NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050308].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 169778 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>08.03.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Dopunska zdravstvena osiguranja kod privatnih osiguratelja - jeftinija</p>
<p>Osiguravajuća društva pripremaju i ponudu privatnoga osnovnoga zdravstvenog osiguranja izlaskom iz HZZO-a / Važno je da osiguratelj radi prema pravilima struke, a to znači da visinu premije određuje prema riziku i da formira obveznu osigurateljnu pričuvu i slično, kaže Dario Lovrić, predsjednik Udruženja osiguratelja pri HGK-u</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska osiguravajuća društva koja su i dosad ugovarala zdravstvena osiguranja, ako im to država omogući, tehnološki i financijski su sposobna za obavljanje dopunskih zdravstvenih osiguranja. Prema riječima dr. Darija Lovrića, predsjednika Udruženja osiguratelja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), pritom ne treba strahovati da će prijelaz tog osiguranja iz državnog u portfelj privatnih osiguratelja građanima donijeti povećane izdatke, a već sada se može predvidjeti da će neke skupine osiguranika proći čak i - jeftinije.</p>
<p>Kako je rekao Lovrić, sve ovisi o sadržaju košarice usluga koje će pružati osnovno, tzv. državno zdravstveno osiguranje. Treba, međutim, uzeti u obzir i da će se premije za ta osiguranja izračunavati prema načelima osigurateljne struke, odnosno da neće, kao sada, biti jednake za sve osiguranike. A ako bi privatni osiguratelji iskazali gubitak, što je glavna značajka poslovanja državnog zdravstva i koji se sada pokriva iz državnog proračuna, taj bi gubitak ubuduće pokrivalo reosiguranje. No, gubitak bi već u sljedećoj osigurateljnoj godinu nedvojbeno donio poskupljenje premija.</p>
<p>Prema prvim reakcijama hrvatske osigurateljne industrije na medijske istupe Nevena Ljubičića, novog ministra zdravstva i socijalne skrbi, ovaj put osnovno zdravstvo, koje u najavljenoj reorganizaciji slijedi ne samo europske smjernice nego i tuđa, primjerice, slovenska iskustva, ima realne šanse da napokon i samo ozdravi. </p>
<p>Pritom se posebno misli na izdvajanje dopunskog osiguranja iz portfelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Jer, u Europskoj uniji je nedopustivo miješanje javnih i privatnih financija, a upravo to dogodilo se prilikom uvođenja dopunskog zdravstvenog osiguranja, koje je dobrovoljno i time osobna stvar pojedinca. Lovrić podsjeća da je u Sloveniji u prvoj etapi promjena u zdravstvenom sustavu također uvedeno dopunsko zdravstveno osiguranje pod okriljem države.</p>
<p>»Taj dio poslovanja zdravstva ubrzo je iskazao goleme gubitke, što je dovelo do osnivanja zasebnog osiguravajućeg društva koje posluje na tržišnim načelima. Odmah treba naglasiti da je sasvim svejedno hoće li budući osiguratelj koji će se baviti dopunskim zdravstvenim osiguranjima u državnom ili privatnom vlasništvu. Važno je jedino da mora djelovati prema pravilima osigurateljne struke, a to znači da visinu premije, pojednostavljeno cijenu police, određuje prema riziku i da formira obveznu osigurateljnu pričuvu i slično«, kaže Lovrić.</p>
<p>S obzirom na strahovanja da bi privatni osiguratelji mogli odbiti osiguranje starijih, bolesnijih i općenito rizičnijih skupina osiguranika, Lovrić posebno skreće pozornost na ministrovu najavu da će takvim građanima, ako su slabijeg imovnog stanja, pomoći država. Naime, takav način rješavanja socijalnih problema uobičajen je u EU, gdje je cijena neke usluge za sve ista i mora se platiti, ali ne nužno i iz džepa konkretnoga korisnika zdravstvene usluge. Ukratko, od prijelaza dopunskog osiguranja u privatne ruke ne bi trebalo strahovati.</p>
<p>Inače, hrvatski privatni osiguratelji očekuju da će se u sklopu novog zakona o zdravstvenom osiguranju, koji bi mogao stupiti na snagu početkom siječnja 2006., iznova omogućiti ugovaranje i privatnoga osnovnoga zdravstvenog osiguranja s izlaskom iz sustava HZZO-a. Svojedobno je takve police ugovaralo jedino Addenda osiguranje, a sada to najavljuje još nekoliko većih osiguratelja. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Nadzastupljene među nezaposlenima, podzastupljene u politici</p>
<p>Dva ključna problema, barem kada je riječ o Hrvatskoj, su slabija plaćenost žena negoli muškaraca za isti posao i spolna podzastupljenost u predstavničkim tijelima, od općinskih do onih Hrvatskoga sabora / Prošloga tjedna objavljeni su podaci prema kojima su žene u Hrvatskoj plaćene 10 do 15 posto slabije za isti posao nego muškarci </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon svojevrsne »krize blagdanskog identiteta« koji se Međunarodnom danu žena u Hrvatskoj dogodio u devedesetim godinama prošlog stoljeća kada je bio prezren kao »komunistički blagdan«, ove godine čini se ipak polako zadobiva svoj realni smisao. U vrijeme socijalizma obilježavanje tog blagdana bilo je pretvoreno u karikaturu i iscrpljivalo se na prigodnim odlascima žena na bolji ručak ili u prekogranični shopping te na još manje prigodnom obilježavanju tog blagdana muškaraca. Bitnu diskrepanciju između proklamirane i realizirane ravnopravnosti spolova u socijalizmu potvrđuje podatak da je tek jedna žena u 74 godine povijesti Sovjetskog Saveza bila članica vlade - Aleksandra Kolontaj, još u doba Lenjina.</p>
<p>Međutim, značenjski uistinu nikad nije bila riječ o »komunističkom blagdanu«, a unižavanje tog blagdana devedesetih godina označilo je i promjenu odnosno pogoršanje dominantnog stava o položaju žene u hrvatskom društvu. Upravo u vrijeme kad se u Hrvatskoj Međunarodni dan žena gotovo i prestao obilježavati, povećana mu je važnost u Sjedinjenim Američkim Državama, a sve ga je češće počela naglašavati i Katolička crkva, posebno u Italiji.</p>
<p>Blagdanom se komemorira prosvjed tekstilnih radnica tvornice u New Yorku koje su 8. ožujka 1857. tražile bolje radne uvjete i veće nadnice. Vlasnik je prosvjednice »umirio« tako što je pozvao policiju koja je prosvjed brutalno ugušila. Od tada u gotovo svim zemljama svijeta žene su potpuno izjednačene u pravima s muškarcima, mogu upisivati fakultete (primjerice na iranskim sveučilištima studira više žena nego muškaraca), birati i biti birane na sve funkcije. Ipak, da prostora za poboljšanja još ima potvrđuju i nedjeljne demonstracije u Turskoj motivirane upravo željom za ravnopravnošću spolova, a koje je turska policija brutalno razbila uhitivši 30 demonstranata i 29 demonstrantica.</p>
<p>Dva ključna problema, barem kada je riječ o Hrvatskoj, su slabija plaćenost žena negoli muškaraca za isti posao i spolna podzastupljenost u predstavničkim tijelima, od općinskih do onih Hrvatskoga sabora. Prošloga tjedna objavljeni su podaci prema kojima su žene u Hrvatskoj plaćene 10 do 15 posto slabije za isti posao nego muškarci. Po tome Hrvatska jest na razini prosjeka Europske unije, a taj podatak svjedoči i da ne treba baš u svemu strogo slijediti dostignutu razinu Unije. </p>
<p> Takva praksa negativnosti pokazuje danom odlaska žena u mirovinu. Njima je zbog slabije plaćenosti niža mirovinska osnovica. Tome treba pridodati i činjenicu da žene ranije odlaze u starosnu mirovinu te da je promijenjen način izračuna mirovine. Posljedica svega: 1998. starosna mirovina umirovljenice bila je 19 posto niža nego ista mirovina umirovljenika, a lani čak 26 posto.</p>
<p>Kad je riječ o radnim pravima, ne treba zaboraviti ni činjenicu da su žene nadzastupljena većina među nezaposlenima. Starije od 40 do 45 godina (baš kao i njihovi muški kolege) mogu samo u teoriji računati da će dobiti posao. Međutim, mlade žene teže dobivaju posao zbog biologijskog razloga. One su, naime, mlade pa mogu ostati u drugom stanju, zbog čega nisu pretjerano poželjan dio populacije za zapošljavanje. Druga područja koje brojne ženske udruge ističu kao područje neravnopravnosti jest podzastupljenost brojčano većinskog spola u predstavničkim tijelima. U općinskim vijećima žena je samo sedam posto, a u Hrvatskom saboru ih je nešto manje od dvadeset posto (30 zastupnica i 121 zastupnik). </p>
<p>Taj nerazmjer pokušava riješiti Ženska mreža Hrvatske, inicijativom da na kandidacijskim listama na lokalnim izborima predstavnika svakog spola bude najmanje 40 posto te da se oni ritmično izmjenjuju (dakle, ako je prva osoba na listi muškog spola, druga je ženskog, treća muškog, četvrta ženskog...). Također je predloženo, još na okruglom stolu održanom krajem studenoga 2004., i da se liste koje ne bi ispunile taj zahtjev diskvalificiraju. Ta je želja razumljiva i očekivana. Međutim, uvođenje kvote (svake, bez obzira je li riječ o spolnoj ravnopravnosti, nacionalnim manjinama ili nečem trećem) znači uvođenje nedemokratske metode u demokratski proces izbora. Naime, unaprijed se dijelom definira sastav predstavničkog tijela, a to znači da se unaprijed dijelom definira i biračka volja.</p>
<p> Osim toga, postoji podatak o udjelu žena u predstavničkim tijelima, ali nedostaje podatak o udjelu žena u članstvu političkih stranaka. Podzastupljenost žena u predstavničkim tijelima trebaju regulirati stranke, posebno velike, a ne birači i biračice dirigiranom metodom.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Postignute razine ženskih prava žele se ograničiti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ženski forumi SDP-a i LS-a te Hrvatski školski sindikat Preporod upozorili su u ponedjeljak na nastojanja da se u Hrvatskoj ograniče ili ukinu ženska prava, unatoč institucionalnim mehanizmima za ravnopravnost spolova, te apelirali na poštivanje zajamčenih prava. Članice Foruma žena SDP-a ocijenile su da je ravnopravnost muškaraca i žena u Hrvatskoj daleko od zadovoljavajućeg te pozvale mjerodavne državne ustanove da se aktivnije angažiraju u provođenju Nacionalne politike za ostvarivanje ravnopravnosti spolova.</p>
<p>Iz SDP-a također upozoravaju na tendencije da se ograniče postignute razine ženskih prava, prije svega prijedlozima za ograničavanje medicinski pomognute oplodnje i za zabranu pobačaja. Stoga se socijaldemokratkinje zauzimaju za donošenje zakona o medicinski pomognutoj oplodnji, te smatraju da odluka o prekidu trudnoće mora ostati pravo žene.</p>
<p>Ženska inicijativa Liberalne stranke – L.i.S.a., upozorila je na premalo žena u političkoj participaciji. U LS-u neće odustati od zahtjeva da se Zagrebu vrati 12 ulica sa ženskim osobnim imenima, a Uredu za ravnopravnost spolova predložit će da se osnuje zaklada Marije Jurić-Zagorke, kojom bi se promicalo stvaralaštvo žena.</p>
<p>Hrvatski školski sindikat Preporod upozorava da zaposleni u srednjem školstvu zaostaju plaćama za prosječnom plaćom u državi, što govori o sramotnom položaju obrazovanja, ali i o diskriminaciji žena koje čine 80 posto kadra u srednjem školstvu.</p>
<p>O nepovjerenju prosvjetnih vlasti prema stručnosti žena govori i to što u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta na visokim dužnostima nema niti jedne žene: sva tri državna tajnika su muškarci, a od 14 pomoćnika ministra samo su dvije žene, ističe sindikat. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Prava žena danas ugroženija nego ikada</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U organizaciji Vladina Ureda za ravnopravnost spolova održana je rasprava o novoj Nacionalnoj politici za promicanje ravnopravnosti spolova od 2006. do 2010. godine. Rasprava se uglavnom vodila o dvama najaktualnijim pitanjima: o nedovoljnoj zastupljenosti žena u politici, ponajprije na lokalnoj razini, i o problemima žena na tržištu rada.</p>
<p>Jadranka Kosor, Vladina potpredsjednica i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, izvijestila je o posjetu hrvatskog izaslanstva UN-u, gdje se govorilo o pozitivnim zakonodavnim pomacima u Hrvatskoj, te izrazila nadu da će se na sljedećim parlamentarnim izborima broj žena u Saboru povećati barem pet posto. Istaknula je da su rezultati naslabiji u području rada i zapošljavanja.</p>
<p>Helena Štimac-Radin, predstojnica Vladina Ureda za ravnopravnost spolova, očekuje da se nova Nacionalna strategija donese konsenzusom političkih stranaka te je najavila da bi najesen trebala krenuti u saborsku proceduru.</p>
<p>Gordana Sobol, predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova, tvrdi da su unatoč dobrim zakonima prava žena danas ugroženija nego ikada, što se posebno tiče alarmantnog broja nezaposlenih žena. »U Hrvatskoj više 'ne pali' deklaratorno zauzimanje, nego je vrijeme za konkretne mjere koje moraju doći s razine vlasti«, istaknula je Sobol.</p>
<p>Predsjednica zagrebačke Skupštine Morana Paliković-Gruden posebno se osvrnula na problem žena starijih od 45 godina, čija su radna prava najviše ugrožena.</p>
<p>U sklopu okruglog stola predstavljena je publikacija »Neočekivana revolucija – žene na tržištu rada«, koja se bavi feminizacijom rada, a napisala ju je skupina talijanskih teoretičarki i novinarki. </p>
<p>B. V.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Sigurna kuća za žene i djecu žrtve nasilja</p>
<p>PULA</p>
<p> – U povodu 8. ožujka, Međunarodnog dana žena, istarski župan Ivan Jakovčić primio je u ponedjeljak predstavnice županijskog Povjerenstva za ravnopravnost spolova. Jakovčić je rekao da će Istarska županija do kraja mjeseca Udruzi žena Pula te županijskom Povjerenstvu za ravnopravnost spolova uručiti ključeve Sigurne kuće, kuće za zaštitu žena i djece, žrtava obiteljskog nasilja. Sigurna kuća na području Puljštine, koja potkraj mjeseca otvara vrata žrtvama obiteljskog nasilja, jedna je od triju u toj županiji, čije otvaranje podupire županijsko Povjerenstvo za ravnopravnost spolova. U novoj sigurnoj kući utočište će naći desetak osoba. Županija je za tu namjenu iz proračuna izdvojila 200 tisuća kuna, a Grad Pula još 25 tisuća. Voditeljica projekta Sigurne kuće je Jadranka Černjul iz pulske Udruge žena, a vodit će je tim stručnjaka: psihologa, liječnika, socijalnih radnika i volontera. Zamjenica predsjednice županijskog Povjerenstva za ravnopravnost spolova Branka Žužić zauzela se za inicijativu »Bez žena više ne može«, kojom će se od stranačkih klubova u Saboru zahtijevati da se na izbornim listama za predstojeće lokalne izbore uvrsti najmanje 40 posto žena, i to na ravnopravnim pozicijama. U županijskim skupštinama na nacionalnoj razini ima između sedam i četrnaest posto žena, dok je u Istarskoj županiji u Skupštini 19,5 posto žena, što također smatraju nedovoljnim. Žužić je napomenula i to da u deset općinskih vijeća u Istri nema niti jedne žene.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Između Bruxellesa i Beograda</p>
<p>Akcije salonske desnice i političkih ekstremista, koji u trenutačnoj krizi žele stvoriti snažan pokret protiv Unije, mogu koristiti samo ostajanju Hrvatske na beogradskom peronu bruxelleskog vlaka. Želimo li Beograd prije Bruxellesa, priključimo se euroskepticima</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>dubravko.grakalic@vjesnik.hr</p>
<p>Najavljeni dan početka pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, četvrtak, 17. ožujka 2005, već je ostavio trajne posljedice na hrvatsku političku scenu. Bez obzira na to otpočnu li pregovori ili se, što je vjerojatnije, odgode, posljedice će biti znatne. Odgoda pregovora očekuje se, jer na nju jednoglasno upozorava diplomatski zbor u Zagrebu, visoki predstavnici Europske unije u Bruxellesu, ali i hrvatski politički realisti. Kad prođe taj četvrtak, Hrvatska će se još žuljati u Unijinoj čekaonici. Pregovarački timovi, koje čine stručnjaci iz različitih životnih područja, neće početi svoj posao. Političari i gospodarstvenici morat će izračunati koliko nas stoji ta propuštena prilika.</p>
<p>Ostanak u čekaonici Unije, iz koje nas zasad može izvući samo čudesno otkrivanje generala Ante Gotovine, uvest će hrvatsku politiku u novo razdoblje. Porast će opravdani euroskepticizam - jer zašto bismo voljeli nekoga tko nas neće, politički ekstremi već su započeli svoj ples, a kreditni rejting zemlje polako pada. Vrh HDZ-a, kao najodgovorniji dio vladajuće koalicije, morat će osmisliti nove ciljeve. Novi će Sanaderovi ciljevi morati biti dohvatljiviji - uspjeh turističke sezone, nove ceste, bilateralna suradnja sa zemljama u regiji i izvan nje - odnosno nešto što će se sasvim sigurno zbivati na zadovoljavajući način za Hrvatsku.</p>
<p>Odbijenica Europske unije - ta pogreška koju si velike i bogate zemlje mogu dopustiti - imat će odjeka u hrvatskoj unutarnjoj politici te, možda još i više i, svakako, dugotrajnije, na njezinu međunarodnom položaju.</p>
<p>Jačanje desnice u političkom prostoru samo je najvidljiviji dio promjena što se događaju posljednjih tjedana. Hrvatska stranka prava, koja se trudi zadržati proeuropski imidž, postala je četvrta po snazi u zemlji i dobiva osam posto glasova. Veteranske udruge, poput Hvidre, otpočele su napade na vlast i pitanje je može li HDZ to držati pod kontrolom. Marginalne političke stranke nastale iz HDZ-a, poput Hrvatskog bloka, pokušavaju se vratiti na scenu koristeći retoriku euroskeptika. Za lokalne izbore iz mrtvih ustaju i marginalni HIP i SIN. Salonska desnica, predvođena čelnicima Matice hrvatske i Akademije, održava skupove s uvijek istim tezama da Europa ugrožava i ucjenjuje Hrvatsku.</p>
<p>Na sceni su opet pukovnik Mirko Čondić, koji želi osnovati stranku s »vojnim krilom«, Ivić Pašalić koji traži da mu se objasni što je to Europska unija, Igor Zidić, čiji je posao, čini se, da od Matice napravi političku stranku, te drugi javni dušobrižnici bez mandata dobivenog na izborima. Politička scena izgleda kao da smo se vremeplovom vratili pet godina unatrag, u 2000., kada su ti isti neimari poželjeli srušiti Račanovu i Budišinu koaliciju i zavladati zemljom.</p>
<p>Scenarij desnice u ovom je trenutku prilično sličan i stoga dosta proziran. Veterani i branitelji bit će udarna pesnica, a Pašalić i Miroslav Tuđman politički pokrovitelji promjena. Intelektualnu podršku, softver, daju Zidić i društvo, u kojem je viđen i Ivan Aralica, dvorski pisac bez dvora. </p>
<p>U samom HDZ-u također se naziru nezadovoljstva. Nakon marginalnog Đure Perice, za čije kritike stranačkog vrha nisu još najavljene sankcije, neobično je istupio i Miomir Žužul. Bivši ministar vanjskih poslova je, izjavom da su za neuspjehe početka pregovora s EU-om odgovorni i »predsjednički kandidati«, zamutio vodu u vlastitoj stranci. Jadranka Kosor se, doista, nije snašla kad su je pitali za Gotovinu, slično kao i sam Žužul na BBC-u nekoliko mjeseci prije, ali njegova sadašnja primjedba znak je prestrojavanja u stranci. Žužul hvata nove pozicije.</p>
<p>Opozicijske stranke, posebno SDP, čekaju svoj trenutak. Ivica Račan je od Sanadera već zatražio diferencijaciju u HDZ-u, kao da je riječ o Partiji nakon 1971. Stvarna vrijednost Saveza za Europu vidjet će se tek sada, kad se potvrdi da su pregovori odgođeni. Naime, očekivano bi bilo da Savez ojača, u teškoj situaciji koja će uslijediti, te da Račan ne dopusti pad Sanaderove vlade, ili njezino klizanje udesno. No, nije nerealan ni drugi scenarij - da SDP potpomogne nove parlamentarne izbore, prođe li dobro na lokalnima u svibnju.</p>
<p>Bez obzira na stranačke igre i unutarnje sukobe, odgoda pregovora i ulaska u Uniju vraća Hrvatsku na Balkan. Odgode li se pregovori samo do lipnja, kako se čuje u diplomatskim kuloarima, posljedice neće biti strašne, no bude li se na pregovore čekalo koju godinu, Hrvatska neće podići zastavu s EU-ovim zvjezdicama najkasnije 2009., kako se dosad očekivalo. Politika Velike Britanije i njezinih istomišljenika unutar EU-a - da Zagreb pričeka Beograd na sporednom kolosijeku vlaka za Bruxelles - očito pobjeđuje. Samom se Beogradu ta ideja čini odličnom, pa je Boris Tadić, srbijanski predsjednik formiran u memorandumskom miljeu, to i rekao predsjedniku Mesiću, koji je ga je pozvao na inauguraciju u Zagreb. Aktiviranje četničkih vođa iz tzv. krajine, koji su upravo sada krenuli s obnovom vlastitih iluzija, podudara se s novim miješanjem karata u cijeloj regiji.</p>
<p>Naime, odgodi li se put Hrvatske u EU, ona će voljom te iste politike koja je onemogućuje biti prisiljavana na prisnije odnose sa zemljama u regiji. U tom bi se smislu mogli postaviti novi zahtjevi prema statusu srpske manjine, poput povratka na plan Z4 ili slično. Medijske akcije zbližavanja Hrvatske i Srbije možda su također na tragu takve politike.</p>
<p>Akcije salonske desnice i političkih ekstremista, koji u trenutačnoj krizi žele stvoriti snažan pokret protiv Unije, mogu koristiti samo ostajanju Hrvatske na beogradskom peronu bruxelleskog vlaka. Želimo li Beograd prije Bruxellesa, priključimo se euroskepticima.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Mesićeve usporedbe</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Iako ima sve više savjetnika, predsjednik Mesić jednako kao i dosad koristi usporedbe, narodne poslovice i druga bogatstva hrvatskog jezičnog izraza da bi osnažio svoje političke poruke. Tako je u razgovoru za »European Voice«, tjednik na engleskom jeziku, želeći potvrditi da Ante Gotovina sigurno nije u Hrvatskoj, povukao usporedbu između hrvatskog generala i Osame bin Ladena. Hrvatska je zadnje mjesto gdje bi se skrivao Gotovina, jer svi ga traže, rekao je Mesić i dodao: »Istom logikom bi se od Hrvatske moglo zatražiti da izruči Osamu bin Ladena«. Ta njegova izjava je bila dostatna uredništvu »European Voicea« da na prvoj stranici uz Mesićevu sliku otisne veliki naslov: »Odbjegli general je hrvatski Bin Laden, kaže predsjednik«. Tvrdnja iz naslova je nategnuta, nema je nigdje u tekstu jer Mesić izrijekom to nije ni kazao. Međutim, čemu uopće povlačenje takvih i sličnih paralela koje u konačnici mogu samo štetiti Hrvatskoj. Sličan rezultat imala je i nedavna Mesićeva kritika uvoznog lobija. Optužujući ih da su krivi što je Hrvatska tijekom Domovinskog rata, kako je kazao, uvozila čak i metke dok je industrijska proizvodnja u tim ratnim godinama padala, što se nije dogodilo ni u jednoj državi zahvaćenoj ratom, Mesić je, prema »Novom listu« kazao: »Pogledajte samo Treći Reich, 1943. godine, kada je Njemačka bila najviše bombardirana, onda su imali najveću proizvodnju« (!).</p>
<p>Međutim, aktualni predsjednik ne pokazuje žurbu samo kada su u pitanju usporedbe. U vezi sa »slučajem Gotovina« prije desetak dana iznenadio je i ovdašnju, a vjerojatno i međunarodnu javnost izjavom beogradskom tisku da će on sigurno biti lociran do 17. ožujka. Još dan-dva ustrajavao je na toj tvrdnji da bi je poslije zaboravio. To nažalost nisu jedini Mesićevi propusti vezani uz prebrzo izgovorena obećanja, usporedbe, aluzije, viceve. </p>
<p>Stoga mnogi od novih Predsjednikovih savjetnika očekuju da u tom području umjesto improvizacija s Bin Ladenom i Trećim Reichom uvedu nešto više reda kako bi se događalo manje promašaja nego dosad.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Američki udar na špijune </p>
<p>VINKA DREZGA</p>
<p>Iz radionice novoustoličenoga šefa svih američkih obavještajaca Johna Negropontea početkom ožujka proizašla je nova strategija protuobavještajnoga djelovanja. Dokument još nije, doduše, u cijelosti objavljen, ali oni koji su ga imali prilike vidjeti tvrde da je posrijedi novi agresivni udar na strane špijune, osobito na one koji pružaju logistiku teroristima. Dakako, krajnji je cilj potkopati terorističke komplote i time spriječiti (a ne liječiti posljedice) terorističke akcije. Protušpijunska ofenziva je drugi konkretni odgovor na kritičku analizu o stanju obavještajne zajednice u Americi, koja je dio izvješća komisije za istraživanje uzroka napada na WTC 11. rujna 2001. Prvi odgovor na to ne baš laskavo izvješće je imenovanje Negropontea za »obavještajnoga cara« 17. veljače.</p>
<p>Novi strateški dokument podudario se s najnovijim pozivom Bin Ladena islamskoj braći da napadaju ciljeve na američkom tlu. Američki antiteroristički napori, razumljivo, idu upravo za tim da po svaku cijenu izbjegnu ponavljanje New Yorka 2001. A za to je potrebno razbijanje, ali i novačenje stranih špijuna osobito po Srednjem istoku. U Iraku se (i) s terorizmom hrvaju američke snage i Rumsfeldova posebna tajna služba. Negroponteova kontraobavještajna ofenziva usmjerena je, zasad, protiv sponzora terorizma - Sirije i Irana.</p>
<p>U doba tzv. transnacionalnog terorizma, kakav je uvela Al Qaida, izrazito je teško ući u trag »mastermindu« koji priprema i financira terorističke napade. On naime ne boravi/djeluje samo u jednoj državi, a ima odličnu cyber-mrežu svojih sljedbenika diljem svijeta. Za razliku od političkog terorizma (ETA, IRA), odnosno ideološkoga (Crvene brigade), eshatološki terorizam tipa Bin Ladena izrazito je vjerski motiviran. Opasan je jer je misionarski: svodi se na pitanje života i smrti i ide do kraja. Ne pita za cijenu krajnjega cilja - uništenja »iskvarenoga liberalnoga kapitalizma« utjelovljenog u SAD-u.</p>
<p>U tom kontekstu, američka obavještajna ofenziva se čini logičnim nastavkom rata protiv terorizma. Njezina jedina slabost jest što računa s maksimalnom suradnjom unutar američke obavještajne zajednice. Javna je tajna da petnaest agencija komunicira po principu pokvarenih telefona, što je i olakšalo posao teroristima 11. rujna.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Apsurdi selektivnog pristupa prosvjetne birokracije</p>
<p>Gospoda sindikalni čelnici morali bi nas napokon prestati dijeliti u školama i državnim tijelima, ili odstupiti, jer im zaposlenici više ne vjeruju. Njima su za njihov dosadašnji i budući sluganski rad političari osigurali »sindikalni harač«, pa se ne moraju truditi zaposlenike štititi od bahatosti okoštale političke i birokratske elite</p>
<p>EDO ZENZEROVIĆ</p>
<p>U Stajalištima 25. veljače (»Nepodnošljiva lakoća pregovaranja«) čelnik Hrvatskog školskog sindikata »Preporod« prof. Željko Stipić s pravom prigovara ministru Draganu Primorcu zbog zastoja u pregovorima za novi granski kolektivni ugovor kojim bi se regulirala materijalna prava zaposlenika u srednjoškolskim ustanovama.</p>
<p>Međutim, gospodin se Stipić u članku zauzima da nenastavno osoblje u osnovnim i srednjim školama selektivno ostvari pravo na povišicu koeficijenta složenosti poslova za četiri, osam ili deset posto kao nagradu za dvadeset, trideset ili trideset pet godina ostvarenog staža u službi, poput službenika i namještenika u državnim tijelima te nastavnika u osnovnim i srednjim školama, odnosno za širenje segregacije i na nenastavno osoblje, koje je dio radnog staža ostvarilo izvan ustanova odgoja i obrazovanja.</p>
<p>Tako bi čistačice i drugo nenastavno osoblje koji su zaposleni nakon 1985., dobivali od četiri do deset posto manju plaću od onih koji su se zaposlili prije toga, iako imaju jednak ukupni radni staž. Sindikalni čelnici školskih sindikata u proglasu, kojim su se obratili članstvu prije listopadskog štrajka u školstvu, iznijeli su podatak da zaostajanje plaća u školstvu u protekle tri godine iznosi dvanaest posto od prosječne plaće u zemlji, te istaknuli:</p>
<p>»U isto su vrijeme s državnim službenicima ugovorili dodatke od četiri, osam i deset posto za dvadeset, trideset i trideset pet godina staža u službi. Budući da su dosad taj dodatak imali samo nastavnici u školstvu, time je napušten saborski zaključak o selektivnom pristupu plaćama u školstvu, a istodobno takvi dodaci nisu omogućeni nenastavnom osoblju u školstvu, uključivo i sve u visokom školstvu.«</p>
<p>Loše se rješenje poput zloćudnog tumora proširilo iz školskih zbornica na službenike i namještenike u državnim tijelima. Za to se pobrinula Vladina potpredsjednica, gospođa Jadranka Kosor, potpisom na njihov kolektivni ugovor, koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine.</p>
<p>Zbog takva ponašanja sindikalnih čelnika i prosvjetne birokracije, obratili smo se u proljeće 2003. saborskim zastupnicima Apelom za implementaciju Revidiranih preporuka za tehničko i strukovno obrazovanje UNESCO-a od 2001. Zamolili smo zastupnike da nas dopunom Zakona o srednjem obrazovanju, koja bi uzela u obzir članke 73. i 74. spomenutih preporuka, zaštite kao manjinu u školstvu od samovolje prosvjetne birokracije i čelnika školskih sindikata.</p>
<p>Apel je svojim potpisom poduprlo šeststotinjak nastavnika iz svih većih hrvatskih gradova, a potpisivanje smo organizirali mimo sindikata i uz protivljenje nekih sindikalnih povjerenika. U Zagrebu je Apel potpisalo četiristotinjak nastavnika. U školama koje su se odazvale na akciju, potpisala je većina nastavnika, a u nekim je školama dvostruko više potpisnika Apela nego članova sindikata.</p>
<p>Unatoč takvu rezultatu i preporuci saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu iz prošloga saborskoga saziva, sindikalni čelnici i prosvjetna birokracija nisu ispravili nepravdu, a aneksima su nekoliko puta od prosinca 2003. produljili rok važenja spornog kolektivnog ugovora.</p>
<p>Da bi se riješio taj problem, procjenjujem da treba samo šezdesetak tisuća kuna na mjesec za cijelu Hrvatsku ili oko četiri kune po zaposlenom nastavniku u srednjem školstvu, a sindikalna članarina iznosi četrdesetak kuna. Kad je o osnovnom školstvu riječ, ta je svota po nastavniku sigurno manja.</p>
<p>Gospoda sindikalni čelnici morali bi napokon shvatiti apsurdnost i štetnost selektivnog pristupa i prestati nas dijeliti u školama i državnim tijelima, ili odstupiti, jer im zaposlenici više ne vjeruju. Njima su za njihov dosadašnji i budući sluganski rad političari osigurali »sindikalni harač«, pa se ne moraju truditi zaposlenike štititi od bahatosti okoštale političke i birokratske elite. Naime, i oni zaposlenici koji nisu članovi, moraju prema Zakonu o radu izdvajati za sindikalni rad pedeset posto od iznosa sindikalne članarine ako manjina zaposlenih referendumom to izglasa.</p>
<p>Umjesto da se zauzimaju za smanjenje zaostajanja plaća u školstvu prema prosječnoj plaći u zemlji, što je glavni problem, oni nas namjeravaju i dalje zavađati selektivnim (segregacijskim) pristupom plaćama u javnim i državnim službama.</p>
<p>Tko će od stručnjaka biti toliko lud da prijeđe raditi iz gospodarstva u školstvo ili državna tijela uz takve uvjete zaposlenja. Prema stavku 3. članka 5. Konvencije za tehničko i strukovno obrazovanje iz 1989., uvjeti zaposlenja morali bi biti takvi da privuku, angažiraju i zadrže kvalitetne stručnjake u školstvu, a gospodin ministar Primorac često izjavljuje da bez zadovoljnih nastavnika nema kvalitetnog školstva.</p>
<p>Zašto ne ukine segregaciju u zbornicama naših škola koja, uz niske plaće svih nastavnika, dodatno revoltira jer među nas žele takvim postupcima unijeti ozračje nesnošljivosti, a na štetu kvalitete odgoja i obrazovanja.</p>
<p>Potpisnici Apela svojim su potpisom rekli ne politici koju sustavno provode prosvjetna birokracija i sindikalni čelnici školskih sindikata. Prosvjetni bi radnici odlučno trebali odbaciti politiku divide et impera (zavadi pa vladaj), kojom je političarima namjera da i dalje zadrže sramotno niske plaće i mirovine prosvjetnih radnika, a u tome im, svjesno ili ne, pomažu naši sindikalni čelnici.</p>
<p>Zašto Hrvatski sabor ne ukine zaključak o selektivnom (segregacijskom) pristupu plaćama u školstvu, koji je doveo u pitanje funkcioniranje našeg tehničkog i strukovnog obrazovanja?</p>
<p>Autor je magistar znanosti, diplomirani inženjer elektrotehnike, član Stručnog vijeća za elektrotehniku Grada Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Udaljimo se od one nesretne reforme sudstva 1977.</p>
<p>Kao logična posljedica odbojnog držanja i ignoriranja uloge sudstva, Ustavni se sud pojavljuje kao trećestupanjski sud, a u nekim slučajevima i kao sud prvog stupnja. To je doista fenomen u hrvatskom sudskom sustavu</p>
<p>MILAN VUKOVIĆ</p>
<p>Priznaje se, velikog li čuda, da su promjene potrebne, ali se također tvrdi »da još nije vrijeme za značajnije promjene«, ne navodeći kad će to vrijeme biti. (Prvi dio ovoga teksta objavljen je u jučerašnjem broju.) </p>
<p>Kad bi to bila stvarnost, vjerojatno bi se u proteklih četrnaest godina bili našli i vrijeme i potrebni materijalni uvjeti za istinsku reformu sudstva. Ali razlozi sigurno nisu »materijalne prirode«, nego vjerojatno nešto drugo.</p>
<p>Ustav od 22. prosinca 1990. načelno rješava samostalnost sudstva, sudbene vlasti, te Državnom sudbenom vijeću daje pravo imenovanja i razrješenja sudaca bez ičijeg mišljenja »sa strane«, ukidajući tako vrlo negativnu moralno političku podobnost pri imenovanju i razrješenju sudaca, koja je vojevala u doba komunističkog sustava.</p>
<p>Promjenom nositelja državne vlasti 2000. godine, dolazi do izmjena Ustava na prijedlog povjerenstva u kojemu su bili važni nositelji bivše sudbene vlasti, profesori Pravnog fakulteta. Ni više ni manje, kad je riječ o sudstvu, kao neki grom iz vedra neba, eto nam opet – moralno-političke podobnosti.</p>
<p>U izmjenama Ustava, u članku 123. stavku 2., naređuje se Državnom sudbenom vijeću da je »u postupku imenovanja i razrješenja sudaca dužno pribaviti mišljenje mjerodavnog odbora Hrvatskog sabora«. Da bi se, dakle, nekog suca imenovalo, potrebno je da zakonodavna vlast svojim mišljenjem to i – odobri!</p>
<p>Tapkajući u mjestu u priloženom novom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, novim sadržajem članka 18. izrijekom se naređuje da će »u postupku imenovanja i razrješenja suca Vijeće pribaviti mišljenje od Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora«.</p>
<p>Dakle, umjesto da se traži izmjena Ustava i da se Državno sudbeno vijeće pri imenovanju vodi činjenicom slobodnog odlučivanja u provođenju svoje ustavne obveze, daje mu se obveza koja je u suprotnosti s načelom samostalnosti sudbene vlasti.</p>
<p>Nalazeći se u situaciji u kojoj je trebalo poduzeti »jake poteze« radi zaštite sudstva, njegove samostalnosti i neovisnosti u radu, prijedlogom se ne mijenja položaj Vrhovnog suda kao »žalbenog suda«, a ne »najvišeg suda u državi koji osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana«.</p>
<p>Vrhovni je sud Hrvatske još 20. lipnja 1997. na proširenoj općoj sjednici, u nazočnosti tadašnjeg ministra pravosuđa, gospodina Miroslava Šeparovića, donio Zaključak o pokretanju inicijative za izmjenu Zakona o sudovima i o »uvođenju u sudbeni sustav Visokog prizivnog (žalbenog) suda između općinskih i županijskih sudova i Vrhovnog suda«, iscrpno navodeći pravne razloge radi zaštite značenja i uloge Vrhovnog suda, odnosno uspješnijeg i kvalitetnijeg rada u sudstvu uopće.</p>
<p>Zanimljivo je primijetiti da se u dostavljenom Prijedlogu zakona o sudovima, vjerojatno zbog rotirajućih elemenata u sudstvu, opet nimalo ne odstupa od provedene reforme sudstva iz 1977., kad je prvostupanjska mjerodavnost općinskih sudova »opterećena« prebacivanjem mjerodavnosti bivših okružnih sudova u djelokrug općinskih sudova.</p>
<p>Iako imamo Visoki prekršajni sud i Visoki trgovački sud, mi nikako utemeljiti Visoki prizivni/žalbeni sud između općinskih i županijskih sudova i Vrhovnog suda, te omogućiti strankama u postupku trostupanjsku zaštitu, koja je ustavnopravno dostignuće. Ostavljamo da se Vrhovni sud javlja kao »žalbeni sud«, a ne, kako Ustav propisuje, »najviši sud u državi koji osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana«.</p>
<p>Kao logična posljedica takva odbojnog držanja i ignoriranja uloge sudstva, Ustavni se sud pojavljuje kao trećestupanjski sud, a u nekim slučajevima i kao sud prvog stupnja (problem odlučivanja u smislu odredbe članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu).</p>
<p>To je doista fenomen u hrvatskom sudskom sustavu, fenomen koji je i te kako bio predmetom rasprava, objavljenih u časopisu Hrvatsko sudstvo koji je, ne znam iz kojih razloga, prestao izlaziti u travnju 1999., nakon malo više od dvije godine redovita izlaženja.</p>
<p>Uvjeren sam, stoga, da ni predloženi Zakon o sudovima neće pridonijeti nikakvom rješenju bitnog dijela sudske reforme u hrvatskom sudstvu dok se ne udaljimo od one nesretne reforme iz 1977. godine.</p>
<p>Autor je sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Remetinec postao Perec , Sveta Klara ostala bez »l« </p>
<p>Ploča s iskrivljenim nazivom Svete Klare izgleda vrlo autentično, tako da, primjerice, stranac ne bi uopće posumnjao da se naselje zove upravo »Sveta Kara« / Predsjednik Vijeća Gradske četvrti Novi Zagreb-Zapad, Josip Imprić, rekao je kako je od Zagrebačkih cesta dobio obećanje da će ploče biti zamijenjene odnosno popravljene čim više ne bude snijega</p>
<p>Na »tromeđi« triju prigradskih naselja</p>
<p> – Remetinca, Botinca i Svete Klare – u krugu od jedva pedeset metara mogu se uočiti ploče na kojima pišu nazivi tih mjesta. Ništa u tome ne bi bilo čudno, da se netko »kreativan« i pomalo sklon uništavanju javnog dobra, nije usudio »preimenovati« ta naselja po svom ukusu. Tako je Remetinec postao Perec, a Sveta Klara preimenovana je u Sveta Kara. Novo ime Botinca nema neko drugo značenje – bijelom bojom precrtano je slovo »t«, a ispod naziva dopisana je riječ »klotari«, čije značenje nismo uspjeli odgonetnuti. Sam stup na kojem se nalazi ploča mjesecima je iskrivljen. </p>
<p>Ploča s iskrivljenim nazivom Svete Klare izgleda vrlo autentično, tako da, primjerice, stranac ne bi uopće posumnjao da se naselje zove upravo »Sveta Kara«. Naime, u ovom slučaju slovo »l« nije precrtano nekom drugom bojom, nego je sasvim oguljeno, tako da se stječe dojam da tamo nikad nije ni bilo. </p>
<p>Samo tridesetak metara od tog mjesta nalazi se ploča koja označava ulazak u naselje »Perec«, odnosno »bivši« Remetinec. </p>
<p>Predsjednik Vijeća Gradske četvrti Novi Zagreb-Zapad, Josip Imprić, rekao je kako je od Zagrebačkih cesta dobio obećanje da će ploče biti zamijenjene odnosno popravljene čim više ne bude snijega. </p>
<p>Milan Golubić iz poduzeća Zagrebačke ceste, koje postavlja i brine se o održavanju ploča s nazivima naselja, kaže kako postavljanje nove ploče, zajedno s postoljem, nosačima, te prijevozom i radom radnika, stoji najmanje 1467 kuna. Cijena se povećava s udaljenošću nekog naselja od grada. Popravak ploče koja je oštećena stoji od 700 kuna naviše, ovisno o količini posla. Dodao je također da sankcije koje prema počiniteljima provodi policija nisu učinkovite. »Od toga nema nikakve koristi. Ako nekoga uhvate, taj plati kaznu za prekršaj koja je deset puta manja od stvarne štete«, rekao je Milan Golubić i dodao: »Nažalost, uništavanja ima dosta, a novac za saniranje štete ide iz džepa poreznih obveznika. Mladi trebaju povesti više računa o svojim djelima«.</p>
<p>Radi li se o vandalizmu, izražavanju »kreativnosti« ili dječjoj obijesti, svatko će prosuditi sâm. Neupitno je da je šteta počinjena, a oni kojima je taj dio Zagreba nepoznat, mogu biti vrlo zbunjeni nečijim pokušajem da bude duhovit. </p>
<p>Ružica Jakešević</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Samo ga sunce može otopiti</p>
<p>Snjegović visok više od dva metra već nekoliko dana zaokuplja pažnju građana i turista na Dolcu. »Gradili smo ga prošli petak skoro cijeli dan«, rekao je Štef koji prodaje na štandu pored snjegovića. »Kad god smo imali trenutak slobodnog vremena, Tomek, Ivo i ja bacali smo na njega po lopatu snijega«, rekao je Štef i naglasio da su u gradnji snjegovića puno pomogle i cvjećarice Ružica i Mara. »Tko god prođe, zastane da ga vidi, a prolazilo je i puno turista koji su se pod njim slikali«, rekao je Tomek koji radi na Dolcu. </p>
<p>No u noći sa subote na nedjelju nepoznati huligani srušili su mu glavu, požalili su se graditelji snjegovića. »Obnovili smo ga odmah u nedjelju. Sad je još ljepši, jer ima šešir i gumbe, a najavili su još snijega pa će možda i narasti«, u šali je rekao Štef. »Koliko god budu rušili, mi ćemo svaki put sagraditi ljepšeg i većega«, rekao je Tomek i dodao da snjegovića jedino sunce može otopiti. </p>
<p>Z.V.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Al Qaida osvanula na zidu na Vrbanima</p>
<p>Nepoznati autor (ili više njih) sprejem je ispisao imena triju islamističkih terorističkih skupina – »Al Qaide«, »Hamasa« i »Al-Rantissija«</p>
<p>Grafiti koji su osvanuli ovih dana na zidovima triju zgrada u Ožujskoj ulici u Vrbanima neugodno su iznenadili stanovnike naselja i slučajne prolaznike. Nepoznati autor (ili više njih) sprejem je ispisao imena triju islamističkih terorističkih skupina. »AlQaide«, »Hamasa« i »Al-Rantissija«.</p>
<p>Šimunu Selaku, studentu iz Zagreba koji je ponedjeljak prijepodne iskoristio za šetnju Vrbanima, grafiti su odmah upali u oči.</p>
<p>»Podržavam borbu Palestinaca za vlastitu državu, ali ne i terorizam. Ne sviđa mi se kad lokalni vandali uništavaju pročelja zgrada. Uopće nisu ispali duhoviti«, rekao je Šimun.</p>
<p>Puno stroži je umirovljenik sa štapom u ruci, koji se našao u prolazu, dobacivši: »Takve divljake treba uhvatiti i dobro ih istamburati«. Stanovnica obližnje ulice, Ljerka Biskupić, vraćala se s unukama iz prodavaonice i razočarana je izgledom zidova zgrada u Vrbanima.</p>
<p>»To je užas. Po noći na ulicama ima premalo policajaca. Da ih ima više, zgrade nam ne bi bile toliko zašarane«, komentirala je Ljerka.</p>
<p>Nezaposleni mladić iz Voltinog naselja Mijo Mihaldinec čekao je prijatelja ispred jedne od zašaranih zgrada i kazao: »Znam za Bin-Ladena i ekipu iz Iraka«, a za autore grafita je dodao: »Vjerojatno se radi o mjesnim mangupima koji su popili pivo više i željeli su ispasti duhoviti«.</p>
<p>Načelnik Odjela komunalnog redarstva Davor Krsnik rekao je da vandale uhvaćene u prekršaju, na licu mjesta, policija kažnjava sa 100 kuna i prijavljuje ih Općinskom sudu za prekršaje, gdje ih sudac može kazniti s još dodatnih 500 kuna.</p>
<p>»Ovu godinu Grad je za uklanjanje grafita izdvojio iz proračuna 1,5 milijuna kuna, a da bismo očistili sva oštećena pročelja zgrada u Zagrebu, trebalo bi nam tri put više novca«, zaključio je Krsnik.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Voćarna od šperploče bez dozvole</p>
<p>Na Prisavlju, blizu ugla sa Savskom, osvanuo je prije dvije godine ružni smeđi »objekt«, u potpunosti izgrađen od šperploča. Unatoč inspekciji koju su najvjerojatnije poslali susjedi, u trgovačkom objektu »Tim« još se prošli tjedan moglo kupiti voće i povrće.</p>
<p>Upitna kvaliteta gradnje i ružan izgled ponukali su nas da pitamo nadležne imaju li vlasnici sve potrebne dozvole. U Gradskom uredu za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet kažu da vlasnik ove montažne građevine nema odobrenje nadležnog tijela za izgradnju objekta u kojemu prodaje voće i povrće. </p>
<p>Ono što vlasnica naziva štandom, zapravo je kućica u kojoj je štand i jedna zasebna zatvorena prostorija. S obzirom na to da je to montažna gradnja, postavlja se pitanje kako uopće nazvati takav objekt.</p>
<p>»Susjedi su se prije već žalili na štand«, kaže vlasnica, »ali žalili su se i nekad, kad je ovo mjesto bilo okupljalište alkoholičara koji su bučili cijelu noć i redovito ostavljali smeće na mjestu ovog štanda. Danas, kada je to uređeno i počišćeno, opet nisu zadovoljni. Mi ne želimo probleme, zapošljavamo mlade ljude i najsretniji bismo bili kad bi svi bili zadovoljni«, rekla je vlasnica.</p>
<p>Danas se susjedi ne žale, već svoje voće kupuju ovdje. Gospođa Barica iz susjedstva zadovoljna je kvalitetom i cijenom voća. Susjed Martin rekao je da mu smeta buka tijekom noći, kada mladi dolaze u okolne kafiće i ispod njegova prozora parkiraju automobile, ali na rad voćarne nema pritužbe. To ipak nije razlog da grad nagrđuju ovakvi objekti bez ukusa i, što je još važnije, bez dozvole. </p>
<p>Ana Begić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Ima li kraja sagi o rekonstrukciji II. Pile?</p>
<p>Obična rekonstrukcija ceste, posvađala je vijećnike ove Gradske četvrti, a strasti se ne stišavaju ni nakon dvije i pol godine</p>
<p>Početkom rujna 2002. godine Zagrebačke ceste započele su rekonstrukciju ulice II. Pile iz plana malih komunalnih akcija Gradske četvrti Trnje. Obična rekonstrukcija ceste, međutim, posvađala je vijećnike ove četvrti, a strasti se ne stišavaju ni nakon dvije i pol godine.</p>
<p>Odmah po početku radova, Nikola Bilić, član Vijeća Gradske četvrti Trnje, uputio je primjedbe na kvalitetu ugrađenog materijala. Vijeće je odlučilo da se radovi obustave, unatoč tvrdnjama izvođača kako je s ugrađenim materijalom sve u redu, o čemu ima ateste dobavljača materijala, Viadukta.</p>
<p> Angažirana je neovisna ustanova koja će procijeniti Bilićeve navode. Institut građevinarstva Hrvatske (IGH) analizirao je ugrađeni materijal i zaključio da je »laboratorijskim ispitivanjima ustanovljeno da granulometrijski sastav materijala odgovara zahtjevima iz Općih tehničkih uvjeta za radove na cestama, za izradu nosivog sloja kolničke konstrukcije«.</p>
<p>Nezadovoljan analizom IGH, Bilić, međutim, angažira Matu Ferića, stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo, koji na temelju dostavljenih rezultata ispitivanja daje stručno mišljenje kako ugrađeni kameni materijal ne zadovoljava zahtjeve kvalitete po Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama.</p>
<p>»Pri izvedbi male komunalne akcije II Pile odstupilo se od ugovorenog troškovnika te se moralo namaknuti još novca. Budući da se oko 70 posto naših malih komunalnih akcija odnosi na izvedbe Zagrebačkih cesta, očigledno je da postoje interesne grupe koje jako dobro zarađuju«, rekao je Bilić.</p>
<p>»Služba za mjesnu samoupravu kao i Vijeće Gradske četvrti Trnje prihvaća nalaz IGH. Ulica je rekonstruirana, obnovljena je odvodnja te se ni sada, dvije i pol godine po završetku radova, ne uočavaju mogući nedostaci«, rekla je Greta Augustinović Pavičić, pročelnica Službe za mjesnu samoupravu. </p>
<p>Predsjednik Vijeća Gradske četvrti, Ivan Bare, rekao je kako je ovo pitanje »uvrštavao već dvanaest puta u dnevni red sjednice Vijeća«, te da se o svemu raspravljalo u cijelosti i korektno. </p>
<p>»Gospodin Bare priča neistine. Ova točka konstantno se odbija, zahvaljujući apsolutnoj većini koju SDP ima u Vijeću. Mi samo tražimo da nam stručne službe odgovore na naše upite. Ne vidim zašto je to toliki problem, ako je sve tako kristalno jasno«, kaže Rigert Kocijan, član Kluba vijećnika HDZ-a Gradske četvrti Trnje.</p>
<p>Pročelnik Gradskog ureda za promet, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove, Davor Jelavić, napominje kako je cesta napravljena kako treba, nema pritužbi građana i da »ne vidi razloga da se još poteže ovo pitanje«.</p>
<p>»Nije ovo nikakav politički igrokaz prije lokalnih izbora. Ja sam i u svom HDZ-u dobio savjet da se ne petljam. Radi se o novcu građana ovoga grada, dakle i o mojem, i ja nemam namjeru sve ovo samo mirno promatrati«, zaključuje Kocijan.</p>
<p>Marijan Brala</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Jelena Glišić proglašena najljepšom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Titulu Miss Universe Hrvatske za 2005. godinu ponijela je osamnaestogodišnja Jelena Glišić, koja će našu zemlju predstaviti na tom svjetskom natjecanju 30. svibnja u tajlandskom glavnom gradu Bangkoku.</p>
<p> Jedanaestoročlani žiri, na čelu s vlasnikom licence Vladimirom Kraljevićem, u ponedjeljak je u Studiju 10 Hrvatske televizije lijepu gimnazijalku iz Plaškog okrunio laskavom lentom koju joj je uručila prošlogodišnja pobjednica Marijana Rupčić. Prva pratilja je Puljanka Branka Rašković, koja je ponijela i titulu Miss simpatičnosti. Drugom pratiljom proglašena je dvadesetogodišnja Splićanka Olga Crvelin. Aleksandra Vuković te je večeri proglašena za Miss stila.</p>
<p> Uz prošlogodišnju hrvatsku missicu Marijanu Rupčić, natjecanju je prisustovala Miss Slovenije za 2004. godinu Sabina Remar i Miss Austrije 2004. godine Daniela Strigl. Posebna glazbena poslastica te večeri bio je pobjednik ovogodišnje Dore Boris Novković, koji je izveo pjesmu »Vukovi umiru sami«.</p>
<p> Kroz natjecanje ljepote i ove godine vodili su nas Tanja Tušek i Mario Sedmak, a za glazbeni dio večeri bili su zaduženi Jacques Houdek, Colonia te plesna skupina Mojce Horvat. Osim prestižne titule, ovogodišnja misica u trajno vlasništvo dobila je automobil Toyotu Yaris, ček u vrijednosti 10 tisuća kuna i proljetno ljetnu kolekciju cipela Baldinini. </p>
<p>A. Jurica</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Poznata imena dobitnika posebnih Porina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Mjesec dana uoči održavanja najprestižnije hrvatske diskografske nagrade Porin u ponedjeljak su u prostorijama Hrvatskog društva skladatelja proglašeni dobitnici Porina za životno djelo.</p>
<p>Porin za životno djelo za poseban doprinos vrednovanju narodne glazbe u hrvatskoj kulturi dobit će glazbenik, dirigent i skladatelj, Božo Potočnik, a maestro Milan Horvat bit će nagrađen Porinom za poseban doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi. Prvi put bit će dodijeljen i Porin za poseban doprinos hrvatskoj rock glazbi, a u toj kategoriji najcjenjeniju glazbenu nagradu dobit će Drago Mlinarec. </p>
<p>»Drago je rocku posvetio četiri desetljeća života. U njegovu trezoru hitova su pjesme koje su nas podučile da rock glazbu možemo autentično doživjeti, ne samo na engleskom, nego i na hrvatskom jeziku«, rekao je Dražen Vrdoljak. </p>
<p>Drago Mlinarec dobitnik je i Vjesnikove nagrade za glazbu »Josip Štolcer Slavenski«, te »Starog mačka« za »seniorski« doprinos rock glazbi. Nekoliko dana uoči dodjele Porina održat će se i koncert u čast tom kantautoru.</p>
<p>»Bit će to prvi puta da se organizira koncert u čast glazbenika koji će iste godini primiti i Porin za životno djelo«, rekao je Vrdoljak.</p>
<p>Božu Potočnika, poznatog glazbenika, Upravni odbor Porina nagradit će za poseban doprinos vrednovanju narodne glazbe u hrvatskoj kulturi. </p>
<p>»Riječ je o promicatelju hrvatske pučke glazbene tradicije i osnivaču Ladarica. Taj svestrani glazbenik bio je i dirigent orkestra Lado, a danas kao glazbeni pedagog djeluje u dijaspori«, rekao je Hrvoje Markulj iz Izvršnog odbora Porina. </p>
<p>Porina za poseban doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi primit će maestro Milan Horvat, čija umjetnička karijera traje gotovo šest desetljeća. Taj doktor pravnih znanosti od samih početaka umjetničkog djelovanja posebnu je pozornost posvetio nacionalnom stvaralaštvu. </p>
<p>Antonija Jurica</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Feminem predstavnice BiH na Eurosongu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ženski trio Feminem predstavljat će Bosnu i Hercegovinu na jubilarnom 50. Eurosongu u Kijevu. Ivana Marić, </p>
<p>Neda Parmać i Pamela Ramljak nastupile su u Sarajevu s pjesmom »Zovi« koja je osvojila 20 bodova bošnjačkog žirija i publike. Djevojke iz Feminema mogle su nastupiti na bosanskohercegovačkom izboru jer je Pamela iz Čapljine a Ivana iz Mostara. </p>
<p>Feminem je nakon glasovanja osvojio 20 bodova, jednako kao i sarajevska pjevačica Tinka Milinović, no za pobjedu te ženske grupe presudio je veći broj bodova stručnog žirija. Naime, žiri je djevojkama dodijelio maksimalnih 12 bodova, dok im je publika dodijelila osam, a istovremeno je Tinka Milinović osvojila po deset bodova. </p>
<p>»Naravno da nismo očekivale pobjedu. Mi smo došle s namjerom da se dobro zabavimo, a kad smo čule da nam je žiri dao 12 bodova nismo mogle vjerovati«, rekla nam je Neda Parmać još uvijek pod dojmom iznenadnog uspjeha. </p>
<p>»Mnogi su nas favorizirali, ali mi doista nismo mislile kako ćemo pobijediti, tim više jer smo imale samo dva tjedna za pripreme«, nastavlja Neda oduševljena što će na put zajedno s Borisom Novkovićem.</p>
<p>»Đorđe Novković je kazao kako je najprije pobijedio njegov sin, a potom njegove kćeri što nam je bila najljepša čestitka nakon pobjede«, otkriva Neda Parmać dodajući da je ovo idealna prilika da Hrvatska BiH predstavniku dodijeli 12 bodova. Djevojke se nadaju i da će im ova pobjeda pomoći oko snimanja debitantskog albuma, a za kojeg već imaju nekoliko pripremljenih pjesama. </p>
<p>Pobjedničku pjesmu »Zovi« za Feminem je napisao Andrej Babić, koji je već bio na Eurosongu s pjesmom napisanom za Claudiju Beni. </p>
<p>D. Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Skupina Tinariwen 19. travnja u Aquariusu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U nizu koncerata koji nas očekuju idućih mjeseci posebno se zanimljivim čini gostovanje glazbene skupine Tinariwen iz Malija, koja bi trebala nastupiti 19. travnja u Aquariusu. </p>
<p>Gostovanje će se održati u organizaciji Multikulture i Aquariusa, a da je zaista riječ o atraktivnim glazbenicima potvrđuje i nagrada Radija BBC3 za najbolji afrički album, koju su osvojili tijekom dodjela prestižnih nagrada za world music glazbu te radijske postaje. </p>
<p>Riječ je o afričkom sastavu iz Malija, a Tuarezi koji čine skupinu još donedavno su umjesto gitara u svojim rukama držali automatske puške. Priča kaže kako su članovi Tinariwena u pošiljkama vojne opreme tijekom boravka u libijskim kampovima za obuku pronašli kasete s glazbom Marleyja i Hendrixa, te su se i sami posvetili glazbi. </p>
<p>Kritičari njihovu glazbu nazivaju pustinjskim bluesom, a nerijetko ih nazivaju »pustinjskim Rolling Stonesima«.</p>
<p>Njihov drugi album »Amassakoul«, dobio je nagradu BBC World Music Award 2004. u kategoriji afričke glazbe, te je uvršten u 50 esencijalnih albuma Afrike svih vremena po izboru Songlines Magazinea. Pored toga mogu se pohvaliti organizacijom Pustinjskog festivala na kojem su nastupile zvijezde poput Manua Chaoa i Roberta Planta. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Špilje dinarskog krša mogle bi biti atraktivna turistička destinacija</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Oni koji žele upoznati sve ljepote i tajne Dubrovnika morat će ostaviti more i krenuti prema unutrašnjosti, dinarskom kamenom masivu koji skriva svijet krških fenomena - vrtača, škrapa, ponikvi, polja, zaravni, rijetkih izvora i lokvi. Najtajanstvenije u tom krškom bogatstvu su špilje i jame, pa je sredinom veljače u Muzeju Rupe u Dubrovniku otvorena izložba »Stopama gromačkog pračovjeka - Život u podzemlju Dubrovačkog krša«. </p>
<p>Na izložbi su posebno obrađeni najvažniji krški fenomeni s područja Dubrovnika - Močiljska špilja i Špilja za Gromačkom vlakom - koje su proglašene geomorfološkim spomenicima prirode. Močiljska špilja, dužine 938 metara i dubine 138 metara, ima mnogo sigastih ukrasa, zatim paleontološke (dijelovi ljudskog kostura i lubanje špiljskih medvjeda) i arheološke (ulomci keramike) nalaze te bogatu špiljsku faunu, od koje su najuočljiviji šišmiši. »Pristupačan prilaz i ljepota špilje mogli bi privući brojne turiste«, rekao nam je Roman Ozimec, predsjednik Hrvatskog biospeleološkog društva koje je tijekom 2003. i 2004., u suradnji s Gradom Dubrovnikom, provelo prva sustavna istraživanja Močiljske špilje i Špilje za Gromačkom vlakom. Špilja za Gromačkom vlakom, duga 2170 metara i duboka 212 metara, skriva kanal crnih koralja, Kristalnu dvoranu, jezero te Korjenit kanal koji je potpuno prekriven sigama i kao kaleidoskop na sve strane baca kristalne odsjaje svjetla sa speleoloških šljemova. </p>
<p>»U špiljama smo pronašli iznimno rijetke vrste, neke nove za faunu Hrvatske, a neke nove za znanost. Njihove ćemo opise predstaviti posebno«, kaže Ozimec. </p>
<p> »Zahvaljujući niskom vodostaju podzemnih voda otkrili smo mogućnost daljnjeg napredovanja u najnižim etažama u Špilji za Gromačkom vlakom, pa daljnja istraživanja također slijede«, najavio je Roman Ozimec, dodajući da je Grad Dubrovnik prepoznao vrijednosti svog krša kojom i te kako može obogatiti turističku ponudu. Izložba će doći i u Zagreb, Karlovac, Varaždin i Samobor. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>U Meksičkom muzeju zastava iz bitke za Alamo </p>
<p>DALLAS</p>
<p> - Jedina zastava za koju se zna da je preživjela legendarnu bitku za Alamo pronađena je na izložbi u Meksičkom muzeju za nacionalnu povjest, više od deset godina nakon što su meksički dužnosnici objavili da je izgubljena, izvješćuje The Dallas Morning News.</p>
<p> Nekoliko se zastava vijorilo na utvrdi Alamo u ožujku 1836. godine tijekom bitke između šačice teksaških boraca i deseterostruko jače meksičke vojske. Sve zastave osim jedne su bile uništene. Prije više od deset godina Teksašani su se dali u potragu za zastavom kako bi je vratili kući, ali im je iz Meksika poručeno da se zastava izgubila.</p>
<p> Prema novinaru spomenutog lista, zastava iz bitke za Alamo izložena je u spomenutom muzeju u staklenom sanduku pokraj pušaka iz 19. stoljeća. Nakada plavi pravokutnik izblijedio je u prljavo bijelu boju, ali su zlatne resice ostale netaknute dok se preko zastave i dalje šepuri orao i natpis »Bog i Sloboda«.</p>
<p> Meksički general Antonio Lopez de Santa Anna je zastavu poslao u Mexico s porukom da će »jasno pokazati prave namjere izdajničkih kolonista i njihovih pomagača koji su došli sa sjevera SAD-a«.</p>
<p> Glasnogovornik teksaškog guvernera Ricka Perrya i meksički predsjednik Vicente Fox su dali do znanja da bi bilo moguće dogovoriti povratak zastave u Teksas. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Psi skuplji od automobila</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Briga o psu tijekom njegova životna vijeka prosječno košta 20,000 funti (oko 220.000 kuna) što je više od luksuznog automobila ili krstarenja oko svijeta, objavljeno je u Britaniji. Britanska osiguravajuća tvrtka za kućne ljubimce Churchill je objavila da je doga najskuplja vrsta psa i tijekom svog prosječnog 10-godišnjeg životnog vijeka vlasnika košta gotovo 32.000 funti. Na drugom mjestu su rotvajleri na koje se prosječno potroši nešto više od 24.000 funti. Za usporedbu, luksuzni automobili Jaguar X, Saab 9-5 ili Volkswagen Passat u Britaniji se prodaju za oko 20.000 funti. Toliko otprilike košta i krstarenje oko svijeta na brdu Queen Elizabeth. U istraživanju psećih troškova sudjelovalo je 2000 kućnih ljubimaca i njihovih vlasnika. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Mačak preživio put od 16 kilometara na krovu automobila</p>
<p>INKOM (Idaho)</p>
<p> - Mačak Cuddle Bug možda ima jedan život manje nakon što se prevezao oko 16 kilometara na krovu automobila. Njegova vlasnica Torri Hutchinson vozila je automobil kada je primijetila kako joj motorist koji se vozio uz nju pokušava privući pozornost pokazujući na krov automobila. Hutchinson je kazala kako je primijetila motorista i pomislila da joj se vjerojatno na krovu automobila olabavio nosač za skije. Zaustavila je automobil ostavivši upaljen motor. Čula je kako joj motorist viče: "Vaš mačak! Vaš mačak!" On je stao pokraj automobila i posegnuo na krov odakle je skinuo Torrina narančastog mačka. Torri Hutchinson vozila se oko 16 kilometara s mačkom na krovu i nije ga primijetila ni kada je stala na benzinskoj postaji kako bi natočila gorivo. Torri Hutchinson izjavila je kako je Cuddle Bug ušao u stražnji dio automobila dok se ona spremala na put. Izvadila ga je, ali se mačak vjerojatno popeo na krov dok ona nije gledala. (AP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Sam svoj kustos</p>
<p>Domaći umjetnici moraju biti vlastiti promicatelji ili menadžeri ako se žele uključiti u međunarodne smotre koje djeluju bez nacionalnih izbornika / Kulturni menadžeri mogli bi rasteretiti kustose obveze promicanja umjetnika i umjetničkih projekata izvan granica domovine</p>
<p>LEILA TOPIĆ</p>
<p>Jednom je prilikom, na skupu posvećenom stanju u suvremenoj umjetnosti, zagrebački konceptualni umjetnik Aleksandar Battista Ilić prikazao sadašnji položaj umjetnika u Hrvatskoj. Zaključio je kako, primjerice, svi radnici u institucijama poput muzeja ili galerija dobivaju mjesečnu plaću za svoj rad, od podvornika do kustosa, a samo umjetnik, od čijeg rada zapravo simbolički žive spomenute ustanove, ne dobiva ništa, eventualno katalog na račun institucije u kojoj je izlagao.</p>
<p> Prilike nisu bolje ni na Zapadu, ali tamo postoji razvijeno tržište umjetnina koje omogućuje umjetniku prodaju djela i život od vlastita rada, a ako je riječ o neobjektnome djelu (kako je često u konceptualnoj praksi), tada institucije u godišnji proračun uvrštavaju i naknadu za umjetnikov intelektualni rad.</p>
<p>Hrvatski kustosi redovito primaju plaće, a rezultati njihova rada rijetko su vidljivi. Uz to, na Zapadu institucije često vežu kustose godišnjim ugovorima, pa ako rad kustosa nije zadovoljavajući u smislu dovoljnog broja kvalitetnih projekata, ugovor se s institucijom raskida.</p>
<p> Navedene razlike u umjetničkim sustavima na domaćem i zapadnom terenu poticajne su za razmišljanje o potrebnoj redefiniciji uloge kustosa (u čije zadatke spada promicanje umjetnika kroz projekte), o načinu njihova rada i o zadatcima umjetnika u suvremenoj umjetnosti budući da su sve češći primjeri umjetnika koji su shvatili, da ako žele predstaviti svoju umjetnost, trebaju preuzeti stvar u svoje ruke i postati sami svoji kustosi.</p>
<p> Svjež je primjer zagrebačke multimedijske umjetnice mlađega naraštaja Sonje Vuk koja se javila na internetski natječaj za međunarodni umjetnički projekt. Ona je prijavila svoja dva video rada koja su uvrštena u izložbu naslovljenu »Kooky – Spin doctoring, politics, media«, a koja se održava u Bremenu. Riječ je o projektu koji predstavlja radove više od tridesetak umjetnika, uključujući filmove, tribine i performanse međunarodnih autora. Kustosice izložbe, Claudia Reiche i Andrea Sick smatrale su autoričine video radove dovoljno intrigantnim kako bi potvrdile postavku o mogućnostima manipulacije u masovnim medijima, politici i suvremenoj umjetnosti. </p>
<p>Sljedeći je primjer nedavnog izlaganja umjetničke obitelji Brajnović (Marčelo Brajnović, Tomislav Brajnović, Petar Brajnović) u Galeriji suvremene umjetnosti u Celju. Riječ je o izložbi naslovljenoj »Peto evanđelje«, a koja problematizira duhovnost u suvremenoj umjetnosti odnosno stvaranje bez pristajanja uz oblikovne ili ideološke kanone.</p>
<p> Marčela, Petra i Tomislava Brajnovića osobno je pozvala kustosica izložbe Nevenka Šivavec upoznavši dio opusa Tomislava Brajnović na izložbi održanoj u zagrebačkoj galeriji »Miroslav Kraljević«. Spomenimo da su na celjskoj izložbi predstavljeni i radovi međunarodno priznanih umjetnika poput Marka Wallingera, dvojca Muntean i Rosenbloom, Kim Sooje ili Piera Paola Pasolinija.</p>
<p>Dakle, mladi i neafirmirani umjetnici, ako žele predstavljati svoja djela izvan granice domovine (što osim slave podrazumijeva i materijalni dobitak), moraju prvo izlagati među domaćom publikom i nadati se da će biti zapaženi od međunarodnih kustosa. S druge strane, domaćim se kustosima može zamjeriti da ne predstavljaju umjetnike izvan granica domovine u dovoljnoj mjeri, ali biti kustos ne znači biti isključivo umjetnikov serviser i uključivati ih u različite međunarodne projekte.</p>
<p>Očito je da neafirmirani umjetnici moraju postati vlastiti promicatelji ili menadžeri ako žele biti uključeni u međunarodne smotre koje djeluju bez nacionalnih izbornika. Za sada, jedina institucija koja razmjerno uspješno povezuje domaće umjetnike s međunarodnim projektima jest zagrebački Institut za suvremenu umjetnost koji već niz godina predstavlja domaće autore po svijetu.</p>
<p> Čini se da je moguće rješenje u obrazovanju kulturnih menadžera koji će rasteretiti kustose obveze promicanja umjetnika i umjetničkih projekata izvan granica domovine, povezivati umjetnike s međunarodnim smotrama te pribavljati potreban novac za ostvarivanje umjetničkih djela. Do tada, umjetnici će optuživati kustose za nerad, a ovi posljednji će pak krivnju prebacivati na lošu organiziranost umjetnika i na njihovu nesposobnost promicanja vlastite karijere.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Kolektor (ni)je ugrozio katedralu </p>
<p>Konzervatori imaju različito mišljenje o uzrocima destabilizacije tla ispod šibenske katedrale / Koliko su geomehanička ispitivanja bila ispravna i temeljita? </p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Radovi na izgradnji novog gradskog sustava kanalizacije i velike prosinačke oborinske vode dodatno su destabilizirale tlo ispod južnog zida Katedrale svetog Jakova u Šibeniku, potvrdio je to javno ovih dana Miroslav Škugor, konzervator zadužen za praćenje obnove katedrale, pozivajući se na analize mjerenja elektronskog nadzora koji na katedrali već sedmu godinu za redom provodi tršćanska tvrtka Ser.Co. Tec DLG 9064.</p>
<p> Stabilnost katedrale ugrozili su, dakle, i radovi na gradskom kolektoru koji od tada na dijelu ispred katedrale čini svojevrsnu branu za oborinske vode na njihovu putu do obližnjega mora. </p>
<p>U vrijeme gradnje gradskoga kolektora, na njegovoj trasi kroz obalu, radovi su se izvodili s manjkavom građevinskom dokumentacijom, koja bi se u pravilu ishodila kada bi jedan dio radova bio već završen. </p>
<p>Je li suglasnost zatražena i dobivena – pitali smo konzervatora Joška Ćuzelu, koji je u vrijeme gradnje kolektora bio ravnatelj Konzervatorskog zavoda. </p>
<p> »Istina, radovi su počeli bez naše suglasnosti, koja je naknadno, ali još uvijek na vrijeme, zatražena. Da bi investitor gradnje kolektora, a riječ je o Gradu Šibeniku, dobio suglasnost, mi smo naložili da se obave geomehanička ispitivanja tla kako bi se vidjelo hoće li građevinski radovi ugroziti katedralu ili neće. Geomehanička ispitivanja obavila je tvrtka Conex, čiji su nalazi govorili da nema straha od ugroze, pa smo mi izdali konzervatorsku suglasnost«, rekao je Ćuzela.</p>
<p> Kako je moguće da su mjerni senzorski instrumenti očitali povećane napone i mikronsko pomicanje zidova katedrale, a geomehanička ispitivanja su pokazala da do toga neće doći?</p>
<p> Prof. Joško Ćuzela nije nam na taj upit mogao odgovoriti jer, kaže, tek treba dokazati što je stvarno prouzročilo destabilizaciju tla, odnosno pomicanje zida katedrale. Ćuzela nam je kategorički izjavio kako su geomehanička ispitivanja obavljena po pravilima struke i da u tom dijelu ništa nije prijeporno.</p>
<p> Nešto sasvim drugo rekao nam je o toj istoj temi Miroslav Škugor, viši stručni svajetnik-konzervator nepokretnih kulturnih dobara. On je ustvrdio da su geomehanička ispitivanja obavljena nepotpuno, tj. da se nije ispitivalo tamo gdje je bilo najpotrebnije, na južnome potezu katedrale, za koji se još od vremena izgradnje zna da je podignut na nasipanom terenu. </p>
<p>Je li suglasnost izdana na vrijeme, odnosno jesu li geomehanička ispitivanja obavljena kako treba, konzervatori imaju različito mišljenje.</p>
<p>U svakom slučaju, destabilizirano tlo trebat će se učvrstiti, a taj posao, kazuju iskustva iz drugih europskih zemalja, vrlo je skup. Predviđa se da bi taj zahvat stajao najmanje jedan milijun eura, no prije toga nužno je obaviti cjelovita geomehanička ispitivanja , a to će stajati oko 100 tisuća eura.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Obnova Verdijeva »Trubadura«</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Svečana obnova Verdijeve opere »Trubadur« na sceni riječkoga HNK Ivana pl. Zajca u režiji Chesa Themanna Uricha i pod dirigentskom palicom maestra Miroslava Homena bit će prikazana 12. ožujka ove godine. Najavljujući operu, propagandistica Loredana Gašparović podsjetila je u ponedjeljak da je »Trubadur« Rijeci posljednji put izveden u travnju 1999.</p>
<p> Naslovne uloge Leonore, Azucene i Manrica tumače Mirela Tojić i Olga Kaminska, Sofia Ahmed i jedan od sve priznatijih tenora svijeta – gost iz Seoula John Lee. Među ostalim pjevačima su Paolo Rumetz, Ivica Šarić, Milica Marelja, Davor Lešić i Sanjin Mandičić.</p>
<p> Verdijev »Trubadur« drugi je dio njegove popularne latinske trilogije, opera kojoj je njen autor ljepotom glazbe osigurao golemu popularnost. Uspio je to ocrtavanjem likova i napetim dramskim situacijama. Pojedine scene proglašene su najboljima u čitavom prebogatom opusu djela slavnog skladatelja. </p>
<p> »Verdijevu poruku uzeo sam iz glazbe. Postoje junaci koje mi obožavamo i koji su učinili veliki posao za spas naše domovine. Tragedija je u tome što takvi junaci u tom poslu gube svoj život i bilo kakav oblik sreće. Radnja 'Trubadura' identična je našoj sadašnjosti; poratnom razdoblju u kojem oni traže način kako živjeti u normalnom i civiliziranom društvu«, kazao je redatelj Ches Themann Urich.</p>
<p> Themann je sada poljski vicekonzul u Salzburgu, gdje se, kako je kazao, ne suočava s problemima kakvi tište hrvatsko kazalište. Na premijeru je pozvao austrijskoga veleposlanika i predstavnike salzburškoga konzervatorija kako bi vidjeli na koji način mogu pomoći obnovi zgrade riječkoga HNK.</p>
<p> »Rado dolazim u Rijeku, radi bogatstva kako više ne postoji u mojoj radnoj sredini. Nama koji imamo sva bogatstva kapitalizma, nedostaje bogatstvo ljudskosti«, kazao je redatelj zadovoljan što se radeći ovu operu u Rijeci susreo s osobama velikog prijateljstva. </p>
<p>Scenografiju potpisuje Rinaldo Olivieri, kostimografiju Isabella Lonardi Olivieri, korepetitori su Ana Klobas i Igor Vlajnić, a zbor je uvježbao Roberto Haller. U predstavi sudjeluje orkestar i zbor Opere te ansambl Baleta HNK Ivana pl. Zajca. </p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Varaždinski djelatnici u kulturi prijete štrajkom</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Ako varaždinski poglavari i vijećnici ne pristanu na povećanje plaća kazališnim i muzejskim djelatnicima, oni su spremni stupiti u štrajk, najavila je u ponedjeljak na konferenciji za novinare glavna tajnica Hrvatskoga sindikata djelatnika u kulturi Ljubica Pilić. Prosječna plaća u Gradskom muzeju i HNK Varaždin u odnosu na plaću djelatnika u gradskoj upravi manja je za oko 24 posto, pa kulturnjaci traže status koji imaju gradski zaposlenici. Krajem prošle godine postignut je dogovor o kolektivnom pregovaranju, a u prosincu je Gradsko poglavarstvo imenovalo povjerenstvo za pregovore. No, krajem veljače, rekla je Pilić, to je povjerenstvo jednostrano prekinulo pregovore, odbijajući zahtjev za povećanjem plaća djelatnicima u kulturi, iako nije održan nijedan sastanak pregovaračkih odbora. »Na takovo odbijanje ovaj sindikat nije naišao ni u jednoj sredini. Pristalo se na pregovore, a nije se dala mogućnost iznošenja stavova. Zašto se Varaždin naziva gradom kulture, ako se za tu kulturu ne izdvaja ni onoliko novca koliko se izdvaja u drugim gradovima?«, kazala je Pilić. Nakon toga prešlo se na postupak mirenja, koji nije dao rezultate, pa je miriteljica utvrdila da su stečeni svi uvjeti za pokretanje štrajka. No, varaždinski kulturnjaci dat će gradonačelniku Ivanu Čehoku još jednu priliku, pa su još uvijek spremni razgovarati, a vijećnicima i poglavarima uputit će dopis sa svojim zahtjevima. Ako oni na to ne budu reagirali, štrajk je vrlo izgledan. Na konferenciji za novinare se moglo čuti i da Čehok i Grad u odnosu na kulturne djelatnike krše temeljna ljudska prava, te da je Hrvoje Vojvoda bio jedini gradonačelnik s kojim su se mogli dogovoriti. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Natječaj za nagradu »Ujević«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Društvo hrvatskih književnika (DHK) raspisalo je natječaj za književnu nagradu »Tin Ujević« koja se dodjeljuje za novu zbirku pjesama, a nakladnici i pojedinci moći će sudjelovati sa zbirkama objavljenima u razdoblju od svibnja 2004. do svibnja 2005. Nagrada se sastoji od plakete, rada akademskog kipara Krune Bošnjaka, diplome i novčanog iznosa. Nakladnici i pojedinci trebaju poslati tri primjerka zbirke do 1. svibnja ove godine, na adresu DHK, Trg bana Jelačića 7, Zagreb, priopćeno je iz DHK. Proglašenje laureata bit će na godišnjoj skupštini DHK u Zagrebu, a svečana dodjela u Vrgorcu početkom srpnja na »Danima Tina Ujevića«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Konstantin Bogobojazni« na ukrajinskome</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Ukrajini se upravo objavljuje ukrajinski prijevod romana »Konstantin Bogobojazni« Sime Mraovića. Kijevski izdavač Fakt objavit će taj roman, koji je u Hrvatskoj pokrenuo književno-kritičarske polemike, u 3.000 primjeraka. Uz roman će biti objavljena i zadnja Mraovićeva zbirka pjesama »Gmünd« te dvadeset crno-bijelih fotografija Zagreba Jasenka Rasola. To je prvi prijevod Mraovićeva romana, a upravo se radi i na francuskome prijevodu. </p>
<p>B. M.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Zagreb i Zagrepčani« u Mainzu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izložba umjetničkih fotografija »Zagreb i Zagrepčani« Foto kluba Zagreb bit će otvorena u petak, 11. ožujka, u Mainzu, gradu prijatelju Zagreba. Time će biti uspostavljena još čvršća suradnja između Foto kluba Zagreb i Fotocluba Mainz, a očekuje se i »uzvratna« izložba fotografija Mainza u Zagrebu. U organizaciji izložbe su sudjelovali Generalni konzulat RH Frankfurt, Gradska skupština grada Zagreba, Turistička zajednica grada Zagreba, Centar za vozila Hrvatske, IHK Rheinhessen Mainz, Njemačko-hrvatsko društvo Mainz i Fotoclub Mainz Njemačka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Umro Ozren Depolo </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ugledni hrvatski skladatelj, aranžer, saksofonist, flautist i doktor medicine, Ozren Depolo, umro je u ponedjeljak u Zagrebu u 75. godini, nakon duge i teške bolesti.</p>
<p> Ozren Depolo rođen je u Zagrebu 13. ožujka 1930. U rodnome gradu završio je Medicinski fakultet i Glazbenu akademiju. Kao najbolji hrvatski saksofonist, Depolo je svirao s najpoznatijim svjetskim imenima jazz glazbe i bio je član najpoznatijih svjetskih jazz orkestara. Pisao je i glazbu za animirane i dokumentarne filmove, a u Plesnome orkestru Hrvatske radiotelevizije (HRT) proveo je cijeli radni vijek.</p>
<p> Među brojnim nagradama i priznanjima koje je primio jesu i Vjesnikova nagrada »Josip Slavenski« te Zlatna plaketa Status za sveukupni doprinos hrvatskoj jazz glazbi koju mu je 1999. dodijelila Hrvatska glazbena unija. </p>
<p> Posljednji ispraćaj Ozrena Depola bit će u srijedu.</p>
<p> U povodu smrti Ozrena Depola brzojav sućuti njegovoj obitelji uputio je ministar kuture Božo Biškupić. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Ivan Ljubičić hrvatski junak i američki neprijatelj »broj jedan« </p>
<p>»Mislim da sam nakon ovoga trenutačno najbolji tenisač svijeta. Cijelo ovo razdoblje, posljednjih mjesec dana, igram fenomenalni tenis. Gubim samo od Federera, ali dobivam mnogo drugih igrača. No, dobiti braću Bryan, Agassija i Roddicka u Americi jako je veliko«, kaže Ivan Ljubičić </p>
<p>CARSON</p>
<p> – Američki tenisači prije ovog vikenda nikad nisu izgubili pred domaćom publikom u prvom kolu Svjetske skupine Davisova kupa. Samo su pet puta gubili u prvom kolu, a igraju od premijernog izdanja 1900. godine. Amerikanci su ove sezone okupili najbolju moguću momčad – Andyja Roddicka, Andrea Agassija i braću Bryan. Namjera je bila povećati ionako najveći broj pobjedničkih naslova i upisati svoje ime na popularnu »salataru« po 32. put. Sve im je planove pokvarila hrvatska teniska reprezentacija, predvođena veličanstvenim Ivanom Ljubičićem. </p>
<p>– Ovo je definitivno jedna od najjačih pobjeda za Hrvatsku u Davis kupu dosad. No, trebamo gledati naprijed. U srpnju imamo fenomenalnu priliku prvi put u povijesti ući u polufinale. Igramo s Rumunjima na domaćem terenu i mislim da se maksimalno trebamo pripremiti za taj meč, jer se takva šansa ne smije propustiti, ustvrdio je Ljubičić. </p>
<p>Tradicionalno »napuhani« Amerikanci vjerojatno još nisu svjesni što im se dogodilo. Iako su imali pravo odabira podloge, loptice, iako su igrali pred domaćom publikom, i drugi put u posljednje tri godine igrat će kvalifikacije za elitni razred svjetskog tenisa. Glavni je krivac trenutačno jedan od najboljih na svijetu, Ivan Ljubičić. Prije dvije je godine u Zagrebu Ljubičić praktički sam pobijedio Amerikance s dvije pojedinačne pobjede i presudnim doprinosom u paru s Ivaniševićem. </p>
<p>Gostovanje u Carsonu nije ništa promijenilo, Ljubičić je pobijedio Agassija i Roddicka te braću Bryan u paru s Ančićem. I to nakon četiri finalna nastupa ove sezone, nakon što je upisao najviše pobjeda na Touru, nakon što je preletio s jednoga kraja svijeta na drugi, »zavrtio« se 12 sati unaprijed i promijenio klimu. Ništa ga nije smetalo, prošlog je vikenda proveo osam sati i 45 minuta na terenu za nova tri američka »skalpa«. Savršenih 6-0 protiv Amerikanca u Davis kupu. Već smo napisali »nitko prije Ljubičića«, ali su statističari iskopali ime. Laurence Doherty s Britanskog otočja Amerikancima je »oteo« dva puta po tri boda. Ali prije sto godina... </p>
<p>– Mislim da sam nakon ovoga trenutačno najbolji tenisač svijeta. Cijelo ovo razdoblje, posljednjih mjesec dana, igram fenomenalni tenis. Gubim samo od Federera, ali dobivam mnogo drugih igrača. No, dobiti braću Bryan, Agassija i Roddicka u Americi jako je veliko, komentirao je Ljubičić. </p>
<p>Agassi u nedjelju nije dobio priliku spašavati Amerikance, Ljubičić je iskoristio prvu meč loptu u ogledu protiv Roddicka i skinuo pritisak s Ančićevih leđa. Pritom se nekoliko puta činilo kako će pobjednika odlučiti peti meč. Ali, svaki je put Ljubičić oduševio svojom mirnoćom i preciznošću, izvrsnim kretanjem i sjajnim servisom kada je bilo najpotrebnije. Ukupno 19. asom zaključio je slavlje sa 4-6, 6-3, 7-6 (11), 6-7 (7), 6-2, do kojeg je došao spasivši tri »vezane« set lopte u »tie-breaku« trećeg seta.</p>
<p>Činilo se da će ostati »bez goriva« nakon što je dvostrukom pogreškom Roddicku dao četvrti set. No, u prvom gemu petog seta opet je prebacio u višu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i osvojio osam uzastopnih poena za vodstvo sa 2-0. Spasio je i 0-40 u četvrtom gemu, a onda zaslužio još jedan »break« za potpuni Roddickov slom. </p>
<p>• Rezultati: SAD – HRVATSKA 2-3 (Agassi – LJUBIČIĆ 3-6, 6-7 (0), 3-6, Roddick – ANČIĆ 4-6, 6-2, 6-1, 6-4, Bryan/Bryan – LJUBIČIĆ/ANČIĆ 6-3, 6-7 (8), 4-6, 4-6, Roddick – LJUBIČIĆ 6-4, 3-6, 6-7 (11), 7-6 (7), 2-6, B. Bryan – KARANUŠIĆ 6-2, 3-6, 6-1) </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hajduk protiv Zagreba bez Nike Kranjčara</p>
<p>Zagrebački su »bijeli« ove sezone prava crna mačka favoritima, Hajduku i Dinamu. Pobijedili su u sva četiri prvenstvena susreta s dva najutjecajnija hrvatska kluba. Stoga se u Kranjčevićevoj očekuje dobra utakmica, još jedna nogometna poslastica </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk u utorak u Kranjčevićevoj igra prvu utakmicu četvrtfinala Hrvatskoga kupa protiv Zagreba (15 sati), a trener Blaž Slišković najavio je da će zaigrati u najjačem sastavu. Naime, Hajdukov trener ističe da je kup natjecanje iznimno važno, ništa manje važno od prvenstva, jer se osvajanjem kupa vizira Kup Uefe. </p>
<p>Međutim, natjecanje u kupu poznato je i kao »vrag«, jer ne priznaje favorite. Uostalom, Hajduk je prošle godine bio uvjeren u prolaz protiv Cibalije, danas drugoligaša, pa je na kraju potopljen na Poljudu. Tada se dobro zaljuljao i upao u krizu, iz koje se jedva izvukao. </p>
<p>A zagrebački su »bijeli« ove sezone prava crna mačka favoritima, Hajduku i Dinamu. Pobijedili su u sva četiri prvenstvena susreta s dva najutjecajnija hrvatska kluba. Stoga se u Kranjčevićevoj očekuje dobra utakmica, još jedna nogometna poslastica. Slišković još dvoji oko sastava, vjerojatno će Hajduk zaigrati bez Nike Kranjčara, kojeg boli butni mišić te će ga čuvati za subotnji prvenstveni derbi protiv Rijeke na Kantridi. Također, razmišlja da od početka na desnom boku starta iskusni Rukavina, a Blatnjak bi zaigrao u špici. </p>
<p>Naime, još se traži prava ravnoteža momčadi, a dojam je da je Hajduk nagnut previše prema naprijed. Ujedno, činjenica je da je Blatnjak bio udarni igrač »bijelih«, prvi strijelac s osam pogodaka, koji je vukao splitsku momčad prema naslovu jesenskog prvaka. Njegovom se prekomandom na bok nije mnogo dobilo, iako je Blatnjak svojom snagom, fizičkom moći, može bez problema ispuniti očekivanje struke. Međutim, Blatnjak sebe ne vidi u toj ulozi i na boku ne igra s guštom, a smeta ga što mu se trud, velik broj sprinteva, adekvatno ne vrednuje. </p>
<p>Prema tome, utakmica u Kranjčevićevoj idealna je da se isproba varijanta koja je funkcionirala jesenas, s Rukavinom na boku i Blatnjakom u vrhu napadu. Obzirom da na put nije otišao ni Almir Turković, ulogu polušpice preuzet će Ivan Leko, pa bi u tom slučaju sljedećih 11 igrača trebalo započeti utakmicu sa Zagrebom: Kale - Vučko, Vejić, Žilić, Rukavina - Biščević, Damjanović, Bartulović; I. Leko - Blatnjak, Bušić. </p>
<p>Ovaj je kup susret sa Zagrebom dobra uvertira za subotnju prvenstvenu utakmicu protiv Rijeke. I navijači »bijelih« se spremaju za subotnje gostovanje na Kantridi, najavljuje se prava torcidaška invazija iz Splita. Prve procjene govore da će čak 4000 hajdukovca bodriti svoje ljubimce u Jadranskom derbiju. </p>
<p>I još dvije vijetsi iz Hajdukovog tabora. Prošlosezonski prvi vratar Splićana Vlado Balić, koji je od zimskih priprema u drugoj jakosnoj skupini, vraćen je u prvu momčad i bit će na klupi za utakmicu sa Zagrebom. Druga je vijest da je dojučerašnji kapetan kadetske momčadi Dinama Stipe Glasović dobio sve potrebne papire i da je registriran za Hajduk.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Vasilj i Karić protiv »svojih« </p>
<p>»Nadam se da bismo ondje mogli zabiti barem gol, a pritom nijedan ne primiti i da bismo tako mogli pitanje prolaza dalje praktički riješiti već u Varaždinu«, optimistično najavljuje Dinamov napadač Veldin Karić, kojemu će ovo biti prvi dvoboj protiv bivših suigrača</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Utakmica u gostima na domaćem terenu. Iz takve perspektive Dinamov vratar Vladimir Vasilj i napadač Veldin Karić promatraju predstojeći okršaj protiv Varteksa u Varaždinu. Upravo su njih dvojica još donedavno bili generator igre varaždinske momčadi, a u srijedu će se, u prvoj utakmici četvrtfinala domaćeg kupa, sučeliti sa svojim donedavnim suigračima na varaždinskom travnjaku.</p>
<p> U jesenskom prvenstvenom dvoboju Dinamo je u Maksimiru pobijedio sa 2-1, a upravo je Vasilj, sjajnim intervencijama, bio ponajbolji igrač utakmice i tako odvukao Dinamo do pobjede. Karić se, pak, još nije suprotstavio svome bivšem klubu...</p>
<p> – Vežu nas lijepe uspomene za Varaždin, dometnuo je Vasilj u predvečerje ovog okršaja. – Varteks je kao kolektiv iznimno dobar. Namučili su nas u Maksimiru, ali mislim da se mi poslije utakmice u Čakovcu dižemo.</p>
<p>Sigurno je da će biti zanimljiva utakmica. Naravno, ako nam to teren dozvoli. Mislim da se ova dva kola proljetnog dijela sezone ipak nisu trebala igrati. Nadam se da ćemo sad napokon doista moći igrati nogomet, a ne baviti se vaterpolom ili klizanjem. </p>
<p> U posljednjoj je Varteksovoj utakmici ponajviše »klizao« varaždinski vratar Ivan Mance. Nespretnim je reakcijama u subotnjem prvenstvenom dvoboju na Poljudu uvelike pripomogao odgurati Hajduk do uvjerljive pobjede (3-1). U udarnu je postavu uskočio nakon što je klub suspendirao prvog vratara Željka Rumbaka, koji je odbio braniti dok mu klupski čelnici ne isplate sva dugovanja. </p>
<p> – Bio sam s Manceom u Varaždinu i mogu reći da je doista perspektivan vratar. Sad se našao u nezgodnoj situaciji. Rumbaka su potjerali iz kluba. Uzgred, poznavajući Rumbaka, siguran sam da je u pravu što se tiče svojih potraživanja. Sad je, pak, na Manceu veliki pritisak, pogotovo stoga što je Rumbak jesenas dobro branio. Mlad je vratar i trebat će mu vremena kako bi isplivao iz ovoga. U svakom slučaju, prognoziram mu dobru karijeru. </p>
<p> Veldin Karić, pak, još uvijek osjeća bolove u hvatištu mišića, no trebao bi biti spreman za varaždinski okršaj. Jedino pomalo strahuje od - lošeg terena. </p>
<p> – Još me malo boli, ali to me neće spriječiti. Ipak igram protiv Varteksa i jasno je da imam najveći motiv. Mislim da će sve proći u redu, da će se i teren poboljšati, a nadam se da će biti i dobra utakmica. Varteks igra vrlo lijep nogomet, ima iskusnog trenera Ćiru koji nas sve poznaje, bit će to teške i naporne dvije utakmice. Nadam se da bismo ondje mogli zabiti barem gol, a pritom nijedan ne primiti i da bismo tako mogli pitanje prolaza dalje praktički riješiti već u Varaždinu. Na upit je li uvjerljiv subotnji poraz na Poljudu realna slika kvalitete varaždinske momčadi, Karić je kratko dometnuo:</p>
<p> – Varteks uvijek igra lijep nogomet, nikad ne odlazi u goste braniti se. Igra otvoreno. Objektivno gledajući, Hajduk je ipak dvostruko bolja momčad. Ta tri pogotka ne pokazuju pravu vrijednost Varteksa. Mislim da će Varaždinci u srijedu biti vrlo dobra i čvrsta momčad, zaključio je Karić. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Lončarević grmio na novinare</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dinamov trener Ilija Lončarević gnjevan je na maksimirske kroničare. I, to na sve redom, bez iznimke! Tako smo, barem, mogli iščitati iz njegovoga, priličino oštrog izlaganja u ponedjeljak prijepodne nakon što je, bez ikakve ograde, osudio kompletnu »sedmu silu«. Pritom je zabranio ulaz novinarima na Dinamove treninge do kraja sezone i od sada će se, baš kao i sami igrači, javnosti obraćati isključivo preko službenih konferencija za novinare.</p>
<p> – Nikad se u životu nisam ponašao licemjerno. Ne mogu više to trpjeti sam u sebi. Vi stalno radite što hoćete, i od mene i od mojih riječi i rečenica. Podsmjehujete se i izrugujete. Svoje ću obaveze prema hrvatskom nogometu, a pogotovo prema našim navijačima izvršavati i dalje, ali isključivo preko konferencija za novinare. Tako i igrači. Ne mogu s vama sjediti i ponašati se kao da je sve normalno, a vi radite to što radite.</p>
<p> Lončarevićevo »verbalno bičevanje« isprovocirano je, dakako, serijalom negativno intoniranih tekstova o maksimirskome klubu i momčadi. Njegov nam je gnjev shvatljiv u slučajevima kad u medijima osvanu kakve neistine ili neargumentirane kritike. Ali, on je nezadovoljan pisanjem baš svih medija, što ukazuje na zaključak da bi ipak problem mogao biti (i) u njemu samome. A, što se tiče podsmijeha... Ne postoji novinar koji se Dinamu može toliko podsmjehivati i izrugivati kao što to sad čini - rezultat. </p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Lyon jedini mirno na uzvrat </p>
<p>U utakmici Chelseaje i Barcelone noge će ukrstiti vrhunska obrana domaćih nasuprot nogometnoj rapsodiji momčadi koja igra na oku najljepši način. Odlučivat će nijanse ili trenutačni bljesak najvrjednijih eksponata jedne ili druge momčadi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Posljednja velika 16-orica nogometne Lige prvaka došla su pred uzvratne dvoboje, a jedino što je izvjesno jest neizvjenost. Chelsea i Barcelona redaju uspjehe u nacionalnom prvenstvu. »Stroj« Josea Mourinha dočekuje »nogometnu mašineriju« s Camp Noua u uzvratnom dvoboju s pogotkom minusa. U prvoj je utakmici Chelsea potpuno nadigran, pjenušac se otvarao kad su prošli centar, no sad će im posao biti olakšan. Poraz sa 1-2 iz prve utakmice nadoknadiv je na Stanford Bridgeu, pogotovo postignu li ovog puta pogodak sami. </p>
<p>U momčad se vraća Arjen Robben, no neće igrati Wayne Bridge, Robert Huth i Scott Parker i Didier Drogba. Barcelona putuje bez Larssona, Motte, Garcije i Edmílsona. Vrhunska obrana domaćih nasuprot nogometnoj rapsodiji momčadi koja igra na oku najljepši način. Odlučivat će nijanse ili trenutni bljesak najvrjednijih eksponata jedne ili druge momčadi. </p>
<p>Ništa manje neizvjesno neće biti ni na San Siru. Milan je bez ozlijeđenog Andrija Ševčenka izborio gostujuću pobjedu sa 1-0 na Old Trafordu i imaju se potpuno pravo nadati ponavljanju uspjeha. Ševčenka ponovno neće biti u momčadi, dok Manchester United dolazi u kompletnom sastavu. Ipak, šest utakmica u nizu Milan piše samo pobjede i u strašnoj su formi, što se za United ne može reći. Posljednju utakmicu odigranu na gostovanju kod Crystal Palacea nije im koristio niti igrač više. </p>
<p>Selhurst Park pokazao se neosvojivom tvrđavom za »crvene vragove«, štoviše ni mreže se nisu tresle. Ipak, noge Ruuda van Nistelrooya i Waynea Rooneyja u stanju su u svakom trenutku eksplodirati i smjestiti loptu iza leđa Milanova vratara Dide. Neigranje Louisa Sahe ili Garyja Nevilla ne bi trebalo odveć poremetiti Manchesterove ambicije. Veća prijetnja nosi dres crveno-crne boje... </p>
<p>Utakmica Olympique Lyona i Werdera iz Bremena jedina je koja može, ako je to u nogometu moguće, donijeti miran san pred dvoboj navijačima domaće momčadi. Visokih 3-0 ostvarenih na gostovanju jamče nešto mirniju utakmicu, no lampice za upozorenje pale pad forme francuske momčadi. Poraz u Kupu od drugoligaša, a nakon toga i posrtaj protiv Caena, alarmiraju domaćine, no Werder bi mogao doći položenog oružja. Ivan Klasnić već neko vrijeme ne igra, no mogao bi se naći na popisu onih koji će nastupiti. Samo je pitanje vjeruju li Nijemci u prolaz... </p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Janica četvrta i peta na dva treninga spusta</p>
<p>U utorak će naša najbolja skijašica trenirati slalom i veleslalom, a organizatori se muče s gustom maglom i jakim vjetrom</p>
<p>LENZERHEIDE</p>
<p> – Vremenski uvjeti u švicarskom Lenzerheideu, gdje bi u srijedu trebala započeti završnica Svjetskoga kupa, i dalje tjeraju skijaše od staza, pa je tako i drugi dan zaredom odgođen spustaški trening skijašica. Naime, gusta magla i jaki vjetar trenutačno su najveći neprijatelji organizatoru i skijašima u ovom švicarskom zimovalištu. </p>
<p>U nedjelju je tako organizator stalno odgađao start treninga svakih pola sata, no kako je magla konstantno dodirivala švicarsko tlo bilo je jedino moguće potpuno odgoditi izlazak na stazu. Dan kasnije vrijeme se ipak smilovalo pa su skijašice odradile dva treninga. Janica se jako dobro snašla na novo napravljenoj stazi, pa je tako zauzela četvrto i peto mjesto. Inače, treba spomenuti da je Anja Pärson oba puta bila sporija od hrvatske skijašice za oko pola sekunde. </p>
<p>Tako organizator ipak neće imati potrebe mijenjati satnicu završnice Svjetskoga kupa, što znači kako će se u srijedu voziti utrke spusta, a u četvrtak superveleslaloma. U petak je slobodan dan, u subotu bi na programu trebali biti slalom skijašica i veleslalom skijaša, a posljednjeg dana veleslalom skijašica i slalom skijaša. </p>
<p>Inače, prema Janičinim riječima, spustaška je staza prilično čudna i zavojita, a samo na svom donjem dijelu podsjeća na pravi spust. No, kako Janici, tako i svim ostalim skijašicama. U utorak će Janica, prema najavama, trenirati slalom i veleslalom. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Tri opcije za Hrvatsku</p>
<p>Konačna odluka o početku ili odgodi pregovora nije donesena, a moguća su tri scenarija: odgoda do lipnja, odgoda bez novog datuma ili početak pregovora 17. ožujka / Češka i Austrija posustale u bezrezervnoj podršci Zagrebu / U Bruxellesu prevladava mišljenje da će pregovori početi prije nego što Britanija preuzme predsjedanje Unijom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Konačna odluka o početku ili odgađanju pregovora Hrvatske i Europske unije još nije donesena, postoji nekoliko opcija, a sve će se znati do četvrtka. Prema jednoj opciji pregovori bi bili odgođeni do lipnja, prema drugoj bili bi odgođeni bez isticanja novog datuma, a prema trećoj - pregovori će početi 17. ožujka, ali uz dodatna ograničenja i upozorenja Hrvatskoj.</p>
<p>Vijesti koje dolaze iz Bruxellesa sve su manje optimistične za Hrvatsku, ali isključivo i jedino u vezi datuma. Nitko ne dvoji surađuje li Hrvatska u rješavanju posljednjega spornog problema, slučaja Gotovina, ali ne zna se mogu li se sljedećih dana očekivati pomaci koji bi zadovoljili i Haag i Bruxelles.</p>
<p>U slučaju da pregovori budu odgođeni, iz Bruxellesa stižu jasni signali da to nikako ne znači da pregovora neće i biti.</p>
<p>Mađarska i Slovačka i dalje se zalažu da pregovori počnu 17. ožujka, ali iz diplomatskih izvora se može čuti da su Češka i Austrija posustale u bezrezervnoj podršci Zagrebu.</p>
<p>Hrvatska je bila i tema razgovora francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca i njemačkoga kancelara Gerharda Schrödera, koji se često sastaju uoči važnih odluka Europske unije kako bi usuglasili stavove. Očekuje se da će imati razumijevanja za hrvatska stajališta, a odluka dvojice lidera bit će najvjerojatnije poznata tek 10. ožujka, kad će se veleposlanici dviju država izjasniti jesu li za početak ili odgodu pregovora.</p>
<p>Bruxelles već sada poručuje Zagrebu da eventualnu odgodu pregovora ne treba shvatiti katastrofično, jer se ništa dramatično neće dogoditi ako se pregovori odgode za neko vrijeme. Procjena je da Hrvatskoj treba samo još nekoliko tjedana kako bi dokazala potpunu suradnju s Haagom te da će sigurno dati ono što se od nje očekuje.</p>
<p>Oli Rehn, povjerenik za proširenje EU-a, ponovo je iznenadio svojim stavom da vjeruje hrvatskoj vladi, ali ne vjeruje da postoji dobra suradnja Vlade s obavještajnom zajednicom. Ta je izjava došla prije nego što je predsjednik Stjepan Mesić izjavio da Gotovina nije u Hrvatskoj, pa ostaje i dalje dvojba što se od Hrvatske traži ako Gotovina nije na hrvatskom teritoriju.</p>
<p>Činjenica je da se Velikoj Britaniji, Nizozemskoj i skandinavskim zemljama u posljednje vrijeme pridružuju još neke zemlje koje od Hrvatske traže snažniji angažman pri rješavanju slučaja Gotovina. </p>
<p>Kad je o Britaniji riječ, uz tradicionalan odnos prema Hrvatskoj i cijeloj regiji, prevladavaju principi da Hrvatska ne može biti izuzetak i da joj se vrata širom mogu otvoriti vrata tek kad zadovolji apsolutno sve kriterije. Finska, Švedska i Danska uvijek su osjetljive u vezi ljudskih prava, ali su se pridružile Britaniji i zbog principa koji se trebaju primjenjivati u regiji. Njemačka je do sada bila dosta pasivna, smatrajući da je učinila dovoljno u presudnim trenucima za Hrvatsku, pri međunarodnom priznanju i agresiji na Hrvatsku.U Bruxellesu prevladava mišljenje da će za vrijeme luksemburškog predsjedanja Unijom pregovori sigurno početi, prije nego što Britanija preuzme predsjedanje. Ocjena je europskih dužnosnika da odgađanje datuma neće destabilizirati Hrvatsku niti će dugoročno imati posljedice na hrvatskoj političkoj sceni, unatoč zlogukim prognozama koje dolaze iz oporbe. S druge strane, Banski dvori su uvjerenja da bi u Hrvatskoj euroskepticizam porastao i da bi bili nastavljeni negativni trendovi u regiji.</p>
<p>Napori premijera Ive Sanadera prepoznati su u Bruxellesu i procjena je da njegovu Vladu eventualna odgoda pregovora neće destabilizirati. U Banskim dvorima smatraju da je premijer, zajedno s Vladom, učinio doista sve kako bi Hrvatska riješila slučaj Gotovina. Neki visokopozicionirani članovi Vlade tvrde da nije fer da se premijeru, koji je osobno pokazao veliku reformatorsku volju, snagu i odlučne poteze, Europa na taj način podmeće klipove. Tim više, kazuju u Vladi, jer je Sanader praktički postao neformalni lider ovog dijela Europe. Čini se, međutim, da neki u Europi to ne shvaćaju ili ne žele još shvatiti. </p>
<p>Jurica Körbler Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Prosvjedi i štrajkovi ruše Mesu</p>
<p>Nakon 16 mjeseci na vlasti, šef države se povlači zbog brojnih protesta koji blokiraju zemlju </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Ne želim više nastavljati ovu sramotnu komediju u kojoj se nalazimo«, rekao je bolivijski predsjednik Carlos Mesa u nedjelju navečer, najavljujući svoju ostavku. </p>
<p>Otkako je prije 17 mjeseci preuzeo vlast, nakon što je tadašnji predsjednik Gonzalo Sánchez de Lozada pobjegao iz zemlje zbog narodne pobune u kojoj je poginulo oko 80 ljudi, Mesa je stalno suočen s prosvjedima i štrajkovima, pa čak i zahtjevima da najbogatija pokrajina Santa Cruz proglasi autonomiju. Dok predsjednikovi pristaše traže da ostane i pokuša zemlju izvući iz duboke krize, njegovi protivnici smatraju da je najavljena ostavka samo »politički manevar« da se održi na vlasti. Prema bolivijskom ustavu, ako Kongres odbije prihvatiti predsjednikovu ostavku, on ostaje na svom položaju.</p>
<p>Ustvrdivši da je bio suočen s čak 820 prosvjeda, Mesa je, aludirajući na novi val štrajkova zbog prirodnoga plina, upozorio da će u nekoliko sljedećih dana zemlja biti potpuno blokirana i »bačena na koljena«. Bit će blokirane autoceste, najvažniji gradovi, nastupit će nestašica goriva, a zaustavit će se i dotok humanitarne pomoći, rekao je Mesa, bivši novinar i povjesničar koji je 2003. uživao popularnost čak 80 posto stanovnika. </p>
<p>Bolivija je, unatoč svojim velikim prirodnim bogatstvima, najsiromašnija južnoamerička zemlja. Većini od njezinih osam milijuna stanovnika već je dosta lošeg upravljanja i rasprodaje zemlje, kako kažu. Opskrbu vodom kontrolira francuska tvrtka, a kamen smutnje je i prirodni plin koji garniture na vlasti prodaju po preniskim cijenama bogatim zemljama poput SAD. </p>
<p>Dok analitičari upozoravaju da će Mesino povlačenje baciti zemlju u još veću krizu s nepredvidivim posljedicama, istaknuti oporbeni političar i vođa indijanskih seljaka Evo Morales tvrdi da Mesa »ucjenjuje Bolivijce kako bi izbjegao promjene«.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Samara opkoljena zbog lova na Zarqawija</p>
<p>Petnaest osoba je ubijeno, a 23 su ranjene u samoubilačkom atentatu u Baladu </p>
<p>BAGDAD</p>
<p> - Najmanje 25 osoba ubijeno je u ponedjeljak u nekoliko napada sjeverno od Bagdada.</p>
<p> Petnaest osoba ubijeno je, a 23 su ranjene u samoubilačkom atentatu u ponedjeljak u Baladu (70 kilometara sjeverno od Bagdada), izjavio je dužnosnik iračke policije. </p>
<p> »Automobil kojim je upravljao samoubojica udario je u dom časnika iračke vojske, usmrtio 15 osoba i ranio 23«, rekao je Adel Ibrahim, pukovnik policije iz Balada. Po njegovim riječima, među ubijenima su i dva vojnika. </p>
<p> Još šest iračkih vojnika ubijeno je u drugom napadu u Baqubi, sjeveroistočno od Bagdada, dok su u eksploziji automobila-bombe ubijena dva policajca i dva civila u istom gradu. Istodobno, američka je vojska objavila da je na kontrolnoj točki ubijeno pet iračkih vojnika i jedan »terorist«. Iračke i američke snage pokrenule su u nedjelju opsežnu operaciju opkoljavanja pobunjenika u području Samare gdje se navodno nalazi Zarqawi, za kojega je SAD raspisao nagradu od 25 milijuna dolara. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Del Ponte: Zagreb ne čini dovoljno</p>
<p>»Hrvatska ne čini dovoljno u pronalaženju odbjegloga generala Gotovine i pomogla mu je da pobjegne tako što je Zagreb špijunirao istražitelje UN-a«, kazala je u ponedjeljak glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte.</p>
<p> »Mi znamo da oni ne čine sve što mogu. To smo dokazali«, kazala je Del Ponte u intervjuu za britansku novinsku agenciju Reuters. »Oni ga nisu spremni uhititi vjerojatno zbog političkih motiva«, dodala je.</p>
<p> Del Ponte je kazala da je hrvatskoj vladi dala imena onih za koje vjeruje da štite Gotovinu te dodala kako se Zagreb nadao da će se Gotovina dobrovoljno predati Sudu. »Bit problema je Gotovina. On mora pred Sud«, dodala je glavna haaška tužiteljica.</p>
<p> Del Ponte je kazala da je luksemburškom ministru vanjskih poslova Jeanu Asselbornu, čija zemlja predsjedava EU-om, prošloga tjedna rekla da posjeduje dokaze da je Hrvatska prošle godine špijunirala njezine istražitelje te da je Hrvatska te informacije proslijedila Gotovini. »To je vrlo negativno«, nastavila je, ali je dodala da su hrvatski dužnosnici prošloga tjedna opovrgnuli da se špijuniranje haaških istražitelja nastavlja.</p>
<p> Del Ponte je u istom intrevjuu govorila i o suradnji Srbije i ICTY-ja te je istaknula da Srbija točno zna gdje je Ratko Mladić te da bi ga, da to želi, uhitila u roku od nekoliko sati. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Rehn: Hrvatska može do Gotovine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Nakon intenzivnih kontakata s Haaškim sudom i s drugim dostupnim izvorima, imam razloga složiti se s ocjenom glavne tužiteljice Carle del Ponte da je Gotovina unutar dosega hrvatskih vlasti«, rekao je povjerenik EU-a za proširenje Olli Rehn u razgovoru kojega je u petak vodio s malom skupinom novinara. U razgovoru što ga je objavila agencija Dow Jones Newswires Rehn je istaknuo da će neizručenje generala »gotovo sigurno« odgoditi početak pregovora Hrvatske i EU-a, dodajući da je hrvatska vlada akciju pronalaženja generala pokrenula prekasno. Odgoda pregovora s Hrvatskom, istaknuo je Rehn, »korak je unatrag za EU«, jer Bruxelles perspektivom članstva nastoji potaknuti političku i gospodarsku stabilnost regije. Dodao je da zbog sukoba u vezi Gotovine potpora Uniji u Hrvatskoj pada i izrazio nadu da je riječ o »privremenoj« pojavi. Istaknuo je da očekuje nastavak poboljšanja odnosa sa Srbijom i Crnom Gorom, jer pritisak iz Bruxellesa daje rezultate. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Kacin optužuje Rupela da popušta Hrvatskoj </p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> – Slovenski europarlamentarac i nekadašnji ministar obrane Jelko Kacin optužio je ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela da slabo reagira na događaje u Italiji i Austriji, dok u odnosu prema Hrvatskoj pokazuje znakove popuštanja u odnosu na jedinstvenu politiku Europske unije. Kao jednu od Rupelovih pogrešaka Kacin je, u razgovoru za novi broj tjednika Mladina, naveo to što je Rupel u ulozi predsjedavajućeg OESS-a nedavno imenovao Miomira Žužula članom vijeća uglednih osoba koje će predložiti reformu te organizacije. »Imenovanje Žužula na to mjesto bilo je iznenađenje prve vrste, jer je Hrvatska još uvijek pod monitoringom OESS-a zbog očitih problema na području ljudskih prava, poštovanja slobode medija, vraćanja izbjeglica i sličnih stvari«, rekao je Kacin. Kacin, koji u Europskom parlamentu djeluje u sklopu grupacije liberalnih i demokratskih stranaka (ADLE), također je rekao da je Rupel nekim izjavama relativizirao jedinstvenu politiku Bruxellesa u vezi uvjeta za početak pregovora s Hrvatskom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Žužul u Sarajevu kao predstavnik Panela eminentnih osoba</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> – Ministar vanjskih poslova BiH Mladen Ivanić susreo se u ponedjeljak u Sarajevu sa saborskim zastupnikom Republike Hrvatske Miomirom Žužulom, priopćeno je iz MVP-a BiH. Žužul je u taj posjet došao u svojstvu predstavnika Panela eminentnih osoba, imenovanog od ministra vanjskih poslova Republike Slovenije i predsjedatelja Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) Dimitrija Rupela.</p>
<p>Sukladno odluci Ministarskog vijeća OESS-a iz Sofije, cilj osnivanja Panela eminentnih osoba je predlaganje mjera u svezi s reorganizacijom OESS-a. Panel je sastavljen od sedam osoba iz zemalja članica OESS-a. Osim Žužula, članovi te skupine su i Nikolai Afanasijevski iz Ruske Federacije, Hans van der Brock iz Nizozemske, Wilhelm Hoynock iz Njemačke, Kuanysh Sultanov iz Kazahstana, Knut Vollebaek iz Norveške i Richard S. Wiliamson iz Sjedinjenih Država. Spomenuta skupina preporuke i rješenja o reorganizaciji OESS-a treba dostaviti na razmatranje do lipnja ove godine. Tijekom sarajevskoga susreta Žužula i Ivanića razmijenjena su mišljenja o dosadašnjem funkcioniranju misije OESS-a u BiH, iskustvima koje Bosna i Hercegovina ima glede suradnje s tom organizacijom, kao i sugestijama BiH o nastavku rada OESS-a. Sugovornici su se složili da je misija OESS-a u BiH postigla zavidne rezultate u dosadašnjem radu, a posebno u oblasti demokratizacije, vojne reforme i povratka imovine. </p>
<p>A. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Talijanska vlada za oslobođenje novinarke navodno platila milijune dolara </p>
<p>Usprkos teškom incidentu, talijanska je vlada jasno poručila da će nastaviti davati potporu američkom predsjedniku Georgeu Bushu te da ne namjerava povući talijanske vojnike iz Iraka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Italija je u ponedjeljak, pripremajući se za državni pogreb što će se održati u utorak, odala počast svom obavještajnom časniku Nicoli Calipariju kojega su ubili američki vojnici na kontrolnoj postaji u Bagdadu. </p>
<p>Dok je povorka s tijelom ubijenog Caliparija prolazila ulicama Rima do mjesta gdje će se biti sahranjeno, stotine tisuća Talijana pljeskom su pozdravljali »heroja osloboditelja«, kako su mediji nazvali agenta koji je spasio život netom oslobođenoj talijanskoj novinarki Giuliani Sgreni. </p>
<p>Među ožalošćenima je bio i talijanski premijer Silvio Berlusconi koji je poslao Nicolu Caliparija na fatalnu misiju u Bagdad. Usprkos teškom incidentu, talijanska je vlada jasno poručila da će nastaviti davati potporu američkom predsjedniku Georgeu Bushu te da ne namjerava povući talijanske vojnike iz Iraka. S druge strane, zatražila je od Washingtona da kazni odgovorne za napad na Talijane. »Savez sa SAD-om nije uopće sporan, kao ni naše vojne obveze u Iraku«, izjavio je Berlusconi za talijanske novine. </p>
<p>Istovremeno, diljem Italije jačaju prosvjedi i ljutnja među oporbenim političarima, ali i u redovima vladinih političara koji ne prihvaćaju američka objašnjenja da se Calipari nije obazirao na upozorenja. </p>
<p>Zanimljiva pojedinost u cijelom slučaju jest da je talijanska vlada otmičarima za oslobođenje novinarke Sgrene navodno isplatila između šest i osam milijuna dolara, što Rim odlučno opovrgava. SAD i Velika Britanija osuđuju isplate otkupnina tvrdeći kako se time potiče trgovina taocima. </p>
<p>Vladini dužnosnici odbacili su i tvrdnje Giuliane Sgrene da je cilj napada bila ona sama, ali strahuju da bi eventualan pokušaj Amerikanaca da zataškaju slučaj mogao pokrenuti val antiamerikanizma u zemlji. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Bugarska optužuje Amerikance za ubojstvo svojeg vojnika u Iraku</p>
<p>SOFIJA</p>
<p> – Američka saveznica Bugarska optužila je u ponedjeljak američke vojnike za pogibiju jednog svojeg vojnika u Iraku i zatražila kažnjavanje odgovornih.</p>
<p> Bugarska istraga o pucnjavi, koja se dogodila u petak, utvrdila je da je vojnik Gurdi Gurdev, osma bugarska žrtva od početka rata u Iraku u ožujku 2003., gotovo sigurno poginuo u »prijateljskoj vatri« obližnjih američkih snaga. Istoga dana američki vojnici ubili su i talijanskog tajnog agenta koji je sudjelovao u spašavanju talijanske novinarke Giuliane Sgrene.</p>
<p> Bugarski premijer Simeon Sakskoburggotski i predsjednik Georgij Parvanov pozvali su zbog tog incidenta na razgovor američkog veleposlanika u Sofiji, a Parvanov je nakon razgovora kritizirao američke akcije u Iraku kao vrlo loše koordinirane.</p>
<p> Načelnik bugarskog združenog stožera Nikola Kolev poslao je pismo američkim zapovjednicima u kojem traži istragu kako bi se razjasnilo što se točno dogodilo i kako se slični incidenti ne bi ponovili u budućnosti.</p>
<p> Bugarska, koja je članicom NATO-a postala prošle godine, u Iraku ima mirovni bataljun od 430 ljudi stacioniran u iračkom gradu Diwaniyi. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Gnjevne žene prijete IRA-i </p>
<p>Pet sestara brutalno ubijenog katolika Roberta McCartneya te njegova teta i zaručnica, zarekle su se da će izboriti pravdu / Gerry Adams je imena osumnjičenih osobno dostavio svome odvjetniku, uz uputu da ih on proslijedi policijskom ombudsmanu</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U Sjevernoj Irskoj zovu ih »Sedam veličanstvenih«. Pet sestara brutalno ubijenog katolika Roberta McCartneya te njegova teta i zaručnica, zarekle su se da će izboriti pravdu. Uzele su pritom »na zub« i samu IRA-u, čiji su pripadnici krajem siječnja prebili i noževima izboli nedužnog McCartneya u pijanoj svađi u nekom pubu u Belfastu. </p>
<p>Gnjevne žene iz obitelji McCartney nedavno su sazvale prosvjede u tom gradu, a naokolo povješale plakate kojima traže ubojice njihovog brata, zaručnika i nećaka. Uspjele su mobilizirati lokalno katoličko pučanstvo, nakon čega je IRA učinila nešto bez presedana. </p>
<p>Izbacila je iz vlastitih redova trojicu svojih članova koje smatra najodgovornijima za smrt Roberta McCartneya. Prošle subote se i njeno političko krilo Sinn Fein odlučilo na sličan korak. Vođa te stranke Gerry Adams najavio je da će suspendirati sedmoricu članova Sinn Feina osumnjičenih da su pomagali McCartneyevim ubojicama. Suspenzija će biti na snazi sve dok se ne istraži njihova krivica. </p>
<p>Osim toga, Adams je imena osumnjičenih osobno dostavio svome odvjetniku, uz uputu da ih ovaj proslijedi policijskom ombudsmanu. Takva suradnja republikanaca i policije u Sjevernoj Irskoj također je bez presedana. Do nje nikada ne bi došlo da nije bilo kampanje ljutitih žena iz obitelji McCartney koja je pribavila mnogo negativnih bodova cijelom republikanskom pokretu. </p>
<p>I Sinn Fein i sama IRA poduzimaju, dakle, napore da se distanciraju od umorstva u koje su umiješani njihovi članovi. Vođa Sinn Feina Gerry Adams tvrdi da se nije radilo ni o napadu IRA-e ni o nekom republikanskom planu, već o »gluposti zalivenoj alkoholom«. No, incident je ipak dosta tipičan. IRA trenutačno ima golemih problema sa svojim imidžom. </p>
<p>Zadnjih godina ona se, doduše, suzdržava od političkog terorizma, ali ne i od krijumčarenja, pranja novca i drugih vidova kriminala. Njeni članovi umiješani su i slučajeve pedofilije, silovanja drugih oblika nasilja, a poznati su i po rutinskom kažnjavanju huligana, prostreljivanjem koljena ili dlanova. </p>
<p>Upravo IRA-i pripisuje se i velika pljačka banke u Belfastu izvedena krajem 2004. godine. Zbog svega toga, tu organizaciju sve otvorenije osuđuju i sjevernoirski katolici, premda ona sebe smatra njihovom zaštitnicom. </p>
<p>Na rejtingu je automatski izgubilo i IRA-ino političko krilo Sinn Fein. Vođa te stranke Gerry Adams postigao je, međutim, važan politički poen proteklog vikenda kada je na godišnju konferenciju Sinn Feina u Dublinu neočekivano doveo pet sestara ubijenog Roberta McCartneya koje je dvorana dočekala s ovacijama. One su pažljivo saslušale Adamsova obećanja kako će se boriti za to da ubojice njihovog brata završe na sudu. Sinn Fein je tako zašao na potpuno novi teritorij. Jedno od osnovnih republikanskih pravila, ukorijenjeno u višestoljetnoj tradiciji glasi, naime, da je zabranjeno odavati informacije vlastima, no sada je Sinn Fein navodno spreman dirnuti u taj tabu. Do tog golemog pomaka nikad ne bi došlo da nije bilo gnjevnih sestara i njihovih pomagačica. </p>
<p>Obitelj McCartney uvijek je podržavala republikance i glasala za Sinn Fein. Premda im je govor Gerryja Adamsa ulio neke nade, za sestre, tetku i zaručnicu ubijenog stvar neće biti gotova sve dok ubojice i njihovi pomagači doista ne budu osuđeni. Još do jučer, kazna za one koji bi prekršili IRA-inu opću zavjeru šutnje bio je metak. No grupa gnjevnih žena dovela je u pitanje to staro nepisano pravilo. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Khatamijev posjet neće pogoršati odnose BiH i SAD-a</p>
<p>Pred Khatamijev dolazak u Sarajevo pojavile su se određene kontroverze o tome hoće li posjet iranskoga predsjednika pogoršati odnose BiH sa zapadnim zemljama, prije svega Sjedinjenim Državama zbog iranskog nuklearnog programa</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Predsjednik Islamske Republike Iran Seyed Mohammad Khatami boravit će od 8. do 10. ožujka u trodnevnom posjetu Bosni i Hercegovini, najavljeno je iz Predsjedništva BiH. Khatami bi u BiH trebao doputovati nakon posjeta Hrvatskoj, a riječ je o uzvratnom posjetu, nakon što su članovi kolektivnoga šefa bosanskohercegovačke države u svibnju prošle godine posjetili Teheran.</p>
<p>Već prvoga dana Khatamijeva posjeta, u utorak, trebali bi biti potpisani usuglašeni bilateralni sporazumi, nakon sastanka državnih izaslanstava dviju država. U srijedu će se Khatami sastati s Kolegijem Parlamentarne skupštine BiH, predsjedateljem Vijeća ministara BiH Adnanom Terzićem, ministrom vanjskih poslova BiH Mladenom Ivanićem te članovima Međureligijskog vijeća BiH.</p>
<p>Tijekom posjeta BiH, predviđeno je da iranski predsjednik Khatami u Narodnom kazalištu u Sarajevu održi predavanje o temi »Uloga kultura u solidarnosti naroda«, u organizaciji Rijaseta Islamske zajednice u BiH i iranskog veleposlanstva.</p>
<p>Pred Khatamijev dolazak u Sarajevo pojavile su se određene kontroverze o tome hoće li posjet iranskoga predsjednika pogoršati odnose BiH s zapadnim zemljama, prije svega Sjedinjenim Državama, a zbog iranskog nuklearnog programa. </p>
<p>Također, dolazak predsjednika Irana u Sarajevo, mogao bi se promatrati pod posebnim povećalom i zbog spornog iranskog angažmana u BiH tijekom devedesetih. Oko isporuka iranskoga oružja za Armiju BiH svojedobno se isplela velika afera, posebno zbog infiltracije iranskih obavještajaca u BiH, što je prekinuto odlučnom akcijom Amerikanaca 1996. godine koji su tada u BiH imali tisuće svojih vojnika u mirovnoj misiji. </p>
<p>Treba podsjetiti i da su neki od kasnije najutjecajnijih bošnjačkih političara muslimanske provenijencije, poput Alije Izetbegovića i kruga oko njega, imali vrlo bliske odnose s liderima u Teheranu. Ipak, analitičari u Sarajevu tvrde da nema razloga za strah da će Khatamijev posjet u ovom trenutku imati neke negativne vanjskopolitičke posljedice po BiH. </p>
<p>»Može se reći da termin posjeta nije dobar, ali to neće izazvati neke negativne reperkusije po BiH, kazao je za banjalučke Nezavisne novine Nerzuk Ćurak, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu. </p>
<p>Ćurak misli bi se o negativnim učincima moglo govoriti da je BiH kojim slučajem posjetio iranski vjerski lider i predvodnik konzervativne struje ajatolah Ali Khamenei. </p>
<p>»BiH ima jednu vrstu korespondencije sa Sjedinjenim Državama s obzirom da je potpisala Sporazum o neizručenju američkih građana Međunarodnom kaznenom sudu (ICC). SAD je s Khatamijevim posjetom upoznat u mjeri u kojoj je trebao biti upoznat«, tvrdi Ćurak. Za BiH je, naravno, bitno jačanje ekonomskih odnosa s Iranom, a ističe se da je ova zemlja među prvih deset država s kojima BiH ima pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu. Ta bi se suradnja mogla značajno poboljšati.</p>
<p>Inače, Iran je prva islamska zemlja koja je i službeno priznala BiH nakon osamostaljena 1992. godine.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Nije to nikakav euroskepticizam, stari ili novi, nego antiregionalizam</p>
<p>U Vjesniku od 25. veljače u rubrici Tisak, u stupcu »Rekli su«, prenesene su ove znakovite riječi riječkog HSS-ovca povjesničara Bože Mimice iz Novoga lista od 24. veljače: »Naime, jednog dana za 20 ili 30 godina kad Europska unija bude zaokružena i kad, slijedom uobičajene povijesne matrice, počne pucati po šavovima, ti šavovi više neće biti državne granice koje će biti prevladane, nego granice regija.«</p>
<p>Cilj stvaranja europskih regija na teritoriju nekoliko susjednih država izgleda privlačno, jer se mnoge prirodne vrijednosti mogu povezati s razvijenošću i tako postići daleko bolji i brži napredak tih novotvorina. Pratimo li misli g. Bože Mimice, to u budućnosti može značiti nestanak današnjih država i stvaranje novih. A to bi moglo roditi i nove unutareuropske sukobe u kojima će veliki proći bolje, a mali će biti zbrisani. </p>
<p>Nije to nikakav stari ili novi euroskepticizam, nego antiregionalizam. Zašto Hrvatska osim državnosti ne može funkcionirati i kao posebna euroregija bez miješanja teritorija u to? Jer, u protivnom, nitko se u Europi neće udruživati u euroregije s pasivnim krajevima, nego s bogatijima i perspektivnijima. To znači da bi Hrvatska mogla ostati manjom od one koju nam je nudio Šešelj (»do kuda seže pogled s Katedrale«). A bila bi negdje u kršu. Ne bi se moglo reći da Hrvatske nema, samo što je ne bi bilo.</p>
<p>Franjo Tuđman je uvijek imao na umu »velike ideje i male nacije«. One još nisu mogle u to vrijeme obuhvatiti i euroregionalnost, ali zar je ime važno? Zamislimo se svi nad time. Gospodin Bože Mimica otvorio je jedno doista sudbonosno pitanje naše budućnosti.</p>
<p>Prof. dr. DUŠKO MILIČIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Taj istinit stravičan zločin scenarist nije smio »podariti« Nijemcima</p>
<p>U potpunosti podržavam pismo prof. Marijana Wolfa, predsjednika Zajednice njemačkih i austrijskih nacionalno-manjinskih udruga u Hrvatskoj. Svojim reagiranjem (»Izražavamo protest i žaljenje zbog grubog i neshvatljivog fasifikata«, Vjesnik, Pisma, 4. ožujka 2005.) gospodin Wolf s punim pravom štiti dignitet svoje udruge i njezinih članova.</p>
<p> Da je sekvenca koja se odnosi na masakr na žitnom polju, paljenje živih bića, djece, žena i starog domaćina bila dio scenarija neke partizanske akcije, bila bi to povijesna istina. Ovako, to je zaista monstruozna zamisao režisera i scenarista dotičnoga filmskog djela.</p>
<p>Naime, radi pune istine, takav se monstruozni čin doista dogodio na prostoru naše domovine u tijeku Drugoga svjetskoga rata. Akteri toga čina bili su »antifašisti« iz šumskih predjela planine Papuk, silazak u mirno hrvatsko selo Španovicu »proslavili« su partizanskim »igrama«, spalili ga i porušili do temelja a na jednom prostoru, uz pomoć naslage slame i drva, u opkoljenom krugu spalili desetke stanovnika Španovice. </p>
<p>Selo Španovica šezdeset godina nije bilo više upisano na zemljopisnoj karti. Ime Španovica poslije 1991. postoji, ali bez svojih stanovnika. Ako je gospodin Vrdoljak čuo, možda, za taj istiniti stravičan zločin, nije ga smio »podariti« Nijemcima.</p>
<p>Gledam »Dugu mračnu noć«, dio serije emitiran 20. siječnja, u jednom podužem kadru (rastanak dvaju pajdaša na livadi) kada se rastaju dvije indoktrinacije – to je stvarnost koja nas i danas vraća u mnoge zablude. Noći su duge i još traju, vidjet ćemo što nam još donosi svestrani znalac na televizijskom ekranu!</p>
<p>MIRKO KOVAČIĆ Vukovar</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Zbog čega je toliko važan taj jedan jedini preostali neispunjeni zahtjev</p>
<p>Čitamo u tisku da je od 626 zahtjeva Haaškog suda Hrvatska ispunila njih 625. Stoga se postavlja pitanje zbog čega je onda toliko važan još taj jedan jedini. General Gotovina potreban je Haagu jer bi eventualni sudski proces protiv njega bio indirektno posthumno suđenje onoj hrvatskoj politici koja je stvorila i obranila ovu zemlju.</p>
<p>U današnjem svijetu u kojem je nacionalna država predodređena da nestane nisu poželjni oni koji je stvaraju i jačaju, poželjni su samo oni koji tu državu rastvaraju, koji rasprodaju njena kapitalna materijalna dobra, koji sustavnim prezaduživanjem u inozemstvu pripremaju teren za potpuno preuzimanje glavnih privrednih subjekata od strane globaliziranog kapitala, koji njenu vojsku pod formom reformi dovode u stanje da sutra bude nesposobna braniti vlastitu zemlju, ali sposobna ratovati po tuđim zemljama za interese novih gospodara svijeta.</p>
<p>Budući da ostvarenje svojih političkih ambicija vidi u sprezi s globaliziranim kapitalom, hrvatska politička elita nikada ni u čemu neće protusloviti ni MMF-u, ni Svjetskoj banci, ni EU i NATO-u, ni Haaškom sudu. Njih čeka blistava karijera EU diplomata, koja se neće ostvariti ne uspiju li i državu koju predstavljaju povući sa sobom u EU i NATO. Otuda takvo gotovo iracionalno nastojanje da Hrvatska uđe u EU i NATO, iako za to ne nalaze potvrde u raspoloženju naroda.</p>
<p>Odlaskom državotvorne generacije političara s povijesne scene, na Zapadu označene kao nacionalističke, počela je sustavna rasprodaja hrvatskoga gospodarstva, čitavih industrijskih grana. Eventualnim ulaskom u EU naglo će se stvoriti preduvjeti za potpuno inozemno preuzimanje najvrjednijih nekretnina, zemljišta i objekata na jadranskoj obali, a taj inozemni kapital koji ih preuzme neće morati ni zapošljavati domaću radnu snagu kad na istoku ima jeftiniju. </p>
<p>U najrazvijenijim zemljama EU zbog učinka globalizacije sve veći broj ljudi ostaje bez posla. Mladi ljudi u Hrvatskoj koji maštaju da ih u EU čeka posao iz snova brzo će se razočarati. Svako radno mjesto koje možemo stvoriti ili sačuvati u poljoprivredi i ribarstvu bez da budemo sputavani od strane EU danas je dragocjenije nego ikada. </p>
<p>MILJENKO KORDIĆ Rijeka</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Nigdje prosvjeda zbog »genijalne« kreacije dizajnera sitnoga zuba</p>
<p>Opet tutnji reklama za »Franckove« grickalice potkrijepljena hrskanjem. »Genijalna« kreacija dizajnera sitnog zuba po narudžbi vodstva sitnog zuba te tvrtke za narod sitnog zuba ori se na radijskim i televizijskim postajama. Slično je i s reklamom za neko piće aranžiranom podrigivanjem (početkom povraćanja?).</p>
<p>Nigdje prosvjeda. Nikomu to ne smeta: ni direktorima radija, ni direktorima televizije, ni programskim, ni nadzornim odborima, ni novinama, ni novinarima, ni dežurnim gostima medija (znamo ih) koje se pita za sve fenomene u ovom društvu i koji o svemu imaju što reći, ne smeta ni ostalim »naprednim i svjesnim snagama«.</p>
<p>Jesu li takve reklame odraz kvocijenta inteligencije i čije? Možda je to liberalna interpretacija »naše povijesne prisutnosti u Europi«? Ili je to jednostavno razina partizansko-šumsko-balkanske kulture?</p>
<p>Uskoro možemo očekivati reklamu za kavu, čaj, juhe – uz srkanje, za nekakve pudinge uz mljackanje, ili za grah trešnjevac uz ... – da ipak ne kažemo što. Nazdravlje, narode sitnoga zuba! </p>
<p>BRANKO STRELEC Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>Ribar Šoda pronađen mrtav</p>
<p>Obitelj identificirala mrtvo tijelo, koje je u ponedjeljak nađeno u uvali Tiha na sjevernoj strani Visa / Za Davorom Radićem i koćaricom »Stari« potraga će se nastaviti </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Tijelo trogirskog ribara Jurice Šode (28), koji je s Davorom Radićem (48) bio na nestaloj ribarici »Stari«, pronađeno je u ponedjeljak oko podne u uvali Tiha na sjevernoj strani Visa, potvrđeno je u Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj. Mrtvo tijelo zamijetili su mještani, koji su odmah alarmirali policiju, pa su na to mjesto odmah upućeni policijski službenici i mrtvozornik. Prema mrtvozornikovu nalazu, pretpostavljalo se da je pronađeni muškarac upravo Jurica Šoda, a njegova obitelj potvrdila je te sumnje nakon što je identificirala tijelo. </p>
<p>Tijelo stradalog ribara, koje je u moru plutalo najmanje 50 sati, prevezeno je na odjel patologije splitske Kliničke bolnice, gdje će se obaviti obdukcija. </p>
<p>O Davoru Radiću i koćarici »Stari«, kojom su dvojica ribara prije sedam dana isplovile iz Trogira prema 50-ak milja udaljenom otočiću Svetac, još nema nikakvih informacija, iako je nakon pronalaska Jurice Šode jasno da je ribarica doživjela havariju, i to najvjerojatnije u viškom akvatoriju, pa su izgledi za Radićevo preživljavanju ravni čudu. Potraga u koju su uključena plovila lučkih i policijskih vlasti, nastavit će se u utorak, no pretraživat će se samo područje oko otoka Visa, te aktvatorij otoka Šolte, gdje su ribari navodno viđeni zadnji put. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Bivšim vojnim policajcima iz Lore prijete nove optužnice</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Na temelju istražnog zahtjeva protiv petorice bivših vojnih policajaca Tomislava Duića, Tončija Vrkića, Emilija Bungura, Ante Gudića i Anđelka Botića, osumnjičenih za kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava te za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika u vojno-istražnom zatvoru Lora 1992. godine, istražni sudac splitskoga suda Neven Cambi počet će u četvrtak ispitivanje trojice osumnjičenika koji su u pritvoru na Bilicama. </p>
<p>Osmorica bivših pripadnika 73. bojne Vojne policije već su optužena za kazneno djelo ratnog zločina protiv civila u Lori, ali tužiteljstvo smatra da postoji osnovana sumnja da su petorica optuženika, u razdoblju od ožujka do kolovoza 1992., počinila i zločine protiv ratnih zarobljenika, odnosno protiv čovječnosti i međunarodnog prava, što su potpuno nova kaznena djela.</p>
<p>Županijsko državno odvjetništvo smatra da se nova kaznena djela odnose na isto razdoblje kao i optužnica, koja tereti osmoricu vojnih policajaca za ratni zločin protiv civila, a ako se u istrazi utvrdi osnovanost sumnje i u počinjenje zločina protiv ratnih zarobljenika, tužiteljstvo će predložiti jedinstveni sudski postupak za svu osmoricu optuženika. Državno je odvjetništvo uzelo u obzir izjave koje su oštećenici iz SiCG i BIH dali medijima ili su pismenim putem dali iskaze, u kojima su detaljno opisali strahote i zlostavljanja kojima su, navodno, bili izloženi u vojno-istražnom zatvoru Lora. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Suđenje »skinheadima« za dvostruki pokušaj ubojstva i teško ozljeđivanje</p>
<p>Prvooptuženom Basarariću prijeti kazna zatvora i do 15 godina, dok Tromboni može »odležati« do godinu dana</p>
<p>PULA</p>
<p> – Na Županijskom sudu u ponedjeljak je započelo suđenje dvojici pripadnika »skeanheadsa«, Darku Basariću, »Crnom« (21) iz Osijeka i Mauriciju Tromboniju (19) iz Pule. Basarića, koji je u pritvoru pulskog zatvora od studenog prošle godine, optužnica tereti za dvostruki pokušaj ubojstva za što su predviđene kazne zatvora i do 15 godina, a Trombonija za sudjelovanje u tučnjavi s teškim posljedicama, za što može dobiti do godine dana zatvora..</p>
<p>Podsjetimo, pred bivšom vojarnom »Rojc«, 14. studenog prošle godine, oko 4 sata ujutro dva su nožem napadnuta mladića zadobila teške tjelesne ozljede. Nakon što je okrivljeni Tromboni izjavio da se ne osjeća krivim, kao ni Basarić da se ne osjeća krivim za pokušajem ubojstva, ali je potvrdio svoju krivicu za nanošenje tjelesnih ozljeda, sutkinja Sena Midžić-Putigna saslušala je svjedoke u dokaznom postupku, žrtve napada Matiju Siljana (21) i Ivana Hlušičku (21), te njihove prijatelje Teu Meštrović, Ivana Jugovca i Oliveru Živković. Siljan i Hlušička opisali su da su napadnuti s leđa, u mraku, pa se stoga lica dvojice napadača dobro ne sjećaju i ne bi ih s punom sigurnošću mogli prepoznati. Te su se noći nakon večeri u klubu Monte Paradiso zaputili kući iz Rojca, a napadači su bez jasnog povoda na njih nasrnuli izvikujući »komunjare, punkeri, White power, nazies«. Kako se sve vrlo brzo dogodilo, uz naguravanje i cipelarenje, napadnuti se ne sjećaju točno trenutka kada su zadobili ubodne ozljede, osim što je Hlušička naveo da mu je napadač više puta ponovio: »Hoćeš nož?«. Dok se Siljan, koji je zadobio ozljedu u predjelu trbuha, sklonio natrag u dvorište Rojca, Hlušička je, bježeći prema obližnjem kvartu Monte Zaro primijetio da krvari iz tri ubodne rane, te nazvao Policiju i prijatelje. Oboje su zadržani u bolnici, gdje su im po život opasne rane uspješno izliječene.</p>
<p>Siljan i Hlušička naglasili su, a to su potvrdili i njihovi prijatelji, da je svakako riječ o napadu skupine »skinheadsa«, budući su u posljednjih nekoliko godina slični napadi, ali s lakšim posljedicama oko Rojca bili učestali. »Napadači bi obično sakriveni kapuljačama dolazili automobilima, nasumce odabrane žrtve 'istamburali' bi palicama ili bokserima, te pobjegli natrag u mrak«, kazao je Hlušička. </p>
<p>Upitan zašto do napada dolazi, Siljan je rekao da pretpostavlja da se »skinheadsi« ideološki ne slažu s liberalnim punk stavom, te to iskazuju ekstremnom agresijom. </p>
<p>O ubodnim ranama dvojice mladića u ponedjeljak je svjedočio i sudski vještak-liječnik patolog.</p>
<p>Daniela Knapić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Lažni službenici za proviziju nudili gradske stanove</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon što su od Gradskog ureda za upravljanje imovinom grada prošlog petka zaprimili dvije kaznene prijave zbog krivotvorene dokumentacije koje se odnose na dodjelu gradskog stana za koju su naivni kupci dali varalicama mito od 60.000 kuna, policajci Odjela gospodarskog kriminaliteta počeli su s provođenjem opsežne kriminalističke obrade.</p>
<p>Prijevara je otkrivena kada su naivni kupci spomenutu dokumentaciju dostavili na uvid Uredu, nestrpljivi zbog čekanja obećanog stana na korištenje.</p>
<p>Policajci su istovremeno počeli i istragu temeljem kaznene prijave Ureda zaprimljene krajem prošle godine zbog krivotvorene odluke o zakupu poslovnog prostora u vlasništvu grada Zagreba, a koju je prevarena stranka donijela na uvid u Gradski ured, budući je posumnjala u njenu vjerodostojnost. Stranka je nepoznatoj ženskoj osobi dala 20.000 kuna mita, a spomenuta se žena stranci predstavila kao službenica u Gradskom poglavarstvu, što je i inače praksa skupine prevaranata koji »operiraju« u gradu.</p>
<p>Osim toga, Odjel gospodarskog kriminaliteta provodi i istragu temeljem prijave osobe koja je navela da joj je obećan gradski stan za koji je dala predujam od 2000 eura. Po ulasku u stan i sređivanju dokumentacije, prevarena osoba trebala je predati još 6000 eura, no do ulaska u stan nije došlo, jer toj osobi niti jedan od dva ponuđena stana nije odgovarao po kvadraturi, pa je od svega odustala, ali joj predujam nikad nije vraćen.</p>
<p>U navali prijava, Odjel gospodarskog kriminaliteta zaprimio je i prijavu Gradskog ureda za upravljanje gradskom imovinom zbog krivotvorenog ugovora o najmu stana i krivotvorene presude zagrebačkog Općinskog suda koja se odnosila na ugovor o kupoprodaji stana. U tom slučaju su i otkriveni prevaranti, J.R.K. i M.S., koji su nakon obrade zbog pokušaja prijevare i krivotvorenja isprave skeniranjem službenih pečata prijavljeni Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.</p>
<p>Predstojnik Gradskog ureda za upravljanje gradskom imovinom Željko Uhlir napomenuo je da su spomenuti slučajevi poziv građanima da ne nasjedaju na slične varalice koji se predstavljaju kao posrednici zaposlenici u spomenutom uredu, a koji za novčanu naknadu navodno mogu srediti dodjelu gradskih stanova.</p>
<p>Načelnik Odjela gospodarskog kriminaliteta PUZ-a Ante Orlović je, pak, kazao da se radi o stanovima koji se nalaze na širem gradskom području te da se radi o »vrlo maštovitim i domišljatim varalicama«. Prema prikupljenim podacima, varalice često mijenjaju brojeve telefona i identitete pa ih je teško identificirati, a kupce namamljuju ispred ulaza u Gradsko poglavarstvo kako bi stekli povjerenje u njih.</p>
<p>Ukoliko već steknu povjerenje u lažne posrednike, Orlović je upozorio da bi se mogući kupci mogli susresti s tri rizika, da ostanu bez novca predanog za gradski stan, mogućnošću da, ukoliko i uđu u takav stan, nikad ne reguliraju svoj status te na kraju da i sami budu kazneno prijavljeni zbog davanja mita.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Okrivljeni će na psihijatrijsko vještačenje </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Saslušavanjem devetorice svjedoka u ponedjeljak je, na zagrebačkom Županijskom sudu, nastavljeno suđenje, 21-godišnjem M.V., optuženome da je 15. svibnja prošle godine nožem ispred lokala »Lake City« na Jarunu ubio interventnog policajca Gorana Komaricu, koji u vrijeme događaja nije bio na dužnosti.</p>
<p> Događaju je prethodio fizički obračun između Komarice, koji je navodno »u fušu« radio kao redar u lokalu, te okrivljenoga, koji je te večeri bio gost lokala. Prema optužnici, M.V. je Komaricu ubo tzv. skakavcem duljine oštrice 9,5 cm u lijevu stranu grudi, a Komarica je od zadobivene ozljede preminuo u kolima hitne pomoći. Okrivljeni je tijekom čitavog postupka, pa tako i na glavnoj raspravi, poricao navode iz optužnice, no svoju obranu još nije iznio.</p>
<p>Svjedok Zvonko Kaurinović, također interventni policajac, u ponedjeljak je vijeću ispričao da je u vrijeme događaja vidio Komaricu kako se nagurava s nekim mladićem, no da nije vidio da je Komaricu netko udario.</p>
<p> »Vidio sam samo da je pao u nesvijest, no nismo znali razlog, pa smo mu donijeli vode. Stavili smo Gorana u vozilo hitne pomoći«, rekao je Kaurinović.</p>
<p>Isti svjedok je također ispričao da je tu večer bio u civilu, a da su mu kolege iz jedinice kasnije donijeli uniformu, jer mu je civilna odjeća bila izuzeta radi vještačenja.</p>
<p>Ivan Kordić, prijatelj okrivljenoga, koji je te večeri s njime bio u lokalu, ustvrdio je, pak, da ga je Goran Kovač zvani Macko, kojega poznaje od ranije, udario otvorenim dlanom nakon što je preskočio ogradu lokala, pokušavši pomoći okrivljenome koji se vani potukao.</p>
<p> »Vidio sam da jedan čovjek leži na tlu no to nije bio Macko jer njega poznajem«, ustvrdio je Kordić.</p>
<p>Policajac Senad Kukuruzović, koji je te večeri također bio s oštećenim u »Lake cityju«, tvrdi da je u jednom trenutku vidio kako Komarica utrčava u grupu od 5-6 mladića koji su se svađali te da je nekoliko sekundi stajao nasuprot okrivljeniku, te ga udario rukom u glavu i nogom po nogama. »U jednom trenutku Goran je pao, a ljudi oko njega su se razmakli. Primijetio sam da je okrivljeni agresivan i da se pokušava vratiti, no prijatelji su ga držali«.</p>
<p>Nastavak suđenja je u srijedu kada bi se trebalo pročitati iskaz svjedoka Ivana K., a također je naređeno i psihijatrijsko vještačenje okrivljenoga. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Naoružan pištoljem opljačkao poštu u Novom Zagrebu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nepoznati maskirani muškarac naoružan pištoljem opljačkao je u ponedjeljak oko 11.30 sati poslovnicu Hrvatske pošte u Vijencu Frane Gotovca u Novom Zagrebu.</p>
<p>Kako je izvijestila zagrebačka policija, pljačkaš je ušao u poštu, u kojoj su se osim službenice u tome trenutku nalazile i dvije stranke, te od djelatnice zatražio novac. Preplašena službenica M. M. predala mu je oko 20.000 kuna, a pljačkaš je pobjegao u nepoznatom pravcu. </p>
<p> »Samo sam čula alarm, ali nisam uspjela vidjeti pljačkaša koji je već pobjegao. Mislim da je policiju prvi pozvao stanar koji je čistio snijeg ispred zgrade. Inače, nije ovo prvi put da je pljačkaju, bilo ih je već nekoliko ili kod nas u prodavaonici ili u pošti«, ispričala je prodavačica iz obližnje trgovine.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Stožer za obranu Petrokemije: Plin ili prosvjedi</p>
<p>U Stožer su stigle neslužbene informacije da bi tvornica do utorka mogla dobiti plin, koji koriste kao sirovinu za proizvodnju mineralnih gnojiva / U Ina-Naftaplinu tvrde da je potrošnja i dalje znatno veća od dobave plina te stoga ne mogu povećati isporuke Petrokemiji i HEP-u</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ako Petrokemija bez odlaganja ne dobije dovoljne količine plina organizirat ćemo neugodne velike javne prosvjede, još žešće od dosadašnjih, najavio je glasnogovornik Stožera za obranu Petrokemije Davor Rakić.</p>
<p>Nije htio konkretizirati o kakvom je prosvjedu riječ te planiraju li ponovo pokušati blokirati autoput Zagreb-Slavonski Brod u čemu su ih prošli puta spriječile samo jake policijske snage. U Stožeru ističu da imaju podršku svih kutinskih parlamentarnih stranaka te udruga proisteklih iz Domovinskog rata.</p>
<p>Prosvjed ćemo otkazati ako kutinska tvornica uskoro dobije plin te ako se na najavljenom sastanku u Vladi nađe rješenje za opskrbu Petrokemije, dodaje Rakić.</p>
<p>Prema njegovim riječima, ovogodišnje nestašice plina duže od dva mjeseca Petrokemiji su stvorile štetu od 120 milijuna kuna, što predstavlja polugodišnju zaradu 2650 zaposlenih.</p>
<p>Iako su u Stožer stigle neslužbene informacije da bi tvornica do utorka mogla dobiti plin, koji koriste kao sirovinu za proizvodnju mineralnih gnojiva, u Ina-Naftaplinu kažu da za to nema izgleda. Potrošnja je i dalje znatno veća od dobave plina (u ponedjeljak ujutro 73.000 kubika na sat) pa se tlak u plinskom sustavu i dalje smanjuje, tako da ne možemo povećati isporuke Petrokemiji i HEP-u, tvrde u Ini.</p>
<p>Naime, široka potrošnja (tu spadaju i kućanstva) ima prioritet, pa je Ina, prema odluci Vlade iz siječnja 2004., maksimalno reducirala isporuke kutinskoj tvornici i HEP-u.</p>
<p>U ponedjeljak smo drugi puta predložili sastanak s ministrom gospodarstva Brankom Vukelićem kako bismo se dogovorili kako raspodijeliti raspoložive nedovoljne količine plina, ali još nema odgovora, navode u Ini.</p>
<p>Puno im ne pomaže ni gotovo normaliziran uvoz ruskog plina jer iz sve praznijeg podzemnog skladišta u Okolima, iako se vade maksimalno moguće količine, stiže sve manje plina.</p>
<p>Budući da zbog hladnoća u Europi nigdje ne možemo osigurati dodatne količine plina poboljšanje može donijeti jedino zatopljenje praćeno smanjivanjem potrošnje, kažu u Ina-Naftaplinu.</p>
<p>Ali ni ono, nažalost, nije na vidiku. Naime, u sljedeća tri dana jutarnje temperature će se, prema prognozi, kretati između minus 11 i minus osam stupnjeva Celzija, a ni dugoročnije prognoze ne najavljuju promjene.</p>
<p>Da Petrokemija i HEP dobiju dovoljne količine plina temperature bi morale znatno porasti - na razinu uobičajenu za sredinu ožujka, kažu u Ini. To znači da bi jutarnje temperature morale biti najmanje pet do deset stupnjeva više od sadašnjih.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Boeing smijenio izvršnog direktora zbog preljuba, Sony imenovao prvog stranca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Boeing je iznenada smijenio svog izvršnog direktora Harryja Stoneciphera (68) - ne zbog loših rezultata, već zbog afere s jednom od menadžerica iz tvrtke. Predsjednik odbora Boeinga Lewis Platt je prije desetak dana dobio anonimnu prijavu, pokrenuo istragu i saznao kako je afera, iako nije bilo prisile, »suprotna kodeksu ponašanja« tvrtke, a Stoneciphera ometala u obavljanju dužnosti. Kako stoji u službenom priopćenju, Boeingov odbor je »zatražio i dobio« ostavku od Stoneciphera (koji je oženjen i ima dvoje djece i dvoje unučadi), čija se afera »loše odrazila« na samu kompaniju. Ime menadžerice nije objavljeno, samo je rečeno kako joj Stonecipher, kojega će privremeno zamijeniti direktor financija James Bell, nije izravno nadređen.</p>
<p>Inače, Stonecipher je u 2002. otišao u mirovinu, ali je krajem 2003. ponovno postavljen na čelo Boeinga nakon skandala oko sukoba interesa prilikom sklapanja ugovora s američkim zrakoplovnim snagama. Stonecipher je karijeru izgradio u General Electricu, gdje je proveo 27 godina, a 1994. je postao prvi direktor McDonnell Douglasa (kojeg je Boeing kasnije preuzeo) koji nije član obitelji nasljednika osnivača te tvrtke.</p>
<p>Smjenu izvršnog direktora objavio je i Sony, koji je na to mjesto imenovao prvog nejapanca, Howarda Stringera, Velšanina s američkom putovnicom, koji je do sada vodio Sonyjevu američku podružnicu za glazbu i film. Na tom će mjestu Stringer, bivši televizijski novinar i menadžer na CBS-u, zamijeniti Nobuyukija Ideija. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Belišće ponovno otkupljuje dionice Bilokalnika, ali sada po 65 kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Komisija za vrijednosne papire odobrila je Belišću objavljivanje druge po redu javne ponude za preuzimanje koprivničkog Bilokalnika. </p>
<p>Dionice Bilokalnika nominalne vrijednosti 300 kuna otkupljivat će se po cijeni od 65 kuna, a Belišće je za otkup osiguralo 13 milijuna kuna.</p>
<p>Inače, u prošlogodišnjoj javnoj ponudi otkupna cijena za dionice Bilokalnika bila je 60 kuna, otkupljene su ukupno 40.873 dionice, čime je Belišće svoj udio u temeljnom kapitalu Bilokalnika (vrijednom 149,87 milijuna kuna) povećalo sa 51,99 na 60,19 posto. </p>
<p>Nakon Belišća, najveći dioničar Bilokalnika je Pan papirna industrija iz Donjih Andrijevaca (u vlasništvu Marinka Mikulića) s udjelom od oko 23 posto, koja je također bila zainteresirana za povećanje udjela u Bilokalniku, ali dosad nije objavila javnu ponudu. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Nova javna ponuda za Primošten</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tvrtka Diamant Marina d.o.o, većinski vlasnik turističke tvrtke Primošten, ponovno će objaviti javnu ponudu za preuzimanje preostalih dionica, ali sada po cijeni od 50 kuna (nominala iznosi 200 kuna).</p>
<p>Diamant Marina drži ukupno 67,12 posto udjela u temeljnom kapitalu Primoštena (odnosno 80,32 posto glasova na skupštini, s obzirom da društvo ima 16,44 posto vlastitih dionica), koji iznosi 98,15 milijuna kuna. Prva javna ponuda objavljena je u veljači 2003., kada je otkupna cijena bila samo 20 kuna. </p>
<p>U međuvremenu je Diamant Marina od zagrebačke tvrtke Negotiator kupila još 0,24 posto dionica Primoštena čime je ponovno nastala obveza objavljivanja javne ponude. </p>
<p>Osim Diamant Marine i samog Primoštena, najveći pojedinačni dioničar Primoštena s udjelom od 8,26 posto je tvrtka Burdette Limited registrirana na otoku Guernsey. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Nikica Petrinec novi direktor Klare</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dužnost direktora Zagrebačkih pekarni Klara početkom ožujka preuzeo je Nikica Petrinec. Petrinec će Klaru voditi sljedećih pet godina, a njegovo imenovanje uslijedilo je nakon što je Nadzorni odbor te tvrtke s dužnosti opozvao dosadašnjeg direktora Krešimira Kovačevića, na njegov vlastiti zahtjev. Inače, Klara je u devet mjeseci prošle godine poslovala s gubitkom od 4,67 milijuna kuna, što je ipak manje od 6,73 milijuna kuna gubitka u istom razdoblju 2003. Klara ima teškoća s naplatom isporučenih proizvoda, a kako je prigodom objave financijskih izvješća napomenula Uprava, poslovanje društva opterećeno je vrlo velikim iznosima rabata koji se plaćaju trgovačkoj mreži radi mogućnosti prodaje vlastitih proizvoda. Također, vidljivo je da je od kraja rujna prošle godine do danas slovenska Kolinska, odnosno njezina hrvatska tvrtka, nešto povećala svoj udjel u Klari, koji sada iznosi gotovo deset posto. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Bina Istra i Bina Fincom povećavaju temeljni kapital</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Komisija za vrijednosne papire odobrila je društvima Bina Istra i Bina Fincom prospekte za izdavanje dionica privatnom ponudom, pri čemu će temeljni kapital Bina Istre biti povećan za iznos do najviše 13,95 milijuna kuna izdavanjem 139.500 dionica, dok će se temeljni kapital Bina Fincoma izdavanjem 93.257 dionica povećati za nešto više od 9,32 milijuna kuna. Pravo prvenstva pri upisu novih dionica imat će postojeći dioničari i to u dijelu koji odgovara njihovom udjelu u temeljnom kapitalu prije uvećanja. Bina Istra je u vlasništvu Bina Fincoma (67 posto), francuske tvrtke Bouygues Travaux Publics S.A. (16 posto), Hrvatskih autocesta (14,78 posto) te Istarske autoceste d.d. (2,22 posto). Vlasnici Bina Fincoma su Bouygues (51 posto), HAC (44 posto) i Ina (pet posto). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Deutsche Börse odustala od preuzimanja Londonske burze</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Deutsche Börse povukla je svoju ponudu za London Stock Exchange, čime je propao i drugi pokušaj spajanja tih dviju vodećih svjetskih burzi. </p>
<p>Odluku o povlačenju ponude Deutsche Börse je donijela pod pritiskom svojih vodećih dioničara, nakon što je postalo jasno kako uprava LSE-a nije spremna preporučiti ponudu vlastitim dioničarima. DB-ov prvi pokušaj preuzimanja Londonske burze 2000. je propao jer se dioničarima LSE-a nije svidio plan Njemačke burze da svu trgovinu dionicama tehnološkog sektora koncentrira u Frankfurtu. Dionica LSE-a pala je čak 7,8 posto, a DB-a 1,2 posto. Euronext, koji i sam razmatra iznošenje ponude za LSE, je, pak, dobio šest posto.</p>
<p>Europski indeksi u ponedjeljak nisu zabilježili znatniji pomak. Londonski FTSE 100 je pao 0,1 posto, na 5031, dok je frankfurtski Dax porastao 0,1 posto, na 4426,5 bodova. Pariški CAC 40 je porastao 0,3 posto, na 4102,5, a indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 je pao 0,2 posto, na 2936,5 bodova.</p>
<p>Među dobitnicima je bio turoperator TUI koji je zahvaljujući UBS-u, čiji su analitičari povećali preporuku za dionicu TUI-ja na »kupiti«, dobio 2,7 posto. Njemački proizvođač čipova Infineon i farmaceutska tvrtka GlaxoSmithKline su, pak, izgubili oko 1,5 posto zbog slabijih preporuka analitičara.</p>
<p>Cijena sirove nafte u ponedjeljak je znatno pala. Nymex Light je u New Yorku ujutro izgubio 61 cent, spustivši se na 43,17 dolara za barel, dok je IPE Brent u Londonu također pao 61 cent, na 51,19 dolara.</p>
<p>U prvih sat vremena trgovanja u New Yorku Dow Jones industrial Average je porastao 0,1 posto, na 10.954, dok je tehnološki Nasdaq Composite dobio čak jedan posto, dosegavši 2092 boda. Tokyjski Nikkei 225 je u ponedjeljak porastao 0,44 posto, na 11.925,4 boda. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Dobra suradnja Hrvatske i Irana </p>
<p>Još ima prostora za intenziviranje suradnje, naročito na gospodarskom, znanstvenom i kulturnom planu, složili su se nakon susreta na Pantovčaku hrvatski i iranski predsjednik Mesić i Khatami</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Sigurnost i stabilnost trajno su opredjeljenje hrvatske vanjske politike. U tom kontekstu čvrsto podržavamo politiku neširenja nuklearnog oružja«, istaknuo je predsjednik Stjepan Mesić nakon susreta s predsjednikom Irana Muhammadom Khatamijem, koji je u ponedjeljak doputovao u uzvratni, dvodnevni posjet Hrvatskoj. Pregovore o nuklearnom programu koje Iran vodi s tri europske zemlje, a zbog kojih je dospio u vrh interesa javnosti, predsjednik Mesić pozdravlja, ali i poručuje: »Uvjereni smo da u te pregovore iranski državni vrh ulazi s dobrim namjerama i obostrano prihvatljivim, pozitivnim rezultatima«.</p>
<p>Iako Hrvatska i Iran dobro surađuju, još ima prostora za intenziviranje suradnje, naročito na gospodarskom, znanstvenom i kulturnom planu, složili su se nakon susreta na Pantovčaku hrvatski i iranski predsjednik Mesić i Khatami. Razgovarajući o odnosima u svijetu, dotakli su i problem terorizma ocjenjujući kako se samo dijalogom i razgovorima može postići mir i riješiti sve svjetske krize, pa i bliskoistočne.</p>
<p>»Probleme bi, umjesto nasiljem, trebalo rješavati dijalogom, jer se samo na taj način možemo riješiti ratova i sukoba u svijetu i ostvariti blagostanje«, poručio je iz Zagreba iranski predsjednik.</p>
<p>Dvojica su predsjednika razgovarala o i Iraku, pri čemu je hrvatski predsjednik istaknuo da pozdravlja nedavno održane izbore u toj zemlji nadajući se da će to biti uvod u stabiliziranje iračke situacije. »U tome smo i mi spremni pomoći, naravno u okvirima svojih objektivnih mogućnosti i u suradnji s UN-om«, istaknuo je Mesić. Ponovio je da svjetsku organizaciju Hrvatska smatra nezamjenjivim instrumentom u naporima za stvaranjem boljeg svijeta. </p>
<p>Uspoređujući neke sličnosti između položaja Irana u Aziji i Hrvatske u jugoistočnoj Europi, iranski je predsjednik zaključio: »Kao što je Hrvatska na osjetljivom području na Balkanu, tako je i Iran na osjetljivom području u srednjoj Aziji«. Obje zemlje, kako je rekao, žele ojačati svoj utjecaj u svijetu, a sličnost im je i u tome što su se opredijelile za napredak i razvoj, uz očuvanje nacionalnog identiteta.</p>
<p> I Mesić i Khatami slažu se u ocjeni da palestinski narod zaslužuje mir te da su stabilnost i sigurnost Iraka važni za cijeli svijet. Nadaju se također da su irački izbori uvod u jaki i stabilni Irak. Khatami se ujedno zauzeo za skoro okončanje američke okupacije Iraka, izražavajući nadu da će se u njegovu obnovu uključiti UN i cjelokupna međunarodna zajednica.</p>
<p>Kako se moglo čuti, Khatami Mesića smatra svojim prijateljem, a potpisane sporazume (o znanstvenoj suradnji, suradnji Hrvatske Radio-televizije s iranskom radio-televizijom te memorandume među gospodarskim komorama) obojica predsjednika smatraju dobrom polaznom točkom za intenziviranje dalje suradnje, koja je, po ocjeni hrvatskoj predsjednika, u uzlaznoj putanji. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Registar nekretnina i pokretnina pod ovrhom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Jednostavnija i učinkovitija procedura ovrhe, kojih je na sudovima neriješeno oko 450.000, i na njih otpada 30 posto svih neriješenih predmeta, jedan je od ključnih ciljeva izmjena i dopuna Ovršnog zakona koji je Vlada uputila u saborsku proceduru. Ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt upozorila je da se sudski postupci ovrhe nepotrebno odugovlače, te da stranke često zlorabe svoja ovlaštenja.</p>
<p>Među ostalim, radi ubrzanja, pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) vodio bi se registar nekretnina i pokretnina pod ovrhom vrednijih od 50.000 kuna, a ti podaci objavljivali bi se na Internetu. </p>
<p> Predviđa se i ovršnost prvostupanjskih sudskih odluka kojima se nalaže isplata tražbine za glavnice od 1000 do 5000 kuna. To znači da u sporovima male vrijednosti, a najčešće su to dugovanja za komunalne usluge, energente, vodu ili pretplate i u kojima se žalbe u pravilu ne prihvaćaju, žalba ne bi odgađala isplatu dugovanja. </p>
<p> Velik problem u ovrhama je nedostupnost podataka o imovini, zatvorenost određenih evidencija, odnosno dobivanje podataka o zaposlenju, mirovini, bankarskim računima, vlasništvu automobila i slično. Stoga bi se izmjenama, propisala obveza HZMO-a da daje podatke je li neka osoba osiguranik, a Fina primjerice podatke o računu za redovito poslovanje nekog poslovnog subjekta. Posebno se uređuje i ovrha na motornim vozilima. Mogle bi se plijeniti i vrijednosnice ubilježene kod Središnje depozitarne agencije. Uvelo bi se obvezatno oduzimanje zaplijenjenih pokretnina od ovršenika koje bi se mogle prodavati u komisionim prodavaonicama. </p>
<p>U ovrhe se uvode javni bilježnici koji bi vodili ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, a u slučaju spora, odlučivao bi sud. </p>
<p>B. B.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Đapić najavljuje proglas HSP-a javnosti ako pregovori ne počnu</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – »Ako 17. ožujka ne počnu pregovori o ulasku u EU, mi ćemo se dan kasnije proglasom obratiti hrvatskoj javnosti. Naši će stavovi iznenaditi mnoge, jer ćemo istaknuti svoju proeuropsku orijentaciju i ujedno ukazati na potrebu diferencijacije među članicama Unije. Inzistirat ćemo na tomu da Hrvatska traži modalitete rješenja problema vezanih uz generala Antu Gotovinu. </p>
<p>Gotovina nije ni iznad, ali niti ispod zakona. Hrvatska se već mogla, kao prijateljica Haaškog suda, umiješati u optužnice protiv Markača i Čermaka i osporiti te optužnice jer ima indicija da su Brijunski transkripti na osnovu kojih su optužnice napisane, falsifikat«, naglasio je Anto Đapić, predsjednik HSP-a, u ponedjeljak u Šibeniku. Dodao je da se Hrvatska treba okrenuti prema stanju u državi u kojoj se stalno živi u nekakvom grču čime se radi na urušavanju povjerenja građana u političare. </p>
<p>Aktualni trenutak Hrvatske Đapić je ocijenio dramatičnim za što je, po njegovim riječima, najodgovornija Vlada koja je podcijenila problem oko Gotovine. Nedopustivim drži kampanju koja dovodi u pitanje generala Gotovinu. Ocjenu suradnja Hrvatske i Haaškog suda nije smjela donositi tužiteljica niti Europska komisija, već isključivo Haaški sud i na tome je Vlada trebala inzistirati. Haaško tužiteljstvo trebalo je učiniti nevjerodostojnim, a to je upravo ono što je Tužiteljstvo učinilo Hrvatskoj, zaključio je Đapić. </p>
<p>Govoreći o predstojećim lokalnim izborima, Đapić je izjavio da će njegova stranka na izbore izaći samostalno te da u 12 županija neće biti moguće sastavljanje vlasti bez HSP-a kao i da očekuju 10 posto glasova birača. Potvrdio je da će Gordan Baraka kao nezavisni kandidat nositi HSP-ovu šibensko-kninsku listu. </p>
<p>J. K.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Zločincu oprost, ali zločinu nikada</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Govoreći o zločincu kao o mizernom antijunaku, naglašavajući pri tom potrebu moralnoga suočavanja s poviješću, Mohammad Khatamia, predsjednik Islamske Republike Iran, koji ovih dana gostuje u Zagrebu, započeo je svoje, pomalo filozofsko izlaganje kojem su bili nazočni visoki državni čelnici i sam predsjednik Republike Stjepan Mesić, a održano je u ponedjeljak u Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. </p>
<p> Khatami se najviše osvrnuo na problem rata objašnjavajući sam rat kao fenomen koji se mora vidjeti i upoznati da bi se mogao u potpunosti pobijediti. Referirajući se u tom kontekstu na naše ratne prilike 90-ih godina, predsjednik je naglasio kako iskorištava ovu prigodu kao moguću iskru i svjetlo koje bi osvjetlilo obzorje za svladavanje tuge i okrutnosti u cijelome svijetu. </p>
<p>Pozivajući se na filozofiju oprosta prema počiniteljima zločina, Khatami ističe potrebu razumijevanja tamne i surove strane rata u koju se udubljuju gnostici tražeći u njoj potvrde opstojnosti onog drugog – dobrote, vrlina, požrtvovnosti i strpljenja koje izrastaju upravo na ratištima. Unatoč tome, kako ističe predsjednik, bitno je razlikovati gnostička, plemenita razmatranja od stvarnih tragedija čiji su najčešći počinitelji moralno slaba bića sposobna za najveće strahote.« </p>
<p>Upravo je vulgarna niskost i grubost takvih ljudi pokretač većine zločina koje se, na prvi pogled, čini nemoguće istrijebiti«, objašnjava Khatami. Njegove riječi nisu ostale tako beznadno intonirane jer je na kraju izlaganja optimistično ponudio rješenje za sve nas, a to je, kako kaže, dotjerivanje uma većine ljudi putem dijaloga i tolerancije. »Jedan od simptoma bolesnoga uma je nijemost misli.Okrutnost je uvijek nijema i zato mi danas vapimo za istinskim dijalogom«, kaže Mohammad Khatamia.</p>
<p>Goranka Đukić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Sanader obećao zemljište seljacima po povoljnim cijenama</p>
<p>Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, rekao je da je na sastanku bilo i povišenih tonova, ali da se više ne mogu stvarati veće obveze od proračunskih mogućnosti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Osnivanje četriju povjerenstva, za poljoprivredne poticaje, poljoprivredno zemljište, mlijeko i sprečavanje uvoza i reklamiranje robe, dogovoreno je na sastanku premjera Ive Sanadera i 15 poljoprivrednih udruga u ponedjeljak.</p>
<p>Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, rekao je da je na sastanku bilo i povišenih tonova, ali da se više ne mogu stvarati veće obveze od proračunskih mogućnosti. Dodao je da je bivša vlast u 2003. godini potrošila 550 milijuna kuna više za isplatu poticaja nego što je to bilo predviđeno. Do polovine ožujka na ime poticaja bit će isplaćeno 940 milijuna kuna, kaže ministar. </p>
<p>Prema Čobankovićevim riječima, premijer Sanader je obećao seljacima da će moći kupiti poljoprivredno zemljište po povoljnijim cijenama. Naime, porezne uprave sada određuju preveliku početnu cijenu poljoprivrednog zemljišta, žale se seljaci. Nadalje, kaže ministar, uvoz hrane se na početku ove godine napokon počeo smanjivati, a izvoz rasti. Cilj je, kaže on, povećati pokrivenost uvoza izvozom.</p>
<p> Vladimir Novotny, član predsjedništva Nezavisnih hrvatskih seljaka (NHS), napomenuo je da lokalni dužnosnici HSS-a prosvjeduju zato da bi zadržali svoje fotelje i nakon predstojećih lokalnih izbora. Osim toga, kaže on, neraspodjela zemlje seljacima rezultat je nagodbe HSS-a i SDP za vrijeme bivše vlasti, kad je donesen Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Odgovarajući na zahtjev za smjenu ravnatelja Uprave za veterinarstvo Mate Brstila, koju traži NHS, Čobanković je rekao da nije problem u Brstilu već u neprofitabilnoj domaćoj poljoprivredi.</p>
<p> Nitko od predstavnika 15 udruga, osim NHS-a i ministra, nije htio izaći pred novinare nakon sastanka u Banskim dvorima.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Kalmeta otvorio Četvrti kongres o cestama za jugoistočnu Europu</p>
<p>Ovom prostoru trebaju veze s EU-om, ali i Europskoj uniji potrebni su ovi prostori, smireni i stabilizirani kao novo tržište otvoreno za gospodarsku suradnju i turističke usluge</p>
<p>CAVTAT</p>
<p> – Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta u ponedjeljak je u cavtatskom hotelu Croatia otvorio Četvrti kongres o cestama za jugoistočnu Europu u organizaciji IRF-a, Međunarodne cestovne federacije. </p>
<p>»Ovom prostoru trebaju veze s EU-om, ali i Europskoj uniji potrebni su ovi prostori, smireni i stabilizirani kao novo tržište otvoreno za gospodarsku suradnju i turističke usluge. U proteklih sam godinu dana dogovorio i potpisao niz zajedničkih izjava i sporazuma s kolegama iz susjednih država u vezi razvoja glavnih infrastrukturnih europskih poveznica i transportnih programa. Republika Hrvatska građenjem cestovne infrastrukture povezuje susjedne države s EU-om omogućujući kvalitetan protok ljudi i dobara te stvarajući uvjete za procvat gospodarstva«, istaknuo je u pozdravnoj riječi ministar Kalmeta dodajući da Hrvatska i dalje ustrajava da se Jadransko-jonski koridor uvrsti u mrežu paneuropskih koridora. </p>
<p>»Jadransko-jonski prometni koridor ima ključnu ulogu za učvršćenje političke i gospodarske stabilizacije ovih prostora«, rekao je Kalmeta. </p>
<p>A. H.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Domagoj Šeks nestao u Indiji </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija priopćilo je u ponedjeljak da je dobilo obavijest iz hrvatskoga veleposlanstva u Indiji o nestanku mladića iz Hrvatske u turističkom području Goa. Veleposlanstvo je od skupine hrvatskih mladića obaviješteno da je 25. veljače nestao njihov prijatelj Domagoj Šeks, sin predsjednika Hrvatskoga sabora Vladimira Šeksa, te da su se nekoliko dana po nestanku obratili indijskoj policiji i prijavili nestanak svog prijatelja. </p>
<p>Hrvatski veleposlanik u Indiji u nedjelju je stupio u kontakt s indijskim vlastima, te je obaviješten da je 26. veljače 2005. nađeno tijelo mladića u moru u području Goa. Policijska istraga indijskih vlasti je u tijeku, kao i procedura identifikacije.</p>
<p> Prema nekim neslužbenim informacijama, Domagoj Šeks je ranjen, dok drugi, također neprovjereni izvori, govore da je smrtno stradao. Domagoj Šeks, kako se saznaje, posljednjih je nekoliko mjeseci boravio na zapadnoj obali Indije, gdje je radio kao DJ. On je student zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, predsjednik je studentske udruge Attack i mladi glazbenik poznat na hrvatskoj alternativnoj sceni. Iz svoje »baze« u Goi, gdje je bio smješten s prijateljima, otišao je prije desetak dana. Kod lokalnog iznajmljivača uzeo je motor, te krenuo u istraživanje kraja. Nikoga od njegovih prijatelja, kaže ova priča, nije zabrinjavalo što se Domagoj ne javlja jer je već i prije znao tako otići na svoja mini-putovanja. Panika je nastala tek nakon što se u kampu pojavio vlasnik motora tražeći Šeksa jer je, pretpostavlja se, istekao najam za motor. Odmah je organizirana potraga i navodno je pronađeno tijelo, no nije sa sigurnošću identificirano, već se po odjeći pretpostavlja da bi to mogao biti Domagoj Šeks.</p>
<p>Iz Ureda predsjednika Hrvatskog sabora nije bilo moguće dobiti nikakvu službenu informaciju o tragičnom događaju. Vladimir Šeks otkazao je trodnevni posjet Izraelu, kamo je trebao otputovati u ponedjeljak popodne, a nije u ponedjeljak primio ni iranskog predsjednika Muhammada Khatamija te predsjednika makedonskog Sobranja Ljupča Jordanovskog, koji su u službenim posjetima Hrvatskoj. Neslužbeno nam je iz više izvora potvrđeno da su Vladimir Šeks i bivša supruga Marija u ponedjeljak kasno popodne otputovali u Indiju kako bi na licu mjesta otkrili što se točno dogodilo njihovom sinu. </p>
<p>Potpredsjednik Sabora Luka Bebić preuzeo je dogovorene obveze Vladimira Šeksa, a Sabor će u srijedu, kako je ranije i najavljeno, početi 13. sjednicu. </p>
<p>J. K./ Ma. L. / M. V. / D. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Predsjednik makedonskog parlamenta u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predsjednik makedonskog parlamenta Ljupčo Jordanovski posjetio je u ponedjeljak Hrvatski sabor i razgovarao s njegovim potpredsjednikom Lukom Bebićem. U izjavi novinarima Jordanovski je kazao da Makedonija može imati mnogo koristi od Hrvatske u svom približavanju EU-u i NATO-u, istaknuvši da političke i gospodarske odnose treba još više unaprijediti. Bebić je dodao da Hrvatska očekuje poziv u NATO 2006, a da dva parlamenta mogu potaknuti svoje vlade na intenziviranje suradnje, a svoju suradnju nastaviti kroz parlamentarne odbore. Makedonsko izaslanstvo u Saboru je razgovaralo i s članovima Odbora za vanjsku politiku, europske integracije i međuparlamentarnu suradnju te članovima Hrvatsko-makedonske skupine prijateljstva. </p>
<p>Ma. L.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Šuica: Inspekcija utvrdila da je kuća podignuta u skladu s dozvolama </p>
<p>Dubravka Šuica najavila je tužbu protiv novinara Luke Braila te pozvala novinare da na partyju koji će za njih organizirati nakon lokalnih izbora slobodno premjere njezinu kuću/ Na konferenciji za novinare, u pratnji projektantice kuće i predstavnika gradske uprave, pokazala je dokumentaciju po kojoj izgrađenost parcele iznosi 46 posto te za koliko je plaćen komunalni doprinos</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – Dok je Vjesnik u ponedjeljak poslijepodne fotografirao kuću dubrovačke gradonačelnice Dubravke Šuice, gradonačelnica je izašla i izvijestila nas da su od nje upravo otišli članovi komisije Ministarstva graditeljstva »koji nisu našli ništa nezakonito«. Pokazala nam je kopiju zapisnika u kojem stoji da je premjeravanjem utvrđeno kako je kuća podignuta u skladu s lokacijskom i građevinskom dozvolom.</p>
<p>Gradonačelnica je također u ponedjeljak na konferenciji za novinare izjavila da ne živi u bespravno sagrađenoj kući te najavila tužbu protiv novinara Feral Tribunea Luke Braila. </p>
<p>Nakon što je u subotu ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović Dropulić najavila kako će poslati inspekciju da provjeri je li kuća dubrovačke gradonačelnice izgrađena u skladu sa zakonom, Šuica je u ponedjeljak novinarima pokazala dokumentaciju kojom potkrepljuje tvrdnju da je dopuštena izgrađenost parcele prekoračena samo za šest posto a ne za 80 posto, koliko se navodilo u nekim novinama. </p>
<p>»Da bismo imali 80 posto izgrađenosti o kojoj ovih dana bruje mediji potrebno je imati po etaži 220 četvornih metara. Budući da su u pitanju četiri etaže, naša bi kuća imala 880 četvornih metara. Očekujem ispriku od svih koji su neutemeljeno, neargumentirano i nestručno pustili u javnost ovu dezinformaciju«, istaknula je Šuica. </p>
<p>Na konferenciji za novinare, na kojoj je bila nazočna i većina pročelnika gradskih upravnih odjela, Šuica je pokazala dokumentaciju koju su ona i njezin suprug Stijepo Šuica ishodovali prije gradnje obiteljske kuće, za koju su 1997. ishodovali lokacijsku te 1998. i građevinsku dozvolu, u kojima stoji da je bruto razvijena površina cijelog objekta 500 četvornih metara a izgrađenost parcele 40 posto. »Prizemlje objekta čija je bruto površina u kvadraturi najveća u odnosu na ostale etaže površine je 128,50 kvadrata. Ostatak prizemlja su otkrivene i natkrivene terase te popločani vrtovi koji ne ulaze u postotak izgrađenosti parcele a koje nisu sastavni dio spomenute površine. Ukupna bruto razvijena površina objekta, izračunata prema pripadajućim postotcima a koja uključuje zatvorene prostore, natkrivene i otkrivene terase, terase na terenu, natkrivene predulaze i popločane dijelove vrta, iznosi 506 četvornih metara. Nakon izračuna u skladu s pravilnikom, izgrađenost parcele iznosi 46 posto i na to je plaćen komunalni doprinos Gradu Dubrovniku«, kazala je Šuica, napominjući da u to vrijeme nije bila na funkciji koju sada obnaša pa je sa suprugom kao i svaki drugi građanin zatražila i dobila svu potrebnu dokumentaciju. </p>
<p>Napominjući kako su joj u stručnoj obradi njezine dokumentacije za ovu prigodu pomogli projektantica kuće Vesna Nikolić, nadzorni inženjer Zdravko Nivić te Nike Sudarević i Malojka Sertić iz gradskog Upravnog odjela za zaštitu okoliša i prostornog uređenja, Šuica je ustvrdila da je konferencijom za novinare ispunila svoju obvezu prema javnosti. »Za ostalo postoje nadležni uredi i Ministarstvo te vas najljubaznije molim da mi dopustite raditi posao za koji sam dobila povjerenje građana a koje želim do kraja opravdati«, zaključila je te pozvala novinare da na partyju koji će za njih organizirati nakon lokalnih izbora slobodno premjere njezinu kuću. </p>
<p>Brailo ne sumnja u svoje izvore</p>
<p>Novinar Feral Tribunea i potpredsjednik Hrvatskog novinarskog društva Luko Brailo, komentirajući najavu dubrovačke gradonačelnice da će tužiti njega osobno a ne izdavača, rekao je kako je to poruka dubrovačkim novinarima da ne pišu izvan okvira: »Dozvolite da se uvučemo«. </p>
<p> »Najavom tužbe gospođe gradonačelnice nisam uopće impresioniran. Čudim se što joj je trebalo nekoliko godina, koliko i traje priča o njezinoj kući, kako bi konačno održala presicu o toj temi. Vjerojatno takav pristup spada u dio 'reformi' Šuičina HDZ-a na putu ka Europi koji ja očito ne razumijem«, ističe Brailo, dodajući da ne sumnja u svoje izvore i podatke koje je o gradonačelničinoj kući objavio u svome tjedniku.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Branitelji će imati najjači fond dionica u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Fond hrvatskih branitelja bit će jedan od najjačih fondova u Hrvatskoj. Njegova ukupna vrijednost kretat će se između tri i četiri milijarde kuna, izjavila je u ponedjeljak potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor. </p>
<p>Na konferenciji za novinare, na kojoj su bili i svi članovi Upravnog odbora Fonda hrvatskih branitelja te predstavnici Erste Investa i Vladine komisije za vrijednosne papire, Kosor je potvrdila da je nedavnom Vladinom odlukom o prijenosu paketa od sedam posto dionica T-HT-a, Fond napokon zaživio.</p>
<p>Prema riječima Jadranke Kosor, nakon novog braniteljskog zakona, osnivanje fonda u koji će ući udjeli privatiziranih državnih tvrtki još je jedna potvrda Vladine odlučnosti i namjere da život sudionika Domovinskog rata i njihovih obitelji učini dostojanstvenijim. »U starom zakonu nije se znalo je li riječ o otvorenom ili zatvorenom fondu. Nije bilo moguće računovodstveno utvrditi vrijednost udjela, nedopustivo se otvarala mogućnost kreditiranja pa je ispalo da se Fond može pretvoriti u banku, a korak od transparentnosti bila je i ostavljena mogućnost ulaganja u nekretnine«, rekao je zamjenik predsjednika Vladine komisije za vrijednosne papire Ivo Šulenta. </p>
<p>Predstavnik Erste Investa, društva koje će upravljati Fondom, Josip Glavaš pojasnio je da će Društvo uskoro preuzeti sedam posto dionica T-HT-a, procijeniti i objaviti njihovu vrijednost. Član Upravnog odbora Petar Lovrić naglasio je da Fond počinje funkcionirati prijenosom prvih dionica, a branitelji u roku šest mjeseci moraju dobiti potvrdu o vlastitom udjelu.</p>
<p>Na novinarsko pitanje što će biti s prošlogodišnjom dividendom T-HT-a, članovi Odbora su kazali da je Vladi već poslan upit u kojem se traži pravno objašnjenje o tome imaju li branitelji pravo na lanjsku dividendu T-HT-a ili nemaju.</p>
<p>»Od Ministarstva, pogotovo od glavnog tajnika Tomislava Ivića, dobili smo svu logistiku za ovaj posao. Na početku je postojalo veliko nepovjerenje, gotovo da smo se dijeli na nas i njih, ali kako je vrijeme odmicalo, imali smo sve više povjerenja, jedni u druge«, istaknuo je Tomislav Merčep je rekao da branitelji računaju na dionice dvadesetak državnih poduzeća nakon njihove privatizacije, ali i na mjesta u nadzornim odborima tih tvrtki. »Tek kad sve dionice uđu u Fond i kada bude gotov registar branitelja, moći ćemo precizno kazati koja je vrijednost svih braniteljskih dionica«, zaključio je Merčep. </p>
<p>Đuro Dečak je najavio da će Upravni odbor od Vlade uskoro tražiti da se u Fond prebaci i sedam posto dionica Ine.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Šibenčani predlažu da se paušal boravišne pristojbe snizi na 200 kuna</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Na Skupštini šibensko-kninske turističke zajednice (TZ) dogovoreno je da se prema Saboru uputi prijedlog o smanjenju iznosa predloženog za paušalno plaćanje boravišne pristojbe - s predloženih 300 na 200 kuna godišnje za prvu kategoriju turističkih mjesta. Svaka niža kategorija turističkih mjesta plaćala bi, po prijedlogu Šibenčana, za 20 kuna manju boravišnu pristojbu.</p>
<p>Članovi Skupštine smatraju nedopustivim da se isti iznos paušala plaća u razvijenom turističkom mjestu kao i u mjestu koje tek turistički iskoračuje. Treba razlikovati i prvi red uz more od unutrašnjosti nekog mjesta kao i nudi li netko gostima sobe s pogledom na more ili ne. </p>
<p>Dio članova paušalno plaćanje boravišne pristojbe smatra dobrim rješenjem, jer će se time suzbiti dobar dio crnog tržišta. Posebno mu se vesele iznajmljivači malog broja kreveta. Iznajmljivači soba na otocima, posebice oni na Žirju, predloženo rješenje pak smatraju lošim i neodrživim. Puno manje negodovanja bilo bi kada bi sezona trajala pola godine, umjesto ni dva mjeseca, čulo se na sjednici Skupštine. Popunjenost gostima po danima različita je od mjesta do mjesta, kaže Ante Mihić, predsjednik Ceha ugostitelja, koji se založio za kategorizaciju turističkih mjesta.</p>
<p>Direktor TZ-a Šime Vlašić ističe kako je, zahvaljujući učinkovitosti inspekcije, naplata boravišne takse u prošloj godini povećana za četvrtinu u odnosu na 2003. - lani je uprihodovano 1,6 milijuna kuna od boravišne takse. Usvoji li se prijedlog o godišnjem paušalu, u državi će se uprihodovati čak 94 puta više sredstava nego do sada.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050308].
|
