NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050309].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 171428 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>09.03.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Amerika u pozadini pritiska na Hrvatsku</p>
<p>Uloga Amerike dosad nije bila naglašavana, ali je očito kako je američka administracija nastavila sa zahtjevima da Hrvatska potpuno surađuje s Haagom / U Vladi nisu željeli komentirati optužbe Carle del Ponte da Hrvatska ne želi uhititi Gotovinu i da su vlasti namjerno sabotirale pokušaje da bude lociran i uhićen, ali demantiraju da glavna tužiteljica nije dobila izvješća o naporima da Gotovina bude uhićen</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iako će se u četvrtak sastati veleposlanici zemalja Europske unije i tom prigodom raspravljati o početku ili odgodi pregovora s Hrvatskom, konačna odluka bit će donesena 16. ožujka. Dođe li do bitnih pomaka vezanih za »slučaj Gotovina« do tog datuma, pregovori će početi na vrijeme, a za pretpostaviti je da će biti odgođeni ako Zagreb posljednjim diplomatskim aktivnostima ne uvjeri glavnu haašku tužiteljicu Carlu del Ponte i europske partnere, ponajprije Veliku Britaniju, u punu suradnju s Haagom.</p>
<p>Prvi put otkako se pojačava diplomatski pritisak na Hrvatsku, uoči odluke o početku ili odgodi pregovora s Europskom unijom, iz diplomatskih izvora u Bruxellesu mogu se čuti ocjene da i Amerika pritišće Uniju da odgodi pregovore.</p>
<p>O tome posljednjih dana piše i britanski tisak, pa Guardian tvrdi da Sjedinjene Države traže da EU bude oštra prema Hrvatskoj ukoliko ne izruči Gotovinu. Uloga Amerike dosad nije bila naglašavana, čak ni visoki diplomatski predstavnici SAD-a nisu u posljednje vrijeme govorili o Hrvatskoj, ali je očito kako je američka administracija nastavila sa zahtjevima da Hrvatska potpuno surađuje s Haagom.</p>
<p>Hrvatska diplomacija na čelu s premijerom Ivom Sanaderom i dalje nastavlja s lobiranjem. Nakon susreta s Janezom Janšom, slovenskim premijerom, Sanader se telefonski čuo s predsjednikom Europske pučke stranke Wilfriedom Martensom, koji je ponovio da Hrvatska ima punu potporu za početak pregovora. Premijer će u petak otputovati u Slovačku, a očekuje se da će i tamo dobiti punu podršku, jer je ta zemlja i dosad pokazivala razumijevanje za hrvatske argumente.</p>
<p>Za Hrvatsku nije ostalo mnogo manevarskog prostora, pogotovo nakon istupa Carle del Ponte, koji se u diplomatskim krugovima ocjenjuje kao iznimno oštar, nakon kojeg praktično samo nedostaje riječ »laž« koja bi diskvalificirala napore Hrvatske. Međutim, Carla del Ponte nije rekla ništa novo ni konkretno, pogotovo nije iznijela tvrdnju i dokaze da se Gotovina zaista i nalazi unutar dosega hrvatskih vlasti. To i dalje ostaje najspornije pitanje, pogotovo nakon kategoričnih tvrdnji najviših hrvatskih dužnosnika da Gotovina nije u Hrvatskoj.</p>
<p>U Vladi nisu željeli komentirati optužbe Carle del Ponte da Hrvatska ne želi uhititi Gotovinu i da su vlasti namjerno sabotirale pokušaje da bude lociran i uhićen. Demantiraju, međutim, izjave glasnogovornice haaške tužiteljice Florence Hartmann kako iz Hrvatske nije dobila izvješća o naporima da Gotovina bude uhićen. Ponavljaju da je Državno odvjetništvo još 2. ožujka uredu Haaškog tužiteljstva u Zagrebu dostavilo opsežno izvješće na 150 stranica. </p>
<p>Pozivajući se na izjave državnog odvjetnika Mladena Bajića ističu da nisu točne informacije koje su stigle iz Haaga, a koje govore o eventualnom mjestu skrivanja generala Gotovine.</p>
<p>Posljednjih se dana u europskim medijima sve više piše kako Hrvatska ne surađuje s Haagom u »slučaju Gotovina«, dok se s druge strane ističe srbijanska suradnja. I ugledni Financial Times tako piše o Srbiji s hvalospjevima da svaki tjedan izruči po jednoga generala. Mediji stvaraju klimu kao da Srbija, nasuprot Hrvatskoj, pristaje na suradnju, dok se vrlo malo piše o hrvatskoj kooperativnosti i činjenici da osim »slučaja Gotovine« nema ni jednog neriješenog slučaja.</p>
<p>Iako se očekivalo da će nakon susreta francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca i njemačkog kancelara Gerharda Schrödera u zajedničkoj izjavi biti spomenuto jesu li razgovarali i o početku pregovora s Hrvatskom, to se nije dogodilo. U Bruxellesu tvrde da se tako i očekivalo, jer dvojica važnih lidera Europske unije ne mogu dopustiti da se o pitanju Hrvatske Unija dijeli. Ako Britanija uporno inzistira na svojim argumentima, očito je da će se o tome razgovarati, ali podjele nikako neće biti. Dovoljno je, naime, da samo jedna zemlja izrazi sumnju u početak pregovora i oni bi bili odgođeni.</p>
<p>Dođe li do odgode, bio bi to korak natrag i za Europsku uniju. U tom smislu je ovih dana govorio i Olli Rehn, povjerenik za proširenje, pa još postoji nada da se može dogoditi neki obrat u posljednjem trenutku koji bi koristio i Hrvatskoj, ali i Europskoj uniji, da pregovori počnu kako je planirano.</p>
<p>Jurica Körbler Andrea Latinović Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>VNS danas o novim dokazima o slučaju Gotovina</p>
<p>Na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost koja će se održati u srijedu državni vrh očekuje novosti vezane uz slučaj generala Ante Gotovine. Najavio je to u subotu predsjednik Stjepan Mesić neizravno davši na znanje i da očekuje kako bismo novim informacijama mogli smekšati haašku tužiteljicu Carlu del Ponte i službeni Bruxelles.</p>
<p> »Te informacije pokazuju odakle su svojevremeno financirane neke akcije, na koji način i tko je sve to radio. Tako da ćemo uskoro imati i imena organizatora«, rekao je predsjednik Mesić u subotu.</p>
<p> Šef države smatra, a to je i rekao, da Hrvatska može mnogo učiniti ako krene tragom financijskih izvora. To je, među ostalim, i naređeno tajnim službama i policiji, od kojih sada očekuju konkretnije podatke. Mesić smatra da se tragom izvora financiranja može ući u trag i boravištu generala Gotovine. A upravo na toj sjednici VNS-a, posljednjoj prije nego iz Bruxellesa stignu prve naznake početka ili odgode pregovora, trebalo bi otići još korak dalje u otkrivanju financijera. Državni vrh očekuje da bi to pomoglo u omekšavanju haaških i europskih stavova spram pregovora s Hrvatskom i pritisaka u vezi Gotovine. </p>
<p>Sudeći prema posljednjim informacijama koje iz obavještajnih sustava pritječu državnom vrhu, general Gotovina nije u Hrvatskoj, a novi će dokazi o financijerima haaških bjegunaca i tragovima koji do njih vode Bruxellesu biti dostavljeni nakon najavljene sjednice VNS-a. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>EU nije dobar, europski Ustav nije dobar, dobro je samo to da postoji</p>
<p>Pitanje nije treba li Europi ujedinjenje, nego na koji ćemo način to ujedinjenje provesti. U današnjoj je Europi mnogo stvari koje mi se ne sviđaju, ima ih na milijune / Problem je u tome što drugog izbora nemamo. Nitko se ne može zatvoriti unutar svojih granica, štoviše, to je i veoma opasno, smatra Walesa, navodeći kao primjere Iran i Sjevernu Koreju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Među dvadesetak bivših predsjednika i premijera europskih i svjetskih država, koji su se prošloga vikenda okupili u Torinu na Svjetskom političkom forumu i koji su u svoje doba bili »državnici od formata«, više je njih kojima ni danas, unatoč dodatku »bivši«, ne manjka autoriteta i ugleda. Jedan od njih svakako je Lech Walesa, bivši predsjednik Poljske, koji je na toj funkciji bio od 22. prosinca 1990. do 23. prosinca 1995.</p>
<p>Rođen 29. rujna 1943. i školovan za električara i mehaničara, Walesa ubrzo kreće sasvim drugim vodama – postaje vođa štrajkaša, borac za ljudska prava i političar. Nakon krvava završetka štrajka 1970., godinu dana provodi u zatvoru. Godine 1980. osniva Solidarnost, što mu tri godine potom donosi Nobelovu nagradu za mir. S Walesom, ocem osmero djece, Vjesnik je u Torinu razgovarao o poljskom ulasku u EU, njegovim kritikama na račun Unije, ali i aktualnoj političkoj situaciji u Europi i svijetu.</p>
<p>• Kakve sve pogodnosti i povlastice Poljaci očekuju od lanjskoga ulaska Poljske u EU?</p>
<p>- Prije svega, moramo shvatiti da je naša generacija strahovito sazrela, ona je imala hrabrosti promijeniti svijet, te ga i dalje razvija i unaprjeđuje. Zbog toga nam je svima bilo jasno da mi Poljaci više nismo mogli ostati zatvoreni unutar svojih državnih granica, nego da smo ih morali preskočiti i širom otvoriti svoja vrata. Što se tiče ekoloških pitanja, nadamo se da, na primjer, novi Černobil više nije moguć. Ako se ne možemo suočiti s tim globalnim problemom, onda ćemo uistinu biti na rubu propasti. Budući da su informacije već postale »globalne«, ključno je pitanje naše sigurnosti i našega zdravlja - kakve sve strukture moramo razviti da bismo sami sebi osigurali prikladnu budućnost.</p>
<p>• Kakvu Europu vidite u skoroj budućnosti?</p>
<p>- Ako Europa želi biti sigurna, zaštićena od opasnosti svake vrste, mora se što prije ujediniti. Stoga sam čvrsto uvjeren da je u Europskoj uniji mjesto apsolutno svim europskim državama. Razlog zbog kojega to još nije moguće ostvariti brojne su razlike između pojedinih država - ne samo na gospodarskoj nego i na kulturnoj te religijskoj razini. Upravo je zato riječ o procesu, o višegodišnjem postupku tijekom kojega će se razlike među zemljama ublažiti, a Unija postati zajednica u pravom smislu te riječi. U tom svjetlu i treba promatrati taj europski pokret.</p>
<p>Pitanje, dakle, nije treba li nam ujedinjenje, nego na koji ćemo način to ujedinjenje provesti. U Europi ima i mnogo malih država koje brzo napreduju. Međutim, kada bi - ovo govorim na simboličnoj razini - te države imale zrakoplove, oni ne bi mogli uzletjeti i opet sletjeti jer su države tako malene da nemaju dovoljno tla za slijetanje. Znači li to da se one stoga ne bi smjele razvijati? Naravno da ne! Razvoj je nužnost, obveza ove naše generacije da to učini, da dostigne taj cilj i sagradi zajedničke europske strukture.</p>
<p>E sad, kakve točno strukture i što ćemo sve u toj Europi dijeliti, to su pitanja za razgovor. Jasno da nećemo dijeliti baš sve. Primjerice, ja svoju ženu ne kanim dijeliti s drugima. Moramo, dakle, odrediti što će sve biti predmet dijeljenja, a što će ostati samo naše, ono po čemu ćemo se od ostalih razlikovati i ubuduće.</p>
<p>• Jeste li vi osobno u ijednom trenutku posljednjih godina bili euroskeptični?</p>
<p>- Oh, mnogo je stvari koje mi se ne sviđaju, ima ih na milijune. Problem je, međutim, u tome što nemamo drugog izbora. Nitko se ne može zatvoriti unutar svojih granica, štoviše, to je i veoma opasno. Pogledajte, recimo, Bjelorusiju, Sjevernu Koreju, Iran... Te su zemlje zatvorene i svaki bi čas mogle »eksplodirati«, jer ne znamo imaju li tehnologiju za razvoj nuklearnog oružja. Upravo zato mi imamo EU, imamo mogućnost nadzora i mogućnost da osiguramo opstanak.</p>
<p>Takav je sustav potreban današnjem svijetu, iako pritom bez daljnjega moramo diskutirati i o prikladnom ekonomskom, političkom i svakom drugom sustavu u toj našoj Europi. Da se razumijemo, ovaj sustav nije dobar, ova unija nije dobra unija, europski Ustav nije dobar ustav. Dobra je jedino činjenica da ustav - postoji. Kad svi budemo zajedno, kad se ujedinimo, napravit ćemo bolji ustav. </p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Dio akademske zajednice za odgodu reforme visokog školstva</p>
<p>Na novim programima trebalo bi angažirati više od tisuću stranih i domaćih recenzenata koji u dva mjeseca moraju recenzirati svaki program, usporediti ga s programima stranih sveučilišta, potrebama tržišta, ali i provjeriti imaju li fakulteti uvjete za izvođenje predloženih programa / Prorektor Sveučilišta u Zagrebu Vjekoslav Jerolimov smatra da bi trebalo dobro razmisliti o realnosti termina, i to zbog obilja predloženih programa, kratkog roka, kao i upitnih kadrovskih i nastavničkih uvjeta na fakultetima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iako su tek rijetki javno spremni progovoriti o tome, dio akademske zajednice smatra da bi Vlada, Rektorski zbor i Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje trebali donijeti odluku o odgađanju bolonjskog procesa kojemu je cilj usklađivanje europskog prostora visokog obrazovanja.</p>
<p>Kao što često ističe ministar znanosti Dragan Primorac, riječ je o najvećoj reformi visokog školstva koju je Europa ikad imala, no proces za koji se opredijelilo 40 europskih zemalja u Hrvatskoj je velikim dijelom pripremljen kaotično i nabrzinu. Prema sadašnjim planovima, prva generacija studenata trebala bi početi studirati po reformiranom sustavu od ove jeseni, kada počinje akademska godina 2005/06.</p>
<p>Najveći problem dio sveučilištaraca - koji se ne protivi bolonjskom procesu nego su, kako kažu, samo oprezni - vidi u činjenici da su fakulteti tek nedavno predložili više od tisuću studijskih programa, što dvostruko premašuje broj sadašnjih programa u visokom školstvu. Na novim programima trebalo bi angažirati više od tisuću stranih i domaćih recenzenata koji u vrlo kratkom roku - u otprilike dva mjeseca - moraju recenzirati svaki pojedini program, usporediti ga s programima stranih sveučilišta, potrebama tržišta, ali i provjeriti imaju li fakulteti uvjete za izvođenje predloženih programa.</p>
<p>Naime, dio je fakulteta, osim što je, kako kažu naši sugovornici, pokazao vrlo bujnu maštu, ponudio prilično velik kolač za svoja mala usta. Samo Sveučilište u Zagrebu, koje je dosad imalo 165 studijskih programa, predlaže 392 nova - 150 preddiplomskih i 242 diplomska. Dio fakulteta utrostručio je sadašnji broj programa, no nije jasno na koji način namjerava organizirati predavanja s istom nastavničkom kvotom.</p>
<p>Prorektor Sveučilišta u Zagrebu Vjekoslav Jerolimov smatra da bi trebalo sjesti i dobro razmisliti o realnosti termina, i to zbog obilja predloženih programa, kratkog roka za njihovu akreditaciju, kao i upitnih kadrovskih i nastavničkih uvjeta na fakultetima. Dio fakulteta svojim prostornim uvjetom ne zadovoljava ni potrebe izvođenja sadašnjeg broja programa, primjećuje Jerolimov, koji smatra da bi bilo pogubno zbog brzine i načela riskirati štetne posljedice koje bi se sustavu mogle dogoditi ako nespreman uđe u veliku promjenu. </p>
<p>Uz to, kaže, bezbroj pitanja o cijelom procesu još nemaju odgovora, a cijena neuspjeha je prevelika. »Ako će se odobravati toliki novi studijski programi, pitanje je gdje će se taj kadar zaposliti na hrvatskom i europskom tržištu. Postoje li uopće ta radna mjesta? Koliko to košta? Može li država platiti sve to?«, pita se Jerolimov. Primjećuje da su Talijani i Nijemci usporili bolonjski proces zbog niza sličnih dilema, a Slovenci - koji su prije Hrvatske donijeli novi zakon usklađen s Bolonjskom deklaracijom - provedbu reforme odlučili odgoditi do 2008. Prorektor ne vidi razloga za žurbu, s obzirom na to da za primjenu procesa ima vremena do 2010. Vremena ima i odgoda ne znači odustajanje, dodaje.</p>
<p>»Ne vidim zapreke za odgodu, osim što bi to morala biti zajednička odluka Vlade, Ministarstva znanosti, Rektorskog zbora i Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje«, kaže Jerolimov. Odgoda od godinu dana pomogla bi fakultetima da se kvalitetnije pripreme. Ako se ne zaustavimo na vrijeme i nepripremljene promjene krenu, vrlo teško ćemo ih popravljati, smatra on, dodajući kako je vrijeme da netko upozori na te probleme.</p>
<p>Postoji mogućnost da se razgovor na temu odgode bolonjskog procesa povede na sljedećoj sjednici Rektorskog zbora 23. ožujka.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Veliki prijelaz na mali format</p>
<p>Promjena formata, ubacivanje saftnog priloga u ozbiljan dio lista samo su dokaz da i Vjesnik promptno prati promjene u Gutenbergovoj galaksiji. Promjene su uočljive, ali ništa ne najavljuje krah te galaksije. Još će se dugo koristiti papir kao podloga za slova, unatoč sve većoj opčinjenosti slovima i video zapisima na ekranu</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>zoran.vodopija@vjesnik.hr</p>
<p>Ljudi to vole danas kraće i jednostavnije. Ako mogu hoće svršiti s time za 15-20 minuta. Čak i u tramvaju. Ili na bilo kojem dovoljno prikladnom mjestu. U kafiću, brijačnici, u čekaonici kod zubara... Ni jedno mjesto im se ne čini neprikladnim i nepodobnim da to obave na brzaka. </p>
<p>Ljudi danas čitaju sve kraće i sve rjeđe.</p>
<p>Nije to neki hrvatski specijalitet. To je svjetski trend, ali se Hrvatska u njega savršeno uklopila. Internet se pokazao opasnijim protivnikom tiskanom novinstvu od televizije. Televizija je podigla nakladu novinama jer su objavljivale njezine programe i priče o njezinim »zvijezdama«. Internet je podmuklo podrovao medijske temelje tiskanog i elektroničkog novinarstva. On objavljuje sve odmah i bez ikakve zadrške i cenzure jer uvijek ima netko tko će provaliti i najneugodniju priču. Svijet ne samo da je postao globalno selo nego i selendra, jer nema više tog luđaka ili manijaka koji na Internetu neće naći srodnu dušu. </p>
<p>Novine se dovijaju kako znaju i umiju ne bi li zadržale vjerne i stekle nove čitatelje. Šire spektar tema kojima se bave, pa tako i tzv. ozbiljni jutarnji politički listovi objavljuju ono što prije nikad ne bi. Na prve stranice izbijaju ubojstva i talačke krize, a politika se polako seli prema repu novina. Iako, kad se bolje pogleda, iz svake teme vire politika i novac.</p>
<p>Najjednostavniji način da se objavljuje kraće i zanimljivije priče jest smanjivanje formata novina. Tom su receptu pribjegli u posljednjih godinu dana u Velikoj Britaniji Independent, Times, a sprema se i Guardian. Neki su pokušali određeno vrijeme isti sadržaj objavljivati na dvije veličine, velikom i malom formatu, ali su se s vremenom priklonili manjem. Veliki njemački Die Welt lansirao je manje tabloidno izdanje kako bi se približio mlađoj publici.</p>
<p>Svjetski trendovi imaju odjeka i u Hrvatskoj. I ovdje se općenito smanjuje broj ljudi koji čitaju novine. U zapadnim zemljama su naklade novina pale za četiri do deset posto, dok u Hrvatskoj konstantan pad imaju dnevne novine, unatoč već usvojenom manjem formatu. Taj je pad donekle amortiziran akcijama prodaje knjiga i DVD-a uz novine za ukupno 20 do 30 kuna. Pokazuje se da bi neki u rukama htjeli imati nešto još manje što se može još brže prolistati. Tako se na hrvatskom tržištu pojavio i list na A-4 formatu s ultrakratkim tekstovima, koji savršeno paše na šankove u kafićima i mogao bi konkurirati već uhodanoj ponudi dvaju dnevnih listova koji se nude u ugostiteljskim objektima. Format A-4 idealan je za tramvaje i autobuse jer nudi maksimalno 20 minuta čitanja, što je dobro za prigradsku liniju. </p>
<p>Analitičari koji se bave tiskanim medijima predviđaju da bi se uskoro mogle pojavviti i novine na A-5 formatu, što znači da bi se listale kao nekadašnji X-romani ili ljubići. Tekstovi bi bili još kraći, a fotografije bi preuzele isključivo ulogu ilustracija.</p>
<p>Bio je to velik uvod za najavu Vjesnikova prijelaza na mali format. Kao jedine preostale novine velikog formata Vjesnik se priklonio trendu smanjivanja, ali ne samo zato jer je to u trendu s novim čitalačkim navikama. Istraživanja i ankete su pokazale da se i na manjem formatu mogu praviti velike novine po ambicijama i ozbiljnosti pristupa temama. Sve ozbiljne španjolske dnevne novine, dobar dio južnoameričkih, neke talijanske (La Repubblica), neke francuske (Le Monde), sve više britanskih, izlaze na malome formatu. To ih ne priječi da i dalje budu relevantne i referentne za »one koji odlučuju«, za »one čiji se glas treba čuti i kad nisu izbori«, dakle za one prema kojima su usmjereni Vjesnikovi promotivni slogani pri prijelazu na manji format. Ali ne samo manji format. Vjesnik se mijenja iz temelja.</p>
<p>Vjesnik će na manjem formatu zadržati isti novinarski pristup: objavljivati samo provjerene informacije, a na komentatorskim stranicama objavljivati stavove redakcije ili svojih novinara. Analize i komentari, po kojima se Vjesnik i dosad izdvajao od ostalih novina, ostat će i dalje njegovo udarno oružje u borbi za naklonost čitatelja. Ali u sredini Vjesnika osvanut će Obiteljski glas, po konceptu i izvedbi sasvim druge novine koje trebaju privući nove čitatelje, mlade i one koje zanima nešto više od visoke politike. </p>
<p>Vjesnik je spreman ponuditi nešto više od onoga što nudi konkurencija sada ili što sprema u bliskoj budućnosti. Redizajn Jutarnjeg lista pokazuje da se pokušava privući i dio one ciljne skupine čitatelja koju Vjesnik drži svojom publikom. Jasno je da Vjesnik nema nikakvu namjeru konkurirati brzolistajućim tiskovinama maloga formata kao što su 24 sata, ali se sprema privući dio onih koji imaju samo toliko vremena da pokupe najzanimljivije informacije na Internetu. Uostalom, oni ga već i čitaju, jer se na Vjesnikovskim stranicama na Internetu bilježi više od 50.000 ulaza dnevno.</p>
<p>Vjesnik ne kani iznevjeriti stare čitatelje i ne sprema promjene koje bi ih mogle šokirati. Preko rubrike Otvoreno još će se proširiti komunikacija s čitateljima, a tjedni prilozi Sport, Kutura utorkom, Gospodarstvo & Financije i Hrvatska & Europa pružit će veću dnevnu porciju onoga što neke od čitatelja više zanima. Napokon, nedjeljni dvobroj ponudit će troje novine u jednima za istu cijenu.</p>
<p>Promjena formata, ubacivanje saftnog priloga u ozbiljan dio lista, samo su dokaz da i Vjesnik promptno prati promjene u Gutenbergovoj galaksiji. Promjene su uočljive, ali ništa ne najavljuje krah te galaksije. Još će se dugo koristiti papir kao podloga za slova, unatoč sve većoj opčinjenosti slovima i video zapisima na ekranu.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Del Pontini dokazi</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Iz Bruxellesa su u utorak poručili da pregovori s Hrvatskom neće početi ako izvješće iz Haaga ne bude pozitivno za Hrvatsku. A Carla del Ponte je pak u ponedjeljak agenciji Reuters najavila negativno izvješće jer su, prema njezinim riječima, Hrvati špijunirali haaške istražitelje i tako dobivene informacije navodno plasirali Gotovini. »Znamo da oni ne čine sve što mogu« (da bi ga uhitili). To smo dokazali«, kazala je Del Ponte. </p>
<p>A od navedenih dokaza, barem u tom očitovanju, opet ništa. Uostalom, kakvim se metrom ili mjerom može utvrditi da netko (ne) čini »sve što može«. U vezi s tim može se eventualno steći dojam, dati procjena ili izvući zaključak. Međutim, za to se ne mogu dati dokazi. Ali, ako ih Carla del Ponte ima, bilo bi dobro da ih iznese u javnost. Teze su izokrenute i kada je riječ o tome da Hrvatska treba dokazati kako Gotovina nije u zemlji. Nije jasno kako bi se to uopće moglo izvesti. Trebaju li vlasnici svih kuća, vikendica, stanova, jahti i automobila u istom trenutku stati, otvoriti prozore i vrata pa da netko sa zemlje ili iz zraka, s božanskim vidom, zaviri u svaki kutak Lijepe naše i utvrdi: Pa, vidi, Gotovina stvarno nije tu.</p>
<p>Sve informacije koje su se u vezi s navodnim Gotovininim boravištima bile objavljene u hrvatskim medijima na kraju su se pokazale netočnima. Netočne su bile i spekulacije o navodnom Vladinu pregovaraču s Gotovinom koji se s njim nije ni sastao niti mu je prenio bilo kakvu poruku. I tako se stalno sve vrti u krug. Konstruira se obavještajna afera, pojavi se u medijima, nakon toga se sve nađe kao dokaz u izvješću glavne haaške tužiteljice i, na kraju procesa, iz Bruxellesa poruče da od pregovora do daljnjeg nema ništa.</p>
<p>Zato bi bilo dobro da i hrvatska javnost dozna kakvim se sve dokazima u vezi sa »slučajem Gotovina« barata i u Haagu i u Bruxellesu. Kada bi nam bio omogućen uvid u te tajne, možda bismo lakše mogli rekonstruirati zašto pojedini europski političari toliko čeznu za generalom Gotovinom dok im istodobno Karadžić i Mladić šeću ispred nosa i na području njihovih postrojbi, ali se njihovim privođenjem, čini se, uopće ne opterećuju.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zrcalo libanonske zbilje </p>
<p>SALIH KONJHODŽIĆ</p>
<p>Prosvjedi šijitskog Hesbollaha na ulicama Bejruta u utorak su vjerno, poput zrcala, odrazili prijeteće izazove u punoj težini i složenosti libanonske zbilje. U tom »povratnom« oslikavanju istine deseci tisuća šijita pokazali su da su i te kako ozbiljan i nezaobilazan politički čimbenik u »zemlji cedrova«. Šijitske demonstracije imale su sva obilježja vatre koja još tinja ispod naslaga pepela ne tako davno okončanoga libanonskoga građanskog rata. One su došle nakon višednevnih prosvjeda desetaka tisuća Libanonaca (sunita, kršćana i druza) koji su zahtijevali odlazak oko 14.000 sirijskih vojnika iz njihove zemlje.</p>
<p>Najnoviji šijitski ulični politički prosvjedi, koji bi se mogli nazvati »prosvjedima na prosvjede«, obavijeni su golemim strahom i zloslutnom neizvjesnošću. U tom zatamnjenom ozračju odlazak sirijskih postrojbi, koje su obavljale funkciju mirovnih snaga u režiji Damaska, mogao bi dovesti do političkog vakuuma i izlaska zlog duha iz libanonske boce. Jer, nitko ozbiljan ne može negirati da je sirijska vojna nazočnost u Libanonu, nakon okončanja građanskog rata, bila jamac mira i stabilnosti. U međuvremenu su sirijski vojnici, na temelju sporazuma šefova država dviju zemalja - Bashara al Assada i Emilea Lahouda - počeli s povlačenjem prema graničnom području doline Bekaa. Sirijski obavještajci ostat će, kao i dosad, prisutni u svakodnevnom libanonskom životu. Njihovo potpuno povlačenje bit će teško kontrolirati. Odlazak sirijskih vojnika je jedna strana medalje, a eliminiranje utjecaja Damaska na kretanja u libanonskoj politici potpuno druga strana. Sirijce su u Libanon pozvali tamošnji kršćani - maroniti - da bi se zauzdale borbene pristaše bivšeg palestinskog vođe Yassera Arafata.</p>
<p>Treći čimbenik u libanonskoj političkoj igri - SAD - nije očito zadovoljan sporazumom Assad - Lahoud. Bijela kuća je preko svog glasnogovornika dala jasno do znanja da washingtonsku administraciju može zadovoljiti samo brzo i potpuno povlačenje sirijskih snaga. No, prosirijski prosvjedi u utorak bili su svojevrsna pljuska najvećoj svjetskoj sili na otvorenoj sceni. Oni su iskazali snažno antiameričko raspoloženje koje se uvelike hrani na politici Bijele kuće prema srednjoistočnoj krizi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Stupice političko-menadžerskog pristupa znanosti</p>
<p>U zemlji sa samo sedam-osam posto visokoobrazovanih građana, i oni znanstvenici koji to nisu, prema realnim kriterijima, imaju i te kako važno mjesto i ulogu u društvu, ali s drugim atributima, te ne mogu trošiti ionako skromne svote, predviđene za znanost</p>
<p>ŽELJKO KWOKAL</p>
<p>U Hrvatskoj od deset tisuća znanstvenika samo dvije tisuće udovoljavaju međunarodnim kriterijima (Silobrčić), odnosno samo je četiri tisuće njih opravdano u toj međunarodno kompetitivnoj djelatnosti (Šlaus), što je jedino referentno u svim ozbiljnim procjenama ljudskih resursa s kojima Hrvatska danas raspolaže u znanosti. Ne postoje gradske, regionalne i državne znanosti s istoimenim vrijednosnim sustavima, nego postoji samo znanost.</p>
<p>Bez obzira na to je li riječ o osamdeset ili šezdeset posto, ostaje činjenica da znatno više od pedeset posto hrvatskih znanstvenika nije međunarodno kompetitivno, što nije, često se zaboravlja, samo sadašnji problem, nego se vuče desetljećima – od Jurkovića do Sriće te od Muftića do Flege.</p>
<p>Na takvoj osnovi može skup nobelovaca evaluirati svaki četvorni centimetar Instituta »Ruđer Bošković«, može Radman dobiti carte blanche za gradnju i dvaju instituta, no u hrvatskoj će se znanosti promijeniti malo više od – ništa. Jednostavno zato što ozračje sa sustavima vrijednosti i neizbježnim selekcijama, prema svojim kriterijima pa onda i pravilima igre, određuje dominantni broj znanstvenika, a ne izrazita manjina.</p>
<p>Pri imperativnom rješavanju tog osnovnog problema treba poći od stava da u zemlji sa samo sedam-osam posto visokoobrazovanih građana i oni znanstvenici koji to nisu, prema realnim kriterijima, imaju i te kako važno mjesto i ulogu u društvu, ali s drugim atributima te ne mogu trošiti ionako skromne svote, predviđene za znanost.</p>
<p>Drugo izrazito aktualno pitanje, koje se često pojavljuje (i kod rekonstruiranja pojedinih znanstvenih institucija), odnos je između temeljnih (fundamentalnih) i primijenjenih (aplikativnih) istraživanja. U sferi znanosti to rijetko kada postoji kao problem ili osnovna dvojba. No postaje ozbiljan problem i dvojba tek politizacijom.</p>
<p>Američki predsjednik Johnson svojim govorima prije izglasavanja proračuna za 1967. grmi kako Amerika previše novca troši za zadovoljavanje znatiželje znanstvenika (temeljna istraživanja) i da se treba okrenuti promijenjenim istraživanjima koja se brzo isplaćuju, a na korist američkih građana.</p>
<p>Poimence je spominjao istraživanja bolesti srca i karcinoma. Tada glavom plaća »Mohol«, projekt kojem američki kongres uskraćuje financiranje jer nije komercijalan. Radilo se o megaznanstvenom projektu fundamentalnih istraživanja unutrašnje strukture Zemlje – nazvan po hrvatskomu znanstveniku, geofizičaru Andriji Mohorovičiću – koji je trebao biti odgovor na istraživanje svemira.</p>
<p>U izvrsnom uredničkom članku, aktualnom i danas, New York Times kritički piše o stavu predsjednika i kongresa te o odnosu temeljnih i primijenjenih istraživanja. Amerika u svojim strateškim dokumentima nikada ne zapostavlja temeljna istraživanja, a danas, u noćnoj mori azijske konkurencije, i visokotehnološki divovi poput Microsofta, HP-a i drugih, proglašavaju i pozivaju na znatna ulaganja u temeljna istraživanja i inženjerstvo.</p>
<p>Odnosi, temeljno i primijenjeno, posebnu formu dobivaju u tranzicijskim zemljama. Ondje se, u ovisnosti o ekonomskoj i političkoj moći i stupnju zaduženosti, javljaju vanjski eksperti za restrukturiranje znanstvenih i istraživačkih institucija (ma kako se zvali i u kojim svilenim rukavicama djelovali, predstavljaju izravno ili neizravno vjerovnike tih zemalja). Oni nakon začuđujuće brzih analiza i snimanja predlažu a domaći političari objeručke prihvaćaju usmjerenja prema aplikativnim istraživanjima što, gle slučajnosti, znači i osamostaljenje od proračuna.</p>
<p>Primjeri su oprezna Slovenija i naivna kooperativnost Mađarske koja, neka mi bude oprošteno, uništava – ali na tragikomičnoj matrici suradnje sa Svjetskom bankom – veliki institut pri Akademiji znanosti, te da bi nakon ulaska Mađarske u Europsku uniju trebalo skupljati krhotine kako bi država mogla udovoljiti svojim obvezama iz znanosti u Uniji. Naravno, svu i punu cijenu brzopletih poteza platila je, i plaća, država.</p>
<p>Dobar je primjer interdisciplinarnog istraživačkog centra u Bonnu u Njemačkoj (Caesar). Osnovan je pod egidom »ne znanost zbog znanosti« te »znanost i tržišna ekonomija na suprotnim su stranama«, uz ulaganje od oko petsto milijuna eura, bez zemljišta koje je darovao grad Bonn. No nakon pet godina kritike su tolike da se obustavljaju daljnja ulaganja s vrlo neizvjesnom budućnosti, barem u sadašnjem obliku.</p>
<p>Ništa se nije proizvelo što bi se moglo ponuditi na odgovarajuće tržište, niti patenata niti spin-offsa, pa ni – što bi rekao cinik – znanstvenih radova za police. Dakle, iako se radilo o ciljano organiziranoj istraživačkoj organizaciji s njemačkim novcima, njemačkim znanstvenicima, njemačkim organizacijskim sposobnostima i disciplini, uspjeh je izostao. Naknadne analize iz osvrta Naturea otkrivaju svu kompleksnost i stupice političko-menadžerskog organiziranja znanosti.</p>
<p>Primijenjena i temeljna istraživanja s derivatima razvijaju se u organskoj vezi prema vlastitim pravilima i teško ih je regulirati dekretima. Temeljna su istraživanja vrelo znanja i informacija za primijenjena. Svako izostavljanje ili njihovo smanjenje s vremenskom će se zadrškom neizbježno odraziti i na primijenjena.</p>
<p>Sve je to jedan od glavnih razloga za, na prvi pogled pretjeran, oprez eminentnijih znanstvenih krugova i pojedinaca u Hrvatskoj prema prijedlozima raznih reorganizacija, pa tako i Instituta »Ruđer Bošković«. Velike zemlje mogu si dopustiti organizacijske eksperimente u vrijednostima stotina milijuna eura i dolara. Hrvatska, trenutačne ekonomske moći i mršavih ljudskih resursa, ne može i ne bi trebala.</p>
<p>Dakle, u svakom slučaju da za promjene i reorganizacije zbog hvatanja (posrnula) koraka sa svijetom, ali cum grano salis, s puno opreza, promišljanja i simulacija svih vrsta, a sa što manje neprimjerenih kopiranja i velikih riječi.</p>
<p>Autor je kemičar, zaposlen u Institutu »Ruđer Bošković« u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Mudri i moćni obiru hrvatsko intelektualno vrhnje</p>
<p>Sadašnja gibanja u visokome školstvu traže iscrpnu raspravu o tome što je dovoljno za prvo radno mjesto. Treba li to netko ostvariti kao prvostupnik ili kao svršeni student veleučilišta? U tehnici će usko obrazovan stručnjak sigurno gubiti radno mjesto pa će se morati doškolati. Na čiji račun?</p>
<p>IGOR ČATIĆ</p>
<p>Visoko cijenim ljude poput profesora Mladena Havelke. To su ljudi koji vjeruju u povjerenu im misiju. Posvećeno i dosljedno brane dano im na čuvanje, ovaj put probitke studenata viših i visokih škola (»Najveći gubitnici zapravo su studenti stručnih studija«, Vjesnik, Stajališta, 11. listopada 2004.).</p>
<p>Svojedobno sam izrazio mišljenje da će najveći gubitnici u sljedećem razdoblju biti upravo studenti spomenutih učilišta. U tome me je učvrstilo izlaganje dekana Tekstilno-tehnološkog fakulteta, prof. D. Rogalea na Danima tekstilstva. Divio sam se naporima što ih taj fakultet ulaže u svoj razvoj, ljude, a posljedično u svoje studente, buduće kolege... pa tako i u bolonjski proces.</p>
<p>Izlaganje o uključivanju tog fakulteta u bolonjski proces potaknulo me da u raspravi, među ostalim, postavim pitanje: Koja filozofija, (ne)sustavno umovanje ili možebitno istraživanje sadržaja toga posebnoga područja ljudskoga djelovanja, stoji iza procesa za koji mi se čini da sam ga već doživio na jednoj drugoj, nižoj razini obrazovanja? Ili u metazemlji sredinom prošloga stoljeća.</p>
<p>Što se želi postići bolonjskim procesom s prvostupnicima (»bakalarima«) te magistrima svega i svačega, ali čini se i ukidanjem povijesno cijenjenoga i časnoga stručnog naziva diplomirani inženjer? Usput, Nijemci smatraju taj naziv zaštitnim znakom uspješne naobrazbe toga dijela sveučilišne populacije (VDI-N, 11. veljače 2005.).</p>
<p>Ne sjećam se da se povela rasprava o razlikovnosti sveučilišnoga prvostupnika i svršenoga studenta više ili visoke škole jednakoga trajanja. Ili, što će raditi svi ti silni prvostupnici kada pristignu za koju godinu na tržište?</p>
<p>Priče o potrebi brza pristizanja na tržište rada prema narudžbi poslodavaca podsjećaju me na nedavno preminuloga političara, premda su njegove zamisli prema bolonjskome procesu zapravo – dječji vrtić!</p>
<p>Gotovo sam uvjeren da sveučilišni prvostupnici baš i ne će biti osposobljeni za tržište rada, nego će većina težiti upisati magisterij. Dakle, umjesto skraćenja, studirat će se dulje, što je posredno potvrdio državni tajnik za visoko školstvo, prof. S. Uzelac (Vjesnik, 25. veljače) – uz obiranje hrvatskoga intelektualnoga vrhnja, kojem sustav bodova omogućuje da studira u zemljama potpisnicama bolonjske deklaracije.</p>
<p>A što će ostati domaćima? Preostatak. Ono što još nije potrošeno. Sve to baš i nije posebno svijetla budućnost. Reakcija na tekst »U osobi sveučilišnoga djelatnika nastavnik je najveći gubitnik« (Vjesnik, Stajališta, 4. listopada 2004.), našeg intelektualnog vrhnja, raspršena diljem svijeta, koje često radi za niske stipendije u nadi da će se dohvatiti kakva doktorata, bila je prethumboldtovski profesora koji samo čita i prepričava tuđe radove. Među tim bisernim iskazima bio je i ovaj: »Pa svaki dobar znanstvenik ujedno je i dobar nastavnik«.</p>
<p>Svaka akcija ima svoju filozofiju. Sadašnja gibanja u visokome školstvu traže iscrpnu raspravu o tome što je dovoljno za prvo radno mjesto. Treba li to netko ostvariti kao prvostupnik ili kao svršeni student veleučilišta? Nisu sva zanimanja u jednakome položaju. Ali koga malo naučimo u mladosti, teško će se prilagođavati u budućnosti. U tehnici će usko obrazovan stručnjak sigurno gubiti radno mjesto pa će se morati doškolati. Na čiji račun?</p>
<p>A neki mudri i moćni pronašli su način da slabijima oberu nacionalno intelektualno blago, koje onda dio najkreativnijega razdoblja radi za bijednu naknadu u korist prebogatih.</p>
<p>Autor je redoviti profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Budući očevi na porod samo s potvrdom </p>
<p>Ginekolog trudnicama daje savjete za psihičku pripremu, a patronažna sestra podučava tehniku pravilnog disanja i vježbe za pripremu poroda, te podučava o dojenju djeteta</p>
<p>U zagrebačkim domovima zdravlja održavaju se od 7. do 25. ožujka trudnički tečajevi. Oni su za trudnice besplatni a održavaju se uz financijsku potporu Grada Zagreba. </p>
<p>U Domu zdravlja Trnje u ponedjeljak je održan prvi takav tečaj ove godine. Došlo je dvanaest trudnica, od kojih su tri imale potporu partnera. »Tečajevi su zamišljeni kao upoznavanje budućih majki i očeva s onim što ih čeka u rađaonici«, rekao je ginekolog dr. Chedid Jean iz Doma zdravlja Kruge, te istaknuo kako je prava šteta što parovi ne mogu prije poroda posjetiti i rađaonicu.</p>
<p> Tečaj se sastoji od dva trosatna dijela, koja se održavaju tijekom dva dana. U prvom dijelu ginekolog trudnicama daje savjete za psihičku pripremu, a u drugom dijelu tečaja patronažna sestra podučava tehniku pravilnog disanja uz vježbe za pripremu poroda, te govori o dojenju djeteta. Budući otac ne može prisustvovati porodu ako nema potvrdu da je sa svojom partnericom pohađao tečaj. </p>
<p>Posebna pozornost na trudničkim tečajevima posvećuje se psihičkoj pripremi trudnica za porod. »To je fiziološki proces. Ne treba se bojati bolova, oni su neizbježni, no ako se žena psihički pripremi na njih, lakše će ih podnijeti«, objasnio je dr. Jean.</p>
<p>»Što je s bezbolnim porodima«, pitala je Lucija koja je u sedmom mjesecu trudnoće. Ginekolog je savjetovao da prije poroda traži epiduralnu analgeziju, koja je jedini način bezbolnog poroda. Buduća majka može tražiti i carski rez, koji također ne boli, no dr. Jean je naglasio kako je to ipak operacija nakon koje se žena mora neko vrijeme oporavljati.</p>
<p> Na trudničkom tečaju trudnice su čule i mnogo praktičnih savjeta, poput onoga da se u bolnicu ne nosi puno odjeće, a očevima je savjetovano da ne idu u rađaonicu ako nisu sigurni da porod mogu izdržati do kraja. Neke buduće očeve zanimalo je mogu li porod svoje žene snimiti kamerom. Ogovoreno im je da se to može dogovoriti s ginekologom koji će voditi porod.</p>
<p>Raspored održavanja besplatnih tečajeva može se naći na internetskoj stranici www.zagreb.hr i na oglasnim pločama u domovima zdravlja.</p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Dok cijevi pucaju, trebat će i vodoinstalatera </p>
<p>Održano Međužupanijsko natjecanje učenika za zanimanja vodoinstalatera i instalatera centralnog grijanja </p>
<p>Nenad Flajnik učenik je drugog razreda Škole za montažu instalacija i metalnih konstrukcija iz Zagreba i jedan od četrdesetak natjecatelja koji su se u utorak natjecali na šestom Međužupanijskom natjecanju učenika za zanimanja vodoinstalatera i instalatera grijanja i klimatizacije, koje se održalo u njegovoj školi. »Od natjecanja očekujem da zajedno s drugim članom ekipe, Kristijanom Kovačevićem, osvojim prvo mjesto te da se plasiramo na državno natjecanje«, rekao je Nenad.</p>
<p> Objašnjava da se natjecanje sastojalo od teorije i praktičnog zadatka koji se na temelju nacrta morao izraditi u 90 minuta. Kaže da je sve razrede osnovne škole završio s odličnim uspjehom i da su svi očekivali da će se upisati u gimnaziju, no da nije odustajao od dječačkog sna da postane vodoinstalater. »Ljudima će uvijek pucati cijevi i za nas vodoinstalatere uvijek će biti posla«, objašnjava. </p>
<p>Član njegove ekipe Kristijan također je oduvijek želio postati vodoinstalater. »Još dok sam bio mali vidio sam jednog majstora kako radi i odmah sam znao što želim raditi u životu. Nakon toga nekoliko puta gledao sam i razgovarao s majstorima i pri odabiru budućeg zanimanja nije bilo nikakve dvojbe«, objašnjava Kristijan. Njihovi kolege Danijel Kukić i Saša Prosenjak iz Obrtničke škole u Koprivnici, međutim, ne dijele njihovo mišljenje. Na pitanje što su danas izrađivali, nezainteresirano su dobacili da su varili cijevi te da ih na odabir obrtničkih zanimanja nisu natjerali dječački snovi nego loše ocjene. </p>
<p>Viši savjetnik Zavoda za školstvo Republike Hrvatske Branko Švara rekao je Vjesniku da u Hrvatskoj nema interesa za obrtnička zanimanja, iako se učenicima nude i stipendije od 500 do 1000 kuna te mogućnost brzog zaposlenja. Državno natjecanje održat će se 21. i 22. travnja u Zagrebu. </p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>»Kad narastem, bit ću policajac«</p>
<p>Program uključuje obilazak najvažnijih zagrebačkih prometnih čvorišta, Glavnog i Autobusnog kolodvora te Zračne luke Zagreb </p>
<p>»Kad narastem, bit ću policajac«, želja je to osmogodišnjeg Ivana Čepića iz 2a razreda Osnovne škole Nikola Tesla u Zagrebu. Ivan je, zajedno sa svojim školskim kolegicama i kolegama, u utorak bio sudionikom programa terenske nastave za učenike drugih razreda, pod nazivom »Prometnice Zagreba«. Program uključuje obilazak najvažnijih zagrebačkih prometnih čvorišta, Glavnog i Autobusnog kolodvora te Zračne luke Zagreb. Ove je godine posebna novost programa susret s prometnim policajcem, što se jako svidjelo malom Ivanu. </p>
<p>Ovaj i slični programi terenske nastave pod vodstvom organizacije »Vladimir Nazor«, a na poticaj Gradskog ureda za obrazovanje i šport, te uz podršku Ministarstva znanosti, prosvjete i športa, učenicima zamjenjuju klasičnu nastavu iz predmeta Priroda i društvo. </p>
<p>Osamdesetero učenika drugih razreda prvi su ovogodišnji sretnici koji su svoj školski dan, umjesto u klupama, proveli učeći o organizaciji i ponašanju u prometu te se, što je djeci najzanimljivije, upoznali s osobama koje su u službi prometa, kao što su vlakovođe, kondukteri, piloti i stjuardese. Prošle je godine u programu sudjelovalo gotovo tisuću učenika iz 15 zagrebačkih osnovnih škola. </p>
<p>Romana Ana Raščić, učiteljica 2b razreda, jako je zadovoljna onim što učenici doživljavaju u terenskoj nastavi jer, kako kaže, neke stvari, poput vlakova, perona i zrakoplova, djeci se ne mogu zorno prikazati u učionici. »Nastava na terenu odlična je i vrlo zorna, animatorice su divne i dobro obučene«, kaže. Učiteljici se sviđa i program za treće razrede koji obuhvaća obilazak Gornjeg grada i Kaptola jer djeca tako puno lakše savladavaju inače suhoparne povijesne činjenice.</p>
<p>Ovaj neobični školski dan završio je obilaskom Zračne luke gdje su učiteljice i djeca prolazili kroz detektore, razgledali hangare i aerodromskim se autobusom vozili po pisti. Učenici u autobusu koji ih je vozio natrag u školu, na ručak, nisu skrivali oduševljenje ovakvim načinom učenja. »Najljepše mi je kad na kraju ovakvih dana djeca od nas odlaze sretna i nasmiješena«, tim riječima ispratila je djecu mlada animatorica Mirjana Klopotan.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Izmjena tramvajskih kabela na križanju Vukovarske i Savske </p>
<p>U utorak ujutro radnici ZET-a mijenjali su kabel za napajanje na križanju Vukovarske i Savske ceste.</p>
<p>»Pojni kabel bio je u funkciji 32 godine, a prosječni vijek trajanja je oko 20 godina.Unatoč starosti dobro nas je služio«, rekao je predradnik ZET-a Nikola Dujić.</p>
<p>Zamijenjeno je oko 300 metara kabela na potezu od Savske preko ulice Florijana Andrašeca, pa sve do Brozove. Tramvajski promet tekao je normalno. Kabel koji je mijenjan spojen je na ispravljačku stanicu u Ulici Andrije Žaje u blizini Trešnjevačkog trga, Privremeno je korišteno pomoćno napajanje spojeno na ispravljačku stanicu Trnje.</p>
<p>Predradnik Dujić pohvalio je i dobru suradnju Zrinjevca i ZET-a. »Dok su radnici iskapali kabel naišli su na žile korijenja ukrasnog grmlja koje je zaraslo oko kabela. Radnici su u dogovoru sa Zrinjevcem pažljivo odsjekli žile koju su smetale, tako da je drvo ostalo neoštećeno«, pojasnio je Nikola Dujić.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Tomislav Jelić i Ivić Pašalić tužit će list »24 sata«</p>
<p>Predsjednik Gradske organizacije Hrvatskog bloka (HB) Tomislav Jelić i predsjednik HB-a Ivić Pašalić tužit će nedavno pokrenuti list 24 sata.</p>
<p> Povod tužbi, kako je rekao Tomislav Jelić u utorak, na konferenciji za novinare, jest članak objavljen u tim novinama 7. ožujka pod naslovom »Milan Bandić: Svi moji ljudi«. Jelić i Pašalić uvršteni su u prikaz mreže Bandićevih »suradnika«, te »izdvojeni u Bandićevu »zločinačku organizaciju«, navodi Jelić. U tekstu se navodi da je Tomislav Jelić Bandićev prijatelj, te da njegovi napadi na Bandića u javnosti zapravo samo koriste zamjeniku gradonačelnice.</p>
<p>»Sto puta ponovljena laž postaje istina, zato laž treba odmah raskrinkati«, rekao je Jelić i dodao. »Budući da se list služi ordinarnim klevetama, jasno je da mu je svrha poduprijeti, odnosno onemogućiti određene opcije na lokalnim izborima. Stoga se teško oteti dojmu da je tekst dogovoren u središnjici HNS-a i SDP-a«.</p>
<p>U članku se uz Pašalića i Jelića, spominje i glavni tajnik stranke Krunoslav Gašparić, a Jelić je rekao kako će »i on najvjerojatnije pokrenuti tužbu, iako nije naveden kao dio Bandićeve 'zločinačke organizacije'«.</p>
<p>Tomislav Jelić rekao je kako tužba još nije formulirana te da neće tražiti financijsko obeštećenje, odnosno da ga zanima samo istina.</p>
<p>Ružica Jakešević</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Ivanković zbog »Kokota« traži smjenu Uhlira </p>
<p>Nenad Ivanković, predsjednik stranke Samostalnost i napredak (SIN) traži od gradonačelnice Vlaste Pavić da smijeni pročelnika Gradskog ureda za upravljanje imovinim Željka Uhlira i da provede istragu o slučaju restorana Kokot, jer, kaže Ivanković, »gradonačelnica ima sve elemente koji ukazuju na kriminalne radnje«. Uhlira optužuje i za krivotvorenje ugovora.</p>
<p>Na tiskovnoj konferenciji u utorak, Ivanković je iznio svoju verziju kronologije dodjele prostora Borisu Blažekoviću, glasogovorniku HNS-a, koji za gradski prostor od 213 »kvadrata« u Tomićevoj 3, ne plaća nikakvu najamninu. </p>
<p>Ivanković kaže da ugovor za taj prostor nikad nije potpisan, a pripremljen je za Veljka Buljana, branitelja i člana HNS-a, koji je pobijedio na natječaju. No, ključeve prostora nikada nije dobio, već, tvrdi Ivanković, »Uhlir je ključ dao izravno svom stranačkom čelniku Blažekoviću, bez ugovora i bez primopredaje«. SIN smatra kako je dogovor postojao od početka, kako Blažeković ne bi plaćao najamninu.</p>
<p>Ivanković je ustvrdio da Uhlir laže i predočio dopis kojim Veljko Buljan obavještava Gradski ured za upravljanje imovinom da je njegov potpis na ugovoru o najmu terase od 27 kvadrata, falsifikat tj. da ga Buljan nikad nije potpisao. Drugi potpisnik ugovora je pročelnik Željko Uhlir, kaže Ivanković.</p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>SIN-ovi plakati uklonit će se do petka</p>
<p>Unatoč gradskoj odluci od četvrtka, 3. ožujka, po kojoj su se plakati stranke Samostalnost i napredak (SIN), koji istupaju protiv ulaska Hrvatske u Europsku uniju, morali skinuti, oni su u utorak još uvijek bili na jumbo panoima u gradu. </p>
<p>SIN nije dobio dozvolu za plakatiranje, te mu je Gradski ured za graditeljstvo, prostorno uređenje, stambene, komunalne poslove i promet, odredio dva dana kao vremenski rok u kojem je morao skinuti svoje plakate. </p>
<p>Alan Metzinger, dopredsjednik SIN-a, rekao je da nema govora o bilo kakvom protestu protiv te odluke, no da ih stranka jednostavno nije stigla skinuti. »Plakati sigurno idu s panoa. Zamolili smo Grad da se strpi do petka, jer se ne može sve skinuti u tako kratkom roku«, rekao je Metzinger.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Bivša misica Aleksandra Grdić zvijezda izbora</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Jelena Glišić iz Plaškog u ponedjeljak navečer u HTV-ovu Studiju 10 osvojila je titulu Miss Universe Hrvatske za 2005. godinu. Ta osamnaestogodišnjakinja maturantica Gimnazije Bernardina Frankopana u Ogulinu svojim je šarmom, ljepotom i osobnošću osvojila gledatelje i stručni ocjenjivački sud. </p>
<p>Prvom pratiljom proglašena je 22-godišnja Branka Rašković iz Pule, a njezina vedrina i simpatičnost donijele su joj i titulu Miss simpatičnosti. </p>
<p>Olga Crvelin iz Splita (20), studentica na PMF-u, osvojila je titulu druge pratilje, dok je 18-godišnja Aleksandra Vuković iz Pule, maturantica Škole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu, proglašena za Miss stila. </p>
<p>Jeleni Glišić krunu je predala prošlogodišnja Miss Universe Marijana Rupčić, koja je natjecanje pratila u društvu Miss Slovenije za 2004. godinu Sabine Remar i Danijele Strigl, prošlogodišnje Miss Universe Austrije. Jelena će Hrvatsku predstavljati na svjetskom natjecanju za Miss Universe 2005. godine koji će se 30. svibnja održati u tajlandskom glavnom gradu Bangkoku.</p>
<p>Dvosatno natjecanje ljepote vodili su, kao i prošle godine, Tanja Tušek i Mario Sedmak. Posebno oduševljenje u Studiju 10 izazvao je ovogodišnji pobjednik Dore Boris Novković koji je izveo pjesmu »Vukovi umiru sami«. </p>
<p>Jacques Houdek, Colonia te plesna skupina Mojce Horvat bili su zaduženi za glazbeni i plesni dio večeri. Međutim, atrakcija večeri je bila bivša Miss Hrvatske Aleksandra Grdić koja je izvela i privatni fotosession s aluzijama na svoju »praxitensku« aferu. </p>
<p>Glišić je osim krune dobila i brojne nagrade. Osim automobila Toyote Yaris, kojeg je dobila u trajno vlasništvo, osvojila je i ček u iznosu deset tisuća kuna, te razne modne i kozmetičke kolekcije sponozora. </p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Dečko je znao da ću pobijediti</p>
<p>Jelena Glišić, Miss Universe za 2005. godinu, otkrila nam je kako su na njezinu pobjedu reagirali roditelji, je li očekivala krunu te što očekuje od svjetskog natjecanja.</p>
<p> l Mnoge djevojke koje pobjede na natjecanjima ljepote poslije govore da nisu očekivale pobjedu. Jeste li i vi među njima?</p>
<p>- Nisam očekivala pobjedu, ali sam se nadala da ću ući među prvih pet. Još nisam svjesna da sam pobijedila, a već su počela snimanja.</p>
<p> l Kako se snalazite u novonoastaloj situaciji i koliko vam prijašnja modna iskustva pomažu u tome?</p>
<p>- Imam iskustva u manekenskom poslu, pa mi je manje-više sve poznato. Već tri godine radim za modnu agenciju UMAH Fashion. Nosila sam revije na Danima mode, Fashion Weeku, Cro-a-Porteru, te na Intertekstilu. </p>
<p> l Kako su na pobjedu reagirali vaši najbliži?</p>
<p>- Roditelji su reagirali vrlo emocionalno. Mama plače svaki put kad nazovem. Jako su sretni zbog mene, ali jedva čekaju da dođem kući.</p>
<p> l A dečko?</p>
<p>- Dečko je rekao kako je znao da ću pobijediti. Imam njegovu podršku. Zajedno smo godinu i sedam mjeseci i malo je stariji od mene. To je sve što ću reći.</p>
<p> l Što očekujete od titule i izbora na Tajlandu?</p>
<p>- Nadam se da će mi se otvoriti neka vrata, da ću dobiti poslovne ponude. Osim manekenskih, voljela bih da dobijem ponudu s televizije. Što se tiče svjetskog izbora na Tajlandu, nadam se da ću ući u prvi krug. </p>
<p> l Kako ćete uskladiti školu i obveze i koji su vam planovi nakon završetka gimnazije?</p>
<p>- Pokušat ću uskladiti školu i obveze koje sada imam. Željela bih studirati pravo i socijalno pravo. </p>
<p> l Kako provodite slobodno vrijeme, imate li neki hobi?</p>
<p>- Igram odbojku, volim čitati knjige, ići u kino. Uživam i u dugim šetnjama. </p>
<p>Antonija Jurica</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Sandra Bagarić voditeljica emisije »Ona ili on«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon ukidanja kviza s Markom Rašicom i nekoliko dječjih kvizova, Nova TV je odlučila tu programsku rupu popuniti novim projektom. »Ona ili on« naziv je game showa koji će se prikazivati subotom u 20 sati. Adut nove emisije bit će voditeljica Sandra Bagarić, a emitiranje prve epizode najavljeno je za 26. ožujka. </p>
<p>Kako ističu na Novoj TV »Ona ili on« je igra u kojoj do izražaja dolaze pamet, spretnost i brzina natjecatelja što će show izdvojiti od sličnih emisija u kojima se najviše polaže na znanje. Natjecatelji mogu osvojiti maksimalan iznos od milijun kuna. Igra se temelji na stalnim razlikama i sličnostima među spolovima, a naizmjenično će se natjecati žene protiv muškaraca, muškarci protiv muškaraca, žene protiv žena, te muško-ženski parovi. Pobjednik kući može otići s maksimalnih milijun kuna. </p>
<p>»Počašćena sam ponudom Nove TV. Vrlo sam radosna što ću se nakon dosadašnjeg voditeljskog iskustva okušati u sasvim novom zabavnom formatu. I pritom pomoći da netko osvoji mnogo novca«, rekla je Sandra Bagarić. </p>
<p>»Kako nije riječ o klasičnom kvizu već o nekoj vrsti game showa, koncept će u mnogočemu ovisiti o voditeljici. Uostalom, Sandra je bila prvi izbor za tu ulogu«, pojasnila je glasnogovornica Nove TV Dijana Tušek. </p>
<p>Show »Ona ili on« nastaje u vanjskoj produkciji, točnije u produkciji tvrtke »Hitech« Hameda Bangoure koja je najavila i snimanje nove verzije »Kviskoteke« za RTL Televiziju. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Arsen Dedić u Splitu promovirao spot za pjesmu »Amigo«</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Kantautor Arsen Dedić u utorak je, uoči zajedničkog koncerta sa suprugom Gabi u splitskom hotelu President, promovirao spot za pjesmu »Amigo« s aktualnog albuma »Na zlu putu«. Zanimljivo je da je riječ o prvom video spotu kojeg je Arsen snimio za Croatia Records, kuću s kojom surađuje već četiri desetljeća, dok je u svojoj dugogodišnjoj karijeri snimio samo video broj za pjesmu »Završit ću kao Howard Hughes«. Dobro raspoloženi Arsen pozdravio je brojne goste, urednike novinskih i radijskih kuća, te političare koji su došli pogledati njegov najnoviji uradak, te uživati u autorovim duhovitim dosjetkama iz života. Album »Na zlu putu« splitskoj je publici predstavio kritičar Zlatko Gall. Na promociji su bili i Jelena Radan, Doris Dragović, Marjan Ban i Daniela Martinović. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Svjedočio brat zlostavljanog dječaka</p>
<p>SANTA MONICA</p>
<p> – Na suđenju pop-kralju Michaelu Jacksonu optužba je nastavila s ispitivanjem ključnih svjedoka. Tako je, nakon što je odabrana porota za koju Jacksonovi branitelji tvrde da je neobično »bjelačka«, svjedočio 14-godišnji dječak Star Avizo. </p>
<p>On je rekao da je dva puta vidio Jacksona kako masturbira držeći jednu ruku u svojim, a drugu ruku u hlačama njegovog usnulog brata Gavina. Dogodilo se to, rekao je dječak, tijekom dvije večeri u veljači i ožujku 2003. godine na ranču Neverland, točnije u sobi »Valley Ranch« koju je Jackson dijelio sa svojim dječacima, odnosno »prijateljima«. </p>
<p>Brat zlostavljanog dječaka tu je scenu ugledao penjući se uza stube, a tvrdi da su oba puta 46-godišnji pjevač i njegov 13-godišnji brat ležali jedan kraj drugoga. Jackson, kako je izjavio dječak, nije znao niti mogao pretpostaviti da ga netko gleda iza ograde stuba.</p>
<p>»Jackson je masturbirao«, rekao je Star Aviso, Gavinov brat, potvrdivši da su većinu noći provedenih na Neverlandu i on i njegov brat spavali u Jacksonovoj sobi ili s njim u krevetu. </p>
<p>»Michael nam je rekao da nikome, pa ni roditeljima, ne govorimo što smo radili«, rekao je Star Aviso uz napomenu da je za vrijeme cijelog događaja Jackson imao zatvorene oči. </p>
<p>U ranijem svjedočenju, Aviso je rekao da je pjevač dječacima nudio alkohol u limenkama, a taj je napitak nazvao »Isusov sok«. </p>
<p>U sudnici se na velikom platnu potom mogla vidjeti naslovna stranica porno časopisa kojeg je Jackson držao u kovčegu u spavaćoj sobi, i kojeg je pokazivao dječacima prilikom njihovih druženja. </p>
<p>Z. B.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Osobama u kimonu Kyoto nudi besplatan javni prijevoz</p>
<p>TOKIO</p>
<p> – Japanski grad Kyoto objavio je da će osigurati besplatan javni prijevoz svim osobama koje nose kimono, nastojeći time doprinijeti očuvanju tradicionalne japanske kulture. Besplatni režim prijevoza počinje u petak i trajat će 11 dana, objavili su gradski dužnosnici. Cilj je akcije promocija kimona kao i lokalne tekstilne industrije. Osobe koje nose kimono - bile one iz Japana ili iz inozemstva - također će dobiti besplatne ulaznice za neke od brojnih turističkih atrakcija Kyota.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Novozelanđanke golim grudima protiv princa Charlesa</p>
<p>WELLINGTON</p>
<p> – Dvije žene koje su prilikom posjeta engleskog princa Charlesa Wellingtonu u znak prosvjeda pokazale gole grudi, uhićene su i odvedene u policijsku postaju. Obje su optužene za nemoralno ponašanje te uz jamčevinu puštene na slobodu. Prva se popela na zid i razgolitila grudi vičući »sramota, sramota« dok je Charles ulazio u galeriju. Ženu, golu od struka naviše, policajci su zgrabili i odvukli. U prosvjedu protiv britanske monarhije, žena je preko prsa i trbuha napisala: »Skini svoj kolonijalni sram s mojih grudiju«. Novinari su objavili da je princ pogledao prema ženi i nasmiješio se. Druga je žena, nešto ranije, grudi razgolitila u rukama noseći dijete, no policajci su je uspjeli ukloniti. I ova gola od struka naviše, pritom je vikala da je htjela nahraniti dijete. (akb)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Umirući ima šest mjeseci života, a sud ga naručio za 14 mjeseci</p>
<p>RIM</p>
<p> – Umirućemu muškarcu kojemu su njegovi liječnici predvidjeli još najviše šest mjeseci života, talijanski je sud u utorak predložio da im se, želi li čuti njihovu odluku u sporu oko odštete temeljem osiguranja, javi za 14 mjeseci!</p>
<p>Carmelo Cisabella (39) boluje od neizlječive i neoperabilčne bolesti kralježnice pa je više nego zainteresiran dobiti gotovo 600.000 dolara odštete od osiguravajuće kuće. Tim bi novcem želio, kaže, olakšati zadnje mejsec svoga života, piše dnevnik Il Messaggero. Nastojeći ubrzati postupak sporih osiguravatelja, Cisabella se za pomoć obratio i sicijlijanskim sudovima, ali baš i nije dobio ono što je htio. »Vratite se dogodine«, rečeno mu je.</p>
<p>Frustriran i ogorčen, u znak se prosvjeda lancima zavezao za ulazna vrata suda. U Il Messaggeru pišu da Cisabellina nesreća traje više od desetljeća. Nakon prometne nesreće ostao je paraliziran, a ubrzo se u kralježnici razvila i smrtonosna infekcija. I odštetni je zahtjev star desetak godina, no talijansko je pravosuđe nezamislivo sporo. Civilna parnica u prosjeku traje 3041 dan. A mi mislili da je hrvatsko pravosuđe slijepi puž! (akb)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Demokracija ne živi od etiketiranja </p>
<p>Sve što možemo u Europskoj uniji izgubiti, izgubili bismo još lakše kao izolirana zemlja pred njezinim granicama. Ali sva prava koja ćemo u njoj steći ne možemo dobiti dok nismo članica, kaže akademik Mislav Ježić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Pretpostavljam da nitko od mene ne očekuje političku prosudbu Izjave o stanju kulture i nacije koju je skup hrvatskih intelektualaca donio 28. veljače. Od etiketiranja, naime, ne živi demokracija, nego se njime potiče diktatura«, kaže akademik Mislav Ježić, filolog, indolog i filozof, potpredsjednik međunarodne Paneuropske unije, čija stručna i znanstvena pregnuća te javno djelovanje određuje i naglašena europska perspektiva. </p>
<p>Upitan za komentar o dokumentu »protiv druge hrvatske šutnje«, kako su ga imenovali njegovi potpisnici, a koji je pak potaknuo žestoka medijska sučeljavanja, Ježić primjećuje da se tonu Izjave može prigovoriti, već ako se čita stilistički, da počinje svoje članke izrazima »držimo neprihvatljivim«, »osobito smo zabrinuti«, »smatramo nedopustivim«, »zahtijevamo«, »tražimo« i slično. O nizu zahtjeva u Izjavi kaže da oni imaju smisla onda kada nešto traže od države, a ona, ili samo ona, to može dati. Na javnu televiziju, na primjer, država bi preko Sabora kao osnivača morala moći utjecati. Ne politički, nego tražeći da služi svim zadaćama javne televizije.</p>
<p>No, kada je riječ o »krivotvorenju« povijesti ili povijesti književnosti, smatra da se država može samo osloniti na dobre recenzente i uskratiti potporu publikacijama koje ne zadovoljavaju znanstvene kriterije. Bitnija je, međutim, od takva zahtjeva vlastita pozitivna strategija: stvaranje »znanstvene javnosti« pred čijim će sudom i argumentima u javnim prikazima znanstvenih radova strepiti svi pisci ideologiziranih i neznanstvenih knjiga ili članaka. Tomu nedostatku znanstvenosti očito nije lijek ni referiranost autora i radova u američkim bibliografskim pomagalima, koja je za dio naših znanstvenika postala novom religijom. A takvu znanstvenu javnost trebaju činiti znanstvenici i intelektualci superiorni »krivotvoriteljima«. Nema boljega lijeka, pa se ni od države ne može dobiti, tvrdi akademik Ježić.</p>
<p>Isto tako, prema njegovim riječima, hrvatskomu narodu u Bosni i Hercegovini treba pomoći i država i hrvatsko gospodarstvo svojim ulaganjima, hrvatska znanost, prosvjeta i intelektualci suradnjom. A najbolja je pomoć ona kojom se hrvatskomu narodu pomaže da vodi inicijative na korist svoje zemlje, koje će svi građani, Bošnjaci, Srbi i drugi, morati cijeniti i radi kojih će svi prihvaćati Hrvate kao neizostavan stup boljitka svoje zemlje. To nije fraza: takvi su u povijesti često bili bosanski franjevci, tako danas u Bosni i Hercegovini djeluje »Napredak«. Pitajmo tamošnje Hrvate kako da im najbolje pomognemo. Svakako kao konstitutivnu narodu u susjednoj državi, a ne tako da se potiče da se isele, kaže naš sugovornik.</p>
<p>U vezi s ulaskom u Europsku uniju, što je naravno doživljeno kao pitanje svih pitanja, akademik Ježić naglašava da je više govornika na skupu 28. veljače isticalo uz hrvatsku i europsku opredijeljenost. Duhovito suzdržano, kaže, izrazio ju je i Igor Zidić: »Nisam protiv Europe jer ne mogu biti za Balkan«. Dodaje da predlagatelji Izjave s razlogom u točki 8. traže zaštitu niza slabih strana današnje Hrvatske i nepodlijeganje ucjenama u pregovorima. No, najbitnije je ojačati Hrvatsku koliko možemo, kategoričan je Ježić, koji pregovore ne vidi kao pasivno prihvaćanje uvjeta, nego naporno zagovaranje svojih stavova.</p>
<p>Kao potpredsjednik međunarodne Paneuropske unije zacijelo vidi šire implikacije hrvatskih pregovaračkih napora, o čemu kaže: »Teško da se pregovori mogu voditi bez žurbe, ma da bi to bilo bolje. Jer povijesna zbivanja nisu pod našim nadzorom. Neki su vremenski okviri zadani ako ne želimo da se moguće teškoće u pregovorima s Turskom odraze na metode pregovora s Hrvatskom. I ako želimo ući u Uniju kada smo na redu, a ne čekati na to da uđemo u okviru novosmišljenoga Zapadnoga Balkana. Ne prositi, nego tražiti, ispunivši dogovorene uvjete, svoje pravo na Europu. Iako iz medija više saznajemo o onima u Europi koji nam prave prepreke na putu, iz Paneuropske unije dobro znam koliko ima onih, a osobito 'Paneuropljana', koji se za Hrvatsku u ove dane zalažu pa i lavovski bore u institucijama Europske unije.</p>
<p> Bila bi sramota da predstavnici Hrvatske sada zakažu u toj borbi. Uostalom, premijeru Sanaderu i Vladi treba odati priznanje na dosadašnjim uspjesima. Stoga sada treba upreći sve umne i stručne, političke i društvene snage da u vremenu koje nam je najpovoljnije postignemo što povoljnije uvjete ulaska u Europsku uniju. Sve što možemo u njoj izgubiti, izgubili bismo još lakše kao izolirana zemlja pred njenim granicama. Ali sva prava koja ćemo u njoj steći ne možemo dobiti dok nismo članica. Ako u šahu imate dobar potez, ne možete ga odgađati iza nekoliko sljedećih poteza«, zaključuje akademik Mislav Ježić.</p>
<p>Živana Morić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Prvi korak prema zakonu</p>
<p>»Vi znate kako vam se može pomoći, pa možemo krenuti. Ministarstvo kulture će učiniti sve za dobrobit hrvatskog filma i audiovizualne djelatnosti«, rekao je ministar Biškupić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prijedlog osnova zakona o audiovizualnoj djelatnosti u utorak je predstavljen na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu i tim činom, čini se, započinje jedno novo poglavlje u kojem će biti više mjesta, ne samo za hrvatski film, već i za cjelokupnu audiovizualnu proizvodnju. Predstavljanju prijedloga koji su sastavili i potpisali Hrvatska udruga producenata i Društvo hrvatskih filmskih redatelja, održanom pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, bio je prisutan i ministar Božo Biškupić. </p>
<p>Iz toga se može iščitati da Ministarstvo ne samo što cijeni rad i velik trud što su ga uložile filmskih udruge kako bi izradile ovaj prijedlog, već da je bez zadrške spremno pružiti pomoć, odnosno sudjelovati u doradi prijedloga, kako bi nakon 13 godina Hrvatska napokon dobila odgovarajući zakon. </p>
<p>Osobito su bile ohrabrujuće Biškupićeve riječi: »Vi znate kako vam se može pomoći, pa možemo krenuti. Ministarstvo kulture će učiniti sve za dobrobit hrvatskog filma i audiovizualne djelatnosti«. Ministar je to rekao nakon što je tajnik Udruge hrvatskih producenata, Albert Kapović, izložio taj više godina izrađivan prijedlog, koji je obuhvatio mnogo više od samoga filma. </p>
<p>Kapović je podsjetio na modele nekih članica Europske unije i nekih zemalja koji su na putu prema njoj, ali od audiovizualne proizvodnje već sada imaju golem prihod. Svaka zemlja ima svoj zakon, no u većini slučajeva je riječ o sličnom modelu koji se razlikuje samo po postotcima koji se ubiru od primjerice televizijskog oglašavanja ili kino i video distribucije.</p>
<p> Neke zemlje, poput Rumunjske, koja je zakon donijela 2002. godine i prošle je godine ostvarila dobit od 250 milijuna eura, jedan posto ubire od pretplate kablovskih televizija koje u svom programu imaju 60 posto vremena ispunjenog filmovima. </p>
<p>S obzirom na to da je francuski model jedan od najsloženijih u Europi, prijedlog se zakona oslonio najvećim dijelom upravo na njega. </p>
<p>Kako smo u više navrata pisali, zakon bi pretpostavljao osnivanje jednoga centra, u ovom slučaju nazvanog »Audiovizualni fond RH« koji bi skrbio o svim segmentima audiovizualne proizvodnje. Novac bi osim iz državne blagajne, koja bi činila i dalje jezgru zaklade, dolazio i od video i kino distribucije i prikazivalaštva, ali bi s druge strane, ovisno o svom opredjeljenju prema hrvatskom i europskom filmu, imali i stanovitih olakšica. Na taj bi način korist bila obostrana. </p>
<p>Sljedeći izvor bio bi pružanje usluga u sustavu Lease back, odnosno pružanje usluga stranim producentima. Javne i privatne televizije po tom bi prijedlogu zakona od TV oglašavanja trebale izdvojiti od 3,5 do 5,5 posto prihoda, a kablovske 1,5 posto. </p>
<p>»Osim državnog budžeta Televizije su najznačajniji izvor financija. Udjel prihoda od televizijskih postaja u Portugalu je 90 posto, u Nizozemskoj 69, u Francuskoj 59, a u Njemačkoj 32. Mi smo se, pak, našli u situaciji da imamo Zakon o medijima koji ne donosi stvarnu obvezu televizija da sudjeluju u stvaranju nacionalnog i kulturnog identiteta iako se koriste nacionalnim resursom«, istaknu je Kapović.</p>
<p>»Svakako ćemo ići na izmjenu zakona o televiziji, što traži i EU. Svijest i savjest televizija nije baš na nekoj razini i nema druge nego uvjeriti ih zakonom da trebaju sudjelovati u stvaranju nacionalnog i kulturnog identiteta«, bio je odlučan Biškupić, dodavši kako je nužna i suradnja ostalih ministarstava, osobito turizma i gospodarstva.</p>
<p>»Ministarstvu turizma treba objasniti da velik broj Nijemaca zbog prizora iz 'Winetua' dolazi i na Plitvice. Audiovizualna djelatnost može biti snažni promotor hrvatskom turizmu«, rekao je Biškupić. </p>
<p>Zakon je Hrvatskoj nužan, a predstavljanje i izrada ovoga prijedloga prvi je korak prema oporavku hrvatskoga filma i cjelokupne audiovizualne proizvodnje, jer prošle je godine Češka zaradila 300 milijuna eura, Rumunjska 250 milijuna, a Hrvatska milijun eura. </p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Odjeća utječe na identitet </p>
<p>Predstava »Muškarci u suknjama, a žene – isto!?« premijerno izvedena na pozornici kazališta »Gavella« u Zagrebu</p>
<p>Odnos ljudskog identiteta i odjeće te određenost i uvjetovanost spolova i svakoga pojedinačnog bića prepoznatljivim vanjskim obilježjima – teme su i problemi što ih je naznačila nova predstava »Muškarci u suknjama, a žene – isto!?« Plesnoga centra TALA, premijerno izvedena na pozornici kazališta »Gavella« u Zagrebu. </p>
<p> Koliko odjeća, u ovom slučaju suknja, utječe na uvriježene karakteristike muškaraca i žena i utječe li uopće?</p>
<p> Predstava koja se sastoji od rekvizita, videa, instalacije, žive i snimljene glazbe (originalna glazba minimalističkog određenja Alena Kraljića), plesnih sekvenci i govora sugerira da utječe. Kada su trojica muškaraca-plesača počela odijevati suknje, počela se mijenjati struktura njihove muškosti. Neki su automatski, možda nesvjesno, postali ženstveniji, dok druge taj odjevni predmet nije mogao promijeniti. Plesačice-žene bile su više od muškaraca izložene dilemi za čime posegnuti, suknjom ili hlačama. Međutim, njihov odabir, ma kakav bio, nije ih promijenio.</p>
<p> Autori predstave, a to su uz koreografkinje Tamaru Curić i Larisu Lipovac, svi plesači-izvođači, podijelili su je na bijelo, što označava početak, čistoću, jednakost tijela u istim suknjama odnosno rođenje, i crno, što označava natjecanje, igru, učenje, snagu, tj. život.</p>
<p> U jedinstvenom prostoru svi žive individualno, ne ometajući druge. Prihvaćanjem samoga sebe žive u harmoniji.</p>
<p> U trećem dijelu svatko je našao boju koja mu odgovara, ostvario svoj cilj i način života.</p>
<p>Ovaj projekt Plesnog centa TALA ostvaren je u suradnji s mladim i afirmiranim plesačima-autorima. Zanimljivost je projekta u činjenici što je to jedna od rijetkih hrvatskih plesnih produkcija koja je uspjela okupiti domaće plesače koji borave i rade u raznim dijelovima Hrvatske ili u inozemstvu. Uz Tamaru Curić i Larisu Lipovac nastupili su Branko Banković iz zagrebačkog Studija za suvremeni ples, Ivan Blagajčević i Aleksandra Misić iz Pule i Žak Valenta iz Rijeke. Iskazali su nesebičnu plesnu energiju u međusobnoj komunikaciji i, uvjetno rečeno, malim, individualnim solima.</p>
<p>Scenografiju je osmislila Marta Crnobrnja, a kostime Zdravka Ivandija. Predstava je ostvarena uz potporu Gradskoga ureda za kulturu Grada Zagreba i Ministarstva kulture Republike Hrvatske. </p>
<p>Mladen Mordej Vučković</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Fabre nakon Ostermeiera </p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – Flamanac Jan Fabre bit će ovogodišnji pridruženi umjetnički ravnatelj 59. avignonskog festivala. Ove godine program toga slavnoga festivala bit će otvoreniji no inače svim umjetničkim disciplinama, a održat će se od 8. do 27. srpnja. Nakon mladoga njemačkog redatelja Thomasa Ostermeiera, vodstvo festivala odlučilo se za 46-godišnjeg Fabrea, koreografa i redatelja, zbog njegova statusa jednoga od najznačajnijih umjetnika na današnjoj europskoj sceni. Fabreova djela redovito su se nalazila na programu Avignonskog festivala, a njegove se predstave često mogu vidjeti i na pozornici pariškoga kazališta »Théâtre de la ville«. </p>
<p>S. T. K.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Nagrada »Citta di Salo« Ljerki Car Matutinović </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Književnica i prevoditeljica Ljerka Car Matutinović dobila je u Italiji uglednu nagradu na međunarodnom natječaju za poeziju i prozu »Citta di Salo« 2005. Društvo hrvatskih književnika priopćilo je u utorak da je 11 članova ocjenjivačkoga suda nagradilo pjesmu hrvatske književnice »Sonet o povratku molitvi«, u prijevodu autorice, koja će biti tiskana u zasebnoj antologiji. Na natječaj se prijavilo oko 850 sudionika, a nagrada će joj biti predana 13. ožujka u gradu Salo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Svjetski kongres o muzejskoj dokumentaciji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Svjetski kongres o muzejskoj dokumentaciji održat će se od 24. do 27. svibnja u Zagrebu o temi »Dokumentacija i korisnici« s nizom podtema o digitalizaciji kulturne baštine, njenu čuvanju, upravljanju sadržajima, Internetu i drugim temama. Ta godišnja konferencija CIDOC-a, Međunarodnoga komiteta za muzejsku dokumentaciju, prvi je takav stručno-znanstveni skup muzeologa organiziran na najvišoj razini u Hrvatskoj, rekla je u utorak na konferenciji za novinare voditeljica projekta Maja Šojat-Bikić. Organizatori kongresa su Muzej grada Zagreba i Muzejsko dokumentacijski centar. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Janica ili Parson, Miller ili Raich </p>
<p>Svih će pet dana u Lenzerheideu biti usmjereni isključivo prema tom kvartetu. Dvojica skijaša love premijerni veliki Kristalni globus, Anja je uzela prvijenac prošle godine, dok je Janica najtrofejnija - Lenzerheide bi joj donio treći Kristalni globus</p>
<p>LENZERHEIDE (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> – Od srijede do nedjelje birano će se društvo okupiti u švicarskom Lenzerheidu, gdje će biti zaključena ovogodišnja skijaška sezona Svjetskoga kupa. Posljednjih godina ne pamtimo sličan scenarij ovogodišnjemu, jer napetost izvire u obje konkurencije i u svim disciplinama, osim u slalomu. Dakle, staze u Lenzerheideu trebale bi ispisivati tipičnu sportsku dramatiku... </p>
<p>Svi kristalni globusi, osim slaloma, još ne znaju svoje vlasnike, a završnica je time zanimljivija, jer su oni najsjajniji na raskrižju Anje Pärson i Janice Kostelić, odnosno Bodea Millera i Benjamina Raicha. </p>
<p>Švedska je skijašica sletjela u Lenzerheide sa 63 boda prednosti pred Janicom Kostelić, no ta je prednost apsolutno varljiva, što znači da se može gotovo ignorirati. Dvije uvjerljivo najbolje skijašice svijeta pred sobom imaju četiri discipline u kojima će vjerojatno svaki put milimetri odlučivati o boljoj. Janica ima prednost u spustu i slalomu, Anja u veleslalomu, a u superveleslalomu figuriraju podjednako. </p>
<p>Inače, forma je obje skijašice trenutačno na jako visokom stupnju, što su potvrđivale i na Svjetskom prvenstvu, ali i na posljednjoj postaji Svjetskoga kupa skijašica u Ĺreu. Toliko su superiorne da i Anja i Janica privatiziraju postolja u svim disciplinama. </p>
<p>– Slušam oko sebe kako je Anja psihički labilna kada sam u blizini. Ma, to su gluposti. Nije li u posljednjih mjesec dana dokazala suprotno, pitala je Janica. </p>
<p>Dakle, hvatati se za Anjinu nestabilnost je pogreška i jedino što će odlučivati jest njihova lucidnost i brzina na stazi, uz neizostavne grame sreće koja je oduvijek bila sastavni dio sporta. </p>
<p>Osim borbe za ukupnu pobjedu u Svjetskom kupu bit će zanimljivo gledati i podjelu tri mala «globusa», gdje će sitne razlike odlučivati o pobjednicama. Uz Janicu Hrvatsku će u Lenzerheidu predstavljati, naravno, Nika Fleiss i Ana Jelušić. Djevojke koje sve snažnije ulaze u slalomsku elitu imaju novu priliku na sebe privući pozornost.</p>
<p>Kod skijaša je sezona počela prilično dosadno. Svugdje je i stalno pobjeđivao Bode Miller, pa je tako krajem studenoga i početkom prosinca izrežirao jedinstven uspjeh - u šesnaest je dana uzeo pobjede u četiri različite discipline. Nitko nikad nije bio ni blizu takvom rezultatu. No, Miller je oduvijek volio zakomplicirati situaciju, pa je konstantnim vlastitim diskvalifikacijama u tehničkim disciplinama vratio sjajnog Benjamina Raicha u igru za pobjedu u Svjetskom kupu. </p>
<p>Njihova je razlika još manja nego kod skijašica - Bode vodi sa 52 boda prednosti, što također ilustrira dramu u iduće četiri discipline. </p>
<p>– Ovo je stvarno postalo napeto, reći će Miller nakon Kviftjella, gdje nije previše povećao prednost, iako su se vozile »njegove« brze discipline. </p>
<p>Janica ili Anja, Bode ili Benni. To je najveća priča Lenzerheidea i svih će pet dana biti usmjereni isključivo prema tom kvartetu. Dvojica skijaša love premijerni veliki globus, Anja je uzela prvijenac prošle godine, dok je Janica najtrofejnija - Lenzerheide bi joj donio treći Kristalni globus... </p>
<p>Kod skijaša nastupit će i Ivica Kostelić. Sezona u kojoj se mnogo traži možda završi idealno - premijernom slalomskom pobjedom u sezoni. Inače, podsjetimo i na pravilo završnice Svjetskoga kupa. </p>
<p>Pravo nastupa ima dvadeset najboljih iz pojedinih disciplina, zatim svi koji su skupili više od 400 bodova u ukupnom redoslijedu te pobjednici nedavno završenoga juniorskog prvenstva. </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Od preplašenog izbjeglice do teniskog velemajstora</p>
<p>S olimpijskom broncom oko vrata Ljubičić kreće u konačnu pobjedu. Nakon Gorana Ivaniševića u Wimbledonu, Ive Majoli u Roland Garrosu i Ivan je na redu za vrijedan Grand Slam rezultat. Ili možda Davis kup naslov... </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iza svakog se poena Ivana Ljubičića prošlog vikenda kriju kapi znoja i neizvjesna budućnost. Iza svakog se poena krije zapanjujuća životna priča kakvu samo sport može režirati. Posljednjih mjeseci trenutačno najbolji tenisač svijeta u punoj snazi proživljava uzrečicu »sve se vraća, sve se plaća«. Mukotrpan put do teniskog vrha potpuno opravdava nadimak Iron Man, koji su smislili američki novinari. Upravo zato može krajnje iskreno i opušteno uživati u najplodnijim danima karijere. </p>
<p>Slučajno ili ne, prvu je značajniju pažnju javnosti Ljubičić privukao nakon četvrtfinalnog poraza protiv Andrea Agassija u njihovu prvom međusobnom ogledu prije četiri godine na uglednom turniru u Miamiju. Bez obzira na poraz, Ljubičiću je to bio najblistaviji tjedan u karijeri, novinari su poželjeli čuti njegovu priču. </p>
<p>I danas mnogi sa nevjericom slušaju kako je Ljubičić 1992. godine bio primoran ući na posljednji zrakoplov za Beograd iz rodne Banje Luke. Teško je zamisliti kako se osjećao tada 13-godišnji Ljubičić kada je preko Mađarske i Slovenije nakon 36 sati vožnje i 15 sati čekanja na kolodvoru stigao u Hrvatsku. Bilo mu je još gore kad je čuo od prijatelja iz Hrvatske vojske da je zrakoplov kojim je putovao trebao biti srušen. </p>
<p>Kako će i sam priznati, Ljubičić zbog tog iskustva ima određenih nedostataka za razliku od ostatka konkurencije na Touru. Nije isto razmišljati sa 13-14 godina o preživljavanju i o tome kako dobiti bolju ocjenu u školi. Sigurno nije krenuo u svijet bezbrižno poput većine svojih vršnjaka. Sa 14 je godina u Italiji bio prepušten sam sebi. A trebao je naučiti jezik, kuhati, prati, kupovati... Naravno, sve to nakon mukotrpnih treninga i svakodnevnog dokazivanja, koje mu je donijelo prvo mjesto u klubu i 50 američkih dolara džeparca mjesečno. Odvojen od obitelji, ali tvrdoglavo uporan gradio je put prema teniskom vrhu, sporije od ostalih, ali samo s jednim ciljem – biti najbolji što može, jer samo tako može sebi i obitelji osigurati svjetliju budućnost. </p>
<p>S druge strane, Ljubičić je upravo zbog proživljenog bijega iz rodnoga grada ranije sazrio od svojih vršnjaka i shvatio kako u tenisu može zaraditi svoj kruh. Uostalom, nije ni imao mnogo izbora. Oprezno je prelazio iz jedne razine u drugu, pomno pazeći da nešto ne preskoči. Od finala juniorskog Wimbledona prije devet godina, preko finala Zagreb Opena 1997., naslova na zagrebačkim Futuresima 1999., do prvog, zasad i jedinog ATP naslova u Lyonu 2001. godine, Ljubičić se polako, ali sigurno penjao prema teniskom vrhu. Napredak na ljestvici bio je proporcionalan igračkom sazrijevanju, kako fizički i psihički, tako i tehnički. Iz godine u godinu Ljubičić je bio sve spremniji. Pritom se nije obazirao na dežurne kritičare s ciničnim primjedbama o njegovu porijeklu i svemu što se njima »lijepi«, a može se čuti u vicevima o Muji i Hasi. </p>
<p>Četiri godine nakon Miamija, Iron Man se hladnokrvno obračunao s Agassijem i najavio svjetsku senzaciju. Jednako smiren rasplakao je braću Bryan i Roddicka, nakon čega nije luđački skakao već je samo dignuo pogled prema nebu i raširio ruke. Kao da je tek sad postao slobodan, kao da tek sad kreće u borbu za »bolje ocjene u školi«. Strah je zamijenilo golemo samopouzdanje, siromaštvo i neizvjesnost zamijenilo je sigurnost i iščekivanje još vrednijeg rezultata. Samo je pitanje dana... </p>
<p>S olimpijskom broncom oko vrata i stabilnošću koju mu je donio brak sa Aidom, njegovom najvećom potporom, Ivan kreće u konačnu pobjedu. Nakon Gorana Ivaniševića u Wimbledonu, Ive Majoli u Roland Garrosu i Ivan Ljubičić je na redu za vrijedan Grand Slam rezultat. Ili možda Davis kup naslov.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Zagrebova srčanost nagrađena prednošću</p>
<p>Domaćin je 80 minuta bio bolji, srčaniji i razigraniji suparnik, a Hajduk je tek zadnjih 10 minuta pružio igru dostojnu svog ugleda. Splićani su, valja to istaći, nastupili praktički u pričuvnom sastavu, no i od tako posloženog Hajduka se očekivalo više. Uzvrat se igra za tjedan dana na Poljudu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nogometaši Zagreba pobijedili su Hajduk sa 1-0 (0-0) u prvoj utakmici četvrtzavršnice Hrvatskog nogometnog kupa. Strijelac jedinog pogotka bio je Sandro Klić u 68. minuti nakon krasne asistencije Jakirovića, što je bio tek plod akcije kompletnog napadačkog reda Zagreba... Zagreb je 80 minuta bio bolji, srčaniji i razigraniji suparnik, Hajduk je tek zadnjih 10 minuta pružio igru dostojnu svog ugleda. Splićani su, valja to istaći, nastupili praktički u pričuvnom sastavu, no i od tako posloženog Hajduka se očekivalo više. </p>
<p>Zagreb je u utakmicu krenuo žustro, i u prvih 20-ak minuta finom kombinatorikom, unatoč teškom terenu, pripravio nekoliko šansi, ali su Klić, te još češće Vidović bili i nespretni i neprecizni. Nakon što Zagreb nije iskoristio nekoliko prigoda, red je došao i na Splićane. U finim su pozicijama bili Bartulović i Rački, ali je Zagrebov vratar Stojkić doista bio siguran. Nastavak je donio još žešći Zagrebov zalet, razigrao se Jakirović, izvrstan je bio Ibričić, napadi su se redali jedan za drugim, no nije bilo konkretne realizacije. Vidović se iznova našao u dvije izvrsne pozicije, ali je opet bio neprecizan. </p>
<p>Ipak, u 68. minuti prava akcija za pogodak. Započeo je Ibričić, prošao kroz sredinu i uposlio na lijevom boku Čuturu, ovaj je loptu proslijedio do Vidovića, uslijedio je kratki pas za Jakirovića, koji, pak, nesebično dodaje usamljenom Kliću. Zagrebov napadač precizno je odmjerio udarac i smjestio ga ispod grede Hajdukovog gola. </p>
<p>Zagreb je još desetak minuta napadao, a onda se povukao, kao što je domaći trener iz igre povukao dva svoja najbolja igrača: Jakirovića i Ibričića. Hajduk je u zadnjim minutama opasno pritisnuo, pa čak i stvorio nekoliko prigoda od kojih su najizglednija bile od Vejića koji je dobro tukao glavom i Leke čija je lopta prohujala pokraj vratnice. </p>
<p>Naposljetku je Zagreb zasluženo pobijedio, a ostaje nam vidjeti hoće li Hajduk u punom sastavu uspjeti za tjedan dana nadoknaditi minus iz Kranjčevićeve ulice. </p>
<p>• Stadion u Kranjčevićevoj</p>
<p>ZAGREB – HAJDUK 1-0 (0-0)</p>
<p>ZAGREB: Stojkić 7 – Labudović 6,5, Brnas 7, Ivanković 6,5 – Mujdža 6,5, Prkljača 7, Ibričić 7,5 (od 69. Čunčić 6), Jakirović 7 (od 78. Marić -), Čutura 7 – Klić 7, Vidović 6</p>
<p>HAJDUK: Kale 6,5 – Vitaić 5,5 (od 57. Grgurović 6), Rukavina 5,5, Vejić 6 – Blatnjak 5,5, Bišćević 5,5, Leko 5,5, Damjanović 5,5, Bartulović 5,5 (Lovrek -) – Rački 5,5 (od 46. Dragičević -), Rogvić 5,5</p>
<p>SUDAC: Vučemilović (Osijek) 6. GLEDATELJA: 2.000</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Klić, Brkljača, Damjanović</p>
<p>STRIJELAC: 1-0 Klić (68.)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Seniad IBRIČIĆ</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Slavenu kapital za uzvrat</p>
<p>Rijeka je povela pred kraj prvoga dijela prekrasnim pogotkom Tomislava Ercega iz voleja, a Slaven je do izjednačenja stigao zgoditkom Srebrenka Posavca s bijele točke u 58. minuti</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Nakon poraza u Puli, Koprivničanci su na riječkoj Kantridi odigrali 1-1 s domaćom Rijekom čime su dobili neznatnu prednost za uzvrat na svojem terenu. Riječani, koji su u mislima već na subotnjoj utakmici protiv Hajduka, nisu se ovoga puta iskazali igrom. Podbacili su u svim elementima i svakako ne mogu biti zadovoljni remijem. No, to ne znači da je sve gotovo i da više nemaju izgleda za proboj u poluzavršnicu. </p>
<p>Nakon što je u prvih 45 minuta Mitu dva puta (5. i 29. min.) propustio postići pogodak, pošlo je to za rukom najboljem riječkom strijelcu Tomislavu Ercegu neposredno prije odlaska na odmor. Domaćini su izveli pravu opsadu u kojoj su tri puta nabacivali loptu iz kornera pred vrata Slavena, a treći put je to učinio veoma lijepo Dunković na nogu Ercegu koji je volejem u padu zakucao loptu u lijevi donji kut. Do tog trenutka Rijeka je imala inicijativu, ali su svi pokušaji bili poprilično mlaki i nedorečeni. Nastavak je donio više gostima. Već u 49. minuti Crnac nije iskoristio sjajnu prigodu nakon centaršuta Muse iz slobodnog udarca. Pucao je preko vratiju, no, u 58. min. gosti su se radovali izjednačenju. Mujdža je u 16-ercu srušio Karabogdana, a Posavec je realizirao najstrožu kaznu. Do kraja smo zabilježili sa svake strane po još jednu dobru prigodu, Musinu s 30-ak metara, Radman je jedva skrenuo loptu u korner, te onu Ercega u 90. minuti kada mu je Lisjak pred vratima skinuo loptu s noge. </p>
<p>• Stadion na Kantridi</p>
<p>RIJEKA – SLAVEN BELUPO 1-1 (1-0)</p>
<p>RIJEKA: Radman 6, Tkalčević 5,5, Lerant 5,5, Knežević 6, Mujdža 5,5, Novaković 5,5, Tadić 5,5, Dunković 6 (od 63. Prišč -), Linić 5,5, Erceg 6, Mitu 5,5 (od 78. Katulić -).</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Lisjak 6, Gal 5,5 (od 46. Crnac 6), Karabatić 6, Bodrušić 6, Bošnjak 5,5, Musa 6 (od 90. Šomoci -), Vukojević 5,5, Posavec 6, Višković 5,5, Dodik 5,5, Karabogdan 6 (od 77. Vručina -).</p>
<p>SUDAC: Strahonja (Zagreb) 6; GLEDATELJA: 1.000</p>
<p>STIJELCI: 1-0 Erceg (45.), 1-1 Posavec (58., 11 m)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Bošnjak, Karabatić, Tkalčević</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivica KARABOGDAN.</p>
<p>Tonko Kraljić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Dinamo traži pogodak i najmanje remi</p>
<p>Dinamo će protiv Varteksa morati pripaziti i na »efekt 90. minute«. Varaždinci su im u oba jesenska prvenstvena ogleda zanjihali mrežu upravo u završnim sekundama utakmice </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hoće li Zagreb i u nogometnom smislu biti »selo kraj Varaždina«, kako to vole zapjevati veseli domaćini? Nogometaši Dinama, naime, u srijedu (15 sati) gostuju kod Varteksa u prvom okršaju četvrtfinala domaćega kupa, natjecanja koje su si za vrijeme zimske stanke sami nametnuli kao svojevrsni imperativ. S obzirom na to da priču o Dinamu kao kandidatu za naslov prvaka javnost još uvijek prima s primjetnim podsmijehom, jer je devet bodova zaostatka za vodećim Hajdukom ipak teško dohvatljivo, sasvim je jasno koliko pažnje »plavi trudbenici« posvećuju kupu. Možda im to na kraju bude i jedina prilika za izlaz na europsku scenu... </p>
<p> – Cilj nam je ovu utakmicu zaključiti sa što manje štete, s obzirom na to da ulazimo u seriju utakmica na lošem terenu, naglasio je maksimirski trener Ilija Lončarević. – Nadam se da ćemo biti sposobni odigrati još bolje nego u ova prva dva dvoboja proljetnog dijela sezone. </p>
<p>Dinamo je Čakovčane »dotukao« u gostima sa 3-1, no tjedan dana ranije je, i to u utakmici u kojoj je kreirao više prilika i igrao naizgled bolje i uvjerljivije, poražen protiv Zagreba u Maksimiru. </p>
<p> Protiv Varteksa će, pak, morati pripaziti i na »efekt 90. minute«. Varaždinci su im u oba jesenska prvenstvena ogleda zanjihali mrežu upravo u završnim sekundama utakmice! U Varaždinu je sredinom kolovoza Nedim Halilović pogotkom u posljednjoj minuti osigurao bod Varteksu za konačnih 2-2, a nakon te je utakmice odstupio tadašnji Dinamov trener Nikola Jurčević. U maksimirskom su okršaju, sredinom studenoga, »plavi« slavili sa 2-1, a Varteksov je strijelac u samom smiraju utakmice bio Mujanović. </p>
<p> – Gledajući po utakmici jesenas u Maksimiru i po ovoj u Splitu između Hajduka i Varteksa, ovog trenutka je Varteks sigurno među prve tri momčadi naše lige. To nije kurtoazija, već činjenica. </p>
<p> A, je li u Lončarevićevoj viziji i Dinamo među te tri momčadi? </p>
<p> – Mislim da je. Varteks sam tu spomenuo i po plasmanu i po igri. Mi smo po plasmanu lošiji, ali računam da smo po kvaliteti u vrhu. </p>
<p> Maksimirski je »plan« za varaždinski okršaj vrlo jednostavan: postići koji pogodak i, dakako, ne izgubiti utakmicu. To bi trebala biti dostatna zaliha za uzvratni dvoboj tjedan dana kasnije u Maksimiru.</p>
<p> – Za nas bi trebalo biti povoljno sve osim poraza, a bilo bi još bolje kad bismo zabili i koji gol. Mislim da smo to u stanju, što smo naposljetku pokazali i u Čakovcu, neovisno o tome što je Međimurje i po plasmanu, a vjerojatno i po kvaliteti slabija momčad od Varteksa. U Čakovcu smo imali mnogo udaraca prema vratima i pritom postigli tri pogotka. Prema tome, naš je napad pokazao nekakvu efikasnost, pa s pravom možemo očekivati da ćemo zabiti neki gol i u Varaždinu. Dakako, ne znači da idemo na neodlučeni ishod, cilj nam je pobjeda kao i u svakoj drugoj utakmici. </p>
<p> U startnu se postavu vraćaju Veldin Karić, Dario Zahora, Danijel Pranjić i Dino Drpić, na klupu će Goran Ljubojević i Edin Mujčin. </p>
<p> – Drpić će vjerojatno igrati u obrani, na desnom boku, što znači da će obrambeni red biti jednak onome iz utakmice protiv Zagreba. </p>
<p>Od prve bi minute trebali istrčati: Vasilj – Drpić, Sedloski, Cesar, Pranjić – Bošnjak, Buljat, Tomić, Zahora – Eduardo, Karić. </p>
<p>Doduše, postoje i određene kalkulacije prema kojima bi Drpić ipak mogao osvanuti u veznom redu, dok bi na desnom boku ordinirao Lučić. U takvoj bi se rotaciji Cesar preselio na lijevu stranu obrambenog reda, Mijatović preuzeo ulogu lijevog stopera, dok bi vezni red, uz Drpića, popunili Buljat, Bošnjak i Pranjić.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Vladimir Janković već odustao, a repezentaciju nije ni okupio</p>
<p>Dosadašnji izbornik odbojkaša Vladimir Janković ostaje šef stručne komisije koja će predložiti novog izbornika. Jedno je od mogućih rješenja za klupu i izbornik stranac </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U manje od godinu dana najbolji hrvatski odbojkaši dobit će i četvrtog izbornika. Vladimir Braco Janković na užarenom je stolcu izdržao tek nešto više od pet mjeseci, a s mjesta izbornika odlučio je otići bez ijedne odrađene utakmice ili okupljanja reprezentacije. </p>
<p>Razlozi Jankovićeve ostavke leže u problemima koji su ga napali od prvog trenutka kad je na mjestu prvog čovjeka reprezentacije zamijenio Radu Malevića. Naime, nekoliko igrača, a ponajprije kapetan Igor Omrčen, odmah su najavili kako ne žele igrati u reprezentaciji koju vodi bilo tko drugi osim Malevića. Kako se takav stav Omrčena nije promijenio do danas, Janković je shvatio da borba s vjetrenjačama nema smisla. Uz to, Jankovića su počeli prozivati i zbog mogućnosti da za reprezentaciju zaigra tehničar Mladosti iz SCG Siniša Gavrančić, iako bi takav scenarij bio moguć tek na kraju 2006. </p>
<p>– Braco je shvatio da može funkcionirati i iz sjene i da ne mora biti na otvorenom gdje je izložen stalnom prozivanju. To mu sa 62 godine zbilja ne treba. A savjetima i dalje može mnogo pomoći, kazao je direktor reprezentacije Ivan Donald Marić. </p>
<p>Ovo »funkcioniranje iz sjene« odnosi se na činjenicu da će Janković i dalje ostati na čelu stručne komisije kojoj je sada prvi zadatak pronalaženje novog izbornika. </p>
<p>– Isključivo u dogovoru s Jankovićem ćemo naći adekvatnu zamjenu. Ali nećemo ići na kratkoročno rješavanje problema, već nam je cilj naći čovjeka za duge staze, najavio je Marić.</p>
<p>Ime Jankovićeva nasljednika zasad se ne nazire. Postoji mala mogućnost da to bude bivši izbornik Igor Arbutina, koji trenutačno radi u Njemačkoj, ali nije isključeno niti inozemno rješenje.</p>
<p>– Sve opcije dolaze u obzir, ali izbornika će predložiti isključivo stručna komisija, nakon čega će Izvršni odbor donijeti konačnu odluku. Hijerarhija se mora poštivati, zaključio je Marić.</p>
<p>U svakom slučaju, odluka bi trebala biti poznata u sljedećih tjedan dana. Jankovićeva ostavka bacila je čelnike HOS-a u prilično tešku situaciju, a glavni je problem nedostatak vremena - kvalifikacije za SP su pred vratima, a ni EP nije daleko. </p>
<p>Vedran</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>BožičevićKukoč izgubio od bivšega kluba</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Petorica raspoloženih košarkaša Chicago Bullsa bila su dovoljno da nanesu Milwaukee Bucksima 34. poraz u sezoni. Predvodnik »krda« Bullsa Kirk Hinrich ubacio je 17 poena, tome pridodao šest skokova i podijelio osam lopti. Odličnog je asistenta imao u Chrisu Duhonu (13 skokova, 10 dodavanja), dok je s druge strane jedini raspoložen za igru u dresu Bucksa bio Michael Redd (26). Kukočev je obol u porazu sa 85-90 protiv momčadi u kojoj je doživio najljepše trenutke bio osam poena te po tri skoka i asistencije u 22 minute igre. </p>
<p>• Rezultati: Miami – Philadelphia 108-100, Chicago – Milwaukee 90-85, Dallas – Toronto 113-105, Denver – Portland 111-98, LA Clippers – Memphis 102-105. </p>
<p>K. Đ.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Del Ponte presudila: Hrvatska ne surađuje sa Sudom </p>
<p>Unatoč svim javnim i privatnim uvjeravanjima iz Zagreba, Ante Gotovina i dalje ostaje unutar dosega hrvatskih vlasti, napisala je tužiteljica u svom očitovanju / Njena ocjena će, više je nego vjerojatno, dovesti do odgode pregovora između Hrvatske i EU-a</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - Hrvatska ne surađuje u potpunosti s Haaškim sudom, ocjena je glavne tužiteljice Suda Carle del Ponte koju je u utorak predala luksemburškom predsjedništvu Europskom unijom i koja će - više je nego vjerojatno - dovesti do odgode početka pregovora između Hrvatske i EU-a. </p>
<p>»Nisam dobila nikakvih novih informacija na temelju kojih bi izmijenila dosadašnju ocjenu suradnje Hrvatske sa Sudom«, stoji u pismu što ga je glavna tužiteljica u utorak uputila luksemburškom predsjedništvu Europskom unijom i ostalim državama-članicama. </p>
<p>»Unatoč svim javnim i privatnim uvjeravanjima iz Zagreba, Ante Gotovina i dalje ostaje unutar dosega hrvatskih vlasti«, napisala je tužiteljica u svom očitovanju. Ističući da je službeni Zagreb poduzeo neke korake u zamrzavanju imovine odbjeglog generala i onesposobljavanja njegove mreže pomagača Del Ponte je konstatirala: </p>
<p>»Čini mi se da su ti koraci poduzeti prekasno, da je njihova vrijednost marginalna i da se njima ne mogu razriješiti problemi koje sam navela u svojem izvješću od 11. veljače«.</p>
<p>Nakon te ocjene glavne haaške tužiteljice šanse za početak hrvatskih pregovora s Europskom unijom 17. ožujka postale su vrlo slabe. Valja podsjetiti da je i povjerenik EU za proširenje Olli Rehn prije nekoliko dana kazao da će neizručenje generala Gotovine »gotovo sigurno« dovesti do odgode pregovora inače najavljenih za 17. ožujka ove godine. (Reuters/J.Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Carla del Ponte: Koraci hrvatskih vlasti od marginalnog su značenja </p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> – Pismo koje je glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte uputila predsjedatelju Vijeća ministara Europske unije, luksemburškom ministru vanjskih poslova Jeanu Asselbornu, u cijelosti glasi (neslužbeni prijevod s engleskog):</p>
<p> »Kao dodatak mom pismu od 11. veljače želim Vas izvijestiti da od tada nisam primila nikakve nove informacije zbog kojih bih modificirala svoju procjenu o hrvatskoj suradnji s ICTY-jem.</p>
<p> Usprkos svim javnim i privatnim jamstvima iz Zagreba, Ante Gotovina ostaje unutar dosega hrvatskih vlasti, i sve dok on ne bude doveden u Haag, ne može se reći da Hrvatska u potpunosti surađuje s Međunarodnim kaznenim sudom.</p>
<p> Iako mi u navedenom razdoblju hrvatske vlasti nisu dostavile nikakav sveobuhvatan izvještaj, poznato mi je da su poduzele neke korake usmjerene, primjerice, na Gotovininu imovinu, na otkrivanje dijela mreže njegovih pomagača i na puniji angažman cijelog vodstva u tim naporima.</p>
<p> Čini mi se da su ti koraci došli prekasno, da su od marginalnog značaja i teško mogu promijeniti pitanja koja sam otvorila u svojoj procjeni od 11. veljače.</p>
<p> Jamstva koja su hrvatske vlasti dale u zadnjih nekoliko tjedana, kako su konačno sve institucije i službe u cijelosti angažirane i da su udvostručile svoje napore, jasno pokazuju da sve donedavno oni nisu činili sve što mogu i, kao što sam ranije naznačila, nadali su se dobrovoljnoj predaji optuženoga.</p>
<p> U međuvremenu primila sam nove informacije koje dokazuju ne samo da su (obavještajne) operacije poduzimane protiv osoblja ICTY-ja u prošlosti, već i sve do ožujka 2004. a možda čak i kasnije.</p>
<p> Najviše vodstvo zemlje bilo je u cijelosti upoznato s tim operacijama i nije me izvijestilo. Niti je naredilo da one odmah budu prekinute.</p>
<p> Značajna obavještajna sredstva bila su korištena da bi se slijedilo osoblje ICTY-ja i opstruirali svi napori da se locira Ante Gotovina. Vlasti mi nikad nisu prenijele te informacije.</p>
<p> Nedavno sam primila jamstva predsjednika Stjepana Mesića i državnog tužitelja Mladena Bajića da su takve aktivnosti prekinute.</p>
<p> Također sam čula za neke napore koji su poduzeti u suradnji sa stranim zemljama. Dopustite mi da naglasim da su hrvatske vlasti najbolje opremljene da lociraju i prebace Gotovinu u Haag. Moguće uključivanje stranih službi Hrvatska nipošto ne bi smjela zlorabiti da izbjegne svoju odgovornost.</p>
<p> Dopustite mi da ponovno izrazim zahvalnost Vama i zemljama članicama EU za neprocjenjivu podršku koju pružate ICTY-ju i primite izraze mog najvišeg štovanja.« (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Miloševićevom svjedoku prigovor za prosrpski stav </p>
<p>ZAGREB/HAAG</p>
<p> – Geoffrey Nice, glavni tužitelj na haaškom suđenju Slobodanu Miloševiću, u utorak je osporavao vjerodostojnost iskaza svjedoka obrane Dietmara Hartwiga, bivšeg promatrača EU-a na Kosovu, tvrdeći da je prosrpski orijentiran.</p>
<p> Hartwig, koji je u prva tri mjeseca 1999. na Kosovu vodio misiju s 30-ak europskih promatrača, rekao da tada nije imao saznanja ni izvješća da srpske snage protjeruju Albanace s Kosova. Njemački časnik Hartwig također je ustvrdio da su srpska vojska i policija obično samo odgovarale na provokacije gerilaca OVK-a, nakon čega bi se civili našli između dvije vatre pa su bježali. Tužitelj Nice predočio je Hartwigu izvješća drugih međunarodnih organizacija o uzrocima izbjegličke krize na Kosovu, kao što su Human Rights Watch i misija OESS-a, koja su govorila o sustavnom nasilju srpskih snaga sigurnosti. Na prosrpsku orijentiranost svjedoka ukazao je i na primjeru njegovog relativiziranja zločina u selu Gornje Obrinje, gdje je u masovnoj grobnici nađeno 20 članova jedne obitelji, kao i dokazima njegovog prijateljstva s policijskim generalom Sretenom Lukićem, kojeg je ICTY optužio za zločine na Kosovu. Hartwig je zanijekao naklonjenost Srbima, kao i prijateljstvo s Lukićem.</p>
<p> Suđenje bivšem jugoslavenskom predsjedniku Miloševiću nastavlja se u srijedu s novim svjedokom obrane, istražnom sutkinjom Dragicom Marinković, koja je vodila istragu pokolja u selu Račak na Kosovu. Pokolj u Račku, u kojem je 15. siječnja 1999. ubijeno 45 Albanaca, jedan je od najtežih masovnih zločina za koji Miloševića tereti optužnica za Kosovo. Smatra se da je taj zločin, koji je pratio veliki publicitet, poslužio kao povod za intervenciju NATO-a protiv SR Jugoslavije, a srpska propaganda uložila je velike napore da dokaže da je riječ o događaju insceniranom s tim ciljem. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>U Vojkovićima pokraj Sarajeva pretresena kuća Mladićeve sestre</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Predstavnici mirovnih snaga Europske unije u Bosni i Hercegovini (EUFOR) i stožera NATO-a u toj zemlji odbacili su u utorak kritike glavne tužiteljice Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Carle del Ponte da ne čine dovoljno da bi se uhitili najtraženiji ratni zločinci poput Radovana Karadžića.</p>
<p> »To što se takve operacije ne vide ne znači da ih nema«, izjavio je u Sarajevu glasnogovornik EUFOR-a Chris Percival komentirajući izjavu Del Ponte Reutersu da ona ne zna čini li EUFOR nešto na Karadžićevu privođenju. Privođenje osoba optuženih za ratne zločine stalna je zadaća za pripadnike EUFOR-a, kazao je Percival istaknuvši pri tom da su vlasti Republike Srpske te koje valja kritizirati zbog izostanka konkretnih rezultata.</p>
<p>»Želim istaknuti da je dosadašnji rezultat 29 za NATO, a nula za Republiku Srpsku«, kazao je britanski časnik podsjećajući da su pripadnici mirovnih snaga do sada uhitili gotovo trideset bjegunaca, a vlasti bosanskih Srba niti jednog.</p>
<p> Glasnogovornik stožera NATO-a Derek Chappell naveo je da su pripadnici NATO-a i EUFOR-a u ponedjeljak izveli zajedničku operaciju. Izvedena je u mjestu Vojkovići pored Sarajeva i pretresena je kuća čija je vlasnica Milica Avram. Radio Republike Srpske izvijestio je u utorak da je pretresena kuća sestre Ratka Mladića. Njezin suprug Radivoje Avram izjavio je da je nekoliko desetaka vojnika obiteljsku kuću pretresalo oko sat vremena. Zaplijenjeno je računalo te albumi s obiteljskim fotografijama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Kosovski premijer Haradinaj dao ostavku i putuje u Haag </p>
<p>ZAGREB/PRIŠTINA</p>
<p> – Kosovski premijer Ramush Haradinaj, protiv kojeg je Haaški sud podigao optužnicu, u utorak je na sjednici vlade dao ostavku, a u srijedu će otputovati u Haag, potvrdio je Vjesniku glasnogovornik kosovske vlade Arben Qirezi.</p>
<p> Haradinaj (36), u vrijeme rata na Kosovu jedan od vodećih zapovjednika bivše Oslobodilačke vojske Kosova, rekao je da će u srijedu dobrovoljno otputovati u Haag. »Svi moramo biti spremni na žrtve kako bi naša zemlja postigla neovisnost koju zaslužuje«. Dodao je da je međunarodna zajednica osnivanjem Haaškog suda napravila veliku pogrešku te da se Sud na jednak način odnosi prema borcima za neovisnost i prema agresorima. Optužnica je »zasnovana na lažima iz Beograda i rezultat je trgovine koju su neki napravili sa srpskom vladom kako bi srpski kriminalci bili izručeni Hagu«, naveo je Haradinaj. Pritom nije htio reći je li riječ o skupnoj optužnici ili je na njoj samo njegovo ime. </p>
<p> Ostavka Haradinaja na čelnu dužnost kosovske vlade uslijedila je nakon 100 dana rada njegova kabineta, a zamijenit će ga Bairam Kosumi. Time će vladajuća koalicija i bez Haradinaja nastaviti realizaciju svojeg programa, rekao je Qirezi Vjesniku. </p>
<p>Da međunarodna zajednica računa na mogućnost zaoštravanja situacije svjedoči odluka multinacionalnih snaga (KFOR) o pojačanju svojih snaga na Kosovu. U ponedjeljak navečer tamo je stiglo dodatnih 500 vojnika iz Velike Britanije, koji će, kakio je rečeno, patrolirati u Prištini. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Počinje raditi sarajevski »mini Haag«</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - U srijedu 9. ožujka trebalo bi i formalno početi raditi Vijeće za ratne zločine Državnoga suda Bosne i Hercegovine i Posebni odjel za ratne zločine Tužiteljstva BiH.</p>
<p> Inauguralna ceremonija na kojoj će suci Vijeća za ratne zločine položiti prisegu bit će održana u kompleksu Suda BiH u Sarajevu, a najavljeno je da će joj nazočiti Theodor Meron, predsjednik Međunarodnog kaznenog tribunala za ratne zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije (ICTY) i glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte. </p>
<p>Tijekom ceremonije prisutnima će se obratiti i visoki međunarodni predstavnik u BiH Paddy Ashdown, Medžida Kreso, predsjednica Suda BiH, te Marinko Jurčević, glavni tužitelj Državnog tužiteljstva BiH. U srijedu će također biti obavljena primopredaja suvremene pritvorske jedinice koju će, u ime međunarodne zajednice, visoki predstavnik Ashdown predati na upravljanje Ministarstvu pravde BiH.</p>
<p>Ceremonija inauguracije će označiti službeni početak rada spomenutih institucija, koje se kolokvijalno već nazivaju sarajevski »mini Haag«, a čija će zadaća biti procesuiranje ratnih zločina u skladu s najvišim međunarodnim standardima. Riječ je o slučajevima koji će sukladno strategiji završetka rada ICTY-ja biti prepušteni lokalnom pravosuđu. U BiH postoji oko 10.000 prijava za počinjene ratne zločine, pa će se Vijeće za ratne zločine i posebni odjel tužiteljstva baviti i ovim predmetima.</p>
<p>U pripremi za suđenja u BiH aktivno je sudjelovao Haaški tribunal i predstavnici međunarodne zajednice, a očekuje se da procesi budu vođeni sukladno najvišim međunarodnim standardima, uključujući zaštitu svjedoka, posebno iz drugih država. Tako u suvremeno uređenoj središnjoj sudnici postoji i posebna kabina za zaštićene svjedoke, a moderna tehnička oprema također će omogućiti da se procesi odvijaju prema visokim standardima. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Globalni terorizam traži globalni odgovor </p>
<p>Više od 200 političara, pisaca, sveučilišnih profesora i međunarodnih stručnjaka za sigurnost sljedećih će nekoliko dana istraživati načine borbe protiv terorizma </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Što su korijeni terorizma, kako mu se možemo suprotstaviti, koji je demokratski odgovor na terorizam i koja je uloga civilnoga društva u borbi protiv toga zla? To su neka od pitanja o kojima će raspravljati sudionici Međunarodnog summita o sigurnosti, terorizmu i demokraciji koji je počeo u utorak u Madridu, o kojemu se u nekim medijima već govori kao o »antiterorističkom sjedištu«. Skup završava 11. ožujka, na prvu obljetnicu madridskih atentata u kojima je poginulo gotovo 200 ljudi, a više od 1000 ih je ranjeno. </p>
<p>»Samo sloboda može spasiti slobodu, a borba protiv terorizma može biti uspješna jedino ako se vodi načelima vladavine prava«, poručuje organizator tog velikog skupa Madridski klub. To je neovisna udruga koja okuplja više od 50 bivših šefova država ili vlada te mnogih drugih uglednih ličnosti. »Jačanje civilnog društva protiv ekstremista i nasilnih ideologija, ali i mobiliziranje građana u demokratskim procesima bitni su elementi za dugoročni odgovor terorizmu«, stoji u toj poruci. </p>
<p>Više od 200 političara, pisaca, međunarodnih stručnjaka za sigurnost i sveučilišnih profesora sljedećih će nekoliko dana istraživati načine borbe protiv terorizma i razgovarati o demokratskim mogućnostima sprječavanja novih smrtonosnih atentata. Zaključci skupa bit će formulirani u »Madridsku agendu«, dokument sa smjernicama za demokratski odgovor na terorizam.</p>
<p>Kako je novinarima rekao glavni tajnik Madridskog kluba, bivši kanadski premijer Kim Campbell, sudionici te konferencije žele se »ozbiljno suočiti s korijenima terorizma i utvrditi nad kojim čimbenicima postoji određeni nadzor«, kako bi se sve relevantne službe mogle na vrijeme suprotstaviti teroristima.</p>
<p>»Zbog tisuća žrtava terorizma moramo pokušati naći bolje načine da zaustavimo teroriste kako više ne bi ugrožavali naš demokratski način života. Zato želimo istražiti najdjelotvornije metode kojima se mogu služiti policije, vojske, obavještajne službe te ostale nacionalne i međunarodne agencije u borbi protiv terorizma«, kažu organizatori. </p>
<p>Na skupu koji je u utorak otvorio španjolski prjestolonasljednik princ Felipe, sudjelovat će i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan, bivši američki predsjednik Bill Clinton, marokanski kralj Mohamed VI., glavni tajnik Arapske lige Amr Mousa, predsjednici Afganistana Hamid Karzai i Alžira Abdelaziz Bouteflika, šef Interpola Ronald Noble te mnogi drugi svjetski uglednici.</p>
<p>Vođen idejom da je terorizam globalna pojava koja traži globalni odgovor, madridski će summit pokušati formulirati »zajedničku strategiju« borbe protiv najvećeg zla 21. stoljeća. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Irske katoličke pobunjenice pozvane u Bijelu kuću </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Američki predsjednik George Bush pozvao je u posjet Bijeloj kući sestre i zaručnicu Roberta McCartneya, sjevernoirskog katolika kojeg su nedavno brutalno ubili pripadnici IRA-e. </p>
<p>Tih šest žena posjetit će Busha na Dan Svetog Patricka, irski blagdan koji se svečano obilježava i s druge strane Atlantika. Bush je istodobno uskratio pozivnicu republikanskom prvaku Gerryju Adamsu, koga napadno želi izolirati. </p>
<p>Adamsova stranka Sinn Fein političko je krilo IRA-e. Nekoliko članova IRA-e u jednoj je pijanoj svađi nedavno ubilo nedužnog McCartneya. Obitelj poginulog povela je kampanju da se kazne počinitelji. Pozivnica u Washington jaki je signal američke podrške toj kampanji. Poziv još nije službeno objavljen, ali su ga sestre i zaručnica ubijenog katolika navodno već prihvatile, tvrdi u utorak Times. No, prvi put od 1995., predstavnici Sinn Feina i drugih sjevernoirskih stranaka neće biti pozvani u Bijelu kuću na Dan Svetog Patricka, tvrdi spomenuti list, pozivajući se na američke dužnosnike. </p>
<p>Ranijih godina Gerry Adams i drugi republikanski politički prvak Martin McGuinness bili su redovni gosti Bijele kuće, otkako ih je bivši predsjednik Bill Clinton počeo pozivati sredinom devedesetih. Amerika je u to vrijeme vidjela u Adamsu važnog igrača, nekoga tko može smirujuće i konstruktivno utjecati na samu IRA-u. Bill Clinton je i osobno bio angažiran u posredovanju oko mirovne nagodbe između sjevernoirskih protestanta i katolika. No taj sporazum, postignut na Veliki petak 1998., stalno zapinje u provedbi, a Clintonov nasljednik George Bush kao da je izgubio strpljenje, posebno sa sjevernoirskim republikancima. Dužnosnici u njegovoj administraciji rekli su za Times da američki predsjednik ne vjeruje više ni Gerryju Adamsu niti Martinu McGuinnessu. </p>
<p>Neki, inače, smatraju da su Adams i McGuinness članovi utjecajnog Vojnog vijeća koje upravlja IRA-om, ali obojica to niječu. U svakom slučaju, IRA se zadnjih godina pridržava političkog primirja, pa više ne ubija protestante, niti britanske vojnike. No i dalje se bavi krijumčarenjem i kriminalom te djeluje kao sila izvan zakona. Obećala je da će se razoružati, ali je sve zapelo kad je IRA zabranila da se fotografira predaja oružja. </p>
<p>To je također naljutilo Bijelu kuću. Njeni dužnosnici tvrde da George Bush očajava nad zbivanjima u Sjevernoj Irskoj, te da Gerryja Adamsa uspoređuje Yasserom Arafatom. To nije nikakvi kompliment, jer američki predsjednik uopće nije cijenio pokojnog palestinskog vođu. »Predsjednik je za Arafata rekao da nije partner za mir, a isto sada vrijedi i za Adamsa. Predsjednik ne želi susret s njime«, anonimno tvrdi jedan Bushev suradnik. </p>
<p>Amerika vjerojatno pokušava navesti IRA-u da prekine sa svojim kriminalnim djelatnostima, onako kao što je ranije prekinula s terorizmom. No, premda je Gerry Adams u republikanskim krugovima vrlo utjecajan, nije svemoćan. Stoga je upitno koliko bi bilo produktivno ako ga Bijela kuća sasvim izolira. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Tko se boji slabog Putina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kad je samo dva dana nakon sastanka na vrhu u Bratislavi Moskva potpisala nuklearni sporazum s Iranom, Washington je reagirao možda razljućeno, ali ne i iznenađeno. Jer, američke analize već su upozoravale da se od »sve slabijeg« Vladimira Putina možda i mogu očekivati »potezi inatljivog malog djeteta«, a isporuke nuklearnog goriva zemlji koju Amerika i Europa sumnjiče da potajno konstruira nuklearno oružje mogle bi se protumačiti i kao ruski inat Zapadu. </p>
<p>Činjenica je da je nakon Bratislave i potpisivanja rusko-iranskog »deala« o nuklearnom programu, Amerika naglo napustila retoriku »spašavanja saveznika Putina« i pothranjivanja »ruskog nacionalnog ega«, i da su se u Washingtonu čak mogli čuti vrlo autoritativni glasovi (senator John McCain, primjerice) koji su zahtijevali da se Rusiju kazni čak i izbacivanjem s predstojećeg sastanka »G8«.</p>
<p>No, Amerika prepoznaje »dramatične simptome« krize u kojoj se našao Vladimir Putin, a dubina te krize razlog je sve veće nelagode Washingtona. Čovjek za kojega je nakon prvog sastanka na vrhu u Ljubljani Bush rekao kako ga je »pogledao u oči i odmah znao da mu može vjerovati« sada se, vjerojatno, pretvara u čovjeka u čijim bi očima malo bolji psiholog nego što je to Bush možda vidio »tragove panike«. Čak i ruski analitičari govore o predsjedniku Putinu kao političaru koji je izgubio odlučnost, koji se osjeća ugroženim, i koji bi mogao biti u stanju prirediti svakojaka iznenađenja. Poput »iranskog nuklearnog deala«, recimo.</p>
<p>Razloga za krizu i, možda, »paniku«, ima nekoliko. Gubitak Ukrajine, za početak, gdje svemu usprkos Rusija nije uspjela nametnuti svoga čovjeka (Janukoviča), pa čak ni nakon pokušaja izborne prijevare. Radikali oko Putina nazvali su događaje u Ukrajini »zapadnim pokušajem izoliranja Rusije«, no oni realniji u Moskvi okrivljuju Putinove savjetnike koji su »upravo Janukoviča« i »upravo na onaj skandalozan način« pokušali postaviti za ukrajinskog predsjednika. </p>
<p>»Zapadna zavjera«? U američkom State Departmentu smijući se kažu kako je »komično tvrditi da je to bila američka zavjera, jer nismo mi tako dobri«, dodajući kako razumiju da je za Ruse »najpogubnije to što su ono na što se tuže učinili sami sebi«. U Washingtonu ocjenjuju da je za Putina još pogubnije to što bi Rusija mogla izgubiti i nekoliko južnih republika.</p>
<p>Prigovori o »davljenju demokracije« u Rusiji, na koje Putin tako bolećivo reagira, osnaženi su nedavno i otvorenim pokušajima da se predsjedniku Putinu osigura doživotni predsjednički mandat, ili barem da se ukine ograničenje. Prvotna je ideja bila da se o tome raspiše referendum koji bi odlučio o preraspodjeli vlasti između predsjednika i premijera, te bi, kao, bilo svejedno ako bi Putin kao predsjednik bio na vlasti duže nego što je to u demokracijama normalno. U Kremlju su, međutim, zaključili kako bi to bilo previše rizično, pa su pravnici dobili zadaću da pronađu način da se to obavi bez referenduma.</p>
<p>Za zapadne analitičare, i to je jedan od dokaza da je Putin »izgubio kompas«, a slabi Putin sa svojim osjećajem ugroženosti izvana i iznutra, mogao bi biti nezgodniji od snažnog Putina.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>To su ti njihovi »povoljni« krediti, to su ta ulaganja u poljoprivredu – koliko je samo tako nasanjkanih</p>
<p>Ima li još naivaca koji će dizati preskupe kredite i ulagati u poljoprivredu? Kako može nedostajati jabuka kada se domaće bacaju i opet će se bacati?</p>
<p>Do ulaska u Europskuuniju osigurano je milijardu eura za obnovu postojećih i podizanje novih nasada u poljoprivredi – voćarstvo, vinogradarstvo. To je izjavio gosp. Ivan Katalinić, ravnatelj HZPSS-a, a nude nam i kredite.</p>
<p>Ja bih iznio svoja iskustva s »povoljnim« kreditima. Vjerujem da nisam usamljeno nasanjkan.</p>
<p>Godine 2000. podigao sam 12.895 njemačkih maraka kredita. Isplaćen mi je u kunama po najmanjem tečaju Privredne banke Zagreb, a uz valutnu klauzulu. Kredit nisam mogao otplaćivati u obročnim ratama u kunama kako sam ih dobio nego u njemačkim markama po tečaju najpovoljnijem za banku.</p>
<p> Onda su se njemačke marke pretvorile u eure i tako do dan-danas preračunate su u kune. Ondašnja kamata, pribrojena zaduženju-kreditu, bila je 1.926,87 njemačkih maraka, što je ukupni dug 14.822,73, a otplatio sam 15.168 njemačkih maraka ili 7584 eura.</p>
<p> Možda stigne još koja uplatnica! Hvala na takovom kreditu, a svi su isti, jer je i vlasnik isti kao i Zagrebačke banke – Talijani.</p>
<p>Ako nije tajna, neka nam g. Katalinić objavi po kojoj te iste talijanske banke uz njihovo Ministarstvo poljoprivrede plasiraju svoj i naš novac u Tirolu, koji uvijek služi kao ideja vodilja.</p>
<p> Mi smo u poziciji i da dižemo kredit za navodnjavanje, a meni se čini da je to način da se bogati u inozemstvu vi dodatno obogate prodajući nam sve svoje uređaje i ostalo za navodnjavanje uz PDV državi. Kada i proizvedemo jabuke, ja ih imam oko šesnaest tona, nema plasmana, iako smo i članovi raznih udruga i zajednica.</p>
<p>Svi samo obećavaju, a pitam se tko će biti tako naivan kao što sam ja s hektarom voćnjaka? Pa kada bi se zasadilo 33.500 hektara, to bi značilo još 3350 naivaca po hektaru, koji vjeruju gospodi bez nasada. </p>
<p>IVAN PRIBANIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Flagrantne neistine kojima je očito isključivo cilj diskreditacija osobe</p>
<p>U emisiji »Zagrebačka panorama« Hrvatske televizije od 24. veljače 2005. novinarka Ivona Nemeth Horvat, a u povodu neargumentiranog nastupa u Gradskoj skupštini Grada Zagreba zastupnika Nenada Ivankovića o problemima najma prostora u Tkalčićevoj 3, izjavila je da je Boris Blažeković ostao dužan Gradu za najam prostora »Meduze« 800 tisuća kuna, što je flagrantna neistina.</p>
<p>Novinarka Nemeth Horvat dalje je rekla da je Blažekovićeva tvrtka u podnajmu u restoranu »Kokot«, što je također laž.</p>
<p>Nedopustivo je novinarskoj etici i profesionalizmu da se na takav način, a da se ni ne pokuša čuti druga strana, javno iznose neistine koje očito imaju cilj isključivo diskreditaciju osobe. To je sramotno i u profesionalnom i u ljudskom smislu. Zato sam prisiljen novinarku, urednicu i Hrvatsku televiziju tužiti sudu i Sudu časti Hrvatskoga novinarskoga društva. </p>
<p>BORIS BLAŽEKOVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Je li to svjesno degradiranje svih ostalih proizvođača u Hrvatskoj </p>
<p>Pohvalna akcija Hrvatske gospodarske komore »Kupujmo hrvatsko« reklamira proizvode velikih hrvatskih proizvođača prehrambenih proizvoda kao što su: cedevita, vegeta, bajadera, čips..., i to u udarnim terminima na javnoj televiziji i na komercijalnim televizijama. Je li to svjesno degradiranje svih ostalih proizvođača u Republici Hrvatskoj koji redovito plaćaju svoju članarinu Hrvatskoj gospodarskoj komori ili je to možda posljedica nečije pogreške pri odabiru ponuđenih izvedbi reklame?</p>
<p>Lijepo je biti velika tvrtka pa uz to i besplatno strpati svoje proizvode u »potrošačku košaricu« zvanu »Kupujmo hrvatsko«, a vi ostali ulažite svoj novac u vlastitu propagandu pa se borite na tržištu. </p>
<p>Možda odgovorni ljudi u Hrvatskoj gospodarskoj komori primijete ovo pismo i bar malo promisle o tome što rade svojim članovima i hitno promijene cjelokupni izgled reklamnoga spota svoje akcije »Kupujmo hrvatsko«. (Vrlo, vrlo mala vjerojatnost.) Pozivam sve tvrtke koje su uključene u tu akciju da upute Hrvatskoj gospodarskoj komori svoje mišljenje o izgledu reklamnog televiziskoga spota. </p>
<p>Puno jeftinija i kvalitetnija komunikacija s kupcima može se ostvariti korištenjem oglasnoga prostora na kolicima u svim trgovačkim centrima i supermarketima, i to samo tekstualna poruka koja komunicira s kupcem dok on donosi odluku o kupnji. Sam tekst može biti različit: jeste li kupili hrvatski proizvod? Hvala što kupujete hrvatski proizvod! Svakako da tim tekstovima autori moraju biti ljudi od struke, a mi vrhunskih stručnjaka iz područja marketinga i propagande, hvala Bogu, imamo dosta. </p>
<p>Bilo bi zanimljivo čuti mišljenje stručnjaka za marketing i propagandu o reklamnom animiranom spotu »Kupujmo hrvatsko«, možda i eminentnih hrvatskih autora animiranih filmova...</p>
<p>Predlažem da Hrvatska gospodarska komora organizira novu televizijsku emisiju »Kupujmo nove hrvatske proizvode« koja će na zabavan način predstaviti nove hrvatske proizvode nastale na našim inovacijama koje su zaštićene kao patent ili obličje. Ako emisija uspije, novom bi se mogla organizirati televizijska prodaja novih hrvatskih proizvoda, »Cro-teleshop«. Televizijske prodaje koje se vrte na ekranima naših postaja nemaju u ponudi nijedan hrvatski proizvod.</p>
<p>Može li Hrvatska napokon od stotina patenata koji su dobili vrhunske kritike i zlatne medalje po svjetskim sajmovima inovacija stvoriti nekoliko vrhunskih novih proizvoda, koji bi se masovno prodavali putem televizijske prodaje. </p>
<p>NENO DODOJA Dugopolje</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Politička stranka koju bi osnovali hrvatski branitelji i Kajinovo reagiranje</p>
<p>»Onemogućiti i zabraniti osnivanje stranke branitelja s vojnim krilom«, izjavio je (Vjesnik, 1. ožujka 2005.) g. Damir Kajin, čiji se javni istupi puno puta mogu prepoznati u narodnoj izreci »Svakom loncu poklopac«.</p>
<p>Između ostaloga, izrazio je i svoj kronični strah od HDZ-a, a koji, smatra on, zahvaljujući glasovima dijaspore, dugo neće silaziti s vlasti.</p>
<p>Ako, u skladu s ustavnim i zakonskim mogućnostima, političku stranku osnivaju hrvatski branitelji, koje zauvijek možemo nazivati vojnicima, onda ona neće imati samo jedno vojno krilo nego dva, kao i sve druge organe koji čine jedan organizam, pa prema tome, protiv nje nisu potrebne nikakve mjere, a naročito ne nedemokratske, represivne, kakve preporučuje »dežurni regio-demokrat« Damir Kajin.</p>
<p>ŽARKO MARIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Žena se ugušila, suprug kritično</p>
<p>Vatra je buknula u kuhinji zbog kratkog spoja na produžnom kablu na koji je bilo priključeno nekoliko trošila</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Šezdesetdvogodišnja Ana Vujković iz Osijeka smrtno je stradala, dok je njezin suprug Karlo Vujković (61) zadobio izuzetno teške tjelesne ozljede u požaru koji je, u utorak oko 6 sati, izbio u kuhinji njihova stana u samom središtu Osijeka, na križanju Županijske i Ulice Hrvatske Republike. </p>
<p>Vatra je izbila neposredno prije 6 sati, dok su supružnici Vujković spavali u spavaćoj sobi, a kada ih je gusti dim probudio, požar se već rasplamsao po cijeloj kuhinji i dijelu hodnika. </p>
<p>Dok su pokušavali pobjeći iz stana, od dima nisu uspjeli pronaći izlaz, pa je Ana Vujković pala u hodniku gdje je umrla od trovanja ugljičnim monoksidom, dok je njezin suprug uspio kroz vatru doći do balkona gdje je dočekao vatrogasce. </p>
<p>U međuvremenu su na mjesto događaja pristigla dvoja kola Javne vatrogasne postrojbe grada Osijeka, nakon što su ih pozvali prolaznici koji su sa ulice vidjeli da kroz prozor stana na drugom katu u Županijskoj 12 suklja dim. </p>
<p>Vatrogasci su jednim kolima počeli gasiti požar s ulične, dok su drugim kolima prošli u dvorište gdje su na balkonu zapaljenog stana zatekli Karla Vujkovića sa teškim opeklinama po cijelome tijelu. </p>
<p>Požar je ugašen za svega desetak minuta, a obavljenim očevidom je utvrđeno da je vatra buknula u kuhinji zbog kratkog spoja na produžnom kablu na koji je bilo priključeno nekoliko električnih trošila. Kako su zidovi kuhinje bili obloženi drvenom lamperijom, plamen se vrlo brzo proširio na cijelu prostoriju i manjim dijelom na hodnik. </p>
<p>S obzirom da je postojala opasnost od širenja požara na cijelu zgradu, svi su stanari odmah evakuirani. U šoku zbog svega što se dogodilo, većina ih nije htjela ništa govoriti. No, od jednog smo susjeda doznali da je pokojna Ana Vujković bila profesorica klavira na osječkom Pedagoškom fakultetu, dok je njezin suprug pravnik u Poreznoj upravi Osječko-baranjske županije. Živjeli su sami, jer im je sin jedinac odselio u Ameriku gdje radi kao liječnik. </p>
<p>Teško ozlijeđeni Karlo Vujković kolima je Hitne pomoći odmah prevezen u osječku Kliničku bolnicu s teškim opekotinama i u životnoj je opasnosti. </p>
<p>Na Odjelu traumatologije Kliničke bolnice Osijek doznali smo da je nesretni čovjek u požaru teško opečen, odnosno da su mu opekotine zahvatile gotovo 70 posto tijela. Zbog izuzetno teških ozljeda, Karlo Vujković u utorak je oko podne prebačen na daljnje liječenje u Zagreb. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Simpatizeri »skinheadsa« u učeničkom domu pretukli štićenika i napali policajca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U učeničkom domu »Franjo Bučar« u Trnjanskoj ulici iza zgrade Općinskog suda u ponedjeljak oko 23 sata izbila je tučnjava u kojoj su dvojica simpatizera »skinhead« pokreta stari 17 godina pretukla vršnjaka, a nakon dolaska policijske ophodnje jedan od napadača nasrnuo je i na policajca pa su nad njim primijenjena sredstva prisile.</p>
<p>Policija je priopćila kako je Operativno-komunikacijski centar PUZ-a oko 23 sata nazvao dežurni odgajatelj i kazao kako su se u domu potukle neke osobe. Na mjesto događaja je odmah upućena ophodnja koja je utvrdila kako su dvojica 17-godišnjaka, također štićenika ušla u jednu od soba u kojoj je bio napadnuti 17-godišnjak gdje su ga počeli udarati rukama i palicama. Galamu je začuo noćni odgajatelj koji je pozvao policiju koja je zatekla napadače i zadržala i u portirnici prilikom pokušaja bijega. Jedan od napadača nasrnuo je na policajca i počeo ga odguravati kako bi pobjegao, pa ga je policajac upozorio da se smiri i sjedne na stolicu, što je on odbio i udario policajca šakom u prsa. Stoga, policajcu nije preostalo ništa nego da agresivnog mladića veže lisicama.</p>
<p>Uskoro je došla i hitna pomoć koja je napadnutog i pretučenog štićenika doma prevezla u Kliniku za traumatologiju gdje je utvrđeno kako je u napadu palicama zadobio lakše tjelesne ozljede u vidu više hematoma po leđima i glavi, nateknuće lica, nosa i većeg dijela glave te desne lopatice i šake.</p>
<p>Policija je, pak, agresivnog napadača kazneno prijavila zbog sprečavanja službene osobe u obavljanju službene dužnosti, dok se motivi napada još istražuju, iako neslužbeno doznajemo da se radi o osveti zbog prijašnjih tučnjava. Iz Učeničkog doma je, pak, izostao komentar nadležnih s objašnjenjem kako se o slučaju ne može govoriti dok se ne dovrši kriminalistička obrada. O napadu drugo jutro nisu htjeli govoriti niti ostali štićenici koji su bili očevici događaja.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Odluka o podizanju optužnog prijedloga</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Istraga u slučaju Josipa Šarića, koji je 22. veljače u zgradi Grada Rijeke na Korzu prijeteći oružjem zatočio 30-tak članova Poglavarstva i novinare, završena je u utorak saslušanjem svih pozvanih svjedoka. Šarić je osumnjičen za kaznena djela prijetnje i protuzakonitoga posjedovanja oružja i eksplozivnih tvari. </p>
<p>Pred Duškom Tišmom, istražnim sucem riječkoga Županijskog suda, svoj iskaz dali su dvojica policajaca, dvije djelatnice Grada Rijeke koje rade na ulazu u gradsko Poglavarstvo, gradonačelnik Vojko Obersnel, Ksenija Linić i drugi članovi Poglavarstva. Svi oni ispričali su što se događalo nakon što je Josip Šarić naoružan »kalašnjikovim« i dvije ručne bombe upao na sjednicu nezadovoljan činjenicom da je teren koji je kupio kao građevinsko zemljište prenamijenjen u zeleni pojas. Prema riječima istražnoga suca veći dio saslušanih svjedoka izjavio je da su bili preplašeni što je sada činjenica bez koje ne bi bilo osnove za kazneno djelo prijetnje. Gradonačelnik Vojko Obersnel nakon saslušanja izjavio je da u tim trenucima talačke krize nije imao vremena za strah, jer je pokušavao smiriti situaciju i spriječiti teže posljedice. Opasnosti je postao svjestan naknadno kada je saznao da je puška bila napunjena i s metkom u cijevi te da je Šarić imao kod sebe i dvije ručne bombe. </p>
<p>»O ozbiljnosti Šarićevih prijetnji prosudite sami jer kod njega je pronađena i 'zolja' kojom se prijetio«, rekao je Obersnel, zaključivši da bez obzira je li Šariću počinjena nepravda, njegova reakcija je nešto što se ne može tolerirati.</p>
<p>Istražni sudac spis će uputiti riječkom Općinskom državnom odvjetništvu koje treba odlučiti hoće li i zbog čega protiv Josipa Šarića podignuti optužni prijedlog.</p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Odgođeno suđenje Novici Petraču i Siniši Šoši za nanošenje ozljeda</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na Općinskom sudu u utorak je odgođen početak suđenja Novici Petraču (26) i Siniši Šošo (38) zbog nanošenja teških tjelesnih ozljeda Damiru Rovišanu, djelatniku osiguranja kasina City, jer se dvojica optuženih nisu pojavili. Prvooptuženi Novica Petrač nije doveden na raspravu iz pritvora, gdje čeka pravomoćnost presude za otmicu sina generala Zagorca, jer je njegov branitelj Ljubo Pavasović Visković zatražio odgodu zbog rasprave na Županijskom sudu. Općinsko državno odvjetništvo Petrača i Šošu tereti da su 3. ožujka u ranim jutarnjim satima u kasinu City u hotelu Esplanada u Mihanovićevoj ulici pretukli djelatnika osiguranja Damira Rovišana, jer zbog kraja radnog vremena nisu mogli dobiti žetone za igru. Kako se navodi u optužnom prijedlogu, optuženi su ušli u kasino u 3.45 sati iako su ih djelatnici Ana Car i oštećeni Rovišan upozorili da je kraj radnog vremena te da ih neće moći registrirati kao goste. Šošo je tada izvadio pištolj i drškom udario Rovišana u glavu, dok ga je Petrač udario šakom u usta te su ga srušili na pod. Nastavili su udarati nogama i rukama po glavi i tijelu pa se napadnuti Rovišan okrenuo glavom prema podu kako bi zaštitio zube. No, razjareni Petrač i Šošo nastavili su ga udarati po zatiljku, a djelatnik osiguranja je od silnih udaraca izgubio svijest. U tom trenutku došao je Damir Bermanec i odvojio ih od besvjesnog Rovišana. </p>
<p>M. Sm.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Zatvor za ubojstvo na mah </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Četrdesetjednogodišnji Hamdija Osmanović, nepravomoćno je, u utorak na zagrebačkom Županijskom sudu, osuđen na dvije godine zatvora zbog ubojstva na mah počinjenoga u Pragu 1997. godine.</p>
<p> Prema optužnici, okrivljeni je 7. studenoga 1997. godine u Brehovoj ulici u Pragu, nakon svađe i tučnjave između njegova brata Kemala Osmanovića, te njihovih prijatelja Darka Peranovića, Harisa Kadića i Kerima Bambura, u stanju visoke afektivne tenzije, iz pištolja ispalio hitac, koji je Kadića pogodio u lice, a zatim mu prošao kroz vrat, usmrtivši ga.</p>
<p>Osmanović je za ovo djelo bio u Pragu osuđen na 8 godina zatvora, no Vrhovni sud Republike Češke je presudu ukinuo, a budući da je pobjegao u Hrvatsku, čiji je državljanin, ponovljeno suđenje je održano u Zagrebu.</p>
<p> Osmanović je priznao da je ispalio kobni hitac iz pištolja, no tvrdio je da se to dogodilo slučajno, a ubijeni Kadić bio mu je najbolji prijatelj. Sud je prihvatio kvalifikaciju ubojstva iz nehaja, što je blaža kvalifikacija, uvaživši da je Osmanović u spremniku pištolja imao najmanje 12 metaka, a da je ispaljen samo jedan, a takva je kvalifikacija proizašla i iz činjenice da cijev pištolja nije bila izravno usmjerena u Kadića.</p>
<p>Okrivljeni je u utorak ponovio da od suda traži da ga osudi, jer je on odgovoran za smrt prijatelja, briznuvši pritom u plač. </p>
<p>M.D.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>U trgovini zadovoljavao pohotu pred djevojčicama</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo zadovoljavanja pohote nad djetetom ili malodobnom osobom, Odjel maloljetničke delinkvencije Policijske uprave splitsko-dalmatinske podnio je kaznenu prijavu protiv 31- godišnjaka iz Splita, koji je osumnjičen za nastrano ponašanje prema dvjema djevojčicama. Nakon provedene kriminalističke obrade, policija je ustanovila da je prijavljeni pohotnik pozivao djecu u svoju trgovinu, koja se nalazi u Splitu, te im predlagao da mu pomažu u radu, a nagrađivao ih je slatkišima i igračkama. Tako je jednom prigodom na isti način namamio u svoju trgovinu dvije djevojčice iz Splita, u dobi od 10 i 12 godina, nad kojima je zadovoljavao pohotu, a one su, pak, sve ispričale svojim roditeljima. Pohotni 31-godišnjak priveden je istražnom sucu Županijskog suda u Splitu, koji ga je nakon saslušanja pustio.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>BiH uvela carine na mlijeko i meso iz Hrvatske</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> – Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o privremenoj obustavi primjene nulte carinske stope na mlijeko i mliječne proizvode te meso i mesne prerađevine iz Hrvatske, koja je trebala biti primjenjivana sukladno Ugovoru o slobodnoj trgovini.</p>
<p>Kako je priopćeno nakon sjednice Vijeća, takva odluka je donesena nakon razmatranja zapisnika s četvrte sjednice Zajedničkoga odbora za provedbu Ugovora. Zadužen je bosanskohercegovački dio Mješovitog povjerenstva da nastavi pregovore s hrvatskom stranom radi otklanjanja uzroka koji su doveli do te odluke i to sukladno članku 13. Ugovora o slobodnoj trgovini između BiH i RH.</p>
<p>Podsjetimo, na spomenutoj sjednici Odbora, održanoj prije dva tjedna, BiH je zatražila od Hrvatske da dodavanjem posebnog aneksa na ugovor o slobodnoj trgovini budu produžene carinske zaštite na mliječne i mesne proizvode uvezene iz Hrvatske, a koji čine nekonkurentnim proizvode iz BiH. Hrvatski predstavnici iskazali su skepsu spram takvog rješenja, navodeći da to nije dobar pravni okvir u kojem treba tražiti rješenje. Stoga se najnovija odluka može smatrati oblikom pritiska na RH kad je riječ o provedbi ugovora o slobodnoj trgovini.</p>
<p>Inače, Vijeće ministara BiH donijelo je također odluku o privremenoj obustavi primjene nulte carinske stope po Sporazumu o slobodnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i Srbije i Crne Gore na robe porijeklom iz Republike Srbije koje podliježu izvoznom subvencioniranju u toj zemlji.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Smanjen Vjesnikov temeljni kapital </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Glavna skupština izdavačkog poduzeća Vjesnik d.d. donijela je odluku o pojednostavljenom smanjenju temeljnoga kapitala za 196,45 milijuna kuna, na 98,22 milijuna kuna i to zbog pokrića dijela prenesenoga gubitka i gubitka iz 2003. od 148,4 milijuna kuna, izvijestila je u utorak Zagrebačka burza.</p>
<p>Nominalni iznos svake od 982.241 dionice smanjen je sa 300 na 100 kuna. Razlika od 48,06 milijuna kuna između iznosa za koji je smanjen temeljni kapital (196,45 milijuna kuna) te iznosa za pokriće gubitaka (148,4 milijuna kuna) prenosi se u ostale rezerve društva, stoji u obavijesti.</p>
<p> Ujedno, Glavna skupština je odlučila povećati temeljni kapital privatnim izdavanjem novih 79.442 redovne dionice na ime, nominalne vrijednosti svake dionice od 100 kuna, čime se temeljni kapital društva povećava sa 98,22 milijuna kuna, za 7,9 milijuna kuna, na 106,17 milijuna kuna.</p>
<p> Nove dionice izdaju se privatnim izdavanjem temeljem odluke hrvatske vlade te Ugovora o pretvaranju potraživanja u vlasnički ulog zaključenog između Vjesnika i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Tako je nakon promjena, a temeljem rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu, Vjesnikov temeljni kapital od 106,17 milijuna kuna podijeljen na 1,061.683 redovne dionice koje glase na ime, burzovne oznake VJSN-R-A, svaka u nominalnom iznosu od 100 kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Ina nije povećala isporuke plina Petrokemiji</p>
<p>Stožer za obranu Petrokemije odgodio prosvjede do sastanka predstavnika Vlade s čelnicima Ine i Petrokemije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Unatoč blagom zatopljenju potrošnja plina nije smanjena pa zasad ne možemo povećati isporuke Petrokemiji i HEP-u, kažu u Ini. </p>
<p>Prema njihovim podacima, u utorak ujutro potrošnja je za 90.000 prostornih metara na sat bila veća od dobave pa se tlak u plinskom sustavu i dalje smanjuje, ali još uvijek nema problema u opskrbi široke potrošnje. </p>
<p>»Petrokemija bi možda za početak proizvodnje potrebnih 60.000 prostornih metara na sat mogla dobiti jedino da, uz ostalo, HEP-u ukinemo sadašnje isporuke od 19.000 prostornih metara na sat. No to ne možemo napraviti jer HEP upozorava da bi u tom slučaju bilo problema sa strujom«, ističu u Ina-Naftaplinu.</p>
<p>O tome su obavijestili i Ministarstvo gospodarstva. Rješenje plinskih problema pokušat će se naći na sastancima potpredsjednika Vlade Damira Polančeca i ministra gospodarstva Branka Vukelića s čelnicima Ine, Plinacroa i Petrokemije najavljenim za srijedu i četvrtak.</p>
<p>Međutim, ni Vlada ne može na brzinu stvoriti plin kojeg nema pa probleme kratkoročno može ublažiti jedino jače zatopljenje koje nije na vidiku. Već u četvrtak će, prema prognozi, jutarnje temperature pasti na minus deset stupnjeva Celzija, a krajem porast će na šest stupnjeva ispod nule pa u Ini očekuju nastavak smanjivanja tlaka u plinskom sustavu. Zato i dalje pozivaju sve potrošače da koliko mogu smanje potrošnju.</p>
<p>U svemu je dobro da je Stožer za obranu Petrokemije odgodio najavljene javne prosvjede do sastanka predstavnika Vlade i tvornice. Po riječima glasnogovornika Stožera Davora Rakića, na sastanku će se najviše raspravljati kako izbjeći slične probleme s plinom sljedeće godine jer se nadaju da će im rješenje postojećih donijeti zatopljenje.</p>
<p>Zbog velikih šteta koje su stvorili prekidi proizvodnje uzrokovani nestašicom plina (samo u ovoj godini 120 milijuna kuna) zatražit ćemo da Vlada financijski pomogne Petrokemiji, kaže Rakić. </p>
<p>Konkretno, zatražit će državna jamstva za HBOR-ove kredite Petrokemiji te otpis dugova za plin iz 1999. koji su s kamatama narasli na 220 milijuna kuna.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Ministarstvo gospodarstva ukinulo majstorske ispite za 42 obrta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Za otvaranje čak 42 obrta više se ne traži polaganje majstorskih ispita najavio je Branko Vukelić, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva predstavljajući novi popis vezanih obrta, čime će budući obrtnici samo na obavljanju administrativnih poslova za početak rada uštedjeti između 5000 i 7000 kuna. Tako će ubuduće svi koji se žele baviti poslom, primjerice, klobučara, urara, računovođe, elektroničara, krovopokrivača, pekara ili mljekara brže i jednostavnije otvoriti obrt. Izbor obrta, za čije je otvaranje predviđena ova liberalizacija, napravljen je u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom. Istodobno, nove nazive, koji odgovaraju novom načinu obavljanja nekih obrtničkih poslova, dobilo je više struka, što će se odraziti i na sadržaj obrazovnih programa u strukovnim školama.</p>
<p>»Nakon što je izdavanje obrtnice pojeftinilo s 500 na 200 kuna, Ministarstvo je nastavilo s 'čišćenjem' i pojednostavljenjem pravilnika i drugih podzakonskih akata od nepotrebnog administriranja, a glavni nam je cilj da se u sljedećih pet godina otvori oko 35.000 novih obrta i na ovom sve važnijem području gospodarstva zaposli što više ljudi«, rekao je Vukelić i dodao da je u 2005. Ministarstvo za poticaje razvoju obrtništva već osiguralo 17,7 milijuna kuna, što je za četvrtinu više nego u prošloj godini. Ova sredstva potrošit će se na stručno osposobljavanje i usavršavanje obrtnika, te na prekvalifikaciju za deficitarna zanimanja.</p>
<p>»Osim povećanja broja obrtnika, podjednako je važno okrupnjavanje obrtničkih radionica kao i organiziranje obrtnika u clustere za proizvodnju određenih finalnih proizvoda pri čemu nam kao uzor mogu poslužiti talijanska, austrijska i njemačka iskustva. Tako će se postupno povećavati i broj zaposlenih u obrtničkim radionicama koji je sada nezadovoljavajući, a pojednostavljenje uvjeta za otvaranje obrtničkih radionica moglo bi smanjiti i rad na crno«, rekao je Stjepan Šafran, predsjednik HOK-a naglašavajući dobru suradnju Komore i Ministarstva.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Predložen novi plan završetka stečaja i podržavljenja Lenca</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Na sjednici Odbora vjerovnika Viktora Lenca održanoj u utorak, prema najavama, nije postignut dogovor oko završetka stečaja, već je Odbor predložio novi stečajni plan. Prema tom planu moguće je osigurati novac za otkup doka 11 od razlučnih vjerovnika, odnosno isplatiti im po toj osnovi 6,5 milijuna dolara, nakon čega bi Lenac preuzelo Ministarstvo financija.</p>
<p>Na novinarsko pitanje tko bi osigurao spomenuti iznos, stečajni upravitelj Lenca Milenko Škrlec je rekao kako to za sada ne može otkriti, već je to službeni zaključak Odbora vjerovnika. Tako bi Lenac bio podržavljen, dok 11 bio bi zadržan i preseljen u uvalu Martinšćica, a razlučni vjerovnici IFC i DEG, koji i najviše koče okončanje stečaja, bili bi isplaćeni, a ostao bi im i dok 7, kojeg bi mogli nesmetano prodati.</p>
<p>Škrlec je napomenuo kako prodaja doka 7 ne bi ugrozila proizvodnju u Lencu, ali bi se s IFC-om pokušali dogovoriti da još određeno vrijeme ne proda taj dok. Napomenuo je kako IFC, bez obzira na to što iskače iz dogovora, ipak dozvoljava mogućnost pregovora te odgađa ovrhu nad imovinom u Martinšćici, točnije, dokom 7 i dizalicama.</p>
<p>O predloženom najnovijem stečajnom planu sada se treba izjasniti IFC, čiji predstavnici, kao ni DEG-ovi, nisu nazočili ovoj sjednici. Treba podsjetiti da je IFC odgodio ovrhu nad spomenutom imovinom za 15. ovog mjeseca. Škrlec je upozorio kako u Lencu još mjesec dana mogu izdržati ovakvu situaciju, a trenutačno grade jedan trajekt i jednu platformu te obavljaju remont tri broda.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>OMV pronašao naftu u Sjevernom moru</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Austrijska kompanija OMV objavila je u utorak da je njihova britanska podružnica s partnerima pronašla naftu u središnjem dijelu Sjevernog mora, otprilike 200 kilometara sjeveroistočno od Aberdeena. Uz OMV, u istraživanju tog bloka s 30 posto sudjeluje Shell (ujedno i voditelj projekta), s 50 posto kompanija Apache North Sea, a s deset posto tvrtka Petro Summit Investment. Istraživačka platforma postavljena je u studenome 2004., a informacije s platforme se sada analiziraju kako bi se procijenile otkrivene količine i mogućnost proizvodnje, izvijestili su iz te kompanije. Helmut Langanger, član OMV-ovog izvršnog odbora zadužen za istraživanje i proizvodnju, izjavio je da je ovo otkriće drugi uspjeh njihove britanske podružnice te pokazuje da Velika Britanija, ključno područje gdje se OMV planira širiti, još uvijek ima atraktivnog potencijala. </p>
<p>Ž. B.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>U Brodosplitu porinut tanker vrijedan 27 milijuna dolara</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - U splitskom je brodogradilištu u utorak porinuta novogradnja 432, tanker za prijevoz naftnih prerađevina i kemikalija, koji Brodosplit gradi za grčku kompaniju Elka Shipping u vlasništvu Spyrosa Karnessisa. Riječ je o posljednjem iz serije od šest istovjetnih tankera, koji je s grčkim brodovlasnikom ugovoren za 27 milijuna dolara. Brod je nosivosti 45.000 tona, a postizat će <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 15,6 čvorova. </p>
<p>Grčki brodovlasnik najznačajniji je poslovni partner Brodosplita, koji je dosad sa splitskim brodogradilištem ugovorio poslove vrijedne pola milijarde dolara. </p>
<p>Predsjednik uprave Brodosplita Predrag Čudina istaknuo je kako bi snižavanje cijena čelika na svjetskom tržištu omogućilo financijsko konsolidiranje splitskog brodogradilišta, koje ima popunjenu knjigu narudžbi sve do 2008., a vrijednost ugovorenih poslova premašuje 805 milijuna USD. </p>
<p>D. S.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Benetton snizuje cijene zbog jeftine konkurencije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Najveća svjetska rudarska grupacija BHP Billiton ponudila je 7,3 milijarde dolara za preuzimanje tvrtke WMC Resources. BHP će time postati kompanija s najvećim depozitima urana (više od trećine svog urana u svijetu nalazi na WMC-ovom predjelu Olimpic Dam u Australiji) te petim po veličini depozitima nikla. Potražnja za uranom sljedećih će godina znatno porasti - Kina, Indija i Rusija do 2020. planiraju ukupno 83 nove nuklearke. Dionica BHP-a, čija je ponuda za WMC 12 posto viša od nedavne neprijateljske ponude tvrtke Xtrata, porasla je tek 0,1 posto.</p>
<p>Benetton je pao 1,7 posto, nakon što je dan ranije izgubio čak 12 posto, pošto je najavio pad dobiti ove godine na 99 milijuna eura sa 123 milijuna lani. Naime, Benetton očekuje pad prodaje uslijed slabije gospodarske situacije te planira snižavanje cijena svojih proizvoda kako bi vlasnicima trgovina po franšiznim ugovorima osigurao veće marže. Benetton najavljuje kako će i 2006. snižavanje cijena, radi konkurencije jeftinijim proizvođačima, stajati oko 30 milijuna eura.</p>
<p>Volkswagen je najavio slabije rezultate u prvom tromjesečju zbog daljnjeg pada prodaje u Kini u siječnju i veljači. VW-ova prodaja u Kini, njegovom drugom tržištu nakon Njemačke, lani je pala 6,1 posto, na 655.188 vozila, dok je istovremeno ukupna prodaja u Kini porasla 15 posto. Dionica VW-a je pala 2,3 posto.</p>
<p>Unatoč blagom padu sirove nafte europski su indeksi u utorak nešto pali. Londonski FTSE 100 je tako do poslijepodneva izgubio 0,1 posto, na 5023, jednako kao i DJ Stoxx 50 koji se spustio na 2932,5 bodova. Frankfurtski Dax je pao 0,25 posto, na 4417, a pariški CAC 40 0,2 posto, na 2099,7 bodova.</p>
<p>Nymex Light sirova nafta je u New Yorku ujutro pala 21 cent, na 53,68 dolara za barel, dok je IPE Brent u Londonu pao 39 centi, na 51,7 dolara. Royal Dutch/Shell pao je 0,7, odnosno 0,6 posto, a BP i Total 0,2 posto.</p>
<p>U prvih sat vremena trgovanja u New Yorku DJIA je pao 0,2 posto, na 10.917, a Nasdaq Composite 0,3 posto, na 2084 boda. Tokyjski Nikkei 225 je pao 0,32 posto, na 11.886,9 bodova. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="65">
<p>Potvrđena smrt Domagoja Šeksa</p>
<p>Istraga indijske policije za sada ne potvrđuje da je Šeks ubijen, ali se ta mogućnost još ne može odbaciti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vijest da je sin predsjednika Sabora Vladimira Šeksa, Domagoj Šeks, smrtno stradao u Indiji u utorak je dobila i službenu potvrdu. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija priopćilo je da je iz hrvatskog Veleposlanstva u Indiji potvrđeno kako je nedvojbeno identificirano tijelo stradalog Domagoja Šeksa, ali da dosadašnji tijek istrage indijske policije ne ukazuje na to da je riječ o nasilnoj smrti. No, ta se mogućnost, dodaje se, ne može isključiti do završetka službene istrage.</p>
<p>Tek kad indijska policija obavi do kraja istragu, znat će se točno kako je nastradao Domagoj Šeks i jesu li točne informacije koje su kolale u ponedjeljak da je opljačkan i ubijen zbog 500 eura koje je imao kod sebe.</p>
<p>Podsjetimo, Domagoj Šeks sa svojih je devet prijatelja u Indiju otputovao iznajmljenim autobusom početkom studenoga prošle godine. To je bilo njegovo drugo putovanje u Indiju, a namjeravao se, pričaju njegovi prijatelji, »malo opustiti i uživati« prije obrane diplomskog rada i završetka studija sociologije i filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. S plaže u Goi, u blizini grada Calangutte, gdje su boravili, Domagoj je otišao 25. veljače. Sudeći prema pričama prijatelja, od kojih se na svoju nesreću odvojio, Domagoj se motorom iznajmljenim u lokalnoj rent-a-car tvrtki uputio u susjedni grad, u kojem je trebao nastupiti kao DJ. Idućih dana nije se javljao, ali to nikog nije zabrinjavalo, jer je već i ranije znao otići bez da se javi. Panika je nastala kad se u kampu pojavio zaposlenik rent-a-car agencije koji je tražio motor, jer mu je istekao najam. Tada je krenula potraga za Domagojem, a uskoro je stigla i vijest da je policija pronašla tijelo mladića u moru, za kojeg se, na žalost, ispostavilo da je Domagoj Šeks.</p>
<p>Tijelo Domagoja Šeksa u Zagreb će biti dopremljeno u srijedu ujutro, Vladinim zrakoplovom kojim su u Indiju u ponedjeljak otputovali Vladimir Šeks i njegova prva supruga Marija. Neslužbeno se doznaje da će ispraćaj sina predsjednika Hrvatskog sabora biti u četvrtak u 10 sati na zagrebačkom groblju Mirogoj, a sprovod će biti istog dana u Osijeku u 16.30 sati. </p>
<p>Marija Pulić, Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Rajić predložio da Sabor osudi proglašenje tzv. krajinske vlade </p>
<p>Na taj događaj trebala je reagirati hrvatska vlada umjesto premijera Ive Sanadera, te Srpsko narodno vijeće umjesto Milorada Pupovca, smatra Simo Rajić, vanjski član saborskog Odbora za ljudska prava i jedan od istaknutijih predstavnika hrvatskih Srba s početka devedesetih godina/ Naša šutnja je njihova ofenziva, a to ne bih više htio doživjeti u RH, ocijenio je/ Vanjski članovi Odbora usprotivili su se namjeri Vlade da se kroz novi zakon o DSV-u sjednice tog tijela zatvore za javnost kao i da stegovni postupak ne vodi više DSV u punom sastavu, nego tročlano stegovno vijeće</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Članovi Odbora za ljudska prava podržali su u utorak zakon kojim se potvrđuje sporazum sa Srbijom i Crnom Gorom o zaštiti hrvatske manjine u toj državi te srpske i crnogorske manjine u Hrvatskoj, o kojem će Sabor raspravljati na sjednici što počinje u srijedu. </p>
<p>Zanimljivo je da na Odboru, kojim je predsjedao potpredsjednik Simo Gajica (SDSS), nije bilo nikakva odjeka na prijedlog vanjskog člana Sime Rajića, koji u Odboru predstavlja Srpsku pravoslavnu crkvu, a koji je zatražio da Sabor posebnom izjavom osudi nedavno proglašenje vlade tzv. republike srpske krajine u izbjeglištvu.</p>
<p>Hrvatske državne institucije, ali ni institucije srpske manjine u Hrvatskoj, nisu primjereno reagirale na inicijativu ponovnog osnivanja tzv. RSK, ocijenio je Rajić, jedan od istaknutijih predstavnika hrvatskih Srba s početka devedesetih godina. Sve su reakcije bile pojedinačne, primijetio je Rajić, koji smatra da je na taj događaj trebala reagirati hrvatska vlada umjesto premijera Ive Sanadera, te Srpsko narodno vijeće umjesto Milorada Pupovca. </p>
<p>»Nisam pristaša ni ocjene predsjednika Stjepana Mesića da je ponovno osnivanje tzv. RSK sasvim beznačajno, niti teorije o međunarodnoj uroti koju zastupa Zdravko Tomac. Ali, zabrinjava me i šutnja međunarodne zajednice o tome, premda bi sigurno imala što reći s obzirom na ulogu što koju je odigrala u događanjima uoči rata«, naglasio je Rajić te dodao da je »naša šutnja njihova ofenziva, a to ne bih više htio doživjeti u RH«. </p>
<p>S Rajićevim stanovištem složio se vanjski član Odbora Ivan Zvonimir Čičak, koji je upozorio i na to da članove samoproglašene vlade podržava Srpska pravoslavna crkva, kao i Srpska radikalna stranka haaškog zatočenika Vojislava Šešelja, koja je najjača stranka u Srbiji i Crnoj Gori. Činjenica da se međunarodna zajednica nije odredila prema ponovnom buđenju tzv. RSK pokazuje kako ona smatra da je nacionalno pitanje na ovim prostorima riješeno, rekao je Čičak, ujedno primijetivši da je besmisleno postojanje Haaškog suda, osnovanog radi kažnjavanja ratnih zločinaca i zločina, sve dok u BiH postoji Republika Srpska nastala kao rezultat masovnih zločina. </p>
<p>Vanjski članovi Odbora usprotivili su se namjeri Vlade da se kroz novi zakon o Državnom sudbenom vijeću (DSV) sjednice tog tijela zatvore za javnost. Ocijenili su to protuustavnim rješenjem i korakom natrag u demokratizaciji pravosuđa. Njihovo nezadovoljstvo izazvao je i Vladin prijedlog po kojem stegovni postupak ne bi više vodio DSV u punom sastavu, nego tročlano stegovno vijeće u kojemu bi bili suci koji su ujedno i članovi DSV-a. »Time se smanjuje mogućnost kontrole stegovnih postupaka. Smrdi mi to na komunističko vrijeme, kada se mišljenje donosilo u malim laboratorijima, da bi se potom samo formalno potvrđivalo u širem krugu«, primijetio je Čičak. Isključivanje javnosti iz stegovnih postupaka protiv sudaca, kaže Čičak, inicirao je Vrhovni sud »u kojem se ne vodi postupak protiv suca Marijana Svedrovića, koji je potpisao odobrenje Protuobavještajnoj agenciji za prisluškivanje hrvatskih novinara, bivšeg ravnatelja policije i haaških istražitelja«. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Porez na neobrađeno zemljište morala bi plaćati i država </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vlasnici neobrađenog zemljišta ubuduće bi plaćali poseban porez, a njihovu zemlju općine bi mogle dati u najam nekome tko će je obrađivati, najavio je u utorak ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković na tematskoj sjednici saborskog Odbora za poljoprivredu i šumarstvo posvećenoj problemu poljoprivrednog zemljišta. Te novosti uvele bi se izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu koje bi Vlada trebala u saborsku proceduru poslati idući četvrtak, a njima se želi potaknuti vlasnike koji ne obrađuju svoje zemljište da ga počnu obrađivati ili da ga sami daju u najam ili ga prodaju. </p>
<p>Prihod od svog zemljišta koje bi općina dala u najam vlasnici zemljišta dobivali bi na poseban račun, a Čobanković je istaknuo da se takvim rješenjem ne narušava princip vlasništva, jer je zemlja nacionalno bogatstvo koje mora biti u funkciji razvoja. Izmjenama Zakona definiralo bi se davanje državnog poljoprivrednog zemljišta u najam ili koncesiju, pri čemu bi prednost na natječaju i dalje imala obiteljska gospodarstva, ali ona koja su obveznici PDV-a, budući da se ona po Čobankovićevim riječima ozbiljno bave poljoprivredom. Prednost će imati i oni subjekti koji su upisani u poljoprivredni upisnik i koji su prijavljeni u općini u kojoj se natječaj raspisuje radi načela domicilnosti, a prioritet će se dati i poljoprivrednicima koji se bave stočarstvom i uzgojem radno-intenzivnih kultura i koji namjeravaju graditi nove farme i podizati nove nasade. </p>
<p>U raspravi je načelno podržan Vladin nacrt izmjena Zakona, no upozoreno je da bi porez na neobrađeno zemljište morala plaćati i država koja je vlasnik trećine poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj površine 3,1 milijuna hektara. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Borcima upomoć nakon silaska s vlasti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U SDP-u se priprema prijedlog saborske deklaracije o antifašizmu, potvrdio je u utorak zastupnik te stranke Nenad Stazić, a prijedlog bi trebao ugledati svjetlo dana 9. svibnja, kada će se u svijetu obilježiti 60. obljetnica pobjede antifašističkih snaga u II. svjetskom ratu. No prije toga, već na ovoj saborskoj sjednici zastupnici će raspravljati o IDS-ovom istoimenom prijedlogu. </p>
<p>Obje stranke zastupaju istovjetna stajališta - kao i IDS, i SDP se, uz očuvanje stečevina antifašističke borbe, zalaže za zaštitu prava antifašističkih boraca, odnosno da se njihove mirovine i invalidnine izjednače s onima sudionika Domovinskog rata. Stazić najavljuje da će SDP izraditi i zakonski prijedlog koji bi rješavao to pitanje. </p>
<p>Inicijative da se izradi zajednička deklaracija, prema Nenadu Staziću, nije bilo, ali IDS-ovac Damir Kajin naglašava da je sa SDP-ovim zastupnikom iz Istre Antunom Peruškom, te s istarskim borcima NOB-a razgovarao o tome, no u SDP-u su odlučili ići samostalno. Kajin također podsjeća da je IDS jedina stranka koja se tom tematikom bavila u posljednjih petnaest godina, dok u SDP-u nema pravog odgovora na pitanje zbog čega se izjednačavanje prava boraca i invalida NOB-a i Domovinskog rata nije pokrenulo u vrijeme dok su obnašali vlast. Stazić samo kaže da politički rad ne prestaje nakon što se izgubi parlamentarna većina. </p>
<p>Kajin se također nada da će SDP, ako ne uspije pripremiti svoj prijedlog deklaracije, podržati IDS-ov. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Optužnica vraćena tužiteljstvu zbog formulacija o »zločinačkom pothvatu« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sudsko vijeće Haaškog tribunala u utorak je prihvatilo većinu prigovora koje su na račun optužnice protiv Mladena Markača i Ivana Čermaka uputili njihovi odvjetnici. Sudsko vijeće vratilo je Tužiteljstvu optužnicu na popravak, posebno u dijelu tvrdih formulacija koje dvojicu optuženika predstavljaju kao sudionike »zločinačkog pothvata«. </p>
<p>»Prema prvom pregledu dokumenta koji je telefaksom poslan u utorak na večer, mogu ustvrditi da je prigovor branitelja Markača i Čermaka prihvaćen, i to u onom dijelu u kojem su upozoravali na neprihvatljive političke formulacije u jednom ipak pravnom dokumentu, kakva optužnica jest«, rekao je u utorak navečer Vjesniku Goran Mikuličić koji zajedno s Miroslavom Šeparovićem zastupa obranu Mladena Markača. Branitelji Ivana Čermaka su Čedo Prodanović i Jadranka Sloković. </p>
<p>Odmah po primitku informacije iz Haaga, u stručnim krugovima počela je i rasprava o tome znači li ovakav stav Suda i promjenu u optužnici protiv Ante Gotovine, u kojoj se također govori o zločinačkom pothvatu i Gotovinu kao članu tog pothvata. Uvjerenja su pravni stručnjaci u Zagrebu da do revizije optužnice protiv Gotovine ne može doći, jer ju nitko ovlašten i nije zatražio od Tribunala. Slijedom toga, Tribunal nije mogao imenovati nadležno Sudsko vijeće za slučaj Gotovina, jer takvo vijeće ne postoji za optuženika koji nije dostupan Sudu. To znači da nekog automatizma između optužnica protiv Markača i Čermaka i optužnice protiv Gotovine ne može biti, pa ma koliko formulacije o zločinačkom pothvatu bile slične. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Škare-Ožbolt: Činimo sve da zatvorimo »slučaj Gotovina«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Hrvatska je u prošloj godini napravila velik pomak u suradnji s Haaškim sudom, i to treba vrednovati kod ulaska u Europsku uniju. Činimo apsolutno sve da se zatvori jedino preostalo pitanje u suradnji s Haagom vezano za generala Gotovinu«, odgovorila je ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt u utorak na novinarski upit postoji li ikakva mogućnost da Hrvatska dobije pozitivno izvješće Carle del Ponte o suradnji s Haagom. Ministrica je podsjetila da sve istrage o Gotovini vode istražna tijela na čelu s Državnim odvjetništvom, koje utvrđuje sve relevantne činjenice za suradnju s Haagom. Rekla je i da postoji mogućnost proširenja haaške optužnice protiv bivšeg načelnika glavnog stožera vojske Jugoslavije Momčila Perišića za ratne zločine u zadarskom zaleđu, s obzirom na to da je Perišić za to u odusutnosti već pravomoćno osuđen u Hrvatskoj. </p>
<p>B. B.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Vlada: Sve nadležne institucije potpuno surađuju s Haagom</p>
<p>Vladin glasnogovornik Maček: Del Ponte je dobila nove informacije / HNS: Tužiteljica je ostala dosljedna u svojim stajalištima / Čehok: Papagajsko ponavljanje bez ikakvih dokaza / Tomčić: Ozbiljno demantirati tvrdnje / Đapić: Ne miriše na dobro </p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – Tvrdnje Carle del Ponte da Hrvatska ne surađuje s Haaškim sudom, te da je general Gotovina u dosegu hrvatske vlasti, u utorak na večer u Banskim su dvorima komentirali vrlo kratko. »Sve nadležne institucije u Hrvatskoj u potpunosti surađuju s Haaškim sudom sukladno odlukama Vijeća za nacionalnu sigurnost koje koordinira njihov rad«, rekao je glasnogovornik Vlade Ratko Maček.</p>
<p> Istaknuo je kako je, suprotno ocjenama koje se mogu čuti u medijima, Državno odvjetništvo još 2. ožujka Uredu Haaškog tužiteljstva u Zagrebu predalo cjelovito izvješće o aktivnostima i istražnim radnjama koje se provode, na 150 stranica. Stoga nikako ne može stajati tvrdnja da su zadnje informacije Haaškom sudu dostavljene 11. veljače, istaknuo je Maček komentirajući izjavu Carle del Ponte da do nje nisu stigle nove informacije zbog kojih bi modificirala svoju odluku o hrvatskoj suradnji sa Haagom. </p>
<p> U Uredu Predsjednika u utorak na večer nismo dobili komentar na posljednje izvješće Carle del Ponte. Kako neslužbeno doznajemo, a s obzirom na Predsjednikove obveze tijekom srijede, šef države će izjavu o tome najvjerojatnije dati u srijedu. </p>
<p>Za Hrvatsku narodnu stranu – liberalne demokrate posljednje izvješće Carle del Ponte nije ništa novo. »Ostala je dosljedna u svojim stavovima«, izjavio je glasnogovornik Boris Blažeković i dodao da je njezino posljednje izvješće razočaranje za Hrvatsku zbog naših želja i tenzija koje se stvaraju zbog početka pregovora Hrvatske s EU. U HNS-u pretpostavljaju da će se nakon izvješća haaške tužiteljice i EU negativno očitovati o početku pregovora 17. ožujka. »Smatramo da i dalje treba raditi kao da pregovori počinju 18. ožujka«, poručuju iz HNS-a. </p>
<p>Predsjednik HSLS-a Ivan Čehok komentirao je kako je to obično papagajsko ponavljanje glavne tužiteljice, bez ikakvih dokaza za ono što govori. »Očito je da se ne poštuje međunarodni pravni poredak jer tužiteljica ne može ocjenjivati suradnju neke zemlje sa sudom, nego bi to trebao raditi Haaški sud. Carla del Ponte je i prije bila produžena ruka određenih međunarodnih interesa i zato se Hrvatska treba čvrsto postaviti prema ovakvim ocjenama koje su zapravo ucjene«, rekao je Čehok. </p>
<p> Predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić: »Vlada mora te tvrdnje vrlo ozbiljno demantirati ili će se otvoriti vrlo veliki problemi na hrvatskoj političkoj sceni«. Tomčić ne želi govoriti o padu Vlade, ali naglašava da je Hrvatska na pragu nove faze u kojoj Vlada mora vrlo ozbiljno raditi na dva fronta: ekonomskim problemima i početku pregovora, odnosno približavanja EU. Tomčić dodaje također da bi i Carlu del Ponte trebalo pozvati da argumentira svoje tvrdnje, što do sada nije učinila, a »ako se njene tvrdne pokažu točnim, pred predsjednikom Sanaderom su veliki problemi, jer i domaćoj javnosti treba objasniti što se u stvari događa«. </p>
<p> Ante Đapić, predsjednik HSP-a: »Nismo iznenađeni ovim pismom koje znači krajnji pritisak Carle del Ponte na Hrvatsku, i to sve ne miriše na dobro. Pismo je neprihvatljivo, no bitno je što će sada Vlada učiniti da bi izišla iz ove situacije. Bojim se da je ona svoje šanse prokockala i sada ćemo morati biti kritičniji prema njoj. Upozoravali smo Vladu da ne smije popuštati Carli del Ponte, nego da ju mora učiniti nevjerodostojnom. Vlada to nije učinila i sad nema manevarskog prostora već je poput vreće za udaranje«. </p>
<p>S . K., Ma. L., M. P., M. R.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Zadovoljština prisluškivanim novinarima?</p>
<p>Informacijama se i dalje trguje, a u medije ih plasira tko god stigne, rekao je jedan saborski istražitelj </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Saborski tim istražitelja koji ispituje je li Protuobavještajna agencija prekoračila ovlasti kad je tijekom 2003. i početkom prošle godine nadzirala skupinu hrvatskih novinara pod sumnjom da rade za britanske špijune trebao bi do kraja tjedna svoj nalaz predočiti javnosti. </p>
<p>Premda su sredinom veljače za svoj posao od predsjednika Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ivana Jarnjaka dobili deset radnih dana, istražitelji su taj rok debelo prekoračili. No, kako nam je u utorak rekao jedan član saborskog tima, još moraju dobiti neke informacije od Ladislava Pivčevića, predstojnika Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, a razmišlja se i o još jednom odlasku u POA-u. Nakon toga, saznajemo, zaokružili bi istragu iniciranu predstavkom petero novinara koje je bivši ravnatelj POA-e Franjo Turek sumnjičio da rade protiv hrvatskih nacionalnih interesa. </p>
<p>Od dvojice članova saborskog tima, sastavljenog od trojice HDZ-ovaca i dva oporbenjaka, saznajemo da tijekom gotovo jednomjesečnog rada ni sa čije strane nije bilo pokušaja zataškavanje te afere za koju naši sugovornici, »umjereni optimisti«, vjeruju da će biti završena i davanjem svojevrsne zadovoljštine prisluškivanim novinarima, kao i stanovištem da se politika mora odstraniti iz djelovanja sigurnosnih službi. </p>
<p>»Vrlo je važno da se u konačnim zaključcima svi složimo oko toga da POA i druge sigurnosne službe ne smiju biti produžena ruka bilo koje politike i vlasti«, kaže jedan saborski istražitelj, upozoravajući na to da se napokon mora stati na kraj i »trgovanju poluproizvodima«. Riječ je o tome da iz tajnih službi i dalje cure informacije s oznakom državne tajne. »Njima se i dalje trguje, a u medije ih plasira tko god stigne«, kaže naš sugovornik, zaključujući da se to događa i zato što još nije oformljeno posebno saborsko vijeće koje bi se, prema Zakonu o zaštiti tajnih podataka, trebalo time baviti. Zanimljiv je podatak da to vijeće nije osnovano i zato što svoga člana nije još dalo Hrvatsko novinarsko društvo. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Prosvjed radnika Eurest Croatije ispred T-HT-a </p>
<p>Jadranko Vehar, predsjednik RSRH, rekao je da je Nadzorni odbor T-HT-a, kriv za neizvjesnu radnu i socijalnu budućnost izdvojene tvrtke Eurest Hrvatska</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pedesetak radnika tvrtke Eurest Croatia i sindikalnih povjerenika Republičkog sindikata radnika Hrvatske (RSRH) prosvjedovalo je u utorak ispred upravne zgrade T-Hrvatskog telekoma (T-HT-a).</p>
<p>Jadranko Vehar, predsjednik RSRH, rekao je da je Nadzorni odbor T-HT-a, koji je za to vrijeme imao sjednicu, kriv za neizvjesnu radnu i socijalnu budućnost izdvojene tvrtke Eurest Hrvatska. U sindikatu tvrde da T-HT, uz nepodmirena prava prema radnicima, kao što su regres, jubilarne nagrade i drugo, nije poštivao ni ugovornu klauzulu o ekskluzivnosti u dobivanju poslova čišćenja i održavanja, već je za njih angažirao druge tvrtke. Nadalje, tvrde u sindikatu, zbog iznimno loše komunikacije T-HT-a s upravom Euresta, i njihove matične tvrtke Compass grupacije, postoji mogućnost povlačenja Compassa iz Hrvatske.</p>
<p>S druge strane, u T-HT-u kažu da je riječ o tržišnom odnosu dviju samostalnih tvrtki. T-HT ima jasan partnerski sporazum sa svim svojim dobavljačima, a u konkretnom slučaju ima i moralnu obvezu prema svojim bivšim zaposlenicima, zaključuju u T-HT-u. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Satnik Crnogaj – prvi Hrvat u mirovnoj misiji UN-a u Gruziji </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Časnik Hrvatske vojske, satnik Dragan Crnogaj, otputovao je u utorak iz Zagrebačke zračne luke u Gruziju, gdje će kao nenaoružani vojni promatrač sudjelovati u misiji UN-a (United Nations Observer Mission in Georgia, UNOMIG). </p>
<p>Satnik Crnogaj je naš prvi časnik koji se priključuje snagama UN-a u toj zemlji, a Hrvatska na taj način nastavlja jačati svoj angažman u izgradnji mira u svijetu te počinje svoju 10 misiju pod okriljem UN-a. UNOMIG je uspostavljen u kolovozu 1993., a glavna mu je zadaća nadzor provedbe sporazuma o prekidu vatre koje su sklopile Republika Gruzija, abhaško vodstvo i Ruska Federacija. Osim hrvatskih, u misiji sudjeluju predstavnici 22 zemlje svijeta, a mirovnim snagama zapovijeda egipatski general bojnik Hussein Ahmed Ghobashi. </p>
<p>U isto vrijeme, HV bez velike medijske pompe obavlja redovitu rotaciju svojih časnika u drugim kriznim žarištima. Tako u srijedu rano ujutro u Etiopiju i Eritreju kreću brigadir Vlado Čondić-Galinčić, pukovnik Zlatko Antunović i natporučnik Željko Perić, a u Hrvatsku se uskoro vraćaju pukovnik Stanko Paradžiković i satnik Darko Tkalčić. Čondić, Antunović i Perić pridružuju se misiji United Nations Mission in Ethiopia and Eritrea (UNMEE), koja je uspostavljena rezolucijama 2000., a Hrvatska joj se s prvih pet promatrača priključila 9. ožujka 2001. </p>
<p>M. F.</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Jandroković: Članovi HSS-a sami sebi dijelili zajmove</p>
<p>BJELOVAR</p>
<p> – Bjelovarsko-bilogorski odbor HDZ-a predstavio je na konferenciji za novinare u utorak program rada Odbora za poljoprivredu. Predsjednik županijskog HDZ-a i saborski zastupnik Gordan Jandroković rekao je da HDZ ostaje pri svojoj ocjeni da je županijski proračun prenapuhan, neostvariv i nerealan te da se očekuje njegovo smanjenje za 30 posto pri rebalansu. O zajmovima bjelovarsko-bilogorskim poljoprivrednicima, Jandroković je rekao da HDZ nije protiv zajmova, nego protiv načina na koje su podijeljeni. »Poseban su tretman imali članovi HSS-a, a neki od njih sjedili su u odboru za dodjelu zajma, pa su ih sami sebi dijelili«, ustvrdio je Jandroković.</p>
<p>O radu Odbora za poljoprivredu govorio je njegov predsjednik Josip Vinceković, naglasivši da zbog ulaska u EU treba početi drukčije razmišljati. »Zemlja se seljacima ne dodjeljuje dovoljno, a u nekim je sredinama bilo i nezakonitosti pri dodjeli državnog zemljišta. Naše poljoprivrednike valja usmjeriti u proizvodnju dugogodišnjih nasada te da prestanu sijati ono što nam nije potrebno. Više bi se trebale sijati uljarice i druge kulture, koje uvozimo. Nedovoljno se govori o novom zajmu u govedarstvu, koji je uvela Vlada. Radi se o najkvalitetnijem zajmu dosad i proizvođači bi to trebali iskoristiti«, rekao je Vinceković, predsjednik Odbora za poljoprivredu i najveći hrvatski proizvođač mlijeka.</p>
<p>Senka Budimir</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Radnici zatvorili tunel Mala kapela</p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> - Osamdesetak radnika koje je na gradnji tunela Mala kapela angažirala talijanska tvrtka Coopcostruttori u utorak je u prijepodnevnim satima strojevima zatvorilu tunel tražeći neisplaćene plaće i otpremnine.</p>
<p> »Apeliramo na investitora i na izvođača radova te na resorno Ministarstvo graditeljstva u Zagrebu da se uključe u rješavanje problema neisplata plaća radnicima ove talijanske tvrtke«, rekla je povjerenica SSSH za grad Ogulin Jasna Kirasić. Kirasić je zatražila sastanak predstavnika sindikata i prosvjednika s Hrvatskim autocestama u Zagrebu, te zatražila da na sastanak budu pozvani i predstavnici resornog ministarstva.</p>
<p> Naime, talijanska tvrtka je u stečaju i već dulje vrijeme ne radi na tunelu. Radnici prosvjednici su u 13 sati zatvorili južni dio tunela i tako onemogućili bilo kakve daljnje radove. Inženjer radova Drago Jakšić rekao je da potražuje tri plaće, a radnik Dražen Sertić, govoreći u ime prosvjednika, izjavio je novinarima da će radnici dežurati u smjenama sve dok ne dobiju zaostale plaće i otpremnine. Navodno, nekim radnicima Talijani nisu isplatili i šest plaća. Inženjer Jakšić je istaknuo kako talijanska tvrtka duguje radnicima ponajviše i zbog neriješenih odnosa između Talijana, kao izvođača radova, i Hrvatskih autocesta kao investitora, a radnici potražuju oko tri milijuna kuna. </p>
<p>Radovi su prekinuti još 30. studenoga prošle godine a da 80 radnika nije dobilo nikakvo objašnjenje o plaćama i o nastavku rada. U Hrvatskim autocestama je rečeno kako Talijani nisu ispostavili građevinsku situaciju prema kojoj bi ih isplatili. Među dobavljačima kojima je talijanski građevinar ostao dužan i koji su se pridružili prosvjedu je i direktor Trgotrena iz Ogulina Goran Brezović. Taj ogulinski poduzetnik potražuje za izvedene radove, odnosno za isporučenu robu i usluge oko 900.000 kuna, a prosvjednici su istakli kako su Talijani zakinuli tridesetak dobavljača iz Ogulina, Rijeke, Zagreba, Karlovca.</p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050309].
|
