NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050110].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 182324 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>10.01.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Abbas proglasio izbornu pobjedu i posvetio ju Arafatu</p>
<p>Izbori, koji su na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze počeli u sedam sati ujutro, a birališta su zatvorena nakon 12 sati, protekli su prema izvješćima s lica mjesta iznimno mirno/ Prvi djelomični rezultati glasovanja, kao i sve provedene ankete, ukazuju da je čelnik PLO-a Mahmoud Abbas ostvario uvjerljivu pobjedu</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – Više od milijun Palestinaca izašlo je u nedjelju na predsjedničke izbore kako bi izabrali nasljednika svog nedavno preminuloga dugogodišnjeg vođe i simbola otpora Izraelcima - Yassera Arafata. </p>
<p>Već su prvi djelomični rezultati glasovanja, kao i sve provedene ankete, upućivali na zaključak da bi nesporni pobjednik mogao biti čelnik PLO-a Mahmoud Abbas, poznatiji po nadimku Abu Mazen. </p>
<p>Abbas je glasovao u stožeru pokojnog vođe Yassera Arafata u Ramallahu na Zapadnoj obali. Neposredno nakon što je ubacio glasački listić, dakako s vlastitim imenom, izrazio je zadovoljstvo visokim odazivom Palestinaca na predsjedničke izbore. Dodao je da ga naročito raduje velik odaziv žena. Abbas je rekao da je to jasan znak da se Palestinci okreću prema demokraciji. Poručio je također da će, bude li izabran, zatražiti od premijera Ahmeda Koreija da ostane na sadašnjoj dužnosti. </p>
<p>Zamjetno je da Abbas tijekom svoje predizborne kampanje nije posjetio istočni, arapski dio Jeruzalema, koji Palestinci, Arapi i islamski svijet nazivaju Al Quds. Glasnogovornik izraelske policije Gil Kleiman je obznanio da takav zahtjev iz Abbasovog stožera nije ni došao. Ipak, Abbas je svojim pristašama poručio da ga izraelski Židovi i židovska naselja neće spriječiti »da već sutra bude u Svetom gradu«. </p>
<p>Izbori koji su na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze počeli u sedam sati ujutro, a birališta su zatvorena nakon 12 sati, protekli su sudeći prema izvješćima s lica mjesta iznimno mirno. Najveća zasluga za to pripada punoj suradnji izraelskih i palestinskih službi sigurnosti. Dvije strane su ustanovile i zajednički stožer koji se brinuo o problemima prelaska palestinskih glasača na mnogim izraelskim kontrolnim točkama.</p>
<p>Izrael je snažno ojačao i mjere vlastite sigurnosti. Poduzeta je stroga kontrola prelazaka preko kontrolnih mjesta. Pritom se nastojao utvrditi identitet svih palestinskih glasača koji su išli na birališta na Zapadnoj obali. </p>
<p>Istodobno, kao znak dobre volje, židovska država navijestila je puštanje iz izraelskih zatvora više stotina, možda i tisuća palestinskih zatvorenika. </p>
<p>U međuvremenu, vlada premijera Ariela Sharona s velikom pozornošću očekuje službene rezultate palestinskih predsjedničkih izbora, uvjerena u gotovo sigurnu Abbasovu pobjedu. On će, kako se ističe, biti novi izraelski mirovni partner. Od njega se očekuje da zaustavi ispaljivanje malih palestinskih projektila »qassam« (domaće proizvodnje) na izraelske ciljeve. »Tek kad Abu Mazen pokaže čvrstu odlučnost da se suprotstavi terorizmu, bit će moguće sjesti za pregovarački stol«, izravna je Sharonova poruka.</p>
<p>Inače, o tehničkoj i drugoj regularnosti palestinskih predsjedničkih izbora brinuo je rekordan broj od nekoliko tisuća stranih i domaćih promatrača. Oni su bili nazočni na 1074 biračka mjesta, točnije u neposrednoj blizini 2800 glasačkih kutija. Među promatračima je zamijećen i bivši američki predsjednik Jimmy Carter. </p>
<p>Birališta su bila raspoređena u 11 izbornih okruga na Zapadnoj obali, u Pojasu Gaze i u istočnom arapskom dijelu Jeruzalema. Registrirano je ukupno 1,28 milijuna birača (palestinske vlasti tvrde da ima više od 1,5 milijuna) s pravom glasa (sve osobe starije od 18 godina). Samo u istočnom Jeruzalemu zabilježeno je 120.000 palestinskih građana s pravom glasa.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Povijesna prekretnica prema rođenju neovisne Palestine</p>
<p>Predsjednički izbori ove nedjelje, ako na njima bude izabran najveći favorit Mahmoud Abbas, možda će dokazati da se neovisnu palestinsku državu, cilj koji Palestinci sanjaju i za njega se bore barem 46 godina, može ostvariti i bez legendarnog Arafata, koji ga je nekoliko puta, zapravo, promašio</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Koga nema bez njega se može i - mora. Ponekad je »bez njega« i bolje... Ta prastara izreka oživjela je ovih dana među Palestincima, koji su u nedjelju birali svojega novoga predsjednika nakon smrti Yassera Arafata, 11. studenoga prošle godine u Parizu. Time se i službeno poštuje rok od 60 dana »bezvlašća«, koji je predviđen tzv. Palestinskim temeljnim zakonom što se trenutačno primjenjuje kao »Privremeni ustav«. Arafat je zacijelo umro kao nesporni simbol borbe palestinskoga naroda za prvu samostalnu državu.</p>
<p>Arafat, naime, u povijest ulazi kao legenda svih Palestinaca, a vjerojatno i cijeloga arapskog svijeta. No, Palestinci shvaćaju da se bez njega ipak može i mora ići prema konačnome cilju - stvaranju prve palestinske države u povijesti. A predsjednički izbori ove nedjelje, ako na njima bude izabran najveći favorit Mahmoud Abbas, možda će dokazati da se taj cilj, što ga Palestinci sanjaju i za njega se bore barem 46 godina, može i bolje postići čak i bez legendarnog Arafata, koji ga je nekoliko puta, zapravo, promašio.</p>
<p>Preciznije: Arafat je 1958. osnovao pokret Al Fatah, koji je kao glavnu zadaću prihvatio oružanu borbu protiv Izraela, koji je zaposjednuo njihovu »povijesnu« zemlju u ratu 1948. i 1949. A nakon što je 1969. postao predsjednik Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) nikada službeno objavljeni rat protiv Izraela postao je svakodnevna stvarnost Palestinaca, koji su otada podijeljeni, »poniženi i uvrijeđeni« te do danas žive sve jadnije. Ovih se dana, u očekivanju izbora novoga predsjednika, mnogi mediji bave upravo tom temom.</p>
<p>Pritom je bitna činjenica: Palestinci su posve »rastureni« narod, bez svojih državnih i društvenih temelja. Prema neslužbenim podacima (jer službenoga popisa pučanstva nema), danas ih, smatra se, ukupno ima oko 10 milijuna, od kojih samo pet milijuna živi u svojoj povijesnoj domovini Palestini, a još manje, samo 3,8 milijuna, na područjima koja je Izrael zaposjeo nakon svojega »rođenja« i prvoga rata s Arapima 1948. Svi ostali, a ukupni im se broj točno ne zna, već desetljećima žive kao iseljenici u susjednim arapskim zemljama, ali i širom svijeta.</p>
<p>Pritom zbog svih tih neizvjesnih uvjeta, u kojima mnogi žive gotovo kao »ilegalci«, čak i na svojemu, a pogotovo na izraelskome teritoriju, na nedjeljnim izborima za Arafatova nasljednika pravo glasovanja imalo je samo 1,8 milijuna Palestinaca. A kako izvješćuju strani mediji, nikad životni uvjeti Palestinaca u njihovoj povijesnoj domovini, na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze, nisu bili gori nego posljednje četiri godine. Ukratko, nikada Palestinci, čak i u svojoj povijesnoj domovini, nisu živjeli tako bijedno.</p>
<p>Naime, nakon početka druge Intifade, oružanog ustanka što su ga protiv Izraela poveli palestinski fanatični islamistički, »teroristički« pokreti Hamas i Islamski džihad, 29. rujna 2000., kojoj se, zbog svojega opstanka i ugleda. morao pridružiti i Arafat, te zbog izraelskoga žestokog odgovora, koji se slobodno može nazvati državnim terorizmom, obični su Palestinci pali ispod svake granice opstanka, odnosno siromaštva. Danas, naime, 47 posto Palestinaca mora preživjeti, prosječno, s 1,6 eura na dan, ispod svakoga praga bijede.</p>
<p>Stoga se sada postavlja bitno pitanje: hoće li nedjeljni izbori, odnosno novi palestinski predsjednik - a očekuje se da će to biti Mahmoud Abbas - označiti povijesnu prekretnicu na putu prema konačnom rođenju neovisne palestinske države, koja će živjeti slobodno i ravnopravno s dosad neprijateljskim Izraelom? To bi stvarno bio povijesni iskorak prema konačnome miru na tome području, što Arafat nije uspio doseći, unatoč ozbiljnim pokušajima, osobito posljednjih desetak godina, kada je uporno pregovarao.</p>
<p>Naime, zna se da je legendarni palestinski vođa bio opsjednut željom da u povijest ipak uđe kao autor mira, dakle i kao utemeljitelj neovisne države, u koju bi se, uz ostalo, vratili i sve izbjeglice. No, kao da je nad njim lebdjelo prokletstvo. Više je puta pregovarao s izraelskim vođama, pod pokroviteljstvom i strogim nadzorom prvo SAD-a, a zatim i UN-a te EU-a. Čak je svečano potpisao nekoliko mirovnih sporazuma, poput onoga iz Osla, zbog kojega je dobio, zajedno s izraelskim vođama Yitzhakom Rabinom i Shimonom Peresom, Nobelovu nagradu za mir 1993., ali taj sporazum nikada nije ostvaren zbog dramatičnih izbornih promjena izraelske vlade. Je li sada došao povijesni trenutak da se napokon postigne i primijeni mirovni sporazum? </p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Mesićeve poruke s placa</p>
<p>Rasprave o radu policije i vojske, kojoj je Mesić vrhovni zapovjednik, na tržnicama i po kavanama, doista su ponižavajuće i uvredljive za ljude koji tamo rade/ Ipak, izbor mjesta gdje je Stipe Mesić pustio svoje predizborne balone nije slučajan: uvijek može reći da se šalio, da ga nismo razumjeli jer je na placu bila buka te da je zapravo mislio na neke druge nabavke </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Netko je išarao moje plakate«, zavapio je predsjednički kandidat i aktualni predsjednik Republike Stjepan Mesić u subotu, dok je na zagrebačkom trešnjevačkom placu razgledavao krumpire, jaja i mrkve. Okružen piljaricama, istaknuo je: »Moji su plakati išarani raznim porukama, ali policija na to nije reagirala. S druge strane, kad netko, a ja ne znam tko, s drveta skine plakat Jadranke Kosor policija odmah reagira, umjesto da honorira što je netko skinuo plakat s mjesta na kojem nije smio biti«. </p>
<p>Piljarice i okupljeni građani saslušali su predsjednikovu jadikovku bez većeg uzbuđenja, jer poruka i nije bila upućena njima, nego izbornom stožeru njegove protukandidatkinje Jadranke Kosor i MUP-u, koji je Mesić izravno kritizirao.</p>
<p>Priča o uništavanju, šaranju i skidanju plakata jednaka je na svakim izborima, baš kao i vapaji kandidata da se to ne čini. Stoga je teško vjerovati kako je tankoćutnog predsjednika uvrijedila neka od poruka koje možemo pročitati po zagrebačkim ulicama, poput »Suzi smijeni izdajnika«, jer se u svojoj višedesetljetnoj karijeri na to naviknuo. Prije će biti da ga smeta činjenica kako je u Dugoj Resi, prije nekoliko dana, ustanovljeno da je, uoči Mesićeva predizbornog skupa, stanoviti Perica Martinović, član njegova stožera, skidao plakate s likom HDZ-ove kandidatkinje. Kako mu ta činjenica nikako ne odgovara, Mesić je, na placu, ustanovio da bi mu trebalo čestitati zbog skidanja plakata koji su bili na pogrešnome mjestu. Kako se to nije dogodilo, predsjednik je cijeli MUP proglasio stranačkom policijom, te najavio da će se to, u sljedećih pet godina, promijeniti. Dakle, ako članovi njegova stožera ne mogu skidati plakate Jadranke Kosor, treba promijeniti ministra policije i MUP, logika je predsjednika Mesića, izrečena među jajima i krumpirima, na trešnjevačkom placu.</p>
<p> Tržnica u Zaprešiću bila je još inspirativnija za Stjepana Mesića. Tijekom posjeta tom slikovitome mjestu, taj je predsjednički kandidat optužio MORH za nepropisnu nabavku vojnih kamiona, vrijednu pet milijuna eura. Optužba je vrlo ozbiljna, iako je izrečena na dosta neobičnome mjestu za raščlambu nabavki u vojnom sektoru. Odgovorio mu je ministar, demantiravši Mesićeve tvrdnje, i podsjetivši da kod remonta zrakoplova u Rumunjskoj 2003. predsjednik nije imao primjedbi. Polemika pokrenuta na tržnici mogla bi, poslije izbora, dovesti do dramatičnog raspleta i smjene načelnika Glavnog stožera HV-a, generala Josipa Lucića, koji je informirao predsjednika, ako to već nisu učinile piljarice na placu prije njega.</p>
<p>Rasprave o radu policije i vojske, kojoj je Mesić vrhovni zapovjednik, na tržnicama i po kavanama, doista su ponižavajuće i uvredljive za ljude koji tamo rade. Ipak, izbor mjesta gdje je Mesić pustio svoje predizborne balone nije slučajan: uvijek može reći da se šalio, da ga nismo razumjeli jer je na placu bila buka te da je zapravo mislio na neke druge nabavke. </p>
<p> Tržišnu predizbornu utakmicu predsjednik Mesić nastavio je primjedbama na račun financiranja predizborne kampanje, što mu je omiljena tema posljednjih dana. Osumnjičio je HDZ da možda troši novac od Imostroja, što je do sada najveće podmetanje koje smo čuli na tu temu. </p>
<p>Zanimljivo je što je Mesić priznao da neki njegovi donatori ne isplaćuju plaće svojim djelatnicima, rekavši da neki od njih »ne posluju najbolje«, što ga ne sprječava da primi novac koji bi zaposlenicima dobro došao za plaće i golo preživljavanje.</p>
<p> U ovom su trenutku, naime, važniji predizborni plakati, koje građani tako ružno »šaraju« te tv propaganda, od plaće nekih ljudi koji su predsjedničkom izbornom štabu ionako nepoznati.</p>
<p> Novost u Mesićevoj kampanji, svakako, napad je na cijelu Sanaderovu vladu, kojoj bi želio »jašiti za vratom«. Taj se termin, doduše, rijetko i uglavnom neadekvatno koristi u političkoj praksi, tako da i nije jasno što bi predsjednik Mesić želio. Po Ustavu, njegove su ovlasti jasne i najvažnije su u provođenju vanjske i obrambene politike. S gospodarstvom, koje želi pokrenuti, predsjednik nema dodirnih točaka. U proteklih pet godina Mesić je, podsjetimo se, politički sponzorirao ruski Mečelj i sporazum Družbe Adrije, no ako takve poteze namjerava činiti u sljedećih pet godina, to neće biti dobro za nacionalno gospodarstvo.</p>
<p> Ulazak u drugi krug predsjedničke kampanje, očito, potrošio je strpljenje predsjednika Mesića. Da se prije 2. siječnja nije osjećao toliko sigurnim u pobjedu te obišao nekoliko tržnica, možda se sada ne bi trebao pitati tko je išarao njegove plakate.</p>
<p>Dubravko Grakalić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Nabava kamiona za HV i predsjednička kampanja</p>
<p>U MORH-u još nema Mesićeve zapovijedi o istrazi »slučaja Iveco« </p>
<p>Afera oko nabave kamiona treći je medijski slučaj usmjeren izravno na Ministarstvo obrane u zadnja dva mjeseca/ Žustre javne rasprave između vrhovnog zapovjednika i ministra obrane traju još od »slučaja Čačija«/ Zajedničko svim dosadašnjim aferama jest loša komunikacija u sustavu obrane/ Novinari nisu pozvani na potpisivanje ugovora o nabavi kamiona pa građani na tržnicama prvi put čuju da će HV dobiti 39 novih kamiona/ Samo dva tjedna ranije, Ministarstvo je promoviralo svoj prvi offset projekt suradnje s francuskom tvrtkom Thales i Pomorskim centrom Split; uz nazočnost novinara dogovorena je nabava 192 komunikacijska uređaja, čija se vrijednost s transferom tehnologije procjenjuje na 27 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ministarstvo obrane još nije dobilo zapovijed vrhovnog zapovjednika u kojoj bi se tražila istraga kupovine 39 novih kamiona za Hrvatsku vojsku. </p>
<p>Predsjednički kandidat i aktualni hrvatski predsjednik Stjepan Mesić najavio je, naime, još u subotu da namjerava pokrenuti istragu o okolnostima u kojima je MORH neposrednom pogodbom kupio nove kamione i ugovorio posao vrijedan pet milijuna eura. Lavinu reakcija inicirali su Mesićeve sumnje da su kamioni za HV nabavljeni suprotno odredbama Zakona o javnoj nabavi, izravnom pogodbom, nakon što nije uspio natječaj.</p>
<p>Izvor blizak MORH-u u nedjelju je, međutim, Vjesniku rekao da eventualna Mesićeva zapovijed o istrazi još nije stigla na Krešimirov trg. </p>
<p>»Možemo reći samo to da je ministar obrane Berislav Rončević već sve rekao«, ustvrdio je dužnosnik MORH-a.</p>
<p>Iako u Ministarstvu očito čekaju sljedeći Predsjednikov potez, činjenica je da je afera oko nabave kamiona već treći medijski slučaj usmjeren izravno na Ministarstvo obrane u zadnjih nekoliko mjeseci. </p>
<p>Sve te afere personificirane su kroz žustre javne polemike između vrhovnog zapovjednika i ministra obrane koje su prvi put vođene nakon posljednjih parlamentarnih izbora oko »slučaja Čačija«. Primirje između Pantovčaka i Krešimirova trga trajalo je gotovo cijelu 2004., no onda je ponovno krenulo.</p>
<p>Osim što u zadnja dva mjeseca između Mesića i Rončevića žestoko iskri, između dvije vatre sve češće je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general zbora Josipu Lucić. </p>
<p>Predsjednik i ministar najprije su se javno sukobili u vezi s (ne)informiranjem Predsjednika o sadržaju Memoranduma o obrambenoj suradnji sa Sjedinjenim Državama. Lavina napisa o navodnom seksualnom zlostavljanju u HV-u nagnala je pak vrhovnog zapovjednika da prvi put javno izda zapovijed o istrazi. Pokazalo se, međutim, da tu nipošto nije kraj latentnog sukoba prvog dvojca hrvatskog zapovjednog lanca. Pod znak ozbiljne sumnje Predsjednik tako sada dovodi način nabave 20 kamiona marke Iveco za Hrvatsku vojsku, sumnja u korupciju i nagovještava istragu. </p>
<p>S obzirom da se afera otvara na početku drugog kruga predsjedničkih izbora, slučaj doista dobija prizvuk kampanje, a neki tvrde da ne treba odbaciti ni mogućnost nove politizacije HV-a. Već na prvi pogled teško je povjerovati u takve spekulacije, jednako kao i u tvrdnje da je predsjednik Mesić mogao reagirati i ranije, a nije. Ugovor o nabavi kamiona potpisan je prije samo dva tjedna - 28. prosinca 2004. - a i teze o politizaciji vojske padaju u vodu nakon Mesićeve najnovije u kojoj tvrdi da informacije nije dobio od načelnika Glavnog stožera.</p>
<p>Jedino što sigurno ne štima jest kronično loša suradnja svih aktera, predsjednika, ministra, načelnika, ali i medija na području informiranja i međusobne komunikacije.</p>
<p>Naime, po onome što je dosad objavljeno, lako se može zaključiti da Predsjednik nije dobio potpune podatke o načinu na koji je dogovorena kupovina novih kamiona. Njegove sumnje u nezakonitost dogovorenog posla temelje se, naime, na tvrdnji da MORH nije ugovorio offset aranžman (sudjelovanje domaćeg gospodarstva) iako je na to obvezan kada se kupuje robo vrjedniju od milijun eura. Ministar Rončević, naime, ističe kako je posao napravljen u skladu sa zakonom, a to znači i s offsetom po kojem će domaćim tvrtkama pripasti 20 posto ugovorenog posla. </p>
<p>Predmetom istrage, koju najavljuje Predsjednik, mogli bi ponajprije biti detalji izravnog dogovaranja posla, a to je ono što vrhovni zapovjednik ima pravo tražiti i znati. </p>
<p>Činjenica jest da su MORH i zagrebačka tvrtka Eurokamion na temelju izravne pogodbe sklopili ugovor o kupovini novih 39 kamiona vrijedan 34,5 milijuna kuna. Dogodilo se to 28. prosinca 2004., a mediji nisu bili pozvani da poprate taj događaj. Samo dva tjedna ranije, Ministarstvo je promoviralo svoj prvi offset projekt suradnje s francuskom tvrtkom Thales i Pomorskim centrom Split. Uz medijsku nazočnost dogovoren je posao nabave 192 komunikacijska uređaja za HV, čija se vrijednost s transferom tehnologije procjenjuje na 27 milijuna eura. Zašto novinari nisu pozvani i na potpisivanje ugovora o nabavi kamiona teško je reći, no i to je dokaz da na mnogim razinama komunikacije u našem sustavu obrane kronično nešto ne štima. </p>
<p>Kada ne bi bilo tako, mediji i javnost ne bi na tržnicama prvi put čuli da nam vojska napokon dobiva nove kamione. Da nije tako, vrhovni zapovjednik i njemu podređeni ministar obrane najprije bi sjeli za stol i razjasnili nesporazum, a tek nakon toga s detaljima izlazili u javnost.</p>
<p>Postupak nabave pokrenut u rujnu 2004.</p>
<p>Kronologija priprema za kupnju novih kamiona za HV počinje u ožujku 2002. Tada je struka (Glavni stožer HV-a) prvi put poslala zahtjev MORH-u za nabavu takvih vozila. Potkraj rujna 2004. osnovano je povjerenstvo i pokrenut postupak nabave. Pristigle ponude otvorene su u listopadu, ali pokazalo se da za nabavu treba nekoliko milijuna kuna više od iznosa koji je za to bio predviđen u vojnom proračunu. Glavni stožer tražio je barem djelomičnu realizaciju projekta u skladu s raspoloživim sredstvima, a 23. prosinca osnovano je novo povjerenstvo. U MORH-u tvrde da je ono u pregovorima ishodilo povoljnije uvjete nabave od onih iz prethodnog natječaja, uz primjenu offset programa. Ugovor je sklopljen s tvrtkom Eurokamion, ovlaštenim zastupnikom tvrtke Iveco. Prije toga, kažu u MORH-u, uzeti su u obzir svi ugledni dobavljači, od MAN-a, preko Ivecoa do Mercedesa, ali pokazalo se da vozila iz programa Ivecoa potpuno zadovoljavaju sve tražene zahtjeve.</p>
<p>U MORH-u tvrde da su ostvarili dodatni popust od tri posto u odnosu na najnižu cijenu iz prethodnog natječaja, uz obvezu dobavljača da izvede do 20 posto radova na dogradnjama koristeći kapacitete domaćih proizvođača. Ugovor je vrijedan 34,4 milijuna kuna.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Rijeka - vrata Čilea za Srednju Europu </p>
<p>Čile i Hrvatska dijele ista načela međunarodne politike, primjerice poštivanje međunarodnog prava i međunarodnog legaliteta, što uključuje i rezolucije Ujedinjenih naroda / To znači da obje zemlje daju potporu miru u svijetu pa će se u kriznim situacijama kakva je sada u Iraku, naše dvije zemlje naći na istoj strani, zagovarajući mir/ Čileanci hrvatskoga podrijetla nisu toliko brojni koliko su uspješni i ugledni, a mnogi od njih dali su veliki doprinos našem društvu kao političari, profesori, pisci, umjetnici, poslovni ljudi, sportaši ... </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Glavni je posao diplomata da prenose poruku o svojoj zemlji, što točniju i što bliže njezinoj stvarnosti. Stoga je vrlo važna suradnja diplomata i medija, kako bi ta poruka na pravi način došla do čitatelja zemlje u kojoj smo, naglašava novi čileanski veleposlanika u Hrvatskoj Manuel Atria u razgovoru za Vjesnik. </p>
<p> – Smatram da surađujući s medijima možemo izbjeći nagađanja i krive interpretacije nekih vijesti zbog bolje prodaje novina. Razumijem i tu komercijalnu stranu medija, no vjerujem da se boljom suradnjom to može izbjeći.</p>
<p>• Mislite li da se tako mogu izbjeći određeni stereotipi o nekoj zemlji, kako se dogodilo i Hrvatskoj početkom devedesetih godina?</p>
<p>– Upravo se to dogodilo i još se događa Čileu. Tijekom naše duge povijesti, imali smo besprijekorni institucionalni život, stabilnost i demokraciju. Kad je to prekinuto vojnim udarom 1973. i kad je vlast preuzela vlada koja nije bila tipična za Čile – premda je bila tipična za mnoge druge latinoameričke zemlje – na Čile se počelo gledati kroz drugu optiku. Prekid demokracije proizveo je određeni stereotip koji se nastavlja, pa kad se i danas piše o Čileu, često se čini da je vojna diktatura najvažnija, da je vladavina generala Pinocheta najvažnija, da je pitanje hoće li mu se suditi ili neće najvažnije ... Rekao bih da je sve to važno, ali nije najvažnije. Najvažnije je to da je Čile sada u procesu nacionalne pomirbe. To je proces kojim postupno dolazi do pacifikacije čileanskog društva. Bilo je mnogo patnji u to vrijeme i ne može se nikakvim vladinim dekretom reći: u Čileu je bilo patnji i sad se to treba zaboraviti. Kao što kaže naš predsjednik Lagos, nema budućnosti bez prošlosti. Moramo znati što se dogodilo kako bismo mogli napredovati u procesu pomirbe. </p>
<p> • Nedavno je objavljeno izvješće o mučenju političkih protivnika za vrijeme Pinochetove vladavine, a i vrh vojske priznao je da je bilo institucionalnog kršenja ljudskih prava. Je li to put prema zatvaranju tog bolnog poglavlja čileanske povijesti?</p>
<p>– Postupno se saznaju istine o uhićenima, ubijenima, nestalima, o otmicama političkih protivnika. Sve to izaziva velike rane u društvu. Kao da se skida jedan veo za drugim, saznaju se dijelovi istine o tome što se stvarno dogodilo. Povjerenstvo o torturama svoje je izvješće donijelo 30 godina nakon što su se one događale. To je stvarno dramatično, mnogi od mučenih zatvorenika nisu željeli otkriti svoj identitet, mnogi više ne žele svjedočiti o svojim bolnim iskustvima. Nakon povratka demokracije 1990., mnogo je toga učinjeno, doneseni su neki zakoni kako bi se ublažile patnje žrtava i njihovih obitelji, no pomirba se može dogoditi samo u srcu naroda. Bila je to crna etapa naše povijesti, ali istinski radimo na tome da se izliječe te rane. U tom procesu imamo veliku potporu međunarodne zajednice. Jednako snažno kako je međunarodna zajednica osuđivala kršenje ljudskih prava u Čileu, tako sada snažno aplaudira našim nastojanjima u procesu pomirbe. </p>
<p>• Neki kažu da čileanski proces pomirbe može biti primjer za druge zemlje Latinske Amerike koje su prošle kroz slično iskustvo. </p>
<p> – Mislim da ne postoji univerzalni recept za nacionalno pomirenje. Stvarnost svakog naroda je drukčija. Kod nas su sve društvene snage pozvane da svaka kaže svoj djelić istine kako bi se upotpunila slika o tome što se događalo i kako bi se otvoreno razgovaralo o toj temi, kako ona više ne bi bila tabu. Važno je biti svjestan da je to dugotrajan proces i da se ne može završiti preko noći.</p>
<p> Mislim da je najvažnije što su se stvorili uvjeti da odgovorne institucije barem preuzmu odgovornost za zatvaranja, otmice, mučenja, ubojstva. I to ne samo vojska nego i ostale političke snage koje su prije tvrdile da nije bilo kršenja ljudskih prava, a sad ipak priznaju da ih je bilo. </p>
<p> • Čileanski gospodarski model posljednjih petnaestak godina pokazao se vrlo uspješnim. Nakon povratka demokracije, oko 45 posto Čileanaca bilo je siromašno, a sad se govori o 20 posto. Neki analitičari to objašnjavaju uspješnom strategijom rasta u kojoj se ekonomija slobodnoga tržišta kombinira sa socijalnom politikom. </p>
<p>– Ako se gledaju makroekonomske brojke, Čile je među najboljima u Latinskoj Americi. Ekonomska analiza pokazuje da je uspjeh čileanske ekonomije u tome što je zemlja bila sposobna prihvatiti izazove globalizacije i aktivno se uključiti u taj proces otvarajući se prema svijetu. Čile je također pokazao unutarnju financijsku disciplinu. Tako se širila slika o zemlji koja je politički stabilna, ozbiljna, koja ima nisku razinu korupcije, u koju se može imati povjerenje i koja je monetarno disciplinirana. Također, očito je da Čile ima hrabrosti da se opasnostima slobodnog tržišta suprotstavi reorganizacijom vlastite proizvodnje. Zemlja je postala privlačna za strani kapital, povećala se proizvodnja, otvorena su nova radna mjesta, pa je logično i da se smanjuje siromaštvo. No, važno je reći da značajan dio čileanskog proračuna, oko 70 posto, ide na zadovoljavanje socijalnih potreba stanovništva. Država je preuzela svoju društvenu odgovornost za obrazovanje, javnu sigurnost, zdravstvo ... </p>
<p>• I niste zbog toga pod pritiskom MMF-a, kao sada Hrvatska? </p>
<p>– Ne, u Čileu ne postoji pritisak MMF-a, ali je činjenica da Fond izbliza prati financijsku disciplinu zemlje i da provjerava ispunjavamo li preuzete obveze.</p>
<p> • Posljednjih godina spominje se mogućnost da Čile više koristi riječku luku za svoj izvoz, da Rijeka bude vrata Čilea za Srednju Europu.</p>
<p>– Postoji veliki interes za korištenje riječke luke i općenito za korištenje hrvatskih prometnica za čileanski izvoz na tržišta Srednje Europe i Balkana. K tomu, postoje velike mogućnosti za suradnju u brodogradnji, poljoprivredi i još nekim granama privrede, tako da ja vidim veliki prostor za poslovanje koji još dosad nismo istražili. Postoji veliki potencijal za razvijanje naših boljih bilateralnih odnosa. Premda nas razdvajaju velika udaljenost i različiti jezici, gradimo sve više zajedničkih mostova. Jedno važno područje za to je kulturna suradnja. Kultura se zasad pokazuje kao vrlo uspješan most povezivanja. Hrvatski mediji, hrvatska javnost prošle su godine vrlo ekstenzivno popratili stogodišnjicu rođenja Pabla Nerude, sad se u Klovićevim dvorima održava velika izložba čileanskih umjetnika, a u pripremi je i ambiciozan projekt predstavljanja hrvatske tradicionalne umjetnosti u Čileu. </p>
<p>A bolje upoznavanje dvaju naroda i dviju zemalja prepoznaju ekonomski čimbenici. Razmišljam da ove godine organiziramo susret čileanskih i hrvatskih poslovnih ljudi kako bi čileanski biznismeni vidjeli koje su im prednosti u Hrvatskoj, a hrvatski poslovni ljudi koje su pogodnosti za trgovinu i ulaganja u Čileu. Mi imamo jednog uspješnog Andronica Luksica koji ulaže u Hrvatskoj, ali ja bih volio vidjeti i veća hrvatska ulaganja Čileu.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Strah od ekumenizma</p>
<p>Kakve su šanse da Papa ove godine posjeti Srbiju? Male, jer teško je da će patrijarh Pavle, u dogovoru s patrijarhom Aleksejem II., napokon odlučiti da je za to »sazrelo vrijeme«. Tim više što je to godina u kojoj Katolička crkva obilježava 40. obljetnicu ekumenskog opredjeljenja, odnosno traženja puta za ujedinjenje svih kršćana</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Može li se u ovoj godini ostvariti želja pape Ivana Pavla II. da posjeti Srbiju ili Rusiju? Što se tiče Srbije, pitanje je to naglašenije što je prije nepuna dva mjeseca patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Pavle izjavio da za takav posjet još »nije sazrelo vrijeme«. Interesantno, istu je formulaciju za Papin posjet Rusiji, tri mjeseca ranije (u kolovozu) upotrijebio patrijarh moskovski i sveruski Aleksej II. Mihailovič koji nije htio udovoljiti želji Svetoga Oca da mu osobno preda (vrati) čudotvornu ikonu Bogorodice Kazanske. Primopredaja se trebala obaviti na ruskom tlu, na što Aleksej II. nije pristao, a i neće sve dok »Rimska crkva korjenito ne izmijeni politiku spram pravoslavlja i ne prekine svoju neprijateljsku aktivnost«. </p>
<p>Ta ista formulacija kojom se odbija mogućnost posjeta Ivana Pavla II. Srbiji ne čudi jer je obznanjena upravo u Moskvi, za posjeta patrijarha Pavla sveruskom patrijarhu Alekseju II. Više bi čudilo da je u ovih nekoliko mjeseci »vrijeme sazrelo« za jedan ili drugi ili oba Papina posjeta tim pravoslavnim zemljama. Pa ipak, Sveti Otac ne odustaje te ponovo, prema riječima beogradskog nadbiskupa Stanislava Hočevara, izražava želju za posjetom Srbiji. Na taj put ne potiče ga samo potreba da ide »tamo gdje je najpotrebnije« (premda bi i to bio dovoljan razlog) nego i težnja za ostvarivanjem suradnje Katoličke i Pravoslavne crkve, bez koje je nezamisliv ekumenski proces (pomirenje i jedinstvo kršćanskih crkava). </p>
<p>A ekumenskom pokretu, što ga je još u 19. stoljeću inicirala Protestantska crkva, Katolička se pridružila tek nakon Drugog vatikanskog koncila (1962.-1965.), dakle 1965., dakle desetak godina kasnije od Pravoslavne (1954.). Pa iako je tada kao jedan od glavnih ciljeva Svetog ekumenskog sabora vatikanskog II. postavljeno »promicanje obnove jedinstva među svim kršćanima«, ni danas, 40 godina kasnije, uz sva nastojanja (osobito) pape Ivana Pavla II. kao i njegovih prethodnika te ostalih kršćanskih konfesija, san o jedinstvu svih kršćana ostaje tek snom. Eto, Svetom Ocu se ne dopušta ni da kroči na rusko tlo. A taj ruski primjer slijedi potom i Srbija. Sluganski ili dodvornički? Možda i urotnički? Jer, autokefalnost joj omogućuje da neovisno o Alekseju II. pripusti Papu na srpsko tlo, kao što su to učinile Rumunjska, Bugarska i Ukrajina, kao i Grčka. Ali ne, Srbija slijedi tvrdu Aleksejevu liniju. </p>
<p>Aleksej II. je lani u kolovozu pokazao ne samo nedostatak kulturnog ponašanja nego i otvorenu nesnošljivost prema Svetom Ocu i to u trenutku kad mu Papa, posredno preko izaslanika kardinala Waltera Kaspera, vraća ikonu Bogorodice Kazanske kao znak dobre volje (a nakon što se ispričao za sva zla što su nanijeli križarski ratovi, pa i pravoslavlju). Iskoristio je tu prigodu da optuži Katoličku crkvu što prozelitski preotima vjernike u pravoslavnim zemljama, ne libeći se izreći sumnju da je u Moskvu vraćena krivotvorena ikona Bogorodice Kazanske. Iste je optužbe upućivao i za Papina posjeta Ukrajini, a carigradskog patrijarha Bartolomeja I., zbog kolaboracije s Katoličkom crkvom, otvoreno je napao, predbacujući mu da želi postati »pravoslavnim papom«. No, Bartolomej I. se ipak nije uplašio i samo desetak dana nakon što je srpski patrijarh Pavle u Moskvi objavio da »nije sazrelo vrijeme« za Papin posjet Srbiji, u Vatikanu je od Ivana Pavla II. primio relikvije ranokršćanskih svetaca Grgura Nazianzemskog, oca crkve grčkog jezika, i biskupa Konstantinopola iz IV. stoljeća Ivana Crisostomskog, koje su u Rim dospjele kao plijen križarskih pohoda.</p>
<p>Vratiti relikvije nakon 800 godina posjedovanja bila je velika Papina gesta, pravi putokaz (uz ispriku za križarske bojne) za moguće pomirenje ili bar međusobno razumijevanje i uvažavanje. Na tom putu bio je i povrat ikone Bogorodice Kazanske. Ali upravo je ona pokazala da Alekseju II. nije cilj hoditi ekumenskim stazama. Zašto? Iz straha pred Katoličkom crkvom, na što jasno upućuju njegove optužbe o »neprijateljskim aktivnostima Rimske crkve« u vidu širenja katoličanstva na pravoslavnim prostorima (nije li svuda, pa i u Rusiji, zajamčena sloboda vjerskog opredjeljenja?). Taj je strah podcrtan i podmetanjem carigradskom patrijarhu Bartolomeju I. da želi postati »pravoslavnim papom«. Aleksej II. boji se očito približavanja pravoslavlja i katoličanstva, stoga i »povijesnih Papinih poteza« - vraćanja ikone i relikvija. Razlog je to zbog kojeg je omalovažio povrat ikone. Ali je njegov strah postao to veći kada je Bartolomej I., primajući relikvije, izjavio da je to dobar trenutak za nastavak molitve za ujedinjenje kršćana. </p>
<p>Povrat relikvija i ikona, koje su ujedno i umjetnine, postaje dakle vrlo opasan (za pravoslavlje). Taj znak da ekumenske riječi nisu samo isprazna tlapnja nego stvarna želja koju potvrđuju i čini ne želi se prihvatiti. Treba li u tome naslutiti i razloge zbog kojih se teško iz Srbije u Hrvatsku vraćaju umjetnine (bez relikvija, jer vukovarski je Sv. Bono u znak pravoslavne odmazde uništen), opljačkane u posljednjem ratu na našim prostorima?</p>
<p>Jer, i taj je ratni pohod bio, ne samo u okviru pravoslavlja, nego iz njega i potican. No, kada se Sveti Otac i tada zalagao za mir, nije posizao za tako teškim riječima kao Aleksej II., nije dakle optuživao zbog neprijateljskih aktivnosti. Ivan Pavao II. nije poput Alekseja II., koji je očito patrijarhu Pavlu neprijeporan uzor, ni u jednom trenutku bio huškački opredijeljen. Tražio je uvijek nove mogućnosti za nalaženje zajedničkoga puta. Na to je, uostalom, utrošio sve godine svoga dugog pontifikata.</p>
<p>Stoga je mogao postati uzorom za traženje pomirenja bez kojeg nema jedinstva davno razjedinjenih kršćana. Zato se i zalagao za ujedinjenu Europu koja je izrasla na kršćanskim temeljima. Ali je i tu bio izigran. Sekularizirana Europa nije marila za tu vrstu duhovna jedinstva, jer ju pretežito okupira ono tržišno (potrošačko) jedinstvo. Prema tome, tumačenja da su, primjerice, Rumunjska i Bugarska, te pravoslavne zemlje, dopustile nazočnost Pape na svome tlu jer su bliže, takoreći već u Europskoj uniji, stoje na klimavim uporištima. Logičnije bi objašnjenje bilo da su to dopustile, kao i Ukrajina, željevši pokazati da su se stvarno riješile ruskog ili sovjetskog komunističkog tutorstva, pa i onoga koji je samo deklarativno jamčio njihovu autokefalnost. To je možda i jedan od razloga zbog kojeg se Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi odriče pravo na autokefalnost. Opet je, dakle, u pitanju strah.</p>
<p>U takvim okolnostima teško je očekivati da će SPC sada shvatiti da je »vrijeme sazrelo« te da treba Papi dopustiti dolazak u Srbiju, pogotovo u godini u kojoj se simbolički obilježava 40. obljetnica uključivanja Katoličke crkve u ekumenski pokret. Aleksej II. i njegov bastion Pavle taj bi posjet u ovoj godini mogli shvatiti kao pobjedu Rimske crkve. Možda će baš zato nastojati da njegove ekumenske staze, kojima bi trebalo spojiti istočne i zapadne kršćane, ostanu zapretene. Obistini li se to predviđanje, ono će potvrditi i njihov strah od ekumenizma.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Iznenadna idila</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Svaki dogovor vlasti i oporbe čiji je cilj širenje političkog dijaloga i tolerancije valja pozdraviti jer, ako je utemeljen na jasnim političkim i moralnim načelima, doprinosi stabilnosti države. S tim u vezi, javnost je s razumijevanjem i potporom dočekala nedavno suglasje parlamentarnih političkih stranaka o formiranju hrvatskog tima za pregovore s Europskom unijom. Kad bi blo motiviran istim razlozima, valjalo bi podržati i dogovor koji su u petak postigli premijer Ivo Sanader i vođa oporbe Ivica Račan. Njih dvojica s najbližim suradnicima dogovorili su da će oporba odustati od daljnjeg bojkota rada Sabora, a HDZ će zauzvrat povući zahtjeve za istražnim povjerenstvom koje je trebalo istražiti ugovore što ih je država sklopila s poduzećima u djelomičnom ili većinskom vlasništvu Radimira Čačića i Zlatka Tomčića. Također, kako je Vjesniku rekao Mate Arlović (a iz HDZ-a u nedjelju nije potvrđeno), Sanader je pristao i na ukidanje već osnovanog saborskog povjerenstva što je trebalo istražiti jamstva koja je Račanova vlada davala privatnom brodogradilištu Viktor Lenac što je završilo u stečaju.</p>
<p>Zauzvrat, HNS bi trebao odustati od inicijative za istražnim povjerenstvom o Sanaderu i Žužulu od njihova stupanja na prvu dužnost do danas. Dakle, riječ je o dogovoru vlasti i oporbe koji bi trebao rezultirati smirenijim tonovima u Saboru. Načelno, tome se nema što prigovoriti, kada se kao opravdanje za takve poteze ne bi iznosili neki razlozi koji, takav je barem dojam, zapravo ne stoje.</p>
<p>Arlović tako pojašnjava da se povjerenstvo za Lenac zakonski mora ukinuti jer je u tijeku sudski postupak protiv bivšeg direktora tog poduzeća Damira Vrhovnika, nekadašnjeg Račanovog bliskog suradnika. Međutim, u studenom prošle godine, predsjednik povjerenstva za Lenac Anto Đapić kazao je da će to tijelo nastaviti rad unatoč sudskom postupku protiv Vrhovnika, i tada mu nitko nije proturječio. Ta različita tumačenja, pa ma kako se pravno upakirala, ostavljaju sumnju da se možda tim dogovorom želi nešto i zataškati. Možemo se nadati da takvo nešto ipak nije posrijedi, iako saborskim kroničarima nije promaklo da su sporovi i teške riječi između vlasti i oporbe u Saboru počeli prije nešto više od tri mjeseca upravo zbog povjerenstva za Lenac a sada bi, eto, trebali i završiti ukidanjem tog povjerenstva. Zlobnici bi rekli - nenadana, ali razumljiva idila.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Palestinski izbori nade </p>
<p>SALIH KONJHODŽIĆ </p>
<p>Palestinci su u nedjelju izašli na »predsjedničke izbore nade« koji bi, prema mnogim tumačenjima, mogli otvoriti novu stranicu u njihovoj dugogodišnjoj povijesti. Takva očekivanja se među Palestincima, Izraelcima, ali i diljem svijeta povezuju s izvjesnim izborom kandidata Fataha i vođe PLO-a Mahmoda Abbasa. Nasljednik karizmatskog Yassera Arafata, nespornog simbola palestinske revolucije (intifade) imat će iznimno tešku političku zadaću ojačati i očuvati palestinsko jedinstvo da bi se cjelokupna snažno akumulirana nacionalna energija usredotočila na glavni cilj - uspostavu prve neovisne palestinske države. </p>
<p>Fatahu je, da bi se ujedinio, potreban zajednički neprijatelj. On je pronađen u Abbasovom najoštrijem izbornom suparniku Mustafi Barghoutiju (50), koji uživa potporu sirijskog režima. Na toj odredišnoj crti bit će pokrenut cjelokupni mehanizam mirnog transfera vlasti koji bi vodio prema palestinskoj državi i širokoj demokratizaciji. Navještaj takvog ustroja, nezabilježenog dosad u arapskim državama, bio bi pravi svjetionik koji bi arapski svijet na uzburkanom političkom moru usmjeravao prema demokratizaciji i slobodi. Promatrano iz toga kuta, palestinski predsjednički izbori su povijesni ispit političke zrelosti i to ne samo za Palestince nego i Izraelce. U uvjetima uspostave demokracije novih palestinskih boja oni će izbiti svaki izraelski prigovor o kredibilitetu Arafatovog nasljednika Abbasa (poznatiji kao Abu Mazen), u budućim mirovnim pregovorima sa židovskom državom.</p>
<p>Izbor Arafatovog nasljednika predstavlja u tom pogledu dodatni veliki ispit za izraelsku vladu Ariela Sharona, ojačanu »laburistima« Simona Peresa. Puna i otvorena pregovaračka suradnja, uz aktivnu potporu SAD-a, UN-a, Rusije i EU-a, mogla bi voditi prema uklanjanju najvećega srednjoistočnog »cvijeća zla« - bauka terorizma. Samoodrživa, politički zrela i sposobna palestinska država predstavljala bi divovski čimbenik mira, a ne, kako je to nedavno zamijetio bivši američki predsjednik Bill Clinton, akcelerator međunarodnog terorizma.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Raširenost uzimanja raznolikih opijata u Dalmaciji</p>
<p>Zar nas sve te činjenice o nekonzistentnosti i nepostojanju ujednačene metodologije ispitivanja raširenosti uzimanja različitih opijata ne dovode do nedopustivih improvizacija u interpretacijama!? Zato je najvažnije razraditi validne instrumente, projektni tim, dobro instruirane anketare i longitudinalnost praćenja po regijama </p>
<p>ZLATKO MILIŠA </p>
<p>Podaci o konzumiranju različitih opijata među mladima, prikupljeni u projektu ESPAD tijekom 2005. za 35 zemalja šokantni su samo neupućenima. U svim zemljama Europske unije i u zemljama u tranziciji zabilježen je dramatičan porast pijenja alkohola i uzimanja sintetičkih droga. Hrvatska i Slovenija su među prvih petnaest zemalja po redovitom uzimanju alkohola među adolescentima.</p>
<p>Prema tom istraživanju (ponovljenom nakon osam godina), ecstasy je probalo šest posto ispitanih srednjoškolaca (samo u prva dva razreda). U usporedbi s istraživanjem od prije osam godina, eksperimentiranje drogom (prema istom projektu) povećano je tri i pol puta. Naime, svaki peti srednjoškolac izjavio je da je probao neku vrstu droge. U Hrvatskoj je 24 posto dječaka i 20 posto djevojčica marihuanu probalo barem jedanput.</p>
<p>No ti podaci nisu u europskim razmjerima alarmantni, jer je Hrvatska trenutačno u »zlatnom prosjeku«, ali s trendom naglog uspona. Zar nas trebaju čuditi ti podaci kada je svaki drugi posjetitelj noćnih ljekarni u Zagrebu ovisnik, a šprice kupuju »sve mlađa djeca« (Vjesnik, 15 prosinca 2004.).</p>
<p>Koliko su i statistički podaci nesigurni, dokazuje primjer Zadra. U Zadru je 1991. bilo registrirano 246 heroinskih ovisnika, godine 1995. njih 314, a u 1996. taj se broj popeo na 723. Od godine 2003. u Centru za prevenciju i izvanbolničko liječenje do današnjega dana registrirano je 1100 ovisnika o heroinu.</p>
<p>Novinarka Šare u Zadarskom regionalu od l. prosinca 2004. navodi podatak da je u Zadru svaki mjesec desetak novoregistriranih ovisnika o teškim drogama, a da (istodobno) brojka od 1100 »stoji« ista od svibnja 2003. Pa sad ti budi pametan koliki je stvarni broj ovisnika o teškim drogama!</p>
<p>U prvih osam mjeseci 2003. u Zavodu za bolesti ovisnosti Županije splitsko-dalmatinske »Sveti Kajo« zabilježeno je 30 posto više konzumenata lakih i sintetskih droga; ondašnja ravnateljica Zavoda Anita Čudina upozorava na alarmantnu situaciju na srednjodalmatinskim otocima. Ispada da u tim sredinama svaka druga mlađa osoba uzima »koktele spravljene od marihuane i ekstazija« (Vjesnik, 11. listopada 2003.).</p>
<p>Kao samostalni istraživač sa suradnicima došao sam sredinom devedesetih (kada su mediji Split nazivali »metroplom droge«) do podatka da je, suprotno ondašnjoj tzv. Sakomanovoj koncepciji poimanja raširenosti droga kao problema većih gradova, raširenost uzimanja različitih opijata veća u manjim sredinama.</p>
<p>Tako su naši podaci pokazali da je u Zadru čak 8,4 posto srednjoškolaca koji su izjavili da su redoviti konzumenti hašiša ili marihuane, u Biogradu 10,9 posto, a na Murteru čak 12,4 posto.</p>
<p>Naši su podaci upozorili na sličnu tendenciju i pri konzumiranju teških droga: u Zadru je 1,1 posto srednjoškolaca izjavilo da redovito uzima heroin ili kokain, u Murteru 1,3 posto te čak 4,8 posto u Biogradu. U Splitu je ondašnja agencija Puls objavila podatak da je takvih srednjoškolaca bilo »samo« 0,5 posto.</p>
<p>Dr. Petar Bezinović sa suradnicima dolazi 2001. do podatka da na području Dubrovačko-neretvanske županije 3,9 posto srednjoškolaca izjavljuje da su redoviti konzumenti hašiša ili marihuane dok ih 7,25 posto (to) izjavljuje u Primorsko-goranskoj županiji. </p>
<p>Problem je to što su neki istraživači udruživali kategoriju povremenog i čestog uzimanja droga te uzimali u interpretacijama različite uzorke s obzirom na dob od 14 do 29 godina (dr. D. Lalić i dr. M. Nazor). Upravo to splitsko istraživanje iz 1995., koje je obuhvatilo sve kategorije mladih (zaposleni, nezaposleni, srednjoškolci i studenti) pokazalo je da često ili povremeno uzima teške droge 2,3 posto ispitanika. </p>
<p>Zanimljivo je da tu tendenciju zloporabe droga u manjim sredinama u Zadarskoj županiji potvrđuju i policijska izvješća o ovisnosti o heroinu na ovom području. Prema tim izvješćima proizlazi da je npr. konzumiranje heroina najraširenije na Ugljanu (mjesto Kali), te potom u Pakoštanima, Posedarju, Biogradu..).</p>
<p>Prema novijim rezultatima istraživanja Mesić sa suradnicima u Zadru (2002./2003.), uočljivo je da pušenje »trave« kroz godine varira i da se (čak) smanjio u odnosu prema sredini devedesetih ali da je osjetno porastao postotak konzumenata redovita uzimanja teških droga. Konstatirano je variranje broja srednjoškolaca koji puše »travu« svaki tjedan. U Zadru, »metropoli droge«, 2000./2001. je 4,7 posto srednjoškolaca pušilo tjedno, a 2001./2002. već 5,80 posto.</p>
<p>Ti podaci ne dopuštaju jasniju interpretaciju, jer nemamo »udružene kategorije« hašiša i marihuane, te postotak uzimanja sintetičkih droga.</p>
<p>Vrlo slično je i s podacima istraživanja u Zagrebu (Galić, 2002.) jer izostaju oni o uzimanju teških droga. Navodi se podatak o jedan posto srednjoškolaca koji su konzumirali hašiš i tri posto marihuanu, iz čega se (opet) ne vide kategorije učestalosti uzimanja tih narkotika. </p>
<p>Možemo konstatirati da se godinama povećava i broj onih mladih koji ulaze u rizičnu populaciju. Evidentiran je naročito porast korištenja sintetičkih droga… </p>
<p>Zar nas sve te činjenice o nekonzistentnosti i nepostojanju ujednačene metodologije ispitivanja raširenosti uzimanja različitih opijata ne dovode do nedopustivih improvizacija u interpretacijama!? Zato je najvažnije razraditi validne instrumente, projektni tim, dobro instruirane anketare i longitudinalnost praćenja po regijama! Prije toga Državni zavod za javno zdravstvo treba jamčiti za broj registriranih ovisnika. Postojeći podaci to sigurno ne omogućavaju. </p>
<p>Autor je doktor znanosti, profesor Sveučilišta u Zadru.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Ne dajmo da nam kojekakvi počnu prolijevati krv</p>
<p>Čini se da malo birača zna da je novac »dečka s Trešnjevke« ipak naš novac, zarađen na kojekakve načine, iz kumovskih odnosa s članovima obitelji koja je aspirirala biti gospodarom života i smrti na ovim ukletim prostorima. Ne baš tako davno...</p>
<p>BRANKO JAKOVLJEVIĆ</p>
<p>Završio je prvi krug izbora za predsjednika Republike. Počelo je dvotjedno dodatno pripetavanje dvoje kandidata koji su stekli pravo daljnjeg natjecanja za povjerenje birača.</p>
<p>I sve je bilo normalno, prema propisima, kako je i zapisano – sve do objave rezultata. Netom nakon nje od gospodina, »dečka s Trešnjevke« koga je izabrao netko iz bijeloga svijeta, krenula je lavina stupidarija i – nadam se – izjava koje izravno vode u korist njegove štete kao kandidata.</p>
<p>Razočaranje konačnim rezultatom, nakon što je bio gotovo posve siguran da će u drugi krug, još mu se i može oprostiti: ljudski je biti razočaran kada bude onako kako se nije očekivalo. No puno je teže oprostiti eskapade o lažiranosti, dogovaranju i ostalom, o čemu nama biračima nije ponuđen doslovce nikakav dokaz... bilo što, što bi otvaralo mogućnost rasprave o istinitosti iznijetoga.</p>
<p>Neoprostivo je, međutim, silno neoprostivo, zapravo strašno, što nam »dečko«, okružen, među ostalima, i fosilima i »pucama«, obećava krv. Da, da, dobro smo svi čuli – krv! I to do posljednje kapi, njihove, nezadovoljnika, a ne može teći samo njihova krv, valjda računaju i s našom, naše djece, roditelja, prijatelja...</p>
<p>Prvo je »dečko« govorio u prvom licu, samo o svojoj krvi, a poslije na ulici, nakon što je okupio sramotno nezanemariv broj onih koji, čini se, stoje iza njega, prvo se lice jednine pretvorilo u »mi«, prvo lice množine.</p>
<p>Naša je Hrvatska, nas Hrvata, tragedija da u inflaciji kandidata, devalvaciji koliko-toliko prihvatljivih kriterija o tome tko i kakav može postati kandidat za predsjednika države, gotovo petina polovine ukupnog biračkog tijela glasuje za »dečka« koji kampanju plaća svojim novcem.</p>
<p>No čini se da malo birača zna da je to ipak naš novac, zarađen na kojekakve načine, iz kumovskih odnosa s članovima obitelji koja je aspirirala biti gospodarom života i smrti na ovim ukletim prostorima. Ne baš tako davno...</p>
<p>»Dečko« nam s Trešnjevke dolazi iz sredine iz koje trenutno vladajući šalju »osloboditelje« u Irak, bili su i u Afganistanu, po cijelom svijetu uvode red, oslobađaju... U sredini u kojoj je »dečko« uspio, u posljednje su vrijeme shvatili da je preskupo da samo oni plaćaju cijenu uloge svjetskoga policajca, pa su pod, vele »savezničku«, zastavu pozvali i sinove država u kojima na vlasti već imaju svoje »dečke«.</p>
<p>Važno je da krene krv: ajkule se i pirane uzbude pa nastane opći pičvajz, svatko ima motiva i opravdanja sijati smrt. »Do posljednje kapi krvi«, poručuje naš »dečko«.</p>
<p>Ima, međutim, i nešto pozitivno u svemu. Da »dečko« nije izgubio drugi krug, ne bi, vjerojatno, pokazao pravo lice, ne bi spominjao Ukrajinu, prijetio krvlju... Ne bismo tako brzo uspjeli iščitati rukopis onih koji su ga spakirali i poslali da nas »oslobodi«. Ovako, baš kao da je netko htio pokazati i dokazati da ipak ima Boga, dogodilo se to što se dogodilo, rečeno je sve što smo svi čuli.</p>
<p>U takvoj situaciji, kada su gaće pale prije nego što se dogodila tragedija, na mjestu je očekivanje, žarka želja zapravo, da 17,8 posto od 51 posto izašlih na izbore nije spremno prolijevati ni svoju niti krv nas ostalih. Samo zato da bi i naša Hrvatska postala »saveznik«, da se naši predstavnici prestanu protiviti da vojnici svjetskoga pandura potpadnu pod jurisdikciju samo pravosuđa svoje zemlje, a ne i onih zemalja gdje počine svinjarije i nedjela, zločine, gdje ruše i ubijaju.</p>
<p>Ne dopustimo, ne dajmo da nam kojekakvi počnu prolijevati krv, prvo u Hrvatskoj, a potom i po bijelom svijetu u akcijama »oslobađanja« i uvođenja reda. Primjera je krvavo svježih na pretek.</p>
<p>Krvi je na ovim vjetrometinama i tako bilo previše, tijekom cijele naše povijesti. Zaslužili smo da živimo u miru. Napokon u miru. Bez obzira na ambicije nekih »dečki«, interese onih koji nam ih šalju, s receptima kako to treba ostvariti.</p>
<p>Autor je novinar iz Krka.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Zabrana prometa Sljemenskom cestom </p>
<p>Na Mihaljevcu privremena stajališta tramvaja i autobusa / Autobusi iz sigurnosnih razloga neće biti do kraja popunjeni /Alternativna parkirališta za stanare Gračanske ceste na spoju Mlinarske i Gračanske te na Markuševcu</p>
<p>Zbog održavanja Zlatnog medvjeda, slalom utrke svjetskog skijaškog kupa za žene, zagrebačka policija uvest će posebnu regulaciju prometa u Zagrebu na dan prije utrke 19. siječnja i na dan utrke 20. siječnja.</p>
<p>U srijedu 19. siječnja, od 8 do 16 sati, za sav promet bit će zatvorena ulica Bliznec i Sljemenska cesta od Blizneca do Šestinskog lagvića. Od 17 do 23 sata bit će ukinuto taksi stajalište u Bakačevoj i zaustavljanje i parkiranje u Bakačevoj ulici i na dijelu Cesarčeve ulice od Bakačeve do Kluba Zagrepčana. Od 8 do 16 sati za sav promet bit će zatvorena županijska cesta broj 2219 od Stubičkih Toplica do skretanja za Kraljev vrh.</p>
<p>U četvrtak, 20 siječnja, od 8.30 do 24 sata za sav promet bit će zatvorena Gračanska i Markuševačka cesta od Blizneca do Jazbine, osim za autobuse ZET-a i vozila s akreditacijama.. Pristup stanarima Gračanske ceste i Podsljemena dopustit će se samo od Markuševačke ceste. Za stanare Gračanske ceste predviđena su alternativna parkirališta na spoju Mlinarske i Gračanske ceste te na Markuševcu. Od 8.30 do 24 sata za sav promet bit će zatvorena Ksaverska cesta od Jandrićeve ulice do Mlinova.. Promet će se odvijati Jandrićevom ulicom, pa će u njoj biti zabranjeno parkiranje i zaustavljanje. Od 8.30 do 24 sata za sav promet bit će zatvoren prilaz Kraljičinom zdencu od Šestinske ceste do Šestinskog lagvića, osim za autobuse ZET-a.</p>
<p>Na tramvajskom okretištu Mihaljevac bit će radi osiguranja nesmetanog odvijanja autobusnog prometa, uspostavljena privremena stajališta tramvaja i autobusa. Na Mihaljevcu je predviđeno okupljanje gledatelja i njihov prijevoz autobusima na Sljeme. Izlazak putnika iz tramvaja bit će na novoizgrađenom stajalištu na Ksaverskoj cesti na Mihaljevcu, a autobusi će kretati s dosadašnjih stajališta odakle polaze autobusi za Šestine. S prednje strane stajat će autobusi s crvenom bojom ulaznice koji će gledatelje voziti do Doma željezničara.. Iza njih stajat će autobusi s žutom bojom ulaznice koji će voziti do i do Erberova puta. </p>
<p>Autobusi počinju voziti u devet sati. Iz sigurnosnih razloga neće biti do kraja popunjeni. U svakom autobusu bit će do 50 putnika.</p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Neki jedva čekaju, a neki imaju »pametnijeg« posla</p>
<p>Mladi su većinom odgovarali da će sigurno ići na Sljeme dok će stariji građani utrku pratiti na televiziji jer se održava usred tjedna, te zbog posla neće moći na Sljeme</p>
<p>Skijašku utrku slaloma za žene »Zlatni medvjed« , mladi Zagrepčani dočekuju s nestrpljenjem, a ima i onih, uglavnom starijih, koje to uopće ne zanima.</p>
<p>»Sto posto ću ići kao i moja 'ekipa', a ulaznicu sam već kupio. Mislim da sto kuna nije puno za takav događaj i nadam se da će doći što više ljudi da bodrimo Janicu, Niku i Anu«, rekao je Marko ispijajući jutarnju kavu u Tkalčićevoj.</p>
<p>Ono čega se građani pribojavaju su velike gužve i mogući neredI naših navijača kao kada su u Mariboru grudali suparničke skijašice. </p>
<p> »Prilika je to da se dokažemo da nismo nikakvi 'divljaci' i da možemo civilizirano navijati za naše skijašice. Čujem da dolaze navijači iz Slovenije i nadam se da neka budala neće napraviti neku glupost«, nastavio je Marko.</p>
<p>Mladi su većinom odgovarali da će sigurno ići na Sljeme dok će stariji građani utrku pratiti na televiziji, jer se utrka održava usred tjedna, te zbog posla neće moći na Sljeme.</p>
<p>»Nema šanse, kakvo skijanje! Meni je sto kuna puno, jer ako kartu platim za ženu, dvoje djece i sebe - to je kao dobar ručak u restoranu«, rekao je Ante u šetnji sa svojom obitelji.</p>
<p>Navijači su sigurni da će Janica dobro odvoziti utrku.</p>
<p>»Janica je u posljednje vrijeme izgubila samopouzdanje, ali sigurno će biti prava. Pa ona poznaje tu 'grbavicu' kao svoj džep! Pred svojom publikom i Nika i Ana mogle bi biti među prvih deset«,rekao je Mislav koji se i sam bavi skijanjem.</p>
<p>Neke poput Kristijana cijeli događaj uopće ne zanima.</p>
<p>»Imam sada i pametnijeg posla, ispiti su. Radije bih otišao na Sljeme s društvom, piti kuhano vino i jesti grah.«, kaže Kristijan.</p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Internetom brže do korisnih kvartovskih informacija </p>
<p>Devet zagrebačkih kvartova ima na internetu svoje neslužbene web stranice, koje uređuju zaljubljenici u nove tehnologije i svoj kvart. Autori stranica kažu da ih je na uređivanje stranica potakla ljubav prema kvartu i želja da se u kvartovima konačno nešto pokrene u pozitivnom smislu. </p>
<p>Luka Mužinić, urednik www.spansko.net, kao najčešći problem navodi inertnost ljudi u gradskoj i državnoj upravi prema internetu kao mediju, pa urednici stranica sve moraju financirati sami.</p>
<p>Kao pozitivne strane svog posla urednici kvartovskih web stranica ističu povratne informacije od ljudi iz kvarta, zbog kojih to i rade. »Ljudi u kvartu oduševljeni su stranicom. Osim što se druže na internetskim forumima na kojima raspravljaju o raznim temama, ljudi se nalaze u kvartovskim kafićima gdje su se rodila mnoga nova prijateljstva«, govori Ivan Habuš, urednik stranica www.dubrava.cjb.net.</p>
<p> Iako svi urednici ističu da web portale drugih kvartova ne smatraju konkurencijom, već druge urednike kolegama s kojima odlično surađuju, ipak svaka stranica ima ono nešto po čemu se razlikuje od »konkurencije«.</p>
<p>Postojeće kvartovske stranice usmjerene su na obavijesti, najave i praćenje događaja iz kvartova te na korisne informacije o voznim redovima autobusa, radu ambulanti, knjižnica, ljekarni, pošta, osnovnih škola, vrtića i ostalih ustanova koje postoje u kvartu.</p>
<p>Na stranicama .rudes.info mogu se pronaći vozni redovi autobusa, najnoviji rezultati nogometnog kluba Rudeš, svim korisnicima stranica omogućeno je otvaranje besplatne e-mail adrese, a od nedavno su u nekim rudeškim ugostiteljskim objektima postavljene web kamere tako da budući gosti mogu osjetiti kakva je atmosfera u njima. Posebnost stranica o Španskom je mnoštvo informacija o budućem POS-ovu naselju. Uz to, na stranicama je karta naselja na kojoj se može vidjeti gdje su škole, vrtići, autobusna i taksi stajališta te fotografije svih bankomata i telefonskih govornica u tom kvartu. Stranice Dubrave ističu se opširnijim praćenjem rada sportskih klubova, dok se stranice www.dugave.info/main.html izdvajaju od drugih rubrikom »Trn u oku«, kojoj sami stanovnici šalju slike i opise problema što ih smetaju. Čitatelji stranica posvećenih Sigečici (siga4t.com) mogu se, uz to što dobivaju brojne servisne informacije, zabaviti i čitajući viceve. Na stranicama www.travno.com predstavljeni su sportaši i umjetnici kvarta, dok se na www.slobostina.hr može pročitati povijest naselja.</p>
<p>Kvartovske stranice uglavnom čitaju mlađi informatički pismeni ljudi, ali i bivši stanovnici koji su napustili Hrvatsku pa im stranice služe za održavanje kontakata s bivšim susjedima. </p>
<p>Adrese internetskih stranica</p>
<p>www.dubrava.cjb.net </p>
<p>www.dugave.info/main.html </p>
<p>www.gajnice.com </p>
<p>www.precko.tk </p>
<p>www.rudes.info </p>
<p>www.siga.4t.com </p>
<p>www.slobostina.hr </p>
<p>www.spansko.net </p>
<p>www.travno.net </p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Konji na Jarunu ostaju do daljnjeg</p>
<p>Novac kojim se plati jahanje odlazi u Eko-selo Žumberak za hranu i brigu o životinjama</p>
<p>Suradnja između Jaruna i Eko- sela Žumberak koja traje već drugu godinu nastavlja se. Eko-selo Žumberak posudilo je Jarunu životinje kako bi se napravile žive jaslice. Zečevi, kokoši, koze i konji zabavljali su građane tijekom božičnih praznika. Kako je odaziv građana bio velik, direktor Jaruna predložio je da životinje ostanu još koji dan na Jarunu, zaključno sa nedjeljom. No u nedjelju su novinari Vjesnika uočili velik natpis kako konji ostaju do daljnjega na Jarunu. »Eko-selo Žumberak ima potpisan ugovor o suradnji sa Jarunom. Prvenstveno nam je namjera bila obrazovanje djece. Sav sakupljen novac kojim ljudi plate jahanje njihove djece odlazi u Eko-selo. Tim se novcem nabavlja hrana i brine o životinjama« rekla je Nika Pavlenić, glasnogovornica Jaruna. Željko Milovanović, koji je doveo konje iz Eko-sela naglasio je kako su to konji konjičkog kluba Samobor, kojije stacioniran u Eko-selu. »Ovdje smo svaki dan i odaziv građana je velik. Najviše djece dolazi oko podneva . Za 10 kuna mogu jahati dva kruga na velikom konju ili poniju. Tu je i naš naš kauboj, koji ima svoj mali rodeo show sa lasom«. Kauboj je ni manje ni više Talijan. Alessandro Adami, rodom iz Verone. U Hrvatsku je stigao prvi puta prije sedam godina. »Po profesiji sam akrobat. Na početku sam trenirao divlje konje. a sada surađujem sa Eko-selom«. Artist koji ima svoju tvrtku u Italiji povremeno dolazi u Hrvatsku. Kaže kako svoj imidž kuboja njeguje već jako dugo.</p>
<p>Oko podneva nastala je gužva. Danijale Bušić, majka 19-mjesečne Laure rekla je kako joj je to prvi susret s konjima. »Jako je sretna, uživa ona, uživamo mi«. Tina i Nina Kranjčec došle su sa tatom Draženom. »Ovo je odlična ideja jer gradska djeca imaju priliku vidjeti ono što inače ne vide.«komentirao je tata Dražen. Jedino je cijena upitna. Nekim je roditeljima to ipak malo previsoka cijena.</p>
<p>Ines Martinčić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Stanari iz prizemlja ponekad ne shvaćaju da je i krov njihov</p>
<p>Prosječna cijena pričuve je oko 2,5 kune po četvornom metru (zakonski minimum je 1,53 kn) / Povećavanjem cijene pričuve vlasnici mogu skupiti veća sredstva i pristupiti programu kreditiranja / Najviši iznos kredita za obnovu zgrade je do 400 tisuća kuna, a krediti se daju na rok od jedne do pet godina.</p>
<p>Vlasnici stana često nisu svjesni da su suvlasnici cijelog objekta. Ponekad stanari iz prizemlja ne shvaćaju da je i krov njihov, rekli su u Gradskom stambenom komunalnom gospodarstvu (GSKG).</p>
<p>Problemi ne nastaju samo u starim i dotrajalim zgradama. Još gore stanje je u loše sagrađenim novim zgradama. Bude li problema u novoj zgradi, popravke su dužni izvršiti izvoditelji radova. Nije rijedak slučaj da se oni uopće ne pojave u garantnom roku i tada se popravci počnu gomilati, navodi Ivica Jozić, voditelj područne službe Gradskoga stambenoga gospodarstva Trešnjevka.</p>
<p>Najgore je to što ljudi zovu tek kad iskrsne problem, rekli su u Područnoj službi. To je najveća zagrebačka općina, veličine grada Rijeke, ističe Jozić. Samo u neboderima u Ulici Braće Domany živi više osoba nego u Krapini. Na Trešnjevci je u posljednje tri godine sagrađeno više od 40 tisuća četvornih metara stambenog prostora.</p>
<p>Srećom, problemi nisu jedino s čime se susreću suvlasnici zgrada.</p>
<p>Zgrada u Selskoj ulici 116 b primjer je uspješne suradnje s upraviteljem. Zgrada je sagrađena 1929. godine, pa je stari krov dotrajao. Vlasnici su povisili cijenu pričuve na 17 kn i počela je kompletna sanacija krova. </p>
<p> Zakon o vlasništvu, koji je stupio na snagu 1997. godine, ukinuo je pojam društvenog vlasništva pa su svi stanovi, poslovni prostori i garaže postali privatno vlasništvo. To je vlasnicima dalo daleko veće obaveze i potpunu odgovornost za upravljanje i održavanje zajedničkih dijelova zgrade, a ne samo vlastitog stana ili poslovnog prostora. GSKG je najveći upravitelj u Hrvatskoj sa 158 tisuća stanova, poslovnih prostora i garaža. Za vrijeme društvenog vlasništva predstavnik zgrade bio je predsjednik kućnog savjeta, danas taj izraz više ne postoji. Osoba koja posreduje između suvlasnika i upravitelja (GSKG) je predstavnik suvlasnika. On ima obavezu redovitog izvješćivanja suvlasnika o svim važnijim pitanjima vezanim uz upravljanje, kao i obvezu podnošenja izvješća o svom radu i to najmanje jednom godišnje. Glasnogovornica GSKG-a Renata Maračić naglašava da predstavnik suvlasnika nije menadžer zgrade i nema apsolutnu slobodu donošenja odluka, već predstavlja sve suvlasnike. Nesporazum se često dogodi kad predstavnik suvlasnika preuzme i one poslove koji inače nisu njegovi, kao što su posao domara ili nadstojnika. Pitanje honoriranja predstavnika suvlasnika nije regulirano zakonom, ali ako se suvlasnici dogovore, postoji takva mogućnost. </p>
<p>Prosječna cijena pričuve je oko 2,5 kune po četvornom metru (zakonski minimum je 1,53 kn), povećavanjem cijene pričuve vlasnici mogu skupiti veća sredstva i pristupiti programu kreditiranja. Najviši iznos kredita je do 400 tisuća kuna, a krediti se daju na rok od jedne do pet godina. Razmišlja se i o mogućnosti kreditiranja na 15 godinaza što će će biti potrebna suglasnost svih vlasnika zgrade, rekla je glasnogovornica Maračić. Prednost ove vrste kreditiranja je što GSKG sklapa ugovor s bankama u ime vlasnika, pa banke neće izravno od vlasnika tražiti posebne garancije. Ovakva vrsta kreditiranja omogućit će i više velikih popravaka na objektima. </p>
<p>Zoran Vujić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Italija - nova zemlja zabranjenog pušenja</p>
<p>U državi u kojoj se kršenje pravila i zakona često smatra ljudskim pravima, na snagu stupa strog protupušački zakon čiji je cilj dokinuti pasivno pušenje i spriječiti »stvaranje« novih pušača. Otac je toga zakona ministar zdravstva koji poručuje: »Oni koji žele pušiti, neka to čine na ulici ili u svome domu, ali ne i blizu onih kojima to smeta i koji ne žele biti trovani«</p>
<p>RIM</p>
<p> – Za 18 milijuna talijanskih pušača – 26 posto odraslog puka – nastupaju crni dani. Nedjelja je bila posljednji dan dopuštenog pušenja u kafićima, restoranima i disko klubovima – jer će, već od ponoći, prekršitelji biti strogo kažnjavani.</p>
<p>Što se, dakle, zabrane pušenja tiče, Italija time postaje jedna od najstrožih zemlja u Europi jer se od ponedjeljka, 10. siječnja, više ne smije pušiti ni u kafićima i restoranima niti disko klubovima, a dosad je bilo zabranjeno u kazalištima, kinima, bolnicama, uredima, tvornicama, vlakovima, zračnim lukama, ukratko – u svim zatvorenim prostorima. Ni parlamentarci više neće smjeti pušiti nigdje u zgradi Parlamenta.</p>
<p>Nedjelja je protekla u zadnjim polemikama između pušača i protivnika pušenja. Ministar zdravstva Girolamo Sirchia, na čije se ustrajanje Italija pretvorila u »zemlju zabranjenog pušenja«, kazao je da su Talijani uz njega – odnosno, barem njih tri četvrtine. Prema podacima raznih anketa, Talijani su za uvođenje zabrane pušenja u zatvorenim prostorima, ali i protiv strogih kazni.</p>
<p>Kazne za pušenje u kafiću ili restoranu kreću se od 27 do 275 eura, a kazna se udvostručuje ako su u blizini trudnica ili dijete. Vlasnici kafića i restorana mogu biti kažnjeni s 220 do 2200 eura.</p>
<p>Zakon predviđa da restorani mogu imati posebne prostorije za pušače koje trebaju biti odvojene od ostalog dijela te imati posebne uređaje za pročišćavanje zraka, ali te izmjene u restoranima koštaju oko 30.000 eura pa je tek est posto od 70.000 restorana načinilo posebne prostorije za pušenje. U 150.000 kafića, koliko ih ima u Italiji, takve se preinake i ne mogu provesti.</p>
<p>Vlasnici kafića i restorana tvrde da ne žele biti policajci i prijavljivati pušače pa će se u tom smislu žaliti sudu kako bi im dopustio da budu pošteđeni prijavljivanja vlastitih klijenata. Ministar Sirchia odgovara im da oni imaju tek moralnu obvezu spriječiti pušača da u njihovu lokalu zapali cigaretu. </p>
<p>Za one, dakle, koji često posjećuju susjednu nam Italiju, ponavljamo: Od ponedjeljka će u svim kafićima, restoranima, disko klubovima i pubovima biti istaknuto upozorenje »Zabranjeno pušenje!«. Policija će svakodnevno nenajavljeno obilaziti kafiće i restorane. (akb)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Tvornica snova, ali i bračnih krahova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Filmska tvornica snova, Hollywood, jedno je od rijetkih mjesta na svijetu koje realističnu dimenziju ljudskih života nastoji pretvoriti u bajku sa sretnim svršetkom. </p>
<p>No, ta nametnuta liričnost i nestvarna romantika u stvarnim ljudskim vezama ne može dugo trajati pa se često, i u svojim najreprezentativnijim primjerima, vrlo brzo počne urušavati. S tim u vezi, danas smo sve češće svjedoci vijesti koje potvrđuju kako stvarnost na filmu nije i odraz ljudske svakodnevice. Tako je veliki medijski prostor ovih dana zauzela objava razvoda jednog od najpoznatijih i, kako se do sada činilo, najperspektivnijih svjetskih parova, Brada Pitta i Jennifer Aniston. Nakon četiri i pol godine braka i sedam godina ukupnog poznanstva, njih su se dvoje odlučili rastati. Potvrda kako će među njima doista doći do razlaza uslijedila je nakon mnoštva priča objavljivanih posljednjih mjeseci u brojnim tabloidima o njihovim bračnim usponima i padovima, uključujući i onaj da je Pitt htio postati otac, ali je Aniston bila neodlučna u zasnivanju obitelji.</p>
<p>U zajedničkoj izjavi Pitt i Aniston ističu kako su se na razvod odlučili sporazumno te naglašavaju da taj čin nije rezultat brojnih spekulacija, koju su objavili tabloidi. Kako stoji u diplomatski sročenoj pismenoj noti, ta je odluka rezultat pomnog promišljanja, a njih će dvoje i dalje ostati vjerni i brižni prijatelji s velikom ljubavi i divljenjem jednog prema drugome. No, kako pišu neki američki listovi, uzrok razlaza poznatog para mogla bi biti i navodna Pittova vaze s prelijepom Angelinom Jolie, njegovom partnericom u filmu »Mr and Mrs Smith«.</p>
<p>Pitt i Aniston samo su najnoviji primjer u mnoštvu onih koji svojim privatnim krahovima pune stupce svjetskih tabloida te njihova životna priča nije jedinstvena. Neobičan je možda tek način komunikacije s medijima - srceparajuće priopćenje s molbom za ljubaznost i osjetljivost. Drugi se parovi, poput primjerice bivših partnera Angeline Jolie i Billyja Boba Thorthona, koji su svoju strastvenu ljubavnu zakletvu začinili i vlastitom krvlju, drukčije pokušali zaštititi od agresivnih medija. Njihovi su se odvjetnici, naime pobrinuli da u bračni ugovor na vrijeme uvrste klauzulu kojom se, u slučaju rastave, zabranjuje iznoštenje »prljavog rublja« u javnost.</p>
<p>No, raskidi veza ipak se, znaju to svi oni, ne mogu skriti. Stoga ih, katkad i unaprijed i kao usput, kako najbolje znaju i umiju da bi koliko-toliko zaštitili pravo na privatnost, sami najavljuju. Tako je nedavno i manekenka i glumica Andie MacDowell najavila raskid trogodišnjeg braka s trgovcem draguljima Rhettom Hartzogom. Neslavno se svršio i četvrti brak Lize Minneli i to nakon samo šesnaest mjeseci. Prema nekima trenutačno najseksipilniji muškarac na svijetu, Jude Law, ovih je dana i zakonski okončao svoj brak sa Sadie Frost, s kojom ima troje djece. Potpis za razvod se još nije ni osušio, a Law je već najavio vjenčanje sa Siennom Miller, djevojkom koju je upoznao na snimanju filma »Alfie«.</p>
<p>Nastavljačica tradicije »Taylor sindroma« Jennifer Lopez udavala se tri puta, a rastavljala dvaput. Koliko će potrajati aktualni brak pokazat će vrijeme, ali je indikativna nedavna izjava njezinog sadašnjeg supruga Marca Anthonyija kako »njezinu ljubav i pažnju mora plaćati skupim darovima«. I pjevač Lionel Ritchie ovih se dana razvodi od supruge Diane, koja od njega traži alimentaciju od 290 tisuća dolara mjesečno!</p>
<p>Promatrajući sve ove razlaze, čini se da je glumačka legenda Paul Newman bio u pravu kada je svojedobno izjavio da je za uspjeh braka u Hollywoodu važno samo jedno - ne živjeti ondje. On je sa suprugom Joanne Woodward u braku više od 40 godina u braku, a žive imanju izvan Los Angelesa. Potrebu fizičkog odmaka od tvornice snova za uspješnost braka shvatila je čini se i Julia Roberts, koja se nakon početnih razmirica sa suprugom Dannyem Moderom preselila na ranč u Teksasu. Mnogobrojni su i primjeri drugih glumaca koji su se povukli u osamu kalifornijskih planina (primjerice Sean Pean i Robin Wright dok je Susan Sarandon i Timu Robinsu i to bilo preblizu pa su se preselili u daleki New York).</p>
<p>Bogate i slavne raspuštenice, a potencijalno i udavače, (poput Nicole Kidman, nedavno rastavljene Halle Berry, Sharon Stone) predstavljaju zanimljivu društvenu kategoriju, koja je iznikla posljednjih desetljeća. One su financijski osigurane, tako da ne ovise o muškarcima, samostalne su i odražavaju mentalni sklop žena koje su same zato jer su to one odlučile i jer im to odgovara.</p>
<p>Ipak, kako ističu neki sociolozi i psiholozi, stalan trend rastava u filmskom svijetu dokazuje nestalnost prirode glumačkog poziva. Posao glumca ima jedinstvenu psihološku dimenziju sadržanu u činjenici da se glumac tijekom karijere transformira u brojne likove, što vjerojatno često prenosi i u život. Biti oženjen osobom koja se bavi istim zanimanjem nekima je blagoslov, a nekima može biti prokletstvo.</p>
<p>Ines Rudić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Jednostavno Elvis</p>
<p>MEMPHIS</p>
<p> - Obožavatelji odavno preminulog kralja rocka Elvisa Presleya u subotu su u Memphisu, u saveznoj državi Tennessee, proslavili 70. rođendan svoga idola, Kao i uvijek, i ova je okrugla obljetnica rođenja glazbene legende obilježena kao da je i sam slavljenik među uzvanicima. No činjenica je da ipak nije, pa stoga njegovi brojni fanovi ne mogu ni pretpostaviti kako bi on izgledao danas, u poznim godinama. Zato ga, unatoč tomu što bi vjerojatno već imao sijedu kosu i na pozornici više ne bi bio živahan kao nekad, još uvijek zamišljaju kao u vrijeme kada je svojim jedinstvenim scenskim nastupima i sjajnim i svjetlucavim lookom žario i palio diljem svijeta.</p>
<p>»Za njega nema pitanja godina, on je jednostavno Elvis«, izjavio je jedan od osam stotina fanova koji su na travnjaku pred Presleyovom palačom Graceland podijelili rođendansku tortu uz tradicionalnu pjesmu »Happy Birthday«.</p>
<p>Elvis Presley rođen je 1935., a preminuo 1977. godine, no njegovi ga brojni poklonici obožavaju i danas. Kultni status Presley je stekao još davne 1954. godine, na samim počecima svoje karijere. Danas se smatra najpopularnijim i komercijalno najuspješnijim preminulim pjevačem svih vremena, a o toj popularnosti svjedoči i podatak da je tvrtka Elvis Presley Enterprises, koja obuhvaća autorska prava, prodaju suvenira i druge elemente njegove profesionalne ostavštine, u 2004. godini imala 45 milijuna dolara profita. </p>
<p>Graceland, njegov dom, pretvoren je u muzej kojega godišnje posjeti 600 tisuća ljudi iz svih krajeva svijeta! Tako su i na subotnjoj proslavi u okupljenom mnoštvu viđene i skupine turista iz Argentine, s Tajvana i iz Poljske. Rođendanski »čestitari« iz Velike Britanije nisu se zadovoljili feštom ispred Gracelanda, pa su slavlje nastavili iste večeri u obližnjem hotelu.</p>
<p>Uz pjesmu i dobro raspoloženje, štovatelji nezaboravnog glazbenog idola zapalili su i svijeće i položili cvijeće na njegovom grobu u vrtu uz palaču Graceland.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Bolesna braća pripremaju novi album</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Baby Dooks i Bizzo, hip-hop dvojac poznat kao Bolesna braća, već radi na svom novom albumu iako se u domaćem eteru još uvijek vrti aktualni single »Looka i Borna«, s albuma »Radio Fanfara«. Prema posljednjim planovima, njihov treći studijski album na tržištu bi se trebao pojaviti u svibnju. Baby Dooks i Bizzo ne otkrivaju previše o koncepciji novog albuma, no iz njihove izdavačke kuće Menart izvještavaju kako je više od 50 posto materijala već stavljeno na papir. Dok Baby Dooks trenutačno u studiju radi s novim beatovima njegov se partner Bizzo uputio u Ameriku u pratnji DJ Filipa i svog čestog suradnika Frankyja. »U Ameriku odlazim poslovno, po nove inspiracije i ideje, kontakte i moguće nove suradnje za novi album«, poručio je Bizzo. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>I u Šibeniku je sve O.K.</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Nakon uspješne listopadske promocije u rasprodanom Ksetu, mlađahna grupa Ramirez promovirala je svoj diskografski prvijenac istoimenog naziva i u Dalmaciji. Za tu prigodu odabrali su Šibenik, odnosno ugodno ispunjen prostor Bunara, gdje su u subotu okupljenima za dvosatne svirke predstavili svoj uradak. Odličan prostor i isto takva atmosfera, nisu mogli rezultirati ni drukčijim glazbenim doživljajem.</p>
<p>Aljošu Šerića, glavnog autora Ramireza, posebno se dojmio prostor, ali i entuzijazam ljudi koji su organizirali koncert. »Ne sjećam se da smo svirali u ovako dobrom prostoru, i siguran sam da ćemo se vratiti«, rekao je Šerić koji je autor svih dvanaest pjesama s albuma.</p>
<p>Ramirez, po mnogima najugodnije osvježenje na domaćoj glazbenoj sceni, što potvrđuje i riječ dežurnih kritičara koji su njihov album uvrstili među pet najuspješnijih u 2004. godini, u gotovo kućnoj atmosferi među ostalim su izveli i pjesme »Iste cipele« i »Sve je ok«, za koje su snimljeni i spotovi. Publika je naravno spontano reagirala na pjesme s njihova debitantskog albuma za čiji se konačni zvuk pobrinuo Denyken. Među brojim posjetiteljima do Šibenika je stigao i poznati splitski nogometaš i odnedavno trener Slaven Bilić.</p>
<p>Nakon subotnjeg nastupa u Krešimirovom gradu, Ramirez je promociju albuma nastavio u Splitu. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Počinje riječki karneval</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – U duhu tradicije, stanovnici istočnoga dijela Rijeke u subotu su, uz pratnju istarskih Gustafa, u Boćarskom domu na Podvežici obukli maškarano ruho, čime je službeno označen početak ludila u kojemu je, bar nakratko, sve dopušteno. U zapadnom dijelu Primorja maškare vlast preuzimaju tek nakon Antonja. Ovogodišnji, 22. Međunarodni riječki karneval koji u velikoj povorci okuplja više od 10 000 sudionika iz zemlje i inozemstva, počinje na Antonju podizanjem karnevalske zastave na Zametu, a traje do 6. veljače. Već je poznato kako je ovogodišnji karneval najkraći u povijesti te manifestacije. Iznimka u zapadnom dijelu Primorja jedino je željanski kraj u zaleđu Matulja gdje se maškarano ruho odijeva uoči blagdana Sveta tri kralja. Ove subote maškare su počele i na Grobinštini, pohodom dondolaša, odnosno zvončara. Oni su obišli čavjanska naselja, a na stup srama postavili su pusta s imenom »Ševe Lucić«. Mještani Čavli i Jelenja nagradili su ih vinom i fritulama. Stoljetna tradicija karnevalskog ludila u tom će kraju potrajati točno do čiste srijede, 9. veljače. </p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Tokijska tvrtka gradi podzemnu farmu</p>
<p>TOKIO</p>
<p> – Stanovnici Tokija već su navikli nabavljati hranu u podzemnim supermarketima i posjećivati restorane pod zemljom, ali jedna tokijska tvrtka planira ići korak dalje – izgradit će podzemnu farmu.</p>
<p>Podrum nekadašnje banke ispod poslovne zgrade u Otemachiju, poslovnoj četvrti Tokija, izabrana je za mjesto gradnje visokotehnološke farme na kojoj će se uzgajati zelena salata, rajčica, jagode i riža, piše list Asahi. Cilj je projekta pomoći nezaposlenim Japancima da se zaposle u poljoprivredi. Osvjetljenje i grijanje podzemne farme bit će elektronsko, a biljke će se uzgajati u vodi ili na hranjivoj podlozi.</p>
<p>Uspije li na proljeće prva žetva, Zavod za zapošljavanje Kanto i agencija za zapošljavanje Pasona planiraju otvoriti još podzemnih farmi, piše list Asahi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Kako Europljani koriste mobitele </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pobjednički pohod pokretne telefonije stvorio je nove običaje – doduše s velikim razlikama od zemlje do zemlje. Britanska sociologinja Ampari Lasen u Londonu je, Parizu i Madridu proučavala ponašanje onih koji telefoniraju na ulici te kako na to reagira okolina. Rezultat: Britanci se pri vođenju telefonskih razgovora toliko ustručavaju da se nastoje skloniti na skrovito ili bar manje upadljivo mjesto. Tamo su sami sa svojim mislima kao u zamišljenoj telefonskoj govornici, i pritom se većina ne osvrće na ostale. Okolina ne primjećuje i ne prisluškuje diskretne korisnike mobitela.</p>
<p>Drugačije je u Parizu: tamo jedni bez ustručavanja telefoniraju na javnim mjestima, a drugi se punoga grla na to žale. Madrid, čini se, ne poznaje ni stid ni ljutnju. Telefonira se neprestano i posvuda. Razgovori su pravi društveni događaj – pratitelji se mogu poslužiti dodatnim aparatom s kojim mogu sudjelovati u razgovoru. Poziv jedva da se smatra smetnjom; prije bi bilo neuljudno ne preuzeti ga. Čak i uporaba automatskog odzivnika tamo već skoro graniči s nepristojnošću. </p>
<p>Jedno je zajedničko svima – ljubav prema piskutavom predmetu obožavanja. »Sve više ljudi«, kaže Lasen, »drži svoj mobitel u ruci, čak i kada ga uopće ne koristi«. (žm)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Puccini zaslužuje više</p>
<p>Omiljena opera Giacoma Puccinija ponovno je na repertoaru i na subotnjoj obnovi izvedena je 400. put / Produkcija je označena obnovom, iako su na sceni osvanuli uratci potpuno novih uprizoritelja </p>
<p>Opera Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu nedavno je obilježila 100. obljetnicu praizvedbe opere »Madame Butterfly« Giacoma Puccinija svečanom predstavom u kojoj je gostovala talijanska sopranistica Amarilli Nizza. Krajem studenog navršila se i 80. obljetnica Puccinijeve smrti. Opera »La Boheme« ponovno je na repertoaru nakon nekoliko godina stanke i na subotnjoj obnovi izvedena je 400. put u Zagrebu, što je uvrštava među najviše izvođene i najomiljenije opere.</p>
<p> Za očekivati bi bilo da tih nekoliko obljetnica potakne Zagrebačku operu da ih što dostojnije obilježi. No, način na koji je »La Boheme« vraćena u repertoar ne samo da slijedi skandal s prošlogodišnjom obnovom »Toske«, već ga u nekim elementima i premašuje. Ponovno je produkcija označena obnovom, iako su na sceni osvanuli uratci potpuno novih uprizoritelja, a među solističkom podjelom pojavilo se i nekoliko pjevača prvi put u tim ulogama.</p>
<p> Zagrebačka opera pomislila je kako će ponovno, lako i na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, postaviti djelo koje ni u kojoj od sastavnica nije mačji kašalj, naprotiv. Zato mu nije dala premijerni status računajući da će omiljenost Puccinijeve melodike prekriti sve nedostatke. Ponovno se pokazalo da to ne ide i pitanje je, koliko je takvih pokušaja potrebno da bi konačno netko odgovoran odgovorno shvatio Puccinija.</p>
<p> Za tu »obnovu« scenografski izbor iz fundusa načinio je Žorž Draušnik, kostimografski izbor iz fundusa Nina Maričić, a režirao je izvjesni Gianmaria Romagnoli. Iako bi u drugačijim okolnostima svakako valjalo pozdraviti i podržati korištenje fundusa, takav način »probiranja« daleko je od profesionalnog kazališta, a da se o središnjem i nacionalnom uopće ne govori.</p>
<p> Prvi i drugi čin protekli su u nevjerici i čudu što je sve voda donijela na pozornicu Zagrebačke opere. Prvi čin »prštao« je od usiljene razigranosti četvorice pariških boema i ostalih likova koji su se nastojali snaći kako najbolje znaju i umiju. Drugi čin ispunila je nelagoda članova zbora s privatnim frizurama i poluprivatnim kostimima, koji nisu znali što bi činili okupljni oko povećeg bunara u pariškoj Latinskoj četvrti. U svemu tome mizanscenski kostur ostao je isti kao u prethodnim produkcijama, sa svakom stolicom na istome mjestu, pa nije jasno što je dotični redatelj uopće radio.</p>
<p> Treći i četvrti čin, oslonjeni na protagoniste i sa slobodnijom mogućnošću mizanscenske igre, donekle su poprimili obrise primjerene operi »La Boheme«. U njima je progovorila sentimentalna snaga Puccinijeve glazbe kao lirske tragedije.</p>
<p> Dirigent Miroslav Homen u većoj je mjeri postigao uigranost orkestra. Povremeno troma tempa nisu toliko zaokupljala pozornost zbog nemuštosti scenskog uprizorenja, u koje spadaju i kraći igrokazi prije svakog čina u kojima dvoje glumaca publici objašnjava glavne likove iz opere. </p>
<p>Nenavođenje imena u programskoj cedulji dvoje glumaca, sudionika u predstavi, inače članova Drame HNK, kao ni njihova dramaturškog udjela, sasvim je u skladu s odnosom HNK prema predstavi »La Boheme«.</p>
<p> Pjevači, redom mlađi pripadnici solističkog ansambla Zagrebačke opere, sve su muke te predstave stoički izdržali za mogućnost da mogu pjevati uloge koje im i te kako trebaju u repertoaru. U principu raspjevani kvartet boema ima potencijal daljnjeg razvitka, kada bi se našla promišljena redateljska ruka koja će ga logično uigrati i uskladiti.</p>
<p> Bariton Davor Radić kao Marcello ima među njima najviše iskustva u operi »La Boheme«, što se osjetilo u njegovu suverenu nastupu koji je bio oslonac ostalima. Bariton Alen Ruško kao Schaunard i bas Luciano Batinić kao Colline prekrasnog, raskošnog glasa, dobro su plivali, prvi put u tim ulogama. Tenor Nikša Radovanović kao Rodolfo trebao bi se što bliže držati rampe, da ga orkestar ne bi pokrivao, i poraditi na ujednačavanju vokala i pjevačkih registara. U manjim komičnim ulogama pridružili su im se bariton Siniša Hapač kao Benoit i bas Ozren Bilušić kao Alcindoro.</p>
<p> Dvije sopranistice osvajale su toplinom tumačenja. Željka Martić kao Mimi snagom je glasa podcrtavala dramske trenutke u tihu gašenju skromne švelje. Adela Golac Rilović, prvi put u ulozi Musette, ostvarila ju je zrelo, suvereno i iskreno. Napokon se jedna pjevačica odmakla od uvriježena subretskog načina tumačenja te uloge.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Između globalnog i lokalnog</p>
<p>U Solunu otvoren balkanski Biennale vizualne umjetnosti, naslovljen »Cosmopolis« / Na izložbi su predstavljeni i međunarodno priznati hrvatski umjetnici </p>
<p>Izložbena djelatnost jugoistočne Europe bogatija je za još jedan bijenale vizualne umjetnosti. Riječ je o prvome izdanju balkanskoga Biennala, naslovljenog »Cosmopolis«, smotri koja je otvorena krajem prosinca 2004. u Državnome muzeju za suvremenu umjetnost u Solunu. Prva izložba nosi naslov »Microcosmos X Macrocosmos«, a koncipirali su je čak deset kustosa iz jugoistočne Europe. Njihova je namjera, kako se navodi u novinarskome materijalu, bila istražiti odnose između regionalnoga i globalnog, lokalnoga i kozmopolitskog te urbanoga i ruralnog, kroz medije suvremenoga umjetničkog izražavanja.</p>
<p> Čemu toliki broj kustosa? Organizatorica i koordinatorica izložbe, rumunjska likovna kritičarka i pjesnikinja s pariškom adresom, Magda Karneci željela je naglasiti važnost insiderskog pogleda na umjetnost jugoistočne Europe. Stoga je angažman kustosa koji dobro poznaju vlastiti društveni kontekst, kao i bogatstva i raznolikosti umjetničke produkcije zemalja iz kojih dolaze, svojevrsna antiteza velikom broju recentnih izložbi na temu Balkana što su ih osmislili uglavnom kustosi sa Zapada.</p>
<p> Uz to, kako bilježi spomenuta kritičarka u predgovoru izložbenog kataloga, balkanski Biennale trebao bi razriješiti i kontekstualizirati prijepore i pitanja o stvaralaštvu između politički korektne odnosno angažirane umjetnosti i umjetnosti što govori internacionalnim jezikom.</p>
<p> Hrvatska selektorica prvoga balkanskog Biennala je Nada Beroš, viša kustosica zagrebačkoga Muzeja suvremene umjetnosti. Ona je za spomenutu izložbu odabrala Dragicu Antalović, projekt »Weekend art« Aleksandra Battiste Ilića, Tomislava Gotovca i Ivane Keser, Kristinu Leko, Dalibora Martinisa, Mladena Stilinovića, Slavena Tolja i Kseniju Turčić, redom kvalitetne i međunarodno priznate hrvatske umjetnike koji su predstavili zemlju iz koje dolaze referirajući se na društvenu, kulturnu i socijalnu stvarnost. To je i bila želja Militadesa Papanikolaoua, ravnatelja Državnoga muzeja suvremene umjetnosti u Solunu, kako ju je zabilježio je u izložbenome katalogu.</p>
<p> Osim odabira izbornice, spomenutoj izložbi, na poziv odbora Bijenala, prisustvovale su Sanja Iveković i Vlasta Delimar. Nada Beroš je jasnim i analitičkim uvodnim tekstom »Tiranija razlike« za katalog izložbe obrazložila izbor umjetnika, kao i kontekst u kojima su izloženi radovi stvarani. Postavila je nekoliko zanimljivih pitanja, poput pitanja: Koliko su zapravo periferne strukture, danas ih zovemo lokalizmima, regionalizmima ili lokalizmima, specifična razlika ovih prostora i sadašnjeg trenutka te kako se one predstavljaju globalnoj publici?</p>
<p> S obzirom na predstavljene umjetnike, njih stotinjak, valja se nadati da je prvi balkanski Biennale ispunio očekivanja organizatora, kustosa, umjetnika i publike te uveo nove elemente za prepoznavanje različitosti odnosno sličnosti umjetnosti, koja nastaje u društveno-ekonomskome kontekstu Balkana i jugoistočne Europe. </p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Sugestivni ogled o samoći</p>
<p>Moliéreova »Umišljenog bolesnika« redatelja Jerneja Lorencija odlikuje profinjena likovnost / Vlado Novak dojmljiv kao Argan </p>
<p>U slovenskom redatelju Jerneju Lorenciju (1973.), još od druge godine Akademije, živi želja o postavljanju Moliéreova »Umišljenog bolesnika«. Iako je u celjskom Slovenskem ljudskem gledališču postavio »Don Juana« slavnog Francuza, prilika da se pozabavi poznatim hipohondrom svjetske dramske literature pružila mu se tek lani, u prosincu, u kazalištu rodnoga grada – Slovenskom narodnom gledališču iz Maribora. I već nekoliko dana nakon premijere, SNG Maribor gostovalo je, i to protekloga tjedna u zagrebačkom HNK, kao dio već uhodane veze hrvatskih i slovenskih kazališta, veze zavidne tradicije, no koja s obzirom na blizinu dviju država, prečesto puca. </p>
<p>Šteta, jer slovensko kazalište nerijetko u Zagreb »donosi« visoko estetizirane redateljske koncepte koji na ekonomičan način koriste prazan prostor, oplemenjujući ga primjerenom scenografijom. </p>
<p>Prisjetimo se lanjske, očaravajuće klasicističke Racinove »Fedre« ljubljanskog SNG u režiji velikog François-Michela Pesentija, prikazane na Drugom festivalu svjetskog kazališta. Ili pak iz 2003. godine, također predstave ljubljanskog SNG-a, Moliéreove »Škole za žene« u režiji Mateje Koležnik te »Keana IV«, nastalog po tekstu Grigorija Gorina, a u režiji Georgija Para i izvedbi Primorskog dramskog gledališča iz Nove Gorice. Te predstave, posebice »Fedru«, resi aureola kazališnog elitizma, zatim osobita glumačka predanost i discipliniranost. To su predstave koje mogu i znaju pružiti snažnu umjetničku injekciju hrvatskim kazalištarcima. Drugo je pitanje, koliko je velikim dijelom beskrvna hrvatska teatarska scena (uz hvalevrijedne iznimke) uopće spremna prihvatiti takve energetske bombe, koje bi, s popriličnim šansama, mogle skrenuti vitalne tijekove našeg kazališta i drugim smjerovima. </p>
<p>U svjetlu i takovih kazališnih razmišljanja, u polupraznom gledalištu središnje hrvatske nacionalne kuće, Lorencijev »Umišljeni bolesnik« budi asocijaciju. Ona nas vodi u 2000. godinu i »Umišljenog bolesnika« u režiji, scenografiji i kostimografiji Zlatka Boureka i dramatizaciji Sanje Ivić, a izvedbi kazališta »Gavella« za koju je vrijeme pokazalo i sud gledatelja (jer ju je kazališna kritika prilično ocrnila) da je riječ o vrlo dopadljivoj izvedbi tzv. komedije baleta. </p>
<p>U tom viđenju bolesnik Argan više je egoman, a manje bolesnik, više osoba koja u svakom trenutku treba imati publiku, pomalo komedijaš, lakrdijaš, čak i luda. </p>
<p>Lorenci pak Argana oslikava kao čovjeka svojeglavog, mračnog i slijepog na ljepotu svijeta, kojem publika nije nužnost već kulisa, duboko uronjenog u samoću kao u dobrovoljnu sadomazohističku igru. Jer to je dio njegova »gospodstva«, elitistička samoća koja stvara granicu, što se uzdignula poput zida, između Argana i svijeta, granica koja znači zagađenje, bolest, smrt, pa čak i dosadna otmjenost kojom ga drugi opterećuju. </p>
<p> Argan, takovih dramskih koordinata, osmišljen u svom fizisu kao oronuli odvratni starac uništene nutrine i vanjštine, kreće se u scenskome mundusu kojeg je prikladno osmislio Branko Hojnik. Geometrijski precizno i jasno iscrtana scena prepuna dualističkih detalja – simbola jednog vremena (bogat luster, hipertrofirani stilski trosjed, dio raskošnog salona, karike kao duhovito pomoćno sredstvo za bolesnika, ali i strano tkivo u svečanim odajama) te nerafiniranih materijala kao što su daske i drveni mostići, prostor je igre u kojem Argan (dojmljivo ga glumi Vlado Novak) dočekuje svoje bližnje – prevrtljivu ženu Belinu (Milada Kalezić), ljupku kćerku Angeliku (Iva Babić), nejasnog Beralda (Nenad Tokalić), opasnog Kleanta (Kristijan Ostanek), Jean-Luca Diaforiusa (Kristijan Ostanek), podlog liječnika Purgona (Vojko Belšak), ljekarnika Fleuranta (Peter Ternovšek) i okretnu i pametnu sluškinju Toinette (Ksenija Mišić). </p>
<p> Kompletan estetski okvir predstave pokazatelj je dugih priprema, profinjene likovnosti, harmonije bola i dramskih značenja, za što su zaslužni i kostimografkinja Belinda Škarica (odlična stilizacija jedne epohe), kao i David Orešić koji je oblikovao svjetlo duboko poznavajući dramsku križaljku, dok je skladatelj Branko Rožman, zajedno s orkestrom na sceni, snažno kontrapunktirao pasaže Arganove samoće. </p>
<p>»Umišljenog bolesnika« redatelj je, u očito sretnoj suradnji s dramaturgom Nebojšom Tasićem, očistio od nasilne »efektnosti« kazališnih dosjetki, koje često, u komičnim dijelovima sklonijim izvedbama »Umišljenog bolesnika«, znatno zatrpavaju dramski tijek, pritom podilazeći publici.</p>
<p> Iako je Lorencijev »Umišljeni bolesnik« aristokratski frigidan i artificijelan, studioznost kojom je riješena komunikacija među protagonistima – profinjenim, fragilnim stankama te točnim pokretima (koje kao da mjere neko drugo barokno vrijeme), svakako je ono po čemu ćemo tu slovensku predstavu pamtiti. Posebice zato što je vrlo sofisticirano udaljenosti i suzdržanosti naslovnog »bolesnika« suprotstavio neverbalni govor tijela Arganove »kamarile« i na taj način omogućio da ti nepovezani svjetovi pronađu zajednički jezik što će sljubiti njihove samoće. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>U spomen Josipu Generaliću</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski muzej naivne umjetnosti priređuje u ponedjeljak, 10. siječnja, komemoraciju u povodu iznenadne smrti Josipa Generalića (19. II. 1936. – 22. XII. 2004.), klasika Hlebinske škole i hrvatske naive. Skup u počast cijenjenu slikaru, koji je zadnjih godina djelovao u rodnim Hlebinama, počinje u 12 sati. O njegovu djelu govorit će ravnatelj HMNU Vladimir Crnković, ravnateljica Muzeja grada Koprivnice i Galerije Hlebine Draženka Jalšić Ernečić, muzejska savjetnica Nada Vrkljan Križić i kustosica Galerije »Mirko Virius« Željka Zdelar. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Dobitnici Whitbreadovih nagrada</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Američka spisateljica Andrea Levy osvojila je nagradu Whitbread za djelo »Small Island« u kategoriji najboljega romana. To je, uz nagradu Orange, drugo priznanje u 12 mjeseci koju je autorica primila za taj veliki prošlogodišnji hit. Za sveukupnu Whitbreadovu nagradu koja će se dodijeliti do kraja siječnja konkuriraju pobjednici iz nekoliko kategorija. Dobitnik nagrade za najbolju zbirku poezije je Symmons Robert za »Corpus«, John Guy je napisao najbolju biografiju, najbolja knjiga za djecu je »Not the End of the World« Geraldine McCaughrean, koja već treći put osvaja tu nagradu, dok je za najbolji debitantski roman nagradu primila Susan Fletcher za »Eve Green«. </p>
<p>S. T. K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Na putu za Split Niko Kranjčar još nije stigao ni do Jastrebarskog </p>
<p>Zamislimo slučaj da sam Kranjčar i njegovi menedžeri ne pristanu na Hajdukovu ponudu, ili pak Dinamo ne prihvati tih splitskih milijun i pol eura odštete. Pritom ne dođu istinske ponude iz Europe. Znači li to da će Kranjčar praktiči pauzirati do kraja sezone, trenirajući u Dinamu s drugom momčadi ili posve sam? Bude li isuviše inata takav rasplet uopće nije nemoguć... </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nema nikakve sumnje da će tek započeta priča oko prelaska Nike Kranjčara u Hajduk potrajati. Pretvarajući se tako u trakavicu i pritom zorno pokazujući odnos (sportskog) hrvatskog sjevera i juga. Mnoštvo nelogičnosti, obmana i pokušaja prevara prati cijeli slučaj. Odlazak jednog mladog nogometaša iz Zagreba u Split postaje tako prvorazredna nacionalna priča, umjesto da se taj čin obavi ili ne obavi na jednostavan način. Kako bi to i priličilo zrelom društvu.</p>
<p> Tako, za početak, iz Dinama stižu nelogične tvrdnje oko mogućnosti odlaska Kranjčara u neki hrvatski klub. Direktor Vrbanović vrišti da Kranjčar ne može otići u Hajduk, dan-dva kasnije predsjednik kluba Barišić želi svu sreću svom bivšem nogometašu ako ipak ode u Hajduk. Različito tumačenje propisa, verbalne akrobacije i čak i prezrive opaske na tuđi račun prate pokušaj Kranjčarovog odlaska.</p>
<p> Igor Štimac doista je zatresao javnost pozivom Kranjčaru u Split. Ističući kako je spreman dati svoj novac samo da Kranjčar osvane u Splitu potakao je brojna nagađanja. Hoće li to biti samo njegov novac, kakvi su interesi menedžerskog dvojca mladog nogometaša Dine Pokrovca i Davora Šukera te naposljetku na koji će način Kranjčar biti plaćen u Hajduku ako se ipak odluči otići na hrvatski jug. Nije tajna da je Hajduk sve samo ne solventan, nogometaši nisu uredno plaćani. Mnogi tako izražavaju sumnju da je u pitanju isključivo Štimčev novac, već se domišljaju kako se milijun i pol eura odštete Dinamu možda plaća i s drugih strana, napose od menadžera Pokrovca i Šukera kojim bi se otarasili utega Dinama. Kranjčara je, kako stalno ističu Mamić i Barišić, spreman Dinamo pustiti za tih milijun i pol eura.</p>
<p> Zamislimo slučaj da sam Kranjčar i njegovi menedžeri ne pristanu na Hajdukovu ponudu, ili pak Dinamo ne prihvati tih splitskih milijun i pol eura odštete. Pritom ne dođu istinske ponude iz Europe. Znači li to da će Kranjčar praktiči pauzirati do kraja sezone, trenirajući u Dinamu s drugom momčadi ili posve sam? Bude li isuviše inata takav rasplet uopće nije nemoguć.</p>
<p>Nekako najrazumniji istupe u javnosti imao je dosad Nikin otac Zlatko, izbornik hrvatske reprezentacije kojem je u interesu i kao ocu i kao treneru nacionalne momčadi da njegov sin, nesumnjivo kvalitetan vezni igrač, možda sada malo zapušten, igra redovito. Činjenica jest da bi se Kranjčar u Hajduku mogao igrački oporaviti, pobjeći iz nesumnjivo sumornog ugođaja u Dinamu. No, povratak mladog nadarenog igrača opet će ovisiti o njemu samome. Niti u Hajduku ne bi se mogao izdignuti od ostatka momčadi bez boljeg i napornijeg rada dovodeći svoje fizičko stanje do najviših kapaciteta.</p>
<p>Ne bude li mladi Niko iznova našao motiv, u Hajduku, pa možda čak još jednom u Dinamu ili negdje u inozemnom klubu, sva borba ljudi koji su preuzeli brigu o njemu bit će uzaludna. Jer, svaki klub koji želi uzeti, ili uzme Kranjčara, preuzima nemali rizik. Kupovanje Nike Kranjčara u svim ovim okolnostima nije daleko od kupovanja mačka u vreći. Zato je borba za »spas« Nike Kranjčara tako žestoka. I zato su svi spremni uložiti još novaca kako bi se spasio proizvod koji je trebao biti vrhunski, a još nije...</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Janičin treći pad</p>
<p>»Osjetila sam koljeno kod tih vrata i nisam se namjerno htjela spašavati da se ne bi dogodilo nešto neželjeno. Dobre sam volje, sve je u redu. Idemo u Cortinu po nove bodove«, nimalo nezadovoljna je bila Janica nakon trećeg odustajanja ove sezone</p>
<p>SANTA CATARINA</p>
<p> – Novi slalomski posrtaji Janice Kostelić i Anje Pärson, nastavak pobjedničkog niza Marlies Schild i marljivo skupljanje bodova Nike Fleiss i Ane Jelušić obilježili su nedjeljni, peti slalom skijašica u sezoni Svjetskog kupa.</p>
<p>Početak slaloma u Santa Catarini odmah je smirio uzavrele hrvatske strasti, budući je Janica kao prva na startu izdržala samo do prolaznog vremena. Minijaturna pogreška gurnula ju je da »zahakla« vrata što je označilo drugo ovogodišnje odustajanje u slalomu.</p>
<p>– Osjetila sam koljeno kod tih vrata i nisam se namjerno htjela spašavati čisto da se ne bi dogodilo nešto neželjeno. Dobre sam volje, sve je u redu. Idemo u Cortinu po nove bodove, nimalo nezadovoljna je bila Janica nakon trećeg odustajanja ove sezone. No, Janičin dio posla, barem u prvoj vožnji, odlično je obavila Nika Fleiss. Uz agresivnu i rizičnu vožnju doletjela je do šestog mjesta čime se otvorila mogućnost plasmana karijere, no ponovno je Nika »odbila« odvoziti dvije jedanko dobre vožnje.</p>
<p>– Opet sam užasno ljuta na sebe. Stvarno sam mogla imati sjajan rezultat nakon onako dobrog prvog »laufa«, no dogodila se blokada.</p>
<p>Ana Jelušić je, pak, uz dvije podjednake vožnje, koje zaslužuju epitet solidnih, zauzela 22. mjesto čime se nekako napunio hrvatski bodovni saldo u Santa Catarini.</p>
<p>Janičin pad nije iskoristila Anja Pärson, koja izgleda u korak prati hrvatsku skijašicu kada su padovi u pitanju. Nakon prve vožnje Pärson je bila 25., a u drugoj je izdržala tek nekoliko sekundi na stazi. Niti Poutiainen nije savršeno reagirala nakon odustajanja svoje dvije najveće konkurentice – uzela je »samo« 45 bodova s plasmanom na peto mjesto. No, u transu je već desetak dana Marlies Schild. Dobila je dvije utrke u Semmeringu, dobila je i slalom u Santa Catarini...</p>
<p>• Rezultati, slalom: 1. Schild (Aut) 1:29.96, 2. Koznick (SAD) +0.15, 3. Bergmann-Schmuderer (Njem) +0.24, 4. Zuzulova (Svk) +1.11, 5. Poutiainen (Fin) +1.23..., 16. FLEISS (Hrv) +1.75..., 22. JELUŠIĆ (Hrv) +1.98...;</p>
<p>prva vožnja: 1. Koznick (SAD) 45.08, 2. Bergmann-Schumderer (Njem) +0.16, 3. Schild (Aut) +0.31..., 7. FLEISS (Hrv) +0.89..., 18. JELUŠIĆ (Hrv) +1.46..., 61. FERK (Hrv) +4.94...</p>
<p>redoslijed, slalom: 1. Poutiainen (Fin) 360, 2. Schild (Aut) 280, 3. KOSTELIĆ (Hrv) 240..., 16. FLEISS (Hrv) 93..., 21. JELUŠIĆ (Hrv) 79...</p>
<p>ukupni redoslijed Svjetskog kupa: 1. Poutiainen (Fin) 706, 2. KOSTELIĆ (Hrv) 613, 3. Pärson (Šve) 579, 4. Dorfmeister (Aut) 504, 5. H. Gerg (Njem) 441..., 44. FLEISS (Hrv) 93..., 47. JELUŠIĆ (Hrv) 89... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Petim mjestom Kostelić potvrdio povratak</p>
<p>Na Ivici Kosteliću se ponovno vidi strast u vožnji, strah s početka sezone je nestao i njegove slalomske izvedbe izgledaju kao one sezone kada je u troboju sa Millerom i Vidalom osvojio mali »Kristalni globus« najboljeg u ovoj disciplini</p>
<p>CHAMONIX</p>
<p> – Razdoblje bjesomučnog traženja forme Ivice Kostelića je prošlo. U Flachau je sedmim mjestom na slalomu upio laganu dozu samopouzdanja, a ove nedjelje je u Chamonixu i definitivno otvorio vrata povratku u slalomski vrh. Osvojio je peto mjesto, makar je imao i izglede za bolji plasman, budući je nakon prve vožnje bio drugi.</p>
<p>Na Ivici Kosteliću se ponovno vidi strast u vožnji, strah s početka sezone je nestao i njegove slalomske izvedbe izgledaju kao one sezone kada je u troboju sa Millerom i Vidalom osvojio mali »Kristalni globus« najboljeg u ovoj disciplini. </p>
<p>Veliki korak u Chamonixu je Ivica napravio u prvoj vožnji kada je sa 14. startnim brojem »pokorio« sve ispred sebe osim nedodirljivog Giorgija Rocce, koji je u ovom trenutku ipak slalomski svijet za sebe.</p>
<p>U drugoj vožnji se Ivica nije štedio već je odlučio ponovno napasti i u tom trenutku preuzeti vodstvo. No, sitnice su ga odvojile od te misije, makar je odvozio novu hrabru i eksplozivnu vožnju.</p>
<p>– Krenulo je i osjećam u svojim vožnjama da stvari idu na bolje. Danas su odlučivale nijanse od drugog do sedmog ili osmog mjesta i moram biti zadovoljan učinjenim, rekao je Ivica.</p>
<p>Dramatike na slalomskoj stazi u Chamonixu, barem oko pobjednika, nije bilo, jer je Talijan Rocca na tragu svog uglednijeg sunarodnjaka Alberta Tombe.</p>
<p> Naime, Rocca je dobio i drugi slalom zaredom, ovaj put sa sekundom prednosti pred pratnjom. Kako Rocca dominira, tako Bode Miller pada, a Benjamin Raich mu sve žešće puše u vrat u ukupnom redoslijedu.</p>
<p>• Rezultati, slalom: 1. Rocca (Ita) 1:28.15, 2. Raich (Aut) +1.33, 3. Larsson (Šve) +1.36, 4. Palaner (Fin) +1.39, 5. KOSTELIĆ (Hrv) +1.57...;</p>
<p>rezultati, prva vožnja: 1. Rocca (Ita) 45.15, 2. KOSTELIĆ (Hrv) +1.22, 3. Raich (Aut) +1.24, 4. Pranger (Aut) +1.47, 5. Matt (Aut) +1.48...;</p>
<p>redoslijed, slalom: 1. Rocca (Ita) 280, 2. Raich (Aut) 270, 3. Schönfelder (Aut) 198..., 12. KOSTELIĆ (Hrv) 81...;</p>
<p>ukupni redoslijed Svjetskog kupa: 1. Miller (SAD) 908, 2. Raich (Aut) 640, 3. Walchhofer (Aut) 541, 4. Maier (Aut) 538, 5. Rahlves (SAD) 436..., 48. KOSTELIĆ (Hrv) 81... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Uspješan početak povratka u svjetski vrh</p>
<p>»Dominirali smo cijelu utakmicu. Ovo je naša najbolja utakmica, odigrali smo sjajno, poglavito u obrani. Talijani su dali sve od sebe, ali nisu ništa mogli«, komentirao je Rudić</p>
<p>IMPERIA</p>
<p> – Hrvatska vaterpolska reprezentacija neokrznuta je prošla kvalifikacijski turnir za Svjetsko prvenstvo. Finalnom 5-4 (0-1, 1-0, 3-1, 1-2) pobjedom protiv Italije hrvatski vaterpolisti su pokazali kako su zapravo zalutali u Imperiju. Katastrofalni rezultati s prošlog SP-a i Olimpijskih Igara su iza njih, s Ratkom Rudićem je startalo novo poglavlje hrvatskog vaterpola.</p>
<p>– Dominirali smo cijelu utakmicu. Pobjeda je mogla biti i uvjerljivija, no u nekim trenucima je nedostajalo sportske sreće. Ovo je definitivno naša najbolja utakmica, odigrali smo sjajno, poglavito u obrani. Talijani su dali sve od sebe, ali nisu ništa mogli, komentirao je Rudić.</p>
<p>Usprkos naklonosti sudaca, usprkos domaćim navijačima, Talijani su bili nemoćni. Rezultati dolaska ponajboljeg svjetskog stručnjaka već su vidljivi, agresivna obrana bez prekršaja mogla bi uskoro postati zaštitni znak hrvatske reprezentacije. </p>
<p>– Ipak, ne smijemo se zavaravati, moramo ostati čvrsto na zemlji. S najjačim svjetskim reprezentacijama tek trebamo igrati, pred nama je još puno napornog rada. Ovo je samo početak povratka u svjetski vrh, ustvrdio je Rudić.</p>
<p>Inače, plasman na SP izborila je i Rumunjska, koja je s 7-6 pobijedila Slovačku u utakmici za treće mjesto.</p>
<p>• Plivalište Felice</p>
<p>HRVATSKA – ITALIJA 5-4 (0-1, 1-0, 3-1, 1-2)</p>
<p>HRVATSKA: Pavić, Burić 1, Komadina, Volarević, Vranješ, Franković, Pavlović, Đogaš 2, Premuš, Primorac, Hinić 1, Bošković, Karač 1.</p>
<p>ITALIJA: Violetti, Postiglione, Binchi, Buonocore, Tempesti, Felugo, Fiorentini 1, Angelini 1, Di Costanzo, Calcaterra 2, Rath, Mangiante, Bencivenga.</p>
<p>SUCI: Kiszelly (Mađarska i Sungu (Turska). GLEDATELJA: 800.</p>
<p>REALIZACIJA IGRAČA VIŠE: Hrvatska 3 (4), Italija 3 (9).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Teo Đogaš. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Džomba i Lacković »slomili« Slovence</p>
<p>Obrana je bila lošiji dio hrvatske igre, vratari Šola i Losert su imali dobrih dionica, a najmanje je zamjerki bilo napadu. Posebice Blaženku Lackoviću i Mirzi Džombi. Džomba je za svojih deset pogodaka potrošio samo jedanaest lopti, a Lacković je iz isto toliko pokušaja pogodio sedam puta</p>
<p>UMAG</p>
<p> – Umažani su uistinu krasno dočekali i pozdravili svjetske i olimpijske pobjednike, naše rukometaše i njihova izbornika Linu Červara, rođenog Umažanina. A zlatni su se dečki za topli doček odužili atraktivnom utakmicom i pobjedom. U svojoj prvoj provjeri naši su rukometaši pobijedili Sloveniju 36-33 (17-14). Nakon ove, rukometaši će odigrati još dvije utakmice, protiv Tunisa u četvrtak te Srbije i Crne Gore u subotu u sklopu priprema za Svjetsko prvenstvo u Tunisu, koje počinje 23. siječnja. </p>
<p>Utakmica protiv Slovenije ukupno je zadovoljila izbornika Červara, iako ne bježi od toga da ima još posla. </p>
<p>– Za ovu fazu priprema moram biti zadovoljan, no imamo dosta toga za popraviti, što se vidjelo na ovoj utakmici, rekao je Červar.</p>
<p>Hrvatska je momčad oscilirala u svojoj igri, u nekoliko je navrata imala prednost od po četiri pogotka, no isto je tako, prilično olako, gubila tu prednost. Obrana je bila lošiji dio hrvatske igre, vratari Šola i Losert su imali dobrih dionica, a najmanje je zamjerki bilo napadu. Posebice Blaženku Lackoviću i Mirzi Džombi. Džomba je za svojih deset pogodaka potrošio samo jedanaest lopti, a Lacković je iz isto toliko pokušaja pogodio sedam puta. Ivano Balić je bio malo rezerviran, no sa nekoliko je svojih poteza i pogodaka digao 1500 gledatelja, koji su ispunili novu umašku dvoranu. </p>
<p>Červar je na tribini ostavio Blažička, Blaževića, Čalu, Horvata te Šprema i Metličića, kako bi dao priliku Pongračiću i Buntiću na poziciji potonje dvojice. I to nije izgledalo loše, pogotovo kod Buntića koji je odigrao dobru rolu u napadu, malo lošije u obrani. No, on ni u svojem klubu, Izviđaču iz Ljubuškog, ne igra obranu, a uzmemo li u obzir i njegovo neiskustvo, nije to izgledalo preloše. Uostalom, on je najbliže onom što se traži kao zamjena Petru Metličiću. </p>
<p>– Drago mi je da smo dobili Buntića, koji je mlad igrač i ima svojih slabosti, pogotovo u obrani, ali vidi se da napreduje. Dobro se pokazao i Jeftić što nam može dosta značiti, kaže Červar. </p>
<p>Sve u svemu, nije loše. Ono što ne valja, popravljat će naši rukometaši u predstojećih tjedan dana. Konačnih 16 putnika za Tunis od sadašnja 22 igrača Lino Červar će objaviti 15. siječnja.</p>
<p>l Gradska dvorana</p>
<p>HRVATSKA – SLOVENIJA: 36-33 (17-14)</p>
<p>HRVATSKA: Losert (1+1), Šola (4+1), Kaleb 4, Balić 4, Lacković 7, Zrnić, Bilić, Vori 2, Dominiković, Džomba 10 (6), Jeftić 2, Goluža 2 (2), Špoljarić, Buntić 4, Pongračić 1.</p>
<p>SLOVENIJA: Podpečan (4), Škof (6), Lapajne (4), Kozlina, Backovič 1, Jovičič, Kozomara 3, Kavtičnik 3 (1), Oštir 2, Natek 3, Špiler 6 (1), Brumen 2, Rutenka 10 (1), Gajič, Ficko, Zorman 1, Mlakar, Žvižej 2 (2).</p>
<p>SUCI: JOSIĆ i RUDIĆ (obojica iz Hrvatske). GLEDATELJA: 1500.</p>
<p>SEDMERCI: Hrvatska 8 (8), Slovenija 8 (4). </p>
<p>ISKLJUČENJA: Hrvatska 6 minuta (Vori, Lacković, Dominiković), Slovenija 8 minuta (Backovič 2+2, Zorman, Mlakar)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mirza DŽOMBA.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Fitch presudio u Laškom</p>
<p>LAŠKO</p>
<p> – Geraldu Fitchu, novom Amerikancu u Ciboni, jedna je utakmica bila dovoljna za zagrijavanje u dresu »vukova«. Nakon skromnije premijere protiv Olympiacosa u Ateni, Fitch je proradio u Laškom gdje su košarkaši Cibone pobijedili domaći sastav sa 76-69 (37-28) u 17. kolu Goodyear lige. </p>
<p>Fitch je bio najbolji igrač momčadi Dražena Anzulovića, ubacio je 25 poena, uz 8 skokova i 3 osvojene lopte za 29 minuta igre. Cibosi su u dvorani Tri lilije bili bez Vrankovića i Krstića, no njihov izostanak pokrivali su Marko Popović i Amerikanac koji je u prvih 20 minuta ubacio 17 poena. Razbudio se i Joško Poljak koji je ubacio devet poena. Najveći problem Ciboni u prvom poluvremenu bio je napadački skok domaćih (10), no da se stvari potpuno ne zakompliciraju za Zagrepčane »zaslužan je« loš šut inače vrlo dobrih tricaša Laškog (6-24). </p>
<p>U nastavku su domaći serijom od osam poena Joksimovića došli do izjednačenja u 25. minuti (42-42), ali Fitch se pobrinuo da se utakmica ne odlučuje posljednjom loptom, kao što je bilo u prvom dvoboju ovih momčadi u Zagrebu. Prvo je Rizvić nanizao nekoliko poena kojima su domaćini smanjili zaostatak na 65-68, a onda je Fitch u 39. minuti pogodio ključnu tricu za 71-65 i olakšao suigračima posao u završnici. Marko Popović bio je precizan s linije slobodnih bacanja i Cibona je, nakon tri uzastopna poraza došla do 11. pobjede u Goodyear ligi. </p>
<p>– Utakmica, kao i naša igra nije bila dobra. Imali smo problema u skoku, kasnije smo to riješili, kao i šut za tricu Laškog. Na kraju smo zadovoljni, pobjeda je pobjeda, kazao je trener cibosa Dražen Anzulović.</p>
<p>• Dvorana Tri lilije</p>
<p>PIVOVARNA LAŠKO – CIBONA VIP 69-76 (13-15, 15-22, 22-22, 19-17)</p>
<p>PIVOVARNA LAŠKO: Jevđić 10 (2-2), Gnjidić 2, Antonijević 2 (2-2), Ugrekhlidze 6 (2-2), Rizvić 18, Troha 14 (8-8), Majkić, Joksimović 17 (3-4), Sims, Memčić, Vrečko, Ciganović.</p>
<p>CIBONA VIP: Omerhodžić 3, Longin 3 (1-1), Žižić 10 (2-3), Fitch 25 (2-3), Sesar, Štimac 4, Bader 2, Poljak 9 (1-1), Rozić 3 (3-6), Morović 5 (1-1), Popović 12 (4-6).</p>
<p>ŠUT IZ IGRE: Pivovarna Laško 23-57 (40%), Cibona 28-51 (55%).</p>
<p>TRICE: Pivovarna Laško 6-24 (25%), Cibona 6-15 (40%).</p>
<p>SKOKOVI: Pivovarna Laško 24 (14+10), Cibona 20 (17+3). </p>
<p>SUCI: Šutulović, Vujinović (SCG). GLEDATELJA: 500.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Gerald FITCH. </p>
<p>I. P. A.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Pobjeda protiv svjetskog prvaka nije bila dovoljna</p>
<p>»Sve u svemu, pokazali smo da možemo igrati ravnopravno i protiv ovako jake ekipe. A prolaz u polufinale ionako nismo ni namjeravali tražiti preko Austrijanaca, već preko Ochsenhausena i sljedećeg protivnika Grenzaua«, zaključio je Primorac</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Stolnotenisači Večernjeg lista prvi su ovosezonski nastup u Ligi prvaka očekivano okončali porazom. Očekivano, jer protivnik im je bio prvi favorit Lige prvaka, a po mnogima i najjača momčad svih vremena, austrijski Niederosterreich. Pred nikad većim brojem gledatelja u dvorani III Doma sportova večernjakovci su poraženi sa 1-3. No, i taj jedan osvojeni bod svakako zaslužuje respekt jer ga je Zoran Primorac izborio pobjedom protiv aktualnog svjetskog prvaka Wernera Schlagera. Dobio je Primorac tako priliku za veliki pothvat – da u jednom danu pobijedi i svjetskog prvaka i olimpijskog pobjednika. Ipak, osvajač zlata u Ateni, Korejac Ryu Seung Min, to mu ipak nije dopustio.</p>
<p>– Zvučalo bi stvarno predobro da u jednom danu pobijedim obojicu. No, i igrati protiv njih je veliki gušt. Žao mi je zbog publike, koja je stvorila odličnu atmosferu, što protiv Ryu Seung Mina nisam mogao više. Ali, ipak sam zadovoljan jer sam nakon dugo vremena u Zagrebu odigrao jedan dobar meč protiv jakog protivnika, pričao je poslije dvoboja Primorac, koji je prvi u nedjelju izašao na teren i digao gledatelje na noge već spomenutom pobjedom protiv Schlagera sa 3-1.</p>
<p>Početni set prvi igrač Večernjeg lista ispustio je prilično nespretno. Stigao je Schlagerovu prednost 9-5 i spasio tri set-lopte te prešao u vodstvo, ali ga nije uspio kapitalizirati. No, to ga nije obeshrabrilo. Zaigrao je još bolje i odlučnije te svojoj momčadi osigurao vodstvo. </p>
<p> Euforija u dvorani potrajala je još neko vrijeme jer je Večernjakov Allan Bentsen iskoristio početnu uspavanost Ryu Seung Mina i osvojio prvi set. Međutim, Korejac se na vrijeme probudio i razlika u kvaliteti između ova dva igrača odmah je isplivala na vidjelo.</p>
<p> U trećem meču dana, ovogodišnja prinova hrvatskih prvaka Kinez Tan Ruiwu pružio je dobar otpor austrijskom Kinezu Chenu Weixingu. No, dojam je da je ljevoruki Ruiwu ipak previše brzoplet. Praktički je sve poene pokušavao odmah riješiti razornim forhendima, bez previše igre. </p>
<p>Ukupnu pobjedu austrijskoj je momčadi donio Ryu Seung Min protiv Zorana Primorca. Presudan je bio drugi set u kojem je naš stolnotenisač propustio vodstvo 8-4, nakon čega više nije bilo povratka.</p>
<p>– Sve u svemu, pokazali smo da možemo igrati ravnopravno i protiv ovako jake ekipe. A prolaz u polufinale ionako nismo ni namjeravali tražiti preko Austrijanaca, već preko Ochsenhausena i sljedećeg protivnika Grenzaua, zaključio je Primorac.</p>
<p>• VEČERNJI LIST – NIEDEROSTERREICH 1-3 (Primorac – Schlager 12-14, 11-9, 11-9, 11-8, Bentsen – Ryu Seung Min 11-9, 6-11, 5-11, 7-11, Tan Ruiwu – Chen Weixing 8-11, 12-14, 11-7, 9-11, Primorac – Ryu Seung Min 8-11, 9-11, 9-11.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Hrvatsko klizanje se mijenja</p>
<p>Odjednom je većina klizačica ali i klizača shvatila da se klizanje ne sastoji samo od uspješnih skokova i stereotipnih pirueta, nego i od širokog repertoara klizačkih elemenata</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iznenađujuće, ali slobodni sastavi na ovogodišnjem Prvenstvu Hrvatske u umjetničkom klizanju nisu bili produžena koplja obaveznih, nego prezentacija punog znanja natjecatelja. Zahvaljujući tome došlo je i do samo jedne promjene poretka. No, nastup juniorke Marije Dikanović, kojoj je on donio pobjedu, ujedno je bio i slika bitnijih promjena zapaženih na ovom prvenstvu. </p>
<p>Odjednom je većina klizačica ali i klizača shvatila da se klizanje ne sastoji samo od uspješnih skokova i stereotipnih pirueta, nego i od širokog repertoara klizačkih elemenata, koji bi morali interpretirati glazbu. Dikanovićki je to odlično uspjelo veoma cjelovitim slobodnim sastavom u kojem nije bilo uobičajenog praznog voženja vijenaca, uz neki skok nego veoma privlačna interpretacija odlično izabrane glazbe. </p>
<p>Napuštanjem neprikladne i nepregledne glazbe u korist ritmički izražajnijim glazbama, vidjelo se u dobrom dijelu ovog nastupa što se na primjer posebno vrijedi za veoma važnu kategoriju A kadetkinja. Među njima se u jakoj konkurenciji istakla Mirna Librić koja je pokazala izrazito nadarenost za toliko važne visoke skokove, ali i neprilagodljivost sudaca modernom klizanju. Veoma pozitivno je da su se upravo u takvom načinu klizanja iskazali juniori koji sa mlađim kategorijama iako malobrojni ipak ima više nego što ih je bilo do sad. </p>
<p>Slobodni, tehnički suzdržani sastav Idore Hegel ipak je ilustrirao još uvijek veliki zaostatak mlađih kategorija, u odnosu na svjetsku klasu, ali veoma ohrabrujuće da se to uočava i pokušava nadoknaditi. </p>
<p>• Konačni rezultati PH, kadeti B: 1. Borna Blagojević (Medveščak) 1.0; kadetkinje B: 1. Monia Aleksić (ART) 1.0, 2. Mateja Bursić (Zagreb) 2.0, 3. Ema Lipovšćak (Mladost) 3.0, kadeti A: 1. Ivor Mikolčević (Zgb) 1.5; kadetkinje A: 1. Franka Vugec 1.5, 2. Mirna Librić 3, 3. Melita Čuhalov 4.5 (sve tri Leda), juniori: 1. Boris Martinec 2.0, 2. Josip Gluhak (oba Mondo) 4.0, 3. Tomislav Bišćan (Medv.) 6.0; juniorke: 1. Marija Dikanović (Mondo) 2.5, 2. Željka Krizmanić 2.5, 3. Dora Strabić (obje Leda) 4.0, Seniorke: Idora Hegel (Leda) 1.5. </p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Solana: Dat ćemo novom palestinskom predsjedniku svu pomoć</p>
<p>Europska unija će učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi iskoristila prigodu koja se otvorila zahvaljujući održavanju palestinskih izbora. Siguran sam da će i Palestinci i Izraelci iskoristiti tu priliku, izjavio je u Jordanu Javier Solana </p>
<p>AMAN</p>
<p> – Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana završio je u nedjelju poslijepodne posjet Jordanu i otputovao u Ramalah u sklopu svoje turneje po Bliskom istoku koja će ga također odvesti u Egipat i Izrael. </p>
<p>Tijekom posjeta Amanu sastao se s jordanskim ministrom vanjskih poslova Hanijem Mulkijem s kojim je razgovarao o stanju u regiji, a posebice u Iraku i na palestinskim područjima, izjavili su dužnosnici. Također ga je primio jordanski kralj Abdulah.</p>
<p>Solana je tijekom poslijepodneva otputovao u Ramalah kako bi se sastao s čelnikom PLO-a Mahmudom Abasom, favoritom palestinskih predsjedničkih izbora. </p>
<p>Prije odlaska na Zapadnu obalu, Solana je rekao novinarima da se nada kako će u nedjelju uvečer ili u ponedjeljak ujutro Palestinci imati novog predsjednika.</p>
<p>»Europska će unija učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi iskoristila prigodu koja se otvorila zahvaljujući održavanju palestinskih izbora«, kazao je. »Stavit ćemo na raspolaganje palestinskom predsjedniku i vladi svu političku i ekonomsku pomoć«, istaknuo je Solana. »Siguran sam da će i Palestinci i Izraelci iskoristiti tu priliku«.</p>
<p>Visoki predstavnik posjetit će u utorak Egipat, a u četvrtak Izrael. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Raskol u laburističkoj britanskoj vladi</p>
<p>Britanski ministar financija Gordon Brown smatra da ga je Tony Blair izigrao, tvrdi se u eksplozivnoj knjizi koju je u nedjelju serijalizirao »Sunday Times« / No Blairovi saveznici optužuju Browna da je htio potkopati premijera, kako bi se čim prije domogao njegova položaja</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski premijer Tony Blair prevario je svog ministra financija Gordona Browna ne ispunivši obećanje da će mu prepustiti svoj položaj u Downing streetu, tvrdi eksplozivna, upravo objavljena knjiga. Djelo pod naslovom »Brownova Britanija« novi je prilog za bolje razumijevanje svađe koje već dugo tinja između dvojice najmoćnijih ljudi britanske politike. </p>
<p>Knjigu je napisao novinar »Daily Telegrapha« Peter Peston, a Sunday Telegraph je u nedjelju serijalizirao prve izvatke. U njoj se tvrdi da je u drugoj polovini 2003. Tony Blair uvjeravao Gordona Browna kako se do jeseni 2004. kani povući s vlasti. No, potom se predomislio, a njegov odnos s Brownom tada je degenerirao u nešto »što se temelji na uzajamnoj netrpeljivosti i prijeziru«.</p>
<p>Gordon Brown sada smatra da ga ja Blair izdao. No Blairovi saveznici optužuju Browna da je htio potkopati premijera kako bi se čim prije domogao njegovog položaja. »Gordon je do sada već trebao biti šef vlade, a sam je kriv da tome nije tako ... umjesto da bude lojalan i uslužan, bio je opstruktivan i težak«, izjavio je za knjigu jedan od Blairovih suradnika. Brownovi ljudi, dakako, niječu spomenute optužbe.</p>
<p>Knjiga opisuje kako je Tony Blair na jednoj večeri u studenome 2003. sam ponudio da će podnijeti ostavku, priznavši da je izgubio povjerenje britanske javnosti oko iračkog rata. Zatražio je od Browna da ga podupre do trenutka odlaska, kad bi vlast trebala biti prenijeta na njega. </p>
<p>Do proljeća 2004., Blairu se međutim počelo vraćati samopouzdanje. Neki lojalni ministri apelirali su na njega da ne odlazi. Počeo se zbog toga predomišljati, kao i zbog sumnji da njegov ministar financija Brown namjerno manevrira protiv njega, tvrdi knjiga. Premijer je o tome razmišljao cijelo ljeto, da bi u ranu jesen objavio kako kani ostati na vlasti do kraja mandata. Proveo je i reorganizaciju vlade, pri čemu je Brownu oduzeo neke važne ingerencije oko planiranja idućih izbora. </p>
<p>Već i ranije moglo se čuti da je Tony Blair krajem 2003. razmišljao o ostavci, no Downing street je to uvijek ljutito nijekao. U nedjelju je to, u jednom intervjuu porekao i sam Tony Blair. Knjiga »Brownova Britanija« donosi, međutim, mnoge pojedinosti koje svjedoče o borbi za vlast između Browna i Blaira. Čini se da se njihovo dugo političko partnerstvo sada primaklo kraju. </p>
<p>To je došlo do izražaja i prošlog tjedna, kad su obojica u istom trenutku iznijeli svoje planove o borbi protiv globalnog siromaštva. Blair je čak vremenski pomaknuo svoju konferenciju za novinare, kako bi koincidirala s Brownovim govorom na tu temu. Apsurd je u tome što se obojica potpuno slažu da drastično treba povećati pomoć najsiromašnijim zemljama, no svejedno se doimaju kao da su čak i oko toga u sukobu. </p>
<p>Bivši laburistički ministar Frank Field upitao je ovih dana: »Kakav je to primjer naciji, kada dvojica najvažnijih političkih vođa ne rade ništa drugo nego se svađaju izravno, ili preko svojih suradnika?« Komentatori ističu da bi nastavak rata Blair-Brown mogao potkopati laburističku izbornu kampanju ukoliko premijer, kako se očekuje, zakaže prijevremene izbore za početak svibnja 2005. godine. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Mirovnim sporazumom okončan građanski rat u Sudanu </p>
<p>Prema sporazumu šestogodišnje prijelazno razdoblje će početi nakon što stanovnici juga zemlje na referendumu odluče hoće li postati neovisni ili ne</p>
<p>NAIROBI</p>
<p> - Sudanska vlada i pobunjenici južnog Sudana potpisali su u nedjelju u kenijskom glavnom gradu Nairobiju opsežni mirovni sporazum kojim bi i službeno trebao završiti najdugotrajniji građanski rat u Africi.</p>
<p> Na svečanosti u susjednoj Keniji, u kojoj su se od 2002. vodili mirovni pregovori, vođa pobunjenika Narodne vojske za oslobođenje Sudana (SPLA) John Garang i sudanski zamjenik predsjednika Ali Osman Taha potpisali su dokument koji obilježava završetak rata koji je bijesnio od 1983. godine, a u kojem je poginulo 2 milijuna, a 4 milijuna ljudi je raseljeno.</p>
<p> Vođa pobunjenika Garang je to potpisivanje, kojem je uz američkog državnog tajnika Colina Powella nazočilo nekoliko stranih državnika, nazvao »povijesnim trenutkom«.</p>
<p> Mirovni sporazum određuje uvjete raspodjele vlasti u vladi u kojoj će Garang biti zamjenik premijera.</p>
<p> Prema sporazumu šetogodišnje prijelazno razdoblje će početi nakon što stanovnici juga zemlje na referendumu odluče hoće li postati neovisni ili ne.</p>
<p> Smatra se da će mirovni sporazum potaknuti napore po sličnom modelu za postizanje mira u Darfuru na zapadu Sudana, gdje je u dvogodišnjem sukobu 70.000 ljudi izgubilo živote, a 2 milijuna je raseljeno. (dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Pentagon na raskrižju zbog »vrlo dinamične situacije« u Iraku </p>
<p>Washington priprema ozbiljniju promjenu vojne politike prema Iraku / Američka vojska našla se na višestrukom raskrižju; od nje se traži da u sljedećih šest godina uštedi 60 milijardi dolara, a istodobno da nađe novac za nova oružja i neočekivano velike troškove vojnih operacija u Iraku i Afganistanu (više od pet milijardi dolara) </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Američka vojska našla se na višestrukom raskrižju - od nje se traži da u sljedećih šest godina uštedi 60 milijardi dolara, a istodobno da nađe novac za nova oružja i neočekivano velike troškove vojnih operacija u Iraku i Afganistanu (više od pet milijardi dolara mjesečno). </p>
<p>Pod pritiskom da smanji sve veći proračunski deficit, Bijela kuća je naredila veliku štednju. Dosad uvijek povlaštena vojska često je dobivala i više novca nego je tražila, a u sljedećoj financijskoj godini (počinje 1. listopada) trebala bi svoje izdatke smanjiti za deset milijardi dolara. Bilo bi to prvo smanjenje vojnih izdataka posljednjih godina - poslije terorističkih napada 11. rujna 2001. stalno su rasli i za ovu godinu dosegli 425 milijardi, odnosno 41 posto više nego 2001. Prema prvim naznakama, usporit će se u hladnom ratu začeta proizvodnja novih najsofisticiranijih oružja, a na odluke o trošenju novca sve više će utjecati trenutne potrebe rata protiv novog neprijatelja - terorizma. Jer, kako se već govori, ako se ove ili sljedeće godine izgubi globalni rat s teroristima, neće biti važno hoće li se pobijediti u nekom od ratova budućnosti. </p>
<p>Vojni izdaci ubrzano se prilagođuju sadašnjim potrebama i u nadmetanju za proračunski novac najbolje će proći kopnena vojska. Dok će se osoblje u zrakoplovstvu i mornarici moći čak i smanjiti, jer se ocjenjuje da ga je više nego je potrebno, sljedećih nekoliko godina kopnena vojska i marinci dobivat će milijarde dolara za dodatnih 15 brigada. Posljednjih godina primalo se tek nešto više od pola milijuna novaka, a taj broj će se povećati na blizu 600.000. </p>
<p>Pentagon se priprema i za ozbiljniju promjenu vojne politike prema Iraku. Ovaj tjedan u taj dio svijeta odlazi veoma ugledni general s četiri zvjezdice Gary Luck. Dobio je veoma široke ovlasti da procijeni sva područja djelovanja, ustanovi slabosti i u roku od nekoliko tjedana podnese povjerljive procjene što bi trebalo poduzeti u borbi protiv ustanika. Luck je jedan od najuglednijih generala i dobar poznavatelj stanja u Iraku. Bio je zapovjednik američkih snaga u Južnoj Koreji, u Zaljevskom ratu 1991. zapovijedao je 18. padobranskim korpusom, a za vrijeme rata u Iraku 2003. bio je stariji savjetnik u ratnom stožeru zapovjednika koalicijskih snaga Tommyja Franksa. </p>
<p>Sada je stariji savjetnik u Zajedničkom stožeru i uvažavani mentor brojnih najviših časnika. Moguće uznemirenje slanjem Lucka u posebnu inspekciju glasnogovornik Pentagona je nastojao preduhitriti objašnjenjem da je državni sekretar za obranu Donald Rumsfeld veoma zadovoljan svojim zapovjednicima u Iraku, ali im želi dati svaku moguću pomoć kako bi što bolje procijenili »vrlo dinamičnu situaciju«.</p>
<p>Kao daljnji znak da je Pentagon prisiljen iznova razmotriti svoju politiku u Iraku, The New York Times navodi nastojanja kopnene vojske da od Kongresa SAD-a odobreno privremeno povećanje snaga u Iraku za 30.000 vojnika postane stalno. Broj američkih vojnika u Iraku narastao je ovaj mjesec na 150.000 i najveći je od ulaska u Bagdad. Pored toga, u Pentagonu se razmišlja i o promjeni politike mobilizacije, tako da se rezerviste kopnene vojske i nacionalne garde može aktivirati i na duže od 24 mjeseca, što je bila dosadašnja granica. Ili da ih se može mobilizirati više puta, ali ne duže od dvije godine u jednom terminu. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Kurdskim i šijitskim eskadronima smrti protiv sunitskih pobunjenika </p>
<p>U potrazi za novim načinom borbe protiv iračkih pobunjenika, navodi Newsweek, Pentagonovi stratezi posegnuli su za jednom opcijom iz razdoblja Reaganove administracije koja se još uvijek drži tajnosti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pentagonova posljednja opcija za kaotični Irak zove se »Salvador«, objavio je u novom broju američki magazin Newsweek navodeći kako njena primjena ovisi o ministru obrane Donaldu Rumsfeldu koji treba procijeniti koliko ga trenutačna situacija u Iraku zabrinjava. </p>
<p>List citira anonimni izvor iz visokih vojnih krugova kako Amerika »mora naći način za ofenzivu protiv pobunjenika«, jer su se posljednje operacije u Falluji pokazale nedostatnim za »slamanje kičme« pobunjenika. U potrazi za novim načinom borbe protiv iračkih pobunjenika, navodi Newsweek, Pentagonovi stratezi posegnuli su za jednom opcijom iz razdoblja Reaganove administracije koja se još uvijek drži tajnosti. Radi se o borbi protiv ljevičarskih pobunjenika u El Salvadoru ranih osamdesetih. Američka vlada je tada, suočena sa sve izvjesnijim porazom protiv salvadorskih gerilaca, financirala i potpomogla »nacionalističke« snage, uključujući i tzv. eskadrone smrti za lov i smaknuća pobunjeničkih vođa i njihovih simpatizera. Za slamanje pobune, prema mišljenju mnogih u američkim konzervativnim krugovima, zaslužna je bila upravo spomenuta operacija, usprkos tome što su tom prilikom ubijeni i mnogi nevini civili. List ističe kako je jedan od članova današnje administracije i John Negroponte, veleposlanik SAD-a u Iraku koji je za vrijeme Reaganove administracije bio veleposlanik u Hondurasu. </p>
<p>Po uzoru na salvadorski primjer, Pentagonov prijedlog za borbu protiv sunitskih pobunjenika i njihovih pristaša uključivao bi slanje timova američkih specijalaca u Irak u ulozi savjetnika i instruktora za obuku eskadrona sastavljenih najvjerojatnije od kurdskih boraca pešmerga i pripadnika šijitskih milicija. </p>
<p>Zasad je nejasno radi li se o strategiji atentata ili o »snatch« operacijama u kojima se uhićenici šalju na tajne lokacije radi ispitivanja. Također se razmatra hoće li odgovornost za takve operacije imati ministarstvo obrane ili CIA. Izvori u Pentagonu rekli su za Newsweek kako se odluka o »opciji Salvador« tek treba donijeti. U tom kontekstu spominje se i prošlotjedna odluka Donalda Rumsfelda da u Irak uskoro pošalje umirovljenog generala Garyja Lucka sa zadaćom da ispita cjelokupnu vojnu situaciju u Iraku. Američki vojni stratezi smatraju da se američka vojska u Iraku nalazi na prekretnici te da je novi pristup nužan, pa čak i ako se radi o nečem takvom kao što je bila »opcija Salvador«. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Zoellick - Bushev čovjek za Europu</p>
<p>Sasvim je izvjesno da će imenovanje Roberta Zoellicka, predstavnika »stare škole«, realista u međunarodnim odnosima, biti gorko razočaranje za neokonzervativce koji su dominirali u prve četiri godine Busheva mandata.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Američki predsjednik George Bush odlučio je da na mjesto zamjenika američke državne tajnice Condoleezze Rice postavi vanjskopolitičkog pragmatičara, stručnjaka za Europu koji bi trebao pridonijeti poboljšanju odnosa SAD-a i Europske unije. Očekuje se da će Robert Zoellick uskoro, tijekom ovoga mjeseca biti potvrđen kao drugi najvažniji diplomat u Washingtonu. </p>
<p>Njegovo imenovanje na mjesto desne ruke nove američke državne tajnice za vanjske poslove prvi je znak da je američkom predsjedniku stalo do otopljavanja odnosa s Europom. Ako sve bude išlo po planu, Zoellick će sasvim sigurno putovati s Bushem i državnom tajnicom Rice u Europu 22. veljače. Taj put koji je Bijela kuća već službeno najavila trebao bi biti prva »pomirbena misija« Busheve administracije nakon zahlađenja odnosa, prije svega zbog iračkoga rata. </p>
<p>Imenovanje Zoellicka, dosadašnjeg glavnog američkog pregovarača za trgovinu s Europskom unijom, tvrde upućeni, nije iznenađenje.</p>
<p>On je za mandata Busha starijeg obnašao dužnost državnog podtajnika za ekonomska pitanja, a zajedno s Rice radio je na pitanjima rastakanja Sovjetskog saveza u ujedinjavanja Njemačke. Osim toga, 2000. godine Zoellick i Rice su bio dio tima koji je prije početka izbora predsjedničkog kandidata savjetovao o vanjskopolitičkim pitanjima.</p>
<p>Zoellick je vješt pregovarač, tijekom svojeg mandata sklopio je cijeli niz trgovinskih ugovora; dogovorio je sporazum o slobodnoj trgovini s Urugvajem, a poznat je i kao čovjek koji je aktivno sudjelovao u oblikovanju američke politike za vrijeme pada komunizma u Europi i ujedinjavanja Njemačke. U posljednje četiri godine, Zoellick je intenzivno s Europskom unijom pregovarao o osjetljivom pitanju trgovine čelikom. </p>
<p>Imenovanje Roberta Zoellicka drugim čovjekom State Departmenta sasvim je sigurno loša vijest za »jastrebove« u Bushevu okruženju, jer se Zoellick smatra proeuropskim američkim političarom, tj. onim koji drži do dobrih odnosa s Europom. Sasvim je izvjesno da će imenovanje Zoellicka, predstavnika »stare škole« realista u međunarodnim odnosima, biti gorko razočaranje za neokonzervativce koji su dominirali u prve četiri godine Busheva mandata. </p>
<p>No, u State Departmentu još uvijek sjedi, sada sve usamljeniji John Bolton, pomoćnik američkog državnog tajnika koji je i za vrijeme Colina Powella bio usamljeni neokonzervativac u tradicionalno drugačijem State Departmentu. Bolton se nedavno pojavio u medijima tvrdeći kako američkoj administraciji Haaški sud nije važan. Ta je izjava izazvala i službeni demanti State Departmenta. </p>
<p>No, kako će funkcionirati »internacionalistička« osovina u administraciji koja je dosad pokazivala izolacionističke tendencije, tek će se vidjeti nakon Busheve turneje po Europi. Iako se svi slažu kako je za europsko-američke odnose imenovanje Roberta Zoellicka dobra vijest, s druge strane Atlantika dolazi i upozorenje: Zoelick je sve samo ne lagani pregovarač. To, uostalom, jako dobro zna Pascal Lamy, bivši povjerenik Europske komisije za trgovinu koji je s Zoellickom pregovarao tarife za uvoz čelika.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Olujno nevrijeme na sjeveru Europe odnijelo najmanje 11 života</p>
<p>KOPENHAGEN</p>
<p> – U snažnom nevremenu koje je u petak i subotu zahvatilo Irsku, britansko otočje, Dansku i zapad Švedske, poginulo je najmanje jedanaest osoba, objavile su u nedjelju lokalne vlasti. </p>
<p>Pokrajina Cumbria na sjeverozapadu Engleske doživjela je najgore nevrijeme posljednjih desetljeća, javili su vatrogasci. Tri su osobe poginule u glavnome gradu pokrajine Carlisleu, u kojemu su stanovnici spašavani helikopterima s krovova poplavljenih kuća, dok su deseci automobila plutali ulicama.</p>
<p>Kuće u Applebyju, Longtownu i Shapu evakuirane su, a u Northumberlandu na sjeveroistoku Engleske evakuirano je više stotina osoba. I u Yorkshireu su evakuirane neke kuće, a iščupana stabla blokirala su prometnice. U Irskoj je 70.000 kuća bez struje jer su stabala pokidala vodove.</p>
<p>U Danskoj su dva vozača poginula pri padu drveća na njihove automobile, a dvije su osobe poginule pri padu krova blizu grada Assensa.</p>
<p>Na jugu Švedske tri su osobe također poginule kada su stabla pala na njihove automobile, javila je švedska televizija, a za jednoga su farmera fatalne bile bale sijena koje su u nevremenu pale na njega.</p>
<p>U cijelom je tom području život potpuno paraliziran: zračne luke Kopenhagena i Malmoea zatvorene su, kao i željeznički promet na jugu Švedske te promet mostom između Danske i Švedske.</p>
<p>U Švedskoj je oko 280.000 kuća ostalo bez električne energije, uglavnom na jugu i zapadu zemlje. Otkazani su deseci trajektnih linija iz i prema Švedskoj, Danskoj, Norveškoj, Velikoj Britaniji i Njemačkoj. I na sjeveru Njemačke, u Schleswig-Holsteinu jak je vjetar izazvao poteškoće u prometu. </p>
<p>U olujnom nevremenu jedan je teretni nizozemski brod doživio brodolom, dok se britanski trajekt sa 100 osoba, guran vjetrom koji je puhao jače od 140 km na sat, u zoru nasukao na zapadnoj obali Škotske. Olujni je vjetar otežavao evakuaciju putnika čineći je vrlo opasnom.</p>
<p>Na pučini ispred Danske jedan je zapaljeni teretni brod poslao SOS poruku, dok je 15 članova posade pokušavalo obuzdati vatru i pripremiti se za evakuaciju, rekao je glasnogovornik danske mornarice i dodao da su im u pomoć poslani helikopteri. Na zapadu Danske vjetrovi su, kažu tamošnji meteorolozi, puhali i brže od 150 km na sat. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Banke nas ne bi smjele maltretirati svojom birokratskom logikom</p>
<p>Na čekovnim uplatnicama broj banke sastoji se od sedam brojeva pa broj žiro-računa od deset brojeva, pa model, pa poziv na broj, i ti se brojevi penju i do 35, slovima trideset i pet. Takav složeni sustav mogao je smisliti samo birokrat teškoga kalibra, a jednako su takvi i oni koji su takvo poslovanje odobrili.</p>
<p>Kad se kaže 236, onda se odmah zna da je to Zagrebačka banka, a bili bi dosta i dva broja jer je teško vjerovati da u Hrvatskoj ima više od 99 banaka, što će onda još one četiri ništice. Kako je mučno na Zabafonu diktirati tih 35 brojaka. Koliko se tu izgubi vremena, i stranka i banka, a koliko i oni koji te brojeve pišu.</p>
<p>Uprave banaka ne bi smjele svoje stranke maltretirati svojom birokratskom logikom, jer ma kakve razloge imale, opravdanja za takvu birokratsku logiku nemaju. Ako svi automobili imaju najviše osam znakova pa se zna za svaki automobil čiji je, ako JMBG ima deset brojaka pa se zna na kojega se to pojedinca odnosi, a ima nas oko 4,5 milijuna, nitko me ne može uvjeriti da je za jedan račun potrebno 35 brojeva. Mislim da se nikakvi drugi razlozi ne mogu navesti, osim birokratskih. </p>
<p>STJEPAN BABIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Zašto se naši političari i u vezi s invalidima ne pozivaju na Europu</p>
<p>Pretpostavljam da se mnogi od nas još sjećaju Međunarodnoga dana invalida. Tom su prigodom često spominjane fraze: tjelesno i duševno zdravlje, pravo na rad i ugled, čast i dostojanstvo, obiteljski život, pravo na život dostojan čovijeka... Usudim se reći da taj rječnik potječe iz međunarodnih konvencija, a da sa stvarnošću te tihe i nevidljive manjine u Hrvatskoj nema nikakvih dodirnih točaka.</p>
<p> Svjedoci smo da je deklaracija o invalidima propala. Saborski odbor za rad svojim neoglašavanjem sve to nijemo promatra i na taj način sudjeluju u toj nepravdi. Želimo li mi to u Europsku uniju bez onih najelementarnijih prava kada je riječ o spomenutoj desetini hrvatskoga stanovništva? Zašto se naši dragi dušebrižni političari i u tom slučaju ne pozivaju na Europu?</p>
<p> Ne pripadam toj skupini obespravljenih. No, potaknut medijima, ali i vlastitim okruženjem, osjetio sam potrebu javno se oglasiti. Moji hendikepirani prijatelji to zavrjeđuju. Teško se boriti protiv predrasuda samo zalaganjem, savjesnošću, ponosom, strpljivošću i povećanim trudom. Stoga, dajmo barem svoj glas za izgradnju mostova koji će spajati zdrave i hendikepirane i omogućiti bolje sutra tom dijelu stanovništva.</p>
<p> Iako povećanih potreba, oni se nameću kao uzor, a ne kao opterećenje, kakvim ih se ponekad želi prikazati. Zalažem se da tim našim sugrađanima pružimo priliku kakvu zavrjeđuju, a ne da im svakodnevno uskraćujemo i one benificije koje nakon silnih restrikcija, zapravo, to više i nisu.</p>
<p> Gospodo, vi koji o tome odlučujete, pokucajte tolerancijom, razumom te pravdom i na njihova vrata. Dopustite vjeri, nadi i podstreku ući i u njihov dom!</p>
<p>ANTUN PRŠO Stare Plavnice</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Netočnosti i neistine velikogoričke oporbe o prodaji zemljišta u središtu grada</p>
<p>Velikogoričke podružnice SDP-a, HSS-a te jedan nezavisni vijećnik u Gradskom vijeću održali su 5. siječnja konferenciju za novinare na kojoj je izneseno više netočnosti i neistina u svezi s prodajom zemljišta u središtu grada Velike Gorice, što ponovno dokazuje politikantstvo tih velikogoričkih političara. Predsjednica SDP-a Velike Gorice Vesna Fabijančić-Križanić tom je prilikom koristila nepravomoćno Rješenje Ureda državne uprave, kako bi dovela u pitanje vjerodostojnost velikogoričke gradske vlasti koju čini koalicija Hrvatske demokratske zajednice, Demokratskoga centra i nezavisnih vijećnika.</p>
<p>Zanimljivo je to što oporbene stranke sazivaju konferenciju za novinare dan prije blagdana, iako znaju da dnevne novine na blagdan Sveta tri kralja ne izlaze. Očito su i oni shvatili da je spomenuto rješenje neodrživo, da će uskoro biti poništeno, pa u tom slučaju više s tim dokumentom ne bi mogli »mahati« u javnosti. Velikogorička je oporba još jednom pokazala da u tom upravnom postupku svom dušom i srcem podržavaju osobe koje su protiv interesa grada i građana Velike Gorice. Time gradski vijećnici pokazuju da se ne pridržavaju zakonskih obveza koje su određene za vijećnike u predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave.</p>
<p>Kao nositelji gradske koalicijske vlasti u Velikoj Gorici naglašavamo da niti jedan kapitalni projekt koji se financira iz sredstava dobivenih prodajom zemljišta (31 milijuna kuna) neće doći u pitanje. S druge strane, neka predsjednica SDP-a gospođa Fabijančić-Križanić objasni građanima Plesa, Kurilovca, Kobilića, Lukavca, Okuja, Dubranca, Rakarja, Kosnice, Mičevca i drugih velikogoričkih naselja zašto je potkraj prošle godine, zajedno s predsjednicima HSS-a, HNS-a i Libre, tražila prekid projekata izgradnje magistralnih cjevovoda, fekalne kanalizacije naselja Pleso i vodovodnih mreža u velikogoričkim naseljima?</p>
<p>Stoga zaključujemo da predsjednici oporbenih stranaka pokazuju da nisu u stanju provesti niti jedan značajniji projekt u Velikoj Gorici, što su i pokazali obnašanjem vlasti do izbora 2001.</p>
<p>Hrvatska demokratska zajednica, zajedno sa svojim koalicijskim partnerima, pokazala je u prošle četiri godine na koji se način može podizati komunalni standard svih građana, i tu nismo spremni za bilo kakve kompromise s privatnim interesima određenih ljudi. Ne možemo prihvatiti takve objede i napade od osoba koje su potomci i politički istomišljenici onih koji su u 45 godina komunističke vladavine oduzimali zemljišta i druge nekretnine privatnim vlasnicima. Danas su te osobe najmanje pozvane štititi pravo bilo koga na povrat. </p>
<p>ANTE ŠIMUNOVIĆ tajnik GO HDZ-a Velike Gorice</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>S vjerskoga skrenuo u etničko područje, gdje također nije zadovoljio</p>
<p>»Sretan Božić svim hrvatskim građanima pravoslavne vjeroispovijesti. Hristos se rodi.« Riječi su to premijera Ive Sanadera na ovogodišnjem, uobičajenom primanju u povodu pravoslavnoga Božića.</p>
<p>Tome kao da se nema što dodati. Međutim, nešto se ima dodati na riječi s tim u vezi g. Milorada Pupovca. Stavljajući u prvi plan zadovoljstvo kvalitetom međuetničkih odnosa (etnički: grč. ethnikos – koji pripada narodu, narodni... – prema Bratoljubu Klaiću) u Hrvatskoj u protekloj godini, kao da je promašio temu, i s vjerskog skrenuo u etničko područje, gdje također nije zadovoljio.</p>
<p>Bosna i Hercergovina, Libanon, Švicarska itd. mogu se nazivati multietničkim zemljama jer imaju više naroda, a Hrvatska ima jedan narod i više nacionalnih manjina. Pravoslavni vjernici u Hrvatskoj, o čijem blagdanu je riječ, mogu pripadati spomenutom narodu, te nacionalnim manjinama: srpskoj (najviše), crnogorskoj, makedonskoj, bugarskoj, itd.</p>
<p>Pravo je čudo, kada je već g. Pupovac zadovoljan s rezultatima politike svoga koalicijskog partnera, zašto svome biračkom tijelu nije preporučio i predsjedničkoga kandidata iz njegovih redova, nego se u tome pridružio oporbenoj koaliciji.</p>
<p>ŽARKO MARIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Čekićem ubio suprugu pa sebe izbo nožem </p>
<p>Ubojstvo je policiji, neslužbeno doznajemo, prijavila kći Provićevih, koje susjedi poznaju kao mirne sustanare </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sedamdesetdevetogodišnji Nediljko Prović usmrtio je svoju dvadeset godinu mlađu suprugu Veru tijekom noći na nedjelju brutalno je izudaravši čekićem po glavi u stanu na devetom katu zgrade u Hečimovićevoj ulici 13 u naselju Srednjaci. Nakon što je ubio suprugu Prović si je pokušao nožem oduzeti život.</p>
<p>Policija je dojavu o tragičnom ubojstvu zaprimila u nedjelju oko 9 sati i to, kako se neslužbeno doznaje, od kćeri nesretnih supružnika koja nije živjela s roditeljima. </p>
<p>Kada su policajci ušli u stan, pronašli su tijelo ubijene Vere i lakše ozlijeđenog supruga koji je po tijelu imao nekoliko ubodnih rana, ali je tijekom noći izgubio dosta krvi te mu je liječnička pomoć pružena u Općoj bolnici Sveti Duh.</p>
<p>Očevid na mjestu ubojstva proveo je sudac Istražnog centra Županijskog suda Ratko Ščekić koji je rekao da je policija na mjestu obiteljske tragedije pronašla i Nediljkovo oproštajno pismo u kojem je napisao kako će dići ruku na ženu, a potom i sebi oduzeti život.</p>
<p>Još se ne zna što je ovog, kako od susjeda doznajemo, umirovljenog profesora i planinara i inače mirnog čovjeka natjeralo da oduzme život svojoj drugoj supruzi s kojom je dosad činilo se živio u skladnom braku.</p>
<p>»Nismo čuli nikakvu buku iz stana tijekom noći. I inače su bili jako draga i mirna obitelj i nikada se iz njihova stana nije čula svađa«, ispričali su prvi susjedi Provićevih te dodali kako je obitelj nedavno doselila iz Zadra kada je Prović otišao u mirovinu. </p>
<p>Martina Smoljanec</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Nožem i sjekirom napali vjerovnika zbog 170 kuna</p>
<p>Marijančević je zadobio ubod u trbuh koji mu je oštetio crijeva, a po tijelu i rukama ima nekoliko uboda i posjekotina, dok je od udarca sjekirom zadobio lakšu ozljedu glave. Operiran je, a njegovo je stanje u nedjelju prije podne bilo stabilno te je bio pri svijesti </p>
<p>ĐURIĆI</p>
<p> - Četrdesetdevetogodišnji Petar Marijančević iz Gunje zadobio je teške tjelesne ozljede u subotu oko 20 sati, nakon što se u mjestu Đurići, nedaleko od Drenovaca, sukobio sa izvanbračnim supružnicima Rankom Nišandžićem (43) i Menkom Bedjeti (55).</p>
<p>Naime, Marijančević je u navedeno vrijeme došao u obiteljsku kuću Nišandžića i Bedjeti i od njih zatražio da mu vrate dug od 170 kuna, no supružnici su ga odmah napali, prvo verbalno, a potom i fizički. </p>
<p>Kako doznajemo iz policije, Marijančevića je je prvo napala Bedjeti ubovši ga kuhinjskim nožem u trbuh i još nekoliko puta po tijelu. Od zadobivenih ozljeda nesretni je čovjek pao na tlo, a tada je Nišandžić zgrabio sjekiru i njezinim tupim dijelom udario Petra po glavi. </p>
<p>Ubrzo je o svemu obavještena policija, dok je teško ozlijeđeni Marijančević kolima hitne pomoći prevezen u vinkovačku Opću bolnicu gdje je zadržan na Odjelu Intenzivne njege. </p>
<p>Od dežurnog liječnika doznajemo kako je Marijančević zadobio ubod u trbuh koji mu je oštetio crijeva, po tijelu i rukama ima još nekoliko uboda i posjekotina, dok je od udarca sjekirom zadobio lakšu ozljedu glave. Odmah po dolasku u bolnicu, operiran je, a njegovo je stanje u nedjelju prije podne bilo stabilno i bio je pri svijesti. </p>
<p>Nakon obavljenog očevida na mjestu događaja, djelatnici vukovarsko-srijemske Policijske uprave uhitili su nasilne supružnike protiv kojih je podnesena kaznena prijava zbog pokušaja ubojstva. </p>
<p>U nedjelju prije podne privedeni su na saslušanje na vukovarski Županijski sud kod istražne sutkinje Nevenke Zeko, koja im je odredila zadržavanje u pritvoru od 48 sati. U to će vrijeme oni još jednom biti saslušani te će se donijeti rješenje o provođenju istrage i njihovom daljnjem zadržavanju u pritvoru. </p>
<p>Neslužbeno doznajemo kako se supružnici brane time da ih je Marijančević odmah s vrata verbalno napao zbog novčanog duga i da su se zbog toga morali braniti. </p>
<p>Prema pričama mještana Đurića, Ranko Nišandžić je inače iz Gunje, dok je njegova nevjenčana supruga Menka Bedjeti iz Rijeke. U Đuriće su doselili prije sedam godina kada su od općinskih vlasti na korištenje dobili kuću, a s obzirom da niti jedno od njih ne radi, jedini izvor prihoda im je socijalna pomoć. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Povećane kazne dilerima ecstasyja</p>
<p>Vrhovni je sud nekolicini suoptuženih kazne koje je izrekao varaždinski Županijski sud potvrdio, dok je oslobađajuću presudu ukinuo i postupak vratio na ponovno suđenje</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Vrhovni je sud povisio kazne Denisu Bezeku, Romanu Mundi i Milanu Đuriću optuženima za prodaju droge. </p>
<p>Bezeka i Mundu varaždinski je Županijski sud u listopadu 2003. godine osudio na četiri godine zatvora, dok je Đurić dobio pet godina. </p>
<p>Vrhovni sud Bezeku je povisio kaznu na šest godina, Mundi na pet, a Đuriću na sedam godina zatvora. </p>
<p>Presudu protiv Ivice Možanića i Željka Vusića, koji su u istom postupku dobili po tri godine zatvora te protiv Nikice Patafte, koji je osuđen na dvije godine, Vrhovni je sud potvrdio, dok je protiv Damira Škvorca oslobađajuća presuda ukinuta. </p>
<p>Sedmoricu optuženika teretilo se za prodaju droge i udruživanje radi počinjenja tog kaznenog djela. </p>
<p>Naime, oni su se, prema optužnici, tijekom zadnjeg tromjesečja 2001. pa do 28. ožujka 2002. godine udružili radi ilegalne prodaje veće količine ecstasyja. Vusić je tako, posredstvom Možanića i Patafte, u četiri navrata prodao Mundi 100 tableta ecstasyja za 2500 kuna, a Munda ih je, pak, preprodao drugim prodavačima i krajnjim konzumentima. Možanić, Vusić i Patafta za to su djelo osuđeni, dok je Munda oslobođen, jer je sud uzeo u obzir njegov tadašnji boravak u zatvoru u Sloveniji i datume povremenih izlazaka, no Vrhovni je sud taj dio presude ukinuo i vratio na ponovno suđenje. </p>
<p> U optužnici se navodilo i da je Možanić u veljači 2002. godine stupio u kontakt s dvojicom prikrivenih istražitelja koji su se predstavili kao kupci veće količine ecstasyja. Na ugovoreni su sastanak došli Munda i Možanić, koji su istražiteljima predali 190 tableta koje su kupili od Škvorca i 400 komada koje su tijekom sastanka kupili od Vusića. Uslijedili su sastanci istražitelja i Munde, Bezeka i Patafte na kojima je dogovarana isporuka 10.000 tableta. Sve je kulminiralo 28. ožujka 2002. godine, kada su na dogovoreno mjesto došli Bezek, Munda i Đurić, te se s istražiteljima dogovorili da će se kupoprodaja izvršiti na benzinskoj postaji u Sesvetama. Tamo je Đurić u automobil jednog istražitelja ubacio vrećicu u kojoj se nalazilo 9.607 tableta, nakon čega je jedan istražitelj Mundi isplatio 10.600 eura, a drugi Bezeku 10.000 eura. Munda je zatim sav novac predao Bezeku, koji je pobjegao s Đurićem. Za to je djelo Županijski sud osudio Bezeka, Mundu i Đurića, dok je ostalu četvoricu oslobodio optužbe zbog nedostatka dokaza, no Vrhovni je sud i u tom dijelu uvažio žalbu državnog odvjetništva, te ukinuo oslobađajući dio presude i predmet vratio na ponovno suđenje. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>U lovu stao na minu i poginuo</p>
<p>ČAVOGLAVE</p>
<p> – Ivan Vulić (29) iz Gradca smrtno je stradao uslijed ozljeda zadobivenih od nepoznate eksplozivne naprave na koju je nagazio u nedjelju oko 11 sati na brdu Ilova glava između mjesta Baljci i Mirlović polja. Iako je prema prvim informacijama stradali Vulić ostao bez obje noge, oko 13 sati pao je u komu, a potom i podlegao ozljedama prije no što je medicinska pomoć zbog miniranog područja stigla do njega. Njegovo tijelo helikopterom je prevezeno u Split. </p>
<p>Vulić je neslužbeno doznajemo u nedjelju krenuo u lov u društvu brata i susjeda, no ostaje nejasno zašto su se odlučili loviti na nepristupačnom, i k tome miniranom terenu. Prema riječima glasnogovornice PU šibensko-kninske Rosande Trute nakon poziva za pomoć, brat i susjed unesrećenog pažljivim hodom preko kamenja stigli su do puteljka neozljeđeni, i tek pri susretu s medicinskim osobljem i pirotehničarima bili su obaviještetni da se nalaze u minskom polju. Iako je oko 13 sati Vulić pao u komu, liječnička pomoć nije mu zbog objektivnih okolnosti mogla biti pružena jer je postojala realna opasnost da još netko strada. Potom je pozvana pomoć iz Splita kako bi prevezli tijelo mladića koji je u međuvremenu preminuo. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>»Alfom« usmrtio pješaka </p>
<p>STARI JANKOVCI</p>
<p> – Podlegavši teškim tjelesnim ozljedama koje je zadobio u noći na nedjelju, kada je na njega naletio automobil dok se pješice kretao uz desni rub kolnika, dvadesetdvogodišnji Tomislav Ezgeti iz Starih Jankovaca preminuo je u nedjelju oko 10.30 sati u vinkovačkoj Općoj bolnici. </p>
<p>Prema priopćenju vukovarsko-srijemske Policijske uprave, do nesreće je došlo kada se S.A. (24) iz Starih Jankovaca, u nedjelju oko 2 sata iza ponoći, upravljajući osobnim automobilom marke »alfa romeo«, kretao Ulicom Franje Tuđmana u Starim Jankovcima. Dolaskom do kućnog broja 9, mladi vozač zbog neprilagođene brzine nije na vrijeme uočio pješaka koji se kretao uz desni rub kolnika, te ga je u punoj brzini udario u leđa prednjim dijelom vozila. </p>
<p>Obojica mladića vraćala su se iz »noćnog života«, a da tragedija bude veća, riječ je o sumještanima i prijateljima. </p>
<p>Od siline udarca Tomislav Ezgeti zadobio je višestruke teške tjelesne ozljede, te je kolima hitne pomoći odmah prevezen u vinkovačku Opću bolnicu. Unatoč višesatnoj borbi liječnika da mu spase život, mladić je oko 10.30 sati preminuo. </p>
<p>Očevid su na mjestu nesreće obavili djelatnici vukovarsko-srijemske Policijske uprave koji su protiv vozača S.A. podnijeli odgovarajuću kaznenu prijavu. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Kuhinjskim nožem ubila supruga</p>
<p>DONJI DARUVAR</p>
<p> – Tridesetdvogodišnja Ruža Sertić u nedjelju je oko 3.15 sati kuhinjskim nožem tri puta ubola u prsa supruga Milana (38), koji je od zadobivenih rana umro prije dolaska hitne pomoći koju je pozvala Ruža Sertić. Naime, desetak minuta prije ubojstva, Milan je, prema riječima supruge Ruže, došao kući jako pijan, te se prema njoj ponašao nasilnički, a u dnevnom ju je boravku počeo vući za kosu i vrijeđati ju. Ona ga je tom prilikom ubola nožem, dok je u susjednoj prostoriji spavalo njihovo četvoro djece. Alkotestiranjem Ruže Serić utvrđena je koncentracija alkohola od 1,13 grama po kilogram, te je privedena istražnom sucu koji je odredio i obdukciju preminulog Milana Sestrića. </p>
<p>Oboje supružnika bilo je već duže vremena nezaposleno.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>Novi hit među kreditnim karticama</p>
<p>Revolving kartica koristi se sve češće, jer omogućuje otplatu na kredit bez jamaca ili depozita / Broj korisnika revolving Visa Classic kartice lani povećan više od 100 posto u odnosu na prethodnu godinu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na hrvatskom tržištu posljednjih godina znatno je poraslo zanimanje građana za kreditne kartice, osobito revolving karticu, kojima građani mjesečno podmiruju samo dio troškova, a ostatak otplaćuju jednokratno ili postupno do isteka roka otplate. Iako su kamate prilično visoke, kao i dodatni troškovi (upisnina i članarina), revolving kartica koristi se sve češće, jer omogućuje otplatu na kredit bez jamaca ili depozita. Zato banke, u suradnji s kartičarskim kućama, klijentima nude razne modele revolving kartice i kreditnih limita, najčešće ovisno o primanjima.</p>
<p>Da je zanimanje građana za taj način obročnog plaćanja povećan, potvrđuje i to da je broj korisnika revolving Visa Classic kartice lani povećan više od 100 posto u odnosu na prethodnu godinu, kažu u Zagrebačkoj banci. U toj banci izdaju revolving karticu Visa Classic Standardnu i Visa Classic Plus karticu. Lani do prosinca, Visa Classic kreditnu karticu imalo je 21.000 korisnika. Godišnja članarina je 200 kuna, a upisnina 150 kuna. Korisnik kartice može koristiti revolving zajam od 2000 do 40.000 kuna na rok otplate do dvije godine i kamatu 12 posto. Pri podizanju gotovine na bankomatima Grupe Zagrebačke banke, naknada je 2,5 posto, a mjesečno se po toj kartici mora podmiriti najmanje pet posto ukupnog troška. Visa Classic Plus kartica omogućuje i potrošački zajam od 8000 do 150.000 kuna. Rok otplate je do pet godina, a najmanji mjesečni iznos koji se plaća također je pet posto. Uz običan gotovinski zajam, kamata je 9,4 posto.</p>
<p>Ersteärkische banka izdaje revolving karticu MasterCarda. Naknada za podizanje gotovine je 2,5 posto, odnosno najmanje 1,5 eura, a upisnina 20 kuna. Kamate su od devet do 15 posto. Godišnja članarina plaća se mjesečno od 12 do 17 kuna. Za MasterCard, najmanji je mjesečni iznos podmirenja troškova četiri posto. Erste banka dosad je zabilježila 30.000 korisnika kreditnih kartica. Prve revolving kartice u toj banci izdane su tek 2004., pa je udio njihovih korisnika manji.</p>
<p>Raiffeisen banka (RBA) u svojoj ponudi ima Osobnu MasterCard revolving kreditnu karticu, namijenjenu fizičkim osobama. Upisnina je 100 kuna, a godišnja je članarina 100 kuna. Za podizanje gotovine u Hrvatskoj, naknada je jedan posto, odnosno najmanje 10 kuna, a za podizanje gotovine u inozemstvu dva posto, odnosno najmanje tri eura. Na svotu korištenog zajma, banka obračunava kamatu 1,04 posto mjesečno, odnosno 12,5 posto godišnje (efektivna kamata 13,44 posto). Korisnik mjesečno plaća najmanje 10 posto troškova učinjenih karticom, a moguće je koristiti i beskamatnu odgodu plaćanja do 45 dana.</p>
<p>RBA je dosad izdala 42.000 Osobnih MasterCard revolving kreditnih kartica, a lani je u odnosu na 2003. broj revolving kartica povećan 50 posto. Privredna banka Zagreb izdaje Visa Classic i MasterCard revolving karticu. Pri izdavanju revolving Visa i Master Card kartice, korisniku se naplaćuje upisnina 15 eura te godišnja članarina 20 eura, u kunskoj protuvrijednosti. Na zajmove revolving MasterCard i Visa kartice, ako se podiže gotovinu, plaća se tri eura i 0,95 posto od podignute svote.</p>
<p>Zajmovni limit na MasterCard i Visu je od 500 do 5000 eura, mjesečna obveza otplate iskorištenog zajma je pet posto, odnosno najmanje 15 eura. Moguće je podići do 7000 eura gotovine, odnosno protuvrijednost te svote u kunama.</p>
<p>Limit revolving zaduženja kod PBZ American Express kartice je od 6000 do 60.000 kuna, kamata ovisi o visini odobrenog zajma – od 11,98 posto (efektivna 12,85 posto) do 15,98 posto (efektivna 17,46 posto). Najmanja mjesečna svota koja se mora podmiriti je pet posto ili 130 kuna. Korisnici te kartice na bankomatima u Hrvatskoj mogu podići do 2000 kuna gotovine.</p>
<p>HVB Splitska banka izdaje Visa revolving karticu na kojoj se mjesečno mora podmiriti najmanje 10 posto ukupno učinjenih troškova. Upisnina je 100, a godišnja članarina 300 kuna. Moguće je podići gotovinu do kartičnog limita 30.000 kuna uz jedan posto provizije. No, Hypo-Alpe-Adria banka ne nudi svojim klijentima mogućnost plaćanja revolving karticom.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Sedam i pol milijuna kuna stajat će dogradnja luke Rogač na otoku Šolti</p>
<p>Luka Rogač jedno je od važnijih pristaništa na srednjodalmatinskim otocima, a budući da je za jakih vjetrova ili većeg nevremena zatvorena, što za Šoltane znači potpunu odsječenost od kopna, njezina obnova je hitna</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U ovogodišnje prioritetne planove Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije uvrštena je dogradnja i preuređenje luke Rogač na otoku Šolti, projekt vrijedan 7,5 milijuna kuna. Po riječima v. d. ravnatelja županijske Lučke uprave Željka Mišića, riječ je o realizaciji druge i treće faze radova u toj luci od državnog značenja, pa se očekuje i državna novčana potpora.</p>
<p>Natječaj za izbor tvrtke koja će izraditi projektnu dokumentaciju već je zaključen, a nakon što se u srijedu između šest ponuđača izabere izvođač, slijedi potpisivanje ugovora te postupak za izdavanje građevinske dozvole. Luka Rogač jedno je od važnijih pristaništa na srednjodalmatinskim otocima, a budući da je za jakih vjetrova ili većeg nevremena zatvorena, što za Šoltane znači potpunu odsječenost od kopna, njezina obnova je hitna. Mišić ističe da Šolta, otok koji je od Splita udaljen samo 8,7 nautičkih milja, ima tri brodske linije od kojih su dvije od državnog značenja.</p>
<p>Trajektima se na taj otok godišnje preveze oko 140.000 putnika i oko 40.000 vozila. Od toga, polovica putničkog prometa je u špici turističke sezone, a budući da Šolta postaje sve atraktivnija turistima, razmišlja se i o tome da umjesto trajekta »Vanga«, na relaciji Split - Šolta - Split plovi opremljeniji i stabilniji »Vladimir Nazor«. Osim preuređenja luke Rogač, obnovit će se turističko središte Šolte – Nečujam, koje će u turističkoj sezoni služiti kao ljetni vez. Mišić dodaje da se uređuju i pristaništa u Sućuraju i Bolu u koje je ukupno uloženo više od šest milijuna kuna.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>Sanader optužio Mesića da želi vratiti polupredsjednički sustav</p>
<p>Mesić kaže da će predložiti gospodarsku strategiju, pa što je radio proteklih pet godina? Uostalom, to nije njegova dužnost, nego Vladina, poručio je premijer Ivo Sanader / Mesić je u Dugom Selu kazao da nije rekao da će Vladi jahati, nego puhati za vratom, i to ne samo aktualnoj nego svakoj, sve dok ne ispuni svoja obećanja</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Predsjednik Vlade Ivo Sanader i predsjednik države Stjepan Mesić nastavili su i u nedjelju svoju polemiku, pa i međusobne optužbe. »Vladi nitko neće jahati za vratom, pa ni Stjepan Mesić. Neću dopustiti da se za potrebe kampanje mijenja Ustav, jer Vlada odgovara Saboru, a ne predsjedniku«, rekao je premijer Ivo Sanader u nedjelju na velikom predizbornim skupu HDZ-ove kandidatkinje Jadranke Kosor u Šibeniku. Iako tvrdi da je tolerantan, Mesić to svojim izjavama demantira i najavljuje protuustavne korake kojima nas, istaknuo je Sanader, želi vratiti u polupredsjednički sustav.</p>
<p>»Mesić je otišao korak dalje i kaže da će predložiti gospodarsku strategiju, pa što je radio proteklih pet godina? Uostalom, to nije njegova dužnost, nego Vladina«, rekao je premijer. Brojni pokazatelji govore u prilog nastojanjima i projektima ove vlade poput, podsjetio je, zaustavljanja rasta vanjskog duga koji je najvećim dijelom zasluga Račanove vlade. »Glas za Mesića je glas za SDP«, naglasio je Sanader. </p>
<p>Istaknuo je također da je Jadranka Kosor žena kojoj je u politici najvažniji čovjek. »Godinama pratim njezin rad, kao novinarka bila je glas nade i utjehe, kao saborska zastupnica najupornija i najaktivnija u obrani ugroženih, a i kao ministrica realizirala je sve ono za što se borila - vraćanje dostojanstva onima koji, nažalost, nisu u središtu pozornosti«, rekao je premijer Sanader. Ponekad se, dodao je, dogodi i neka suza, jer za razliku od ostalih, tamo gdje drugi šalju svoje izaslanike, ona ide sama.</p>
<p>Premijer je još jednom pozvao ljude da izađu na izbore i podrže Jadranku Kosor, jer time dijelom odlučuju o budućnosti države sljedećih pet godina. »Izađite na izbore, oni su svečanost demokracije«, rekao je Sanader. </p>
<p>Predsjednički kandidat Stjepan Mesić rekao je u nedjelju u Dugom Selu, koje je posjetio u sklopu izborne kampanje, da nije dobro da se premijer Ivo Sanader uključuje u predizbornu kampanju tako što izvrće njegovu izjavu da će Vladi puhati za vratom te dodao da mu je dužnost kao predsjedniku države brinuti se o radu državnog mehanizma, pa i Vlade.</p>
<p>Osvrćući se na Sanaderovu tvrdnju (u subotu u Splitu) da HDZ njemu neće dopustiti da im jaše za vratom, Mesić je na predizbornom druženju s građanima kazao da nije rekao da će Vladi jahati, nego puhati za vratom, i to ne samo aktualnoj nego svakoj, sve dok ne ispuni svoja obećanja.</p>
<p>»Žao mi je što se Sanader na ovaj način uključio u kampanju, to me iznenađuje, jer moje izjave nisu nikoga vrijeđale. Imam pravo na svoje stavove i te stavove branim, ali nije dobro da premijer na ovaj način pokušava izvrtati moje izjave«, dodao je. »Premijer se ne treba ljutiti ako sam rekao da strategija razvoja mora biti završena do kraja 2004., a sad smo u 2005., kad počinju pregovori s EU-om, i morali bismo imati završenu gospodarsku strategiju koja bi olakšala rad našem pregovaračkom timu«, rekao je Mesić.</p>
<p>Osvrnuo se i na izjavu ministra obrane Berislava Rončevića, koji je u subotu odbacio njegove sumnje o nezakonitostima u vezi s neposrednom pogodbom pri kupnji 35 milijuna kuna vrijednih kamiona za Hrvatsku vojsku, rekavši da je Mesić očito dobio polovičnu informaciju iz Glavnog stožera.</p>
<p>»Ministar obrane Rončević na ovaj način ne može sa mnom raspravljati, jer me nije informirao Glavni stožer, i njegove prijetnje zato ne dolaze u obzir. U ovom slučaju, kad se nesporno krši zakon, ministar obrane ne može sa mnom raspravljati na ovaj način«, kazao je Mesić. Dodao je da je svoje sumnje iznio zbog zakonske obveze da se, doseže li kupljena roba vrijednost veću od milijun eura, obvezno ugovara tzv. offset aranžman, odnosno da se dijelovi za tu opremu proizvode u Hrvatskoj. </p>
<p>Ana Rukavina, M.B.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>U »Purisovoj« klaonici istjecao amonijak</p>
<p>Istekla je manja količina amonijaka a zahvaljujući brzom i učinkovitom djelovanju pazinskih vatrogasaca izbjegnuta je moguća ekološka katastrofa</p>
<p>PAZIN</p>
<p> – U nedjelju ujutro radnici klaonice »Puris« iz Sv. Petra u Šumi kraj Pazina, dojavili su vatrogascima i policiji da iz jednog od spremnika istječe amonijak, plin iznimno štetan za ljude. Vatrogasci Javne vatrogasne postaje (JVP) Pazin ubrzo su izašli na teren s petnaest ljudi i četiri vozila, te su utvrdili da je istekla manja količina amonijaka, jer je na spremniku došlo do puknuća ispod elektroventila koji regulira izlazak amonijaka iz spremnika. Na sreću, u nezgodi nitko nije stradao, a istjecanje amonijaka gotovo je odmah primijećeno. </p>
<p>Istjecanje otrovnog plina nije bilo opasno za žitelje iz okolnih mjesta, s obzirom na to da je istekla manja količina amonijaka te on nije izišao iz kruga klaonice, doznajemo od vatrogasnog zapovjednika JVP Pazin Cvetka Benazića. Kako je poslijepodne priopćila Policijska uprava istarska, zahvaljujući brzom i učinkovitom djelovanju pazinskih vatrogasaca izbjegnuta je moguća ekološka katastrofa.</p>
<p>Predsjednik Uprave tvrtke Đani Hrelja novinarima je potvrdio da ni u »Purisu« nema težih posljedica. Nijedan radnik nije ozlijeđen, a ni u pogon ni izvan njega nije istekla veća količina amonijaka. </p>
<p>Napomenuo je da će se proizvodnja uglavnom nastaviti, a još se ne zna kada će se početi klanje purana, planirano za početak idućeg tjedna, jer su isključeni rashladni pogoni. </p>
<p>Također se utvrđuje jesu li oštećene električne instalacije, a na farmu su stigli sanitarni inspektori i inspektori zaštite okoliša. </p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Ploča ustašama u Solinu</p>
<p>Spomen-obilježje uklesano je u crnom mramoru, a pokraj njega su upaljene svijeće te položeno cvijeće i nekoliko manjih vijenaca</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Nepoznate osobe postavile su u nedjelju u Solinu spomen-ploču s natpisom »Svim palim ustašama«. Spomen-obilježje, postavljeno u Hektorovićevoj ulici, uklesano je u crnom mramoru, a pokraj njega su upaljene svijeće te položeno cvijeće i nekoliko manjih vijenaca. Tko su osobe koje su postavile spomen-obilježje i kada je ono uopće osvanulo u Solinu, od dežurnih djelatnika Policijske uprave Splitsko-dalmatinske nismo uspjeli doznati. Ploča je, inače, postavljena u neposrednoj blizini zgrade sa stanovima branitelja iz Domovinskog rata u solinskom naselju Priko vode.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Odustaje li HDZ od istražnog povjerenstva za »Viktor Lenac«</p>
<p>Vodeći ljudi HDZ-a u petak su na sastanku s Ivicom Račanom prihvatili argumentaciju da se protiv vlasnika brodogradilišta Damira Vrhovnika vodi sudski postupak te da stoga Povjerenstvo mora prekinuti djelovanje, rekao je Mato Arlović</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Saborsko istražno povjerenstvo za utvrđivanje okolnosti pod kojima je vlada Ivice Račana davala državna jamstva riječkom brodogradilištu »Viktor Lenac« moglo bi uskoro prestati s radom. Kako je Vjesniku u nedjelju kazao potpredsjednik Sabora Mato Arlović, vodeći ljudi HDZ-a u petak su na sastanku s njim i predsjednikom SDP-a Ivicom Račanom prihvatili argumentaciju da se protiv vlasnika brodogradilišta Damira Vrhovnika vodi sudski postupak te da stoga Povjerenstvo mora prekinuti djelovanje. </p>
<p>Naime, prema Zakonu o istražnim povjerenstvima, određeno povjerenstvo mora prekinuti istragu ako se u predmetu koji istražuje vodi sudski postupak, a protiv Vrhovnika policija je u studenom podigla kaznenu prijavu zbog nesavjesnoga gospodarskog poslovanja koje je dovelo do stečaja tvrtke,</p>
<p>»Predstavnici HDZ-a na sastanku su rekli da će njihovi članovi Povjerenstva predložiti da ono da prijedlog Saboru za prestanak svog rada«, kazao je Arlović. Čelnici HDZ-a, na čiji zahtjev je Povjerenstvo i osnovano, u nedjelju nisu mogli dati službenu potvrdu Arlovićeve tvrdnje, a s inicijativom da se Povjerenstvo ukine nije upoznat ni njegov najistaknutiji član iz redova HDZ-a Branimir Glavaš. On je kazao da uskoro očekuje održavanje sjednice Povjerenstva koje se nije sastalo već više od mjesec dana, no zasad nije poznato kada bi se održala prva ovogodišnja sjednica jer je predsjednik Povjerenstva Anto Đapić trenutačno na putovanju po Južnoj Americi. Kako bi se prekinuo bojkot glasovanja koji od kraja studenog provodi većina oporbenih stranaka, u petak je na sastanku čelnika HDZ-a i SDP-a dogovoreno da se odustane od osnivanja novih istražnih povjerenstava te da se pitanja kojima su se ona trebala baviti prebace na novo povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa koje bi se uskoro trebalo osnovati. HDZ je tako izrazio spremnost odustati od povjerenstva koje bi se bavilo sukobom interesa Radimira Čačića i Zlatka Tomčića, a HNS bi u tom slučaju trebao odustati od istovjetnog povjerenstva koje bi se bavilo Ivom Sanaderom i Miomirom Žužulom.</p>
<p>Predsjednik Kluba HNS-a Dragutin Lesar kaže, međutim, da stranka zasad nije spremna odustati od svog zahtjeva. »Nema Račan što dogovarati sa Sanaderom u ime HNS-a, i to nas ne obvezuje. Razmotrit ćemo nove okolnosti, no zasad je naš prijedlog u proceduri i tražimo da se o njemu raspravlja«, rekao nam je Lesar. </p>
<p>Glasovanje u Saboru čeka i HSP-ov prijedlog da se osnuje povjerenstvo koje bi se bavilo curenjem transkripata iz ureda predsjednika Franje Tuđmana. Prema Arlovićevim riječima, od tog bi se povjerenstva također trebalo odustati dokaže li se točnim da su odvjetnici Ante Gotovine pokrenuli sudski postupak za utvrđivanje vjerodostojnosti transkripata.</p>
<p>Predsjednik Kluba HSP-a Miroslav Rožić kazao je da pravaši nemaju informacije o tome, no da su ih spremni razmotriti i donijeti odluku.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Kosor: Gdje je Mesić bio kad je Račanova vlada gomilala vanjski dug</p>
<p>Vjerujem da će podmetanja na kraju biti prepoznata / Ne bavim se financiranjem kampanje, ali moja želja bila je da troškovi budu što manji / Kao predsjednica zalagat ću se za mir, suživot i toleranciju, ali neću dopustiti da se olako zadire u najbolnija pitanja, naglasila je Jadranka Kosor u Šibeniku</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – U Sportskoj dvorani na Baldekinu održan je u nedjelju veliki predizborni skup predsjedničke kandidatkinje HDZ-a Jadranke Kosor na kojem su joj pružili podršku brojni suradnici i stranačke kolege predvođeni predsjednikom HDZ-a i premijerom Ivom Sanaderom. </p>
<p>»Ulazak u drugi krug veseli me prije svega zato što je jedna žena ostvarila takav uspjeh unatoč najavama i uvjeravanjima da je Stjepan Mesić nepobjediv te da će utrka biti riješena u prvom krugu. Uspjeh je tim veći, jer Mesića podržava deset, a mene jedna stranka«, rekla je Kosor.</p>
<p>Nastavak kampanje pun je niskih udaraca od kojih ostaju ožiljci, ali Kosor tvrdi da nema sumnje u njezinu izdržljivost, jer želi, hoće i može biti predsjednica. Naglasila je da ne zna što je sporno s financiranjem njezine kampanje. »Ne bavim se financiranjem, ali moja želja bila je da troškovi budu što manji«, kazala je. Govoreći o nastavku kampanje, istaknula je da nakon prvog kruga izbori kreću ispočetka. </p>
<p>»Usmjereni smo na birače koji nisu glasovali na Mesića, HDZ-a i one, vrlo brojne, koji obeshrabreni predviđanjima o Mesićevoj nadmoći nisu izašli na izbore«, napomenula je dodavši da su izbori prigoda svima koji nisu zadovoljni Mesićevim radom, načinom na koji je štitio i promicao hrvatske interese, prava i dostojanstvo branitelja da kažu što misle.</p>
<p>Kosor smatra da, za razliku od Mesića, nema odmak od nekih društvenih kategorija. »A Mesić je to pokazao i tvrdnjom, meni neprihvatljivom, da se nekome trebamo ispričati. Znam da je Hrvatska bila žrtva i nikome se nema za što ispričati, nikad neću zaboraviti patnju koju smo trpjeli zbog agresije SCG-a i JNA«, naglasila je. Kao predsjednica, kaže, zalagat će se za mir, suživot i toleranciju, ali neće dopustiti da se olako zadire u najbolnija pitanja. </p>
<p>Komentirajući Mesićevu izjavu o njezinoj pobjedi kao stavljanju svih jaja u istu košaru, rekla je da mu to 2000. nije smetalo. »Gdje je bio kad je Račanova vlada ukidala porodne naknade, gomilala vanjski dug, zašto im onda nije puhao za vrat«, naglasila je Kosor.</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Budući predsjednik i položaj žena</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Budući da su predsjedničkoj kampanji izrečene brojne seksističke uvrede i najavljena mogućnost umanjenja dosegnute razine ženskih ljudskih prava raspisivanjem referenduma o pravu žene na izbor, Ženska mreža Hrvatske pozvala je u nedjelju predsjedničke kandidate da odgovore na neka pitanja. Mreža ih pita misle li da je umjesno raspisati referendum o pitanjima već definiranima međunarodnim pravno obvezujućim dokumentima. Zanima ih i kane li se založiti za uvođenje spolnog odgoja u škole, lišenog vjerskih primjesa i dogmi. Napominju da je oboje kandidata bilo pozvano na proslavu 25 godina Konvencije o uklanjanju diskriminacije žena, ali se nisu odazvali, a dužnost im je kao državnim dužnosnicima promovirati Konvenciju. Jedno od pitanja je i koje mjere za poticanja zapošljavanja žena kane predložiti. </p>
<p>V. J.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Ponovljeni izbori u Karlovcu Mesiću, a u Slivnici Jadranki Kosor</p>
<p>KARLOVAC, ZADAR</p>
<p> - Na ponovljenom prvom krugu predsjedničkih izbora na izbornom mjestu broj 5 u Karlovcu najviše glasova dobio je predsjednički kandidat Stjepan Mesić. Od 1503 upisana birača glasovalo ih je 177 ili 11,77 posto, a važećih glasačkih listića bilo je 176.</p>
<p> Stjepan Mesić dobio je 106 glasova (60,22 posto), predsjednička kandidatkinja Jadranka Kosor 39 (22,15 posto), a predsjednički kandidat Boris Mikšić 22 glasa (12,5 posto). Preostalih deset kandidata dobilo je ukupno devet glasova, rekla je zamjenica predsjednika Gradskog izbornog povjerenstva Jasminka Jerinić Mušnjak. </p>
<p> Prvi krug predsjedničkih izbora na ovom biračkom mjestu ponovljen je zbog jednog glasačkog listića više nego što je bilo evidentiranih glasača koji su izborima pristupili. </p>
<p>Istovremeno, na biračkome mjestu br. 5 u Zadarskoj županiji u Slivnici Gornjoj, kod Posedarja, na ponovljenome prvom krugu predsjedničkih izbora najviše glasova dobila je predsjednička kandidatkinja HDZ-a Jadranka Kosor.</p>
<p> Od 388 upisanih birača glasovala su 83 birača, od kojih su 53 glasovala za Jadranku Kosor, a 19 za Stjepana Mesića, doznaje se u Županijskome izbornom povjerenstvu u Zadru. Prvi krug izbora na biračkome mjestu u Slivnici Gornjoj ponovljen je iz istog razloga kao i u Karlovcu, zbog toga što je u glasačkoj kutiji pronađen jedan listić više od broja birača koji su izašli na izbore. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Kako će glasovati invalidi i drugi koji ne mogu pristupiti biralištu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Državno izborno povjerenstvo pozvalo je biračke odbore da i u ponovljenim izborima, kad god je to moguće, izađu u susret invalidima i drugima, koji ne mogu pristupiti biračkome mjestu, a žele glasovati i o tome obavijeste birački odbor.</p>
<p> U tim slučajevima, predsjednik biračkog odbora odredit će dva člana ili zamjenike članova, koji će doći na mjesto, gdje se birač nalazi. DIP obavještava građane, koji pretpostavljaju da će se na dan izbora zateći izvan mjesta svog prebivališta, a žele pravo na glasovanje ostvariti u mjestu u kojem će na dan izbora boraviti, da potvrde o upisu u popis birača mogu dobiti do srijede, 12. siječnja, do 12 sati.</p>
<p>Potvrde za glasovanje u inozemstvu izdaju se do petka, 14. siječnja, do 15,30 sati. Potvrde se izdaju u područnom uredu prema mjestu prebivališta radnim danom od 8.30 do 15.30 sati, a u zgradi Gradskog poglavarstva u Zagrebu, soba 207, Trg Stjepana Radića 1, do 17 sati. U subotu, 8. siječnja, potvrde se izdaju u zgradi Gradskog poglavarstva, soba 207, od devet do 13 sati. Građanima koji su za prvi krug izbora pribavili potvrdu o ispisu iz popisa birača u mjestu prebivališta, DIP posebno ukazuje da za drugi krug izbora trebaju pribaviti novu potvrdu bez obzira na to jesu li se na temelju te potvrde privremeno upisali u popis birača ili je uopće nisu iskoristili za glasovanje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Po čijim programskim notama »plešu« lovranski muzikolozi?</p>
<p>Po programu Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, studenti bi morali položiti razlike u kolegijima, koje se svode na ponovni studij / Završenim studentima muzikologije, teorije dirigiranja, kompozicije i povijesti glazbe, umjesto njihove, nudi se diploma glazbene kulture za koju smatraju da su prekvalificirani</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu pozvali su studente Visoke škole za glazbenu umjetnost »Ino Mirković« iz Lovrana na upisima u Muzičku akademiju radi nastavka studija. Nakon prosvjeda, 17. prosinca, ispred Ministarstva, lovranski su studenti dobili pravo završetka studija na Muzičkoj akademiji. Po programu Akademije u Zagrebu, studenti bi morali položiti razlike u kolegijima, koje se svode na ponovni studij.</p>
<p>Završenim studentima muzikologije, teorije dirigiranja, kompozicije i povijesti glazbe, umjesto njihove, nudi se diploma glazbene kulture za koju smatraju da su prekvalificirani. Završena studentica muzikologije Ingrid Koštan tvrdi da je to slaba zadovoljština studentima od kojih se traži polaganje ispita iz kolegija koje u Lovranu nisu ni imali. Frano Parać, dekan Muzičke akademije, kaže da se odjeli o razlikama u ispitima još nisu izjasnili, ali da će one biti objektivne za znanstveni studij s Muzičke akademije. Državni tajnik za visoko školstvo Slobodan Uzelac tvrdi da Ministarstvo radi isključivo u interesu lovranskih studenata: »Studenti će imati minimalan broj razlikovnih ispita koje moraju položiti. Polaganje razlika u ispitima nije uvjet za upis u sljedeću akademsku godinu«, rekao je Uzelac. Dekan Visoke glazbene škole »Ino Mirković«, zbog nesuglasica s Ministarstvom znanosti, prosvjete i sporta te duga Ministarstvu, obustavio je dodjelu diploma završenim studentima i zabranio polaganje ispita ostalima. Izdavanje diploma uvjetovao je plaćanjem 18.000 eura, troškova druge, treće i četvrte godine studija. Budući da to Ministarstvo nije učinilo, dug je prebacio na studente.</p>
<p>»Već sam na prvoj godini primijetila nepravilnosti u programu studija Visoke škole 'Ino Mirković'. U brošurama ponuđene kolegije nismo imali, nego su nam uvedeni novi programi. Kad sam se požalila dekanu Ini Mirkoviću, on mi je pokazao program na A4 formatu, koji je Ministarstvo navodno odobrilo, a sad nam ne daju diplomu po odobrenom programu«, kaže Ingrid Koštan.</p>
<p>Predstavnica studenata Ana Kralj tvrdi da su studenti demotivirani novonastalim stanjem i s pravom ljutiti, jer nakon četiri godine studiranja ne mogu dobiti diplomu za koju su položili ispite. »Država i Ministarstvo trebali bi studentima povijesti glazbe i glazbene teorije te muzikolozima napokon izaći u susret da se ne bi osjećali diskriminiranim.</p>
<p>Mirković: Teška diskriminacija</p>
<p>Dekan Visoke škole za glazbenu umjetnost u Lovranu Ino Mirković kaže da se sudbina lovranskih studenata rješava bez njegova znanja. »Ne može se samo tako preseliti studente u drugu ustanovu. Program studenata Visoke škole za glazbene umjetnost u Lovranu razlikuje se od programa zagrebačke Akademije, što nalaže i samo načelo različitosti pri Europskoj asocijaciji akademija«, kaže Mirković. Po njegovu mišljenju, neke strukture pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa radile su protuzakonito. »Prestali su nas financirati i onda nam predočili dug od 10 milijuna kuna da bi nam na kraju oduzeli i pristupnicu za rad. Kao ustanova, požalili smo se Europskoj komisiji, koja je potvrdila da je riječ o teškoj diskriminaciji«, ističe Ino Mirković.</p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050110].
|
