NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050706].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 135104 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>06.07.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Realna cijena godine studija između 16.500 i 27.700 kuna</p>
<p>Poskupljenje iznosi deset posto, a prema procjeni Savjeta za financije Ministarstva znanosti, školarine za studente realno su trebale rasti 20 posto</p>
<p>Molimo vas da nam odgovorite, jer ste nam to dužni reći kao kolegama u Senatu Sveučilišta u Zagrebu, hoće li za deset posto - koliko je poskupjela školarina u novoj akademskoj godini - student dobiti novi stol, novi stolac, novi kompjutor, dio didaktičkog pribora koji je trebalo kupiti prije deset godina? Barem novu knjigu? Ili ćete sami sebi time povisiti plaće?«.</p>
<p>Iako je pismo oštra tona, koji je novoizabrani službeni predstavnik zagrebačkih studenata Vedran Tare uputio rektorici Sveučilišta Heleni Jasni Mencer, zakasnjelo da bi urodilo bilo kakvom izmjenom odluke o poskupljenju školarina, zagrebački ga Rektorat nije ignorirao. Naime, nakon pet godina nepromijenjenih školarina (i jednog neuspjela pokušaja povećanja školarina u vrijeme bivšeg ministra znanosti Gvozdena Flege), Sveučilište je donijelo odluku o povećanju školarina u 2005./2006. akademskoj godini za deset posto. To znači da će svi koji se ove godine upišu na fakultet bez potpore Ministarstva znanosti morati za svaku godinu studija izdvojiti 5500 za studije iz područja društvene i humanističke znanosti, 7370 za tehničke i biotehničke znanosti, odnosno 9240 kuna za biomedicinske i prirodne znanosti. </p>
<p>Novom vodstvu Studentskoga zbora, legitimnom predstavniku svih studenata, takva se odluka Senata nije svidjela. Stoga su pismom upitali rektoricu Mencer: »I dalje tvrdite da primjenjujete Bolonju? Znate, tamo piše student jednako partner«. Studentski su predstavnici, čini se, revoltirani prije svega načinom na koji je donesena odluka o poskupljenju. Tare tvrdi da je odluka donesena bez konzultacije sa Studentskim zborom, te uz promjenu dnevnoga reda sjednice Senata, odnosno naglo dodane točke dnevnog reda o poskupljenju školarina. »Možda se to, u što duboko vjerujem, dogodilo zato što je netko postao svjestan toga da studenata na sjednici nije bilo dovoljno da bismo izglasali veto na tu odluku«, komentira Tare, pravdajući manjak studenata (članova Senata) ispitnim rokovima na fakultetima. Za, kako kaže, sramotno ponašanje Senata potražio je zaštitu ministra znanosti Dragana Primorca. Prema procjeni Savjeta za financije Ministarstva znanosti, školarine za studente realno su trebale rasti 20 posto. Prorektor Sveučilišta u Zagrebu Vjekoslav Jerolimov ističe da bi i u tom slučaju trebalo govoriti samo o participiranju a ne stvarnoj, punoj cijeni školarina, koja je, kako kaže, barem tri, ako ne i pet puta viša. To znači, objašnjava Jerolimov, da studenti sada plaćaju samo tri posto stvarnoga troška svog studiranja. Kada bi, dakle, studenti plaćali punu cijenu studija na, primjerice, medicinskim fakultetima, ona ne bi iznosila 9240 kuna kao sada nego u najboljem slučaju - 27.720 kuna. </p>
<p>Zbog takvih nerealno postavljenih odnosa u studentskom sufinanciranju troškova studija, sveučilišta upozoravaju na činjenicu da, zapravo, životare. Svote iz državnog proračuna pritom se za njih neznatno mijenjaju. Pojedinci iz akademske zajednice zbog toga se pribojavaju da će početak reforme, bez znatnog poveća izdvajanja države, za neke siromašnije studije značiti ključ u bravu. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>I. Vranić rekla Brajši da je domar priznao</p>
<p>Medicinski tehničar M. A., koji je dugi niz godina radio u Brezovici, po tvrdnjama volontera, silovao je nepokretnu štićenicu ustanove / Bivši volonteri u Brezovici tvrde da je Ivanka Vranić godinama bila stvarna ravnateljica Doma iako je službeno bila u mirovini, a Brajša joj je, kažu, novac isplaćivala na ruke</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ivanka Vranić, socijalna radnica iz Doma u Brezovici, koja je u ponedjeljak tijekom prosvjeda Jelene Brajše i šezdesetak njezinih istomišljenika novinarima tvrdila da se u Brezovici nikad nije događalo spolno nasilje, osobno je i napismeno 3. veljače 1999. godine obavijestila Brajšu o domarovu priznaju. Naime, kako doznaje Vjesnik iz izvora bliskih istrazi, a o čemu postoji i pisani dokument, Ivanka Vranić, tadašnja socijalna radnica u Brezovici, zajedno je s A. B. ispitala domara Marija Barlovića o navodima štićenika koji su se tih dana povjeravali osoblju Brezovice.</p>
<p>Nakon što im je domar rekao da se »gnuša onoga što je učinio, ali da je zatražio oprost kroz ispovijed i da se sprema otići na duhovnu obnovu«, Ivanka Vranić je zajedno s A. B. 3. veljače o tome napisala pismo koje je isti dan predala Jeleni Brajši. Domar je tijekom priznanja dvjema ženama kazao da je štićenika M. V. podučavao spolnosti kao što to čini »svaki otac sa svojim sinom i svaka majka sa svojom kćeri«, a potom pojasnio da je s dječakom ipak spolno općio. Drugim riječima, Ivanka Vranić, koja je tijekom ponedjeljka bila jedna od glavnih organizatorica Caritasova pohoda na medije te novinarima do u beskonačnost ponavljala da su sve priče izmišljene i lažne, osobno je Jelenu Brajšu upoznala s domarovim nedjelima. Sa svim tim upoznata su sva tijela gonjenja, koja će uskoro, kako doznajemo, početi i individualiziranu istragu u kojoj će se istražiti umiješanost svake pojedinačne osobe u ono što se za sada naziva skupnim imenom »afera Brezovica«. </p>
<p>Zanimljivo je i to da je upravo Ivanka Vranić bila predmetom svjedočenja dvoje stranih državljana, koji su svojedobno volontirali u Caritasovu domu u Brezovici. Oni su ustvrdili da je ona godinama bila stvarna ravnateljica ustanove iako je službeno bila u mirovini. Jelena Brajša, tvrde volonteri, Ivanki Vranić je svaki mjesec novac isplaćivala na ruke. Navodi volontera kao i svih ostalih svjedoka ovih se dana pomno ispituju, a nakon toga će se odlučiti o istrazi i eventualnim elementima kaznene odgovornosti. </p>
<p>Također, kako doznaje Vjesnik, tijela gonjenja usmjerila su se na kriminalističku obradu još jednog svjedoka, koji se za sada smatra i mogućim počiniteljem još jednoga kaznenog djela. Medicinski tehničar M. A., koji je dugi niz godina radio u Brezovici, naime, također prema tvrdnjama volontera, silovao je nepokretnu štićenicu ustanove. Ove se tvrdnje još ispituju. Drugim riječima, policija je možda na tragu još jednom počinitelju kaznenih djela, a cjelokupna istraga policije i Odvjetništva usmjerena je na sve segmente eventualnoga kriminala - od gospodarskoga do onoga koji se tiče zlostavljanja po svim osnovama.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Njemački Caritas: Vaša crkva treba korjenite promjene</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Prema informacijama kojima raspolažemo, prosvjed u ponedjeljak spontano su organizirali sami djelatnici i volonteri Caritasa. Kaptol s time nema ništa«, izjavio je Vjesniku glasnogovornik Nadbiskupije zagrebačke Zvonimir Ancić.</p>
<p>»Pozivamo sve na smirivanje strasti, a nadležne organe, u skladu s porukom kardinala Josipa Bozanića koju je uputio na Dan državnosti - pozivamo da obave svoj dio posla, dakle provedu istragu i sukladno tome što prije donesu presudu«, dodao je Ancić.</p>
<p>Za mišljenje smo zamolili i Thomasa Reuthera, predsjednika zaklade Caritasa njemačke nadbiskpije Stuttgart-Rottenburg, koja intenzivno prati rad zagrebačkoga Caritasa kojem je posljednjih 12 godina donirala oko šest milijuna eura pomoći. Reuther je istaknuo da godišnje dva do tri puta boravi u Brezovici i da nikad nije primijetio nikakve znakove zlostavljanja, te da primjećuje kako preko Jelene Brajše ide mnogo pomoći siromašnima. Međutim, uočio je da je Brajša na nadbiskupijskoj razini nezamjenjiva, te smatra da takva organizacija Caritasa zahtijeva veliku i žurnu promjenu s više odgovornosti i ovlasti raspoređenih na više ljudi.</p>
<p>»Morate biti svjesni da je prošlo tek desetak godina otkako ste izašli iz rata i da za korjenite promjene treba vremena«, kazao je Reuther napominjući da je Caritas, odnosno cijela Crkva u Njemačkoj, bila u sličnoj situaciji nakon Drugoga svjetskog rata te su trebale godine i mnogo truda da bi se stanje popravilo. Reutheru smeta što dio hrvatskih medija Brajšu unaprijed proglašava krivom, te smatra da je se Crkva ne smije odreći i da joj treba pružiti pomoć u obrani, ali isto tako i preuzeti odgovornost u slučaju da joj se dokaže krivnja.</p>
<p>Davor Maček</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Hrvatska nekonkurentna i skupa</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Sve članice Europske unije, kao i glavni kandidati za skorašnje članstvo</p>
<p> - Bugarska i Rumunjska, konkurentnije su od Hrvatske. Pokazuje to najnovije Globalno izvješće o konkurentnosti. Hrvatska se prema globalnom indeksu konkurentnosti nalazi na 79. mjestu od ukupno 104 zemlje. Prema indeksu konkurentnosti rasta, Hrvatska je pala sa 53. na 61. mjesto, dok je prema indeksu poslovne konkurentnosti pala sa 62. na 72. mjesto. Prema trošku rada, Hrvatska je nekonkurentna u odnosu na druge zemlje srednje i istočne Europe. Primjerice, mjesečni trošak rada u Hrvatskoj stoji 935 eura, što je više nego u Mađarskoj (551 euro) i Slovačkoj (536 eura), a nekoliko puta više od Srbije i Crne Gore (330 eura), Rumunjske (276 eura) i Bugarske (204 eura).</p>
<p>Svi ti podaci zvuče poražavajuće i zabrinjavajuće, ali opasniji od njih su negativni trendovi koji su mnogo važniji. U idućim izvješćima Hrvatska bi mogla stajati još i lošije. Ispred nas bi se za koju godinu mogle naći i neke od zemalja jugoistočne Europe, poput Makedonije ili SCG. Naime, dva i pol puta veće tržište SCG, s tri puta jeftinijom radnom snagom, nedvojbeno je atraktivnije stranim ulagačima. Zbog političkih okolnosti ne treba odbaciti ni mogućnost da nas Makedonija pretekne na putu u EU. Hrvatska stoga nema previše vremena želi li preokrenuti negativne trendove i izbjeći spomenuti crni scenarij prema kojem bi se učvrstila na dnu ljestvice zemalja privlačnih investitorima. U pokušaju radikalna zaokreta - ubrzanja reformi i privatizacije, te smanjenja državnih potpora, ne treba čekati ulazak u EU. Hrvatska prije toga i bez Unije mora postati dovoljno konkurentna. Tada će nas i EU htjeti, bez obzira na neriješeno pitanje potpune suradnje s Haaškim sudom.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Nekorektni susjedski prijedlozi</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ </p>
<p>Bilateralni susret dvaju državnih izaslanstava u Otočecu ob Krki slovenski ministar prometa Janez Božič iskoristio je da bi svom hrvatskom kolegi Božidaru Kalmeti uručio službeni prijedlog svoje vlade da granični prijelaz između dviju zemalja »kod mjesta Hotiza na rijeci Muri bude na samome mostu koji trenutačno gradi Hrvatska«.</p>
<p>Kalmeta je, prema Hini, odgovorio da će spomenuti most biti gotov najkasnije do studenoga, ali da hrvatska strana u ponedjeljak nije mogla službeno odgovoriti na slovenski prijedlog »jer bi to bilo prekoračenje ovlasti hrvatskog izaslanstva«. Neslužbeno je pak novinarima poručeno da je prihvaćanje tog prijedloga »malo vjerojatno« jer bi to značilo »pomicanje slovenskog dijela nekoliko stotina metara u hrvatski teritorij«.</p>
<p>Ako Hrvatska ne želi Sloveniji darovati taj dio svog teritorija, a za takvo što trenutačno, koliko znamo, nema nekog posebnog razloga, onda iz Zagreba put Ljubljane u vezi s tim može biti upućen samo negativan odgovor uz poruku o potrebi održanja dostignute razine dobrosusjedskih odnosa. Ali, i uz jednu ljubaznu crticu da prijedloge takve vrste ubuduće, pristojnosti radi, ni ne šalju Hrvatskoj.</p>
<p>Nije, naime, politički korektno kada jedan susjed od onoga drugoga stalno traži dijelove njegova teritorija. Od mora u Savudrijskoj vali, pa kopna uz odvodni kanal Dragonje, te onaj četvorni kilometar na Svetoj Geri, koji je već dugo uzurpiran, a sada i prekomurski pojas koji zapravo predstavlja trećinu hrvatske Općine Sveti Martin na Muri.</p>
<p>Iako ministar Božič formalno nije zatražio taj dio hrvatskog teritorija, pomicanjem graničnog prijelaza na most na Muri to bi se praktički dogodilo. Zbog toga slovenski prijedlog za Hrvatsku nije prihvatljiv iako ima slučajeva u kojima se granični prijelazi između dviju država uglavnom zbog prostornih razloga nalaze unutar jedne od njih. Dodatni razlog za odbijanje tog prijedloga je to što bi se na taj način, zaobilaznim putem, realizirali zahtjevi slovenskih ekstremnih snaga koji su nedavno tražili promjenu međudržavne granice na tom području tvrdeći da Mura treba biti granica.</p>
<p>No, za ovakve prijedloge dio krivnje pada i na hrvatsku stranu. Umjesto da odmah i bez konzultacija otklone takve, u biti, nepristojne ponude kojima se traži dio hrvatskog teritorija, naši dužnosnici oklijevaju s odgovorom, čime zapravo daju povoda da im se i ubuduće priređuju ovakva »neugodna iznenađenja«.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Brajša uzvraća udarac </p>
<p>Javni nastup Jelene Brajše i njezinih izmanipuliranih sljedbenika, od kojih se ogradio i Hrvatski Caritas, pokazuje koliko je ova sredina još nesvikla na pravo javnosti da sazna istinu. Gđa. Brajša optužuje novinare za medijski linč premda je riječ samo o tome da su novine i elektronički mediji preuzeli dio posla koji su propustile obaviti državne institucije</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>U ponedjeljak je okrenuta nova stranica u odnosima medija i javnosti u Hrvatskoj. Direktorica zagrebačkoga Caritasa Jelena Brajša, nezadovoljna načinom na koji novinari i novine prate otkrivanje detalja o njezinu humanitarnom radu, odlučila je prosvjedovati pred redakcijama novina. Okupila je sedamdesetak Caritasovih djelatnika i bivših štićenika u domovima koji joj bezgranično vjeruju i u službenim kombijima te humanitarne organizacije uputila se na dvije adrese: do Vjesnikova nebodera, gdje još uvijek stoluju Vjesnik i Večernji list, i potom do nove adrese Jutarnjeg lista. Do ostalih novina i televizija nisu stigli premda su imali debelog razloga i tamo demonstrirati svoje nezadovoljstvo: nema, naime, medija koji nije kritički javljao o njezinoj ulozi u »slučaju Brezovica«.</p>
<p>Zagreb je tako imao prilike doživjeti »događanje naroda«, popularnu strategiju javnog pritiska koju su na ovim prostorima inaugurirali Miloševićevi pristaše u doba raspada Jugoslavije. »Jogurt revolucije« ili gađanja protivnika tim napitkom u plastičnom pakovanju nije bilo premda je Jelena Brajša, u trenutku emocionalne napetosti izazvane pitanjima novinara i škljocanjem fotoaparata, pljunula jednog od fotoreportera. Uzvratila je udarac. </p>
<p>Izazvana pucanjem kordona nedodirljivosti koji je godinama štitio njezin humanitarni rad, direktorica zagrebačkoga Caritasa izgubila je živce i odlučila uprijeti prstom u one koji su, prema njezinu mišljenju, krivi za aferu Brezovica i sve one seksualne i socijalne aberacije koje su se događale u tom domu u kojem se treba pomagati mentalno retardiranoj djeci i ostalim štićenicima. A to su, navodno, novinari. Oni su, a ne ona, krivi za ono što se događalo u Brezovici. Oni su, a ne Božica Cvjetko i ostale državne odvjetnice ili Nino Žganec i ostali službenici u nadležnome ministarstvu, krivi što je cijeli taj slučaj ipak dospio pred oči javnosti i nije jednostavno odsklizao u zaborav i zastaru. Pa i jesu. Da nije bilo njih, sve bi to prekrili snjegovi i šaš, kao što se već događalo s raznim »slučajevima«.</p>
<p>Javni nastup Jelene Brajše i njezinih izmanipuliranih sljedbenika, od kojih se ogradio i Hrvatski Caritas, pokazuje koliko je ova sredina još nesvikla na pravo javnosti da sazna istinu. Gđa. Brajša optužuje sedmu silu za medijski linč premda je riječ samo o tome da su novine i elektronički mediji preuzeli dio posla koji su propustile obaviti državne institucije predvođene Državnim odvjetništvom i nadležnim ministarstvom. </p>
<p>Novinari su nastojali pokrenuti iz učmalosti, namjerne ili hinjene, institucije koje bi trebale bdjeti osobito nad ovako delikatnim poslovima kao što je humanitarna pomoć ili skrb o hendikepiranim osobama. Takvim bi se poslovima trebali isključivo baviti oni kojima su humanitarni motivi jedino ono što ih motivira, a ne oni koji pokleknu da bi zadovoljili vlastite materijalne interese ili niske seksualne porive.</p>
<p>A da je takvih bilo u aferi Brezovica, osnovano se sumnja i na tu sumnju su samo ukazali mediji. Na sumnju potkrijepljenu priznanjima upletenih da se u sklopu zagrebačkoga Caritasa tržila humanitarna pomoć i zloupotrebljavala odgojna uloga zaposlenika u brezovičkom domu. Brajša se brani da se humanitarna pomoć (pre)prodavala zaposlenima samo po nabavnoj cijeni! Kakva je to uopće pomoć koju se pri nabavi plaća i onda još može preprodati onima koji bi trebali brinuti o njezinoj pravednoj raspodjeli ugroženima!? Kakva je to odgojna uloga kad se nezaštićeni štićenici seksualno iskorištavaju a sve se zataškava premještanjem upletenih na novo radno mjesto.</p>
<p>Caritas je kao karitativna ustanova očito predugo bio zaštićen aurom svoga humanitarnog poslanja. Pretpostavljalo se da se tamo radi iz visokih ciljeva, a ne radi niskih strasti. Kad je tikva pukla i prosula se sva nečist, javnost je imala pravo saznati što se sve događalo iza kulisa humanitarnog rada. Ljudima je, naime, teško prihvatiti da pomaganje može biti biznis, a pedagoška skrb ventil za deformirane seksualne porive. Ako sve to nije istina, kao što tvrdi Jelena Brajša, onda će to pokazati istraga Državnog odvjetništva koju su, nakon što je iznutra zataškavana, pokrenuli upravo mediji. Oni su dali signal glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću da mu nešto ne štima u kući i potakli ga da je počisti.</p>
<p>Jelena Brajša se sa svojim vjernim sljedbenicima ponaša kao filmska diva iživcirana škljocanjem fotoaparata paparazza koji je svugdje slijede i ne daju joj mira. Ona bi se obračunala s njima iako je, kao i filmske dive u petparačkim magazinima, izložena sudu javnosti. Svaki javni službenik, a Caritas je javna ustanova vrlo osjetljive socijalne namjene, mora računati na to da mu se ne mogu tolerirati namjerni ili nenamjerni propusti koji se obijaju o glavu drugima. Caritas je očito predugo bio u svom humanitarnom poslu daleko od kontrole javnosti, pa su mu se, recimo, potkrale pogreške. A Jelena Brajša je godinama bila sinonim za Caritas. Trebala bi shvatiti da je barem po zapovjednoj odgovornosti podložna rigoroznom sudu javnosti, struke i institucija.</p>
<p>Brezovički domari, šestinski župnici i slični s pedofilskim i inim sklonostima polako odlaze u zaborav kad se izvuku iz bezubih ralja hrvatskog pravosuđa i kad izgube pozornost hrvatskih medija. Ostaju samo žrtve i matematika pronevjera. Tko zna, možda će slučaj napastovanja štićenika u Domu u Brezovici završiti nekim prijavama o materijalnim zloporabama i utaji poreza. Već je klasičan primjer Al Caponea koji je na kraju završio u zatvoru ne zbog silnih ubojstava i mafijaškog posla, nego zbog utaje poreza. Pedofili se premještaju ili umirovljuju, crkvena hijerarhija reagira u širokom rasponu od Bozanića do Bogovića. A žrtve? Neke progovore, a neke s traumama odrastaju.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Nasilje nad istinom i razumom</p>
<p>Ako već u političkom i pravnom sustavu za odgovornost Ustavnog suda nema mehanizama, onda mora postojati barem javna odgovornost</p>
<p>VILIM RIBIĆ</p>
<p>U Vjesniku je 4. lipnja izašao tekst Vlahe Bogišića »Ustavni patriotizam«. Autor tvrdi da sindikati nisu smjeli kritikom, kao što to ne smije niti Vlada, dovesti u pitanje dignitet Ustavnog suda. Međutim, sindikati su rekli tek to da je Ustavni sud u jednoj odluci postupio nekompetentno. Slažemo se s Bogišićem da treba čuvati dignitet institucija demokratskoga poretka. U čemu se onda razlikujemo?</p>
<p>Bogišić misli da se Ustavni sud nikada ne smije javno kritizirati i neutemeljeno tvrdi da je to tako u razvijenim demokracijama te misli da se s Ustavnim sudom treba polemizirati samo u predvidivoj matrici dijaloga. Bogišiću nije dovoljna politička i pravna nedodirljivost tog suda, nego bi htio da to bude i nedodirljivost od javnosti, što ne misle niti suci Ustavnog suda s kojima smo razgovarali.</p>
<p>Sindikati su tražili raspravu prije donošenja Odluke (dakle, u predvidivoj matrici dijaloga). Odbijajući raspravnu sjednicu, Ustavni sud ostavio nam je samo javni prostor za raspravu. O neshvatljivo niskoj razini Odluke, o čudnoj brzini kojom je donesena, javnost mora biti upoznata.</p>
<p>Onaj tko je naknadu za povoljnosti kolektivnog ugovora proglasio članarinom i zato ukinuo doprinos solidarnosti, taj se grubo poigrao s razumom građana i javnosti. Prema švedskim i američkim sudovima, takav institut ničim ne ugrožava slobodu udruživanja jer naknada nije članarina.</p>
<p>Onaj za koga se članstvo u nekoj organizaciji svodi na novac a ne na aktivnosti, prava i obveze, onaj tko kaže da se takva naknada treba urediti zakonom a ne kolektivnim ugovorom, taj je donio diletantsku odluku jer ne uvažava niti stajališta Međunarodne organizacije rada. To je tek mali dio bisera iz odluke Ustavnog suda o ukidanju doprinosa solidarnosti.</p>
<p>Onaj tko donosi odluku bez argumenata, taj provodi samovolju i nasilje nad istinom i razumom. Ponovimo Bogišićev navod: »Slobodarski demokratski poredak isključuje svako gospodarenje nasilja i samovolje...« Vlaho Bogišić trebao bi zadrhtati pred tim činjenicama, međutim, on docira. Ustavni sud njegove države donio je jednu olaku, nedostojnu i tendencioznu odluku. Sada od doprinosa solidarnosti puno veća briga za ovu zemlju postaje kakvu ustavno-sudsku vlast imamo.</p>
<p>Ta odluka Suda potiče inverzne vrijednosti u društvenom životu, pasivnost i egoizam, parazitizam umjesto solidarnosti te razara samu društvenost društva. Zna li Bogišić da demokracija bez aktivnih građana nije moguća. Prosvijećene vlasti, pa i sudske, potiču aktivnost ljudi. Bogišić zagovara koncepte koji slabe demokraciju.</p>
<p>Ustavni sud tom odlukom potkopava reprezentativnost sindikata na dugi rok. Prema Bogišiću, to nije problem demokracije, to ga ne zabrinjava, ali jedna kritika na račun Ustavnog suda – to jest. Ako pristanemo da demokraciji treba institucija koju se ne smije kritizirati, nećemo li uskoro imati više kandidata za takav status. Gdje stajemo?</p>
<p>U razvijenim demokracijama javnost ocjenjuje i kritizira odluke vrhovnih sudskih instanci. Bogišiću nisu poznate američke rasprave o stavu Vrhovnog suda o smrtnoj kazni, eutanaziji, abortusu, nisu mu poznate niti javne analize osobnosti samih sudaca...</p>
<p>Ustavni sud ne može biti sancta sanctorum, dogma i ikona. Ustavni sud nužno je i politički akter, što i spomenuta odluka potvrđuje svojom nesnošljivošću prema radnim ljudima i njihovim sindikatima. Ako već u političkom i pravnom sustavu za odgovornost Ustavnog suda nema mehanizama, onda mora postojati barem javna odgovornost. U suprotnom, ustavna vlast poprima diktatorske prerogative.</p>
<p>Bogišić kao opće mjesto vrti stereotip o različitim socijalnim uvjetima kod nas i u zapadnim zemljama u kojima institut doprinosa solidarnosti postoji. Sebi je dopustio javno ocjenjivanje te odluke Ustavnog suda, ali sindikatima to brani. Očigledno samo zato što on tu odluku podupire. Dakle, prema Bogišiću sindikati nisu smjeli Odluku kritizirati, ali su je smjeli javno hvaliti. Tragikomične su te nedosljednosti.</p>
<p>Neshvatljivo je da ne zna zašto sindikati smiju kritizirati Ustavni sud, a zašto Vlada kao izvršna vlast to ne smije. Pravila demokracije mora prvo razumijevati sama inteligencija.</p>
<p>Autor je predsjednik Velikoga vijeća Nezavisnoga sindikata znanosti i visokoga obrazovanja.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Razvoj regija poticaj je i za nova učilišta</p>
<p>Kriteriji za osnivanje novih studija utvrđeni su zakonom i trebalo bi polaziti od tamo zapisanih postavki</p>
<p>IVICA ŠTERN</p>
<p>UStajalištima (Vjesnik, 4. srpnja 2005.) objavljen je pod naslovom »Studije čini kvaliteta« tekst g. Mladena Havelke, predsjednika Vijeća veleučilišta i visokih škola Hrvatske. Autor se osvrće na moj članak, također objavljen u Stajalištima, 17. svibnja 2005. Između ostalog piše: »Ne postoje sami po sebi 'dobri i kvalitetni' sveučilišni studiji nasuprot 'lošim i nekvalitetnim' stručnim studijima.« </p>
<p>Te sintagme, »dobri i kvalitetni« i »lošim i nekvalitetnim« u mojem članku ne postoje. Dapače, u tekstu riječi »kvalitetni«, »nekvalitetni« i »loši« nisu niti jednom napisane. Nije jasno kako ih je g. Havelka mogao citirati, navesti u navodnicima. </p>
<p>Pišući o studijima stručnim i sveučilišnim napisao sam sljedeće: »Za njihovu su karakterizaciju ključni nastavni programi i način njihova ostvarenja. Cilj studija treba biti stjecanje odgovarajućih znanja i vještina koje će omogućavati kompetentno obavljanje određenih poslova.« </p>
<p> Vjerujem da je postavka jasna i jednostavno iskazana.</p>
<p>Gospodin Mladen Havelka u članku također piše: »Sam statistički podatak da više od 50 posto nezaposlenih ima završenu srednju školu, dovoljno govori o potrebi da se na razini kratkih stručnih studija osiguraju znanja i vještine potrebne za uključivanje u nove tehnologije.« Te dalje: »A što se tiče potrebe za osnivanjem novih sveučilišta i/ili novih veleučilišta i visokih škola, ako strategija razvoja visokog školstva bude prihvatila pravac poticanja regionalnog razvoja, tada je sigurno da će se otvarati i sve više veleučilišta i visokih škola u županijskim središtima, jer u njima za otvaranje sveučilišta sigurno još dugo neće biti uvjeta.«</p>
<p>Očito je da podatak o nezaposlenim srednjoškolcima jedino ukazuje na to da nedostaju radna mjesta na kojima bi se zaposlili. Kad se želi raspravljati o potrebi za kadrovima – određenih struka – tada treba utvrditi na kojim su radnim mjestima danas potrebni te gdje će biti potrebni kad se uzmu u obzir kvantitativno iskazani programi razvoja. </p>
<p>Otvaranje visokih učilišta samo zato što je mnogo nezaposlenih srednjoškolaca moglo bi dovesti do poboljšanja kvalifikacijske strukture nezaposlenih, što ipak ne bi trebalo postavljati za cilj.</p>
<p>Druga navedena rečenica politički je iskaz neprihvatljiv pri utvrđivanju potrebe za osnivanjem novih visokih učilišta. Činjenice ipak treba promatrati u drugom redoslijedu. Razvoj regija, ponajprije privrede, treba biti poticaj za osnivanje novih učilišta. Jasno je da program razvoja mora uključivati i podatke o potrebnim kadrovima. </p>
<p>Napokon, kriteriji za osnivanje novih studija utvrđeni su zakonom i trebalo bi polaziti od tamo zapisanih postavki.</p>
<p>Autor je umirovljeni sveučilišni profesor.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Manipuliranje mojim imenom, dajem ostavku </p>
<p>Dužna sam odgovoriti na tekst Gordana Pandže »Sukob: Rješenje na sudu«, koji je objavljen u Nedjeljnom Vjesniku od 2. i 3. srpnja. U vezi s događajima u Židovskoj općini Zagreb Vjesniku nisam poslala nikakvo svoje mišljenje niti komentar na zbivanja u Židovskoj općini Zagreb, nego sam predsjednici Odbora za informiranje gospođi Zori Dirnbach poslala na uvid svoj izvještaj sa Skupštine članova Židovske općine, navodeći u njemu, bez ikakva vlastitog komentara, što je tko na Skupštini govorio. To je izvještaj namijenjen objavljivanju u Ha-Kolu, glasilu Židovske zajednice, koji još nije izišao. Međutim, zbog takvog manipuliranja mojim imenom u javnosti dajem ostavku na dužnost glavne urednice glasila Ha-Kol te također na članstvo u Židovskoj općini, jer ne želim svojim članstvom davati legitimitet ljudima koji je vode.</p>
<p>VLASTA KOVAČZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zločini počinjeni, dosad nema čak ni javne osude</p>
<p>Osim zločinačke oznaške likvidacije 21 svećenika, u kojem je tužnom povodu nedavno na tom području održana prigodna komemoracija, u maceljskim »šumama i gorama« likvidirano je još najmanje 12 tisuća ljudi iz kolona smrti (broj je vjerojatno i osjetno veći) a 130 jama još je neistraženo, bez ikakvih oznaka, bez križeva… Istraživanje je prekinuto prije desetak godina! Iz jame »Jazovke», pak, izvađeno je 427 posmrtnih ostataka, da bi istraživanje po nalogu s »više« instancije naglo prekinuto a jama zatrpana 1994. godine! Zašto? Je li to možda strah od istine ili je riječ o zataškavanju zločina, genocida? Što je s prašinom koja se je debelo nataložila u uredu državnoga odvjetnika na prijavama protiv partizanskih ratnih zločinaca – antifašista, komunista, boljševika, svejedno kako ih nazvali? Hrvatsko društvo političkih zatvorenika i udruga Hrvatski domobran predugo čekaju na sudsko gonjenje ubojica s Bleiburga, Macelja i nesretne jame »Jazovke« kao i brojnih drugih jama, pripadnika nepreglednih kolona smrti i brutalnih ubojstava u poslijeratnim jugoslavenskim Titovim robijašnicama. Do danas nema čak ni jasne javne osude. Jamu »Jazovku« koju su »speleolozi-istraživači« jugoslavenskih partizana otkrili još davne 1945. godine, hrvatskim je speleolozima to uspjelo tek 1990. – ali dobro kosturima »naseljenu« O tome što su tamo na »Jazovki« (ili Macelju) radili, zločinci šute punih šezdeset godina, nijemi poput oznaških ribičic(-č)a!</p>
<p>DAMIR KALAFATIĆ, DIPL. ING.SAMOBOR</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>U Vrapču se gradi novi »zid boli«</p>
<p>Nakon što je Zid boli, uz ružna naguravanja i međusobne optužbe udovica, branitelja i roditelja poginulih i nestalih u Domovinskom ratu premješten do zadnje cigle 24. lipnja na Mirogoj, čini se da ta tema neće prestati puniti novinske stupce. Jer dok protivnici premještanja Zida slažu nove cigle, gradeći nove zidove u Vrapču, Koprivnici i Supetru, suprotna strana medijima šalje priopćenja kako bi »demantirala Zdenku Farkaš i njenu kampanju oko Zida«.</p>
<p>Članovi Zdruga hrvatske obrane Nikola Šubić Zrinski ispred zgrade svoje podružnice Susedgrad, na križanju Ilice s Vrapčanskom ulicom, ovih dana složili su »zid boli« s 20 imena poginulih i nestalih hrvatskih branitelja s područja Susedgrada. »Riječ je o akciji Gradimo zid, kojom dajemo podršku gospođi Zdenki Farkaš i Centru Apel«, rekao je za Vjesnik pročelnik Zdruga Siniša Novak. Najavio je da će se zid proširivati, a osim u Zagrebu, u sklopu akcije zidovi su podignuti u Koprivnici te Supetru na otoku Braču. </p>
<p>Akciji će se uskoro pridružiti HVIDRA te Udruga udovica Domovinskog rata podizanjem »zidova boli« u cijeloj Hrvatskoj, kaže Novak. On navodi da se ne boji da će netko rušiti njihov zid, a ako do toga dođe, kaže da imaju dovoljno cigli da slože novi</p>
<p>. Predsjednica Centra Apel Zdenka Farkaš rekla je da podržava akciju, ali se još uvijek nada da će se opeke s Mirogoja vratiti na Selsku.</p>
<p>Savez udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja u priopćenju medijima ne osporava Zdenki Farkaš ulogu idejnog začetnika Zida boli, no osporava joj autorstvo i vlasništvo nad Zidom. Navodi i kako je Zdenka Farkaš, »vješto manipulirajući medijskim prostorom, napravila od sebe zvijezdu«. </p>
<p>»Svima onima koji 'čuvanjem tuđe djece' gaze po žrtvama, poručujemo da nađu drugi životni put... Svima koji politiku miješaju u cigle, poručujemo da nema vlasti kojoj ćemo mi podrediti naše žrtve. Nećemo nikome, pa ni idejnom začetniku Zida boli dopustiti da gradi sebi ime, zaživotni spomen i karijeru na krvi naše djece«, stoji u priopćenju. </p>
<p>Mislav NekićHrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Nelegalna parkirališta na Jordanovcu i Daničićevoj? </p>
<p>»Uvidom u Obrtni registar utvrđeno je da nema upisanog obrta za obavljanje usluge«, tvrdi Nela Jurić, zamjenica pročelnika Gradskog ureda za gospodarstvo </p>
<p>Kaos u prometu, gmizanja po cestama, svakodnevna potraga za parkirališnim mjestima koja se ponekad čini besmislenom jer sve što »tragač« radi jest to, da se vrti u krugu i gubi živce, a i benzin, koji je danas luksuz, ishlapljuje nemilice. Sve to potaklo je neke ljude da iskoriste situaciju i zarade na »privatnim parkiralištima«. </p>
<p>Budući da je u gradu 360 tisuća registriranih vozila, a samo osam tisuća parkirnih mjesta Zagrebparkinga, ta ideja se ne čini nimalo lošom, no pitanje je je li uvijek sve u skladu sa zakonom.</p>
<p>Jedna obitelj na Jordanovcu, kod KBC-a Rebro, uklonila ogradu svoje okućnice, poravnala i posipala teren šljunkom te otvorila privatno parkiralište za sedam automobila. Postavljen je znak parkiranja s radnim vremenom od 7 do 17 svakim radnim danom i naplatom od 5 kuna po satu. Budući da je oko Rebra velika prometna gužva, to parkiralište stalno je puno. </p>
<p>Na drugom kraju grada, u Daničićevoj, pored Doma sportova, jedan je čovjek ogradio zemljište i uveo naplatu za osobne automobile. Parkiralište može primiti barem 40 automobila, a cijena parkiranja je također pet kuna po satu. Sličan primjer privatnog parkirališta je i u Paromlinskoj...</p>
<p>Čini se da je otvaranje privatnih parkirališta u Zagrebu prilično profitabilno. Jer kad se zbroje prihodi, računica kaže da obitelj na Jordanovcu zarađuje više od sedam tisuća kuna mjesečno; za parkiranje u Daničićevoj vlasnik ubire mnogostruko veći iznos... Još kad se uzme u obzir da je riječ o poslu na kojem ne morate gotovo ništa raditi, a novac se samo gomila, čovjek se zapita: »Zašto ne bih i ja?«.</p>
<p>No, što je s potrebnim dozvolama? Može li apsolutno svatko ograditi prostor, postaviti znak i naplaćivati parkiranje? Ima li tu kakvih uvjeta?</p>
<p>Nela Jurić, zamjenica pročelnika Gradskog ureda za gospodarstvo, kaže da gospodarsku djelatnost može obavljati pravna osoba upisana u sudski registar koji vodi nadležni Trgovački sud, i fizička osoba upisana u Obrtni registar koji vodi Gradski ured za gospodarstvo. »Uvidom u Obrtni registar utvrđeno je da nema upisanog obrta na Jordanovcu 76, niti u Daničićevoj za obavljanje djelatnosti usluge na parkiralištima«, tvrdi gospođa Jurić. A ako je obrt započet bez rješenja Gradskog ureda za gospodarstvo o upisu obrta u Obrtni registar, kaže, za poduzimanje zakonom propisanih mjera nadležan je Državni inspektorat.</p>
<p>Mate Kraljević, direktor Zagrebparkinga, rekao je da Zagrebparking nema veza s privatnim parkiralištima, ali da nema ništa protiv da ljudi zarade na svome zemljištu, naravno, ako imaju odgovarajuće dozvole.</p>
<p>Gospođa Aleksandra, koja vodi privatno parkiralište na Jordanovcu 76, tvrdi da je sve prijavila u poreznom registru te da uredno plaća porez i sva ostala potrebna davanja. Dodaje kako nije imala nikakvih problema pri dobivanju dozvole. A što se tiče ljudi, kaže kako je 99 posto njih prezadovoljno njenim parkiralištem, čak traže i rezervacije.</p>
<p>Nažalost, do vlasnika parkirališta u Daničićevoj nismo uspjeli doći: mladić koji naplaćuje parkiranje nije želio dati nikakve informacije o vlasniku jer mu je, kako kaže, »gazda to strogo zabranio«. </p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Automobili izgurali pješake s pločnika</p>
<p>Već gotovo godinu dana nogostup u Držićevoj ulici ispod podvožnjaka, na križanju s Branimirovom, tik uz pješački prijelaz, mnogobrojnim vozačima služi kao besplatno parkiralište dok pješacima istovremeno ograničava mjesto za hodanje i normalan prelazak preko ceste.</p>
<p>Automobili su, naime, parkirani tako da vozači na cesti ne vide pješake koji namjeravaju prijeći cestu, niti oni koji žele na zebru, ne mogu vidjeti vozila koja im dolaze s lijeve strane. Situacija je trenutno još i gora zbog obližnjih radova na produžetku Branimirove, jer ne radi semafor. </p>
<p> »Dok hodam pločnikom, stvarno me strah od vozača parkiranih automobila koji se ponašaju kao da nas pješaka nema. Isto se događa i kad trebam prijeći cestu na obilježenom pješačkom prijelazu jer se vozači ponašaju kao da zebre nema«, rekla je Anica Grgić koja radi u neboderu na Radničkoj cesti. </p>
<p>Kako ističu stanari okolnih zgrada, očigledno je da u blizini nema dovoljno parkirališnih mjesta, no smatraju da nije u redu od vozača automobila da pješacima potpuno oduzmu njihov prostor. Dodaju kako je ipak najgore kad padne kiša. Tada zbog rupa na pločniku nemaju drugog izbora nego gacati po blatnoj vodi. Kako neslužbeno doznajemo, građani bi se u ovakvom slučaju trebali obratiti područnom komunalnom redarstvu koji će na temelju zapisnika odlučiti o daljnjim mjerama. </p>
<p>Marija Čekada</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Proračun vraćen na usklađivanje</p>
<p>Isplata će početi čim predsjednici studentskih zborova usuglase stavke, kažu u Ministarstvu </p>
<p>Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa prije dva je dana vratilo predstavnicima studenata na doradu Prijedlog proračuna Hrvatskog studentskog zbora. </p>
<p>»Uočili smo da se zbroj stavaka za zborove ne podudara s ukupnim iznosom predviđenim u državnom proračunu«, rekao je u utorak Vjesniku glasnogovornik Ministarstva Božo Pavičin. Ukupan proračun za studentske programe i udruge, za troškove funkcioniranja zborova i međunarodnu suradnju iznosi oko 8,1 milijun, a zbroj svih stavki, kažu u Ministarstvu, premašuje taj iznos. Isplata će početi čim predsjednici studentskih zborova usuglase stavke. </p>
<p>Predsjednici deset podružnica Studentskog zbora Zagrebačkog sveučilišta još su krajem prošlog tjedna poslali otvoreno pismo Draganu Primorcu, ministru znanosti, obrazovanja i športa. Njime su izrazili nezadovoljstvo načinom izglasavanja proračuna Studentskog zbora za tekuću godinu, koji je, tvrde, bio pun propusta.</p>
<p>U otvorenom pismu navodi se da je proračun, izglasan 27. lipnja na sjednici Skupštine Studentskoga zbora, identičan proračunu koji je, tjedan dana prije nego što mu je istekao mandat, sastavio bivši predsjednik Studentskog zbora, Petar Bezjak. »Taj proračun Bezjak je sastavio zajedno sa Šimom Višićem, predsjednikom Skupštine Studentskog zbora, i to po vlastitom nahođenju«, rekao je Ivan Ivković, predsjednik podružnice Studentskog zbora Filozofskog fakulteta.</p>
<p> Ivković tvrdi da je novo vodstvo Studentskog zbora, na čelu s Vedranom Tareom, samo potvrdilo Bezjakov proračun, a da su članovi Skupštine prijedlog proračuna dobili u ruke tek pet minuta prije sjednice. »Studentski zbor nema pravo samostalno sastavljati proračun. To čini posebna komisija, u kojoj bi trebali biti predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Rektorata Sveučilišta u Zagrebu te Studentskog zbora. No, Bezjak si je uzeo za pravo, a tu praksu je preuzelo i novo vodstvo, da Zbor samostalno odlučuje o proračunu, bez mišljenja Ministarstva i rektorata«, izjavio je Ivković.</p>
<p>Do predstavnika Studentskog zbora Vjesnik nije uspio doći. Ni predsjednik Skupštine, Šime Višić, niti predsjednik Studentskog zbora, Vedran Tare, nisu se javljali na telefone, a u uredu Studentskog zbora tek su rekli da »Tare nema previše vremena za novinare i Studentski zbor jer priprema ispite na fakultetu i nema ga tako često«. </p>
<p>Mirela LilekKatarina Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Obnavlja se Pučka škola u Gračanima </p>
<p>Više od sto godina stara i već dugo prazna zgrada nekadašnje Pučke škola u Gračanima konačno je dočekala svoju obnovu. Rok za obnovu škole, koja sama po sebi predstavlja spomenik kulture, istječe sredinom studenoga, a za njezino vanjsko i unutarnje uređenje Gradski ured za izgradnju i Vijeće Gradske četvrti Podsljeme izdvojili su dva milijuna kuna. </p>
<p> No obnovljena zgrada koja je dosad bila zapuštena i devastirana, više neće služiti svrsi zbog koje je izgrađena. »Stanovnici Gračana sada će konačno dobiti prostorije mjesne samouprave, dvoranu za sastanke, a planiramo organizirati i informatičku radionicu. Pokušat ćemo u suradnji s Muzejom grada Zagreba osnovati Etnografski muzej Gračana«, rekao je predsjednik Vijeća Gradske četvrti Podsljeme Drago Topolovec. </p>
<p>Stanovnici Gračana tražili su od Vijeća da se unutar škole otvori pošta, jer je nema u tom dijelu četvrti. »Planirali smo i prostorije za poštu. Pregovori su u tijeku no problem je u tome što Hrvatske pošte možda neće htjeti otvoriti poslovnicu, jer smatraju da bi na tom mjestu bila neisplativa, zbog malog prometa«, kaže Topolovec. </p>
<p>Kako bi se sačuvali svi detalji izvornog pročelja škole, građevinski radovi obavljaju se u suradnji s konzervatorima. </p>
<p>»Trenutno uređujemo unutrašnjost škole u kojoj moramo sačuvati originalni izgled svodova nad vratima i još nekih detalja, a zatim ćemo urediti i fasadu. Krov na školi potpuno je uništen, tako da ćemo i njega morati zamijeniti«, rekao je voditelj gradilišta Robert Kralj.</p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Školom disanja protiv prašine i ambrozije </p>
<p>Ravnatelj Dječje bolnice Srebrnjak, dr. Boro Nogalo kaže da je u 2004. broj novooboljelih od alergije bio za 26 posto veći nego 2003. </p>
<p>U Dječjoj bolnici Srebrnjak cijeli tjedan obilježava se Međunarodni Dan alergije, 8. srpnja. A tridesetak malih pacijenata te bolnice okupilo se u utorak ujutro unatoč kiši kako bi crtanjem kredom po dvorištu bolnice na temu »Moja alergija, kako se zaštititi od alergena«, ukazali na bolest od koje svake godine obolijeva sve više mladih.</p>
<p>Četrnaestogodišnji Josip Gusković, primjerice, alergičan je na ambroziju, pelud i korov. »Ne mogu disati i grozno se osjećam. Pomažu mi jedino kapi za nos i more«, rekao je Josip. Nedavno je proveo dva tjedna u Astma kampu na Velom Lošinju. »Imali smo školu disanja i učili smo o astmi«, ispričao je. </p>
<p>Petnaestogodišnja Bernarda Mihaljević alergična je na neke tekstilne materijale. »Prije dvije godine pojavio mi se osip i male ranice. Tada me doktor pregledao i propisao mi je lijek pa više nemam problema«, kaže Bernarda. Njezinom bratu Borni nešto je teže, kako kaže, jer mu u proljeće stvaraju probleme pelud i trava. »Teško dišem, a pomaže mi jedino Fixonase, koji ušpricam u nos«, pojasnio je Borna. </p>
<p>Mladenka Radočaj, medicinska sestra koja već 20 godina radi s djecom koja boluju od alergija, smatra da mladi nisu svjesni posljedica te bolesti. »Omladina se često i ne pridržava propisane terapije, mirovanja, na primjer«, objasnila je sestra Mladenka. Najviše pacijenata, kaže, alergično je na prašinu. »Počnu se gušiti i 'svira' im u plućima«. Za djecu koja duže borave u bolnici organizirana je i škola. »Učitelji Osnovne škole Jordanovac dolaze u bolnicu svaki dan od 14 do 17 sati, kako mali pacijenti ne bi gubili puno od nastave«, rekla je.</p>
<p>Prema riječima ravnatelja Dječje bolnice Srebrnjak, dr. Bore Nogala, u 2004. broj novooboljelih od alergije za 26 posto je veći nego 2003. A samo prošle godine zabilježeno je u toj bolnici 34 tisuće ambulantnih pregleda. »Akcijama poput ove želimo, među ostalim, postići pozitivan psihološki efekt, jer ta djeca često padaju u emocionalne krize. Uz to, u bolnici želimo stvoriti kućnu atmosferu«, istaknuo je dr. Boro Nogalo.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>U Zaprešiću najsuvremenije zavarivanje tračnica </p>
<p>U Zaprešiću je u utorak svečano otvorena modernizirana linija za zavarivanje tračnica. Prema planu restrukturiranja i modernizacije Hrvatskih željeznica, u projekt, koji je poduprla i Svjetska banka, uloženo je oko 2,5 milijuna eura, a ugradnja i puštanje linije u rad prepušteni su HŽ-ovoj tvrtki kćeri Proizvodnja-regeneracija d.o.o. </p>
<p>Ovaj pogon trebao bi puno značiti i za gospodarski prosperitet Zaprešića. »Izrazito sam zadovoljan što je tako visoko sofisticirana tehnologija smještena ovdje i nadam se da će s njom Zaprešić napredovati«, rekao je na otvorenju gradonačelnik Vinko Morović. </p>
<p>Predsjednik Uprave Hrvatskih željeznica, Tomislav Mlinarić istaknuo je da se radi o najsuvremenijoj tehnologiji za zavarivanje tračnica u ovom dijelu Europe, te da je njome moguće godišnje zavariti oko 360 kilometara tračnica. Direktor Proizvodnje-regeneracije, Davor Poljak, najavio je i premještaj tvornice skretnica iz Trnave u Zaprešić. [R. D.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Afrika </p>
<p>CESTU NIJE LAKO PRIJEĆI: Dok je prelazila cestu pored Niameya, glavnog grada afričke države Niger, žirafa je morala malo predahnuti i napraviti stanku. Inače, u zapadnoj Africi žirafe su su vrlo rijetke životinje i samo ih se može naći u Nigeru koji je postao njihovo svojevrsno utočište u tom dijelu svijeta</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Morski pas u sjevernom Jadranu</p>
<p>PULA</p>
<p> - Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka u utorak se oglasilo priopćenjem za javnost u kojem upozorava kupače u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji da ne plivaju dalje od plutajućih zaštita na plažama, odnosno da se ne udaljavaju od obale više od 100 metara, zbog moguće pojave morskog psa u akvatoriju Istre i Kvarnera! Naime, tijekom ponedjeljka u Ministarstvo, odnosno u Središnjicu za koordinaciju traganja i spašavanja na moru stigle su dvije dojave o pojavi morskog psa u Istri i na Kvarneru.</p>
<p> Lučka kapetanija u Puli u ponedjeljak oko 18 sati zaprimila je dojavu od zapovjednika motornog broda »Reful« da su oko 9 sati s platforme Ivana A, s visine od 20 metara i na udaljenosti od oko 25 metara od same platforme uočili morskog psa duljine 3 do 4 metra, koji je plivao u pravcu istoka. Platforma Ivana A nalazi se na položaju od 22 nautičke milje, odnosno oko 40 kilometara od Pule. Pulska Lučka kapetanija izvijestila je službu 112, Središnjicu za koordinaciju traganja i spašavanja na moru, Policijsku upravu Istarske županije i županijsku Turističku zajednicu, kako bi se upozorili kupači, osobito turisti da se ne udaljavaju od obale. Lučka kapetanija Rijeka isti je dan oko 16 sati zaprimila dojavu od jednog građanina da je kod Rta Oštro kod Kraljevice također uočen morski pas duljine od oko 4 metra, nakon čega je pomorska policija izišla na teren, no nije ništa uočila. </p>
<p>Marina Halužan glasnogovornica Ministarstva mora, bez obzira što još uvijek nema službene potvrde o pojavi morskog psa, ili pasa u akvatoriju Istre i Kvarnera, preporuča kupačima da ne plivaju dalje od zaštićenih područja na plažama. </p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Sagradit ću kuću i kupiti dar supruzi</p>
<p>U isto vrijeme kada je osvojio 500.000 kuna Krunoslav Bušić je postao i otac</p>
<p>Diplomirani inženjer građevinarstva, Krunoslav Bušić iz Sela pokraj Siska sretnik je koji je u emisiji »Uzmi ili ostavi«, voditelja Željka Pervana, u utorak osvojio novčanu nagradu od 500.000 kuna. Iako je, kaže tridesetdvogodišnji Bušić, cijelo vrijeme imao predosjećaj kako se iz emisije neće vratiti kući praznih ruku, osvojeni dobitak ga je razveselio do te mjere da je skoro zaplakao.</p>
<p>»Cijelo sam vrijeme znao da će se dogoditi nešto lijepo, ekipa na snimanju bila je odlična i sve se odigravalo u pozitivnom ozračju. Voditelj Pervan je također bio dobro raspoložen tako da nisam bio jedan od onih koje strahovito trese trema«, kaže Bušić. Ipak, priznaje sretni dobitnik, najteže je bilo odlučiti hoće li u završnoj fazi igre prihvatiti ponudu banke ili će samo zadržati novac koji je dobio do tada. No, onoga trena kada je odlučio riskirati te odigrati igru do kraja shvatio je da će uzeti zavidan financijski iznos koji će mu u budućnosti uvelike pomoći.</p>
<p>»Lijepo je preko noći postati bogatiji. Nekoliko dana nakon toga ni sam nisam vjerovao da mi se to dogodilo, a nije ni supruga koja je čitavo vrijeme mislila da se samo zafrkavam«, povjerava Bušić.</p>
<p>Natjecatelj kojemu je sreća omogućila da bez puno muke osvoji pola milijuna kuna svoj će zgoditak utrošiti na gradnju kuće katnice, a i supruga će, kako je obećao, dobiti lijep poklon. No, Krunoslav Bušić ima još jedan razlog za slavlje. U isto vrijeme kada je osvojio 500.000 kuna postao je i otac pa je cijela obitelj zajedno s prijateljima slavila, kaže Bušić, do dugo u noć. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Tužba protiv Dugmeta zbog lošeg ozvučenja</p>
<p>SUBOTICA </p>
<p> - Dvadeset Novosađana podnijelo je u utorak tužbu protiv Bijelog dugmeta i organizatora njihovog koncerta u Beogradu, tvrtke Music Star Production, zbog lošeg ozvučenja, objavio je novosadski Građanski list. »Tražimo ili da nam se vrati novac za kartu ili da koncert bude ponovljen«, izjavio je njihov odvjetnik Arsenije Katanić, objašnjavajući da je tužba podnesena zbog lošeg ozvučenja koncerta. Istaknuo je da oni kao građani ne smiju dopustiti da budu »beskrupulozno prevareni«, i pozvao i druge zainteresirane da se pridruže tužbi. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>The White Stripes u Klaonici</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Jedna od najznačajnijih rokerskih postava današnjice, detroitski The White Stripes, u utorak na večer gostovala je u Zagrebu u prostoru stare klaonice u Heinzelovoj ulici.</p>
<p> Pred oko 2000 posjetilaca, Jack i Meg White, brat i sestra, potvrdili su status premijernog rokerskog imena suvremene glazbene scene i energičnim nastupom prošli kroz repertoar s četiri studijska albuma. Iako sviraju u formaciji 'dvojca', s Jackom na gitari i Meg na bubnjevima, White Stripes masom zvuka koji nude na pozornici nerijetko bi nadglasali i mnoge višečlane postave.</p>
<p> Izuzetno dinamični, s očitim smislom za izvlačenje maksimuma iz instrumenata, uvjerljivom svirkom i efektnim scenskim nastupom, The White Stripes su stigli u Zagreb u naponu snage i priuštili okupljenima - usprkos jakoj popodnevnoj kiši i padu temperature - vrući pogled na najaktualniji dio svjetske rock-scene. [H.H.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Ugrešić ispred Oza i Coetzea</p>
<p>Eva Ras je u prijašnjem glasanju čitatelja prošla daleko bolje od Pynchona, čime se pokazalo, smatra Dubravka Ugrešić, da se glasanje može pretvoriti u farsu </p>
<p>Na službenim stranicama novoutemeljene književne nagrade »The Man Booker International Prize«, koju je nedavno, a to je prvi put da je dodijeljena, dobio Ismail Kadare, čitatelji su za nagradu predložili Dubravku Ugrešić.</p>
<p> Nagrada se dodjeljuje svake dvije godine, što znači da ćemo konačan izbor saznati tek 2007., a već sada je dosta veliki broj čitatelja iz cijeloga svijeta glasao za Dubravku Ugrešić. Na popisu pisaca, koje su u posljednjih nekoliko dana predložili čitatelji, uz ime Dubravke Ugrešić su i važna imena svjetske književne scene kao što su Amos Oz, Alan Hollinghurst i J. M. Coetze, a među njima Dubravka Ugrešić ima daleko najviše pohvalnih komentara čitatelja iz Francuske, Poljske, Sjedinjenih Američkih Država, Nizozemske i drugdje. </p>
<p>Istina, radi se samo o prijedlozima čitateljima, koji po propozicijama nagrade nemaju direktnoga utjecaja na konačnu odluku koju donosi tročlani žiri. Na taj je dio priče upozorila i sama Dubravka Ugrešić, koju smo telefonski nazvali u Amsterdam. Tako je najviše glasova čitatelja u prošlom »krugu«, dok se još nije znalo tko je nagrađen, dobila Eva Ras, poznata glumica crnoga vala koja je počela slikati i pisati, dok je Pynchon dobio daleko manje glasova od nje. Time se pokazalo, riječima Dubravke Ugrešić, da se glasanje čitatelja može pretvoriti u farsu iako neki to ozbiljno shvaćaju. Dubravka Ugrešić kaže da žiri ipak može mišljenje čitatelja uzeti u obzir ako je posrijedi pisac za kojega do tada nisu znali, ali i da se ne oslanja baš na to što su je čitatelji predložili. </p>
<p>»The Man Booker« dodjeljuje se piscima iz cijeloga svijeta, neovisno o tome na kojem jeziku pišu, a zanimljiv tekst upravo o književnim prijevodima na engleski jezik, indirektno povezan s tom nagradom, izašao je u The Timesu. U tekstu naslovljenom »Ismail Kadare: izgubljen u prijevodu?« piše da se u Edinburghu, gradu u kojemu se nagrada dodjeljuje, nije mogao naći ni jedan primjerak Kadareove knjige, iako je taj albanski pisac već dulje vrijeme svjetski poznat. Jedna od dobrih strana »The Man Bookera« jest to što skreće pažnju na pisce pa možemo pretpostaviti da su već sada knjižare opskrbljene Kadareovim knjigama. </p>
<p>U svojoj knjizi eseja »Zabranjeno čitanje« Dubravka Ugrešić piše da se na književnim skupovima osjeća kao na eurovizijskom natjecanju (pa i strepi da će nakon svog nastupa čuti ono poznato »Croatia, five points«) te da sanja o tome da će jednoga dana skinuti sa sebe sve naljepnice kojima je obljepljena i da će postati »samo svoje ime i prezime«. Na popisu pisaca koje za »The Man Booker« predlažu čitatelji ime Dubravke Ugrešić upravo izgleda tako: kao spisateljsko ime među drugim spisateljima. Dubravka Ugrešić kaže da to za sada nije tako, ali da bi u budućnosti moglo biti jer ima sve više pisaca koji su raseljeni, pišu na raznim jezicima i njihova je književnost takva – transnacionalna. »Trebalo bi naći novi okvir unutar kojega bi se takva djela čitala i vrednovala jer sada, iako ih ima jako puno, žive u nekoj vrsti limba ili sivoj zoni«, kaže Dubravka Ugrešić. </p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Stotine torta za hrvatsku novorođenčad</p>
<p>Svako dijete, kao i svaki ljudski život, apsolutno je umjetničko djelo, poruka je koju je želio odaslati umjetnik Krešimir Tadija Kapulica akcijom »Stotine torti za hrvatske bebe rođene 4. srpnja« koja je započela u utorak u rodilištima Opće bolnice Zadar i Kliničke bolnice Split. Krešimir Tadija Kapulica, poznat po skraćenoj verziji imena TKT, posjetio je majke djece rođene 4. srpnja (na njegov rođendan) i uručio im prigodne poklone: torte i specijalne narukvice, proslavivši tom nesvakidašnjom akcijom svoj 32. rođendan. </p>
<p>»Glavne 'zvijezde' akcije su djeca rođena 4. srpnja, istoga dana kada sam i ja rođen. Projektom sam želio skrenuti pažnju publike na sam život i ljepotu življenja«, objašnjava KTK, akademski slikar i grafičar poznat po neobičnim i često grandioznim umjetničkim happeninzima. </p>
<p>Projekt »Stotine torti za hrvatske bebe rođene 4. srpnja« nastavak je prošle godine započetog projekta »Rođen 4. srpnja«. Ponoćnim tulumom u kinu Zagreb KTK je tada, uz mnogobrojne goste i projekciju filma »Vatrene ulice«, odao počast ritualu odlaska u kino u trenutku kada je većina nezavisnih gradskih kina u Hrvatskoj zauvijek zatvorila svoja vrata. </p>
<p>Nova akcija Krešimira Tadije Kapulice nastavlja se u srijedu i četvrtak u rodilištima Kliničke bolnice Sestara milosrdnica, Klinike za ženske bolesti i porode u Petrovoj i Opće bolnice Sv. Duh u Zagrebu te Kliničkog bolničkog centra Rijeka. </p>
<p>Jelena Mandić-Mušćet</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Nova »Komedijina« uspješnica</p>
<p>U ulozi Aide Renata Sabljak pokazala je svu raskoš svojega velikog talenta, a odličan i ravnopravan partner bio joj je Đani Stipaničev kao Radames </p>
<p>Nakon višestruke odgode zbog lošeg vremena u nedjelju je napokon održana svečana premijera mjuzikla »Aida« Eltona Johna i Tima Ricea. Ta nova velika uspješnica zagrebačkoga kazališta »Komedija« prikazana je prvi put na prepunoj jarunskoj pontonskoj pozornici, iako je već predpremijerno tri puta izvedena i u samom Kazalištu na Kaptolu. Ovacije tijekom izvedbe i na samome kraju bile su nagrada sjajnoj ekipi »Komedije« koja je ostvarila još jednu reprezentativnu predstavu pod vodstvom dirigenta Dinka Apelta i u režiji Dore Ruždjak-Podolski. Tekst Linde Woolverton, Roberta Fallsa i Davida Henryja Hwanga u prijevodu Ivanke Aničić na svoj način slijedi tragičnu ljubavnu priču koju je koristio i Giuseppe Verdi u svojoj istoimenoj operi. </p>
<p>Ivo Knezović je osmislio dojmljivu, transparentnu i praktičnu scenu obasjanu efektnim svjetlom, koja se fino uklopila u ambijent kazališta na vodi. Mirjana Zagorec iskazala se sjajnim povijesnim kostimima. Igor Barbarić majstor je svojega koreografskog posla, ali ne toliko uvjerljiv kao pjevač, odnosno glumac, pogotovo u govornom dijelu. Nastupio je, naime, u ulozi roba Mereba. </p>
<p>U naslovnoj ulozi nubijske princeze – egipatske robinje Aide Renata Sabljak pokazala je svu raskoš svojega velikog talenta, ostvarivši cjelovitu kreaciju kojoj se u potpunosti pridružio odličan i ravnopravan partner Đani Stipaničev kao egipatski vojskovođa Radames. Danijela Pintarić bila je uvjerljiva kao razmažena egipatska princeza Amneris, Ervin Baučić impozantan zavjerenik Zoser. Manje, ali upečatljive uloge dostojno su ostvarili Ljubo Zečević kao nubijski kralj i Aidin otac Amonasro i Ivana Starčević kao robinjica Nehebka, dok je Vlado Kovačić igrao faraona.</p>
<p>Ansambl u kojem je uz soliste sudjelovao veliki pjevačko-plesni zbor i orkestar pomno je uvježbao dirigent Dinko Apelt, dok je redateljica Dora Ruždjak-Podolski postigla logičnu mizanscenu kao i prisne, dinamične i strastvene odnose među likovima. </p>
<p>Glazba Eltona Johna mješavina je različitih stilova pop-rocka, gospela, countryja i reggea. U osnovi je lirska s vrlo lijepim songovima baladnog ugođaja, dok kontrastni dijelovi doprinose dinamici i živosti priče. Izdvajamo tek neke dijelove koji su pružili poseban dojam kao ljubavni duet Aide i Radamesa (Ovaj svijet tek je nebeski mir), songovi Aide (Neka živi Nubija i Došlo je vrijeme) ili Amneris (Gdje sam pogriješila), koji su izmamili opravdane ovacije zadovoljne publike. </p>
<p>Jedina zamjerka izvedbi je tehnički manjkavo i preglasno ozvučenje, posebno neugodno u inače impresivnom duetu Radamesa i njegova oca Zosera, što uvelike kvari dojam. Zbog vremenskih neprilika održana je još samo jedna repriza na Jarunu u ponedjeljak, dok će se djelo u idućoj sezoni ponovno prikazivati u kazalištu »Komedija«.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Vjesnik« pokrovitelj Varaždinskih baroknih večeri</p>
<p>TRAKOŠĆAN</p>
<p> - Ovogodišnje 35. po redu Varaždinske barokne večeri bit će svečano otvorene u subotu, 17. rujna, izvedbom Händelove »Glazbe uz kraljevski vatromet« u dvorcu Trakošćan. Nakon recitacija stihova hrvatske barokne poezije »Glazbu« će odsvirati Simfonijski puhački orkestar HV-a. Potom slijedi spektakularan vatromet s platoa koji će biti postavljen na Trakošćanskom jezeru te izvođenje Händelove »Muzike na vodi«. Tako je otvorenje ovogodišnjih Varaždinskih baroknih večeri opisao ravnatelj festivala Vladimir Kranjčević na konferenciji za novinare upriličenoj u utorak u Viteškoj dvorani dvorca Trakošćan. </p>
<p> Ovogodišnji program obuhvaća 33 koncerta, od kojih će 14 biti izvan varaždinskih baroknih prostora. Osim Trakošćana, ovogodišnji koncerti će se održati u crkvama Varaždinskih Toplica, Koprivnice, Ludbrega, Martijanca, Lepoglave, Petrijanca, Mariji Bistrice i Požege. Izvođači su ponovno poznata i ugledna imena iz svijeta ozbiljne glazbe. Treba spomenuti i dva koncerta s djelima iz hrvatske glazbene baštine. Predviđeni su i svečana sjednica i film u povodu 35. obljetnice Festivala, znanstveni skup posvećen djelu akademika Ladislava Šabana, izložba posvećena dvadesetoj obljetnici smrti slavnog dirigenta Lovre pl. Matačića, a jedan od koncerata bit će posvećen Jurici Muraju.</p>
<p> Ovogodišnje Varaždinske barokne večeri završavaju u nedjelju, 9. listopada, dodjelom nagrada »Ivan Lukačić«, »Jurica Murai« i »Vjesnikove« nagrade »Kantor«, utemeljene prošle godine. »Vjesnik« je medijski pokrovitelj festivala, a pokrovitelji su mu predsjednik Stjepan Mesić i Ministarstvo kulture. Ono će, kao i grad Varaždin, Varaždinska županija, te sponzori osigurati potrebnih 2, 6 milijuna kuna za održavanje Festivala. [Karmen Gumbas]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Crteži Vlahe Bukovca </p>
<p>CAVTAT</p>
<p> – Stopedeseta godišnjica rođenja Vlahe Bukovca, jednoga od najpoznatijih hrvatskih slikara i začetnika hrvatskoga modernog slikarstva, obilježava se izložbom »Crteži Vlahe Bukovca/ iz fundusa Kuće Bukovac u Cavtatu« što je otvorena u ponedjeljak u Kući Bukovac u Cavtatu. </p>
<p>Ovom prilikom izloženo je 45 do sada rijetko izlaganih autorovih crteža, od onih najranijih s početka školovanja u Parizu, preko skica za portrete i velike kompozicije, do aktova i u nekoliko poteza zabilježenih scena obiteljskog i gradskog života. [K. R.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Cibonina križaljka bez upisanog slova </p>
<p>Mjesto braniča šutera nakon odlaska Longina trebao bi popuniti bivši zagrebaš Damir Miljković</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Cibonin t-konto bilježi stavke samo na strani odljeva igrača, još nema niti jedne pridošlice u »vučjem čoporu«. Situacija je prilično nezahvalna, igrači kojima je istekao ugovor traže nove sredine, neki su ih i našli (Popović, Longin), a čak i oni koji su »sigurni« traže odstupnicu i put prema izlazu (Bader). </p>
<p>Na popisu Ciboninih želja prvo je ime svakako Scoonie Penn, u kojeg je trener Dražen Anzulović i dalje nepovratno »zaljubljen«, čak i nakon što je prošlo ljeto Amerikanac odabrao grčki Makedonikos umjesto Cibone. No, Anzulović zna da se oko Penna vrijedi potruditi, kad je omaleni razigravač igrao dobro, Cibona je lakoćom bilježila pobjede u Euroligi. Penn je lani iz nekih čudnih razloga otišao iz Makedonikosa i potom igrao u talijanskom Scavoliniju. Na mjestu razigravača spominje se i Kyle Hill, odličan »play« koji je lani igrao u Zadru. Izvjesno je da neće produljiti ugovor s momčadi iz Jazina, ali u ovom su trenutku Hillu bliže opcije klubovi iz SCG, Hemofarm ili Reflex. </p>
<p>Čini se da niti ova godina neće proći bez povratnika u »toranj«, to bi, nakon što su lani došli Vranković, Krstić i Longin, sada mogli biti Davor Marcelić i Mate Skelin. Mjesto braniča šutera, nakon odlaska Longina, trebao bi popuniti bivši zagrebaš Damir Miljković, koji je navodno sve dogovorio s Cibonom, ali još uvijek osluškuje inozemne ponude. </p>
<p>Još uvijek nema ništa od konkretnog posla, no navedeno stanje u »tornju« tipično je za početak srpnja. Cibona nas je posljednjih godina naviknula da prava sezona dolazaka igrača slijedi tek u - bablje ljeto. Čak i ako uzmu nekog igrača, u Ciboni su još lani odustali od svečane objave novinarima. Sve se radi u tajnosti, valjda od straha da se posao ne urekne. </p>
<p>Dotad će se javnost uglavnom baviti nagađanjima, koja u klubu ne žele ni pod koju cijenu potvrditi ili demantirati. Trener Dražen Anzulović nada se da bi na početku priprema, 22. kolovoza mogao imati kompletiranu momčad, ali će prema dosadašnjim iskustvima Cibona tada još tražiti dobrog i ne preskupog Amerikanca, koji je nekim čudom promaknuo bogatijim španjolskim, talijanskim i grčkim klubovima ili je, pak, otpao u »završnom rezu« NBA momčadi. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Janica miruje do rujna </p>
<p>Prije četiri godine Janica je također operirala koljeno nekoliko mjeseci prije Olimpijskih igara </p>
<p>SELCE</p>
<p> – S lovorovim listom u kosi, kao modnim detaljem, Janica Kostelić odmah je pri dolasku na zakazanu konferenciju za novinare u Selcu otkrila vlastito raspoloženje. </p>
<p>»Odlično je ovdje u Selcu. Ne radim ništa, tek sam malo plivala i ronila i time poremetila dnevnu rutinu. Inače, uživam u neradu i zafrkanciji«, otvorila je susret s novinarima hrvatska skijašica.</p>
<p> Podsjetimo, Janica je u ponovnom posjetu Selcu zbog operacije koljena obavljene 7. lipnja i u tijeku je treći tjedan rehabilitacije. Kako govore liječnički izvještaji, pomoću štaka će Janica hodati još petnaestak dana, a isto će toliko boraviti i u ovom primorskom odmaralištu. </p>
<p>Skijanju bi se Janica trebala vratiti u rujnu. Naime, prema trenutačnom »planu radu«, 3. rujna otputovat će u švicarski Zermatt, a naknadno u austrijski Hintertux. Inače, kad smo već kod odlazaka i priprema za iduću sezonu, 13. će kolovoza sve ostale hrvatske reprezentativke, osim Janice, otputovati u Argentinu. </p>
<p>Neke su se sličnosti u vezi s Janicom dogodile ove godine. Naime, prije četiri je godine Janica Kostelić također obavila operaciju koljena, nekoliko mjeseci prije Olimpijskih igara u Salt Lake Cityju, i zablistala u SAD-u. Ove je godine scenarij sličan, jer predstoje Zimske olimpijske igre u Torinu, iako će Janica naglasiti: </p>
<p>»Sada je mnogo lagodnije, jer se operacija dogodila još ranije. Više je vremena za oporavak, prilagodbu i trening. Ali, trenutačno ne razmišljam niti sekunde o Svjetskom kupu i Olimpijskim igrama u Torinu. Ne razmišljam ni o čemu«, rekla je Janica i pobjegla u svoj mir u Selcu. </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Mesić podržava kandidaturu Mađarske i Hrvatske za EP 2012. </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić primio je u utorak izaslanstvo Hrvatskoga nogometnog saveza (HNS) koje ga je izvijestilo o tijeku priprema za dobivanje organizacije Europskoga nogometnog prvenstva 2012., koje bi zajedno organizirali Mađarska i Hrvatska. </p>
<p>»Potpuno podržavam taj projekt koji bi nam mogao donijeti ne samo nove sportske objekte nego bismo na njemu mogli i zaraditi. Zajedničkom organizacijom s Mađarskom, koja je članica Europske unije, otvorili bismo mnoge putove prema integracijama kojima težimo«, rekao je Stjepan Mesić. </p>
<p>Predsjednik HNS-a Vlatko Marković optimistički je najavio da su Hrvatska i Mađarska glavni favoriti za dobivanje organizacije Europskog prvenstva i da nam je jedini pravi konkurent Italija. </p>
<p>»Grčka, Turska, Rusija te zajednička kandidatura Poljske i Ukrajine nemaju realnih izgleda, baš kao što ih nije imala ni Hrvatska kad je prvi put prije četiri godine ušla u zajedničku kandidaturu s BiH«, izjavio je Marković, koji očekuje da će do kraja ovog tjedna i Hrvatski sabor, baš kao što je to u ponedjeljak napravio Mađarski parlament sa 371 glasom za te po jednim suzdržanim i protiv, prihvatio projekt Eura 2012.«, kazao je Marković. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Janjetoviću uslišena želja, Piškor u Azerbajdžan</p>
<p>Janjetović će se u ponedjeljak priključiti novim-starim suigračima, koji će do tada boraviti u Vinjanima na turniru gdje nastupaju Osijek, Posušje i lokalni ligaš</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dinamov veznjak Marko Janjetović ponovno će nositi »žuti« dres zaprešićkog Intera, klubovi su dogovorili još jednu posudbu, a inicijator cijele akcije bio je sam igrač. Janjetović je, uvidjevši brojčano stanje »plave« svlačionice, shvatio da će se teško naći u prvoj jedanaestorici Josipa Kužea, te se poželio vratiti u Inter, gdje će sigurno igrati. Kuže se složio s njegovom idejom, Bogdan ju je s veseljem prihvatio, a konačni »može« rekao je izvršni dopredsjednik Dinama Zdravko Mamić. </p>
<p>Činilo se da bi upravo Mamić mogao staviti veto na Janjetovićevu želju, jer je Inter prije mjesec dana odbio primiti neke Dinamove mladiće na posudbu. Došlo je do zahlađenja odnosa, no očito je i Mamić shvatio da je za Janjetovića od sjedenja na klupi ili tribini bolja nova posudba u Zaprešiću. Janjetović je trenutačno lakše ozlijeđen (leđa), a novim-starim suigračima priključit će se nakon povratka »žutih« s turnira u Vinjanima u ponedjeljak. </p>
<p>Srećko Bogdan tako je dobio kvalitetnog igrača u sredini terena i čini se da je, što se tog dijela momčadi tiče, završen trenerov popis želja. No, sada ima manjak u napadu. </p>
<p>»Upravo vozim našeg centarfora u zračnu luku, čeka nas trosatni put«, izvijestio je Branko Laljak, direktor Zaprešićana. </p>
<p>Radi se o 23-godišnjem Davoru Piškoru, kojeg samo autogram dijeli od nastavka karijere u Azerbajdžanu, u jednom od dva tamošnja prvoligaša koji su se plasirali u Kup Uefe (Baku ili Khazar Lenkoran). Neslužbeno saznajemo da su Piškor i Laljak u utorak otputovali u Tursku, gdje je potencijalni novi klub »topnika« iz predgrađa na pripremama. Zbog činjenice da nije otišao na turnir u Vinjane, na kojem će uz Inter igrati Posušje, Osijek i istoimeni domaćin, Piškorov je odlazak praktički gotova stvar. </p>
<p>»Što se mene tiče, ne treba nam još napadača. Ovi su dovoljno kvalitetni i zabijat će toliko golova da nećemo znati kamo s njima«, kazao je Laljak, očito nadahnut optimizmom jer bi Inter mogao nešto i zaraditi na Piškoru, na kraju dodavši: </p>
<p>»No, ako će trener tražiti zamjenu za Piškora, krenut ćemo u potragu.«</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Tomić blizu izlaznim vratima </p>
<p>Danas je Tomić na Dinamovoj margini, što zbog nestrpljenja klupske struke, što vlastitom krivicom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Što se događa s budućim Dinamovim predsjednikom? Zasad ne znamo priprema li detaljan plan strukturiranja klupske piramide za postbarišićevsko razdoblje, ali znamo da mu se plan vlastite nogometne karijere ne odvija baš najbolje. Štoviše, sve je glasnija ideja da će uskoro i - napustiti Maksimir! Riječ je o (još uvijek) mladom nogometašu Anti Tomiću, kojem Zdravko Mamić nakon nogometne proriče i karijeru klupskoga - predsjednika. Tomića su mnogi stručnjaci i mediji ne tako davno proglasili velikom budućom zvijezdom hrvatskog nogometa, svojevrsnim »čudom od djeteta«. No, niti je u međuvremenu postao zvijezdom, a baš i nismo sigurni niti u njegovu predsjedničku karijeru. </p>
<p> »U budućnosti će se i te kako mnogo čuti o Tomiću. Moram naglasiti da je dečko završio srednju školu s odličnim uspjehom, ima petice iz svih predmeta i upisao se na Ekonomski fakultet. Moja će agencija učiniti sve da ga u budućnosti postavi za predsjednika Dinama!«, kliktao je sadašnji klupski dopredsjednik Zdravko Mamić još u lipnju 2001. neposredno nakon Tomićeva potpisa. </p>
<p> Štoviše, svojedobno je čak i Miroslav Blažević, »nepogrešivi« lovac na talente poput Prosinečkog, nakon dvoboja protiv Velike Mlake naglasio da ga Tomić podsjeća na Icu Hitreca. </p>
<p> A gdje je Tomić danas, četiri godine kasnije? Onaj je četverogodišnji ugovor u međuvremenu produljio, još je uvijek dakle u maksimirskom klubu, ali - kao da i nije. Danas je na Dinamovoj margini, što zbog nestrpljenja klupske struke, što vlastitom krivicom, a što spletom okolnosti. Tomić je, shodno euforičnim projekcijama stručnjaka od prije koju godinu, danas trebao biti generator momčadi, no čak i površni pogled na skicu »plavoga« veznoga reda odaje zaključak da se ni ove sezone baš neće naigrati.</p>
<p> Nogometaš »haklerskoga« duha, sjajnog driblinga, igrač ideje, jedan od rijetkih nogometnih romantičara, kojem je Edin Mujčin namjeravao predati svoju »desetku«... To je tek dio Tomićeva igračkog opusa, no u ove je četiri godine seniorskoga staža malo toga doista i predstavio gledateljima. Neki su ga treneri »gušili« gurajući ga u ulogu zadnjeg veznog, gdje mu je ipak osnovni zadatak zaustavljanje suparničkih, a ne stvaranje vlastitih akcija. Na sve su se nadovezale i višemjesečne stanke uvjetovane ozljedama, što je svakako ostavilo psihološkoga traga. Danas se čini kao da se Tomić pribojava dodati loptu prema naprijed, odigrati »u prazan prostor«, načiniti koji slalom kakav je svojedobno znao... Njegov se nogomet sada temelji na alibi-loptama, na dodavanjima unatrag. </p>
<p> Dojam je, međutim, da se u Dinamu nitko ni ne namjerava prihvatiti misije spašavanja nedvojbenoga talenta, već će ga radije izgurati iz svlačionice. Uostalom, sportski je direktor Cvetković ovih dana, u neformalnom razgovoru, napomenuo da je Tomićev status u Dinamu - upitan. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Dinamo slavio Kardumovim pogotkom</p>
<p>SAVIESE/ZAGREB</p>
<p> – Dinamovi su nogometaši na turniru u Savieseu, u svome prvom nastupu na švicarskom dijelu priprema, svladali drugoligaša Sion sa 1-0 pogotkom Tea Karduma u sudačkoj nadoknadi. »Plavi« će u subotu u finalu turnira igrati protiv pobjednika dvoboja između francuskog Auxerrea i danskog Bröndbya, koji je na rasporedu u srijedu. Dinamo će se, pak, u srijedu u prijateljskom dvoboju sučeliti sa švicarskim prvoligašem Xamaxom.</p>
<p>»Plavi« su u 29. minuti utakmice protiv Siona promašili 11-erac. Ivan Bošnjak je u 25-metarskom »slalomu« nanizao nekoliko suparničkih igrača, koji su ga uspjeli zaustaviti tek prekršajem u svom kaznenom prostoru. Bošnjak je, prema riječima trenera Josipa Kužea, predviđen kao stalni izvođač Dinamovih 11-eraca. S obzirom da je prekršaj bio na njemu, izvođenje je prepustio svome zamjeniku - Dini Drpiću. Maksimirski je branič loptu s »bijele točke« lansirao negdje prema kometu »Tempel 1«.</p>
<p>Među boljim je pojedincima dvoboja bio Dinamov vratar Ivan Turina, koji je obranio dva »zicera«. U maksimirskoj momčadi nije bilo Silvija Marića ni Diega Cabrere, ali je zato u svome drugom mandatu debitirao Australac Eddy Bosnar.</p>
<p>• SION – DINAMO 0-1 (0-0)</p>
<p> SION: Borer – Sarni, J. Pinto, Delgado, Lubamba, Cauet, Di Zenzo, Berger, Mijadinovski, Regazzoni, Vogt</p>
<p> DINAMO: Turina – Drpić; Ćorluka, Cesar – Buljat, Mamić, Tomić, Modrić, Čale – Bošnjak, Ljubojević (još su igrali: Chago, Mitu, Ješe, Štrok, Kardum, Bosnar, Zahora). [M. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Robinho ne popušta i prijeti Fifom </p>
<p>SAO PAULO</p>
<p> – Najveća nadolazeća zvijezda svjetskog nogometa, 21-godišnji Brazilac Robinho istaknuo je kako je odlučan u tome da napusti Santos i potpiše za Real Madrid. Robinhovu se odlasku protivi predsjednik Santosa, koji ističe da ugovor s talentiranim napadačem vrijedi do 2008. i da svaki klub koji ga želi dobiti prije tog roka mora platiti 50 milijuna dolara. Real, međutim, nudi upola manje. »Ne želim otići iz Santosa kroz stražnja vrata. Osjećam veliku zahvalnost prema klubu. No, ako bude potrebno spreman sam svoj slučaj predstaviti Fifi. Također, postoji mogućnost da ugovor odradim do kraja, a u tom slučaju Santos neće dobiti ni dolara odštete. Sada je na potezu predsjednik Marcelo Teixeira«, izjavio je Robinho. Ako Santos prihvati sadašnju ponudu Reala, klubu bi pripalo 15 milijuna dolara, Robinhu 7,5, a njegovu menadžeru 2,5 milijuna dolara. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Stipčević i Ostojić u finalu </p>
<p>LIGNANO</p>
<p> – Od sedam hrvatskih atletičara, koliko ih je nastupilo prvoga dana Olimpijskoga festivala europske mladeži (EYOF), finale su izborili Zadrani Karlo Stipčević na 100 metara i Ina Ostojić u skoku u dalj. </p>
<p>Mladi, 17-godišnji Stipčević u kvalifikacijama je osvojio prvo mjesto u četvrtoj skupini rezultatom 10.98, a potom je u polufinalu istrčao četiri stotinke slabiji rezultat, no to je bilo dovoljno da kao šesti izbori plasman u finale. Mjesto je u završnici, pomalo neočekivano, izborila i Ina Ostojić u skoku u dalj. Upala je na popis putnika za EYOF u posljednji trenutak, a poziv je opravdala skokom od 5.58 m, što je bilo dovoljno za 12. poziciju i mjesto u finalu. Finala, ali B, izborili su Mate Mujan na 800 m, Tihomir Henc na 400 m prepone te Julijana Jurman također na 400 m prepone. Mujan je istrčao rezultat 1:57.15, što je bilo dovoljno za ukupno 13. mjesto. Henc je ostvario rezultat 1:04.06 i kao posljednji, 12. osigurao mjesto u B finalu. Mlada je, 17-godišnja Riječanka postigla rezultat 1:03.72 i zauzela 10. mjesto. </p>
<p>Tedi Husarić nije uspio izboriti mjesto u finalu skoka u vis. Rezultat 1.96 m bio je dovoljan za tek 15. mjesto, dok je Nikolina Ratković na 100 m s rezultatom 12.66 osvojila 26. mjesto među 33 atletičarke. </p>
<p>Mladi hrvatski plivač Ivica Draganić popravio je osobni rekord na 200 metara prsno za četiri sekunde, ali mu to nije bilo dostano, ne za plasman u A, nego ni za B finale, koji mu je izmakao za 15 stotinki. Solidno je plivala i Monika Babok, koja je na 100 slobodno s rezultatom 1:02.29 zauzela 22. poziciju. Boris Lončarić je na 400 slobodno osvojio 23. mjesto sa 4:26.68. Saša Kuznar je na 100 delfin bio 24. (1:00.67), dok je Ivana Pijanović na 200 leđno bila 21. (2:33.09). Štafeta 4x200 slobodno mix (Boris Lončarić, Monika Babok, Saša Kuznar, Ira Todeskini) isplivala je rezultat 8:49.35, što je bilo dovoljno tek za 19. mjesto. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Nova mobilizacija Amerike </p>
<p>Predsjedniku stižu prigovori da pokušava eksploatirati sveta osjećanja Amerikanaca glede 11. rujna</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Oba obraćanja američkog predsjednika Georgea Busha, u povodu nastavka rata u Iraku, kao i njegov govor na Dan nezavisnosti 4. srpnja potvrđuju da je administracija u Washingtonu odlučna ustrajati na svom globalnom političkom kursu. Američki predsjednik to naziva širenjem slobode i demokracije u svijetu. To je sasvim u redu, kad se zna koliko je zemalja i naroda oslobođeno od tiranije suludih vlastodržaca uz izravnu američku pomoć; uzmimo samo nama najbliži primjer Kosova.</p>
<p>Ova administracija manje se obazire na prigovore da je zanemarila stari američki recept, primijenjen tako maestralno u Europi prije i odmah nakon pada Berlinskog zida. Iza željezne zavjese Hladnog rata, uz marš rock & rolla, a ne marš vojničkih čizama, bez ijednog ispaljenog metka, padale su jedna po jedna zemlje istočnog bloka. Najveći dio njih već je u Europskoj uniji i NATO-u. U govorima predsjednika Busha nema nagovještaja da se Amerika vraća toj popularnoj američkoj metodi. Može se čak reći da predsjednikovi govori imaju ponovljeno militantni prizvuk. Na adresu predsjednika stižu prigovori iz Amerike, ali i izvana da čak pokušava eksploatirati sveta osjećanja Amerikanaca glede 11. rujna; podjednako zbog poticanja patriotskih osjećaja, i zaokruživanja američkih strateških interesa.</p>
<p>No ima i razumljivih razloga za to. Predsjednik je ponovno pozvao naciju da se u većoj mjeri javlja dragovoljno u američku vojsku: »Ne zaboravite naše muškarce i žene u uniformama«, rekao je ističući, kako nema uzvišenijeg cilja u obrani slobode od njene obrane, u uniformi američke vojske. Americi treba jaka vojska. Bilo bi cinično reći da joj treba i neprijatelj, ali to su već ustvrdili analitičari, ističući kako ta opcija iznalaženja globalnog neprijatelja poslije okončanja Hladnog rata ostaje otvorena. S više od 450 milijardi dolara za vojsku godišnje, SAD je ispred 30 srednje razvijenih zemalja. To je industrija koja upošljava milijune ljudi u Americi. Problem je što u tom nexusu ginu ljudi; Amerikanci i ostali. S pozitivne strane, najjača svjetska vojska bi mogla još više biti iskorištena za promicanje slobode i demokracije. Geslo je: Amerika na prvom mjestu. Ipak, prava je šteta sto na TV nema više slika o američkoj vojsci koja pomaže civilima, gradi mostove i puteve, jer u stvarnosti se i to događa, naročito u Iraku. </p>
<p>Ljepše je slušati valcere nego vojne bubnjeve, ali ima istine i u riječima kapetana, Scota O'Gradyja, bivšeg pilota američkog ratnog zrakoplovstva koga su 1995. oborili bosanski Srbi dok je letio u NATO-ovoj misiji iznad BiH, da bi ubrzo bio evakuiran s neprijateljskog teritorija. On je rekao da mnogi u Americi uživaju prava Prvog ustavnog amandmana, punu slobodu govora, religije i političkog udruživanja, samo zato što u svakom trenutku negdje u svijetu, neki američki vojnik riskira svoj život za očuvanje tih sloboda. No, sudeći po anketama, kao da ima sve više Amerikanaca koji sve teže vjeruju da se Amerika brani tako daleko.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Budućnost Afrike ovisi i o globalnom zatopljavanju</p>
<p>Nedavni koncerti Live 8 zvonko su agitirali za veću novčanu potporu Crnom kontinentu</p>
<p>/ Glavni zagađivač na svijetu je SAD koji trenutačno stvara četvrtinu svih štetnih emisija ugljičnog dioksida</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Sav u ozračju dobre volje, nedavni globalni rock maraton Live 8 bio je zamišljen kao uvod u ovogodišnji summit G8 koji u srijedu počinje u Škotskoj. No, skup sedam najrazvijenijih zemalja i Rusije ni ovaj put čini se neće proći bez već tradicionalnih protesta anarhista i protivnika kapitalizma i globalizacije koji se već počinju slijevati u glavni grad Škotske Edinburgh. Već u ponedjeljak tamo je došlo do prvih sukoba s policijom, u kojima je ranjeno dvadesetak osoba, a u utorak su u grad nahrupile nove tisuće demonstranata.</p>
<p>Neki od njih odmarširat će u srijedu i do škotskog ladanjskog hotela Gleneagles u kome se održava summit G8, kako bi protestirali pred okupljenim vođama Britanije, SAD-a, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana i Rusije. Očekuje se da će se ovaj put ipak više demonstrirati u znak solidarnosti s gladnima u Africi, negoli protiv svjetskog kapitalizma. Pomoć najsiromašnijem kontinentu ujedno je i glavna tema ovogodišnjeg skupa - zajedno s borbom protiv klimatskih promjena. Te dvije teme posebno leže na srcu domaćinu, britanskom premijeru Tonyju Blairu koji predlaže povećanje pomoći, otpis dugova i trgovinski fair play prema Africi. </p>
<p>Od Londona, preko Berlina i Rima pa do Philadeplhije i Tokija, nedavni koncerti Live 8 zvonko su agitirali za veću financijsku potporu Crnom kontinentu. No afrička budućnost uvelike ovisi i o globalnom zatopljavanju. Nastavi li se ono sadašnjim tempom, Afrika će postati još negostoljubivija za život, suše u njoj bit će još veće, pitke vode bit će još manje. Njeno će pučanstvo biti gladnije, žednije i bolesnije. Klimatske promjene do kojih dovode čovjek i industrijalizacija ispuštanjem velikih količina štetnog ugljičnog dioksida u atmosferu mogle bi čak potpuno anulirati pozitivni učinak svih dobrohotnih financijskih mjera u korist Afrike. </p>
<p>Britanske humanitarne organizacije i grupe za zaštitu okoliša drže da su afrička bijeda i klimatske promjene neraskidivo povezani. Toga je svjestan i Tony Blair koji je borbu protiv siromaštva u Africi i protiv globalnog zatopljavanja stavio na sam vrh dnevnog reda summita G8 u Gleneaglesu. </p>
<p>Glavni zagađivač na svijetu je SAD koji trenutačno stvara četvrtinu svih štetnih emisija ugljičnog dioksida. George Bush izjavio je, međutim, uoči odlaska u Gleneagles da neće pristati ni na kakvo obuzdavanje tog zagađenja jer bi to išlo na uštrb američkog gospodarstva. Umjesto toga, predložio je uvođenje čišće tehnologije koja manje zagađuje. Gotovo jedini mali Bushev ustupak je to što je prvi put izdaleka priznao nešto oko čega se već slaže većina znanstvenika: da čovjek svojim ponašanjem pridonosi globalnom zatopljavanju.</p>
<p>Tony Blair je realist. On ne očekuje da Bush, koji je ranije odbio ratificirati klimatski Protokol iz Kyota, u Škotskoj najavi neki nagli zaokret svoje administracije oko klime i zagađenja. Britanski domaćini žele međutim da svi vođe G8 priznaju i prihvate kako je glavni zagađivač čovjek. Drugi njihov cilj je postizanje sporazuma o što bržem uvođenju nove tehnologije, koja stvara manje zagađenja. </p>
<p>Pored vođa najrazvijenijih, važni sugovornici u Gleaneglesu bit će i šefovi Kine, Indije , Brazila, Meksika i Južne Afrike (pet velikih zemalja u razvoju) koji također stižu u Škotsku. Njihovo sudjelovanje je važno, jer nagli gospodarski rast tih država prijeti da od njih načini nove velike zagađivače. Za manje od četvrt stoljeća, Kina bi, primjerice, mogla Americi preoteti neslavni primat zemlje koja u atmosferu ispušta najviše štetnih plinova. </p>
<p>Zbog toga Blair želi da se i zemlje u razvoju uključe u razgovor o klimi. Ako taj dijalog idućih godina zapne, bit će to opet po cijenu globalnog zatopljavanja, a najgore će u svemu tome ponovo proći Afrika.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Berishini oporbeni demokrati već slave</p>
<p>Na parlamentarnim izborima u Albaniji, održanima u nedjelju 3. srpnja, pobijedila je ili je barem u sigurnome vodstvu, oporbena Demokratska stranka bivšega predsjednika Salija Berishe. To znači da će s vlasti morati odstupiti dosad vladajuća Socijalistička stranka koju vodi sadašnji premijer Fatos Nano. Kako je javnost i medije izvijestio glasnogovornik Erton Sinani, nakon većine prebrojanih glasačkih listića demokrati su osvojili 55 zastupničkih mjesta, a socijalisti 39. Inače, albanski parlament ima ukupno 140 zastupnika, od kojih se 100 bira neposredno, izravnim glasovanjem birača, a ostalih se 40 određuje proporcionalnim sustavom. Pritom je, odgovarajući na dvojbe i sumnje koje još postoje u javnosti i medijima, predsjednik Središnjega izbornog povjerenstva Ilirian Celibasi izjavio: »U biti, glavni su pobjednici izbora albanski birači koji su glasovali u miru.« A Berisha je već u ponedjeljak navečer sa suradnicima i pristašama slavio pobjedu svoje Demokratske stranke i novinarima izjavio kako je ona »rezultat čiste i poštene kampanje«. Inače, nedjeljni su izbori bili peti po redu posljednjih 15 godina, od pada komunističkog režima i uspostave demokracije. Prvi su izbori održani u ožujku 1991. Socijalistička stranka čiji je vođa i premijer Fatos Nano bio uvjeren da će dobiti i treći uzastopni mandat. Sada postaje jasno da će Berisha biti novi albanski premijer. </p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Schröderov manifest </p>
<p>U slučaju izborne pobjede, CDU namjerava podići stopu PDV-a sa sadašnjih 16 na 18 posto</p>
<p>Kancelar Gerhard Schröder u utorak je u Berlinu i službeno predstavio izborni program s kojim će njegovi socijaldemokrati (SPD) nastupiti na izvanrednim parlamentarnim izborima. Detalji papira koji su socijaldemokrati nazvali »izborni manifest« (a asocijacijama na Marxa i Engelsa izazvali podrugljiv komentar medija) njemačkoj su javnosti uglavnom poznati: nastavak gospodarskih reformi, poboljšanje uvjeta za obitelji, osobito zaposlene žene, veće investicije u obrazovanje i istraživanje kao i dodatno oporezivanje onih koji najviše zarađuju. </p>
<p>»Manifest sadrži jasnu perspektivu za nastavak reformi«, ustvrdio je kancelar, dodajući da SPD ostaje stranka »praktičnog razuma«. Schröder je na prezentaciji odbacio i svaku mogućnost koaliranja s bivšim bliskom suradnikom Oskarom Lafontaineom i lijevim savezom kojem je on na čelu. </p>
<p>Iako je program što ga je uže vodstvo SPD-a usuglasilo u ponedjeljak naslovljen »Povjerenje u Njemačku«, nije izazvao povjerenje poslodavaca. U prvim reakcijama gospodarstvenika ocijenjeno je naime da program ne daje poticaj za gospodarski rast niti snižava cijenu rada čime bi se otvorila nova radna mjesta za rekordnih pet milijuna nezaposlenih Nijemaca. </p>
<p>Hoće li oporbena Unija demokršćanskih stranaka (CDU/CSU) ponuditi bolji program za oživljavanje posustalog njemačkog gospodarstva vidjet će se idućeg ponedjeljka kad će kancelarska kandidatkinja Angela Merkel predstaviti svoju izbornu platformu. Najveća novost već je »procurila« u medije, iako je Merkel nije htjela potvrditi: U slučaju izborne pobjede, CDU namjerava podići stopu PDV-a sa sadašnjih 16 na 18 posto. Time demokršćani planiraju jednim udarcem ubiti dvije muhe: sniziti cijenu rada u Njemačkoj, zbog čega mnoge njemačke tvrtke proizvodnju izmještaju na istok, ali i povećati cijenu uvozne robe. </p>
<p>Činjenica da oporbena stranka usred predizborne kampanje biračima najavljuje tako nepopularne mjere sama po sebi govori o samouvjerenosti demokršćana. Prema zadnjim ispitivanjima javnog mnijenja, oni pred socijaldemokratima uživaju čak 18 posto prednosti. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Nestaje spomen-park na prijelazu Charlie</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Radnici su u utorak počeli uklanjati polje križeva s bivše berlinske kontrolne postaje Charlie nakon što je jedan privatni muzej izgubio na sudu pravo da zadrži zemljište gdje je napravio spomen park ljudima ubijenim na istočnonjemačkoj granici za vrijeme Hladnog rata. Radnici su prvo pokrili spomen-ploče s imenima žrtava i odnijeli ih, a zatim su počeli uklanjati 1067 križeva.</p>
<p>Nekoliko stotina prosvjednika okupilo se unatoč kiši na tom bivšem prijelazu između Istočnog i Zapadnog Berlina. Neki od njih su uzvikivali »Izdajice domovine!«. Četiri muškarca nakratko su se lancem vezala za križeve, ali su se nakon razgovora s policijom odvezali. Privatni muzej dobio je rok do utorka da kupi zemlju na kojoj je postavio spomen obilježja u listopadu. Međutim, nije uspio prikupiti 43 milijuna dolara potrebnih za kupnju. Memorijal se sastojao od obnovljenog dijela Berlinskog zida i teških drvenih križeva postavljenim u spomen ljudima ubijenim na istočnonjemačkoj granici između 1961. i 1989. </p>
<p> Prijelaz Charlie uspostavila je američka vojska 1961. nakon što je Istočna Njemačka zatvorila svoju granicu. To je bio glavni prijelaz preko kojeg su strani turisti, diplomati i vojno osoblje ulazili i izlazili iz sovjetskog sektora, sa znakovima upozorenja napisanima velikim crnim slovima: »Vi izlazite iz američkog sektora«. [AP/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>Dubrovnik elitna svjetska pozornica</p>
<p>Taj je jadranski biser sinonim za mondeni turizam i za kazališna i scenska događanja na otvorenom koja u najtoplijim ljetnim mjesecima donose dašak osvježenja. U novije im se doba priključuje sve više nautičara kojima je Grad postao nezaobilaznim odredištem</p>
<p>Već više od pet desetljeća Dubrovnik svakog srpnja postaje kulturnim središtem južnog Jadrana. I gotovo da nema osobe u svijetu koja nije čula za taj jadranski biser. Od Stevena Spielberga i Toma Cruisea preko monaške kraljevske obitelji do Romana Abramoviča koji je u Dubrovniku čak kupio kuću, taj grad svake godine posjećuje sve više slavnih. </p>
<p>Srpanj u Dubrovniku obilježava Dubrovački ljetni festival i ključeve Grada prva će žena Dubrovnika, Dubravka Šuica, glumcima predati 10. srpnja. Festival će trajati uobičajenih mjesec dana, do 25. kolovoza. Tvrđava Revelin, Atrij Kneževa dvora, otok Lokrum, ali i ulice Grada, kako ga zovu njegovi stanovnici, tih će dana postati velikom pozornicom nizu umjetnika, pjevača i glumaca. Taj kazališni, glazbeni i folklorni festival, uključen je i u kalendar svjetskih festivala, pa nije čudno da se na dubrovačkim ulicama mogu prepoznati velika glazbena imena poput Juliana Rachlina, koji se već nekoliko godina uzastopno vraća. </p>
<p>Dubrovnik je jedan od rijetkih hrvatskih gradova koji se može podičiti s čak pet hotela koje krasi pet zvjezdica. Visoka kvaliteta usluge, međutim, mora se i platiti, no kada govorimo o Dubrovniku, taj podatak nimalo ne čudi. Dovoljno je spomenuti da cappuccino na Stradunu stoji 17 kuna, a za porciju palačinki treba izdvojiti šezdesetak kuna. Nije malo, no zamislimo li da se otprilike jednak iznos mora za te gušte izdvojiti u Veneciji, podno crkve Sv. Marka, zašto ne bi i u Dubrovniku?</p>
<p>Posljednjih nekoliko godina Dubrovnik je sve privlačniji nautičarima i jahtašima, a svake se godine povećava i broj cuisera, velikih plovećih hotela, kojima je Dubrovnik postao gotovo nezaobilaznim mediteranskim odredištem.</p>
<p>No, unatoč svemu, i oni malo skromniji koji žele uživati u šetnji Stradunom, uskim ulicama i trgovima, te u monumentalnim zidinama i tvrđavama iz kojih zrači tisućljetna ljepota, u gradu pod Srđem naći će prikladan smještaj. Naime, osim hotela sa pet i četiri zvjezdice u Dubrovniku se nudi i smještaj u nizu hotela koje krase tri i dvije zvjezdice, hostelu, te u nizu privatnih apartmana u kojima će gosti iz prve ruke upoznati mentalitet i dušu svojih domaćina. </p>
<p>Noćenje u hostelu u sezoni tako stoji 110 kuna, a izvan sezone za isti smještaj treba izdvojiti 75 kuna. Sobe se mogu rezervirati i internetom. </p>
<p>Za one koji se odluče na privatni smještaj, boravak u Dubrovniku bit će nešto skuplji. Cijene apartmana u sezoni su između 50 i 100 eura na dan ovisno o broju kreveta. Uglavnom je u cijenu uračunata i boravišna taksa. </p>
<p>No svi oni koji žele vidjeti raj na zemlji, kako je pisac Bernard Shaw jednom rekao, trebaju vidjeti Dubrovnik. </p>
<p>Grad jedinstvene kulturne i političke povijesti (Dubrovačka Republika, Gradski statut iz 1272.), upisan je i u Unescov registar svjetske kulturne baštine.Gradsku luku i turističko središte hrvatskog primorja, s oko 50.000 stanovnika, svake godine posjeti oko 400.000 turista. Samo je lani Grad posjetilo 386.666 tisuća osoba, a broj noćenja iznosio je čak 1,594.882.</p>
<p>U prvih pet mjeseci ove godine povećanje broja turista u odnosu prema lani je 14 posto, a samo u svibnju broj se noćenja povećao 23 posto. Ako je suditi prema prvim pokazateljima, Dubrovniku se smiješi još jedna uspješna sezona.</p>
<p>Antonija Jurica</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Geto zbog hendikepa</p>
<p>Zbog arhitektonske prilagođenosti studenti u kolicima najviše upisuju Filozofski, Građevinski i Fakultet političkih znanosti</p>
<p>»Došao sam na vrata Akademije likovnih umjetnosti, ugledao stepenice, okrenuo se i potražio drugi fakultet«. To će, nažalost, reći gotovo svaki student u invalidskim kolicima koji, primjerice namjerava upisati strojarstvo, farmaciju, stomatologiju… Stoga nije rijedak slučaj da se većina budućih brucoša s tjelesnim hendikepom odluči za Filozofski fakultet, s povremenim upisima na, prilazima za invalide prilagođenom i opremljenom, Građevinskom, odnosno Fakultetu političkih znanosti. No, što je s onima koji ipak žele studirati nešto drugo? Koliko su ti mladi ljudi u životu prikraćeni samo zbog banalnih barijera, prvenstveno stepenica? Može li im društvo, i odgovorni, osigurati upise na željene, ali građevinski neprilagođene fakultete? </p>
<p>Odgovor na takva pitanja nije jednoznačan, jer je potrebno sagledati i pomiriti obje strane -studentske zahtjeve i potrebe, odnosno financijske mogućnosti pojedinih fakulteta. Činjenica je da s tim u vezi fakulteti poput Farmaceutsko-biokemijskog ili Fakulteta strojarstva i brodogradnje zahtijevaju zadovoljenje niza građevinskih preduvjeta kako bi ih studenti u kolicima mogli pohađati. Prvenstveno zbog stepenica, pa ne čudi što se zbog potonjih već u startu za njih rijetko odlučuju. Komentirajući taj problem u nekim visokoobrazovnim ustanovama djelatnici su nam rekli kako u tom smislu ne treba odmah osuđivati nepostojanje uvjeta jer je razloga za to više. Ne treba odmah upirati prstom u primjerice Akademiju likovnih umjetnosti, Pravni ili neki drugi fakultet čije su zgrade zaštićeni spomenici kulture. To više jer i ta spoznaja a nekad i rješavanje mora papirologije značajno usporava prostorne prilagodbe. Kako razlike među ustanovama i fakultetima svakako postoje potvrdila je i brošura studenata u invalidskim kolicima pomoću koje su prikupili informacije o (ne)pristupačnosti javnih i obrazovnih ustanova u četiri najveća hrvatska grada. U Zagrebu su, po brošuri pristupačne samo 22 takve ustanove od kojih je, što se fakulteta tiče, najsvjetliji primjer Filozofski fakultet. Tamo je od sveukupno upisanih zagrebačkih studenata u invalidskim kolicima njihov najveći broj - čak dvije trećine! Na pitanje zašto se Filozofski fakultet toliko prilagodio toj kategoriji studenata odgovorio nam je dekan fakulteta Miljenko Jurković.</p>
<p> »Na Filozofskom fakultetu svake je godine veći priljev studenata koji se kreću pomoću invalidskih kolica. Na našem se fakultetu u sklopu opće rekonstrukcije koja se vršila posljednjih godina, mislilo i na specifične radne uvjete potrebne studentima s invaliditetom«, kaže dekan Jurković. Od 2003. godine Filozofski fakultet ima posebnu učionicu namijenjenu prvenstveno slijepim odnosno studentima u kolicima. U njoj se nalaze posebno prilagođena računala i ostala informatička oprema, a tijekom dana učionici je na raspolaganju i dežurni civilni ročnik. Dobre uvjete na fakultetu hvali i student u kolicima Damir K., koji nam je nabrojio niz pogodnosti te ustanove - senzorna ulazna vrata, liftove koji omogućavaju pristup gotovo svim prostori(ja)ma, prilagođene betonske rampe… »Jedini je problem«, napomenuo je student, to što je namještaj neprilagođen, pa ne ostavlja dovoljno prostora za »manevriranje« kolicima. Malo manje sretnu priču ima Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet kojeg su studenti u brošuri markirali kao djelomično prilagođenog. Na upit kako se kreću tim fakultetom, tamošnji student Slađan Livnjak odgovara; Pužem do učionica! Takav odgovor, obrazložila nam je Lelia Kiš-Glavaš, prodekanica za znanost na ovom fakultetu, ističući kao glavni problem prostor. »Naš je fakultet vlasnik samo jednog dijela zgrade, dok ostatak prostora pripada srednjoškolskom centru Vinko Bek. Tako skučen prostor sa samo četiri predavaonice, od kojih najveća ima 70 kvadrata znatno usporava i onemogućuje možebitnu građevinsku adaptaciju«, kaže Kiš-Glavaš. Unatoč tim problemima, studenti su pokrenuli inicijativu koja im je omogućila izgradnju rampe i pristup nekim važnim dijelovima fakulteta - referadi, knjižnici, dekanatu…</p>
<p>Kako se građevinske barijere više ne bi »ponavljale«, ponajprije u projektiranju i izgradnji novih, odnosno saniranju postojećih zgrada, studenti apeliraju na ulaganje još većeg truda od svih zainteresiranih strana. To više jer je njihova želja transparentna – žele se normalno integrirati u obrazovni sustav, te zbog hendikepa ne žele ostati u getu i specijalnim školama. </p>
<p>Goranka Đukić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="43">
<p>Među uhićenima i bivši policajac</p>
<p>Policija je u suradnji s Uskokom i POA-om dulje vrijeme planirala ovu akciju </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je okončana kriminalistička obrada u ponedjeljak je uhićeno pet osoba zbog sumnje da su nabavljali oružje radi daljnje preprodaje. Jedan od njih, I.B. (34) je bivši policajac koji je radio na džepnim krađama, a 2002. godine je sam zatražio raskid radnog odnosa. Protiv jedne osobe kaznena prijava je podnesena redovnim putem, a protiv T.Č. (33), državljanina Bosne i Hercegovine, podignuta je prekršajna prijava zbog kršenja odredbi Zakona o strancima. Protiv osobe s područja Bjelovara, kaznena prijava zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih tvari biti će podnesena naknadno. Ostale dovedene osobe su puštene jer im nije dokazano da su počinili kaznena djela. </p>
<p>Policija je u suradnji s Uskokom i Protuobavještajnom agencijom (POA) duže vrijeme planirala ovu akciju sprečavanja distribucije oružja na ilegalnom tržištu u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Nakon što je u nedjelju uhićeno jedanaest osoba i jedan državljanin BiH, izvršena je pretraga devet stanova na području Zagreba te jedna pretraga stana u Bjelovaru.</p>
<p>Prilikom pretrage stanova, policija je pronašla više komada vatrenog oružja, eksplozivnih sredstava i streljiva. Između ostalog, zaplijenjeno je 20 ručnih bombi, jedanaest raketnih bacača »zolja«, jedan pištolj marke beretta, dva prigušivača za vatreno oružje te više stotina komada različitog streljiva. </p>
<p>Jakov Bukvić, zamjenik ravnatelja MUP-a, rekao je da službenici Uprave kriminalističke policije, u suradnji s PU zagrebačkom, nastavljaju kriminalističku obradu i vještačenja radi razrješavanja ostalih kaznenih djela i utvrđivanja identiteta ostalih počinitelja.</p>
<p>Maja Ibrišimović</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Za podmetanje požara tri do 10.000 kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon gotovo 25 godina, Šolta je prošli tjedan bila u plamenu, a usprkos nadljudskim naporima gasitelja i kanadera, u samo nekoliko sati izgorjelo je oko trideset hektara guste borove šume, makije i maslina.</p>
<p> Nažalost, opet se pokazalo da je vatrenu stihiju izazvao čovjekov nemar. </p>
<p>Glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin potvrdio je, naime, u utorak Vjesniku da su gasitelji na raskrižju ceste za Nečujam pronašli bačeni opušak cigarete.</p>
<p>»Teško će se utvrditi je li netko namjerno izazvao požar, ili se radilo o nehatu, no sigurni smo da je uzok bio ljudski faktor«, potvrdio je Jurin.</p>
<p>Hrvatska je, inače, od ove godine udvostručila novčane i zatvorske kazne za piromane. Sabor je, naime, izmjenio Zakon o zaštiti od požara i uveo veće kazne za piromane. </p>
<p> Tako će država od ovog ljeta sankcionirati osobu koja je namjerno izazvala požar s novčanom kaznom od tri do 10.000 kuna ili zatvorom u trajanju do 60 dana. Ako se pokaže da se radilo o nehatu, osoba će platiti kaznu od jedne do pet tisuća kuna.</p>
<p>Postoji li uopće dovoljno visoka kazna za to, sasvim je drugo pitanje. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Papiri »čisti«, a milijuni nestali</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - Suđenje bivšoj glavnoj sestri krapinskog Doma zdravlja Zdenki Hlebec, zagrebačkome poduzetniku doktoru Ninoslavu Brčiću i bivšoj ravnateljici Doma zdravlja dr. Vesni Filipović-Hitrec, pretvorilo se u pravu sudsku trakavicu. Naime, u utorak, kao i ne nekoliko ranijih ročišta, ponovno su saslušavani svjedoci, zaposleni u Domu zdravlja, koji bi razjasnili kako se i što radilo u njihovoj ustanovi, koja je navodnim malverzacijama od 1997. do 2000. godine oštećena za preko 2,2 milijuna kuna. Sporno je to što je Dom zdravlja platio milijunske iznose za lijekove i medicinski materijal, kako se tvrdi u optužnici, koji nisu stigli u ambulante Doma zdravlja. No, što se tiče dokumentacije, posebice one računovodstvene, kako je u utorak potvrdila i likvidatorica Doma zdravlja Zdravka Šimunović, sve je bilo u redu. Ali 2000. iz ustanove je »procurilo« da su neki liječnici, odnosno njihove ambulante terećeni za veće iznose, nego što su naručili lijekova i materijala. Zato se Hlebecova tereti da je zlorabila položaj i krivotvorila isprave kako bi sebi pripavila nepripadnu materijalnu korist, a u sprezi sa N. Brčićem čije je poduzeće, navodno, dobivalo novac za »nepostojeće« lijekove. Bivšu ravnateljicu Doma zdravlja, nekadašnju krapinsku dogradonačelnici i suprugu zagorskog župana i saborskog zastupnika Želimira Hitreca, Vesnu Filipović-Hitrec, tereti se za propuste u poslu, odnosno da nije kontrolirala rad glavne medicinske sestre Hlebec. Na hodniku suda, optužene su više puta ponavljale da ovo suđenje ima političku pozadinu, jer sve je počelo silaskom HDZ-a s vlasti 2000, čiji su Hitrecovi bili ugledni članovi. Bilo kako bilo, ovo se maratonsko suđenje nastavlja 5. rujna saslušavanjem novih svjedoka.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Podignuta optužnica protiv Jose Mraovića</p>
<p>RIJEKA/GOSPIĆ</p>
<p> - Županijski državni odvjetnik u Rijeci Drago Marincel potvrdio je u utorak da je podignuta optužnica protiv Jose Mraovića iz Gospića. Marincel je rekao da je optužnica poslana u petak te da je već trebala stići na Županijski sud u Gospiću. Također je kazao da ne može govoriti o elementima optužnice dok ne istekne osmodnevni rok za podnošenje žalbe branitelja </p>
<p> Predsjednik Županijskog suda u Gospiću Pave Rukavina rekao je da sud još nije zaprimio optužnicu, a Mraovićev odvjetnik Velimir Došen da ima informaciju kako je optužnica podignuta, ali da ju on još nije primio.</p>
<p> Joso Mraović (57) uhićen je 14. travnja zbog sumnje da je dan prije u svom hotelu silovao 28-godišnju američku državljanku, bivšu košarkašicu »Gospić Industrogradnje« Ilishu Jarett.</p>
<p> Pušten je nakon saslušanja, a gospićko Županijsko državno odvjetništvo nije tražilo njegovo pritvaranje. Tek kad je predmet preuzelo riječko odvjetništvo, zatražen je pritvor, pa je 22. travnja ponovno uhićen i pritvoren, a protiv njega je pokrenuta istraga. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Motociklist podlegao ozljedama </p>
<p>SPLIT- Od posljedica ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći koja se dogodila u subotu, u ponedjeljak poslijepodne na Jedinici intenzivnog liječenja splitske bolnice preminuo je motociklist Marko Ljubić (21) iz Kaštel Lukšića. Prometna nesreća se dogodila u Kaštelima kada je pedeestogodišnji vozač »škode felicije« kod kojeg je izmjereno 0.5 promila alkohola u krvi, skrenuvši na raskrižju oduzeo prednost Ljubiću. Mladić je motorkotačem upravljao bez zaštitne kacige i neprilagođenom brzinom. Od udarca motocikl je udario u kameni zid, a potom u parkirani »golf«. [I.D.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="48">
<p>Autoceste zamjenjuje izgradnja marina i golf-igrališta</p>
<p>U te projekte, koji bi znatno povećali kvalitetu hrvatskog turističkog proizvoda, osim države i privatnog kapitala - domaćeg ili stranog - bile bi uključene i jedinice lokalne samouprave</p>
<p>Vlada priprema nekoliko velikih strateških projekata u turizmu i energetici, koje namjerava financirati u suradnji s privatnim kapitalom - javno-privatnim partnerstvom i dodjelom koncesija, doznajemo od izvora bliskog Vladi.</p>
<p>Radi se o projektima poput izgradnje marina i golf igrališta, koji bi bili namijenjeni ponajprije gostima veće platežne moći, a znatno bi povećali kvalitetu hrvatskog turističkog proizvoda. Ti bi se projekti realizirali na odredištima poput Brijuna, Hvara ili Dubrovnika, po uzoru na projekt »Brijuni Riviera«. To znači da bi u njih, osim države i privatnog kapitala - domaćeg ili stranog - bile uključene i jedinice lokalne samouprave. S druge strane, u energetskom sektoru u Vladi najavljuju projekte kao što je plinifikacija zemlje.</p>
<p>»Ako bismo nove strateške projekte, koji su nam očito nužni za poticanje gospodarskog razvoja, financirali na način na koji smo financirali izgradnju autocesta, to bi bilo dugoročno neodrživo, jer bi rezultiralo daljnjim povećanjem vanjskoga duga zemlje i otežalo fiskalnu konsolidaciju. Stoga treba pronaći nove modalitete financiranja ovakvih strateških projekata«, tvrdi naš sugovornik, napominjući kako u Vladi upravo razmatraju nekoliko opcija, među kojima posebno ističe zajedničke projekte središnje i lokalnih vlasti s privatnim kapitalom, te raspisivanje natječaja za dodjelu koncesija.</p>
<p>Na neodrživost sadašnjeg načina financiranja izgradnje infrastrukture ovih je dana u više navrata upozorio i potpredsjednik Vlade Damir Polančec, koji je poručio kako sljedeće velike strateške projekte, uz nastavak izgradnje autocesta, možemo očekivati upravo u turističkom i energetskom sektoru. Iako Polančec nije želio izlaziti ni s konkretnim projektima, ni s načinom njihova financiranja, rekao je kako su pripreme Zakona o javno-privatnom partnerstvu u završnoj fazi, te bi se o tom zakonskom prijedlogu na jesen trebao izjasniti Hrvatski sabor.</p>
<p>To nam je potvrdio i naš sugovornik blizak Vladi. Budući da se projekt izgradnje autocesta polako privodi kraju, država će se u budućnosti više okretati projektima u turizmu i energetici, naravno uz nastavak izgradnje zacrtanih cestovnih pravaca. Strateški projekti koje država namjerava pokrenuti u turizmu i energetici hrvatskom bi gospodarstvu trebali donijeti višestruku korist, jer bi, osim poticanja sve sporijeg gospodarskog rasta, trebali rezultirati i otvaranjem novih radnih mjesta, kao i bržim razvojem lokalnih sredina, uz manje oslanjanje na financiranje iz državne blagajne.</p>
<p>»Strateške projekte koji će spojiti privatni i državni kapital te lokalnu samoupravu načelno valja pozdraviti, no na kraju će sve ovisiti o tome kakve ćemo ugovore potpisati i kako će se oni provoditi«, prokomentirao nam je ove najave iz Vladinih krugova Hrvoje Stojić, analitičar Hypo Alpe-Adria banke.</p>
<p>Dodao je kako će štošta ovisiti i o tome koje ćemo ulagače privući u ove strateške projekte, odnosno o tome hoće li to biti »zvučnija imena«, ili netko drugi. Ako se u provedbu ovih projekata uključe »jači igrači«, poznati u svjetskim poslovnim krugovima, Hrvatskoj bi to donijelo kvalitetniju uslugu za nižu cijenu, naglašava Stojić.</p>
<p>Ipak, primjećuje kako su projekti javno-privatnog partnerstva lakše ostvarivi u energetici i gradnji prometnica nego u turizmu, tim više što bi se jaki strani partner u takvom projektu mogao jeftinije od države zadužiti u inozemstvu. Upozorava i kako nije realno očekivati da će provedba ovih projekta proračunu donijeti velike uštede, kao ni zaustaviti rast vanjskoga duga zemlje. Za to su potrebni veći iskoraci u reformi mirovinskog, zdravstvenog i socijalnog sustava, te u području subvencija, zaključuje Stojić.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Sisačka rafinerija za odsumporavanje odabrala talijansku tvrtku</p>
<p>SISAK</p>
<p> - Inina rafinerija nafte Sisak odabrala je talijansku tvrtku KTI-Technic iz Rima kao najpovoljnijeg ponuđača na natječaju za odsumporavanje raspisanom krajem prošle godine.</p>
<p>Na taj je natječaj pristiglo više ponuda poznatih svjetskih proizvođača opreme, koji se bave projektiranjem i izradom postrojenja za odsumporavanje. Riječ je, inače, o kapitalnoj investiciji koja bi trebala biti gotova do kraja sljedeće godine, kada Siščani napokon više ne bi trebali udisati zrak pun sumporovodika koji izlazi iz dimnjaka sisačke rafinerije.Direktor Inine rafinerije u Sisku Branko Pastuović dodao je da se u realizaciji programa poštuju zadani rokovi te da ni žalba jednog od ponuditelja, koji nije odabran, neće poremetiti dinamiku investicije. Pastuović moli građane da se još nekoliko mjeseci strpe zbog neugodnih mirisa iz rafinerije. Ekoloških je incidenata sve manje jer se rafinerija mora pridržavati strogih propisa, gradskih odluka i vlastitog sanacijskog programa, donesenih nakon više mjeseci pritisaka građana i lokalne vlasti.</p>
<p>Nakon dvomjesečnog remonta postrojenja, rafinerija, inače prerađuje domaću i uvoznu naftu. Domaće tržište dobro je pokriveno, a nešto se radi i za izvoz. [M. G.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Varaždinska burza: Polugodišnji promet 1,24 milijarde kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Redovni promet Varaždinske burze u prvom je ovogodišnjem polugodištu dosegao 1,24 milijarde kuna, što je 91 posto prometa u cijeloj 2004. godini, koji je iznosio 1,36 milijardi kuna. Tomu treba dodati i 30,4 milijuna prometa Pravima na četiri javne dražbe na kojima su prodane dionice i udjeli u 81 tvrtki iz portfelja HFP-a. Krajem lipnja tržišna kapitalizacija Varaždinske burze iznosila je 55 milijardi kuna, što je 31,8 posto više nego krajem 2004. godine.</p>
<p>Prva dva mjeseca 2005. donijela su veliki porast cijena većine dionica, čime su obilježila cijelo polugodište. Unatoč korekciji koja je uslijedila, cijene su ostale na zavidno visokoj razini u odnosu na isto razdoblje lani, kažu na burzi.</p>
<p>Najveći dobitnici među likvidnim dionicama bili su Čateks i Transadria s porastom cijene od 166, odnosno 141 posto, ali i dionice Zlatnog otoka Krka (127 posto), te Imperiala (119 posto). Dvoznamenkasti postotak rasta cijene bilježe i Podravska banka (83 posto), PIK Rijeka (65 posto), Elektromaterijal (65 posto), Viadukt (59 posto), Rabac (55 posto), Čakovečki mlinovi (54 posto), Validus (51 posto), Liburnia Riviera Holding (50 posto) i druge. Listu gubitnika predvode Elka (13,48 posto), Slatinska banka (redovne) (9,44 posto), te Lošinjska plovidba holding (8,98 posto).</p>
<p>Indeks VIN u prvom je polugodištu porastao 21,92 posto. Dionica Ericsson Tesle uz najveći pojedinačni promet (372 milijuna kuna) porasla je 25,31 posto, a druga najtrgovanija bila je dionica Dom holdinga s prometom od 96,8 milijuna kuna, koja pak bilježi rast od 25,81 posto. Dionici Rapca cijena je porasla više od 54 posto uz 53 milijuna kuna prometa, dok je Chromos Agro uz promet od 26,7 milijuna kuna ojačao 13,6 posto. Od ponedjeljka, 4. srpnja, i Varaždinska burza zaračunava 35 do 40 posto nižu trgovinsku proviziju, što bi, očekuje se trebalo dati novi zamah trgovanju. Provizija je smanjena povodom dobrih poslovnih rezultata, a nakon polugodišnje revizije poslovnog plana. [N. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Imovina fondova u porastu deseti mjesec za redom</p>
<p>Najveći porast imovine bilježe novčani fondovi</p>
<p>Krajem lipnja ove godine 39 otvorenih investicijskih fondova upravljalo je imovinom od 7,48 milijardi kuna, što je 51 milijun kuna više nego mjesec dana ranije. To je već deseti mjesec za redom da njihova imovina konstantno raste. U proteklih je deset mjeseci imovina fondova porasla za 102 posto ili za 3,75 milijardi kuna.</p>
<p>U promatranom su razdoblju najveći porast zabilježili novčani fondovi čija je imovina porasla za gotovo tri milijarde kuna. Trenutačno je najveći novčani fond ZB plus koji upravlja s 1,5 milijardi kuna imovine.</p>
<p>No nakon 12 mjeseci lipanj je prvi mjesec u kojem su novčani fondovi zabilježili blagi pad imovine, od 2,9 posto. Uzrok tomu mogu biti sve interesantniji prinosi koje postižu dionički i mješoviti fondovi, od kojih je u ovoj godini nekoliko postiglo prinos od gotovo deset posto, te im se investitori sve više okreću. Ako taj lagani preokret ukazuje na početak trenda investiranja u manje konzervativne fondove znači da je Hrvatska fondovska industrija krenula u smjeru svjetskih trendova fondovske industrije. Mješoviti su fondovi u lipnju povećali imovinu za 11,49 posto, na 1,15 milijardi kuna, dionički za 9,24 posto, na 363 milijuna kuna, a obveznički fondovi su upravljali sa 902 milijuna kuna, što je 6,11 posto više nego mjesec dana ranije.</p>
<p>Interesantno je da najveće prinose ne postižu fondovi koji upravljaju najvećim kapitalom. Primjer je dionički fond Ilirika JI Europa koji upravlja sa 22 milijuna kuna, a u 2005. je ostvario 17,38 posto prinosa.</p>
<p>Iztok Likar</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Oluja Cindy potaknula rast nafte</p>
<p>Stručnjaci za ovu godinu najavljuju 36 posto više uragana na Atlantiku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Povod za rast cijene nafte u utorak je bilo približavanje oluje - imenovane Cindy - obali Louisiane, zbog čega je zatvoren Loop, najveći američki terminal za uvoz nafte, kapaciteta milijun barela dnevno. Loop nije prekinuo transport nafte prema kopnu zahvaljujući zalihama, ali je prekinut iskrcaj iz tankera. Inače, prema svibanjskim procjenama Sveučilišta države Colorado, ove će »sezone« na Atlantiku biti 36 posto više uragana nego prosječne godine.</p>
<p>Nymex Light je u New Yorku ujutro porastao 1,45 dolara (nakon što se u ponedjeljak nije trgovalo zbog praznika), na 59,6 dolara za barel. Rekord od 60,95 dolara je, podsjetimo, zabilježen početkom prošlog tjedna. U Londonu je IPE Brent do utorka poslijepodne porastao 62 centa, na 58,3 dolara.</p>
<p>Unatoč rastu cijena dionica naftnih kompanija i slabljenju eura na najnižu razinu u posljednjih 14 mjeseci (1,1869 dolara), europski su indeksi pali pod utjecajem očekivanog rasta troškova kompanija zbog više cijene nafte. Londonski FTSE 100 je tako pao 0,1 posto, na 5177, a frankfurtski Dax čak jedan posto, na 4578 bodova. DJ Stoxx 50 pao je 0,5 posto, na 3062,3 boda.</p>
<p>Među gubitnicima je primjerice bio BASF, najveća svjetska kemijska kompanija, čija je dionica pala 1,2 posto. Naime, cijena nafte čini oko 60 posto BASF-ovih troškova proizvodnje. Pale su i dionice automobilskih grupacija: DaimlerChrysler izgubio je 0,8 posto, a Renault 0,6 posto.</p>
<p>Volkswagen je također pao, ali zbog posljedica skandala oko korumpiranosti člana uprave Škode za kadrovska pitanja Helmutha Schustera. Prema medijskim navodima, interna istraga u VW-u je pokazala kako je uz Schustera, koji je dao ostavku prije dva tjedna, neopravdano visoke putne troškove potpisivao i Peter Hartz, član uprave VW-a. To je poslužilo kao povod za oštre javne istupe Christiana Wulffa, premijera Donje Saske, koja je najveći VW-ov dioničar, i Jürgena Petersa, predsjednika sindikata IG Metall. Obojica su u nadzornom odboru VW-a.</p>
<p>Nizozemska bankarska grupacija ABN Amro pala je 1,3 posto nakon što je najavila preuzimanje britanske zdravstvene tvrtke Priory Group za 875 milijuna funti od britanske investicijske tvrtke Doughty Hanson.</p>
<p>U prvih pola sata trgovanja u New Yorku DJIA je porastao 0,05 posto, na 10.309, a Nasdaq Composite 0,3 posto, na 2063,6 bodova. Tokyjski Nikkei 225 je pao 0,3 posto, na 11.616,7 bodova. [P. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="53">
<p>Presretači već »zaradili« milijun kuna</p>
<p>Zbog prebrze vožnje 1178 vozača novčano je kažnjeno, prekršajnih naloga bilo je 254, a napisano je i 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka / Među poznatijim žrtvama presretača bili su Miroslav Blažević Ćiro i Miroslav Škoro</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nedavno nabavljeni brzi policijski automobili presretači u razdoblju od sredine svibnja, kada su nabavljeni, pa do kraja lipnja na hrvatskim su autocestama zbog prebrze vožnje presreli, zaustavili i kaznili 1467 vozača. Prema podacima kojima raspolaže MUP, 1178 vozača novčano su kažnjeni, prekršajnih naloga je bilo 254, a napisano je i 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka.</p>
<p>Od 10 brzih automobila vrijednih dva milijuna kuna, koji su opremljeni sustavima za snimanje, raspoređenih u devet policijskih uprava, najviše posla imale su posade dvaju lovaca na području PU zagrebačke. Oni su evidentirali više od pola prekršaja koji se odnose na autoceste, a iza njih slijede Varaždinci, Ličani i Brođani. Iznosi kazni kreću se od 300 do 3000 kuna, što znači da je prosjek kazni oko 1000 kuna, a vrijednost svih dosad napisanih kazni je negdje oko milijun kuna, što znači da je već polovica uloženih sredstava u nabavku presretača vraćena.</p>
<p>No, na našim autocestama se zbog prevelike brzine i dalje gine, što dokazuje i slučaj od prošle srijede kad je vozač »peugeota 307« kod Ježeva zbog neprilagođene brzine i mokroga kolnika probio zaštitnu ogradu, prešao na kolnik druge prometne trake i udario u »škodu favorit« u kojoj je poginula četveročlana obitelj Andrijanić. Tri dana ranije, na novootvorenoj dionici autoceste između Vrpolja i izlaza prema Splitu dogodila se gotovo identična prometna nesreća u kojoj je Zagrepčanin Z. K. (34) »hondom civic« prevelikom brzinom preletio uzdignuti rubnjak i sletio s autoceste. Pritom je poginula njegova suvozačica Đ. K. (56), teško su ozlijeđeni putnici T. S. (33) i petogodišnje dijete, dok je vozač ostao neozlijeđen. </p>
<p>U prosjeku, navode u MUP-u, brzine se premašuju za 70 kilometara na sat od dopuštenih. Dva takva slučaja s identičnim premašivanjem brzine za 73 kilometra na sat naše »Cobre 11« izmjerile su prvi dan uvođenja presretača Miroslavu Ćiri Blaževiću, a prije tjedan dana i Miroslavu Škori. Škoro je, naime, zaustavljen na dionici autoceste Zagreb-Rijeka ispred tunela Sveti Marko, gdje je dopuštena brzina 100 kilometara na sat. Zbog nailaska na tunel, ograničenje brzine je na tome mjestu smanjeno sa 130 na 100 kilometara na sat, no popularni pjevač na upozorenje nije obraćao pozornost, nego je »toyotinim« terencem potegnuo sedamdeset kilometara više od dopuštenoga. Škoru je snažni policijski »VW passat« s lakoćom presreo, a pjevač je poslušao zapovijed »slijedi me«, ispisanu na displayu policijskog vozila. No, kad je zaustavljen kod naplatnih kućica u Karlovcu, pjevač je verbalno napao policajca i zatražio nalog, navodeći kako je on bio državni službenik koji zna svoja prava i Ustav, zabranivši fotografiranje novinarima koji su bili s policajcima u presretaču. Uzrujanost mu nije pomogla jer mu je policajac na displayu pokazao izmjerenu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i uručio obavijest o prekršaju prema kojemu minimalna kazna iznosi 2000 kuna, tri kaznena boda i tri mjeseca bez vozačke dozvole.</p>
<p>Sa sličnim »bravurama« vozača susreću se i presretači na ostalim bržim cestama, gdje je unatrag mjesec dana napisano 76 novčanih kazni, 131 prekršajni nalog i 15 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. </p>
<p>Da bi se smanjio broj neprimjerenih brzina, policija je dolaskom turističke sezone postavila i patrole s 50 ručnih laserskih mjerača »traffipatrol«. Riječ je o uređajima koji su vrlo precizni, pa se vozači ne mogu opravdavati da je izmjerena brzina nekog drugog vozila. </p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>»Sve je to nečiji interes«</p>
<p>Ako Slovenci uzmu dio do mosta, trebalo bi doći do razmjene zemljišta, pri čemu, tvrde dobro upućeni, hrvatska strana uvijek lošije prođe</p>
<p>SVETI MARTIN NA MURI</p>
<p> - »Današnji tok Mure umjetni je kanal i Mura je ravnana isključivo u korist Slovenaca. Danas bi granicu mijenjali samo radi mosta? Meni je to sve sumnjivo«. Tako je jedan Međimurac komentirao novonastalu situaciju u vezi s granicom sa Slovenijom. </p>
<p>Slovenski ministar prometa Janez Božič rekao je, naime, u ponedjeljak da je službeni prijedlog Slovenije da granični prijelaz između Slovenije i Hrvatske bude na mostu preko Mure. Most se gradi iz hrvatskog državnog proračuna i trebao bi biti namijenjen isključivo lokalnom prometu, pa stoga čudi takav slovenski prijedlog.</p>
<p>Nakon svih problema sa skelom, mještane Svetog Martina na Muri od slovenske strane više ništa ne iznenađuje. Smatraju da je to sve »mazanje očiju« i da netko od svega ima velike koristi. U pitanju je i zemljište, jer je s druge obale Mure još oko tri kilometra hrvatskog teritorija. Ako Slovenci uzmu dio do mosta, trebalo bi doći do razmjene zemljišta, pri čemu, tvrde dobro upućeni, hrvatska strana uvijek lošije prođe. I prema sporazumu Račan - Drnovšek, koji u tom dijelu nije zaživio, Hrvatska bi također izgubila dio teritorija te zauzvrat dobila mnogo manje ili lošije zemljište.</p>
<p>Most se naveliko gradi i trebao bi biti završen do studenoga, no njegova je gradnja dovela do novih problema. Mura je u posljednje vrijeme preplitka, pa se skelom ne može na drugu stranu, nego mještani moraju koristiti prijelaz kod Murskog Središča. Oni koje smo zatekli u baraci uz rijeku samo su se nasmijali na slovenski prijedlog, rekavši neka samo ostave granicu tu gdje je.</p>
<p>»Sve je to nečiji interes. Kad pogledate koliko je tu šljunka, sve vam je jasno«, prokomentirali su. Neki to povezuju i s tim što Slovenci od Hrvatske traže naknadu za oštećene ceste, jer se materijal za gradnju mosta vozi iz Slovenije, pa se boje da bi hrvatska strana mogla popustiti. Za neke most i nije najsretnije rješenje, iako se ne gradi općinskim novcem.</p>
<p>»Most bi trebao služiti za lokalni promet, no što ako se otvori? Svi miču promet izvan grada, a kod nas se kamion može zaletjeti izravno u crkvu. Tražili smo od vlasti da razmišljaju o obilaznici, no kod nas se sve radi stihijski«, ističu naši sugovornici.</p>
<p>Općina bi se o slovenskom prijedlogu trebala očitovati u petak, najavio je načelnik Svetog Martina Franjo Makovec. Zato ga nije želio previše komentirati, nego je samo rekao da je to »još jedna u nizu gluposti koje nemaju veze sa stvarnošću«. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Sanader najavio brzi povrat duga umirovljenicima u kešu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Točan iznos duga države prema umirovljenicima bit će poznat najkasnije do četvrtka, nakon čega će Vlada s predstavnicima umirovljenika dogovoriti način povrata duga – najavio je u utorak na večer u HTV-ovoj emisiji Fokus premijer Ivo Sanader ističući kako će dug biti vraćen u brzom roku, i to, moguće, u kešu. Naime, Sanader ističe kako će se Vlada s predstavnicima umirovljenika, nakon što vide koliki je točno dug, dogovoriti hoće li im država dug vratiti u skraćenom roku i u kešu ali uz diskont. Druga je mogućnost da umirovljenici dobiju natrag cijeli iznos duga, ali u dužem roku, dijelom u vlasničkim udjelima u Fondu za povrat duga, u kojem bi bile državne dionice i državna imovina. Nakon što Zavod za mirovinsko osiguranje u srijedu ili četvrtak završi i dostavi točan izračun duga, svaki bi umirovljenik na kućnu adresu trebao dobiti obavijest o točnom iznosu koji mu država duguje. Premda je prošli tjedan najavljeno kako će se premijer Sanader s predstavnicima HSU-a sastati u srijedu, u utorak na večer još nije bilo potvrde da će se sastanak održati pa je pretpostaviti da se čeka upravo konačan izračun duga kako bi konačno krenuli i konkretni pregovori o njegovupovratu. </p>
<p>Bez predstavnika umirovljenika, s kojima su dogovoreni posebni razgovori, u Vladi je u utorak održan sastanak na kojemu su Sanaderovi koalicijski partneri podržali rebalans proračuna. Prijedlog je upućen u Sabor, koji bi se o njemu trebao izjasniti do kraja redovitog zasjedanja, 15. srpnja. HDZ-ovi koalicijski partneri podržali su i Vladine prijedloge vezane za izmjenu izbornog zakonodavstva koje će uskoro biti poslane u saborsku proceduru. Na idućim bi se lokalnim izborima gradonačelnici, općinski načelnici i župani birali izravno te bi se ustrojilo profesionalno Državno izborno povjerenstvo, a mijenjao bi se i zakon o parlamentarnim izborima.</p>
<p>Rebalansom se planira preraspodjela nešto više od milijardu od oko 92 milijarde kuna proračunskih rashoda. Tako se rashodi za nabavu nefinancijske imovine planiraju smanjiti za 295,9 milijuna kuna, materijalni i financijski rashodi za 223, odnosno 74 milijuna, subvencije za 84,5 milijuna, pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države za 149,8 milijuna, naknade građanima i kućanstvima za 111 milijuna, donacije i kapitalne pomoći za 9,1 milijuna kuna. Uz smanjenje ostalih rashoda za 59,1 milijuna kuna planiraju se, dakle, ukupna smanjenja od 1,02 milijarde kuna. U ukupnom iznosu od 1,006 milijardi kuna, planiraju se povećanja rashoda za plaće (za 346,4 milijuna), za civilne i mirovine branitelja (340, odnosno 129,4 milijuna), stambenu štednju (70 milijuna), dodatni rodiljni dopust (38,7 milijuna), trajna prava branitelja (35 milijuna) te naknada za nezaposlene (60 milijuna kuna). Proračunski prihodi iznosit će 85,5 milijardi kuna, 786 milijuna manje od planiranog, a ministar financija Ivan Šuker je istaknuo kako će proračunski deficit iznositi 4,2 umjesto 3,7 posto BDP-a, što je odobrio i MMF. Premijer i suradnici održali su i poseban sastanak s predstavnicima SDSS-a koji će, najavio je Milorad Pupovac, podržati rebalans ako u njemu bude dovoljno novca za rješavanje pitanja povrata imovine, obnove kuća i bivših nositelja stanarskog prava. Ministar Božidar Kalmeta najavio je da će do 10. kolovoza Srbima biti vraćena sva imovina, te da za obnovu ostaje još oko 4000 kuća, od čega će tri tisuće biti obnovljeno ove, a tisuću iduće godine. Najavio je i da će do kraja ove godine na električnu mrežu biti spojeno 1600 objekata, čime će biti riješena glavnina naselja koja su prije Domovinskog rata imala struju. Pupovac je upozorio da od 44 milijuna kuna predviđenih za zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava na područjima posebne državne skrbi nije potrošena ni kuna. Dogovoreno je da se taj novac aktivira kroz program POS-a, preko kojeg bi se 400 do 500 stanova dalo u najam ili prodati.</p>
<p>Marija PulićPetra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>U školama 5000 mjesta više no što ima završenih osmaša</p>
<p>Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta odobrit će upis desetak dodatnih razreda u gimnazijama i strukovnim školama</p>
<p>Zbog velikog interesa za gimnazije, ali i dio četverogodišnjih strukovnih škola, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta odobrit će u njima upis dodatnog broja učenika u desetak novih razreda. Time će se za manje od tristotinjak mjesta povećati ukupno predviđena upisna kvota od 58.540 učenika, potvrdio je u utorak, na dan upisa u srednje škole, državni tajnik za srednje školstvo Želimir Janjić. </p>
<p>Dio tih mjesta odnosi se na Zagreb, ali dodatan broj učenika dobile su i gimnazije i strukovne škole u Varaždinu, Belom Manastiru, Đurđevcu, Vrgorcu, Ivanić Gradu, Osijeku, Našicama, Dugoj Resi... Zagrebačkoj X. gimnaziji bit će odobren upis dva dodatna razreda, a XV. gimnaziji razred više od planiranih. Dodatan broj učenika dobit će i Hotelijersko-turistička i Poštanska i telekomunikacijska škola. Osim za gimnazije, učenici ove upisne sezone pokazuju pojačan interes za elektrotehničke smjerove, računarstvo, računalne operatere, mehatroničare kao i za smjer telekomunikacija. </p>
<p>Već tradicionalna navala na gimnazije i ove je godine pokazala da bi dio njih po broju prijavljenih mogao primiti i dvostruko veći broj učenika no što je im je odobreno kvotom. Nepopunjen ostaje tek manji broj gimnazija, što varira od godine do godine. </p>
<p>Ove godine u gimnazijama ima mjesta za 12.440 učenika, što znači da će gimnazije moći upisati 21 posto ukupne učeničke populacije. Ukupno je u gimnazijama u Hrvatskoj upisano 25 posto srednjoškolske populacije, a u zapadnim zemljama taj postotak se kreće između 40 i 60 posto. »U planu Ministarstva znanosti, koji je prihvatila Vlada, je da do 2010. broj gimnazijalaca povećamo na najmanje 30 posto«, kaže Janjić, tvrdeći da i u sadašnjoj raspodjeli ima više nego dovoljno mjesta za sve koji se žele upisati. »S obzirom na broj učenika koji su ove godine izašli iz osnovnih škola, u srednjim je školama pet tisuća mjesta višak«, kaže Janjić. Pritom ne ubraja ponavljače, povratnike, učenike strane državljane kao niti one koji su se izgubili u sustavu. </p>
<p>Najvažnije je, zaključuje, da nitko ne ostane neupisan.</p>
<p> Broj slobodnih mjesta u svim školama Hrvatske znat će se u srijedu, najavljeno je u Ministarstvu.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Predstavljene kandidatkinje za Nobelovu nagradu za mir</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Centar za ljudska prava predstavio je u utorak šest žena koje su kandidirane za Nobelovu nagradu za mir. </p>
<p>Kandidatkinje Dragica Aleksa, Mirjana Bilopavlović, Jelka Glumičić, Spasenija Moro, Ana Raffai i Biserka Momčinović nominirane su među 994 žene iz cijelog svijeta, te sve rade na promicanju ljudskih prava. </p>
<p>Inicijativa za nominaciju tolikog broja žena pokrenuta je u povodu obilježavanja 100 godina od prvog dodjeljivanja Nobelove nagrade jednoj ženi, austrijskoj grofici Berthi von Suttner. </p>
<p> Sve kandidatkinje djeluju na izgradnji mira, osvješćivanju običnih ljudi, te posebno promociji ženskih prava u današnjem društvu koja su prema njihovom mišljenju zanemarena. </p>
<p>Ana Raffai, članica udruge Rand, bavi se programima edukacije za nenasilno djelovanje. »Zalažem se za feminističke principe izgradnje mira koji su u suprotnosti s patrijarhalnom strukturom koja legalizira rat«, ističe.</p>
<p>Mirjana Bilopavlović rekla je na predstavljanju da u Hrvatskoj ima žena koje kvalitetno rade, ali nisu prepoznate od građanske zajednice, što naziva »stigmom žena«.</p>
<p>Dragica Aleksa djeluje u udruzi za dijalog i nenasilje Luč u istočnoslavonskom selu Berak, koje je iznimno stradalo u Domovinskom ratu. »Prošlost je uspomena, budućnost je nada te sada trebamo djelovati na toleranciji i međusobnom uvažavanju«.</p>
<p>Za nominaciju za Nobelovu nagradu raspisan je međunarodni natječaj. Žene iz Hrvatske nominirao je Centar za ljudska prava, a odbor u Švicarskoj prihvatio je nominacije. Žene, koje zovu braniteljicama mira, djeluju u ratom stradalim područjima u Hrvatskoj, ali i izvan granica zemlje. Njihov rad usmjeren je prije svega na normalizaciju odnosa među ljudima te njihovo suočavanje s prošlošću.</p>
<p>Sve nominirane žene izjavile su da zaslužuju Nobelovu nagradu. [T. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Identificirano sedam ekshumiranih žrtava Domovinskog rata</p>
<p>U Hrvatskoj je otkriveno 140 masovnih grobnica </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – »Cilj nam je intenzivirati identifikaciju posmrtnih ostataka ekshumiranih iz masovnih i pojedinačnih grobnica kako bi obitelji koje još tragaju za svojim najmilijima došle do kraja mukotrpna križnog puta«, istaknula je u utorak ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor sudjelujući u Osijeku u identifikaciji sedam ekshumiranih žrtava iz grobnica u Vukovaru, Ćelijama, Dalju te Sremskoj Mitrovici. </p>
<p>DNA analizom potvrđeno je kako je riječ o Želimiru Sremcu, Marijanu Binguli, Milanu Ostrunu i Ivanu Janku koji su ekshumirani iz najveće masovne grobnice u Europi nakon Drugog svjetskog rata, one na vukovarskom Novom groblju, gdje je pronađeno čak 938 tijela. Tako se broj identificiranih osoba iz te grobnice popeo na 798. </p>
<p>Identificirani su i Matija Hum, čiji su posmrtni ostaci pronađeni u Dalju, Marko Tolić, koji je ekshumiran u Ćelijama, te Joza Sabadoš, čiji su posmrtni ostaci isporučeni iz Sremske Mitrovice u SCG. </p>
<p>»U Hrvatskoj se traga za još 1148 osoba nestalih u Domovinskom ratu«, rekla je Kosor te dodala kako »potraga za istinom o zatočenima i nestalima neće prestati sve dok se ne pronađe i posljednje nestale osoba«. Nakon 14 godina traganja posmrtne ostatke svoga supruga u utorak je identificirala i Marta Hum iz Osijeka. Potresena, kratko nam je rekla da je on 1991. odveden na informativni razgovor i više ga nije vidjela. Sada je doznala da je ubijen i pokopan u Dalju.</p>
<p>Pomoćnik ministrice, pukovnik Ivan Grujić, kazao je kako je dosad u Hrvatskoj otkriveno 140 masovnih grobnica. Trenutačno se istražuju lokaliteti u hrvatskom Podunavlju i čim se nađu bilo kakvi tragovi počet će ekshumacija. Za posjeta Osijeku ministrica Kosor uručila je i 42 računala obiteljima s osmero i više djece iz Osječko-baranjske županije. Nabava osobnih računala projekt je Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u sklopu »Projekta za višečlane obitelji«. [Maja Sajler]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Prosvjed bivših radnika T-HT-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog nepoštivanja Kolektivnog ugovora, Zakona o radu te sporazuma koji su potpisali Eurest Croatia i Posilović zaštita stotinjak radnika navedenih tvrtki započeli su u utorak prosvjed ispred upravne zgrade Hrvatskog telekoma na Savskoj cesti. Riječ je o radnicima koji su prije tri godine izdvojeni iz Hrvatskih telekomunikacija (T-HT).</p>
<p>»Uprava T-HT-a ne poštuje ugovore potpisane pri izdvajanju i time ugrožava budućnost 700 radnika Euresta i 150 radnika Posilovića«, rekao je predsjednik RSRH Jadranko Vehar.</p>
<p>Prilikom izdvajanja 2002. godine radnicima koji su zaposleni u te dvije tvrtke zajamčeno je da će tri godine zadržati prava kao i radnici T-HT-a, a pet godina ne mogu biti proglašeni tehnološkim viškom. Budući da 1. kolovoza istječe trogodišnji rok nakon kojeg radnici gube prava iz Kolektivnog ugovora za T-HT, plaće bi im trebale pasti 30 do 40 posto, upozorava Vehar, te naglašava da T-HT duguje radnicima Euresta pet milijuna kuna. »Polovica radnika Euresta stariji su od 50 godina ili su invalidi rada, bez šanse na burzi rada, pa sindikat traži da im se osiguraju iste otpremnine kao i radnicima HT-a«, rekao je Vehar.</p>
<p>Vehar zaključuje da je Uprava T-HT-a započela popisivanje viška od 650 radnika koji trebaju dobiti otkaze do kraja godine. Štrajk se, najavili su, nastavlja dok se radnicima ne ispune svi zahtjevi. [Mislav Nekić]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050706].
|
