NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20051107].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 124470 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>07.11.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Dužnici T-HT-a ne mogu mijenjati operatera</p>
<p>Korisnici fiksne telefonske linije ne mogu promijeniti operatera dok nisu podmirili sva dugovanja, makar i minimalna, kod prvog operatera</p>
<p>Niti jedan korisnik fiksne telefonske linije ne može preći s jednog davatelja usluge na drugi, ako prethodno nije podmirio sva dugovanja kod svog trenutačnog davatelja usluga fiksne telefonije. Mnogima se ovakva zakonska regulativa može učiniti korektnom, no neki smatraju da se time izravno štite interesi dojučerašnjeg jedinog davatelja te usluge i koči proces liberalizacije tržišta telekomunikacije.</p>
<p>Živko Davidovski iz Petrinje također nije mogao promijeniti operatera, ali zbog duga zbog kojeg se sporio da ga nije napravio: »Šest mjeseci mučio sam se s T-Hrvatskim telekomom (T-HT) , objašnjavajući da ne želim platiti račun koji je bio dvostruko viši nego inače. Zatražio sam ispis brojeva i ostao zatečen jer je na listi bio niz brojeva koje nitko od ukućana nije zvao. Posumnjao sam u krađu impulsa«. </p>
<p>Davidovski je zatražio od tehničke službe T-HT-a da provjere postoji li mogućnost da se netko »ubacio« u njihovu liniju i ukrao im sekunde. No, nitko to nije učinio, tvrdi Davidovski, a odgovor T-HT-a bio je da račun svejedno mora podmiriti. »Nakon više mjeseci spora s T-HT-om odlučio sam se prebaciti na drugu mrežu i ostao sam neugodno iznenađen doznavši da to ne mogu učiniti, dok ne podmirim svoj stara dugovanja«, objasnio je Davidovski.</p>
<p>No, Vjesniku su iz T-HT-a drukčije odgovorili. U njihovu pismenom priopćenju stoji da »ako je riječ o CPS prelasku (korisnik impulse plaća novom operateru, a pretplatu i dalje T-HT-u), nepodmireni računi nisu razlog odbijanja zahtjeva«. </p>
<p>Ako je pak riječ o tzv. NP korisniku (kada korisniku ostaje njegov telefonski broj, a potrošene sekunde i pretplatu plaća novom operateru), »tada korisnik ne može prijeći dok nije podmirio sva dugovanja po prispjelim računima«.</p>
<p>Direktor marketinga Optime telekoma Hrvoje Lovrić upozorava da to ipak nije tako: »Agencija za telekomunikaciju naknadno je propisala da bez obzira na to je li riječ o CPS ili o NP prelasku, odnosno je li riječ o kućanstvu ili o poslovnom subjektu, sva dospjela dugovanja moraju biti podmirena prije nego se operater promijeni«.</p>
<p>Lovrić dodaje da niti jedan alternativni operater ne može provjeriti razloge zašto je T-HT odbio prelazak korisnika iz njihove tvrtke u drugu i da se »cijela stvar temelji na povjerenju«. Predlaže da radi transparentnosti poslovanja baza korisnika i njihov status postanu dostupnu operaterima putem Interneta.</p>
<p>»Ovakvim stavom, da se potrošač ne pušta dok ne podmiri sva dugovanja, makar ona bila i minimalna, zaštitnički je stav prema najvećem operateru, te se štite interesi tvrtke, a ne potrošača«, upozorava Lovrić. </p>
<p>Zasad treći po broju korisnika operater fiksne telefonije H1 za Vjesnik je odgovorio da se »sporovi nastali zbog nepodmirenih dugova rješavaju pravnim putem, a ne metodom zabrane. Međutim, važno je naglasiti da je broj takvih zahtjeva izuzetno mali i mjeri se u promilima«.</p>
<p>Inače, više od 30.000 korisnika fiksne telefonije T-Hrvatskog telekoma želi prijeći novim fiksnim telefonskim operaterima - Optima telekomu i H1. U T-HT-u, pak, tvrde da je 0,006 promila od 1,73 milijuna korisnika fiksne telefonije uistinu dosad i napustilo njihovu fiksnu mrežu.</p>
<p>Katarina HrnjkašMarinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Školama novih 100 psihologa</p>
<p>Do 1. listopada Ministarstvo znanosti primilo je 363 zahtjeva osnovnih škola za otvaranje 238 radnih mjesta za stručne suradnike</p>
<p>Zbog dugogodišnjeg nezapošljavanja stručnih suradnika u školama u prosjeku je jedan školski psiholog zadužen za 2027 osnovaca, odnosno za 1856 srednjoškolaca - govore podaci Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta prikupljeni u školskoj godini 2004/05.</p>
<p>U osnovnim školama zaposleno je 194 psihologa na ukupno 400 tisuća učenika, a u srednjim školama samo 103 na oko 191 tisuću učenika. Najgore stanje je u Koprivničko-križevačkoj županiji, u čijim je osnovnim školama zaposlen jedan psiholog, a županija u svoje 24 škole broji 11.187 učenika. </p>
<p>Oko 7500 učenika brodsko-posavskih srednjih škola ima se priliku obratiti također samo jednom psihologu, dok kroničan nedostatak stručne psihološke pomoći bilježi i Vukovarsko-srijemska županija, na čijih 8400 srednjoškolaca dolaze tek dva psihologa. Vukovarski osmoškolci još su više zakinuti jer na tri psihologa dolazi 19 tisuća učenika. Kroničan manjak psihologa do ove školske godine bilježe i Sisačko-moslavačka županija (tri psihologa u osnovnim školama), Varaždinska (četiri), Virovitičko-podravska (dva), dok najbolju zastupljenost imaju Splitsko-dalmatinska županija, Grad Zagreb te Istarska županija s po 30, 26, odnosno 18 psihologa na sve svoje škole. </p>
<p>Prema Kolektivnom ugovoru za zaposlenike u osnovnim školama, u Hrvatskoj bi trebalo zaposliti 721 stručnog suradnika - 384 psihologa, 184 defektologa i 152 pedagoga, za što bi bilo potrebno oko 65 milijuna kuna. Prema stavkama kolektivnog ugovora, svaka bi škola - ovisno o broju i profilu učenika - trebala imati i do tri stručna suradnika. Ako je riječ o školi s više od 400 učenika, mora imati psihologa, a ako je riječ o školi s više od 20 učenika s teškoćama u razvoju škola mora imati i defektologa.</p>
<p>Do 1. listopada Ministarstvo znanosti primilo je 363 zahtjeva osnovnih škola za otvaranje 238 radnih mjesta za stručne suradnike. U Ministarstvu ističu da je riječ o opravdanim zahtjevima za čije bi ispunjenje trebalo izdvojiti 21,4 milijun kuna. Na temelju tih podataka, ali i na temelju prava koja proistječu iz Kolektivnog ugovora, Ministarstvo je napravilo analizu potreba zapošljavanja. Po njoj, svaka bi škola imala dva stručna suradnika - pedagoga i defektologa, odnosno psihologa ako škola ima učenike s teškoćama u razvoju. Time bi se zaposlilo još 281 stručni suradnik (najviše psihologa - oko stotinu), što bi državu koštalo oko 25,3 milijuna kuna.</p>
<p>Kroničan nedostatak stručnih suradnika u Ministarstvu opravdavaju dugogodišnjim nezapošljavanjem. Ono je pak dovelo do povećanja odgojnih problema, pa mnogi pojavu porasta nasilja u školama povezuju upravo s nedostatkom psihologa i pedagoga kojima bi se djeca mogla obratiti. S druge strane, nedostatak stručnih suradnika onemogućuje otkrivanje i poticanje napredovanja učenika, identifikaciju darovite djece, ali i pomoć djeci s teškoćama u razvoju. »Brojna istraživanja koje je provodio Zavod za školstvo pokazuju da se u onim školama u kojima nema stručnih suradnika pedagoški rad ostvaruje ili nekvalitetno ili nikako«, kažu u Ministarstvu. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Od 2006. naknada za zbrinjavanje štetnih tvari</p>
<p>Od 20. listopada zabranjen uvoz klima-uređaja koji sadrže hidroklorofluorougljike. Uvoz HCFC-a dopušten do 2016. samo zbog servisiranja starih klima-uređaja</p>
<p>U Hrvatskoj se od 1. siječnja 2006., prema novoj uredbi o tvarima koje oštećuju ozonski sloj što je stupila na snagu 20. listopada, zabranjuje uvoz freona. No, do 2010. dopuštena je upotreba freona prikupljenih i recikliranih na području Hrvatske zbog servisiranja postojećih rashladnih i klimatizacijskih uređaja. Nakon 2010. stari hladnjaci i ledenice više se neće moći servisirati.</p>
<p>Freoni (klorofluorougljici ili kraće CFC), uz halone, metilbromid, ugljiktetraklorid i metilkloroform, tvari su koje najviše oštećuju ozonski sloj. I hidroklorofluorougljici (HCFC), nastali kao pogodna zamjena za freone i najviše korišteni u klima-uređajima, također oštećuju ozonski sloj, ali puno manje. Stoga se njihov uvoz u Hrvatsku dopušta do 2016. Nakon toga stari klima-uređaji neće se moći servisirati.</p>
<p>U EU je upotreba HCFC-a dopuštena do 2010. No, stupanjem na snagu nove uredbe, od 20. listopada zabranjuje se uvoz proizvoda (klimatizacijskih uređaja) koji sadrže HCFC. Od 2010. u Hrvatskoj se zabranjuje i uvoz halona za protupožarne sustave. Bit će dopuštena samo njegova upotreba u zrakoplovstvu te za specijalna vojna i policijska vozila.</p>
<p>Od 1. siječnja 2006. uvodi se i naknada za zbrinjavanje tvari što oštećuju ozon, koje su u konačnici opasni otpad. Naknadu od tri kune po kilogramu uvezene tvari plaćaju trgovci i poduzetnici koji uvoze te tvari te ih nude na domaće tržište, a novac ide Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.</p>
<p>»Nova uredba donesena je ponajprije radi usklađivanja s propisima Unije i uspostave zakonskog sustava za prikupljanje, preradu i ponovnu upotrebu tvari koje oštećuju ozonski sloj«, kaže Jasenka Nećak, načelnica Odjela za zaštitu atmosfere u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. U EU su freoni (CFC) zabranjeni od 1999. No, kako se Hrvatska zemlja s nižom potrošnjom tvari štetnih za ozon, manjom od 0,3 kg po stanovniku godišnje, ima pravo na određenu odgodu u provedbi mjera iz Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj. </p>
<p>Novom uredbom postroženi su uvjeti za servisere rashladnih uređaja i sustava za gašenje požara. Za rukovanje tvarima koje oštećuju ozon - u Hrvatskoj uglavnom freoni - serviseri moraju imati rješenje Ministarstva, vlastiti uređaj za prikupljanje tvari pri servisiranju te potvrdu o tečaju za servisere. Besplatnu obuku već je prošlo 724 servisera, a oni koji tu pogodnost nisu iskoristili, odsad će je plaćati. </p>
<p> Prikupljene freone serviseri moraju dostaviti u centre za prikupljanje već korištenih freona i drugih tvari štetnih za ozon kako bi se izbjeglo njihovo ispuštanje u atmosferu. Centri moraju bez naknade preuzeti freone i osigurati njihovu ponovnu upotrebu, a za rad trebaju imaju dozvolu Ministarstva. </p>
<p>»Predvidjeli smo četiri regionalna centra, u Dalmaciji, Istri, Zagrebu i Slavoniji. U sklopu projekta potpunog ukidanja potrošnje freona četiri su tvrtke prošle stručnu obuku, no stupanjem Uredbe na snagu one moraju podnijeti zahtjev Ministarstvu za obavljanje tog posla«, objašnjava Nećak. </p>
<p>Opremu za centre vrijednu 121.935 dolara dala je provedbena agencija multilateralnog fonda Montrealskog protokola. I nastavnici osam srednjih škola za servisere rashladnih i klima-uređaja prošli su tečaj. Sve su škole dobile uređaje na kojima će učenici vježbati servisiranje i održavanje uređaja, a obuku su prošli i carinici te dobili detektore za otkrivanje plinova.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Ušminkano carstvo jeftine robe</p>
<p>Nekad neugledna, nečista tržnica na ledini, koja je u doba rata odlukom IFOR-a služila kao demilitarizirano mjesto sastanka, danas izgleda prilično pristojno</p>
<p>Počelo je 1996. kad su podignute prve drvene barake. Tada je ovo mjesto privlačilo novinare iz cijelog svijeta koji su htjeli zabilježiti trgovački suživot tad zaraćenih naroda. Danas je to najveći tržni prostor na području Balkana koji dnevno pohodi oko 10.000 ljudi iz BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, Slovenije, Mađarske...</p>
<p>Dakako, riječ je o Tržnici Arizona, smještenoj na sjeveru Bosne kod Brčkog. Nekad neugledna, nečista tržnica na ledini, koja je u doba rata u BiH, odlukom IFOR-a služila kao demilitarizirano mjesto sastajanja, danas izgleda prilično pristojno. Drvene barake zamijenili su moderni zidani kompleksi s prodajnim prostorima, blatne staze sad su uređene i asfaltirane, a parkirališta veličine više nogometnih igrališta ograđena su rampama. Nemoguće je u jednome danu obići 100.000 četvornih metara prostora, na kojima 5000 zaposlenika prodaje sve - od odjeće i obuće, elektroničkih uređaja, kozmetike i igračaka do prehrane, cvijeća i poljoprivrednih proizvoda.</p>
<p>Iako je modernizirana, Arizona je ipak zadržala svoj stari duh. Znači, i dalje možete plaćati u svim valutama, cjenkanje je sastavni dio 'folklora', a sve je puno 'originala' – od CD-a do tenisica »Rebak«. Tu su i nezaobilazni restorani u kojima su najtraženiji čevapčići.</p>
<p>Na parkiralištima su brojne hrvatske registracije. Ljudi uglavnom kupuju odjeću koja je znatno jeftinija, te šećer (po 4 kune za 1 kg). »Često dođem sa ženom i kćeri po garderobu. Puno je jeftinija, a iste kvalitete kao i u našim buticima«, kazao nam je Slavko Stanivec iz Ivankova. </p>
<p>Iako je sve trgovine nemoguće obići u jednom danu, to i nije neka šteta. Jer, kad obiđete jedan paviljon, vidjeli ste ih sve – svi imaju istu robu. »A normalno, kad svi gazde nabavljaju od istih dobavljača – iz Turske ili s kineske tržnice u Budimpešti«, objasnila nam je trgovkinja Zahida.</p>
<p>U trgovinama s CD-ima nudi se sve – od Lepe Brene do Urbana. Odglumivši naivnost, upitali smo prodavača jesu li to originali. »Ako treba, mogu biti i originali! Vrhunski je snimak. Neće da ti preskače. Ajde, samo četiri marke!« Još nas je više oduševila prodavačica Selma iz butika s muškom robom. Dok smo razgovarali s njom, naišao je novi kupac koji je razgledavao jaknu.</p>
<p> »Prava je, probajte, u tome nema zime«, počela je Selma, uzela jaknu, navukla je na čovjeka i uzviknula: „Jao, pa ovo je baš kao za vas«. Kad je rekao da želi pogledati još malo dalje, snalažljiva Selma brzo je promijenila taktiku: »Ne znam baš da će vas jakna dočekati jer samo nam je ona ostala. Bile su 80, ali, evo, vama za 70 maraka«.</p>
<p>Iz straha, muškarac je odmah pristao, zadovoljan spuštenom cijenom. Čim je otišao, Selma je na njeno mjesto stavila posve istu jaknu. Nasmijala se i rekla: »To ti je, ba, marketing«.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Kad 6000 kuna postane 14.000</p>
<p>VESNA ANTONIĆ</p>
<p>Jesmo li naivni ili zaboravni? Bit će da je oboje. Jer kako drukčije objasniti pomamu za kreditima o kojima obavijesti vrište sa svakog rasvjetnog stupa ili tramvajske postaje obećavajući njihovo lako odobravanje. Razumljivo da onima kojima gori pod petama banke ni ne padaju na um, nego spas traže upravo u tim zajmovima. I na prvi pogled sve se čini ponuđenim na pladnju jer zajmodavci s »bandere«, u pravilu, ne traže jamce, nema depozita (barem ne onakva na koji smo naučili u bankarskim kućama), crne liste nisu važne... </p>
<p>No nečega i ima. Ima polica osiguranja, kupnje robe kreditnim karticama u zamjenu za zajam, visokih kamata... </p>
<p>Stoga, čemu se čuditi kad se »povoljno« dobivenih 6000 kuna, potrebnih recimo za premošćivanje mjesečne financijske konstrukcije jer djetetu treba kupiti knjige, na kraju čarobnim štapićem pretvori u 14.000. Ili, ako izdani čekovi odjednom stignu na naplatu. Na stranu sada tajnovitost »velikodušnih« davatelja kredita s kojima sve rješavamo u četiri oka. Po mogućnosti na nekom opskurnom mjestu. Ili rabota pojedinih štedno-kreditnih zadruga. Ma čista idila: uložit ću u njih svoj teško ušteđen novac, a pritom ću 'fajn' zaraditi jer su kamate goleme. Nakon početnog veselja, (pre)ostaje samo gorak okus prijevare. I prosvjedi u nadi da će netko reagirati.</p>
<p>Iz ne tako davnih piramida sreće kada se satima čekalo da se uplati novac (i na kraju ostane bez njega) ili banaka koje su odjednom napravile bum na tržištu, ali i gromovito propale, očito nismo ništa naučili. Osjeti na svojoj koži, čini se, još je jedino što priznajemo.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Informatički korak naprijed</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Javna uprava sve je informatiziranija. Ovih je dana, bez velikih najava, počeo raditi e-Regos, važan servis koji omogućuje tvrtkama da elektroničkim putem popunjavaju i šalju obrasce potrebne za ispunjenje obveza prema mirovinskom fondu. Nema potrebe naglašavati da je riječ o velikoj uštedi na vremenu, ali i na materijalnim troškovima, jer više nije potrebno slati velike količine papira poštom koje će onda netko drugi, ponovo, upisivati u računalne baze podataka. </p>
<p>No, potrebno je naglasiti nešto drugo, a to je činjenica da je Vlada, putem svog agilnog Ureda za e-Hrvatsku, ostvarila još jedan postavljeni zadatak u svom planu informatizacije i digitalizacije zemlje. E-Regos je, naime, vrlo važna karika u lancu posvemašnjeg osuvremenjivanja rada državne uprave, koji će smanjiti pa djelomice i dokinuti potrebu stajanja pred činovničkim šalterima zbog obavljanja svakidašnjih poslova i potreba. Naravno, tu su još projekti e-pravosuđe i Hitro.hr, koje je javnost već upoznala, a najavljuju se i novi.</p>
<p>Već za nekoliko dana građanima i poduzetnicima bit će omogućen online servis e-Katastar, koji je nastavak digitalizacije zemljišnih knjiga i gruntovnica, što je dostupno od proljeća ove godine. Do kraja godine, uvest će se usluga e-PDV, gdje će građani i poduzeća moći svoje PDV obrasce putem Interneta dostavljati poreznim tijelima. Prijavu poreza na dohodak za 2005. također ćemo, početkom sljedeće godine, moći poreznicima poslati elektroničkim putem. Doista, Vlada je hitra u svojim nakanama da se društvo informatizira, te da se na taj način smanji broj činovnika, ali i korupcija kojoj pogoduju dugotrajne birokratske procedure. Tome pridonosi odluka Vlade da ministarstva, inspektorati i druga državna tijela moraju online staviti službene obrasce tijela državne uprave u elektroničkom obliku, koji su jednaki tiskanim obrascima, a s namjerom da se što prije ostvari projekt elektroničke javne uprave.</p>
<p>Cjelokupna informatizacija državne uprave ponajprije ima namjeru olakšati život građanima preko interaktivnih online servisa, te omogućiti brže i jednostavnije poslovanje poduzetnicima. Područja usluga koje se nude, ili će se tek ponuditi građanima i tvrtkama, definirana su odlukama Europske komisije, te je važno istaknuti kako je riječ i o prilagodbi hrvatskog sustava javne uprave normama EU-a.</p>
<p>Vlada premijera Ive Sanadera dosad je, od svih stanovnika Banskih dvora, najviše učinila na provedbi projekata informatizacije zemlje. Megaprojekt e-Hrvatska, čiji je e-Regos sastavni dio, dovest će kroz nekoliko godina zemlju u informatički najrazvijeniji dio svijeta.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Dubrovački prijepori</p>
<p>Neki potezi dubrovačke gradonačelnice pokazuju da se o sudbini Grada počelo drukčije razmišljati. Utrku na kratke staze postupno zamjenjuje promišljanje o dugoročnim efektima. Ali interesni lobiji otežavaju takvo skretanje, u kojem će trebati ispraviti neke već počinjene pogreške ili osujetiti pogrešno planirane a još neizvedene projekte</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Nakon dosta neopreznih koraka, učinjenih nakon rata u Dubrovniku koji je tada, gotovo odsječen od cjeline Hrvatske, vodio bitku za preživljavanje, o sudbini njegova prostora te bliže mu i dalje okolice što s njime čini jedinstveno područje povijesnog i kulturološkoga značenja, počelo se napokon pomnije razmišljati. Svojevrstan povod za usredotočenje na pažljivije korake u planiranju budućnosti Grada je turistička »agresija« koja ga je zadesila. Iako se ta riječ može doimati preoštrom, ona ipak ukazuje na kolaps koji je pogodio grad Dubrovnik u turističkoj sezoni, što su osjetili i stanovnici i turisti. Možda zato što je slutila opasnosti, dubrovačka gradonačelnica je pred godinu-dvije najavila nužnost naplate ulaska u Grad i bila dočekana na nož. Oni koji su je osudili nisu se potrudili uvidjeti na što je ciljala. Riječ je, naime, bila o naplati ulaska turistima što cruiserima masovno opsjedaju Grad, trošeći ga, a ne ostavljajući u njemu gotovo ništa.</p>
<p>Kada je nedavno Direkcija za imovinu Republike Srbije oglasila prodaju dječjeg odmarališta Jakljan na istoimenom otočiću unutar Elafita, dakle, dubrovačkog otočja, gradonačelnica je, uvidjevši opasnost, opet javno obznanila namjeru da ga kupi Grad Dubrovnik, što je gotovo ostalo i nezamijećeno u nastaloj aferi zbog nepoštivanja međudržavnih dogovora te prodaje hrvatskog uknjiženog vlasništva od susjedne države.</p>
<p>Pa ipak, i ta se gradonačelničina namjera u prvi trenutak činila nelogičnom, jer je bilo za očekivati - ako je odmaralište na području Dubrovnika u državnom hrvatskom vlasništvu - da bude dodijeljeno Gradu, tim više što je uz njega vezana sudbina cijelog otočića. Posjedovati odmaralište na izvjestan način, naime, znači i posjedovati otočić. Onda je bolje da je u posjedu Dubrovnika negoli privatnika, pogotovo ako se strateški promišlja razvoj turizma na način da većina dobiti ostaje u Hrvatskoj, a ne da se preko stranih vlasnika prelijeva negdje drugdje. A zna se da je Dubrovnik u tom pogledu uvijek bio »zlatna koka«. Samo je rat za neko vrijeme poremetio te tokove. U poraću, pak, previše je toga rasprodano i preprodano, često na štetu samoga Grada.</p>
<p>No, Grad nije uvijek u svemu odlučivao sam. Neke privatizacijske procese, s krivim procjenama, vodio je i Hrvatski fond za privatizaciju, a možda i on ne samostalno nego po naputcima i savjetima nečijih lobista. Ono što je manjkalo, u težnji za što bržim pritjecanjem stranog kapitala, bilo je upravo strateško određenje koje se odnosi na cjelinu prostora. Umjesto toga uletalo se u parcijalna rješenja koja nisu bila lišena izvjesnih stranačkih interesa. Što više nekima je omogućeno da gotovo monopolistički osvajaju hotelske resurse Grada. </p>
<p>Da se i tu nešto mijenja, naslućuje se iz odluke Upravnog odbora HFP-a, kojom se Hoteli Koločep, na istoimenom otoku u Elafitima, ne prodaju onome koji je ponudio najvišu otkupnu svotu, nego onima koji su, uz manju otkupninu većinskog paketa dionica, ponudili najveća ulaganja. Tako vlasnikom Hotela Koločep postaje neprofitna ustanova Otok znanja koja je spremna u njega uložiti skoro tri puta više novca od »najboljeg« ponuđača u otkupu (Hotel Kompas iliti Goran Štrok). Reklo bi se da je utrka na kratke staze zamijenjena dugoročnijim planiranjem. </p>
<p>No, i tu je potreban izvjestan oprez, jer spomenuta ustanova sredstva ulaganja kani namiriti iz europskih fondova. Ali, možda se od nje ponešto može i naučiti, s obzirom na to da Hrvatska još nije iskoristila te mogućnosti. Ono što izgleda primamljivim je da će Otok znanja otok Koločep pretvoriti u svojevrsno učilišno i znanstveno središte, djelotvorno tijekom cijele godine, a ne samo u turističkoj sezoni. </p>
<p>Otok znanja na Koločepu mogao bi biti dobra dopuna Dubrovačkom sveučilištu koje se upravo bori za vlastiti prostor. Aktualni prijepor je treba li Sveučilištu dati zgradu stare bolnice ili bi se to zdanje na atraktivnoj lokaciji moglo unosnije utržiti u turističkoj namjeni. </p>
<p>Gradonačelnica Dubrovnika u tom je pitanju, unatoč većini suprotnih htijenja, odlučna: stara bolnica treba postati sveučilišnim zdanjem, ne samo zato da taj golem kompleks ostane u hrvatskom vlasništvu nego ponajprije stoga što je Dubrovniku potrebno sveučilište kako bi se mladima omogućilo da studiraju, a potom i ostaju u svome Gradu. </p>
<p>S tom namjerom gradonačelnica se svojedobno zalagala i za POS-ovu gradnju na području Pustijerne gdje bi se kupnja stanova omogućila upravo mladima i na taj ih se način vezalo uz Grad koji napuštaju, a njihovo mjesto zauzimaju stranci, pretvarajući ga u ljetovalište što zimi zjapi praznim. </p>
<p>Pustijerna je, međutim, kao arheološki lokalitet preskupa za takvu gradnju, ali se možda iznađe neko drugo rješenje. Važno je da se o dugoročnoj sudbini Grada počelo pažljivije promišljati. U tom kontekstu možda se odustane od još nekih pogrešno planiranih, a još uvijek neizvedenih projekata.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Energija iz obnovljivih izvora mogla bi grijati Makarsku </p>
<p>Makarskoj će se uskoro ponuditi »pilot projekt« nekoliko domaćih tvrtki, specijaliziranih za racionalno iskorištavanje energije</p>
<p>ILIJA BILANDŽIJA</p>
<p>Iz napisa pod naslovom »Baliranje otpada izvan grada« (Vjesnik, 28. lipnja), upoznati smo s razvojnim planovima grada Makarske, koji se nalazi pred donošenjem prostornog plana, kao i nastojanjem grada da trajno riješi problem komunalnog otpada, baliranjem na novoj lokaciji izvan grada, uz pomoć državnog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Takvo rješenje moglo bi biti prva faza trajnog rješenja zbrinjavanja komunalnog otpada, koji je u stvari izvor obnovljive energije, samo ga treba optimalno iskoristiti. </p>
<p>Radi se o tome da se komunalni otpad može koristiti kao pomoćni energent u solarnim toplanama. Primarna energija bila bi solarna, koje u ljetnim mjesecima ima dovoljno za cjelokupnu proizvodnju toplane. Komunalni otpad koristio bi se samo u zimskom razdoblju, kao pomoćni energent, kada je insolacija slabija i ne bi bilo dovoljno solarne energije za cjelokupnu proizvodnju toplane. U tom kontekstu u zimskom razdoblju koristio bi se akumulirani otpad iz ljetnog razdoblja i onaj koji se svakodnevno stvara. Spomenuti otpad ljeti bi se balirao i skladištio pod običnim nadstrešnicama, pod kojima bi se osušio i štitio od oborina. Interesantno je da bi se takvim pristupom ekonomski valorizirao i komunalni otpad, koji inače dodatno stvaraju turisti u ljetnom razdoblju. Zimi bi se akumulirani otpad iz ljetnog razdoblja, kao i onaj koji se stvara (on line) potrošio u toplani, tako da se prije toga usitni u krugu toplane i pripremi za izgaranje u fluidiziranom sloju. Ovu tehnologiju izgaranja razvijalo je i naše poduzeće »Đuro Đaković« iz Slavonskog Broda, pod nazivom »ecofluid«. </p>
<p> Sekundarni proces toplane bila bi priprema tople vode za toplifikaciju grada. Temperatura te vode iznosila bi na pragu toplane oko 60 stupnjeva C. Služila bi za niskotemperaturna centralna grijanja stambenih objekata, javnih ustanova, kao i sanitarne vode za potrebe stanovništva.</p>
<p>U ljetnom razdoblju bilanca toplane računala bi se prema potrebama sanitarne vode za cjelokupno stanovništvo koje ljeti na toj lokaciji boravi. Podmirivala bi se samo solarnom energijom, koja bi se prikupila u solarnim kolektorima lociranim na jednom mjestu izvan grada. Ti kolektori bili bi takvi da osiguravaju dovoljno solarne energije za proizvodnju amonijačne pare u sekundarnom ciklusu i njeno pregrijavanje do temperature od 120 Celzijevih stupnjeva.</p>
<p>Toplana bi imala i akumulator topline, takav da može kompenzirati nedostatak toplinske energije u sustavu sanitarne vode u određenom vremenu. Takav akumulator mogao bi biti čak i u podmorskoj izvedbi, na način da se topla voda skladišti pod morem uz primjenu posebne izolacije. Ovo rješenje ponudit će uskoro Makarskoj kao »pilot projekt« nekoliko domaćih tvrtki, specijaliziranih za racionalno iskorištavanje energije. Ekonomska korist za lokalnu zajednicu kumulativno gledajući, bila bi višestruka, a za društvenu zajednicu ogromna, ako bi se projekt masovno primijenio, pogotovo u našem priobalju, gdje zato postoje optimalni uvjeti.</p>
<p>Autor je magistar energetike, nositelj šest patenata u području racionalnog iskorištavanja energije</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Nepotrebne primjedbe </p>
<p>Važno je bilo samo obezvrijediti moj rad</p>
<p>ANĐELKO MIJATOVIĆ</p>
<p>Primjedbe Marka Bušića, iznesene u Vjesnikovoj rubrici Otvoreno 27. listopada, na moj tekst o Bruni Bušiću, objavljivan u istoj rubrici od 10. do 15. listopada, nepotrebne su, a i dvojbene.</p>
<p> Izričajem da je Bruno Bušić imao »urođenu govornu poteškoću« želio sam reći da je tu govornu poteškoću imao od rođenja, to sam znao iz druženja s njim i nisam razmišljao je li riječ o nasljednom ili stečenom nedostatku. Da sam napisao da je »imao govornu manu i da se ona sastojala u nerazgovjetnom artikuliranju riječi«, bilo bi u redu, eto tako me podučava Marko Bušić.</p>
<p> Očito, njemu je bilo važno za nešto se uhvatiti da bi mogao obezvrijediti moj sažetak, inače dosad najiscrpnijega i najsustavnijega pregleda o životu i djelovanju Brune Bušića. Da je Brunu Bušića, nakon niže gimnazije, otac Josip uputio u Srednju šumarsku školu u Karlovac čuo sam od njegove najbliže rodbine, a što je i normalno da se otac brine o svomu djetetu. Pripremajući Bušićev opširniji životopis za drugo prošireno izdanje knjige njegovih sabranih tekstova »Jedino Hrvatska!«, poduzeo sam i arhivsko istraživanje te utvrdio da se Bruno Bušić, nakon završene niže gimnazije u Imotskom, u Karlovcu 1954. upisao u Srednju šumarsku školu. No, Marko Bušić zaboravlja da smo mi u vezi sa školovanjem Brune Bušića u Karlovcu polemizirali još 1992. godine. Za razliku što se tada toga nije sjetio, sada se dobro »sjeća« i još k tome izričito tvrdi, samo da je suprotno mojem navodu, da Josip Bušić nije utjecao na svoga sina, nego da se Bruno Bušić po uzoru na omiljenoga mu ruskoga pisca Koroljenka, koji je također studirao šumarstvo, upisao se u navedenu školu u Karlovcu.</p>
<p> Što je istina u »sjećanjima« Marka Bušića? Ne samo da je tada petnaestogodišnji Bruno Bušić poštivao svoga oca koji se o njemu doista roditeljski brižno brinuo, on se tako prema njemu ponašao čitava života, pa je i kao dvadesetjednogodišnji mladić, 1960. godine, poslušavši oca, protivno svojoj volji, napustio studij filozofije i francuskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i upisao se na Ekonomski fakultet.</p>
<p> Onda, 1992. godine, Marko Bušić nije znao da je Bruno Bušić pohađao neku školu u Karlovcu, a sada, nakon što je u mojem tekstu pročitao i datum napuštanja Srednje šumarske škole, »zna« još neke besmislene i netočne pojedinosti u vezi s tim. Za očekivati je da će se Marko Bušić još nečega »sjetiti«. </p>
<p>Autor je doktor povijesti i publicist iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Kako riješiti status nadbiskupije Zadar </p>
<p>Sadašnja inicijativa zadarskog nadbiskupa mons. Ivana Prenđe, o kojoj pišu ovih dana mediji, da se pravno riješi status Zadarske nadbiskupije u ustroju Katoličke crkve u Hrvatskoj za svaku je pohvalu. No, taj problem ipak nije tako težak da bi ga morala rješavati Sveta Stolica, kako se ovih dana također piše. Zadarska nadbiskupija je dugo igrala značajnu ulogu u Dalmaciji, jer je mletačka vlast iz tog grada upravljala Dalmacijom, a poslije je to nastavila talijanska okupacija. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća je papa Pavao VI. Splitsku biskupiju proglasio nadbiskupijom i dalmatinskom metropolijom. Zadarskoj nadbiskupiji je bilo ponuđeno da se kao nadbiskupija pridruži toj metropoliji, jer je Split kao grad bio središte Dalmacije i imao je bogoslovno učilište. Kad je to odbijeno ta je biskupija ostala pod izravnom podložnošću Svetoj Stolici. Kako je u međuvremenu nastala neovisna Hrvatska država talijanski iredentisti koriste izdvojenost te nadbiskupije iz hrvatskog crkvenog ustroja kao dokaz da je ovo područje njihovo. Zbog toga mons. Prenđa želi konačno ustrojiti tu nadbiskupiju u crkveno pravni sustav u Hrvatskoj. </p>
<p>Luka Vuco Kaštela</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Reformacija je proces koji nije završio</p>
<p>Želja mi je odgovoriti na tekst gospodina Pavla Primorca (»Kamo nas je dovela reformacija«, Vjesnik, Stajališta, 2. studenoga) na moj tekst povodom Dana reformacije (»Reformacija potrebna i danas«, Vjesnik, Pisma čitatelja, 31. listopada i 1. studenoga). Gospodin Primorac je u pravu kad kritizira negativne povijesne aspekte protestantskog pokreta i to što i danas postoje crkve i nacije koje su usprkos reformacijskoj baštini prihvatile određene sekularne moralne standarde protivne evanđelju. Gospodin Primorac u svom tekstu navodi i ispriku Ivana Pavla II za zločine počinjene kroz povijest Rimokatoličke crkve, čime je opravdao nužnost reformacije Crkve u 16.stoljeću. Riječ reformirati znači ispraviti, urediti, prilagoditi dokazanom standardu i ukazati na greške, a njih je u povijesti svih kršćanskih crkava bilo i previše. Stoga je ona aktualna i potrebna i danas kad se suočavamo sa silovanjima retardirane djece unutar crkvenih institucija, kada je korupcija u katoličkoj Hrvatskoj na razini afričkih zemalja, dok kler uživa povlastice državnog proračuna naroda koji tone u sve veću apatiju i beznađe. Doista, reformacija je proces koji nije završio, i koji ne pripada nijednoj Crkvi ili denominaciji, već jasan poziv pojedincima i društvu na promjenu načina razmišljanja, stavova i gledišta. </p>
<p>Vatroslav ŽupančićZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Taksisti i zadovoljni i nezadovoljni </p>
<p>Mlađi taksisti spremno prihvaćaju novu tehnologiju, dok su stariji sumnjičavi i spominju da im treba više vremena da se »uhodaju«</p>
<p>Dva tjedna otkako je otvoren novi radio-centar za taksiste u Zagrebu mogu se već izraziti prvi dojmovi kako dispečera tako i taksista i građana. Centar Radio-Taksi Zagreb trebao bi ubrzati uslugu, ali i smanjiti mogućnost manipuliranja pozivima i dodjeljivanja dužih relacija taksistima koji imaju »vezu« kod dispečera.</p>
<p>Zamjenik voditelja Centra, Ivica Bajda, rekao nam je kako je od otvaranja Centra zaprimljeno blizu 40 tisuća poziva te kako su jedine poteškoće bile s vezama, no brzo su uklonjene. Novost je ponajprije u tome što se znatno skraćuje vrijeme od poziva do reakcije dispečera i taksista jer nakon prvog poziva svi podaci o naručitelju ostaju u računalu. Ivica Bajda je dodao da su time zapravo najzadovoljniji građani koji redovito naručuju taksi usluge. Manipulacije s »povlaštenim« taksistima izbjegnute su tako da se na naručeno mjesto šalju taksisti s najbližeg stajališta, a sve se bilježi na kompjutoru. Bilježi se i zvučni zapis narudžbe, ali samo za internu uporabu Centra.</p>
<p>Novi sustav nije povisio cijene taksi usluga, jer je Centar uspostavljen od novca za licencije, odnosno od 10 tisuća kuna koje svaki taksist mora platiti pri učlanjenju u Udruženje zagrebačkih autoprijevoznika Radio-Taksi Zagreb, a nedavno su im povišene i redovne članarine.</p>
<p>Dok su dojmovi dispečera u Centru izrazito pozitivni, na ulicama Zagreba, među taksistima, mišljenja su podijeljena. Mlađi taksisti spremno prihvaćaju novu tehnologiju, dok su stariji sumnjičavi i spominju da im treba više vremena da se »uhodaju«. Ivica Mlinarević, taksist s Glavnog kolodvora, rekao je kako nema ništa više posla od otvaranja Centra jer ljudi nemaju novca za prijevoz. Uglavnom se oslanja, poput većine kolega, na stalne klijente. Čak smatra da su u prvim danima Centra i izgubili nešto vožnji jer nisu naviknuti na novi sustav, no vjeruje kako su to samo početničke poteškoće koje će s vremenom postati prednosti.</p>
<p>Taksisti u Preradovićevoj ulici jasno su pokazivali nezadovoljstvo jer se, kako kažu, ništa nije promijenilo. Smatraju da se narudžbe primaju čak i sporije nego prije jer dispečeri još nisu dovoljno brzi u korištenju računala, a vjeruju da je »namještanje« dužih relacija i dalje moguće. Žale se i na loše radijske veze jer, dok Centar ima digitalni sustav, oni u vozilima imaju stari analogni, a novi bi morali sami skupo platiti.</p>
<p>Pojedini taksisti smatraju da će sve nepravilnosti i poteškoće u radu biti uklonjene tek kad se Centar u potpunosti opremi sustavom satelitske navigacije, što je planirano tek za tri do četiri godine.</p>
<p>U Centru vjeruju kako će kvaliteta novog sustava ipak ukloniti nedoumice i sumnje kod nezadovoljnih taksista jer, uz osobna nezadovoljstva i ljubomoru kod pojedinaca, u počecima ovog novog sustava ponegdje se pojave neinformiranost i strah od inovacija, što će ubrzo biti prevladano.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Na nekoliko lokacija zgrade za Rome?</p>
<p>Dok se ne pronađe trajno rješenje, Romi predlažu da im se objekti u kojima sada žive »pripreme« za zimu</p>
<p>Bliži se zima, temperature su svakim danom sve niže, a šest romskih obitelji u Veslačkoj ulici i dalje živi bez struje, vode i sanitarnih čvorova. Sve što je moglo poslužiti kao ogrjev zapalili su prošle zime. Budući da su vrata i prozori završili u vatri, pred tim je romskim obiteljima još jedna neizvjesna zima. Kako nemaju ni zahoda, nuždu obavljaju na otvorenom. Na pedesetak metara od baraka osjeća se grozan smrad. Uvjeti u kojima žive smetaju ne samo Romima nego i susjedima u neposrednoj blizini. </p>
<p>»Traje to više od godine dana i više ne možemo izdržati. Iz baraka se širi užasan smrad, a bojim se da bi se uskoro mogla početi širiti neka zaraza«, rekli su nam njihovi susjedi, koji su htjeli ostati anonimni. Budući da je sezona sakupljanja glomaznog otpada u punom zamahu, a oni ga svakodnevno navoze, parkiralište ispred omladinskog pogona NK Zagreb u Veslačkoj puno je svakojakog smeća. </p>
<p>Predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine grada Zagreba Nazif Memedi potvrdio je Vjesniku da u barakama u Veslačkoj ulici živi šest romskih obitelji, koje su se doselile iz Paromlinske ulice. Kaže da je 3. kolovoza održan sastanak predstavnika zagrebačkih Roma s gradonačelnikom Bandićem i pročelnicima svih gradskih ureda. »Razgovarali smo o tome kako bi se moglo riješiti stambeno pitanje Roma iz Plinarskog naselja, Struga, Kozari puta i ovih iz Veslačke, koji su se nerijetko ilegalno uselili u barake ili su ilegalno sagradili kuće.« </p>
<p>Iako je od sastanka prošlo više od dva mjeseca, ništa se nije promijenilo. Memedi je podsjetio da se još nije napravilo ništa u pitanju Plinarskog naselja, u kojem trenutačno stanuje tridesetak obitelji, a kojima je Milan Bandić krajem prošle godine potpisom zajamčio da će se pitanje njihova smještaja riješiti u najskorijem roku. »Sporost rješavanja gorućih problema izazvala je nepovjerenje Roma. Od Grada su dobili tek jednokratne pomoći, a prava egzistencijalna pitanja Roma se ne rješavaju«, ističe Memedi. Svjestan da se stambeno pitanje Roma neće riješiti do zime, gradonačelniku je poslao naknadni dopis u kojem je zatražio da se sadašnja romska prebivališta privremeno saniraju kako bi preživjeli još jednu zimu. </p>
<p>Što se tiče trajnog rješavanja stambenog pitanja, Memedi kaže da je Vijeće romske nacionalne manjine izradilo elaborat u kojem su Gradu ponudili rješenje.</p>
<p>»Gradu smo predložili da nam na nekoliko lokacija u gradu osigura zemljište na kojem bi se uz pomoć Vlade RH sagradile zgrade u kojima bi Romi živjeli«, kaže Memedi. U zgradama bi bili stanovi od 70 do 90 kvadrata, koji bi se prodavali po cijeni od oko 500 eura po kvadratu. Ističe da je nužno da zgrade ne budu u istom kvartu jer ne želi da se u Zagrebu stvori geto za Rome. Odgovor od Grada očekuje se sredinom idućeg tjedna. </p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Prečko napokon dobilo Dom kulture</p>
<p>U višenamjenskoj dvorani, kapaciteta 300 ljudi, moći će se održavati i kazališne predstave, plesne zabave te koncerti </p>
<p>U utorak se u Prečkom, nakon gotovo 20 godina od početka gradnje, otvara Dom kulture. Otvaranje će se obilježiti sedmodnevnim kulturnim programom koji počinje danas. Središnja će se proslava održati u utorak koncertom Glazbenog ansambla Trešnjevka, koji su kao gosta pozvali Đanija Stipaničeva. Čast otvaranja doma pripala je zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću. </p>
<p>Dom se počeo graditi još 1987. samodoprinosom građana, ali je zbog rata gradnja zaustavljena 1991. Tako je zgrada propadala sve do prije pet godina. Tada je Vijeće gradske četvrti Trešnjevka-jug pokrenulo akciju da se ona dovrši. Iako je prikupljeni novac prenamijenjen, Vijeće se uspjelo god. 2001. izboriti da se u gradski proračun za 2003. unese i financiranje dovršetka ovoga doma. U tu je svrhu tada osigurano 7.5 milijuna kuna.</p>
<p> Suvremena zgrada budućega Doma kulture dovršena je u ožujku ove godine i postupno je, prema uređenju prostorija, predavana na korištenje građanima.</p>
<p>»U domu se planiraju raznovrsne aktivnosti udruga građana, umirovljenika te sastanci klubova ovisnika, djece i mladih, kulturnih, umjetničkih i sportskih udruženja«, kaže Saša Molan, predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka-jug. U višenamjenskoj dvorani, kapaciteta 300 ljudi, moći će se održavati i kazališne predstave, plesne zabave te koncerti. Velike potrebe i zahtjevi građana sukladno statutarnim odredbama i obvezama Vijeća moći će se zadovoljiti korištenjem svih dijelova i prostora Doma kulture Prečko. U prizemlju je uređeno pet poslovnih prostora od iznajmljivanja kojih će se podmirivati održavanje i režijski troškovi.</p>
<p> Od ponedjeljka će se više od 20 tisuća stanovnika naselja u zapadnom dijelu grada imati priliku upoznati se sa sadržajem zgrade za koju su godinama odvajali od svojih prihoda. »Raduje me što će se otvoriti Dom kulture i što ćemo nakon dugo vremena imati prostor za kulturna događanja i druženja«, rekao nam je umirovljenik Željko Galenić, koji je od samih početaka pratio razvoj gradnje doma, te dodao kako je sretan što će njegovi unuci imati sigurno mjesto za druženje i zabavu. Studentica Nina Marić zadovoljna je što će i mladi napokon u Prečkom imati mjesto za svoje aktivnosti. »Više nećemo morati odlaziti u centar grada u potragu za zabavom«, primijetila je Nina i dodala kako joj je drago što će njeni vršnjaci u prostorijama doma imati alternativu i maknuti se s ulice.</p>
<p>Sedmodnevne Dane kulture u Prečkom, kojima će se svečano obilježiti otvorenje doma, organizirao je Centar za kulturu Trešnjevka sa željom da se naglasi važnost otvaranja takvog doma u dijelu Zagreba u kojem do sada nije postojao prostor za okupljanje svih generacija. »Svakog dana, od ponedjeljka do nedjelje, domaćin događanja u domu bit će društva iz Prečkog s dugogodišnjim stažom, koja će uz svoje goste predstaviti svojim sugrađanima aktivnosti i dosadašnji rad«, rekla je Ljiljana Perišić, voditeljica Centra za kulturu Trešnjevka, i napomenula kako će tokom cijelog tjedna, kao i ubuduće za programe u organizaciji Gradskog ureda za kulturu, ulaz biti slobodan za sve zainteresirane.</p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Otkazi za nelegalni glinokop</p>
<p>U ponedjeljak slijede otkazi, najavio je gradonačelnik Milan Bandić Uredu za gospodarstvo i Ciglani, osobama koje su odgovorne za nelegalno korištenje glinokopa na Grmoščici. Da je glinokop još u pogonu, iako je dozvola za njegovo korištenje Ciglani istekla još 2003. godine, uvjerio se i sam gradonačelnik u subotu obilazeći teren zajedno s novinarima. Nakon toga prema planu posjetio je i gradnju pothodnika ispod željezničke pruge između Trokuta i Trnskog. Najavljena je i gradnja platforme u pothodnicima kod Velesajma za osobe s posebnim potrebama. [N.L.]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Zelena akcija protiv spalionice </p>
<p>Kako Grad Zagreb planira graditi spalionicu komunalnog otpada iako je stručna komisija Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva odbacila Studiju o utjecaju na okoliš planirane spalionice, Zelena je akcija poslala pismo gradonačelniku Milanu Bandiću u kojem od njega traži da poštuje mišljenje struke. U pismu ga podsjeća da je javno rekao kako će se mišljenje struke i javnosti uzeti u obzir u donošenju odluke o gradnji spalionice.</p>
<p>»Tražimo zabranu gradnje spalionice komunalnog otpada dok se ne donese program gospodarenja otpadom u gradu Zagrebu te nacionalni plan gospodarenja opasnim otpadom. Tražimo i uvođenje evidencije o količinama i vrstama proizvedenog otpada kako bi se mogao napraviti plan postupanja s otpadom. Bez svega toga suludo je graditi spalionicu«, kaže Jagoda Munić, predsjednica Zelene akcije. </p>
<p>Studija je među ostalim odbačena i zato što država još nije riješila način zbrinjavanja opasnog otpada, a spaljivanjem otpada nastaju pepeo i filtri koji spadaju u opasni otpad. Studiji se zamjera i to što je bazirana na procjenama a ne stvarnim količinama i vrstama otpada, a ne daje ni način nadzora emisija teških metala, dioksina i furana, koji se spaljivanjem emitiraju u zrak i potencijalna su opasnost za zdravlje ljudi i životinja. </p>
<p>»Spalionica bi trebala biti zadnje rješenje, a ne prvi izbor u gospodarenju otpadom, što je istaknuto i u Strategiji gospodarenja otpadom«, kaže Munić dodajući da bi cilj trebao biti smanjenje otpada njegovim odvojenim prikupljanjem i reciklažom. Zato treba uspostaviti sustav odvojenog prikupljanja otpada otvaranjem reciklažnih dvorišta, povećanjem broja kontejnera i uvođenjem komunalne naknade po količini otpada, a ne po kvadraturi stana. </p>
<p>U Zagrebu se danas reciklira samo pet posto otpada. Umjesto porasta reciklaže, ona se smanjuje. Smanjen je, naime, broj reciklažnih dvorišta sa sedam na pet, stalo se s programom prikupljanja biootpada, a kontejnera za određene vrste otpada nedostaje. »Brojni primjeri u svijetu pokazuju što se, uz dobro planiranje i političku volju, može napraviti u zbrinjavanju otpada«, ističe Munić. Potaknuta svjetskim primjerima Zelena akciji nudi Gradu suradnju na rješavanju pitanja zbrinjavanja otpada u Zagrebu.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Gorile u češkom »Big Brotheru«</p>
<p>PRAG</p>
<p> – Petnaest je tv-kamera spremno, novi reality show sa životinjama može početi. Za razliku od ovaca u Hrvatskoj, Česi su za glavne junake nove emisije uzeli četiri gorile iz praškoga ZOO-a. </p>
<p>Show nazvan »Otkrića« počinje u ponedjeljak, a osim putem javne televizije, moći će se pratiti i na Internetu. </p>
<p>Gledatelji će SMS-porukama, što je već uobičajen način zarade, moći glasovati za svoje favorite odnosno gorile koje žele izbaciti iz showa. No, zarada će ipak biti iskorištena u humanitarne svrhe – za spas populacije divljih gorila u Africi.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Korčulanin Josip Marelić proslavio 103. rođendan!</p>
<p>KORČULA</p>
<p> – Josip Marelić, najstariji stanovnik otoka Korčule i vjerojatno Dubrovačko-neretvanske županije, proslavio je u nedjelju, u krugu svoje obitelji u Čari, svoj 103. rođendan! Kao i njegovi preci, slavljenik se cio život bavi vinogradarstvom i maslinarstvom, pa je i u subotu u masliniku zajedno s članovima obitelji skupljao masline. U maslinik će, kaže, i u ponedjeljak, dok su u nedjelju blagdan i Josipova svečanost. </p>
<p>»Nikad na svetu nedjelju nismo radili izvan kuće, tako su me naučili roditelji«, kazao je slavljenik. Josip Marelić na svome imanju uz masline uzgaja i lozu pošip od koje se pravi istoimeno vino. »Svaki dan popijem po čašu moga pošipa. Ne tvrdim da je to recept dužeg života, ali ni u liječnika nisam bio odavno«, zaključuje barba Josip, ulazeći u 104. godinu života. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Gusari raketama napali turistički brod</p>
<p>NAIROBI</p>
<p> – Pomorski gusari napali su turistički brod ispred obale Somalije, pritom lakše ozlijedivši jednog od 300 putnika na brodu kompanije »Seabourn Cruise Line«. U napadu je sudjelovalo desetak razbojnika na dva čamca koji su brod gađali raketama i vatrenim oružjem pokušavši se uspeti na »cruisera«. No, kapetan je promijenio smjer i ubrzao, te tako spasio i brod i putnike. »Brod je pretrpio manja oštećenja, no svi su dobro«, kazali su u kompaniji. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Najstariju crkvu otkrili u zatvoru</p>
<p>TEL AVIV</p>
<p> – Izraelski arheolozi vjeruju da su u najstrože čuvanom izraelskom zatvoru Meggido, južno od Afule, pronašli ostatke najstarije ikad otkrivene crkve! Stručnjaci vjeruju da crkva potječe iz 3. ili 4. stoljeća. Na dva mozaika (na slici ih čiste okorjeli kriminalci), prikazane su ribe kao tipični ranokršćanski simboli, dok drugi donosi tekst na grčkome vjerskog sadržaja.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Uhom digao 55 kg</p>
<p>MÜNCHEN</p>
<p> – Pakistanac Zafar Gill u nedjelju je, na tradicionalnom 12. natjecanju u rušenju nemogućih rekorda u njemačkome Dachauu, postavio novi svjetski rekord u dizanju tereta uhom. Gill je svojim desnim uhom podigao 55 kg (26.4 lbs) i tako izdržao 12,22 sekunde.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Šostakovičeva Osma u velikom stilu</p>
<p>Moskovski državni simfonijski orkestar dosegao je pod vodstvom maestra Pavela Kogana, najvišu razinu visoko odnjegovana zvuka </p>
<p>U sklopu europske turneje između Münchena i Budimpešte, u Zagrebu je u subotu gostovao Moskovski državni simfonijski orkestar na čelu s maestrom Pavelom Koganom. U ciklusu »Lisinski subotom« gosti su izveli Fresku za orgulje i Simfonijski orkestar Davorina Kempfa, Tatjanin prizor s pismom iz opere Evgenij Onjegin Petra Iljiča Čajkovskog i Osmu simfoniju u c-molu op. 65 Dmitrija Šostakoviča. Solisti su bili zagrebački orguljaš Mario Penzar i splitska sopranistica Antonela Malis. </p>
<p>U tom izboru posebnu je pažnju privukla monumentalna Osma simfonija Dmitrija Šostakoviča, rijetko izvođeno remek-djelo simfonijske literature nastalo u ratnom vihoru godine 1943. Zanimljiv je bio i ponovni susret s Freskom Davorina Kempfa kojoj je to bila treća izvedba od praizvedbe godine 1991.</p>
<p> Nikako se međutim u tom simfonijskom kontekstu nije poklopio operni Čajkovski – tim više što izvedba nije bila na odgovarajućoj razini. Upitan je, naime, izbor mlade splitske pjevačice Antonele Malis koja, unatoč lijepom glasu, nije bila ni tehnički ni interpretativno dorasla zahtjevnosti antologijskog, psihološki složenog Tatjaninog prizora s pismom. </p>
<p>Izvedba Kempfove Freske bila je međutim na vrlo visokoj razini. Vrsni orguljaš Mario Penzar, uz Veliki simfonijski orkestra i pomoć čak dvoje asistenata, majstorski je izvodio virtuozne pasaže, klastere i akorde unutar gustog orkestralnog sloga velikih gradacija u kojem se odražava, prema riječima samog autora, »tok glazbene svijesti i podsvijesti, sinteza arhetipskog sjećanja, suvremenog senzibiliteta i vizije budućnosti«.</p>
<p> Po dramatičnosti, grotesknosti i halucinantnosti smirivanoj rijetkim lirskim oazama to djelo je, na neki način, odraz autorova svjetonazora, kao što je i Osma simfonija Dmitrija Šostakoviča odraz potresnih doživljaja ratnih užasa. </p>
<p>Osmu simfoniju, kao i prethodnu Sedmu, Dmitrij Šostakovič napisao je u jeku II. svjetskog rata i one su obje snažno obilježene tim tegobnim vremenom. Dok Sedma, tzv. »Lenjingradska«, ima kao jedinstven umjetnički dokument vremena svoje počasno mjesto u repertoaru, Osma simfonija izvodi se rijetko jer zahtijeva, i od publike i od izvođača, posebno uživljavanje u skladateljeve grandiozne meditacije o strahotama rata, o bolima, nasiljima i nepravdama.</p>
<p> To dragocjeniji bio je susret s tim duboko proživljenim djelom koje su Moskovljani predstavili u velikom stilu. Orkestar je to koji je posljednjih 15 godina, pod vodstvom Pavela Kogana, dosegao najvišu razinu visoko odnjegovana zvuka, sa čarobnim dinamičkim nijansama gudača, s besprijekornim duhačima i udaraljkama.</p>
<p> Kod tih vrsnih glazbenika doslovce se čuje i krik i jecaj i plač, potican majstorskom rukom dirigenta Pavela Kogana, maestra koji pomno razrađene detalje znade utkati u zaokruženu i dojmljivu cjelinu. </p>
<p>Nakon takve sjajne izvedbe duboko potresnog djela bilo bi najbolje da smo mogli zadržati te dojmove u tišini. No, gosti su zaslužili veliki aplauz i ovacije, pa nisu odoljeli izazovu i narušili su tu tišinu sa čak četiri, doduše efektna, ali ne baš prikladna dodatka. Bio je to treći slavenski ples Antonina Dvoraka, Mali bečki marš Fritza Kreislera te Fantastičini valcer i Španjolski ples Aleksandra Glazunova. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Kleveta ipak ne zaslužuje zatvor</p>
<p>Premijer Ivo Sanader smatra neprihvatljivim da se danas pisci kažnjavaju zatvorom, ali i tvrdi da demokracija uključuje i odgovornost za javnu riječ</p>
<p>Je li zatvorska kazna zbog klevete zaustavljanje »govora mržnje« u medijima, ili je to ipak zaustavljanje ulaska Hrvatske u Europsku uniju zbog ograničavanja slobode govora? Reakcije na presudu književniku Predragu Matvejeviću koji je osuđen na zatvorsku kaznu zbog klevećenja Mile Pešorde u tekstu »Naši talibani«, objavljenom u »Jutarnjem listu« prije četiri godine, uglavnom su negativne. Većina smatra da se danas, u jeku i trendu demokracije, riječi ne bi smjele stavljati iza »rešetaka« jer to ostavlja i lošu sliku o nama pred Europskom unijom. </p>
<p>»Kao predsjednik Vlade RH, ne mogu i ne želim se miješati u odluku sudbenih tijela u Hrvatskoj, pa tako ne mogu ni komentirati presudu protiv književnika Predraga Matvejevića. Kao član DHK-a i Hrvatskoga centra PEN-kluba želim reći da je, po mom dubokom uvjerenju, neprihvatljivo da se danas donose takve presude protiv pisaca«.</p>
<p> To je dio priopćenja premijera Ive Sanadera koji reagira na presudu Općinskoga suda u Zagrebu od 2. studenog i koji također ističe da »sloboda i demokracija uključuju i odgovornost, odgovornost za napisanu i izgovorenu riječ«.</p>
<p> Najoštrije se presudi suprotstavilo Hrvatsko novinarsko društvo koje se priopćenjem založilo za potpunu dekriminalizaciju klevete, ili, ukoliko kleveta ostane kaznenim djelom, za ukidanje mogućnosti zatvorske kazne. </p>
<p>Slično su reagirali i »Reporteri bez granica« u priopćenju na svojim internetskim stranicama. Ističu, da ako Hrvatska želi ući u EU 2007. godine, Zagreb mora hitno promijeniti zakone! Reporteri smatraju da je nepravomoćna osuda na pet mjeseci zatvora i dvije godine uvjetno velika prepreka Hrvatskoj za pregovore o pristupu EU, jer je jasno da hrvatski zakoni ne dopuštaju novinarima da slobodno rade bez rizika od zatvora.</p>
<p> A na samu presudu Matvejević se neće žaliti jer, kako sam kaže, ne priznaje sud koji ju je donio. [L. Ž.]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>»Korijeni opstanka« Zlatka Čulara</p>
<p>Kada se govori o kiparskome djelu Zlatka Čulara (1935.) tada se obično konstatira da umjetnik u zasnivanju svoje likovne poetike ističe specifičnost materijala u kojemu radi te snagu i ekspresivnost mase i oblika, a sadržaj povezuje sa životno važnim značenjem čisto ljudskih osobina. Oni, pak, koji prate Čularov rad znaju da njegov skulptorski opus obuhvaća i ono populističko, potrebno pri realizaciji javnih spomenika.</p>
<p> No to ne znači da autor posustaje kada je riječ o polju autonomnog plastičkog izražavanja, o stvaralačkom naboju. Njegova nova izložba »Korijeni opstanka«, o kojoj piše Andro Filipić i koja je upravo predstavljena u Splitu u Galeriji »Kula«, potvrđuje da Čular i dalje stvara u ozračju ambicioznih pothvata. Ako je prije reagirao na određen doživljaj iz života ili bliže mu prošlosti, sada odabire niz stilskih posebnosti iz naše spomeničke baštine.</p>
<p> Iz ekstrahirane građe Čular izvlači materijal za novi ciklus, odlučuje se za sadržaje koje potom na svoj način preoblikuje i sažima pod egidom konstruktivnosti. U tom i takvom zahvatu u dubinu vremena ocrtava pozamašan luk – od glagoljičkog pisma i stećaka do današnjih likovnih razmišljanja – što je, zapravo, novina u njegovu radu.</p>
<p> Uz to, Čular afirmira i nov postupak u svome radu – cijeli ciklus »Korijeni opstanka«, od 20-ak skulptura, izvodi u tehnici obojenog gipsa. Zato se može kazati da cilj tih skulptura – kako je zabilježeno – nije traženje nove forme, nego da forma dobije nov značaj. [J. Škunca]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Hrvatski filmovi u New Yorku </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – U organizaciji newyorške neprofitne organizacije The Doors Art Foundation, koja već dvije godine djeluje na promicanju hrvatske kulture i umjetnosti u SAD, počelo je šestomjesečno prikazivanje hrvatskih filmova u poznatoj kino dvorani Two Boots Pioneer Theatre u East Villageu na Manhattanu. Prva projekcija održana je 3. studenog, a na repertoaru bio je film Arsena Ostojića: »Ta divna splitska noć«. Kino dvorana bila je popunjena do posljednjeg mjesta, tražila se i karta više za Ostojićevu newyoršku premijeru.</p>
<p> Kako je zadnji festival hrvatskog filma u New Yorku održan 1996., članovi Doors Art fundacije drže da je izniman odaziv publike samo potvrda da je nov i kontinuiran pristup prezentaciji hrvatske kulture više nego potreban. Program će trajati sve do travnja 2006., a u izboru filmskog kritičara Jurice Pavičića bit će prikazani filmovi: »Ta divna splitska noć« Arsena Ostojića, »Tu« Zrinka Ogreste, »Fine mrtve djevojke« Dalibora Matanića, »Oprosti za kung fu« Ognjena Sviličića, »Svjedoci« Vinka Brešana i »Sretno dijete« Igora Mirkovića. [K. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Otvorena izložba »Od Warhola do Madone« </p>
<p>BEČ</p>
<p> – »Superstars – od Warhola do Madonne«, naslov je izložbe koja je otvorena za publiku u dvije bečke izložbene institucije, u Kunsthalleu i Kunstforumu BA-CA (Umjetnički forum), a koja osvjetljava fenomen prominentnih i popularnih osoba iz svijeta filma, glazbe, politike, likovne umjetnosti. Izloženo je 290 radova u različitim tehnikama, od fotografija, ulja na platnu i skulptura, do izrezaka iz novina, videa i drugih instalacija. </p>
<p>Među 130 umjetnika, uz ostale, tu su Matthew Barney, Marcel Duchamp, Rodney Graham, Paul McCarty, Dennis Oppenheim, Pablo Piccaso, Andy Warhol itd. </p>
<p> Dok je u Kunsthalleu izložba postavljena u labirintu hodnika i malih prostora, u kojima su izložene pozicije pojedinih zvijezda iz svijeta likovne umjetnosti, filma ili glazbe, primjerice, Pabla Piccasa, Andyja Warhola, Jackie Onassis, Marilyn Monroe, Roberta Redforda, Madonne, Michaela Jacksona i drugih, u Umjetničkom forumu mogu se vidjeti kompjutorske igre Lare Croft, video instalacije Eve Sussmans i slično. </p>
<p> Otvarajući izložbu, austrijski predsjednik Heinz Fischer naglasio je da mu imponira da su dvije izložbene institucije odlučile zajedno predstaviti taj zanimljivi projekt u kojemu je, kako je rekao, ostvaren vrlo dobar rezultat. </p>
<p>»Izložbom smo htjeli prikazati popularne osobe iz različitih kuteva«, rekao je direktor Kunsthalle Gerald Matt dodajući da izložba prikazuje sjaj i bijedu jednog svijeta koji se uvijek ispočetka pretvara u umjetnički raj. Izložba ostaje otvorena do 22. veljače 2006. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Za iduću kandidaturu barem jedan stadion </p>
<p>Sudeći po ponašanju dojučerašnjih optimista, Hrvata i Mađara, nije nimalo nemoguće da ova dobrosusjedska kandidatura otpadne već na prvom koraku</p>
<p>Bez velikog optimizma otputovalo je hrvatsko-mađarsko izaslanstvo na Maltu, gdje će se od nedjelje do utorka odlučivati koje će tri od pet kandidatura za nogometni EP 2012. godine nastaviti svoje natjecanje. Podsjetimo, uz hrvatsko-mađarsku kandidaturu, europsku smotru za sedam godina žele organizirati još Italija, Grčka, Turska te zajednički Poljska i Ukrajina. Izvršni odbor Uefe mjesecima je promatrao, analizirao i zaključivao prikupljene podatke i napravio studiju po kojoj će odrediti koje tri kandidature idu u daljnju borbu, dakle koje dvije definitivno otpadaju.</p>
<p>Iako se često smatralo da je onaj dio huligana koji se predstavljaju hrvatskim navijačima naudio željama za kandidaturom, u Uefi su sveobuhvatno istražili sva polja života u nominiranim zemljama, od anketa o podršci prvenstva, do stabilnosti valute, hotelske i stadionske, naravno i cestovne infrastrukture, do političke situacije... </p>
<p>Sudeći po ponašanju dojučerašnjih optimista, Hrvata i Mađara, nije nimalo nemoguće da ova dobrosusjedska kandidatura otpadne već na prvom koraku. Što ako se to dogodi? Zamjeriti ili ne Hrvatskom nogometnom savezu koji je u suradnji s Mađarima (koji su se kandidirali već tri puta)?</p>
<p>Nema nikakve sumnje da je kandidatura Hrvatske dobrodošla u percepciji čelnike krovne europske nogometne organizacije. Hrvatska je sportska i nogometna zemlja i takva percepcija ne može štetiti, već koristiti. Istina, potrošila su se određena financijska sredstva, no potrošila bi se ionako. Ovakav marketing pa i razvijanje dobrosusjedskih odnosa, pa makar i nogometnih, opet mogu donijeti samo koristi. Produbljeni odnosi hrvatskog i mađarskog saveza mogu biti najveća dobit od ove kandidature. No, ipak se u svemu čudimo što je u anketi koju je organizirala Uefa u samoj Mađarskoj želja za dobivanjem Europskog prvenstva tek negdje na četrdesetak posto, dok je u Hrvata tridesetak posto veća.</p>
<p>Elaborati Uefe o kandidatima mnogo toga govore. Nedvojbeno će se u hrvatsko-mađarskoj kandidaturi naći zamjerke u nedostatku stadiona, slabim cestama i premalom broju hotela, napose u Hrvatskoj. Jamstva da bi se sve to sagradilo u nekoliko godina ipak su pretanka, posla bi bilo previše, iako investitora zacijelo ne bi nedostajalo. </p>
<p>Ipak, ne treba dvojiti da će doći dan kad će i manje utjecajne i manje bogate zemlje dobiti priliku za organizaciju ovog natjecanja. Zato je dobro steći i iskustvo kako se ponašati i lobirati u ovakvim prigodama. Naposljetku, zašto se ne kandidirati za EP 2016. godine? No, do tada valja nešto i napraviti u zemlji koja se želi kandidirati. Barem jedan pravi stadion!</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Dinamovi humanitarci</p>
<p>Čak i nisam toliko neraspoložen. Štoviše, više sam neraspoložen bio nakon nekih drugih utakmica, kaže Dinamov trener Josip Kuže</p>
<p>Dinamo je, kako smo na neki način i najavljivali, u subotu spasio Inter! Zapravo, tek mu je zavitlao pojas za spašavanje, a sad se zaprešićki utopljenik mora sam nekako izvući iz riječnoga brzaca koji ga sve snažnije vuče prema drugoj ligi. Interu je subotnji osvojeni bod u Maksimiru bio nasušno potreban, a Dinamu, blago rečeno - nije. A to je, zapravo, svima vidljiva premisa oko koje bismo mogli osoviti subotnje nogometno maksimirsko poslijepodne.</p>
<p> Jasno, ne treba zaboraviti da je Dinamo igrao bez četvorice igrača iz udarnog sastava, da u posljednjim utakmicama ionako više nije uvjerljiv kao ranije, da je Inter praktički s ovom istom momčadi prošle sezone jurio naslov prvaka i da je jednostavno morao doći dan kad će bljesnuti...</p>
<p> »U našoj momčadi nije bilo one potrebne vatre, sve je bilo u usporenom ritmu. Ali, čak nisam toliko neraspoložen. Štoviše, više sam neraspoložen bio nakon nekih drugih utakmica, pa čak i pobjeda...«, naglasio je maksimirski trener Josip Kuže.</p>
<p> Doista, lopte su nakon Dinamovih ubačaja lako završavale u rukama vratara Miškovića ili na glavama Interovih stopera... Pa se čini da su »plavi« taktiku radili po uzoru na promidžbenu kampanju »Balone na balkone«. I upravo kad bi kakav nogometni zanesenjak, a k tome i, recimo, Dinamov simpatizer, pomislio kako zahuktala »plava« družina kreće u lov na rekorde, ona odjednom odigra - »prijateljsku« utakmicu. Tako je bilo i 11. rujna protiv Hajduka u Maksimiru kada je, kako su neki zlobno komentirali - »kumska podjela« bodova privremeno spasila već duboko u blato zaronjenog Miroslava Blaževića, koji je još neko vrijeme ipak ostao Hajdukov trener. U četiri utakmice prije i tri poslije derbija, Dinamo je ukupno postigao 28 pogodaka, dakle - četiri po utakmici! Derbi je osvanuo usred kulminacije Dinamovih uspjeha i Hajdukova potonuća. »Donatori i humanitarci« iz Maksimira sad su ruku spasa (ne)svjesno pružili i Interu. Konačnih 0-0 u obje ove utakmice spriječile su Dinamo u lovu na neke zanimljive rekorde.</p>
<p> Primjerice, maksimirska je momčad tijekom ove sezone znala nanizati impozantnu seriju kojom je čak najavila da bi kraj sezone mogla dočekati s nevjerojatnih 100 postignutih pogodaka. Da je, recimo, pobijedio Splićane i Zaprešićane, što je s obzirom na formu, snagu momčadi, pa i stručno vodstvo svakako mogao i trebao, Dinamo bi nanizao 13 pobjeda i - preskočio rekord HNL-a.</p>
<p> S druge je strane, dakako, neumjesno »jambrati« momčadi koja suvereno kroči ligom i koja čak i uz ovakve, povremene devijacije, ima golemih 11 bodova prednosti pred prvim pratiteljem.</p>
<p> Ali, ono što nas pomalo začuđuje je, zapravo - pad forme krajem listopada i početkom studenoga! Ako se ne varamo, upravo je ta bojazan bila glavni razlog što je Dinamo početkom ljeta odbio nastupiti u Intertoto kupu! Više su klupske instance procijenile da će momčad, zaigra li u Intertotu, biti iscijeđena i da će u listopadu igrači pasti od umora.</p>
<p>Listopad je, evo, prošao, Dinama nema u Europi, forma je pala, a igrači djeluju umornima... E, sad, je li riječ o padu forme ili se pak urušava motivacija uoči nekih dvoboja, teško je ustvrditi.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Iščeznulo samopouzdanje</p>
<p>Kiksevi pojedinaca nas skupo koštaju, naglasio je trener Gudelj nakon remija u Međimurju </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk je remiziravši s Međimurjem u Čakovcu samo donekle ispunio očekivanja, a ovim je bodom ostao u utrci za Ligu za prvaka. Potvrdio je, pak, da je i dalje u krizi i da pravog samopouzdanja momčad nema. Pobjednički mentalitet je iščeznuo, pa je stoga ovaj, naknadno proklamirani mini cilj ulazak među šest najboljih Prve lige trofejnoga kluba tek dobra maska za vječna prepucavanja tko je najveći klub u Hrvata. </p>
<p>Hajduk je do sada mogao kazati da nije bio ni peti, a ni sedmi, kao Dinamo 1992. i 2005. No, bilo kako bilo, problemi ostaju Hajduku i trener Ivanu Gudelju ostaje da u što kraćem roku pronađe pobjedničku formulu. Naime, imperativ mu je Hajduk dovesti do trofeja u kupu. Što znači da u samoj završnici jesenskog dijela prvenstva Hajduk mora početi pobjeđivati, zaigrati mnogo bolje kako bi prošao Osijek u četvrtzavršnici kupa (23. studenoga u Gradskom vrtu i 7. prosinca na Poljudu). </p>
<p>O susretu u Međimurju Gudelj je rekao:</p>
<p>»Pokazalo se da ovoj momčadi nije problem fizička sprema, već je problem u glavama prvotimaca, nema prave koncentracije. Neshvatljivo je da četiri utakmice vodimo i ne možemo pobijediti. Nedostaje nam drugi pogodak, prelagano dozvoljavamo protivniku da se vrati u život. Kiksevi pojedinaca nas skupo koštaju. Evo, Graniću su se nanizale dvije utakmice s krupnim pogreškama, a on je nama iznimno bitan igrač. Ne vjerujem ni da zbog toga što je vjernik ne želi napraviti prekršaj. Morao bolje makar energičnije reagirati kod izjednačujućih pogodaka Kamena i Međimurja.« </p>
<p>Gudelj je još dodao crticu o igri Nike Kranjčara: </p>
<p>»Moja je želja da Niko bude treći napadač, bliže protivničkim vratima i da se ne gubi po bokovima. Očekujem da u ovoj završnici prvenstva dosegne pravu formu...« </p>
<p>Hajduk je u ovoj pauzi zbog utakmica reprezentacije ostao bez petorice prvotimaca. S A selekcijom su otputovali Pletikosa i Kranjčar, a s mladom Vučko, Marčić, Bušić, Bartulović i Grgurović. Hajduk će pauzu iskoristiti za odigravanje prijateljskih utakmica s dalmatinskim ligašima, pa će u srijedu gostovati u Unešiću kod Zagore, a u subotu u Posedarju protiv Hrvatskog viteza.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Masters načet ozljedama</p>
<p>Iako ih većina dolazi prilično »potrošena«, žaleći se na predugu sezonu, ipak će stisnuti zube na 3,7 milijuna američkih dolara vrijednom turniru, inspiracije neće nedostajati </p>
<p>Najveća nagrada za najbolje u sezoni zasigurno je nastup na završnom turniru najboljih osam tenisača svijeta. Iako ih većina dolazi prilično »potrošena«, žaleći se na predugu sezonu, ipak će stisnuti zube na 3,7 milijuna američkih dolara vrijednom turniru, jer inspiracije neće nedostajati, s druge će strane biti njihovi »najljući« suparnici. </p>
<p>Ove je godine sagrađen potpuno novi ultramoderni Qi Zhong stadion u Šangaju, koji će biti domaćin Mastersa iduće dvije godine. Roger Federer, Rafael Nadal, Andy Roddick, Lleyton Hewitt, Andre Agassi, Guillermo Coria, Nikolaj Davidenko i Ivan Ljubičić prvi će isprobati betonsku podlogu u borbi za milijune američkih dolara i hrpu bodova. </p>
<p>Iako nije igrao posljednja tri tjedna zbog ozljede ligamenata, Roger Federer je bez sumnje prvi favorit Mastersa. Samo su tri tenisača ove sezone nadigrala švicarskoga genijalca, Safin na Australian Openu, Nadal u Roland Garrosu i Gasquet u Monte Carlu. Ostalih 77 mečeva okončao je u svoju korist i pritom osvojio Wimbledon i US Open, četiri turnira iz masters serije i pet »običnih« turnira. S ukupno 11 naslova uvjerljivo drži prvo mjesto na ATP ljestvici utrke za prvaka i teško će ga netko prestići. Šangaj će biti njegov četvrti uzastopni Masters, gdje će tražiti treći uzastopni naslov te popravak ionako sjajnog omjera pobjeda i poraza - 13-1. </p>
<p>Jedino se Rafael Nadal može mjeriti s Federerom kad je riječ o osvojenim turnirima. Najmlađi sudionik Mastersa, 19-godišnji Španjolac također ima 11 naslova ove sezone, uključujući Roland Garros i tri turnira iz masters serije. Osim toga, Nadal je tenisač s najviše pobjeda u 2005. (79), dvije više od Federera. Nakon pobjede protiv Ljubičića u finalu Madrida odustao je od Pariza zbog problema s koljenom, no sigurno će biti spreman za premijerni nastup na Mastersu. </p>
<p>Iako iza njega nije sezona za pamćenje, Andy Roddick je ipak osigurao treći uzastopni nastup na Mastersu. Naime, osvojio je za njega »mršavih« pet naslova, dok na Grand Slamovima, osim Wimbledona, nije imao previše uspjeha. Upravo se zbog relativno malog broja odigranih mečeva činilo kako će u Šangaju biti jedan od najsvježijih. Formu je uhvatio prošlog tjedna naslovom u Lyonu, no u polufinalu Pariza protiv Ljubičića je u dva navrata tražio masiranje, as nakon meča je rekao da ima problema s leđima. Nastup u Šangaju nije upitan, ali je upitno hoće li moći pružiti svoj maksimum. Inače, na prošla je dva Mastersa stigao do polufinala. </p>
<p>Lleyton Hewitt će 2005. godinu pamtiti po tome što je prvi put postao otac, a nikako ne po hvalevrijednoj teniskoj sezoni. Osim što je na početku godine osvojio Sydney i igrao finale Australian Opena, ostatak sezone nije spomena vrijedan. Povrh svega, krajem rujna predao je četvrtfinale Bangkoka i otišao na operaciju nožnog palca, a žalio se na ozljedu prepona. Nastup u Šangaju još je upitan, ne samo zbog ozljede, već i zbog činjenice što želi biti pored svoje supruge kad bude rađala. Dakle, ako i dođe na Masters, tamo će biti samo tijelom, a mislima kilometrima daleko. Neće mu pomoći podatak o petom nastupu na turniru »osam veličanstvenih« i dva naslova 2001. i 2002. godine.</p>
<p>Nakon finala US Opena Andre Agassi se povukao iz javnosti i otkazivao turnire preko svog glasnogovornika, većinom zbog »osobnih razloga«. Istina je da u 36. godini Agassi ima problema s leđima, što ga ipak neće spriječiti da dođe u Šangaj. A čim igra, Veličanstveni ćelavac može svakome pomrsiti račune. Bit će to njegov 12. nastup na Mastersu, osvojio je premijerno izdanje 1990. godine u Frankfurtu. </p>
<p>Guillermo Coria je osvojio samo jedan turnir ove sezone, i to umaški. No, većinu je bodova osvojio nastupima u finalu turnira iz masters serije u Rimu i Monte Carlu te finalu Pekinga. Kao Nadal, Davidenko i Ljubičić, i Coria će prvi puta igrati na turniru »osam veličanstvenih«. Sjajnim rezultatima na zemljanim terenima Nikolaj Davidenko može zahvaliti mjesto na Mastersu. Rus je igrao polufinale Roland Garrosa, polufinale Hamburga i Barcelone, dok je osvojio St. Pölten. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Novi povratak na mjesto uspjeha </p>
<p>Tamo su staze uvijek savršeno sređene, snijeg je tako fin i doslovno me izaziva da dobro skijam, pokušat će Janica dešifrirati uzajamnu povezanost sebe i američkog snijega </p>
<p>Kostelićima je oduvijek odlazak na američki snijeg predstavljao buđenje posebnih emocija. Ante Kostelić je uvijek poštovao američki snijeg i staze koje uistinu izgledaju beskrajno i blaženo, a Janica je na istom mjestu uvijek, uz inspiraciju više, ostvarivala odlične rezultate. Dužan nije ostao ni Ivica Kostelić - pobjeda na aspenskom slalomu 2001. godine sa startnim brojem 64 jedan je od većih skijaških pothvata u novijoj povijesti. Trenutačno se cijela hrvatska skijaška reprezentacija budi s američkom turnejom u mislima, Svjetski kup se nastavlja 23. studenoga i, naravno, emocije su se ponovno razbudile. </p>
<p>Osim događaja u studenome 2001. kad je Ivica sa sebe otrgnuo status jednog od stotine skijaša i pokazao svijetu kako u obitelji nije talentirana samo mlađa sestra, američki je snijeg bio mjesto radnje i većih uspjeha hrvatskog skijanja. Osim vječno opjevanog Salt Lake Cityja 2002. godine, gdje je Janica »ugušila« konkurenciju i »pokrala« gotovo sve medalje na Olimpijskim igrama, i tijekom Svjetskoga kupa ovdje je, ponajprije, Janica uživala u uspjesima. I uistinu, otkud ta očigledna ljubav američkog snijega i najbolje svjetske skijašice? </p>
<p>»Tamo su staze uvijek savršeno sređene, snijeg je tako fin i doslovno me izaziva da dobro skijam. Nigdje nisam doživjela takav gušt skijanja kao tamo«, pokušat će dešifrirati uzajamnu povezanost Janica Kostelić. </p>
<p>Ove sezone skijašice će biti raspoređene u kanadskom Lake Louiseu (spust i superveleslalom) i Aspenu (slalom, veleslalom i superveleslalom). Janica je imala više zadovoljstva u mondenom Aspenu, gdje svoje zimsko »carstvo« imaju Bruce Willis, Julia Roberts i slične hollywoodske ikone. Na posljednja četiri aspenska slaloma Janica je dva puta pobijedila (2000. i 2004.), jednom je bila druga, dok je jednom padom završila nastup (također 2004.) kad je, ponovno, imala otvoren put prema trijumfu. Inače, ni ostale discipline nisu ostale zakinute - u veleslalomu 2004. bila je treća, a 2002. u superveleslalomu druga. Aspen je od prošle godine i Ana Jelušić memorirala kao idealno mjesto, bila je peta u slalomu. </p>
<p>Ivica Kostelić nema tako bogatu riznicu rezultata u mjestima koja su domaćini ove godine (Lake Louise i Beaver Creek). Ponajprije će se sjetiti Beaver Creeka i 1999. godine, što je Kostelićima bila premijera na Svjetskim prvenstvima. Tada se na treningu teže ozlijedio. Ovog puta već dolazi s ozljedom u SAD, ali...</p>
<p>»Do kraja studenoga sam siguran kako će sve s prstom, šakom sve biti u redu«, obećava Ivica Kostelić.</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Vujčić po ukusu svih </p>
<p>Tri od četiri hrvatska trenera u Euroligi u svoj su izbor uvrstili centra Maccabija Nikolu Vujčića</p>
<p>Prošlog je tjedna krenula nova sezona Eurolige koja će i ove će godine biti u potrazi za novim zvijezdama, igračima zbog kojih će se po europskim dvoranama tražiti ulaznica više. Malo je takvih, najbolji Europljani su u NBA ligi. Četiri hrvatska trenera koja vode euroligaške klubove izdvojili su svoje favorite za koje smatraju da će obilježiti ovogodišnje najelitnije europsko natjecanje. </p>
<p>Jasmin Repeša, trener aktualnog prvaka Italije, bolonjskog Climamija, iz prve je ispalio: »Nikola Vujčić! U prvom je kolu napravio 'triple-double', Vujčić ulazi u najbolje centarske godine. Izdvojio bih i 'svog' Erazema Lorbeka, koji je lani proglašen za najboljega mladog igrača Eurolige. Ove sezone puno očekujem od njega. Zanimljivo će biti pratiti i mladoga turskog igrača Cenka Akyola, odlično je krenuo u novu sezonu. Izabrao bi i Diamantidisa iz Panathinaikosa čija mi se igra jako, jako sviđa.« </p>
<p>I trener Cibone Dražen Anzulović u svoj je izbor stavio Nikolu Vujčića. </p>
<p>»Nema puno pravih zvijezda, ali Vujo je najbolji centar Eurolige. Iz Maccabija bih još izabrao Anthonyja Parkera, koji je, pak, najbolji krilni igrač. Gianluca Basile je fenomenalan igrač, možda prelaskom u jaku Barcelonu, neće toliko doći do izražaja.« Anzulović na svoj popis ipak nije uvrstio Simasa Jasaitisa, koji je po mnogima nadolazeća zvijezda litavske košarke. »Europska liga ipak je puno tvrđa od litavske, trebat će mu vremena da se prilagodi.«</p>
<p>Spahija: Navarro će napraviti iskorak </p>
<p>Hrvatski je izbornik Neven Spahija s klupe Lietuvosa izabrao, prije svih, Španjolca Juana Carlosa Navarra. </p>
<p>»Navarro je NBA potencijal, ali ga je ozljeda malo zaustavila. Očekujem da će ove godine u Barceloni napraviti iskorak. Strašno mi se sviđa Gelabale iz Reala, to je igrač nevjerojatnog potencijala. Izdvojio bih i Davida Andersena iz CSKA koji je jedan od najboljih centara u Europi. Od Stefana Mancinellija (Climamio) očekujem jako puno ove sezone. Za Vujčića očekujem da zadrži prošlogodišnju razinu.« </p>
<p>Spahija nije zaboravio na naše najmlađe reprezentativce, Ukića i Tomasa. </p>
<p>»Tek će sljedeća sezona biti njihova, ove će se sezone upoznavati s Euroligom.« </p>
<p>Zadranin Pino Grdović. koji ove sezone vodi ljubljansku Olimpiju, nakon kraćeg je razmišljanja izabrao svoje favorite: </p>
<p>»Jorge Garbajosa je tihi lider Unicaje, igrač koji malo govori i mnogo daje. Tiago Splitter ove bi sezone za Tau Ceramicu mogao mnogo napraviti. Po mom je ukusu i Gianluca Basile, kojem će u jakoj Barceloni biti lakše nego u Bologni, gdje je puno toga bilo na njegovim leđima. Halperin će se dokazati u Olimpiji.«</p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Neredi u cijeloj Francuskoj</p>
<p>U izgredima koji su zahvatili i Strasbourg, Toulouse, Lyon i Nantes zapaljeno je gotovo 1300 automobila, a uhićeno je više od 300 osoba</p>
<p>Unatoč upozorenjima francuskih vlasti koje su najavile stroge kazne za izgrednike, neredi koji već deseti dan bjesne predgrađima Pariza nastanjenima afričkim useljenicima u noći na nedjelju proširili su se na cijelu zemlju. U neredima koji su zahvatili i Strasbourg, Toulouse, Lyon i Nantes zapaljeno je gotovo 1300 automobila, što je više nego ijedne noći dosad, a uhićeno je 312 osoba, no snage sigurnosti nisu uspjele zaustaviti val nasilja. </p>
<p>Desete noći nereda automobili su, prvi put od izbijanja nemira, gorjeli i u samom središtu francuske metropole; na Trgu Republike je, prema navodima agencije AFP, Molotovljevim koktelima zapaljeno nekoliko vozila i to unatoč uvođenju policijskih helikoptera koji kruže nad gradom i pogođenim predgrađima. </p>
<p>Gore je bilo u predgrađu Essone gdje su zapaljene dvije škole i zgrada tvrtke za recikliranje papira, a oštećen je i restoran McDonald'sa. Potpaljena je i stambena zgrada koja je evakuirana zbog opasnosti po stanare. </p>
<p>Ministar unutarnjih poslova Nicolas Sarkozy, kojega mnogi optužuju da je svojim reakcijama pridonio eskalaciji nasilja, najavio je oštre zatvorske kazne za izgrednike. Sarkozy je nakon subotnjeg kriznog sastanka s premijerom Dominiqueom de Villepinom, na kojem je vlada nastojala pronaći odgovor na nerede, ponovio da »država ne može prihvatiti nasilje«. </p>
<p>Analitičari napominju da djelovanje vlade ometa i izraženo rivalstvo između Sarkozyja i De Villepina, jer se obojica namjeravaju kandidirati na sljedećim predsjedničkim izborima. Kao i noć prije, vlasti su uzalud pokušavali jačim angažmanom policije zaustaviti nerede, no to im zbog nepostojanja vođa i naizgled spontanih okupljanja izgrednika nije pošlo za rukom. </p>
<p>Vlasti tvrde da su otkrile napore da se nemiri koordiniraju i da rašire na druge gradove. </p>
<p>U radijskoj izjavi koju prenose novinske agencije, glavni pariški tužitelj Yves Bot naveo je da se pozivi za uključivanje u nerede mogu pronaći na internetskim stranicama. Nerede je izazvala slučajna pogibija dvojice tinejdžera, jednoga turskog a drugog malijskog porijekla koji su, 27. listopada vjerujući da ih goni policija, pokušali sakriti u trafostanici gdje su poginuli od udara struje. Njihova smrt dovela je do nereda u pariškom predgrađu Clichy-sous-Bois. Nakon što je ministar Sarkozy poginule tinejdžere nazvao »šljamom«, neredi su se ubrzo proširili i na druga pariška predgrađa. </p>
<p>U subotu su prvi put reagirali i stanovnici pogođenih predgrađa koji su »maršem tišine« prosvjedovali protiv nasilja i pozvali na dijalog. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Odbačen plan o slobodnoj trgovini </p>
<p>Suočen s prosvjedima, američki predsjednik poručuje »kako je i to dio demokracije«</p>
<p>Ispraćen velikim prosvjedima protiv američke vanjske politike koji su obilježili četvrti summit triju Amerika u argentinskom ljetovalištu Mar del Plati, predsjednik George W. Bush doputovao je u nedjelju u Brazil kako bi sa svojim domaćinom Luizom Ináciom Lulom da Silvom razgovarao o borbi protiv terorizma i svom planu stvaranja zone slobodne trgovine od Kanade do Ognjene zemlje.</p>
<p>Na dvodnevnom skupu u Mar del Plati, gdje su se okupili lideri 34 zemlje Sjeverne, Srednje i Južne Amerike, nije postignut dogovor o Bushevu projektu zone slobodne trgovine između zemalja zapadne hemisfere (FTTA). Naprotiv, pokazalo se da su Latinoamerikanci, siromašni susjedi Sjedinjenih Država sve svjesniji da se moraju oduprijeti inicijativama koje će ih (gotovo 100 milijuna preživljava s manje od jednog dolara na dan) baciti u još veću bijedu. </p>
<p>Optužujući Washington da je svojom neoliberalnom ekonomskom politikom uništio gospodarstva mnogih južnoameričkih zemalja te izazvao političku nestabilnost, sudionici masovnih prosvjeda u Mar del Plati, kritizirali su američki »imperijalistički odnos« prema Latinskoj Americi, tradicionalnom američkom »stražnjem dvorištu«. </p>
<p>Tako je venezuelanski predsjednik Hugo Chávez, na čelu tih prosvjeda naglašavao kako samo ujedinjene latinoameričke zemlje mogu »pobijediti imperijalizam i donijeti svojim narodima bolji život«.</p>
<p>Premda su uoči summita svjetski mediji najavljivali da će u Mar del Plati doći do izražaja sukob između Busha i Cháveza (koji, uz ostalo, optužuje SAD da priprema atentat na njega), agencije javljaju kako je američki predsjednik izbjegao »izravnu bitku« s Chávezom. </p>
<p>Iako većina Latinoamerikanaca strahuje da bi FTAA značio još veće bogaćenje bogatih zemalja na račun siromašnih, mnoge užasava mogućnost da se baš Chávez nametne kao novi vođa Latinske Amerike.</p>
<p>Taj kontroverzni populist, koji je zbog neuspjelog državnog udara devedesetih godina odležao dvije godine u zatvoru, neprestano izaziva antagonizam Washingtona, skrivajući se iza velikih naftnih rezervi svoje zemlje i »šlepajući« se uz još uvijek popularnog Fidela Castra. </p>
<p>I dok su Brazilci dočekali Busha prosvjedima, američki predsjednik poručuje kako »nema ništa protiv slobodnog izražavanja mišljenja, jer je i to dio demokracije«.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Strah od nereda u Italiji</p>
<p>RIM</p>
<p> - Čelnik oporbenog talijanskog lijevog centra Romano Prodi u nedjelju je izrazio bojzan da će neredi u predgrađima, poput onih pariških, uskoro buknuti i u Italiji. »Imamo najgore periferije u Europi. Nezadovoljstvo i uvjeti života su strašno loši«, rekao je Prodi u razgovoru za list Repubblica. Europski povjerenik za sigurnost, ljudska prava i pravdu Franco Frattini kaže kako je potrebna veća nazočnost Europe u zemljama s velikim imigracijama. Talijanski ministar pravosuđa i član Sjeverne lige Roberto Calderoli smatra da je »gradska gerila koja ovih dana postoji u Parizu samo vrh ledene sante koja bi se mogla pojaviti i u Nizozemskoj i svim zemljama koje su imale kolonijalnu politiku i prihvatile velik broj imigranata«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Pitanje o državljanstvu Pape</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Član predsjedništva njemačke stranke Zelenih Christian Ströbele podnio je pismeni zahtjev njemačkoj vladi za objašnjenje pitanja državljanstva pape Benedikta XVI., piše u subotu berlinski Tagesspiegel. »Možda Benedikt XVI. više uopće nije Nijemac«, misli Ströbele. On time aludira na strogi njemački zakon koji isključuje mogućnost dvostrukog državljanstva. Njemačka vlada je odgovorila da Joseph Ratzinger nije sam tražio vatikansko državljanstvo nego da mu je ono pripalo »stupanjem na dužnost« pa da prema tome niti nema osnove za oduzimanje njemačkog državljanstva. Inače, u nedjelju je Papa Benedikt XVI. tijekom angelusa na Trgu svetog Petra podsjetio na 40. godišnjicu Drugog vatikanskog sabora. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Potpora ulasku Hrvatske i Turske u EU</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Predsjednici Bugarske, Rumunjske i Grčke na subotnjem summitu u Ateni dali su punu potporu otvaranju pregovora o ulasku Hrvatske i Turske u punopravno članstvo Europske unije. Georgi Parvanov, Traian Basescu i Konstantin Karamanlis ocijenili su da bi »davanje ulazne vize« Zagrebu i Ankari snažno pridonijelo jačanju Europe koja se ujedinjuje. Oni su istodobno naglasili nužnost da se glas jugoistoka Europe daleko više čuje unutar zajednice europskih država. Trojica balkanskih čelnika su razmotrili i sadašnju političku situaciju na Kosovu. Izrazili su podršku uspostavi, kako su naglasili, multietničkog i demokratskog Kosova. Založili su se za postizanje održivog rješenja koje bi osiguralo opće prihvatljivo političko rješenje za turbulentno Kosovo. </p>
<p>Opća je ocjena da su se predsjednici Bugarske, Rumunjske i Grčke takvim zajedničkim pristupom rješavanju otvorenog kosovskog problema znatno približili političkim stajalištima službenog Beograda. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="38">
<p>Nostalgija u ritmu muzike za ples</p>
<p>Više od 1800 posjetitelja iznenadilo je i najveće opti-miste, a Stublića natjeralo na frenetični koncert</p>
<p>Subotnjim nastupom u Tvornici Jura Stublić i Film otvorili su seriju koncerata posvećenih nekadašnjoj novovalnoj sceni u Kulušiću, u kojem su novovalna imena početkom osamdesetih godina pronašla svoj reprezentativni klub. Više od 1800 posjetitelja u punoj Tvornici – ulaznice su rasprodane dan ranije – iznenadilo je vjerojatno i najveće optimiste, a Stublića i novu, tko zna koju po redu postavu Filma, natjeralo na frenetični koncert u kojem je nostalgija za »životom u ritmu muzike za ples« bila podložena poznatim pjesmama iz svih faza rada grupe Film. U prostoru koji je atmosferom najbliži nekadašnjem ambijentu Kulušića, i pod vodstvom istoga čovjeka, Darka Putaka, Stublić je tijekom dvosatnog koncerta, s polusatnom stankom, morao pokazati s koliko se prava još koristi imenom Filma. Iako okružen novim ljudima, Stublić za široku publiku očito predstavlja dovoljan mamac za rekreiranje nekadašnje klupske groznice. Danas je dakako, parafraziramo li stih Stublićeve pjesme, sve drukčije – pa i pomalo »gažerska« svirka Filma i podvojenost između ranog repertoara i kasnijih pjesama – ali je koncert u Tvornici bio bolji nego su se i optimisti mogli nadati. Za razliku od mekšeg studijskog (ne)rada unatrag desetak godina, Stublić s pomlađenom sviračkom postavom pokušava zvučati atraktivno, a i prilično rentabilno u doba svih mogućih retro glazbenih opcija. </p>
<p>Kao osnovna prednost pokazala se jednostavna energija, Stublićeva solidna vokalna forma i materijal koji poklonici znaju napamet. Najotpornijim se pokazao rani Stublićev repertoar. Posložen prema načelu hit do hita, odlično raspoloženoj publici u Tvornici, željnoj familijarnih pjesama i »pjevanja do zore«, bio je prečac prema vremenima kada su čak i lošije koncipirane ploče imale nekoliko jakih hitova. Nezaboravni favoriti prve postave Filma (»Neprilagođen«, »Kad si mlad«,»Zajedno«,»Moderna djevojka« i drugi), pjesme iz međurazdoblja s kraja osamdesetih, kada je Stublić s Filmom još imao urednu diskografsku karijeru (»Boje su u nama«, »Dom«, »Srce na cesti«,»Valovi«, »Sjećam se prvog poljupca«, »Dobre vibracije«), te bljeđi materijal kasnije estradne reinkarnacije Filma (»Lijepo, lijepo neopisivo«,»E moj druže beogradski«,»Bili cvitak«), umiješani zajedno pokazali su da, unatoč padu kriterija u devedesetima, takvu kolekciju pjesama poslije Stublića nitko u Zagrebu nije ponovio.</p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Zagreb u ritmu jazza</p>
<p>U četiri dana zagrebačkoj su se publici predstavila četiri velikana svjetske jazz scene </p>
<p>Stihom »I Can’t Go Back To New Orleans« saksofonist Archie Shepp zaključio je pjesmu »Mumma Rose« koju je sa svojim kvartetom izveo u subotu posljednjeg dana Zagreb Jazz Festivala, tijekom koncerta održanog u dvorani Istra. Stari majstor i avangardist iz same jezgre afroameričkog pokreta šezdesetih godina prošlog stoljeća, za Zagreb je odabrao tumačenje standarda »Round Midnight«, »Ain’t Misbehavin«, te»Sophisticated Lady« a u tome su mu pomogli vrsni glazbenici - klavirista Tom McClung, kontrabasista Wayne Dockery i bubnjar Steve McCraven. Iako rutinirana svirka, ona je potvrdila zvjezdani i legendarni status tog glazbenika koji nije prezao ni od rhythm & bluesa. </p>
<p>Brojni posjetitelji posljednje su večeri festivala uživali u odličnom duetu Sheppa i bubnjara McCravena koji su izveli pjesmu »Hambone«. McCravenov nastup doista je bio dojmljiv, prstima je udarao slabine i obraze, kako su to nekad radili afrički robovi. </p>
<p>Festival je započeo u utorak nastupom Rona Cartera Foursighta, meditativnim i refleksivnim, te uglavnom tihim sessionom od nekoliko standarda - bez stanke. Carter poput pravog profesionalca nije želio nadsvirati svoje glazbenike, i otvorio je put udaraljkašu Steveu Kroonu, klaviristu Stephenu Scottu i bubnjaru Paytonu Crossleyu, koji su dobro pazili da ne brzaju u tempu. Uzburkaniju atmosferu dao je bubnjar koji bi tu i tamo »potegao« u funky blues, uz klavirista u finesi McCoyja Tynera. Kroon je imao tridesetak raznolikih udaraljki, a ribajući tarabuku iznutra priredio je vrlo originalan solistički nastup. </p>
<p>Kvartet bubnjara Jacka DeJohnettea izveo je latino obojene teme orijentalnih motiva koje su »pogodile« želju publike. Na festival je DeJohnette doveo i gitarista Jeromea Harrisa s kojim radi posljednjih osam godina, te klavirista Danila Pereza i kontrabasista Johna Patituccija, članove kvarteta saksofonista Waynea Shortera, s kojim je Ron Carter svirao šezdesetih godina prošlog stoljeća u kvintetu Milesa Davisa. </p>
<p>Kad je u kasnim večernjim satima u četvrtak Jack DeJohnette počeo svoj solistički nastup, dvorana se počela tresti pod nogama publike, a dvosatni nastup bio je prekratak. World Saxophone Quartet izveo je glazbu Jimija Hendrixa s Jamaledeenom Tacumom na električnoj bas-gitari, bubnjarom Leejem Pearsonom i bas-trombonistom Craigom Harrisom. Izveli su fuziju komorne jazz-avangarde i jazz-funka philadelphijske škole. </p>
<p>Newyorška institucija avangarde izvela je skladbe »Hey Joe« u kojoj se dala prepoznati samo bas-dionica, »Wind Cries Mary«, kojoj je Harris dodao vokalnu recitaciju, te »Foxy Lady«, čiji su refren pjevali svi. Koncert je priveden kraju Pearsonovim desetominutnim bubnjarskim bravurama, sa sočnim rokerskim drukom.</p>
<p>Vid Jeraj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="40">
<p>Traktori usmrtili dvoje djece</p>
<p>Kod Štitara je 16-godišnjakinja traktorom usmrtila 10-godišnjeg brata, a kod grubišnog Polja 15-godišnjak je traktorom sletio u jarak</p>
<p>GRADIŠTE,BJELOVAR</p>
<p> - Desetogodišnji Luka Jovanovac iz Gradišta kod Županje u subotu je oko 14,30 sati poginuo pod kotačima traktora kojim je, bez vozačke dozvole, upravljala njegova šesnaestogodišnja sestra Ana Jovanovac. Nesreća se dogodila na njivi, nekoliko kilometara od Štitara, na obiteljskom posjedu. Ana je, naime, upravljala traktorom s prikolicom što već godinama čini iako nema vozačke dozvole, a njezin mlađi brat vozio se na biciklu s desne strane traktora.</p>
<p> U jednome trenutku Luka se htio uhvatiti za traktor u nakani da ga traktor vuče, no izgubio je ravnotežu i pao pod kotač traktora koji je prešao preko dječakove glave i na mjestu ga usmrtio. Policija će državnom odvjetništvu podnijeti posebno izviješće o nesreći, a tek će se naknadno utvrditi ima li elemenata za podizanje kaznene prijave protiv Ane ili njezina oca Antuna. </p>
<p> Osim Ane i Luke u obitelji su i kći Mirjana (14) i sin Mario (5). Živjeli su od obrađivanja 20 ha zemlje, a Antun je u Domovinskom ratu bio hrvatski branitelj. </p>
<p> Pod prevrnutim neregistriranim traktorom IMT 533 na polju zvanom »Kreševine« kraj Velike Barne u blizini Grubišnoga Polja u subotu je oko 14.20 sati poginuo 15-godišnji Antonio Z. iz Kreševina.</p>
<p> Nesretni je dječak orao njivu i u jednom trenutku došao do ruba oranice, koji je za oko 1,30 m viši od ruba susjedne njive. Traktor je počeo proklizavati i nakon toga se prevrnuo i prignječio dječaka koji je od zadobivenih ozljeda preminuo prije nego što je izvučen ispod traktora. Dežurna istražna sutkinja Županijskoga suda u Bjelovaru Anka Turek Novak odredila je obdukciju tijela poginulog dječaka. [Goran Čorkalo,Dubravko Martinić]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Motiv ubojstva i samoubojstva - nepoznat</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - U pedesetogodišnju Katarinu Mumlek ispaljena su četiri metka od kojih ju je jedan pogodio u glavu, a drugi u grudi i ti su meci za nju bili smrtonosni, pokazala je obdukcija. Majka poznatog hrvatskog nogometaša Miljenka Mumleka, kako smo pisali, ubijena u petak navečer, na svoj 50. rođendan u svom domu u Viničkoj 61 u Marčanu. U nju je pucao pedesetpetogodišnji Stjepan Brodar iz Gornjeg Ladanja, koji je zatim počinio samoubojstvo. Ona je pronađena u kupaonici u kadi, a on u hodniku. </p>
<p>U stanu je bio i Ivan Mumlek, Katarinin suprug, a susjedi su priskočili u pomoć kad su čuli viku i zapomaganje. Motiv tog stravičnog događaja nije poznat. Selom kolaju svakojake priče, od toga da su Katarina i Brodar bili u vezi, pa do toga da je Mumlekova majka Brodaru sređivala nešto u vezi s mirovinom. Oni koji su toga petka vidjeli Brodara kažu da je bio dobre volje i nitko nije mogao naslutiti što bi mogao učiniti. Inače je radio u Mercedesovoj tvornici u Njemačkoj, imao je suprugu i dvoje djece, a u posljednje je vrijeme boravio u Gornjem Ladanju, gdje mu je živjela majka. Pištolj kojim je počinio ubojstvo, a potom i samoubojstvo zakonito je posjedovao.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Nađen ukradeni pištolj te hašiš i kokain</p>
<p>Mladić kod kojeg je nađen pištolj ukraden iz vojarne u Dračevcu branio se da je pištolj prije tri mjeseca, za 400 eura kupio od njemu nepoznate osobe </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - U nastavku kriminalističke obrade, nakon što je u petak u splitskom kafiću Žuljo, u pretrazi zaposlenika i gostiju pronađen jedan od 106 pištolja ukradenih iz vojarne sv. Križ na Dračevcu te hašiš i kokain, policija je pretražila stanove osumnjičenog vlasnika lokala Mirka Ž. (29) i Marina J. (24), no nije pronašla ništa što bi ih moglo teretiti. Pištolj je pronađen i kod Branka Č. (25), također gosta lokala, no nije riječ o oružju iz Dračevca, nego o pištolju nepoznate marke, kalibra 7,65 milimetara. </p>
<p>Pištolj marke hrvatski samokres kalibra devet milimetara s 10 metaka, ukraden iz skladišta u Dračevcu, policija je pronašla kod Marina J.. Tijekom kriminalističke obrade, mladić se branio da je pištolj prije tri mjeseca, za 400 eura kupio od njemu nepoznate osobe, koju je ta osoba, također kupila od neke nepoznate osobe. Kod vlasnika lokala, policija je odmah pronašla 1,8 grama hašiša, a kod Mate N. (22), 8,7 grama kokaina. Naknadnom pretragom skladišta Žulje, pronađeno je još 19,2 grama hašiša. Dvojica kod kojih je pronađena droga su pritvoreni, dok su zatečeni s oružjem prekršajno prijavljeni za povredu Zakona o oružju i pušteni.</p>
<p>Podsjetimo, zbog krađe pištolja iz Dračevca vojnostegovni postupak je pokrenut protiv Zorana Džale, Ante Milojevića i Frane Čokolića, pripadnika Četvrte gardijske brigade. Njih se tereti da su provalili u skladište i ukrali 106 hrvatskih samokresa vrijednih 95.000 kuna. Presuđen im je nečastan otpust. Naknadno je, u tom slučaju, istraga pokrenuta i protiv Nenada Smolčeca, načelnika Personalne službe MORH-a, po primitku anonimne kaznene prijave.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Na suđenje pozvani i vještaci iz SAD-a</p>
<p>Izvanraspravno vijeće splitskog suda ukinulo je prvostupanjsku presudu zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - U ponedjeljak na splitskom Općinskom sudu počinje ponovljeno suđenje Leu Radeljaku (23) zbog nehajnog izazivanja prometne nesreće u kojoj je 15. kolovoza 2000. godine u Splitskoj na Braču život izgubila njegova pomajka Ena Begović. Izvanraspravno vijeće splitskog suda ukinulo je prvostupanjsku presudu zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Na ponovljeno suđenje pozvat će se vještaci iz SAD-a te će spis biti proslijeđen Prometnom fakultetu u Zagrebu.</p>
<p> Kako doznajemo, u ponedjeljak će ponovno svjedočiti Tereza Begović, majka poginule glumice</p>
<p>Do nesreće je došlo na oštrom usponu, kada je Leo Radeljak zaustavio »jeep grand cherokee« kako bi vozačko mjesto prepustio ocu Josipu Dikanu Radeljaku (62). U tom je trenutku, prema optužnici, povukao ručnu kočnicu, no bez gašenja motora, a ručicu automatskog mjenjača ostavio u položaju »R«, pa je terenac kliznuo unatrag i prevrnuo se s ceste u tri metra duboku provaliju. Pri prevrtanju vozila Ena Begović je zadobila višestruke ozljede glave od kojih je ubrzo preminula, a teško je bila ozlijeđena Enina i Dikanova kćerkica Lana Radeljak.</p>
<p> Iako vještak Vinko Ugrin svojim prvim vještačenjem nije pronašao nikakve tehničke neispravnosti na mjenjačkoj kutiji ili ručnoj kočnici, obrana je tijekom postupka priložila dokumentaciju iz SAD-a, agencije NHTSA, koja se bavi sigurnošću u prometu na američkim cestama, prema kojoj je na tom modelu terenca već uočena serijska tehnička neispravnost upravo na mjenjačkoj kutiji. Automatika je navodno sama »preskakala«, prebacujući mjenjač iz položaja »P« za parking u položaj »R« za kretanje unatrag. Nakon uvida u novu dokumentaciju, vještak Ugrina je dopustio mogućnost da dođe do takve pogreške, osobito kada je u sustavu za mijenjanje brzina uključena elektronika. Prema vještakovu mišljenju, tehnički je moguće da se takva greška pojavi, a da se poslije više ne ponovi. </p>
<p>Dikan je pred američkim sudom pokrenuo parnicu protiv proizvođača, korporacije »Daimler-Chrysler« zbog naknade štete.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Pijan razbijao aute</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tijekom redovite kontrole prometa u nedjelju, pola sata iza ponoći u Jarunskoj ulici, policajci su zaustavili pijanog 19-godišnjaka koji je svojim »fiatom tipom« oštetio dva parkirana automobila i zatim pokušao izudarati vlasnika jednog od oštećenog automobila. Nakon što je zaustavljen i alkotestiran, izmjereno mu je 2,03 promila, policajci su pijanog mladića posjeli u svoj automobil, ali je u jednom trenutku pobjegao iz automobila u namjeri da se šakama obračuna s 27-godišnjim vlasnikom automobila, no njegove namjere naslutio je jedan od policajaca iz ophodnje te ga je primio za ruke i vrat, ali se nasilnik uspio istrgnuti i odgurnuti policajca kojemu je u pomoć priskočio kolega, no i njega je pijani mladić udario laktom u vrat prije nego što je savladan i vezan lisicama. Mladić je priveden u policijsku postaju te mu slijedi kaznena prijava zbog sprečavanja službene osobe u obavljanju službene dužnosti. [V.M.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="45">
<p>Dovoljno plina za kućanstva</p>
<p>Vlada je skratila rokove za gradnju plinovoda, a premijer Ivo Sanader njegovu je gradnju, prema prioritetu, izjednačio s gradnjom autocesta</p>
<p>Bude li ova zima hladna poput prošle, stručnjaci upozoravaju da će se ponoviti i uobičajeni problemi u opskrbi plinom, barem za najveće potrošače kao što su HEP i kutinska Petrokemija jer tzv. široka potrošnja, gdje spadaju i kućanstva, ima prioritet kod isporuka. Naime, na HEP i Petrokemiju otpada gotovo polovica od oko 2,9 milijardi prostornih metara plina koliko se godišnje potroši u Hrvatskoj.</p>
<p>Zato se zimske nestašice, prema odluci Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, nastoje riješiti smanjivanjem, a u slučaju potrebe i potpunim prekidom isporuka tim tvrtkama, kako bi tog energenta ostalo dovoljno za kućanstva i druge prioritetne potrošače.</p>
<p>HEP nedostatak plina nastoji, koliko je to moguće, nadomjestiti većim korištenjem loživog ulja kao zamjenskog goriva. U Petrokemiji su prošle zime zbog nestašice plina čak pet puta morali zaustaviti proizvodnju što im je stvorilo izravne štete od 120 milijuna kuna.</p>
<p>Tijekom hladnijih zima potrošnju moraju smanjiti i drugi veliki industrijski potrošači kako opskrba kućanstava, škola, vrtića, bolnica... ne bi došla u pitanje.</p>
<p>Zato se sve češće postavljaju pitanja zašto plina zimi nema dovoljno. Osnovni problem je u tome što stalan ubrzani porast potrošnje ne prati i povećana dobava. Tako se svake godine na plinski sustav priključi više desetaka tisuća novih potrošača, dok se puno sporije povećavaju raspoložive količine plina. U Ini tvrde da zbog nerealnih cijena u poslovanju s plinom stvaraju velike gubitke. U protekle četiri godine smo na prodaji plina izgubili više od 300 milijuna kuna, ističe član Uprave Ine Mirko Zelić.</p>
<p>Naime, Ina oko 40 posto potrebnog plina uvozi iz Rusije, gdje ga plaća dvostruko skuplje od cijene po kojoj ga godinama prodaje Petrokemiji i HEP-u, jer cijene plina na svjetskom tržištu slijede znatno porasle cijene nafte. I cijene za kućanstva su za oko 2,1 kunu niže od europskih, a Ina od tog iznosa dobiva samo polovicu.</p>
<p>Ni Ini niti stranim kompanijama nije se isplatilo ulagati u plinske projekte i osiguravanje dodatnih količina plina jer su znali da im oni neće donijeti zaradu. Stoga se godinama, unatoč sve većim potrebama, nisu gradili ni novi plinovodi prema Hrvatskoj pa plin možemo uvoziti samo jednim plinovodom preko Slovenije, a njegov kapacitet je potpuno popunjen, objašnjavaju u Ini. No čini se da će ova zima biti posljednja problematična jer je Vlada skratila rokove za gradnju plinovoda, a premijer Ivo Sanader, ujedno i predsjednik državnog Povjerenstva za plinofikaciju Hrvatske, njegovu je gradnju prema prioritetu izjednačio s gradnjom autocesta.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Posljednji izlov ribe nakon stotinu godina?</p>
<p>Vlasnik ribnjaka Crna Mlaka tvrdi da poteškoće s vodnim naknadama imaju gotovo svi ribnjaci u Hrvatskoj</p>
<p>U ribnjaku Crna Mlaka pokraj Jastrebarskog počeo je izlov 50 tona linjaka za poribljavanje četiriju talijanskih regija.</p>
<p>Vlasnik ribnjaka Crna Mlaka Ivan Prepolec rekao nam je da bi to, uz 60-postotni izvoz od ukupno 300 do 500 tona ribe godišnje u Veliku Britaniju, Njemačku, Italiju i SCG, mogao biti posljednji izlov ribe u Crnoj Mlaki nakon više od 100 godina postojanja ribnjaka.</p>
<p>Riječ je o umjetnim jezerima na 800 hektara površine, od čega je 655 hektara pod vodom. No, zbog višegodišnjih problema s vodopravnom dozvolom za korištenje voda, Prepolec namjerava prekinuti s proizvodnjom ribe, iako se ona nakon toga nikada više ne bi mogla obnoviti. »Ribnjak sam kupio 1993. godine na javnom natječaju za 2,457 milijuna njemačkih maraka, koje su jednokratno uplaćene. Nisam dužan ni lipe za godišnju koncesiju za vode, a samo na ime naknade za slivne vode uplatili smo više od 2,5 milijuna kuna«, kaže Prepolec. Naime, bez ispuštanja vode iz ribnjaka u odteretne kanale, ribnjak ne može funkcionirati.</p>
<p>U rješenju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva navodi se da vlasnik ribnjaka Crna Mlaka ne posjeduje vodopravnu dozvolu za korištenje voda. Dozvola iz 1996. godine izdana na tri godine je istekla. Zahtjev za njenim produljenjem podnijet je u zakonskom roku, ali nije dobiven, navodi se. Uz to, navodi se da vlasnik ribnjaka podmiruje svoje obveze, te da je kvaliteta izlaznih voda s ribnjaka, a prema nalazima ovlaštenog laboratorija, u pojedinim parametrima bolja od dolaznih.</p>
<p>Pepolec, pak, tvrdi da je godinama upozoravao nadležne na ugroženost opskrbom vodom ribnjaka Crna Mlaka, a koji je i međunarodno zaštićeni ornitološki rezervat.</p>
<p>U Crnoj Mlaki tvrde da slične poteškoće s vodnim naknadama imaju gotovo svi ribnjaci u Hrvatskoj. No, dok se drugim ribnjacima iznosi za vodne naknade otpisuju, u Crnoj Mlaki sami održavaju odvodne kanale, a ne mogu ishoditi ni nagodbu o odšteti za izgubljenu dobit zbog ribe koju su pojele brojne ptice selice.</p>
<p>Veterinarka Mirela Turkalj kaže da trenutačno na ribnjacima Crne Mlake boravi i oko 270 labudova, dok ih je ove godine bilo više od 500. Svi su oni u dobroj kondiciji i nema opasnosti od zaraze virusom ptičje gripe, tvrdi veterinarka. Inače, na ribnjacima Crna Mlaka, gdje povremeno boravi između 20.000 i 30.000 ptica, registrirano je 260 ptičjih vrsta. </p>
<p>Talijanski trgovac ribom Ferioli Gianni kazao nam je da je spreman platiti deset centi više po kilogramu ribe iz Crne Mlake jer je ona, zbog vode i zemlje, kvalitetnija od ribe iz drugih zemalja.</p>
<p>Na talijanskom tržištu najbolje se prodaje amur iz Crne Mlake, a šaran i smuđ na njemačkom, dok se na tržištu SCG najviše traže šarani teži od tri kilograma.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Kosor: Zadrugama 3,35 milijuna kuna</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - »Hrvatska vlada i Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i dalje će poticati osnivanje zadruga hrvatskih branitelja, a za tu je namjenu u državnom proračunu za ovu godinu osigurano ukupno 3,35 milijuna kuna«, istaknula je Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, otvarajući u subotu Prvi sajam zadruga hrvatskih branitelja. Naglasila je da je u dvije godine sadašnje vlade zaposleno oko 3500 razvojačenih hrvatskih branitelja, a svaka osnovana braniteljska zadruga dobiva novčanu potporu od 150.000 kuna. Ministrica je potpisala i ugovore o osnivanju četiriju novih zadruga.</p>
<p>Na sajmu su se okupili izlagači iz svih krajeva Hrvatske okupljenih u pedesetak zadruga s više od 2000 branitelja. Na okruglom stolu ukazano je na potrebu otvaranja kreditnih linija za braniteljske zadruge i davanje informacija o mogućnostima korištenja pretpristupnih fondova EU. [G. Č.]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Mađarski OTP jedini vlasnik OTP banke Hrvatska</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Glavna skupština OTP banke Hrvatska prihvatila je odluku o prijenosu 1,73 posto dionica manjinskih dioničara na glavnog dioničara, nakon čega mađarska OTP banka postaje 100-postotni vlasnik OTP banke Hrvatska. Dosadašnjim manjinskim dioničarima banka će za dionicu nominalne vrijednosti 200 kuna, isplatiti 819,92 kune, navodi se u priopćenju OTP banke koje prenosi Zagrebačka burza. Ukupno je preuzeto 39.428 dionica manjinskih dioničara, pojedinačne nominalne vrijednosti 200 kuna, a ukupne nominalne vrijednosti od 7.885.600 kuna. </p>
<p>OTP bank Rt., najveća mađarska banka, većinski je vlasnik OTP banke Hrvatska od ožujka ove godine kada je za 236 milijuna eura kupila 95,59 posto udjela u tada Novoj banci. Daljnjom kupnjom dionica na tržištu mađarska OTP banka od lipnja kontrolira 98,26 posto temeljnog kapitala OTP banke Hrvatske, a upisom odluke o prijenosu dionica u sudski registar preuzima preostalih 1,73 posto dionica i tako postaje stopostotnim vlasnikom OTP banke Hrvatska. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Porinuća u Puli i Splitu</p>
<p>PULA/SPLIT</p>
<p> - U brodogradilištu Uljanik porinut je »Grande Sicilia«, deseti od naručenih 14 brodova za prijevoz automobila i kamiona za talijansku kompaniju Grimaldi iz Napulja. Riječ je o brodu za prijevoz automobila i kamiona, kapaciteta 4350 vozila. Dugačak je 176 metara, širok 31, te visok 28 metara, nosivosti 12.500 tona, a može razviti brzinu od 20,3 čvora. Odmah po porinuću na navoz je montirana i nova kobilica za prvi od osam sličnih brodova za prijevoz vozila, koliko ih je od pulskog škvera naručila kompanija Ray Shipping. U Brodosplitu je pak porinut jedan od najsuvremenijih tankera za prijevoz sirove nafte, izgrađen za švedskog brodara Stenu. Direktor Brodosplita Goran Vukasović izjavio je da je to treći iz serije od šest jednakih tankera, a porinuti tanker, kao i ostali iz serije, ima nosivost 65.200 tona, dugačak je 183 metra i visok 18 metara, a postizat će <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 14,5 čvorova. [D. K./Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="50">
<p>Baltičke države su prijatelji Hrvatske </p>
<p>Sva tri baltička premijera potpisala su deklaraciju u kojoj su tražili brzi početak pregovora s Hrvatskom</p>
<p>VILNIUS (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Nakon iznimno uspješnog posjeta Litvi, premijer Ivo Sanader u ponedjeljak će doputovati u službeni posjet Estoniji, najmanjoj baltičkoj državi. Sanadera i članove hrvatskog izaslanstva primit će predsjednik Estonije Arnold Rüütel i premijer Andrus Ansip. </p>
<p>I Estonija je svesrdno pomagala Hrvatskoj uoči početka pregovora i zauzimala se da oni što prije započnu, a za premijera Sanadera će biti korisno čuti kakva su iskustva te male države nakon ulaska u Europsku uniju.</p>
<p>»Nakon Litve zahvalit ću i Estoniji na podršci koju su nam davali. Sva tri baltička premijera potpisala su deklaraciju u kojoj su tražili brzi početak pregovora s Hrvatskom. I od Estonije ću zatražiti međusobnu razmjenu iskustava i mišljenja, a za prosinac dogovaramo i posjet Latviji«, rekao je Sanader uoči dolaska u Tallinn.</p>
<p>Estonija je jedna od manjih država i u svijetu i ima samo 1,4 milijuna stanovnika. Postala je neovisna 1991., a četiri godine kasnije je zatražila prijam u EU. Europska komisija je procijenila 1999. da Estonija zadovoljava kriterije za prijam i ušla je u Uniju prošle godine s još devet drugih članica.</p>
<p>»Trebalo je pojačati intenzitet međusobnih posjeta baltičkim državama koje su članice Unije«, rekao je nakon posjeta Litvi premijer Ivo Sanader. »U Litvi i Estoniji Hrvatska ima prijatelja, a to smo vidjeli i u proteklim mjesecima. Važno je da smo dogovorili da će baltičke zemlje s nama sastaviti skupinu stručnjaka koji će na savjetodavni način sudjelovati u pregovorima. I baltičke su zemlje imale problema prije ulaska u EU, jer svatko ima svoje probleme i dobro je čuti iskustva drugih«, smatra premijer.</p>
<p>Euroentuzijazam u baltičkim državama je izrazito jak, pa je Litva bila prva europska država koja je ratificirala ustav, prije godinu dana. U parlamentu je čak 84 zastupnika bilo za ratifikaciju ustava, a samo četiri protiv. I u Estoniji građani bezrezervno podržavaju europsku orijentaciju te zemlje, što ne znači da baltičke zemlje ne ostvaruju dobru suradnju i s velikim susjedom - Rusijom. Estonija, država s 1400 jezera i 1500 otoka, rijetko je naseljena, a većina stanovnika živi u gradovima, posebno Tallinnu. Estonaca je 68 posto, Rusa 26 posto, a većih problema u zajedničkom životu nema.</p>
<p>Hrvatsko izaslanstvo koje dolazi u Estoniju nastojat će inicirati i razgovore o unaprjeđenju gospodarskih odnosa i robne razmjene, koja je još na niskim razinama. Ukupna robna razmjena u prvih osam mjeseci iznosila je samo 4,8 milijuna dolara, time da je omjer daleko povoljniji za Estoniju, jer je Hrvatska uvezla za 3,8 milijuna dolara robu iz te zemlje. Početkom devedesetih Hrvatska je znatno više izvozila nego uvozila iz Estonije.</p>
<p>Sanader je rekao nakon posjeta Litvi, zemlji koja je poznata po »radničkom raju«, da će sve europske zemlje sljedećih mjeseci intenzivno raspravljati kako zaštititi prava radnika u Europi. »Branit ćemo pozicije da uz napore da Europa bude na globalnom tržištu konkurentna sa SAD-om i azijskim državama treba zaštititi standarde na socijalnom planu. Ne možemo dopustiti da u globalizacijskim procesima koji su neizbježni ljudi s četrdeset godina ostaju na cesti. Uz dužno poštovanje prema svima, treba naći načina kako zadržati taj socijalni element«, smatra Sanader naglašavajući da će to biti prioritet njegove vlade.</p>
<p>Premijer je najavio i svoj posjet Francuskoj, na poziv predsjednika Jacquesa Chiraca. »To je velik događaj za mene osobno, jer na Chiracov poziv idem u Francusku, gdje ću se susresti s njim i drugim dužnosnicima. Očekujem razgovor o hrvatsko-francuskim odnosima, ali dakako i o europskim perspektivama Hrvatske. Posebno će me zanimati što predsjednik Chirac misli o daljnjem proširenju Europske unije«, kaže hrvatski premijer.</p>
<p>Ivo Sanader će do kraja godine sudjelovati na konferenciji srednjoeuropskih premijera u Bratislavi, službeno posjetiti Rigu, a 15. prosinca bit će na redovitom summitu Europske unije u Bruxellesu.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Pojeftinjuje gorivo</p>
<p>Ina će pojeftiniti sve bezolovne benzine za 20 do 40 lipa po litri, a nešto manje dizelska goriva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ina će, ako se u posljednjem trenutku nešto bitno ne promijeni, u utorak nastaviti prije dva tjedna započeto smanjivanje cijena goriva. Prema stanju na mediteranskom tržištu naftnih derivata, na temelju kojeg se određuju cijene goriva u Hrvatskoj, Ina će pojeftiniti sve bezolovne benzine za 20 do 40 lipa po litri, a nešto manje dizelska goriva.</p>
<p>Sudeći prema cijenama do kraja ovog tjedna, najviše će (za 4,7 posto) pojeftiniti najskuplji Inin bezolovni benzin super +98, pa bi litra toga goriva mogla pojeftiniti s 8,28 kuna na 7,89 kuna. </p>
<p>Za 21 lipu (2,6 posto) mogla bi pojeftiniti litra eurosupera 95 (sa 7,98 kuna na 7,77 kuna) i supera 95 (sa 7,93 na 7,72 kune). Po stanju na mediteranskom tržištu poskupjeti bi, ali samo za četiri lipe (0,54 posto), mogao jedini Inin olovni benzin super 98 - s 8,30 kuna na 8,34 kune po litri, čija prodaja prestaje krajem ove godine.</p>
<p>Pojeftiniti bi, ali neznatno, mogla i Inina diesel goriva. Cijena eurodiesela mogla bi pasti sa 7,40 na 7,36 kuna po litri, a diesela samo za jednu lipu sa 7,30 na 7,29 kuna po litri. Osim olovnog benzina, jedino Inino gorivo za široku potrošnju koje bi po kretanju cijena na mediteranskom tržištu moglo poskupjeti je ekstra lako loživo ulje, čija bi cijena mogla porasti 1,6 posto s 4,65 na 4,72 kune po litri. </p>
<p>Pad cijena benzina i dizela na mediteranskom tržištu započeo je još u listopadu, ali Ina je prije dva tjedna pojeftinila samo benzin super +98, jer su cijene ostalih goriva, zato što ih prije u dogovoru s Vladom nisu povećavali, tada bile još dosta niže od dopuštenih formulom za određivanje maloprodajnih cijena naftnih derivata u Hrvatskoj. No cijene su na mediteranskom tržištu nastavile padati (na primjer, eurosupera za 8,3 posto, a eurodizela za 6,5 posto) pa će se to sada zamjetnije odraziti i na Inine cijene. Pad cijena može se očekivati i kod privatnih naftnih tvrtki.</p>
<p>Sadašnja kretanja cijena na mediteranskom tržištu pokazala su da su procjene Vlade i Ine o kratkoročnosti rekordnih cijena nafte i derivata, nakon čega slijedi njihov pad, bile točne. </p>
<p>Slične prognoze o očekivanom stabiliziranju cijena iznesene su i na velikom skupu predstavnika za energetiku vlada europskih država krajem prošlog tjedna u Londonu. </p>
<p>Ali upozoreno je da bi manjak ulaganja u energetiku mogao stvoriti nove poteškoće. Zanimljivo je da su dizeli u posljednje vrijeme na mediteranskom tržištu skuplji od benzina prije svega zbog povećane potražnje na početku sezone grijanja. </p>
<p>Tako je na primjer krajem ovog tjedna tona eurodizela stajala 580 dolara a dizela 566 dolara dok je za tonu eurosupera trebalo platiti samo 526 dolara. Ako se takvi trendovi nastave, dizeli bi i u Hrvatskoj po mišljenju stručnjaka mogli postati skuplji od benzina.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Friščić rival Tomčiću</p>
<p>Koprivničko-križevački župan Josip Friščić najvjerojatnije će biti glavni rival Zlatku Tomčiću u utrci za predsjednika HSS-a na stranačkoj skupštini u prosincu.</p>
<p> Iako nam Friščić u nedjelju nije htio izrijekom potvrditi da će se kandidirati, nakon što ga je dan ranije sâm Tomčić »pozvao na dvoboj«, Friščiću je sužen prostor za predomišljanje. Ne prihvati li kandidaturu ispast će da se boji jakog Tomčića koji je, taktički vrlo mudro, o Friščiću u subotu (i u Koprivnici i u Zagrebu) govorio u superlativima, rekavši da je »vjerodostojan protukandidat, a članstvo će odlučiti tko je od nas dvojice bolji«. </p>
<p>U kraćem razgovoru Friščić nam je kazao da se o njegovoj kandidaturi ništa neće znati do 18. studenoga, kada po statutu HSS-a formalno počinje kandidacijski postupak. Ali, dodao je, »u utrci za predsjednika bit će više jakih kandidata, što je dobro za našu stranku kojoj treba svježe krvi«. </p>
<p>»To ne znači otvaranje sukoba između sadašnjeg predsjednika i njegovih protukandidata. Naprotiv, vrijeme je da u HSS-u stavimo glave na okup i da nam stranački interesi budu najvažniji«, napominje Friščić. </p>
<p>Po nekim informacijama iza njegove kandidature stat će nekolicina istaknutih HSS-ovaca, prije svega Božidar Pankretić i Željko Pecek koji u javnosti također figuriraju kao Tomčićevi konkurenti. </p>
<p>Iako je u nedjelju virovitičko-podravski HSS, nakon što ga je opet izabrao za županijskog čelnika, predložio Peceka kao kandidata za predsjednika stranke, po svemu sudeći on će se na tome zahvaliti, otvarajući time prostor Friščiću. Slično će, najvjerojatnije, postupiti i Pankretić koji je u subotu ponovno izabran za prvog HSS-ovca Zagrebačke županije. </p>
<p>Sva trojica, Friščić, te Pankretić i Pecek, tvrde da nije najvažnije tko će se od njih trojice izborno suprotstaviti Tomčiću. Važnije je da »ponudimo tim koji će voditi stranku i u čijem će vodstvu za sve biti mjesta«, ocjenjuje Friščić. </p>
<p>Ali, na pitanje nije li malo previše da se čak tri jaka čovjeka suprotstave Tomčiću čime bi mu sigurno išli na ruku jer bi se podijelili glasovi, Friščić znakovito odgovara: </p>
<p>»Vjerujem da ćemo se o tome dogovoriti. Razumni smo ljudi i siguran sam da se oko mogućih kandidatura nećemo podijeliti«.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Šibenski SDP pred raspadom </p>
<p>Tijekom trosatne izborne konvencije GO SDP-a Šibenika na površinu isplivale podjele dviju suprostavljenih struja</p>
<p>ŠIBENIK </p>
<p> - Subotnja, trosatna 5. izborna konvencija GO SDP-a Šibenika bila je na rubu kvoruma, a na površinu su isplivale burne podjele dviju SDP-ovih suprostavljenih struja koje su se prije više godina formirale oko dvojca Ivan Ninić - Milan Arnautović. </p>
<p>Glavni tajnik SDP-a Igor Dragovan istaknuo je da očita podijeljenost u šibenskome SDP-u već rezultira krizom u radu GO, što vodi odlasku članova stranke, te da probleme treba riješiti.</p>
<p>Umjesto stišavanja, strasti su se na konvenciji uzburkale, tonovi su se povisivali, sa skupa se odlazilo... Milan Arnautović optuživao je suprostavljenu stranu da je cijela konvencija izrežirana, da je rad u stranci zapušten, da je SDP u Šibeniku izgubio ugled. Govorio je da je SDP danas loša oporba, optuživao da se u prethodnoj godini dana nije ništa radilo osim što se spletkarilo...</p>
<p> Mili Miloš je Arnautovićevu tvrdnju o lažiranju konvencije argumentirao predočenjem listića na kojem se nalazilo 38 imena, a pored njih 16, bili su plusevi ispisani olovkom što je značilo da upravo ta imena treba zaokružiti. </p>
<p>»Listiće osim mene u džepovima ima barem još 50 ovdje prisutnih SDP-ovaca«, izjavio je pred novinarima Mili Miloš koji je s govornice pozvao Ivicu Šimca da povuče svoju kandidaturu, ali je on to odbio, uzvraćajući da je Šimčeva strana ta koja lažira izbore.</p>
<p>Igor Dragovan smatra da je igra s listićima nedopustiva u stranci s socijaldemokratskom tradicijom. </p>
<p>»Ovakve radnje treba iskorijeniti. Evidentno je da se u Šibeniku ne radi kako treba«, ustvrdio je Dragovan koji je uvjeren da će SDP na idućim izborima pobijediti, ali da šibenski ogranak neće sudjelovati u lokalnoj vlasti ako i dalje nastavi putem zastupanja osobnih interesa.</p>
<p> Boško Jurišić nazvao Ivana Ninića »velikim meštrom od kemijanja«, a Milan Bujas koji je u proteklih godinu dana bio predsjednik GO SDP-a i kojem se spočitava nerad u stranci, pričao priču o »žapcu i patki«</p>
<p> Optužbe su frcale sa svih strana, rasprave su bile burne. Neki su konvenciju napustili, a među njima je bio i Milan Arnautović, bivši šibenski gradonačelnik i čelnik GO stranke. S njim je konvenciju napustilo još nekoliko njegovih pristaša. </p>
<p>Ivan Ninić je tako, nema sumnje, ponovo izborio pobjedu, iako Pirovu, jer raspuštanje šibenskog ogranka još prijeti.</p>
<p>Usprkos svemu, bivši načelnik šibenske Policijske uprave Ivica Šimac izabran je za novog predsjednika šibenskoga SDP-a, dok je zamjenik dr. Ivo Blaće.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Počinje 'screening' javne nabave</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska u ponedjeljak nastavlja s postupkom screeninga, dubinske analize usklađenosti s europskim zakonodavstvom, za poglavlje javne nabave. </p>
<p>Riječ je o prvoj fazi screeninga u kojoj predstavnici Europske komisije objašnjavaju stručnjacima Hrvatske i Turske zakonodavstvo EU-a na tom području. Hrvatska i Turska, s kojima je EU otvorio pregovore isti dan, 3. listopada, zajedno započinju postupak screeninga na prvim uvodnim sastancima za svako poglavlje, ali se kasnije postupak razdvaja. Na drugom, bilateralnom sastanku, koji će se održati 29. studenoga, hrvatski predstavnici prezentirat će u čemu se hrvatsko zakonodavstvo na tom području razlikuje od europskog.</p>
<p>EU ima detaljna pravila koja se odnose na javne nabave, a koja će i Hrvatska trebati usvojiti te uspostaviti specijalizirana tijela zadužena za provedbu tih pravila.</p>
<p>Poglavlje javnih nabava zapravo je dio poglavlja o slobodi kretanja robe, ali je EU neka složenija poglavlja podijelio na više dijelova kako bi se lakše pregovaralo, tako da će Hrvatska i Turska pregovarati o 35 poglavlja acquis communautairea, europske pravne stečevine, dok su zemlje iz prethodnog kruga proširenja pregovore vodile za 31 poglavlje.</p>
<p>Ove godine počet će postupak screeninga za sedam poglavlja, a cijeli proces trebao bi biti završen do rujna sljedeće godine. Screening je već počeo za poglavlja znanosti i istraživanja te obrazovanje i kulturu, a u utorak počinje za tržišno natjecanje. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Maslinarski katastar prije ulaska u EU</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Do ulaska Hrvatske u Europsku uniju nužno je zasaditi oko 5500 novih nasada maslina, poboljšati uvjete proizvodnje i uvesti stroži nadzor u toj poljoprivrednoj grani kako bi se suzbilo crno tržište, upozorila je predsjednica HGK Gospodarske komore Split Jadranka Radovanić. Gospodarsko vijeće županijske komore smatra da se problem sadnje novih nasada maslina može riješiti bez većih teškoća ako bi u pomoć priskočile Hrvatske šume, čije je zemljište, posebice ono opožareno, idealno za pretvaranje u maslenike.</p>
<p>S obzirom na velik interes za sadnju maslinika, Radovanić je pozvala Hrvatske šume da što prije donesu odluku o davanju zemljišta u koncesiju po povoljnim uvjetima. Da bi se spriječila prodaja ulja na crno, nužno je izraditi maslinarski katastar, što uključuje ortofoto snimke kojima bi se utvrdilo stvarno stanje na terenu. Maslinarski katastar nužno je donijeti prije ulaska Hrvatske u EU, jer mjerodavne službe Državnog zavoda za statistiku i Zavoda za poljoprivredu barataju različitim podacima o rasprostranjenosti maslinika. Dok u Zavodu za statistiku tvrde da Hrvatska ima 15.448 hektara pod maslinicima, iz Zavoda za poljoprivredu poručuju da se maslinici prostiru na površini od 26.480 hektara.</p>
<p>Problem koji bi mogao potkopati tu poljoprivrednu granu odnosi se na domaću proizvodnju maslinova ulja, čiji najveći dio završava na crnom tržitu. Podaci Županijske gospodarske komore ukazuju na to da sve ulje na policama dolazi iz inozemstva, dok domaća proizvodnja završava na crnom tržištu.</p>
<p>Nenad Galić, voditelj Odsjeka za poljoprivredu u Županijskoj gospodarskoj komori, ističe da 40.000 poljoprivrednih domaćinstava posjeduje gotovo 96 posto stabala maslina, pa je paradoks to veći jer ispada da proizvođači sami konzumiraju svoju proizvodnju jer većina građana kupuje uvozno ulje. [Dobrila Stella]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20051107].
|
