NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050609].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 134851 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>09.06.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Milinović: Brodarčeve izjave su neprimjerene</p>
<p>Milinović: Ovakve izjave neprimjerene su za najveću stranku u Hrvatskoj i za hrvatsku demokraciju uopće i one neće naći na potporu u HDZ-u jer su suprotne njegovoj politici</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kakva će biti sudbina dosadašnjeg sisačko-moslavačkog župana Đure Brodarca u HDZ-u moglo bi se znati idućih dana, kad će se analizirati njegove neprimjerene izjave koje je u utorak dao medijima. To je novinarima u srijedu potvrdio glasnogovornik HDZ-a Ratko Maček, koji se od Brodarčevih izjava ogradio, a o njima će vjerojatno biti govora i na idućoj sjednici Predsjedništva stranke koja se očekuje krajem tjedna. </p>
<p>Brodarac je u utorak izjavio da će konstituiranjem nove vlasti u njegovoj županiji koju će činiti SDP, HSU i SDSS njome zavladati Srbi, a ocijeni li se da je time nanio štetu HDZ-u, prema Statutu stranke moguće je i isključenje ili opomena, o čemu bi odluku trebalo donijeti Nacionalno vijeće HDZ-a. </p>
<p>Čelnik sisačko-moslavačkog HDZ-a Ivan Šantek novinarima je kazao da se još ne zna kakve će biti posljedice Brodarčevih izjava, no u svakom slučaju zbog negativne reakcije koju su one izazvale u političkoj javnosti teoretske šanse da HDZ i Brodarac ipak zadrže vlast u Županiji postale su minimalne jer je nemoguće očekivati da će HSU pristati na koaliciju s HDZ-om. </p>
<p>Mnogi HDZ-ovi zastupnici u srijedu nisu prema njihovim riječima bili upoznati s Brodarčevim izjavama ili su tek bili doznali za njih, a nekima od njih Brodarac je navodno demantirao da je takve neprimjerene izjave uopće dao. »Ovakve izjave neprimjerene su za najveću stranku u Hrvatskoj i za hrvatsku demokraciju uopće i one neće naći na potporu u HDZ-u jer su suprotne njegovoj politici«, rekao je novinarima potpredsjednik Sabora i član Predsjedništva HDZ-a Darko Milinović.</p>
<p>Iako nitko u HDZ-u ne želi unaprijed prognozirati hoće li Brodarac biti isključen iz stranke, već dulje je poznato da u županijskom HDZ-u nisu zadovoljni njime, zbog čega je prije nekoliko mjeseci i smijenjen s njegove čelne funkcije, iako je na lokalnim izborima ipak bio nositelj liste.</p>
<p>No, u slučaju Brodarčeva isključenja iz HDZ-a, u opasnost bi mogla doći većina u Saboru. Brodarac, naime, nakon odlaska s funkcije župana može aktivirati svoj zastupnički mandat i ući u Sabor iz kojega bi tada otišla njegova zamjenica Ivanka Roksandić. Ona je u srijedu novinarima kazala da ne zna namjerava li Brodarac postati zastupnik, a da je ona spremna u tom slučaju vratiti se na svoj prijašnji posao u Sisku. Bude li Brodarac u Saboru sjedio kao nezavisni a ne HDZ-ov zastupnik, ta bi stranka imala 62 zastupnika, a većina bi ih imala 76 od 152, jednog manje nego što je potrebno.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Tajni dogovor HSS-a i HDZ-a?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - HSS i HSP formirat će vlast u Bjelovarsko-bilogorskoj i Virovitičko-podravskoj županiji, potvrdio je u srijedu predsjednik HSP-a Anto Đapić. U obje bi županije, kaže Đapić, HSS imao župane a HSS-ov predizborni koalicijski partner SDP bi koaliranje pravaša i HSS-a podržao samo iz skupštinskih klupa, ali u izvršnu vlast ne bi ulazio. No, čini se da u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji situacija nije tako jednostavna kako je prikazuju pravaši, pa je moguće da se u dogovor HSS-a i HSP-a uključuje i HDZ, koji je u utorak već izabrao svoga kandidata za dožupana. </p>
<p>Naime, nakon što je HSP već objavio koaliranje s HSS-om, koje uključuje pravaškog dožupana te tri mjesta u poglavarstvu i jednog pročelnika, održan je sastanak potpredsjednice HSLS-a Đurđe Adlešić s glavnim tajnicima SDP-a i HSS-a Igorom Dragovanom i Stankom Grčićem. Prema riječima Đurđe Adlešić, na tom sastanku su Dragovan i Grčić HSLS-u predložili ulazak u koaliciju, a Grčić je pristao i na njezin uvjet da se svi pročelnici i direktori poduzeća u vlasništvu Županije biraju na javnom natječaju. No, nije odgovorio kako je to moguće ako je HSP-u već obećano jedno pročelničko mjesto, a nije znao ni na temelju kojeg dogovora je HDZ već izabrao kandidata za dožupana. U HSLS-u stoga procjenjuju da se HSS-ov kandidat za župana Damir Bajs već dogovorio s HDZ-om, ali to taji čekajući da sedam SDP-ovih zastupnika podrži Bajsov izbor. To bi, doduše, značilo da će SDP povući svoju podršku Bajsovoj vlasti, ali HDZ ima devet glasova, pa bi Bajs i dalje imao dovoljnu podršku i bez SDP-a s kojim je izišao na izbore na zajedničkoj listi, koja je ukupno osvojila 17 mandata. Koalicija HSLS-HNS osvojila je 11, lista HDZ-DC devet, a HSP četiri mandata.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ginekolog traži posao učitelja jedrenja</p>
<p>Prvi liječnik u Hrvatskoj koji je dobio otkaz zbog stručne pogreške tvrdi da je žrtva kafkijanskog procesa, klanovskih borbi za ravnateljsko mjesto u bolnici i medijske prašine </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Izvanredni otkaz, kakav je u utorak od ravnatelja KBC-a Zagreb dobio dr. Mihajlo Strelec, ginekolog u Petrovoj, znači da odlazi s posla bez otpremnine i bez mjesta na burzi rada. Žalba koju će uložiti njegov odvjetnik Upravnom vijeću bolnice ne odlaže izvršenje, u slučaju u kojem, kako tvrdi u razgovoru za Vjesnik, nema njegove krivnje. Podsjetimo, 11. svibnja umrlo je novorođenče zbog, kako su utvrdila povjerenstva bolnice i Ministarstva zdravstva, stručne pogreške, odnosno zakasnjeloga carskog reza. Strelec je kao dežurni u nadslužbi za cijelu bolnicu odlukom ravnatelja dobio izvanredni otkaz, a dr. Albert Despot, liječnik izravno povezan sa slučajem, opomenu pred otkaz.</p>
<p>U Petrovoj Strelec radi od 1987., tu je specijalizirao ginekologiju, a radio je u Zavodu za humanu reprodukciju. Uža specijalnost su mu laparoskopski zahvati, a s obavljenih 350 do 400 na godinu jedan je od najuspješnijih u bolnici. U razgovoru smo ponovno »prekapali« događaj koji ga je doveo u najgoru životnu situaciju. Kao dežurni u nadslužbi obavlja vizite, a u svojoj je sobi bio do Despotova poziva radi konzultacije o poroda druge pacijentice. Oko 20 sati Despot ga je zvao drugi put, zbog razmatranja stanja rodilje A. F. N. Strelec je suglasan s Despotom da treba obaviti carski rez nakon uvida u CTG-snimku rada djetetova srca, ali, s obzirom na to da je u granicama normale, da se može pričekati dok se ne završi porod prve rodilje. Iz dogovora zaključuje da će se rez obaviti podnošljivih 15 do 20 minuta kasnije. Po običaju kuće, nije sumnjao u obavljanje dogovorenog. Osim toga, Despot je stariji po iskustvu. Poslije rađaonice otišao je na intenzivnu, pa oko 22 sata u svoju sobu. U 23 sata javljeno mu je da je carski rez završen, ali da je dijete loše i smješteno je u inkubator. Prva je trudnica rodila oko 21 sat, a njega nitko nije zvao radi carskog reza. Strelec žali zbog smrti čeda, ali u konkretnom slučaju ne vidi svoje stručne pogreške zbog kojih ga kažnjavaju. Osjeća se žrtvom kafkijanskog procesa jer sudi mu se za nešto što nije učinio. Ponašao se prema običajima bolnice u kojoj, međutim, kako smatra, ima klanovskih podjela u borbi za ravnateljsko mjesto. Kaže da su ga zvali kolege, smatrajući ravnateljevu odluku o otkazu prestrogom, jer svakome se od njih može dogoditi da dok su u nadslužbi netko pogriješi na odjelu. Tko će se onda baviti tom granom medicine? Strelec vjeruje da je otkazu kumovala i medijska prašina nabijena emocijama, pritisci na stručnu komisiju u Petrovoj da se suglasi s povjerenstvom nadležnog ministra i nekoga »odlučno kazni«. Velika je vjerojatnost da će i Upravno vijeće, kojem će se žaliti, podržati ravnatelja unatoč Zaposleničkom vijeću koje se usprotivilo otkazu. Preostaje mu radni spor, za koji vjeruje da će ga dobiti. Što će raditi do tada? Učitelj je jedrenja i skijanja... Trenutačno mu je najvažnija podrška obitelji, supruge medicinske sestre, četrnaestogodišnjeg sina i jedanaestogodišnje kćeri.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Oporba protiv izmjena Zakona o zdravstvu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti oporbeni saborski klubovi ocijenili su lošim i nedorađenim, osobito prijedlog da gubitke bolnica podmiruju županije, gradovi i općine, jer su najveći dužnici županijske bolnice. Smatraju da se takav model predlaže samo zbog smanjenja gubitaka u zdravstvu. Kako je rekao narodnjak Dragutin Lesar, država trenutačno na lokalnu samoupravu prebacuje 640 milijuna duga zdravstvenih ustanova, što će se, smatra, do kraja godine povećati na milijardu kuna, a proračun svih županija zajedno iznosi 2,5 milijardi kuna. </p>
<p>Kritiziran je i prijedlog o dodatnom radu liječnika na osnovi kojeg mogu, osim u matičnim ustanovama, raditi i u drugima te imati privatnu praksu. Uvjet je odobrenje poslodavca, a liječnici moraju odraditi 40-satni radni tjedan. Zastupnici smatraju da odredba ulazi u područje sukoba interesa, pa postaje upitna i sposobnost liječnika da dobro obavi posao. No, zaključili su da je takvo rješenje legalizacija postojećeg stanja. Upozoravaju na to da zakon ne određuje mehanizme koji će kontrolirati ispunjavaju li liječnici 40-satni radni tjedan.</p>
<p>Upozoreno je i na to da se predložene izmjene zakona kose sa Zakonom o pravima pacijenata. Najmanje upitnom odredbom smatraju prijedlog da se zabrana štrajka u službama hitne pomoći proširi na preglede i osnovne dijagnostičke postupke te cjelodnevnu intenzivnu skrb. </p>
<p>Damir Kajin prosvjedovao je zbog odlaska hrvatskih vojnika na vojnu vježbu u Minnesotu u SAD-u bez odobrenja Sabora i pozvao predsjednika Sabora Vladimira Šeksa da reagira ocijenivši slanje vojnika ustavno upitnim. Šeks je objasnio da vojnici ne putuju na vojnu vježbu u srijedu, kada je samo svečani ispraćaj, nego u petak, te da će parlament o tome raspravljati u srijedu, u paketu sa sličnim odlukama.[D.Z.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Sisački brojač krvnih zrnaca</p>
<p>ŽELJKO KRUŠELJ</p>
<p>Postoje političari koji ne znaju gubiti. Kad se suoče s tom »elementarnom nepogodom«, gube sve moralne kriterije. Žestoko napadaju i vrijeđaju svoje političke protivnike, zadirući i u njihova osobna opredjeljenja i intimu, jer vjeruju da će tako najbrže povratiti poljuljano povjerenje građana. Taj višak adrenalina ih sputava da shvate kako zapravo pokazuju svoje pravo nedemokratsko i autoritarno lice. Đuro Brodarac se skladno uklapa u taj psihološki profil, no njegov je slučaj još složeniji. Nakon što je postao svjestan da je izgubio svoju župansku fotelju, koju je vjerojatno zamišljao i kao doživotnu, izašao je iz svih racionalnih okvira i doveo u pitanje temeljne postavke reformiranog HDZ-a. Njegovo prokazivanje po nacionalnoj osnovi, koje čak ni faktografski nije potpuno istinito, s pravom je uzburkalo cjelokupnu hrvatsku javnost. Tvrdnjom da SDP svjesno pretvara Sisačko-moslavačku županiju u »prvu srpsku županiju«, odnosno da će »šestpostotna manjina« sada vladati nad većinom, Brodarac pokušava uskrsnuti političku psihozu iz 1991., koja je imala tragičan raspet. Brodarca ne zanima to što nova županica, dožupan i eventualni predsjednik Skupštine dolaze iz tri stranke, a i da je zadiranje u njegov »feud« posljedica legitimne biračke volje da vide neka nova lica i svježije ideje. Zaigravši na kartu obnovljenih nacionalnih homogenizacija, samim tim i separacija i getoizacija, bivši se župan nada kako će se opet pojaviti kao samozvani hrvatski »spasitelj«. To poigravanje s dostignutom civilizacijskom razinom, koje su neki već javno ocijenili šovinističkim, a neki i fašistoidnim, dovodi HDZ u vrlo nezgodnu situaciju. Logično je, naime, da će se odmah aktualizirati teze da su na terenu, po županijama i gradovima, Brodarac i njemu slični utjecajniji od europeiziranih sljedbenika premijera Sanadara. U samoj Sisačko-moslavačkoj županiji, koja već godinama grca u velikim gospodarskim problemima, takvo će uvjerenje samo učvrstiti paktiranje protiv vladajuće stranke. Zacijelo će to i ubrzati Brodarčev odlazak, jer je sada svakome jasno gdje su »uska grla« u daljnjem profiliranju HDZ-a.</p>
<p>Drugi je problem što Brodarčev ispad pada u trenutku kad se zaoštrava i HDZ-ova polemika s Miloradom Pupovcem o formiranju vlasti u Kninu. Poveže li se isključivanje SDSS-a iz vlasti u tome gradu s Brodarčevim protusrpskim istupom, mogao bi se izvlačiti zaključak da se HDZ odriče politike prema nacionalnim manjinama koja mu je pomogla da bi Hrvatska stekla kandidaturu za EU. Zato je sada red na stranačkoj središnjici da se jasno odredi prema »brojačima krvnih zrnaca«.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Pinochet poput Al Caponea</p>
<p>KREŠIMIR FIJAČKO</p>
<p>Na prvi pogled usporedba se čini neodoljivom. Al Caponea je ganjao »cijeli svijet« na čelu s FBI, ali kad su ga na koncu uhvatili, nije mu suđeno zbog silnih krvoprolića, zločina i prijevara, već je završio na robiji zbog - utaje poreza. No, bilo je to »daj-što-daš« i u krajnjoj liniji bilo je donekle svejedno pod kojim je naslovom Al Capone završio tamo gdje su ga htjeli vidjeti. Bilo je bitno da je tamo gdje mu je mjesto.</p>
<p>Vijest iz Čilea govori o sudskoj odluci prema kojoj Augustu Pinochetu, sada već jako ostarjelom bivšem diktatoru, neće biti suđeno zbog masovnih ubojstava protivnika režima (između 1973. i 1990. godine), nego samo zbog pronevjere novca i neplaćanja poreza. Prvotne optužbe za zločine i ubojstvo »stotina protivnika režima« (zapravo, bilo ih je na desetke tisuća, ali je optužnica bila malo pojednostavnjena), odbačene su, i slučaj zbog kojega se ostarjeli diktator bio našao pred sudom, zaključen je i prije no što mu je skinut imunitet koji je uživao kao bivši predsjednik. Sada će mu ipak ukinuti imunitet, ali zbog neusporedivo manjega grijeha. Naime, otvoren je novi proces, gdje će mu se suditi zbog pronevjera novca i neplaćenog poreza. Navodno je na tajnim računima u Švicarskoj (a gdje bi drugdje?) držao »milijune dolara« koje je uzeo iz državne blagajne (a odakle bi inače?). I sada to čileansko pravosuđe »boli« više nego činjenica da je Pinochetova diktatura istoznačna s neviđenim terorom nad civilima i običnim ljudima koji su bili sumnjičeni i ubijani kao »Allendeovi ljevičari«. </p>
<p> Za razliku od »kvake« kojom je Al Capone osuđen zbog neplaćanja poreza, što je moglo proći samo zato što je bilo glavno da završi u zatvoru, u slučaju Pinocheta radi se o nečem drugom. Ovdje, zapravo, više uopće nije toliko bitno da jedan starac ostatak života provede u zatvoru, koliko je bilo bitno da mu se javno sudi i da ga se osudi za zločine koji nose njegov potpis. Zbog toga je sada čileanska (a i svjetska) javnost zaprepaštena odlukom suda u Santijagu. To bi drugim riječima htjelo značiti da Pinochetove diktature i terora nije bilo, ali sada će bogme platiti za onaj porez...</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Monstruozna 'osveta'</p>
<p>Tko je imao pušku s jedinim preostalim punim okvirom nije želio zauzeti položaj iza kakva srušenog stabla, zapucati i potom vlastitom žrtvom odgoditi neizbježno. »A da stanemo. Možda nam Srbi neće ništa napraviti«, pitali su maloljetnici. »Neće poštedjet' nit' naše kučiće ni mačiće koje zateknu u gradu«. Odgovor je sve bacio u očaj. Snage više nisu imali. Noge su otkazivale</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Većina nije imala oružje. Kroz šumu su se probijali u malim skupinama. Preko kota za koje nitko od njih nikad nije čuo kretali su se na slijepo, bez terenskih mapa, kompasa i vodiča. Jedina im je želja bila da odu što dalje od Srebrenice. Ali za takav bijeg nisu bili dobro opremljeni. Usred ljeta, gumene čizme činile su se teškima poput olova. U tenisicama je bilo lakše hodati, ali su na otpalom šumskom lišću postajale opasno skliske. </p>
<p>Oni koji su imali laku obuću (japanke, obične kućne papuče) uskoro su radije hodali bosi. Svi su bili na vrhuncu gladovanja jer u opkoljenu Srebrenicu hrana nije stizala tjednima.</p>
<p>Kada su se okupili na Buljimu, nedaleko od grada, rijetko se tko sjetio sa sobom ponijeti svježu vodu. Više su razmišljali o tome da su u potpunosti ostali bez cigareta. Nakon nekoliko sati probijanja kroz šumu (namjeravali su tim putem stići do Tuzle) mučila ih je teška žeđ. Oni slabiji i stariji počeli su zaostajati. Nitko se nije za njima osvrtao čak ni onda kada se začuo lavež pasa i pojedinačni pucnji. One koji su još imali snage za bijeg činjenica da ih srpske potjere sustižu užasavala je. Nitko nije ništa govorio. Ljudi su nervozno pogledavali na satove ne bi li procijenili koliku prednost još imaju. Svi su duboko disali crpeći iz sebe zadnje atome energije. Kada su shvatili da se vrte u krug, zahvatila ih je panika.</p>
<p>Tko je imao pušku s jedinim preostalim punim okvirom nije želio zauzeti položaj iza kakva srušenog stabla, zapucati i potom vlastitom žrtvom odgoditi neizbježno. »A da stanemo. Možda nam Srbi neće ništa napraviti«, pitali su maloljetnici. »Neće poštedjet' nit' naše kučiće ni mačiće koje zateknu u gradu«. Ovakav odgovor sve je bacio u očaj. Snage više nisu imali. Noge su otkazivale. Nije pomoglo niti lizanje lišća i kapljica ustajale vode u trulim panjevima. Gljive na koje su nailazili usput nisu se usudili jesti bojeći se da su otrovne.</p>
<p>Na kraju, na okupu ih je ostalo svega petnaestero. Nekoliko muškaraca srednje dobi, te školarci od 16 i 17 godina. Nalazili su se u gustoj šumi tog 11. srpnja 1995. godine, kada je pala Srebrenica. Onako već polusvjesni od žeđi i umora, počeli su vjerovati da će u tom zelenilu možda i naići na izviđačke patrole Armije Bosne i Hercegovine koje su im bile poslane u pomoć. Brinuli su se o prvom kontaktu, u strahu da njihovi ne zapucaju na njih pogreškom.</p>
<p>I onda, jedan od fizički najjačih u skupini (nastavnik tjelesnog odgoja), ispred sebe je iznenada ugledao nešto što nije bilo stablo: spodobu maskiranu od glave do pete šumskim grančicama i paprati. Čak mu je i puška bila obavijena travom. Zatečeni čovjek nije stigao niti progovoriti. U glavu i vrat pogodio ga je kratki rafal i odbacio u gustiš. </p>
<p>Još se trzao, a posvuda su odjekivali glasovi: »Stoj, lezi na mjestu... Lezi dolje... Marvo, glavu u zemlju...«. </p>
<p>Paraliziran, jedan dečko nije tako postupio. Kada su drugi zalegli on je ostao stajati. Nisu ga pokosili rafalom. Da bi još više uplašila ostale, srpska zasjeda se poslužila najtežim zastrašivačem. Iza stabla pojavila se još jedna osoba zarasla u travu i svojom »zoljom« nanišanila u dečka koji je s izbezumljenim izrazom lica uspio izustiti: »Čiko, nemoj«. Raketni bacač nije ispalio svoje punjenje. Strijelac je deaktivirao oružje kada mu je oštro zapovjeđeno: »Prekini, idiote. Zar da i mi ginemo?!«. </p>
<p>To je izgovorio zdepasti čovjek u maskirnoj uniformi s crvenom beretom na glavi. Izvadio je pištolj, repetirao ga, prišao momku s leđa i ispalio mu dva metka u potiljak, te se obratio svojem vojniku: »Gledaj delijo, tako se to radi!«.</p>
<p>U sljedeća dva sata trinaest preživjelih Bošnjaka iz Srebrenice bili su obasuti bujicom najgorih psovki i uvreda koje su čuli u životu. Batine koje su dobili i silina udaraca vjerojatno ih je navela na pomisao da njihovi mučitelji pucaju od snage kao da su cijeli rat proveli u kakvoj teretani. Zarobljenici nisu znali da ih je na Udrču uhvatila mješovita paravojna postrojba sastavljena mahom od bosanskih Srba i njihovih rođaka iz Šida.</p>
<p>Bili su to »čistači« iz »Škorpiona«, formacije pod izravnim nadzorom tajnih službi Slobodana Miloševića koje su tih godina otvorile srpske zatvore i iz njih pustile sve psihopate, dale im standardizirano oružje, opremu i ovlasti. Okorjeli kriminalci dobili su priliku i pravo da oplemene svoje instinkte: u ime domovine i državnih interesa mogli su ubijati po volji.</p>
<p>Nesretni Bošnjaci (nisu dobili niti kap vode da utaže žeđ) kamionima su odvezeni na »saslušavanje«. Nisu ga izdržala sedmorica »Turaka«, kako su im stalno ponavljali srpski paravojnici i policajci.</p>
<p>Izdahnuli su priznavši da su svi iz skupine služili u Armiji Bosne i Hercegovine. Preostalu šestoricu najmlađih »Škorpioni« su odveli na Godinjske bare i ustrijelili ih rafalima u leđa, što su cijelo vrijeme snimali.</p>
<p>Potom su te videovrpce svako malo gledali punih deset godina u svojoj veteranskoj podružnici u Šidu na teritoriju Srbije. Boca, Zvekan, Čipa, Bodo, Vuk, Šiptar (nadimci »Škorpiona«) nisu popuštali u svojoj mržnji. Tvrdili su isto što i Ratko Mladić kada je ušao u Srebrenicu: »Ovo je osveta Turcima za bunu dahija i sječu srpskih knezova 1804. godine«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Destruktivni duhovni marginalci</p>
<p>Teško je biti ponosan u zemlji koja se prema svojoj najdubljoj boli odnosi kao prema građevinskom otpadu, a svoju duhovnost mjeri četvornim metrima</p>
<p>JADRANKO ČRNKO</p>
<p>Iznenadno, primitivno i bez imalo pijeteta rušenje Zida boli u Selskoj u Zagrebu definitivno je pokazalo da smo kao građani sramotno zarobljeni kulturom nepoštivanja samih sebe i destruktivnog reda koji se generira od duhovnih marginalaca na funkcijama upravljanja.</p>
<p>Prema takvu činu kojim se dolazi, skrivećki kao tat dok građani spavaju, na primitivan način rušiti simbole izgubljenih mladih života za domovinu koje su bolne ruke stavljale a suzne oči majki i očeva zalile vječnim bolom izgubljene djece, gospođa Carla del Ponte i njezine apsurdne optužnice dječja su igra.</p>
<p>Kako će nas drugi poštovati kada ne poštujemo same sebe? Kakva je to nemoralna duhovnost koja se prema tom simbolu prirodno narastajućeg izraza bola tisuća odnosi kao da je bespravno sagrađena garaža čije cigle mogu obični gradilišni radnici preslagivati i oštećivati? Što mi želimo dokazati rušeći spontane civilizacijske izraze narodnog bola, poput Zida boli, i loveći one koji su odlučno ustali protiv činjenja toga bola, poput generala Gotovine?</p>
<p>Odluka o takvu primitivnom rušenju Zida boli s pripremljenim šmrkovima za brisanje svih tragova s lica zemlje izraz je gaženja hrvatske ranjene duše, gaženje stvarnosti naših života, svojevrsnog kulturocida i ozbiljne upitnosti zdrave pameti donositelja odluke.</p>
<p>Takav je čin i posljedica nepostojanja demokracije u političkim strankama koje umjesto davanja prednosti kulturom obogaćenima i odanima općem dobru, kroz stranačka sita propuštaju podobnike bez elementarne kulture i moralnih vrijednosti, spremne na klanjanje »zlatnoj teladi« umišljenih veličina, koji na funkcije upravljanja zajedničkim poslovima postavljaju izvršitelje svojih sitnih interesa a ne odličnike općeg dobra.</p>
<p>Ako izabrani predstavnici reprezentiraju građane, tada smo svi mi koji to dopuštamo »šaka jada« koju ne treba cijeniti. Nakon takva čina jasno je zašto tri četvrtine Zagrepčana nije izašlo na izbore. Naime, kako su muhe manje-više sve iste, vjerojatno im je bilo svejedno koje će ih stranačke muhe u sljedeće četiri godine iritirati i zujeći glumiti da su – lokalne pčele!</p>
<p>Nakon takva vandalskog čina prema samima sebi, kakvo mi, kao zajednica, imamo moralno pravo nazivati se žrtvom i tko će nam u svijetu vjerovati da držimo do sebe?</p>
<p>Besmisleno je i retoričko pitanje gdje su se u vrijeme izvođenja i kasnijeg slikanja tog vandalizma skrivali gradonačelnica i dogradonačelnik, koji se fotografira i kada se otvaraju »frizeraji za kućne ljubimce«, a koji se prsio da će »stati pred bagere« i sebe naziva »gazdom Zagreba«!</p>
<p>Ili je mogući budući gradonačelnik počeo prije inauguracije »veliko čišćenje« – od izmučenih radnika Sljemena s Markova trga radi potemkiziranja eksterijera za gospođu Del Ponte, preko Zida boli radi suspektnog komunalno-građevinskog reda, do – možda – svojevrsnog čišćenja zdravog razuma?</p>
<p>To rušenje Zida boli je, nažalost, neizravno – naš izbor, naša slika i izraz naše brige o nama samima koju moramo najodlučnije promijeniti želimo li biti dostojni baštinici ovoga grada i zemlje i čuvari i promicatelji istinskih vrijednosti.</p>
<p>Teško je biti ponosan u zemlji koja se prema svojoj najdubljoj boli odnosi kao prema građevinskom otpadu, svoju duhovnost mjeri četvornim metrima i čiji predsjednik čin takva vandalizma obrazlaže atmosferilijama. Sapienti sat!</p>
<p>Autor je odvjetnik iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Britanija klonira vlastito potonuće</p>
<p>Danas će nas, eto, »osloboditi« od svih bolesti tako da od ljudskoga potomstva naprave – meso za tranširanje</p>
<p>ZORA MAŠTROVIĆ</p>
<p>Postoji legenda, a iskustvo pokazuje da se sve legende prije ili kasnije pokažu točnima, da je Atlantida potonula jer su njeni »znanstvenici« klonirali tj. genetičkim modifikacijama proizvodili monstrume – kombinacije ljudi i životinja.</p>
<p>Istu tendenciju proizvodnje monstruma pokazuju britanski »znanstvenici« u novijoj povijesti. Sklonost golemoj destrukciji od Britanaca dolazi već stoljećima bilo tehnikom divide et impera ili otvorenim nasiljem, izravno ubijanjem, prodajom oružja, generiranjem naraštaja okrenutih alkoholu, drogi, nastranome seksu, mučenjem životinja i kreiranjem njihova ludila.</p>
<p>Bolesni umovi, britanski i ostali, stvorili su i najveće nasilje nad prirodom. Jučer su to bili genetski preinačeni organizmi na nižim razinama od ljudskih, koji nisu ni živi ni mrtvi i koji trebaju tisuće stupnjeva Celzijevih da bi ih se »uništilo« i sada prijete kod brojnih, prije nedužnih operacija. A kako ćeš ubiti mrtvo, to će nam objasniti frankenštajnovski umovi tih »znanstvenika« koji su kreirali i miša s nasađenim ljudskim uhom na leđima!</p>
<p>Danas će nas, eto, »osloboditi« od svih bolesti tako da od ljudskoga potomstva naprave – meso za tranširanje! Za njih ne postoje ljudske duše, samo meso na prodaju. Čitaju li oni išta osim vlastite degenerirane literature? Znaju li da se zlo uvijek vraća počinitelju te da postoji izreka: Bog prašta svima, čovjek ponekomu, a priroda nikomu. Samo zato da bi očuvala život. Za njih također. Kaže »neuki« narod: Svatko može kako hoće, ali ne i dokle hoće! </p>
<p>Zato su »znanstvenici«, kao i narodi iz kojih potječu, na rubu opasna ponora kad teško narušavaju prirodne zakone. I zato je znanstvenik iz Indije, koji uz zapadnu znanost poznaje i vedsku znanost o prirodnim zakonima – vedsku astrologiju, predvidio razorni tsunami uz pogrešku od kojeg sata. Ljudi visoko usklađeni s prirodnim zakonima znaju da će Britanija (doslovno) potonuti. Nažalost, bit ćemo dovoljno živi da to vidimo.</p>
<p>Ne mogu ne osvrnuti se i na izvještaje o skupovima o autizmu. Kolege, stručnjaci za autizam, je li vam znano da postoji znanstveno dokazana korelacija između autizma i provociranih (pardon, naručenih ali ne i besplatnih) poroda? I da su izvještaje o tomu zataškali naši kolege!?</p>
<p>Eto, zato sam otišla s mjesta znanstvenoga asistenta gdje je bilo (i) savjesnih kolega ali samo sa »zapadnim« tipom znanja. Otišla sam u jedinu znanost temeljenu na činjenicama, Maharišijevu vedsku znanost (i medicinu) koja pruža drevno znanje verificirano u više od 600 suvremenih studija, objavljenih mahom na Zapadu. I znanje kako riješiti ljudske probleme. To zahtijeva više prostora i vremena, ali vrijeme je na strani istine...</p>
<p>I na kraju, molim da mi plemeniti Britanci oproste. Ovo se nije odnosilo na njih. A čitateljstvo molim da mi oprosti na prečestoj uporabi riječi »znanost«. Njena konotacija bremenita je s toliko lošega da me je stid. Kako se ljudi okićeni »znanošću« i lošom savjesti njome služe kao barjakom, vrijeme je da ga u ime općega dobra preuzmu savjesniji ljudi. Molim da sudjeluju u ime spasa svekolikoga života.</p>
<p>Autorica je magistrica znanosti, specijalistica nuklearne i liječnica prirodne medicine, zdravstvena ekologinja.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Enciklopedije i rječnici bez pojma antifašizam</p>
<p>Politički znalac i trenutno povučeni političar g. Zdravko Mršić otvorio je u Stajalištima (Vjesnik, 4. i 5. lipnja 2005.) aktualnu političku temu ustvrdivši posebnim međunaslovom: »Rječnici bez pojma 'antifašizam'«, a s argumentacijom da niti u novom Oxfordskom rječniku engleskoga jezika (s 350.000 riječi) nema riječi ili pojma »antifašizam«. Dopunit ću g. Mršića da sam prije više godina o tome raspravljao i s uvjerenim antifašistom, visokopozicioniranim hadezeovcem Milivojem Kujundžićem i upozorio da političkog termina »antifašizam« nema čak ni u Velikoj sovjetskoj enciklopediji s više od 30 svezaka. Na gospodinu je Mršiću da, kada je već dobro upućen u problem, u Vjesniku definira ono što ne postoji u velikim svjetskim enciklopedijama i rječnicima: termin (stručni naziv) antifašizam. Tako će ispuniti i samu svrhu i smisao Vjesnikovih Stajališta, današnje hrvatske političke enciklopedije.</p>
<p>DR. SC. HRVOJE ŠOŠIĆZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Nekome je u interesu da se sve zaboravi </p>
<p>U rano jutro 4. lipnja događa se zločin. Oskvrnuće. Ruši se Zid boli, odvozi, vandalski uklanja. Ostaje krš, lom. Očito je nekome u interesu da se zaboravi kako je slobodna Hrvatska niknula iz pepela natopljenog krvlju svojih mučenika. Nekome je u interesu da se zaborave bezdušni barbari koji su gazili, palili i rušili sve pred sobom, da se zaboravi srbočetnička agresija na Hrvatsku i da se zaborave hrvatski sinovi koji su život svoj položili za slobodnu Hrvatsku. Tko je taj koji dopušta da se cigle Zida boli zalijevaju betonom na zagrebačkom Mirogoju a pritom gradonačelnica Pavić i dogradonačelnik Bandić šute? Tvrdi se da je Gradsko poglavarstvo izdalo nalog da se Zid odvozi!? Kada pak Bandić ipak mora nešto reći, bez imalo grizodušja kaže kako je sve bilo u dogovoru s braniteljskim udrugama. Čista neistina. Opet neki Bandićev mutež. Zar se nije moglo naći pravo mjesto u Zagrebu za izgradnju memorijalnoga centra za sve branitelje, gdje bi i Zid boli našao svoje mjesto (ako se baš morao ukloniti) i ostao za sjećanje ne samo nama, već i za buduća pokoljenja, a ne da bude bačen u jamu i zaliven betonom. Nije mu mjesto pod zemljom, već iznad. To bi i Vlasta Pavić i Milan Bandić morali znati. Tako je svugdje u svijetu sa spomen-obilježjima!</p>
<p>ELIZABETA ŠAJATOVIĆZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Trajni invaliditet moraju dokazivati svaka dva mjeseca </p>
<p>Suludo je da gubimo vrijeme da bi dokazali ono što je svakome jasno. Zakoni su relativno dobri, ali u osnovi, oni su samo virtualna stvarnost, tvrde roditelji</p>
<p>Osobe s cerebralnom paralizom moraju svaka dva do tri mjeseca dobiti od liječničkog povjerenstva potvrdu za fizikalnu terapiju. O dokazivanju zapravo neizlječivog stanja razgovarali smo s Majom Tabak, majkom desetogodišnjeg Andrije, rođenog s cerebralnom paralizom, koja kaže da za dobivanje potvrde s kojom Andrija može dobiti fizikalnu terapiju, izgubi i do deset dana. </p>
<p>»Kako bi Andrija dobio fizijatra koji dolazi kući tri puta tjedno, moram pribaviti 28 papira godišnje. To je bespotrebno, jer dječaku se u nekoliko mjeseci stanje neće bitno promijeniti«, objašnjava Maja Tabak. Put od obiteljskog liječnika do dobivanja potvrde za fizikalnu terapiju, zapravo je kompliciran proces. </p>
<p>»Odlazim na pet mjesta, prvo k liječniku opće prakse po doznaku, s doznakom idem na liječničku komisiju u Baštijanovu, pa ponovno k liječniku opće prakse po 'crvenu uputnicu', s njom idem specijalistu, pa od specijalista opet k liječniku opće prakse«.</p>
<p>Takav »proces« gubitak je vremena za roditelje, tim veći što oni prilikom prikupljanja sve potrebne liječničke dokumentacije moraju dijete negdje i nekome ostaviti, jer ga sa sobom ne mogu voditi.</p>
<p>»U Baštijanovoj nema dizala, a povjerenstvo se nalazi na prvom katu. U najboljem slučaju tamo izgubim sat vremena da bih dobila 'crvenu uputnicu', a ako dođem ujutro, čekanje se produžuje na dva i pol sata«, objašnjava majka dječaka.</p>
<p>Komisije bi trebalo svesti na jednu godišnje, misle roditelji djece s posebnim potrebama iz Udruge PUŽ. Predsjednica Udruge, Vesna Budak, ima iste probleme jer sa svojim dvanaestogodišnjim sinom Ivanom, koji ima cerebralnu paralizu, također svaka dva mjeseca odlazi na liječničko povjerenstvo i gubi po desetak dana kako bi konačno dobila potvrdu za fizikalnu terapiju. </p>
<p>»Institucije sistema odmažu, umjesto da pomažu. Smatramo da je suludo da roditelji gube vrijeme ne bi li svaka dva mjeseca potvrdom dokazivali ono što je u stanju njihova djeteta trajno. Zakoni su relativno dobri, ali u osnovi, oni su samo virtualna stvarnost«, mišljenja je Vesna Budak.</p>
<p>U pravilniku Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje utvrđeno je da se fizikalna terapija u kući provodi 15 dana i da se može produžiti za narednih 15 dana na prijedlog specijalista te uz odobrenje liječničkog povjerenstva Zavoda. </p>
<p>Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje iznimno je dozvolio da se kod teških invalida fizikalna terapija u kući odobrava za razdoblje od dva ili tri mjeseca.</p>
<p> Zašto je to tako? U izjavi za Vjesnik, koju je potpisao Neven Ljubičić, ministar zdravstva i socijalne skrbi, objašnjeno je ovako: »Fizikalna terapija u kući mora se provoditi pod redovitim stručnim nadzorom specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, mora se pratiti, evaluirati i paziti na pojavu kontraindikacija, jer tada se mora prekinuti provođenje fizikalne terapije. Postupanje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje odgovorno je i u skladu s pravilima struke«.</p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Taksisti uskoro u pješačkim zonama?</p>
<p>Ako taksisti budu mogli voziti i po pješačkim zonama, vožnja će trajati kraće pa će biti još jeftinija</p>
<p>Udruženje zagrebačkih autoprijevoznika Radio Taksi Zagreb razgovaralo je u srijedu s predstavnicima gradskog Odjela za promet o tome da će taksisti uskoro smjeti voziti i po gradskim pješačkim zonama, što zasad ne smiju. »Uglavnom smo se složili i dogovorili o svemu, no još nas čeka jedan sastanak jer moramo s policijom raspraviti sigurnosne aspekte i vožnju po žutim trakama«, rekao je Juraj Šnidarić, predsjednik Udruženja zagrebačkih taksista. </p>
<p>Stipan Matoš, načelnik Odjela za promet, potvrdio je razgovor i dogovor s Udruženjem taksista i najavio razgovor s policijom. »Moramo analizirati prijedloge Udruženja sa sigurnosnog aspekta i raspraviti sve s policijom. </p>
<p>Kad ona da svoje mišljenje o situaciji, tada ćemo znati sve«, rekao je Matoš, te dodao da bi sve trebalo biti dogovoreno najkasnije za mjesec dana. </p>
<p>Udruženje je zatražilo dozvolu za vožnju iz Palmotićeve lijevo i desno u Jurišićevu, iz Đorđićeve desno u Draškovićevu do Vlaške i za skretanje desno u Vlašku, zatim za vožnju Praškom ulicom i skretanje iz nje desno, u Jurišićevu. Traži se i dozvola za vožnju po žutoj traci do Tomićeve, Preobraženske i Petrićeve, od Ilirskog trga do Krvavog mosta, gdje bi se ulaskom u Tkalčićevu nakon dojave spuštali zaštitni stupići. </p>
<p>»To je sve dogovoreno, jedino je sporno područje oko Hotela Dubrovnik«, rekao je Šnidarić. Objasnio je da će se tamo vožnja morati odvijati po okolnim ulicama jer je tamo izrazito gust pješački promet i mnogo je kafića.</p>
<p> Dozvola vožnje taksijima po pješačkim zonama zatražena je zato što taksisti nerijetko plaćaju kazne zbog toga što voze po njima, a voze zato što ponekad to moraju, zbog svojih putnika. »Bilo je primjera da su taksisti morali platiti kaznu zato što su po pješačkoj zoni prevozili bolesne u Traumu«, tvrdi Šnidarić. Dodaje kako će ovo dopuštenje biti i u korist građana. »Vožnja će biti jeftinija, jer će biti kraća i nećemo se morati voziti po gužvi«, rekao je.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Ventile treba mijenjati sada,a ne najesen</p>
<p>Iako je sezona grijanja završila prije samo oko mjesec dana, iz HEP-Toplinarstva poručuju kako je sada vrijeme da građani počnu misliti o predstojećoj sezoni grijanja. »Mi smo već počeli s remontom toplinske mreže, a sada je pravo vrijeme i za radove na kućnim instalacijama – promjenu ventila, cijevi i dotrajalih radijatora, te njihovu pripremu za predstojeću sezonu. Zato pozivamo građane da što prije počnu s tim poslom kako bi sustav bio spreman za rad kad zahladi«, kaže direktor Pogona toplinskih mreža u HEP-Toplinarstvu, Mijo Marović. Često se, naime, događa, objašnjava Marović, da se krajem rujna, kad zahladi, u stotinama zgrada još uvijek popravljaju instalacije, pa se grijanje zbog toga ne može uključiti.</p>
<p>Ako žele početi s radovima, predstavnici stanara trebaju preko upravitelja zgrade zatražiti od Toplinarstva da ispusti vodu iz sustava. »Mi zatim izračunamo troškove koji ovise o veličini zgrade i volumenu sustava, napravimo predračun, a nakon plaćanja naši radnici izlaze na teren, ispuštaju vodu iz sustava i tada se na instalacijama mogu obavljati radovi«, dodaje Marović.</p>
<p>Naručivanjem ispuštanja vode iz sustava naručuje se i njegovo ponovno punjenje po obavljenim radovima, čime se ujedno kontrolira i kvaliteta izvedenih radova. Važno je, ističe Marović, da sustav ne bude predugo prazan jer se puni demineraliziranom vodom, slobodnom od kemikalija i kisika koji inače uzrokuju tvrdoću vode te koroziju cijevi. Važno je također da se sustav u kratkom vremenu ne puni i prazni više puta, jer mu to šteti. Tako se štiti i kućna instalacija, ali i cijeli sustav grijanja pa Marović apelira na građane da se dogovore, objedine planirane radove te ih obave u sljedećih mjesec i pol.</p>
<p>Kako priprema za sezonu grijanja počinje 15. rujna, Marović smatra da bi sve sustave grijanja u zgradama trebalo odzračiti i napuniti vodom do 1. rujna kako bi priprema tekla bez problema i kako bi se, kad zahladi, sustav mogao odmah pustiti u rad.</p>
<p>Tomislav Bradić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Dobar savjet zlata vrijedi </p>
<p>Svi građani koji imaju problema sa srcem mogu se s pitanjima obratiti Udruzi </p>
<p>Od bolesti srca i krvnih žila umire u Hrvatskoj godišnje 27 tisuća ljudi, a u bolnicu dospije njih 75 tisuća. Ti su podaci objavljeni u časopisu Srce, koji izdaje Hrvatska udruga operiranih srčanih bolesnika Srce. Prema nedavno utvrđenoj zdravstvenoj slici grada Zagreba, Zagrepčanima najviše prijeti opasnost od infarkta. Stoga će mnoge građane zanimati informacije vezane za bolesti i operacije srca. »Dobar savjet zlata vrijedi«, rekao je Vladimir Misija, jedan od članova Hrvatske udruge operiranih srčanih bolesnika Srce. Udruga Srce postoji tek četiri godine, a sedam mjeseci djeluje u prostoru koji joj je dodijelio Grad Zagreb, u Ulici Kneza Mislava 13.</p>
<p>Prema riječima Veljka Šangulina, člana upravnog odbora Udruge Srce, gotovo svi članovi operirani su srčani bolesnici. No, za savjet se Udrugi mogu obratiti svi, a ponajviše oni koji tek moraju biti operirani. Nakon operacije, kaže, mnogi su zbunjeni jer ne znaju kako se moraju ponašati. »Liječnici preporučuju da izbjegavamo fizičke napore. No, nikome od nas nisu sasvim jasne granice tih napora«, objašnjava Šangulin. Pacijenti se pitaju koliko često moraju ići na pregled, što znači da masnoće u krvi treba održavati u medicinski prihvatljivim granicama, je li peckanje u prsima opasno. </p>
<p>Na ta i slična pitanja, postavljena na telefon broj 4649-844, svakodnevno, u vremenu od 10 do 12 sati, odgovara netko od članova Udruge.</p>
<p>Odgovore na neka od tih pitanja zainteresirani mogu naći i u časopisu Udruge, Srce, koji izlazi već treću godinu za redom. Članarina Udruge je 50 kuna godišnje, a svi članovi primaju i časopis. </p>
<p>Svaki prvi utorak u mjesecu u prostorijama Udruge održavaju se tribine na kojima liječnici i drugi stručnjaci odgovaraju na pitanja pacijenata sa srčanim poteškoćama. »Aktivirajte se tjelesno!«, poruka je profesora kineziologije Silvija Zokovića s tribine održane ovoga utorka. Vježbanjem se, objašnjava Zoković, krvni tlak spušta na zdravu razinu. Savjetuje šetnju prije spavanja te svakodnevno vježbanje najmanje 20 minuta. Ako čovjek, međutim, osjeti bol u prsima ili se previše zapuše, treba odmah prestati s vježbanjem.</p>
<p>Krešimir Širinić koji vodi financije Udruge, također je operirani srčani bolesnik. Ukazuje na nedostatak holtera, aparata za registriranje rada srca. Najavljuje da će se uskoro u prostorijama organizirati i vježbanje, a moći će se završiti i računalni tečaj.</p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>ZET-ovi vozači morali bi na tečaj taekwandoa</p>
<p>Napadi na vozače autobusa i tramvaja: zato jer voze presporo, zato jer voze prebrzo, jer je vožnja skupa ... </p>
<p>Dok neki smatraju da su zetovci preplaćeni, a drugi ne bi »ni u ludilu« bili na njihovu mjestu, vozači Zagrebačkog električnog tramvaja i dalje su »popularna« meta napada huligana, vandala ili jednostavno agresivaca. Policijska statistika pokazuje kako u takvim slučajevima uglavnom stradavaju vozači autobusa. Tako je, primjerice, u pet mjeseci ove godine zabilježeno šest napada na zetovce i svih šest puta bili su napadnuti vozači autobusa. U prošloj godini od 20 napada, njih 14 bilo je na vozače autobusa. Od dežurnog prometnika u ZET-u saznajemo kako u autobusima vozači nemaju nikakvu zaštitu, nemaju videonadzor pa čak niti vlastite kabine koje bi ih barem djelomično štitile. Uz to, za razliku od tramvajaca, vozači autobusa ujedno su i kontrolori koji od putnika traže da pri ulasku pokažu voznu kartu. Upravo je to jedan od glavnih uzroka većine napada na vozače. Napadači su vrlo često u alkoholiziranom stanju. No postoje i mnogi drugi, moglo bi se reći bizarni razlozi za ovakve napade: prespora vožnja, prebrza vožnja, preskupa vožnja i slično. </p>
<p>Zbog učestalih napada na vozače, prošle je godine ZET zaustavio promet na pet minuta, radi upozorenja, a 2002. godine pojavio se čak i prijedlog da se ukine noćni javni prijevoz u gradu. No, uz to što je to bio više simboličan prijedlog, u Policijskoj upravi zagrebačkoj doznajemo kako se napadi događaju i danju, odnosno statistika ne govori ništa u prilog tome da su napadi noću brojniji.</p>
<p>Posljednji napad dogodio se u Dubravi, 2. lipnja oko 6 sati ujutro, kada je vozača ZET-a napao mladić, zato jer je vozio presporo. Čim mu je mladić počeo prijetiti, vozač je to dojavio putem veze u centar ZET-a, a od tamo je slučaj dojavljen policiji. 23-godišnji počinitelj nije bježao, već je na mjestu događaja čekao policiju. U većini slučajeva, nažalost, počinitelji pobjegnu, ali se njihov identitet ipak uglavnom utvrđuje naknadno pa se protiv njih podnosi prekršajna prijava. Mnogi zetovci smatraju da su prekršajne kazne preblage te da su zato napadi učestali. </p>
<p>»Kada dođe do takvih napada, tražimo najveće moguće sankcije jer delinkventi i napadači ne samo da ugrožavaju vozače već i sve putnike u tramvaju ili autobusu«, kaže Vinko Škvorc, predsjednik Sindikata vozača ZET-a. Dodaje kako vozači moraju zbog straha i šoka mjesecima biti na bolovanju jer, napokon, i vozači ZET-a su samo ljudi. »Morat ćemo naše vozače slati na tečajeve samoobrane ili taekwandoa«, našalio se Škvorc. U ovom posljednjem slučaju, u Dubravi, vozač nije bio ozlijeđen, ali zbog pretrpljenog stresa nije mogao nastaviti vožnju. </p>
<p>I dok neke korisnike javnog gradskog prijevoza zetovci »iritiraju svojom amaterskom vožnjom«, drugi smatraju da bi zetovci, kao ljudi koji su odgovorni za mnogo drugih ljudi, uza se trebali nositi električne pištolje ili, recimo, palice. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Zagreb treba 250 do 300 doza krvi dnevno</p>
<p>Povodom 14. lipnja,Svjetskog dana darivatelja krvi, u četvrtak, 16. lipnja u 17 sati održat će se šahovski turnir »Darivatelji krvi protiv prvaka Hrvatske u šahu«. </p>
<p>Tridesetak darivatelja krvi, od onih najmlađih, koji su dali krv samo jednom, do onih koji su krv dali i više od 50 puta, igrat će šah protiv hrvatskog prvaka u šahu, Mladena Palca na Trgu Petra Preradovića. </p>
<p>Govoreći tim povodom u srijedu na konferenciji za novinare, predsjednik Hrvatskog Crvenog križa Jadranko Crnić istaknuo je da Hrvatska ima dugu tradiciju davanja krvi – čak 52 godine, u organizaciji Crvenog križa. A odaziv građana u darivanju krvi dobar je i danas. Oni koji daruju krv prvi put, čine 15 posto darivatelja. To su većinom srednjoškolci i studenti, koji krv darivaju organizirano. Koliko je važno raditi na tome da prvo darivanje krvi ne postane i posljednje, govori podatak da Zagreb ima potrebe za 250 do 300 doza krvi dnevno. Hrvatska godišnje potroši oko 160 tisuća doza krvi. </p>
<p>Da krv život znači, upozorio je i Marijo Drlje, predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata, koji je ranjen za vrijeme rata, te je tijekom liječenja primio 16 litara krvi i 180 doza trombocita. [K.H.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Taksi, molimo!</p>
<p>Američka tv-postaja NBC6 objavila je u utorak video snimku emigranata s Kube koje je nadomak obala Floride presrela američka Obalna straža. Trinaest je dovitljivih Kubanaca prema SAD-u, kako se vidi, zaplovilo u prastarome taksi vozilu što su ga nizom preinaka pretvorili u glomaznu lađu nekim čudom sposobnu za plovidbu. A kad su se pripadnici Obalne straže približili njihovome taksiju, Kubanci su, brže-bolje, pozatvarali – prozore. Unatoč tome, voda im je, čini se, ipak došla do grla. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Zbogom oružje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ministarstvo obrane uništilo je 500 starih automatskih pušaka koje je otpisala Hrvatska vojska. Prema Elaboratu o uništavanju, stare jurišne puške kalibra 7,62 milimetra, u srijedu su izrezali i uništili djelatnici Remontnog zavoda Oružanih snaga u Zagrebu, a troškove je pokrila njemačka vojna industrija.</p>
<p>Riječ je o zajedničkom programu UN-a protiv nekontroliranog širenja naoružanja koji se pod nazivom »Staro za novo« provodi u suradnji s renomiranim njemačkim proizvođačem oružja »Heckler & Koch«. Rješavanje zastarjelog naoružanja poznat je problem koji muči Ministarstvo obrane jer je riječ o velikoj količini zastarjele vojne tehnike i streljiva.</p>
<p>Nedavno je čak objavljeno da će za uništavanje starog oružja Hrvatska trebati još najmanje 10 godina. Predstavnici Glavnog stožera HV-a tad su otkrili da se na ekološki prihvatljiv način treba uništiti još 1200 različitih vrsta starog streljiva, 45 tenkova tipa T-55 te desetak vozila pješaštva, prosječno starih više od 20 godina. Pomoćnik ministra obrane za materijalne resurse Ivo Bačić u srijedu je podsjetio da je, nakon Indonezije, Hrvatska druga zemlja svijeta koja sudjeluje u zajedničkom projekt UN-a i »Heckler & Kocha«. (M. F.)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Snijeg na Biokovu</p>
<p>U lipnju 1980. na Zavižanu je izmjereno rekordnih 106 cm snijega</p>
<p>ZAGREB/SPLIT</p>
<p> – Naglo zahlađenje donijelo je u noći na srijedu snijeg na Biokovu! Snijeg je na primorskom dijelu planine nastavio padati i ujutro te je napadao nekoliko centimetara, dok se temperatura spustila na –3 stupnja i bila najniža jutarnja temperatura u Hrvatskoj. Kako je u srijedu bio dan Svetog Medarda, za koji narodno vjerovanje kaže »što Medardo daje, 40 dana traje«, možda bi vrijeme idućih 40 dana moglo biti slično onome u srijedu. </p>
<p>Zasad to potvrđuju i sinoptičari. Idućih dana najavljuju promjenjivo i za lipanj razmjerno svježe vrijeme, posebice ako se sjetimo da je lipanj 2003. bio najtopliji u zadnjih 50 godina otkad se meteorološka mjerenja kontinuirano provode.</p>
<p>Unazad tih 50 godina, snijeg je u lipnju pao desetak puta. I to na Zavižanu, gdje ga je 1980. izmjereno rekordnih 106 cm. Najniža temperatura u lipnju izmjerena je, također na Zavižanu, 4. lipnja 1962. – i to minus 3.1 stupnjeva Celzija. »Na Zavižanu nema mjeseca u kojem nije bilo snijega. Jednom je pao u srpnju i jednom u kolovozu«, rekla nam je klimatologinja Marina Mileta iz DHMZ-a. </p>
<p>Jedini mjesec u kojem nije zabilježena temperatura ispod nule jest srpanj. Najniža temperatura u srpnju iznosila je +0.2, a u kolovozu –2 stupnja. Najniža lipanjska temperatura u Zagrebu izmjerena je 1955. (+2.5).</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Noga ispala iz aviona</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Truplo slijepoga putnika prepolovljeno je tijekom leta, a jedna je noga ispala iz zrakoplova South African Airwaysa koji je slijetao u zračnu luku »J. F. Kennedy«, te pala u dvorište kuće u predgrađu New Yorka, čija ju je vlasnica pronašla na travnjaku. Ona kaže da je čula »glasan udar« te potom ugledala stopalo u čarapi i tenisici Adidas. Pali su još i kuk te kralješnica. Carinici su na kotaču zrakoplova pronašli i drugu nogu. Zrakoplov je letio iz Johannesburga, a nakratko je stao u Senegalu.</p>
<p>Tvorci nove generacije japanskih superbrzih vlakova FASTECH 3605 tvrde da će ovaj »vlak-metak« srušiti dosadašnji brzinski svjetski rekord (360 km/h) postignut na komercijalnoj liniji. Štoviše, uvjereni su da će, kad u lipnju dovrše testiranja, ovaj vlak juriti i do 405 km/h.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Isusa usmrtio krvni ugrušak?</p>
<p>JERUZALEM</p>
<p> – Izraelski istraživač prof. Benjamin Brenner opovrgava rašireno vjerovanje da je Isus umro na križu od gubitka krvi. Tvrdi da je vjerojatno podlegao katkad kobnom krvnom ugrušku. Dodaje da je Isusova smrt - 3 do 6 sati nakon početka razapinjanja - vjerojatno izazvana ugruškom što je dospio u pluća. Isus je bio posebno ugrožen, kaže on, jer je bio Židov iz Galileje. Baš je za Galilejce karakteristična trombofilija, rijedak poremećaj kad krv ima veću tendenciju zgrušavanja.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>NA Mt.Everestu 615 tona smeća</p>
<p>PEKING</p>
<p> – Kineski dobrovoljci prikupili su na Mt. Everestu 10 tona smeća. Ekipa od 33 osobe provela je na Himalaji 10 dana. Operacija čišćenja pokrenuta je jer će uoči Olimpijskih igara u Pekingu 2008. olimpijski plamen biti zapaljen upravo na 8848 metara visokom Everestu. Ekspedicije su tamo dosad ostavile 615 tona smeća.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Antun Maračić dobitnik »Račića«</p>
<p>Antun Maračić zauzima poziciju »spectatora« koji se, poput Barthesa, zanima za fotografiju osjećajem. Njegove metode rada su viđenje i osjećanje, jer pretpostavljaju prijelaz na višu razinu – zapažanja, gledanja i mišljenja</p>
<p>Antun Maračić duže od četiri godine snima otok Lokrum. Za to vrijeme pratio je mijene jednoga prostora i izveo jedinstvenu umjetničku akciju za koju je, po prosudbi ocjenjivačkog suda u sastavu Mikica Maštrović (predsjednica), Sandra Križić Roban, Antonia Majača, Iva Radmila Janković i Marina Tenžera, ovjenčan Vjesnikovom likovnom nagradom »Josip Račić« za 2004. godinu. </p>
<p>Snimati otok znači gotovo camusovski suočiti osobnu samoću sa samoćom otoka. Iako postupak sam po sebi nije nov (ni za Maračića ni za niz drugih umjetnika), on je jedinstven po dužini trajanja. Na stotinama snimaka u središtu kadra uvijek je isti prizor, koji na jednakoj udaljenosti funkcionira kao žarište pogleda (punctum). Fotograf nikada ne mijenja kut gledanja, kadar je određen poklapanjem središta, tražila sa sredinom motiva, kako ističe Evelina Turković u predgovoru foto-monografije »Lokrum«, i u njega je ušlo onoliko okolnog prostora koliko to dopuštaju granice širokokutnog objektiva.</p>
<p> Autor zauzima poziciju »spectatora« koji se, poput Barthesa, zanima za fotografiju osjećajem. Njegove metode rada su viđenje i osjećanje, jer pretpostavljaju prijelaz na višu razinu – zapažanja, gledanja i mišljenja. </p>
<p>Gotovo se čini kao da je u Maračićevu uredu u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik trajno postavljena kamera koja bilo kakvo očitije fotografsko oblikovanje, odnosno moguće intervencije i konstruiranja pogleda svodi na najmanju moguću mjeru. Možda bismo mogli pretpostaviti da je takvim postupkom sva pozornost usmjerena samo na otok, no tada bi ostao zanemaren sam proces gledanja, radost zbog očekivanog pogleda na prizor.</p>
<p>Maračićeva intervencija događa se tek na drugom stupnju – u trenutku prezentacije, no i tada on ponavlja jednostavan postupak nizanja popraćen kratkim bilješkama (boje, svjetlo, atmosfera, datum). Ti podatci potiču istodobno razmatranje pojmova ovdje i sada (postavljanjem niza izabranih snimaka u izložbeni, odnosno tiskani kontekst) sa stvarnim trajanjem promatranja i snimanja, koji se nužno ne poklapaju.</p>
<p> Vremenski se slijedovi zgušnjavaju i razrjeđuju (Evelina Turković zapaža kako se radi o usporavanju i ubrzavanju stvarnog vremena), njihov ritam je slučajan kao što je slučajan i ritam pogleda i odabira dnevnih specifičnosti motiva.</p>
<p>Uz svaku fotografiju Maračić je ponešto zabilježio: »utorak 13. 11. 2001. – more uzburkano, sve sivo osim svijetle rupe iznad otoka s krpicom plavog u oljuštenom nekom trećem sloju ispod oblaka«, »14. 01. 2002 – meko plavo more, fina diferencijacija otoka, sivo i crno, ružičasto lijevo iza otoka«, »12. 04. 2003. sve u mirnom sivilu, nejasna crta horizonta«, »11. 02. 2004. umirujuće bezizražajno sivo, kiša«.</p>
<p>Otok kao središte zbivanja ujedno je pratitelj života snimatelja. Pomoću njega on svoje biće izlaže usporenu tijeku vremena, mijenja se uz njega, živi uz oblake i vjetar koji ga oplahuju. Neutralni pejzaži postaju »najosobniji dnevnik vlastita postojanja«, najprije autorov, a potom i svakoga drugoga koji se odluči na »savršeno bezrazložan« proces gledanja-sebe-gledanja. [K. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Umjetnici avanturisti 21. stoljeća</p>
<p>Ove se godine predstavlja čak 70 zemalja sa svojim nacionalnim koncepcijama. Prvi put u povijesti Biennala središnje izložbe osmislile su dvije kustosice, Rosa Martinez i Maria de Corral</p>
<p>Glasovita međunarodna smotra suvremene umjetnosti</p>
<p> – Biennale u Veneciji, 51. po redu, službeno se otvara 10. lipnja, a za publiku će biti otvoren dva dana kasnije, 12. lipnja. Prvi put u 110 godina dugoj povijesti Biennala umjetnička koncepcija smotre povjerena je dvjema španjolskim nezavisnim kustosicama, Rosi Martinez i Mariji de Corral.</p>
<p>One su zamislile dvije zasebne, no dopunjavajuće izložbe, koje će predstaviti pluralizam umjetničkih ideja, tehnika i medija suvremene umjetnosti. Tako će izložba naslovljena »Iskustvo umjetnosti« (»The experience of art«), koju je koncipirala Maria de Corral u Talijanskome paviljonu u Giardinima (Giardini della Biennale), predstaviti 42 svjetski priznata odnosno obećavajuća umjetnika s djelima posebno zamišljenima za Biennale. Radovi će predstaviti trendove u razvoju suvremene umjetnosti od 70-ih godina na ovamo, s posebnim naglaskom na eksperimentalnu prirodu djela suvremene umjetnosti. Kako je zabilježila de Corral, riječ je o radovima koji tematiziraju intenzitet umjetničkoga iskustva s ciljem ponovnog otkrivanja »umjetničkoga osjećaja«.</p>
<p>Rosa Martinez zamislila je izložbu »Uvijek malo dalje« (»Always a Little Further«) u izlagačkim prostorima Arsenala (Arsenale di Venezia), a koja će predstaviti radove 49 umjetnika ujedinjenih u istraživanju fenomena suvremenosti kroz medij videa, skulpture i instalacija.</p>
<p> Naslov projekta Rose Martinez nadahnut je likom Corta Maltesea, mornara i avanturista, koji je stvorio kultni pisac i crtač stripova, Venecijanac Hugo Pratt.</p>
<p>Corto Maltese u ovome kontekstu utjelovljuje mit o romantičnome putniku i istraživaču – uvijek nezavisnom, uvijek spremnim za prihvaćanje rizika, koji je uvijek prelazio sve vrste granica kako bi pronašao vlastiti put.</p>
<p>»Nadahnuće izmišljenim likom bio je način dokazivanja kako je umjetnost i dalje utemeljena na mašti odnosno fikciji. Mašta nam pomaže u boljem shvaćanju stvarnosti. Danas živimo u istodobnim stanjima drame i paradoksa. I dalje vjerujemo u razum, prosvijećenost i utopiju, iako smo postali njihovi najžešći kritičari.</p>
<p> Strast i melankolija, povjerenje i očaj, zadovoljstvo i krivnja ujedinjene su kroz umjetnost kako bi stvorili kritički pristup suvremenomu društvu. Posjet izložbi u Arsenalu zamišljam kao fragmentarno i uzbudljivo putovanje koje će otkriti svijetla i tamna mjesta grčevitog vremena u kojemu živimo«, zabilježila je Martinez. Na venecijanskome Biennalu tradicionalno će se predstaviti i nacionalni paviljoni, no ovoga puta prijavljen je rekordan broj nacionalnih koncepcija – čak njih sedamdeset! Trideset zemalja predstavit će svoje umjetnike unutar Giardina, dok će četrdeset zemalja predstaviti svoje umjetničke koncepcije unutar same Venecije pretvorivši tako grad u jedan veliki izložbeni prostor.</p>
<p> Iako su kritike o komercijalnoj prirodi Biennala sve glasnije, sve je više zemalja zainteresirano za prikazivanje umjetnosti upravo na toj smotri. Tako će se prvi put na Biennalu predstaviti umjetnici iz Afganistana, Albanije, Maroka, Bjelorusije, Kazahstana, Kirgistana i Uzbekistana.</p>
<p> Uz predstavljanje nacionalnih paviljona i dvije zasebne izložbe, Biennale će obilovati dodatnim priredbama, predavanjima, performansima i okruglim stolovima.</p>
<p> Dodjela nagrada žirija Biennala očekuje se 10. lipnja. No već je objavljena informacija da je »Zlatnog lava« za životno djelo dobila američka umjetnica Barbara Kruger, a imena dobitnika »Zlatnog lava« za najbolju nacionalnu prezentaciju, najboljega mladog umjetnika (do 30 godina) te najboljeg umjetnika koji sudjeluje u međunarodnoj prezentaciji bit će objavljena 10. lipnja. </p>
<p>Hrvatski umjetnici na Biennalu</p>
<p>Imenovanje Slavena Tolja, dubrovačkoga konceptualnog umjetnika srednjega naraštaja, za povjerenika ovogodišnjeg venecijanskoga Biennala izazvalo je zbunjenost, a i odobravanje hrvatske umjetničke scene. No, čuđenje je uslijedilo nakon što je Tolj priopćio javnosti izbor umjetnika za venecijansku Mostru. Znalci suvremene umjetnosti uglavnom su upoznati s opusom Gorana Trbuljaka, prostornim instalacijama Tome Savića Gecana ili video radovima Alena Floričića, no Pasko Burđelez, mladi dubrovački konceptualac, splitski konceptualni umjetnik starijeg naraštaja Zlatan Dumanić i Boris Šincek, mladi osječki performer, nepoznati su široj javnosti.</p>
<p>Toljev izbor, vođen umjetničkom, a ne kustoskom logikom, moguće je obrazložiti jednim od kultnih radova Gorana Trbuljaka iz 1973. predstavljenim u zagrebačkome Muzeju suvremene umjetnosti. Rad se sastojao od fotografije ulaznih vrata Muzeja i teksta: »Činjenica da je nekom dana mogućnost da napravi izložbu važnija je od onoga što će na toj izložbi biti pokazano.«</p>
<p> Otprilike tako stvari stoje i s Toljevim izborom. Činjenica da je odabrao tri nepoznata umjetnika, dva umjetnička eksperimentatora i Trbuljaka koji je već odavno trebao izlagati na Biennalu, prisilivši pri tom domaće kustose i kritičare da dignu pogled dalje od poznate zagrebačke scene, vjerojatno je važnija od djela što će ih spomenuti umjetnici predstaviti na Biennalu. Izložba hrvatskih umjetnika otvara se u Muzeju Fortuny u subotu. </p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Svjetski skup stručnjaka za kulturu</p>
<p>Druga svjetska konferencija mreže Culturelink pod nazivom "Dinamika komuniciranja: Novi putovi i novi akteri" održat će se od četvrtka do nedjelje u Muzeju Mimara u Zagrebu. Za sudjelovanje na skupu prijavilo se dvjestotinjak sudionika sa svih kontinenata, iz Azije, Latinske Amerike, Kanade, Afrike, Australije i Europe, pa će tako Zagreb biti domaćin izuzetnog svjetskog skupa stručnjaka za kulturu. </p>
<p>U Zagreb dolaze najpoznatija imena iz područja kulturnih politika, kulturne raznolikosti, novih informacijskih tehnologija, kao na primjer: Cees Hamelink i Joost Smiers iz Nizozemske, Tom O'Regan iz Australije, Colin Mercer i Jennifer Williams iz Velike Britanije, Jean-Pierre Saez i Bernard Faivre d'Arcier iz Francuske, Aggrey Brown s Jamajke, Keyan Tomaselli iz Južne Afrike i Felipe Mendoza de Leon s Filipina. Od domaćih imena na konferenciji, između ostalih, sudjeluju Vjeran Katunarić, Dubravko Škiljan i Žarko Paić. </p>
<p>Druga svjetska konferencija mreže Culturelink posvećena je dinamici komuniciranja u svijetu, koja se stalno mijenja pod utjecajem novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. S obzirom na brze promjene koje obilježavaju komuniciranje, rasprava će se voditi o novim načinima, sredstvima i akterima u komuniciranju, te o ulozi mreža u stvaranju i promicanju interkulturnog dijaloga. </p>
<p>Jelena Mandić-Mušćet</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>U narodnom duhu</p>
<p>Posebno su zanimljive bile tri skladbe Igora Kuljerića s motivima sa Silbe </p>
<p>Izborom djela velikih majstora nadahnutih narodnom glazbom u utorak je u Muzeju Mimari u Zagrebu završena sezona Zbora HRT-a »Sfumato« – Duhovni zvuci, boje i oblici. Program »Na način narodne pjesme« pripremio je i dirigirao maestro Igor Kuljerić, šef dirigent Zbora HRT-a. Okosnica programa bio je izbor iz opsežnog opusa Njemačkih narodnih pjesama Johannesa Brahmsa s 14 svjetovnih a cappella pjesama. Izvedena je i kraća sličica iz života mađarskog sela »Villa« za ženski zbor Zoltana Kodályja i Pet slovačkih pjesama za muški zbor Béle Bartóka. Posebno su zanimljive bile tri skladbe Igora Kuljerića snažnoga izraza, kojim je autor inspirativne narodne motive pretočio ne samo u zborni, nego i u instrumentalni slog. Narodni ples s otoka Silbe Kuljerić je tako »presadio« u moderni zvuk glasovira pod naslovom »Na način Silbenskog tanca«, u odličnoj interpretaciji pijanistice Zrinke Ivančić. Zvuci Silbe nazirali su se i u osebujnom i tehnički vrlo zahtjevnom triju »In the Garden of the Clown« u virtuoznoj izvedbi vrsnih glazbenika – flautistice Renate Penezić, tubista Krunoslava Babića i pijanistice Andreje Feitl. </p>
<p>Apartne zvuke flaute i tube Kuljerić je efektno iskoristio i za tonsko slikanje »Triju rumunjskih pjesama« za mješoviti zbor. Tu su ponovno došli do izražaja flautistica Renata Penezić i tubist Krunoslav Babić te izvrsni vokalni solisti zvonkih glasova Amela Priganica, sopran, Martina Matić Borse, alt, Đuro Mikašek, tenor, i Miroslav Živković, bariton. Bio je to lijep i skladan koncert kojim je Zbor HRT-a pod znalačkim ravnanjem maestra Igora Kuljerića na najljepši način zaokružio proteklu sezonu.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Barbara Kruger dobitnica »Zlatnoga lava« </p>
<p>Gesla poput »Tvoje tijelo je bojno polje« ili »Kupujem, dakle postojim« u kombinaciji s najčešće crno-bijelim fotografijama proslavili su američku umjetnicu Barbaru Kruger (rođenu 1945. u Newarku). U svojim tekstualno-fotografskim djelima Kruger je tematizirala nasilje, zlouporabu moći, potrošačko društvo ili nepovlaštenost manjina kakvi se očituju kroz masovne medije. Postala je svjetski poznata postavljajući svoje monumentalne radove na javna mjesta, zidove, velike oglašivačke prostore, knjige pa čak i na torbe za kupnju stvorivši tako novi koncept aktivizma u suvremenoj umjetnosti. Stoga ne začuđuje odluka žirija 51. venecijanskog biennala da joj dodijeli »Zlatnog lava« za životno djelo. Njeno najnovija instalacija bez naslova bit će predstavljena u sklopu koncepcije Marie de Corral »Iskustvo umjetnosti«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Bavarci žele Hrvatsku i Brazil na otvaranju </p>
<p>Za točno godinu dana Brazil će utakmicom u Münchenu otvoriti Svjetsko prvenstvo </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Za točno godinu dana svjetski će prvak Brazil utakmicom u Münchenu otvoriti Svjetsko nogometno prvenstvo u Njemačkoj. Zanimljivo je da Edmund Stoiber, predsjednik bavarske vlade, koji je uzgred podržao ulazak Hrvatske u EU, ne bi imao ništa protiv da suparnik Brazilu na svečanom otvorenju bude nitko drugi nego - Hrvatska! </p>
<p>Predsjednik najveće i najrazvijenije od 16 njemačkih pokrajina ponudio je i dodatnu mogućnost. Dakako, ako se Hrvatska plasira na SP, u što uopće ne sumnja, a ždrijeb je odvede nekome drugome, a ne Brazilu, kojeg, pak, hrvatski izbornik Zlatko Kranjčar, zanesen velikom pobjedom protiv Bugarske, priželjkuje u finalu spomenute priredbe, a ne u tako ranoj fazi: </p>
<p>»Tradicionalne su i dugogodišnje prijateljske veze Bavaraca i Hrvata. Stoga će Baravska Hrvatskoj, bude li skupina u kojoj će igrati Hrvatska gravitirala u Bavarskoj, biti dobar domaćin.« </p>
<p>Tim se riječima ovećem probranom skupu u Smaragdnoj dvorani zagrebačkog hotela The Regent Esplanade obratio premijer Stoiber prigodom prezentacije Slobodne države Bavarske kao gospodarske i nogometne lokacije. Pokazao je tim primjerom kako se radi posao, odnosno kako se jednim udarcem hvataju dvije muhe, te da u ime probitka svoje domovine čovjeku ništa nije teško ni ispod časti. Pa ni izaći na pozornicu i natjecati se s Lotharom Matthäusom i Davorom Šukerom u gađanju zida s dvjema rupama nogometnom loptom. Najprecizniji je bio Matthäus, a zanimljivo, hrvatski premijer Ivo Sanader, koji nije mogao odbiti poziv domaćina i također se popeo na pozornicu, bio je precizniji od svog partnera Davora Šukera, prvog strijelca SP-a u Francuskoj 1998. godine. </p>
<p>Bavarski je premijer, iskoristivši službeni posjet Hrvatskoj i svom prijatelju premijeru Sanaderu, učinio ono što je smatrao svojom obavezom u predvečerje najvažnijega društveno-sportskog događaja iduće godine. Okupio je, zajedno s Jürgenom Staksom, njemačkim veleposlanikom, u Hrvatskoj za tu prigodu svu veleposlaničko-gospodarstvenu kremu glavnoga grada. </p>
<p>Uz pomoć nogometnih manekena Matthäusa i Šukera nastojalo se prikazati Njemačku, odnosno Bavarsku, kao zemlje oduševljene nogometom, a ponajprije svojim slavnim Bayernom. Sve se to zajedno, uz imponirajuću gospodarsku snagu, može smatrati sasvim dovoljno da se unaprijed kaže kako je jedino odredište koja se iduće godine ne smije zaobići Bavarska te da su Hrvati u njoj više nego dobrodošli, a posebno Kranjčarovi izabranici, kojima su Bavarci zaželjeli sreću u preostala četiri kvalifikacijska dvoboja. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Krpan blizu povratka u Hajduk </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Petar Krpan, brzonogi napadač iz Osijeka, blizu je povratka u Hajduk. Pretprošle je sezone bio jedan od ponajboljih hajdukovaca i njegov je učinak bio opipljiv u osvajanju naslova hrvatskog prvaka. Prošlu je sezonu proveo u portugalskoj Leiri, a sada je slobodan igrač bez odštete. Na sastanku Hajdukovih čelnika Grgića, Štimca i Fiorentinija s trenerom Ćirom Blaževićem u Zagrebu odlučeno je da se učini sve kako bi Krpan ponovno zaigrao u bijelom dresu. Kontaktiran je odmah Krpanov zastupnik Dino Pokrovac, a trener Blažević odgovorio je na upit o Krpanovu dolasku u klub: </p>
<p>»Sasvim je izvjestan Krpanov povratak. Poznato je da obožavam brze napadače, on je ono što nam treba.« </p>
<p>Međutim, Krpan ima i jaku ponudu Rijeke, koja je iznimno aktivna u ovoj pauzi i želi dovesti Rendulića i Zekića. </p>
<p>»Rijeka je dosad bila puno konkretnija i pokazala više zanimanja, ali bih se volio vratiti u Hajduk. Odlučit ću u idućih nekoliko dana. Moram razgovarati i sa svojim zastupnikom Pokrovcem«, rekao je Krpan. </p>
<p>Hajduku je pak preskup Slovak Petar Lerant. Traži dvostruko više nego što je zarađivao u Rijeci, što je oko sto tisuća eura. Stoga je izvjesnije da će se obrana pojačati s još jednim bivšim hajdukovcem Igorom Đuzelovim, koji je na privremenom radu u Ukrajini. U kombinaciji je i varteksovac Goran Granić, a čini se da je Varteksov odštetni zahtjev za mlade reprezentativce Vukmana i Mujanovića previsok. </p>
<p>Još su dva imena u opticaju - Ricardo iz Zrinskoga i Dunković iz Rijeke. Neizvjestan je ostanak Almira Turkovića, koji će tužiti Hajduk Arbitražnoj komisiji HNS-a za oko milijun kuna, no zaboravio je da nije putovao zrakoplovom pa se može iznenaditi kad spozna da dug nije onolik koliko on računa(!?). Kazne bi lako mogle pojesti zaradu. Hajduk želi zadržati mladog napadača Tomislava Bušića, želja mu je da mu kroz iduću sezonu još poraste cijena pa da se u ljeto iduće godine dobro napuni blagajna splitskoga kluba. Poznato je da je münchenski Bayern pratio Bušića tijekom ovog proljeća, a iznos transfera bio je oko milijun eura. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Veliki povratak Mamićevih </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U četvrtak bi i službeno trebao biti zatvoren »strujni krug« koji je posljednja dva, tri mjeseca drmao našu nogometnu javnost. Dinamovi će »trudbenici« toga dana, zasjedanjem novoformiranog Izvršnog odbora, i službeno zgotoviti proces strukturiranja nove, ili preciznije - reaktiviranja stare klupske vlade započet na nedavnoj izbornoj Skupštini. Očekivani »dani velikih valova«, kakvima su se mnogi nadali uoči Skupštine, na kraju su se pretvorili u bonacu. Štoviše, četvrtak bismo mogli nasloviti i kao »veliki dan Mamićevih«. </p>
<p> Toga će dana braća Mamić i formalno postati kičmom maksimirskoga kluba. Oko Zdravka će se osoviti upravljačka, a oko Zorana igračka struktura. Novi će Izvršni odbor, na svom inauguralnom zasjedanju u četvrtak poslijepodne, vratiti Zdravka Mamića u ulogu klupskog dopredsjednika, čime će on i službeno postati ono što u praksi zapravo nije niti prestao biti - prvi operativac kluba. IO će ujedno amenovati Josipa Kužea glavnim trenerom, a Zvjezdana Cvetkovića sportskim direktorom. </p>
<p> S druge strane, bivši će hrvatski reprezentativac i donedavni nogometaš Eintrachta iz Triera, Zoran Mamić, prijepodne potpisati ugovor s Dinamom, čime će postati prvo maksimirsko pojačanje za novu sezonu. Njegov će povratak, međutim, neki zasigurno popratiti s podsmijehom i promatrati ga isključivo kroz prizmu nepotizma, iako je takav pristup zapravo iznimno nekorektan. Mlađi je Mamić dokazano kvalitetan nogometaš, s desetljetnim iskustvom u prvoj i drugoj Bundesligi i svojim bi dolaskom uvelike mogao osnažiti teturavu maksimirsku obranu i pomoći u razvoju mladih Dinamovih braniča. No, sada će se, po svemu sudeći, posve nedužan naći na vjetrometini kritika dijela javnosti gnjevnog na lik i djelo njegova starijeg brata. Naposljetku, za razliku od brata, Zoran Mamić najviše grmi - na terenu. Izvan travnjaka je, pak, svojevrsni Zdravkov antipod - miran, povučen, daleko od verbalnih frontova...</p>
<p> Istina je tek da se, s obzirom na svoje 33 godine, baš i ne uklapa u najavljenu trenerovu viziju pomlađivanja momčadi. Naposljetku, novi je glavni trener Josip Kuže nedavno, na upit namjerava li zadržati Edina Mujčina još ovu sezonu, kratko uzvratio: </p>
<p>»Stvaramo perspektivnu momčad.« </p>
<p> Neki će, dakle, Mamićev dolazak protumačiti Kužeovim vlastitim proturječjem i lutanjem, neki drugi će pak smatrati da ovim potezom klupski vrh ignorira trenerov stav, dok će neki ipak primijetiti da dolazak iskusnoga braniča ne mora nužno značiti snažan »kroše« procesu stvaranja mlade momčadi. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Brazilska samba protiv njemačke upornosti </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon Country kvota i kvalifikacija, turnir odbojke na pijesku Swatch FIVB World Tour 2005 VIP-Open došao je do glavnog dijela. U glavnom će dijelu 200.000 američkih dolara vrijednog turnira nastupiti 32 para, a hrvatska će odbojka biti zastupljena s tri kombinacije. To su Toni Ivković i Pero Križanović, Krešimir Perić i Željko Nojić te Berislav Bobuš i Tomislav Steinocher. Uz aktualne olimpijske i svjetske prvake Brazilce Ricarda i Emanuela, svakako najzanimljiviji par turnira su Nijemci Cristoph Dieckmann i Andreas Scheuerpflug, osvajači prvog turnira Svjetske serije odigranog u Šangaju. </p>
<p>Tridesetsedmogodišnji Scheuerpflug igra svoju posljednju sezonu i nakon sjajnog starta u nju očekuje isti takav nastavak. </p>
<p>»Bio sam u Zagrebu davno, još prije rata. Sviđa mi se putovati i upoznavati druge zemlje. Što se ovog turnira tiče, polufinale bi bilo sjajno, no niti u Šangaju nismo očekivali naslov, pa smo došli do njega.« </p>
<p>Njegov partner, inače četiri minute mlađi brat blizanac Markus (igra u paru s Jonasom Reckermannom) »drži leđa« iskusnijem partneru već tri godine. Od 1995 do 2000. godine igrao je u paru s bratom, na međunarodnoj sceni igrali zajedno su od 1997. do 2000., no, kako je rekao Cristoph, teško je ostati u dobrim odnosima i nakon poraza. </p>
<p>»Ricardo i Emanuel uvijek su glavni favoriti. Oni su svijet za sebe. Osim njih će na ovom turniru biti 10 podjednako jakih parova, a među njima smo i mi. Inače, kada igram protiv brata roditelji su nepristrani«, našalio se Cristoph. </p>
<p>Organizatori očekuju da će turnir posjetiti oko 50.000 ljudi. Dolazak na tribine s 3000 sjedaćih mjesta slobodan je sve do polufinalnih mečeva (subota 16.30 i 17.30 sati), kad će se dolazak na turnir »plaćati« SMS porukom na broj 091/700-1090. Pošiljatelje poruka očekuje papirnata ulaznica uz koju će moći doći do terena. Finalna je utakmica na rasporedu u nedjelju u 16.45 sati, a dvoboj za treće mjesto istog dana točno u podne...</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Servis nije moje najjače oružje</p>
<p>Nakon što je osvojio juniorski Roland Garros, za tenisača Marina Čilića više ništa neće biti isto </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zadivljujuće hladnokrvan i smiren za svoje godine, Marin Čilić sa 16 je godina krenuo prema zvijezdama. Sigurno da nakon naslova pobjednika juniorskog Roland Garrosa više ništa neće biti isto. Možda su molitve njegovih sugrađana iz Međugorja pomogle, no najveći je dio posla napravio Čilić na terenu. A tamo je bio nedodirljiv, neprestano manifestirajući odlike pobjednika. Unutarnji mir i stabilnost razlikuje ga od ostatka konkurencije, koju, osim pritiska, pritišće i pubertet. Kako je turnir odmicao, Čilić je bio sve bolji. A kad su stigli presudni poeni, uvijek je imao zadnju riječ... </p>
<p>• Kako je sve počelo? </p>
<p>»Rođakinja, dvije godine starija od mene, u Njemačkoj je trenirala tenis. Svako je ljeto dolazila u Međugorje, pa je i mene zarazila. Kasnije je moj otac napravio teniski teren iza kuće, pa sam još više trenirao. Tada sam imao sedam godina. Nakon prvih teniskih koraka, krenuo sam na usavršavanje u Mostar, što je bilo naporno, otac me svaki dan vozio na trening i s njega. Iz Mostara sam preselio u Zagreb, gdje danas treniram s Andrejom Tonejcom.« </p>
<p>• Kakav je osjećaj biti prvi Hrvat s juniorskim Grand Slam naslovom?</p>
<p>»Veliki je publicitet oko mene, malo se teže snalazim u svemu tome, još se privikavam. Nakon finala mnogo se novinara skupilo na konferenciji, pitanja su stizala sa svih strana na svim jezicima. Dan kasnije stigao sam u Zagreb i još uvijek na svakom koraku primam čestitke. Ustvari, nisam još stigao ni prevrtjeti film u miru i vidjeti što sam napravio.« </p>
<p>• Sigurno je postojala određena doza treme. Kako ste se nosili s time? </p>
<p>»Trema nije bila velika, više pozitivna. Uspio sam to svladati, dobro sam otvorio meč. Čini mi se da je protivnik bio nervozniji. Rezultat je, zapravo, pomogao da zaboravim na tremu.« </p>
<p>• Teniski stručnjaci očarani su vašim servisom, kojeg su okarakterizirali nesvakidašnje brzim za vaše godine. Smatrate li to ili nešto drugo svojim najjačim oružjem? </p>
<p>»Ne bih rekao da je servis moje najjače oružje, već velika prednost zbog moje visine. Ima još prostora za usavršavanje servisa.« </p>
<p>• Sada će svi od vas nešto očekivati. Podrazumijeva li to i dodatni pritisak na budućim turnirima, od kojih je prvi Wimbledon?</p>
<p>»Probat ću uopće ne misliti na to. Nastup u Wimbledonu bit će prvi u mojoj karijeri i teško je predvidjeti kako ću se ponašati na londonskoj travi. Bio bih zadovoljan polufinalom.« </p>
<p>• Koliko vam je na putu do naslova pomoglo iskustvo igranja parova s Goranom Ivaniševićem prije godinu dana na Zagreb Openu? </p>
<p>»Puno. Veliki je rezultat u mojoj karijeri samo što sam igrao s njime. Osim toga, tamo sam prvi put igrao pred mnogo više publike, što mi je pomoglo u Parizu da se brže priviknem. Goran je čestitao kad sam osvojio, u dobrim smo odnosima. Čak je imao neke ponude za mene, no nismo se uspjeli ništa konkretno dogovoriti.« </p>
<p>• Dok ste igrali u Parizu, ovdje su vam neki zlobnici počeli predbacivati kako ste iz Međugorja, a igrate za Hrvatsku... </p>
<p>»Rođen sam kao Hrvat, kao i većina ljudi u Međugorju. Istina, nisam još punoljetan, ali sam se opredijelio za Hrvatsku i uvijek ću igrati za Hrvatsku.« </p>
<p>• Hoće li ovaj naslov pomaknuti vaš datum prelaska iz juniorske u seniorsku konkurenciju? </p>
<p>»Sigurno ću još sljedeće godine igrati Grand Slam turnire kao junior. Takvi su turniri veliko iskustvo i najbolje privikavanje za seniorske turnire. « </p>
<p>• Kakav je osjećaj igrati u društvu koje je godinu ili dvije starije? </p>
<p>» Većina ih ima definiranu fizičku masu. No, prije godinu, dvije bilo je još teže, jer je veća razlika između 15-godišnjaka i 16-godišnjaka, nego između 17-godišnjaka i 18-godišnjaka.« </p>
<p>Finale je bio najlakši </p>
<p>• Možete li izdvojiti najteži i najlakši meč na putu do naslova u Roland Garrosu? </p>
<p>»Najlakše mi je bilo u trećem kolu protiv Korejca Kima, nisam se uopće umorio. Rezultatski je finale još bio i lakši, no finale je uvijek finale. Dečko je sigurno dobar čim je došao ovako daleko. Najvažnije je bilo ne opuštati se, jer ako krene loše, daješ priliku suparniku da te iznenadi. Otvaranje je bilo ključno, o tome sam razgovarao s trenerom i složili smo se da je početak bitan. Nisam želio ovo propustiti kad sam stigao pred vrata raja. Na početku turnira cilj mi je bio polufinale, ali su ambicije rasle kako sam prolazio dalje. Bilo je i nervoze, i teških mečeva, različitih suparnika. Znao sam ako odigram najbolje što mogu da sam blizu pobjede. Najteže je, pak, bilo u polufinalu protiv prvog nositelja Murraya, kad je puhao vjetar, što mi je otežavalo igru. Ipak, uspio sam se izvući, iako je on vodio sa 5-3 u prvom setu.« </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Preostala jedino Vrljić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Program trećeg dana Zagreb Ladies Opena bio je i više nego bogat. Kako je kiša u ponedjeljak i utorak prilično poremetila program, tenisačice su u srijedu dva puta izlazile na teren, kako bi odigrala dvoboje prvog i drugog kola. U takvom ritmu od hrvatskih predstavnica najbolje se snašla Ana Vrljić, koja je jedina izborila četvrtfinale.</p>
<p>Nakon što je glavni turnir izborila kao »lucky looser« Vrljić je u prvom kolu slavila protiv Čehinje Hrdinove. A u nastavku je igrala također protiv sretne gubitnice Poljakinje Kosinske, koju je slomila nakon tri seta. Za polufinale Vrljić igra protiv Mađarke Nagyove.</p>
<p>Sanja Ančić je u jutarnjim satima opravdala pozivnicu organizatora pobjedom protiv Čehinje Czink, dok je popodne od 16-godišnje Ančić bolja bila bugarska kvalifikantica Pironkova. Nika Ožegović je u prvom kolu iznenadila Silviju Talaju, no u drugom kolu je slavila Slovakinja Nagyova. Ivana Lisjak i Matea Mezak su još u ponedjeljak osigurale drugo kolu, u kojem su ih nadigrale Ruskinja Bičkova, odnosno Njemica Klaschka.</p>
<p>• Rezultati, 1. kolo: ANČIĆ – Czink (7) 6-2, 6-3, VRLJIĆ – Hrdinova 7-5, 6-2, OŽEGOVIĆ – TALAJA (4) 6-1, 2-6, 6-3; 2. kolo: Kleinova (6) – Jovanović 6-1, 3-6, 7-6, Bičkova (3) – MEZAK 6-3, 6-2, Klaschka – LISJAK 7-6, 6-3, Ondraškova (1) – Fernandez 7-6, 6-1, Schruff (2) – Vaskova 5-7, 6-3, 6-1, Pironkova – ANČIĆ 6-2, 6-3, VRLJIĆ – Kosinska 6-3, 3-6, 6-2, Nagyova – OŽEGOVIĆ 6-2, 6-1. [I.Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Cibona i Zadar zamijenili uloge</p>
<p>Cibona pobjedom 88-60 izjednačila protiv Zadra na 1-1 u finalu PH</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U drugoj finalnoj utakmici košarkaši Cibone i Zadra u potpunosti su zamijenili uloge, ne samo kao gost i domaćin, već po načinu igre i kretanju rezultata. Jednakom uvjerljivošću kojom je Zadar pobijedio u prvoj utakmici, Cibona je svladala momčad iz Jazina sa 88-60 i izjednačila na 1-1 u finalu doigravanja. </p>
<p>Kao da smo u Draženovom domu gledali negativ prvog dvoboja, ono što je u Jazinama bilo loše (cibosi) postalo je dobro, ono što je bilo odlično prvoj utakmici (Zadar) pokvarilo se u Zagrebu. Štimac i Krstić odveli su Cibonu do prvog većeg vodstva, u 11. minuti bilo je 29-14 za domaćina. Zadar se vratio koševima Banića koji je, zahvaljujući »jordanovskom« statusu kod sudaca, prvo poluvrijeme proveo na crti slobodnih bacanja.</p>
<p>Zadrani su, unatoč jednoj pogođenoj trici iz 14 (!) pokušaja (ukupno (3-26) na odmor otišli s zaostatkom od pet poena (35-40), Barać i Dijan produljili su nadu gostiju da bi do meč lopte mogli doći već u Zagrebu. Ipak, loš šut Zadra »dominirao« je utakmicom, gosti su uzvratili ljubaznost Ciboni koja je u Jazinama šutirala trice 2-20.</p>
<p>Obje finalne utakmice riješene su nakon 25 minuta. Zadar je u Jazinama tada imao +25, Cibona je u serijom 17-2 stigla do prednosti 57-37 u 26. minuti. Poeni gostiju kretali su se gotovo paralelno s minutama, Cibona je najveće vodstvo imala u 36. minuti 78-45, a oba trenera u posljednjoj su četvrtini odmarala glavne igrače.</p>
<p>• CIBONA – ZADAR 88-60</p>
<p>(27-14, 40-35, 69-44)</p>
<p>KC »Dražen Petrović«</p>
<p>CIBONA: KRSTIĆ 13 (1-2), LONGIN 15 (4-4), VRANKOVIĆ 11 (2-2), ŠTIMAC 14 (0-1), ŽUŽA 8 (4-5), Bader 10 (4-4), Smith 5, Morović 5, Poljak, Markota 5, Rozić 2</p>
<p>ZADAR: VLADOVIĆ 5 (3-4), JOHNSON 5 (3-4), TVRDIĆ 8 8 (2-3), BANIĆ 14 (8-9), GEČEVSKI 7 (3-4), Štemberger 3, Barać 4, Dijan 4 (0-1), Lalić 6 (2-4), Čiklić 4 (2-2), Naglić -, Randle -</p>
<p>ŠUT IZ IGRE: Cib. 32-53 (60%), Zad. 17-63 (27%). TRICE: Cib. 9-20 (45%), Zad. 3-26 (12%)</p>
<p>SKOKOVI: Cib. 40 (36+4), Zad. 33 (21+12)</p>
<p>SUCI: Muhvić (Karlovac), Dožai (Zagreb), Medan (Dubrovnik). GLEDATELJA: 1700</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Vladimir KRSTIĆ</p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Spriječite klimatsku katastrofu </p>
<p>Ljudska aktivnost dovela je do takve razine ugljičnog dioksida u atmosferi kakva nije zabilježena najmanje u zadnjih 420.000 godina</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Predsjednici vodećih akademija znanosti u svijetu apelirali su na vlade najrazvijenijih zemalja, da spriječe klimatsku katastrofu koja prijeti našem planetu zbog globalnog zagrijavanja. Države više ne mogu zatvarati oči pred tim problemom, smatraju akademici iz svih zemalja koje tvore klub najrazvijenijih G8. Njihovom apelu priključile su se i akademije znanosti iz Brazila, Indije i Kine.</p>
<p>Znanstvenici upozoravaju da bi povećanje temperature u svijetu moglo biti katastrofalno te da će punu cijenu platiti idući naraštaji. U svome priopćenju, oni kažu da se klima na Zemlji doista mijenja, a dokazi upućuju da to izazivaju ispušni plinovi koji stvaraju učinak staklenika. Ljudska aktivnost dovela je do takve razine ugljičnog dioksida u atmosferi kakva nije zabilježena najmanje u zadnjih 420.000 godina, ističu oni. Smatra se važnim što je zajedničko priopćenje potpisao i predsjednik Američke akademije znanosti Bruce Alberts. </p>
<p>Predsjednik Sjedinjenih Država George Bush tvrdi, inače, kako nema dovoljno znanstvenih dokaza da ispušni plinovi pridonose klimatskim promjenama. Nimalo slučajno, znanstvenici su svoj apel objavili u utorak, na dan kada su se u Washingtonu sastali George Bush i Tony Blair. </p>
<p>Američki predsjednik obećao je britanskom premijeru da će raditi na ukidanju dugova siromašnim zemljama Afrike. Borba protiv bijede jedan je od Blairovih osobnih ciljeva i jedna od glavnih tema predstojećeg summita G8, koji se početkom srpnja održava u hotelu Gleneagles u Škotskoj. No Blairu, kao ovogodišnjem domaćinu tog skupa jednako je na srcu i borba protiv klimatskih promjena. Amerika, kao najveći zagađivač na planetu nije previše spremna na suradnju. Odatle i potreba svjetskih znanstvenika da objave svoje upozorenje.</p>
<p>Kako je poznato, Amerika nije ratificirala Protokol iz Kyota čijom bi se primjenom trebala ograničiti emisije štetnih plinova. Zbog toga ju je ovih dana kritizirao i lord May od Oxforda, predsjednik Kraljevskog društva za promicanje znanosti (zapravo britanske znanstvene akademije). Naveo je da se od 1990. do 2002. godine emisija ugljičnog dioksida u Sjedinjenim Državama povećala za 13 posto. To je više od ukupnog smanjenja tih emisija koje će zajedno ostvariti sve zemlje potpisnice Kyota. »Predsjednik Bush ima priliku signalizirati u Gleneaglesu da njegova administracija neće više ignorirati znanstvene dokaze te da će poduzeti mjere za smanjenje proizvodnje ispušnih plinova«, rekao je lord May. Malo tko vjeruje, međutim, da će se to dogoditi. </p>
<p>No, čak i kad bi se emisije štetnih plinova ustalile na sadašnjoj razini, klima bi se nastavila mijenjati, jer ona polako reagira na promjenu razine ugljičnog dioksida u atmosferi. Time su klimatske promjene već postale neizbježne. Svjetski akademici upozoravaju vlade da ne mogu dalje ignorirati nešto što spada među najveće prijetnje čovječanstvu. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Bushev suradnik ublažavao izvješća o klimatskim promjenama</p>
<p>Dužnosnik Bijele kuće sustavno je naštimavao izvješća o uzročno-posljedičnoj vezi između ispušnih plinova i globalnoga zatopljavanja. Objavljeno je to minule srijede u američkome dnevniku The New York Times. Glavni načelnik Vijeća za kvalitetu okoliša pri Bijeloj kući Philip A. Cooney potpisivao je takva izmijenjena izvješća uz znanje viših dužnosnika Busheve administracije, ističe se u američkom dnevnom listu od srijede. Sam Cooney nije bio dostupan za komentar, jer, kako je to izjavila glasnogovornica Bijele kuće Michele St. Martin, on nije »ovlašten« za komunikaciju s medijima. </p>
<p>Cooney je prije zaposlenja u Bushevu kabinetu radio kao lobist za naftnu industriju. Iz toga je razdoblja poznat kao snažan borac protiv ekoloških standarda. Štoviše, poznat je otprije kao vješt manipulator sklon prilagođavanju »ekoloških izvješća« ovisno o potrebama naručitelja. Cooneyjeva standardna metoda bila je dodatno produbljivanje sumnje u rezultate istraživanja o zagađenju okoliša. Jedan od najčešćih atributa kojima se Cooney služio pri friziranju znanstvenih istraživanja za vladine potrebe jest »iznimno težak«. »Iznimno je teško biološke i ekološke poremećaje pripisati klimatskim utjecajima«, rečenica je iz izvješća koje je preuredio i potpisao u listopadu 2002. godine. Iz izvornoga znanstvenoga izvještaja tada je, primjerice, potpuno izbacio odlomak o tome da sindrom staklenima pridonosi kopnjenju glečera i poplavama. Prema njegovu sudu, takve su ocjene subjektivne, odnosno obične spekulacije koje nemaju ništa zajedničkoga s istraživačkim radom. </p>
<p>Cooneyjeva je praksa iskrivljavanja znanstvenih istraživanja potpuno u skladu s načinom rada jakih protuekoloških lobija u Washingtonu. Uz takve manipulatore, ne treba čuditi da Busheva administracija uporno odbija potpisati Protokol iz Kyota o klimatskim promjenama. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>EU bi mogla uštedjeti 30 posto energije </p>
<p>PARIZ </p>
<p> - Europa bi na dulji rok mogla uštedjeti 20 do 30 posto aktualne potrošnje električne energije, ocijenili su stručnjaci Međunarodne agencije za energetiku (IEA) u netom objavljenoj studiji pod naslovom »Saving Electricity in a Hurry«. IEA je istražila koje su prisilne mjere štednje energije više zemalja bile prinuđene primijeniti u kratkom roku nakon što su se suočile s nestašicom električne energije.</p>
<p>Mnoge od tih mjera mogle bi se koristiti i u okviru dugoročnih strategija štednje, konstatirao je autor studije Alan Meier. »Na dulji rok i uz postupnu provedbu nekih mjera, u Europi bi se moglo sustavno uštedjeti 20 do 30 posto potrošene električne energije«, ustvrdio je on. Prirodne katastrofe poput toplinskog vala u Europi i suše u Brazilu te neuspjela liberalizacija tržišta električne energije u Kaliforniji prisilile su pogođene zemlje da pokrenu mjere štednje energije, a mnoge od njih bile su vrlo uspješne. Moguće je uštedjeti do 20 posto potrošnje bez ikakva utjecaja po rast gospodarstva i kvalitetu života, tvrdi Meier. [APA/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Pregovori koji bi mogli utišati oružje</p>
<p>Upostavljene su veze s Islamskom vojskom Iraka i Vojskom mudžahedina koje predstavljaju više od 50 posto pobunjenika</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bivši irački ministar elektrifikacije Ayham al Samarie objavio je da su uspostavljeni kontakti iračke vlade i pobunjenika. Oni bi uskoro, rekao je, mogli dovesti do prvih pregovora čiji je cilj da se zaustave višemjesečni sukobi i krvavo nasilje koje ima sva obilježja tragičnog »vijetnamskog sindroma«. Al Samarie tvrdi da je osobno počeo tajne kontakte s predstavnicima snaga otpora još prije pet mjeseci.</p>
<p>Al Samarie, bivši student Tehnološkog instituta u američkoj saveznoj državi Illinois kaže da su uspostavljeni pregovarački kanali s Islamskom vojskom Iraka i Vojskom mudžahedina, dvije glavne oružane skupine koje se protive nazočnosti stranih trupa na iračkom tlu. Namjera je da se te snage koje predstavljaju više od 50 posto pobunjenika uključe u politički proces obnove Iraka. Prema američkim saznanjima, u Iraku aktivno djeluje od 12.000 do 20.000 pobunjenika.</p>
<p>Al Samarie je isključio mogućnost uspostave bilo kakvih veza s terorističkom skupinom Al Qaidom. On smatra da se snagom oružja ne može riješiti zamršena iračka politička i vojna situacija. Dodao je kako su pobunjenici dio iračke poratne zbilje pred kojom se ne mogu zatvarati oči. </p>
<p>Na taj način, Al Samarie je praktički priznao nemoć američkih i iračkih postrojbi da na mnogim nevidljivim bojišnicama stanu na kraj sve jačem i organiziranijem pobunjeničkom pokretu. On nije doveo u pitanje zahtjev pobunjenika da savezničke snage na čelu s Amerikancima napuste zemlju. Međutim, Al Samarie zahtijeva od pobunjeničkog stožera da se jasno odredi naspram iračke budućnosti. Bagdadska vlada Ibrahima al Jaafarija (šijit) o tajnim se kontaktima s pobunjenicima još nije službeno očitovala. No, vodeći irački zakonodavac Hummam Hammoudi potvrdio je da je vlada prošlog tjedna intenzivirala susrete s predstavnicima pobunjenika. Istodobno nasilje nije prekinuto. U napadima je u posljednja 24 sata oko 50 ljudi. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Burns: Novi status Kosova 2006.</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Državni podtajnik za politička pitanja u State Departmentu Nicholas Burns boravio je u četvrtak u kratkom posjetu Prištini i Beogradu, u sklopu dvodnevne balkanske turneje tijekom koje je u razgovoru sa najvišim političkim dužnosnicima, predstavio stavove SAD o pregovorima o budućem statusu Kosova i stabilnosti regije. On se susreo sa predsjednikom i premijerom Kosova Ibrahimom Rugovom i Bajramom Kosumijem te šefom UNMIK-a Sorenom Jessen-Petersenom.</p>
<p>Burns je u Prištini ponovio da je status quo neodrživ. Osim toga, državni podtajnik rekao je otprilike isto što i u svjedočenju pred Komitetom za vanjske poslove Predstavničkog doma Kongresa prije dva tjedna: da neće biti povratka na stanje prije 1999. godine i da budući status Kosova neće podrazumijevati bilo kakvu uniju sa zemljama u susjedstvu.</p>
<p>U susretu s Ibrahimom Rugovom, Burns je označio 2006. kao godinu u kojoj bi se nešto moglo promijeniti. Njegova je teza da će razgovori početi u rujnu i da se očekuje da će trajati najmanje šest mjeseci, a najviše godinu i pol. Upozorio je lidere u Prištini da se očekuje doprinos Kosova stabilnosti regije. »Status Kosova mora se mijenjati, ali i društvo mora napredovati«, rekao je Burns. On je dodao da standardi nisu nešto što se prestaje izgrađivati onoga trenutka kada Kontakt skupina verificira da su oni ispunjeni.</p>
<p>Kosovski predsjednik Rugova i premijer Kosumi zahvalili su Burnsu za ulogu koju SAD igraju u regiji, posebno u stvaranju nove budućnosti za Kosovo. Lideri u Prištini su se obvezali da će osigurati dalju izgradnju demokratskih standarda i slijediti upute međunarodne zajednice tijekom pregovora o budućem statusu Kosova.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>Od obrta do brenda</p>
<p>Splitska je modna kuća MAK primjer kako se od malenog obrta s nekoliko zaposlenika predanim radom gradi moderan dizajnerski sudio sa 60 radnika i šest prodajnih mjesta diljem Hrvatske, a uskoro će u Vlaškoj ulici u Zagrebu otvoriti i sedmo</p>
<p>Splitska modna kuća MAK jedan je od najprepoznatljivijih hrvatskih tekstilnih brendova. Od malenog obrta s nekoliko zaposlenika MAK je, zahvaljujući predanu radu vlasnice Nede Makjanić-Kunić, od 1986. do danas prerastao je u jedan od najmodernijih hrvatskih dizajnerskih studija sa 60 radnika. Danas MAK ima šest prodajnih mjesta diljem Hrvatske, a uskoro će u Vlaškoj ulici u Zagrebu otvoriti i sedmo.</p>
<p>»Umjesto da smo otvarali nove prodavaonice u svome lancu, odlučila sam se na veliko tehnološko ulaganje u svoju radionicu. Strojevi kojima raspolažemo danas MAK može konkurirati svjetskim standardima, jer smo u samom tehnološkom vrhu. U nas su krojenje i izrada modela kompjutorizirani. Možda sam i pogriješila što sam ulagala u tehnologiju, no svojim sam zaposlenicima htjela priuštiti najbolje moguće uvjete rada, jer čovjek je na prvom mjestu. Danas radnici u tekstilnoj industriji rade u vrlo lošim uvjetima koji često nisu dostojni čovjeka. Svaki sam dan sa svojim radnicima, a bez dobrog i stručnog tima ljudi u ovom poslu nema uspjeha«, kaže Neda Makjanić-Kunić. U MAK-u se posebna pozornost posvećuje kvaliteti izrade proizvoda, koji dobivaju najviše ocjene struke i potrošača. </p>
<p>»Cijenim naše tržište. Kupac nam je na prvom mjestu. Reklamacije na naše proizvode iznimno su rijetke. Uspjela sam stvoriti brend i ljudi diljem Hrvatske, od Zagreba i Splita, do Šibenika, Zadra i Dubrovnika prepoznaju našu kvalitetu. Sretna sam što sam uspjela ostvariti ono što sam htjela«, kaže splitska modna kreatorica. </p>
<p>Gotovo najveća bitka na tržištu vodi se s lošom robom sumnjivim putovima uvezenom iz Italije i Kine. Siva ekonomija tu je uzela maha. Takvi proizvodi, ističe Makjanić-Kunić često nisu uopće atestirani, tekstil je sumnjiva sastava i jeftin je zbog jeftine radne snage.</p>
<p>»Unatoč teškim vremenima i svim nedaćama s kojima se susrećemo na tržištu, naš se uporan rad ipak isplaćuje. Na svome tržištu moramo imati sve svjetske marke, posebno u trenutku kada se otvaramo Europskoj uniji i svijetu, ali sivoj ekonomiji svakako treba stati na kraj. Nama je sezona izvrsno počela. Kolekcija za proljeće i ljeto iznimno je dobro prihvaćena, a isto očekujemo i za jesensko-zimsku kolekciju. Surađujemo i sa susjednom Slovenijom«, kaže Makjanić-Kunić. </p>
<p>Posebno je ponosna što je uz modnu liniju za zaposlenu ženu, liniju cocktail modela i haljina, sportsku casual liniju te atelier liniju koja se stvara u suradnji s brojnim poznatim imenima zabavno glazbene i medijske scene u Hrvatskoj, ove godine MAK uveo i XXL liniju za žene punijeg stasa, koja je već našla svoje kupce. Modeli, materijali i boje jednaki su onima koji se proizvode u manjim brojevima jer, ističe kreatorica, i punije žene mogu biti jednako lijepe u MAK-ovim kreacijama. </p>
<p>Neda Makjanić-Kunić planira daljnji razvoj svog posla. Želi u MAK-u okupiti tim mladih modnih kreatora. No iako je Split svjetski poznato modno tržište, ne uspijeva naći suradnike. Naime, svi mladi kreatori bježe u Zagreb. </p>
<p>»Ovdje mladi kreatori teško dolaze do izražaja, i to se mora promijeniti. Moramo se potruditi da naše mlade zadržimo u Splitu i Hrvatskoj, da nam djeca ne odlaze u svijet. Savjetujem svim mladim ljudima koji žele pokrenuti svoj posao da ne pokušavaju ništa na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i ništa nauštrb kvalitete. Mušterije se mora poštovati, a razina usluge je ključ uspjeha«, poručuje Neda Makjanić-Kunić.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Anatomski jastuk sprečava hrkanje</p>
<p>Suvremeni način življenja sve više opterećuje našu kralježnicu, a najlakše i najučinkovitije joj možemo pomoći zdravim snom, za koji je važan i dobar jastuk</p>
<p>Trećinu svog života čovjek provede spavajući i upravo je to vrijeme kad se kralježnica opušta. Dugotrajno, a najčešće i nepravilno sjedenje na poslu, uzrok je sve učestalijih problema s bolovima u vratu i leđima. Ako uz to još i nepravilno spavamo, dolazimo u situaciju da liježemo umorni, a probudimo se još umorniji. Nedostatak sna kroz dulje vrijeme vodi prema bolesti. Uz ergonomske ležajeve, madrace i podnice, anatomski jastuci jedan su ključnih čimbenika zdravog sna. I u Hrvatskoj anatomski jastuci sve više postaju potreba, a ne samo luksuz.</p>
<p> Anatomski jastuci mogu umanjiti bolove u vratu, hrkanje, nesanicu, a također i mnoge druge probleme koji su povezani s neprirodnim položajem glave i vrata. Kvalitetan anatomski jastuk, osim što daje potporu vratnoj kralježnici, ne pritišće osjetljive strukture vrata, što je omogućeno zahvaljujući specifičnim materijalima od kojih je napravljen.</p>
<p>Veličina anatomskog segmenta jastuka i njegov ortopedski dizajn su stvari koje moraju biti točno određene tj. dozirane. Ako jastuk nije primjerene veličine i kroja u odnosu na konstituciju osobe koja ga koristi, izostat će terapeutski učinak. Kad kupujete anatomski jastuk, odgovarajuću veličinu najbolje ćete odrediti ako ga isprobate u ležećem položaju. Idealna je situacija u kojoj su vam vrat i podbradak pod pravim kutom, drugim riječima - ako vam je vrat zategnut, jastuk je premalen za vašu konstituciju, a ako je brada potisnuta prema prsima, jastuk je prevelik.</p>
<p>U zemljama Europske unije više od polovice bolovanja uzrokovano je upravo problemima s vratnom kralježnicom, odnosno bolovima u leđima, koji su izravna posljedica nepravilnog sjedenja i spavanja. Poslodavci u tim zemljama sve češće upućuju svoje zaposlenike na edukaciju o zdravom spavanju, a anatomski jastuci u većini domova zapadne Europe postali su neizostavan dio spavaćih soba. U tome posebno prednjače zemlje Skandinavije, a ovogodišnji sajam medicine i tehnike u Zagrebu pokazao je da je zanimanje ljudi za investiciju o taj oblik zdravlja i u Hrvatskoj poprimio zavidne razmjere. Ako uzmemo u obzir da nedostatak sna može oštetiti imunološke odgovore i mentalne funkcije poput učenja i pamćenja, nadamo se da će se još više ljudi educirati i odlučiti za taj vid prevencije i zaštite zdravlja.</p>
<p>Svemirska tehnologija</p>
<p>Na tržištu je mnogo anatomskih jastuka, a njihova ponuda, sukladno s potražnjom, i dalje raste. Treba reći da su pojedini jastuci dvojbene kvalitete, pa budite oprezni pri odabiru. Izdvojit ćemo najbolji jastuk na tržištu, tempur, jedini koji nosi certifikat »svemirske tehnologije« potvrđen od NASA-e. Tempur je visokoelastična, gelu slična pjena, pet puta gušća od spužve, otvoreno stanične strukture tako da se nikad ne pregrijava. Jedan prostorni metar je četiri puta teži od po učinku najsličnijeg materijala. Procedura proizvodnje strogo je čuvana tajna, pa čak ni radnici u tvornici nisu upoznati s kompletnim procesom proizvodnje. Brojne američke i europske studije pokazale su da devet od deset osoba bolje spava na tempur materijalu nego na konvencionalnim jastucima i madracima.</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="43">
<p>Kažnjeni skiper i iznajmljivač jahte </p>
<p>Uzrok prevrtanja jahte Kiel bilo otapanje balastne kobilice</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Vijeće za pomorske prekršaje Lučke kapetanije Šibenik donijelo je nepravomoćna rješenja o prekršajima počinjenima 26. travnja ove godine kada je nedaleko od Murtera nakon havarije potonula motorna jedrilica »Kiel« koja je sudjelovala na regati »Miramare cup 2005«, a tom prilikom je smrtno stradao mađarski državljanin Vilmosz Budavari (51). </p>
<p>Naime, Vijeće je nepravomoćnom odlukom proglasilo krivim skipera jahte Zoltana Kirimia i izreklo mu novčanu kaznu u iznosu od 2000 kuna plus 500 kuna troškova prekršajnog postupka. Kirimi je , međutim uložio žalbu pa se sada predmet nalazi na Visokom prekršajnom sudu. Vijeće je krivim proglasilo i tvrtku Adriatic Challenge d.o.o. iz Biograda na moru koja je Mađarima iznajmila jahtu te im izreklo novčanu kaznu u iznosu od 200.000 kuna kao pravnoj osobi i 10.000 kuna direktoru tvrtke Josefu Tiboorgalu kao odgovornoj osobi. Rok žalbe na ovo nepravomoćno rješenje još traje. Iznajmljivač jahte počinio je , naime pomorski prekršaj jer je jahtu dao u najam bez svjedodžbi o sposobnosti za plovidbu. </p>
<p>Organizatoru regate Jaht klubu Zadar Vijeće je izreklo novčanu kaznu u iznosu od 15.000 kuna kao pravnoj osobi i 10.000 kuna predsjedniku kluba Vjekoslavu Šuljiću kao odgovornoj osobi. Vijeće ih je proglasilo krivima jer nisu isposlovali odobrenje za održavanje regate od nadležne Lučke kapetanije u Zadru, a to su bili dužni učiniti najmanje 7 dana prije održavanja regate. </p>
<p>Vijeće za pomorske prekršaje zaključilo je glavnu raspravu protiv tvrtke Axon-Nelson d.o.o. iz Zagreba koja je vlasnik jahti koje su sudjelovale na regati. Kazne još nisu izrečene , a prema Pomorskom zakoniku predviđena je novčana kazna od 5 do 10 tisuća kuna za pravnu osobu i od 800 do 5 tisuća kuna za direktora Stojana Ivkovića. Ta je tvrtka , naime počinila pomorski prekršaj jer nije jahtu podvrgnula osnovnom pregledu kod Hrvatskog registra brodova. </p>
<p>U postupku istraživanja cijelog slučaja inspektori su pregledali svih 12 jahti koje su sudjelovale u neprijavljenoj regati. Povjerenstvo smatra da je uzrok prevrtanju i potonuću motorne jahte Kiel bilo otapanje balastne kobilice (kolombe) zbog čega je došlo do naglog prodiranja mora i prevrtanja jahte.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Optuženi tvrde da su se branili </p>
<p> SLAVONSKI BROD</p>
<p> - Suđenje Darku Vukojeviću i Antunu Blaževiću za trostruko ubojstvo počelo je u srijedu na Županijskom sudu u Slavonskom Brodu, čitanjem optužnog aKta i saslušavanjem optužćenih i dvojice svjedoka - Luke Jozića i Slobodana Jankovića. </p>
<p> Antuna Blaževića (46), inače šogora političara i ugostitelja Ante Prkačina, i Darka Vukojevića (24) optužba tereti za ubojstvo braće Dragana (32) i Željka Prgometa (28) te Gorana Begića (33), 9. lipnja 2004. godine u Ulici Petra Krešimira IV, kod kafića »Millenium«. Te kobne srijede sve je, prema tadašnjim iskazima očevidaca, počelo još u prijepodnevnim satima verbalnim sukobom, a potom i fizičkim razračunavanjem nakon čega su neki od sudionika privedeni u policiju na obavijesni razgovor. No, sukob je eskalirao nešto prije 16 sati kada su hicima iz pištolja u najprometnijoj gradskoj ulici, Ulici Petra Krešimira IV, ubijeni braća Prgomet i Goran Begić. Dragan Prgomet i Goran Begić zadobili su po pet prostrijelnih rana, dok je Željko Prgomet zadobio četiri prostrijelne rane. Dragan Prgomet i Goran Begić su od zadobivenih ozljeda preminuli na ulasku u bolnicu, dok je Željko Prgomet, unatoč naporima liječnika brodske Opće bolnice i petosatnoj operaciji, podlegao ozljedama oko 21,30 sati. Dragan Prgomet i Goran Begić bili su umirovljene vojne osobe dok je Željko Prgomet bio djelatna vojna osoba u 3. gardijskoj brigadi. </p>
<p> Optuženi Blažević i Vukojević su se dosad branili šutnjom, a na prvom saslušanju su istaknuli kako im je žao zbog događaja, ali da se ne osjećaju krivima, jer su oni bili napadnuti i samo su se branili, a napadači su, prema toj verziji, pripadali Kruljčevim ljudima (radi se o Mladenu Kruljcu, op.a.).</p>
<p>»Kada sam začuo prvi pucanj, uzeo sam Begiću pištolj, ni sam ne znam kako ni odakle je taj pucanj došao, mislio sam da sam ranjen«, rekao je u svom iskazu Antun Blažević. On nije znao objasniti ni tko je donio revolver u kuću Ante Prkačina. Sjeća se da je došla policija i privela ga. Na upit svog branitelja da li je po dolasku u grad nosio pištolj, odgovorio je niječno. Slično je svjedočio i Darko Vukojević, koji je istaknuo da ga je Dragan Prgomet vrijeđao tog prijepodneva dok je s Šimicom Odobašićem sjedio na terasi kafića »Pergamino«, i da je već tada Prgomet za pojasom hlača imao pištolj.</p>
<p> »Nedugo nakon toga Ante Prkačin, koji je bio u blizini, pitao me što je bilo, rekao da će obavijestiti policiju, te mi savjetovao da i sam odem u Policijsku upravu«, rekao je Vukojević i dodao da su ih dva sata kasnije, kada je sreo Blaževića i s njim krenuo na piće, »presreli Kruljčevi banditi«. Ta njegova primjedba izazvala je ogorčenje i oštre reakcije roditelja pokojnih braće Prgomet. </p>
<p> Svjedok optužbe Luka Jozić i, čini se u ovom slučaju ključni, svjedok optužbe Slobodan Janković kazuju da su oružje prvi potegnuli Blažević i Vukojević.</p>
<p> »Vukojević je prvi počeo pucati u Željka Prgometa. Bio sam udaljen oko 6 metara, kada je počelo naguravanje, Željko je prišao Vukojeviću, a Dragan i Goran Blaževiću, Vukojević je tada počeo pucati u Željka. Dragan je krenuo prema njima, ali je pao kao pokošen, nakon čega je Blažević u njega ispalio još dva hica, a potom je pucao i u Gorana. Željko je pošao preko ceste, ali Vukojević mu je pucao u leđa«, izjavio je svjedok Slobodan Janković, zvani Talijan. </p>
<p>Anita Benić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>U kući »Glavaševog kandidata« - oružje</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Nakon što su u utorak u poslijepodnevnim satima, temeljem sudskoga naloga djelatnici osječke policije pretražili obiteljsku kuću i vrt Vladimira Flačera, protiv njega je u srijedu podnesena odgovarajuća kaznena prijava zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih tvari. </p>
<p>Kako je Vjesnik pisao, riječ je o pravom arsenalu raznoga oružja. To nam je i potvrđeno u osječko-baranjskoj Policijskoj upravi gdje doznajemo da se radilo o jednoj strojnici, osam automatskih puški, dva kilograma eksploziva, 37 nabojnika za automatsku pušku, 23 ručne bombe te više od 1000 komada raznoga streljiva. </p>
<p>Ovaj Osječanin, javnosti poznat kao kandidat s Nezavisne liste Branimira Glavaša za vijećnika Osječko-baranjske skupštine, prevezen je u Zagreb u bolnicu za osobe lišene slobode jer mu je, odlukom istražnog suca osječkog Županijskog suda određeno zadržavanje u pritvoru u trajanju od 30 dana. </p>
<p>Podsjetimo, protiv njega su podnesena i kaznene prijave zbog prijetnji većem broju osoba i nasilja u obitelji jer je u nedjelju upao u sobu medicinskih sestara na Odjelu za kardiologiju Kliničke bolnice Osijek tražeći svoju suprugu, medicinsku sestru Suzanu Flačer, prijeteći da će ih sve raznijeti. Nasilnik je spriječen tako što ga je supruga udarila bocom u glavu. Nakon što je priveden u policiju, Flačer je iskoristio priliku dok je bio sam u prostoriji za zadržavanje, pa je skinuo košulju i pokušao se objesiti.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Odvjetnik zadržan u istrazi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dežurni istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda odredio je 48-satno zadržavanje velikogoričkom odvjetniku Antunu Šagovcu (54), osumnjičenom da je u utorak oko 21 sat navečer u Buzinu pijan skrivio tešku prometnu nesreću u kojoj je poginuo 26-godišnji Josip Mudroh.</p>
<p> U policijskom se izvješću navodi da je 54-godišnji hrvatski državljanin ( Antun Šagovac, op.a.) sa 1.69 promila alkohola u krvi vozio u krivom smjeru te naletio na »ford escort« u kojem se nalazio nesretni Mudroh i njegova 23-godišnja sestra, koja je u nesreći teže ozlijeđena. U slijedećih 48 sati zagrebačko Općinsko državno odvjetništvo treba podnijeti zahtjev za pokretanjem istražnih radnji i eventualno zahtjev za određivanje jednomjesečnog pritvora. [D.G.]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Bura odgodila potragu za njemačkim nautičarem</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - U utorak je oko 19 sati riječki Centar za spašavanje dobio poziv u pomoć s njemačke jedrilice koja se nalazila između Vira i Oliba, otoka u zadarskom akvatoriju. Oko 20 sati u pomoć su upućeni brodovi Lučke kapetanije Zadar i policijski gliser Škabrnja. Međutim, prilikom tegljenja pukao je konopac te je jedrilica u Zapuntelskom kanalu, između otoka Molata i Ista, udarila u kopno i nasukala se. Spašena je njemačka državljanka dok je, najvjerojatnije prilikom udara o hrid, njezin suprug pao u more nakon čega nije pronađen. U srijedu ujutro trebala je početi potraga za nautičarem, međutim odgođena je zbog olujne bure. Kako kažu u zadarskoj policiji, potraga za njim nastavit će se tek nakon što bura oslabi.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="48">
<p>Korisnicima najvažnija cijena poziva unutar fiksne mreže</p>
<p>Unutar nacionalne fiksne telefonske mreže odvija se 62 posto poziva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prilikom izbora jednog od više fiksnih telefonskih operatera na liberaliziranom telekomunikacijskom tržištu - uz zadržavanje postojećih korisničkih navika - korisnicima će najvažnija biti cijena poziva prema nacionalnoj fiksnoj mreži. Naime, analiza navika T-HT-ovih korisnika fiksne telefonije u Hrvatskoj (42 posto stanovništva ima fiksni telefon, a oko 70 posto mobilni) pokazuju da se 62 posto poziva odvija unutar nacionalne fiksne telefonske mreže, odnosno da prosječan korisnik razgovara mjesečno 205 minuta unutar nacionalne mreže ili sedam minuta dnevno.</p>
<p>Pritom valja imati na umu da su domaći korisnici fiksne telefonije dosad 10 posto poziva obavljali nedjeljom, kada je telefoniranje 50 posto jeftinije. Uz to, 65 posto ostvarenih minuta privatnih razgovora u međunarodnom prometu su pozivi prema zemljama EU. Inače, prosječna visina telefonskog računa za fiksnu telefoniju iznosi 200 kuna, a u mobilnim mrežama 160 kuna.</p>
<p>Vijeće Hrvatske agencije za telekomunikacije zasad je dodijelilo ukupno deset dozvola za pružanje javne govorne usluge u fiksnoj telefoniji na nacionalnoj razini, ali su zasada samo Optima telekom i H1, uz T-HT, spremni za početak rada. Optima svojim korisnicima nudi dvije tarife, a H1 tri. Cijene Optime su u odnosu na T-HT u prosjeku 23 posto niže, dok je H1 u prosjeku 20 posto jeftiniji. Primjerice, kod lokalnih telefonskih poziva trajanja do 30 sekundi, T-HT-ov korisnički paket Super 60 je od 7 do 19 sati 53 posto jeftiniji od H1 korisničkog paketa plavo, a noću je 23 posto skuplji. T-HT-ov korisnički paket Super 60, pak, ima niže cijene prema mobilnim mrežama, ali ne nudi dodatne usluge. </p>
<p>T-HT obračunsku jedinicu od jedne sekunde nudi tek nakon isteka prve minute razgovora, a Optima i H1 od početka razgovora imaju sekundu kao obračunsku jedinicu. S druge strane, novi operateri naplaćuju šest (H1), odnosno sedam lipa (Optima) za uspostavu telefonskog poziva. Uz to, korisnici će i dalje T-HT-u plaćati telefonsku pretplatu, bez obzira na izbor operatera, jer iako takva naknada više nije zakonom obvezna, operateri je se ne žele odreći.</p>
<p>U Agenciji očekuju još kandidata za pružanje javne govorne usluge u fiksnoj telefoniji na nacionalnoj razini. U Upravi za telekomunikacije i poštu Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, pak, smatraju da bi se do kraja godine broj takvih dozvola mogao povećati na dvadeset, pošto je osjetno smanjena cijena dozvole, koja je lani iznosila osam milijuna kuna, a prije toga čak 40 milijuna kuna plus obvezna ulaganja 50 milijuna eura u četiri godine u novu fiksnu telefonsku mrežu.</p>
<p>U drugim je zemljama nakon ukidanja tog monopola 20 posto postojećih korisnika fiksne telefonije odmah prešlo novim operaterima. Primjerice, u Njemačkoj je od 200 fiksnih operatera koliko ih je osnovano nakon ukidanja monopola Deutsche Telekoma, na tržištu opstalo njih 60-ak, dok je u drugim zemljama taj broj osjetno manji. Odlukom o prenosivosti broja i predodabiru operatera Agencija je T-HT-u, kao operateru sa znatnijom tržišnom snagom, propisala da omogući svojim pretplatnicima slobodan predodabir operatera. T-HT je tako dužan u roku od pet dana, bez isključivanja telefona, omogućiti besplatan prelazak korisnika novim operaterima, uz zadržavanje postojećeg telefonskog broja. No, potpuna liberalizacija tržišta fiksne telefonije, iako je ono otvoreno od početka ove godine, može se očekivati tek kad se primjeni opcija »različiti operateri za različite profile poziva«, a koja će se krajnjim korisnicima omogućiti najkasnije do 1. listopada ove godine.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Meggle: Ne tražite otkup mijeka koje ne biste ponudili vlastitoj obitelji</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Zbog svog pristupa tržištu tvrtka Meggle-Osijek ima dovoljno sirovine za proizvodnju i stoga ne postoji potreba za uvozom mlijeka, istaknuo je u srijedu predsjednik Uprave te tvrtke Goran Kramarić. Opovrgnuo je nagađanja da osječki Meggle uvozi mlijeko iz Srbije i Crne Gore te BiH, ustvrdivši da ga u stvari izvozi na ta tržišta. Meggle-Osijek u prva je četiri mjeseca 2005. povećao otkup mlijeka za 34 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a samo u travnju otkup je povećan za 48 posto u odnosu na travanj 2004., istaknuli su iz Uprave. </p>
<p>Od ukupno otkupljene količine mlijeka, upozoreno je, 40 posto je predstavljalo problem zbog loše kvalitete, kako zbog dodane vode tako i zbog povećanog broja mikroorganizama ili pak prisutnosti antibiotika. Što se, pak, tiče zabrana među dobavljačima, upravo ove srijede istječe za jednoga, koji je zabranu dobio zbog dodanih antibiotika i za 269 dobavljača zbog povećanog broja mikroorganizama.</p>
<p>Kramarić je naglasio da u Hrvatskoj čak 60 posto otkupljenog mlijeka spada u ekstra i prvu klasu, ali je apelirao na proizvođače da prekinu pritisak za otkup mlijeka kakvoće koju, primijetio je, ne bi ponudili ni vlastitoj obitelji. Upitan za komentar zamjerki nekih proizvođača kako Meggle ima lošiju kvalitetu mlijeka zbog neodgovarajućih uvjeta prijevoza, Kramarić je odgovorio da se tvrtka nalazi pod kontinuiranim veterinarsko-sanitarnim nadzorom.</p>
<p>Iz Udruge proizvođača mlijeka Osječko-baranjske županije najavili su za četvrtak, 9. lipnja u 11 sati, mirni prosvjed pred osječkim Meggleom. Zahtijevat će otkup mlijeka druge te treće klase i među proizvođačima iz najudaljenijih mjesta. Najavljen je i mirni prosvjed mljekara u ponedjeljak pred Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva u Zagrebu. [S. Č. D.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Predstavnici MMF-a razgovarali i s Ininim čelnicima </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predstavnici MMF-a razgovarali su, u sklopu posjeta Hrvatskoj zbog prve revizije stand-by aranžmana, i s Ininim čelnicima. Prema informacijama iz Ine, zanimali su ih razvojni planovi Ine, velika ulaganja i način njihovog financiranja, daljnja privatizacija, mogući problemi u opskrbi plinom, velik porast potrošnje neoporezivog plavog dizela te izvoz u BiH i prodaja Energopetrola. Dosad nije bilo uobičajeno da predstavnici MMF-a izravno razgovaraju s predstavnicima hrvatskih tvrtki, ali je zbog njihove zainteresiranosti za više informacija o Ini napravljena iznimka. Čelnici Ine izvijestili su ih da je stopa zaduženosi tvrtke još daleko ispod prosjeka za naftnu industriju te da će se velika ulaganja u modernizaciju rafinerija i razradu otkrivenih polja financirati vlastitim novcem i osiguranim kreditom. MMF-ovce je to zanimalo u sklopu razmatranja cjelokupne zaduženosti zemlje, no prema iznesenim podacima Ina u javnom dugu sudjeluje sa samo tri posto. Predstavnici Ine podsjetili su da se u mnogim zemljama naftna industrija izuzima iz eventualnih restrikcija i pravila koja se nameću zbog kontrole zaduženosti. [Ž. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>HNB na tržište plasirao 1,31 milijardu kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Obratna repo aukcija HNB-a u srijedu prva je ozbiljna operacija na otvorenom tržištu -iznosi su do sada bili niži od 10 milijuna kuna, dok je u srijedu HNB kroz otkup vrijednosnih papira od banaka plasirao čak 1,31 milijardu kuna. Uz deviznu intervenciju u ponedjeljak, HNB je ovog tjedna u optjecaj pustio 1,73 milijarde kuna. Analitičari komentiraju posljednju aukciju HNB-a »pomalo iznenađujućom« barem što se iznosa tiče, no očito je da je HNB pokušao minimizirati šok mjera donesenih prije nekoliko tjedana kako bi se zauzdalo zaduživanje banaka u inozemstvu. (Bankamagazin)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Timošenko poništila privatizaciju </p>
<p>Ukrajinska premijerka Julija Timošenko naložila je pokretanje nove privatizacije najveće ukrajinske čeličane Krivorižstal pošto je prijašnja, kao što je potvrdio sud, bila izmanipulirana. Čeličanu Krivorižstal lani je za 800 milijuna dolara kupio koncern povezan s bivšim predsjednikom Leonidom Kučmom, iako su konkurenti ponudili mnogo višu cijenu. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>GM najavio rezanje 25.000 radnih mjesta u SAD-u</p>
<p>DELAWARE</p>
<p> - General Motors najavio je planove zatvaranja 25.000 radnih mjesta u SAD-u do 2008. u okviru velike reorganizacije operacija svoje sjevernoameričke podružnice s ciljem ponovnog osvajanja položaja najvećeg svjetskog proizvođača vozila. Reorganizacija će uključiti zatvaranje niza postrojenja i tvornica automobilskih dijelova čime će se uštedjeti 2,5 milijarde dolara godišnje, kazao je predsjednik i izvršni direktor Rick Wagoner na godišnjoj skupštini dioničara. GM je u prvom ovogodišnjem tromjesečju poslovao s gubitkom od 1,1 milijardu dolara, s tim da je u sjevernoj Americi zabilježio gubitak od 1,3 milijarde dolara. [Hina/AFP]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="54">
<p>Primorac zaustavlja štrajk u srednjim školama</p>
<p>Zamjenik Nezavisnog sindikata Nikola Andrić priznao da je na pomolu rješenje koje će višednevni štrajk pretvoriti u jednodnevni</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nezadovoljan plaćama, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske pozvao je u srijedu prijepodne u štrajk više od 20.000 srednjoškolskih profesora. Štrajk je trebao trajati od četvrtka do ispunjenja zahtjeva – povećanja plaća nastavnom i nenastavnom osoblju za po dvjestotinjak kuna (5,6 posto). Međutim, nakon kasnovečernjih pregovora, čini se da će pompozno najavljivani višednevni štrajk, koji je trebao poljuljati čitav sustav i onemogućiti maturantima normalan upis na fakultete, postati najkraći štrajk u povijesti školstva. </p>
<p>Nakon kasnih pregovora, zamjenik predsjednika Nezavisnog sindikata Nikola Andrić priznao je da je na pomolu rješenje koje će višednevni štrajk pretvoriti u jednodnevni. »Štrajk će početi u osam sati, ne možemo ga zaustavljati, no tijekom dana izići ćemo s rješenjem kako se štrajk ne bi nastavio u petak«, izjavio je Andrić. </p>
<p>Pozivajući učenike da u četvrtak dođu u škole, Primorac je najavio da će svi problemi biti riješeni najkasnije do podneva. Nije precizirano o kakvom je kompromisu riječ. </p>
<p>Prema prijepodnevnim najavama, štrajk je trebao biti masovan. Sindikat je očekivao odaziv 85 posto sustava, odnosno 17 tisuća zaposlenih, koji su se svakoga dana trebali okupljati u zbornicama, a čime bi doveli u pitanje zaključivanje ocjena za oko 150.000 učenika u srednjim školama. Tu je oko 50.000 maturanata koji bi ovih dana trebali dobiti svjedodžbe da bi se upisali na fakultete. Predstavnik Nezavisnog sindikata Nikola Andrić očekivao je samo pet posto »štrajkbrehera«, čija bi imena prvi put bila izvješena u zbornicama kao odgovor na najavu Ministarstva da će prikupljati imena štrajkaša s godinama radnog staža, JMBG-om i sličnim detaljima »kakvi se nisu prikupljali niti u 'ono' doba«. </p>
<p>Za razliku od dosadašnjih štrajkova u prosvjeti, ovoga puta Sindikat nije pozvao učenike da ne dođu u škole. »O njima će brinuti ravnatelji, mi za štrajk nismo krivi, u njega su nas natjerali Vlada i Ministarstvo znanosti«, objašnjavao je Andrić. Primorac je pak ponavljao da nema razloga za štrajk te zaprijetio da ne kani platiti dane provedene u štrajku, na što je Sindikat najavio tužbu. »Ako dani u štrajku ne budu plaćeni, onda ih nećemo ni odrađivati«, zaključili su sindikalci, a Primorac im uzvratio: »Vrlo interesantna teza.« Potom je pozvao Sindikate na pregovore za koje je otvoren »do posljednje sekunde«, što je na koncu pokazalo rezultat.</p>
<p> Doduše, Primorac je tijekom dana baratao podacima da »velik broj nastavnika, čak i članova Sindikata, želi raditi, a ne štrajkati« pa se nagađa da je Sindikat odustao od štrajka ne toliko zbog zadovoljavajuće ponude koliko zbog bojazni od lošeg odaziva štrajku.</p>
<p>»Svjestan sam da plaće u prosvjeti zaostaju 16 posto za plaćama ostalih korisnika proračuna. No nijedan ministar ne može 45 godina promijeniti u jednoj«, zaključio je Primorac najavljujući za jesen nove pregovore o prosvjetarskim plaćama. </p>
<p>Primorčeve snimke u Sindikatu</p>
<p>Sindikalci su u srijedu novinarima pustili snimku iz prosinca prošle godine na kojoj ministar Primorac, gost na izbornoj skupštini Sindikata, obećava da će, ako bude trebalo, zajedno s profesorima ići u Vladu mijenjati odnose, jer više ne može dopustiti da plaće profesora budu kakve su sada. </p>
<p>Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, neto plaća profesora s 10 godina staža i visokom stručnom spremom iznosi 4100 kuna, zaposlenog u zdravstvu 5800 kuna, a onoga u sudstvu 8700 kuna. Ljudima su ti podaci dovoljni za štrajk, poručuju u Sindikatu. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Napredak da, puna suradnja još ne</p>
<p>Hrvatska je osigurala pristup svjedocima i dokumentaciji bez restrikcija, upravo onako kako je to zahtijevao Haaški sud. Ipak, još se ne može reći da Hrvatska u potpunosti surađuje sa Sudom, piše u pismu VS-u Carla del Ponte</p>
<p>NEW YORK / ZAGREB </p>
<p> - Hrvatska je osigurala pristup svjedocima i dokumentaciji bez restrikcija, upravo onako kako je to zahtijevao Haaški sud. Ipak, još se ne može reći da Hrvatska u potpunosti surađuje sa Sudom, piše između ostaloga u svom pismu Vijeću sigurnosti UN-a glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte. Sjednica Vijeća sigurnosti zakazana je za ponedjeljak, 13. lipnja, u New Yorku.</p>
<p>U istom pismu, Del Ponte tvrdi da bi hrvatske vlasti glede slučaja odbjegloga generala Ante Gotovine trebale pokazati novu odlučnost. Tako bi Gotovina trebao biti ili doveden u haašku sudnicu ili bi hrvatske vlasti trebale osigurati detaljnije informacije koje bi dovele do njegova uhićenja. Dok se to ne dogodi, citiraju spomenuto pismo dobro obaviješteni američki mediji, suradnja Hrvatske s Haagom ne može se ocijeniti potpunom. Pismo je adresirano je na predsjednika VS-a za lipanj, veleposlanika Francuske u UN-u Jean-Marca de La Sablierea.</p>
<p>U dopisu glavna tužiteljica pokazuje i oprezni optimizam. On je vezan za mogućnosti koje stoje na raspolaganju Vladi u Zagrebu koja ima potencijal da nanese težak udarac mreži koja pomaže Gotovini i osigura detaljne obavještajne podatke o skrovištima bjegunca. Dalje se ističe da je Hrvatska dala nova obećanja glede Akcijskog plana u razbijanju inkriminirane mreže potpore Gotovini. To može biti početak ozbiljne operacije, ali ona se ne može poduzeti odmah jer su potrebna tri do četiri mjeseca da se razvije, upozorava Del Ponte. </p>
<p>Povjerenik EU-a za proširenje Olli Rehn u srijedu je izjavio da je Hrvatska učinila napredak u suradnji s Haagom, ali da se još ne može govoriti o potpunoj suradnji. Time je Rehn potvrdio stavove iz izvješća koje je dostavljeno i predstavnicima zemalja članica EU-a. </p>
<p>Rehn je pročitao i izvješće Carle del Ponte VS-u i izrazio žaljenje što tužiteljica nije mogla konstatirati punu suradnju Hrvatske s Haagom. Ostaje da se o datumu za početak pregovora s Hrvatskom odlučuje najesen, što znači za vrijeme britanskog predsjedanja EU-om. Sva očekivanja da bi se o datumu moglo odlučiti za vrijeme luksemburškog predsjedanja pala su u vodu. U Bruxellesu je ipak s mnogo optimizma dočekana formulacija Del Ponte po kojoj Hrvatska pokazuje znakove koji su ohrabrujući i da bi za nekoliko mjeseci moglo doći do »potpune suradnje«. Nitko ne očekuje uhićenje Gotovine ako on nije na teritoriju Hrvatske, ali Hrvatska treba uložiti maksimalne napore da bi se lociralo mjesto gdje se on nalazi. </p>
<p>Pismo je proslijeđeno svim članicama EU-a i skoro će biti donesena odluka o tome hoće li se radna skupina za Hrvatsku sastati uoči summita u Bruxellesu. Konačnu odluku navodno će donijeti Britanci. </p>
<p>Erol AvdovićJurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Rijeka je optimalan izlaz Bavarske na Sredozemlje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Hrvatska je ulagačima zanimljiva zbog političke stabilnosti i pravne sigurnosti, unatoč teškom okruženju u kojem se nalazi«, naglasio je u srijedu bavarski premijer Edmund Stoiber nakon susreta s predsjednikom Stjepanom Mesićem. Bavarski premijer je pritom istaknuo luku Rijeka kao »optimalan pristup Bavarske Sredozemlju«. Novim hrvatskim autocestama riječka je luka još bliže Münchenu, no Stoiber je naglasio da susjedna Slovenija zaostaje s izgradnjom autocesta. </p>
<p>Predsjednik Mesić je istaknuo dugogodišnju dobru suradnju Hrvatske i Bavarske, koja se, prema njegovim riječima, može dodatno unaprijediti na području prometa i turizma zahvaljujući izgradnji autocesta koje su Jadransko more približile toj najjužnijoj njemačkoj pokrajini.</p>
<p>Mesić je posebice pohvalio potporu koju je Bavarska ukazala Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata i poslije njega.</p>
<p>Predsjednik Mesić i premijer Stoiber razgovarali su i o trenutačnoj krizi u EU izazvanoj negativnim ishodom referenduma u Francuskoj i Nizozemskoj. Odbijanje ustava u te dvije zemlje, istaknuo je Stoiber, dovelo je do toga da je Unija »samo uvjetno spremna na prijem novih članica«, a zamjetna je i »bojazan da bi zbog toga mogao biti odgođen i početak pristupnih pregovora Hrvatske i EU-a«. </p>
<p>»Odnosi Hrvatske i Unije su u poodmakloj fazi tako da pregovori mogu početi, ali će biti uspješno završeni tek kad EU prevlada unutarnju krizu«, ponovio je bavarski premijer stavove koje je iznio i dan prije u razgovoru s predsjednikom Vlade Ivom Sanaderom. [Julijana Štrbić]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Visok stupanj suradnje u postupcima za ratne zločine</p>
<p>BRIJUNI</p>
<p> - Na Brijunima je u srijedu održana Konferencija ministara pravosuđa BiH, SCG-a i Hrvatske o pravosudnoj suradnji u postupcima za ratne zločine. Najavljivana zajednička deklaracija o suradnji pravosuđa na procesuiranju ratnih zločina u regiji nije potpisana zbog, objasnio je veleposlanik OESS-a Boris Frlec, ustavnih odredbi koje onemogućavaju međusobno izručivanje optuženih za ratne zločine. »Zadovoljni smo što su ministri sastavili izjavu koja dokazuje visok stupanj suradnje, no zakonodavstva nisu usklađena tako da bi suradnja u potpunosti bila moguća. Tri države će morati i dalje raditi na usklađivanju i mijenjanju zakonodavnog okvira kao i ustavnih odredbi«, izjavio je Frlec.</p>
<p>Ministri pravosuđa BiH Slobodan Kovač, Federacije BiH Borjana Kristo, SCG-a Rasim Ljajić, doministar pravosuđa Srbije Branislav Bjelica, ministar pravosuđa Crne Gore Željko Šturanović i hrvatska ministrica Vesna Škare-Ožbolt potpisali su izjavu kojom se uspostavlja pravni okvir za suradnju osobito u dijelu sudjelovanja svjedoka i žrtava na suđenjima optuženima za ratne zločine te o institucionalnoj suradnji za izbjegavanje nekažnjavanja optuženih. Ipak, ostali su na različitim stajalištima glede rješavanja pitanja vezana uz državljane jedne zemlje koje traže pravosuđa drugih dviju država, posebice pitanja preuzimanja postupaka od Haaškog suda, izručenja i stjecanja državljanstva radi izbjegavanja izručenja.</p>
<p>»Ova je konferencija vrlo važna radi pripreme za procesuiranje ratnih zločina na području naše tri države, jer bez suradnje svih država teško bi se moglo zamisliti preuzimanje predmeta«, izjavila je Škare-Ožbolt. [Saša Brnabić]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Velika Gorica: Prva crveno-crna koalicija</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pet stranaka: HSLS, HNS, SDP, HSS i HSP, potpisalo je u srijedu u Velikoj Gorici sporazum o zajedničkom formiranju vlasti u tom gradu. Iako je na lokalnim izborima HDZ u tom gradu osvojio najveći broj glasova, a na drugom je mjestu bila koalicija SDP-a, HNS-a i HSLS-a, ona je sklopila dogovor s HSS-om i HSP-om o suradnji na lokalnim izborima.</p>
<p>Predizborna koalicija SDP-a, HNS-a i HSLS-a osvojila je 10 vijećničkih mandata, a HSS i HSP osvojili su po dva mandata. S ukupno 14 mandata velika koalicija osigurala je potrebnu većinu za formiranje vlasti u Gorici. Potpisanim sporazumom dogovoreno je da će kandidat za velikogoričkoga gradonačelnika biti iz redova SDP-a, nositelj liste i bivši ministar vanjskih poslova Tonino Picula. Predsjednik Gradskog vijeća bit će iz redova HSP-a, a zamjenik gradonačelnika HNS-ovac.</p>
<p>Budući gradonačelnik Picula objasnio je »neočekivano« koaliranje s HSP-om. »Svjetonazorske razlike nisu nepremostive, našli smo zajednički jezik na programskim načelima za dobrobit Velike Gorice«.</p>
<p>Predsjednik velikogoričkog HSP-a Zlatko Bukovac izjavio je u srijedu pri potpisivanju sporazuma da HSP programskom koalicijom ne rješava svoja ideološka pitanja i povijesnu podjelu te da će zadržati svoje svjetonazore i politički identitet.</p>
<p>Sve stranke potpisnice sporazuma složile su se da je dosadašnji model razvoja Velike Gorice, kojom je četiri godine upravljao HDZ, bio konzervativan i spor. Najveću kritiku dosadašnjoj HDZ-ovoj vladavini dao je predsjednik velikogoričke organizacije HNS-a Goran Beus Richembergh, koji je rekao da je HDZ u proteklom mandatu od Velike Gorice napravio »Potemkinovo selo« te da je došlo vrijeme da se od »sela« napravi grad. [T. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Jerkov odbio sve, u Splitu novi izbori?</p>
<p>Sve je izvjesnije da bi stanovnici Splita uskoro opet mogli izaći na izbore</p>
<p>Splitski poduzetnici navode da kandidati HDZ-a i koalicije SDP-HNS-HSU-HSS, koji su predloženi kao novi gradski poglavari, nisu jamstvo provedbe programa Liste Veloga mista</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Nakon dva kruga mukotrpnih pregovora nositelja Liste Veloga mista Željka Jerkova s čelnicima HDZ-a i koalicije SDP-HNS-HSU-HSS, splitski poduzetnici priopćili su u srijedu da njihova četiri vijećnika neće podržati ni HDZ niti koaliciju predvođenu SDP-om.</p>
<p>U šturom priopćenju splitski poduzetnici navode da kandidati HDZ-a i koalicije Splitski đir, koji su predloženi kao novi gradski poglavari, nisu jamstvo provedbe programa Liste Veloga mista te im stoga nisu mogli dati potporu za sastavljanje splitske vlasti.</p>
<p>Međutim, poduzetnici ističu kako su »svjesni odgovornosti i težine odluke«, pa traže potporu još pet vijećnika kako bi sa svoja četiri mogli »zajednički predložiti najbolji sastav Gradskog poglavarstva i opravdati povjerenje građana«.</p>
<p>Kao razlog odbijenice SDP-u i njegovim koalicijskim partnerima poduzetnici navode »činjenicu da je Splitski đir predložio u Gradsko poglavarstvo uglavnom iste ljude, koji su posljednjih osam godina obnašali vlast u Splitu«, a uskraćivanje potpore HDZ-u obrazloženo je time što ta stranka, »zbog nemogućnosti da osigura potrebnih 13 vijećnika, nije ponudila primjerena rješenja«.</p>
<p>Splitski poduzetnici poručuju kako su koalicija predvođena SDP-om, »zbog predizborne političke trgovine«, te HDZ »zbog poslijeizbornog trgovanja« upali u »zamku kompromisa, što je rezultiralo neprihvatljivim rješenjima za Split«. Nakon ovakve odluke poduzetnika sve je izvjesnije da bi stanovnici Splita uskoro opet mogli izaći na izbore.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Opstala saborska koalicija HDZ-a i SDSS-a </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Unatoč najavama o mogućnosti razvrgavanja međustranačkog sporazuma između HDZ-a i SDSS-a zbog, kako su poručili iz SDSS-a, segregacije Srba na lokalnoj razini, do toga ipak nije došlo. Sporazum HDZ-a i SDSS-a ostaje na snazi, jedino je što se jasno moglo zaključiti iz izjava glasnogovornika HDZ-a Ratka Mačeka i potpredsjednika SDSS-a Milorada Pupovca nakon sastanka predsjednika HDZ-a Ive Sanadera i čelništva SDSS-a, koji je u srijedu poslijepodne trajao gotovo puna dva sata. »HDZ neće odustati od načela supsidijarnosti, ali će osnova daljnje suradnje ostati ustavni zakon i njegova striktna primjena u svim sredinama«, rekao je Maček. </p>
<p>»Ako se budu primjenjivali Ustavni i Izborni zakon, koji jasno regulira zastupljenost manjina, onda je pitanje načina na koji će HDZ ili bilo koja druga stranka odlučivati stvar te stranke«, kazao je Milorad Pupovac. Pupovac je zadovoljan što je nakon dugog vremena uopće došlo do sastanka i razgovora te što su usuglašeni stavovi o primjeni Ustavnog zakona. »Dogovor o konkretnim sredinama moraju realizirati oni koji su tamo nositelji vlasti, a koji moraju poštivati zakone«, kazao je potpredsjednik SDSS-a. </p>
<p>Odgovarajući na pitanje hoće li SDSS podržati izolaciju Branimira Glavaša u Osijeku Pupovac je rekao da će nositeljima svog programskog koncepta reći da za to još pričekaju suglasnost SDSS-a. </p>
<p>»Oni će sigurno pričekati još dan-dva«, kazao je Milorad Pupovac. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050609].
|
