NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050107].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 200235 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>07.01.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Biščeviću vanjski poslovi, Reineru ili Milinoviću zdravstvo</p>
<p>Premijer Ivo Sanader odbacio je spekulacije da je Žužulova ostavka samo uvertira u prvu pravu rekonstrukciju Vlade / Bude li promjena u Banskim dvorima, bit će to u veljači, rekao je premijer u HTV-ovu Dnevniku plus u srijedu navečer / Na prvoj sjednici Sabora, nakon 15. siječnja, bit će osnovan i poseban Nacionalni odbor za praćenje i nadzor pregovora s EU-om na čijem čelu će vjerojatno biti Ivica Račan</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nepunih sat vremena bilo je u srijedu dovoljno da se premijer Ivo Sanader i parlamentarna oporba dogovore o glavnim pregovaračima koji će od 17. ožujka braniti hrvatske interese u Bruxellesu. Relaksirani, kao što je i sam premijer istaknuo, ostavkom Miomira Žužula, Sanader i oporba bez problema su se usuglasili da će mjesto šefice našeg izaslanstva od Žužula preuzeti ministrica eurointegracija Kolinda Grabar-Kitarović, dok će umjesto nje glavni pregovarač biti dosadašnji veleposlanik pri UN-u u New Yorku Vladimir Drobnjak.</p>
<p>Takav dogovor još je jedna potvrda da je prošlotjedno premijerovo odustajanje od dvojca Žužul-Grabar Kitarović kao glavnih pregovarača bio samo manevar da se iz vodeće pregovaračke ekipe, a potom i same Vlade, makne ministar Žužul. Jer, osim što bi svaki dogovor s oporbom o Žužulu bio nemoguć, očito je da je i u samom HDZ-u odlučeno da brojnim aferama kompromitirani ministar napokon mora otići.</p>
<p>Premijer je, međutim, opovrgnuo spekulacije da su takve sugestije stizale i iz Europske unije, naglašavajući da je ministar vanjskih poslova jako dobro odradio sve svoje poslove, posebno pripreme za dobivanje datuma pregovora s EU-om te da u ni jednom od brojnih kontakata s europskim političarima nije bilo sugerirano da Žužul mora otići. Žužulova ostavka, naglasio je u srijedu nakon sastanka s oporbom Sanader, isključivo je njegova politička odluka koju je, pak, premijer odmah podržao i prihvatio.</p>
<p>Isto tako, premijer je odbacio spekulacije da je Žužulova ostavka samo uvertira u prvu pravu rekonstrukciju Vlade, a u kojima se, među ostalim, nagađalo kako će Banske dvore uskoro morati napustiti i ministar unutarnjih poslova Marijan Mlinarić, gospodarstva Branko Vukelić te ministar mora, turizma i prometa Božidar Kalmeta. Tu je informaciju demantirao sam ministar Kalmeta. Premijer je, s druge strane, potvrdio tek kako je moguće da će Vladu napustiti ministar zdravstva Andrija Hebrang, ali da to ovisi isključivo o njemu samome te njegovoj procjeni hoće li, s obzirom na svoje zdravstveno stanje, moći obavljati poslove u Vladi.</p>
<p>Bude li promjena u Vladi, rekao je pak Sanader u HTV-ovu Dnevniku plus u srijedu navečer, bit će to u veljači. Do tada bi trebao biti poznat i Žužulov nasljednik, o kojem je premijer odbio spekulirati.</p>
<p>»Ne treba žuriti s izborom novog ministra. Žužul je iznimno dobro radio svoj posao, a ja ću u mirnoj atmosferi razmisliti o njegovu nasljedniku i na vrijeme javnost obavijestiti o novom ministru ili ministrici«, obećao je Sander. I dok je odbacio nagađanja da bi to mogao biti sadašnji ministar kulture Božo Biškupić - koji jako dobro vodi svoje ministarstvo pa bi bilo šteta da mijenja resor - na HTV-u je potvrdio da su među ozbiljnim kandidatima za Žužulova nasljednika Kolinda Grabar-Kitarović, Hidajet Biščević, Goran Jadroković i Ivan Mišetić. Prema mnogima, upravo je Grabar-Kitarović najizglednija nova ministrica vanjskih poslova, posebno s ozbirom na svoju novu ulogu šefice izaslanstva u pregovorima, no naš izvor u Vladi tvrdi kako je vjerojatnije da Ministarstvo vanjskih poslova preuzme Hidajet Biščević.</p>
<p>Što se tiče eventualnog novog ministra zdravstva, odluči li Hebrang odstupiti, najizgledniji kandidati su bivši ministar zdravstva Željko Reiner i potpredsjednik Sabora, po struci liječnik Darko Milinović. I iako je malo onih koji vjeruju u pobjedu Jadranke Kosor na predsjedničkim izborima, dogodi li se to ipak, onda se doista može govoriti o pravoj rekonstrukciji Vlade, u kojoj će Sanader morati naći zamjenu i za svoju potpredsjednicu i ministricu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.</p>
<p>Nakon brzog i za premijera ohrabrujućeg dogovora o glavnim pregovaračima, Sanadera i parlamentarne šefove očekuje još i dogovor o čelnicima 12 pregovaračkih grupa, te o pregovaračkoj strategiji. No, taj je sastanak odgođen do iza predsjedničkih izbora jer je zaključeno da tu iznimno važnu temu ne treba opterećivati predizbonom kampanjom. Osim toga, do sljedećeg sastanka 18. siječnja završit će i pripremni sastanak koji u Bruxellesu imaju premijer Sanader, ministar u ostavci Žužul i ministrica Grabar-Kitarović, pa će i informacije s tog sastanka dobro doći za daljnje dogovore o strategiji pristupa EU. </p>
<p>Na tekstu zajedničke Deklaracije o pristupu Hrvatske EU radit će u međuvremenu radna skupina u kojoj će ispred Vlade sudjelovati Kolinda Grabar-Kitarović, potom Neven Mimica (SDP), HSS-ovac Josip Vresk, HSP-ovac Miroslav Rožić, Jozo Radoš ispred Libre, te predstavnik srpske manjine Milorad Pupovac. Na prvoj sjednici Sabora, nakon 15. siječnja, bit će osnovan i poseban Nacionalni odbor za praćenje i nadzor pregovora u kojem će sudjelovati i predstavnici sindikata, poslodavaca te akademske zajednice. Na prijedlog samog premijera, odborom će predsjedati predstavnik oporbe, a svi su izgledi da će to biti sam Ivica Račan.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Izbor Drobnjaka najava je prekida stranačkog politikantstva</p>
<p>Vladimir Drobnjak je svoj ugled i »diplomatski nos« potvrdio 2002. Kada su iz bruxelleskih institucija dolazile poruke da Hrvatska ne treba aplicirati za članstvo u EU jer još nije spremna, Drobnjak je bruxelleske diplomate, ali i domaći establišment, uspio nagovoriti na predaju zahtjeva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Konsenzus s opozicijom u vezi sa sastavljanjem pregovaračkog tima za pregovore s Europskom unijom i zajedničke platforme te imenovanje Vladimira Drobnjaka, profesionalnog a ne isključivo stranačkog kadra, na mjesto šefa pregovaračkog tima, jedan je od najzrelijih, ali i najpragmatičnijih poteza premijera Sanadera. Na taj način izbjegava velik broj problema koji ga očekuju na putu pregovora prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji, a podjelom odgovornosti za put prema EU s oporbom dobrim dijelom otupljuje oštricu oporbenog euroskepticizma unutar redova vladajućih, a time i jačanja takva raspoloženja u javnosti.</p>
<p>U razmatranju dviju koncepcija, jedne po kojoj bi odgovornost za pregovore preuzela isključivo vlada, i druge po kojoj se ta odgovornost treba podijeliti s opozicijom, pobijedila je ona koja premijeru omogućuje najveći manevarski prostor. Osim toga, konsenzus o imenu glavnog pregovarača s Europskom unijom koji je postignut u srijedu značajan je korak u percepciji obavljanja državne službe i diplomacije.</p>
<p>Dok je Miomir Žužul u srijedu oko podneva na Zrinjevcu držao kolegij sa svojim najbližim suradnicima, odluka o Drobnjakovu imenovanju na drugom je mjestu bila donesena i spremna za objavljivanje.</p>
<p>Vladimir Drobnjak karijerni je diplomat koji je zajedno s ostalim profesionalcima ispekao diplomatski zanat na jednom od najzahtjevnijih multilateralnih diplomatskih mjesta na svijetu - Ujedinjenim narodima. Drobnjak je bio dio najužeg tima tadašnjeg ministra Mate Granića, a uz vrsne diplomate poput Nevena Madeya, Joška Para, Andreja Plenkovića, Hidu Biščevića, Zorana Bošnjaka i Ivana Šimonovića, činio okosnicu diplomatskog tima koji je djelovao u, najblaže rečeno, često dramatičnim okolnostima i otežanim uvjetima. No, iako su im sudbine različite, mnogi diplomati iz tog kruga imali su problema s politikantskim etiketiranjima - jedni su bili »Granićevi«, drugi »Piculini«, a treći »Žužulovi« ili pak »Sanaderovi« ljudi. Postavljanje Vladimira Drobnjaka na mjesto šefa pregovaračkog tima najava je prekida takve loše prakse u zemlji koja se nalazi pred jednim od najzahtjevnijih i najvažnijih projekata u njezinoj povijesti.</p>
<p>»Put Hrvatske u Europsku uniju nije lagan i nije bez zapreka, ali s optimizmom pristupam dužnosti glavnog pregovarača i uvjeren sam u konačni uspjeh«, izjavio je Drobnjak nakon imenovanja. Zahvalio je Vladi na povjerenju, a premijeru Sanaderu na pohvalnim riječima koje je o njemu izrekao. </p>
<p>»Ovo je veliko priznanje meni osobno i hrvatskoj profesionalnoj diplomaciji, ali i golema odgovornost«, kazao je Drobnjak. Sanader je, pak, za Drobnjaka kazao da je visoki profesionalac, jedan od najboljih hrvatskih veleposlanika, da odlično poznaje europske institucije te da je domoljub.</p>
<p>No, uz sve te pohvale i komplimente i činjenicu da je tri godine, od 2000. do 2003., predstavljao Hrvatsku pri EU, Drobnjak je svoj ugled i »diplomatski nos« potvrdio 2002. Kada su iz bruxelleskih institucija dolazile poruke da Hrvatska ne treba aplicirati za članstvo u EU jer još nije spremna, Drobnjak je bruxelleske diplomate, ali i domaći establišment, uspio nagovoriti na predaju zahtjeva. Bila je riječ o strategiji »forsiranja institucije«. Unatoč političkom odgovaranju, jednom kada aplicirate, aplikacija se uglavnom prihvaća, a s njom se i svi mehanizmi integracijskog procesa bespovratno pokreću. Osim toga, timing je bio dobar; Račanova vlada još je uživala veliku potporu ključnih europskih metropola, posebice grčkog predsjedništva koje je temu zapadnog Balkana stavila na dnevni red EU-a kao prioritet. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ni za računalnu operaterku nakon 40. nema posla</p>
<p>Dobna diskriminacija je golem problem, no nitko se ne usudi povesti sudski spor jer se boje izloženosti i gubitka posla, kaže Dušanka Marinković-Drača iz SSSH / Porastom životne dobi zaposlenima opada fizička sposobnost, intelektualne sposobnosti ostaju iste, dok socijalno-intuitivne rastu, ističe prof. dr. sc. Jadranka Mustajbegović, predsjednica Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Godinama sam radila kao prodavačica kod poslodavaca koji su me maksimalno iskorištavali. Prije dvije godine izgubila sam taj posao u struci, a kako mi je i suprug nezaposlen (inženjer agronomije), prehranjujem obitelj čišćenjem kuća dviju obitelji i pomaganjem jednoj starijoj nepokretnoj gospođi dok su joj djeca na poslu«, ispričala je Vjesniku 42-godišnja Zagrepčanka, inače majka troje djece. Iako je zadovoljna odnosom tih obitelji prema njoj, te zaradom od 20 do 30 kuna po satu, željela bi se normalno zaposliti jer ovako, kaže, godine prolaze i u starosti neće imati uvjete ni za minimalnu mirovinu.</p>
<p>No, posla za nju više nema, iako je u međuvremenu završila doškolovanje i za računalnog operatera. Smatra da su problem njezine godine, jer kad poslodavci vide koje je godište nitko joj niti ne odgovori na molbu. U sličnoj ili možda još i daleko goroj situaciji su i tisuće drugih žena od 183.543 (muškaraca 129.295), koliko ih je u studenom bilo prijavljeno na Zavod za zapošljavanje. Oko 25 posto tog broja otpada na žene s više od 40 godina starosti. Koliko je tim ženama, bez obzira na struku, teško naći posao, pokazuje i podatak iz agencija koje se bave čišćenjem poslovnih prostora i kuća. </p>
<p>Tako, primjerice, u Promet-Orkanu i Konteku kažu da im se na natječaj za čistačice javljaju i osobe s višom i visokom stručnom spremom. No, njih izbjegavaju zaposliti jer su prekvalificirane.</p>
<p>Voditeljica odjela za industrijsku demokraciju Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Dušanka Marinković-Drača slaže se da je dobna diskriminacija iznimno velik problem, no istodobno u Hrvatskoj dosad još nitko nije pokrenuo sudski spor ne samo zbog diskriminacije prilikom zapošljavanja nego i zbog raznih oblika diskriminacije na poslu, iako to i Ustav i Zakon o radu omogućavaju. </p>
<p>»Naši pravnici tvrde da im se sve više ljudi žali, ali se nitko, čini se, ne usudi povesti sudski spor jer se boje izloženosti i gubitka posla. U razvijenim zemljama je to sasvim drukčije, ljudi znaju svoja prava, traže sudsku zaštitu i uspiju dobiti visoku naknadu«, kazala je, među ostalim, Marinković-Drača, upozorivši i da su natječaji za posao u kojem se ističe dob protuustavni i protuzakoniti.</p>
<p>Dodala je da Sindikat još od listopada traži sastanak s resornim Ministarstvom i državnom tajnicom za rad Verom Babić, na kojem bi razgovarali o učinkovitijoj borbi protiv svih oblika diskriminacije, profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju invalida te akcijskom planu zapošljavanja. Sindikat, naime, smatra da bi za diskriminaciju učinkovitije bile prekršajne kazne jer bi inspektori rada nakon utvrđenja činjenica mogli odmah odrediti kaznu.</p>
<p>Poslodavci koji ne žele zaposliti starije osobe ili takvima prije daju otkaze očito nisu svjesni vrijednosti koje nam je potvrdila i prof. dr. sc. Jadranka Mustajbegović, specijalistica medicine rada, pročelnica Katedre za zdravstvenu ekologiju i medicinu rada Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar) te predsjednica Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu.</p>
<p>»Porastom životne dobi zaposlenima opada fizička sposobnost, intelektualne sposobnosti ostaju iste, dok socijalno-intuitivne rastu. Starenje znači manje kvantiteta, ali više kvaliteta. Nositelji gospodarskog rasta u razvijenijim zemljama snažno se oslanjaju na biopsihosocijalne vrijednosti ljudskih potencijala u poduzećima, što je nasuprot mjerama smanjenja broja zaposlenih«, istaknula je Mustajbegović. Dodaje da tehničke i tehnološke promjene dovode do promjena u sadržaju posla pri čemu dolazi do pomaka s fizičkih na spoznajne zahtjeve, pa zato u zemljama koje žele izbjeći gubitak radnika s visokim iskustvom i vještinama poduzimaju razne mjere. Tako se u Austriji i Njemačkoj provode programi još od 1995. a s namjerom da zadrže upravo starije radnike.</p>
<p>»Nasuprot tehnološkim, komunikacijskim i globalnim izazovima, demografski izazovi upućuju na predstojeće starenje stanovništva, a gospodarski izazovi uključuju kasnije umirovljenje, što opet zahtijeva podržavanje radne sposobnosti i u kasnijoj dobi«, upozorila je Mustajbegović. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Izbori u Vladi</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>U Banskim bi dvorima, kao i u najvažnijim ministarstvima, uskoro mogli vidjeti nova lica. Umjesto nekih dosadašnjih dužnosnika, koji su se kompromitirali na ovaj ili onaj način, u kabinet premijera Ive Sanadera moglo bi, priča se u kuloarima, dospjeti čak pet novih ministara. Rekonstrukcija Vlade, koja je ostavkom ministra vanjskih poslova Miomira Žužula najavljena u pravom trenutku za HDZ, unijet će svježu krv u premijerov tim koji je u drugoj godini mandata i pred kojim je još mnogo važnih utakmica.</p>
<p>Sam je premijer potvrdio da bi do rekonstrukcije Vlade moglo doći u veljači, što je timing koji odgovara i Vladi i HDZ-u da se u promjene uđe mirno, te da se pronađu najbolji kandidati iz vlastite baze.</p>
<p>Iako se ne može zaobići činjenica da je Žužulova ostavka ulog za drugi krug predsjedničke kampanje Jadranke Kosor, jer pokazuje HDZ kao stranku koja ne podnosi političare s aferama na vratu, njezina je vrijednost dalekosežnija. Njome je HDZ, naime, pokazao da je u stanju uvažavati argumente opozicije, koja nije prihvaćala mogućnost da Žužul vodi pregovore s EU-om. Suglasje s opozicijskim strankama o pregovorima s EU-om i o samim pregovaračima bitno je za smirivanje unutarnjopolitičke scene. Odlazak Žužula prekinut će niz nesporazuma, baš kao što je odlazak Podbevšeka i dolazak Karamarka obustavio nove obavještajne ratove.</p>
<p>Vanjskopolitičko ministarstvo vodit će, dakle, u ključnom razdoblju pregovaranja s EU-om i još zamršenih odnosa s Haaškim sudom, novo lice, neopterećeno neugodnom hipotekom dosadašnjeg ministra.</p>
<p>Bitan razlog za rekonstrukciju vlade su i travanjski lokalni izbori. Nova lica na čelu najvažnijih resora - osim vanjskih poslova riječ je o zdravstvu, a nagađa se i o unutarnjim poslovima, gospodarstvu, te moru, turizmu, prometu i razvitku - predstavit će HDZ biračima kao promijenjenu stranku. Inzistiranje na političkoj odgovornosti, kako se može prikazati rekonstrukcija Vlade, moglo bi predstavljati znatan politički miraz za buduće izbore.</p>
<p>Sama najava tog događaja, izbora novih ministara, mogla bi pomoći već Jadranki Kosor u osvajanju birača. No, riječ je ipak o pretkampanji za lokalne izbore.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Hrvatska bez antisemitizma </p>
<p>MARINKO BOBANOVIĆ </p>
<p>Pozitivna ocjena koju je Hrvatska dobila u izvješću State Departmenta o globalnom antisemitizmu nenadan je i dobrodošao adut Hrvatskoj na njezinu mukotrpnom putu ka punoj afirmaciji u međunarodnim odnosima.</p>
<p>Američka vlada, koja u alarmantnom izvješću upozorava na porast antisemitizma u europskim državama, Hrvatskoj je posvetila samo četiri rečenice i kratku ocjenu da »hrvatska židovska zajednica ima dobre odnose s institucijama vlasti u Hrvatskoj«. Izvješće, istina, navodi nesankcionirani incident iz lanjskoga lipnja kada je općinski vijećnik iz vladajuće stranke izjavio da su, »birajući između Srba i Židova, Židovi ipak veće zlo«, no to nije pokvarilo ukupnu ocjenu o »dobrim odnosima«.</p>
<p>Ocjena State Departmenta snažna je potvrda izjavama koje su dali istaknuti predstavnici židovske zajednice u Hrvatskoj, poput Vladimira Šalamona, predsjednika Udruge Bejahad, koji je rekao da sredina u kojoj živi »ne pokazuje nikakve značajnije izraze manifestnog antisemitizma«. Vrijedi istaknuti i izjavu izraelske veleposlanice za Slovačku, Sloveniju i Hrvatsku Yael Rubinstein da je njezin dojam, nakon susreta sa židovskom zajednicom i drugim Izraelcima u Hrvatskoj, da se oni »osjećaju potpuno sigurno« i »potpuno jednako«. Događaje poput spomenutoga u Dubrovniku, ili mnogo ozbiljnije nes(p)retne antisemitske izjave prvoga hrvatskoga predsjednika Franje Tuđmana, židovska zajednica prepoznala je kao izolirane incidente kakvi se događaju u gotovo svim ostalim državama i nemaju podlogu među građanima. </p>
<p>Bolna sjećanja na masovna stradanja Židova na hrvatskim prostorima tijekom Drugoga svjetskoga rata tako se stavljaju u kontekst iz kojeg se vidi da je taj tragičan dio hrvatske povijesti bio izoliran događaj i posljedica turbulentnih globalnih političkih previranja, a ne posljedica i izraz antisemitskih osjećaja hrvatskoga naroda, što su neprijatelji hrvatske neovisnosti često, i nažalost uspješno, plasirali svjetskoj javnosti. Izjave izraleskih dužnosnika i izvješće State Departmenta o Hrvatskoj već su naišle na pozitivan odjek, što se najbolje vidi u odluci Izraela da početkom ove godine otvori veleposlanstvo u Hrvatskoj.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Napokon nadstranački projekt</p>
<p>Birači u državama koje su pristupile Europskoj uniji ili su uspješno završile pregovore uglavnom to ne honoriraju vladajućoj ekipi. Na to ukazuju i nedavni izbori u Rumunjskoj na kojima je pobijedila oporba, iako je vladajuća garnitura zemlju dovela do uspješnog dovršetka pregovora s EU-om. Slična situacija dogodila se i na prošlogodišnjim izborima za Europski parlament u mnogim zemljama koje su nedavno ušle u EU </p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>marko.barisic@vjesnik.hr</p>
<p>Hrvatska vlast i oporba postigli su u srijedu suglasje o čelnim osobama (Kolinda Grabar Kitarović i Vladimir Drobnjak) koje će voditi pregovore s Europskom unijom te o modelu njihova nadzora. Saborsko povjerenstvo na čijem će čelu biti šef oporbe (Ivica Račan) kontrolirat će rad hrvatskih pregovarača, a dvaput godišnje predsjednik vlade (Ivo Sanader) će podnositi izvješće Saboru o tome što se u pregovorima postiglo. Načelno je postignuta suglasnost da javnost treba biti upućena u sve ono što se u Bruxellesu događa.</p>
<p>Tim dogovorom pregovori Hrvatske s EU-om, koji počinju 17. ožujka, na neki način postaju nadstranački projekt. Vladin cilj istican više puta je da se oni obave kvalitetno i da završe do 2007. godine. I većina drugih parlamentarnih stranaka podržava takav rokovnik. Jedino HSP naglašava da je mnogo važnije što će Hrvatska u tim pregovorima postići nego koliko brzo će oni završiti. </p>
<p>Pogled na političku kartu Europe otkriva da vrijeme dovršetka tih pregovora ipak nije bez određenog značenja. Od 1. svibnja 2004. Europska unija proširila se na 10 novih članica, a pregovore s EU-om potkraj godine uz Bugarsku je završila i Rumunjska. Nedavno Reutersovo istraživanje provedeno među 37 vodećih europskih ekonomista pokazuje da većina njih smatra kako će Rumunjska i Bugarska u Europsku uniju ući 2007., Hrvatska 2009., dok će Srbija čekati priključenje do 2015. godine.</p>
<p>I ti rezultati potvrđuju da naša zemlja više nije, barem ne u onoj mjeri kao ranije, zarobljenik krugova koji su favoriziranjem regionalnog koncepta željeli sve zemlje tzv. zapadnog Balkana (bivša Jugoslavija minus Slovenija plus Albanija) držati zajedno u nekoj vrsti prisilne europske čekaonice. Štoviše, ima i mišljenja, ne samo u Hrvatskoj, da bismo se, u slučaju brzo odrađenih pregovora, mogli pridružiti EU zajedno s Rumunjskom i Bugarskom. Protiv takvih ideja je nekoliko puta istupao slovenski predsjednik Janez Drnovšek, upozoravajući kako ne bi bilo korektno da te dviju zemlje moraju čekati Hrvatsku. </p>
<p>Što se pak tiče samih pregovora, i prije njihova početka ima mnogo sugestija za odabir pregovaračke taktike. Naime, dio hrvatske javnosti je u strahu da će oni previše popuštati pred zahtjevima EU-a, kako se to, nažalost, u nekim drugim situacijama često događalo. U vezi s tim je znakovita i preporuka povjerenika Europske komisije za znanost Janeza Potočnika koji je kazao da bi se Hrvatska u predstojećim pregovorima trebala ponašati »kao da je članica EU-a«.</p>
<p>Nedavno je pak u jednom razgovoru za hrvatske novine Marc Juyckx Ghisi, bivši savjetnik dvaju predsjednika Europske komisije (Delorsa i Santera) okrenuo stvari. Doslovce je kazao da Hrvatska može postavljati uvjete Europskoj uniji. »Što više vjerujete u sebe, bolje ćete proći na pregovorima. Imate prednost koju nitko drugi nije imao, samo što to ne znate. Vi morate ući u Uniju iz političkih razloga. Portugal i Grčku prihvatili smo da bismo ih stabilizirali. Vas moramo prihvatiti da bismo stabilizirali cijelu regiju. Vi ćete biti primljeni u EU, tu nema dileme. Čak možete postavljati i uvjete. Znam da vam to zvuči čudno, ali situacija je upravo suprotna od onoga što mislite«.</p>
<p>Na novinarsku primjedbu nije li ipak pomalo smiješno da mala Hrvatska postavlja uvjete EU, Ghisi je kazao: »Europa ne ovisi o Hrvatskoj, ali stabilnost Balkana je esencijalno pitanje za Europu. Europa ne može dopustiti nestabilnost regije, jer srž njene ideje je nenasilje na kontinentu. Vi ste za nas strateška točka, ali to ne vidite«. Naši diplomati i mogući pregovarači su vjerojatno zamijetili taj i slične sugestije koje Hrvatskoj stižu iz upućenih europskih krugova. </p>
<p>No, neovisno o njima, valja upozoriti na činjenicu da birači u državama koje su pristupile Europskoj uniji ili su uspješno završile pregovore, uglavnom to ne honoriraju vladajućoj ekipi. Na to ukazuju i nedavni izbori u Rumunjskoj na kojima je pobijedila oporba, iako je vladajuća garnitura zemlju dovela do uspješnog dovršetka pregovora s EU-om. Slična situacija dogodila se i na prošlogodišnjim izborima za Europski parlament u mnogim zemljama koje su nedavno ušle u EU. </p>
<p>Tako je u Sloveniji od sedam mjesta u europarlamentu, četiri pripalo oporbi (a oporba je pobijedila i na kasnijim parlamentarnim izborima). U Poljskoj je pak drugo mjesto pripalo euroskeptičnoj Ligi poljskih obitelji, dok su u Češkoj najviše glasova dobili građanski demokrati (ODS) koje se također označava euroskeptičnom strankom. </p>
<p>Euroskepticizam, međutim, nije karakteristika samo zemalja koje su tek ušle u Europsku uniju. Najzanimljivija u tom pogledu je Velika Britanija u kojoj je euroskeptična Nezavisna stranka osvojila 12 mjesta u Europskom parlamentu (usporedbe radi, vladajući laburisti dobili su 17 mjesta). Lider te stranke Roger Knapman ne taji da mu je cilj »izvlačenje Velike Britanije iz Unije« koju inače smatra »socijalističko-komunističkom naddržavom«.</p>
<p>Što se Hrvatske tiče, većina relevantnih političkih snaga te vodstvo Katoličke crkve podržavaju priključenje naše zemlje EU, ali postoje i oni koji se tome protive. Po tome smo prosječna europska zemlja. No, što ćemo zapravo dobiti a što izgubiti umnogome će ovisiti i o umijeću naših pregovorača koji će kroz, kako se očekuje, sljedeće dvije godine morati pronaći optimalni kompromis između prihvaćanje standarda Unije i zaštite hrvatskih vitalnih interesa. Ocjenu njihova rada na kraju će dati hrvatski građani na referendumu.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Umirovljenici sve nemirniji</p>
<p>Nije najvažnije pitanje treba li dug umirovljenicima vratiti kroz dionice državnih poduzeća i državnu imovinu (koju bi umirovljenici mogli unovčiti kroz nekoliko godina), ili kroz izdavanje obveznica koje bi bile naplative uz odgodu, nego odakle namaknuti 20 milijardi</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
<p>Prijedlog zakona o povratu duga umirovljenicima, koji potpisuje IDS-ov zastupnik Damir Kajin a Sabor bi o njemu trebao raspravljati već na prvoj ovogodišnjoj sjednici, još je jedan u nizu prijedloga rješenja što se bave tehnikom povrata duga, a zanemaruju činjenicu da za povrat duga treba osigurati oko 20 milijardi kuna. Možda i više, ako bi se u tekst zakona unijela i odredba o kamatama, ili inflaciji, koja je predviđena u Kajinovom zakonu, za razliku od prijedloga na kojem radi posebno Vladino povjerenstvo u kojem sjede predstavnici Ministarstva financija i umirovljenika.</p>
<p>Jasno, tko god bi se pozabavio brojkama morao bi se suočiti i s mogućnošću da svako rješenje pada u vodu zbog nedostatka novca. Nije, naime, najvažnije pitanje treba li dug vratiti kroz dionice državnih poduzeća i državnu imovinu (koju bi umirovljenici mogli unovčiti kroz nekoliko godina), ili kroz izdavanje obveznica koje bi bile naplative uz odgodu, nego odakle namaknuti spomenutih 20 milijardi.</p>
<p>Činjenica je, naime, da je posve svejedno koji će se model povrata duga primijeniti, iako (si) to ne žele priznati ni u Banskim dvorima, gdje i dalje iskazuju spremnost da se dug umirovljenicima vrati. I Ministarstvo financija prešutjelo je teoriju koja, čak i laički gledano, teško drži vodu: onu prema kojoj se dug ne može podmiriti izdavanjem državnih obveznica, jer bi to značilo povećanje javnoga duga, ali može dodjelom dionica javnih poduzeća i državne imovine umirovljenicima. </p>
<p>Riječ je, zapravo, o dvije strane iste medalje. Jer, kad bi država sada izdala obveznice - makar one bile naplative i za pet ili 10 godina, na primjer - to bi značilo povećanje javnoga duga kojim ćemo zadužiti neke nove generacije. No, taj dug bi se većim dijelom morao namiriti upravo prodajom dionica javnih poduzeća i državne imovine, što znači da je u krajnjem slučaju posve svejedno hoće li ih umirovljenici dobiti danas, ili će one biti prodane radi naplate obveznica.</p>
<p>Da je doista riječ o prelijevanju iz šupljega u prazno, jasno je već i iz činjenica da prijenosom te imovine u umirovljenički fond »prazni« fond dionica kojima država kroz privatizaciju u idućem razdoblju može »pokriti« manjak nastao u drugim resorima. Stvar je, očito, samo u procjeni koja je varijanta u ovom trenutku jednostavnija, odnosno s kojom će varijantom predstavnici vlasti lakše »prevariti« Svjetsku banku i MMF.</p>
<p>Iako predstavnici vlasti javno i dalje tvrde da povrat duga nije upitan (nedavno je to, tijekom kampanje za predsjedničke izbore, ponovila i potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor), nije isključeno da je upravo spomenuti zaključak razlog zbog kojega su pregovori između Vlade i umirovljenika o povratu duga već dulje u drugome planu.</p>
<p>Dio objašnjenja za to može biti zauzetost premijera Sanadera obvezama prema Bruxellesu ili Sanadera u ulozi predsjednika HDZ-a u predsjedničkoj kampanji HDZ-ove kandidatkinje, ili zauzetost drugih članova spomenutog Vladinog povjerenstva, no teško je povjerovati da premijer i njegovi suradnici, da imaju gotova rješenja za povrat duga u rukavu, to ne bi iskoristili upravo u predsjedničkoj kampanji Jadranke Kosor. Kako se to rješenje očekuje na temelju postizbornog sporazuma koji je Ivo Sanader s umirovljenicima potpisao kao predsjednik HDZ-a, a ne predsjednik Vlade, to bi čak i politički bilo dopustivo. No, obećanje da će se o imovini u fondu za povrat duga razgovarati uoči nove 2005. - dano nakon nekoliko odgoda tih razgovora - prometnulo se u neodređenu najavu da će se o tome razgovarati »početkom ove godine«. Dakle, tko zna kad.</p>
<p>Središnjici Hrvatske stranke umirovljenika stoga u posljednje vrijeme s pravom stižu poruke s terena u kojima članstvo šefu stranke i njegovim suradnicima zamjera na prelabavom odnosu prema vlasti i pomalo sumnja da će od povrata duga biti išta. U nekoliko područnih organizacija već su osmislili scenarij po kojem će umirovljenici od glavnih prošlogodišnjih slavljenika postati glavni ovogodišnji gubitnici.</p>
<p> Prema tom scenariju, Vlada će od HZMO-a zatražiti da u izračunu duga za svakog pojedinog umirovljenika primijeni računicu po kojoj će stvarni dug biti prepolovljen u odnosu na stvarno stanje, da bi se sveo na ukupan iznos od približno pet milijardi. Toliko vrijede dionice javnih poduzeća koje je Vlada umirovljenicima već namijenila, pa bi sve priče o dodatnim dionicama i dodatnoj imovini koju umirovljenici traže time bile završene. A to je daleko ispod umirovljeničkih očekivanja.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Tsunami u hrvatskom političkom moru</p>
<p>Hrvatskoj je prijeko potrebna reforma političkog sustava, koja je nužna za politički preporod bez kojega će izostati i gospodarski napredak i sređivanje hrvatskog društva. Potporom Mikšiću mnogi su glasači pokazali prezir prema načinu vladanja hrvatskim političkim sustavom koji se ne mijenja smjenama vlasti. Još su veći prezir pokazali birači koji nisu ni htjeli glasovati</p>
<p>ZDRAVKO MRŠIĆ</p>
<p>Potres u hrvatskoj politici i u hrvatskoj državi što ga je izazvalo pet milijuna kuna čovjeka koji samo rezultatom na predsjedničkim izborima spada u politiku, srušio je kulise na hrvatskoj političkoj pozornici. Mikšić se – kao Atila za Rim – pokazao »bičem Božjim« za hrvatsku politiku: potukao je sve, pa i samoga sebe.</p>
<p>Prošlonedjeljni potres nameće preispitivanje cijelog hrvatskog političkog sustava i načina vođenja hrvatske države. Nebrojeni su vidici hrvatske politike koje valja raščlaniti i početi uređivati na nov način.</p>
<p>Od troje kandidata koji su u prvom kolu predsjedničkih izbora prikupili ozbiljan broj glasova, jedan je prikupljenih 49 posto vidljivo dočekao kao neuspjeh, drugi je prikupljenih 20 posto glasova smatrao uspjehom, a treći se nije zadovoljio ni samim izbornim postupkom.</p>
<p>HDZ je ulazak svoje kandidatkinje u drugo kolo slavio pred televizijskim kamerama kao uspjeh. Na izborima 2000. godine HDZ-ov kandidat nije s poznatih povijesnih razloga postigao niti to. Kako se moglo dogoditi da se HDZ-ova predsjednička kandidatkinja sada jedva provuče u drugi izborni krug?</p>
<p>Razlozi za to nisu posebnosti naše neprijeporno najjače političke stranke. Prvi razlog je nejaka unutarstranačka demokracija. Drugi je nakazan izborni sustav koji pri svim izborima, osim pri predsjedničkima (!), nudi glasačima samo dugačke popise mogućih dužnosnika. Treći neposredan razlog je vođenje Vladinih poslova bez ureda premijera u kojem bi se usklađivala politika pojedinih ministarstava i ministara u politiku nacionalnog konsenzusa.</p>
<p>U svim važnijim hrvatskim političkim strankama uspostavljen je autoritaran predsjednički sustav. U strankama ima malo demokracije. Položaje u stranci i u državi (ako je stranka u vlasti) predsjednici često dodjeljuju miljenicima a ne ljudima koji imaju povjerenje članstva ili dobre rezultate vlastitog rada. Kadrovska je protočnost i propusnost stranaka zanemariva, a ozbiljne političke rasprave unutar stranaka najčešće su završavale raskolima ili prelaženjem vodećih ljudi u druge stranke.</p>
<p>Uspostavljeni predsjednički način vođenja stranaka nužno traži proporcionalan izborni sustav, koji dosad nisu željeli mijenjati ni parlamentarne stranke ni politolozi koji služe strankama. I to je razlog što HDZ, osim dr. Sanadera, koji je gotovo sam vratio svoju stranku na vlast 2003. godine, nije mogao glasačima ponuditi predsjedničkog kandidata koji bi izazvao i možda pobijedio sadašnjeg predsjednika, koji de facto i nije stranački kandidat. Ni jedna stranka nije zapravo imala pravog predsjedničkog kandidata. To je najžalosniji vidik ovih predsjedničkih izbora.</p>
<p>Do takva stanja doveo je i način vođenja Vlade, koja bez središnjeg ureda premijera ne može voditi sustavnu i suvisnu politiku, koju je dosad morao koordinirati sam premijer, pri čemu kobne posljedice nosi neprikladna kadrovska politika od koje je trpjela većina dosadašnjih hrvatskih vlada.</p>
<p>Stoga se moglo i dogoditi da HDZ-ov »resor« predsjedničkih izbora dobije osoba jednostrane političke vizije, koja je medijskom svenazočnošću pokušala pokriti činjenicu da iza političke prodornosti stoji mekan politički sadržaj. Slab rezultat HDZ-a u prvom kolu predsjedničkih izbora nije rezultat njegove nemoći nego posljedica uvriježena načina vođenja stranaka i državne politike.</p>
<p>To je ozbiljno upozorenje premijeru – koji slabim izbornim rezultatom HDZ-ova kandidata može i dobiti – da preispita način vođenja Vlade i države te da napusti dosadašnji način koji je hrvatska nacionalna država naslijedila od partijske države.</p>
<p>Prije su postojali centralni komitet jedine partije, Sabor kao tijelo koje je ozakonjivalo politiku partije i izvršno vijeće koje je provodilo tu politiku. Takav je način bila prihvatila i prijašnja HDZ-ova vlast, koja je samo komitet zamijenila Uredom Predsjednika. Hrvatska se politika treba oblikovati u hrvatskoj vladi.</p>
<p>Rekonstrukcija vlade koja je u tijeku, poboljšat će izglede HDZ-ove kandidatkinje u drugom kolu, ali postizanje časnog rezultata ili pobjede ne smije biti pobudom promjena koje premijer može i mora početi.</p>
<p>Dugoročni interes HDZ-a – koji bi opet mogao postati stožernom strankom nacionalnog konsenzusa i bez čije će snage, zbog neiskorištenog potencijala HDZ-ova nezadovoljnog biračkog tijela i cijela Hrvatska biti slaba – jest otvaranje i demokratizacija stranke, nov način vođenja državnih poslova, te promjena izbornog sustava koji bi strankama i Hrvatskoj nudio i za njih probirao političke ljude koji mogu formulirati i ostvariti nacionalni konsenzus koji postoji u narodu, ali kojeg nema ni među političkim strankama ni unutar njih.</p>
<p>Rekonstrukcija vlade sada je oportuna. Međutim, poslije drugog izbornog kola, kako god on ispao, prijeko je potrebna rekonstrukcija koalicije. Neka HDZ, radi stabilnosti vladanja, u novu koaliciju uzme samo nove saveznike koji uviđaju ne samo potrebu konsenzusa glede sadržaja politike, nego i potrebu uspostave novog sustava i novog načina vođenja politike.</p>
<p>Sadašnju koaliciju nagodbe interesa valja zamijeniti koalicijom utemeljenoj na političkom sporazumu. Hrvatskoj je prijeko potrebna reforma političkog sustava, koja je nužna za politički preporod bez kojega će izostati i gospodarski napredak i sređivanje hrvatskog društva. Potporom Mikšiću mnogi su glasači pokazali prezir prema načinu vladanja hrvatskim političkim sustavom koji se ne mijenja smjenama vlasti. Još su veći prezir pokazali birači koji nisu ni htjeli glasovati.</p>
<p>Autor je poslovni i politički konzultant.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Tuđi uspjeh splet okolnosti, naš neuspjeh zloća moćnih</p>
<p>Politolog Šiber, govoreći o Mikšiću, na sugestivno pitanje voditelja Šprajca odgovara da je Mikšićev rezultat splet okolnosti. Šiber, ipak, ne objašnjava kako to da nije bilo spleta okolnosti koji bi išao u prilog bilo kojem od ostalih kandidata</p>
<p>MIROSLAV KRŽAK</p>
<p>Što povezuje Gruziju, Ukrajinu, Rumunjsku i Hrvatsku? Sve su to, dakako, euroazijske zemlje, s tim da je Gruzija azijska, a ostale zemlje su europske. Osim toga sve su te zemlje prošle faze komunističke vladavine. Posljednje dvije imaju velike izglede da uđu u Europsku uniju.</p>
<p>No osim što su eurazijske i tranzicijske, te zemlje povezuju i tranzicijske revolucije potaknute nezadovoljstvom na općim izborima – ostvarene ili u pokušaju. U Gruziji i Ukrajini te su tranzicijske revolucije završile uspješno, dok je u Rumunjskoj sve završilo prigovorima i žalbama nezadovoljnih izbornih kandidata.</p>
<p>U Hrvatskoj je nezadovoljni kandidat Boris Mikšić, pozvavši se javno na ukrajinski primjer i označivši mirne prosvjede svojih pristaša kao »ukrajinizaciju Hrvatske« pokazao, ako ništa drugo, da zna probiti medijsku blokadu (osobno sam u Stajalištima od 11. studenoga 2004. pozvao Mikšića i druge nedovoljno poznate kandidate da objasne kako namjeravaju probiti ili zaobići medijsku blokadu!).</p>
<p>No on je pokazao i lice koje se nije moglo prepoznati u njegovoj medijski blokiranoj i naizgled slabo vođenoj izbornoj kampanji. U prosvjedima »mirni dečko s Trešnjevke«, kojega su podržali – gle tko – Dalmatinci, koji baš i nisu skloni »purgerima«, izvikuje: »Do zadnje kapi krvi!«</p>
<p>Istodobno dvojica od vodećih političkih dečka: Račan i Šeks, pokušavaju na Hrvatskoj televiziji objasniti kako Mikšić ne razumije statistiku, te će se smiriti kada shvati u čemu je pogriješio. A vrhunski politolog Šiber, govoreći o Mikšiću, na sugestivno pitanje voditelja Šprajca odgovara da je Mikšićev rezultat splet okolnosti. Šiber, ipak, ne objašnjava kako to da nije bilo spleta okolnosti koji bi išao u prilog bilo kojem od ostalih kandidata.</p>
<p>Ne miriše li to na već povijesnu hrvatsku mudrost koja tuđi uspjeh objašnjava spletom okolnosti i međunarodnom konstelacijom, a vlastite neuspjehe zloćom moćnih.</p>
<p>No kakav je to splet okolnosti kad najprije predsjednik Vrhovnog suda i predsjednik Državnoga izbornog povjerenstva, na, doduše sugestivna pitanja medija, odgovara da za prekršaje izborne šutnje nema sankcija, te da je on već dao prijedloge da se unesu izmjene u izborni zakon, pa to onda elektronički mediji iskoriste, a Mislav Bago izazovno govori – »mi kršimo zakon« objavljujući izlazne prognoze, da bi Crnić na kraju osudio to kršenje zakona, a spomenuti dečki okrivili HRT za događaje s Mikšićem. </p>
<p>Ne miriše li to na bučnu, ali nedeklariranu osvetu HRT-a Šeksu za njegove svojedobne packe zbog zanemarivanja Hrvatskog sabora i, dakako, njega osobno kao predsjednika Sabora. </p>
<p>A što reći o Crniću koji, znajući da Državno izborno povjerenstvo ne nadzire izborna povjerenstva izvan Republike Hrvatske (čl. 22. st. 4. Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske) nego da to čini Gong, koji ipak nije bio dovoljno prisutan u gradu s najvećim brojem Hrvata u BiH – Mostaru, pa da sada, kad su se dečki malo zapleli u »splet okolnosti«, uvrijeđeno odbija svaku mogućnost namještanja? </p>
<p>Kakav je to splet okolnosti omogućio Mikšiću da upre prstom baš na Mostar? Bilo bi dobro da »dečki« ipak pokušaju mirno raspetljati »splet okolnosti« prije nego sve ode predaleko!</p>
<p>Autor je doktor znanosti, umirovljeni redoviti sveučilišni profesor.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Više se zauzimamo za nerođene nego za rođene</p>
<p>Zauzeti se za život, štititi život značilo bi svrstati se među one koji djeluju među živima, koji ne pitaju čiji si politički ili vjerski sljedbenik, koje si nacionalnosti... nego kako ti mogu pomoći da osjetiš da nisi sam, da nisi zaboravljen, kako te mogu razveseliti, jer pripadnost Bogu svjedoči se jedino zauzetošću za čovjeka. A ipak na različite načine nekima pokušavamo nekažnjeno oduzeti pravo na život</p>
<p>MIRJANA NAZOR </p>
<p>Gledala sam prije osam dana Latinicu koja nas je sve podsjetila na ono što smo, ma koliko mi o tome šutjeli, ipak znali – na strašnu spoznaju koliko čovjek može biti nesmiljen, neizmjerno bešćutan. Koliko zla može nanositi drugom čovjeku da ne trepne, potpuno siguran da je u pravu. I sjetih se tada velikog naslova »Život je Božji dar!«, iznad zajedničke izjave predstavnika vjerskih zajednica u Hrvatskoj koju objaviše mnoge novine.</p>
<p>Izjaviše naši vjerski duhovni vođe da je »život neprijeporna vrijednost i vjerske zajednice se zauzimaju za zaštitu svakog oblika ljudskog života, od začeća do prirodne smrti«. Što bi to doista trebalo značiti biti zauzet za život, štititi život, osim svako malo izgovarati tu rečenicu? Živjeli bismo sigurno mnogo kvalitetnije kada bismo se tako zdušno zauzimali i za rođene, štitili njihove živote kao što se borimo za nerođene.</p>
<p>Možda ne pamtim dobro, ali voljela bih da je izjava o životu kao daru Božjem bila izrečena u vrijeme Domovinskog rata, u dane kada smo prvi put doznali za mrcvarenje ljudi u logorima (svejedno čijima), ali i za zvjerstva koja su se događala izvan njih. I naravno, nakon izjave koja je trebala biti dana, morala su slijediti – konkretna djela! Nije li i život zatočenih u logoru, i Srba i Muslimana i Hrvata, oblik života koji je trebalo štititi?</p>
<p>Da ne bude sumnje, slažem se u potpunosti da je ulaznica za život Božji dar čovjeku, ali svaki život bez iznimaka. Bog nikada ne diskriminira ljude. Život na dar dobili smo svi jer je On svoj dao za sve ljude ovog svijeta.</p>
<p>Ulaznice za dar života nije moguće kupiti pa kao u kazalištu, ako imamo više novca, imamo i bolje mjesto: netko dobije mjesto u loži nasuprot pozornice, a netko peto mjesto u onoj sasvim sa strane; netko se nađe u prvim redovima u parteru, a netko u zadnjima. Te životne ulaznice malo su drukčije raspoređene: postoji podjela samo na dvije strane, na lijevo i desno, ali naravno bez političke konotacije tih pojmova.</p>
<p>I kada dođe vrijeme, čut ćemo riječi upućene onima s desne strane: »Dođite, blagoslovljeni Oca mog… Jer bijah gladan i dadoste mi jesti; bijah žedan i napojiste me; bijah gol i obukoste me… Tada će reći onima s lijeve strane: odlazite od mene prokleti u oganj vječni… jer bijah gladan i ne dadoste mi jesti; bijah žedan i ne dadoste mi piti; bijah gol i ne obukoste me… Zaista, kažem vam, ni meni niste učinili koliko niste učinili jednomu od ovih najmanjih.«</p>
<p>Zauzeti se za život, štititi život značilo bi svrstati se među one koji djeluju među živima, koji ne pitaju čiji si politički ili vjerski sljedbenik, koje si nacionalnosti... nego kako ti mogu pomoći da osjetiš da nisi sam, da nisi zaboravljen, kako te mogu razveseliti, jer pripadnost Bogu svjedoči se jedino zauzetošću za čovjeka. A ipak na različite načine nekima pokušavamo nekažnjeno oduzeti pravo na život.</p>
<p>Imaju li pravo na zaštitu života često poniženi, bolesni i napušteni umirovljenici? Imaju li pravo na zaštitu života svi koji su ostali bez posla zbog nesposobnosti ili hira i bešćutnosti svojih poslodavaca, kao i oni koji još rade a ne dobivaju plaću? Imaju li pravo na zaštitu života oni čiji je rad plaćen, ali su uvjeti u kojima rade iznimno opasni za život?</p>
<p>Imaju li pravo na zaštitu života djeca koja žive s roditeljima ovisnicima, s roditeljima zlostavljačima? Bi li za njih bilo bolje da se nisu ni rodila jer tada bi netko stao u njihovu obranu, u obranu abortiranih, a sada kada su živi – često ih nitko ne štiti i ne brine se o njima.</p>
<p>Imaju li pravo na zaštitu života neudane majke koje su odlučile roditi svoje dijete? Pruža li im se pomoć i moralna, psihološka i materijalna potpora kako bi izdržale sve kušnje i nedaće s kojima se susreću?</p>
<p>Imaju li pravo na zaštitu života oni ratni invalidi narušena zdravlja, osakaćeni, prevareni... koji nisu trgovali sa svojom domovinom te nisu ni znali ni htjeli naplatili svoj dug domovini?</p>
<p>Imaju li pravo na zaštitu života rastavljene žene s djecom čiji bivši muževi ali vječni očevi te djece godinama ne plaćaju alimentaciju? Tko štiti tu djecu od »papirnatog« očinstva?</p>
<p>Imaju li pravo na zaštitu života civilni invalidi koji često nemaju dovoljno pelena, katetera i drugih higijenskih i zdravstvenih pomagala za »normalno« življenje, a pogotovo oni koji u potpunosti ovise o pomoći drugih a čiji je mjesečni dodatak za invaliditet uvredljivo nizak.</p>
<p>Imaju li pravo na zaštitu života sve HIV-pozitivne osobe? Sjetimo li se ikada Ele i Nine koje trenutačno pokušavaju normalno živjeti u Kutini. Oni koji su se okupljali pred plastičnim ili gipsanim Isusom ovog Božića u Kutini zaboravljali su na živog Boga u toj djeci, koji im kroz njih nudi priliku da žive svoju vjeru, da na djelu pokažu da je život Božji dar, vrhunska vrednota.</p>
<p>Imaju li pravo na zaštitu života toliki mladi koji godinama čekaju posao, koji ni sami sebe ne mogu prehraniti a kamoli obitelj zasnovati i poboljšati stopu nataliteta?</p>
<p>Imamo li mi svi u ovoj zemlji pravo na zaštitu života od politikantstva? Jesmo li morali baš u božićnom razdoblju slušati i gledati naše predsjedničke kandidate čije su poruke često zagađivale naš intelektualni i duhovni okoliš? Koliko smo puta od vjerskih poglavara čuli apel i vidjeli primjere pomoći, poštivanja i prihvaćanja ne samo spomenutih kategorija ljudi, nego i mnogih drugih, još živih ali poniženih i razočaranih, koji vape za zaštitom dostojanstva pojma čovjek?</p>
<p>Svaku vrst ugroze života nije moguće tako elegantno zakonski braniti kao što je moguće abortus – zabranom. A zabrane su najčešće odraz odgojne nemoći i moralne nezrelosti onih koji ih daju. Ali svaku ugrozu života moguće je zaštititi: uvijek je moguće pomoći razgovorom, solidarnošću, razumijevanjem, iskrenošću... ali i vrlo konkretnim djelovanjem, usmjerenim na uzroke ugroze. </p>
<p>Autorica je profesorica psihologije na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, članica HAU-Split – Glas za čovjeka.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Ferenčakova ostavka u petak?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Odluku o povlačenju s mjesta člana zagrebačkog Gradskog poglavarstva Srećko Ferenčak, glavni tajnik HNS-a i član Poglavarstva zadužen za upravljanje imovinom Grada, najvjerojatnije će donijeti u petak. </p>
<p>Predsjedništvo Gradske organizacije HNS-a u srijedu navečer je održalo sjednicu na kojoj se, među ostalim raspravljalo i o slučaju Ferenčak, odnosno o prodaji zemljišta namijenjena gradnji centra za dnevnu skrb invalidnih osoba trgovačkom lancu Konzumu. Uz to, na sjednici je, kao član zagrebačkog HNS-a, bio i sam Ferenčak. Doznajemo da na toj sjednici nije zatražena Ferenčakova ostavka nego se odluka o tom potezu prepustila glavnom tajniku.</p>
<p>»Ne želim sada ništa komentirati, sve ćete doznati u petak na tiskovnoj konferenciji«, kazao je Ferenčak za Vjesnik u srijedu navečer. Na pitanje hoće li u petak na konferenciji podnijeti ostavku, član Poglavarstva zadužen za upravljanje imovinom Grada, nije želio reći. </p>
<p>Međutim, službene potvrde o ostavci, niti njena demantija, iz čelništva HNS-a ni u četvrtak nije bilo, jer, kako nam je rekao glasnogovornik te stranke Boris Blažeković, o ostavci je u toj stranci dogovorena silenzio stampa. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Zagrepčani neće u obrtničke škole</p>
<p>U trideset godina, do Domovinskog rata, imali smo 22 razreda, zadnjih deset godina popunimo ih tek 11, rekao je ravnatelj Obrtničko-industrijske srednje škole u Sopotu Antun Hrvojčec</p>
<p>U Obrtničkoj-industrijskoj srednjoj školi u Sopotu ostalo je mnogo nepopunjenih mjesta, ali Zagrepčani nisu zainteresirani za ta zanimanja unatoč velikoj potražnji za njima na tržištu rada.</p>
<p>Ukidanje neprofitnih obrtničkih zanimanja, koje je najavio ministar obrazovanja Dragan Primorac, ovu će školu zaobići zbog kroničnog nedostatka zidara, dimnjačara i drugih koji se tu školuju. Ove je školske godine Grad Zagreb dao stipendije za učenike Obrtničko-industrijske škole kako bi zaustavio pad interesa za obrtnička zanimanja, u čemu je i uspio.</p>
<p>»U trideset godina, do Domovinskoga rata, imali smo po 22 razreda, zadnjih deset godina popunimo samo 11 razreda«, rekao je ravnatelj škole Antun Hrvojčec. Dodao je da je ove godine porastao interes za zanimanja poput zidara, podupirača, dimnjačara, montera suhe gradnje i druga, najviše zbog stipendija Grada. Učenici na prvoj godini dobivaju 900, a na zadnjoj 1500 kuna. Hrvojčec tvrdi da bi se ove godine upisalo i više učenika da su na vrijeme dobili informaciju o stipendijama.</p>
<p>Dimnjačarska zanimanja, o kojima se mnogo govori zbog nesretnih slučajeva u Zagrebu, pokazala su općenito lošu situaciju u obrtništvu. Priučenost obrtnika je najveći problem, a jedino izobrazbom takvo se stanje može promijeniti. S druge strane, Hrvojčec tvrdi da su dimnjačari postali popularni neopravdano, jer je za drugim zanimanjima mnogo veća potražnja. Primjerice, novo zanimanje – monter suhe gradnje – koje je nedavno uvedeno u školu, na tržištu rada traženije je od dimnjačarskoga. </p>
<p>Problem s kojim će se u budućnosti morati suočiti sve obrtničke škole jest bitno smanjenje broja obrtničkih zanimanja. U Danskoj, primjerice, postoji 88 obrtničkih zanimanja, dok ih je kod nas 400. Mnoga zanimanja su zastarjela i nisu tražena na tržištu rada. »Nedavna izjava ministra Primorca da će u srednjim školama ukinuti dvjesto zanimanja, jako me iznenadila, jer sva zanimanja za koja se obrazuje u našoj školi tražena su na tržištu rada. Ipak, ta je namjera opravdana, ako uzmu u obzir sva postojeća obrtnička zanimanja u Hrvatskoj, jer neka su nestala napretkom tehnologije. Ako i nas tržište rada primora na to, morat ćemo ukinuti poneko zanimanje. Znam da će to biti bolno za našu školu, ali moramo se prilagoditi tržištu, jer besmisleno je školovati obrtnike za koje više nema interesa«, objasnio je ravnatelj Antun Hrvojčec.</p>
<p>Nikola Žuvela</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Blokirat ćemo prometnice i prosvjedovati pred Saborom</p>
<p>Stjepan Kolarec, jedan od nezadovoljnih putnika, izračunao je da bi ga svakodnevna vožnja automobilom od Kravarskog do Velike Gorice koštala godišnje dvostruko manje od godišnje ZET-ove karte čija je cijena 6600 kuna</p>
<p>Stanovnici Pokupskog, Kravarskog i Orla toliko su frustrirani ogromnim poskupljenjem ZET-ova prijevoza, da su neki od njih spriječili polazak autobusa za Pokupsko s velikogoričkog kolodvora. Mještani tih općina zbog visokih su cijena autobusnih karata bojkotirali predsjedničke izbore, a najavljuju i blokade prometnica i prosvjede pred Saborom. </p>
<p>Putnici su nezadovoljniji tim više, što je reduciran i vozni red. ZET je, naime, proljetos ukinuo neke polaske kako ne bi poskupio prijevoz. S obzirom na to da su prijevozne karte ipak poskupjele, mještani su očekivali da više neće putovati uz prorijeđene polaske i u prenatrpanim autobusima.No, kako se stari vozni red nije vratio, a bilo jako mnogo putnika, nekolicina njih opkolila je u utorak popodne autobus koji je trebao voziti do Pokupskog. Nakon 20 minutne blokade osoblje ZET-a ponudilo je nezadovoljnim putnicima dodatni autobus, čime je zbrka završila.</p>
<p> ZET je na izmaku stare godine znatno povećao cijene prijevoza na linijama koje povezuju Pokupsko, Kravarsko i Orle s Velikom Goricom i Zagrebom. Prema trenutno važećim tarifama, zaposleni koji prebivaju u tim općinama, a putuju na posao u Zagreb, mjesečno plaćaju radničku pokaznu markicu između 600 i 860 kuna, u prosjeku dvostruko više nego prije. Toliki iznos izdvajaju i đaci i socijalno ugroženi kojima općinske vlasti ne subvencioniraju prijevoz (ne subvencionira se prijevoz onima koji iz Zagreba ili iz Velike Gorice putuju u ta mjesta). To znači da je cijena njihova pokaza povećana od tri do četiri i pol puta. Cijene, pak, subvencioniranih đačkih te svih studentskih pokaza za prijevoz od tih mjesta do Velike Gorice kreću se između 192 i 385 kuna, a do Zagreba između 210 kuna i 602 kune.</p>
<p> Cijene umirovljeničkih pokaza također su dosegle astronomske visine, ali su ubrzo smanjene na 133 kune do Velike Gorice, odnosno 181 kunu do Zagreba.</p>
<p>Stjepan Kolarec, jedan od nezadovoljnih putnika, izračunao je da bi ga svakodnevna vožnja automobilom od Kravarskog do Velike Gorice koštala godišnje dvostruko manje od godišnje ZET-ove karte čija je cijena 6600 kuna. »Ne razumijem ZET-ovu računicu. Pa tu nema nikakve logike«, kaže. Vlado Vujnović iz Kravarskog ističe da će u slučaju ostanka neprihvatljivih cijena mještani blokirati prometnice oko velikogoričkog autobusnog kolodvora i protestirati pred Saborom. »Ovo je siromašan kraj. Tom odlukom tjeraju nas na iseljavanje«, objasnio je.</p>
<p>Renato Đurđević</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U Kinoteci »Divan život« – malo sutra</p>
<p>»U našem arhivu danas postoje samo po dvije kopije filmova jednog Fellinija ili Bunuela, a Mihalkovo 'Varljivo sunce' morali smo prikazivati s ćiriličnim titlovima, što su neki shvatili kao provokaciju«, kaže Dinko Opašić, voditelj filmskog programa u Kinoteci</p>
<p>U posljednjih godinu, dvije Zagreb je postao bogatiji za niz kinodvorana, od raznih minipleksa do multipleksa. No, što je s kinodvoranama u kojima se prikazuju klasici, umjetnički filmovi i djela raznih nacionalnih kinematografija? </p>
<p>Zagreb, koji se voli dičiti nazivom hrvatske kulturne metropole, takvih dvorana nema. Popularni KIC, Kulturno-informativni centar u Preradovićevoj, sa svojim katastrofalnim stolicama i lošim kopijama povremeno i prikaže neki film »izvan struje«, no daleko je to od željenoga. Kao logični izbor preostaje Kinoteka koja je nekad predstavljala raj za filmofile.</p>
<p>»Kinoteka je prije rata uvijek bila puna, naročito vikendom. Prikazivali smo cikluse Griffitha, Chaplina, Hawksa, Antonionija i uvijek je bilo interesa«, rekao je Dinko Opašić, koji već 35 godina vodi filmski program u Kinoteci.</p>
<p>Glavni je problem u tome što su filmovi prije dolazili iz Beograda, jer je tamo smješten veliki dio fonda značajnih filmova. Budući da između Hrvatske i Srbije nema potpisanog međunarodnog kulturnog sporazuma, do tih se filmova ne može doći. »U našem arhivu danas postoje, primjerice, samo po dvije kopije filmova jednog Fellinija ili Bunuela. Mihalkovo 'Varljivo sunce' morali smo prikazivati s ćiriličnim titlovima, što su neki shvatili kao provokaciju«, nastavlja Opašić. </p>
<p>Kinoteka, koja je prije sedam godina dobila certifikat kvalitete Europske unije, danas je svedena na ulogu repriznog kina. Prikazuje se uglavnom europski film, i to nakon što su ti filmovi već prikazani drugdje. Posjet je slab, već 18 godina nije bilo nikakvih ulaganja a tu je i dugogodišnji spor s Crkvom oko raspolaganja tim prostorom. </p>
<p>Novoizabrano vodstvo Zagreb filma u sljedećih nekoliko mjeseci navodno bi trebalo riješiti situaciju oko Kinoteke. Postoje neke ideje da se kino Tuškanac pretvori u art-kino, dok bi dvorana u Kordunskoj imala ulogu klasične kinoteke, no sve je to još daleko od realizacije. </p>
<p>»Pala je razina filmske kulture pa se ljudi danas odlučuju na odlazak u kino samo kada igra nekakav Harry Potter. I financijski je element bitan, jer prije se znalo: jedna karta jednako jedno pivo, a danas su to tri piva. Mislim kako Zagrebu treba jedna kinodvorana u kojoj bi mlađe generacije mogle gledati filmsku klasiku jer mislim da interes postoji. Nije ni čudo kakva nam je nacionalna kinematografija, kad danas ne možete nigdje vidjeti filmove jednog Tarkovskog ili De Sice ili 'Divan život' Franca Capre, na primjer«, zaključuje Opašić. </p>
<p>Marijan Brala</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Za početak rada nema novca</p>
<p>Centar je dobio gole zidove, a novca još uvijek nema za uređenje, kompjutorsku opremu i dvije telefonske linije / Građanima će na raspolaganju biti i pravnik od kojega će moći tražiti savjete vezane uz eventualno zlostavljanje, napuštanje i ubijanje životinja</p>
<p>Savez udruga za zaštitu životinja grada Zagreba, Suza, osnovao je Informativni centar za životinje. Iako je Grad Zagreb dao Centru prostor za rad u Kušlanovoj, Centar još nije počeo pružati pomoć građanima.</p>
<p>»Nemamo novca da uredimo prostor, dobili smo, naime, gole zidove. A za rad su neophodni kompjutorska oprema i dvije telefonske linije, od kojih bi jedna, s brojem 060, bila otvorena 24 sata dnevno i služila bi isključivo za primanje informacija o izgubljenim i nađenim životinjama. Već godinama se, naime, te informacije slijevaju na bezbroj telefonskih brojeva«, ispričala nam je Ingeborg Bata, članica Udruge za zaštitu divljih životinja Hrvatske, koja je članica Saveza udruga Suza. Treba, dodala je, na web-stranicama osigurati i oglasni prostor na kojem će se oglašavati slike izgubljenih kućnih ljubimaca i prosljeđivati ih Veterinarsko higijenskom servisu, Azilu u Dumovcua i udrugama.</p>
<p>Građanima će u Centru najmanje dva puta tjedno na raspolaganju biti i pravnik od kojega će moći tražiti savjete vezane uz eventualno zlostavljanje, napuštanje i ubijanje životinja. Info-centar će građanima osigurati i informacije o mogućem smještaju i udomljavanju pronađenih kućnih ljubimaca, primati dojave o ranjenim životinjama, davati informacije o ovlaštenim veterinarskim ambulantama, o uslugama prijevoza životinja, o mogućnostima smještaja kućnih ljubimaca u hotele, savjete o postupanju s divljim životinjama nađenim izvan prirodnog staništa. Primat će i dojave o zlostavljanju ili napuštanju životinja te ih prosljeđivati nadležnim institucijama. </p>
<p>Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo i Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodnog gospodarstva nisu osjetljivi na problem životinja, a k tome još dodatno otežavaju stvari donošenjem propisa koji ne idu u prilog zaštiti životinja. Tako bi do kraja kolovoza 2005. sva prihvatilišta za životinje trebala imati karantenu. U pravilniku se, međutim, ne spominje tko će financirati izgradnju. Udruge i ovako jedva preživljavaju, pa je teško očekivati da će moći izgraditi karantene, što oni koji su donijeli pravilnik, dobro znaju. Stoga se postavlja pitanje nije li pravilnik donesen zato da se ukinu udruge, a životinje jednostavno eutanaziraju. </p>
<p>Udruge uglavnom šute, u strahu da će izgubiti ono malo novca što ga dobivaju od Grada za svoj rad, kao i da će im dodatnim, za njih neispunjivim propisima, oduzeti životinje.</p>
<p>»Svjesni smo da nas očekuju veliki problemi, a jedan od njih je i razvijanje suradnje među udrugama. Čim, naime, pokrenete inicijativu za rješavanje nekog problema napadaju vas druge udruge, iako nam je cilj svima isti – zbrinuti životinje«, ističe Ingeborg Bata.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Iz kafića internetom po svijetu </p>
<p>U užem središtu grada postoji desetak internet-caffea, od toga ih je pet u Preradovićevoj / Cijene u zagrebačkim internet-caffeima su od 8,82 do 18 kuna za sat surfanja / Česti korisnici usluga internet-caffea su i stranci </p>
<p>Iako se većina osoba u Hrvatskoj služi internetom iz vlastita doma, istraživanja pokazuju da sedam posto populacije »surfa« iz različitih razloga u internet-caffeima. </p>
<p>»Doma nemam modem jer su mi roditelji rekli da je to preskupo, tjedno mi daju 25 kuna za surfanje, što je dovoljno za moje potrebe«, izjavio je Marko, srednjoškolac iz Zagreba.</p>
<p>U užem središtu grada postoji desetak internet-caffea, od toga ih je pet u Preradovićevoj. Česti korisnici njihovih usluga su i stranci. »Ovakvi caffei u svijetu su normalna stvar a meni omogućuju svakodnevni kontakt s prijateljima i djevojkom«, kaže Erik iz Danske, kojega smo zatekli u Sublinku. »Sublink Internet Caffe otvoren je još 1996. godine, bio je prvi u Hrvatskoj, a i među prvih 300 u svijetu«, kaže Hrvoje Krlić, suvlasnik caffea iz Tesline 12.</p>
<p>Cijene u zagrebačkim internet-caffeima u rasponu su od 8,82 do 18 kuna za sat surfanja. Neki caffei imaju i mnogo drugih sadržaja, različite tečajeve i radionice, a u većini posjetitelji imaju mogućnost printanja, skeniranja i prženja CD-a. </p>
<p>»Net kulturni klub Mama u Preradovićevoj 18 ima kompletnu opremu za miksanje glazbe, koja je na raspolaganju polaznicima glazbene i diskjockeying radionice«, kaže Višeslav Laboš, voditelj radionica. </p>
<p> Osim pristupa internetu i radionicama , u Mami se mogu pronaći i informacije o većini događaja alternativne kulture u Zagrebu.</p>
<p>U svim caffeima može se popiti kava ili sok, a u nekima se može naručiti i hrana. </p>
<p>Brzina pristupa internetu dovoljna je za nesmetano korištenje elektroničke pošte, a u većini caffea nadaju se skorom uvođenju širokopojasnih mreža, koje bi omogućile veće brzine interneta. </p>
<p>U Preradovićevoj su još četiri internet-caffea: Art Net Club, Iskon-internet-Kic, VIP Internet caffe te SIC Internet Corner. Ovaj potonji nije klasičan internet-caffe. Dio je Međunarodnoga obrazovnog centra koji uz različite tečajeve omogućuje i pristup internetu. U VIP Internet centru na Preradovićevu trgu korisnici mogu naručiti i hranu i jesti dok »surfaju«.</p>
<p>Zoran Vujić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Otvoren obnovljeni Reumatološki odjel </p>
<p>Uz pomoć 780 tisuća kuna, što ih je dodijelilo Gradsko poglavarstvo, u Poliklinici za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju dr. Drago Čop u Mihanovićevoj ulici 3, obnovljen je Reumatološki odjel s laboratorijem i neurološkom ambulantom te Odjel za fizikalnu terapiju. Taj iznos, odobren za 2004. godinu, pomogao je u opremanju liječničkih ordinacija, sobe glavnog fizioterapeuta, te namještaja za bolesnike po cijeloj fizikalnoj terapiji. Još donedavno tu su stajale stare drvene stolice koje su zamijenjene novima.</p>
<p> Poliklinika za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju dr. Drago Čop djeluje već 76 godina. »Posljednjih se 10 godina Poliklinika preuređuje, obavljaju se građevinski radovi, obnavlja električna mreža i uređaji za fizikalnu terapiju. U preuređenje smo ulagali i sami, i prije nego što smo dobili novac od Grada. Sada se Poliklinika po svojoj opremljenosti može svrstati u red ustanova za fizikalnu medicinu i reumatologiju 21. stoljeća«, rekla je prim. dr. Blanka Matanović, ravnateljica Poliklinike. </p>
<p>Novouređeni odjeli Poliklinike svoja su vrata otvorili u srijedu, a korisnicima su dostupni cijeloga dana, od 7 do 21 sat.</p>
<p>Ines Martinčić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Na kraju grada, ali u središtu kulturnih zbivanja </p>
<p>Centar za kulturu Novi Zagreb osebujnim programom prevladava nedostatke lošega smještaja</p>
<p> - na periferiji grada, u Remetinečkom gaju. Prepoznatljivost Centru daje galerija Vladimir Buzančić koja izložbama ostvaruje i vrlo uspješnu međunarodnu suradnju. U veleposlanstvu Republike Hrvatske u Budimpešti otvorena je galerija Princip, kao konkretna potvrda te uspješne suradnje. </p>
<p>A na lokalnoj razini, Galerija organizira tematske te godišnje izložbe radova učenika Novog Zagreba, razne etno i eko izložbe kao i izložbe afirmiranih akademskih slikara. Glazbenu suradnju Centar na međunarodnom planu ostvaruje s Češkom, Mađarskom, Južnom Amerikom, Španjolskom i Njemačkom, dok je kazališna djelatnost organizirana kao radionička, a subotom se mogu vidjeti dječje predstave.</p>
<p>Neke od manifestacija kao Zapruđe uživo, Ivanje u Remetincu i Laništu, Turopoljsko Jurjevo u Odri, Hrašću i Maloj Mlaki pretvaraju se u tradicionalne. Uz razne jezične, plesne, dramske i kompjutorske tečajeve organiziraju se i viteški turniri kao i natjecanja stotinjak pjevača - amatera Zlatni mikrofon Novog Zagreba.</p>
<p>Većinu od oko 70 posto programa Centra financiraju Gradski ured za kulturu i Ministarstvo kulture, a ostatak prihoda priskrbljuju programi ili donatori.</p>
<p>Prokišnjavanje ravnog krova jedan je od glavnih problema Centra. Dobivanjem dozvole za kosi krov zaštitio bi se objekt, a ugledni zagrebački umjetnici dobili bi osam ateljea. </p>
<p>Iako periferan i nekako izvan ruke, Centar za kulturu Novi Zagreb svojim programom nastoji privući pozornost građana ali i inozemstva, kaže ravnatelj Centra Branko Marić. </p>
<p>Goranka Đukić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>»Schumi« darovao 7,5 milijuna eura, a George Bush 10.000 dolara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dok UN–ovi stručnjaci procjenjuju da bi popis poginulih u jugoistočnoj Aziji ubrzo mogao doseći čak 200.000, sve je bogatiji i popis dobrotvora. Ne mislimo, jasno na humanitarne organizacije niti na vlade država koje to, s više ili manje sredstava, čine po »službenoj dužnosti«, već na bogate pojedince diljem svijeta. Štoviše, nakon što je početkom tjedna objavljeno da je milijun dolara darovala glumica Sandra Bullock, a Michael Dell, osnivač »Dell Computersa« dva milijuna, ovih se dana čini kao da je otvoren pravi »humanitarni natječaj« po sustavu »tko daruje više«.</p>
<p>Dosadašnji rekorder među pojedincima zasigurno je sedmerostruki svjetski prvak formule 1 Michael Schumacher – u ponedjeljak je imao 36. rođendan – koji je žrtvama tsunamija donirao 7,5 milijuna eura! »Najveći njemački sportaš ima divovsko srce«, hvale ga novine u Njemačkoj koja je u Aziji izgubila možda i 1000 državljana. Budući da su među njima i Scumacherov bliski prijatelj i njegova dva malodobna sina, Nijemčeva je odluka još shvatljivija, tim više što, osim divovskog srca, ima i divovsku lisnicu.</p>
<p>I baš stoga, to nije prvi put da novac iz nje odlazi unesrećenima. Na slične je poteze vozač bio spreman i ranije – milijun dolara žrtvama poplave u istočnoj Njemačkoj 2002. te UNESCO-u 2003, tek su vrh Schumacherove »humanitarne sante leda«. Zlobnici tvrde da »Schumi« samo želi uljepšati »sliku svoju« u javnosti koja ga često percipira kao hladnog i okrutnog čovjeka te vozača koji će za pobjedu učiniti baš sve, no u priči o tsunamiju sve to definitivno valja ostaviti po strani i darovanome novcu – bez obzira na motive darivanja – »ne gledati u zube«.</p>
<p>To svakako treba vrijediti i za 10.000 dolara što ih je iz vlastita džepa, kako tvrdi glasnogovornik Bijele kuće, u srijedu donirao američki predsjednik George Bush. »Predsjednik je poslao ukupno 10.000 dolara humanitarnim organizacijama kako bi pomogao nevoljnicima u oporavku od tragedije«, kazao je glasnogovornik. Razloga za zabrinutost nema. Zbog te donacije Bush neće spasti na prosjački štap jer je za američke prilike dosta bogat – imovina mu se procjenjuje na 13 milijuna dolara, a godišnja mu je predsjednička plaća 400.000 dolara.</p>
<p>No, vratimo se ljudima čistijeg srca. Nakon što je i MOO donirao milijun dolara, uslijedio je novi val donacija kojemu su se, uz ostalo, pridružili i brojni europski nogometni klubovi. Bayern iz Münchena darovao je, recimo, 300.000 eura za gradnju škole ili sirotišta na Šri Lanki, Njemački nogometni savez dao je 1,5 milijun eura, engleska Premier League milijun funti, klubovi poput Manchester Uniteda, Arsenala i Chelsea oko 50.000 funti, dok je španjolska Valencia ponudila domaćinstvo humanitarne utakmice na svom stadionu. Slično je već učinio i talijanski Milan – 27.000 eura prihoda od prijateljske utakmice poslano je u Aziju, a klub će organizirati i aukciju dresova svojih popularnih igrača.</p>
<p>Maštovit, no ništa manje darežljiv nije ni njemački tenisač Nicolas Kiefer. On je obećao da će za svaki svoj as na sljedeća tri turnira uplatiti 100 dolara, dok na Phuketu kani odigrati meč s najboljim tajlandskim tenisačem Paradornom Srichaphanom. 10.000 dolara darovala je i pobjednica Wimbledona Ruskinja Marija Šarapova.</p>
<p>Za razliku od svih njih koji u novcu nimalo ne oskudijevaju, skupljanju pomoći za žrtve tsunamija pridružili su se i danski beskućnici alkoholičari. »Mi znamo kako je to izgubiti dom i rođake«, kažu nesretni Danci. Dosad su prikupili 3300 dolara (oko 19.000 kuna). »Naš je cilj poslati signal danskoj vladi i cijelom svijetu da ako novac mogu darovati beskućnici, onda to mogu i svi ostali«, poruka je koja odzvanja.</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Mužjak kornjače star 120 godina posvojio napuštenog nilskog konja</p>
<p>NAIROBI</p>
<p> – Postariji mužjak divovske kornjače u kenijskom je nacionalnom parku »posvojio« malog napuštenog nilskog konja. Nilski konj star godinu dana nađen je blizu obalnog grada Malindi uoči Božića, gdje ga je vjerojatno donijela rijeka »podivljala« nakon tsunamija.</p>
<p>Nilskoga konja spasili su djelatnici Kenijske službe za divlje životinje i odveli ga u park u Mombasi. Nilski konj, nazvan Owen prema jednom od spasitelja, odmah se smjestio uz kornjaču tešku 300 kg. »Čim smo ga pustili iz kaveza, otrčao je prema divovskoj kornjači. Vjerojatno se osjećao vrlo osamljen nakon što je izgubio svoju obitelj, a i kornjača je slične tamne boje kao i odrasli milski konji«, kažu u parku.</p>
<p>Kornjača Mzee – na svahiliju »starac« – isprva baš i nije bila sretna Owenovom privrženošću, no ubrzo ga je prihvatila. U roku od dva dana razvili su čvrstu vezu te sad jedu i spavaju zajedno. Ipak, ona bi uskoro mogla »puknuti« jer uprava parka planira Owena preseliti k usamljenoj ženki Cleo – njegovoj budućoj pomajki. (akb)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Crna rupa usisala masu jednaku 300 milijuna sunaca</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> – Astronomi su otkrili svemirsku eksploziju dosad neviđene snage u kojoj je golema crna rupa, poput kozmičkog vrtloga, usisala masu jednaku 300 milijuna naših sunaca, priopćila je NASA. Ta crna rupa i dalje, gutajući goleme količine tvari, šalje velike količine plina pod tlakom koji ima masu 1000 milijardi sunaca, a čini dva orijaška mjehura u središtu skupine galaktika MS 0735. Eksplozije plina iz crne rupe koje traju stotinu milijuna godina primijećene su na udaljenosti od 2,6 milijardi svjetlosnih godina zahvaljujući orbitalnim teleskopima u opservatoriju Chandra i nacionalnom opservatoriju za radioastronomiju. U usporedbi s poznatim galaktikama udaljenim 12 milijardi svjetlosnih godina, ova je crna rupa razmjerno nova, misle znanstvenici. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Četrdeset posto britanskih djevojčica želi estetsku kirurgiju</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Četiri od 10 britanskih adolescentica kani pribjeći estetskoj kirurgiji kako bi poboljšale izgled, pokazali su rezultati istraživanja časopisa »Bliss«. Od 2000 djevojčica u dobi od 14 godina njih je osam posto izjavilo da je zadovoljno svojim izgledom, dok ih se više od 20 posto uopće ne smatra lijepima. Trećina djevojčica opisala je sebe predebelima, dvije trećine tvrde da trebaju smršavjeti, a isti je broj kazao da bi »bile dvostruko sretnije kad bi izgubile tri kg«. Najčešći su uzrok takva razmišljanja društveni pritisak, primjer slavnih osoba, i navodne želje dječaka.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>U utrci za Runjićeva nasljednika tri jake splitske tvrtke</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Nakon što su članovi Turističkog vijeća grada Splita i saziva stručnog savjeta u srijedu otvorili ponude za dodjeljivanje koncesije za organiziranje Splitskog festivala zabavne glazbe 2005., odlučili su odgoditi izbor za sljedeću srijedu. Ponude za koncesiju na četiri godine dostavile su tri jake splitske tvrtke: »Skalinada« pokojnog Zdenka Runjića, »Picaferaj« Ivice Bubala i »Piano« Tomislava Mrduljaša.</p>
<p>Predsjednik Turističkog vijeća i splitski dogradonačelnik Željko Sikirica rekao je da je riječ o vrlo sposobnim i iskusnim organizatorima koji će za nekoliko dana detaljno obrazložiti svoje ponude o kojima nije htio govoriti.</p>
<p>»Mogu samo kazati da smo dobili kvalitetne ponude i da je pred nama vrlo težak zadatak. U odabiru najboljeg ponuđača presudit će stručno-umjetnički aspekt te financijske i organizacijske sposobnosti prijavljenih«, izjavio je Sikirica te napomenuo da će Grad Split i Turistička zajednica i dalje ulagati u Splitski lakonotni festival. Ipak, komisiji će biti važno da ponuđači raspolažu sa što više novca, što je ujedno i jamstvo kvalitetnije organizacije.</p>
<p>Sikirica je dodao da će se imenovati i festivalski savjet, u kojem će biti troje ili četvero ljudi koji će stalno zasjedati, te se više neće osnivati od festivala do festivala. Do otvaranja ponuda potencijalnih organizatora tog festivala trebao bi biti postignut i dogovor o načinu odabira budućeg koncesionara. Budući da je Stručni savjet tijelo od čak 22 člana, Sikirica predlaže da se izabere devetero ljudi koji će izabrati koncesionara.</p>
<p>Na pitanje što će biti s festivalskom večeri posvećenoj legendi Zdenku Runjiću, dogradonačelnik Sikirica je rekao kako je odlučeno da ona ne mora biti dio programa Splitskog festivala 2005. godine.</p>
<p>»To pitanje još nismo riješili jer budući koncesionar nema obvezu organizirati Runjićevu večer. Ipak, nismo u potpunosti otklonili misao da se ona održi u sklopu festivalskog programa«, istaknuo je Sikirica te dometnuo da će se u taj dio programa Grad Split svakako uplesti i sa »Skalinadom« postići dogovor.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Severina ispred Madonne, Georgea W. Busha i Oprah Winfrey</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zahvaljujući svom »malom kućnom videu« Severina Vučković upisala se i u godišnju internetsku listu najtraženijih pojmova. Naša je pjevačica nakon velike afere koja je zauzela hrvatski i svjetski medijski prostor u lipnju, »isplivala« kao šesti najtraženiji pojam na pretraživaču Google.com, a na kraju godine upisala se na 71. mjesto liste, koju svake godine izrađuju na stranici 50.Lycos.com</p>
<p>Zanimljivo je da se ime Severine Vučković pojavljuje ispred Avril Lavigne (77.), Georgea W. Busha (81.), Oprah Winfrey (83.), Madonne (84.), Orlanda Blooma (93.) ili Johna Kerryja (96.), ispred pojmova Barbie (78.), Spider-Man (79.), CNN (74.) ili filma »Pasija« (84.), koji je prošle godine u svjetskim i hrvatskim kinima zauzeo jedno od vodećih mjesta gledanosti.</p>
<p>Na prvih deset mjesta iste liste upisani su: Janet Jackson, Paris Hilton, Clay Aiken, Britney Spears, Nick Berg, KaZaA, Tattoos, Pamela Anderson, Michelle Vieth i Poker. Kad je riječ o sportskoj listi, nakon završenog spora Kobea Bryanta, prvo je mjesto ponovno zauzela Ana Kurnjikova, dok se Bryant pomaknuo na drugo mjesto. Slijede Maria Šarapova, Serena Williams, Amy Acuff, Michael Jordan, David Beckham, Amanda Beard, Dale Earnhardt Jr. i Allen Iverson.</p>
<p>Što se pak susjedne Slovenije tiče, riječ Severina je na pretraživaču Najdi upisana oko 205 tisuća puta, čime je naša pjevačica na prvom mjestu. Slovenske glazbene skupine Siddharta i Bepop zauzimaju drugo i treće mjestu, Harry Potter četvrto, na petom je David Beckham, a na šestom Michael Schumacher sa 4300 upita.</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Arsen Dedić i Zoran Predin na koncertu za zaljubljene</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prilično opušteni i dobro raspoloženi kantautori Arsen Dedić i Zoran Predin na zajedničkoj su konferenciji za novinare u srijedu najavili svoj koncert »Od A do Z« 12. veljače u Tvornici kulture. Zajednički nastup dvojice istaknutih glazbenika pratit će Predinov sastav Žive legende i veteran Branko Bulić, koji će na klaviru pratiti Arsena tijekom samostalnog dijela koncerta.</p>
<p>Dedić i Predin dugogodišnji su suradnici te su, među ostalim, snimili zajednički album »Svjedoci«, stoga su obojica odmah priznala da im je drago da su ponovno zajedno na sceni. »Osobno me iritira što nas dvojica toliko dugo nismo bili zajedno na pozornici. Mislim da će ovaj naš koncert biti dvoboj galaktika koji mora uroditi eksplozijom«, rekao je Predin i dodao da za koncert nije bilo nikakvih dogovora osim odabira pjesama. »Vjerojatno ću se i sam iznenaditi«, kaže Predin. </p>
<p>Predin, koji već tradicionalno održava koncerte u Zagrebu povodom Dana zaljubljenih, spomenuo je kako Arsen i on, iako generacijski udaljeni dvadesetak godina i stilski različiti u svojim počecima, sada imaju puno toga zajedničkog. Općenito je atmosfera na konferenciji za novinare bila opuštena te je protekla u sjećanjima dvojice glazbenika na godine njihove suradnje i na brojne anegdote.</p>
<p>»Cijelu sam prošlu godinu imao samo dva koncerta, a eto, ovu odmah započinjem koncertom i to zato što me na ovaj koncert nagovorio Zoran Predin«, rekao je Arsen koji će tim koncertom predstaviti svoj novi album »Na zlu putu«.</p>
<p>Obojica kantautora su i autori nekoliko knjiga poezije, koje će također predstaviti u Tvornici, za koju odgovorni najavljuju i posebnu scenografiju. Koncert će snimati i HTV, a u ponudi će po cijeni od 150 kuna biti ulaznice samo za sjedaća mjesta. Dakle, riječ je o pravoj glazbenoj poslastici i nastupu glazbenika koji, kako je rekao glazbeni kritičar Darko Glavan, »zaslužuju jedan drugoga«.</p>
<p>Koncert u Tvornici ujedno je najava mini turneje dvojice glazbenika, koji planiraju održati sedam zajedničkih koncerata.</p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Jedan od najvećih umjetnika koje je Hrvatska imala</p>
<p>S velikim umjetnikom oprostili su se na Mirogoju i Stjepan Mesić, Ivo Sanader, Vladimir Šeks i Jadranka Kosor te mnogi uglednici iz hrvatskoga političkog i javnog života uz velik broj prijatelja i štovatelja </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Odlazak Ede Murtića je golem gubitak za hrvatsku kulturu, posebno za likovnu umjetnost, kojom je suvereno vladao kao jedan od najistaknutijih predstavnika«, riječi su ministra kulture Bože Biškupića prigodom ispraćaja velikana hrvatskoga slikarstva Ede Murtića, koji je umro u 84. godini. </p>
<p>Posljednjem oproštaju s Edom Murtićem na Krematoriju na groblju Mirogoj u Zagrebu prisustvovali su u srijedu i predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks, predsjednik Vlade Ivo Sanader, potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor te mnogi uglednici iz hrvatskoga političkog i javnog života uz velik broj prijatelja i štovatelja. </p>
<p>»Edina je kreativnost bujala koloritima prenesenim na sjajna djela koja su odisala energijom, za koju smo se toliko puta pitali odakle mu. Trajno prisutna umjetnička znatiželja nije ga napuštala do posljednjeg trenutka i nikada mu nije nedostajalo nadahnuća. Okušao se i kao dizajner, radio je murale i mozaike, no uvijek se vraćao u svoj slikarski atelje iz kojega bi izašla još sjajnija djela koja nam je na poseban način nastojao prenijeti«, riječi su Bože Biškupića, koji u nastavku dodao:</p>
<p>»Bio je smion i čvrst u vrijeme kada se trebalo oduprijeti socijalističkomu realizmu, prkosan i ustrajan u obrani umjetničke slobode, ne popuštajući nikada političkomu diktatu. Bio je jedan od najvećih umjetnika koje je Hrvatska imala i jedan od najcjenjenijih u svijetu, takav će ostati i u našim uspomenama«, zaključio je Božo Biškupić.</p>
<p>U ime grada Zagreba od Murtića se oprostila gradonačelnica Vlasta Pavić, koja se prisjetila njegovih umjetničkih početaka kada je tema njegovih radova bila radnička Trešnjevka. »Otišao je u partizane 1943. i tamo je zajedno sa Zlatkom Pricom ilustrira najpotresniju poemu hrvatske literature Goranovu 'Jamu'. Prepoznao je svoje istomišljenike te su tako nastale ilustracije djela Jure Kaštelana i Vlade Gotovca. Bio je angažirani intelektualac i humanist, neumoran, iskren i dosljedan. Bio je svjedokom vremena i o svakom se vremenu hrabro izražavao. U zanosu je stvarao do posljednjeg daha, bivajući glasnikom slobode. Opraštam se od velikana čije sam djelo istinski obožavala, od velikog čovjeka i prijatelja«, bile su riječi Vlaste Pavić.</p>
<p>»Njegova je gesta posezala za cijelim prostorom i ta će nam gesta nedostajati. Ona je dolazila iz duha i upravo zato znamo da ćeš uvijek biti s nama«, riječi su likovnoga kritičara Milana Bešlića. Prisjećajući se otvaranja prošlogodišnje Murtićeve izložbe u Bjelovaru, Petar Selem, koji je govorio u ime saborskoga Odbora za kulturu, znanost i obrazovanje, napomenuo je kako je Jure Kaštelan u njegovim slikama »koje prže« pronašao »crno sunce«.</p>
<p> »U tim je riječima skupljena bit Murtićeva slikarstva i odnosa prema životu. Kaštelan je spominjao Murtićevu sigurnu ruku koja ima zamah krila koja je slikala kobaltne plohe, otoke i mora. Tvoje je slikarstvo iz mraka izvlačilo svjetlost, uporno se vraćalo u taj mrak i iz njega iznosilo čudesne kristale svjetlosti. U ove dane vidim te negdje u daljini s Jurom i osjećam da postoji ono o čemu smo nekoć govorili. Postoji život čiji je razlog jedna boja, jedna slika, jedna pjesma, jedna sloboda«, riječi su Petra Selema.</p>
<p>»Savjest mi ne dopušta da pred usnulim slikarevim tijelom ispredam priču o savršenome i da prepravljam u zajedničkom sjećanju njegov stvarni lik. Bio je čovjek matice života i svega što on nosi. Ovdje se pozdravljamo s čovjekom koji se uz pomoć naše družice smrti upravo izborio za vječnost. On za mene i jest i nije umro jer će nastaviti živjeti u skladu i proturječnostima svojih djela. Iz proturječja će i dalje izvirati ljepota njegovih slika«, rekao je ravnatelj Moderne galerije i predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić. </p>
<p>Od pokojnika su se oprostili i prijatelji Vjeran Zuppa, Budimir Lončar i don Branko Sbutega. »Murtić je imao dar da kroz njega prolazi svjetlost iz same dubine bitka, dar da u svjetlosti svog talenta ode dalje od ostalih. Upravo spomenuta svjetlost velikana koji nas je napustio, nedostajat će hrvatskoj umjetnosti«, rekao je Sbutega. </p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Iznevjerena klaunerija </p>
<p>»Patnje gospodina Mockinpotta« je predstava veća po redateljskoj ideji Ozrena Prohića, po promišljenosti, nego po krajnjoj realizaciji / Damir Lončar hermetičan u naslovnoj ulozi </p>
<p>Patnje gospodina Mockinpotta« njemačkog pisca Petera Weissa bila je kultna zagrebačka predstava postavljena u režiji Božidara Violića u DK »Gavella« 1969. godine, s Perom Kvrgićem u naslovnoj ulozi. Predstava kojoj pođe za rukom neki dramski predložak smjestiti na tako visoko mjesto u »kolektivnom gledateljskom pamćenju«, ima težinu s kojom se nije lako nositi, u čemu, možebitno, treba tražiti razloge što taj naslov od tada i nije bio na repertoaru hrvatskih kazališta. </p>
<p> Krajem šezdesetih, kako svjedoče zaljubljenici u tu izvedbu, odlično je korespondirala s vremenom i duhovnom klimom koja ju je nadograđivala. Zašto je nužan povratak u kazališnu prošlost, da bismo se danas mogli ponovno suočiti s »Patnjama gospodina Mockinpotta«, koje je redatelj Ozren Prohić inscenirao na pozornici »Komedije«, a premijerno su izvedene u srijedu na večer?</p>
<p> Je li vrijeme pregazilo i znatno potrošilo tematske zadanosti, ironiju i sam stihovani predložak (prijevod Tomislava Ladana), pa nam se sada doima naivnim i neprohodnim? Je li Mockinpott današnjice, u doba vladavine korporacija i globalizacije, na kušnjama te moralnim i ljudskim pozicijama koje zahtijevaju drugačiju kontekstualizaciju od one koju, uvjetno rečeno, možemo nazvati »starinskom«, a što je znatno oštetilo njegovu univerzalnost? Napokon, što je krenulo krivo u predstavi koja ima slavnu prethodnicu?</p>
<p> Suvišno je dokazivati kako danas i te kako postoji gospodin Mockinpott, običan čovjek koji nikome nije učinio ni najmanje zlo, no koji postaje žrtvom spleta okolnosti, žrtvom svoje svakodnevice koja ga melje i uništava, žrtva sustava birokracije, bešćutnih političkih mehanizama. Riječ je o rođenom gubitniku koji, prevedeno u današnje vrijeme ugrožene srednje klase (koja je gotovo nečujno postala marginalizirana društvena skupina), zadnjim snagama traži slamku spasa za svoju egzistenciju te traga za smislom svog postojanja koja će ga osloboditi. U tim okvirima Mockinpott je, barem u nacrtu, aktualan, stvaran dramski lik koji može postojati na sceni.</p>
<p> No, Mockinpott kakva ga vidi Prohić – glumi ga hermetično i limitrano Damir Lončar – u svojoj snažnoj stilizaciji zapravo je rođak Malog skitnice iz slavnog filma »Moderna vremena« Charlieja Chaplina, filma iz 1936. godine koji kritički progovara ne samo o nehumanosti i stravi kapitalizma, već i o strojevima kao konkurenciji čovjeku. Lončar je gegovima, gestama i grimasama potpuno u službi svoje klaunerije i slapstick komedije (čak i otvorene imitacije Charlieja Chaplina), no zapravo hladan i odsutan od svijeta u kojem ne sudjeluje. Rijetko mu uspijeva »prebaciti rampu«, dodirnuti publiku tragikomičnošću, lomljivošću, probuditi simpatiju ili empatiju, a kamoli nekoga uvjeriti u težinu svoga »neutemeljenog« iskupljenja nakon razgovora s Bogom. </p>
<p>Lončar prečesto ostaje »izvan svog lika«, trudeći se glumiti nekoga drugog, gotovo nasilno tumačeći veliku metaforu jednog Vremena. Na tom putu veza s trenutkom, sa »sada i ovdje«, potpuno se poništava i ustupa mjesto artificijelnosti, koja može biti više ili manje zanimljiva, no koja sama po sebi teško uspijeva održavati predstavu na životu. </p>
<p>Iz sjene velikih problema s tempom i donekle uspješnih dosjetki (Mockinpottov susret sa ženom koju dojmljivo predočuje Dubravka Ostojić, leteći anđeli na biciklima u interpretaciji Mile Elegović Balić i Vanje Ćirić), koje podižu atmosferu, valja naglasiti odličnu scenu Vesne Rožić, kostime Mirjane Zagorec, dopadljivu i funkcionalnu koreografiju Ksenije Zec i Blaženke Kovač te možda ponajbolje u predstavi – glazbu Dinka Appelta. </p>
<p>»Komedijin« ansambl: Igor Mešin, Davor Svedružić, Saša Buneta, Dražen Čuček, Ljubo Zečević, Željko Duvnjak, Vinko Kraljević i Otokar Levaj solidno su odigrali svoje karikaturalne role. </p>
<p>»Patnje gospodina Mockinpotta« je predstava veća po redateljskoj ideji, dakle po promišljenosti, nego po krajnjoj realizaciji. Također veći zalogaj nego što ga je u naslovnoj ulozi mogao svladati Damir Lončar. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>HTV zanemaruje HAZU</p>
<p>HTV ne provodi zadana programska načela i obveze u obavještavanju o HAZU, znanosti, obrazovanju i kulturi, piše u pismu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Milan Moguš u otvorenom pismu predsjedniku Hrvatskoga sabora Vladimiru Šeksu izrazio je nezadovoljstvo Akademije odnosom HTV-a prema HAZU, prema znanosti, obrazovanju i kulturi te nudi pomoć u promjeni takva neprihvatljiva stanja. </p>
<p> Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti na sjednici Skupštine 29. prosinca 2004., kako podsjeća na početku pisma, izrazila je nezadovoljstvo odnosom Hrvatske radiotelevizije prema radu Akademije, najviše znanstvene i umjetničke ustanove u Hrvatskoj. Neposredan je povod za to nezadovoljstvo, kako se napominje u pismu u srijedu dostavljenu Hini, odnos HTV-a prema jednomu od središnjih događaja u ovoj godini, kako za našu Akademiju tako i za najširu znanstvenu i kulturnu javnost.</p>
<p> »Riječ je o svečanom obilježavanju 190. godišnjice rođenja i 100. obljetnice smrti utemeljitelja i velikog dobrotvora Akademije đakovačkoga i srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera. S tim u vezi Hrvatska se akademija još potkraj mjeseca svibnja 2004. pismom obratila glavnom ravnatelju HTV-a s prijedlogom da HTV u suradnji s Akademijom realizira dokumentarni film o životu i radu biskupa Strossmayera. Odgovor na tu inicijativu i to tek nakon nekoliko pisanih požurnica, dobili smo krajem mjeseca studenoga prošle godine, dakle nakon punih šest mjeseci čekanja«, navodi se u pismu.</p>
<p> Drugi slučaj ignorantskog odnosa prema Hrvatskoj akademiji i njenim članovima, a ponajviše prema javnosti, kako se dodaje u pismu, čest je slučaj neobavještavanja o smrti pojedinih članova Akademije u središnjem dnevniku HTV-a. »Najnoviji je primjer takva neprofesionalnog ponašanja neobjavljivanje informacije o smrti akademika Siniše Trive, istaknutog redovitog člana Hrvatske akademije, dugogodišnjeg profesora Pravnoga fakulteta i profesora emeritusa zagrebačkog Sveučilišta, u informativnim emisijama HTV-a.</p>
<p> Na slične primjere takva ponašanja HTV-a ukazala je Hrvatska akademija potkraj 2003. pismom upućenom glavnom ravnatelju u kojem je navedeno nekoliko slučajeva nepoštivanja prethodno postignutog dogovora između rukovodstava Akademije i HTV-a prema kojemu će HTV na kvalitetniji način pratiti cjelokupan rad Akademije«, kaže se u pismu.</p>
<p> Na spomenutoj skupštini Akademije, kako se dodaje, izraženo je i mišljenje kako takav neprihvatljiv odnos HTV-a nije usmjeren samo prema Hrvatskoj akademiji kao instituciji, nego općenito prema znanosti, obrazovanju i kulturi. »Tako je npr. spomenuto ukidanje Školskog programa te komercijalizacija znanstvenog i obrazovnog programa na HTV-u, što nije u skladu s nastojanjima, prvenstveno naše Akademije, da Hrvatska postane društvo temeljeno na znanju. Postavlja se pitanje da li takva orijentacija znači da HTV želi napustiti zadanu funkciju javne televizije, što bi moglo otvoriti i druga pitanja takve transformacije«, navodi se u pismu.</p>
<p> »Poštovani gospodine Predsjedniče, kako je Sabor Republike Hrvatske donio Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji on je, po našem mišljenju, odgovoran i za njegovo provođenje. Budući da su u kulturnoj javnosti sve prisutnije ocjene da HTV ne provodi zadana programska načela i obveze, posebno u dijelu odgovarajuće zastupljenosti informativnog, kulturnog i obrazovnog sadržaja, nego pokazuje tendenciju prerastanja u komercijalnu televiziju, obraćamo Vam se ovim otvorenim pismom, nudeći i našu pomoć u promjeni postojećega neprihvatljiva stanja«, stoji u otvorenom pismu koje je akademik Milan Moguš u ime HAZU-a uputio predsjedniku Hrvatskoga sabora Vladimiru Šeksu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Derviši u »Lisinskom«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Koncertna dvorana »Vatroslav Lisinski«,16. siječnja će ugostiti skupinu »Whirling Dervishes«, jednu od vodećih turskih kulturnih atrakcija i tim će nastupom započeti ciklus »Croatia osiguranje World music«. Na koncertu u Zagrebu nastupit će 35 derviša, islamskih mistika koji će izvesti cjeloviti Sema-ceremonijal. Glazbenici izvode sufističku glazbu na tradicionalnim instrumentima kao što su: tanbur, cimbal, kudum, kanun, ud i drugi, dok se plesači harmonično vrte u krug. </p>
<p>B. T.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Mariborski »Umišljeni bolesnik« u HNK</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U petak u zagrebačkome Hrvatskome narodnom kazalištu gostuje Drama Slovenskoga narodnog gledališča iz Maribora s predstavom »Umišljeni bolesnik« (Namišljeni bolnik) Jean-Baptistea Poguelinea Molierea u režiji Jerneja Lorencija, premijerno izvedenom 23. prosinca 2004. U predstavi nastupaju: Vlado Novak, Milada Kalezić, Nenad Tokalić, Kristijan Ostanek, Peter Ternovšek, Vojko Belšak, Ksenija Mišič i Iva Babič. Predstava je titlovana na hrvatski jezik. Praizvedba komedije »Le Malade Imaginaire« bila je 10. veljače 1673. u Versaillesu, a hrvatska premijera 26. prosinca 1861. u Zagrebu. »Umišljeni bolesnik« posljednja je Moliereova komedija u kojoj je obradio svoju omiljenu temu o liječnicima šarlatanima i bolesnicima koji im vjeruju. </p>
<p>H.B.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Prevoditeljska kuća u Podstrani</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ministar kulture Božo Biškupić u srijedu je razgovarao s predsjednicom Društva hrvatskih književnih prevoditelja (DHKP) Ivom Grgić o osnivanju prevoditeljske kuće u Podstrani kod Splita, koja bi bila mjesto susreta hrvatskih i stranih književnih prevoditelja i nastanka novih prijevoda hrvatske književnosti na strane jezike. Ministar je podupro tu inicijativu te naglasio da će Ministarstvo kulture pomoći osnivanje kuće, izvijestio je u srijedu ministrov kabinet. U većini europskih zemalja već postoji sličan model okupljanja prevoditelja. Kuću će na uporabu ustupiti općina Podstrana, koja već desetak godina uspješno priređuje kulturne događaje. Dogovoreno je da će Ministarstvo kulture izraditi prijedlog o dodjeli godišnje nagrade za književni prijevod te prijedlog dostaviti Vladi na raspravu. DHKP će se u rad radne skupine Ministarstva kulture za reformu knjižne politike uključiti jednim svojim članom. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Štimac nudi 1.500.000 eura za Kranjčara</p>
<p>Štimac je ujedno i u misiji dovođenja Josipa Balatinca, veznog nogometaša Osijeka. Splitski je klub za odštetu Osječanima ponudio 100.000 eura </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajdukov šef struke Igor Štimac nudi milijun i pol eura za dojučerašnjeg Dinamovog kapetana Niku Kranjčara. Ovu je ideju u četvrtak prijepodne u hotelu »Sheraton« iznio Dini Pokrovcu, zastupniku Kranjčara mlađeg. Za ovoakav postupak Štimac ima i odobrenje Hajdukovog predsjednika Branka Grgića.</p>
<p> Iz Dinama još uvijek nema konkretnoga odgovora. U Maksimiru su nedavno naglasili da je stanje vrlo jasno: istoga trenutka kad netko uplati milijun i pol odštete na Dinamov račun, Niko Kranjčar postaje slobodan igrač i može otići kamo hoće. Valjda to onda vrijedi i u slučaju eventualnog prijelaza u najljućega maksimirskog rivala Hajduk.</p>
<p> Na Poljudu su uvjereni da bi mladi kreator bio pravi vođa generaciji mladih Hajdukovih igrača koja je ove sezone stupila na veliku scenu. Dakako, bit će zanimljivo vidjeti kako će se sada ponašati i Dinamo, a i hoće li mladi Kranjčar promijeniti svoj dosad negativni stav o odlasku na Poljud. Valja podsjetiti da se Hajduk prvi javio nakon što su Dinamovi čelnici svoga kapetana poslali na transfer-listi. No, tada splitski klub nije bio spreman za trku i taj je pokušaj bio tek svojevrsno »paljenje vatre«. Sada je ovaj slučaj poprimio znatno drukčiju, ozbiljniju dimenziju.</p>
<p>– Istina je, u četvrtak ujutro sam se sastao sa Štimcem, koji je iznio konkretnu ponudu, naglasio je Kranjčarov menadžer. </p>
<p>– Sad imamo četiri opcije - Dinamo Kijev, Hajduk, Italiju i Rusiju. Čekat ćemo najkasnije do 20. siječnja i onda odlučiti. Hajdukova je ponuda konkretna i jasna. Predočit ćemo je i Dinamovim čelnicima i obitelji Kranjčar, sagledat ćemo što je najbolje za Niku i odlučiti. Ocijenimo li da su Hajdukove garancije jake, nije isključeno da Niko karijeru nastavi na Poljudu.</p>
<p> Štimac je ujedno i u misiji dovođenja Josipa Balatinca, veznog nogometaša Osijeka. Splitski je klub za odštetu Osječanima ponudio 100.000 eura uz 15 posto od idućeg transfera Balatinca. Prema tome, Hajduk je Osijeku ponudio mnogo novca za jednog igrača u odnosu na hrvatske prilike, ali budući da je Osječanima svaka kuna važna za plaćanje nagomilanih dugova, pregovori traju. Naime, čelnici kluba iz Gradskog vrta kažu da je taj iznos premali i pokušavaju iz Poljuda izvući još nekoliko stotina tisuća kuna. S druge strane, hajdukovci očekuju da će Osječani omekšati i popustiti, pogotovo zato što Balatinac želi doći među splitske »bijele«.</p>
<p>Renco Posinković, Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ljubičić u četvrtfinalu </p>
<p>DOHA</p>
<p> – Ivan Ljubičić uspješno brani prošlogodišnji finale na milijun američkih dolara vrijednom turniru u Dohi. Četvrtfinale je izborio pobjedom sa 6-1, 6-4 protiv Španjolca Marca Lopeza, 149. tenisača svijeta. A za mjesto među najbolja četiri šesti će nositelj igrati protiv još jednog Španjolca Rafaela Nadala. Bit će to prvi međusobni ogled Ljubičića i 18-godišnjeg Nadala. </p>
<p>– Odlično sam odigrao prvi set, a u drugom je bilo malo problema. U drugom sam gemu spašavao 15-40. Prijetio je Lopez u četvrtom gemu, ali sam se uspio izvući, doći do »breaka« u devetom gemu i realizirati servis za četvrtfinale. Nadal? Nemam baš neki omjer s ljevorukim igračima, morat ću dobro servirati, komentirao je Ljubičić. </p>
<p>• Rezultati, osmina finala: F. Lopez (7) – Vico 6-2, 7-6 (6), Davidenko (8) – Beck 7-6 (4), 6-2, F. Santoro – Monfils 6-2, 4-6, 7-5, A. Costa – Chiudinelli 6-3, 6-2, Nadal – Verdasco 6-2, 6-4, Federer (1) – Rusedski 6-3, 6-4, LJUBIČIĆ (6) – M. Lopez 6-1, 6-4, Grosjean – Lee 6-3, 6-0. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>I Slovenci neravnopravan suparnik hrvatskim vaterpolistima </p>
<p>IMPERIA </p>
<p> – Kako se i očekivalo, hrvatska je vaterpolska reprezentacija upisala i drugu pobjedu u skupini A kvalifikacijskog turnira za Svjetsko prvenstvo. Stoga će se u posljednjem kolu protiv Rumunja boriti za prvo mjesto u skupini, koje nosi izravno mjesto u polufinalu i slobodan dan. U drugom su kolu Rudićeve »bebe« sa 13-8 (3-2, 3-1, 3-3, 4-2) pobijedile izabranu vrstu Slovenije. </p>
<p>Kao Bjelorusi, ni Slovenci nisu bili dostojan suparnik Hrvatima, koji su pitanje pobjednika riješili već nakon druge četvrtine, kad su vodili sa 6-3. Najefikasniji su u hrvatskim redovima bili trostruki strijelci Franković i Đogaš. </p>
<p>• Plivalište Felice</p>
<p>HRVATSKA – SLOVENIJA 13-8 (3-2, 3-1, 3-3, 4-2)</p>
<p>HRVATSKA: Volarević, Burić 1, Komadina, Pavić, Vranješ, Franković 3, Pavlović 1, Đogaš 3, Premuš 1, Primorac 1, Hinić 1, Bošković 2, Karač.</p>
<p>SLOVENIJA: Lovše, Sulič, Verač, Kecman, M. Nastran 1, Antonijevič 2, Vreček, Galič, Bukovac 2, J. Nastran, Mihelčič, Balderman 3, Troppan.</p>
<p>SUCI: Bonnet (Fra) i Grosso (Ita). GLEDATELJA: 300.</p>
<p>REALIZACIJA IGRAČA VIŠE: Hrvatska 5 (8), Slovenija 4 (10).</p>
<p> • Ostali rezultati, skupina A: Rumunjska – Bjelorusija 11-5; redoslijed: Hrvatska i Rumunjska po 4 boda, Slovenija i Bjelorusija 0. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Za Podravku Vegetu traži se ulaznica više </p>
<p>»Ne razmišljam o rezultatu. Važno je prvu utakmicu dobro odigrati, a domaći teren u obje utakmice i nije prednost. Iskustvo nam nalaže velik oprez«, upozorava trener Koprivničanki Josip Šojat</p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> – Izgleda da se rukometna Koprivnica budi. Tri dana prije početka prve utakmice 3. kola Kupa kupova između Podravke Vegete i Union Ribarroje iz Španjolske teško se dolazi do ulaznica, koje vrijede za oba dana, jer su besplatne. To znači da bi u dvorani moglo biti i više od 1200 gledatelja u oba dana, budući da se obje utakmice igraju u Koprivnici. Utakmice počinju u 18 sati, a obje sudi slovački par Hascik i Otapka. </p>
<p>Pobjednik tog para te preostalih sedam (Kuban Krasnodar – FC Nürnberg, Banska Bystrica – Rapid Bukurešt, McDonald's Er. Neustadt – Aarhus, Tutunski kombinat Prilep – Vaci, Kopenhagen – Zgoda Ruda Slaska, Havelsan Ankara – Spartak Kiev, Larvik – Besançon) ulaze u 4. kolo, a u četvrtzavršnici se pobjednicima 4. kola priključuju trećeplasirane ekipe iz Lige prvakinja. Teško je doći do završnice, ali u Podravki vlada optimizam. Kapetanica sastava Renata Hodak je kazala: </p>
<p>– Dobili smo kvalitetnog i respektabilnog protivnika. Ne smijemo ga podcijeniti, bez obzira na to što obje utakmice igramo kod kuće. Ta španjolska ekipa juri 60 minuta i u obrani i u napadu, kod njih nema stajanja. Stoga moramo odigrati čvrstu i agresivnu obranu i mnogo se kretati u napadu. </p>
<p>Ozlijeđenih nema, a na pitanje koji bi rezultat zadovoljio trenera Josipa Šojata odgovorio je da je to relativna stvar. </p>
<p>– Uvijek kažem da osam pogodaka ponekad može biti malo, a tri mnogo. Ne razmišljam o rezultatu. Važno je prvu utakmicu dobro odigrati, a domaći teren u obje utakmice i nije prednost. Trebamo se dobro koncentrirati.</p>
<p> O zadovoljavajućoj je razlici teško govoriti, pogotovo kod tako neugodne i dobro posložene ekipe kao što je španjolska. Iskustvo nam nalaže velik oprez, upozorava rukometni stručnjak, najjači adut Koprivničanki, Josip Šojat. </p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Saby preuzeo vodstvo </p>
<p>DAKAR</p>
<p> – Francuz Stephane Peterhansel pobjednik je šeste etape relija Dakar, vožene od Smare do Zouerata u Mauritaniji u dužini 492 kilometra. Peterhansel je tu dionicu u »mitsubishiju« prešao za 4 sata i 29 minuta, 5:58 minuta brže od drugoplasiranoga Hiroshija Masuoke. Treće je mjesto u etapi zauzeo Francuz Bruno Saby, a tim je plasmanom preuzeo i ukupno vodstvo zbog odustajanja Colina McRaea. Hrvatska posada Zvonimir Martinčević-Marin Frčko još nije stigla na cilj šeste etape. U konkurenciji motociklista najbrži je u 6. etapi bio Talijan Fabrizio Meoni, a ukupno vodi Francuz Cyril Despres. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kad bi Zagreb pustio Ibričića</p>
<p>»Ode li i Jasmin Agić, imat ćemo prostora za još dvojicu veznih igrača. Radimo na tome i nešto više ćemo moći reći u petak«, naglasio je Dinamov trener i sportski direktor Ilija Lončarević, dodavši da su u pitanju jedan »regrut« iz domaće lige te hrvatski nogometaš iz inozemstva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dinamov trener i sportski direktor Ilija Lončarević zavitlao je laso prema dvojici veznih igrača. Uspije li do kraja tjedna dohvatiti taj »plijen«, to će zasigurno značiti i kraj prijelaznog roka za maksimirski klub.</p>
<p> – Ode li i Jasmin Agić, imat ćemo prostora za još dvojicu veznih igrača. Nešto više ćemo moći reći u petak, naglasio je maksimirski sportski direktor.</p>
<p> Agić će gotovo sigurno karijeru nastaviti u korejskom Incheon Unitedu. Korejci su ga odlučili angažirati i samo im treba vremena ponudu i pismeno oblikovati. Sada se, pak, na meti maksimirskih lovaca nalaze jedan »regrut« iz domaće lige te jedan hrvatski nogometaš iz inozemstva. Popis kandidata mogao bi izgledati ovako nekako;</p>
<p> Goran Rubil: U prošle je tri godine već dvaput bio aktualan njegov dolazak u Maksimir. Nekadašnji mladi hrvatski reprezentativac, koji će u ožujku napuniti 24 godine, posljednju je sezonu proveo u francuskom drugoligašu Lavalu. Prethodno je pet godina uglavnom sjedio na klupi u Nantesu. U Francusku je otišao 1998. iz Marsonije.</p>
<p>Igor Jovićević: Bivši je Dinamov junior. Svojedobno je proglašen najboljim europskim igračem do 20 godina. Još je kao tinejdžer otišao u madridski Real, gdje je nastupao za drugu momčad, a razvoj mu je usporila teška ozljeda ligamenata. Danas mu je 30, igra u Ukrajini i nostalgičan je za Dinamom. Uostalom, I sam je Lončarević nedavno podsjetio da je Jovićević bio veliki talent.</p>
<p>Filip Marčić: Daroviti je Splićanin već bio u kontaktima s Dinamom, no veliko je pitanje je li ova priča još aktualna. Marčić trenutačno nastupa za drugu momčad francuskog Bordeauxa.</p>
<p>Josip Milardović: S Osijekom je na arbitraži, član je mlade hrvatske selekcije i njegov je dolazak u Maksimir realna opcija.</p>
<p>Josip Balatinac: Jedan od zanimljivijih »domaćih eksponata«, no vjerojatnije je očekivati njegov transfer u Hajduk. I sam tvrdi da je navijač »bijelih«.</p>
<p>Senijad Ibričić: Svojevrsno je otkriće polusezone i svojim bi znanjem i trenutačnom formom i te kako pomogao Dinamu. No, sumnjamo da ga bi Zagreb pustio.</p>
<p>Nikola Šafarić: Nedavno je produljio ugovor s Varteksom, pa bi Dinamo morao platiti i stanovitu odštetu. No, Šafarić je okružen ljudima koji baš i nisu u velikoj ljubavi s aktualnim Dinamovim vodstvom. Trener mu je, naime, Miroslav Blažević, a menadžer Dino Pokrovac.</p>
<p>Siniša Linić: Riječki nogometaši nerijetko karijeru nastavljaju u Maksimiru. Pa, u Dinamo su s Kantride dolazili i slabiji igrači od Linića.</p>
<p>Srebrenko Posavec: Stara želja Otta Barića. No, Barić više nije u Dinamu, a čelnici Slaven Belupa ujedno su uskliknuli kako Posavec vrijedi dva i pol milijuna eura (!?). Navodno je za njega zainteresiran i engleski drugoligaš Nottingham Forest.</p>
<p>Kao potencijalne Dinamove prinove mogli bi figurirati i Krešimir Brkić iz Rijeke, Ernad Skulić iz Intera te Dejan Prijić iz Osijeka. Konačan bismo odgovor, dakle, mogli doznati u petak. Zasad je tek izvjesno da će dvojica Dinamovih tinejdžera Silvio Cavrić i Miroslav Šarić na na posudbu u Međimurje.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Konačno revolucionarni prelazak na »pozitivnu nulu« </p>
<p>Vlatko Marković, predsjednik HNS-a, s mnogo je strasti najavio kako će novi Zakon o sportu donijeti revoluciju u hrvatskom sportu i nogometu, a ona se najprije može osjetiti u otpisivanju golemih klupskih dugova </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Novi Zakon o sportu donijet će revoluciju u hrvatskom sportu, poglavito u onom najraširenijem i najmasovnijem - nogometu«, kazao je, među ostalim, na sastanku s novinarima u povodu ulaska u godinu novih velikih nogometnih iskušenja Vlatko Marković, predsjednik HNS-a. </p>
<p>Osim što je pri spomenu novog Zakona o sportu rekao da će se tim, godinama iščekivanim i dopunjavanim, a nikako izglasanim dokumentom napokon saznati tko je profesionalac, a tko amater, Marković nije previše ulazio u detalje. Dodao je tek da će se novim zakonom adekvatno riješiti financiranje svih amaterskih, i to ne samo nogometnih klubova. Usput je kazao kako je moguće da zbog strožeg Uefina sustava licenciranja samo šest-sedam klubova dobije licencu za sljedeću sezonu. </p>
<p>Ne upućuje li to na mogućnost Lige 8 četverokružno, što mu baš i nije dobra podloga uoči Skupštine HNS-a u veljači. Tada bi, navodno uvijek isti nezadovoljnici, po tko na koji put opet pokušali nauditi Markoviću, a sad još više, jer kao da prijeti strožim kriterijima, a ne europskim normama, koje je Hrvatska prihvatila kao imperativ, kao i one iz Zakona o sportu koji Marković tako gorljivo povezuje s revolucionarnim. </p>
<p>Kad se, međutim, objektivno sagleda što se krije iza onoga što Marković u Zakonu o sportu iščitava revolucionarnim, a odnosi se na nogomet, najmanje se govori o onome što najviše pritišće. To i nisu toliko dvojbe oko toga mogu li pri uređenju sustava natjecanja, mislimo naravno na »velike« sportove, sudjelovati klubovi koji su registrirani kao trgovačka društva (profesionalni) ili udruge građana, što je trenutačno slučaj, a nije isključena niti kombinacija jednih i drugih. </p>
<p>Riječ je o ozbiljnim dvojbama kad se važe između trgovačkog (sportskog) društva i grupe građana kao rješenja koja dobrim dijelom mogu uvjetovati uspjeh licenciranja klubova, bez čega se ne može kucati na vrata inozemne pozornice, a sve teže naše. Kamen je spoticanja vezan uz problem nagomilanih klupskih dugova prema pojedincima, dobavljačima i državi, koje u postojećim okolnostima malo tko može vratiti, odnosno platiti. Ako čak i postoji nečija dobra volja, vezana je u razložno taktiziranje, budući da su najveći klubovi, Dinamo odnosno Hajduk, ujedno najveći dužnici. Ako se već razmišlja kako njima treba oprostiti stotine milijuna kuna kako bi izbjegli stečaj, zašto onda da »mali« potonu zbog milijuna ili dva? </p>
<p>No, i s te strane postoji revolucionarni izlaz koji nudi zakonodavac, i to u vidu duga pretvorenog u dioničarski udio. To se ne sviđa postojećim klupskim strukturama, koje bi, posebno u Dinamu i Hajduku, željeli da se što dulje zadrži postojeće stanje kluba kao općeg dobra, pri čemu će se dobit pripisivati povlaštenim pojedincima koji »krvare za klub«, a trošak svima nama. No, ako je Marković na taj dio Zakona o sportu mislio kao revolucionaran, onda je dobro ciljao. </p>
<p>Naime, bez da se i konačno ne postigne konsenzus oko toga kad se za klub može reći da se konačno našao na »pozitivnoj nuli« iluzorno je govoriti o bilo kakvim udovoljavanjima kriterija iz licenciranja.</p>
<p> Osim ako HNS, zbog straha da ne ostane i na manje od sedam-osam klubova u Prvoj ligi, ne nastavi pronalaziti rupe u vlastitim opredjeljenjima, pa bi onda u vidu zahvale klubova dobio prigovore kako za njih nitko ne brine. Brine se, i više nego što neki mogu dokučiti. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Rehhagel najbolji izbornik, Branko Ivanković 12. </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Njemački trener Otto Rehhagel, koji je s grčkom nogometnom reprezentacijom osvojio naslov europskih prvaka, i dalje skuplja priznanja. Nakon što je u Grčkoj proglašen osobom godine, Međunarodni savez za nogometnu povijest i statistiku izabrao ga je za najboljeg izbornika u 2004. godini. Na drugom je mjestu bivši argentinski izbornik Marcelo Bielsa, a treći je Brazilac Luiz Felipe Scolari, koji vodi nacionalnu momčad Portugala. Hrvatski se stručnjak Branko Ivanković, koji vrlo uspješno vodi Iran, nalazi na 12. mjestu.</p>
<p> • Poredak: 1. Otto Rehhagel (Grč) 261, 2. Marcelo Alberto Bielsa (Arg) 134, 3. Luiz Felipe Scolari (Por) 98, 4. Karel Bruckner (Češ) 74, 5. Carlos Alberto Gomes Parreira (Bra) 56, 6. Morten Olsen (Dan) 29, 7. Arthur Antunes Coimbra Zico (Jap) 23, 8. Sven-Goran Eriksson (Eng) 22, 9. Roger Lemerre (Tun) 19, 10. Adnan Hamad Majeed (Irak) 18, 11. Claudio Gentile (Ita, U-23) 13, 12. Branko Ivanković (Iran) 11... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Slovačka - SAD 2-1 </p>
<p>PERTH</p>
<p> – U susretu B skupine teniskoga Hopman kupa, koji se održava u Perthu, Slovačka je pobijedila SAD sa 2-1. Tako su se Slovaci barem djelomično osvetili Amerikancima za prošlogodišnji poraz u finalu Hopman kupa. U uvodnom je meču Daniela Hantuchova svladala Meghann Shaughnessy sa 6-4, 6-2, a pobjedu Slovačke osigurao je Dominik Hrbaty, koji je bio bolji od Jamesa Blakea sa 7-6 (2), 6-4. Amerikanci su uspjeli ublažiti poraz pobjedom u igri parova, u kojoj su Shaughnessy i Blake pobijedili Hantuchovu i Hrbatyja rezultatom 0-6, 7-6 (13), 10-7. Tako sad u B skupini SAD, Slovačka i Nizozemska imaju po jedan poraz i pobjedu te sve tri reprezentacije imaju izglede za plasman u finale. Jedino je Australija bez izgleda. U posljednjem kolu SAD igra protiv Australije, a Slovacima su protivnici Nizozemci. </p>
<p> • SLOVAČKA – SAD 2-1 (Hantuchova – Shaughnessy 6-4, 6-2, Hrbaty – Blake 7-6 (2), 6-4, Shaughnessy/Blake – Hantuchova/Hrbaty 0-6, 7-6 (13), 10-7 super »tie-break»). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Real bolji od Prokoma </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U euroligaškim su dvobojima, odigranima u srijedu, dvije utakmice odlučene posljednjim šutom. Pobjedu Pau-Orthezu protiv Ülkera sa 82-80 donio je Julius Nwosu polaganjem u posljednjoj sekundi, dok je Jesus Lazaro tricom riješio španjolski dvoboj, u kojem je Unicaja slavila protiv Tau Ceramice sa 78-76. Neizvjesno je bilo i u Moski, gdje je CSKA protiv Panathinaikosa (75-72) ostala jedina neporažena momčad Eurolige. Benetton je bio uvjerljiv na gostovanju kod njemačkog Opel Skylinersa (77-58). U skupini A, Real Madrid je nakon poraza protiv Cibone, kod kuće svladao Prokom Trefl sa 76-66, Louis Bullock bio je najefikasniji sa 22 poena. </p>
<p> • Rezultati, 9. kolo, skupina A: Real Madrid – Prokom Trefl 76-66; redoslijed: Climamio (-1)15 bodova, Efes Pilsen (-1) 15. Real Madrid 14, Cibona (-1) 13...; skupina C: Skyliners – Benetton 58-77, CSKA – Panathinaikos 75-72, Unicaja – Tau Ceramica 78-76, Pau-Orthez – Ülker 82-80; redoslijed: CSKA 18 bodova, Ülker, Benetton i Panathinaikos po 14... </p>
<p>I. P. A.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Sedmo mjesto Janicu približilo vrhu Svjetskoga kupa </p>
<p>Neki se motivi Janice Kostelić u utrkama Svjetskoga kupa nikad ne mijenjaju, a jedan je od njih biti prva pri ulasku u cilj. Tako je bilo i u Santa Catarini, kad je hrvatska skijašica s trona svrgnula Wirth za trideset stotinki. Cijela je Janičina vožnja vrijedila za visoku ocjenu, posebno srednji dio, u kojem je dohvatila i <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> 126 kilometara na sat </p>
<p>SANTA CATARINA</p>
<p> – Prvi od dva spusta u Santa Catarini hrvatska je skijašica Janica Kostelić odradila vrhunski. Pet skoro nedodirljivih spustašica danas u Svjetskom kupu i u talijanskoj Santa Catarini među sobom su podijelile najkrupniji dio spustaškoga kolača, a odmah se iza njih, na sedmom mjestu, ugnijezdila Janica, uhvativši novi, pozamašan broj bodova. </p>
<p>Neki se motivi Janice Kostelić u utrkama Svjetskoga kupa nikad ne mijenjaju, a jedan je od njih biti prva pri ulasku u cilj. Tako je bilo i u Santa Catarini, kad je hrvatska skijašica s trona svrgnula Wirth za trideset stotinki. Cijela je Janičina vožnja vrijedila za visoku ocjenu, posebno srednji dio, u kojem je dohvatila i brzinu 126 kilometara na sat. Duž cijele je staze u Santa Catarini Janica bježala Austrijanki Wirth više od pola sekunde. No, terenski skok i dva posljednja zavoja »pojela« su Janici brzinu i u cilju je ostala prednost od trideset stotinki. </p>
<p>No, otad je Janica smiješkom dočekivala u cilju svaku iduću skijašicu, jer je njezino vrijeme sve do Amerikanke Kildow bilo nedostižno. No, Lindsay Kildow čudnovato je u posljednjoj četvrtini napravila sekundu prednosti i zavladala tronom. Posljednjih pet skijašica nemilosrdno je spuštalo Janicu sve niže, iako su razlike bile minimalne, no Montillet, Götschl i Gerg bile su za nijansu brže od hrvatske skijašice. </p>
<p>Prilično je uvjerljivo pobijedila Michaela Dorfmeister, zaokruživši tako priču kako bi baš ona trebala biti najopasnija skijašica brzih disciplina za ukupnu pobjedu u Svjetskom kupu. Dorfmeister je neustrašivo »progutala« stazu u Santa Catarini, čime je najavila mogućnost i osvajanja novih sto bodova u spustu u petak. </p>
<p>Janica je, pak, nakon šestog mjesta u Lenzerheidu ostvarila najbolji rezultat spusta u karijeri. Očekivano, nije mogla sakriti oduševljenje svojom utrkom. </p>
<p>– Nije bilo značajnih pogrešaka u vožnji. Sve sam korektno obavila, čak sam i iznenađujuće jurila jednim dijelom staze. Sve je super završilo - sedmo mjesto, novi bodovi i samopouzdanje uoči novog spusta, rekla je trenutačno druga u redoslijedu za Svjetski kup. </p>
<p>• Rezultati, spust: 1. Dorfmeister (Aut) 1:41.66, 2. Kildow (SAD) +0.40, 3. H. Gerg (Njem) +0.53, 4. Götschl (Aut) +0.66, 5. Montillet (Fra) +0.76... 7. KOSTELIĆ +0.87... </p>
<p>redoslijed, spust: 1. Kildow (SAD) 225, 2. H. Gerg (Njem) 220, 3. Montillet (Fra) 185, 4. Dorfmeister (Aut) 182, 5. Götschl (Aut) 175... 11. KOSTELIĆ 85... ukupni redoslijed Svjetskoga kupa: 1. Poutiainen (Fin) 626, 2. KOSTELIĆ 562, 3. Pärson (Šve) 539, 4. Dorfmeister (Aut) 457... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Giriček vrlo dobar, poraz Jazzera </p>
<p>Naš je košarkaš ponovno startao u petorci i 31 je minutu, koliko je proveo na parketu, iskoristio za 18 koševa, šest skokova i četiri asistencije. Utah je pak predvodio Carlos Boozer sa 24 poena i 10 skokova </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Unatoč vrlo dobroj igri našega Gordana Giričeka, Utah Jazz i dalje piše poraze. Ovog je puta pobjedu slavila Philadelphia 76ers rezultatom 106-99. Naš je košarkaš ponovno startao u petorci i 31 je minutu, koliko je proveo na parketu, iskoristio za 18 koševa, šest skokova i četiri asistencije. Utah je pak predvodio Carlos Boozer sa 24 poena i 10 skokova, no niti to nije bilo dovoljno da »džezeri« nadoknade 18 poena razlike koliko su gosti imali na poluvremenu. Kod Philadelphije najbolji je bio Kenny Thomas sa 30 poena, a Iverson je postigao 23 koša uz devet asistencija. </p>
<p>Mario Kasun proveo je na terenu sedam minuta, no bez učinka, a njegov je Orlando Magic svladao Seattle Supersonicse sa 105-87. Igrač odluke bio je ovosezonski pridošlica iz Houstona Steve Francis sa 35 koševa, 11 skokova i šest asistencija, uz sjajnu pratnju povratnika Granta Hilla - 21 koš, sedam skokova i šest asistencija. Goste su predvodili Ray Allen (30) i Rashard Lewis sa 20 koševa i 11 skokova, no 38 poena, koliko je Seattle postigao u drugom dijelu, nije niti moglo rezultirati pobjedom. </p>
<p>Napokon je zaigrao i Toni Kukoč. Njegovi su Milwaukee Bucksi uvjerljivo svladali New Jersey Netse sa 97-74, ali se naš internacionalac baš nije iskazao. Za 24 je minute postigao dva koša te imao po dva skoka i osvojene lopte. Bolji od ostalih kod domaćina bio je Joe Smith sa 17 koševa, a za Netse je najviše pokazao Jabari Smith sa 19 poena uz po šest skokova i asistencija. </p>
<p>U derbiju su večeri Dallas Mavericksi na svom parketu nadjačali LA Lakerse, a u ujednačenom su napadu domaćina najbolji bili Jason Terry (28 koševa, šest skokova, pet asistencija) i Dirk Nowitzki sa 25 poena i devet skokova. Lakerse je predvodio Kobe Bryant sa 32 poena, no dvoboj je na stranu Dallasa otišao već u prvoj četvrtini, koja je završila rezultatom 30-17. Najdominantniji centar NBA lige Shaquille O'Neal postigao je 33 koša uz 18 skokova, a uz raspoloženog je Dwaynea Wadea (21 poen, devet asistencija) Miami Heat ubilježio pobjedu nad New York Knicksima sa 102-94 (Bruno Šundov nije igrao). Stephon Marbury bio je najbolji kod New Yorka sa 28 koševa. </p>
<p> • Rezultati: Cleveland – Atlanta 101-85, Boston – Golden State 84-83, Toronto – Sacramento 96-93, Orlando – Seattle 105-87 (Kasun - 7 minuta, bez učinka), Charlotte – Minnesota 102-84, Miami – New York 102-94 (Šundov nije igrao), Milwaukee – New Jersey 97-74 (Kukoč - 24 minute, po 2 koša i skoka/Planinić ozlijeđen), New Orleans – Chicago 89-95, Dallas – LA Lakers 118-104, Houston – Phoenix 98-108, Utah – Philadelphia 99-106 (Giriček - 31 minuta, 18 koševa, 6 skokova, 4 asistencije), LA Clippers – Portland 102-98. </p>
<p>K. Đ.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Večernjakovci protiv svjetskog i olimpijskog prvaka </p>
<p>Zoran Primorac, Allan Bentsen i Tan Ruiwu za protivnike će u nedjelju u Ligi prvaka imati Wernera Schlagera, Ryun Seung Mina i Chena Weixinga </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Stolnotenisači Večernjeg lista u nedjelju, 9. siječnja započinju natjecanje u Ligi prvaka. Našem je prvaku ovo četvrti uzastopni nastup u najelitnijem europskom klupskom natjecanju, a na startu ih očekuje nemoguća misija - pobijediti austrijski Niederosterreich. </p>
<p>Zoran Primorac, Allan Bentsen i Tan Ruiwu za suparnike će imati Wernera Schlagera, aktualnoga svjetskog prvaka, Ryuna Seunga Mina, olimpijskog prvaka iz Atene, i Chena Weixinga, koji je 20. na svjetskoj ljestvici.</p>
<p>– Ovogodišnja Liga prvaka najjača je dosad. Svi su klubovi pojačali svoje redove pa smo i mi doveli Tan Ruiwua, odličnoga Kineza koji je prije nekoliko sezona bio među 25 najboljih igrača u svijetu. Niederosterreich je najkvalitetnija momčad skupine i jedan od favorita za osvajanje Lige prvaka. Pokušat ćemo zaprijetiti svima, a ovaj će dvoboj biti pokazatelj mjerila snage naše momčadi. Zoran Primorac se vraća nakon ozljede, a ostali nemaju zdravstvenih problema, izjavio je trener Goran Radanović. </p>
<p>Naš najbolji igrač Zoran Primorac nada se mogućem iznenađenju: </p>
<p>– Austrijanci su najatraktivnija momčad u ovom natjecanju, nemaju slabu točku u svom sastavu. Prošlih sam mjesec dana imao problema s ozljedom i još nisam sto posto spreman, ali ovakav se dvoboj ne propušta, dat ću maksimum. Mnogo će toga ovisiti o ždrijebu, nadam se punoj dvorani i odličnom ozračju, u kojem bi i iznenađenje bilo moguće. </p>
<p>Nedjeljni dvoboj u dvorani III Doma sportova počinje u 14.30 sati, a ulaz je besplatan. </p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="45">
<p>UNICEF sprječava trgovinu djecom </p>
<p>Opasnost prijeti od epidemija; sve češće se prodaju u roblje i djeca koja su ostala bez roditelja / Pomoć se prikuplja, a Kofi Annan apelira da što brže i dođe do ugroženih u Aziji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Aziji nakon razornog tsunamija prijeti nova katastrofa. Ako pomoć uskoro ne stigne do svih zemalja pogođenih tsunamijem, bit će još 150.000 žrtava raznih epidemija.</p>
<p>To dramatično upozorenje pristiglo je u četvrtak sa summita u Jakarti na kojem se okupilo dvadesetak svjetskih čelnika kako bi se dogovorili o koordiniranju pomoći za Aziju. Kofi Annan, glavni tajnik UN-a rekao je da je do sada prikupljeno četiri milijarde dolara, ali da je velik dio tih sredstava zasad tek obećan. Najviše je prikupila Australija i to 765 milijuna dolara, zatim Njemačka 674 milijuna, Japan 500 milijuna, SAD 350 milijuna.</p>
<p>Broj umrlih stalno raste, upozorili su svjetski čelnici okupljeni u Jakarti, a procjenjuje se da je do sada već 140.000 žrtava. Problem je nedostatak pitke vode te epidemije koje nije moguće spriječiti bez brze dostave lijekova. Stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije naglašavaju da postoji velika opasnost od kolere i dizenterije.</p>
<p>Pomoć zasad teško stiže do nekih krajeva, a spasilačke ekipe nisu uspjele ni doći do udaljenih indonezijskih otoka. Apelira se i na prestanak sukoba u Šri Lanki, na Sumatri i u Somaliji, što ima efekta, jer su zaraćene strane prekinule ratovanje i pokušavaju pomoći u dostavi hrane i lijekova.</p>
<p>Alarmantno je i stanje s djecom, pogotovo onima koji su izgubila roditelje. Šverc djecom sve je češći, naročito u Indoneziji odakle se djeca prebacuju u Šri Lanku. Prodaju se za nekoliko stotina dolara i najčešće završavaju u javnim kućama. Djelatnik UNICEF-a u Kuala Lumpuru dobio je SMS poruku u kojoj se nudi kupnja djece po željama kupca, i tada je alarmirana svjetska javnost. UNICEF je uputio svoje ekipe koje će u najskorije vrijeme preuzeti brigu za djecu bez roditelja i spriječiti trgovinu djecom.</p>
<p>Europa se uključila u pomoć Aziji, a predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso je obećao dodatnih 450 milijuna eura, što treba potvrditi Europski parlament. »To će biti formalnost«, poručili su u Indoneziji Barroso i predsjednik Europarlamenta Josep Borrel.</p>
<p>Ova teška katastrofa je u trenutku ujedinila svijet, i sva će pomoć ubuduće biti koordinirana kroz Ujedinjene narode. Obnova Azije trajat će desetak godina, a ubrzo će se investirati u sistem za upozorenje koji efikasno funkcionira u drugim dijelovima svijeta. Računa se da bi taj sustav, koji košta oko 14 milijuna eura, spriječio i katastrofalne posljedice koje će Azija osjećati desetljećima.</p>
<p>Svjetski čelnici koji su doputovali u Indoneziju izjavili su da takvu katastrofu nikad prije nisu vidjeli, a šokirani Colin Powell je kazao da je to najgore što je u životu doživio. Strašne slike potpuno uništenih područja i dalje izazivaju šok u svijetu, a potraga za nestalima i dalje traje. Čak ni američki State Department nema podataka o oko 4000 nestalih Amerikanaca.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Britanci mogu vlast pitati gotovo sve</p>
<p>Novi britanski zakon obavezuje sva državna i javna tijela da građanima pruže tražene informacije / Izuzeti su podaci o djelovanju britanskih tajnih službi, te osobne informacije o drugim pojedincima </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Premda je punih godinu i pol odbijao nabrojati koje je goste pozivao u svoju ladanjsku rezidenciju Chequers, britanski premijer Tony Blair ovih je dana morao popustiti. </p>
<p>Pokazalo se da je sa suprugom Cherie tamo, uz ostale, primio i »spajsicu« Geri Halliwell, filozofa Edwarda de Bonoa, pjevača i zabavljača Desa O’Connora, urednika Sunday Telegrapha Dominica Lawsona i njegovu suprugu Rosu Monckton, ali i duhanskog magnata Alain-Dominiquea Perrina kod koga su Blairovi ranije ljetovali u Francuskoj. </p>
<p>Premijer je morao objaviti popis svojih gostiju u skladu s novim zakonom o slobodi informiranja koji je u Britaniji stupio na snagu 1. siječnja. </p>
<p>Sve javne i državne ustanove na Otoku, od premijerovog ureda u Downing streetu i brojnih ministarstva, preko organa lokalne vlasti, pa do najmanje seoske škole ili mjesne policijske stanice dužna su od sada dati građanima informacije koje oni traže. Britanci smiju pitati koliko je prometnih kamera gdje postavljeno, na temelju kojih mjerila neka škola upisuje učenike, kakva je smrtnost na pojedinim odjelima lokalne bolnice, koliko košta službeni automobil nekog ministra. Sve su to legitimni upiti na koje građani mogu tražiti i očekivati odgovore unutar 20 radnih dana. Uništavanje dokumenata vezanih uz neki legitimni zahtjev za informacijom postalo je kažnjivo djelo. </p>
<p>Zakon o slobodi javnog informiranja, donijet je još 2000., ali je tek sada stupio na snagu, a nalik je onima koji već postoje u pedesetak zemalja. Do sada su građani koji su tražili podatke od vlade najprije morali dokazati da je njihovo objavljivanje u javnom interesu. Sve se rutinski tretiralo kao tajna prije nego bi istekao 30-godišnji rok o zastari službenih podataka. Nije uvijek bilo jednostavno doći niti do informacija u posjedu lokalnih vlasti, policije, bolnica, škola i drugih javnih službi, premda vremenskog ograničenja nije bilo. No, na snazi je često bio opći veto na objavljivanje određenih informacija. </p>
<p>Od početka ove godine, oni koji imaju i drže podatke moraju ih dati na uvid građanima, na njihov zahtjev. Građani čak ne moraju reći zašto žele neku informaciju, nego se polazi od pretpostavke da javnost ima pravo znati. Informacije su besplatne (osim poštarine i troškova fotokopiranja). No, javna tijela mogu odbiti zahtjev za podacima ako je za njihovo pronalaženje potrebno više od dva i pol radna dana jednog namještenika. Državna vlast i njena ministarstva imaju sličan limit od tri i pol radna dana. U tom slučaju, građaninu preostaje da preciznije formulira svoj zahtjev ili da podatke zatraži u manjim obrocima. </p>
<p>Postoje, naravno, i iznimke od pravila. Nitko nema pravo tražiti podatke o djelovanju britanskih tajnih službi, zahtijevati osobne informacije o drugim pojedincima, niti se informirati o tome kako je tekla neka parnica koja se vodila iza zatvorenih vrata. Te su kategorije »apsolutno izuzete«. Izuzeću su podložne i vojne, vanjskopolitičke ili gospodarske tajne, ali se na njih primjenjuje tzv. mjerilo javnog interesa. U tim slučajevima treba naime ocijeniti je li javni interes da neki podaci ostanu tajni prevagnuo nad javnim interesom da budu objavljeni. </p>
<p>U spornim slučajevima presuđuje šef komisije za informiranje, a za konačnu odluku obje se strane mogu se obratiti tribunalu. Javno tijelo koje je izgubilo na tribunalu može se još obratiti nadležnom vladinom ministru koji ima pravo konačnog veta na objavljivanje određenih podataka. </p>
<p>No, šef komisije, Richard Thomas već je upozorio da novi zakon o slobodi informiranja ne bi bio vrijedan gomila papira na kojima je napisan, ako bi se redovno koristio takav veto. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Izrael pomaže palestinske izbore </p>
<p>Trideset četiri pričuvna izraelska časnika pozvali u četvrtak vojnike da odbiju izvršiti zapovijed o uklanjanju naselja iz Pojasa Gaze</p>
<p>JERUZALEM</p>
<p> - Izraelske vlasti objavile su u srijedu da su pojačale napore kojima žele pomoći održavanje palestinskih predsjedničkih izbora 9. siječnja.</p>
<p>Međunarodni promatrači, njih 520, dobili su magnetske kartice i posebne pločice zahvaljujući kojima se od početka predizborne kampanje 25. prosinca mogu slobodno kretati između Izraela i palestinskih područja kao i na tim područjima. Na palestinskim područjima otvoreno je i devet ureda za vezu između Izraela i međunarodnih promatrača u kojima promatrači mogu dobiti pomoć. Palestinski policajci smjet će se kretati naoružani 24 sata prije i 24 sata poslije izbora u sektorima Zapadne obale i pojasa Gaze u kojima su palestinske vlasti zadužene za sigurnost. Također, izraelske snage povući će se iz palestinskih naselja 24 sata prije glasovanja i vratit će se 24 sata nakon izbora kako bi se izbjegle napetosti, rekao je Kadar. Istodobno, izraelski vrhovni sud odbio je u četvrtak molbu palestinske samouprave da palestinskim zatvorenicima u izraelskim zatvorima dopusti glasanje na izborima u nedjelju.</p>
<p>Izraelski premijer Ariel Sharon nazvao je u srijedu doseljenike, koji zbog plana povlačenja iz Gaze pozivaju na neposluh i oružani otpor, prijetnjom samoj egzistenciji izraelske države. Pritom je zaprijetio da će protiv takvih zatražiti poduzimanje oštrih mjera. Prema planu Sharonove vlade, iz Gaze bi se trebalo povući 8000 židovskih doseljenika koji žive u izdvojenim enklavama. Židovski doseljenici bi se također trebali povući iz četiri od 120 naselja na Zapadnoj obali.</p>
<p>Međutim, trideset četiri pričuvna izraelska časnika, među kojima i četiri zapovjednika koji žive u naseljima na Zapadnoj obali pozvali su u četvrtak vojnike da odbiju izvršiti zapovijed o uklanjanju naselja iz Pojasa Gaze. Časnici su potpisali peticiju koju je objavio dnevni list Yediot Aharonot, nazvavši »nezakonitim« uklanjanje naselja. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Republici Srpskoj rok od tri mjeseca </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Paddy Ashdown izjavio je u srijedu prilikom posjeta Beogradu da je od tamošnjih dužnosnika zatražio pomoć vlastima u Banjoj Luci u ispunjavanju međunarodnih obveza, u prvom redu u suradnji s Haaškim sudom. </p>
<p>Moglo se očekivati da nakon poteza koje je nedavno povukao u BiH odnosno Republici Srpskoj, a koji su u Srbiji (i u RS) bezrezervno objedinili vlast i oporbu u ocjeni da krši Daytonski sporazum, Ashdown dođe u Beograd i na licu mjesta objasni svoje motive. Podsjetio je da se u Srbiji još uvijek skriva 15 do 20 haaških optuženika iz Republike Srpske, a susrete s predsjednikom Srbije Borisom Tadićem, premijerom Vojislavom Koštunicom i ministrom vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Vukom Draškovićem iskoristio da ponovi kako »nitko nema namjeru ukinuti RS«. </p>
<p>»Ako RS pokaže da će surađivati s Haagom i vrati se poštivanju Daytonskog sporazuma, za cijelu se BiH otvara put ka Europi i NATO-u«. Međutim, naglasio je u intervjuu za radio B92, »u ovom trenutku Beograd ne pomaže Banjoj Luci, nego je sputava«. Zatražio je da Beograd pomogne vlastima RS da ispune svoje međunarodne obveze, davši RS rok od tri mjeseca. </p>
<p>Domaćini su bili obzirni prema gostu i nisu ulazili u otvorene polemike, no tek će se vidjeti jesu li cijelo vrijeme držali fige u džepu. Drašković je nakon susreta s Ashdownom rekao da ne dovodi u sumnju kompetencije visokog predstavnika, ali je naglasio da »RS ne može biti kažnjena, niti može biti talac zbog toga što netko drugi ne izvršava svoje obveze ili što se negdje drugdje skrivaju optuženi s područja RS i što značajan dio odgovornosti pripada i međunarodnim snagama u BiH«. Koštunica je objasnio da će »aktivno i energično« podržati Banju Luku u procesu suradnje s Haagom, a iz Tadićeva ureda je poručeno kako je »neprihvatljiva izmjena Daytonskog sporazuma i ustavnog uređenja BiH bez suglasnosti sva tri naroda«. </p>
<p>V.F.P.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Za slovenske diplomate najteže 2007. i 2008. </p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Slovenski diplomati u srijedu su završili dvodnevno savjetovanje i ocijenili da ih najteži zadaci čekaju 2007. i 2008. godine, kada će Slovenija s Njemačkom i Portugalom sastavljati prvu mješovitu trojku koja će godinu i pol dana predsjedavati Europskom unijom. U slučaju da te države za vrijeme zajedničkog predsjedanja podijele zadaće, Slovenija bi bila najzainteresiranija za područje jugoistočne Europe koje najbolje poznaje. </p>
<p>Osim financijskih sredstava koje će predsjedanje iziskivati, te velikog broja kadrovskih ekipa koje do tada treba osposobiti, slovenske diplomate zabrinjava i to što će, kako ocjenjuju, vrijeme njemačko-portugalsko-slovenskog predsjedanja Unijom biti kritično za njeno daljnje širenje. Hrvatska će u to vrijeme upravo zaključivati svoje pregovore s Bruxellesom, pa će Slovenija morati uložiti puno truda, ocijenio je ambasador Štokelj. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Osim pred Zidom boli, nitko tada nije ni pomislio na strašnu katastrofu </p>
<p>Mnogi su diljem svijeta doček 2005. godine obilježili molitvom i odavanjem počasti žrtvama katastrofe u jugoistočnoj Aziji, ali gledajući Hrvatsku televiziju svatko se mogao uvjeriti kako se nešto takvoga u nas nitko nije sjetio, osim jedne iznimke. A ta je iznimka, baš kao i svake godine, Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskoga rata Podravke, koju predvodi Mladen Pavković. Na inicijativu gospodina Pavkovića, za kojim je već vrlo veliki broj zapaženih humanitarnih djela, prvi put organiziran je i Doček nove 2005. kod Zida boli u Zagrebu, a ja sam, unatoč poznih godina, također bila tamo, i to s cijelom obitelji. </p>
<p>Čitala sam u Vjesniku članak »S kime će UBIUDR dočekati Novu godinu kod Zida boli?«, kojim se na neki način htjelo i umanjiti značaj te velike akcije, više se zanimajući hoće li ili neće Jadranka Kosor biti pokroviteljicom, što je za sve nas majke koje smo u Domovinskome ratu izgubile svoje sinove i kćeri bilo posve nevažno, a na kraju i nepotrebno.</p>
<p>Taj skup s više od stotinu nas stradalnika, među kojima je bila i moja prijateljica Kata Šoljić, otvorio je minutom šutnje Mladen Pavković. Osim na žrtve našega rata, podsjetio je i na žrtve tsunamija. Nitko drugi u Hrvatskoj to do tada još nije bio učinio, a bilo je tako mnogo proslava, pa i na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Na tom Zidu isplakale smo mnogo suza, ali zahvaljujući gospodinu Pavkoviću, njegovoj neiscrpnoj energiji, ali i našoj predsjednici Zdenki Farkaš, koja je Zid i osmislila, toga dana, kad sam vidjela toliko ljudi sa svijećama u rukama, koji su umjesto veselih pjevali pobožne i rodoljubne pjesme, srce mi je drhtalo, a suze su tekle i tekle. </p>
<p>Pavkoviću nije smetao vatromet u pola noći: on je stao pred nas i zamolio nas za minutu šutnje. Kakva velika gesta! Na taj način Zid boli bio je osvijetljen i u ponoć 2005. To je bilo istaknuto i na Hrvatskoj televiziji, ali nije se uklapalo u sva ona ludovanja po trgovima, kad nitko nije ni pomišljao na katastrofu koja je pogodila svijet. Hrvatska, da nije bilo jednog Pavkovića, mogla bi se posramiti, jer barem se na zagrebačkom središnjem trgu trebala tada odati počast minutom šutnje. A nije. </p>
<p>RUŽICA KALANJZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Ustavna tužba kao jedina mogućnost</p>
<p>Općepoznato je da američka vlada ne izdaje ni njihovu domovnicu građanima koji ne prihvaćaju domoljublje. Osim toga bezbroj se filmova producira u Sjedinjenim Državama koji veličaju domoljublje. Međutim, kada je riječ o građanima drugih država, ta ista Vlada SAD-a domoljublje tretira kao najgoru pošast i bori se protiv njega svime što joj stoji na raspolaganju – bez obzira koliko te metode nepopravljivo štete američkom ugledu u svijetu.</p>
<p> Jedino se tako može objasniti skandal u kojemu je američka vlada aktivni sudionik osporavanja patentnih prava na hrvatski patent »Poboljšanje držača britvice« P921162A od 2. studenoga 1992. godine.</p>
<p> Uporište za osporavanje tih patentnih prava samo je krivotvorenje relevantnih dokumenata od strane Državnoga zavoda za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske, a mjerodavni za iniciranje odgovarajućega postupka boje se da bi svaka inicijativa u vezi s tim mogla biti protumačena kao nedopustivo domoljublje.</p>
<p> Zato, kao jedina mogućnost preostala mi je ustavna tužba, koju sam podnio 27. prosinca 2004. Ustavnom sudu Republike Hrvatske, a zbog očekivana nereagiranja Ustavnoga suda, podnio sam i tužba za povredu ljudskih prava pred sudom u Strasbourgu. U detalje toga skandala ne mogu ulaziti, jer bi se moglo to pogrešno protumačiti kao tobožnji antiamerikanizam, ali potpuno dovoljno podataka o tome nalazi se na internet adresi: http://www.hrid.hr/Prilozi/Kabalin_vs._Gillette.htm, pa čitatelje upućujem na tu adresu.</p>
<p>IVAN KABALIN, dipl. ing.Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Nekim sucima Županijskoga suda u Vukovaru zakon je očito nebitan</p>
<p>Vrhovni sud Republike Hrvatske donio je presudu kojom utvrđuje da je rješenjem istražnog suca broj Kir-384/03. i rješenjem Županijskoga suda u Vukovaru broj Kv-22/04. povrijeđen čl. 71 st. 3 u svezi s čl. 82 st. 3 Zakona o kaznenom postupku u korist osumnjičenika. Presuda je donijeta u povodu zahtjeva za zaštitu zakonitosti koji je protiv spomenutih rješenja podnio glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.</p>
<p>Suci Županijskoga suda u Vukovaru koji su donijeli ta rješenja namjerno su povrijedili spomenute odredbe ZKP-a, jer su znali da u konkretnom slučaju Vrhovni sud Hrvatske može samo utvrditi da su ona nezakonita, ali ne i ukinuti takva rješenja. Time su mi onemogućili da kao oštećeni preuzmem kazneni postupak protiv dviju odgovornih osoba Vinkovačkog vodovoda.</p>
<p> Naime, jedna od tih osoba je zloporabom svojih ovlasti onemogućila, bez ikakvog opravdanog razloga, zagrijavanje stanova nekoliko stanara od 15. listopada 1999. do 22. prosinca 1999., što je utvrdilo i Općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima, a druga je odgovorna osoba pomoću krivotvorenoga obračuna pokušala od mene naplatiti naknadu za »grijanje« mojeg stana i u tom razdoblju (dakle, nepostojeći dug).</p>
<p>Krivotvoreni račun s obračunatom zateznom kamatom na nepostojeći dug Vinkovački vodovod mi je dostavljao sljedeće dvije godine u nadi da ću u strahu od takvog njegova uvećanja »dug« platiti. S obzirom da me time nisu uspjeli uplašiti, tužili su me Općinskom sudu u Vinkovcima, da bi nakon četiri godine parničenja sa mnom povukli tužbu suočeni s vlastitim lažima i podvalama. A suci Županijskoga suda u Vukovaru nakon toga su se »pobrinuli« da nitko ne bude za to odgovoran. Za njih je bilo nepojmljivo primijeniti zakon na ikoga iz Vinkovačkog vodovoda budući da je njegov generalni direktor tada bio član Gradskoga poglavarstva Vinkovaca, a u međuvremenu je imenovan za zamjenika ministra vodoprivrede Republike Hrvatske. Zato su taj slučaj i zataškali u začetku.</p>
<p>Baš njih briga što su time povrijedili moja temeljna ustavna prava na jednakost građana pred zakonom i sudom te čl. 117 st. 3 Ustava Republike Hrvatske, da odluke mogu donositi samo na temelju Ustava i zakona. Baš njih briga što su time ostvarili sve elemente kaznenog djela iz čl. 337 st. 2 Kaznenogazakona na moju štetu. Baš njih briga što su time omogućili pojedincima iz Vinkovačkog vodovoda eventualno ponavljanje takvih ili sličnih kriminalnih ponašanja na štetu tzv. običnih građana.</p>
<p>BORIS VEDENIKOsijek</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Objavljeni podaci predizbornoga istraživanja-ankete nisu vjerodostojni</p>
<p>Iako je prošao prvi krug predsjedničkih izbora, reagiram u povodu »istraživanja javnoga mnijenja« rezultati kojega su 31. prosinca 2004. objavljeni u dnevnom tisku, konkretno u Večernjem listu. Naime, matematički je očito da objavljeni podaci iz spomenutoga istraživanja-ankete nisu vjerodostojni. Ako je, kako se tvrdi, to ispitivanje provedeno na devetsto ispitanika, znači da jedan glas ispitanika u istraživanju vrijedi 0,11111 posto. Iz toga proizlazi da je ispravnim zaokruživanjem na jednu decimalu nemoguće doći do znamenke 5 odmah iza decimalne točke. </p>
<p> Tako je dr. Ivić Pašalić prema toj anketi dobio 0,5 posto, što je nemoguće, jer mu četiri glasa daju 0,44444 posto, a pet glasova 0.55555 posto ili, zaokruženo na jednu decimalu, 0,4 posto ili 0,6 posto. Isto tako, Boris Mikšić bi s 94 glasa u anketi dobio 10,44444 posto, a s 95 glasova 10,55555 posto, što je prema tome 10,4 posto ili 10,6 posto na jednu decimalu, a nikako 10,5 posto, kao što je iznijeto u anketi. </p>
<p>IVAN TOMLJENOVIĆstudent, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>Vjesnikov novinar oči u oči s pljačkašima Privredne banke u Središću</p>
<p>Maskirani potkapama s prorezima za oči i naoružani pištoljima, trojica razbojnika opljačkala su poslovnicu Privredne banke u Središću i pobjegla s nekoliko stotina tisuća kuna u crnom »peugeotu 306«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Trojica razbojnika, naoružana pištoljima i maskirana potkapama s prorezima za oči, u srijedu oko 17.55 sati opljačkala su poslovnicu Privredne banke u Bušićevoj ulici u Središću i pobjegla potom s nekoliko stotina tisuća kuna u crnom »peugeotu 306«. </p>
<p>Autor ovih redaka našao se u toj banci usred pljačke u kojoj, srećom, nitko nije ozlijeđen. Dan prije, naime, dobili smo obavijest iz banke da možemo podići novu bankovna kartica, koju je prošlog tjedna - kao i u slučaju još 700 klijenata Privredne banke - bankomat »progutao« iz sigurnosnih razloga, zbog krivotvoritelja koji su oštetili četiri klijenta banke za ukupno 25.000 kuna.kartica i što ćemo konačno moći podizati gotovinu na bankomatu, nije trajala dugo. Odmah po dolasku u banku, Vjesnikov je novinar zamijetio bankinu službenicu kako kleči na podu, kao da krpom briše pod, a nad njom je stajao zamaskiran muškarac i držao pištolj iznad njezine glave. Za to su vrijeme još dvojica jednako maskiranih pred blagajničkim pultom trpala novac u platnene vreće. </p>
<p>Dvije su službenice stajale nepomične iza pulta, baš kao i jedan od postarijih klijenata banke koji je imao nesreću da ga pljačkaši zateknu baš u trenutku kad je obavljao novčanu transakciju.</p>
<p>Većina onih koji su zatekli u banci u trenutku pljačke pomislili su kako se sigurno snima neki film ili videospot, jer je na platou nedaleko od banke stajalo nekoliko prolaznika koji su razgovarali, ne obraćajući pozornost na banku. No odsutnost filmskih kamera i reflektora odagnala je te sumnje i postalo je svima jasnim da je u tijeku prava pljačka.</p>
<p>Upravo u tom trenutku iz banke su ubrzanim korakom i pognutih glava, vjerojatno zato da očevici ne bi mogli odrediti njihovu visinu, izašla trojica pljačkaša, svaki s pištoljem u jednoj i vrećom s novcem u drugoj ruci. Ne obraćajući pozornost na okupljene, »odskakutali« su u obližnji prolaz pored pekare i prodavaonice. Prolaznici su tek tada zamijetili da se nešto događa i, spazivši tri prikaze s »fantomkama« na glavi i pištoljem u ruci kako izlaze iz banke, razbježali se svatko na svoju stranu.</p>
<p>Koliko-toliko pribran, Vjesnikov je novinar pričekao da pljačkaši zamaknu desetak metara, pa je pošao za njima, kako bi vidio kamo će i čime pobjeći, što može policiji može biti vrlo koristan podatak. I doista, odmah iza banke, pljačkaše je dočekao crni »peugeot 306«, u koji su ušli i krenuli prema istoku do kraja slijepe ulice, gdje su, preko nogostupa, zamaknuli ulijevo prema Bundeku, te im se otad izgubio svaki trag. Prateći pljačkaše, Vjesnikov je novinar obavijestio o pljački mobitelom Operativno-komunikacijski centar policije.</p>
<p>Uskoro je do banke pristiglo desetak policajaca koji su obavili razgovore sa službenicama i očevicima, te blokirali područje oko banke. U međuvremenu su obaviještene i ostale policijske patrole koje su blokirale sve izlaze iz grada, a kako je, očito, riječ o trojici naoružanih profesionalaca u pomoć je pozvana i Interventna policija kako bi zaustavila i pregledala svaki sumnjivi automobil. No pljačkaši su se, vjerojatno, već riješili crnog »peugeota« i pobjegli nekim drugim ranije pripremljenim automobilom. To govori o njihovoj profesionalnosti, koju su pokazali i munjevitom pljačkom iza koje nije ostao niti jedan koristan materijalan dokaz policiji koja za njima intenzivno traga. </p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Dvadeset i pet godina zatvora za ubojstvo trudnice i nerođenog djeteta</p>
<p>»Iako abortus nije zakonom zabranjen, nerođeno se dijete mora uzeti kao rođeno«, obrazložila je sutkinja presudu kojom je Davor Celčić osuđen i zbog oduzimanja života nerođenog djeteta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Davor Celčić (23) proglašen je krivim zbog ubojstva trudnice i u srijedu na Županijskom sudu u Velikoj Gorici nepravomoćno osuđen na 25 godina zatvora. </p>
<p>Celčić je 17. prosinca 2003., u Mičevcu, u svom automobilu zadavio 23-godišnju studenticu Policijske akademije Luciju Topalović, s kojom je u ljeto iste godine imao kraću vezu. Nakon ubojstva mrtvo je tijelo zakopao u šumi u 20-tak kilometara udaljenom mjestu Orle. Dva mjeseca kasnije policija je privela Celčića, a on je nakon nekoliko dana »obrade«, u prisutnosti branitelja po službenoj dužnosti priznao da je ubio trudnu djevojku, te odveo policiju do mjesta na kojem ju je zakopao. Celčić je tada priznao da je znao za trudnoću. To je ponovio i dva puta kod istražnog suca, međutim tri mjeseca kasnije, kada je njegovu obranu preuzeo odvjetnik Silvije Degen, Celčić je promijenio iskaz, tvrdeći da nije znao za trudnoću te da nije ni čitao zapisnik kojeg je ranije potpisao.</p>
<p>Sutkinja Sanja Katušić Jergović navela je u obrazloženju presude da od samog početka postupka nije bilo sporno da je Celčić počinitelj ubojstva, već je bilo sporno je li znao da je žrtva bila trudna. »Ne samo da je znao, već je trudnoća bila najznačajniji motiv ubojstva. On se osjećao ugroženim i 'stjeran pred zid'«, stoji u presudi. Sutkinja je obrazložila da je sud svoju odluku temeljio na iskazima nekolicine svjedoka koji nisu osobno zainteresirani (nisu rodbina ili bliski prijatelji pokojne Lucije). Odlučan je bio iskaz Lucijine poznanice Ruže Radoš koja je ispričala da ju je Lucija nazvala na sam dan ubojstva i plačući joj rekla da joj je liječnica potvrdila trudnoću. Ruža je izjavila i da joj je Lucija rekla da će se iste večeri naći sa Celčićem. Sutkinja Katušić Jergović ocijenila je »neživotnim i neuvjerljivim« iskaz Davora Celčića koji je tvrdio da ga je Lucija samo nagovarala da se pomire bez da mu je spominjala trudnoću, te da ju je ubio braneći se od njenog napada i u afektu. </p>
<p>Obrazlažući visinu kazne sutkinja je navela niz otegotnih okolnosti. Celčić je, po njenim navodima, pokazao »bešćutnost, okrutnost i brutalnost«, a žrtvu je pozvao dugo godina (još iz osnovne škole) i znao je da je dijete koje ona nosi njegovo. Okrivljenom u prilog nije išao ni način na koji je postupao s mrtvim tijelom, odnosno činjenica da je osakatio njezino tijelo, »od lica napravio kašu i odsjekao prste na rukama«. Sud nije ocijenio uvjerljivim ni izraze kajanja, koje je Celčić naveo na kraju obrane. »Čitavim iskazom bio je koncentriran samo na sebe, a nije uvjerio sud da mu je žao što je prekinuo jedan 23-godišnji život kao i život još nerođenog djeteta«, rekla je sutkinja Sanja Katušić Jergović. Celčiću, inače apsolventu FER-a, kao olakotna je okolnost uzeta mladost i ranija nekažnjavanost.</p>
<p>Odvjetnik Silvije Degen najavio je da će Vrhovnom sudu podnijeti žalbu na presudu.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Četiri godine za nehotično ubojstvo </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Odlukom vijeća Vrhovnog suda RH, potvrđena je presuda osječkog Županijskog suda kojom je Milan Đukić s prijavljenim prebivalištem u mjestu Lipovac pored Virovitice, zbog nenamjernog ubojstva Miroslava Duranića 23. travnja 1994. gdoine u kafiću »Krajina«, a s kojim je bio u postrojbama tzv. krajinske vojske, osuđen na četiri godine zatvora. </p>
<p>Naime, nakon što su zajedno popili nekoliko pića u kafiću u tada okupiranoj Baranji, oko 13.30 sati Duranić je ustao i rekao da mora ići na stražu. Kako mu se nije dalo ići kući po pušku, zamolio je Đukića da mu posudi svoju automatsku pušku koju je imao kod sebe. </p>
<p>No, Đukić nije pristao na to, te su se počeli otimati za pušku tako što ju je Duranić držao za cijev, a Đukić za okidač. U jednom trenutku, Đukić je naglo povukao pušku prema sebi i u tom je trenutku ona opalila te pogodila Duranića ravno u prsa. Zadobivši teške ozljede, Duranić je isti dan preminuo u bolnici u Somboru. </p>
<p>Riječ je o prilično neobičnom i zamršenom slučaju koji je već nekoliko puta presuđen. </p>
<p>Prvi puta, Đukiću je sudila tzv. krajinska vlast na Okružnom sudu u Belom Manastiru, no tzv. Vrhovni sud u Vukovaru tu je presudu ukinuo. </p>
<p>U međuvremenu je došlo do mirne reintegracije okupiranog hrvatskog područja, a Đukić je iz Baranje prebjegao u Srbiju. </p>
<p>Dok je boravio u Srbiji, hrvatsko pravosuđe ga je 1999. godine zbog ovog kaznenog djela u odsutnosti osudilo na četiri godine zatvora, a presuda je 2002. godine i potvrđena na Vrhovnom sudu. </p>
<p>Međutim, Đukić se krajem 2002. godine vratio u Hrvatsku i dobio hrvatsko državljanstvo jer je rođen u Hadžićima pored Virovitice. Tada je otkriveno da je u odsutnosti pravomoćno osuđen pred hrvatskim sudom, pa je odmah uhićen. </p>
<p>S obzirom da je presuda donesena u odsutnosti, prema Zakonu o kaznenom postupku Đukiću je omogućeno novo suđenje na kojem je donesena odluka da presuda donesena u odsutnosti, kojom je osuđen na četiri godine, ostaje na snazi. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Zoran Miletić na sudu zbog iznude</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Varaždinsko Općinsko državno odvjetništvo podnijelo je optužnicu protiv Zorana Miletića, zaštićenog svjedoka broj 1 u postupku protiv »zločinačke organizacije«, zbog kaznenog djela iznude.</p>
<p>Miletića se tereti da je od Miroslava Matkuna, odnosno od poduzeća »Unit-V«, čiji je Matkun bio direktor, u dogovoru s Hrvojem Petračem i Trpimirom Jandrekom, želio izmamiti milijun njemačkih maraka kao iznos tobožnjeg duga, u korist Petračeva poduzeća. Tako su 15. veljače 1996. godine na Trgu Antuna Mihanovića u Varaždinskim Toplicama, Miletić i Jandrek sačekali Matkuna, pa ga je Miletić, govoreći mu da je Petraču dužan, udario po licu i glavi te mu zaprijetio da će idući put doći s pištoljima. </p>
<p>Od veljače 1996. do kraja 1997. godine zajedno s Jandrekom Miletić se predstavljao kao zaposlenik pravne službe Petračeva poduzeća te je Matkuna nazivao i prijetio mu da će ga »likvidirati« ako Petraču ne da novac. Tereti ga se i da je 21. lipnja 1996. godine, kada je Matkun došao u prostorije Petračeva poduzeća, na sastanak na kojem je Petrač tražio isplatu milijun maraka, sjeo pokraj Matkuna i cijelo ga vrijeme naguravao i prijeteći pogledavao. Petrač je to sve tolerirao, što je dovelo do toga da je Matkun, osjećajući se ugroženim zbog napada i stalnih prijetnji, 11. rujna 1996. godine bez ikakve osnove iz sredstava poduzeća »Unit-V« putem cesije sa zagrebačkim »Exportdrvom« doznačio Petračevu poduzeću 354.050 kuna. </p>
<p>Postupak protiv Miletića spojen je s postupkom koji se, zbog iznude, na novomarofskom Općinskom sudu vodi protiv Petrača i Jandreka. Njih su dvojica već bili oslobođeni optužbe za to djelo, no Županijski je sud ukinuo presudu i predmet vratio na ponovno suđenje.</p>
<p> I Jandreka i Petrača teretilo se da su od Miroslava Matkuna željeli izmamiti milijun njemačkih maraka kao iznos tobožnjeg duga, u korist Petračeva poduzeća. U optužnici se navodilo i da je Petrač telefonski ili u neposrednom kontaktu od Matkuna stalno tražio isplatu, govoreći mu da »može nastradati«, a istovremeno je angažirao Jandreka koji je s nepoznatom osobom Matkuna fizički napao ispred njegove kuće, nazivao ga i prijetio mu te propucao automobil njegove kćeri. Tijekom suđenja ustanovljeno je da je ta nepoznata osoba upravo Zoran Miletić, kojeg je Matkun prepoznao u novinama. </p>
<p>Miletić je kod istražnog suca porekao djelo, tvrdeći da Matkuna nikad u životu nije vidio, Jandreka ne poznaje, a Petrača je vidio, ali s njim nikad nije razgovarao. Provedeno je i prepoznavanje, tijekom kojeg je Matkun s potpunom sigurnošću prepoznao Miletića kao osobu koja ga je napala. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Uhićen osumnjičeni za propucavanje kuće šibenskog kirurga</p>
<p>JADRIJA</p>
<p> – Djelatnici šibenske policije u noći na četvrtak uhitili su muškarca iz Šibenika zbog sumnje da je u noći na ponedjeljak počinio kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine, te nezakonitog držanja oružja i eksplozivnih tvari.</p>
<p>Naime, 35-godišnji Šibenčanin je osumnjičen da je zbog neriješenih odnosa s Borisom Radlom iz vatrenog oružja ispalio više hitaca u pravcu njegove kuće na Jadriji, vikend naselju nedaleko od Šibenika, u kojoj se tada nalazila Radlova supruga. Pritom ona nije ozlijeđena, a uz propucano prozorsko staklo, zabilježena su i manja oštećenja na objektu. </p>
<p>Radl, inače poznatim šibenski kirurg, u kratkom razgovoru za Vjesnik nije želio komentirati nemili događaj, niti otkriti ime počinitelja. </p>
<p>»Policija je bila, dali smo im izjave, i to je sve što imam reći«, rekao je Radl. Iako se u policijskom izvješću navodi da su povod za pucnjavu bili loši međuljudski odnosi, Radl odbacuje takvu mogućnosti.</p>
<p>»To jednostavno nije točno«, naglasio je. Temeljem sudskog naloga obavljena je pretraga kuće uhićenoga, te je pronađena sporna poluautomatska puška s pripadajućim streljivom, te razne vrste eksploziva koje je posjedovao nezakonito. </p>
<p>Malobrojni stanovnici Jadrije potreseni su tim nemilim događajem, jer kako ističu, Jadrija slovi za izuzetno tiho i mirno mjesto.</p>
<p>»Nemamo čak ni javne rasvjete, pa ipak tijekom ovih blagdana nije ispaljena čak niti jedna petarda«, kažu stanari. </p>
<p>A.R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>D: Kreditni rejting Hrvatske i u siječnju isti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kreditni rejting Hrvatske kod bonitetne kuće Dun & Bradstreet (D) i u siječnju je ostao nepromijenjen, DB4d, priopćili su iz zagrebačkog BonLinea, partnerskog društva D </p>
<p>Profil rizičnosti Hrvatske ovog je mjeseca obilježen Pretpristupnim ekonomskim programom (PEP), čiji je cilj pripremiti Hrvatsku za članstvo u Europskoj uniji (EU). </p>
<p>Tim se dokumentom, među ostalim, predviđa smanjenje proračunskog manjka na manje od tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 2007. godine, kako je i predviđeno kriterijima iz Maastrichta, koji su uvjet za uvođenje eura, te zaustavljanje rasta vanjskoga duga i ubrzanje privatizacije.</p>
<p>Iako su u D skeptični prema ostvarenju tih ciljeva Banskih dvora, vjeruju da će Zagreb u fiskalnoj politici ipak postići određeni napredak i dobiti pozitivnu ocjenu Bruxellesa. Ipak, u izvješću D za siječanj upozorava se kako se fiskalni ciljevi hrvatske vlade temelje na preoptimističnom očekivanju gospodarskog rasta. Prema njima, stopa rasta hrvatskoga gospodarstva ove godine neće iznositi 4,4 posto, kako to očekuju u Zagrebu nego će biti osjetno niža, 3,7 posto. Ulazak Hrvatske u EU može se očekivati do 2009. godine, napominje se u izvješću te rejting-agencije. S ocjenom rizičnosti DB4d, koji ulagačima govori da je riječ o zemlji umjerena rizika, Hrvatska je sada iza Bugarske i Rumunjske, čiji je rejting D nedavno unaprijedio u DB4c. Ispred naše je zemlje i osam tranzicijskih zemalja koje su lani ušle u EU, na čelu sa Slovenijom i Mađarskom. Iza nas su pak zemlje zapadnog Balkana i Zajednice neovisnih država (ZND), koje u D ocjenjuju zemljama visokog rizika. </p>
<p>A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Tečaj eura pao na 1,32 dolara </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europski su indeksi u četvrtak rasli, potaknuti dionicama automobilskog i financijskog sektora. Londonski FTSE 100 je do poslijepodneva porastao 0,4 posto, na 4827,3, dok je frankfurtski Dax dobio 0,9 posto, dosegavši 4295,3 boda. </p>
<p>Pariški CAC 40 je porastao 0,8 posto, na 3859, a indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 0,5 posto, na 2796,8. </p>
<p>Euro je u četvrtak prema dolaru pao peti dan za redom, spustivši se na 1,32 dolara. </p>
<p>Uz povoljne vremenske prognoze i rast američkih zaliha nafte, cijena Nymex Light sirove nafte je u New Yorku ujutro pala 23 centa, na 43,16 dolara za barel, dok je IPE Brent u Londonu do poslijepodneva porastao devet centi, na 40,60 dolara. </p>
<p>Renault je porastao 1,6 posto, nakon što je objavio podatke o prošlogodišnjoj prodaji. Volkswagen je, pak, dobio 2,6 posto pošto je uprava objavila kako je lani ostvarila ciljano smanjenje troškova. Peugeot je dobio dva posto, a BMW i DaimlerChrysler 0,3 posto. </p>
<p>Među znatnijim dobitnicima bila je i nizozemska bankarska grupacija ABN Amro (3,3 posto) i Deutsche Bank (2,7 posto). BNP Paribas, Fortis i Societe Generale dobili su između jedan i dva posto. Reosiguravatelji Swiss Re i Münchener Rück porasli su 2,7 odnosno 1,7 posto.</p>
<p>U prvih pola sata trgovanja u new Yorku, DJIA je porastao 0,15 posto, na 10.613, a Nasdaq Composite 0,3 posto, na 2097 bodova. Tokyjski Nikkei 225 je u četvrtak porastao 0,48 posto, na 11.992,26 bodova. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Postojeći duopol diktira izbor trećeg mobilnog operatera</p>
<p>Osnovano se sumnja da ne postoji stvarni interes za uvođenje trećeg operatera, dokazano sposobnog ugroziti postojeći duopol T-Mobilea i VIPneta/ Riječ je o tome da postojeći operateri svim silama žele da umjesto jakoga igrača, koji će doista pojeftiniti mobilne usluge i do 50 posto, dođe tzv. virtualni operater koji neće znatnije poremetiti uspostavljeni duopol</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Osnivanje istražnog povjerenstva radi utvrđivanja činjenica u svezi s raspisivanjem međunarodnog javnoga natječaja za davanje koncesije za treću mobilnu mrežu (GSM/DCS 1800 i treće generacije UMTS) uvršteno je na dnevni red Hrvatskoga sabora.</p>
<p>Osnivanje povjerenstva zatražila je sredinom studenoga desetina saborskih zastupnika. Zahtjev je stigao iz oporbenih redova, ponajprije iz HNS-a a poduprlo ga je i nekoliko zastupnika SDP-a i Libre.</p>
<p>Podsjetimo, Vijeće za telekomunikacije raspisalo je 14. srpnja prošle godine međunarodni javni natječaj za davanje koncesije za treću mobilnu mrežu s rokom podnošenja ponuda do 14. rujna, koji je produljen do 27. rujna. U tom produljenom razdoblju Sabor je, na Vladin prijedlog, imenovao Vijeće Hrvatske agencije za telekomunikacije kao nacionalno regularno tijelo u području telekomunikacija.</p>
<p>No to imenovanje, kaže se u ocjeni stanja, nije prošlo glatko jer su čelni ljudi Vijeća Agencije mahom bivši zaposlenici T-Hrvatskog telekoma (T-HT) i Odašiljača i veza (OIV), stoga se postavlja i pitanje sukoba interesa. S obzirom na to da nakon provedena natječaja nije odabran treći operater, natječaj je poništen i raspisan je novi 21. listopada, s bitno izmijenjenim kriterijima, ističe se. Građanima kao zainteresiranima s obzirom na pojeftinjenje usluga u mobilnoj mreži, razlozi neodabira, kao i sam postupak provedbe natječaja nisu bili transparentni. Uzimajući u obzir sve činjenice, navodi se, osnovano se sumnja da ne postoji stvarni interes za uvođenje trećeg operatera, sposobnog ugroziti postojeći duopol T-Mobilea i VIPneta te da se novim natječajem mijenjaju uvjeti kako bi se pogodovalo određenim tvrtkama i diktirao izbor trećeg operatera. Riječ je o tome da postojeći operateri svim silama žele, da umjesto jakoga igrača, koji će doista pojeftiniti mobilne usluge i do 50 posto, dođe tzv. virtualni operater koji neće znatnije poremetiti uspostavljeni duopol.</p>
<p>Istražno povjerenstvo, bude li osnovano – za što baš i nema previše izgleda – bavilo bi se i utvrđivanjem jesu li ponuđači dostavili sve dokumente, je li bodovanju prethodila stručna analiza... Povjerenstvo bi trebalo utvrditi i sadržavaju li ugovori između T-HT-a i Deutsche Telekoma odredbe kojima se definira područje trećeg operatera. . </p>
<p>U međuvremenu je Vijeće Agencije na novome natječaju, nakon puno teških riječi ali i sudske tužbe Tele2, koncesiju za treću mobilnu mrežu dodijelilo upravo tvrtki Tele2. Zbog pritužbi drugih dvaju kandidata na natječaju – Meč (Match) telekoma i Croatije Mobilea, pokrenut je upravni postupak u Agenciji za telekomunikacije.</p>
<p>No čini se da je Vladi, prije pokrenutog upravnog postupka, puno više zasmetalo otvoreno pismo Quaestus fonda Borislava Škegre, koji stoji iza ponude Tele2, poslano svim saborskim zastupnicima, premijeru i Uredu Predsjednika samo nekoliko dana prije donošenja odluke o trećem mobilnom operateru (22. prosinca). U tom se pismu otvoreno sumnja u regularnost natječaja te se istodobno poziva na europske standarde pri izboru trećeg operatera. Iz Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka poručuju da bi započeti postupak provjere spornih bankovnih jamstava Meč telekoma i Croatije Mobilea, u koji je uključeno i Ministarstvo financija, mogao biti gotov u roku od 10 do 15 dana. Dakle prije 2. veljače, dokad Tele2 ima rok za potpisivanje koncesijskog ugovora.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Hrvatsko gospodarstvo manje slobodno od albanskog </p>
<p>Prema američkom institutu Heritage Foundation i Wall Street Journalu, Hrvatska i dalje spada u skupinu »većinom neslobodnih« gospodarstava, dok se Makedonija ubraja u »većinom slobodna«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U najnovijem indeksu ekonomske slobode što ga priređuju američki institut Heritage Foundation i Wall Street Journal, Hrvatska je među 161 zemljom zauzela 74. mjesto, najbolju poziciju od 1995., kada je indeks prvi puta objavljen. Međutim, i s do sada najvišom prosječnom ocjenom (3,0 na ljestvici od jedan do pet) Hrvatska i dalje spada u skupinu zemalja koje Heritage opisuje terminom »većinom ne-slobodne«, dok Albanija i Makedonija spadaju među »većinom slobodna« gospodarstva. </p>
<p>Indeks ekonomske slobode sastavlja se na temelju prosjeka ocjena (na skali od jedan do pet jedan je najviša) za deset kategorija: ekonomsku slobodu (Hrvatska je tu dobila ocjenu 4,0), fiskalno opterećenje (3,0), sudjelovanje države u gospodarstvu (2,5), monetarnu politiku (1,0), strana ulaganja (3,0), bankarski i financijski sektor (2,0), cijene i plaće (3,0), pravo vlasništva (4,0), regulaciju (4,0) te sivu ekonomiju (3,5).</p>
<p>U odnosu na prethodnu godinu, kada je Hrvatska s ukupnom ocjenom 3,11 zauzela 82. mjesto među 164 zemlje, znatno je poboljšana ocjena za monetarnu politiku - sa 2,0 na jedan bod. Višu ocjenu hrvatska monetarna politika dobila je zahvaljujući padu desetogodišnjeg prosjeka godišnje stope inflacije sa 3,16 posto za razdoblje 1993.-2002. na 1,13 posto za razdoblje 1994.-2003. godine. Poboljšana je i ocjena za fiskalno opterećenje (sa 3,1 bod prošle godine) zbog znatnog usporavanja rasta javne potrošnje u odnosu na BDP, koja je u 2003. porasla za 0,1 postotni bod na 45,6 posto BDP-a u usporedbi s porastom od 8,5 postotnih bodova prethodne godine. Ocjene za ostalih osam kategorija ostale su nepromijenjene. </p>
<p>Inače, među novim članicama EU, najviše pozicionirane su baltičke zemlje (Estonija je čak zauzela četvrto mjesto), dok je najslabije pozicionirana Slovenija, na 46. mjestu. </p>
<p>Ukrajina, Poljska, Bugarska i Mađarska nalaze se među deset zemalja kojima je u odnosu na proteklu godinu ocjena najviše porasla. Srbija i Crna Gora nisu ocijenjene zbog nedostupnih podataka. </p>
<p>S druge strane, SAD po prvi puta nije uspio ući među deset ekonomski najslobodnijih zemalja - iako se ocjena Sjedinjenih Država (1,85) nije mijenjala, Čile, Australija i Island su zaslužili više ocjene. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Imovina otvorenih i zatvorenih fondova premašila 5,7 milijardi kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Krajem 2004. godine imovina ukupno 37 aktivnih (od ukupno 41 registriranog) otvorenih investicijskih fondova, te četiri (od pet registriranih) zatvorenih fondova bila je vrijedna 5,709 milijardi kuna, stoji u podacima koje su fondovi dostavili Komisiji za vrijednosne papire.</p>
<p>U odnosu na kraj 2003. godine (kada su bila aktivna 33 fonda), imovina otvorenih fondova porasla je sa 2,953 na 4,527 milijarde kuna ili oko 53,32 posto. Inače, taj rast je godinu prije iznosio 19,16 posto, a u 2002., godini fondovskog booma, čak 80 posto.</p>
<p>U istom je razdoblju vrijednost imovine zatvorenih fondova povećana 20,97 posto, odnosno sa 977,2 milijuna kuna na 1,182 milijarde kuna (od čega se 942,69 milijuna kuna odnosi na imovinu Kapitalnog fonda).</p>
<p>Zasad nijedan fond pojedinačno nije prikupio milijardu kuna imovine pod upravljanjem, a najbliže tom iznosu je novčani fond ZB plus koji upravlja sa 900,36 milijuna kuna. </p>
<p>Zanimljivo je da drugo mjesto po veličini imovine (441,47 milijuna kuna) ne zauzima neki od bankarskih novčanih fondova, već Euroinvestov ICF Money Market. Najmanjom imovinom (787.627 kuna) zasad upravlja najmlađi aktivni fond Ilirika Jugoistočna Europa, koji je dobio rješenje za rad početkom listopada 2004.</p>
<p>Najveći udio u imovini otvorenih fondova kao i dosad ima šest fondova Zagrebačke banke koji ukupno upravljaju sa 1,792 milijarde kuna ili 39,58 posto imovine svih otvorenih fondova.</p>
<p>Odnedavno su na drugom mjestu po tržišnom udjelu od 15,56 posto fondovi Raiffeisen banke (četiri), koji upravljaju sa 704,52 milijuna kuna imovine. Slijede fondovi Privredne banke (pet) sa 663,17 milijuna kuna imovine ili 14,64 posto udjela na tržištu otvorenih fondova. Tri bankarske grupacije, odnosno njihovih 15 fondova, kontrolira oko 70 posto imovine svih otvorenih fondova u Hrvatskoj. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>HAAB priprema isplatu manjinskih dioničara Slavonske banke</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Austrijska Hypo Alpe-Adria-Bank International AG iz Klagenfurta najavila je javnu ponudu za preuzimanje preostalih dionica Slavonske banke iz Osijeka od malih dioničara, među kojima su i Našicecement, Hrvatske šume, osječka Pivovara i drugi.</p>
<p>HAAB International AG dosad je stekla 388.560 dionica odnosno 95,04 posto temeljnog kapitala Slavonske banke (i isto toliko glasova), od čega je društvo Hypo Alpe-Adria-Vrijednosnice d.o.o. s kojim zajednički djeluje, imatelj 1234 dionica Slavonske banke. To, praktički znači da HAAB može samostalno donijeti odluku o isplati manjinskih dioničara i prijenosu njihovih dionica na sebe. Inače, Slavonska banka je, među ostalim, dioničar Sladorane iz Županje i Belja iz Darde. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Za deset milijuna eura prodana mađarska vojna zračna luka Tokol</p>
<p>BUDIMPEŠTA</p>
<p> - Konzorcij sastavljen od tvrtki TriGranit i Euroinvest u vlasništvu mađarskog investitora Sandora Demjana i poduzeća za proizvodnju strojeva Uvaterv kupio je za deset milijuna eura bivšu vojnu zračnu luku Tokol u blizini glavnog grada Budimpešte. Konzorcij će u sljedeće tri godine uložiti 100 milijuna eura kako bi u luci sagradio logistički centar. Udio TriGranita i Euroinvesta u zračnoj luci iznosi 90 posto, dok Uvaterv drži 10 posto dionica.</p>
<p>Demjan je u početku želio preurediti Tokol u zračnu luku za diskontne zrakoplovne kompanije, ali je nakon prosvjeda okolnih naselja odustao od te ideje. Najbogatiji Mađar ipak ustraje u toj zamisli, piše budimpeštanski Nepszabadsag, ističući da bi Demjan mogao kupiti i operatera budimpeštanske zračne luke Ferihegy. Mađarski investitor zainteresiran je navodno i za kupovinu državne zrakoplovne kompanije Malev. Nagađa se da bi Demjan mogao posredstvom Euroinvesta sudjelovati na drugom javnome natječaju koji će biti završen 28. veljače ove godine. (Hina/APA)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Francuski Michelin ulaže u Poljskoj 239 milijuna eura </p>
<p>VARŠAVA</p>
<p> - Francuski koncern Michelin, vlasnik poljske tvornice guma Stomil Olsztyn, namjerava u slobodnu gospodarsku zonu Warminsko-Mazurskie uložiti dodatnih 239 milijuna eura. Michelin će proširiti postojeće proizvodne pogone u Olsztynu, sagraditi novu tvornicu i urediti logistički centar. Ulaganje za koje je uz Poljsku konkurirala i Mađarska trebalo bi započeti u prvom tromjesečju 2005. godine. (Hina/APA)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Na dražbi prodane dionice Hotela Omišalj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na prvoj ovogodišnjoj elektronskoj javnoj dražbi Zagrebačke burze prodano je 69,62 posto dionica hotelske tvrtke Hoteli Omišalj iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, i to po cijeni od 3.400.860 kuna. Cijena po kojoj su prodane ukupno 170.043 dionice Hotela Omišalj bila je i početna dražbovna cijena, dok nominalna vrijednost tog paketa iznosi nešto više od 34 milijuna kuna. Transakciju je za kupca, kako su izvijestili sa Zagrebačke burze, provela brokerska kuća Auctor. Hotelski kompleks te tvrtke s otoka Krka čine hoteli Adriatic te Jadran, depadanse Marina i Primorka, smještajnog kapaciteta od 680 kreveta, a tvrtka zapošljava oko 40 radnika. Prema podacima dostavljenima Varaždinskoj burzi, u čiju su JDD kotaciju uvrštene dionice Hotela Omišalj, ta je tvrtka u devet mjeseci prošle godine poslovala s gubitkom od 7,8 milijuna kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Deutsche Telekom zainteresiran za kupnju Türk Telekoma</p>
<p>ISTANBUL/BONN</p>
<p> - Deutsche Telekom zainteresiran je za preuzimanje Türk Telekoma, izvijestili su turski mediji. Uz Deutsch Telekom kao potencijalni kupci 55 posto dionica turskog telekoma spominju se Telefonica, Telecom Italia, Belgacom i saudijski Suudi Oger. Vrijednost spomenutog udjela u turskom telekomu analitičari procjenjuju na osam do deset milijardi američkih dolara. Natječaj je raspisan još u studenome prošle godine, a rok za predaju ponuda ističe 31. svibnja 2005. godine. Odluka o kupcu bit će donesena u lipnju ili srpnju. Turska, inače, opetovano i bezuspješno pokušava privatizirati Türk Telekom još od 1995. godine. Riječ je o vodećem turskom telekomunikacijskom koncernu s 19 milijuna korisnika i 61.000 zaposlenih. (Hina/APA)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="69">
<p>Hebrang najavio odlazak</p>
<p>Poslijeoperativna analiza potvrdila je pretpostavku da je riječ o adenokarcinomu prostate/ Slijedi nekoliko mjeseci liječenja zračenjem s dobrom dugoročnom prognozom, kaže ministar Hebrang u priopćenju u kojem zahvaljuje kolegama na klinici u Austriji koji su mu spasili život, a teško zamjera novinarima nekih naših listova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »O svom daljnjem statusu ovih dana razgovarat ću s predsjednikom Vlade dr. Ivom Sanaderom«, priopćio je u četvrtak potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang, iznoseći i pojedinosti zbog kojih sljedećih nekoliko mjeseci neće moći obavljati dvoje dužnosti punim intenzitetom. </p>
<p>Hebrang je time najavio mogućnost odlaska sa sadašnje dužnosti o čemu se nagađa otkako se pročulo o njegovoj bolesti i operacijama u Innsbrucku. Zbog odlaska na liječenje u inozemstvo i tvrdnji da se operacije kakve su mu bile potrebne, mogu napraviti i ovdje, ministar je bio izložen žestokim kritikama medija i oporbenih političara.</p>
<p>U priopćenju Hebrang zahvaljuje kolegama na klinici u Austriji koji su mu, kako navodi, spasili život svojim vrhunskim znanjem i vještinom, a teško zamjera novinarima nekih naših listova zbog »agresivnih pokušaja da dođu do njega u najtežim trenucima života, kad se odvijala bitka za goli život«. </p>
<p>Poslijeoperativna analiza odstranjena tkiva potvrdila je pretpostavku da je riječ o adenokarcinomu prostate čiji je dio nakon operacije ostao u tijelu zbog prodora izvan zahvaćena organa. Slijedi nekoliko mjeseci liječenja zračenjem s dobrom dugoročnom prognozom, kaže u priopćenju ministar Hebrang. </p>
<p>Inače, austrijskoj bolnici, gdje je boravio kao običan građanin, platio je samo materijalne troškove i hranu 2700 eura, a liječnici su se, u skladu s Hipokratovom zakletvom, odrekli honorara za liječenje kolege. </p>
<p>U priopćenju Hebrang obrazlaže zašto se liječio u toj bolnici, a ne u domovini i odbacuje sva nagađanja o osobnom nepovjerenju u hrvatsko zdravstvo.</p>
<p>Zbog teško pristupačnog tumora i njegova prodora u okolno tkivo, prva operacija Andrije Hebranga trajala je četiri sata, nakon koje su uslijedile komplikacije – unutarnje krvarenje, pri čemu je izgubio 1,5 litara krvi. Stoga je hrvatski ministar bio podvrgnut novoj, za život opasnoj višesatnoj operaciji klasičnom metodom.</p>
<p>Hebrang u priopćenju ističe da takva operacija u inozemstvu nije bila njegov izbor niti razlog njegova odlaska u inozemstvo. Ponajprije zahvaljuje hrvatskim liječnicima (poliklinika Urocentar, KBC Rebro i KB Merkur), koji su u proteklih nekoliko mjeseci postavili dijagnozu rijetke lokacije malignoma prostate – što je operacijom potvrđeno – čime se, kaže Hebrang, dokazuje visoka razina stručnosti hrvatske medicine.</p>
<p>U Innsbruck na liječenje otišao je nakon konzultacija s inozemnim kolegama i prijateljima, koji su mu preporučili laparoskopsku operaciju. Kao liječnik znao je da ga čeka težak zahvat, nakon kojeg je potreban mir radi oporavka, a to bi mu kod kuće, zbog pojedinih novinara, bilo onemogućeno.</p>
<p>»Iako je dio tiska zlonamjerno kalkulirao da se takav zahvat radi u našim ustanovama, to nije istina jer ni jedna bolnica od Ministarstva zdravstva nije tražila niti dobila dozvolu za uvođenje te metode«, istaknuo je Hebrang odbijajući sumnje da ne vjeruje domaćim liječnicima. O prvim pokušajima laparoskopske prostatektomije kod nas, pod nadzorom inozemnih stručnjaka, doznao je iz novina, jer takvi zahvati nisu službeno prijavljeni. </p>
<p>Povjerenstvo za liječenje u inozemstvu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje plaćalo je takve operacije, jer se u nas još rutinski samostalno ne izvode. Troškove liječenja i pratnju supruge i sina Hebrang je platio novcem od prodaje svog golfa (5000 eura), upisanog u njegovoj imovinskoj kartici.</p>
<p>Na kraju priopćenja, u ime svih koji će se boriti za »goli život«, poziva sve političare i novinare da se pridržavaju minimalnih etičkih načela, odnosno da se »ugroženom dade prilika za životnu bitku i mogućnost za odgovor«.</p>
<p>Kao liječnik još upozorava da svako ometanje liječenja u takvim okolnostima može prouzročiti koban završetak, jer se u odlučujućim trenucima ometaju pacijent i stručni medicinski tim. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Izborna promidžba za drugi izborni krug do ponoći 14. siječnja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Državno izborno povjerenstvo (DIP) donijelo je odluku o ponavljanju izbora za predsjednika Republike Hrvatske, koji će se održati u nedjelju 16. siječnja 2005. U drugi krug ulaze kandidati s najviše glasova u prvom krugu: Stjepan Mesić i Jadranka Kosor, priopćio je DIP.</p>
<p>Izborna promidžba traje do 14. siječnja do 24 sata. Izborna šutnja, kao i svako objavljivanje rezultata ili procjena izbornih rezultata traje od ponoći 15. siječnja do ponoći 16. siječnja. Biračka mjesta bit će otvorena od 7 do 19 sati.</p>
<p>Gradska odnosno općinska izborna povjerenstva, zbrojit će rezultate glasovanja na biralištima na svom području najkasnije u roku od 24 sata od zatvaranja birališta, dakle najkasnije 17. siječnja do 19 sati. DIP će odrediti način i rok u kojem ta povjerenstva moraju dostaviti izborne rezultate sa zapisnikom o svom radu.</p>
<p>DIP utvrđuje izborne rezultate za predsjednika Republike Hrvatske na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima. Kad utvrdi izborne rezultate, DIP će odmah objaviti broj birača upisanih u biračke popise, broj birača koji su glasovali, koliko je glasova dobio pojedini kandidat te koliko je bilo nevažećih glasačkih listića.</p>
<p>Također, kad utvrdi izborne rezultate, DIP će objaviti ime i prezime kandidata koji je izabran, ili u slučaju da se utvrdi kako su kandidati dobili isti broj glasova, da se izbor ponavlja.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>DIP: Mikšić bez ikakva temelja traži ponavljanje izbora</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Državno izborno povjerenstvo (DIP) zaključilo je da Boris Mikšić bez ikakva temelja traži ponavljanje predsjedničkih izbora te je odbilo njegov prigovor kojim je tražio naknadno prebrojavanje glasova i usporedbu s listama popisa birača. DIP je ocijenio da Mikšićeve tvrdnje da raspolaže dokazima o nepravilnostima u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini nisu utemeljene.</p>
<p>Nije bilo nikakvih nepravilnosti na 21 biračkom mjestu na zadarskom području. Provjerena je i Mikšićeva tvrdnja da su na izbornom mjestu broj pet u Bjelovaru nedostajala dva listića te je utvrđeno da su oni uručeni biračima koji ih nisu ubacili u biračku kutiju nego su ih odnijeli s biračkog mjesta, navodi DIP. Stoga to povjerenstvo ocjenjuje da to nije utjecalo na izborni rezultat na tom biračkom mjestu niti može utjecati na ukupni izborni rezultat.</p>
<p>DIP je ocijenio da ni ostali Mikšićevi prilozi uz žalbu, koje on smatra dokazima, ne ukazuju na nepravilnosti. </p>
<p>B.B.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Mesić: Uvijek sam za sučeljavanje</p>
<p>DUGA RESA</p>
<p> – Hrvatski predsjednik i predsjednički kandidat u drugom krugu izbora Stjepan Mesić je u četvrtak tijekom posjeta Karlovačkoj županiji opovrgnuo vijest da će 7. i 14. siječnja na HTV-u doći do sučeljavanja između njega i predsjedničke kandidatkinje HDZ-a Jadranke Kosor. </p>
<p>»Ja sam uvijek za sučeljavanje, ali su me suradnici izvijestili da je predsjednička kandidatkinja HDZ-a i potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor odustala od sučeljavanja«. Na novinarski upit znali li zašto, Mesić je rekao da mu razlozi nisu poznati i da vjerojatno u HDZ-u imaju razloga za to. </p>
<p>Komentirao je i najave premijera Ive Sanadera o rekonstrukciji Vlade, a nakon ostavke ministra vanjskih poslova Miomira Žužula. »Ako odlazi samo jedan član Vladina tima i to je svojevrsna rekonstrukcija. Kako se najavljuju još neke promjene u Vladi, očito je da se očekuje rekonstrukcija kako bi taj tim mogao obaviti nove zadaće koje stoje pred Vladom«, rekao je predsjednik Mesić. Predsjednik se za boravka u Dugoj Resi susreo s gradonačelnikom Ivanom Banjavčićem. U razgovoru s mještanima i novinarima Mesić je za predsjedničkog kandidata u prvom krugu izbora Borisa Mikšića, koji je u Dugoj Resi i obližnjem Netretiću dobio više od 20 posto glasova, rekao »da je ipak nepoznat u Hrvatskoj« dodajući da se Mikšić obogatio na račun Hrvatske.</p>
<p>Mesić je u mjesnoj crkvi u Svetom Petru Mrežničkom uz brojne vjernike iz Duge Rese i mjesta uz rijeku Mrežnicu nazočio svetoj misi, a u povodu blagdana Sveta tri kralja. </p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Kosor: Zamijenit će me netko sa sluhom za braniteljske probleme</p>
<p>Sljedećeg tjedna Jadranka Kosor namjerava objaviti imena svojih budućih savjetnika, bude li izabrana za predsjednicu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kandidaturu HDZ-ove kandidatkinje za predsjednicu države podržali su u utorak predsjednik Stranke hrvatskih branitelja Željko Galeković, predsjednica Središnjeg odbora Zajednice udruga udovica i djece hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Vjekoslava Garešin te predsjednik Hvidre Josip Đakić.</p>
<p>Kosor je na konferenciji za novinare nabrojala što je u proteklih godinu dana učinila kao potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.</p>
<p> Ponovila je sve prednosti novog Zakona o pravima branitelja, koji je stupio na snagu 1. siječnja, a kojim se prvi put uveo institut zaštićene mirovine od 1773 kune, te je produljen rok za priznavanje oboljelosti od PTSP-a. </p>
<p>»Zaposleno je i dvije i pol tisuće branitelja, a založili smo se za reprogramiranje braniteljskih kredita HBOR-a, vratili braniteljima dug iz 1997. u iznosu 149 milijuna kuna, te snizili cijene stanova u područjima od posebne državne skrbi«, rekla je Kosor.</p>
<p>Sljedećeg tjedna Jadranka Kosor namjerava, rekla je na konferenciji za tisak, objaviti imena svojih budućih savjetnika, bude li izabrana za predsjednicu. »U Vladi se razgovaralo i o tome tko bi me zamijenio na ministarskom mjestu, a to bi svakako trebala biti osoba koja će imati sluha za branitelje i njihove probleme«, rekla je HDZ-ova kandidatkinja. </p>
<p>Na novinarsko pitanje o rekonstrukciji Vlade odgovorila je da zasad jedino može komentirati, što je već i učinila, ostavku Miomira Žužula, da će se ministar Andrija Hebrang o sebi očitovati sam idućeg tjedna, te da se ni o čemu drugome još nije raspravljalo. </p>
<p>Upitana o eventualnoj daljnjoj potpori svojoj kandidaturi (s obzirom na poziv Ive Sanadera koalicijskim partnerima u parlamentu, te izjavu Milorada Pupovca da ostaje uz Mesića), Kosor je izjavila da »ne zna zašto se neki javljaju, kada ih nitko za potporu nije ni pitao«. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Policija podnijela prekršajnu prijavu protiv Rajha i Margetića </p>
<p>Stotinu interventnih policajaca upalo je u 'Malu kavanu' radi uhićenja nas dvojice, rekao je Domagoj Margetić / Na upit zašto nije uhićen i predsjednički kandidat Boris Mikšić, Miroslav Rajh je odgovorio da to treba pitati Mikšića, a Mladen Kešer je dodao da bi se Mikšić trebao ispričati narodu jer ga je izmanipulirao </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zagrebačka je policija u srijedu oko 19 sati privela predsjedničkog kandidata Miroslava Rajha i e-urednika Novog hrvatskog slova Domagoja Margetića te ih prekršajno prijavila zbog neprijavljenog organiziranja prosvjednog skupa te zbog remećenja javnog reda i mira, rečeno je novinarima na redovitoj konferenciji u policiji. U policiji tvrde da su Margetića i Rajha pozivali na razgovor, no do njih se nije moglo doći sve do srijede, kada su i privedeni.</p>
<p>»Ne zanimaju nas motivi, ali postoje posebno propisani načini i vrijeme održavanja takvih skupova, koji nisu poštivani«, rekao je zamjenik načelnika zagrebačke policije Dubravko Novak. Nakon ispitivanja u Prvoj policijskoj postaji, Margetić i Rajh su u srijedu kasno navečer dovedeni u jedinicu za zadržavanje zagrebačkog Prekršajnog suda, gdje su zadržani do četvrtka jer nije bilo dežurnoga suca.</p>
<p>U četvrtak ujutro prekršajni sudac Robert Završki održao je glavnu raspravu, na kojoj je kao jedini svjedok saslušan predsjednički kandidat Mladen Kešer. Nakon rasprave, Rajh i Margetić pušteni su na slobodu u 12,45 sati. »Nakon što presuda bude donesena, okrivljenicima će biti dostavljena pisanim putem«, rekao je Završki.</p>
<p>Izašavši iz zgrade Prekršajnog suda, novinarima se najprije obratio Margetić rekavši da je prošlo samo 12 sati od Mesićeve izjave da bi ministar unutarnjih poslova trebao razjuriti prosvjednike do trenutka kada je to i učinjeno. »Stotinu interventnih policajaca upalo je u 'Malu kavanu' radi uhićenja nas dvojice«, rekao je Margetić te dodao da su tek u srijedu navečer na policiji doznali zašto su uhićeni. »Policiju je zanimalo odakle nam informacije o lažiranju izbora te su pitali za vjerodostojnost tih informacija«, dodao je.</p>
<p>»Kada je provaljeno u redakciju Novog hrvatskog slova i kada sam bio otet, policija nije promptno reagirala, a sada se šalje stotinu ljudi na nas dvojicu«, istaknuo je Margetić te napomenuo da će podnijeti prekršajne prijave protiv odgovornih osoba. Na pitanje zašto nije uhićen i predsjednički kandidat Boris Mikšić, Rajh je odgovorio da to treba pitati Mikšića, a Kešer je dodao da bi se Mikšić trebao ispričati narodu jer ga je izmanipulirao pozvavši ga na prosvjed na koji sam nije došao.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Bozanić: Današnje društvo olako previđa nedosljednosti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Dosljedno svjedočenje kršćanskog života izazovno je i dragocjeno u društvenom i kulturnom okruženju današnjeg društva koje olako previđa nedosljednosti, ako ih već otmjeno ne brani ili čak opravdava pod izlikom nerazumnog traženja potpune slobode pojedinca«, istaknuo je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodeći svečanu euharistiju u četvrtak na svetkovinu Bogojavljenja u zagrebačkoj katedrali.</p>
<p>»Ako doista vjerujem da je Isus Spasitelj, Sin Božji, utjelovljena Riječ Božja, izvor ljubavi, života, radosti i mira, moram ostati snažno ujedinjen s Kristom u trajnom nastojanju da svoj život suobličujem njegovu životu, svoje riječi s njegovim riječima, svoja djela s njegovim djelima«, rekao je kardinal dodavši da »to nije jednostavno jer želja za dosljednošću uvijek je u dvostrukoj napasti«.</p>
<p>»Jedna je unutarnja, uzrokovana našim nagonima koji umjesto moralnog napora izabiru materijalno blagostanje, a druga izvanjska koju uzrokuju drugi svojom nebrigom za vjeru«, pojasnio je.</p>
<p>»Klanjati se Kristu iskrena srca znači prepoznati ga upravo u svjetlu njegova objavljenja na Bogojavljenje, u njegovoj jedinstvenoj i začuđujućoj 'osobnosti', prepoznati ga kao Mesiju, jedinog i pravog Spasitelja svakog čovjeka«, napomenuo je mons. Bozanić.</p>
<p>Zagrebački kardinal je podsjetio da je svjedočenje pitanje dosljednosti vjere i života, s osnovnim nastojanjem da se vjera u Krista mora odražavati u konkretnom životu a s vremenom se život mora suobličiti s vjerom.</p>
<p>Misi su, među ostalima, nazočili predsjednik Vlade Ivo Sanader, predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks i ministar kulture Božo Biškupić. </p>
<p>Nikola Žuvela</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Sanader: Čovjek iznad svega, nacionalnost i vjera u drugom planu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Mir Božji, Hristos se rodi«. Tim tradicionalnim izrazom čestitanja pravoslavnoga Božića Milorad Pupovac, predsjednik Srpskoga narodnog vijeća, i saborski zastupnik, pozdravio je premijera Ivu Sanadera, predsjednika Hrvatskoga sabora Vladimira Šeksa, ministra kulture Božu Biškupića, izaslanika predsjednika Stjepana Mesića, Igora Dekanića, predstavnike diplomatskoga kora i mnoge političke i kulturne uzvanike na tradicionalnome božićnom primanju Srpskoga narodnog vijeća u Zagrebu.</p>
<p>na«. </p>
<p>»Ako vi, predsjedniče Vlade, i vi, predsjedniče Sabora, svojom politikom uspijete u potrebi Hrvatske i svih njenih građana, uključujući i građane srpske nacionalnosti, sasvim je sigurno da ćemo imati snagu za ono što nas čeka u narednom vremenu na putu prema EU«, završio je svoje obraćanje Pupovac. </p>
<p>Premijer Sanader je, čestitavši pravoslavni Božić riječima: »Hristos se rodi!«, rekao je kako želi svim hrvatskim građanima da nastave putem »kojim smo krenuli kada smo se opredijelili za samostalnu Hrvatsku, za Hrvatsku koja treba biti u društvu naprednih europskih zemalja«. </p>
<p>Premijer je istaknuo da je učinjen »krupan iskorak prema nečemu što zovemo međusobno uvažavanje, tolerancija, visoki demokratski standardi, kultura dijaloga, poštivanje onih vrijednosti koje dijelimo zajedno s naprednom Europom«. </p>
<p>Premijer je potom podsjetio nazočne na riječi pape Ivana Pavla II., koji je na misi u Osijeku za posljednjeg posjeta Hrvatskoj govorio o potrebi: pomirenja, suživota, međusobna razumijevanja katolika i pravoslavaca, dodavši da je »čovjek iznad svega, a u drugom su planu njegova nacionalnost, vjera« i da je to bit kršćanstva. </p>
<p>Govoreći o pripremama za pregovore s EU-om rekao je kako je Hrvatska u nekim segmentima i bolja od nekih europskih zemalja i spomenuo rješavanje problema nacionalnih manjina. Podsjetio je da će pregovori biti naporni i da moramo okupiti jaku pregovaračku ekipu u kojoj je i gospodin Pupovac.</p>
<p>I predsjednik Hrvatskog sabora, Vladimir Šeks čestitao je pravoslavni Božić i pritom istaknuo kako je lanjsko čestitanje značilo prijelomni događaj u hrvatskom političkom životu »jer smo iskreno, hrabro i odgovorno prema našoj domovini, našoj budućnosti započeli s procesom prevladavanja podjela koje su bile uzrokom mnogih zala i napetosti među nama«. Šeks je istaknuo i da su »najodgovorniji ljudi srpske zajednice shvatili, u njima je sazrela iskrena spoznaja i uvjerenje, da se samo iskreno s poukama iz prošlosti može graditi naša zajednička, sretna budućnost«. </p>
<p>U ime predsjednika Republike Stjepana Mesića čestitku je uputio Igor Dekanić. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Poslanica patrijarha Pavla pravoslavnim vjernicima </p>
<p>BEOGRAD/ZAGREB </p>
<p> – Poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Pavle uputio je tradicionalnu božićnu poslanicu u povodu proslave Božića po julijanskom kalendaru. U poslanici »Mir Božji - Hristos se rodi!«, osvrnuvši se na današnje uvjete u svijetu, patrijarh upozorava da se samo čovjek okamenjena srca ne užasava svih nevolja, patnja i stradanja koji ga okružuju, te kako je mir čovjeku potrebniji od kruha.</p>
<p> »Dok se u svijetu proklamira sloboda, našoj braći na Kosovu i Metohiji oduzima se čak i pravo na život, našoj braći na raspetom Kosovu i Metohiji razoreni su domovi, spaljena ognjišta, porušeni vjekovni hramovi – oni nemaju pravo živjeti«, ističe poglavar SPC-a.</p>
<p>Pozvao je braću u Makedoniji, koji su u raskolu, da se »okrenu novorođenu bogomladencu, da se u zajednici radujemo«, a u Crnoj Gori da se u međusobnoj ljubavi okupe oko kolijevke novorođena Krista, jer su »bez obzira na razlike u plemenskom i nacionalnom izjašnjavanju braća i po Bogu i po zajedničkim predcima«.</p>
<p>Patrijarh im poručuje da ih ne spašavaju ni nacije ni partije nego crkva Božja čiju uzvišenu službu mira i spasa »vrši mitropolija crnogorsko-primorska i ostale svetosavske eparhije u Crnoj Gori«. </p>
<p>Duhovnoj djeci u inozemstvu i onima u domovini koja žive u mješovitim sredinama, patrijarh poručuje da prema svima pokažu ne samo razumijevanje nego i ljubav. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Stanimirovićeva Božićna čestitka</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> – Predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) dr. Vojislav Stanimirović u četvrtak je čestitao Božić vjernicima koji Božić slave po julijanskom kalendaru.</p>
<p>Uz tradicionalni božićni pozdrav »Mir Božji – Hristos se rodi« »svima koji rođenje Kristovo slave prema starom kalendaru želim mir, sreću, radost, dobro zdravlje i životno blagostanje«, navodi se u čestitki. »Dan Kristova rođenja čestitam svim pravoslavcima, koji su ne svojom voljom razasuti širom svijeta te toplinu i uzvišenost Božića ne mogu osjetiti na rodnim ognjištima«, ističe u čestitki Stanimirović.</p>
<p> »Njima također upućujem najtoplije pozdrave i želje, s porukom da će SDSS i u narednom razdoblju učiniti maksimum svojih mogućnosti, kako bi barem idući Božić dočekali u toplini vlastitog doma«, stoji u božićnoj čestitki predsjednika SDSS-a Vojislava Stanimirovića. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Ministar Primorac okuplja tim forenzičara za identifikaciju žrtava</p>
<p>Čim stigne zahtjev, Primorac će zatražiti od Vlade osnivanje proširenog tima forenzičara koji će otputovati u područja stradala od tsunamija, kako bi pomogli pri identifikaciji žrtava/ Primorac je najavio da je spreman voditi taj tim </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Čim Hrvatskoj stigne službeni zahtjev za pomoć iz južne Azije, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac predložit će Vladi osnivanje tima hrvatskih forenzičara koji će otputovati u područja stradala od tsunamija, kako bi pomogli pri identifikaciji žrtava. Primorac je, najavio je u četvrtak, spreman voditi tim hrvatskih forenzičara za pomoć južnoj Aziji.</p>
<p>»Naši su stručnjaci među najboljima u forenzici u Europi i svijetu. Nakon što su iskustvo prikupili u identifikaciji žrtava Domovinskog rata, sudjelovali su u identifikacijama žrtava iz Iraka, Madrida, New Yorka i iz drugih kriznih područja. Imamo odlične ekipe stručnjaka po laboratorijima u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu, stacioniranim većinom po medicinskim fakultetima«, rekao je Primorac. Osim toga, dodaje, hrvatski forenzičari sudjelovali su u edukaciji iračkih forenzičara koji od nedavno primjenjuju hrvatski model u svojim laboratorijima. </p>
<p>Za okupljanje forenzičkih timova postoji službena procedura, koja počinje zahtjevom jedne zemlje za pomoć drugoj. U ovom slučaju, Hrvatska očekuje zahtjev iz južne Azije, a kako neslužbeno doznajemo, već su poduzeti određeni koraci kako bi zamolba do Hrvatske stigla što skorije. Čim stigne zahtjev, Primorac će zatražiti od Vlade osnivanje proširenog tima forenzičara, kojeg bi činili stručnjaci koji su sudjelovali u identifikaciji žrtava iz Iraka. </p>
<p>U Ministarstvu znanosti ističu da bi važnu ulogu imala Vladina Uprava za zatočene i nestale pod vodstvom Ivana Grujića, inače pomoćnika Jadranke Kosor u Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Odziv u bolnicama veći i od 90 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Neslužbeni podaci govore o vrlo visokom odzivu referendumu o strukovnom kolektivnom ugovoru liječnika i stomatologa, provedenom u srijedu u bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama. Predsjednik Liječničkog sindikata, organizatora referenduma, Ivica Babić, u četvrtak je mimo proceduralnog protokola rekao Vjesniku da je na referendum izašlo oko 85 posto članova sindikata kojih je više od 11.000. Konačne podatke iznijet će na konferenciji za novinare sazvanoj za petak nakon sastanka Odbora za referendum. Napomenuo je, međutim, da su se referendumu odzivali čak i liječnici i stomatolozi na bolovanju, te da je u nekim ustanovama odziv veći od 90 posto.</p>
<p>Babić je rekao kako ga to obvezuje da ustraje na ostvarenim pravima prema dodatku kolektivnom ugovoru djelatnosti, te da se nada kako će se spor sa suprotstavljenim sindikatima završiti socijalnim dijalogom. Odazvat će se svakom pozivu na raspravu o nesporazumima, ali dok traje sudski spor neće pregovarati o onome što je u aneksu potpisano. Rasprava mora biti, smatra Babić, utemeljena na objektivnim činjenicama, a pretpostavka joj je da postoje dvije zainteresirane strane. Liječnički sindikat, istakao je njegov predsjednik, svakako je jedna od njih. </p>
<p>B. L.</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Prvi hrvatski civilni tim otputovao za Afganistan </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Diplomat Dražen Hrastić i policijski inspektori Dario Dudas i Ivan Odeljan, članovi prvog hrvatskog civilnog tima u mirovnoj misiji NATO/ISAF u Afganistanu, otputovali su u četvrtak iz zagrebačke zračne luke za Feyzabad, u sjeveroistočnoj pokrajini Badakshan. </p>
<p> Radi se o šestomjesečnoj misiji prvog civilnog tima RH u Afganistanu koji će se u Feyzabadu pridružiti Pokrajinskom timu za obnovu (PRT) kojeg vodi Savezna Republika Njemačka.</p>
<p> »Glavna nam je zadaća pomoći u uspostavi institucija središnjih i pokrajinskih vlasti«, izjavio je Hrastić, voditelj Odsjeka za kooperativnu sigurnost i razoružanje u Upravi za multilateralu i međunarodne organizacije MVP-a.</p>
<p> Dudas, glavni policijski inspektor u Odjelu za nezakonite migracije, rekao je da ne »očekuje veće probleme u obnašanju zadaće«. »Životni uvjeti su teški ali je situacija u tom djelu Afganistana stabilna«, pojasnio je Dudas, dodavši da bi se problemi mogli javiti oko izbora. Kao drugi mogući problem s kojim bi se mogli suočiti naveo je drogu, jer se ruralno stanovništvo uvelike bavi uzgojem maka kao izvorom zarade.</p>
<p> Tročlani tim se složio oko toga da su pripreme bile opsežne i dobre, a Odeljan, glavni policijski inspektor i službenik Interpola u Odjelu za međunarodnu policijsku suradnju, je istaknuo da su im »svi čimbenici izašli u susret«.</p>
<p> Radi se o prvom kontigentu kojeg Hrvatska, u sklopu dugoročnog angažmana, šalje u civilni dio savjetodavne mirovne misije u Afganistan, a nastavlja se na sudjelovanje pripadnika hrvatske Vojne policije koji u misiji NATO/ISAF sudjeluju već s četvrtom 6-mjesečnom rotacijom. </p>
<p>U četvrtak je, također iz Zračne luke Zagreb, i hrvatski časnik, brigadir Tomislav Pavičić, otišao preuzeti dužnost zamjenika zapovjednika mirovne misije UN-a u Indiju i Pakistan (UNMOGIP), čime je postao najviše rangiran hrvatski vojnik u nekoj međunarodnoj misiji. </p>
<p> To je prvi put da je pripadnik hrvatskih Oružanih snaga izabran na tako visoku dužnost u nekoj međunarodnoj misiji. </p>
<p> Tridesetsedmogodišnjem Bjelovarcu brigadiru Pavičiću, sudioniku Domovinskog rata, to će biti druga mirovna misija, nakon Siera Leonea gdje je 2000. bio operativni časnik. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Upitan legitimitet predsjednika ako glasa manje od 50 posto građana </p>
<p>Za razliku od Ivana Čehoka i Đurđe Adlešić koji svoje birače smatraju pismenima i neće ih pozivati da podupru Kosor ili Mesića, Stanko Zrilić u Zadru otvoreno agitira za Jadranku Kosor</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Za razliku od HSLS-ova predsjednika Ivana Čehoka i potpredsjednice Đurđe Adlešić, koji su u srijedu na konferenciji za novinare objavili da svoje birače neće pozivati da podupiru bilo koga od dvoje predsjedničkih kandidata koji su ušli u drugi izborni krug jer su njihovi birači pismeni i mogu sami odlučiti, zadarski potpredsjednik stranke Stanko Zrilić očigledno nema tako visoko mišljenje o svojim biračima.</p>
<p>On je u srijedu HSLS-ove birače u Zadarskoj županiji pozvao da podupru Jadranku Kosor te najavio da će to predložiti i samom stranačkom vrhu. Hoće li Zrilić snositi kakve posljedice zbog svog istupa u četvrtak, nismo uspjeli doznati jer nam je HSLS-ov predsjednik bio nedostupan. U stranci smo neslužbeno doznali da bi Zrilić mogao imati problema zbog toga te da se Čehok prilično razljutio kad je čuo za njegovo agitiranje za Jadranku Kosor.</p>
<p>Na spomenutoj konferenciji za novinare Čehok i Adlešić izrazili su veliko zadovoljstvo njezinim plasmanom u prvom krugu predsjedničkih izbora. Uvjereni su da bi Adlešić osvojila još i više glasova da su izbori bili održani u primjerenijem razdoblju. Zabrinjava ih što je na izbore izašlo tek 50 posto građana, a Čehok se pita kakav će legitimitet imati novoizabrani predsjednik dogodi li se da na drugi krug izbora izađe manje od 50 posto građana. Prema njegovim riječima, to će se sigurno dogoditi nastavi li se s pričom o paštetama, konzervama i podmetanjima o prošlosti...</p>
<p>Zbog toga što je u Hrvatskoj poljuljana vjerodostojnost obnašanja predsjedničke dužnosti u HSLS-u okrivljuju samog predsjednika Stjepana Mesića, a ako se tako nastavi, kažu, treba razmisliti o izmjeni Ustava kojom bi se izbor predsjednika prepustio parlamentu.</p>
<p>Đurđa Adlešić rekla je kako joj je žao što je na izbore bačena sjena zbog Borisa Mikšića i njegova osporavanja izbornih rezultata. »Svakako treba provjeriti je li sve bilo u redu, ali to se ne radi na ulici. Rješavanje problema na ulici šteti Hrvatskoj, jer zemlji koju voliš, to ne radiš«, poručila je. Ostavku ministra vanjskih poslova Žužula u HSLS-u smatraju zakašnjelim moralnim činom.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>U petak ću predočiti dokaze o neregularnosti izbora</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Prije nego što je Ustavni sud u srijedu odbio žalbu Borisa Mikšića na odluku Državnog izbornog povjerenstva, kojim je njegovim predstavnicima onemogućeno promatranje prebrojavanja glasova u prvom krugu predsjedničkih izbora taj neovisni predsjednički kandidat na konferenciji za novinare u Splitu najavioje da će kao legalist bezuvjetno prihvatiti odluku Suda. Također je rekao da će u petak javnosti predočiti dokaze o neregularnosti prvoga kruga predsjedničkih izbora.</p>
<p>»Nikako ne mogu biti zadovoljan jer glasovi dijaspore, koji su stigli s tri sata zakašnjenja, nemaju nikakve veze s onim što se događalo u Hrvatskoj. Gotovo cijelu noć kandidatkinja Jadranka Kosor imala je 16,5 posto glasova a ja oko 19,5 posto. Odstupanja se mogu dogoditi u okvirima od 1,1 posto. Tu leže svi razlozi moga neslaganja s izbornim rezultatima. Nije moguće da se tako velike promjene dogode samo sat i pol prije objavljivanja službenih rezultata«, istaknuo je Mikšić te najavio da će na sljedeće lokalne izbore izaći kao nezavisni kandidat ili stranka.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050107].
|
