetla potpisuje Gerd Friedrich, kao wagnerijanac potvrđen u Siegfriedu u Ulmu i Lohengrinu u Nürnbergu. Apsolutna osebujnost, koju potpisuje Kraft Eike-Wrede, je igrani pridodani dramski proslov koji uz Wagnerove likove donosi i »nekoga televizijskoga voditelja«. Živi bili pa vidjeli! A sve to pod palicom maestra Mladena Tarbuka.</p>
<p>Pogotovo danas i pogotovo u nas jedino još Richarda Wagnera možemo ili prihvatiti kao najkompleksniji test vlastitosti ili pak skupi račun što nam ga on ispostavlja oportunistički uputiti na drugu adresu.</p>
<p>Nedjeljko Fabrio</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Umjetnost nakon avangarde</p>
<p>Umjetnici »Grupe 77« ne zastupaju jedinstveni stil ili pravac, već im je zajednički kriterij kvaliteta umjetničkoga djela / Na izložbi prevladavaju radovi što, iako srodni idejama prošlih desetljeća, nisu izgubili ništa na svojoj umjetničkoj zanimljivosti i kvaliteti</p>
<p>Potkraj šezdesetih godina prošloga stoljeća, umjetnici iz Hrvatske, sjeverne Italije, Slovenije i Austrije zajednički su izlagali ujedinjeni projektom naslovljenim »Trigon«. Taj je projekt, održavan u Grazu, predstavljao avangardne umjetničke tendencije i eksperimentalne oblike umjetnosti spomenutoga razdoblja bez obzira na medije, koncepte ili tehnike umjetničkog izražavanja. Svojevrstan duhovni srodnik projekta »Trigon« je »Grupa 77«, utemeljena 1977. u Grazu, a čija se izložba otvara u četvrtak na večer u Galeriji Klovićevi dvori.</p>
<p>Umjetnici »Grupe 77«, upravo kao i nekoć umjetnici projekta »Trigon«, ne zastupaju jedinstveni stil ili pravac, već im je zajednički kriterij kvaliteta umjetničkoga djela. Osnovni razlog okupljanja umjetnika u spomenutu skupinu bio je rasap klasičnih avangardnih tendencija 70-ih godina prošloga stoljeća. Umjetnost je tada izborila pravo na pluralizam stilova, a na umjetničkoj sceni pojavila su se i nova umjetnička strujanja poput pop-arta, akcionizma ili heppeninga. U takvoj situaciji, umjetnici »Grupe 77« težili su k novim umjetničkim strujanjima istodobno čuvajući sjećanje na tekovine klasične umjetničke avangarde.</p>
<p>Takva paralelnost staroga i novoga razvidna je u slikama osnivača skupine, Gottfrida Fabiana, koji postiže klasične slikarske učinke upotrebljavajući netradicionalne materijale poput smole, ili u akvarelima Petera Hausera, koji poseže za teorijama boja kao slikarskim nadahnućem. Radovi Luise Kloos, iako je riječ o instalacijama ili objektima, zrcale ideju 70-ih o umjetnosti kao sredstvu društvenog korektiva i stoje na dijametralno suprotnim umjetničkim polazištima od radova Hansa Kuhnessa, čije radove karakterizira hermetičnost i teškoća interpretacije. </p>
<p>Zemlja, bez obzira na to da li ju umjetnik kopa golim rukama ili pijukom, modelira u oblike ili tretira vatrom, osnovni je element rada Dietmara Kiffmanna, za razliku od Sigfrieda Amtmanna, koji se koristi pleksiglasom kao jedinim materijalom za izradu slici nalik objekata. Kombinacije olovnih ploča i klasičnih ulja na platnu znak je prepoznavanja Hansa Jandla, dok je fotografija primarni medij izražavanja Erike Lojen i Wernera Schimpla.</p>
<p> Erwin Lackner u svojim se objektima ironično razračunava s mogućnostima industrijske masovne proizvodnje, što je bjelodano u instalaciji »Slika budućnosti«, dok je određeni eklekticizam prisutan u radovima Aurelie Meinhart, razvidan u instalaciji »Jantarna soba«. </p>
<p>Valja spomenuti da su umjetnici »Grupe 77« sudjelovali i u zajedničkome projektu pod nazivom »Bla Bla«, kada su napuhali veliki plavi balon i po potrebi ga premještali unutar gradačkoga Künstlerhausa. Na taj zaigrani način željeli su pokazati važnost postojanja prostora koji umjetnici mogu slobodno kreirati, odnosno u njemu djelovati.</p>
<p>Na izložbi čiji koncept potpisuje Koraljka Jurčec Kos, kustosica Galerije Klovićevi dvori, nalaze se i djela koja nisu izdržala vremensku kušnju i preduboko su ukorijenjena u umjetničke poetike 70-ih da bi i danas bila umjetnički svježa, no uglavnom prevladavaju radovi što, iako srodni idejama prošlih desetljeća, nisu izgubili ništa na svojoj umjetničkoj zanimljivosti i kvaliteti.</p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Prodan rekordan broj rezervacija </p>
<p>LONDON</p>
<p> – U londonskoj umjetničkoj galeriji Tate Britain 10. veljače otvara se izložba za koju je prije samoga otvorenja rezerviran najveći broj ulaznica u povijesti galerije. Naime, 21.000 ljudi osigurala je ulaznice kako bi vidjela novu izložbu Turner– Whistler– Monet. Razlog takvu zanimanju je to što će se britanskoj publici prvi put predstaviti stotinjak djela tih triju velikih umjetnika 19. stoljeća, čiji radovi, odabrani za ovu izložbu, prikazuju razne poglede na londonsku Thamesu, Seinu u Parizu i venecijansku lagunu. </p>
<p>S. T. K.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Liberdance u show businesu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Plesni studio »Liberdance« 15. veljače u Teatru ITD priprema premijeru predstave »Nema boljega biznisa od show businessa« ili »Neue kroatische Kunst«. Autor koncepta je Rajko Pavlić, a predstava se, namjerno pretencioznoga naziva, bavi idejom što bi trebala biti nova hrvatska umjetnost. U svome radu autor i izvođači, Zrinka Cvitešić, Ines Bojanić, Željka Jelić, Robert Franjo, Sejo Kukuruzović i bednjanski vokalno-instrumentalni sastav Kavaliri, vodili su se činjenicom da se najlakše složiti oko poštapalice »Nema boljeg businessa od show businessa«. Autor glazbe je Mate Matišić, kostime su izradili Martina Ciglenečki i Martina Belaj, a svjetlo prilagodio Miljenko Bengez. </p>
<p>I. S.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Rusija obilježava smrt Dostojevskog </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Rusiji se obilježava dan sjećanja na velikog ruskog pisca Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, koji je umro 9. veljače 1881. godine. U memorijalnom muzeju-stanu Dostojevskog u Sankt Peterburgu, gdje je proveo svoje posljednje dane, održat će se prigodna ceremonija u znak sjećanja. </p>
<p> Dan sjećanja obilježit će se i u drugim gradovima Rusije, među kojima u gradu Staraja Rusa u novgorodskoj regiji, gdje je Dostojevski napisao »Braću Karamazove« i niz drugih djela. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Trostruko vodstvo dovoljno tek za remi</p>
<p>Dok se u hrvatskoj vrsti zaista lijepim riječima mogu pohvaliti Ivan Klasnić, strijelac dva pogotka, te Dario Srna i Ivan Leko, nekima se mogu uputiti i teški prijekori, poput Sablića, Neretljaka i Pletikose, čijim greškama su se događala izjednačenja / Hrvatska nije mogla doći do pobjede zbog paradoksalnih grešaka iskusnih igrača</p>
<p>JERUZALEM</p>
<p> – Hrvatska nogometna reprezentacija odigrala je zanimljivu prijateljsku utakmicu protiv Izraela 3-3 (1-1), vodeći u tri navrata te početničkim greškama propuštajući teško stečeno. Pri velikoj hladnoći, uz neočekivano mali broj gledatelja upravo zbog studeni u Jeruzalemu, taj mali broj ljudi na tribinama, tek oko 4000 nazočio je brojnim preokretima kao i izmjenama dobrih i očajnih izdanja obje momčadi. Dok se u hrvatskoj vrsti zaista lijepim riječima mogu pohvaliti Ivan Klasnić, strijelac dva pogotka, te Dario Srna i Ivan Leko, nekima se mogu uputiti i teški prijekori, poput Sablića, Neretljaka i Pletikose, čijim greškama su se događala izjednačenja. </p>
<p>Počnimo s lijepim. U prvom dijelu Hrvatska je doista igrala dobro, kombinatorno, s niskim loptama po zemlji, gdje je glavnu ulogu imao Leko, učinjen je pritisak koji je i brzo urodio plodom. U 15. minuti Srna je nabacio s desne strane brzu i točnu loptu do Klasnića, koji ju je spremio u mrežu. Samo nekoliko minuta kasnije, tada dobro hrvatsko izdanje, donijelo je još jednu prigodu. Kranjčar je pametnom loptom uposlio Eduarda, koji je sam ispred vratara suviše komplicirao. Jasno, morala je uslijediti kazna. U 38. min. Izraelci su pogodili gredu (Nimni), a onda su 30-ak sekundi kasnije izjednačili. Pranjić nije dobro čuvao svoju stranu, Afek je pobjegao kroz njegovo polje djelovanja, ubacio u sredinu gdje je naletio Balini i lagano loptu poslao u mrežu. </p>
<p>U nastavku su Izraelci stvorili dobru akciju, ali je Hrvatska ipak opet povela. Nakon što je Balil promašio »zicer«, praktički u sljedećem napadu Hrvatska je iznudila najstrožu kaznu u svoju korist. Eduardo je oteo loptu Izraelcima, i u trenutku kada je pokušao prevariti vratara, bio je srušen. Točan izvođač 11-erca u 54. min. bio je Srna. </p>
<p>Negdje oko 60. minute naš izbornik Kranjčar počeo je s brojnim izmjenama, te je naša igra odmah izgubila na ritmu i kvaliteti. Još se u 68. minuti ozlijedio Niko Kovač, dobio je udarac glavom u glavu, i srušio se kao onesviješten na tlo. Srećom, Niko Kovač je brzo došao k sebi, ali naravno nije nastavio igru. U takvim okolnostima, greška do greške Hrvata. Nevjerojatno je u 75. učinio Neretljak, koji je prethodno zamijenio Šimunića. Izraelci su složili brzopoteznu akciju za 2-2, strijelac je bio Benayoun. No, tri minute kasnije iznova je Hrvatska povela, izvrtan Srna ubacio je loptu u prostor za Bjelanovića, koji je u padu pogodio gredu, srećom se lopta odbila do Klasnića, koji ju ubacuje atraktivnim volejom u mrežu.</p>
<p>Ipak, nesigurna hrvatska igra, napose u obrani, morala je još jednom u život vratiti Izraelce. Sablić koji je zamijenio Tomasa, bio je neprepoznatljiv. Griješio je iz minute u minutu, i opet, nije dobro reagirao u akciji za izraelskih 3-3, a nespretnošću su mu asistirali Neretljak i Pletikosa. Taj kolaps naše obrane iskoristio je Golan u 84. minuti. Do kraja su po jednu prigodu imale obje reprezentacije, no dojma smo da kvalitetnija reprezentacija, što je u svakom slučaju Hrvatska, nije mogla doći do pobjede zbog paradoksalnih grešaka iskusnih igrača, za što se mogu smatrati naši stoperi. </p>
<p>• Stadion Teddy</p>
<p>IZRAEL – HRVATSKA 3-3 (1-1)</p>
<p>IZRAEL: Awat 6, Afek 7 (od od 86. Harazi -), Gershon 6, Benado 6, Saba 6 (od 70. Katan -), Keisi 6,5, Tai6, Badier 6 (od 70. Suan -), Nimni 7 (od 81. Golan 6,5), Benayoun 6,5, Balili 6,5 (od 89. Revivo -). </p>
<p>HRVATSKA: Pletikosa 5, Tomas 6 (od 46. Sablić 5), R. Kovač 6, Šimunić 6 (od 55. Neretljak 5), Srna 7,5, N. Kovač 6 (od 63. Vranješ 5,5), Leko 7, Pranjić 6 (od 74. Babić -), Kranjčar 6 (od 68. J. Leko 5,5), Eduardo 6,5 (od 74. Bjelanović -), Klasnić 7,5. </p>
<p>SUDAC: Panukos Kailis (Cipar) 7; GLEDATELJA: 4.000 </p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Klasnić (15.), 1-1 Balili (38.), 1-2 Srnja (54., 11 m), 2-2 Benayoun (75.), 2-3 Klasnić (78), 3-3 Golan (84)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: </p>
<p>CRVENI KARTONI: </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivan KLASNIĆ </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Francuska - Švedska 1-1</p>
<p>SOFIJA</p>
<p> – Suparnici Hrvatske u skupini 8 kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2006. godine u Njemačkoj također su iskoristili srijedu za prijateljske provjere. Bugarska je ugostila Srbiju i Crnu Goru u Sofiji, a nakon 90 minuta mreže su ostale netaknute. Bez pobjednika je završio i sraz Francuza i Šveđana (1-1), a preostali suparnici Hrvatske doživjeli su poraze. Norveška je u gostima bila bolja od Malte sa 3-0, a Wales je pred svojim navijačima nadigrao Mađarsku sa 2-0.</p>
<p>• Rezultati prijateljskih utakmica: Hong Kong – Brazil 1-7, Bugarska – Srbija i Crna Gora 0-0, Azerbajdžan – Moldavija 0-0, Slovačka – Rumunjska 2-2, UAE – Švicarska 1-2, Gruzija – Litva 1-0, Slovenija – Češka 0-3, Austrija – Latvija 1-1, Cipar – Finska 1-2, Malta – Norveška , Južnoafrička republika – Australija 0-0, Kamerun – Senegal 1-0, Egipat – Belgija 4-0, Poljska – Bjelorusija 1-3, Irska – Portugal 1-0, Engleska – Nizozemska 0-0, Njemačka – Argentina 2-2, Francuska – Švedska 1-1, Italija – Rusija 2-0 , Sj. Irska – Kanada 0-1, Wales – Mađarska 2-0; rezultati kvalifikacija za SP, skupina 1: Makedonija – Andora 0-0; skupina 2: Grčka – Danska 2-1, Albanija – Ukrajina 0-2; skupina 7: Španjolska – San Marino 5-0</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Samo nam je Hajduk konkurencija </p>
<p>»Ne sjećam se priprema tijekom kojih se nitko nije ozbiljnije ozlijedio, a ove su upravo takve. Vidi da se tome posvećuje jako puno pažnje«, kazao je Dino Drpić, hvaleći rad kondicijskog trenera Miljenka Raka </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dino Drpić još je jedan iz plejade sportaša pred kojima je težak put povratka na stare staze nakon teške ozljede. U slučaju Dinamova (dosadašnjeg) stopera u pitanju su bili križni ligamenti koljena, zbog kojih je propustio prvi dio sezone. Operacija je uspješno obavljena još u rujnu, oporavak je prošao bez problema i Drpić odnedavno trenira punom snagom, točnije od ciklusa priprema »plavih« u Španjolskoj. </p>
<p>– Trebao sam napraviti pregled prije puta, sve je bilo dogovoreno, ali nije bilo doktora koji me operirao pa sam produžio u Španjolsku. Ne osjećam nikakve posljedice, nema više potrebe za pregledom. U početku priprema sam se štedio, preskakao sam neke vježbe, ali posljednjih 10-ak dana treniram bez zadrške, rekao je Drpić nakon napornog treninga Dinama u srijedu. </p>
<p>Ilija Lončarević bio je na sprovodu Domagoja Kapetanovića, pa su trening vodili pomoćnici Bago, Cvetković i kondicijski trener Rak, koji svakodnevno fizički iscrpljuje dinamovce. Intenzitet rada je ubitačan. </p>
<p>Drpić bi ubuduće lako mogao promijeniti mjesto u momčadi. U nekim mu kombijacijama trener Lončarević namjenjuje mjesto zadnjega veznog. </p>
<p>– Lončarević je i za vrijeme prošlog mandata razmišljao o tome, čak sam i nekoliko puta imao tu ulogu. Dakako da bih volio igrati na tom mjestu, no najbitnije mi je da se nakon ozljede vratim i počnem igrati, manje je važno na kojoj poziciji. Inače, veznjak sam bio do dolaska u Dinamo sa 16 godina. </p>
<p>Upitali smo ga postoji li razlika između dosadašnjih Dinamovih priprema i ovih koje su još u tijeku: </p>
<p>– Ne sjećam se priprema tijekom kojih se nitko nije ozbiljnije ozlijedio, a ove su upravo takve. Bilo je sitnih ozljeda, ali to je zbog umora i napora. Vidi da se tome posvećuje mnogo pažnje. Miljenko Rak je fantastičan čovjek za to i nadam se da ćemo biti više nego dobro pripremljeni. </p>
<p>Ilija Lončarević je naglasio kako će u završnom dijelu priprema inzistirati na agresivnosti, a Drpić to ne smatra problemom. </p>
<p>– Neće to biti problem. Bitno je da ima dva-tri inicijatora koji će povući cijelu momčad. U proteklom smo razdoblju bili malo premekani, na tome ćemo poraditi i izgledati ozbiljnije na proljeće. </p>
<p>U optimistične prognoze nije se želio upuštati, napomenuo je da Dinamo može biti prvi samo uz jedan, najviše dva kiksa u preostalih 14 prvenstvenih utakmica. Unatoč činjenici da Varteks i Rijeka borave u samom vrhu ljestvice, jedinim konkurentom za naslov prvaka Dinamov branič smatra Hajduk. </p>
<p>– Nisam baš pratio tko se pojačao, ali sumnjam da netko može napraviti iznenađenje. Hajduk nam je najozibljniji konkurent za naslov. Ostali neće izdržati. Ne podcjenjujem ih, ali se na kraju svake sezone za naslov borimo Hajduk i mi. </p>
<p>Inače, i Drpić je krajem prošle godine bio u skupini koja je prilikom potpisivanja novih ugovora uzela »time-out«, ali tvrdi da nije bilo nikakvih problema. </p>
<p>– Uzeo sam nekoliko dana da o svemu razmislim, popričam s ocem, majkom i menadžerom. Nije bilo ništa sporno. Zadovoljan sam, da nisam ne bih bio u Maksimiru.</p>
<p>Također, Drpić spada u skupinu dinamovaca koji su na glasu da vrlo aktivno provode slobodno vrijeme, točnije večeri... </p>
<p>– Dok sam bio ozlijeđen izašao sam dva-tri puta da se malo opustim i to je sve. Ne izlazim otkad su počele pripreme, nema šanse da ćete me kasno navečer vidjeti vani, zaključio je Drpić, koji će u lipnju uploviti u bračne vode s kontroverznom pjevačicom Nives Celzijus.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Veleslalom odgođen zbog neprikladne televizijske opreme </p>
<p>Štrajk radnika talijanske državne televizije RAI uvjetovao je da se veleslalom ne održi, budući da FIS nije prihvatio održavanje natjecanja uz ugašene televizijske kamere. RAI iz Milana se pobunio protiv neprikladne opreme s kojoj radi, budući da je ona bila kvalitetna, kako kažu, u pedesetim godinama prošlog stoljeća</p>
<p>BORMIO</p>
<p> – Srijeda je trebala biti jedan od udarnih dana na Svjetskom prvenstvu u alpskom skijanju, što zajednički organiziraju dva gradića u Lombardiji, Bormio i Santa Caterina. U ranu se zoru na startu staze Stelvio pojavilo 156 veleslalomaša, u dnu doline čekalo ih je više stotina navijača, a neki su od njih u Bormio krenuli i pet-šest sati ranije, iz Austrije ili Švicarske. </p>
<p>No, štrajk radnika talijanske državne televizije RAI uvjetovao je da se veleslalom ne održi, budući da FIS nije prihvatio održavanje natjecanja uz ugašene televizijske kamere. Naime, ženska natjecanja u Santa Caterini obavlja RAI iz Rima, a u Bormiju stacioniran RAI iz Milana, koji se i pobunio protiv neprikladne opreme s kojoj rade, budući da je ona bila kvalitetna, kako kažu, u pedesetim godinama prošlog stoljeća. </p>
<p>Radnici RAI-a najavili su ovu mogućnost još prije mjesec dana, a situacija je kulminirala dan uoči veleslaloma, kad su i definitivno razglasili da neće okretati »klik« na kameri uoči veleslaloma. FIS se po tko zna koji put ponio apsolutno ignorantski pa se oglušio na takve najave i nadao se kako će noć nešto promijeniti. Međutim, već je oko osam sati bilo izvjesno da televizijski kolege iz Milana neće prenositi utrku, a FIS je na uštrb financijske zarade odlučio odgoditi utrku. Već je istog jutra odlučeno kako će se utrka održati u istom terminu dan kasnije, u četvrtak, a utrku će pokrivati kolege s RAI-ja iz Rima. </p>
<p>– Prijenos muškog superveleslaloma iz Bormija bio je najgore obavljeni sportski prijenos otkad sam usko vezan uz sport, govorio je televizijski komentator BBC-a, aludirajući na lošu kvalitetu kamera koje su smještene uzduž staze Stelvio. </p>
<p> Prva je pogreška učinjena kad je Bormiju i Santa Caterini dodijeljena organizacija ovog natjecanja, jer ovi gradovi ničim nisu pokazali kvalitetan stupanj organizacije. Više od polovice objekata nije završeno, pa su vlastitoj snalažljivosti prepušteni svi gosti Bormija i Santa Caterine. Apsolutna je glupost učinjena i s cijenom ulaznica od stotinjak eura za gledanje, primjerice, 156 sudionika veleslaloma ili bilo koje druge utrke. I sve je na kraju kulminiralo odgodom utrke dva sata prije početka, što je apsolutna rijetkost u povijesti Svjetskih prvenstava bilo koje sporta. </p>
<p>No, uz malo se dulje razmišljanje možda otkrije kako bi najpravednija odluka bila da se veleslalom uopće i ne održi. Glomaznost i stupidnost natjecanja je neviđena, jer kakvog smisla ima gledati 156 veleslalomaša, u kojem prednjače oni poput Armenaca kojima drugi vezuju pancerice, Pakistanca koji će se odgurnuti od starta s pitanjem kako ostati živ, 50-godišnjega njemačkog plemića Van Hohen Lochea koji nastupa za Meksiko ili sudionika iz Gvatemale, koji je i predsjednik i tajnik saveza i jedini skijaš. Neki će od njih možda još skijati kad ova predstava za dvadesetak FIS-ovih bogataša završi...</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Hvala Bogu da sam ponovno na stazi </p>
<p>»Jedva su me zadržali u krevetu na dan veleslalomske utrke. Još prilično kašljem, ali se osjećam sasvim dobro. Dobro sam skijala i ako se temperatura ne bude vraćala bit će sve u redu na dan slalomske utrke«, rekla je naša najbolja skijašica </p>
<p>SANTA CATERINA</p>
<p> – Virus kojim se Janica Kostelić zarazila još za trajanja Svjetskoga kupa u Cortini d'Ampezzo očito kopni i krvna slika najbolje svjetske skijašice trenutačna otkriva kako će Janica gotovo sigurno nastupiti u petak, na noćnoj slalomskoj utrci Svjetskog prvenstva. Naime, u srijedu je Janica nakon dva dana »bolovanja« ponovno posjetila skijašku stazu i potrošila dva sata na trening, odradivši tri »runde« slaloma. </p>
<p>– Hvala Bogu da sam ponovno na stazi. Jedva su me zadržali u krevetu na dan veleslalomske utrke, šalila se Janica i dodala: </p>
<p>– Još prilično kašljem, ali se vrlo dobro osjećam. Dobro sam skijala i ako se temperatura ne bude vraćala bit će sve u redu na dan slalomske utrke. </p>
<p>Inače, Janičino se stanje tijekom utorka znatno popravilo nakon veće količine antibiotika koje pije posljednjih dana. Navodno je, napokon, prvu večer prospavala bez problema. </p>
<p>– Janici se temperatura spustila, iako još moramo biti pažljivi. Pije antibiotike, ne umara se previše i vjerojatno će idućih dana biti još bolje. Najveći je problem trenutačno konstantni kašalj, rekla je doktorica Nataša Desnica-Bakrač. </p>
<p>Ovu je talijansku regiju uistinu napao virozni val, jer polovica sudionika Svjetskog prvenstva ima groznicu, povišenu temperaturu, želučane probleme... No, dio hrvatske reprezentacije zarazio se još tijekom Svjetskoga kupa u Cortini prije dvadesetak dana pa čudi što nisu ozdravili do Svjetskog prvenstva ili što prevencijom nije spriječen novi udar. </p>
<p>Uz Janicu, u srijedu je slalom trenirala i Ana Jelušić, dok su Nika Fleiss i Matea Ferk bile na poštedi. Nije riječ o virozi, jer se prema izjavama iz reprezentacije dosad bolesna Ferk u srijedu osjećala bolje.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Jaki pojedinci i prosječne momčadi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Statistički podaci regionalne košarkaške lige govore u prilog hrvatskih klubova. Samo pogled na redoslijed gdje se oni nalaze u Goodyear ligi nije baš tako ružičast, a »final eight« je sve bliži... </p>
<p>Skupina osam najboljih klubova Goodyear lige kako stvari danas stoje, bit će s hrvatske strane zastupljena s dva predstavnika. Cibona i Zadar nominalno i naši najjači klubovi više-manje bez straha iščekuju završetak natjecanja. Ostatak hrvatske petorke Beograd može vidjeti tek na preostalim gostovanjima. </p>
<p>Cibona je prema valorizaciji najbolja momčad lige (89.95), druga po broju postignutih koševa (85.4), skokova (29.19), i postotku ubačenih trica (42.54), dok Zadar peto mjesto prema valorizaciji (85.29) i peto prema efikasnosti (83.67), ali su i momčad koja uhvati najviše lopti po dvoboju (29.86).</p>
<p>Vodeći slabije hrvatske trojke, Zagreb, može se pohvaliti trećim mjestom po preciznosti za tricu (39.7 posto), ali i druga su momčad što se »prodaje« lopti za vrijeme utakmice tiče (14.38). Šibenke nema niti u jednoj kategoriji unutar pet najboljih u ligi, a Splićani vode u kategoriji napadačkih skokova (9.67) i peta su blokerska momčad lige (2.62). </p>
<p>Pojedinačno, najboljeg igrača lige u vlasništvu ima KK Zagreb. Marko Tomas prednjači valorizacijom (22.57) i brojem koševa u ligi (20.86) i igrač je kojeg protivnici najčešće zaustavljaju prekršajem (7.71 puta po utakmici). Najprecizniji tricaš lige nosi dres Cibone VIP, a zove se Vladimir Krstić. Cibonin razigravač za tri poena gađa sjajnih 61 posto, dok prema broju skokova ligu predvodi igrač Zadra Todor Gečevski sa 7.3 uhvaćene lopte po dvoboju. Najbolji je skakač pod suparničkim obručima Zadrov igrač Marko Banić (3.14), dok svoj reket najbolje u ligi, odmah nakon Topića iz Hemofarma, kontrolira Zagrebov Joško Garma (5.19). Zaključno, hrvatski košarkaši devet kola uoči završnog dijela natjecanja pojedinačno »haraju« Goodyear ligom, no njihov učinak ne jamči uspjeh kluba čije boje brane. </p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Prve minute za Juricu Žužu </p>
<p>Trener Cibone odlučio je ostaviti u Zagrebu umorne i potrošene Marka Popovića i Andreja Štimca, no u momčad se vraća Gerald Fitch </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Gostovanje kod poljskog Prokoma za Cibonu je poprimio osobine izleta. Uoči posljednjega kola prvoga kruga Eurolige sve je poznato u skupini A. Climamio, Efes Pilsen, Cibona, Real Madrid i Prokom plasirali su se u Top 16, utakmice u četvrtak samo će odlučiti hoće li na vrhu bit Bolonjezi ili Turci. Zato je trener Dražen Anzulović odlučio u Zagrebu ostaviti umorne i potrošene Marka Popovića i Andreja Štimca, a u momčadi neće biti niti Branimira Longina. </p>
<p>– Bolje da se oporave u Zagrebu i dočekaju nas na putu za Široki, pojasnio je Anzulović. </p>
<p>Cibonina karavana Poljske nastavlja put preko Frankfurta i Splita do Širokog Brijega, gdje je u nedjelju očekuje utakmica regionalne lige. Anzulović će u Sopotu moći računati na oporavljenog Geralda Fitcha, a prve će minute u Ciboninu dresu dobiti Jurica Žuža, zasad jedini igrač koji je došao u klub nakon Žižićeva prelaska u Cibonu.</p>
<p> Trener momčadi iz Savske računa na još jednog aduta, koji je u prvoj utakmici imao vrlo malu sporednu ulogu, za šest je minuta ubacio dva poena. Riječ je naravno o Josipu Sesaru, koji je u posljednje vrijeme povezao tri dobre utakmice, vratio samopouzdanje i trenerovo povjerenje. </p>
<p>– Sesar je protiv Šibenke odigrao najbolju utakmicu u sezoni, nadam se da će na toj razini igrati i u Poljskoj. </p>
<p>Anzulović će računati i na »Poljake« Krstića i Vrankovića, koji su godinama igrali u toj zemlji. Štoviše, Vranković je tri sezone proveo baš u Sopotu. </p>
<p>Prva utakmica protiv Prokoma u Zagrebu Ciboni budi ugodna sjećanja. To je, naime, bila najuvjerljivija pobjeda (88-57) Anzulovićeve momčadi u dosadašnjem tijeku Eurolige. Poljaci su otad ponešto izmijenili momčad. Zbog dopinga je kažnjen centar Prokoma Filip Dylewicz pa su na tu poziciju došli 220 centimetara Aleksandar Radojević i veteran Mariusz Bacik. </p>
<p>– U Poljskoj nam sigurno neće biti lako, Prokom je vodio protiv Climamija do posljednjih minuta. Imamo obvezu dobre igre u Sopotu, a deveta pobjeda u 14 utakmica bila bi vrhunski rezultat za nas, kazao je Dražen Anzulović uoči gostovanja kod momčadi koja prosječno ubacuje najmanje poena u Eurolige (69.1) i najlošije šutira trice (28.8). </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Španjolci šokirani novim terorističkim napadom u Madridu</p>
<p>Atomobil-bomba eksplodirao u srijedu ujutro nedaleko od konferencijskog centra u koji su nekoliko sati kasnije trebali doći kraljevski par i njihov gost meksički predsjednik / »Bombe vode samo u zatvor«, poručio teroristima iz Varšave španjolski premijer José Luis Rodríguez Zapatero </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ponovo eksplozija u Madridu, ovaj put bez mrtvih, ali jednako traumatična kao ona prošlogodišnja koja je uzdrmala Španjolsku, ali i užasnula cijelu Europu. Za razliku od one u ožujku 2004., kad je u terorističkom napadu Al Qaide u vlakovima smrti poginula 191 osoba, a više od 700 ih je ranjeno, u eksploziji autobombe u srijedu, koja nosi potpis baskijske separatističke skupine ETA-e, nije bilo mrtvih, ali je ranjeno pedesetak ljudi. </p>
<p>Snažna eksplozija odjeknula je oko pola deset ujutro, nedaleko od konferencijskog centra, u koji su za nekoliko sati trebali stići kralj Juan Carlos i kraljica Sofia te njihov gost meksički predsjednik Vicente Fox, kako bi bili nazočni otvaranju poznate izložbe umjetnosti ARCO, na kojoj je ove godine Meksiko poseban gost.</p>
<p>Svjedoci govore o eksploziji jednog »renaulta 19« parkiranog u blizini kipa grofa od Barcelone, koji je potpuno uništen. Stručnjaci za eksploziv pak procjenjuju da je u vozilu bilo između 20 i 30 kilograma eksploziva. </p>
<p>Samo pola sata prije eksplozije, baskijski list Gara primio je anonimnu dojavu o bombi postavljenoj na mjestu gdje je otprilike i eksplodirala. Dok se gradom dizao visoki stup crnog dima, izazivajući strah među stanovnicima Madrida, policijska i vatrogasna vozila okružila su mjesto eksplozije, a vozila hitne pomoći odvozila su ranjene, uglavnom ozlijeđene od razbijenih prozorskih stakala koji su letjeli zrakom. </p>
<p>Dok se čiste ostaci automobila uništenih u eksploziji te krhotine otpale s obližnjih zgrada, u prvim se komentarima nagađa o motivima najnovijeg napada ETA-e. Je li to odgovor na prošlotjedno odbijanje »Plana Ibarretxe« u španjolskom parlamentu, kojim bi ta nemirna sjeverna pokrajina dobila još veću autonomiju?</p>
<p>Ili pak, kako neki drže, odmazda za uhićenja više od deset pripadnika ETA-e osumnjičenih za regrutaciju novih članova? Kako javljaju agencije, i u srijedu ujutro u Baskiji je izvedena »važna operacija protiv terorističke skupine«.</p>
<p>Ministar unutarnjih poslova José Antonio Alonso na konferenciji za novinare ističe da se »vlada neće ni za milimetar« povući pred ETA-om, »oslabljenom terorističkom skupinom koja nema političku budućnost, ali još raspolaže snagom za oružane akcije«.</p>
<p>Kako je predsjednik baskijske vlade Juan José Ibarretxe prošloga tjedna, nakon neuspjelog predstavljanja svog plana pred zastupnicima, raspisao prijevremene izbore za Baskiju u travnju, neki posprdno komentiraju kako je Ibarretxe odabrao Madrid za početak kampanje. »Umjesto predizbornih plakata, poslao nam je bombu«, citiraju španjolski mediji neke od izjava ogorčenih građana. </p>
<p>Mnogi optužuju i socijalističku vladu da je previše popustljiva prema baskijskim separatističkim zahtjevima i tako daje krila militantnim separatistima. No, premijer José Luis Rodríguez Zapatero poručuje sa službenog puta u Varšavi: »Želio bih reći teroristima ETA-e i svima koji ih podržavaju da za njih nema mjesta u politici ili civilnom društvu – bombe vode samo u zatvor«.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Pokušava li SDA u zakonodavstvo BiH uvesti šerijatsko pravo?</p>
<p>Zastupnik u federalnom parlamentu BiH predložio uvođenje poligamije</p>
<p>Po tom bi prijedlogu osoba mogla sklopiti više brakova samo s osobama suprotnog spola, a predlagatelj tvrdi da bi se time utjecalo i na sprječavanje drugih negativnih pojava poput preljuba kojega, smatra on, također treba zakonom zabraniti</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – Mirsad Hasančić, zastupnik Stranke demokratske akcije u Parlamentu Federacije BiH predložio je amandman na tekst prijedloga Obiteljskog zakona u ovom većem bosanskohercegovačkom entitetu, kojim bi se poligamija praktički legalizirala. Prema tom bi amandmanu osoba mogla imati dva ili više građanskih brakova u isto vrijeme, bez obveze da raskida jedan brak da bi stupila u drugi.</p>
<p>»Ovime bi se ozakonili slučajevi koji se već događaju na ovim prostorima. Riječ je o slučajevima u kojima jedna osoba ima više supruga, ali, prema važećem zakonodavstvu, samo jedna od njih može biti službeno vjenčana«, tvrdi Hasančić iz SDA.</p>
<p>Po njegovim riječima, višeženstvo bi bilo moguće u slučajevima kad osoba izrazi spremnost, volju i htijenje da njezin bračni partner sklopi brak s još jednom osobom i to javno izjavi pred matičarom. </p>
<p>»To je poštivanje demokratskih načela, odnosno želje i htijenja nesavjesnijeg dijela supružnika koji to razumije. Ova će odrednica ostaviti mogućnost za one kojima to nije neprirodno, a u iznimnim situacijama kao što su kataklizme i ratovi, u situacijama kad je u društvu mnogo više žena nego muškaraca, da se uspostavi jedna normalna i legalna ravnoteža«, misli Hasančić.</p>
<p>Zanimljivo je da je on i predsjedatelj Povjerenstva za zaštitu osnovnih ljudskih prava u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH. Po njegovom prijedlogu jedna bi osoba mogla sklopiti više brakova samo s osobama suprotnoga spola, a Hasančić tvrdi da bi se na taj način utjecalo i na sprječavanje drugih negativnih pojava kakav je preljub, kojega bi također, misli ovaj zastupnik, valjalo staviti izvan zakona.</p>
<p>U nekim od komentara ističe se da je zapravo riječ o pokušaju uvođenja šerijatskoga prava u zakonodavstvo BiH. Podsjetimo i na svojedobnu inicijativu HDZ-ova zastupnika Mile Lasića, koji je predložio da se sankcionira preljub, a počinitelji kazne zatvorom. Prijedlog je odbijen ne baš tako uvjerljivom većinom glasova, a Bosni i Hercegovini pribavio je velik, doduše negativan publicitet čak i u svjetskim medijima.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Karadžića u Srbiji skriva crkva, a Mladića vojska?</p>
<p>Nadležni u Srbiji i BiH međusobno se optužuju za skrivanje dvojice haaških optuženika za ratne zločine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Direktor Uprave policije MUP-a federacije BiH Zlatko Miletić izjavio je u srijedu da se Radovan Karadžić i Ratko Mladić od ljeta 2004. nalaze u Srbiji. </p>
<p>Miletić je rekao da su ovi haaški optuženici pod izravnom zaštitom pojedinaca iz vlasti Srbije i da se Ratko Mladić krije u vojnim, a Radovan Karadžić u vjerskim objektima, prenijela je agencija Srna. Miletić je ustvrdio i da MUP Federacije Bosne i Hercegovine raspolaže točnim podacima gdje je Mladić boravio dok je bio na području Republike Srpske. »Optuženi nastavljaju prelaziti granicu BiH na području RS-a i pouzdano se zna koja su to mjesta. To su granični prijelazi bez stalnog policijskog nadzora«, rekao je ovaj policijski dužnosnik.</p>
<p>Ovaj je podatak do javnosti stigao nakon što je predsjednik Demokršćanske stranke Srbije i bivši ministar pravosuđa Vladan Batić za banjalučke Nezavisne novine potvrdio da je vojska SCG-a čuvala Ratka Mladića, ali da mu nije poznato čuva li ga i danas. »Gardijska brigada bila je uporište i posljednji bastion režima i sljedbenika Slobodana Miloševića. Pripadnici Gardijske brigade su, kao talibani, ostali vjerni Slobodanu Miloševiću«, kazao je Batić. </p>
<p>Bivši se pak ministar u Đinđićevoj vladi referirao na tvrdnju nekadašnjeg šefa Ureda za informiranje u vladi premijera Srbije Zorana Đinđića Vladimira Popovića Bebe koji je u intervjuu za TV B92 nagovijestio da je Mladić u vojarni u Topčideru, a da je osobni Mladićev tjelohranitelj posljednjih desetak godina potpukovnik Branislav Puhač ujedno i šef sigurnosti Gardijske brigade Vojske Srbije i Crne Gore. Popović je rekao da su sve o skrivanju znali načelnik generalštaba i haaški optuženik Nebojša Pavković kao i aktualni srbijanski premijer, a tada predsjednik SRJ Vojislav Koštunica. </p>
<p>Srbijanski tabloidi tisak prepuni su komentara na Popovićevo svjedočenje koje objedinjava teza da je inspirator Đinđićevog ubojstva »organizacija koju čine Vojna služba sigurnosti, SPC, SANU, Miloševićevi tajkuni, ratni zločinci i ratni profiteri«. Neki vojni dužnosnici demantirali su podatak da je zapovjednik Gardijske brigade ujedno i Mladićev tjelesni čuvar.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Obnovljena istraga o ubojstvu Joze Leutara</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Glavni sarajevski županijski tužitelj Branko Šljivar potvrdio je da je Tužiteljstvo osnovalo novi istražni tim koji će se baviti do danas nerasvijetljenim ubojstvom bivšeg federalnog doministra unutarnjih poslova i visokog dužnosnika HDZ-a BiH Joze Leutara. Kako piše sarajevski Dnevni avaz, tužiteljstvu su sada dostupne nove informacije o ovom slučaju, no više detalja nije priopćeno. Informaciju je potvrdio i direktor Uprave policije MUP-a Federacije BiH Zlatko Miletić.</p>
<p>Jozo Leutar ubijen je u atentatu u sarajevskom naselju Ciglane prije gotovo šest godina. Šestaestog ožujka 1999. godine aktivirana je eksplozivna naprava podmetnuta u Leutarov službeni »golf«, a u tom trenutku se u automobilu osim hrvatskog političara nalazio i njegov vozač Željko Ćosić. Nakon višednevne borbe za život, Leutar je podlegao povredama.</p>
<p>Na temelju, kako se kasnije pokazalo, lažnih informacija tzv. zaštićenog svjedoka Merima Galijatovića u Sarajevu je čak vođen sudski postupak protiv tobožnje zavjereničke skupine šestorice Hrvata, predvođenih Ivanom Andabakom i vozačem Ćosićem. Suđenje je završilo oslobađajućom presudom, no budući da je riječ o ubojstvu, obveza Tužiteljstva MUP-a bila je nastaviti istragu o ovom zločinu</p>
<p>Početkom studenoga prošle godine, hrvatski član državnoga Predsjedništva Dragan Čović kazao je da će hrvatski predstavnici u vlasti BiH zatražiti obnovu istrage o atentatu na Leutara, te da neće dopustiti »bilo kakva zataškavanja u tom procesu«. On je podsjetio da taj zločin nije rasvijetljen niti su kažnjeni njegovi počinitelji. </p>
<p>Rekao je kako je u međuvremenu vođen politički konstruirani sudski proces protiv šestorice Hrvata, navodnih atentatora, koji je završio oslobađajućom presudom. »Premda je tijekom tog procesa bilo i slučajeva lažnog prijavljivanja, lažnog svjedočenja, te zloporabe ovlasti, krivici ni za ovo nisu odgovarali«, upozorio je. </p>
<p>Kad je riječ o novim informacijama kojima navodno raspolaže Tužiteljstvo, vjerojatno se radi o indicijama da iza atentata stoji tzv. Igmanska skupina islamskih terorista, u kojoj su bili Munir Hanouf, Mohammad Abu Gazali i Baas Murat. Navodno su ti dragovoljci iz islamskih zemalja koji su se u ratu borili na strani Armije BiH imali podršku nekih struktura tadašnje bošnjačke tajne službe AID.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>London vraća albansku djecu azilante </p>
<p>Britanska vlada objavila je petogodišnju strategiju na području imigracije i davanja azila / Najavljuje se oštrija kontrola useljavanja, pri čemu bi se u Britaniji mogle stalno nastaniti samo kvalificirane osobe koje govore engleski</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanska vlada sprema se deportirati u domovinu albansku djecu azilante koji su na Otok stigli bez roditeljske pratnje, objavljeno je u srijedu. </p>
<p>Riječ je o probnoj shemi koja bi se trebala početi primjenjivati već za nekoliko tjedana. Kasnije bi ista shema mogla obuhvatiti i djecu iz drugih zemalja. Riječ je o zadnjoj od čitavog niza mjera kojima se britanske vlasti na pokušavaju boriti protiv doseljeničkog i azilantskog vala. </p>
<p>Prema nepotvrđenim izvorima, deseci albanskih tinejdžera bit će vraćeni svojim roditeljima ako im se može ući u trag, ili prepušteno brizi albanskih vlasti. U Albaniju bi trebala biti vraćena djeca koja su u Britaniju stigla sama, a u službenoj proceduri nisu uspjela dobiti azil. </p>
<p>Organizacije za zaštitu djece tvrde, međutim, da malodobnim azilantima nije zajamčena nikakva sigurnost po povratku kući. Organizacija »Save the Children« ističe brojne primjere trgovine djecom u Albaniji i navodi da se takve maloljetnike tjera na prostituciju i kriminal. No, britansko ministarstvo unutarnjih poslova tvrdi kako je u najboljem interesu djece da se vrate u zajednicu iz koje potječu. Ministarstvo također navodi da će u Albaniju biti vraćena samo ona djeca za koju postoji razrađeni plan reintegracije.</p>
<p>Kod britanskih birača raste strah od prekomjernog doseljavanja, naročito od azilanata koji žive od socijalne pomoći i teret su za državnu blagajnu. Političke stranke moraju povesti računa o tim strahovima, premda gospodarske analize pokazuju da Britanija zapravo ne može bez strane radne snage. Laburisti koji su na vlasti objavili su ovih dana da planiraju stroži režim prema azilantima. Također su najavili uvođenje sustava bodova pri izdavanju viza osobama koje žele raditi u Britaniji. </p>
<p>Britanska vlada objavila je petogodišnju strategiju na području imigracije i davanja azila. Najavljuje se oštrija kontrola u useljavanja, pri čemu bi se u Britaniji mogle stalno nastaniti samo kvalificirane osobe koje govore engleski. Ministar unutarnjih poslova Charles Clarke također je rekao da će vlasti uzimati otiske prstiju svim strancima koji se budu prijavljivali za britanske vize. Tom se mjerom, rekao je ministar, želi spriječiti te ljude da ostanu u Britaniji i nakon što im viza istekne. </p>
<p>Clarke smatra da Britaniji trebaju doseljenici, koji »daju vitalni doprinos britanskom gospodarstvu«. </p>
<p>Vlada u Londonu želi kvalificirane strance. U to ime, najavljeno je uvođenje sustava bodova kakav već postoji u Australiji i Kanadi. Najviše bodova dobivat će stranci deficitarnih struka kao što su liječnici ili inženjeri. Ukinut će se pravo stalnog boravka, kakvo su strani građani do sada gotovo automatski dobivali nakon četiri godine provedene u Britaniji. </p>
<p>Molbu za stalni boravak ubuduće bi mogle podnositi samo kvalificirane osobe koje se mogu same uzdržavati, koje su u Britaniji provele najmanje pet godina i koje se mogu usmeno i pismeno izražavati na engleskom jeziku. Azilanti će dobivati tek privremenu dozvolu boravka, do trenutka kada ne postane sigurno da se vrate u svoju domovinu. To je bitno nova mjera, jer sadašnji sustav omogućava neograničeni ostanak u Britaniji čak i nakon što se sasvim smiri stanje u zemlji iz koje potječe azilant. </p>
<p>Nedavno je i britanska konzervativna oporba donijela svoj prijedlog novih mjera o ograničavanju doseljavanja, uz još drastičniju kontrolu ulaska azilanata. I u mnogim drugim europskim zemljama imigracija se doživljava kao problem, pa se EU nada da će do 2010. usuglasiti zajedničku politiku o tome. Opći je cilj smanjiti ilegalno doseljavanje, a povećati legalni dolazak kvalificiranih radnika i stručnjaka.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Premijer Rasmussen dobio drugi mandat</p>
<p>Anders Fogh Rasmussen dobio je izbore zahvaljujući strogoj politici prema azilantima i smanjenju visokih poreza </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Danski premijer desnog centra Anders Fogh Rasmussen dobio je u utorak na izborima drugi mandat zahvaljujući strogoj politici prema azilantima i smanjenju visokih poreza, javljaju agencije.</p>
<p>Prema službenim rezultatima objavljenima u srijedu, Liberalna stranka danskog premijera Andersa Fogha Rasmussena pobijedila je na parlamentarnim izborima u Danskoj. U koaliciji s konzervativnom i narodnom strankom, dobila je 95 od 179 mjesta u parlamentu (Folketingu). Ipak, liberali su imali lošiji rezultat nego na izborima 2001. i izgubili četiri od 56 mandata koje su imali. Socijaldemokrati, glavna oporbena skupina koju vodi Mogens Lykketoft, zabilježila je težak poraz i osvojila samo 47 mjesta u parlamentu. PPD je nakon izbora ojačan i ostaje treća politička snaga u zemlji s 13,2 posto glasova i 24 mandata (dva više u odnosu na prošli saziv). Na izbore se odazvalo 84,4 posto glasača. </p>
<p>Rasmussen (52) je time postao prvi liberalni premijer u Danskoj koji je dobio drugi mandat. Prijevremene izbore sazvao je prije tri tjedna da bi iskoristio, kako je sam rekao, »bajkovitu« gospodarsku i socijalnu sliku u zemlji. Slavlje u stožeru njegove Liberalne stranke pomutio je ipak gubitak nekoliko mjesta u parlamentu u odnosu na izbore 2001. kada je Rasmussen došao na vlast. Predsjednik danske socijaldemokratske stranke Mogens Lykketoft, vođa oporbe, priznao je u utorak navečer izborni poraz. »Čestitam premijeru na njegovoj pobjedi«, rekao je, preuzimajući svu odgovornost za vlastiti poraz. »Ovo je vrlo nepravedan rezultat i vrlo mi je teško što vidim da će liberalno-konzervativna koalicija biti još četiri godine na vlasti uz potporu Danske narodne stranke« (PPD, kranja desnica), rekao šef danske oporbe. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Karolos Papoulias novi predsjednik Grčke</p>
<p>ATENA</p>
<p> - Bivši socijalistički ministar vanjskih poslova Karolos Papoulias (75) izabran je u utorak u grčkom parlamentu na dužnost predsjednika Republike Grčke za koju je bio jedini kandidat i na kojoj je zamijenio konzervativca Kostisa Stefanopoulosa.</p>
<p> Izabran je u prvom krugu velikom većinom sa 279 od 296 glasova zastupnika, pridobivši glasove konzervativne stranke Nova demokracija (ND, na vlasti) i socijalističke stranke (PASOK, oporba).</p>
<p> Druge dvije stranke zastupljene u parlamentu, KKE (Grčka komunistička stranka) i Syn (ljevica) nisu imale kandidata i suzdržale su se od glasanja. Četvorica su zastupnika bila odsutna. Karolos Papoulias koji je rođen u Ioanini u Epiru (na sjeverozapadu zemlje) dugogodišnji je čelnik PASOK-a i vrlo je blizak bivšem premijeru Andreasu Papandreouu koji je umro 1996. Papoulias je u dva navrata bio ministar vanjskih poslova u vladi Papandreoua (1985-1989. i 1993-1996.). Zastupnik je bio od 1977. do 2000. godine (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Tako nam je OMV priuštio razgibavanje na sibirskoj temperaturi</p>
<p>Dana 7. siječnja 2005. natočio sam pun spremnik goriva eurodizel na benzinskoj postaji OMV-a u Branimirovoj ulici u Zagrebu. Temperature su ovih dana u gradu poprilično niske, osobito u jutarnjim satima – od minus 12 do minus 17 stupnjeva. Automobil marke »citroen C-3« s HDI-dizelskim motorom usred vožnje se ugasio i upalila se signalna lampica s oznakom motora.</p>
<p>Nazvao sam »Automehaniku«, ovlašteni Citroenov servis, te ih upitao, s obzirom na signalnu lampicu, o čemu je riječ. Odgovor je bio da sam barem trideseti toga jutra (zvao sam oko osam i trideset) koji se javlja s istim problemom smrzavanja goriva.</p>
<p> Zvao sam i OMV-ovu crpku u Branimirovoj i saznao da je zadnja pošiljka goriva, koja je dospjela i u moj automobil, deklarirana do minus 21 stupanj, ali očito da nešto nije uredu ili s deklaracijom i dobavljačima ili sa spremnicima.</p>
<p>S obzirom na ovakove vremenske prilike, nikako opskrbljivači gorivom ne bi smjeli ići na tako sitne kalkulacije, jer je eurodizel u Europi, na koju se svi vole pozivati, delkariran standardno do minus 35.</p>
<p>Tako je OMV meni i supruzi priuštio neplanirano razgibavanje u ranim sibirskim, jutarnjim satima, probleme s guranjem i parkiranjem, probleme s dolaskom na posao, što nas, s neizvjesnim završetkom, čeka, na našu veliku žalost, još najmanje jedanput.</p>
<p>MIJO MIŠETIĆ, graf. ing. Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Presude donose u kafićima i birtijama, dok se u sudnicama samo glumata</p>
<p>Profesor Josip Kregar, poznatiji kao specijalist za korupciju, trebao bi se educirati i u ljudskim pravima, da mu se ne dogodi da javno proziva i napada odvjetnike i suce zbog ispijanja kava uz međusobno druženje. Nepovredivo je ljudsko pravo svakog građanina, pa i odvjetnika i sudaca, da ispijaju kave gdje hoće i s kim hoće.</p>
<p>Međutim, problem je u tome što se mnoga sudska rješenja i presude donose u kafićima i birtijama, dok se u sudnicama samo glumata. Neprihvatljivo je da se u birtijama i na drugim mjestima donose presude umjesto u – sudnicama. Takva praksa nalaže neodložnu aktivnost Državnoga sudbenoga vijeća.</p>
<p>Nije nikakav skandal što u Sjedinjenim Državama osobe kojima se dodjeljuju osjetljive dužnosti moraju proći psihijatrijski »filter« koji dokazuje njihovo duševno zdravlje. Takav »filter« bi sigurno riješio mnoge predmete iz nadležnosti našega Državnoga sudbenoga vijeća. Obični građani imaju pravo da to ne dokazuju, ali oni koji su na osjetljivim položajima – nemaju na to pravo. </p>
<p>BRANKO ŠERIĆ tajnik Hrvatskoga društva za zaštitu i promicanje ljudskih prava, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Eruditni intelektualac koji se legitimirao (i) kao neznalački lovac na riječi</p>
<p>Kao prevoditeljica knjige »Errata. Propitani život Georgea Steinera« u čijem su prijevodu uočeni neki neoprostivi zalomi (»Zar je u hrvatskome šoa – Shoah?«, Vjesnik, Pisma, 31. siječnja), iskazujem: </p>
<p> Urednik prozvanoga prijevoda bio je Albert Goldstein, na glasu kao eruditni i liberalno orijentirani intelektualac. Istodobno i nakladnik (Izdanja Antibarbarus, Zagreb), odnosno naručilac prijevodnoga autorskog djela, u ugovoru je ponudio, i potpisao, rijetko viđenu klauzulu: »Izmjene, dopune ili kraćenja teksta mogu se obavljati samo uz pisanu suglasnost Autora – nositelja autorskog prava (tj. mene, op. G.G.).« Utoliko sam, s obzirom na profil i citiranu ugovornu gestu naručioca, poslu prišla – i obavila ga – s maksimalnim povjerenjem. </p>
<p>Povjerenje se, međutim, poprilično poljuljalo nakon što mi je Albert Goldstein u desetom tjednu nakon predaje rukopisa uskratio jedan dan za pregled rukopisa, a svoje primjedbe iznio a) u dvosatnoj izravnoj komunikaciji, b) u trosatnoj telefonadi po principu »oboje gledamo u kompjutor«. Veći dio tih pet sati točnije bi opisala riječ raspra: zaludu mi bje pozivati se na Juliju Koš (navedenu i u zahvalama – »Bilješka prevoditeljice«) kao konzultanticu za hebrejsku transliteraciju, slijedom koje šoa ni pod razno ne ide ni u kojoj drugoj grafiji, no možebit s velikim početnim slovom. </p>
<p>Jednako zaludan bje cvil »pitaj sina ako mi ne vjeruješ« u vezi sa žargonizmom ljiga koji znači, kao što kolegica u svojem pismu točno navodi, »sentimantalna vokalna i instrumentalna skladba« (to sam znala, te barem tu ne pada ljaga ni na jednu od trideset osoba raznih struka koje u zahvalama navodim kao konzultante). </p>
<p> Bez usporedbe rukopisa i izvornika možda se neće uočiti niz drugih zahvata kojima je Goldstein – od milja »Albert für alles« (prema onoj: »djevojka za sve«, jer glumio je i tehničkog urednika) – moj prijevod i moj pogovor, nazvan »Dossier«, preveo u svoju interpretaciju, pritom filološki neutemeljenu, budući da on engleski poznaje rudimentarno.</p>
<p> Na primjer: s naslova fizičke vlasti nad rukopisom, aliteracija kojom se ponosim jer uvelike slijedi izvornik (bljak blago za trash treasure) ukinuta je s obrazloženjem da tako govori njegova unučica, pa je blago postalo jeftino. Jaka intervencija i jáko obrazloženje... Nad nekim sam pak preinakama štucnula čitajući što je sve otisnuto pod mojim imenom. Čak je u »Bilješci prevoditeljice« izbačena rečenica koja ilustrira zašto se njezinih bilježaka uz tekst namnožilo oko 180. Itd.</p>
<p>Moram iskazati da baš nijedna tvrdnja ili stajalište nisu samoproglašenoj Posljednjoj Instanci zazvučali nejasno, odnosno prijevodno problematično, pa se jedan eruditni i liberalno orijentirani intelektualac metodološki legitimirao (i) kao neznalački lovac na riječi. </p>
<p>Preliminarna statistika: na stranicâ kom. 221 ove knjige zasad sam našla pedesetak preinaka koje izravno krivotvore prijevod te kljaštre i bilješke i »Dossier«, kao i – što nije manje važno – Steinerov izvornik, pa nije čudo što neka od tih mjesta potiču reakcije. Molim da odsad one budu adresirane na Počinitelja. </p>
<p>GIGA GRAČAN književna prevoditeljica i radijska urednica, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Humani pristup bolesnom čovjeku</p>
<p>Poplavom napisa u medijima s temom o zdravstvu dobiva se dojam da u toj djelatnosti ništa ne funkcionira bez mita, što me ponukalo da iznesem svoja iskustva s pregledima u ambulantama kao i boravcima na pojedinim odjelima Kliničke bolnice Dubrava. </p>
<p>Ja sam osamdesetogodišnjak koji sam u zadnje četiri godine tri puta operiran vrlo uspješno. Sada čekam i četvrtu operaciju za koju sam predbilježen za tridesetak dana. To je lista gdje je redoslijed evidentan i svima pristupačan. Mito nisam nikada niti nudio niti davao, a nitko to od mene nije niti tražio.</p>
<p>Moja iskustva s boravcima na odjelima ili u liječenju u specijalističkim ambulantama svakako su za pohvalu. Ležao sam na abdominalnoj kirurgiji (prof. dr. Hordžić), urologiji (prof. dr. Bartolin), gastroenterologiji (doc. dr. Banić), i uvijek i svuda isti korektan, humani pristup bolesnom čovjeku, poštujući njegovo dostojanstvo i vraćajući mu narušeno zdravlje. U specijalističkim ambulantama dermatologije, oftalmologije, neurologije kao i proktologije dobio sam obradu i vrhunsku medicinu na čemu sam tim specijalistima iskreno zahvalan.</p>
<p>Unutar svih teškoća s kojima se bori ova naša zemlja, KB Dubrava zdravstvena je organizacija kojoj se čovjek može s puno povjerenje obratiti za pomoć. </p>
<p>M. M., Zagreb (podaci poznati uredništvu)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Ozlijeđeno devetnaestero učenika i učiteljica</p>
<p>Autobus je pokušavao izbjeći vozilo koje je uletjelo u »škare« i koje se poslije nesreće nije zaustavljalo </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Devetnaestoro učenika Osnovne škole Podmurvice lakše je ozlijeđeno, a jedna učiteljica teže u prometnoj nesreći dvaju autobusa koja se dogodila u srijedu oko 8.30 sati na riječkoj obilaznici kod tunel Škurinje. </p>
<p>Učenici su autobusima koji su vozili u koloni putovali na izlet na Bjelolasicu, a do nesreće je došlo kada je Z.J. (40) iz Labina, vozač prvoga autobusa registracije ZG 9869-AM, počeo skretati lijevo kako bi se zaustavio. Prema njegovoj izjavi izbjegavao je izravni sudar s osobnim automobilom koji je dolazeći iz suprotnoga smjera preticao kamion i prešao na lijevu stranu kolnika te ušao u »škare«. Vozač K. R. (29) iz Kršana, za upravljačem drugoga autobusa u koloni registracijske oznake PU 310-GV, nije se uspio zaustaviti na vrijeme pa je prednjim desnim krajem udario u zadnji lijevi kraj prvoga autobusa. Automobil koji je prema izjavi vozača prvoga autobusa izazvao nesreću nije stao već je nastavio vožnju kao da se iza njega ništa nije dogodilo. </p>
<p>Od siline sudara učiteljica S.D. (54) iz Rijeke, koja je pratila djecu slomila je nogu, a devetnaestero učenika zadobilo je hematome te posjekotine nakon što su od siline udarca »poletjeli« iz svojih sjedišta. </p>
<p>Svi oni bili su putnici u drugom autobusu. Vijest o toj nesreći uzbunila je dežurne službe pa su u roku od nekoliko minuta na mjesto nesreće stigli s nekoliko vozila vatrogasci, hitna pomoć i policija. </p>
<p>Ozlijeđeni su prevezeni u KBC Sušak gdje im je ukazana liječnička pomoć. </p>
<p>Ubrzo su stigli i neki od zabrinutih roditelji koji su čuli o nesreći i koji su svoju djecu potom odvezli osobnim automobilima. </p>
<p>Policija je na tahografima očitala kako su sva tri autobusa vozila više od dozvoljene brzine. Ograničenje je bilo 70, a oni su išli 80 km na sat. Vozači koji su sudjelovali u nesreći nisu bili pod utjecajem alkohola.</p>
<p>Tijekom trajanja očevida promet se riječkom obilaznicom odvijao otežano, naizmjence jednom prometnom trakom, a normaliziran je oko 10 sati. Učenički izlet na Bjelolasicu zbog nesreće je otkazan. </p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Izgorjelo sedam brodica, mještani sumnjaju na sabotažu</p>
<p>Iako je u uvali postavljena ulična rasvjeta, struja je ovih dana isključena zbog radova na dizalici</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – U požaru koji je u noći na srijedu oko ponoći izbio u uvali Vrnaža u gradskoj četvrti Mandalina izgorjelo je sedam brodica, a uzrok izbijanja vatre policiji još uvijek nije poznat. </p>
<p>Plamen koji je progutao usidrene brodice, ukupne vrijednosti preko sto tisuća eura, oko 2 sata ugasili su vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Šibenik. </p>
<p>Dvije su brodice potonule na mjestu izbijanja požara, dok su zbog zaustavljanja daljnjeg širenja vatre dvije goruće odvezane, a potom plutajući do druge strane uvale potonule. </p>
<p>Iako policija još nije utvrdila uzrok koji je izazvao požar mještani Mandaline sumnjaju da je vatra podmetnuta. </p>
<p>»Na brodove često u noćnim satima navraćaju mladi koji se na brodicama opijaju i drogiraju, pa se ne bi začudili da se to dogodilo i sinoć. Dovoljan je jedan neugašeni opušak. Sreća je što nije puhala bura, inače bi sve progutao plamen«, kaže jedan od mještanina. </p>
<p>Upravo je to bio razloga zbog kojeg je prije nekoliko godina postavljena rasvjeta u uvali, no električna energija bila je isključena zbog radova na dizalici. Mještani pak podsjećaju da se sličan slučaj dogodio prije desetak godina. </p>
<p>U jutarnjim satima srijede u uvalu kojom su plutali nagoreni dijelovi stigli su brojni Šibenčani u strahu da je požar zahvatio upravo njihove barke. Za Blaža Škaricu strah je bio opravdan jer je brod kojeg je posjedovao punih 25 godine jedan od izgorjelih. Iako zbog trajanja očevida nije mogao do njega, zaključio je da se brod ipak može obnoviti. </p>
<p>Neslužbeno doznajemo da su između ostalih izgorjele brodice poznatog šibenskog moreplovca Zdravka Ringwalda i gradskog dužnosnika Zvone Zaninovića. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Osmeročlanoj obitelji izgorjela kuća</p>
<p>VRBNO</p>
<p> – Osmeročlana obitelj pedesetjednogodišnjeg Ive Hlevnjaka ostala je bez kuće u požaru koji je izbio u srijedu ujutro u Vrbnom nedaleko od Bednje. Vatra je planula u prednjem dijelu kuće, u kojem se nalazi glavna razvodna ploča za struju. U trenutku izbijanja požara, u kući se nalazila Hlevnjakova supruga Verica s mlađom djecom. Oni su uspjeli pobjeći van, a susjedi su im pomogli iz kuće iznijeti nešto stvari i gasiti vatru. Budući da Hlevnjakovi žive na brijegu, vatrogasci zbog smrznutog puta kolima nisu mogli do njih, pa su morali ići pješice, što je sve dugo trajalo, tako da je kuća u potpunosti izgorjela. Hlevnjak inače radi kao građevinar i sam prehranjuje mnogobrojnu obitelj, u kojoj najmlađe dijete ima tri, a najstarije 16 godina. Privremeni smještaj pružio im je Hlevnjakov brat Stjepan, a u pomoć im je odmah priskočilo poduzeće »Agroludbreg« i grof Drašković, koji će obitelji dati 1500 kuna i jednu kravu. ></p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Pritvoren Osječanin zbog spolnog odnosa s dvjema djevojčicama</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Pedesetčetverogodišnji Osječanin priveden je u Istražni cenatr osječkog Županijskog suda, nakon što se otkrilo da se godinama seksualno iživljavao nad dvjema djevojčicama s područja Baranje. </p>
<p>Nakon što je pedofil otkriven i uhićen, policija je protiv njega podnijela kaznene prijave zbog upoznavanja djece s pornografijom te zbog spolnog odnošaja s djetetom. </p>
<p>Naime, osnovano se sumnja da je od 1999. godine pa do uhićenja s djevojčicama koje sada imaju 15 i 11 godina imao spolne odnose, te ih upoznavao s pornografijom.</p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, sve je započelo još 1999. godine kada je osumnjičeni u Osijeku kupovao kuću. U toj su kući tada živjele ove dvije djevojčice sa svojim ocem, očekujući obnovu doma u Baranji. </p>
<p>Nakon što je kupio kuću, osumnjičeni je djevojčicama i njihovu ocu dozvolio da ostanu u njegovoj kući sve dok obnova ne bude gotova te dok se ne stvore preduvjeti za njihov povratak u Baranju. </p>
<p>Taj veliki »dobročinitelj« tu je situaciju iskoristio da pridobije povjerenje djevojčica i njihova oca. Čak i kada su se vratili u Baranju, 'dobročinitelj' ih je znao posjećivati i materijalno im pomagati</p>
<p>. Čak je jednom mlađu djevojčicu pokušao udomiti kod sebe u Osijeku pod izgovorom da se otac ni za nju ni za sestru ne brine dovoljno. Što se sve događalo dok je ostajao sam s djevojčicama, doznat će se tijekom istrage. </p>
<p>Temeljem sudskoga naloga obavljena je i pretraga kuće osumnjičenog gdje su pronađene video trake pornografskog sadržaja. </p>
<p>Inače, riječ je o oženjenom muškarcu koji ima odraslog sina, a odlukom istražnoga suca, određeno mu je zadržavanje u pritvoru u trajanju od mjesec dana. U to će se vrijeme provesti istraga, kao i psihijatrijsko vještačenje osumnjičenog i njegovih žrtava. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Priveden diler s 228 grama marihuane</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbog zloporabe opojnih droga sesvetski policajci uhitili su policiji »dobrog poznanika«, 27-godišnjaka kod kojeg je pronađeno 228 grama marihuane.</p>
<p>Kako se navodi u priopćenju, sesvetski policajci su tijekom obilaska područja uočili »VW golf« 27-godišnjaka koji je policiji otprije poznat kao konzument opojnih droga. Policajci su zatim »golf« zaustavili u Jelkovečkoj ulici u blizini prilaznog kolnika trgovačkog centra, gdje je osumnjičeni dragovoljno izručio četiri plastične vrećice ispunjene s ukupno 228 grama sumnjive biljne materije karakterističnog izgleda i mirisa za opojnu drogu marihuanu.</p>
<p>Zbog količine i načina na koji je droga pakirana, osnovano se sumnja da je bila namijenjena daljnjoj preprodaji te je 27-godišnjak nakon dovršene kriminalističke obrade, uz kaznenu prijavu, doveden u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu. Protiv osumnjičenog je podnesena i prekršajna prijava zbog prekršaja iz Zakona o proizvodnji i preprodaji opojnih droga. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Oslobođen da je oklevetao ravnateljicu Doma umirovljenika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nepravomoćnom presudom Općinskog suda, Ivan Fumić, donedavni predsjednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske, oslobođen je optužbe za klevetu u postupku koji je protiv njega pokrenula ravnateljica Doma umirovljenika Medveščak Krasanka Glamuzina.</p>
<p> Privatnu tužbu protiv Fumića ravnateljica doma je podignula jer je 2001. godine poslao dva dopisa Ministarstvu rada i socijalne skrbi tražeći od njih da ispitaju navode nekolicine umirovljenika koji su Fumiću ispričali da se u spomenuti dom primaju umirovljenici koji su upravi doma dali mito pa se ravnateljica smatrala oklevetanom. No, Općinski sud odbacio je tužbu i presudio u Fumićevu korist, obrazloživši odluku da Fumić nije imao namjeru oklevetati ravnateljicu jer u dopisu nije spomenuo njeno ime, već je samo pisao nadležnom ministarstvu kako bi se provjerili ti navodi. </p>
<p>M. Sm.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="52">
<p>Hrvatske željeznice u pet godina planiraju 12,1 milijardu kuna ulaganja</p>
<p>Glavnina tog iznosa namijenjena je ulaganju u željezničku infrastrukturu, pri čemu su potpuno zapostavljene lokalne i regionalne pruge</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatske željeznice u razdoblju od 2005. do 2009. godine planiraju ukupna ulaganja u iznosu od 12,1 milijardu kuna, stoji u radnoj verziji poslovnog plana HŽ-a, koji je u sažetoj varijanti nedavno predstavljen sindikatima, nakon čega su uslijedile njihove nezadovoljne reakcije i sastanak s resornim ministrom. Sindikati drže da ulaganja predviđena tim planom nisu usmjerena na razvijanje željeznice na način da ona, nakon što se provede modernizacija, može ravnopravno sudjelovati u tržišnom natjecanju na liberaliziranom željezničkom tržištu. Zaključuju da poslovni plan ne sadrži jasnu koncepciju razvoja i modernizacije HŽ-a. Iako će taj plan zasigurno pretrpjeti korekcije (nije ga još usvojio NO HŽ-a), uz korporativne ciljeve koji podsjećaju na popis želja, zasad su glavne odrednice sljedeće:</p>
<p>Oko 65 posto ukupnog iznosa (odnosno 7,81 milijarda kuna) namijenjeno je ulaganju u željezničku infrastrukturu, od čega najviše (5,361 milijarda kuna) za četiri koridorske pruge, što je s jedne strane razumljivo, jer one donose najveći dio prihoda. Tako je 1,946 milijardi kuna planirani iznos ulaganja u 316,4 kilometra dugu prugu Savski Marof-Zagreb-Tovarnik (koridor X), a za prugu Botovo-Zagreb-Rijeka (na Vb koridoru, 328,7 kilometara) predviđen je iznos od 2,013 milijarde kuna. Ulaganja u prugu Zagreb-Oštarije-Split duljine 321,3 kilometra (Vb1 koridor) iznosila bi ukupno 801,7 milijuna kuna, a u prugu Beli Manastir-Slavonski Šamac, odnosno Metković-Ploče (Vc koridor, na kojem su hrvatske dionice duge 122,5 kilometara) ukupno 599 milijuna kuna. Pritom bi kapitalni projekti uvođenja optičke infrastrukture na koridorskim smjerovima trebali biti završeni do kraja 2006. godine. </p>
<p>Jedan od važnih projekata je i početak radova na drugom kolosijeku pruge Zagreb-Karlovac, koji se može, kažu na HŽ-u, shvatiti i kao početak radova na izgradnji dvokolosiječne pruge do Rijeke prema drežničkoj varijanti koja će biti sposobna za brzine do 160 kilometara na sat. Prema projekcijama, nova dvokolosiječna riječka pruga trebala bi biti završena do 2020. U ovoj godini je u planu i izrada tehničke dokumentacije za izmjenu sustava električne vuče od Moravica do Šapjana, a radovi trebaju početi iduće godine. Građevinski radovi na ličkoj pruzi trebaju završiti do sredine lipnja (radovi na osiguranju kolodvora i slično trajat će nešto dulje), a cjelokupna modernizacija ove pruge, koja obuhvaća i optičku infrastrukturu, sustav daljinskog upravljanja i drugo, bit će gotova 2007. Sljedećih godina u planu je i izrada drugog kolosijeka na pruzi do Koprivnice, a u tijeku je izrada odgovarajućih studija.</p>
<p>Kad je riječ o čvorištu Zagreb, za izgradnju i rekonstrukciju kolodvora, te izgradnju pruge Podsused-Samobor-Bregana i ostalo namijenjeno je 862,7 milijuna kuna. Istodobno, petogodišnja ulaganja u oko 600 kilometara lokalnih pruga koje su u najlošijem stanju (na nekim dionicama vlak vozi samo brzinom od desetak kilometara na sat) planirana su u iznosu od samo 248,8 milijuna kuna, od čega, navode sindikati, »ulaganja« u 2005. iznose samo 18 milijuna kuna. </p>
<p>Uz to, petogodišnja ulaganja u petstotinjak kilometara regionalnih pruga iznosila bi 376,8 milijuna kuna, od čega u ovoj godini 22 milijuna kuna. Iz predviđenih iznosa jasno je da zasad nema nade da će se putnici na lokalnim prugama tako skoro voziti brzinom većom od zaprežne. Još 966,3 milijuna kuna HŽ je planom poslovanja namijenio »programu aktivnosti u funkciji razvoja infrastrukture i prometa na mreži kao cjelini.« Za nabavku novih vlakova (42 elektromotorna i 18 dizelmotornih), vučnih vozila (20 višesustavnih lokomotiva) i teretnih vagona (920 komada), planiran je iznos od 2,833 milijarde kuna. Uz to, još 1,19 milijardi kuna bilo bi namijenjeno modernizaciji i rekonstrukciji vlakova, vagona i lokomotiva, a ulaganje u popravljanje starih vozila sindikatima također nije po volji, već drže da treba kupiti nove.</p>
<p>U svojim korporativnim ciljevima Uprava HŽ-a navodi povećanje prijevoza putnika za 3,8 posto godišnje, a cilj je dosegnuti 43,6 milijuna prevezenih putnika u 2009. Istodobno, planira se povećanje prevezenih tona robe za 4,5 posto godišnje te tako do 2009. dosegnuti 17,2 milijuna tona. Prihodi od prijevoza trebali bi rasti po prosječnoj stopi od šest posto godišnje.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Zagrebačka banka planira kupnju banke u Srbiji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebačka banka planira putem akvizicije proširiti poslovanje u Srbiji, gdje je započela nekoliko »pokušaja« kupnje, kazao je u srijedu predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković na susretu s malim i srednjim poduzetnicima u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca.</p>
<p>Luković je istaknuo kako bi ove godine moglo doći do ograničenja dostupnosti kapitala za kreditiranje s obzirom na to da je u prosincu, kako je kazao, vanjski dug Hrvatske vjerojatno premašio granicu od 80 posto BDP-a. Time, naime, središnja banka dobiva pravo uvođenja ograničenja na zaduživanje u inozemstvu. Prema njegovim riječima, takva ograničenja će najvjerojatnije biti uvedena upravo poslovnim bankama, a ne državi ili poduzećima.</p>
<p>Govoreći o ponudi proizvoda Zagrebačke banke za male i srednje poduzetnike, Luković je istaknuo kako je banka u posljednje dvije godine riješila jedan od svojih većih nedostataka - neprilagođenost potrebama malih i srednjih poduzetnika, koje je mahom tretirala kao velika poduzeća, primjerice kod potrebne dokumentacije. Međutim, Zagrebačka banka sada očekuje znatan rast poslovanja s malim i srednjim poduzećima: iako je poslovanje s njima rizičnije, kazao je Luković, taj je sektor »najvitalniji« i donosi najveće mogućnosti rasta.</p>
<p>Ponuda Zagrebačke banke poslovnim klijentima trenutačno je prilagođena trima velikim skupinama: oko 600 velikih poduzeća (koja ostvaruju godišnji promet veći od 300 milijuna kuna), više od 6000 srednjih poduzeća (godišnji prihod veći od milijun kuna) te više od 60.000 malih poduzeća i obrta. Među uslugama koje Zagrebačka banka nudi malim poduzećima, članica Uprave banke Tea Martinčić posebno je istaknula novost na hrvatskom bankarskom tržištu - uslugu factoringa, odnosno otkupa potraživanja, ugovaranje cijena valuta za buduće transakcije te uslugu internetskog bankarstva e-zaba. Inače, lani je 42 posto transakcija platnog prometa provedeno upravo putem e-zabe. Zagrebačka banka je u 2004. malim i srednjim poduzećima plasirala 7,7 milijardi kuna kredita.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Optima Telekom otvorio kontakt centar i internetsku stranicu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na besplatnom broju telefona 0800-0088 i internetskoj stranici www.optima-telekom.hr, od srijede su dostupne informacije o novom pružatelju usluga fiksne telefonije.</p>
<p> Pozivom na spomenuti broj telefona ili na internetskoj stranici svi zainteresirani mogu ostaviti osobne podatke na osnovu kojih će ih stručno osoblje Optima Telekoma kontaktirati čim budu poznati prvi komercijalni uvjeti rada. </p>
<p>»Iako još čekamo potpisivanje ugovora o međusobnom povezivanju postojećih operatera, želja nam je da već u ovoj fazi steknemo uvid u želje i potrebe potencijalnih korisnika usluga Optima Telekoma«, istaknuo je Ivan Drčec, direktor sektora za korisnike Optima Telekoma. </p>
<p>»Nakon preseljenja u nove prostore i kadrovskog ekipiranja, početak rada kontakt centra i internetske stranice u skladu je s našim planovima da početkom travnja počnemo pružati usluge na području fiksne telefonije«, kazao je Roland Žuvanić, predsjednik Uprave Optima Telekoma. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>I Euronext iznio ponudu za Londonsku burzu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Euronext, grupacija nastala spajanjem Pariške, Bruxelleske, Amsterdamske i Lisabonske burze, objavila je prijedlog preuzimanja Londonske burze prema kojem bi spajanje donijelo godišnju uštedu od 203 milijuna eura, upola više nego što je u svojoj posljednjoj ponudi najavila Njemačka burza. Euronext nije objavio i cijenu koju bi platio za LSE. Njemačka burza je u svojoj posljednjoj ponudi za LSE ponudila 1,3 milijarde funti.</p>
<p>Još jedan val konsolidacije trenutno se odvija na razini srednje Europe: Bečka burza je nedavno zajedno s nekoliko austrijskih banaka povećala udjel u Budimpeštanskoj burzi na 68,8 posto. Predsjednik Uprave Bečke burze Michael Buhl kazao je kako bi sljedećih godina strategija razvoja Bečke burze mogla obuhvatiti i tursko financijsko tržište. Za ovu godinu se najavljuje privatizacija Varšavske burze, u kojoj Bečka burza planira sudjelovati. Bečka burza planira i suradnju s burzama u Hrvatskoj, Pragu, Budimpešti, Sofiji i Bukureštu, ali i grupom OM, koja obuhvaća skandinavske i baltičke burze, te burzama u Njemačkoj, Italiji i Španjolskoj. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>Umirovljenicima za povrat duga osam milijardi kuna</p>
<p>Riječ je o gotovo dvostruko višem iznosu od onoga koji je umirovljenicima ponuđen u studenom prošle godine, no to je ipak puno manje od onoga na koji je ukupan dug neslužbeno procijenjen</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predstavnici Vlade u srijedu su umirovljenicima dostavili novi popis dionica i državne imovine za povrat duga, ukupne vrijednosti oko osam milijardi kuna, o čemu se raspravljalo na sjednici zajedničkog povjerenstva za izradu zakona o fondu za povrat duga.</p>
<p>Riječ je o gotovo dvostruko višem iznosu od onoga koji je umirovljenicima ponuđen u studenom prošle godine - tada im je ponuđena imovina čija se ukupna vrijednost kretala oko 4,5 milijarde - no ipak daleko manjem iznosu od onoga na koji je ukupan dug neslužbeno procijenjen. </p>
<p>Prve procjene Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ukazivale su na to da bi mogla biti riječ o 17,5 milijardi kuna, a umirovljenici su se naknadno izborili za 2,5 milijarde kamata.</p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo, na sjednici Povjerenstva raspravljalo se i o mogućim rokovima za isplatu gotovine umirovljenicima, pri čemu su istaknute tri mogućnosti. Umirovljenici tako ostaju kod zahtjeva da se isplata gotovine za dug osigura u roku sedam godina, dok Vlada nudi rok od 10 godina, ili nešto dulji.</p>
<p>O popisu imovine koja bi u tom slučaju ušla u dug zasad nitko ne želi govoriti. To će ovisiti i o očitovanju Središnjeg odbora Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) i Koordinacije umirovljeničkih udruga. Njihov se odgovor očekuje do sredine idućeg tjedna, kad bi se trebao održati novi sastanak Povjerenstva za izradu zakona o fondu za povrat duga, doznajemo u Banskim dvorima.</p>
<p>»Istina je da smo dobili novu ponudu i da je imovina koju Vlada sada nudi znatno vrednija od ponude iz prošle godine. Moglo se vidjeti kako u Vladi prevladava stav da odluku Ustavnoga suda treba provesti i da postoji volja da se projekt u koji smo krenuli provede u djelo«, rekao je za Vjesnik Silvano Hrelja, saborski zastupnik HSU-a, nakon sastanka Povjerenstva u srijedu. </p>
<p>Ni on zasad ne želi konkretno govoriti o popisu dionica i državne imovine koja treba ući u fond, no kaže kako bi, prihvate li sve umirovljeničke udruge spomenutu ponudu, pregovori uskoro mogli biti privedeni kraju. To znači da bi mogao biti definiran prijedlog zakona za saborsku proceduru te da bi se moglo početi s osnivanjem fonda.</p>
<p>Prema Zakonu o provođenju odluke Ustavnog suda, taj fond mora zaživjeti do kraja srpnja ove godine, a do tada bi na adrese umirovljenika morale stići i obavijesti o udjelu u fond na temelju izračuna duga koji provodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Bez identifikacije tijela nema ni potvrde identiteta ubijenog vozača</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Premda je gotovo sigurno da je u noći na utorak u Iraku, nedaleko od Tikrita, ubijen hrvatski vozač kamiona Ivan Pavčević (54) iz Komarnice kod Nove Gradiške, nitko ni u srijedu to nije htio i službeno potvrditi. U kraćem razgovoru za Vjesnik Vinko Ljubičić iz Ministarstva vanjskih poslova vrlo je pomno birao riječi odgovarajući na pitanje je li ubijeni vozač uistinu Ivan Pavčević.</p>
<p> »Ne, ne mogu vam to potvrditi jer ni mi još nismo dobili potvrdu iz Iraka. Zasad još nitko nije identificirao tijelo ubijenog vozača, a nitko još ne zna ni gdje je ono i gdje je njegov kamion«, kazao nam je Ljubičić u srijedu poslijepodne, dodavši da MVP i dalje putem nekoliko svojih kanala u samom Iraku, ali i diplomatskim putem, nastoji doći do nepobitnih činjenica koje bi ovoj novoj tragičnoj »hrvatskoj priči iz Iraka« dale prijeko potreban pečat službenoga.</p>
<p>Na veliku žalost Pavčevićeve obitelji - koja već drugi dan sa suzama u očima strepi nad sudbinom svog supruga, oca i djeda nadajući se da će umjesto definitivne potvrde o njegovoj smrti, iz Iraka možda ipak stići kakav demanti - to bi se moglo dogoditi za nekoliko dana, a u najlošijoj varijanti tek idući tjedan.</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Kajin za testove na drogu u školama dva-tri puta u godini </p>
<p>Tanković prigovorio Državnom zavodu za statistiku da mu je politika iznad struke, navodeći, među ostalim, da je 19.677 Bošnjaka u popisu stanovništva 2001. prikazano kao Muslimani/ Ne mijenjamo podatke dobivene s terena da bismo udovoljlili potrebama ili željama nekih potrošača, odgovorio mu je ravnatelj Zavoda Jakov Gelo/ Marihuanu u prosjeku prvi puta kušaju</p>
<p> 16-godišnjaci, psihostimuatore i ecstasy mladi od 17 godina, a opijate 19-godišnjaci </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nacionalna se statistika prije svega treba razvijati u skladu s nacionalnim potrebama, a ne da na njezin razvoj presudno utječe proces hrvatskog pristupanja Europskoj uniji, čulo se u srijedu u Hrvatskom saboru, koji je u nastavku 12. sjednice objedinio raspravu o trima prijedlozima - strategije razvitka službene statistike do 2012., programa statističkih aktivnosti do 2007. te planu za ovu godinu. </p>
<p>Ljubo Jurčić je , uime SDP-a, primijetio da je strategija razvoja statistike sama sebi svrhom ako se ne temelji na strategiji ukupnog društvenog i gospodarskog razvitka. Bez toga, o programu statističkih istraživanja odlučuje samo ministar financija visinom proračunskog novca za te potrebe, kazao je Jurčić te upozorio na to da Hrvatska ni ove godine neće dobiti input-output tablice, čime će naši znanstvenici, ali i pregovarači s Bruxellesom, ostati bez podataka za procjenu učinaka hrvatske gospodarske politike. </p>
<p>Vrlo oštar istup imao je Šemso Tanković (Klub nacionalnih manjina) koji je, osim ocjene da ponuđeni dokumenti odražavaju duh 19., a ne 21. stoljeća, izravno optužio Državni zavod za statistiku da mu je politika iznad struke. Optužbu je temeljio na popisu stanovništva iz 2001., »čiji su podaci za pripadnike nacionalnih manjina poražavajući, jer je njihov broj smanjen za 56,4 posto«. Nejasno je otkud tako drastičan pad, rekao je Tanković, upitavši kako to da je Bošnjaka, u odnosu na popis iz 1991., manje 52,3 posto, Slovenaca 41,1 posto, Mađara 25 posto... »Ušao sam u baze podataka i u rubrici 'ostali europski narodi' našao 19.677 Bošnjaka koji su prikazani kao Muslimani, a svi znamo da je odrednica Muslimani lansirana u bivšoj državi kako bi se uskratilo pravo bošnjačkom narodu na etničko ime«, primijetio je, naglasivši da nema povjerenja u Zavod za statistiku i stoga što »moj matični jezik bez grižnje savjesti naziva bosanski, a ne bošnjački«. </p>
<p>Božidara Pankretića (HSS) i Alenku Kočišu Čičin-Šain zanimalo je dokle se stiglo s formiranjem statističkih regija u Hrvatskoj, što će biti temelj za izračunavanje koja područja imaju pravo na pomoć EU-a.</p>
<p>Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Jakov Gelo podsjetio je na to da hrvatska statistika upravo proslavlja 130. obljetnicu, ali i na to da moderna hrvatska statistika od 1991. nije bila pošteđena problema koji su pratili hrvatsku državu. Tako 1993. nismo dobili pomoć kroz Phare program za razvoj statistike, jednostavno zato što je kroz kažnjavanje države, kažnjena i statistika, primijetio je. </p>
<p>Odbacio je Tankovićevu optužbu da se Zavod bavi politikom, rekavši: »Ne mijenjamo podatke dobivene s terena da bismo udovoljili potrebama ili željama nekih potrošača«. </p>
<p>Ne štedeći riječi pohvale, zastupnici su raspravili godišnje izvješće o radu Upravnog vijeća novinske agencije Hine, naglašavajući da je Hina, uz Hrvatski radio, valjda jedini medij što ga krasi profesionalnost, objektivnost te politička neobojenost. Posebno je izdašan u pohvalama bio pravaš Pero Kovačević, rekavši da jedino putem Hine hrvatski građani mogu dobiti nefrizirane informacije koje ne služe ni ovoj niti onoj vlasti ili stranci. </p>
<p>Oko 67 posto ovisnika prvi put uzme drogu do 20. godine, a zabilježen je i slučaj da je po prvi put drogu uzeo jedan devetogodišnjak. Marihuanu u prosjeku prvi puta probaju 16-godišnjaci, psihostimuatore i ecstasy mladi od 17 godina, dok opijate po prvi puta uzmu u prosjeku 19-godišnjaci. To su samo neki od zabrinjavajućih podataka koje je državni tajnik u ministarstvu zdravstva Velimir Božikov iznio izvješćujući Sabor o provedbi nacionalne stategije suzbijanja zloporabe opojnih droga u 2003. i 2002. godini.</p>
<p> Iako je Božikov pohvalio policiju zbog znatno povećanih količina zaplijenjene droge, većina zastupnika zauzimala se za novi, efikasniji pristup borbi protiv epidemije droge, budući da registriranih ovisnika ima više oko 18,5 tisuća a stručnjaci tvrde da ovisnika ima i tri ili četiri puta više. </p>
<p>Damir Kajin (IDS) predložio je da se u školama dva do tri puta godišnje provode iznenadni testovi, po uzoru na alkotestove. »Držim da nema roditelja koji ne bi na to pristao ni zagovornika ljudskih prava koji bi se trebao tome suprotstaviti«, rekao je Kajin. Ustvrdivši da je danas drogu u vojsci lakše nabaviti nego na ulici, Kajin je postavio i pitanje broja pripadnika gardijskih brigada koji su u vrijeme rata postali ovisnici o heroinu, a spomenuo je i povezivanje generala Andabaka sa švercom droge. To je izazvalo negodovanje Marka Turića (HDZ) koji je te tvrdnje nazvao netočnima i štetnima, podsjetivši Kajina da bez Hrvatske vojske, koju optužuje da je bila drogirana, danas ne bio bio u Saboru.</p>
<p>Nekoliko je zastupnika protestiralo zato što se 2005. raspravlja o izvješću za 2002. godinu. Jedan od njih bio je Ivan Čehok (HSLS) koji je upozorio i na to da se u Saboru nikada nije raspravljalo o ovisnosti od akohola koja je »u sjevernoj Hrvatskoj možda i opasnija od droge«. Marija Lugarić (SDP) pridružila se njegovom zahtjevu da se i o toj ovisnosti raspravlja u Saboru, budući da je u Hrvatskoj registrirano oko 250.000 alkoholičara. Ona je zatražila da se promijeni zakon po kojem je mlađima od 18 godina zabranjena prodaja i točenje alkoholnih pića, jer vino i pivo nisu klasificirani kao alkoholna pića. </p>
<p> Šime Lučin (SDP) ustvrdio je, pak, da su loši zakoni, a posredno i Sabor kao zakonodavac, glavni uzrok loših rezultata u borbi protiv droge. Kajo Bućan (HDZ) ustvrdio je pak da su za bujanje problema s drogom krivi »demografska oseka, droga ubojica i daltonizam nas odgovornih«.</p>
<p> Ingrid Antičević Marinović (SDP) je ponovila prijedlog da posjedovanje manjih količina lakih droga bude prekršaj umjesto kaznenog djela, jer se i policija i pravosuđe više bave time nego dilerima droge. S njom se ne slaže Pero Kovačević (HSP), koji tvrdi da će se mladima pomoći zapošljavanjem, a ne dekriminalizacijom lakih droga.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Štimac-Radin: UN-ov Odbor najbolje demantirao ženske nevladine udruge</p>
<p>Vladin Ured nezadovoljan je pak dijelom izvješća u sjeni koje su izradile nevladine udruge, a posebno činjenicom da su izvješće o Romkinjama dale predstavnice romske organizacije iz Budimpešte, a ne Romkinje iz Hrvatske </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »UN-ov Odbor za suzbijanje diskriminacije žena na najbolji je mogući način svojim prvim, neslužbenim izvješćem opovrgnuo neke tvrdnje nevladinih udruga i vijest koju je objavila Hina - da su u Hrvatskoj na snazi seksistički zakoni«, rekla je na konferenciji za novinare u srijedu Helena Štimac-Radin, predstojnica vladina Ureda za ravnopravnost spolova. </p>
<p>»Ne samo da Hrvatska nema seksističke zakone, nego je hrvatsko zakonodavstvo pohvaljeno i Hrvatskoj je na tome čestitano«, naglasila je Štimac-Radin, ponavljajući da je Hinina vijest nanijela štetu ne samo u domaćoj nego i u stranoj javnosti. »Ništa iz ovog izvješća ne treba tajiti, kako su to netočno navele članice nekih nevladinih udruga«, rekla je Štimac Radin, dodajući da je Ured uvijek surađivao s udrugama, financijski ih pomagao i da će tako biti i ubuduće. Po riječima predstojnice, UN-ov Odbor pohvalio je hrvatsko zakonodavstvo, posebice činjenicu što je i u Ustav ušlo načelo spolne ravnopravnosti, izmjene u Kaznenom zakonu i Zakonu o radu, potom, kako je kazala, pozdravio izradu nove nacionalne politike, osnivanje vladina Ureda i institucije pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.</p>
<p>»Odbor je zadovoljan povećanjem broja žena u Saboru, gdje ih je sada oko 25 posto, te među dužnosnicima, gdje ih je oko 30 posto«, rekla je Štimac Radin, pozivajući političke stranke da na lokalnim izborima na svoje liste stave što veći broj žena. </p>
<p>Odbor je, prema riječima predstojnice, iskazao i neka područja svoje zabrinutosti, koju Vladin Ured dijeli. Odbor tako nije zadovoljan iscrpnošću podataka o ženama pripadnicama nacionalnih manjina i ženama s invaliditetom, a traži se i dosljednija primjena zakona. UN i Vladin Ured dijele zabrinutost i zbog velike stope obiteljskog nasilja, stereotipa u udžbenicima i malo skloništa za žene. »Problem je i visoka nezaposlenost žena i diskriminacija pri zapošljavanju«, istaknula je Štimac-Radin. </p>
<p>Vladin Ured nezadovoljan je dijelom izvješća u sjeni koje su izradile nevladine udruge, a posebno činjenicom da su izvješće o Romkinjama dale predstavnice romske organizacije iz Budimpešte, a ne Romkinje iz Hrvatske. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Zaštićeni najmoprimci nemaju pravo na otkup stanova </p>
<p>Aneks G Ugovora o sukcesiji na koji se pozivaju zaštićeni najmoprimci, ne znači da se u otkupu stanova mogu izjednačavati stanari u stanovima u privatnom vlasništvu sa stanarima u društvenom vlasništvu, kaže Ustavni sud </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ustavni sud u srijedu je ponovo odbio ukinuti dio Zakona o najmu stanova i Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo koji zaštićenim najmoprimcima onemogućuju stjecanje stanarskog prava i otkup stanova u privatnom vlasništvu. </p>
<p> Ustavni sud je zahtjeve zaštićenih najmoprimaca za otkupom stanova već odbio 1998. godine. No, u međuvremenu je na snagu stupio Ugovor o sukcesiji, a zaštićeni najmoprimci tvrdili su da Aneks G tog ugovora zabranjuje diskriminaciju u otkupu stanarskog prava. Međutim, Ustavni sud sada je utvrdio da Aneks G nije izmijenio pravno stanje u odnosu na 1998., te da treba razlikovati pravni položaj stanara u stanovima u društvenom, od onog u stanovima u privatnom vlasništvu. Naime, stanari u privatnim stanovima ne mogu dobiti pravo na otkup stanova jer bi time bilo prekršeno ustavno načelo o zaštiti prava vlasništva. Vlasništvo je ustavna kategorija čijoj zaštiti u ovom slučaju treba dati prednost, zaključio je Ustavni sud. </p>
<p>Inače, Ustavni sud u srijedu je odlučivao o zahtjevu 104 osporavatelja Zakona o najmu stanova i Zakona o prodaji stanova, među kojima su Samostalna udruga stanara iz Zagreba i Savez stanara Dalmacije, te zaštićenih najmoprimaca, uglavnom iz Zagreba i Dubrovnika. Oni su tvrdili da ih osporavani zakoni diskriminiraju jer ne mogu otkupiti stanove, za razliku od stanara u društvenim stanovima, kojih je 97 posto otkupilo te stanove.</p>
<p> Po osporenim zakonima, stanari u stanovima u privatnom vlasništvu, dobili su status zaštićenih najmoprimaca, bez mogućnosti otkupa stanova, s time da bi njihove stambene probleme trebala rješavati lokalna samouprava. Najmoprimci stalno tvrde i da je njihovo pravo na stan veće od prava vlasnika, kojima su stanovi oduzimani u socijalističkom razdoblju. </p>
<p>Ustavni sud je pak ustvrdio da Aneks G Ugovora u sukcesiji, ne govori o obvezi država sljednica bivše SFRJ da zadrže u nacionalnom zakonodavstvu pravne institute socijalističkog uređenja, koji su suprotni temeljnim jamstvima sloboda i prava iz Ustava RH, uključujući tu i stanarsko pravo na koje se pozivaju zaštićeni najmoprimci. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>HNS predlaže novi zakon o popisu birača</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U susret lokalnim izborima, a u želji da se spriječe izborne manipulacije, HNS u saborsku proceduru šalje Prijedlog zakona o popisu birača. »Aktualni zakon, usvojen prije 13 godina, zastario je, a predsjednički izbori još jednom su potvrdili sve njegove negativnosti«, pojasnio je na konferenciji za novinare u srijedu u Saboru Nikola Vuljanić, zastupnik HNS-a. Popisi birača, u skladu s tim prijedlogom, trebali bi se voditi korištenjem istog računalnog programa u cijeloj državi, a vodili bi ih uredi državne uprave u županijama koji vode i registre građana. Birački bi popisi bili umreženi i radi kontrole pohranjeni u Državnom izbornom povjerenstvu gdje bi se formirali i objedinjavali s popisima birača koji glasuju u inozemstvu. Time bi se spriječila mogućnost dvostrukoga glasovanja. Matični uredi, MUP, diplomatsko-konzularna predstavništva, morali bi ažurno dostavljati podatke potrebne za promjenu popisa birača tako kako se ne bi više događalo da je netko deset godina mrtav a nije izbrisan s biračkog popisa. Novina bi bila i to da građani, ali i sudionici u izborima, mogu dobiti ispis popisa birača. Dosad je to, ističe Vuljanić, bilo prepušteno nečijoj dobroj volji. Više se ne bi dopuštao naknadni upis izravno na biračkome mjestu, a uvele bi se i kaznene odredbe. One su, doduše, u iznosima na razini prekršajnih - od dvije do deset tisuća kuna. Narodnjaci ne vjeruju da će zakon progurati do lokalnih izbora u svibnju. No, kako su istaknuli, predlažu ga u redovnu saborsku proceduru i ostavljaju dovoljno vremena i drugim strankama u Saboru da ga prihvate ili izađu sa svojim prijedlozima. </p>
<p>M. R.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Referendum o prihvatilištu za azilante neustavan</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ustavni je sud u utorak ukinuo odluku o raspisivanju referenduma kojim su građani Oroslavja trebali odlučivati o MUP-ovoj namjeri da se u Stubičkoj Slatini na prostoru bivše vojarne otvori centar za tražitelje azila. Svojom je odlukom Ustavni sud zapravo potvrdio zabranu održavanja referenduma, koju je još u svibnju prošle godine donio Ured državne uprave u Krapinsko-zagorskoj županiji. U obrazloženju piše da odluka o organizaciji prihvatilišta nije u mjerodavnosti lokalne samouprave te da referendumsko pitanje nije postavljeno tako da se građani mogu izjasniti sa »za« ili »protiv«. Već prve najave da bi se bivša vojarna JNA mogla prenamijeniti u prihvatilište izazvala je »pobunu« lokalnog stanovništva.Slatinčani su zamisao o smještaju tražitelja azila u svom susjedstvu komentirali izjavama poput: »Bojim se za svoju djecu da ne dobiju kakvu bolest«, »Nemamo ništa protiv tih ljudi, ali nećemo ih u svom mjestu«. Otvaranje prihvatilišta jedna je od obveza Hrvatske za ulazak u EU, a MUP je za to dobio 800 tisuća eura u sklopu CARDS programa. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Mesić odustao od Rončevićeve ostavke?</p>
<p>Na pitanje ostaje li Rončević i dalje ministar, predsjednik Mesić je kazao da nikad nije ni govorio o njegovoj ostavci, nego je samo tražio da se razjasne pitanja o nabavi vojnih kamiona</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U srijedu su prvi put nakon predsjedničkih izbora predsjednik Republike Stjepan Mesić, ministar obrane Berislav Rončević te načelnik Glavnog stožera general Josip Lucić zajedno bili na nekom skupu. Sastanak s kadetima koji su završili vojne škole u inozemstvu te obilježavanje 6. zapovjedništva za izobrazbu Kopnene vojske pokazao je da se predizborne napetosti, izgleda, polako smiruju.</p>
<p>Predsjednik Mesić izjavio je, naime, novinarima da o isprikama u srijedu s Rončevićem nije razgovarao. </p>
<p>»Nismo razgovarali o isprici. Moramo raditi svoj posao za koji postoje zakonske i ustavne obveze, a mislim da ih izvršavamo«, rekao je Predsjednik. </p>
<p>Na pitanje znači li to da Rončević i dalje ostaje ministar i da neće biti zajedničkog sastanka premijera i Predsjednika s ministrom i načelnikom Glavnog stožera, Mesić je diplomatski odgovorio da će biti »još puno, puno sastanaka« i naglasio da nikad nije ni govorio o ministrovoj ostavci.</p>
<p>»Tražio sam da se neka pitanja riješe. Ako je došlo do kršenja zakona prilikom nabave vojnih kamiona, mora se utvrditi tko je za to kriv«, objasnio je Predsjednik, te dodao kako se o tom pitanju treba organizirati poseban sastanak.</p>
<p>Mesić je priznao kako je u zadnje vrijeme bilo dosta problema, »no oni se mogu riješiti bez velike žurbe«.</p>
<p>Za razliku od vrhovnog zapovjednika, ministar Rončević u srijedu nije bio raspoložen za izjave ili komentare. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Kažu nam da smo američki špijuni </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Čitav vojni vrh, od predsjednika države do ministra obrane i generala koji vode Hrvatsku vojsku, u srijedu je čuo za brojne probleme koji godinama muče mlade časnike nakon završetka prestižnih vojnih škola u inozemstvu i povratka u Hrvatsku.</p>
<p>»Okolina nas promatra izrazito negativno, govore nam da smo američki špijuni, a mi samo želimo pridonijeti razvoju Hrvatske vojske«, požalio se u svom govoru Predsjedniku Republike mladi časnik zrakoplovstva, poručnik Ozren Trupeljak.</p>
<p>Na nevjerojatan početak karijere, nakon završenih vojnih škole u inozemstvu i povratka u HV upozorili su Irena Peharda, Darija Gvozdenović i Zoran Lončarević.</p>
<p>Pehardi je u zadnjih godinu dana šest puta odbijen zahtjev za premještaj iako na njega po zakonu ima pravo. Poručnica Gvozdenović od završetka prestižne akademije u SAD-u već četvrtu godinu »kupi cimu« na raketnoj topovnjači HRM-a, a Lončarević s činom razvodnika zapravo nema nikakav autoritet da bi nekome prenio znanje stečeno u inozemstvu.</p>
<p>Obraćajući se mladim časnicima, Mesić, Rončević i Lucić priznali su da problem oko premještaja i promaknuća ljudi koji su završili visoke vojne škole postoji dosta dugo te rekli da se on što prije treba riješiti izmjenama zakona i pravilnika.</p>
<p>Lucić i Rončević otkrili su jedan od mogućih razloga zbog kojih se časnici žale da čak ni vojnih odora nema dovoljno. Vojna policija s jedne strane istražuje način na koji su nedavno nabavljane uniforme, a Rončević je nedavno doznao i za jedan nevjerojatan detalj. Ministra su, naime, zvali iz jedne domaće tvrtke i rekli mu za zalihu tkanine vrijednu više od milijun eura.</p>
<p>»Zalihe stoje, a za HV se šivaju odore kao da smo patuljci«, upozorio je ministar i najavio da će se čitav slučaj istražiti. Rončević je kao ključni problem istaknuo pitanje stambenog zbrinjavanja. Kazao je kako su neodgovorna obećanja da će svaki vojnik dobiti stan najveći zločin koji se dogodio MORH-u.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>»Vukovarskoj trojci« suđenje u Hrvatskoj ili SCG-u</p>
<p>Hrvatska će učiniti ono što je potrebno da bi dobila suđenje tzv. vukovarskoj trojci, rekla je Vesna Škare-Ožbolt</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte podnijela je u srijedu prijedlog da se suđenje »vukovarskoj trojci« - Mili Mrkšiću, Miroslavu Radiću i Veselinu Šljivančaninu - optuženima za pokolj na Ovčari 1991. godine, prepusti pravosuđu Hrvatske ili Srbije i Crne Gore.</p>
<p>Hrvatska će učiniti ono što je potrebno da bi dobila suđenje tzv. vukovarskoj trojci, odnosno oficirima JNA optuženima za zločin na Ovčari 1991., izjavila je za Hinu ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt.</p>
<p> »Budući da je riječ o najtežem zločinu koji je u Hrvatskoj ikada počinjen, mi ćemo dati apsolutno svu potrebnu argumentaciju da bi Hrvatska dobila taj predmet«, izjavila je u telefonskom razgovoru ministrica Škare Ožbolt. »Ako Tribunal odluči da taj predmet prepusti hrvatskim sudovima, bit ću zastupnik optužbe«, rekao je Vjesniku u srijedu glavni državni odvjetnik Mladen Bajić. Sva trojica optuženih nalaze se u pritvoru Haaškog suda u Scheveningenu.</p>
<p>»Vukovarski Županijski sud ima najviše iskustva od svih pravosudnih intitucija u Hrvatskoj kada je riječ o sudskim procesima za ratne zločine. I spreman je u svakom trenutku preuzeti suđenje tzv. vukovarskoj trojci – časnicima bivše JNA, generalu Mili Mrkšiću, bojniku Veselinu Šljivančaninu i satniku Miroslavu Radiću«, istaknuo je u izjavi za Vjesnik predsjednik Županijskog suda u Vukovaru Ante Zeljko. </p>
<p>Zeljko je istaknuo kako je po hrvatskim zakonima vukovarski Županijski sud nadležan za taj sudski proces jer je zločin počinjen na vukovarskom području. Mrkšića, Šljivančanina i Radića tereti se, naime, da su odgovorni za pokolj 200 hrvatskih zarobljenika odvedenih iz vukovarske bolnice koji se odigrao 20. studenog 1991. na poljoprivrednom dobru Ovčara nedaleko od Vukovara. </p>
<p>»Osim toga, na vukovarskom Županijskom sudu već se nalazi optužnica kojom je za ratne zločine u Vukovaru optužen tadašnji vojni vrh bivše JNA. U vrijeme dok su haaški istražitelji radili na slučaju 'vukovarske trojke' oni su od nas dobili na uvid taj spis koji su kopirali i odnijeli sa sobom. Iako se još ne zna što se sve navodi u haaškoj optužnici, pretpostavljam da se ona činjenično podudara s našom optužnicom koja ovu trojku, osim za događaje na Ovčari, tereti i za niz događaja koji su se odigrali u Vukovaru 1991. godine«, objasnio je Zeljko. </p>
<p>O prijedlogu tužiteljice odlučit će posebno vijeće Haaškog suda nakon što razmotri sve argumente tužiteljstva, branitelja optuženih te predstavnika vlada Hrvatske i SCG-a. </p>
<p>Boraveći prije nekoliko dana u Beogradu, glavni državni odvjetnik Mladen Bajić objasnio je tamošnjim novinarima zbog čega Hrvatska inzistira da preuzme suđenje »vukovarskoj trojici«.</p>
<p>Riječ je o najvećem zločinu koji je počinjen tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj, naši sudovi su sposobni voditi proces kao i u Haagu, a radi se o tri osobe iz vrha JNA. »Oni su bili zapovjednici vojske koja je počinila agresiju na Hrvatsku, a svoju vojnu moć pokazali su na vukovarskim civilima«, rekao je glavni državni odvjetnik Bajić.</p>
<p>Prijedlog glavne haaške tužiteljice izazvao je velike reakcije u Hrvatskoj i u SCG...</p>
<p>Komentirajući prijedlog glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte da se suđenje vukovarskoj trojki prepusti Hrvatskoj ili Srbiji i Crnoj Gori, većina klubova stranaka u Saboru ustvrdila je da bi se Šljivančaninu, Mrkšiću i Radiću trebalo suditi u Hrvatskoj a ne u Srbiji, jer ta zemlja još nije spremna za takvo suđenje. </p>
<p>Samo HSP tvrdi da bi se vukovarskoj trojki trebalo suditi u Haagu što Vlado Jukić obrazlaže tvrdnjom da je »riječ o jednom od najvećih zločina počinjenih u Domovinskom ratu pa bi bilo logično da im se sudi pred Haaškim sudom«. </p>
<p>Ingrid Antičević Marinović (SDP) uvjerena je, pak, da se vukovarskoj trojci treba suditi u Hrvatskoj, »prije svega zato jer je naše pravosuđe sposobnije za procesuiranje takvih kaznenih djela, što je Hrvatska pokazala i u praksi«. </p>
<p>Milorad Pupovac (SDSS) vjeruje da će pravosuđa obje države morati surađivati u tom procesu, te napominje da »pravosuđa Hrvatske i SCG nisu do sada pokazala spremnost za takve izazove, ali će to vjerojatno morati učiniti međusobno surađujući«. »U budućnosti će to biti dominantan oblik suradnje s Haaškim sudom, koja će se mjeriti kroz vjerodostojnost i osposobljenost domaćih pravosuđa da procesuiraju preostale slučajeve ratnog zločina«, kaže Pupovac, koji smatra da oba pravosuđa »u ovom trenutku za to nisu sposobna, ali je to potrebno i dobrodošlo«. </p>
<p>Da u Hrvatskoj trebaju biti procesuirani počinitelji zločina koji su se dogodili u Hrvatskoj vjeruje i Dragutin Lesar (HNS), koji smatra da je »SCG imao čitavo desetljeće da sudi vukovarskoj trojci, što je propustio, a to pokazuje da je besmisleno taj proces prepuštati srbijanskom pravosuđu«. I Ivan Čehok (HSLS) smatra da »situacija u Srbiji još nije sazrela« za takvo suđenje te da »hrvatsko pravosuđe može osigurati pošteno suđenje«. Zlatko Kramarić (LS), pak, ne želi ocjenjivati osposobljenost srbijanskog pravosuđa, ali smatra da »ta nacija još nije spremna na takvo suđenje jer još nije doživjela potrebnu katarzu i denacifikaciju«.</p>
<p>Predsjednik Nacionalnog savjeta za suradnju sa Haaškim sudom SCG-a Rasim Ljajić izjavio je u srijedu kako očekuje da vijeće Haaškog suda donese odluku kojom će suđenje trojici oficira JNA optuženima za zločin u Vukovaru biti ustupljeno Srbiji s obzirom na to da u Beogradu već traje suđenje neposrednim počiniteljima ratnog zločina na Ovčari kod Vukovara 1991. godine.</p>
<p> Suđenje »vukovarskoj trojci«, haaškim optuženicima Mili Mrkšiću, Veselinu Šljivančaninu i Miroslavu Radiću, treba biti prepušteno Srbiji, a trojica generala predana su tijelu Ujedinjenih naroda a ne drugoj državi, izjavio je u srijedu glasnogovornik Specijalnog tužiteljstva za ratne zločine u Beogradu Bruno Vekarić.</p>
<p> Stručnjak za međunarodno pravo Branislav Ristivojević izjavio je za beogradski Radio B92 da bi eventualno prebacivanje slučaja »vukovarske trojke« na pravosuđe u Srbiji i Crnoj Gori bio »odličan test za pravosuđe u Srbiji«.</p>
<p> »Mislim da je druga ponuđena mogućnost, da se 'vukovarskoj trojci' sudi u Zagrebu, zaista besmislena i da bi bila potpuno pogrešna, jer gotovo da je nemoguće suditi u jednom društvu koje je u potpunosti ostrašćeno u pogledu odnosa prema ratu koji se dogodio na njegovu prostoru«, izjavio je Ristivojević.</p>
<p> Profesor međunarodnog prava Vojin Dimitrijević upozorio je da bi prepuštanje tog suđenja Hrvatskoj bilo posredno kršenje Ustava Srbije, koji zabranjuje izručenje vlastitih državljana drugoj državi. </p>
<p> Sanja Kapetanić, Vlado Rajić, Maja Sajler i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Vijeće za civilni nadzor tajnih službi danas u POA-i</p>
<p>Vijeće će obaviti nadzor nad radom Protuobavještajne agencije da bi se ustanovilo je li bilo nezakonitog postupanja u slučaju petero novinara koji su se žalili da su ih agenti POA-e pratili i prisluškivali od sredine 2003. godine do ožujka prošle godine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Saborski odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost razmotrio je u srijedu na zatvorenoj sjednici prigovor petero novinara da su ih agenti Protuobavještajne agencije (POA) pratili i prisluškivali od sredine 2003. godine do ožujka prošle godine. Kako je novinarima nakon sjednice rekao predsjednik Odbora Ivan Jarnjak, »već sutra« će Vijeće za civilni nadzor sigurnosnih službi obaviti nadzor nad radom POA-e kako bi se ustanovilo je li bilo nezakonitog postupanja. U taj nadzor uključit će se i članovi Odbora iz HDZ-a Tomislav Čuljak, Niko Rebić i Mato Štimac te HSS-ovac Ante Markov i HSP-ovac Pero Kovačević.</p>
<p>»Oni će zajedno s Vijećem za civilni nadzor raditi na tom slučaju, istražiti sve sadržajne i formalne prigovore petero novinara, te pregledati sve dokumente da bi se zaštitila temeljna ljudska prava novinara, ali i nacionalni interesi te kako bi agenti POA-e mogli raditi po zakonu«, izjavio je Jarnjak. Podsjetio je ujedno na to da je njegov odbor još lani primio predstavku petero novinara, koji su se žalili na postupanje agenata POA-e. Nakon toga je, u ožujku prošle godine, Vijeće za civilni nadzor obavilo nadzor u POA-i, zaključivši da nije bilo protuzakonitog postupanja. Međutim, nakon što je prošli tjedan jedan hrvatski tjednik objavio dokumente iz kojih se vidi da je POA ipak nadzirala Željka Peratovića, Gordana Malića, Ivicu Đikića, Ivanku Tomu i Maria Kavaina, Odbor za nacionalnu sigurnost odlučio je rasvijetliti taj slučaj do kraja, zaključio je Jarnjak. </p>
<p>Jedini koji je na Odboru bio suzdržan, Šime Lučin iz SDP-a, novinarima je objasnio razloge svoje suzdržanosti. On smatra da su se predsjednik države Stjepan Mesić i premijer Ivo Sanader trebali javno očitovati o dokumentu pod nazivom »Informacija o obavještajno-medijskim manipulacijama s ciljem diskreditiranja Hrvatske«, što im ga je lanjskog ožujka predstavio tadašnji šef POA-e Franjo Turek, a u kojem se petero novinara sumnjiči da su produžena ruka britanskih obavještajaca u našoj zemlji. Lučin također smatra da predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić treba odgovoriti na pitanje je li bilo, i s kojim argumentima, mjera posebnog praćenja novinara. </p>
<p>Ivka Bačić Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Po onome što su mi rekli, novinari su ispali kolateralne žrtve tajnih službi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Obavještajne službe rade mnoge poslove, neki od njih nisu uvijek transparentni prema javnosti, ali zato se i moraju striktno držati zakona. Tako je i u ovom slučaju: Ako se netko nije držao zakona, zbog toga treba biti sankcioniran«, rekao je u srijedu predsjednik Mesić komentirajući aferu »Blok«. </p>
<p>Na novinarsko pitanje smatra li da su se hrvatski obavještajci držali zakona s obzirom da se govori kako su prisluškivali najmanje desetak novinara, a zatim ih i optužili da organizirano podrivanje, usporavanje i blokiranje Hrvatske na njezinom putu prema Europskoj uniji, Mesić je rekao da je još rano za konačne zaključke. </p>
<p>»Ja sam za to da se provede postupak, da se utvrde činjenice i jasno poštuje zakon«, rekao je predsjednik. Potvrdio je da je u ožujku prošle godine vidio prezentaciju tadašnjeg ravnatelja POA-e, Franje Tureka, ali i dodao kako ne zna je li se radilo o nekakvoj skraćenoj ili potpunoj verziji prezentacije.</p>
<p>Prema Mesićevim riječima, sve što je na spomenutom sastanku Turek rekao u vezi sa sigurnosnom obradom svodilo se na samo jednu rečenicu. »Rekao je da postoje neke obavještajne službe koje sa svojim ljudima uspostavljaju kontakte kod nas. Prema onome što je meni kazano, praćeni su ti ljudi, a ne novinari. Novinari koji su dolazili u kontakt s tim osobama, bili su, može se reći, kolateralna šteta«, objasnio je Predsjednik. </p>
<p>»U onome što su meni prezentirali, nije bilo niti jedne naznake da je bilo tko nezakonito prisluškivan. Da nije bilo tako, vjerujete, ja bi odmah reagirao«, ustvrdio je Mesić. </p>
<p>Na pitanje kako komentira tvrdnje jednog domaćeg tjednika u kojem se spominje da čak i njegova glasnogovornica Danijela Barišić bila prisluškivana, Predsjednik je rekao da prvi put čuje za takvo što. </p>
<p>»Ako je to istina, mislim da ne postoji niti jedan, jedini razlog da se njezin telefon prisluškuje«, upozorio je Predsjednik.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>»General ne može biti uhićen jer nije u Hrvatskoj«</p>
<p>Predsjednik Mesić odbacio je ocjenu da sigurnosni sustav očito ne funkcionira, pa se teret odgovornosti za nesposobnost da se uhiti generala Gotovinu pokušava prebaciti na novinare. Podsjetio je da general ne može biti uhićen jer nije u Hrvatskoj, ali i dodao kako je glavni problem zapravo vjerodostojnost prema međunarodnoj zajednici.</p>
<p>»Nakon što smo intenzivirali aktivnosti prema utvrđivanju generalova boravišta, vjerujem da smo sada postali potpuno vjerodostojni i da to pitanje neće utjecati na početak naših pregovora s Europskom unijom«, zaključio je Mesić.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Kako će glasovati Njemačka i Francuska</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Francuski i njemački ministri europskih poslova, Claudie Haignere i Hans-Martin Bury, dolaze u četvrtak u službeni posjet Hrvatskoj gdje će se sastati s predsjednikom Stjepanom Mesićem, premijerom Ivom Sanaderom i ministricom europskih integracija Kolindom Grabar-Kitarović. </p>
<p>Posjet francusko-njemačkog dvojca hrvatskom državnom vrhu važan je jer će nakon razgovora s europskim ministrima iz Njemačke i Francuske biti jasnije kako su raspoložene te dvije utjecajne članice Europske unije kad je riječ o početku pregovora Hrvatske s Unijom.</p>
<p>To raspoloženje, potvrdili su Vjesniku diplomatski izvori, trenutačno nije najbolje. Da bi se pregovori otvorili 17. ožujka potrebno je pozitivno mišljenje svih 25 zemalja članica Unije, a zasad je sigurno da najmanje pet zemalja - Velika Britanija, Finska, Danska, Švedska i Nizozemska - i dalje smatra kako Hrvatska, zbog neriješenog slučaja odbjegloga generala Ante Gotovine, ne surađuje u potpunosti s Haaškim sudom. Predstavnici europske dvadesetpetorice pozdravili su dodatnu inicijativu premijera Sanadera i predsjednika Mesića za uhićenjem Gotovine i čekaju rezultate. </p>
<p>Prema neslužbenim diplomatskim najavama, u posljednjih nekoliko tjedana i Njemačka ne ustraje toliko na činjenici da Hrvatska ne treba ništa dodatno činiti glede suradnje s Haaškim sudom. </p>
<p>Zanimljivo će biti vidjeti kako će se postaviti francuska diplomacija, koja je dosad bila dosta suzdržana. Ipak, hrvatski pregovarači su u posljednjih nekoliko mjeseci isticali da je upravo Francuska u različitim fazama diplomatskog lobiranja znala biti Hrvatskoj od velike pomoći.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>U Kaštel Lukšiću veliki plakat s Gotovininom fotografijom</p>
<p>KAŠTELA</p>
<p> - Veliki plakat s fotografijama generala Ante Gotovine, reflektorima i natpisima na obje strane, osvanuo je u srijedu na privatnom posjedu Milana Samardžije u Kaštel Lukšiću, a postavila ga je kaštelanska Hvidra koja tim činom, kako je Vjesniku rekao čelnik te udruge Željko Strize, »prosvjeduje protiv ubrzanog progona Gotovine i njegova izjednačavanja s agresorskim krvnicima«.</p>
<p>S jedne strane veleplakata, dimenzije četiri puta dva i pol metra, stoji natpis »Nema Gotovine! Pokušajte s odgodom!«, dok je na drugoj strani otisnut natpis s porukom »Znam gdje je Gotovina! Nemate toliko love«.</p>
<p>Kao i u slučaju prvog veleplakata s fotografijama haaškog optuženika branitelji su ponovo pozvali svoje sugrađane da se uključuje u danonoćno čuvanje postavljenog plakata.</p>
<p>Prema Strizinim riječima, postavljanje ovog plakata financirali su kaštelanski poduzetnici s 25.000 kuna, a novčani prilog dali su i gospodarstvenici iz Kaštelima susjednih gradova i općina. </p>
<p>Kaštelanska Hvidra poručila je policiji, baš kao i prije dva mjeseca kad su postavili prvi veleplakat, da ga se slučajno ne usudi ukloniti« jer će ih u tome onemogućiti građani i članovi Hvidre.</p>
<p>Policijska uprava splitsko-dalmatinska dobila je dojavu o postavljanju plakata u Kaštel Lukšiću, te ustanovila tko stoji iza njega, kao i na čijem je posjedu postavljen, a prema riječima načelnika OKC-a Željka Buzova, »u ovom se trenutku ne može reći kako će policija postupiti jer obrada slučaja i dalje traje«.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050210].
|
