NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050108].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 188159 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>08.01.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Proslava pravoslavnog Badnjaka uz četničko znamenje i oružje</p>
<p>Iz nekih su automobila u povorci koja je kružila Borovim Selom vijorile su zastave sa dvoglavim orlom, crveno-plavo-bijela trobojnica, a pojedini su sudionici nosili šajkaču s kokardom ili kapu bivše JNA / U Trpinji su policajci ispred pravoslavne crkve zatekli četvoricu muškaraca srpske nacionalnosti naoružane sabljama, bajunetama i automatskom puškom ručne izrade</p>
<p>BOROVO SELO/TRPINJA</p>
<p> – Isticanjem srpskih zastava, četničkog znamenja, bajuneta i oružja obilježen je u četvrtak u hrvatskom Podunavlju Badnjak koji vjernici pravoslavne vjere slave prema julijanskom kalendaru. </p>
<p>Neki su vjerski praznik iskoristili za nove provokacije, jer kako drukčije objasniti ispade koji, prema mišljenju istinskih vjernika, oskvrnavljuju značenje blagdana.</p>
<p>Naime, u četvrtak poslijepodne u Borovu se Selu formirala povorka sa stotinjak vozila koja se kretala mjestom između 13.35 i 15.25. Iz nekih su automobila vijorile zastave sa dvoglavim orlom, crveno-plavo-bijela trobojnica, a pojedini su sudionici povorke nosili šajkaču s kokardom ili kapu bivše JNA s našivenom srpskom zastavom. </p>
<p>Nakon toga održan je skup ispred Općine Borovo na komu su trojica mlađih punoljetnika, hrvatskih državljana srpske nacionalnosti, razvila crveno-plavo-bijelu zastavu sa dvoglavim orlom i četiri slova »c«. </p>
<p>Bez provokacija nije prošao niti Badnjak u obližnjoj Trpinji gdje su policajci oko 20.50 sati ispred pravoslavne crkve zatekli Dušana D. (22), Borislava V. (25), Dragana V. (24) i Bojana T. (24) naoružane sabljama, bajunetama i automatskom puškom ručne izrade. </p>
<p>Iako su se mladići pokušali opravdati činjenicom da je odlazak pred crkvu u povorci uz nošenje sablji dio tradicije i folklora, takav njihov potez ocijenjen je kao prekršaj iz Zakona o oružju. Jer, izvijestila je policija, osim dvije sablje dužine sječiva 80 centimetara, mladići su nosili i dvije vojne bajunete dužine sječiva 25 centimetara i ručno izrađenu automatsku pušku, što sigurno nije dio folklora. </p>
<p>Zastave, šajkače s kokardama i druga znakovlja pronađena u Borovu Selu policija je uz potvrde oduzela, dok je osobe koje su ih isticale prekršajno prijavila. Isti je slučaj i u Trpinji - bajunete, sablje i puška su oduzeti, a mladići će odgovarati za prekršaj iz Zakona o oružju. </p>
<p>U izjavi za Vjesnik predsjednik Izvršnog odbora Samostalne demokratske srpske stranke Boro Rkman ocijenio je da takvi događaji nikome nisu potrebni. </p>
<p>»Ako ljudi nose šajkače, to se ne bi trebalo smatrati provokacijom, jer to su stare tradicionalne kape iz povijesti naše matične države. No, ako se na šajkače stavljaju nekakva obilježja, to je svakako za osudu«, istaknuo je Rkman ocijenivši i da isticanje spomenutih zastava u Hrvatskoj doista nije niti potrebno niti opravdano. Što se, pak, tiče slučaja trpinjskih mladića sa sabljama i bajunetama, Rkman smatra da je slučaj »malo napuhan« jer je to doista dio tradicije i folklora. </p>
<p>»Ako mladići nikome nisu prijetili i nisu nikoga uznemiravali, možda se nije trebalo baš tako reagirati«, smatra Rkman te ističe da je to, ipak, stvar policijskih djelatnika »koji rade svoj posao«. </p>
<p>Borovo Selo, poznatije kao mjesto u kojem je 2. svibnja 1991. masakrom dvanaest hrvatskih policajaca počela srpska agresija na Hrvatsku, tako je i u Novoj godini nastavilo trend negativnih vijesti.</p>
<p>Podsjetimo da je u kolovozu prošle godine, na blagdan Velike Gospe, Stevan Pešut iz Borova Sela na pročelje svoje kuće objesio zastavu s dvoglavim orlom, na kojoj je pisalo »sjedinjene države srpske« i »srpska oblast Slavonija i Baranja«. I to s ciljem provokacije Hrvata, odnosno katolika, koji su kroz Borovo hodočastili do svetišta Gospe od utočišta u Aljmašu.</p>
<p>Osim toga, ova općina, u kojoj prema popisu stanovništva iz 2001. godine živi 87 posto Srba i sedam posto Hrvata, još je uvijek puna raznih ratnih trofeja iz Domovinskog rata, odnosno iz vremena okupacije hrvatskoga Podunavlja. Tako je prije deset mjeseci u kući u središtu sela pronađen bunker pun oružja i eksploziva. Zakopano u dvorištu kuće, pronađeno je streljivo raznoga kalibra, sedam protutenkovskih mina, nekoliko protupješadijskih mina, četiri zolje, 29 ručnih bombi i nekoliko kilograma eksploziva te brojni drugi vojni pribor kao što su noževi ili nastavci za puške, a sve »s potpisom« JNA. </p>
<p>Budući da provokacije, slične ovima od srijede, ne jenjavaju, već se u manjim oblicima gotovo svakodnevno događaju, neki od 425 Hrvata iz općine Borovo tvrde da im je tamo sve teže živjeti te da će, ako im se ne pomogne, biti prisiljeni napustiti hrvatsko Podunavlje.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>»Četnici još nisu dobili po prstima za ono što su napravili«</p>
<p>Pupovac: Donijeti zakon kojim bi se zabranilo veličanje ustaškog i četničkog znamenja/ Jandroković: Odgovorne kazniti u skladu sa zakonima/ Opačić: Osuditi svako nošenje simbola pod kojima je stradalo mnoštvo ljudi/ Tomašić: Vlast poput nojeva gura glavu u pijesak/ Kajin: Pravna država mora djelovati </p>
<p>Milorad Pupovac, potpredsjednik SDSS-a: Najoštrije osuđujemo incident koji se dogodio na pravoslavni Badnjak, jer je suprotan politici ukupnih napora i Vlade i predstavnika srpske zajednice. Tražimo da se u skladu sa zakonom zaustave takvi ispadi i s naše strane ćemo učiniti sve da raspravimo političke okolnosti pod kojima se takve stvari događaju. S druge strane, očito je nužno donijeti zakon kojim bi se izričiti zabranilo veličanje i ustaškog i četničkog znamenja.</p>
<p>Gordan Jandroković, član Predsjedništva HDZ-a: Najoštrije osuđujem taj čin i smatram ga krajnje neprimjerenim i očekujem da će odgovorni biti kažnjeni u skladu sa zakonima. Žao mi je da je Božić i atmosfera međunacionalne i međuvjerske tolerancije koja je stvorena i koja se stvara iskorištena za takve ružne stvari koje kod svih građana Hrvatske bude negativne emocije i negativna sjećanja. </p>
<p>Milanka Opačić, potpredsjednica SDP-a: Treba osuditi svako nošenje simbola pod kojima je stradalo mnoštvo ljudi. Četnički simboli su sasvim sigurno neprihvatljivi jer su zbog njih i zbog ljudi koji su ih nosili mnogi izgubili život. Ne znam je li to sad neki trend, jer činjenica je da neki nose jedne drugi neke druge simbole, ponovno se u zrak dižu spomenici, a mislili smo da su takva vremena iza nas.</p>
<p>Ruža Tomašić, potpredsjednica HSP-a: Ovaj incident posljedica je Sanaderova »Hristos se rodi« od prošle godine. Nakon što je on to rekao, Srbi misle da im je Sanader saveznik, te da zato što je Pupovac u Vladi mogu raditi što hoće. Vlast istodobno to ne zaustavlja i ne reagira i poput nojeva gura glavu u pijesak. I djeca dok im se ne da po prstima rade što hoće, a četnici još nisu dobili po prstima za ono što su napravili nego se za njih nalazi opravdanje. </p>
<p>Damir Kajin, potpredsjednik IDS-a: Svaka akcija takvog tipa prouzročit će reakciju. Sva je sreća međutim da danas iza provokatora i budala s koje god strane dolazili više neće stajati niti jedna vlast, bilo iz Zagreba ili iz Beograda. I u ovom slučaju pravna država mora djelovati jer to je provokacija s ciljem da vrijeđa građane hrvatske nacionalnosti. Mislim da je ona na neki način i reakcija na zajednički »doček« Božića HDZ-a i SDSS-a, no Hrvatska ako želi u Europu mora riješiti odnose manjina od čega će imati koristi i Hrvati i Srbi u Hrvatskoj.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Hrvatska nastavlja odličnu obrambenu suradnju sa SAD-om</p>
<p>Na siječanjskoj će sjednici Sabor raspravljati o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Memoranduma o suglasnosti u vezi s korištenjem zračnog prostora, poligona, zračnih i pomorskih luka te objekata za obuku američkih oružanih snaga u Europi koji je potpisan u srpnju prošle godine/ Dvije zemlje godišnje znaju ostvariti i do 80 različitih zajedničkih aktivnosti, a Sabor je dosad dobivao i usvajao samo godišnji plan zajedničkih vježbi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kad se smire predizborne strasti i zaključi drugi krug utrke za predsjednika Republike, pred zastupnicima Hrvatskog sabora, na početku proljetnog zasjedanja, naći će se »vrući« dokument koji bi - kako se očekuje - dodatno trebao ojačati i preciznije odrediti okvire suradnje Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država na području obrane. </p>
<p>Naime, na siječanjskoj će sjednici Sabor raspravljati o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Memoranduma o suglasnosti u vezi s korištenjem zračnog prostora, poligona, zračnih i pomorskih luka te objekata za obuku američkih oružanih snaga u Europi koji je potpisan u srpnju prošle godine.</p>
<p>Šira javnost za njega je pokazala veće zanimanje tek nakon upozorenja predsjednika Republike Stjepana Mesića da ga ministar obrane Berislav Rončević nije o tome izvijestio, iako ga zapovjedni lanac na to obvezuje. Krajem studenoga nekoliko je dana trajala javna polemika na relaciji vrhovni zapovjednik - ministar obrane. Predsjednik je upozorio kako se radi o vrlo važnom dokumentu da bi ga se tek tako zaobilazilo, a resorni ministar objašnjavao da je sve provedeno u skladu s obrambenim zakonima i Ustavom te da dokument postaje važeći tek kada njegov sadržaj bude raspravljen i potvrđen u Saboru. </p>
<p>Čule su se i spekulacije da se Memorandum pokušava iskoristiti u predizborne svrhe, da se nešto pokušavalo raditi ispod žita, iako ni za jedno niti za drugo nije bilo velikog uporišta. Naime, odavno se zna da su Sjedinjene Države među najvažnijim partnerima Hrvatske na području obrambene suradnje. Dvije zemlje godišnje znaju ostvariti i do 80 različitih zajedničkih aktivnosti, a Sabor je dosad dobivao i usvajao samo godišnji plan zajedničkih vježbi. Novost je što se to pitanje zakonom o potvrđivanju Memoranduma prvi put stavlja u dodatnu nadležnost Hrvatskog sabora. Sličan primjer bilo je sudjelovanje naših vojnika u međunarodnim mirovnim misijama a to je područje tek 2002. uređeno Zakonom o postupku upućivanja pripadnika Oružanih snaga, policije, civilne zaštite te državnih službenika i namještenika u inozemstvo radi sudjelovanja u mirovnim operacijama i drugim aktivnostima, iako naši vojnici u takvim misijama sudjeluju još od 1999. godine.</p>
<p>Treba reći i to da se Memorandumom određuje suradnja za idućih pet godina, no ona se može otkazati i ranije (već nakon prve godine), ali i produžiti. Dvije će zemlje još ojačati svoje i inače dobre odnose, s tim što Hrvatska - kao potencijalna članica NATO-a - dobiva jasan signal da je prepoznata kao jedan od ključnih partnera u regiji. </p>
<p>Dok neki naši susjedi muku muče kako ući u Partnerstvo za mir, Hrvatskoj se smiješi neočekivan izraz povjerenja u obliku osnivanja regionalnog centra za obuku savezničkih snaga. S druge strane, svrha Memoranduma je i precizno utvrđivanje uvjeta pod kojima će se SAD-u dopuštati korištenje našeg zračnog prostora, pomorskih luka te poligona i objekata za obuku. Što to konkretno znači, najbolje se vidi po odredbi u kojoj se ističe da gostujuća američka postrojba mora najmanje 48 sati prije dolaska na teritorij Hrvatske dostaviti podatke o broju osoblja i tehnike koji ulaze u naš teritorij. </p>
<p>Memorandum predviđa i osnivanje zajedničkog koordinacijskog tijela čija će zadaća biti, među ostalim, svođenje nepovoljnih učinaka vojne obuke na najmanju mjeru. Gostujuće američke postrojbe platit će troškove usluga koje im pružaju civilni subjekti, osim za korištenje infrastrukture MORH-a i HV-a, a posebna ograničenja odnose se na područje zaštite okoliša.</p>
<p>Tako u Memorandumu primjerice stoji da se američka strana obvezala poštivati naše zakonodavstvo koje regulira pitanja zaštite okoliša. Konkretnije, izrijekom su zabranjeni preleti i korištenje zračnog prostora, kopnenih i pomorskih prostora u kojima su nacionalni parkovi, ornitološke zbirke i rezervati. Iznad Parka prirode Velebit neće se smjeti letjeti niže od 3000 metara, a izrijekom se zabranjuje spaljivanje otpada te namjerno ispuštanje goriva i iskorištenog oružja u okolišu.</p>
<p>Što misle o svemu tome, zastupnici će reći nakon 16. siječnja. Međutim, već i medijske najave rasprave naslućuju da bi se o ovoj temi još mogla lomiti politička koplja. Ako ne u drugome krugu utrke za predsjednika države, onda barem u hvatanju što bolje predizborne pozicije za lokalne izbore.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Poništenje izbora samo za povrede koje su utjecale na rezultat </p>
<p>U svim dosadašnjim predsjedničkim izborima bilo je ukupno 20 zahtjeva za provođenje nadzora / Do sada je bilo samo nekoliko slučajeva poništenja izbora, no ona su se odnosila na lokalne izbore</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ustavni sud zadnja je instanca u kontroli izbora. Proteklih dana predsjednički kandidat Boris Mikšić dizao je buru najavama da će tražiti poništenje izbora. Državno izborno povjerenstvo (DIP) već je odbilo taj njegov zahtjev, a Mikšić od Ustavnog suda nije tražio poništenje. S Petrom Klarićem, predsjednikom Ustavnog suda, razgovarali smo o ingerencijama Ustavnog suda u izbornom procesu. </p>
<p>• Što znači da Ustavni sud nadzire ustavnost i zakonitost izbora, na što se to konkretno odnosi? </p>
<p>- Nadziranje ustavnosti i zakonitosti izbora jedna je od brojnih zadaća koju je Ustav RH povjerio Ustavnom sudu. Kao stožerni institut demokracije kojim se, osim referenduma, ostvaruje vlast naroda, izbori su uređeni brojnim, vrlo detaljiziranim pravnim pravilima, počevši od Ustava i zakona, do obvezatnih uputa tijela koja ih provode. Samo dosljedna provedba i poštivanje tih pravila sudionika u izborima, a to su političke stranke, kandidati, tijela koja provode izbore, birači i sredstva javnog priopćavanja, omogućuju ostvarenje ustavnog jamstva da narod slobodno svojom voljom izabere svoje predstavnike preko kojih će ostvarivati svoju vlast. Ustavni sud nadzire provedbu onih izbornih pravila koja su sadržana u Ustavu i zakonima, a to se kod predsjedničkih izbora prije svega odnosi na ustavne odredbe o izboru predsjednika Republike, odredbe Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske i Zakona o financiranju izborne promidžbe za izbor predsjednika Republike Hrvatske.</p>
<p> • Koliko je do sada bilo takvih zahtjeva za nadzor?</p>
<p>- U svim dosadašnjim predsjedničkim izborima bilo je ukupno 20 zahtjeva za provođenje nadzora, od čega su, zasad, svega dva u sadašnjim izborima. To je oko četiri posto od ukupnog broja izbornih predmeta pred Ustavnim sudom od 1990. godine, a bila su ih ukupno 483, za parlamentarne, predsjedničke i lokalne izbore. Osim nadzora ustavnosti i zakonitosti, Ustavni sud u provođenju izbora ima još jednu važnu ingerenciju, a to je rješavanje izbornih sporova. </p>
<p>• Kakve je odluke do sada Ustavni sud donosio u vezi nadzora u izbornim sporovima? </p>
<p>- Od ukupnog broja od 483 izborna predmeta u svim dosadašnjim izborima (nadzor i sporovi), njih oko 90 posto riješeno je negativno, a najviše, 294, odbijeno je zbog neosnovanosti. </p>
<p>• Kako se može tumačiti odredba da političke stranke, najmanje 100 birača ili pet posto birača izborne jedinice u roku od 30 dana od provođenja izbora mogu tražiti da Ustavni sud kroz nadzor poduzme mjere ako su te aktivnosti neustavne i nezakonite? Koje bi to mjere mogle biti?</p>
<p>- Riječ je o odredbi članka 88. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu kojom se određuje tko i u kojem roku može pokrenuti postupak provođenja nadzora nad ustavnošću i zakonitošću izbora pred Ustavnim sudom. Ovlašteni za to su, osim onih koje ste naveli u vašem pitanju, i predsjednički kandidati. Što se tiče roka, postupak nadzora se može pokrenuti tijekom izbora, a najkasnije 30 dana od dana objavljivanja rezultata u Narodnim novinama, pod kojim se razumijeva dan izlaska Narodnih novina iz tiska. Valja napomenuti da je Ustavni sud ovlašten utvrditi stvarni dan izlaska Narodnih novina iz tiska.</p>
<p>• U čemu je smisao provođenja takvog nadzora?</p>
<p>- Smisao provođenja nadzora je u tome da se, u slučaju neustavnog ili nezakonitog ponašanja u tijeku provođenja izbora, poduzmu mjere kojima bi se osiguralo Ustavu i zakonima suglasno ponašanje sudionika u izborima i otklonilo štetne posljedice takva ponašanja. Mjere koje može poduzeti Ustavni sud određene su Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu (čl. 89.) i izravno su ovisne o težini učinjene povrede. </p>
<p>• Što to konkretno znači?</p>
<p>- Dakle, ako utvrdi da sudionici u izborima postupaju neustavno ili nezakonito, Ustavni sud će o tome obavijestiti javnost putem sredstava javnog priopćavanja, i po potrebi upozoriti mjerodavna tijela. U svim dosadašnjim izborima bilo je 16 takvih priopćenja. </p>
<p>• Što u slučaju težih povreda?</p>
<p> - U slučaju težih povreda, kad je povreda utjecala ili je mogla biti od utjecaja na rezultat izbora, Ustavni sud će poništiti sve ili pojedine radnje i odluke koje su prethodile takvoj povredi.</p>
<p>• U kojim uvjetima bi Ustavni sud mogao poništiti izbore, o kakvim bi kršenjima bila riječ?</p>
<p>- U praksi Ustavnog suda RH nije zabilježen takav slučaj u predsjedničkim ili parlamentarnim izborima. Bilo je svega nekoliko slučajeva poništenja koja su se odnosila na lokalne izbore. Da bi Ustavni sud donio odluku o poništenju izbora, morale bi se ostvariti pretpostavke iz članka 89. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu koje sam prethodno naveo. Nema sumnje da bi to morale biti takve povrede Ustava i zakona koje su evidentno utjecale na rezultate izbora, odnosno za koje bi se nedvojbeno utvrdilo da bi mogle imati utjecaja na izborni rezultat.</p>
<p>• I predsjednik Mesić tvrdio je da je bilo nepravilnosti u brojanju glasova, u Bosni i Hercegovini. Hoće li se Ustavni sud o tome oglasiti?</p>
<p>- Ustavni sud bi se oglasio samo ako bi predsjednik Mesić, kao predsjednički kandidat, uložio žalbu na rješenje Državnoga izbornog povjerenstva kojim se odbija njegov prigovor na nepravilnost u brojenju glasova. Koliko mi je poznato, Državno izborno povjerenstvo nije zaprimilo nikakav prigovor predsjednika Mesića.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Božić za stolom princeze Jelene</p>
<p>Kad je riječ o Srbima u Hrvatskoj, njihovoj tradiciji i njihovim pravima, Hrvatska se osim točne spoznaje da je riječ o manjini mora držati načela odgovornosti većine, što nije samo simboličko ni političko pitanje. To tim prije što se upravo hrvatska kultura pročistila i održala iz dugotrajne manjinske perspektive, pa i u odnosu na Srbe</p>
<p>VLAHO BOGIŠIĆ</p>
<p>U zastupničkoj raspravi pred dubrovačkim senatorima našao se u drugoj polovici osamnaestoga stoljeća i prijedlog o izdavačkoj potpori knjizi polemika Ignjata Đurđevića, u kojoj je taj tada već pokojni posljednji veliki pjesnik i erudit svoje male zajednice nastavljao dokazivati kako je sv. Pavao doživio brodolom kraj Mljeta, a ne blizu Malte. </p>
<p>Đurđević se naime s priličnim uspjehom bio uključio u veliku i ozbiljnu raspravu onoga doba o mediteranskim postajama važnoga apostola, pa je svojim očito dobro posloženim argumentima izazvao cijeli niz odgovora. Prijedlog o potpori, razumije se, govoreći suvremenim političkim žargonom, »nije prošao«, jer hrvatska zastupništva odavna propuštaju razumjeti važnost brzih i dovoljnih ulaganja te vrste, ali sama rasprava pokazuje da je postojala svijest o tome kako pitanje nije zanemarivo te da bi možda u njemu trebalo ustrajati. Zastupnike, pritom, sigurno nije vodila samo želja za isticanjem i obranom ugleda predstavnika svojega kruga, koliko sam problem - nije li se zbilja sv. Pavao prošetao po Mljetu.</p>
<p>Mljetska apostolska epizoda bila bi - da se po kriterijima onoga doba mogla obraniti - za dubrovačke interese i te kako važna, a ni do danas se ljestvica tih vrijednosti nije bitno promijenila. Postoji ipak dalekosežna razlika, u naše se doba u takvim prijeporima ne očekuju više snažni umovi i čvrsti pokazatelji, često je dovoljna pozitivna predaja zajednice i dobra prezentacija takva uvjerenja. Ispada nekako da je nama prestalo biti važno je li sv. Pavao propovijedao na Mljetu, jer kad bismo sami u tome uvjerenju slijedili opata Đurđevića, teško da bi se više itko tomu protivio, naprotiv, uvijek bi se našlo mnogo onih iz cijeloga svijeta koji bi se u to željeli također uvjeriti.</p>
<p>Uvelike me je međutim ovih dana iznenadila vijest da Mljet nije jedina postaja sv. Pavla u hrvatskim stranama. Zatekavši se stjecajem sretnih okolnosti u izvrsnome društvu pravoslavnoga episkopa dalmatinskoga, gospodina Fotija i predsjednika Srpskoga kulturnoga društva »Prosvjeta« Čedomira Višnjića, i to u predbožićno vrijeme izračunato po julijanskome kalendaru, u manastiru Krka, iznenada mi je postalo jasno da se naš svetac doista također mogao zateći na tome jedinstvenome mjestu. I to ne samo zato što su gostoljubivi monasi o njegovu boravku na Krki govorili toliko neposredno i neutralno kao da se samo po sebi razumije, a ni zbog pomalo romantičnog i mističnog nadahnuća koje se gotovo uvijek osjeti u prostorima pravoslavnoga hrama, pa ni zbog autentičnih ranokršćanskih katakombi sa simboličkom ribom ucrtanom u kamen i memoriju nad kojima je hram izgrađen, nego i zbog ambijenta i povijesnih slojeva koji takvu mogućnost čine dijelom tradicije, vjere, kulture, identiteta povijesnih i modernih zajednica prostora koji nam pripada i zemlje koju smo zaslužili. Onomu tko na Mljet ili Krku dođe s nešto znanja o tome gdje se zatekao, neće uopće biti teško povjerovati u posjete sv. Pavla, pitanje je samo je li mu i zašto bi mu bilo važno otići tamo, to jest što bi i koga ondje tražio.</p>
<p>Krka je jedan od šest pravoslavnih manastira u Hrvatskoj - rečenica je koja bi trebala biti suvišna kao općepoznata, ali nije, jer se o tome dijelu hrvatske kulturne tradicije ne zna i ne govori ne samo nedovoljno nego osim u maniri političkoga protokola u široj javnosti gotovo uopće. Tri su u dalmatinskoj eparhiji Srpske pravoslavne crkve, u vrlo malome krugu, dakle još Krupa i Dragović, Gomirje je kraj Ogulina, Lepavina blizu Koprivnice te Orahovica. Kada se u turističkim vodičima i leksikonima crkve i samostani razvrstavaju po važnosti, obično se uporište traži u njihovim riznicama. </p>
<p>Manastir Krka ne bi ni u tome ključu loše prošao, premda na žalost nije posve točno ono što piše u priručnicima o kulturnome blagu koje mu pripada. To je blago doista respektabilno, ali još nije vraćeno u Hrvatsku premda manastir čini koliko može da se to što prije dogodi. Bitno je dakako da se steknu formalni i materijalni uvjeti. Krka je, dakle, osim po povijesnim slojevima svoje sakralnosti i osim po riznici važna i po svojoj priči. Samostan kakav ćete danas ondje zateći i uz kojega djeluje pravoslavna bogoslovija čiji učenici duhovnost uza skrb o starim knjigama učvršćuju i u masliniku i vinogradu podignut je nekako u doba Ignjatovih mljetskih prepirki, u osamnaestome stoljeću. Predaja međutim kaže da je tradicija pravoslavnoga hrama u toj točki znatno duža. Po toj srednjovjekovnoj priči kneginja Jelena Šubić, supruga hrvatskoga velikaša ali i sestra srpskoga cara Dušana, pobrinula se još u četrnaestome stoljeću oko uređenja Krke. Je li to točno ili nije - pitanje je identično onomu o putovanjima sv. Pavla. </p>
<p>U hrvatskim i srpskim razgovorima argumentacija te vrste znala je poprimiti dramatične tonove i biti priprema prijekih postupaka. To dakako ne znači da nam dvorski transkripti Šubićevih - kad bismo do njih došli - ne bi mogli pomoći. No i bez njih, kad je riječ o Srbima u Hrvatskoj, njihovoj tradiciji i njihovim pravima, Hrvatska se osim točne spoznaje da je riječ o manjini mora držati načela odgovornosti većine, što nije samo simboličko ni političko pitanje. To tim prije što se upravo hrvatska kultura pročistila i održala iz dugotrajne manjinske perspektive, pa i u odnosu na Srbe. Gesta nadmoći bila bi negacija toga pročišćenja, tim prije što dvor kneginje Jelene Šubić nije jedina, ali jest tipična forma pretapanja. Takva pretapanja nisu dovela do stapanja Hrvata i Srba, to je napokon jasno i stoga se tako dobro osjeća za stolom koji je princeza Jelena ostavila u zemlji koja joj je bila dana. Ona se tom izboru nije protivila, a to se na Krki dade osjetiti cijele godine, pa i kada nije doba božićnoga razumijevanja po obostranome kalendaru.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Nepodoban za Zagreb, podoban za Sabor </p>
<p>IVKA BAČIĆ </p>
<p>Čelnica narodnjaka Vesna Pusić napokon se, iako nevoljko, riješila krajnje iskompromitiranog Srećka Ferenčaka, natjeravši ga da odstupi s mjesta člana zagrebačkog Poglavarstva za upravljanje imovinom. Neke druge državne i stranačke dužnosti, barem zasad, skroz su mu neupitne, iako je dvojbeno kako netko poput Ferenčaka – s toliko moralnih mrlja u političkoj karijeri, s umočenošću u bezbroj korupcijskih afera i pod sumnjom za dugogodišnji sukob interesa – može sjediti u klupi saborskog zastupnika ili na stolcu HNS-ova tajnika.</p>
<p>Najpozvanija da tu dvojbu razriješi upravo je Vesna Pusić, jer je na kušnji njezina i stranačka vjerodostojnost, a ne Ferenčakova, jer je on izgubio i posljednje ostatke kredibiliteta nakon informacija da je prije tri godine na račun najnemoćnijih u džep, navodno, strpao više od 10 milijuna kuna. Toliko je, sa sudrugom u sumnjivom poslu, Petrom Turkovićem, taj narodnjak zaradio prodajom zemljišta što ga je za gradnju centra za invalide dobio od Grada za samo 800 tisuća kuna. </p>
<p>Možda nisu daleko od istine oni koji tvrde da bi Pusić i nadalje odolijevala pritiscima javnosti i SDP-a koji su tražili Ferenčakov odstup, da je ovoga tjedna Žužulovom smjenom nije zaskočio premijer Ivo Sanader. Nakon odlaska kompromitiranog šefa diplomacije HDZ-ove vlade, Čelnica narodnjaka nije imala uzmaka. Ona, koja je bila najglasnija u inzistiranju na Žužulovoj svekolikoj odgovornosti, nije više mogla tako zdušno braniti Ferenčaka, kao što to još čini kada je riječ o Radimiru Čačiću. </p>
<p>Ako su u pravu oni koji tvrde da je Ferenčak mjesto u Poglavarstvu izgubio zahvaljujući Sanaderu, što će reći da ga je Vesna Pusić žrtvovala ne bi li ostavila privid dosljednosti, onda nema dvojbe o tome hoće li mu očuvati saborsku i tajničku fotelju. Čini se da hoće, svemu unatoč, čime riskira nove dokaze za tvrdnju da je HNS rasadnik kompromitiranih političara. Tu sliku o HNS-u Vesna Pusić neće promijeniti ni upiranjem prsta u sumnjive poslove SDP-ova Milana Bandića.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Isti zaljev, a tolika promjena</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Otkako je Janšina vlada odustala od Drnovšekove koncepcije kontinuirane proizvodnje incidenata s Hrvatskom zbog neriješenih otvorenih pitanja, posebice onih vezanih uz granicu na moru, slovenska javnost počela je preispitivati ponašanje nekih svojih političara i stranaka u vezi s tim. Tako je ljubljansko Delo u povodu neopozive ostavke hrvatskog ministra vanjskih poslova, ustvrdilo da je slovenskoj pregovaračkoj poziciji »štetilo« prijateljstvo Žužula i Rupela, jer da je potonji svojedobnim pristajanjem na arbitražu »skoro srušio« pregovaračku poziciju Slovenije. Rupel je dan kasnije odgovorio da nije pristao ni na kakvu arbitražu prigodom prošlogodišnjeg susreta sa Žužulom nego je samo tvrdio da se »Slovenija ne boji arbitraže«. </p>
<p>Novi slovenski ministar vanjskih poslova - koji je to bio i u prethodnoj Ropovoj vladi s kojom se nekoliko mjeseci uoči parlamentarnih izbora razišao - dalje ponavlja da je to i današnja službena politika vlade i da Slovenija nema »pregovaračkih polazišta za sporazum o granici, jer su parafiranjem sporazuma Drnovšek - Račan pregovori završeni«. </p>
<p>Cijelu priču ipak moramo staviti u kontekst. Delo je list blizak slovenskoj oporbi te očito ne propušta priliku preispitati malo Janšinu, relativno dobrosusjedsku, politiku prema Hrvatskoj pozivajući se na Rupelove mijene u stajalištima, kojih je bilo. Istina je, naime, da je Rupel pristao na arbitražu tijekom susreta sa Žužulom, ali je istina i da se dan-dva kasnije korigirao. No, za utjehu »patriotski« angažiranom Delu, cijela ta priča oko Rupelovog pristanka ili nepristanka na arbitražu je zapravo irelevantna. Baš kao što ni parafirani pa odbačeni sporazum Račan - Drnovšek nije proizveo nikakve pravne učinke, tako ni bilo kakve i bilo čije izjave o arbitraži ništa ne vrijede sve dok se dvije države i formalno ne dogovore o tome. </p>
<p>Ono što jedino može koristiti slovenskoj pregovaračkoj poziciji pri eventualnoj arbitraži jesu argumenti koje naš susjed ima ili nema. Sve drugo je zavaravanje. Tako smo došli u opasnost da iz Zagreba počnemo braniti Rupela od prozivki iz Ljubljane što je pozicija koju smo donedavno, skrušeno priznajemo, teško mogli i zamisliti. Isti zaljev, isti Rupel, samo drugi premijer a tolika promjena.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Trač, podmetačina i znanstveniku neprimjerena laž</p>
<p>Profesor – kad ga kao znanstvenika toliko zanimaju trice i kučine iz životopisa njegova pisca – nigdje ne spominje: zatvore, robije, i napokon, skidanje s vješala, što bi jedino moglo imati neke, makar i tanke, veze s književnim djelom. Ali se ne ustručava ni kao čovjek, niti kao prenosilac tračeva ustvrditi da je »Anđelko Vuletić... radio na ne uvijek najčasnijim poslovima u političkoj administraciji«!</p>
<p>ANĐELKO VULETIĆ</p>
<p>Došla mi je do ruku »Povijest hrvatske književnosti« (izdanje zagrebačkoga Golden marketinga) prof. Slobodana Prospera Novaka, pa neka mi bude dopušteno osvrnuti se na neke netočnosti, i na jednu (malo je reći!) grubu, odvratnu laž. </p>
<p>Tako, nije točno da je knjiga »Kad budem velik kao mrav« doživjela (ako je to za poeziju uopće važno?) šest izdanja na stranim jezicima, nego upravo: četrnaest, i to prije nego je profesor pripremio svoju knjigu; nije točno da je moj najpoznatiji roman »Dan hapšenja Vile Vukas« nego – ako je suditi prema broju izdanja, prijevodima na strane jezike, prema filmu koji je prema njemu snimljen, kritikama, prema esejima, prema studijama (jedan je poznati kritičar napisao da »nadmašuje u nekim stvarima« Latinovića) »Deveto čudo na istoku«, roman koji profesor među ostalim mojim djelima i ne spominje, što jasno, i ne mora (spomenuti), ali se mora zaključiti jedno i jedino: da za to djelo i ne zna; dakle, previd koji znanstvenik možda i može sebi dopustiti, ali ne može na tom svom promašaju graditi novi – promašaj.</p>
<p>Dalje, profesor tvrdi da sam bio »aktivist Titove političke stranke«? Neistina! Molim, neka navede ogranak (ćeliju) te stranke kojoj sam bio članom?! </p>
<p>Zatim, »Vuletić je... aplaudirao Tuđmanovoj autoritarnoj vlasti«. Opet tvrdnja bez činjenica. Jer u vrijeme općega hrvatskoga – pa i profesorova, i to: iz podministarske fotelje – aplaudiranja Tuđmanu, neki tamo Vuletić je na fronti kod Ravnog, kod Čepikuća, kod Slanog. A da sam Tuđmanu aplaudirao – jesam, ali još daleke tisućudevetstošezdesetosme, devete, sedamdesete... o čemu također postoji crno na bijelom.</p>
<p>Profesor – kad ga kao znanstvenika toliko zanimaju trice i kučine iz životopisa njegova pisca – nigdje ne spominje: zatvore, robije, i napokon, skidanje s vješala, što bi jedino moglo imati neke, makar i tanke, veze s književnim djelom. </p>
<p>Ali se ne ustručava ni kao čovjek, niti kao prenosilac tračeva ustvrditi da je »Anđelko Vuletić... radio na ne uvijek najčasnijim poslovima u političkoj administraciji«!</p>
<p>Taj profesorski trač, ta podmetačina, ta znanstveniku neprimjerena laž, potječe od »ne baš najčasnije političke administracije« koja je ostala ogorčena što mi 1954./1955. nije natovarila na leđa robiju od osamnaest godina, i nešto manju 1968., a raznosili su je, širili, oni poznati hrvatski (?) književni (?) jalnici u uplašenici, cijela tušta i tma književnih (?) kukavica i kukuvelja, koji se – kako i sam prof. Novak ističe u svom tekstu – »najčešće nisu ni usudili prići temama koje Vuletić obrađuje«, jer očituje u slučaju romana »Dva hrama, dvije razvaline« koji je autoru mogao »priskrbjeti« visoku robiju, a o kome, ni nakon dvadeset i pet godina kako je složen u rukopis, ni nakon sloma totalitarnoga političkog sustava, u slobodnoj i nezavisnoj državi, dakle, u slobodi, hrvatska književna kritika (od straha!) nije zabilježila ni slova! Ali jesu i književni kritičari i ini krtičnjaci – lansirali objedu da je autor nečim »platio« što mu je, nakon te »rabote« ostala glava na ramenu, u čemu se naročito isticao Živko Žika Jeličić, a nije mnogo zaostajao ni profesorov profesor. </p>
<p>A taj famozni roman (»Dva hrama, dvije razvaline«) objavljen je u vrijeme kad su i njegovi (nesuđeni) recenzenti (Šegedin, Jeličić, Frangeš), te urednici, te partijski i »ne baš časni« dužnosnici bili u životu (a neki su i danas), pa što nisu reagirali – odšutjeli su kao ribe?! </p>
<p>A ja jesam – to moram priznati – bio dovoljno lud (hrabar?) da se pri čistoj pameti (ako sam je imao?) prihvatim te teme, ali i budala da bih mogao očekivati da za to djelo ne platim glavom. </p>
<p>Pa da ne bih bio samo »tužitelj« prof. Novaka što je postupio neznanstveno, neetično, i, prema pozitivnim zakonima kažnjivo, evo mu istodobno i odvjetničkog savjeta: u knjizi – zborniku »Čuvari Jugoslavije – suradnici UDBE« naići će, uz ostalo, i na dva policijska kartona, na dva suradnika – kako ljupko i uvijeno reče prof. Novak – »ne baš najčasnije političke administracije«, tj. tajne policije, Jakova Jurišića i Aliju Kebu, zadužene da me uhode, da me prate, u stopu, i izvješćuju o mojoj antisocijalističkoj i neprijateljskoj djelatnosti (pretisak prilažem uredništvu na uvid). Istodobno, profesor će u spomenutoj knjizi (ali i u drugima koje su njoj slične) naići i na imena svojih informatora – tračera, koji su, optužujući mene, prikrivali vlastitu prljavu rabotu. </p>
<p>Ja znam da hrvatski (ako je uopće hrvatski?) sikofant ili poluinteligent, onaj što stoljećima vuče svoj jadni, svoj podanički, svoj podvornički psihofizički sklop, tu opću moralnu prljavštinu i »čemer magle svojih gorah«, ja razumijem da taj nesretnik ne može razumjeti da netko s jedva osamnaest godina može (za opću stvar!) zakoračiti u robiju od jednako toliko godina, a može iz te robije izaći ne samo živ i zdrav nego i – čist, da može taj isti čin ponoviti u zrelim godinama, da se može latiti pisanja romana za koji se, čak i iz oblaka, može vidjeti da je očita aluzija na »najvećeg sina naših naroda i narodnosti«.</p>
<p>Ali sveučilišni profesor valjda zna što je činjenica a što trač, to prije što su mu svi svjedoci i dokumenti dostupni, i to prije što i sam na dva mjesta u kratkom tekstu tvrdi da je »Vuletić... hrabar pisac« čime sam sebi skače u usta.</p>
<p>Napokon, profesora sam mogao srušiti jednim udarcem, i to jednom rečenicom, a koristeći svoje zakonsko pravo: izvolite, gospodine, dokazati svoje tvrdnje!?</p>
<p>Ne, neću, i tu mu dajem veliku prednost – tvrđavu i kraljicu i još četiri pješaka fore. </p>
<p>Ali ni to nije sve! Jer profesor je nešto važno ponio iz prošlog sustava, a to je: enkavedeovska praksa – da tužitelj ne iznosi dokaze za svoju objedu nego da optuženik sam dokazuje svoju nevinost! Pa, uredu: i tu profesoru dajem još dva konja i lovca fore. </p>
<p>Citiram (iz knjige »Čuvari Jugoslavije - suradnici UDBE i BiH«): »Kebo (Hasan) Alija - 'Aleksa', rođen 18. 4. 1932., Čapljina, Musliman, novinar lista 'Oslobođenje'... u cilju našeg preventivnog djelovanja... obavještavao o bezbjednosti – interesantnim diskusijama Anđelka Vuletića«: Dalje: »Jurišić (Luke) Jakov - 'Kafka', rođen 1947., Hrvat, državljanin SFRJ dao niz bezbjedonosno interesantnih podataka... i ukazao na neprijateljske istupe Anđelka Vuletića«. </p>
<p>Ima još! Ali da ne mučim profesora. Pravna pripomoć: ta dvojica (a koliko ih je još?) što su sjedila meni za vratom radila su u istoj ustanovi gdje i profesorovi informatori, ili informatori profesorovih informatora, i uhodila me godinama i desetljećima. </p>
<p>Autor je književnik.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zašto će Mikšić ostati periferna figura naše politike</p>
<p>Mora se konstatirati da je Hrvatska evoluirala u pozitivnom smislu i da su izbori prošli praktički bez ekscesa i protesta. Ipak pokazala se i tamna strana. Naime, u razvijenim demokracijama je pravilo da poraženi priznaju poraz i da ne vuku aferaške repove</p>
<p>TIHOMIR ŠURINA</p>
<p>Prema praksi izbora narodnih predstavnika postoji u svijetu više oblika tzv. parlamentarne demokracije. U razvijenim zemljama zapada provode se izbori koji prolaze uglavnom bez trzavica i protesta, pri čemu se priznaju porazi i predaja vlasti. Možda su iznimka bili američki izbori 2000. gdje je mjesecima vladala ustavna kriza, jer poraženi demokratski kandidat Al Gore nije htio priznati poraz.</p>
<p>Drugi oblik demokracije čine države gdje se doduše provode izbori za visoke državne dužnosti, ali vladajuća oligarhija u pravilu manipulira i krivotvori izbore uz žestoke proteste oporbe zbog krađe glasova, manipulacije s popisima, pojavljivanja fantomskih glasača. To se moglo nedavno pratiti u Ukrajini, a ta pojava prisutna je svuda gdje vladajuća garnitura drži čvrsto sve konce vlasti. Primjeri su Kolumbija, Peru, Gruzija, Iran, itd., itd.</p>
<p>Treći oblik demokracije čine prikrivene diktature gdje se pojavljuje jedan jedini kandidat koji u pravilu dobiva golemu podršku (npr. u Albaniji je to doseglo i 99,9 posto glasova). Taj oblik demokracije uveo je Sovjetski Savez, i to je bilo godinama uzorak za izbore u svim socijalističkim zemljama, uključujući i Jugoslaviju. Jasno je da je u takvoj diktaturi nema protesta.</p>
<p>Da se vratimo na naše predsjedničke izbore. Mora se konstatirati da je Hrvatska evoluirala u pozitivnom smislu i da su izbori prošli praktički bez ekscesa i protesta. Ipak pokazala se i tamna strana. </p>
<p>Naime, u razvijenim demokracijama je pravilo da poraženi priznaju poraz i da ne vuku aferaške repove. </p>
<p>Prema riječima dr. Ivana Šibera, upravo su dvojica kandidata, Ljubo Ćesić Rojs i Miroslav Blažević, bili na visini svojih zadataka i džentlmenski priznali poraz. </p>
<p>Nasuprot njima izjave kandidata Borisa Mikšića nakon objave rezultata bile su razočaravajuće. Kandidat Boris Mikšić kao veliko iznenađenje izbora, bez podrške stranke postigao je veoma veliku podršku birača. Na kraju glasovanja potisnula ga je Jadranka Kosor, što se moglo i očekivati s obzirom na podršku dijaspore iz Bosne i Hercegovine.</p>
<p>Vidno uznemiren Boris Mikšić je dao neke neprimjerene izjave. Među ostalim, govorio je o podmetanjima, o dogovoru Mesića i Sanadera, kako bi on izgubio u toj trci, o tužbi Ustavnom sudu i sl. Sve u svemu, nije znao prihvatiti poraz. </p>
<p>S takvim će stavovima Boris Mikšić, nažalost, ostati periferna figura naše politike.</p>
<p>Autor je profesor emeritust Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Navijači na Sljeme s toplom odjećom, svjetiljkom i mobitelom</p>
<p>Na Sljemenu se očekuje više od 12 tisuća posjetitelja, dvije tisuće posebnih gostiju te oko tisuću natjecatelja i tehničkog osoblja / Natjecanje će osiguravati 800 policajaca / Voziti će isključivo ZET-ovi autobusi iz Stubičkih Toplica i s Mihaljevca / Na cilju je postavljena tribina za gledatelje, a na stazi će biti postavljena dva video-zida </p>
<p>Za 12 dana na Sljemenu počinje Zlatni medvjed, slalomska utrka Svjetskog skijaškog kupa za žene. Na natjecanju, kakvo dosad nije održano u Hrvatskoj, očekuje se dolazak više od 12 tisuća posjetitelja, dvije tisuće posebnih gostiju te oko tisuću natjecatelja i tehničkog osoblja. Osim 800 policajaca utrku će osiguravati planinari i zaštitari. Veliku ulogu imat će Gorska služba spašavanja koja će s oko 110 ljudi i pet pasa tragača biti na usluzi , zlu ne trebalo, natjecateljima i gledateljima utrke. </p>
<p>Na dan utrke na Sljeme će voziti isključivo ZET-ovi autobusi iz Stubičkih Toplica i s Mihaljevca. Nakon iskrcaja iz autobusa gledatelji će se uputiti prema skijalištu. Gledatelji pored staze moći će nakon prve vožnje, koja počinje u 15 sati, prijeći preko posebnog tepiha na drugu stranu staze.</p>
<p>Na ciljnoj areni iznad bazena postavljena je tribina za gledatelje, a na stazi će biti postavljena dva video-zida. Kod ciljne arene postavljen je i šator za VIP-goste. Zabavni program za gledatelje biti će organiziran na Krumpirištu. Tamo će biti bina i šatori s jelom i pićem. Očekuje se da će sportski dio događaja završiti do 20.30 sati a zabava i slavlje potrajat će dugo u noć.</p>
<p>Zamjenik pročelnika Hrvatske gorske službe spašavanja Ivan Host naglasio je da ZET prevozi oko 3500 ljudi na sat pa će nastajati gužve, ako ljudi navale svi u isto vrijeme. Host je upozorio gledatelje da se pridržavaju uputa GSS-a, jer se na Sljemenu po noći može lako izgubiti, temperature se spuštaju ispod ništice.</p>
<p>Na Sljemenu će biti dva šatora prve pomoći, jedan u ciljnoj areni i jedan na Krumpirištu. Na Sljemenu će dežurati šest kola hitne pomoći i šest vojnih sanitetskih vozila. Za hitne intervencije, na dnu Zelenog spusta, u zavjetrini, dežurat će policijski helikopter BELL 212. Još jedan policijski helikopter bit će u stanju pripravnosti na policijskom helidromu u Lučkom. </p>
<p>U slučaju nezgode gledatelji trebaju obavijestiti djelatnike GSS-a ili policiju ili nazvati dežurni broj GSS-a 091-5082-556.</p>
<p>Staza za slalom u potpunosti je pokrivene umjetnim snijegom te ga za sada ima od 50 do 80 centimetara. Stazu zasnježuju najmoderniji topovi s pothlađenom vodom iz bazena na dnu Crvenog spusta. Bazen se vodovodom iz Markuševca puni dva dana, a topovi iskoriste svu vodu iz bazena za jedan dan.</p>
<p>Ivan Host ocijenio je snijeg na stazi odličnim jer je izrazito tvrd i zadržava se duže od prirodnoga. »Ratraci svaki dan raspoređuju snijeg po stazi, na nekim dijelovima staze snijeg se čuva na hrpi pa će ga u slučaju potrebe ratraci rasporediti po stazi«.</p>
<p>Skijaška trosedežnica kojom će se skijašice vraćati na vrh, modernizirana je. Umjesto dosadašnjeg načina provjere, skijaške karte očitavaju sada elektronski skeneri. Postavljena je pokretna traka koja vuče skijaše prije nego što sjednu na trosedežnicu, što olakšava i ubrzava vožnju vučnice.</p>
<p>Sva četiri spusta na Sljemenu označena su pločama. Skijašice će prije utrke trenirati na Zelenom spustu, a na dan utrke tamo će se zagrijavati prije natjecanja. </p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Zlatni medvjed najzahtjevniji je slalom u Svjetskom kupu</p>
<p>Prema izvještajima organizatora, 85 posto staze dovedeno je do savršenstva, a ostatak »šminkanja« uslijedit će do početka natjecanja / Najbolje svjetske skijašice prolazit će 650 metara dugu slalomsku staz, </p>
<p>Vjerojatno najuspješniji slovenski skijaš svih vremena, Bojan Križaj govorio je kako će zanimanje za Svjetski kup u alpskom skijanju jako opadati zbog toga što je to jedini sport koji bježi iz gradova prema selima. Takva kulisa odbija gledatelje i sponzore od sporta, rekao je Križaj, a Maribor i Zagreb označio je kao dva grada koja bi trebala prkositi takvoj kulisi. </p>
<p>Nekoliko godina nakon takvih tvrdnji zagrebačko Sljeme bit će i domaćin ženskom noćnom slalomu (20. siječnja) na kojemu se očekuje oko 18.000 gledatelja, koliko je ulaznica pušteno u prodaju. A dok muške utrke, primjerice, u Kitzbühelu ili Schladmingu imaju i dvostruko veći broj gledatelja, skijašice rijetko skijaju u takvom grotlu navijača.</p>
<p>Sljeme je kao skijaško-natjecateljski centar bio registriran 1986. godine, kada su na FIS veleslalomu kod Zagreba nastupili tada najbolji svjetski skijaši – Šveđanin Ingemar Stenmark i već spomenuti Slovenac Bojan Križaj.</p>
<p>Ovog 20. siječnja najbolje svjetske skijašice prolazit će 650 metara dugu slalomsku stazu, koja je po svim kriterijima označena kao najteža i najzanimljivija u Svjetskom kupu za skijašice. Start utrke je na 972 metra, dok je cilj na 772 metra i bit će to najduži slalom za skijašice u sezoni (najboljima će trebati oko 55 sekundi). Naravno, još je uvijek nepoznato koliko će vrata biti postavljeno na stazi – to će odlučiti postavljač na dan utrke – ali se očekuje oko šezdesetak vrata.</p>
<p>Stazu čini zanimljivom pet prijelomnica – prva na popularnom »filteru« neposredno nakon starta, zatim tri manje u sredini staze, koje će vjerojatno odlučivati o pobjednici, te posljednja, blizu samoga cilja, na poznatoj »slalomskoj livadi« čiji je nagib, kao i kod »filtera«, veći od 30 posto.</p>
<p>Po izvještajima organizatora, 85 posto staze dovedeno je do savršenstva, a ostatak »šminkanja« uslijedit će do 20. siječnja (prva vožnja 15 sati, druga u 18 sati) kada se na Sljemenu očekuje spektakl.</p>
<p>Stipe Karađole</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Gorska služba ne preporuča spuštanje pješice </p>
<p>Gorska služba spašavanja upozorava gledatelje da pozorno prate meteorološku prognozu za Grad Zagreb i Medvednicu jer je sjeverna strana planine, gdje će se održati utrka, vjetrovita a temperature se spuštaju ispod ništice. </p>
<p>Gledatelji bi trebali izabrati najtopliju i najugodniju odjeću i obuću – vestu, jaknu, šal, kapu, rukavice i visoke cipele. GSS preporučuje da se ponesu i rezervni par čarapa i rukavica. Preporuča se da se ponesu baterijska svjetiljka te šibice ili upaljač. </p>
<p>Ne preporuča se konzumiranje alkoholnih pića, jer se time stvara lažni osjećaj topline, nakon čega ljudima može biti još hladnije. Dobro je imati nešto vlastite hrane i pića, iako će organizator osigurati ugostiteljsku ponudu.</p>
<p>Treba imati na umu da će za povratak do autobusa ljudima trebati dvostruko više vremena jer će morati ići uzbrdo. </p>
<p>Ako gledatelji dođu na Sljeme autobusima, trebali bi se njima i vratiti. Ne preporuča se spuštanje pješice do Gračana, Šestina ili Stubičkih Toplica jer bi ti silasci ometali autobusni promet te bi trajali više od tri sata.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Na ZET-ovim stajalištima nedostaje više od tisuću nadstrešnica</p>
<p>U ovoj godini za modernizaciju infrastrukture i voznog parka ZET-a namjerava se potrošiti dvjestotinjak milijuna eura, no u to nije uključeno uređenje autobusnih i tramvajskih stajališta</p>
<p>Od 257 tramvajskih stanica, njih 145 nema potrebne nadstrešnice, a od 1077 autobusnih stanica nadstrešnice ima samo njih 114, što za hladnih i kišovitih dana uvelike smanjuje kvalitetu gradskog prijevoza u Zagrebu. Neke autobusne stanice nemaju potrebna ugibališta pa autobusi stvaraju ogromne prometne čepove. </p>
<p>U ovoj godini za modernizaciju infrastrukture i voznog parka ZET-a namjerava se potrošiti dvjestotinjak milijuna eura, no u to nije uključeno uređenje autobusnih i tramvajskih stajališta. Kako grad nema novca za postavljanje nadstrešnica, prema ugovoru iz 1999. nadstrešnice može postavljati jedino poduzeće Europlakat proreklam, kojemu grad za uzvrat daje besplatno jednu lokaciju za postavljanje jumbo plakata. »Ove godine dogovorili smo gradnju 53 nadstrešnice. Nismo mogli dogovoriti više od toga, jer se građani bune da jumbo plakati uništavaju okoliš. Za uređenje svakog stajališta mora se dobiti lokacijska i građevinska dozvola što dodatno poskupljuje i usporuje posao«, kaže Davor Jelavić, pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje, graditeljstvo i promet. </p>
<p>Tako ni ove godine neće biti uređene sve nadstrešnice, a autobusi će i dalje stvarati čepove.</p>
<p> »Pokušavamo gradske oce uvjeriti da su ulaganja u stajališta potrebna jer nisu uređena ni neka na najprometnijim ulicama, poput Selske. Autobusi zaustavljaju promet jer na nekim stajalištima nema uređenih ugibališta. Grad namjerava potrošiti milijune u modernizaciju ZET-ove infrastrukture i nejasno je kako nema novca za tako bitne stvari«, govori Saša Molan predsjednik Gradske četvrti Trešnjevka-jug. </p>
<p>S istim problemom susreću se i u drugim gradskim četvrtima. »Grad ne ispunjava zahtjeve koje mu upućujemo. Lani je osiguran novac za 30 nadstrešnica u cijelom gradu, a samo u Susedgradu treba ih urediti 20. O postavljanju novih nadstrešnica razgovarali smo s više poduzeća, ali može ih postavljati samo Europlakat proreklam«, kaže Andrea Kralj, predsjednica Gradske četvrti Stenjevec.</p>
<p> »Kada se gradi nova cesta kao što je to bio slučaj sa Samoborskom, na kojoj su izgrađena četiri stajališta, potroši se cijela godišnja 'norma' pa ostala stajališta ostaju neuređena. Smatram da bi sporan ugovor trebalo revidirati«, kaže Andrea Kralj.</p>
<p> Budući da se postavljanju nadstrešnica odlučuje i prema jačini prometa, neka zabačenija mjesta dugo će čekati uređenje autobusnih stajališta. »Dinamika razvoja grada za sljedeće godine ne predviđa nadstrešnice u zabačenijim naseljima, primarno je da grad riješi frekventnije prometnice. Gradu smo poslali elaborat o uređenju stajališta i nadamo se da će ona najfrekventnija biti u skoro vrijeme i riješene«, rekao je Branko Mikinac, pomoćnik direktora ZET-a za promet. </p>
<p>Zvonimir Fabić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Mačku spasio portir studentskog doma u Cvijetnom naselju</p>
<p>Nakon što se popela na stablo, mačka nije znala sići pa je na njemu provela 15 sati </p>
<p>Nakon cijele noći provedene na stablu i mnogo bespomoćnog mijaukanja, mladu mačku spasio je u petak oko 13 sati, uz pomoć ljestvi, portir Studentskog doma Josip Slavica. </p>
<p>Mačka, stara pet mjeseci, zapela je u četvrtak oko 22 sata na pet metara visine u krošnji hrasta kod Studentskog doma u Cvjetnom naselju. Cijelo vrijeme ispod stabla zaustavljali su se prolaznici te pokušali dozvati nesretnu mačku da se spusti, ali sve je bilo uzalud, jer ona nije imala dovoljno hrabrosti. Ubrzo su prolaznici odustali, a mački je u toj situaciji mogao pomoći samo Superman. </p>
<p>Vlasnik mačke Slađan Livnjak kaže da je još jučer nazvao vatrogasce no da su oni odbili pomoći. »Rekli su mi da je prekasno da bi došli i da se oni time ne bave, te neka zovem društvo za zaštitu životinja. A to društvo nisam uspio dobiti«, rekao je Slađan.</p>
<p>Na sreću, ulogu Supermena preuzeo je portir Josip Slavica i vratio je životinju vlasniku, na oduševljenje okupljenih oko stabla. </p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Tko će platiti 233 tisuće kuna za skidanje plakata</p>
<p>Studenti zaposleni preko Student servisa u ponedjeljak će skidati plakate bivših predsjedničkih kandidata. </p>
<p>Komunalno redarstvo utvrdilo je da po gradu visi još 2330 plakata, a kako je cijena skidanja po plakatu 100 (!) kuna, to bi značilo da će ukupan trošak biti 233 tisuće kuna. Tko će to platiti? </p>
<p>Taj iznos računa za obavljeni posao podijelit će se po izbornim stožerima, proporcionalno broju plakata svakog kandidata. Ostaje, međutim, upitno kad će se to naplatiti.</p>
<p>Iz ureda Davora Krsnika, načelnika Komunalnog redarstva Gradskog ureda za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet, doznajemo da se po isteku roka za uklanjanje plakata, posao daje drugima, ali ga moraju platiti oni koji su naredili stavljanje plakata. Ispostavlja se račun i ne bude li uplaćen u zadanom roku, prosljeđuje se općinskom državnom odvjetništvu radi prisilne naplate.</p>
<p>Na prošlim parlamentarnim izborima, 2003. godine, stranačke plakate uklanjala su poduzeća Čistoća i Zrinjevac a troškovi od 185 tisuća kuna još se uvijek potražuju putem općinskog državnog odvjetništva. </p>
<p>Koliko će onda na novac čekati studenti i Student servis, ako Čistoća i Zrinjevac još nisu naplatili svoje?</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Slike se kupuju i s pločnika</p>
<p>Sedmu godinu za redom na uglu Ulice Frane Petrića slikar Drago prodaje svoje i slike neafirmiranih hrvatskih slikara, ali i poznatih autora, poput Grgurevića i Budimira.</p>
<p>Premda se na početku nije želio predstaviti, misleći da smo komunalci koji ga svaki čas tjeraju s ulice, Drago je ispričao da je Gradskom poglavarstvu predao molbu za štand na kojem bi prodavao slike, ali su ga iz Gradskog ureda za zaštitu spomenika odbili. Zbog toga slike izlaže na podu, naslonjene na izlog susjednog lokala, pa se nerijetko desi da se slike unište ili oštete.</p>
<p>Unatoč raznim kaznama i zabranama, ne odustaje od ovog posla jer je i sam slikar. </p>
<p>Najčešće slike prodaje gastarbajterima i stranim turistima koje uglavnom zanimaju zagrebački motivi slikani uljem na platnu ili akrilom.</p>
<p>Dok turisti kupuju zagrebačke motive, Zagrepčani slike kupuju kao poklone za svadbu. </p>
<p>»Često su to pejzaži uokvireni u bogate okvire. Zagrepčanima je bitno da je slika velika«, kaže Drago koji je kako kaže, prodajom slika postao i zaštitni simbol grada. </p>
<p>Još do prije mjesec dana slike je od njega kupovao i poznati hrvatski slikar Ivan Generalić:</p>
<p>»Često bi dolazio ovamo, tražio je naivu. Komentirali bismo zajedno slike i ocjenjivali ih. Iznenadila me i rastužila njegova smrt«. Drago se nada da će mu Grad ponuditi štand kako turisti i građani ne bi morali zagrebačke motive kupovati s poda. </p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Hoće li R.E.M. otkazati zagrebački koncert zbog slabe prodaje ulaznica</p>
<p>Koncert R.E.M.-a organiziraju tvrtke Nota i Impresario, koje su stajale iza otkazanih koncerata Metallice, Lennyja Kravitza i Pink. Kako je u Impresariju glavna i odgovorna osoba Marijan Crnarić, iza kojeg se vuku repovi nekoliko koncertnih tvrtki u stečaju, obožavatelji se nisu otimali za ulaznice bojeći se eventualnog otkazivanja R.E.M.-ova nastupa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Za manje od dva tjedna u Hrvatskoj bi trebao nastupiti R.E.M. u sklopu svoje europske turneje »Around the Sun«, koja počinje 7. siječnja u Lisabonu. </p>
<p>Kako je riječ o jednom od najpopularnijih svjetskih sastava, koji prvi put stiže u Hrvatsku, logično je bilo očekivati veliko zanimanje domaćih i stranih obožavatelja, no pokazalo se da su, barem u dosadašnjem dijelu pretprodaje ulaznica, obožavatelji u strahu, poučeni dosadašnjim iskustvom.</p>
<p>Naime, koncert R.E.M.-a organiziraju tvrtke Nota i Impresario, koje su stajale iza otkazanih koncerata Metallice, Lennyja Kravitza i Pink. Kako je u Impresariju glavna i odgovorna osoba Marijan Crnarić, iza kojeg se vuku repovi nekoliko koncertnih tvrtki u stečaju, dugovi za koncert Rolling Stonesa i najsvježiji primjer duga kupcima ulaznica za Metallicu, obožavatelji se baš i nisu otimali za njih bojeći se eventualnog otkazivanja R.E.M.-ova nastupa.</p>
<p>Stoga bi se Crnarićeva igra sa živcima kupaca ulaznica za Metallicu mogla pokazati dvosjeklim mačem jer bi se lako moglo dogoditi da zbog slabe prodaje Michael Stipe i njegova ekipa uopće ne svrate do Zagreba. Naravno, takvo što bi bilo poražavajuće, a toga su svjesni i u tvrtkama Nota i Impresario, gdje uvjeravaju da se koncerti neće otkazati ni pod koju cijenu.</p>
<p>»Istina je da do Božića prodaja ulaznica nije izazvala preveliko zanimanje te da su se ulaznice dobro počele prodavati tek u tjednu između Božića i Nove godine, no mi smo kontaktirali s menadžmentom R.E.M.-a i oni su vrlo kooperativni te nas uvjeravaju da nema šanse da se koncert odgodi, ma što se dogodilo«, kažu u Noti. Pritom dodaju da se ne boje slabe prodaje ulaznica.</p>
<p>»Kod nas su ljudi nekako naviknuti kupovati ulaznice zadnjih dana, tako da vjerujemo kako se i u slučaju R.E.M.-a radi o tome. Mislimo da dosadašnja slaba prodaja nema veze s Metallicom«, tvrde i napominju da su dosad primili čak 700 zahtjeva za akreditacijama, što također svjedoči o zanimanju za nastup R.E.M.-ovaca. Pretprodaja ulaznica po cijeni od 300 kuna obavlja se preko Show Shopa, u kojem priznaju da je početna slabija prodaja vjerojatno odraz otkazivanja pompozno najavljenih nastupa velikih svjetskih zvijezdi. </p>
<p>Također ističu da su obožavatelji skloniji rezervirati ulaznice koje će kupiti zadnji dan, nadajući se da će tako umanjiti opasnost da svojih 300 kuna bace u vjetar.</p>
<p>»U usporedbi s 'Carminom Buranom', prijašnjim koncertom iste tvrtke, ulaznice za R.E.M. idu slabije. </p>
<p>Naime, za tu su operu ulaznice bile prije rasprodane, no i struktura ljudi koja ide na te koncerte je drukčija pa u tome treba tražiti razloge«, uvjeravaju nas u Show Shopu napominjući da se ulaznice za R.E.M. iz dana u dan prodaju sve bolje.</p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Kralj soula James Brown na sudu zbog silovanja iz 1988.</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Poznati pjevač soula James Brown završio je na sudu zbog optužbe njegove bivše zaposlenice koja tvrdi da ju je silovao prije 16 godina. Jacque Hollander, bivša pomoćnica glasnogovornika toga sedamdesetjednogodišnjeg kralja soula u srijedu je u Illinoisu podnijela privatnu tužbu protiv toga slavnoga pjevača. </p>
<p>Hollander za povredu za koju tvrdi da joj je nanio poznati pjevač potražuje više od sto milijuna dolara. U optužnici tvrdi da se napad dogodio u stražnjem dijelu Brownova kombija tijekom putovanja kroz Južnu Karolinu u travnju 1988. godine. Prema njezinim riječima, pjevač joj je zaprijetio sačmaricom i naredio da skine odjeću. Nakon toga, tvrdi, Brown ju je silovao i tukao nekoliko sati. Prošli je mjesec Brown operirao rak prostate. Njegov menadžer Super Frank Copsidas, izjavio je za njezinu optužbu da je potpuno apsurdna i da nije vrijedna ni komentara. Četrdesetosmogodišnja Hollander nije digla kriminalnu tužbu protiv njega nego samo traži odštetu, zbog toga što je nedavno otkrila da boluje od Gravesove bolesti za koju tvrdi da je uzrokovana Brownovim silovanjem i zlostavljanjem. </p>
<p>Brown je već nekoliko godina poznat po nasilnom ponašanju kod kuće, posjedovanju raznih droga i oružja. Proveo je gotovo tri godine u zatvoru nakon policijske potjere za njim 1988. godine na području Južne Karoline i Georgie. </p>
<p>Glasnogovornik tužiteljice u četvrtak je izjavio kako je ona već pokušala tužiti pjevača prije nekoliko godina, ali slučaj nije bio prihvaćen. »Tada je James Brown bio jako popularan, a ona vrlo plašljiva. Tek nedavno skupila je snage za takav potez«, rekao je glasnogovornik Paul Leech. </p>
<p>Brown je izašao iz bolnice u prosincu, nakon uspješne operacije raka prostate i očekuje se da će se potpuno oporaviti. (ib)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Eastwood i Scorsese najveći favoriti</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Udruženje američkih redatelja (DGA) objavilo je nominacije za svoje nagrade, a za najboljeg redatelja će se natjecati filmske legende Clint Eastwood i Martin Scorsese, te Taylor Hackford, Alexander Payne i Marc Forster. Osvajač priznanja za najboljeg redatalja koji dodjeljuje struka, bit će poznat 29. siječnja. </p>
<p>Eastwood i Scorsese ističu se kao glavni favoriti zbog režije odlično prihvaćenih filmova »Millior Dollar Baby« i »Aviator«. No, poznavatelji bez šanse ne ostavljaju niti Taylora Hackforda za režiju filma »Ray«, biografske priče o životu Rayja Charlesa, zatim Alexandra Paynea za režiju filma »Sideways« kojeg najviše favoriziraju filmski kritičari, te Marca Forstera za režiju filma »Finding Neverlan« čiji je glavni protagonist pisac J. M. Barry, autor Petra Pana. </p>
<p>Najveće oduševljenje ovim nominacijama pokazao je prvi put nominirani Forster, koji je oduševljen što se natječe za nagradu zajedno s velikanima Eastwoodom i Scorsesejem. </p>
<p>»Niti u svojim najluđim snovima nisam se usudio nadati kako ću biti u istoj kategoriji s njima dvojicom«, rekao je nakon proglašenja nominacija Forster okupljenim novinarima. </p>
<p>Osvajanje nagrade za najboljeg redatelja, a koju dodjeljuje Udruga američkih redatelja, često je odličan pokazatelj kako bi se mogla odvijati dodjela Oscara. Ove nominacije poklapaju se s predviđanjima stručnjaka koji su već prije izdvojili Eastwooda i Scorseseja kao glavne favorite. Naime, od 56 osvajača ovog priznanja čak je njih 50 osvojilo Oscara za najboljeg redatelja, a nerijetko film najboljeg redatelja bude proglašen i najboljim filmom. </p>
<p>Među šestoricom redatelja koji nisu osvojili Oscara nakon priznanja svojih kolega između ostalih su bili redatelj »Chicaga« Rob Marshall i Roman Polanski s filmom »Pijanist«. </p>
<p>Scorsese je, slično kao i u slučaju Oscara, čak šest puta bio nominiran za nagradu DGA, no niti jedanput je nije osvojio. Tek je 2003. dobio priznanje DGA za životno djelo. Njegov glavni suparnik Clint Eastwood za istu je nagradu bio nominiran tri puta, a nominaciju je potvrdio jednom, s filmom »Nepomirljivi«. Veteran Taylor Hackford također je bio nominiran tri puta, no priznanje nije osvojio niti jedanput. Payneu i Forsteru su ovo prve nominacije za nagradu DGA. (dv)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>»Ta divna splitska noć« najbolji film prema izboru kritičara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Film »Ta divna splitska noć«, scenarista i redatelja Arsena Antona Ostojića, prema anketi zagrebačkoga filmskog magazina Hollywood najbolji je hrvatski film u posljednjih pet godina, priopćeno je u petak. </p>
<p>U anketi koju objavljuje najnoviji, siječanjski broj tog filmskog mjesečnika sudjelovalo je dvadeset šest hrvatskih filmskih kritičara, koji su na drugo mjesto postavili film »Fine mrtve djevojke« redatelja Dalibora Matanića, dok je treći »Tu« Zrinka Ogreste.</p>
<p>Slijede »Svjedoci« Vinka Brešana, »Nebo, sateliti« Lukasa Nole, »Sretno dijete« Igora Mirkovića, »Oprosti za kung-fu« Ognjena Sviličića, »Duga mračna noć« Antuna Vrdoljaka, »Ne dao Bog većeg zla« Snježane Tribuson, dok je deseti film na top-ljestvici »Blagajnica hoće ići na more« Dalibora Matanića.</p>
<p>U konkurenciju je ušlo 37 cjelovečernjih filmova koji su u hrvatskoj kinematografiji svoju festivalsku ili kinopremijeru imali nakon 1. siječnja 2000. Filmski magazin Hollywood, kojemu je prvi broj objavljen 1. studenoga 1995., anketom o najboljem hrvatskom filmu od 2000. do 2004. želio je, kako se napominje, rekapitulirati prvo petogodišnje razdoblje nacionalne kinematografije u novom stoljeću, tijekom kojega je domaći film vratio povjerenje kinogledatelja te učinio važan iskorak na međunarodnu scenu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Edo Maajka kreće na američku turneju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Najpopularniji domaći reper Edo Maajka doista ima razloga biti zadovoljan godinom iza nas: održao je odlično posjećen koncert u Domu sportova, objavio album koji je prema mišljenju nekih kritičara najbolje izdanje 2004. te proglašen osobom godine na Iskonovu portalu. I naravno, snimio je niz odlično plaćenih reklama za T-Mobile, što su mu obožavatelji najviše i zamjerili. No sve je to sada iza njega, jer se Edo Maajka sprema na put u Ameriku gdje će u dva tjedna održati mini turneju od četiri nastupa. Tako će Edo 11. veljače nastupiti u Torontu, dan poslije u Atlanti, 19. veljače u St. Louisu te 20. veljače u newyorškom Clubu Casinu. Prije dogovorenih američkih koncerata, Edo će 21. siječnja biti podrška Neredu u Generalu Wooou u Slavonskom Brodu te u Kopru 29. siječnja na samostalnom nastupu. D.V.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Nagrada za zahodsku četku</p>
<p>Drugu nagradu osvojilo je upozorenje na dječjim skuterima: »Za vrijeme korištenja, ovaj se proizvod kreće«, dok je treću nagradu osvojilo upozorenje s digitalnog termometra: »Nakon rektalnog korištenja, termometar se ne bi smio koristiti oralno«!</p>
<p>DETROIT</p>
<p> – Upozorenje na zahodskoj četki koje kaže »Ne koristiti za osobnu higijenu« ovoga je tjedna osvojilo glavnu nagradu na natjecanju organiziranom uz sponzorstvo neobične američke udruge imena Michigan Lawsuit Abuse Watch koja se protivi tužbama potrošača. Žiri je, naime, odlučio da je upravo to »najšašavije upozorenje 2004. godine« upućeno potrošačima na nekom proizvodu.</p>
<p>Cilj je te udruge, kako sami ističu, »razotkriti na koji su način sudske tužbe i strah od njih stvorili potrebu za zdravorazumskim upozorenjima i savjetima na nizu potencijalno opasnih proizvoda«. Etiketu s upozorenjem na zahodskoj četki žiriju je predložio stanoviti Ed Gyetvai iz Kanade, što mu je priskrbilo prvu nagradu vrijednu 500 američkih dolara. Drugu novčanu nagradu u vrijednosti 250 dolara dobio je Amerikanac Matt Johnson za dobronamjerno upozorenje nalijepljeno na dječje skutere: »Kada se koristi, ovaj se proizvod kreće«, dok je treća nagrada u obliku 100 dolara otišla Amerikanki Ann Marie Taylor koja je predložila upozorenje s digitalnog termometra: »Nakon rektalnog korištenja, termometar se ne bi smio koristiti oralno«.</p>
<p>Ovogodišnja, osma dodjela nagrada punog imena »The Wacky Warning Label Contest«, podudara se s odlukom američkog predsjednika Busha i republikanaca u Kongresu kojom se ograničava visina odštete u sudskim presudama glede potrošačkih tužbi za odgovornost proizvođača. »Znakovi upozorenja znak su da živimo u vremenu pošasti sudskih tužbi«, poručuje predsjednik udruge Robert Dorigo Jones. »Od trenutka kad ujutro podignemo glavu s jastuka i ugledamo upozorenje 'Ne uklanjati' pa sve do navečer kad legnemo natrag u postelju, okruženi smo brojnim upozorenjima«.</p>
<p>Premda vođa udruge koja se oštro protivi kampanji ograničavanja sudskih tužbi, priznaje da neka upozorenja zvuče prilično stupidno, svejedno je uvjeren da i ona najgluplja mogu biti korisna. S njime se slažu i u newyorškom Centru za pravdu i demokraciju. »Brojni su primjeri upozorenja koja su spasila ljudske živote. Bolje je biti i preoprezan, ali preživjeti, nego zbog straha da ispadnete smiješni – poginuti«, poručuju u Centru. (akb)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>U 2004. godini rekordno malen broj zrakoplovnih nesreća i poginulih</p>
<p>ŽENEVA</p>
<p> – U svijetu se lani dogodilo ukupno 150 zrakoplovnih nesreća u kojima je poginulo 760 osoba. Unatoč tome, riječ je o »najboljim« podacima u posljednjih 60 godina – od 1944., objavljeno je u petak u Ženevi. Prema podacima tamošnjeg Ureda za arhivu zrakoplovnih nesreća (BAAA), broj poginulih niži je čak za 37 posto u odnosu na 2003. kad su se zbile 184 zrakoplovne nesreće. Broj nesreća lani najniži je od 1963., naglašava se u priopćenju BAAA.</p>
<p>Najveća lanjska tragedija bio je trećesiječanjski pad Boeinga »Flash Airlinesa« u Šarm-el-Šeiku u Egiptu kada je poginulo 148 osoba. U svim je ostalim nesrećama poginulo manje od 55 osoba. </p>
<p>Što se proizvođača tiče, europski »Airbus« zabilježio je tek jednu nesreću – izlazak s piste A300 »Pakistan International Airlinesa« u ožujku u Džedi pri čemu nije bilo žrtava – dok je njegov veliki američki konkurent »Boeing« imao šest nesreća.</p>
<p>Nesreće komercijalnih zrakoplova smanjene su za 14 posto, dok su one teretnih zrakoplova porasle za 77 posto. Broj nesreća pao je za 43 posto u Europi i 21 posto u Sjevernoj Americi, ali je zato porastao za 19 posto u Aziji i 27 posto u srednjoj Americi.</p>
<p>BAAA smatra nesrećom svaki događaj u kojemu je trup aviona pretrpio takvu štetu da ne može biti popravljen, bilo pritom žrtava ili ne. U obzir se uzimaju samo letjelice koje, uz članove posade, mogu prevesti najmanje šest putnika. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Brešanov gordijski čvor</p>
<p>Novi direktor Zagreb filma Vinko Brešan želi Kino »Tuškanac« u cijelosti prepustiti Hrvatskomu filmskom savezu, dvoranu Kinoteke u Kordunskoj Hrvatskoj kinoteci pri Hrvatskom državnom arhivu, a Zagreb film u potpunosti okrenuti filmskoj produkciji, prvenstveno animiranoj</p>
<p>Vrlo brzo nakon imenovanja uglednog filmskog redatelja Vinka Brešana (Šibenik, 1964.) na mjesto direktora Zagreb filma, postalo je jasno da smo pred konačnim rješenjem problema sa zagrebačkim Kinom »Tuškanac«, koje je odlukom gradskih vlasti bilo dodijeljen na ravnopravnu uporabu Hrvatskomu filmskom savezu (glavnom nositelju programa Filmskog centra, koji se danas izvodi pod nazivom Filmski programi) i Zagreb filmu, te dvoranom Kinoteke u Kordunskoj ulici, koja je dugo vremena bila ključno mjesto prikazivanja kinotečne i art produkcije, a danas se uglavnom brine za održavanje na životu nekomercijalnih filmova koji su se već izigrali u komercijalnim kinima. </p>
<p>Brešan je najavio da Kino »Tuškanac« želi u cijelosti prepustiti Hrvatskomu filmskom savezu, dvoranu Kinoteke u Kordunskoj Hrvatskoj kinoteci pri Hrvatskome državnom arhivu, a Zagreb film u potpunosti okrenuti filmskoj produkciji, prvenstveno animiranoj, u čemu se namjerava, osim na svoga umjetničkog ravnatelja Lukasa Nolu, osloniti na uspješne predstavnike mlađega naraštaja hrvatskih redatelja, poput Dalibora Matanića.</p>
<p>Problemi s navedenim dvoranama povlače se godinama, no konačno rješenje nije se naziralo sve do dolaska Brešana, koji je, da se poslužimo aktualnom povijesno-filmskom metaforom, poput Aleksandra Makedonskog mačem presjekao zapetljani gordijski čvor.</p>
<p> Njegovo rješenje je jednako toliko brzo i jednostavno, koliko i logično i ispravno. Brešan je dobro procijenio da su mu dvije dvorane kojima se Zagreb film ima pravo koristiti samo balast, i da je ključno usmjeriti svu energiju te nekoć ugledne produkcijske kuće (u svjetskim razmjerima) na filmsku proizvodnju, ponajprije animiranog filma, a ostavlja otvorenim prostor i za eksperimentalni i dokumentarni film.</p>
<p> S druge strane, kao iskreni filmofil, ocijenio je da dvorane treba prepustiti onima kojima najviše trebaju i koji će ih moći u potpunosti iskoristiti za prikazivanje filmova kakvi se inače nigdje ne prikazuju.</p>
<p>Hrvatski filmski savez 2001. pokrenuo je i dugo vremena operativno provodio program Filmskoga centra, iznimno važan projekt prikazivanja kinotečne i nehollywoodske kinematografije, prikazujući filmove u dvorani Kinoteke u Kordunskoj, za što im je Zagreb film naplaćivao najam dvorane. Kad se sama struktura ustanove Filmskog centra pokazala kao smetnja, izravno je preuzeo projekt i do danas ga vodi pod naslovom Filmski programi.</p>
<p> Dobivanjem zgrade na Tuškancu (zgrade sagrađene davne 1838., zabilježene u hrvatskoj povijesti jer je u njoj kao društvenom domu Streljačkog saveza Sidonija Rubido-Erdödy otpjevala Gajevu budnicu »Još Horvatska ni propala«, što je bilo prvo koncertno izvođenje neke pjesme na hrvatskom jeziku) Hrvatski filmski savez iskoristio je pola termina dvorane (svaki drugi radni dan) i imao pravo na pola zgrade, a sada će je, ako Brešanovu želju potvrde i gradske vlasti, upotrebljavati u cijelosti. Grad Zagreb treba što prije krenuti u obnovu zgrade na Tuškancu, jer je infrastrukturno u lošem stanju. </p>
<p>Gradske vlasti ne trebaju pritom zaboraviti potrebe Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, kojemu je ta zgrada po otkupu od Kinematografa bila obećana (a u njoj je od 1923. do 1929. i bila druga scena HNK), a koje očajnički treba drugu dvoranu u blizini matične zgrade, i otkupiti još jednu dvoranu koja bi se mogla iskoristiti za potrebe naše (danas programski vrlo aktivne) nacionalne kazališne kuće. </p>
<p>Dvorana Kinoteke u Kordunskoj bila je prije Zagreb filma vlasništvo Katoličke crkve, kojoj bi se jednog dana trebala i vratiti, ali je do tada pravo rješenje prepustiti je Hrvatskoj kinoteci pri Hrvatskome državnom arhivu, koja nema vlastitu dvoranu i koja u njoj može konačno prikazivati svu svoju arhivsku građu.</p>
<p> Hrvatska kinoteka svoj bi konačni smještaj građe i veliku multimedijsku dvoranu trebala dobiti u novoj zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice, po njezinu dovršenju i iseljenju zagrebačke Gruntovnice, koje je svojedobnom promašenom odlukom useljena u taj hram hrvatske znanosti i kulture. Do tada joj treba prepustiti korištenje te kultne dvorane koja je svojedobno bila kultno okupljalište zagrebačkih filmofila. </p>
<p>Zaključno, Brešanove namjere treba u potpunosti podržati i provesti ove odluke prije lokalnih izbora, kako se spomenuti gordijski čvor ne bi iznenada opet zamrsio. </p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Knjige i grafike Maxa Ernsta u Rijeci </p>
<p>Od 10. do 28. siječnja u Galeriji »Kortil« moći će se razgledati 196 originalnih grafika i 26 knjiga s ilustracijama glasovita njemačkog umjetnika </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Putujuća izložba »Knjige i grafike« koja se sastoji od 196 originalnih grafika i 26 knjiga glasovita njemačkog umjetnika Maxa Ernsta (1891. – 1976.) iz Gdanjska stigla je u Rijeku, a publici će biti dostupna od 10. do 28. siječnja u Galeriji »Kortil«. U veljači će ista izloža biti postavljena u Mestnoj galeriji u Ljubljani.</p>
<p>Max Ernst je bio vodeća ličnost pokreta Dada u Kölnu i pariškog nadrealizma, a njegova djela u Rijeku su dopremljena u organizaciji IFA (Institut fur Auslandsbeziehungen) iz Stuttgarta, posredstvom zagrebačkog Goethe-instituta i u suorganizaciji riječkog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, te Odjela gradske uprave za kulturu. Najavljujući izložbu viša muzejska savjetnica Milica Đilas naglasila je kako je izložbu pripremio dr. Werner Spies iz Pariza koji je godinama pratio, inventirao, prezentirao i interpretirao rad Maxa Ernsta.</p>
<p> Iz bogatog opusa velikoga umjetnika u kojemu su ilustracije brojnih knjiga i grafike imale vrlo važnu ulogu, odabrano je 26 knjiga i 196 grafika koje dokumentiraju njegove najznačajnije faze: rane knjige iz dadaističkog razdoblja, nadrealističke kolaže- romane, te pojedinačne grafičke listove i ilustracije knjiga kasne, poslijeratne faze. Max Ernst u umjetničkom radu odbacuje sve prihvaćene likovne konvencije svojih suvremenika. Sklonost eksperimentiranju i novim tehničkim postupcima dolazi do izražaja i u ovom segmentu njegova opusa. Ernst koristi na nov način tehniku kolaža stvarajući nadrealističke kolaže-romane, otkriva tehniku frotaža, te njihovim kombinacijama ostvaruje najbolje ilustrirane knjige 20. stoljeća (Repetition; La femme, 100 tete,...). Povezivanjem elemenata realnosti i fantazije ostvaruje slike dotad neviđenih svjetova složenih, enigmatskih značenja koji izmiču svakoj logičnoj interpretaciji.</p>
<p> Uz njegove vlastite knjige, bit će izložene i knjige Paula Eluarda, Andrea Bretona, Tristana Tzara, Rene Crevela, Kurta Schwittersa, Antonina Artauda, Lewisa Carolla, Wernera Heisenberga, koje je ilustrirao. Katalog izložbe tiskan je na njemačkom jeziku, a sadrži tekst autora izložbe dr. Wernera Spiesa, tekstove Maxa Ernsta, reprodukcije i popis svih izloženih radova, te Ernstovu biografiju i bibliografiju. Katalog prati dodatak s prijevodom na engleski jezik. </p>
<p>Iz umjetnikove biografije spomenimo tek da nakon rata 1919. u Kolnu, s Hansom Arpom i Johannesom Baargeldom osniva Dada grupu koja djeluje dvije godine. U Parizu, gdje se nastanjuje 1922. godine, sreće istomišljenike slikare i književnike nadrealiste s kojima godinama aktivno surađuje. Prvu samostalnu izložbu Ernst je imao u New Yorku 1932. godine, a 48 njegovih radova izloženo je na velikoj izložbi »Fantastična umjetnost dada i nadrealizam« priređenoj u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku 1936. godine. U Njemačkoj su 1937. godine nacisti konfiscirali njegove radove, izložili na izložbi »Degenerirana umjetnost« i uništili. Uoči Drugoga svjetskog rata u Francuskoj interniran je u logor iz kojega bježi, te 1941. godine stiže u New York. Desetljeće nakon toga u SAD-u intenzivno radi i izlaže, te utječe na novu generaciju američkih slikara. U Francusku se Ernst vratio 1953. godine. Nagrađen je Velikom nagradom za slikarstvo na Biennalu u Veneciji 1954. godine. Preminuo je u Parizu 1976. godine.</p>
<p> Posthumno su priređene brojne monografske izložbe radova Maxa Ernsta, te nekoliko retrospektiva u Europi, SAD-u i Japanu. Najavljena je za ovu godinu retrospektivna izložba u Metropolitan Museum of Art u New Yorku.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Poetični svjetovi Gulina i Tomaša</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Djela »Kovine« Stjepana Gulina i »S rukama pod glavom« Marka Tomaša nove su elektroničke knjige koje je objavilo Društvo za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM). Knjige su na web stranicama projekta »Besplatne elektroničke knjige« (www.elektronickeknjige.com). Gulinova zbirka pjesama »Kovine« (1978.), kako javlja izdavač, već je duže vrijeme u knjižarama i knjižnicama teško nabavljiva, pa izdavanje elektroničkih knjiga svakako valja ubrojiti u prednosti takva izdavaštva. Gulinovo pjesništvo, po mišljenju književnoga kritičara Cvjetka Milanje, pripada autorima koji su skloni moderniziranima formalnim organizacijskim elementima, no koji ipak ostaju unutar lirskoga komentara vlastitoga socijalnog položaja. </p>
<p>Gulin karakterizira svijet ispražnjenošću od koncepata, ideja i svjetonazora. Sukladno tako predočenoj slici zbivanja njegovo se pisanje opisuje kao »kovinasto« i »metalno«. Uz temu koju Gulin obrađuje vezuje se iskazni, reducirani, a rjeđe narativni ili vizualno-narativni tijek blizak monološkoj struji svijesti, stoji u obavijesti nakladnika.</p>
<p>»S rukama pod glavom«, objavljena 2002. godine, prva je samostalna zbirka pjesama mladoga autora Marka Tomaša. Nakladnik njegovo djelovanje svrstava unutar skupine mladih pisaca koja je osnovala mostarski Alternativni institut i pokrenula časopise Kolaps i Iza. </p>
<p>Tomašev pjesnički jezik je jednostavan i bez suvišnih uresa. Liričnost stihova naizmjenično se nadopunjuje ogoljelim, surovim humorom. U pjesmama izražava svoju pripadnost domu, poznatom okruženju i bliskim ljudima. Pri susretu s nepoznatom okolinom Tomaš naoko nepristrano dokumentira svakodnevicu. Njegove pjesničke slike iz svakodnevice neočekivanim preokretom s uporištem u mašti lako skliznu u nadrealno, napominje nakladnik. Projekt »Besplatne elektroničke knjige« DPKM je pokrenuo početkom 2001. Na istim stranicama dostupno je, uz ta dva noviteta, još dvadeset besplatnih elektroničkih knjiga. U prvoj fazi projekta predviđeno je objavljivanje dvadeset knjiga.</p>
<p> Elektroničke knjige oblikovno su osmišljene kao izvorne elektroničke knjige, a ne samo tekstovi dostupni u formatu PDF i HTML. Pri objavljivanju knjiga naglasak je stavljen na autore mlađega i srednjega naraštaja. </p>
<p>Ivana Slunjski</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Svijet nas gleda romantičarski </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Animirani filmovi Dušana Vukotića i Joška Marušića predstavljat će od 19. do 23. siječnja na Filmskom festivalu fantastike u Bologni (Future Film Festival) Zagrebačku školu crtanoga filma.</p>
<p>Ta je svjetska manifestacija posvećena novim tehnologijama i dostignućima na području animacijske kinematografije, a svake godine dio programa posvećuje kultnim stvaralačkim identitetima koji se smatraju povijesnim temeljima svjetske animacije. Ove godine ta je čast pripala upravo Zagrebačkoj školi crtanog filma, odnosno filmovima nastalim u studijima Zagreb filma.</p>
<p>Na festivalu će biti prikazano devet filmova: »Iznutra i izvana«, »Perpetuo«, »Riblje oko«, »Neboder«, »Tamo«, »Lice straha«, »Kod kuće je najbolje«, »Okrenut će vjetar« i »I love you too«.</p>
<p>Joško Marušić, režiser animiranih filmova i autor stripova, ove je godine festivalski gost, a 20. siječnja će uoči projekcija održati predavanje o našoj svjetski cijenjenoj školi animacije.</p>
<p>»Interes za filmove Zagrebačke škole crtanoga filma u svijetu je nevjerojatan, a ovo je, iako važna, samo jedna od nekoliko manifestacija godišnje na kojima sudjelujemo na sličan način. Stalno nas zovu, a kako je animacija u posljednje vrijeme pravi bum u svijetu, traže se sve više njeni korijeni«, kaže Marušić, dodajući kako »u svijetu ne znaju za naše probleme i romantičarski su raspoloženi prema Školi crtanoga filma«.</p>
<p>Kako stoji u festivalskom obrazloženju, Zagrebačka škola nudi »zrelu estetiku inspiriranu nadrealizmom«. </p>
<p>»Zagrebačka škola crtanoga filma jedan je od najsjajnijih primjera kreativnosti u povijesti animacije. Rođena je nakon Drugoga svjetskoga rata zajedno s producenskom kućom 'Zagreb film', a filmovi se bave temama kao što su nasilje, seks i osamljenost. Dok tradicionalna svjetska animacija pokušava ostvariti što realnije crteže, stvaraoci Zagrebačke škole privilegiraju dvodimenzionalne prostore i figure te sadržaje koji se bave važnim životnim pitanjima ostvarujući na taj način nešto što je u svijetu, pod nazivom Zagrebačka škola crtanog filma, poznato kao originalni plod hrvatske kulture«, navodi se na internetskoj stranici Festivala.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Neorealizam Jose Špralje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ciklus fotografija »More nevidljivih sila i slutnji« zadarskoga autora Jose Špralje bit će 11. i 12. siječnja dostupne javnosti u izložbenome prostoru Galerije Badrov. Joso Špralja fotoaparatom bilježi scene iz života običnih ljudi, ribara, opatica, staraca. Špralja svakidašnjicu fotografira bez glamura i pretjeranoga sentimenta, realno, okupanu snažnim svjetlom i sjenama. »Filmska snaga pritajenoga pokreta daje fotografijama Jose Špralje jaku dozu oblikovne modernosti. Neorealistički sadržaji pak iz života jadranskoga pučanstva pokazuju autorovo dobro poznavanje sredine i metijera, prepoznavanje i uočavanje, kako motiva, tako i fotografskih učinaka«, piše Branka Hlevnjak u katalogu izložbe. </p>
<p>I. S.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>400. izvedba »La Boheme« u HNK </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U subotu, 8. siječnja, prvi put u sezoni, na repertoaru zagrebačkog HNK je opera »La Boheme Giacoma Puccinija u režiji Gianmarije Romagnolija. Dirigent je Miroslav Homen. Scenografski izbor iz fundusa napravio je Žorž Draušnik, a kostimografski izbor iz fundusa Nina Maričić. U operi nastupaju: Nikša Radovanović (Rodolfo), Željka Martić (Mimi), Adela Golac-Rilović (Musetta), Davor Radić (Marcello), Alen Ruško (Schaunard), Luciano Batinić (Colline), Siniša Hapač (Benoit), Ozren Bulušić (Alcindor), Kristijan Beluhan (Parpignol) i drugi. To će biti 400. izvedba te opere u HNK u Zagrebu, što dokazuje njezinu veliku popularnost. </p>
<p>H. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Janičin spustaški rezultat karijere </p>
<p>Iako Janica upozorava najbolje spustašice kako je i ona u njihovu rangu, vrijedi zapaziti kako je ostvarila identično vrijeme kao i Gerg, dok je bila sekundu brža od pobjednice u srijedu Michaele Dorfmeister. Ovo je tako za Janicu postao rezultat karijere u spustu </p>
<p>SANTA CATARINA</p>
<p> – Svakim je sljedećim spustom Svjetskoga kupa Janica Kostelić sve opasnija konkurencija najboljima. Na drugom spustu u talijanskoj Santa Catarini Janica je s Hilde Gerg, inače do petka vodećom u ovoj disciplini, podijelila peto mjesto i došla na milimetar udaljenosti od vodeće u Svjetskom kupu Tanje Poutiainen. </p>
<p>I dok je prvi spust u četvrtak, u ovom talijanskom zimovalištu, bio lišen bilo kakvih čudnih rezultata, petak je donio raritetne pojave. Naime, prvu je pobjedu u karijeri u Svjetskom kupu ostvarila Francuskinja Ingrid Jacquemod. Iako Janica uporno upozorava najbolje spustašice kako je i ona u njihovu rangu, ipak vrijedi zapaziti kako je ostvarila identično vrijeme kao i Hilde Gerg, dok je bila skoro sekundu brža od pobjednice u srijedu Michaele Dorfmeister. Ovo je tako postao rezultat karijere u spustu Janice Kostelić, srušivši dosad rekordno šesto mjesto u Lenzerheidu. </p>
<p>Ključ staze u Santa Catarini bio je srednji i donji dio, gdje je nekoliko dugih zavoja oduzimalo ritam i brzinu svim skijašicama. Najviše rizika i pravilnu putanju u tom dijelu na sebe je uzela Ingrid Jacquemod, koja je prkosila svim favoritkinjima. Naime, spustaška je krema u Svjetskom kupu imala u odnosu na Jacquemod bolje vrijeme do dolaska na srednji dio, kad im se topila sva prednost. Najviše je prijetila Renate Götschl, no i ona je posustala u posljednjih pet vratiju, čime je i dalje ostala bez ovosezonske pobjede. </p>
<p>Janica Kostelić još je jednom bila brza i pažljiva i sasvim je logična njezina izjava nakon utrke kako je šteta što nema još jednog spusta, jer bi vjerojatno bila među tri. Janičina je vožnja bila suprotna izvedba svih favoritkinja, jer je pojačavala brzinu i spretnost kako je staza odmicala. </p>
<p>S novih 45 bodova Janica se sasvim približila Tanji Poutiainen, a tijekom vikenda imat će nove izglede za preuzimanje vrha piramide kad se voze veleslalom (subota) i slalom (nedjelja). Također, duboki naklon zaslužuje time što je u poretku spusta već na sedmom mjestu. </p>
<p>• Rezultati, spust: 1. Jacquemod (Fra) 1:40.28, 2. Götschl (Aut) +0.12, 3. Montillet (Fra) +0.13, 4. Kildow (SAD) +0.45, 5. KOSTELIĆ (Hrv) i H. Gerg (Njem) +0.53...;</p>
<p>redoslijed, spust: 1. Kildow (SAD) 276, 2. H. Gerg (Njem) 265, 3. Götschl (Aut) 255..., 7. KOSTELIĆ (Hrv) 127;</p>
<p>ukupni redoslijed Svjetskog kupa: 1. Poutiainen (Fin) 626, 2. KOSTELIĆ (Hrv) 604, 3. Pärson (Šve) 536, 4. Dorfmeister (Aut) 472...; JELUŠIĆ (Hrv) 80..., FLEISS (Hrv) 78... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Niko Kranjčar je pravi mamac za splitske nogometne zaljubljenike </p>
<p>»Prema mom mišljenju Hajduk je za Niku najbolja opcija, kao i za njegovu reprezentativnu karijeru, jer će kod nas igrati, što je uostalom bitno za reprezentaciju. Bilo bi to dobro i za naše domaće prvenstvo. Naš, ili moj novac jednako je dobar kao i svaki drugi. Kad analiziram trenutačnu situaciju, čini mi se da je Hajdukova ponuda najbolja za Niku«, kaže Igor Štimac</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Vijest o ponudi šefa Hajdukove struke Igora Štimca tešku milijun i pol eura za dovođenje Nike Kranjčara u Hajduk dobiva samo pozitivne reakcije u Splitu i među hajdukovcima. Jedinstven je stav da bi Hajdukova momčad dobila novu, snažniju dimenziju, a Niko bi bio pravi mamac za splitske zaljubljenike baluna, uvijek gladne velikih kreativca. Sigurno da je potez Štimca i jak manevar na hrvatskom nogometnom tržištu koji na veliku kušnju stavlja i Dinamovu upravu. Naime, kako će dopustiti da im najeksponiraniji primjerak završi kod ljutog neprijatelja? </p>
<p>Činjenica je da je Dinamo stavio Niku Kranjčara na transfer-listu, s tim da je slobodan ako se pojavi klub koji je spreman platiti milijun i pol eura. A javili su se baš iz najvećeg suparnika maksimirskoga kluba s porukom »Želimo Niku!«. Time su dinamovce stavili na laganu vatricu i kao da su uzvratili za učestale pozive hajdukovcima da Poljud zamijene Maksimirom, a samo su u posljednje vrijeme na meti bili Vejić, Andrić, Carević... Vratili su punom mjerom. Prema svemu dostupnome, lako je zaključiti da je zapravo sad na potezu Niko Kranjčar, njegova obitelj na čelu s tatom, izbornikom Zlatkom, kao i zastupnicima Davoru Šukeru i Dinu Pokrovcu. </p>
<p>– Ja sam svoje napravio, razgovarao sam tri sata s Nikinim zastupnicima. Spreman sam investirati u posao dovođenja Nike u Hajduk, a ovu odluku o ponudi nisam donio preko noći. Uostalom, prije desetak sam ga dana već pozvao u Hajduk. Kada sam spoznao da je odšteta milijun i pol eura, reagirao sam, a sad je na potezu Niko, kaže Štimac te pojašnjava: </p>
<p>– Prema mom je mišljenju Hajduk za Niku najbolja opcija, kao i za njegovu reprezentativnu karijeru, jer će kod nas igrati, što je uostalom bitno za reprezentaciju. Bilo bi to dobro i za naše domaće prvenstvo. Naš, ili moj novac jednako je dobar kao i svaki drugi. Kad analiziram trenutačnu situaciju, čini mi se da je Hajdukova ponuda najbolja za Niku, a sigurno bi bilo suludo da ostane u klubu u kojem je ponikao nakon svih ovih negativnih događanja. Uvjeren sam da bi Niku navijači vrhunski prihvatili, jer znaju cijeniti klasne igrače. Znamo da Nikino srce kuca za Dinamo, ali mi ga dovodimo zbog njegova znanja i profesionalizma. Ako im je on kriv za sve slabosti, neka nam ga puste pa da nas »upropasti«. Nije Vrbanovićev, ni Dinamov problem kako ćemo ga registrirati, već hoće li ili ne prihvatiti novac za transfer. </p>
<p>Zasad su sva događanja oko Nike Kranjčara i njegova mogućeg prijelaza u Hajduk razveselila nogometni puk, pogotovo u Splitu, ali još treba pričekati epilog - Nikinu odluku. Prema najavama, to će biti najkasnije 15. siječnja, a dotad ćemo živjeti u neizvjesnosti hoće li se realizirati transfer svih transfera. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Dinamo za Kranjčara ipak traži tri milijuna eura </p>
<p>»Ne može doći privatna osoba u klub, izdvojiti novac i odvući igrača. Dinamo neće ignorirati nijednu ozbiljnu ponudu, ali za sve postoji pravni postupak. Uostalom, Hajduk ima problem registracije igrača, račun im je godinama blokiran i taj bi transfer svatko mogao osporiti«, kaže Dinamov direktor Damir Vrbanović </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Je li Niko Kranjčar doista prekinuo godišnji odmor i s austrijskih se skijališta spustio do Splita? Ovo je pitanje »brujalo« gradom u petak i kuloari su već preselili dojučerašnjega maksimirskoga kapetana na Poljud, dodavši kako je toga dana u Splitu praktički već dogovorio detalje oko transfera u Hajduk. No, sâm Kranjčar demantira takve priče i tvrdi da još nije niti mrdnuo iz Austrije, a kamoli došao u Split.</p>
<p> – Još sam uvijek u Austriji. Ma, puno me ljudi ovih dana »vidjelo« na puno mjesta, naglasio je Kranjčar.</p>
<p> Kako god bilo, saga o njegovu mogućem prijelazu u splitski klub i dalje grmi sa sportskih rubrika većine medija. Hajdukov šef struke Igor Štimac dan ranije je, u razgovoru s Kranjčarovim menadžerom Dinom Pokrovcem, ponudio milijun i pol eura za dojučerašnjega maksimirskog kapetana. Toliko je, naime, prema riječima dopredsjednika »plavih« Zdravka Mamića, potrebno iskrcati u Dinamovu blagajnu da bi Kranjčar postao slobodan igrač. No, u Maksimiru su u međuvremenu pomalo promijenili retoriku, pa će vam tako dva čovjeka iz Dinamove vladajuće piramide podastrijeti - proturječne odgovore.</p>
<p> – Sve je vrlo jasno. Odšteta je, prema ugovoru, tri milijuna eura. Za sve eventualne promjene potrebno je načiniti aneks ugovora, pojasnio je Vrbanović.</p>
<p> Mamićeva ideja, dakle, nije pravno provediva sve dok u ugovoru ne zaživi spomenuti aneks. Dinamov direktor dodaje da su najbitniji pregovori na relaciji klub-klub. A, Štimac je, podsjećamo, ponudio vlastiti novac.</p>
<p> – Ne može doći privatna osoba u klub, izdvojiti novac za odštetu i odvući igrača. Dinamo neće ignorirati nijednu ozbiljnu ponudu, ali za sve postoji pravni postupak. Uostalom, Hajduk ima problem registracije igrača, račun im je godinama blokiran i taj bi transfer svatko mogao osporiti. Uostalom, mi ćemo svoj stav iznijeti tek kad nam stigne službena ponuda, dodao je Vrbanović.</p>
<p> Dinamov trener i sportski direktor Ilija Lončarević ne želi se suviše zamarati pričama o Kranjčaru i Hajduku.</p>
<p> – Nemam pojma o tome. Znam da nije došla nikakva ponuda. Uostalom, to rješavaju drugi ljudi u klubu, a ne ja.</p>
<p> Lončarević, pak, rješava kadrovsku križaljku unutar svlačionice. U ponedjeljak bi se u klubu mogao pojaviti Goran Rubil, nekadašnji član mlade hrvatske reprezentacije, koji bi sljedeći tjedan trebao potpisati ugovor s maksimirskim klubom. Posljednjih je šest sezona proveo u francuskom Nantesu, a razvoj mu je usporila teška ozljeda bedrenog mišića. Ugovor mu ističe na ljeto, no Francuzi su ga spremni pustiti već ove zime - bez odštete.</p>
<p> – U Dinamu je mnogo igrača koje Rubil već poznaje i s kojima je igrao u mladoj selekciji, tako da niti nije sto posto novi. Bude li zdrav, istog trenutka može biti pojačanje, naglasio je Lončarević. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Karić u ponedjeljak potpisuje za Salzburg</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dinamov napadač Veldin Karić karijeru ipak neće nastaviti u drugoj njemačkoj, već u prvoj austrijskoj ligi. U ponedjeljak u 14 sati potpisat će dvogodišnji ugovor za trostrukog nacionalnog prvaka Austriju Salzburg. Transfer je vrijedan pola milijuna eura i, kao tvrdi njegov menadžer, ovaj posao praktički već možemo smatrati zgotovljenim. Iako je do prije pet dana tvrdio kako su šanse za ostankom u Dinamu »visokih 90 posto«, Karić je ipak odlučio napustiti Maksimir uslijed nezadovoljstva odlukom klupskog vodstva o reviziji ugovora i smanjenju financijskih primanja igračima.</p>
<p> Njegov zastupnik pritom demantira neke medijske napise prema kojima je Karić karijeru trebao nastaviti u Južnoj Koreji. Istina je, međutim, da je bio vrlo blizu prijelazu u njemačkog drugoligaša Greuther Fürth, no na kraju je prevladala opcija sa Salzburgom, ponajprije zato što je riječ o - prvoligašu. Prvu austrijsku Bundesligu čini 10 klubova, a »ljubičasti« se, nakon 21 odigranog kola, nalaze na 8. mjestu. U sastavu Salzburga već se nalazi jedan hrvatski nogometaš - bivši član mlade reprezentacije Goran Tomić. Asistent glavnog trenera Petera Assiona je bivši nogometaš Zagreba Srećko Kurbaša.</p>
<p> U slavnim danima ovoga kluba, tada poznatim pod sponzorskim imenom Casino Salzburg (današnji sponzor je Wüstenrot), trenerskom je palicom vitlao Otto Barić, dok su na travnjaku među ostalima ordinirali Nikola Jurčević i Damir Mužek. U takvom su sastavu 1994. godine dogurali do finala Kupa Uefe gdje ih je u dvije utakmice svladao milanski Inter. Karić će, pak, u svome novom klubu igrati zajedno s članom udarne postave tadašnje Salzburgove generacije, danas 34-godišnjim centralnim braničem Thomasom Winklhoferom.</p>
<p>Dražen Prša</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Veliki propust cibosa u Pireju </p>
<p>Prema realnim prognozama, za »cementiranje« drugoga kruga trebala bi im još jedna pobjeda. Ovako, u situaciji kad su cibosi domaćini vodećem Efes Pilsenu i jakom Climamiju, a idu u goste Estudiantesu i Prokomu, stvari više ne izgledaju toliko jednostavno koliko su se činile krajem prosinca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Trener Cibone bio je jako ljut na svoju momčad nakon poraza protiv Olympiacosa (83-89) u 9. kolu Eurolige. Zna Anzulović koliko je njegova momčad propustila u trosatnom dvoboju koji je nakon produžetka otišao na stranu domaćina. Cibona je izgubila više nego što je Olympiacos dobio, jer su s dvije pobjede (obje protiv Cibone) Grci s Partizanom i dalje čvrsto na začelju skupine. </p>
<p>Cibosi su u Pireju mogli učvrstiti treće mjesto u skupini A Eurolige, koje bi im donijelo mirniji nastavak prvoga kruga i mogućnost kontroliranog rušenja i podizanja forme u najvažnijim trenucima sezone, kako je najavio Anzulović. No, »rušenje« forme, nažalost, hrvatskog prvaka, došlo je utakmicu prerano. </p>
<p>U prvoj ovogodišnjoj utakmici činilo se da su cibosi izgubili kemiju momčadi koja ih je krasila u prethodnim dvobojima. U pobjedničku je formulu Anzulović dodao Geralda Fitcha, no Amerikanac u prvoj utakmici za »vukove« nije bio ništa više nego tek korektan. Na trenutke je djelovao izgubljeno, a na trenutke pokazao da zna igrati i da je dobar u obrani. Teško je na temelju jedne utakmice procjenjivati krajnje domete. Ciboni je za pobjedu u Pireju, u izostanku Krstića i Longina, važnih igrača Anzulovićeve koncepcije, trebao mnogo veći, u ovom trenutku nerealni doprinos Fitcha. Ali nije prosječna Amerikančeva igra glavni uzrok poraza. </p>
<p>Kao što je priznao i sam Anzulović, njegova je momčad odigrala vrlo lošu obranu, Perry i Mason radili su što su htjeli u napadu pored svojih čuvara, a nije im smetala nikakva zona ili zonski presing suparnika. Dok su cibosi nakon lošega prvog poluvremena uspjeli pohvatati konce u drugih 20 minuta, američki dvojac već je bio neuhvatljiv, u petoj brzini. Tako su 28 poena Žižića i 25 poena Popovića ostali »mrtvi kapital«, samo zgodan podatak u biografiji igrača. </p>
<p>Nakon odličnih igara na isteku prošle godine bilo je jasno da cibosi ne mogu držati tu razinu cijelo vrijeme. Za proboj u drugi krug nije ni potrebno, važnije su utakmice u »Top 16«, gdje bi Cibona trebala pokušati izboriti četvrtfinale, prvi put nakon sezone 1999./2000. S pobjedom protiv Olympiacosa Anzulovićevoj bi momčadi bilo mnogo lakše u nadolazećem rasporedu utakmica. Prema realnim prognozama, za »cementiranje« drugoga kruga trebala bi im još jedna pobjeda. Ovako, u situaciji kad su cibosi domaćini vodećem Efes Pilsenu i jakom Climamiju, a idu u goste Estudiantesu i Prokomu, stvari više ne izgledaju toliko jednostavno koliko su se činile krajem prosinca. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ahonenov pjenušac s okusom pelina</p>
<p>U zadovoljstvo ukupnom pobjedom nema sumnje, ali pitanje je hoće li se Ahonenu ukazati još jedna prilika za osvajanje turneje sa sve četiri pobjede. Kažu da ona ionako samo jednom kuca na vrata </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Za razliku od sportova lišenih svake neizvjesnosti, skijaški skokovi još su se jednom pokazali nepredvidljivima. Janne Ahonen pred posljednjom je etapom Novogodišnje turneje bio sigurna oklada da će preletjeti i Bischofshofen i tako se domoći skakačkoga Grand Slama, tj. pobjede na sve četiri skakaonice turneje. Podsjetimo, nanizao je redom Oberstdorf, Garmisch i Innsbruck u preuvjerljivoj sezoni (tada 10 od 11 natjecanja) da se sve osim njegove pobjede u Bischofshofenu ne bi tretiralo kao iznenađenje. </p>
<p>Ipak, ukazao se 30-godišnji Austrijanac Martin Höllwarth, koji niti jednu od prve tri postaje nije završio unutar tri prvoplasirana. Ukazao se i skokovima od 135 i 137.5 metara Ahonenu odnio ionako rijetko viđen iskren smiješak s lica. Slavio je Finac ukupnu pobjedu, no primijetila se određena sjenka žalosti u pogledu... </p>
<p>Da posljednja postaja Novogodišnje turneje nosi nešto drugačiji ishod, moglo se vidjeti već nakon kvalifikacija. Naime, nakon njih se znalo da prvi puta Ahonen neće posljednji krenuti sa zaletišta. Prvu je seriju Ahonen doslovno odradio. Doskočio je na 132 metra, što mu je moglo jamčiti uzbudljivu završnicu. A, drugi je izlazak na zaletište modernih Ikara zaključio turneju na fascinantan način. Prvo je Ito postavio rekord skakaonice, što ga je dugo držalo na prvom mjestu. Ahonen ga je skokom od 140.5 metara preletio i zasjeo na ove sezone za njega rezervirano mjesto - prvo. Pokušali su ga preskočiti Malysz i Janda, no nisu išli dovoljno daleko. I kada je sve mirisalo na ponavljanje rezultata Svena Hannawalda iz 2002. godine, kad je osvojio »Grand Slam«, Höllwarth je doskočio na dovoljno dalekih 137.5 metara i upriličio pomalo kiselkasto slavlje Ahonenu. </p>
<p>– Zadovoljan sam ukupnom pobjedom, rekao je Ahonen nakon završetka natjecanja i dodao: </p>
<p>– Naravno, Höllwarth je bio bolji od mene, ali ukupna me pobjeda čini sretnim. </p>
<p>U zadovoljstvo ukupnom pobjedom nema sumnje, ali pitanje je hoće li se Ahonenu ukazati još jedna prilika za »Grand Slam«. Kažu da ona ionako samo jednom kuca na vrata... </p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ljubičić protiv Federera za drugi naslov u karijeri</p>
<p>DOHA/ZAGREB</p>
<p> – Doha je zasigurno na popisu najomiljenijih gradova Ivana Ljubičića. Početak sezone je zasigurno najomiljeniji dio godine Ivana Ljubičića. Treće finale u karijeri, drugo uzastopno na milijun američkih dolara vrijednom ATP turniru u Dohi, Ivan Ljubičić je izborio 6-3, 7-6 (4) pobjedom protiv Španjolca Alberta Coste. </p>
<p>Nakon Nadala i Lopeza hrvatski »topnik« je nadigrao i trećeg Španjolca, pobjednika Roland Garrosa prije dvije godine. Drugi naslov poslije Lyona 2001. godine Ljubičić će pokušati zaslužiti protiv najboljeg tenisača svijeta Švicarca Rogera Federera.</p>
<p>– Popravio sam omjer. Nije loše, nanizao sam tri Španjolca. Očito mi odgovaraju, u šali je komentirao Ljubičić, koji je u 15. polufinalu upisao tek treću pobjedu.</p>
<p>Kao Nadal i Lopez tako i Costa nije imao nikakvih izgleda u prvom setu. Presudni »break« za Ljubičića je stigao u četvrtom gemu. Nastavak je donio također uvjerljivu predstavu šestog nositelja, poveo je s 3-1 i propustio tri »break« prilike za 4-1 vodstvo. Jedino je »zapeo« kod 5-4 vodstva kada je servirao za meč. Costa se vratio, čak je poveo sa 2-0 u »tie-breaku«, no to nije bilo dovoljno za raspoloženog Ljubičića.</p>
<p>– Doha mi očito odgovara. Uvjeti su dobri, nije toplo, igra se navečer. Prilično je brzo, može se igrati na mreži i s osnovne crte. Jedino su lopte teške, malo me boli biceps, dobro bi došao dan odmora, ali finale je u subotu, rekao je Ljubičić.</p>
<p>Finale nosi nedodirljivog Čarobnjaka iz Basela. Nova sezona nije donijela ništa novo, Federer nastavlja s pobjedama, sada ih je skupio 20 uzastopnih. No, Ljubičić, koji će u ponedjeljak biti najmanje na drugom mjestu ATP »utrke za prvaka«, je protiv najboljih uvijek igrao najbolje. Sa Federerom je igrao šest puta, omjer je 3-3.</p>
<p>– Tko voli tenis, želi igrati s najboljim. Kao što je to bio prije slučaj s Samprasom, sada je s Rogerom. I fenomenalan je osjećaj što ću igrati s pobjednikom tri Grand Slam turnira prošle godine i pobjednikom Masters kupa, priznao je Ljubičić koji će u ponedjeljak biti najmanje na drugom mjestu ATP »utrke za prvaka«.</p>
<p>• Rezultati, polufinale: Federer (1) – Davidenko (8) 6-3, 6-4, LJUBIČIĆ (6) – A. Costa 6-3, 7-6 (4). </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Osamnaesti poraz Medveščaka </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Posljednje, 20. kolo regularnog dijela Interlige, donijelo je još jedan poraz Medveščaka. Slovenska momčad Slavija pobijedila je rezultatom 3-1. U dvoboju bez rezultatske važnosti gosti iz predgrađa Ljubljane kaznili su Medveščakove greške u obrani i zasluženo slavili. Slavija je povela pogotkom Avgustinčiča iz daljine koji je prevario vratara Ulčara. U drugoj četvrtini »medvjedi« su zaigrali bolje i nakon akcije slovačkog trojica Mahdalik je poravnao rezultat. U posljednjoj dionici igre Avgustinčič je kaznio umor domaćih i iz kontranapada dva puta zabio za konačnih 3-1 za goste. U prvom krugu doigravanja »medvjedi« igraju protiv mađarskog DAC-a. Prva dva dvoboja igraju se u Mađarskoj, a eventualna treća utakmica u Zagrebu.</p>
<p>• Ledena dvorana Doma sportova</p>
<p>MEDVEŠČAK – SLAVIJA 1-3 (0-1, 1-0, 0-2)</p>
<p>MEDVEŠČAK : Ulčar, D. Ljubić, Sertić, Belić, Šlamiar, Mahdalik, Kopajtić, Novosel, Mikulić, Žibret, Kos, Mlađenović, Radović, Brumerčik, Kire, Gojanović, Chovanec, Šulevski, Ulaga, Mihaljević, Teuber.</p>
<p>SLAVIJA: Mohorič, Mišič, Burnik, Vidmar, Kontrec, Avgustinčič, Kumar, Lajevec, Pesjak, Hočevar, Žemva, Adlešič, Veldin, Tauželj, Lešnjak, Angelovski, Snoj, Kar, Čebulj, Stopar.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Avgustinčič (16), 1-1 Mahdalik (40, Brumerčik, Šlamiar), 1-2 Avgustinčič (51, Kontrec, Kumar), 1-3 Avgustinčič (56, Kontrec)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Medveščak 4 minute, Slavija 6 minuta</p>
<p>SUCI: Hrelja, Knežević, Krčelić. GLEDATELJA: 500</p>
<p>• Rezultati 20. kola: DAC – Jesenice 3-4; Redoslijed: Jesenice 59, Alba Volan 30, DAC 29, Slavija i Olimpija 25, Medveščak 12. </p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Financial Times: Sablast proširenja kruži EU-om </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pitanje hoće li proširena Europska unija, koja bi na kraju mogla obuhvatiti 33 članice i 600 milijuna stanovnika, postati jednako troma i neučinkovita kao Ujedinjeni narodi, središnja je ideja članka što ga je kao predzadnji nastavak serijala o budućnosti multilateralnih odnosa objavio britanski dnevnik Financial Times. </p>
<p>U tekstu naslovljenom »Sablast proširenja proganja EU« taj list navodi da je, umjesto s veseljem i optimizmom, Unija u 2005. ušla s osjećajem »nesigurnosti i ponegdje jedva prikrivenog straha«. Glavni razlog tome britanski dnevnik vidi u činjenici da je čekaonica za priključenje - i nakon prošlogodišnjeg proširenja na 10 novih članica - još uvijek puna. FT podsjeća da je na prosinačkom summitu otvoren put za priključenje Bugarske, Hrvatske, Rumunjske i, što je unutar Unije najosporavanije - pretežno muslimanske Turske. K tome, sve je više onih koji smatraju da bi Unija trebala »barem razmotriti članstvo demokratske Ukrajine«. </p>
<p>Tako bi do 2015. - nakon prijema Bugarske i Rumunjske 2007. - moguće članice Unije, prema Financial Timesu, uz Hrvatsku, mogle postati Albanija, Makedonija, SCG i Turska. </p>
<p>No, pitanje hoće li time se »sve tješnja unija« o kojoj su sanjali utemeljitelji Robert Schuman i Jean Monnet svesti na tek nešto više od zajedničkog tržišta prava je noćna mora za neke zemlje, osobito za Francusku. </p>
<p>»Iskustvo, međutim, pokazuje da se proces dubljeg integriranja dosad nastavljao i uz proširenje Unije«, zaključuje se u tekstu. </p>
<p>Promjene vanjskih granica Unije nisu jedni razlog za nesigurnost. Tu su, konstatira FT, i institucionalne napetosti unutar EU-a: od novog ustava koji treba dobiti potvrdu u svih 25 članica, do trzavica između Europskog parlamenta i Europske komisije, koje su eskalirale sukobom u vezi sastava Komisije iz kojega je Parlament izišao kao pobjednik. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Slovensko MVP: Rupel nije pristao na arbitražu</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> – Slovensko ministarstvo vanjskih poslova u četvrtak je, reagirajući na komentar u ljubljanskom Delu, ustvrdilo da ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel pri svom lanjskom susretu s hrvatskim kolegom Miomirom Žužulom nije pristao na arbitražu o granici s Hrvatskom.</p>
<p>»Ministar Rupel nije pristao ni na kakvu arbitražu, nego je u vrijeme prijašnje vlade tvrdio da se Slovenija ne boji arbitraže. To je i danas službena politika vlade. Slovenija nema pregovaračkih polazišta za sporazum o granici jer su parafiranjem sporazuma Drnovšek – Račan pregovori završeni«, piše u priopćenju za javnost. Dodaje se da »zasad« o novim pregovorima nema odluke niti osnove da do njih dođe.</p>
<p>Delo je u četvrtak u komentaru o slovensko-hrvatskim odnosima navelo da je slovenskoj pregovaračkoj poziciji štetilo prijateljstvo Miomira Žužula i Dimitrija Rupela te da je Rupel pristankom na arbitražu »gotovo srušio« pregovaračku poziciju Slovenije. S tim u vezi u priopćenju slovenskog ministarstva vanjskih poslova piše da je prijateljstvo između Rupela i Žužula dovelo do bolje atmosfere u bilateralnim odnosima, iako pozicije oko sporazuma o granici nisu promijenjene ni na jednoj ni na drugoj strani. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Emisija za Hrvate na novosadskoj televiziji i dalje sporna </p>
<p>SUBOTICA</p>
<p> – Budućnost emitiranja jedine televizijske emisije na hrvatskom jeziku u Vojvodini »Tragom hrvatskim« na Televiziji Novi Sad i dalje je neizvjesna, proizlazi iz priopćenja Hrvatskog nacionalnog vijeća u SCG (HNV), objavljenog u petak, nakon što su njegovi predstavnici dan ranije u Novom Sadu razgovarali s vodstvom TV NS.</p>
<p>»Nije postignuta suglasnost o nastavku emitiranja toga programa«, izjavio je tim povodom član HNV-a zadužen za informiranje Tomislav Žigmanov i dodao da se nije se došlo do konkretnih rezultata ni kada je u pitanju sukladno rješavanje institucionalnog ostvarivanja prava hrvatske zajednice na informiranje na svom jeziku putem televizije.</p>
<p> »TV NS je bez ikakvih prethodnih konzultacija i eventualnog dogovora s legitimnim predstavnicima hrvatske zajednice, samostalno poduzela niz mjera i krenula u rješavanje toga problema«, navodi se u petak u priopćenju HNV-a i podsjeća da je ta medijska kuća podnijela tužbe protiv urednice i producenta emisije na hrvatskom jeziku »Tragom hrvatskim« koja se od listopada trebala emitirati na TV NS. </p>
<p>Tužba je podnesena zbog toga što su, kako se navodi, Dušica Dulić i Zvonimir Perušić navodno »plasirali neistinite informacije o TV NS koje potiču mržnju između pripadnika većinskog naroda i pripadnika hrvatske zajednice«. </p>
<p>»Tragom hrvatskim« trebala se početi prikazivati 17. listopada na TV NS ali je, ističu tuženi, vodstvo te kuće odbilo bez prethodne najave i službenog objašnjenja emitirati pripremljenu emisiju. </p>
<p> To je bio četvrti slučaj zabrane emitiranja neke od emisija posvećenih životu hrvatske zajednice u Vojvodini, koje su se emitirale od 2001.</p>
<p> Čelnici HNV-a i vodstvo TV NS, kako se navodi u priopćenju, dogovorili su se da će nastaviti razgovore o rješenju problema televizijskog informiranja na hrvatskom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Abbas favorit, Barghouti najozbiljniji suparnik </p>
<p>Sve ankete provedene među Palestincima upućuju da će pobjednik predsjedničkih izbora, 9. siječnja biti sadašnji čelnik PLO-a Mahmoud Abbas / Znakovita američko-izraelska potpora Abbasu, upućuje na zaključak da je novo palestinsko rukovodstvo spremno na izvjesne ustupke</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Palestinci u nedjelju drugi put u svojoj povijesti izlaze na predsjedničke izbore kako bi izabrali nasljednika svog karizmatskog vođe i nedvojbenog simbola palestinske revolucije Yassera Arafata. </p>
<p>U izbornoj utrci sudjeluje deset kandidata koji predstavljaju vrlo izražene palestinske političke, idejne, socijalne, vjerske i druge raznolikosti ali i mnoga međusobna trvenja.</p>
<p>Unatoč oštrom i naglašenog suparništvu, sve ankete provedene među Palestincima upućuju da će pobjednik predsjedničkih izbora, 9. siječnja biti sadašnji čelnik PLO-a Mahmoud Abbas (69). On uživa povjerenje 65 posto palestinskog pučanstva. Za Abbasovog najozbiljnijeg suparnika Mustafu Barghoutija (50) izjasnilo se samo 22 posto ispitanika. Ostali predsjednički kandidati, uključujući i Marwana Barghoutija (45) koji je u petak prebačen u novi izraelski zatvor na jugu zemlje (osuđen je na petogodišnji zatvor) praktički su bez izgleda.</p>
<p>Abbas je pozvao u petak (dva dana prije izbora) na uspostavu mira s Izraelom. Maslinova grančica ponuđena je židovskoj državi nakon vrlo oštre i, čini se, dobro osmišljene predsjedničke kampanje u kojoj je Abbas »tamnim bojama« oslikao cjelokupnu dosadašnju izraelsku srednjoistočnu politiku.</p>
<p>Abbas, za kojega Palestinci jednostavno nemaju alternativu, pokupio je posljednjim nastupima simpatije javnosti. Pouke za takav politički pristup izvukao je nakon što je na njega pokušan atentat. Naime, kad je Abbas srednom studenoga posjetio »Arafatov šator žalosti« u Gazi, nepoznati napadači su iznenada otvorili vatru. Abbas je, na sreću, preživio ali ne i njegov tjelesni čuvar.</p>
<p>Od tog pokušaja atentata, Abbas, poznatiji po konspirativnom nadimku Abu Mazen, mijenja izbornu strategiju. Iskusan bivši šef diplomacije koji uživa potporu Izraela i SAD prilagodio je iznenada izbornu retoriku biračima. U makjavelističkom stilu da »cilj opravdava sredstvo«, često je zanemarivao postojeću političku zbilju i vlastite procjene pa i uvjerenja. </p>
<p>Abbas je u palestinskom izbjegličkom logoru Khan Yunis u Gazi nazvao Izrael čak »cionističkim neprijateljem«. Takvo etiketiranje obično upotrebljavaju one snage i pojedinci koji se ne mire s postojanjem židovske države. Umjeren i pragmatičan Abbas je takvom zapaljivom retorikom očito želio primiriti radikalne palestinske islamiste, naročito u narodu vrlo popularni Hamas. </p>
<p>Nešto ranije, Abbas je kritizirao hamasovce za raketiranje židovskih naselja, ali bez postavljanja ranijeg zahtjeva da se razoružaju. Inače, Hamas nema svog predsjedničkog kandidata. Tako nešto ne dopušta izraelsko-palestinski sporazum iz Osla (1993.) koji izričito zabranjuje uključivanje militantnih skupina i organizacija u srednjoistočni politički život. Abbas je u svojoj dosadašnjoj izbornoj strategiji zagovarao što bržu uspostavu neovisne palestinske države s istočnim Jeruzalemom (koji Palestinci, arapske i islamske zemlje nazivaju Al Quds) kao glavnim gradom. Založio se i za pravo na povratak oko četiri milijuna palestinskih izbjeglica koji su protjerani iz svojih domova tijekom izraelsko-arapskog rata 1948.-1949. </p>
<p>U stilu vruće-hladno, Abbas je najavio da će neposredno nakon što bude izabran započeti mirovne pregovore s Izraelom. »Izraelski premijer Ariel Sharon je izabrani čelnik, i mi ćemo s njim pregovarati«, rekao je. Dodao je kako će osobno staviti mirovni »Putokaz mira« na stol i izraziti spremnost da ga u potpunosti provede. Abbas je potporu za to dobio od nekoliko palestinskih skupina, uključujući i Brigadu mučenika Al Aqse. </p>
<p>Iako nema nagovještaja iznenadnih obrata u palestinskim izborima koji bi mogli ugroziti Abbasovu pobjedu, prava neizvjesnost tek slijedi nakon postavljanja »Putokaza mira« na pregovarački stol. Mnogo toga ili gotovo sve zavisit će od nove izraelske vlade Ariela Sharona koji je u petak potpisao koalicijski sporazum s laburistima Shimona Peresa. </p>
<p>U svakom slučaju, po mnogo čemu znakovita američko-izraelska potpora Abbasu, upućuje na zaključak da je novo palestinsko rukovodstvo spremno na izvjesne ustupke. Riječ je, po svemu sudeći, o sužavanju prava na povratak palestinskih izbjeglica. Sharonova vlada i mnogi židovski krugovi diljem svijeta smatraju da bi masovni povratak Palestinaca na njihova ranija ognjišta značio »demografsku smrt« židovske države.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Haradinaj suočen s haaškom optužnicom</p>
<p>Britanski Guardian piše da bi situacija na Kosovu mogla postati eksplozivna ako Haradinaj iznenada bude optužen i izručen Haagu / Ako ipak ne bude optužen, ozbiljno bi se mogla ugroziti suradnja Srbije sa Sudom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dvojba je li doista podignuta haaška optužnica protiv kosovskog premijera Ramusha Haradinaja traje danima i još nije razriješena unatoč velikim pritiscima iz Beograda da do toga dođe. </p>
<p>Pozivajući se na izvore bliske kosovskoj vladi, podgorički dnevnik Dan prvi je prenio da mu je optužnica uručena poslije Nove godine, da se odnosi na zločine počinjene nad Srbima i drugim nealbanskim stanovništvom u selu Glođani kod Radonjićkog jezera kao i da je Haradinaj rekao da će se predati. Bivši srbijanski ministar pravosuđa Vladan Batić koji je najintenzivnije prikupljao dokaze protiv bivšeg zapovjednika Oslobodilačke vojske Kosova kaže da su dokazi protiv Haradinaja neoborivi i da je on »najveći krvnik srpskog naroda u novijoj povijesti«. </p>
<p>Ti su dokazi navodno odavno u haaškom Tužiteljstvu, a odnose se na razdoblje od 1998. do 2000. godine kad je bio zapovjednik operativne zone OVK Dukađini u općinama Peć, Đakovica, Dečani i dijelovima Istoka i Kline. Haradinaj je tu, prema Batićevim podacima, počinio 67 ubojstava, naredio 267 likvidacija i 400 otmica. </p>
<p>Svjedoci iz Srbije, pišu Večernje novosti, spremni su potvrditi zločine Haradinaja, Agima Çekua i Hashima Thaqija, a u beogradskom sudu već je saslušano njih oko 40. Međutim, Batić objašnjava da je moguć i drukčiji scenarij: da se Haradinaj dragovoljno preda, zatim brzo pusti kako bi se branio sa slobode, a onda krene međunarodni pritisak na Srbiju kao jedinu zemlju koja čuva ratne zločince. </p>
<p>Britanski Guardian piše da bi situacija na Kosovu mogla postati eksplozivna ako Haradinaj iznenada bude optužen i izručen Haagu. Ako ipak ne bude optužen, ozbiljno bi se mogla ugroziti suradnja Srbije sa Sudom, ocjenjuje list. U međuvremenu je Međunarodna krizna skupina (ICG) u analizi stanja u Srbiji i Crnoj Gori Kosovu vratila status područja gdje postoji rizik izbijanja sukoba, a jedan od razloga, kaže direktor ICG-a za Srbiju James Lion, veže se uz moguće optužnice za ratne zločine protiv premijera Haradinaja i moguće reakcije među kosovskim Albancima unatoč njegovom pozivu sunarodnjacima da u toj situaciji sačuvaju mir. </p>
<p>Neizvjesno je bi li ga poslušali budući da optužnica za njih neće biti pokušaj provođenja pravde već pokazatelj budućeg političkog statusa Kosova i uklanjanja s političke scene najefikasnijeg političkog lidera. Haradinaj (37), predsjednik Alijanse za budućnost Kosova, rodom je iz sela Glođane kod Dečana. U 21. godini emigrirao je u Švicarsku da bi se poslije toga prijavio u Legiju stranaca. U Albaniji je radio na stvaranju logističkih baza u Kuksu i Tropoliju i, piše u knjizi Vlade Srbije »Albanski terorizam i organizirani kriminal na Kosovu i Metohiji«, na ilegalnom ubacivanju oružja na Kosovo. Na Kosovo se ilegalno vratio sredinom 1997. i zajedno sa braćom Dautom i Shkenzenom organizirao napade na policiju, a potom postao prvi čovjek štaba OVK za regiju. Na njegovu je inicijativu, tvrde u Beogradu, u Glođanima formirana specijalna postrojba OVK Crni orlovi, odgovorna za zločine. Srpski policijski krugovi također tvrde da je Haradinaj najutjecajnija kriminalna ličnost te da zajedno s Ekremom Lukom i Naserom Kelmendijem kontrolira organizirani šverc droge, cigareta, naftnih derivata, oružja i vozila. Protiv njega je stoga podignuto 108 kaznenih prijava. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Suparništvo Blaira i Browna zabrinjava laburiste </p>
<p>Britanski premijer i njegov ministar financija kao da su se nadmetali tko će prvi objaviti dobre vijesti siromašnima / Isključen iz Blairovog bližeg kruga Brown navodno već planira samostalnu izbornu kampanju na idućim izborima</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Ako je suditi po ranim znacima, staro suparništvo između britanskog premijera Tonyja Blaira i njegovog ministra financija Gordona Browna neće jenjati ni u 2005. Brown je u četvrtak u Edinburghu održao govor o pomoći Trećem svijetu. Čudnovatom koincidencijom, Blair je točno u istom trenutku o toj temi govorio u Londonu. Time je ministar financija uspješno izguran iz središta pozornosti, a mediji u petak prenose nove glasine o trzavicama između njega i premijera. </p>
<p>Gordon Brown drugi je najvažniji čovjek britanske politike, odmah iza Blaira. Između njih dvojice navodno postoji i nepisani sporazum, prema kome bi Blair u jednome trenutku trebao vlast prepustiti Brownu. No, premijeru se ne žuri, a njegov je ministar financija nestrpljiv. To je podloga mnogim napetostima između njih dvojice. </p>
<p>U svome govoru Brown je najavio ambiciozan »Marshallov plan« za Afriku. Zagovarao je pritom oprost dugova, izdašniju razvojnu pomoć i rušenje trgovinskih barijera. Plimu sućuti izazvanu tsunamijem treba usmjeriti i prema najsiromašnijem kontinentu, poručivao je iz Edinburgha britanski ministar financija. No, točno u isti dan i isti sat, iz Londona se oglasio Tony Blair, s vrlo sličnom porukom. Na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> sazvanoj konferenciji za novinare britanski premijer je upozorio da Afrika svakog tjedna trpi od katastrofe slične tsunamiju, s time da afrička katastrofa nije prirodna, nego su je stvorili ljudi. </p>
<p>Britanija je početkom 2005. preuzela predsjedavanje nad grupom najrazvijenijih zemalja svijeta, G8, a od srpnja će predsjedavati i Europskom unijom. London to želi iskoristiti da ove godine povede ambicioznu borbu protiv bijede u svijetu (premda se može očekivati određeni otpor nekih glavnih britanskih saveznica). </p>
<p>U četvrtak se činilo da se Blair i Brown nadmeću tko će siromašnima prvi dojaviti dobre vijesti. Saveznici Gordona Browna tvrde je njegov nastup namjerno »sabotirala« premijerova paralelna tiskovna konferencija. Blairovi suradnici kažu međutim da se radilo o »nesretnoj koincidenciji«, koju je diktirao premijerov prepuni raspored. </p>
<p>Bilo kako bilo, dva najmoćnija čovjeka britanske politike trenutačno se spore i oko drugih stvari. </p>
<p>U svibnju su mogući prijevremeni izbori, a Brown se žali da ovaj put nije dovoljno uključen u krojenje predizborne strategije. Navodno ga toliko frustrira što su ga isključili iz Blairovog bližeg kruga, da će voditi vlastitu izbornu kampanju, s vlastitom platformom. Stotinjak laburističkih zastupnika već je pozvalo Browna u svoje biračke okruge, pa bi se izborna bitka lako mogla pretvoriti borbu za dalje vodstvo Laburističke stranke.</p>
<p>Oporbeni konzervativci optužili su premijera i njegovog ministra financija da se »svađaju kao djeca«. Pojedini laburistički zastupnici izražavaju pak zabirnutost da će napetosti između dvojice političkih prvaka škoditi vladajućoj britanskoj stranci. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Grandiozna obećanja bogatih tek se djelomično ispunjavaju</p>
<p>Katastrofalni potres i tsunami uz obale Indijskog oceana trebali bi biti velika lekcija svijetu, osobito političarima / Nakon potresa u Iranu, u kojem je prije nešto više od godinu dana poginulo gotovo 30.000 ljudi, obećano je više od milijardu dolara, a stiglo je tek 17,5 milijuna i stradalnici još uvijek žive pod šatorima </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Katastrofalni potres i tsunami uz obale Indijskog oceana trebali bi biti velika lekcija svijetu, osobito političarima. Prve, spore i škrte reakcije Sjedinjenih Država, najbogatije i najmoćnije zemlje svijeta, izazvale su opće zgražanje i osude najefektnije izražene upravo u američkim medijima. Zbog veličine tragedije, ali i blagdanskog suosjećanja, što je potenciralo kritike, ubrzo je nastalo nadmetanje tko će obećati veću pomoć stradalima. </p>
<p>Ukupno, u prvih deset dana obećane donacije premašile su četiri milijarde dolara. Na summitu svjetskih lidera iz 26 zemalja (Jakarta, 6. siječnja), glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan pohvalio je spremnost vlada i pojedinaca da pomognu unesrećenima, ali i upozorio da obećavanje pomoć nije natjecanje u izboru ljepotica. Podsjetio je da obećano treba što prije poslati, jer ako se zakasni, broj žrtava bi se -zbog gladi, žeđi i bolesti - mogao udvostručiti. Annan je najavio da bi sljedećih šest mjeseci pogođenim područjima trebalo stići barem milijarda dolara hitne pomoći. </p>
<p>Naoko, to ne bi smio biti problem, jer iznos nije ni četvrtina obećanog. No, Annan dobro zna da se grandiozna obećanja tek djelomice ispunjavaju. U povodu potresa u Iranu, u kojem je prije nešto više od godinu dana poginulo blizu 30.000 ljudi, obećano je 1,5 milijardi dolara, a stiglo je gotovo sto puta manje - tek 17,5 milijuna, pa stradalnici još uvijek žive pod šatorima. Priključujući se Milenijskim razvojnim ciljevima, Bush je 2002. najavio da će SAD razvoj afričkih zemalja pomoći s pet milijardi dolara godišnje, odnosno s deset milijardi u dvije godine. Dosad nije isplaćen ni dolar. </p>
<p>Razmjeri tragedije, pokazana solidarnost i spremnost za pomaganje mogli bi pozitivno djelovati na obuzdavanje dugotrajnih oružanih sukoba na pogođenim područjima. Na sjeverozapadu Sumatre, u blizini epicentra potresa, separatisti Aceha i indonezijska vojska već desetljećima se sukobljavaju. Procjenjuje se da je dosad poginulo nekih deset tisuća ljudi. Pod utjecajem svojih političkih i vojnih vođa većina Indonežana na Aceh gleda kao na stalni izvor nevolja. Tsunami je potaknuo neočekivano suosjećanje prema stradanjima Aceha, što je natjeralo središnju vladu da prvi put u mnogo godina, i usprkos opsadnom stanju, ukine zabranu strancima da dođu u Aceh i vide što se događa. Sad je dopušten dolazak međunarodnih humanitarnih organizacija i novinara. Možda nastane povoljnije ozračje i obnove se pregovori sa separatistima. </p>
<p>Na suprotnom kraju Indijskog oceana, u Šri Lanki, gotovo dva desetljeća građanskog rata odnijelo je više od 60.000 života. Stradanja izazvana tsunamijem i zajednička nastojanja da se pomogne žrtvama pobudila su nadu da bi zaraćeni manjinski Tamili i pet puta brojniji Sinhalezi mogli krenuti putem pomirenja. U posljednje vrijeme i na jugu Tajlanda izbijaju sukobi muslimanske većine i budističke manjine - samo prošle godine bilo je 600 mrtvih. Sadašnja katastrofa je iskorištena i za niz pomirbenih poteza. </p>
<p>Dosad je tsunamijem pogođeni dio svijeta Bushevoj administraciji bio druga fronta u borbi protiv terorizma i izvor tek mogućih budućih sukoba koji se zasad drže pod kontrolom (sa Sjevernom Korejom, između Kine i Tajvana ili Indije i Pakistana). Sada, kad se SAD ipak poduzetno priključio pomaganju stradalnika, neki dužnosnici u administraciji, mnogi stručnjaci izvan politike kao i mediji, kažu da je Bush dobio šansu da poboljša teško narušeni ugled SAD-a, ali i svoj osobni. Dobio je prigodu da se pokuša osloboditi kritika zbog rata u Iraku i doktrine preventivnih napada, pa i da smanji napetosti u odnosima s muslimanskim svijetom. Kao da mu je s neba pala šansa da golemim financijama i logistikom SAD-a djeluje pozitivno i to na način koji nitko ne može osuditi. </p>
<p>Pokazujući ovaj put osjetljivost za mišljenje javnosti, Bush je brzo odustao i od prvotne namjere da SAD predvodi koaliciju zemalja koje će se angažirati u pružanju humanitarne pomoći i obnovi pogođenih područja. Predvodničku ulogu u prvotno nazvanoj »jezgri koalicije za pomoć« (u kojoj su bili još Indija, Japan i Australija), Bushevi suradnici objašnjavali su potrebom da »pouzdane zemlje« nadziru trošenje pomoći. Budući da je ta namjera mogla nalikovati na kritizirano jednostrano djelovanje »koalicije voljnih« u Iraku, administracija se hitro predomislila i prikupljanje i podjelu pomoći prepustila Ujedinjenim narodima. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Matajina pomalo publicistički maštovita predodžba o Americi</p>
<p>Uvaženi publicist iz Zagreba g. Željko Mataja okomio se na »dječaka s Trešnjevke« Borisa Mikšića (»Mikšićeva pomalo maštovita predodžba o uspjehu«, Vjesnik, Stajališta, 5. i 6. siječnja 2005.), koji je na predsjedničkim izborima 2. siječnja 2005. dobio zavidnih oko 18 posto, i bio treći.</p>
<p>Taj veliki broj glasova Mikšić je dobio, kako publicist kaže, od naivnoga hrvatskoga puka. Autostoperski avanturist, predsjednički pustolov, dobio je glasove puka, koji se je dao tako masovno prevariti!? </p>
<p> Uči nas uvaženi publicist kako je nastala danas vodeća, moćna, bogata, radina Amerika. Otimanjem zemlje, pljačkom stoke, nasiljem, i to sve pod okriljem zakonske podvale i korupcije. Prema uvaženom publicistu, vjerojatno se i g. Mikšić tako u Americi, pod okriljem njihovih zakona, obogatio!? I došao k nama, on bogati Amerikanac, s dvostrukim državljanstvom, da pokaže puku kako se vodi država, kao da »Ustav i Sabor ne postoje«.</p>
<p> Zamislite, kaže uvaženi publicist, Mikšić dolazi na ideju da u tipično poljodjelskom kraju, u Vukovaru, instalira tvornicu automobila Toyota! A tamo u tipično poljodjelskom kraju još za Kraljevine Jugoslavije Bata je izgradio najveću tvornicu gume i obuće u to vrijeme! Srpska najezda na taj grad heroj sve je to uništila, ostale su aveti ruševina nekad uzorne tvornice.</p>
<p> Neka Vukovarci maknu ruševine, pa neka oru, jer su poljodjelci, pa će tako lakše u Europu! Jer automobile će u Slovačkoj, Češkoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj raditi roboti, i prodavati vukovarskim poljodjelcima i ostalom hrvatskom naivnom puku. </p>
<p>Brine uvaženoga pulicista što g. Mikšić na sva pitanja, osobito teška, ima odgovor. A posebno je teško shvatiti kako je taj avanturist smio mrziti komunizam!? I kako mu je tata smio biti domobranski pilot!?</p>
<p> Uvaženi publicist, gle, spominje tatu! Boji se da g. Mikšić ne postane zagrebačkim gradonačelnikom, »ako ga podrži dijaspora«, vjerojatno misli – Amerika.</p>
<p>ZLATKO BLAŽEVIĆ, dipl. ing. Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Tako pregovarati trebalo bi biti ispod dostojanstva jedne i druge strane</p>
<p>Ljubljansko Delo piše: »Iduća godina otvara prostor za uspostavu dijaloga između Hrvatske i Slovenije.« Zaista, hrvatska je vlast, prošla, pa i ova sadašnja, prihvatila taj »europski« način dijaloga, gdje se sve iz prošlosti mora »zaboraviti« i početi iznova moljakati opljačkano vlasništvo. </p>
<p> Valjda bi bilo normalno prije demilitizirati Svetu Geru i vratiti je njezinu vlasniku, Hrvatskoj, kao i devize hrvatskih štediša Ljubljanske banke, i tek potom lijepo, kao normalni i uljuđeni susjedi, sjesti za stol, bez opterećenja i pretjeranih želja da se dođe do tuđe imovine, uljuđeno riješiti jedan po jedan problem. Nikako nije uputno beskorisno sjedati za stol, dok nije vraćena opljačkana imovina, jer se time samo gomilaju problemi i »problemi«. </p>
<p> Ali kako to dokazati i onima koji smjeraju prisvajati – ništa ne vraćati stvarnom vlasniku, a vikati po medijima da su za miroljubivo rješenje, dakako, s »figom u džepu«!?</p>
<p>Na takav način gubi se ne samo dostojanstvo, već i legalnost, a onaj koji je opljačkao tuđu imovinu ne gubi ništa, već mu se čak, polako ali sigurno, povećavaju mogućnosti pred svijetom »legalizirati« pljačku, a to valjda, gospodo doktori, nije cilj dijaloga!?</p>
<p> Pregovarati na takav način trebalo bi biti ispod dostojanstva i jedne i druge strane! Gdje još ima toga da kradljivac okradenome nudi na prodaju, bez ikakvog stida, ukradeno vlasništvo?</p>
<p>MIHAEL SLIVAR Velenje, Slovenija</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Eto kako se jednostavno, bez rada i muke, može postati slavan i bogat </p>
<p>Napokon smo dočekali kraj Big Brother showa! Sto dana svakodnevno smo na RTL televiziji gledali djevojke i mladiće u dobro izrežiranim »kadrovima« koji su se pokušavali ponašati najprirodnije što su mogli, a svi u mislima kako zaraditi milijun kuna. Najčešće su dane provodili kao mala djeca – bezbrižno se igrajući, kao da ih se uopće ne tiču problemi (a ako su ih i spominjali, onda su to uglavnom bili oni ljubavni!).</p>
<p>Međutim, nakon što je završio cijeli taj cirkus u koji su potrošeni milijuni kuna, hrvatska mladež dobila je svoje junake u Saši, Marini, Alenu i drugima, koji su im jednostavno pokazali put kako se na lak način, bez rada i muke, doslovce preko noći, može postati slavan, a da za to nije potrebno završiti nikakve škole niti imati neko osobito obrazovanje.</p>
<p>Posebno je bio impresivan izlazak iz te famozne kuće i proslava kraja jednog očito uspješnog tv-projekta, kada smo putem malih ekrana mogli vidjeti, kao u holivudskim filmovima, neke naše poznate zvijezde i zvjezdice na koji način dolaze na feštu i pred kamerama se »klanjaju« novim hrvatskim idolima, koji će vjerojatno biti zaboravljeni i za manje dana nego li što su proveli u Big Brother kući!</p>
<p>S druge pak strane, kad se na takve projekte troše milijuni kuna, pojedine humanitarne kuće, poput Caritasa, pozivaju nas da uplatimo barem jednu kunu za ljude u nevolji, jer da u Hrvatskoj ima na tisuće starih, bolesnih i napuštenih ljudi koji čekaju pomoć, te apeliraju da im pokažemo kako nisu sami. </p>
<p>Stoga, ako se već i organizira takav tv show, gdje ima novaca u obilju i gdje nam u želji da pokažu svoju tobožnju humanost u tu famoznu kuću »podmeću« skrb za mačku i psa, bilo bi dobro da su se sudionici javno odrekli većega dijela novca u korist gladnih i bolesnih, kojima bi i te kako dobro došla svaka pomoć, a ne se rasipavati novcem i raskoši kao da smo već dostigli Ameriku ili Švicarsku.</p>
<p>Činjenica je da svatko sa svojim novcem može raditi što hoće, ali je isto tako istina da bi naše televizijske kuće više pozornosti trebale obratiti istinskim vrijednostima, a Hrvatska ih, hvala Bogu, ima na pretek. Ali, očito je lakše ljude svaku večer »zatupljivati« takvim i sličnim emisijama, tim prije što za njih nikada ne nedostaje i sponzora. </p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆ Koprivnica</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Teatar predizbornoga sučeljavanja</p>
<p>Busamo se u prsa junačka da u nas cvate demokracija, hrlimo u Europu i pljuckamo jedni po drugima, osobito u vrijeme predizborne kampanje. Za gospođu Jadranku Kosor, pod teškom šminkom i otmjeno odjevenom, polijepljenom po milijunskom gradu i okolici, ljudi su ispred politike. Pa što nije potrebitim ljudima dala svoje milijune od predizborne kampanje i tako se pokazala velikom i odanom ljudima?</p>
<p>Slikala se, slikala i slikala, a neki projekti koje je njeno ministarstvo vodilo i trebalo pokrenuti stoje neutrošenih sredstava. Ubije se čovjek koji je bio na čelu braniteljske udruge, a u njezinu pismu stoji kako je on bio zadovoljan njenom pomoći. Pa kako mu je ona pomogla ili bilo tko drugi kada se čovjek ubio!?</p>
<p>Načinismo teatar od predizbornog sučeljavanja: ljudima su se rezale rečenice, neki mladac se pokazao kako je neuljudan, dr. Letica se pokazao u punom svjetlu kakav jest, i po uzoru na Zapad iznosile su se optužbe i uvrede, utemeljene i neutemeljene. Jer kod nas sve prolazi! HDZ-ova vlada, koja je dozvolila da se uništi privreda, okradu umirovljenici, izguraju radnici na cestu, sada velikodušno rješava te probleme, kao da su to grijesi patuljaka iz Snjeguljice. </p>
<p>IRENA MILOŠEVIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Uvjetno osuđen za prijetnje i zlostavljanje supruge</p>
<p>Kaznu zatvora neće odslužiti ako u godinu dana ne počini novo kazneno djelo, te ako se podvrgne psihijatrijskom liječenju </p>
<p>NOVI MAROF</p>
<p> – Josip Horvat nepravomoćnom je presudom novomarofskog Općinskog suda osuđen na šest mjeseci uvjetnog zatvora zbog nasilničkog ponašanja u obitelji. Kazna se neće izvršiti ako optuženi u roku od jedne godine ne počini novo kazneno djelo te pod uvjetom da se na slobodi podvrgne psihijatrijskom liječenju. Ako to ne učini, sud će opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje kazne. Horvata se teretilo da je suprugu psihički i fizički zlostavljao, pa je zbog toga intervenirala i policija, a sve je kulminiralo u studenom prošle godine, kad je došao pred kuću suprugine majke, kamo je supruga pobjegla, i zaprijetio joj da će je ubiti ako se ne vrati.</p>
<p>Horvat je porekao djelo, rekavši da suprugu nikad nije zlostavljao niti vrijeđao, a niti ju je tukao. Potvrdio je da im je policija dolazila u kuću više puta, uglavnom ju je zvala supruga, a posljednji put je zvao on, jer mu je supruga prijetila oružjem. Prisjetio se da su ga pregledavali psihijatri te da je prije 14 godina bio na liječenju u Zagrebu, a zatim i u Banjnskim dvorima. Proglašen je duševnim bolesnikom, a sad pije lijekove. S djecom se dobro slaže, no njegova se supruga prema njemu »ne ponaša dobro«. Nije on taj koji tuče i vrijeđa, već supruga vrijeđa njega i prijeti mu. Ne zna zašto je supruga pokrenula brakorazvodnu parnicu, a na pitanje otkud supruzi hematomi po leđima i nogama na Badnjak 2001. godine, Horvat je odgovorio da ih se sjeća, jer ih je vidio kad je suprugu prao po leđima, no ona mu nije objasnila otkud joj.</p>
<p>Njegova sad već bivša supruga Ivka na sudu je rekla da u tom braku ništa nije »štimalo« od prvog dana, on ju je vrijeđao, nazivao pogrdnim imenima, tukao ju je i stalno prijetio da će je ubiti. Samo je jednom bila kod liječnika, no više nije išla, već je uvijek šutjela i trpjela. Već je i ranije pokrenula postupak protiv njega, no tužbu je onda povukla, jer joj je bilo žao ako ga negdje zatvore, budući da je ipak otac njihove djece. Kasnije ga je ipak prijavila, jer misli da bi mu pomoglo nekakvo liječenje.</p>
<p>Saslušana je i njihova kćer Ljubica, koja je rekla da zlostavljanje u obitelji traje godinama, pa je i ona, kad je bila trudna, morala sa suprugom bježati od kuće, jer ih je otac natjeravao sjekirom. Mnogo su puta svi bježali od kuće i spavali vani, a otac je majku stalno vrijeđao i tukao. Kada bi je, kazala je, »dobro natukao«, znao je po njoj i skakati kad je ležala na podu. </p>
<p>Za takvo njegovo ponašanje nije trebao nikakav poseban razlog, jer si ga on sam našao, osobito kada je prekomjerno konzumirao alkohol. </p>
<p>»Mislim da takvo zlo obitelji može raditi samo netko tko je ili bolestan, ili vrlo zao i podmukao«, rekla je Horvatova kćer. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>»Jež« zaustavio automobil s bjeguncima</p>
<p>NAŠICE</p>
<p> – Nakon potjere za bjeguncima kroz dvije županije, djelatnici osječko-baranjske Policijske uprave u noći su na petak, desetak minuta iza ponoći, u Našicama zaustavili i priveli četvoricu hrvatskih državljana koji se, vozeći se osobnim automobilom, prethodno nisu zaustavili na tri blokadna mjesta u Požeško-slavonskoj županiji. </p>
<p>Prema priopćenju osječko-baranjske Policijske uprave, nakon dojave požeško-slavonske PU da se prema Našicama kreće osobni automobil njemačkih registracijskih oznaka, u kojemu se nalaze četiri osobe, u našičkoj Ulici kralja Tomislava postavljena je blokada s uređajem za prisilno zaustavljanje vozila, popularnije nazvanim »jež«. </p>
<p>»Oko 0.10 sati vozač je pokušao bez zaustavljanja proći blokadu, ali se vozilo nakon nailaska na 'ježa' zaustavilo. Kako bi se spriječio njihov daljnji bijeg, nad četvoricom hrvatskih državljana, zatečenih u vozilu, primijenjena su sredstva prisile, a nakon toga su privedeni u </p>
<p>službene prostorije«, navodi se u priopćenju. </p>
<p>Kriminalističkom je obradom utvrđeno da je dvadesetčetverogodišnji Đakovčanin, upravljajući vozilom, u blizini Gradca Našičkog u više navrata pokušao s ceste izgurati policijsko vozilo, u kojemu su se nalazila dva djelatnika požeške Policijske postaje, pa će protiv njega biti podnesena kaznena prijava zbog napada na ovlaštenu službenu osobu te prekršajna prijava zbog kršenja Zakona o sigurnosti prometa na cestama.</p>
<p>Također je utvrđeno da je za dvadesetosmogodišnjakom iz osječkog prigradskog naselja Tenja, koji se nalazio u vozilu, na snazi tjeralica pa je on nakon kriminalističke obrade, na temelju rješenja o određivanju pritvora našičkog Općinskog suda, priveden u osječki zatvor. </p>
<p>Sve četiri osobe evidentirane su kao počinitelji više kaznenih djela, imovinskih delikata, a s obzirom na to da vozač nije posjedovao dokumentaciju za vozilo, ono mu je privremeno oduzeto kako bi se utvrdilo vlasništvo. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Suđenje se odugovlači zbog Jakopčeve nesanice i košmarnog sna</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> – Najpoznatiji zagorski mesar i nekad jedan od najbogatijih Zagorca Mladen Jakopec, zbog bolesti ne može prisustvovati raspravama na zlatarskom Općinskom sudu još najmanje četiri, odnosno šest mjeseci.</p>
<p> Tako naime, glasi rezultat do medicinskog vještačenja kojeg je naredio predsjednik Općinskog suda u Zlataru Franc Harapin, koji je i raspravni sudac u predmetu protiv Jakopca i bivšeg direktora konjščinskog Komunalca Stjepana Hajnića, nakon što se Jakopec zbog psihičkih tegoba nije pojavio na raspravi potkraj studenoga prošle godine. Sudu je tada dostavljena »ispričnica« kojom se dokazuje da je Jakopec bio na bolničkom liječenju u KBC-u Zagreb zbog psihičkih smetnji: nesanice i košmarnog sna, nezainteresiranosti, depresije i strahova. Još je u studenome predsjednik Harapin najavljivao da, potraje li Jakopčeva bolest i nesposobnost za praćenje rasprave sljedećih šest mjeseci, da će razdvojiti predmet. Podsjetimo, Jakopca se kao drugookrivljenog tereti da je poticao Hajnića, bivšeg direktora Komunalca iz Konjščine i glavnog distributera plina na zlatarskom području, na zloporabu položaja i ovlasti. Prema optužnici, Hajnić je u ime Komunalca 1999. godine za Jakopčevu Mesnu industriji podigao šest milijuna kuna kredita u Kreditnoj banci Zagreb. Jakopec kredit nije vratio, pa je dug pao na teret Komunalca, kojemu je lani u listopadu Todorićeva KBZ blokirala račun na 14 milijuna kuna. Komunalac je na sudu već i podnio odštetni zahtjev za nadoknadu štete od odgovornog ili više njih. </p>
<p>Tako je suđenje oko slučaja Komunalac ušlo u 4. godinu, a Općinska državna odvjetnica u Zlataru izjavila je za Vjesnik da je prije nekoliko dana od raspravnog suca ponovno zatražila razdvajanje postupka kako bi se sudovanje što prije okončalo. Suđenje je inače ušlo u završnu fazu, a svjedočiti još treba samo bivši zagorski dožupan za gospodarstvo Mato Regvar, današnji predstojnik vladina Ureda za javnu nabavu, koji bi trebao rasvijetliti da li je i zašto je bivše Županijsko poglavarstvo, čiji su članovi bili i dvojica optuženih, preporučilo Hajniću da kreditom solventnog poduzeća izvuče iz propasti tada već posrnulo Jakopčevo poslovno carstvo.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Lažnom potvrdom o bonitetu, oštetio »Trako« za 150.000 kuna </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda, Mirko Klinžić, otvorio je istragu protiv vlasnika i direktora trgovačkog društva »Kimi-Prom«, Franje Češkovića (56), zbog postojanja osnovane sumnje da je dotični, prije četiri godine počinio prijevaru u gospodarskom poslovanju, oštetivši trgovačko društvo »Trako«, za 149.462 kune. Istražni zahtjev protiv Češkovića Općinsko državno odvjetništvo je u ovom slučaju podnijelo 6. svibnja 2004. godine. Češkovića se u zahtjevu tereti da je kao vlasnik »Kimi-Proma«, početkom 2000. godine s direktorom »Traka«, Igorom Bošnjakom, usmeno dogovorio kupnju veće količine sjemene stočne repe, dogovorivši dio naplate kompenzacijom, a dio novcem. Kao garanciju plaćanja Bošnjaku je predočio obrazac BON-2 Zavoda za platni promet, s podacima o solventnosti »Kimi-Proma«, iz kojega je proizlazilo da njegova tvrtka ima financijskih sredstava na računu, premda je znao da navedeni obrazac nije uopće nije izdao ZAP-a, jer je račun »Kimija« u neprekidnoj blokadi od 1997. godine. Češković je osim bona, tvrdi se u istražnom zahtjevu, Bošnjaku također predao i obračunski ček, te dvije bjanko mjenice, od kojih je jedna glasila na »Kimi-Prom«, a druga osobno na Češkovića. Repa, ukupne vrijednosti 234.862 kune, je isporučena 29. veljače i 31. ožujka 2000. godine no osim dijela od 85.400 kuna koji je podmiren kompenzacijom, ostatak nije plaćen, iako je Češnjaković repu dalje preprodao tvrtki »KMM « iz Osijeka, navodi se u opisu činjeničnog stanja zahtjeva. Istražni sudac je također naredio da se u sklopu istrage saslušaju četiri svjedoka, uključujući i Igora Bošnjaka, te da se provede financijsko-knjigovodstveno vještačenje. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Pješak poginuo u naletu »renaulta« </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U teškoj prometnoj nesreći, koja se dogodila u petak oko 7.40 sati na splitskom predjelu Sirobuja, poginuo je pješak, na kojeg je naletjelo osobno vozilo »renaul 5«, izvijestila je Policijska uprava splitsko-dalmatinska.</p>
<p>Nesreća se dogodila na istočnom ulazu u Split, kod nadvožnjaka na Sirobuji, a prema prvim rezultatima očevida, na muškarca, čiji identitet policija nije željela objaviti, naletjelo je osobno vozilo u trenutku dok je prelazio cestu izvan obilježenog pješačkog prijelaza.</p>
<p>Pješak je poginuo pokušavajući prijeći s južne na sjevernu stranu četverotračne prometnice, koja nema pješačke prijelaze, već pothodnike i nadvožnjake, koji služe upravo pješacima.</p>
<p>Na toj dionici Državne ceste br. 8 promet je, zbog očevida, bio zatvoren do 10.30 sati, kada je ponovo normaliziran. </p>
<p>D. S.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Zapaljen automobil stečajnog upravitelja »Glumina banke«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Čikoševoj ulici u noći na četvrtak zapalio se terenac »range rover« u vlasništvu Pere Hrkača (48), stečajnog upravitelja »Glumina banke«. Policija je priopćila da se nakon »range rovera« zapalio i »peugeot 407« u vlasništvu 20-godišnjakinje, a koji je bio parkiran ispred terenca. Očevidom je utvrđeno da je još uvijek nepoznati počinitelj pod okriljem noći došao do parkirališta u Čikoševoj ulici i po terencu prolio zapaljivu tekućinu koju je zatim zapalio. Vatra je najprije zahvatila prednji dio, točnije poklopac motora, a zatim i stražnji kraj »peugeota«. Požar su ugasili vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe grada Zagreba, a šteta iznosi oko 300.000 kuna. Za podmetačem požara policija intenzivno traga. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Objesio se u spavaćoj sobi</p>
<p>VINKOVCI</p>
<p> – Četrdesetsedmogodišnji Ivan Š. počinio je samoubojstvo u srijedu oko 16.45 sati u svojoj obiteljskoj kući u Ulici Nikole Tesle u Vinkovcima. Prema priopćenju Policijske uprave vukovarsko-srijemske, nesretni je čovjek počinio samoubojstvo objesivši se u spavaćoj sobi, svezavši si oko vrata uže koje je bilo zavezano za prozorske šarke. Nakon što su ga pronašli članovi obitelji, o svemu je odmah obaviještena hitna pomoć i policija. Dolaskom na mjesto događaja, dežurni liječnik konstatirao je smrt, dok su djelatnici policije, obavljenim očevidom, utvrdili da ne postoje tragovi koji bi upućivali na to da bi mogla biti riječ o ubojstvu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>Ina jeftinijim naftnim derivatima osvaja tržište</p>
<p>U tri novogodišnja dana Ina je prodala čak 12,8 milijuna litara goriva (7,4 milijuna litara benzina i 5,4 milijuna litara dizela) / Povećana je i prodaja ostalih artikala na Ininim crpkama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Znatno većom prodajom benzina i dizela Ina je pokrila gubitak zbog nedavnog trodnevnog smanjivanja maloprodajnih cijena tih goriva za deset posto, što je bio Inin novogodišnji poklon kupcima, kaže Dragan Pavić, direktor Ininog Sektora trgovine na malo i razvoja djelatnosti.</p>
<p>Ina je u ta tri dana prodala čak 12,8 milijuna litara goriva (7,4 milijuna litara benzina i 5,4 milijuna litara dizela), dakle dvostruko više od posljednjih godina uobičajenih 6,3 milijuna litara. Zahvaljujući deset posto nižim cijenama prodaja benzina na Ininim je crpkama povećana za 80 posto, a dizel goriva čak 130 posto, kaže Pavić.</p>
<p>Tako se na kraju ta u početku prilično riskantna i prvi puta organizirana akcija pokazala kao izvrstan marketinški, ali i poslovni potez. Naime, većina privatnih crpki tih je dana zabilježila znatno manji promet od uobičajenog. Istodobno su neke Inine crpke zbog velike prodaje na kraće vrijeme ostajale bez goriva. Osim toga, zahvaljujući nižim cijenama goriva privučenim kupcima, povećan je promet ostalih proizvoda koji se prodaju na Ininim crpkama pa je akcija donijela višestruke koristi.</p>
<p>Zbog toga u Ini najavljuju i nove slične akcije koje će im pomoći da prošire svoje tržište koje im sve više ugrožavaju privatne naftne tvrtke. Broj njihovih benzinskih postaja se stalno povećava, pa ih je sada već 307 u odnosu na 420 Ininih. Ali dok privatnici biraju gdje će graditi crpke, tražeći samo dobre lokacije koje omogućavaju sigurnu dobit, Ina kao državna kompanija ima dosta benzinskih postaja na ne baš privlačnim i profitabilnim lokacijama npr. na otocima gdje je osim tijekom turističke sezone prilično malen promet.</p>
<p>Pritom treba imati u vidu da je država Ini propisala formulu po kojoj određuje cijene goriva pa ne može, što bi neki privatnici vjerojatno učinili, na otocima i sličnim lokacijama gdje nema konkurencije povećati cijenu.</p>
<p>Svoj 60-postotni udjel u maloprodaji goriva Ina namjerava povećati i stalnim poboljšavanjem kvalitete usluge, modernizacijom starih i gradnjom novih benzinskih postaja te proširivanjem asortimana proizvoda, najavljuje Pavić.</p>
<p>Jasno je da ni privatne naftne tvrtke takvu Ininu tržišnu ofenzivu neće mirno pratiti, nego će i oni smisliti nešto slično. Od takvog nadmetanja najviše će koristi imati kupci.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Croatia Mobile: Ponuda Tele2 bila je najlošija na natječaju za trećeg operatera</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - I Croatia Mobile je, nakon Match telekoma, podnio zahtjev za upravni nadzor nad Vijećem Hrvatske agencije za telekomunikacije. Kako se navodi u priopćenju Croatia Mobilea, osnovni je razlog za podnošenje zahtjeva za upravnim nadzorom to što kod investicijske banke koja je izdala bankovno jamstvo uz obvezujuću ponudu konzorcija Croatia Mobile nitko nije provjeravao pravovaljanost jamstva u razdoblju od podnošenja prijave na natječaj do dana donošenja odluke Vijeća Agencije. Predstavnik Croatia Mobilea Mislav Šutalo kaže da su analizom svih dostupnih dokumenata o pristiglim ponudama utvrdili da Vijeće Agencije nije odabralo najbolju pristiglu ponudu već onu najlošiju, tvrtke Tele2.</p>
<p>Prema podacima koji su javno izneseni u ponudi Tele2 stoji da se odabrani ponuđač obvezao šest mjeseci nakon dodjele koncesije ostvariti pokrivenost stanovništva od 20 posto.</p>
<p>U sažetku ponude Match telekoma, pak, navedeno je da će u istom razdoblju biti pokriveno 30 posto stanovništva, s ukupno 200 baznih stanica, a u ponudi Croatia Mobilea stoji da u šest mjeseci planiraju izgraditi bazne stanice na 306 lokacija.</p>
<p>U Croatia Mobileu ne sumnjaju u stručnost Vijeća Agencije, ali traže da im se osigura pomoć pravnih stručnjaka kako se ne bi ponovile brojne povrede Zakona o telekomunikacijama na natječaju za trećeg mobilnog operatera. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Priprema se najvrjednija kineska prekomorska akvizicija</p>
<p>China National Offshore Oil Corporation priprema ponudu za preuzimanje američke naftne grupe Unocal </p>
<p>PEKING</p>
<p> - China National Offshore Oil Corporation (CNOOC) priprema ponudu za preuzimanje naftne grupe Unocal sa sjedištem u SAD-u, vrijednu 13 milijardi dolara, što po mišljenju analitičara ističe odlučnost kineskih energetskih kompanija da kupuju imovinu u inozemstvu kako bi poduprli snažan rast kineskog gospodarstva.</p>
<p>U izvješću objavljenom u petak u Financial Timesu piše da je treća po veličini kineska energetska grupacija prvenstveno zainteresirana za preuzimanje Unocalove imovine u Aziji, pa je zatražila izradu studije o mogućoj strategiji preuzimanja te američke kompanije. U sljedećem potezu CNOC bi se riješio američke imovine.</p>
<p>Pokaže li se istinitim, to će izvješće označiti najvažniju prekomorsku akviziciju u povijesti kineskih kompanija, čija će vrijednost poprilično premašiti 1,75 milijardi dolara koliko je kompanija Lenovo prošlog mjeseca platila za kupnju IBM-ova odjela za proizvodnju računala.</p>
<p>Sklapanje tog posla signaliziralo bi i da je Peking zabrinut zbog mogućeg nedostatka električne energije te da želi osigurati nove resurse kako bi podupro procvat kineskog gospodarstva, koje je u 2004. dosegnulo stopu rasta od devet posto.</p>
<p>»Dobro je za opću strategiju da pokušate i ostvarite rast čak i na tržištu koje nije pretjerano povoljno«, smatra Scott Robert, analitičar Cambrigde Energy Research Associates sa sjedištem u Pekingu. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Sunce hoteli preuzeli još 29.067 dionica Hotela Tučepi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sunce hoteli d.o.o. iz Zagreba završili su preuzimanje 29.067 dionica tvrtke Hoteli Tučepi, nakon čega raspolažu s ukupno 488.591 dionicom te tvrtke, odnosno većinskim udjelom od 89,13 posto, izvijestili su sa Zagrebačke burze.</p>
<p>Ponudu za preuzimanjem dionica Hotela Tučepi tvrtka Sunce hoteli u vlasništvu Jake Andabake objavila je 24. studenoga 2004., a dovršila u zakonskom roku do 24. prosinca. Sve je navedene dionice i isplatila. Do toga preuzimanja Sunce hoteli su imali 459.524 redovnih dionica Hotela Tučepa, što odgovara udjelu od 83,82 posto. Većinskim vlasnikom Hotela Tučepi Sunce hoteli su postali krajem listopada prošle godine. Uz Tučepe tvrtka Sunce hoteli tada je postala i većinskim vlasnikom Hotela Brela (70,38 posto dionica) te tvrtke Zlatni rat (66,7 posto dionica). Sunce hoteli su i za preostale dionice te dvije hotelske tvrtke krajem studenoga 2004. objavili ponudu za preuzimanje, no o rezultatima toga preuzimanja zasad nema informacija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Trošak restrukturiranja Brodosplita 5,9 milijuna kuna </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Brodosplit i Splitsko-dalmatinska županija potpisali su u petak ugovor o restrukturiranju brodogradilišta i brodogradilišta specijalne proizvodnje. </p>
<p>Restrukturiranje tih dvaju najvažnijih dijelova Brodosplita stajat će ukupno 5,901 milijun kuna, a Županija će u tom programu sudjelovati s 1,25 milijuna kuna.</p>
<p>Direktor Brodosplita Predrag Čudina rekao je da je u suradnji s Fakultetom elektrotehnike strojarstva i brodogradnje u tijeku izrada elaborata o odvajanju onih dijelova brodogradilišta koji izravno ne sudjeluju u gradnji broda, te da bi taj posao ove godine trebao biti završen. »Već prilazimo postupnom izdvajanju pojedinih pogona i službi s krajnjim ciljem dovođenja brodogradilišta na njegovu osnovnu djelatnost, odnosno izgradnju trupa broda te će ono u budućnosti biti koncentrirano samo na izgradnju brodova«, rekao je Čudina.</p>
<p>Naglasio je da se pri restrukturiranju Brodosplita strogo poštuje kolektivni ugovor, tako da će sva radnička prava biti u potpunosti zaštićena. </p>
<p>Istaknuo je i kako očekuju da će sve manje tvrtke u budućnosti svoju proizvodnju nakon toga lakše prilagoditi tržištu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Europska komisija za jače otvaranje energetskih tržišta</p>
<p>ZAGREB/BRUXELLES</p>
<p> - Vlade članica Europske unije moraju se jače angažirati na otvaranju nacionalnih tržišta električne energije i plina, poručila je Europska komisija u godišnjem izvješću o funkcioniranju europskog internog tržišta.</p>
<p>Samo snažnija integracija nacionalnih tržišta može rezultirati traženim poboljšanjem konkurencije na europskom internom tržištu energenata, ističu u Bruxellesu. Neke zemlje poput Velike Britanije (električna energija i plin) i nordijskih zemalja (električna energija) već imaju dobro razvijena tržišta s visokom razinom aktivnosti klijenata i općenito nižim cijenama, dok je u ostalima situacija nešto lošija, a napredak je sporiji, ističe se u izvješću. </p>
<p>U većini zemalja više od 25 posto velikih klijenata promijenilo je dobavljača od početka otvaranja tržišta, ali taj postotak nigdje ne doseže 50 posto. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Indijska naftna tvrtka ONGC planira ponudu za udjel u Yuganskneftegazu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europski su indeksi porasli, potaknuti dionicama naftnih kompanija i povoljnim podacima o rastu broja zaposlenih u SAD-u. Inače, prema podacima objavljenim u petak, stopa nezaposlenosti u eurozoni je u studenome iznosila 8,9 posto, jednako kao u listopadu prošle godine i studenom 2003.</p>
<p>Londonski FTSE 100 je do poslijepodneva porastao 0,7 posto, na 4856, a frankfurtski Dax 0,4 posto, na 4319,4 boda. Pariški CAC 40 i indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 dobili su 0,6 posto, dosegavši 3879,8, odnosno 2815,3 boda.</p>
<p>U prvih pola sata trgovanja u New Yorku DJIA je porastao jedan bod, na 10.624, a Nasdaq Composite 0,1 posto, na 2092,8 bodova. Tokyjski Nikkei 225 je u petak pao 0,51 posto, na 11.433,2 boda.</p>
<p>Cijena Nymex Light sirove nafte u petak ujutro je pala 22 centa, na 45,34 dolara za barel, nakon što je dan ranije skočila gotovo dva dolara zbog špekulacija kako OPEC razmatra dodatno smanjenje potrošnje uz već najavljenih milijun barela dnevno. Međutim, cijena sirove nafte vjerojatno će pasti sljedećih dana zahvaljujući najavljenom toplijem vremenu i rastu zaliha u SAD-u. IPE Brent je u Londonu do poslijepodneva pao 20 centi, na 42,65 dolara. Dionica BP-a je u petak porasla 0,9, a Royal Dutch/Shella 0,7 posto. Talijanski ENI i Total su porasli 0,2 posto.</p>
<p>Svjetski mediji su u petak prenijeli izjavu čelnika indijske naftne kompanije ONGC koji najavljuje iznošenje ponude vrijedne dvije milijarde dolara za 15-postotni udjel u Yuganskneftegazu, bivšoj podružnici Yukosa koju je preuzeo državni Sibneft. Inače, nagađa se kako će Rusija i kineskom CNPC-u ponuditi 20 posto Yuganskneftegaza.</p>
<p>Među znatnijim dobitnicima bila je i francuska banka Societe Generale, koja je dobila 2,5 posto nakon što je rejting agencija Moody's povećala njen rejting. Dionice britanskog HBOS-a porasle su 1,8 posto zahvaljujući povoljnijoj ocjeni analitičara Morgan Stanleya. Cap Gemini je, pak, pao 0,9 posto pošto je S spustio rejting te francuske informatičke tvrtke. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="63">
<p>Ferenčak dao ostavku </p>
<p>Glavni tajnik HNS-a podnio je u petak ostavku na mjesto člana zagrebačkoga Gradskog poglavarstva, a HNS-ovci su zauzvrat zatražili ostavku čelnika zagrebačkog SDP-a Milana Bandića/ Ferenčak će i dalje obnašati dužnosti glavnog tajnika HNS-a i ostat će članom saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Čista srca i čiste glave« Srećko Ferenčak, glavni tajnik HNS-a, dao je u petak na konferenciji za novinare neopozivu ostavku na mjesto člana zagrebačkoga Gradskog poglavarstva, a HNS-ovci su zauzvrat zatražili ostavku čelnika zagrebačkog SDP-a Milana Bandića. No nije podnio i ostavku na mjesto glavnog tajnika HNS-a, niti na članstvo u saborskom Odboru za nacionalnu sigurnost. </p>
<p>Odluku je Ferenčak donio zbog »kleveta, laži i medijskog linča« koje je na njegov račun iznio predsjednik gradskog HB-a Tomislav Jelić, protiv kojeg je glavni tajnik HNS-a najavio i sudsku tužbu. Osim toga, istaknuo je kako ne želi da klevete opterećuju bilo koga – Gradsko poglavarstvo, koaliciju SDP-a i HNS-a ili njegovu stranku.</p>
<p>Jelić je, naime, optužio Ferenčaka da je zajedno s Petrom Turkovićem, ravnateljem Hrvatskog nanbudo instituta, zemljište namijenjeno gradnji centra za dnevnu skrb invalidnih osoba, a dobiveno od Grada 1996. godine, 2001. godine prodao Konzumu, te da su tako on i Turković zaradili svaki više od pet milijuna kuna. Osim toga, Jelić je optužio Ferenčaka za uklanjanje dokumenta prema kojemu bi Ferenčak i Turković, u slučaju da ne sagrade centar, trebali Gradu platiti odštetu, što je glavni tajnik opovrgnuo. »Jelić je radio u SZUP-u, a specijalnost su mu bili falsifikati«, tvrdi Ferenčak. </p>
<p>»Odluku sam donio sam, bez pritisaka, jer sam shvatio da neću moći zaustaviti medijsku lavinu«, ponovio je nekoliko puta Ferenčak, ali i svi drugi prisutni HNS-ovci na konferenciji. No, iako svi HNS-ovci i on sam smatraju da nije pogriješio ni politički, niti moralno, ali ni zakonski, dao je ostavku, a isto očekuju i od Bandića. </p>
<p>Na pitanje zašto nije prije dao ostavku, kazao je da je odluku o tome donio nakon Božića, ali da je prije morao obavijestiti stranački vrh, Gradsku organizaciju, gradonačelnicu te na kraju medije. »Nadam se da je Ferenčak svojom ostavkom postavio standard«. istaknula je njegova stranačka kolegica Morana Paliković-Gruden, a predsjednik zagrebačkog HNS-a Stipe Tojčić ponovio je brojne nerazjašnjene Bandićeve afere - nepovoljna kupnja zemljišta Zagrepčanke, objavljivanje plaćenog oglasa »Istina je!«... »SDP nije ništa poduzeo, mada je evidentno da postoji politička i moralna odgovornost«, zaključio je Tojčić.</p>
<p>Bandić bez komentara</p>
<p>ZAGREB - Koalicijski partner HNS-a, SDP, i njegovo vodstvo u petak nisu željeli komentirati ostavku Srećka Ferenčaka. »Bez komentara«, bila je izjava Milana Bandića, predsjednika zagrebačkog SDP-a.</p>
<p>S druge strane, sve oporbene stranke pozdravile su Ferenčakovu ostavku, barem s moralnog aspekta slučaja. »Medvjede daleko od meda«, kazao je Davorin Tepeš, HDZ-ov potpredsjednik Skupštine grada Zagreba. Tomislav Jelić (HB) kazao je kako Grad sad treba tražiti odštetu za prodano zemljište, te da treba vidjeti postoje li elementi kaznene odgovornosti. »Ostavka je bila očekivana«, istaknuo je Miroslav Rožić (HSP).</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>DC podupire Jadranku Kosor</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Demokratski centar (DC) će u drugom krugu predsjedničkih izbora poduprijeti HDZ-ovu kandidatkinju Jadranku Kosor, najavila je u petak na konferenciji za novinare predsjednica te stranke Vesna Škare-Ožbolt. Vodstvo stranke odluku je donijelo na sastanku održanom u četvrtak navečer. »Svoju podršku odlučili smo pružiti kandidatkinji koalicijskog partnera s kojim jako dobro surađujemo«, objasnila je Škare-Ožbolt. U osvrtu na prvi krug predsjedničkih izbora izjavila je kako ga je obilježio nedostatak jasnih programskih orijentacija i stavova te velik broj kandidata.</p>
<p> »Kako bi se izborima vratila ozbiljnost, smatramo da je odmah nakon izbora potrebno promijeniti zakone i povećati broj potpisa potrebnih za kandidaturu s deset na barem 50 tisuća«, rekla je Škare-Ožbolt. Među ostalim, u DC-u smatraju važnim i to da se na samom početku izbora podastru izvješća o financiranju kampanje, odredi jasnije ponašanje medija u kampanji i da se ukine »dan predizborne šutnje«.</p>
<p>U DC-u pozdravljaju »činjenicu da će doći do rekonstrukcije Vlade jer su pred njome veliki izazovi«.</p>
<p> Na pitanje novinara očekuju li u DC-u još koje ministarsko mjesto, Škare-Ožbolt je to otklonila, rekavši da je DC vrlo realan u svojim očekivanjima. »No, imamo velik broj kvalitetnih ljudi koji mogu pomoći u radu državne administracije i spremni smo ih ponuditi«, zaključila je Škare-Ožbolt. </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>U drugom krugu Stjepanu Mesiću 62, a Jadranki Kosor 26 posto glasova </p>
<p>Mesić ima plebiscitarnu potporu birača i simpatizera SDP-a, HNS-a i HSS-a te veliku potporu birača i simpatizera HSP-a, HSLS-a i neodlučnih/ Jadranku Kosor podupiru tri četvrtine birača i simpatizera HDZ-a/ Žužul najnegativniji političar/ HDZ i dalje najpopularniji, SDP malo iza/ Događaj prosinca predizborna kampanja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Da se drugi krug predsjedničkih izbora održao od 3. do 5. siječnja, Stjepan Mesić bi pobijedio i osvojio drugi mandat. Naime, prema rezultatima redovitog mjesečnog istraživanja »Preferencije stranaka, političara i političkih tema«, što ga provodi agencija »Promocija plus«, Mesić bi osvojio 62,4 posto glasova, Jadranka Kosor 25,9, a 11,7 posto onih koji namjeravaju izaći na izbore ne znaju za koga bi glasovali.</p>
<p>Mesić ima plebiscitarnu potporu birača i simpatizera SDP-a, HNS-a i HSS-a te veliku potporu birača i simpatizera HSP-a i HSLS-a i neodlučnih. Jadranku Kosor podupiru tri četvrtine birača i simpatizera HDZ-a, dok Mesića podupire svaki šesti. Otkako je kandidirana, Kosor je prema rezultatima istraživanja uspjela konsolidirati HDZ-ovo biračko tijelo, kojeg je na početku trećina bila naklonjena Mesiću.</p>
<p>Većina birača koji su u prvom krugu svoj glas dali Mesiću ili Kosor, za njih će glasovati i u drugom krugu. Mesić može računati na 30,5 posto Mikšićevih i 45 posto birača Đurđe Adlešić, a Kosor na 21, odnosno 18 posto. Kosor može računati da će privući triput više birača Slavena Letice (25 prema 8,3 posto), te dvostruko više glasova ostalih kandidata (45,2 prema 22,6 posto). Međutim, Adlešić, Letica i ostali kandidati dobili su skroman broj glasova.</p>
<p>Mesića se i dalje doživljava kao najpozitivnijeg političara. Takvim ga doživljava 33,8 posto ispitanika, što je 2,4 postotna poena manje nego u istraživanju prije mjesec dana. Percepcija Mesića kao najpozitivnijeg političara smanjuje se treći mjesec zaredom. Percepcija Kosor kao najpozitivnije političarke povećala se skromnih 0,09 posto: sa 6,86 na 6,95 posto.</p>
<p>Premijer Ivo Sanader i dalje je drugi na listi najpozitivnijih političara, sa samo malo manjim postotkom nego prije mjesec dana (14,6 prema 14,8 posto). Trećeplasirani Ivica Račan najpozitivniji je za 8,46 posto ispitanika (mjesec prije 7,06) i njegov postotak se povećava treći mjesec zaredom. Na listi najpozitivnijih političara prisutan je i Boris Mikšić. Prije mjesec dana pojavio se sa skromnih 0,4 posto, a u najnovijem istraživanju dobio je 5,7.</p>
<p>Miomir Žužul smijenio je na listi najnegativnije percipiranih političara s prvog mjesta Andriju Hebranga. Njega takvim doživljava 12 posto ispitanika, a Hebranga 9,7 posto, što je njegov najniži postotak od početka godine i smanjenje za 5,6 postotnih poena u usporedbi s prošlim istraživanjem. Isti postotak kao i Hebrang dobio je i Sanader, a i on bilježi smanjenje, ali za 2,2 postotna poena.</p>
<p>Trend smanjenja nepopularnosti bilježi i predsjednik Sabora Vladimir Šeks: s 11 na 9,1 posto. Nepopularnost su smanjili i Branimir Glavaš (3,2 posto manje), Ivica Račan (2,2 posto) i Anto Đapić (2,1 posto). Oba predsjednička kandidata bilježe povećanje negativne percepcije u javnosti: Mesić sa 4,5 na 7,4 posto, a Kosor sa 2,2 na 5,3 posto.</p>
<p>Vlada je prvi put nakon travnja uspjela povećati svoju prosječnu ocjenu. Prosječna ocjena Vlade je 2,89, dok je u prošlom istraživanju bila 2,78. HDZ je i dalje najpopularnija stranka, ali je njegov trend i dalje negativan. Podupire ga 27,4 posto, što je 0,8 posto manje nego u prošlom istraživanju.</p>
<p>SDP nastavlja pozitivan trend i gotovo se izjednačio sa HDZ-om. Podupire ga 25 posto ispitanika. Blagi porast zabilježio je i HNS (s 9,6 na 10,3 posto), a blagi pad HSP (s 8,2 na 7,1 posto). HSS ponovo ne prelazi izborni prag. Podupire ga 4,8 posto ispitanika.</p>
<p>Za 28,1 posto ispitanika događaj prosinca je predizborna kampanja. Na drugome mjestu je rušenje spomenika Josipu Brozu u Kumrovcu (22,2 posto), a odmah iza Tita je utvrđivanje datuma za pristupne pregovore Hrvatske sa EU-om (22,1 posto). Izbor pobjednika Big Brothera je događaj mjeseca za samo 0,4 posto ispitanika. Anketa je provedena na 1300 ispitanika iz 107 naselja iz svih županija, a uzorak je višestruko stratificiran.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Patrijarh Pavle pozvao na snošljivost u mješovitim sredinama</p>
<p>U tradicionalnoj božićnoj poruci patrijarh Pavle je upozorio na kršenje ljudskih prava starosjedilaca na Kosovu i Metohiji te pozvao pravoslavnu braću u Makedoniji i Crnoj Gori na zajedništvo u Kristu/ Arhimandrit Miron Vučičević istaknuo je da su »predstavnici pravoslavne crkve prvi put ove godine sudjelovali na katoličkoj polnoćki, a na proslavi pravoslavnog Božića u Osijeku bili su predstavnici Katoličke crkve«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vjernici Srpske pravoslavne crkve (SPC) u petak su proslavili Božić diljem Hrvatske. U Zagrebu je božićnu liturgiju u crkvi Svetog Preobraženja predvodio metropolit zagrebačko-ljubljanski i cijele Italije Jovan Pavlović, s protojerejem zagrebačkim Milenkom Popovićem. Na kraju svečane liturgije okupljenim je vjernicima, među kojima ove godine nije bilo političkih predstavnika srpskog naroda u Hrvatskoj, Popović je pročitao tradicionalnu božićnu poruku vjerskog poglavara SPC-a, patrijarha Pavla.</p>
<p>Podsjećajući vjernike da se s ovom godinom navršava 200 godina od prvog srpskog ustanka, patrijarh Pavle je upozorio da su ta dva stoljeća bila ispunjena mnogim ratovima, nasiljem i nepravdama te je pozvao vjernike u Srbiji i dijaspori, gdje žive u vjerski i nacionalno mješovitim sredinama, da prema svima pokažu razumijevanje, snošljivost i kršćansku ljubav.</p>
<p>U tom kontekstu patrijarh je upozorio na kršenje ljudskih prava starosjedilaca na Kosovu i Metohiji te pozvao pravoslavnu braću u Makedoniji i Crnoj Gori na zajedništvo u Kristu. Također je pozvao vjernice »da rađaju djecu, a ne da ih nerođene u utrobi ubijaju izgovarajući se planiranjem obitelji«.</p>
<p>U obnovljenom Parohijskom domu u Vinkovcima u petak je prvi put služena božićna liturgija. U nazočnosti stotinjak vjernika služio ju je protojerej Predrag Azap, paroh vinkovački, koji je izrazio nadu u obnovu vjerskog života srpske zajednice u Vinkovcima.</p>
<p>Azap je izrazio nadu i u skori početak obnove u Domovinskom ratu srušene vinkovačke pravoslavne crkve Silaska Svetoga Duha. Tijekom liturgije pročitana je i božićna poslanica patrijarha SPC-a te božićna poruka episkopa osječko-poljskog i baranjskog Lukijana. Također su pročitane i čestitke biskupa đakovačkog i srijemskog, msgr. Marina Srakića, vukovarsko-srijemskog župana Nikole Šafera i vinkovačkoga gradonačelnika Mladena Karlića.</p>
<p>Središnja proslava Božića prema julijanskom kalendaru za Osječkopoljsku i baranjsku eparhiju održana je u pravoslavnoj crkvi Svetog Dimitrija u Dalju, gdje je svečanu misu služio osječkopoljski i baranjski episkop Lukijan. On je istaknuo da je »iskreni ekumenizam na ovim prostorima iznimno važan i da je proteklih godina dijalog među kršćanskim vjerskim zajednicama primjeran«.</p>
<p>Arhimandrit Miron Vučičević istaknuo je da su »predstavnici pravoslavne crkve prvi put ove godine sudjelovali na katoličkoj polnoćki, a na proslavi pravoslavnog Božića u Osijeku bili su predstavnici Katoličke crkve«.</p>
<p>U osječkoj crkvi Uspenija Presvete Bogorodice liturgijsko slavlje predvodio je osječki paroh Ratomir Petrović, koji je poželio »svim ljudima dobre volje mir u srcu i uspjeh u životu«. Božićnom slavlju nazočili su i predstavnici Katoličke crkve i katolički vjernici.</p>
<p>Gordan Pandža/Hina</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>O Hebrangovoj poziciji u Vladi idući tjedan </p>
<p>Hebrang izjavio kako je njegov »čvrsti stav« da ne može obavljati ni funkciju potpredsjednika Vlade ni funkciju ministra, te da je odlučio podnijeti ostavku iz zdravstvenih razloga, a da premijeru ne preostaje drugo nego da je prihvati </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Glasnogovornik Vlade Ratko Maček potvrdio je u petak uvečer da su se premijer Ivo Sanader i ministar zdravstva Andrija Hebrang tijekom dana sastali i razgovarali. Hebrang je premijera izvijestio o svom stanju, a on mu je zaželio brzo ozdravljenje. Razgovori o Hebrangovoj daljnjoj poziciji u Vladi nastavit će se i završiti idući tjedan, rekao je Maček. </p>
<p> Hebrang je u četvrtak u svom priopćenju javnosti najavio odlazak iz Vlade jer mu bolest više ne dopušta angažman kakav njegova funkcija u Vladi zahtijeva. Dio tumora prostate kojeg je operirao u Austriji ipak nije uklonjen i zato će se u idućih nekoliko mjeseci Hebrang morati podvrgnuti zračenju, a stoga ne bi mogao normalno obavljati svoje poslove u Vladi.</p>
<p>»Moj je čvrsti stav da ne mogu obavljati ni funkciju potpredsjednika Vlade ni funkciju ministra«, potvrdio je Hebrang u razgovoru koji objavljuje Večernji list od subote. »Moja je osobna odluka da premijeru ponudim ostavku iz zdravstvenih razloga«, rekao je Hebrang i ocijenio da premijeru ne preostaje drugo nego da je prihvati. </p>
<p>I dok o nasljedniku Miomira Žužula na čelu Ministarstva vanjskih poslova premijer i ne mora previše hitno odlučivati jer će Žužul svoje poslove obavljati do ožujka, otiđe li zbog bolesti Hebrang, premijer će odmah morati naći osobu da ga zamijeni na čelu ministarstva. </p>
<p>Marija Pulić Isto tako, Sanader će, vjerojatno iz krugova same Vlade, morati odabrati novog potpredsjednika. Kao najizgledniji kandidati za Hebrangova nasljednika u Ministarstvu za sada se spominju bivši ministar zdravstva Željko Reiner i državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Velimir Božikov, te potpredsjednik Sabora, po struci liječnik, Darko Milinović.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Sindikat najavio kaznene prijave protiv Ivice Mudrinića </p>
<p>Osim te kaznene prijave zbog nepridržavanja odredbi granskog kolektivnog ugovora, pokrenut će se još jedna, zbog prijevare radnika koji su radili na održavanju vozila</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Uprava T-Hrvatskog telekoma (T-HT) odavno se ne pridržava odredbi granskog kolektivnog ugovora za radnike zaštite, pripremanja hrane i održavanja koji su izašli iz sastava T-HT-a, rekao je Jadranko Vehar, predsjednik Republičkog sindikata radnika Hrvatske (RSRH) na konferenciji za novinare u petak. </p>
<p>Dodao je da je na Radničkom vijeću T-HT-a zatraženo podnošenje kaznene prijave protiv predsjednika Uprave T-HT-a Ivice Mudrinića, zbog zavaravanja te radničke institucije, koja je na temelju njegovih lažnih obećanja donijela odluku o izdvajanju tih neosnovnih djelatnosti iz sastava T-HT-a. </p>
<p>Prema Veharovim riječima, osim te kaznene prijave pokrenut će se još jedna – zbog prijevare radnika koji su radili na održavanju vozila. Naime, T-HT je obećao radnicima da će osim otpremnina dobiti i mogućnost povoljno otkupiti opremu i alat iz radionica. </p>
<p>»To pravo je većina radnika i ostvarila, no radnici iz Osijeka su izigrani, a krivac nije nađen«. Zbog maćehinskog odnosa T-HT-a prema svojim bivšim radnicima ugroženo je poslovanje tvrtke-kćeri Eurest Croatia, a vlasnik Posilović D. Zaštite zakida radnike na pravima iz kolektivnog ugovora, napominje Vehar.</p>
<p>U Sindikatu tvrde da je oko 2400 radnika T-HT-a potpisalo ponudu tvrtke za jednokratnu stimulativnu otpremninu, no četrdesetak radnika u međuvremenu se predomislilo. Do 15. siječnja, rok je za žalbu zbog otkaza ugovora o radu. </p>
<p>Vehar ističe da je prema Poslovnom planu T–HT-a za ovu godinu iz tvrtke trebalo otići 1075 radnika.</p>
<p>U sindikatu napominju da je Deutsche Telekom, većinski vlasnik T-HT-a, već smanjio broj zaposlenih u svojim podružnicama u Slovačkoj i Mađarskoj i to između 60 i 70 posto. Iz T-HT-a, kažu, trebalo bi otići između 4000 i 5000 radnika.</p>
<p>Sve to zato, kaže Vehar, jer u T-HT-u ne postoji kadrovska politika, zbog čega će iz tvrtke otići dodatnih 200 do 300 radnika. Primjerice, troje čelnih ljudi zaduženih za kadrovsku politiku već je otišlo ili će otići iz Uprave T-HT-a, a nova članica Uprave T-HT-a zadužena za »ljudske resurse« treba doći iz Kanade, te ne poznaje naše uvjete, žale se u sindikatu.</p>
<p>Inače, Vrhovni sud utvrdio je da nema osnova za pokretanje istrage protiv predsjednika Uprave T-HT-a Ivice Mudrinića, zbog sumnje da je 1997. kao direktor Hrvatske radiotelevizije (HRT) neovlašteno odobrio stambeni kredit vozaču u svom uredu i tako zloupotrijebio položaj i ovlasti.</p>
<p> Takvu odluku Vrhovni je sud donio odlučujući o žalbi na odluku Izvanraspravnog vijeća zagrebačkog Županijskog suda, koje je suprotno ranijem mišljenju istražnog suca utvrdilo da bi protiv Mudrinića trebalo pokrenuti istragu, doznali smo u petak od Mudrinićeva odvjetnika Vladimira Vinje.</p>
<p> Istražni je sudac, nakon što je ispitao Mudrinića, koji je detaljno iznio obranu i odbacio optužbe, potkrijepivši sve dokumentacijom, utvrdio da nema osnove za pokretanje istrage koju je tražilo zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo. No, Izvanraspravno vijeće nije se složilo s tom odlukom te je zatražilo istragu protiv Mudrinića. Vinja je Hini izjavio da je u petak od suda dobio odluku kojom se pobija taj zahtjev za pokretanje istrage.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Hvidra priznala postavljanje Gotovininih plakata </p>
<p>Postavljanje panoa financirali su kaštelanski poduzetnici/ Čelnici kaštelanske Hvidre pozvali su sugrađane da se uključe u danonoćno čuvanje postavljenog panoa</p>
<p>KAŠTELA</p>
<p> – Čelnici kaštelanske Hvidre priznali su u petak na konferenciji za novinare da njihova udruga stoji iza postavljanja panoa s fotografijama generala Ante Gotovine na jednom privatnom posjedu u Kaštel Starom. Veleplakat s fotografijama haaškog optuženika, reflektorima i natpisom – »Neznanje i nesposobnost nećete plaćati Gotovinom« – postavljen je u četvrtak oko 10 sati, a, prema riječima predsjednika kaštelanske Hvidre Željka Strize, »na tom će mjestu ostati do daljnjega i nitko ga ne smije ukloniti«. Postavljanje panoa financirali su sa 20 tisuća kuna kaštelanski poduzetnici, rekao je Strize, poručujući da su tim činom htjeli upozoriti državni vrh i međunarodnu zajednicu kako neće pristati na to da se general Gotovina izjednačuje s »agresorskim krvnicima«. </p>
<p>Čelnici kaštelanske Hvidre pozvali su svoje sugrađane da se uključe u danonoćno čuvanje postavljenog panoa, a osudili su »nekorektno i neprofesionalno postupanje policije«, koja im je, »došavši na privatni posjed bez sudskog naloga, prijetila privođenjima, ne budu li uklonili plakat s Gotovininim fotografijama«. </p>
<p>Također su poručili kako neće dopustiti da se u Kaštelima dogodi »zadarski slučaj«, te da će onemogućiti bilo kakav pokušaj uklanjanja panoa, iako ne vjeruju da će netko ukloniti pano na privatnom posjedu, koji čuvaju članovi braniteljskih udruga i građani. </p>
<p>Predsjednik kaštelanske Hvidre odbacio je novinarske tvrdnje da je postavljanje panoa namjerno tempirano uoči drugog kruga predsjedničkih izbora, rekavši kako je riječ o prosvjedu protiv politike, »koja heroja Domovinskog rata želi nemilosrdno izručiti Haaškom sudu«. Na novinarski upit, hoće li ponovno onemogućiti predsjedniku države, ma tko on bio, da popije kavu u Kaštelima, kako je to bio slučaj prije dvije godine sa Stjepanom Mesićem, odgovorili su kako je u Kaštela dobrodošao svatko tko ne tvrdi da se Hrvatska mora ispričati agresoru za žrtve u Domovinskom ratu. </p>
<p>»Zahtijevamo od državnog vrha da se provede referendum o suradnji s Haaškim sudom, te da hrvatska vlast odmah i bez odgode redefinira mjesto i ulogu generala Gotovine u Domovinskom ratu«, kazao je Strize, ističući kako će Hvidra od gradske vlasti zatražiti da se general Ante Gotovina proglasi počasnim građaninom Kaštela. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Kaštelanski gradonačelnik protiv postavljanja plakata </p>
<p>KAŠTELA</p>
<p> – Kaštelanski gradonačelnik Ante Sanader komentirao je u petak postavljanje panoa s fotografijama generala Ante Gotovine u Kaštel Starom, ocijenivši ga neprimjerenim i za Hrvatsku štetnim činom. »Ako se već obitelj generala Gotovine izričito protivi takvim akcijama, a poznato je da su upoznali braniteljske udruge u Zadru sa svojim zahtjevom da ne vraćaju uklonjeni plakat, onda mi doista nisu jasni motivi njihove akcije, koja je na ovakav način usmjerena protiv interesa obitelji Ante Gotovine i samog generala«, rekao je Sanader, ističući kako postavljanje panoa šteti međunarodnom ugledu Hrvatske. </p>
<p>D. S.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Podignuta optužnica za ubojstvo predsjednika splitske Hvidre</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je u petak optužnicu protiv Joze Đuzela (48) zbog ubojstva predsjednika splitske HVIDR-e Andrije Bartulića (37) i pokušaja ubojstva Dalibora Gabele 8. listopada prošle godine, priopćeno je iz Odvjetništva. </p>
<p>Optužnica tereti Đuzela da se 8. listopada 2004. oko 22,10 sati u Ulici Ruđera Boškovića u Splitu, kod garaže Hvidre, u alkoholiziranom stanju verbalno sukobio s Andrijom Bartulićem (koji je bio u društvu Dalibora Gabele i Nikše Amižića) i to zbog nepodmirenih računa za grijanje i korištenje garaže, te je »u cilju oduzimanja života, s udaljenosti od najviše dva metra pištoljem 'češka zbrojevka' ispalio hitac u Bartulića«.</p>
<p> Pritom mu je zadao ozljede opasne po život, prostrijelnu ranu s ozlijedom rebara, pluća, prsnog kralješka i leđne moždine, od kojih je 13. listopada 2004. Andrija Bartulić preminuo u splitskoj Kliničkoj bolnici.</p>
<p> Jozu Đuzela također se tereti da je, nakon pucanja na Bartulića, »također u cilju da mu oduzme život, krenuo prema Daliboru Gabeli« govoreći mu »ti si sljedeći«.</p>
<p> Kada se Gabela dao u bijeg, Đuzel je iz istog pištolja ispalio dva hica u njegovu smjeru koji ga nisu pogodili, već su mu mu prošli pokraj glave i udarili u zid s njegove desne strane, navodi se u optužnici.</p>
<p> Jozo Đuzel optužen je i za neovlašteno nabavljanje i posjedovanje streljiva.</p>
<p> Županijsko državno odvjetništvo u optužnici navodi kako je Đuzel "počinio kaznena djela ubojstva i pokušaja ubojstva te kazneno djelo protiv javnoga reda i mira - nedopuštenim posjedovanjem oružja i eksplozivnih tvari«.</p>
<p> Od 8. listopada Jozo Đuzel je u pritvoru.</p>
<p> Županijsko državno odvjetništvo također je predložilo Županijskom sudu da se Đuzelu pritvor produlji, uzimajući u obzir sam način počinjenja kaznenih djela i njihove posljedice, odnosno činjenicu da je okrivljenik hicem iz neposredne blizine usmrtio jednu osobu, a drugu pokušao lišiti života, a što predstavlja osobito teške okolnosti počinjenja kaznenih djela. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Zalutali metak slučajno završio na hrvatskoj strani!?</p>
<p>HRVATSKA KOSTAJNICA</p>
<p> – U srijedu tijekom prijepodneva u Hrvatskoj Kostajnici nepoznati je počinitelj vatrenim oružjem propucao prozorsko staklo i drvenu žaluzinu na obiteljskoj kući u kojoj, srećom, u tome trenutku nije bilo ukućana. Očevidom je ustanovljeno da je metak doletio iz susjedne BiH. Kako je Vjesniku u petak potvrdio načelnik Ureda načelnika PU sisačko-moslavačke Zvonko Smernić, policija nema nikakvih drugih informacija o događaju. U suradnji s policijom BiH zaključeno je kako se propucavanje dogodilo nenamjerno. »Prema svemu sudeći, riječ je o nasumce ispaljenom metku, koji je u slobodnom padu pogodio prozor. Nema indicija da je riječ o nečijoj namjeri na nacionalnoj ili bilo kakvoj drugoj osnovi. Dakle, nije namjerno pucano na hrvatsku stranu«, rekao je Smernić. Kako neslužbeno doznajemo, kuća je na samoj obali Une, koja je u tome dijelu ujedno i granica s BiH-om. Riječ je o puščanom metku koji je na kostajničku kuću pao pod kutem 40 stupnjeva. Stručnjaci stoga smatraju da je metak mogao biti ispucan iz oružja i s pet kilometara. </p>
<p>Očevici spominju kako je u to vrijeme na susjednoj obali veće društvo slavilo, pekući odojak ili janje na ražnju, te da je bilo pucanja u zrak. </p>
<p>M. G.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Mesić traži od Vlade strategiju dugoročnog gospodarskog razvoja </p>
<p>Ako to izostane, upozorava, proces pristupanja EU odvijat će se stihijski, na štetu građana/ Kako je premijer dobio priliku na HTV-u tumači stajalište svoje vlade, što se može protumačiti i kao istup u korist kandidatkinje HDZ-a, Mesić očekuje da HTV pozove i njega da iznese rezultate svog petogodišnjeg mandata</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Vlada izbjegava ili možda ne zna napraviti gospodarsku strategiju razvoja Hrvatske. Na zadnjim parlamentarnim izborima obećana je visoka stopa gospodarskog rasta. Tvrdili su kako imaju strategiju da to ostvare, nakon izbora su rekli da će strategiju napraviti do kraja 2004. a mi smo sada u 2005. a strategije još nema«, rekao je u petak na konferenciji za novinare u svom izbornom stožeru predsjednički kandidat i aktualni predsjednik Stjepan Mesić. </p>
<p>Sedam dana uoči drugog izbornog kruga pozvao je Vladu da hitno donese strategiju dugoročnog gospodarskog razvoja Hrvatske te da pokrene Hrvatsku kako je i obećala na izborima. Ako to izostane, upozorava, proces pristupanja Europskoj uniji odvijat će se stihijski, na štetu hrvatskih građana. Trend smanjenja nezaposlenosti ne zaustavlja nego povećava, U susret pregovorima s EU-om, Mesić traži da Vlada i Sabor što prije na dnevni red stave strategiju razvoja koja mora biti kompatibilna onome što nas očekuje u EU. </p>
<p>Ističući kako bez razvijenoga gospodarstva ne možemo očekivati rješavanje nezaposlenosti, socijalnih problema i niske proizvodnje, Mesić je upozorio: »Hrvatsko gospodarstvo trenutačno nije sasvim spremno za ulazak u EU. Da bismo bili partneri zemljama EU-a moramo pripremiti sve institucije i djelatnosti, a prije svega gospodarstvo«. </p>
<p>Mesić postavlja i pitanje kuca li nelikvidnost na vrata što objašnjava ponovnim produljenjem rokova plaćanja države i nemogućnosti poduzetnika da plaćaju svoje obveze i plaće radnicima. Mesić vjeruje da će ova vlada za to razloge naći u greškama bivše vlade što ocjenjuje »politički razumljivim, ali nacionalno neodgovornim«.</p>
<p>Zabrinut anketama koje pokazuju da građani ne znaju što nas čeka na putu ka Europi, Mesić je od Vlade zatražio da, kroz konkretne programe, upozna hrvatske građane s prednostima i nedostacima ulaska Hrvatske u EU. Upravo zbog neinformiranosti pojavljuje se euroskepticizam, upozorava Mesić. </p>
<p>Dogovor premijera s političkim strankama o pregovaračkom timu za skore pregovore s EU-om, Mesić pozdravlja, a s premijerom Ivom Sanaderom još se prije suglasio da Vladimir Drobnjak bude glavni pregovarač. </p>
<p>Predsjednički kandidat osam stranaka biračima je poručio kako za demokraciju u Hrvatskoj ne bi bilo dobro da HDZ ima svu vlast u svojim rukama. »Predsjednik mora biti čvrsta točka sustava, korektivni faktor vlasti, a ponovno vraćanje cjelokupne vlasti u ruke jedne stranke značilo bi povratak na ono što smo imali, a to ne bi vodilo prema europskim standardima«, ocijenio je.</p>
<p>Na novinarsko pitanje Mesić je pojasnio izjavu iz naslova objavljenog u petak u jednim dnevnim novinama kojim se sugerira da je on govoreći za medije u Dugoj Resi isticao Treći Reich. Objasnio je da je, uspoređujući proizvodnju nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu i Hrvatske u Domovinskom ratu, spomenuo da je Njemačka 1943. najveće napore ulagala u proizvodnju, a Hrvatska je svoju proizvodnju u Domovinskom ratu uništila. »Dok su se jedni za Hrvatsku borili, drugi su postali vlasnici u privatizaciji«, pojasnio je tu tezu. Odbacio je tumačenja iz HDZ-ova stožera da bi previše sučeljavanja razvodnilo kampanju. »Nije točno, nego bi se razjasnile mnoge teme i osobni stavovi. Ovo su personalizirani izbori i važno je da birači čuju što kandidati misle o problemima Hrvatske«, ističe Mesić.</p>
<p>S obzirom da je premijer Sanader dobio priliku na nacionalnoj televiziji tumačiti stajalište svoje vlade, što se može protumačiti i predizbornim istupom u korist kandidatkinje HDZ-a, Mesić očekuje da HTV i njega pozove da iznese rezultate svog petogodišnjeg mandata.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Kosor: Tražit ću što dulji moratorij na prodaju poljoprivredne zemlje strancima</p>
<p>Postanem li predsjednica, u uredu ću zaposliti posebnog savjetnika za poljoprivredu i branitelje, najavila je Jadranka Kosor/ Predsjedničku kandidatkinju HDZ-a podržao je prvi čovjek Hrvatskog saveza poljoprivrednih udruga Antun Laszlo, navodeći da ga nijedan drugi kandidat nije pozvao</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predsjednik Hrvatskog saveza poljoprivrednih udruga Antun Laszlo podržao je na konferenciji za novinare u petak kandidaturu Jadranke Kosor za predsjednicu države. Laszlo je rekao da bi podržao svaki program u kojem bi se iskazala briga za hrvatske seljake, ali da ga nijedan drugi kandidat nije pozvao niti je itko drugi u programu spomenuo probleme poljoprivrednika. </p>
<p>»Zauzet ću se za selo i poljoprivredu, posebice za povezivanje 'zelene' i 'plave' Hrvatske; da se turistima na našoj obali umjesto uvezenih proizvoda počnu nuditi hrvatski proizvodi«, kazala je Kosor. </p>
<p>Poručila je i da će od Vlade i nadležnog ministarstva tražiti da posvete dodatnu pažnju rješavanju prava na poljoprivredno zemljište, te se zauzeti da što dulje na snazi ostane zakon po kojem se poljoprivredno zemljište ne može rasprodavati strancima, kao što je, kako je navela, slučaj u Poljskoj.</p>
<p> Kosor je najavila i da bi se, kao predsjednica, zauzela za položaj ribara, obnovu ribarskih flota i luka, te za oprezno upravljanje i zaštitu hrvatskih šuma.</p>
<p> Inzistirala bi, kako je kazala, i na povećanju poljoprivrednih subvencija, tražila od Vlade da odmah isplati poticaje, ali i poveća razinu proizvodnje, kako bi se sa što većim proizvodnom kvotama ušlo u pregovore s Europskom unijom, posebice kad je riječ o šećeru, mlijeku, maslinovom ulju, ribi i ribljim prerađevinama. Kosor je kazala i da će, postane li predsjednicom, u Uredu zaposliti posebnog savjetnika za poljoprivredu i branitelje. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050108].
|
