NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20051205].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 127919 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>05.12.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Povratak će biti završen 2006.</p>
<p>Potvrda o skorašnjem završetku velikog i odgovornog posla stiže sa svih relevantnih adresa: od Vlade do OESS-a</p>
<p>Da će povratak prognanika i izbjeglica u Hrvatskoj biti dovršen iduće godine, potvrđeno je ovih dana sa svih relevantnih adresa, od hrvatske vlade do OESS-a. Voditelj misije OESS-a u Hrvatskoj Jorge Fuentes podsjeća da je upravo to bio jedan od glavnih preduvjeta za ulazak Hrvatske u EU. Prema njegovim procjenama, Hrvatska je u tome napravila znatan napredak u zadnjih godinu dana.</p>
<p>Institucije hrvatske vlasti to dokazuju i brojkama: od 1995. godine, kad je donesen program povratka, vratilo se 337.000 povratnika, od kojih 35 posto Srba. Samo ove godine vratilo se 6952 osobe među kojima 62 posto Srba. Do kraja ove godine obnova će biti završena na 8600 kuća i stanova, što je tek dio od ukupno obnovljenih 133.337 kuća i stanova. U 2006. godini za obnoviti ostaje još samo 4000 stambenih objekata.</p>
<p>Kad je riječ o povratu imovine, samo je još 47 kuća koje treba za isprazniti do kraja ove godine, a dosad ih je vlasnicima vraćeno 19.600. Hrvatska je, uz potvrdu međunarodne zajednice, pronašla i model zbrinjavanja bivših nositelja stanarskog prava. Upravi za prognanike, povratnike i izbjeglice dosad je pristiglo 9000 zahtjeva za povratak nekadašnjih nositelja stanarskog prava među kojima je 4100 potencijalnih povratnika stanara društvenih stanova u krajeve izvan područja posebne državne skrbi. </p>
<p>Prema riječima Damira Špančića, državnog tajnika u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, Hrvatska će im to omogućiti najmom stanova iz programa POS-a ili gradnjom novih stanova za najam za što je u državnom proračunu osigurano 44 milijuna kuna za ovu godinu. Iduće će godine za to biti osigurano 35 milijuna kuna. Vlada priprema i detaljan program njihova zbrinjavanja kojim će točno odrediti rokove za sljedeće tri godine. </p>
<p>»U ožujku iduće godine, kad se analiziraju zahtjevi, znat će se broj korisnika i rokovi zbrinjavanja do 2008. godine«, zaključuje Špančić. </p>
<p>Točan broj izbjeglica koje se žele vratiti u Hrvatsku još uvijek je nepoznat. Prema podacima Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice, a na temelju zahtjeva za povratak, obnovu i stambeno zbrinjavanje koje su podnijeli izbjegli Srbi koji i danas borave u inozemstvu, broj potencijalnih povratnika je oko 25.000 osoba. </p>
<p>Srpski predstavnici u Hrvatskoj imaju nešto drukčije brojke. Prema riječima saborskog zastupnika SDSS-a Ratka Gajice, u Hrvatsku se želi vratiti 160.000 Srba, a vratilo ih se, tvrdi, 60.000. Objašnjava da je brojka srpskih povratnika »fluktuirajuća« jer su mnogi u procesu povratka s obzirom da imaju status povratnika, ali ne i uvjete za život, a i obitelji su im razdvojene. </p>
<p>Špančić tvrdi da se vratilo 120.000 Srba, a u izjavi Vjesniku još jednom napominje: »Povratak će biti riješen iduće godine zbog pristupa Hrvatske Europskoj uniji«.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Iskustvo za buduću poslovnu karijeru</p>
<p>Udruga za međunarodnu razmjenu studenata IAESTE najveća je svjetska organizacija za razmjenu studenata prirodnih i tehničkih znanosti s podružnicom u Hrvatskoj</p>
<p>Bio sam na dvije prakse. Prošle godine u Helsinkiju, ove u Teheranu. To su dva najljepša događaja u mom životu. Osim nevjerojatnog iskustva koje mi je pomoglo da se razvijem kao osoba, ali i kao budući stručnjak u laboratoriju, zahvaljujući praksi u inozemstvu mnogo sam naučio, stekao iskustvo u timskom radu i upoznao ljude s kojima ću se kad-tad ponovo sresti zbog poslovne suradnje i druženja. Zahvaljujući odlasku u inozemstvo, danas imam golemo iskustvo za daljnji rad i poznanstva diljem svijeta, ne samo u Finskoj i Iranu«, kaže apsolvent zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva, dvadesetdvogodišnji Ivan Matovina. On je jedan od 3000 hrvatskih studenata koji su sudjelovali u studentskoj razmjeni u organizaciji Udruge za međunarodnu razmjenu studenata IAESTE - najveće svjetske organizacije za razmjenu studenata prirodnih i tehničkih znanosti s podružnicom u Hrvatskoj. </p>
<p>Udruga organizira razmjenu studenata u osamdesetak zemalja, a godišnje obavi oko 7000 razmjena po principu reciprociteta.</p>
<p>Prema broju razmjena s obzirom na broj stanovnika, u konkurenciji 84 zemlje Hrvatska je ove godine zauzela treće mjesto (deveta je po ukupnom broju razmijenjenih praksi). Ove je godine u studentskoj razmjeni sudjelovalo 125 hrvatskih sveučilištaraca u 30 zemalja. Isto toliko studenata praksu je odradilo u 48 tvrtki u Hrvatskoj.</p>
<p>Najviše praksi koje nude hrvatske tvrtke spadaju u područje arhitekture (16), građevine (15), prehrambene tehnologije i geodezije (po devet) te računarstva (osam). Zanimljivo je da je u svijetu ponuđena 21 praksa za geodeziju, od čega ih čak devet nudi Hrvatska. </p>
<p>»Osim dobre suradnje s fakultetima, zadovoljni smo i ponudom tvrtki u kojima studenti sudjeluju na praksi«, kaže Ivana Trogrlić iz Hrvatske udruge za međunarodnu razmjenu studenata. Najčešća odredišta stranih studenata su Zagreb, koji primi oko 70 stranih studenata godišnje, a potom slijede Osijek, Split i Rijeka.</p>
<p>»Hrvatski studenti za praksu najčešće biraju razvijene zemlje. Prošle godine najviše studenata praksu je odradilo u Njemačkoj, Brazilu, Španjolskoj, Turskoj, Velikoj Britaniji i Mađarskoj. Zadnjih se godina češće odlučuju i za egzotične zemlje. Naših studenata zato ima i u Kini i Meksiku. Ove smo godine razmijenili prvu skupinu studenata s Australijom i obje su strane zadovoljne suradnjom«, kaže Trogrlić. </p>
<p>Jedan od studenata koji je praksu obavio u dva navrata u Europskom parlamentu (usko surađujući s predsjednicom izaslanstva Europskog parlamenta za Jugoistočnu Europu Doris Pack), kao i u njemačkom saveznom parlamentu (gdje je kao student ekonomije poduzetništva sudjelovao u izbornoj kampanji za njemačke savezne parlamentarne izbore) danas je zaposlen na respektabilnom privatnom Visokom učilištu Vern, koje mu je, kao svom studentu, financijski potpomoglo boravak u inozemstvu. »Stručni odlazak u inozemstvo studentu može biti od velike pomoći - može naučiti iz prve ruke kako se određeni posao radi u zemlji Europske unije, iz koje će nam sutra stizati poslovni partneri«, kaže dvadesetčetverogodišnji Ivo Ivančić, danas zaposlen kao voditelj službe za međunarodnu suradnju i EU poslovanja Visokog učilišta Vern. Ivančić svakom studentu preporuča barem mjesec dana boravka na praktičnom radu u inozemstvu. Pri sklapanju ugovora tvrtka se obvezuje tjedno isplaćivati studentu dogovoren novac koji minimalno mora pokriti smještaj i hranu. Ako im visoko učilište ne pomogne financirati put, studenti se snalaze sami. Ivan Matovina, primjerice, pronašao je sponzore. »Možda se na kraju dogodi i mali minus na računu, ali dobiveno iskustvo mnogo je veći plus«, kazao nam je Matovina.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Kod novog operatera bez jeftinije pretplate</p>
<p>T-Com: Invalidima od iduće godine jeftinije telefoniranje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Invalidi koji su do sada koristili usluge T-Coma, a planiraju prijeći kod drugog operatera fiksne telefonije, suočit će se s pomalo diskriminirajućom odlukom, odnosno izgubit će pravo na 50 posto popusta na pretplatu, upozorava Hrvoje Lovrić, direktor marketinga Optima Telekoma. </p>
<p>Do sada su, naime, invalidi (bilo vojni ili civilni), pretplatu T-Comu plaćali 30 kuna i imali 20 ili 40 kuna besplatnog telefoniranja mjesečno, što se ukida za one pretplatnike koji odluče prijeći drugom operateru, potvrdili su Vjesniku u T-Comu. Umjesto toga, početkom iduće godine T-Com će uvesti posebne pogodnosti za invalide, koji će ubuduće telefonirati po jeftinijim tarifama od ostalih korisnika.</p>
<p>Tako sada kad pretplatnik koji je invalid prijeđe u Optima Telekom, gubi pravo na povoljniju pretplatu, koju i dalje naplaćuje T-Com, kaže Lovrić. </p>
<p>»Prema našim procjenama, oko 10.000 pretplatnika invalida nije prešlo dugom operateru upravo zato što bi morali plaćati punu pretplatu te im se ne bi isplatilo jeftinije telefoniranje kod novog operatera«, tvrdi on. S druge strane, još se čeka implementacija takozvanog raspetljavanja lokalne petlje, čime bi korisnici dobivali jedinstveni račun za potrošene sekunde razgovora i za pretplatu (a ne odvojeno kao sada). U tom slučaju bi i Optima invalidima mogla ponuditi jeftiniju pretplatu.</p>
<p>»Dok god je pretplata dio računa T-Coma, mi nemamo prostora za manevar i ne možemo ništa ponuditi invalidima«, dodao je Lovrić.</p>
<p>Janko Ehrlich-Zdvorak, član Upravnog odbora Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara, rekao je da je Udruga do sad imala korektan odnos s T-Comom i da je svaka njihova molba za odobravanje povlastica njihovim članovima bila uvažena. </p>
<p>»Priznajem da još nismo ostvarili takav kontakt i s drugim operaterima jer jednostavno nije ni bilo interesa naših članova za promjenu davatelja telefonske usluge. Vjerujem da ćemo i s njima uskoro početi surađivati«, objasnio je Ehrlich-Zdvorak. Kratko je komentirao kako stav T-Coma da naplaćuje punu cijenu pretplate invalidima koji pređu na drugog operatera ipak nije korektan.</p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Socijala i dalje na osnovici od 400 kuna</p>
<p>Visina pomoći koju može ostvariti samac ostaje na 400 kuna, za odraslog člana obitelji pomoć ostaje na 320 kuna, što je iznos koji se dodjeljuje i djetetu od 15 do 18 godine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Za sada nema naznaka da će u 2006. godini biti moguće povećanje osnovice za ostvarenje prava iz sustava socijalne skrbi. I u idućoj godini osnovica za utvrđivanje prava ostat će 400 kuna. To znači i da će iznosi prava u socijalnoj skrbi u 2006. ostati isti, jer se oni također utvrđuju na temelju spomenute osnovice«, doznajemo od Dorice Nikolić, državne tajnice u Ministarstvu zdravstva i socijalne srbi. To, ukratko, znači da visina pomoći koju može ostvariti samac ostaje na 400 kuna, za odraslog člana obitelji pomoć ostaje na 320 kuna, što je iznos koji se dodjeljuje i djetetu od 15 do 18 godine. Djeca do sedam godina također imaju pravo na 320 kuna pomoći, a ona do 15 na 360 kuna. Osobna invalidnina također se neće mijenjati, ostaje na 1000 kuna.</p>
<p>Povećanje osnovice za određivanje prava u sustavu socijalne skrbi značilo bi, naime, povećanje iznosa osobne invalidnine, doplatka za pomoć i njegu te svih drugih naknada koje se isplaćuju u socijali, kao što su naknade za korisnike smještene u udomiteljskim obiteljima, naknade do zaposlenja i slično. </p>
<p>Istodobno, promijenili bi se i cenzusi za ostvarivanje postojećih prava i naknada, što bi dovelo do širenja kruga korisnika, odnosno do znatnijeg povećanja opterećenja državne blagajne, objašnjava Dorica Nikolić. Za to unutar sustava socijale nema sredstava iako se broj korisnika nekih prava iz sustava socijalne skrbi u posljednje tri godine smanjio. Naime, dok se već tri godine za redom bilježi smanjene korisnika prava na pomoć za uzdržavanje, istodobno je povećan broj korisnika prava na doplatak za pomoć i njegu te prava na osobnu invalidninu, pa ne postoji višak novca koji bi se mogao preraspodijeliti.</p>
<p>Budući da je riječ o osnovici koja se nije mijenjala od ožujka 2001. godine, u nekoliko centara za socijalnu skrb upozoravaju da će to značiti nastavak trenda pada standarda korisnika socijalnih pomoći. </p>
<p>U šibenskom centru za socijalnu skrb podsjetili su nas na istraživanje stručnjaka Studija za socijalni rad na zagrebačkom Pravnom fakultetu, provedeno još 2001. godine, koje je pokazalo da su socijalno ugroženi tada mogli podmirivati samo troškove osnovne prehrane i to - polovicu mjeseca. Riječ je o istraživanju koje je pokazalo da je učinkovitost pomoći za uzdržavanje vrlo niska. </p>
<p>Osim što ne postoje kriteriji za određivanje visine osnovice za utvrđivanje prava na pomoć, nema ni kriterija po kojima bi se ona usklađivala, pa osnovica ne prati ni rast troškova života. Usporedbom cijena osnovnih prehrambenih proizvoda s iznosom osnovne vrste pomoći koju pojedinac može ostvariti u sustavu socijalne skrbi, stručnjaci su zaključili kako samo 18 posto građana koji primaju pomoć za uzdržavanje mogu podmiriti osnovne potrebe. Pridodaju li se tome i drugi izvori pomoći (primjerice jednokratna pomoć u socijalnoj skrbi, doplatak za djecu i slično) te potrebe može zadovoljiti samo 30 posto građana.</p>
<p>U Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi kažu kako su svjesni da model određivanja osnovice za utvrđivanje visine prava u socijali treba mijenjati. Tako Dorica Nikolić ističe da se nametnula potreba pronalaženja modela za izračun visine pomoći koji mora biti u skladu s rastom životnih troškova i ukupnim gospodarskim rastom, što je neposredno vezano uz politiku i program borbe protiv siromaštva koji provodi Vlada. No, kad bi taj model mogao biti definiran, još nije poznato.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Hrvati ne volontiraju</p>
<p>U posljednjih 12 mjeseci ni jednom nije volontiralo 89 posto ispitanika, a redovitih je volontera među ispitanicima 3,8 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Stanovnici Hrvatske ne volontiraju, a uglavnom nisu ni spremni volontirati. Pokazuju to rezultati dva nedavno provedena istraživanja: Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i Instituta društvenih znanosti »Ivo Pilar«. Zaklada je svoje istraživanje provela u povodu 5. prosinca, Međunarodnog dana volontera, dok je »Pilar« proveo šire istraživanje o stavovima javnosti o nevladinim organizacijama dio kojeg je i poglavlje o volonterima.</p>
<p> Prema rezultatima »Pilarova« istraživanja, u posljednjih 12 mjeseci ni jednom nije volontiralo 89 posto ispitanika, a redovitih je volontera među ispitanicima 3,8 posto. Istraživanjem je obuhvaćeno 1008 ispitanika iz 62 naselja.</p>
<p>Muškarci češće volontiraju</p>
<p>Zakladino istraživanje, pak, pokazalo je da dvije trećine ispitanika od njih tisuću ne razmišlja o volontiranju, 23 posto ih razmišlja, ali ništa ne čini u vezi s time. Pet posto ih razmišlja o volontiranju i to bi htjeli činiti, a isto toliko ih i volontira. S obzirom na postotak onih koji ne razmišljaju o volontiranju, ne čudi podatak da 55 posto anketiranih ne pozna nikoga tko volontira.</p>
<p>»Pilarovo« istraživanje dalo je još neke zanimljive rezultate. Češće volontiraju muškarci nego žene. Gledano po obrazovnoj strukturi, najčešće volontiraju visokoobrazovani. Među anketiranim visokoobrazovanim osobama volontirao je barem jednom u posljednjih godinu dana svaki peti. Međutim, posebno su zanimljivi podaci o političkoj orijentaciji i volontiranju. Najčešće, naime, volontiraju desno orijentirani (svaki sedmi desničar je volontirao), a najmanje lijevo orijentirani (svaki 14 je volontirao barem jednom). </p>
<p>Dva posto vrlo zadovoljnih životom</p>
<p>Među onima koji volontiraju prilično jasno su se iskristalizirale dvije grupe: oni koji volontiraju nekoliko sati godišnje (dvije petine volontera) i oni koji volontiraju deset ili više sati tjedno (svaki četvrti volonter). Prema »Pilarovu« istraživanju ljudi najčešće volontiraju prilikom organiziranja akcija ili događaja (39,3 posto), zatim pružajući praktičnu pomoć (31 posto) i dajući savjete i informacije (27 posto). </p>
<p>Zakladino istraživanje pokazalo je kako se većina ispitanika slaže s tvrdnjom da živimo u društvu u kojem svatko brine sam o sebi, a volonterski rad doprinosi razvoju društva i solidno je cijenjen. Posebno su zanimljivi podaci o zadovoljstvu kvalitete života. Naime, dvije petine ispitanika je zadovoljno, a devet posto vrlo zadovoljno kvalitetom života. Njih 38 posto nije ni zadovoljno ni nezadovoljno, svaki devet je nezadovoljan dok je vrlo nezadovoljnih dva posto. [Tihomir Ponoš]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Sve tanja ilegalna zarada</p>
<p>RENATO IVANUŠ</p>
<p>Rat protiv sivog tržišta ne može se dobiti preko noći. Pokazuju to i nova zatvaranja pekarnica, ponajviše u Zagrebu, ali i u ostalim dijelovima Hrvatske. </p>
<p>Inspektori su, naime, ovih dana zatvorili brojne pekarnice, i to na rok od tri mjeseca do godinu dana. Upravo takve drastične mjere, praćene i financijskim kaznama, trebale bi biti pouka svima onima koji i nadalje traže i najmanje rupe u sustavu kako bi si osigurali nelegalnu zaradu, oštetili državni proračun, porezne obveznike, te na tržište plasirali nedovoljno kvalitetne proizvode. Time inspektori sprječavaju potkradanje poreznih obveznika i proračuna, ali i zaštitu zdravlja potrošača. Jer nekontrolirani kruh i pecivo, od sumnjivog brašna, i sve to prepuno aditiva izravno ugrožava zdravlje svih onih koji takve proizvode konzumiraju.</p>
<p>S druge strane šverceri i ostali koji masno zarađuju podvaljujući potrošačima nekvalitetne proizvode i izbjegavajući plaćanje poreza, spremni su na sve kako ne bi ostali bez tako unosnih prihoda. Stoga se i nakon uvođenja obaveze označavanja markicama brašna, ponovo u skladištima pronalazi prošvercano brašno. </p>
<p>Neki pekari u kruh i peciva dodaju nedopuštene aditive koji samo napuhuju proizvod ili u njega dodaju prevelike količine vode. Na kraju takvi mutikaše, umjesto kruha, kupcima podvaljuju zrak ili vodu. </p>
<p>Jedini način da se još smanji sivo tržište su sustavni inspekcijski nadzori. Bez toga cijeli trud - volja da se suzbije sivo tržište popraćeno vrlo solidnom zakonskom regulativom - pada u vodu i ostaje mrtvo slovo na papiru. </p>
<p>Nastave li inspektori tu praksu, pomoći će i onim pekarima koji posluju prema zakonima, jer im s tržišta uklanjaju nelojalnu konkurenciju.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Juriš na kulturu</p>
<p>LADA ŽIGO</p>
<p>Nema više zagrebačke Kinoteke, tržišna kultura uspješno je tako izgubila još jednog neprijatelja. Taj neprijatelj zvao se europski film i bio je produhovljena suprotnost proždrljivoj hollywoodskoj kulturi, bio je pristojan podsjetnik na umjetnost filma u industriji filma. Ukidanjem Kinoteke postaje još romantičnija uspomena bivših studenata na dvoranu u kojoj su carevali filmska gluma, režija i ozračje priče, a ne gola priča, u kojoj su se prikazivala razdoblja, opusi, legende, bio to Fellini ili Tarkovski. Nemamo ništa od francuskoga duha koji štiti kulturna nasljeđa Europe - francusko ministarstvo vanjskih poslova financira u mnogim zemljama Europe europski film, baš kao što i francuska književnost ne daje olako literarnost u ime dodvorljive tiražne pripovijesti. </p>
<p>Sjetimo li se da je sedamdesetih Zagreb imao dva kino-kluba (jedan je bio u bivšoj ustanovi »Moša Pijade«), današnja odluka da se dvorana Kinoteke predaje Nadbiskupiji zagrebačkoj, odnosno župi Sv. Blaža, još je strašnija. Ukidanjem Kinoteke, pa makar ona imala i nazadne istočnoeuropske projektore, ukinuta je kultura europskoga filma, a da će mu trgovačke videoteke dati ikakvu prevlast pred američkim plitkim hitom, teško je povjerovati. Još se jedna kultura arhivira, povijest filma postaje još starijom i daljom. Omalovažavanje Kinoteke, koju nije zaštitio nitko (pa bio to Grad ili Zagreb film, što nas gledatelje za to briga!), uklapa se u juriš na kulturu i obrazovanje u posljednje vrijeme, svjetski juriš koji pustoši i našu malu varoš. </p>
<p>Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu prije nekoliko godina uvedeni su »univerzalni« prijemni ispiti, koji ne provjeravaju stručna znanja (iz književnosti, povijesti, primjerice), nego informiranost, pa se studente pita, kao da su pali s Marsa na faks, tko je izbornik talijanske nogometne reprezentacije. </p>
<p>Ako Filozofski fakultet preferira televiziju, a ne knjigu, što bi se onda netko borio za kinoteku pred video-kulturom. A prema Bolonjskoj deklaraciji i glasovitom principu »efikasnosti«, student književnosti ne bi smio pročitati više od dvjestotinjak kartica teksta u semestru (da se ne potroši um), pa možemo zamisliti da se jednom na filmskoj katedri zabrani i gledanje filmova - da se ne bi oštetio vid. </p>
<p>Povijest je ionako prošla, sadašnjost je tu, a budućnost će tek doći. Prema tom glupom »praktičnom« zaključku, slučaj Kinoteke samo je jedna epizoda. Pati tek manjinska skupina suptilnih koji će se jednoga dana okupiti u gubitnički pokret »kulturofila«.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Hrvatska prostorna premetaljka</p>
<p>Što to strance privlači u Hrvatsku? Atraktivnost položaja na Sredozemlju? Sačuvanost okoliša - urbanog, ruralnog i prirodnog? Ili možda eldorado u kojem je sve moguće, ulagati bez kapitala i jeftino se domoći nekretnina, ne samo u obliku objekata nego i zemljišta. Je li to »san« koji nam se nudi i u obliku trogirskoga Manhattana na Čiovu? </p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Još do jučer Hrvatska nikome nije bila zanimljiva. Otkrivena je preko noći iako opstoji na ovim prostorima od stoljeća sedmog. Nekoć su je percipirali kao Jugoslaviju, a kad je postala samostalna, rijetki su odmah znali o kojem je prostoru bivše Juge riječ. Što je to utjecalo na njezin rejting? Atraktivnost položaja na Sredozemlju? Sačuvanost okoliša - urbanog, ruralnog i prirodnog? Ili? Možda su mnogi pomislili da je to još jedna neiskorištena jama u koju mogu baciti svoje prljave industrije i poslove koji nam se velikodušno nude sa zamućenim pogledom na profit lukavih investitora. Mnogi su pak brzo uvidjeli mogućnost koju pruža taj novi eldorado, a koji treba brzo iskoristiti dok se nova država ne snađe i zakonski ne zaštiti svoje dragocjene resurse koji su napadnuti sa svih mogućih položaja. I dok se netko trudi zaštititi jedan, na drugome se otvaraju bokovi. O već registriranim lošim iskustvima ne vodi se evidencija, nisu argument za odbijenice ili za ispitivanje sličnih ponuda u koje se bezglavo srlja.</p>
<p>Dok se mnogi trude odgonetnuti je li dosad prodano 8000 (registriranih) ili 45.000 (neregistriranih) nekretnina, a premetaljka s graničnim razgraničenjima (p)ostaje arbitražnim otkrivanjem matematičkih nepoznanica, Hrvatskoj se nude novi megalomanski projekti koji i na kršu padaju na plodno tlo, što je još jedan od znanstvenih fenomena ove zemlje. Pitanje je bi li u tu kategoriju trebalo svrstati i fenomen kratkog pamćenja.</p>
<p>Kad je počela afera rasprodaje hrvatskih otoka, a već trajala ona o nelegalnoj gradnji, apartmanizaciji i betonizaciji i splitski projekt AFCO smatran završenim nepodobnim slučajem, osnovan je Vladin savjet za prostorno uređenje koji, kako je najavljivano, treba uvesti red u hrvatskom prostoru. Zadatak težak i pretežak s obzirom na sve što se već u tom prostoru dogodilo, a još teži u odnosu na sve što atakira na taj isti prostor. Tek što je obuzdana rasprodaja otoka, ali i zemljišta i nekretnina u nacionalnim parkovima, evo nove opasnosti poput Družbe Adrije. </p>
<p>Taman su mnogi odahnuli, nakon odbijenice Studiji utjecaja na okoliš, kad se najavljuje novi europski projekt. Kamionski transport, zbog zagađenja, treba supstituirati vlakovima na koje se utovaruju kontejneri s robom i prevoze do luka odakle dalje svijetom idu brodovima. </p>
<p>Tako će se odteretiti ceste, smanjiti zagađenje od ispušnih plinova. Samo treba naći izvozne europske luke. One sjeverne nisu praktične zbog pomorskih ruta, tvrde znalci, dodajući da su one na istočnoj obali Jadrana bogom dane za taj unosan posao. Super! Jadranski rukavac Sredozemlja moguće je pretvoriti u europski lučki terminal. Ima samo mali problem. Balastne vode! </p>
<p>One su bile jedan od ključnih argumenata u rušenju Studije o Družbi Adriji. Moguće da je u novom slučaju profit veći i od onoga pretpostavljenog turističkoga koji je evidentno u porastu. U tom slučaju, zaključit će neki, balastne vode neće biti problem. Ali onda treba otpisati marikulturu u koju se mnogo ulaže. Otpisat će se šibenske, ali i ostale dagnje, kamenice i ini prehrambeni artikli iz mora, za koje se tvrdi da su hrana budućnosti. Zamijenit će ih teretni brodovi s balastnim vodama. U tom slučaju nema razloga da im se ne pridruže i tankeri. </p>
<p>Ali ta je »unosna« mogućnost već otpala, jer sad da je se i moli, Družba Adria više na to ne bi pristala. </p>
<p>E sad, usred tog lučkog terminala treba ostvariti i »hrvatski san«. Što je pak to? Manhattan na Čiovu! Ne nije to ružan san, to bi trebao biti »hrvatski san«. Što bi samo New York imao Manhattan. I Trogir, srednjovjekovni grad na listi Unescove svjetske baštine, treba biti bolji i noviji od New Yorka koji se ne može dičiti tom poviješću. Trogiru kao nadomjestak za povijesne bedeme o kojima još svjedoči, primjerice, kula Kamerlengo, treba u morskom prospektu bedem od 50 nebodera. To je valjda ono za čime teže svjetski nomadi bježeći iz svojih opterećenih urbanih sredina. Oni traže samo to za svoj odmor! U to su bar uvjereni nositelji te megalomanske ideje koji već tvrde da im je predsjednik savjeta za prostorno uređenje dao pismenu suglasnost. </p>
<p>Svi, međutim, nemaju jednako kratko pamćenje. Propagatori Manhattana pred Trogirom izjavljuju da je to prva ideja o gradnji novoga grada na hrvatskoj obali. Zaboravili su na ne tako davnu i osujećenu ideju o gradnji »idealnoga apartmanskoga 'dalmatinskoga' gradića« na pašnjacima uz trogirsku Marinu, dakle, u istom arealu, koji bi zapravo u usporedbi s neboderskim otočkim naseljem pred povijesnim gradom bio pravi mačji kašalj. A pogotovo u usporedbi sa zahtjevima tog megalomanskog projekta čiji inicijatori računaju na: porezne olakšice, proglašenje slobodne zone (sjetimo se svjetskog centra za prodaju dijamanata na Hvaru!), proglašavanje Čiova područjem posebnog državnog interesa, proglašavanje projekta nacionalnim interesom (poput autoceste), javno-privatno partnerstvo pri otkupu zemljišta (stanovnici ne prodajte nikome osim njima) i gradnji infrastrukture (model koji se nije uspio provesti ni u slučaju hotela). Odlično zamišljeno! I podsjeća na još jedan propali slučaj - projekt »Turistička regija Sinj - Family park Sinj« koji, kako se i slutilo, u pozadini nije imao ni temeljni kapital. A nema ga ni najnoviji projekt. </p>
<p>Eto, nudi nam se tek još jedna prostorna premetaljka u kojoj nekretnine imaju glavnu rolu. Tom bi teatru trebao jedan strateški upravni odbor koji bi bio u stanju svim tim smicalicama stati na rep.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Slobodan dan nije isto što i neradna nedjelja</p>
<p>Nedjelja jedini dan kada je obitelj zajedno. Ako majka koja radi u trgovini i dobije slobodan dan u tjednu, zakonu je udovoljeno, ali ona je tada sama kod kuće</p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ</p>
<p>Slobodna nedjelju nije isto što i slobodni utorak. U čemu je razlika? U nedjelju djeca nisu u školi, vrtići ne rade, jedan bračni partner ne radi (najčešće) nedjeljom, pa je prema tomu nedjelja jedini dan kada je obitelj zajedno. Crkva ne misli samo na vjerski obred nedjeljom, nego upravo na to.</p>
<p>Ako primjerice majka koja radi u trgovini dobije slobodan dan u tjednu umjesto nedjelje, zakonu je udovoljeno, ali ona je tada sama kod kuće bez supruga i djece, jer suprug radi a djeca su u školi (ili vrtiću). Birokratski je, a sasvim sigurno i neljudski je govoriti da je to isto. A najgore od svega je što tu tezu »u ime pravednosti« zastupaju najviše oni koji bi trebali štititi radnike, i koji svi od reda ne rade cijeli vikend, a ne samo nedjeljom.</p>
<p> Netko je javno izrekao na televiziji da Crkva najviše radi baš nedjeljom. Vjernicima je sv. misa duševni mir i odmor pa im to netko mora i pružiti, jednako kao što liječnici u bolnici rade i nedjeljom da bi radili u korist nečijeg tjelesnog života. To je neusporedivo s prodajom salame i kikirikija. Treba osigurati kupovinu svježeg kruha, lijekova, benzina itd. ali ne i nedjeljne »izlete« u shoping centre zbog kojih jadnice s malim plaćama moraju cijeli dan tamo stajati.</p>
<p> Ako već netko hoće napraviti reda, onda bi muslimanima trebalo dati slobodan petak, nekim religijama subotu, a kršćanima nedjelju. I tako bi se sve zadovoljilo, a našlo bi se i radnika kojima je nedjelja isto što i srijeda, ali nije isto što i petak ili subota. Bilo bi to pravedno i u duhu ekumenizma pošteno.</p>
<p>Nisu u pravu oni koji stalno spominju nedjeljni rad liječnika, medicinskih sestara i tehničara, vatrogasaca, carinika, policije itd. Kad sam bio mali moj mi je otac savjetovao da ne idem u takve službe da bi nedjeljom bio slobodan. Nisam ga poslušao i dobro sam iskušao što znači raditi nedjeljom i blagdanima, kad se ostali odmaraju i odlaze na izlete. Zakonski smo imali pravo na slobodni dan u tjednu, ali ne sjećam se da ga je itko od nas dobio i koristio.</p>
<p>Po istom zakonu o radu postojalo je, a postoji naravno i danas, da liječnik nakon 24-satnog dežurstva ne smije dobiti ni jedan radni zadatak radi umora, tj. da može otići kući, ali ja se pouzdano sjećam u svojoj dugoj praksi, da se to gotovo nikad nije dogodilo. A i danas je jednako.</p>
<p>Govoreći otvoreno, kupovina nedjeljom nije važna za preživljavanje kako to tvrde neki sindikati i neki drugi, jer bi primjerice Austrija gdje se nedjeljom ne radi, već davno umrla. Nije zbog toga umro ni socijalizam u kojem se isto nedjeljom nije radilo. A nitko ne može tvrditi da se u nas radi više i dulje od rada Austrijanaca ili Nijemaca. Onima koji odlučuju savjetujem da se ne obazire na nečasne provokacije i da donesu odluku primjerenu ljudima i obitelji. </p>
<p>Autor je doktor medicinskih znanosti sveučilišni profesor u mirovini, redoviti član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>I županije na Interliber!</p>
<p>Poseban paviljon trebale bi dobiti i sve hrvatske županije, u kojem bi se u javnosti mogle predstaviti publikacije izdane tijekom jednogodišnjeg razdoblja</p>
<p>BLAŽENKO STRIŽIĆ</p>
<p>Prošao je još jedan Interliber, o kojem su stručnjaci i izdavači dali svoju ocjenu, pa se sad možemo oglasiti i mi nestručnjaci a ljubitelji knjige. Stjecajem okolnosti, ovogodišnji Interliber mogu usporediti ne samo s prošlogodišnjim nego i sa sajmom knjiga u Beogradu. Godinama smo slušali i čitali da se potonji brojem izlagača i knjižnih naslova približava sajmu u Frankfurtu, ali to je doista potpuno neutemeljeno pretjerivanje, što ne znači da tamo nema vrijednih stvari i primjera za ugledati se.</p>
<p> Prije svega je to brojnost knjiga s mekim uvezom, što ih čini znatno jeftinijim i pristupačnijim brojnim čitateljima, za razliku od mnogih hrvatskih izdavača koji uporno izdaju tvrdoukoričene knjige malih naklada i velikih cijena, pa bi mjerodavno ministarstvo takvim nakladnicima trebalo uskratiti financijsku potporu! </p>
<p>Knjiga, naime, još uvijek ima i prosvjetiteljsku ulogu, a i nezamjenjiv je čimbenik društva znanja, kakvo želimo i moramo postati. Tamo je znatno više novih naslova, što je najvećim dijelom posljedica objektivnih činitelja, ali je neprihvatljivo i zabrinjavajuće da se u Republici Hrvatskoj objavljuje znatno manje djela i prijevoda s područja humanističkih i društvenih znanosti. To bi trebalo stručno analizirati i poduzeti neke mjere da se otkloni, jer će u protivnom dugoročno imati višestruke i nepopravljive štetne posljedice. </p>
<p>No, u cjelini, ovogodišnji je Interliber bio prava svečanost za knjigoljupce i sigurno je svatko obilazeći izložbene prostore u srcu ćutio radost, uzbuđenje i ponos zbog dobro opremljenih i lijepo uređenih štandova te stručnih i ljubaznih voditelja.</p>
<p> Na sljedećem Interliberu svakako bi u posebnom paviljonu sve županije trebale imati svoj izložbeni prostor na kojem bi svi izdavači iz svake pojedine županije, a prije svega ogranci Matice hrvatske i podružnice HKD Napredak, predstavili svoje publikacije izdane u jednogodišnjem razdoblju između dva Interlibera. Tada bi i stručnjaci, a ne samo strasni kolekcionari i »knjiški moljci«, s pravom mogli reći da su u hramu hrvatske kulture, jer kulturu jednog naroda ne čine samo elitna literarna i publicistička produkcija. nego i umjetnički te znanstveno skromna ali prosvjetiteljski, odgojno i kulturno vrijedna te prosvijećene u narodu i društvu znanja potrebna djela. Stoga je za očekivati da će Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti i obrazovanja prihvatiti ovaj prijedlog te pružiti financijsku i inu potporu da na Interliberu 2006. poseban paviljon dobiju hrvatske županije, u kojem bi javnosti mogle predstaviti sve publikacije izdane tijekom jednogodišnjeg razdoblja. Ako se to ostvari, bit će to svečanost hrvatske kulture, humanizma i pobratimstva u svemiru! »Jedino prosvijećen narod je slobodan narod« (M. de Condorcet).</p>
<p>Autor je doktor znanosti iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Isti rezultat i kad se pobjeđuje i kad se gubi </p>
<p>Redovito pratim, među inim, i šport i športske rezultate i ne mogu se načuditi mnogim športskim izvjestiteljima. Za njih je isti rezultat i kad se dobije i kad se izgubi utakmica, meč, set... Tako je muška šahovska reprezentacija poražena je sa 3-1, a ženska je svladala Švedsku istim rezultatom (HTV 1, 7. kolovoza 2005. u 19,55.) </p>
<p>Za jednoga hrvatskog tenisača sportski izvjestitelj reče da je prvi set dobio sa 7-5, a druga dva je izgubio s istim rezultatom. </p>
<p>Na nogometnoj utakmici Porto - Croatia prvi put sam čuo za »protok lopte«. Je li moguće da se tamo lopta pretvorila u »tekuće stanje«? Ovaj se izraz udomaćio i često se i danas ponavlja. Svakodnevno čujemo za sportskih prijenosa: »naprama«, »prama«, »naprema«, ali rijetko i ono ispravno - »prema«. Često se čuje i »četri«. Zar ne znamo ispravno brojati barem do pet? Izvjestitelji govore »to finale«, a finale je muškog roda, pa se kaže »taj finale«. Imamo i svoju hrvatsku riječ - završnica. Nerijetko se čuje onaj nesretni genitiv – prvenstvo Hrvatske, Europe, svijeta, prvak Hrvatske itd. Ne znamo ili ne smijemo govoriti ispravno, u skladu sa hrvatskim književnim jezikom? Hrvatska je međunarodnopravni subjekt (suverena država) i ima svoje Hrvatsko prvenstvo!</p>
<p>I biser za kraj. Jedan je sportski novinar u komentaru utakmice nekoliko puta ponovio: »Ne igra jer je ozlijedio lijevo koljeno lijeve noge«. Pa zar postoji lijevo koljeno desne noge.</p>
<p>Jakov BarišićZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Zabrana rada nedjeljom samo nekima </p>
<p>Zabrana ili ograničenje rada nedjeljom ne može se uređivati zakonom, pa tako niti saborskom raspravom, jer svako ograničenje rada, osim da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi, pravni poredak i zdravlje, kršenje je barem desetak članaka Ustava.</p>
<p>Rad nedjeljom se ne može zabraniti zbog toga što je svatko ima pravo na rad i slobodu rada (čl. 54). Svaki zaposlenik ima pravo na tjedni odmor, ali se nigdje ne uvjetuje koji to dan mora biti. Država mora brinuti o gospodarskom napretku i socijalnom blagostanju (ustavne izvorišne osnove i čl. 1, 3, 49, 62). Poštovanje prava čovjeka na rad tj. slobodu, time i socijalnu pravdu kao i demokraciju po kojoj narod, a ne samo Sabor, mora odlučiti o prihvaćanju ograničenja rada, najviše su vrednote ustavnog poretka i temelj tumačenja Ustava (čl. 1, 2, 3). Podsjetimo, svatko je dužan poštivati Ustav, pa tako i Sabor (čl. 5)! Rad nedjeljom nikako se ne može zabraniti svima, pa je tako zabrana samo nekima težak oblik kršenja ravnopravnosti građana, a dokaz je i odluka Ustavnog suda kojom se suspendirao posljednji zakon o zabrani rada nedjeljom.</p>
<p>Jedini ozbiljni zagovornik predmetnog zakona je Katolička crkva, koja radi ogroman pritisak na državu, tj. na zakonodavca, premda ona mora biti odvojena od države (čl. 41) baš da bi se spriječilo takvo njeno negativno djelovanje; pri tome su ozbiljno zakinuta prava i slobode građana drugih vjeroispovijesti kao i ateistima (čl. 14).</p>
<p> Sve glede prava radnika noćnog, rada nedjeljom, praznicima itd., već je uređeno zakonima, kao i pravo na tjedni i plaćeni godišnji odmor, kojih se nitko ne može odreći (čl. 55). Uz tako zajamčena prava zakonima i Ustavom, posao države po pitanju rada nedjeljom jest čvrsta kontrola korištenja tih prava, koja se ne provodi, što ukazuje na nebrigu i zlonamjeru zakonodavca. Nadalje, posao države i zakonodavca jest upravo da stvara uvjete privredi za povećano zapošljavanje, time da stvara uvjete za socijalno blagostanje naroda, što je i Ustavna obveza (1.3.49.54.55.62), a zakonom o zabrani rada nedjeljom čine se upravo suprotno.</p>
<p>Igor BlažićZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Tko je mučio labuda?</p>
<p>Nalazi brisova uzetih s dvanaest jarunskih labudova i jedne liske negativni na ptičju gripu</p>
<p>Ovih dana na Jarunu ima četrdesetak labudova, jer se domaćem jatu od tridesetak labudova pridružilo desetak novih. »Ni jedan ne pokazuje znakove zaraženosti ptičjom gripom. Pazimo na njih svakodnevno«, kaže jedan od čuvara, Vladimir Filipčić. Uz njega, ponašanje labuda svakodnevno prate i dvije ekipe u čamcima.</p>
<p>Priča da su prošlog tjedna primijetili da se jedan od labuda ponašao čudno. »Bio je slab. Izvadili smo ga iz vode i vidjeli da na njemu ima tragova spreja«. Kaže da su ga pregledali veterinari i ustanovili da ga je netko tukao.</p>
<p>»Vjerojatno ga je mučio netko tko je pijan i agresivan izašao iz jednog od jarunskih lokala. No čuo sam da se labud dobro oporavlja«, rekao je čuvar. Dodaje da je prošle godine u ovo doba na Jarunu bilo oko 150 labudova, a da ih sada ima znatno manje. </p>
<p>Nalazi brisova jarunskih labudova, patki i liski na ptičju gripu koje su prošlog mjeseca uzeli veterinarski inspektori kriznog stožera za ptičju gripu, negativni su. No, građani i dalje neće smjeti hraniti ptice. </p>
<p>»Zabrana hranjenja ptica ostaje, unatoč tome što su nam u Centru za peradarstvo Veterinarskog fakulteta potvrdili da su ptice zdrave. Upute kriznog stožera za ptičju gripu slijedit ćemo do daljnjega«, kaže Mirjana Počuča, rukovoditeljica Odjela za zaštitu okoliša Jaruna. Objašnjava da su ovih dana počeli stizati novi labudovi. </p>
<p>Upravitelj Zavoda za ornitologiju Dragan Radović drži da su su »fami« oko ptičje gripe pomogli i mediji senzacionalističkim pristupom.</p>
<p>»Novi labudovi još nisu stigli na Jarun u velikom broju jer je u srednjoj Europi kraj jeseni zasad blag. A ako će i zima biti blaga, većina će ih ostati u krajevima gdje se gnijezde«, objašnjava ornitolog Dragan Radović. No kaže da će se to promijeniti čim zima pokaže svoje zube. »Tada će neki od labudova sigurno sletjeti na Jarun«, tvrdi.</p>
<p>Mirjana Počuča očekuje da će u iduća dva-tri tjedna na Jarun sletjeti desetine ptica, no moli građane da ih ne hrane. »Labudovi su divlje životinje i sada sami mogu pronaći hranu. Ako će zima biti oštra te ako se jezero zaledi, mi ćemo ih početi hraniti«, kaže ona.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Ludi provod na »barkama«</p>
<p>Kad većina gradskih kafića i klubova zatvara svoja vrata posjetiteljima, oko dva sata ujutro, u Papillonu, Brasilu i Sidru, klubovima splavima smještenima tik uz Savu blizu Savskog mosta, zabava tek počinje. Mladi iz grada, željni plesa i upoznavanja novih prijatelja, »slijevaju« se na nasip, u male trošne »barke«, pa tamo uvijek nađete nekoliko poznatih lica. </p>
<p>Tako je bilo i ovoga vikenda. Večer smo počeli u Brasilu. Sat otkucava 23 puta, a klub je još »mrtav«. Kako bi uštedjeli za koju rundu pića, mladi su okupirali klupice uz nasip. Pije se uglavnom pivo i vino. Prilazimo skupini mladića, koja se odbija fotografirati, ali pristaju pričati. »Budući da smo studenti i nemamo novaca, uvijek se zagrijavamo na klupicama pa kasnije samo polagano održavamo formu«, rekao nam je dobro raspoloženi student elektrotehnike Matej, a prijatelji su mu svaku riječ glasno pozdravljali. Kažu da su na barkama svakog vikenda. Oko ponoći se sva tri kluba polako pune. </p>
<p>»Ako hoćete priču, dođite oko dva sata«, savjetuju nas konobari u Brasilu. Prihvaćamo savjet. I zaista, u dva sata splavi su krcate mladima željnima dobre zabave. Iako se do party brodova dolazi preko blatnjava puteljka, to nimalo ne smeta curama i dečkima da »zrihtani« dođu u šminkerski Brasil. »Poslije izlaska u Centar, na kraju uvijek završimo ovdje jer se ovdje pleše do ranih jutarnjih sati«, rekli su nam Nina i njezin prijatelj Leo iz Zapruđa. </p>
<p>Nakon Brasila uputili smo se u rockerski klub Sidro. Budući da se zbog gužve u klub ne može ući, počinjemo razgovor s društvom iz Trnja. Iznutra dopiru zvuci staroga yu-rocka, a na terasi se, kao i svakog vikenda, priprema roštilj - krmići i kobase. »Ovo je najbolje mjesto za izlazak u gradu. Nema narodnjaka, ljudi su super, ima klope, a i cuga je jeftina«, rekao nam je Robert, student iz Slavonskog Broda. Kaže da je ovdje svakog vikenda već dvije godine i da nikada nije bilo problema, iako je Sidro već nekoliko puta bilo poprište oružanih sukoba. U Sidru zabava traje do 8 sati, i mnogima je to prilika da uz pjesmu i ples dočekaju svitanje novog dana.</p>
<p>Petra KostanjšakMislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Supruge diplomata za ogulinske bebe </p>
<p>Od prodaje nacionalne hrane, pića, rukotvorina i nakita prikupljeno je više od 300 tisuća kuna za kupnju monitora za bebe u ogulinskoj bolnici</p>
<p>Više od tristo tisuća kuna prikupljeno je na dvanaestom humanitarnom Božićnom sajmu što je u nedjelju održan u Otvorenom učilištu, u organizaciji Međunarodnog kluba žena Zagreb. Taj klub inače okuplja sve supruge stranih diplomata u Hrvatskoj. »Ove je godine novac namijenjen kupnji monitora za bebe u ogulinskoj bolnici«, rekla je jedna od organizatorica sajma i supruga stalnog predstavnika Međunarodnoga monetarnog fonda u Hrvatskoj, Konstantia Mamada Vamvakidis. </p>
<p>Sajam na kojem su bila izložena tradicionalna jela i rukotvorine iz 27 zemalja svečano je otvorila supruga predsjednika Republike Hrvatske Milka Mesić. I ove je godine sajam privukao mnogobrojne posjetitelje koji su kupnjom božićnih poklona pomogli ovoj humanitarnoj akciji. Usput su kupovali odlične strane poslastice i kvalitetna vina. Jedni od najposjećenijih štandova s hranom bili su onaj albanskog kluba žena, štand s talijanskim specijalitetima i francuskim palačinkama.</p>
<p>Na skandinavskom štandu najviše se prodavala devet kilograma teška švedska božićna šunka u kruhu, norveški losos, dansko pivo i finske pulle (pecivo slično hrvatskoj pinci). Za štandom je bila supruga švedskog veleposlanika Märit Theolin, odjevena u laponsku narodnu nošnju. Na sajmu sudjeluje već petu godinu.</p>
<p> »Mislim da smo puno prodali i dobro zaradili«, zaključila je te dodala da joj je ovo i zadnji put jer u srpnju odlazi iz Hrvatske. Jedna od najboljih kuharica u Međunarodnom klubu žena je supruga prvog tajnika finskog veleposlanstva, Sandra Pöysäri, koja je posjetiteljima nudila pitu iz Karelije, finska peciva i recepte s tradicionalnim finskim jelima.</p>
<p>Božićni je sajam posjetila i hrvatska ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt sa suprugom i sinom. Na hrvatskom štandu odlučila je kupiti višnjevaču i rakiju od drijenka za prijatelje. »Jako volim kupovati domaće rukotvorine s hrvatskim motivima«, rekla je ministrica. </p>
<p>Stalni predstavnik MMF-a u Hrvatskoj, Athanasios Vamvakidis, oduševljen je ovakvom akcijom, a odlučio se kupiti po bocu vina sa svakog štanda, egipatske rukotvorine, a za suprugu nekoliko komada srebrnog nakita s poludragim kamenjem hrvatskoga dizajnerskog dvojca iz Cro Art Designa. Voditeljica odnosa s javnošću Vesna Juzbašić rekla je da je ovo sajam na kojem strane zemlje svojim proizvodima i gastroponudom pomažu onima najpotrebnijima.</p>
<p>Marija Čekada</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Bogovićevu zauzele lampice i antikviteti</p>
<p>Približavanjem božićnih blagdana na zagrebačkim su se ulicama pojavili prodavači prigodnih čestitki, ukrasa, poklona i slatkiša. Tako je Bogovićeva ulica i ove godine popunjena drvenim natkritim štandovima, gdje se mogu kupiti raznolike božićne i predbožićne sitnice: čestitke po dvije do 20 kuna, plastični, keramički, stakleni i električni ukrasi, svjećice i lampice, i tako sve do pepeljara po 50 kuna. </p>
<p>No uz prigodnu prodaju kupcima su predstavljeni i antikviteti i starine, za što su se pobrinuli ljudi iz Hrvatske udruge kolekcionara.</p>
<p>»Ovo nije toliko prodajni štand koliko edukativna akcija, iako je, naravno, sve na prodaju«, kaže Damir Rosandić, jedan od prodavača. »Cilj nam je pokazati građanima Zagreba predmete koji danas više nisu u upotrebi. Imamo ovdje brodske škrinje, sablje, teleskope, stari gramofon na navijanje, i svaki od tih predmeta ima svoju povijest.«</p>
<p>Starine, kaže, nabavljaju od građana koji ih pronalaze prilikom čišćenja tavana i, kada ih donesu, obično uz predmet dođe i priča o porijeklu.</p>
<p>»Zanimljive su situacije kada uz štand prolaze roditelji s djecom, kojoj često treba objašnjavati što je čemu služilo«, kaže Rosandić koji je, demonstracije radi, navio mehanički gramofon tako da se Bogovićevom nakratko začuo onaj stari zvuk kakav se više nema gdje čuti.</p>
<p>Antikvari će se na svom štandu na početku Bogovićeve nalaziti i radnim danom i vikendom, sve do Nove godine.</p>
<p>Davor Perković</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Napokon plin u Brezju</p>
<p>Ovih se dana u poštanskim sandučićima građana trnjanskoga Brezja našla i obavijest o mogućnosti plinofikacije njihovih kuća, što čekaju već desetljećima. Oni koji su zainteresirani za kućni priključak mogu zahtjev podnijeti do 30. prosinca. Nakon toga datuma izradit će se plan izgradnje priključaka, koji će se izvesti iduće godine.</p>
<p>U Gradskoj plinari kažu kako dogodine plin mogu očekivati ove ulice: Plivska, Vrbaska, Čazmanska, Paromlinska, Japranska, Gacka - sjeverni i južni dio, Lička - sjeverni i južni dio, IV Trnjanski zavoj, Vladimira Preloga, Trnjanski zavoj, Ramska, Radučka, Krbavska, Zrmanjska, Zrmanjski odvojak, Unačka, Krčka i Krčki odvojak. Izgradnja priključaka predviđena je za početak iduće godine, no, kako kažu u Gradskoj plinari, izvođenje radova ovisi o vremenskim prilikama koje zimi, nažalost, nisu najpovoljnije.</p>
<p>Veliki broj kućanstava, koji se uglavnom grije na drva, zainteresiran je za uvođenje plina u svoje kuće. No dio građana smatra kako je riječ o velikom novčanom ulogu, a budućnost malog broja preostalih kuća okruženih velikim poslovnim i stambenim zgradama još je neizvjesna. Cijena priključka za kuću udaljenu pet do deset metara od ulice iznosi prosječno osam tisuća kuna, a za podrumski ulaz 11 tisuća kuna, no sve ovisi o pojedinačnom zahtjevu. Platiti se može odjedanput, ali postoji mogućnost i plaćanja na rate s odgovarajućom kamatom, ovisno o kartici kojom se plaća. Ako netko zahtjev podnese naknadno, dakle nakon planirane plinofikacije, cijene pojedinačnih priključaka bit će veće, kao i rokovi izvedbe. </p>
<p>Za podnošenje zahtjeva potrebno je imati pravomoćnu građevinsku dozvolu i izvod iz katastarskog plana ne stariji od 6 mjeseci, koji se može podići u Gradskom zavodu za katastar i geodetske poslove u Ulici grada Vukovara. Ako vlasnik kućanstva ima status člana obitelji poginulog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja, može podnijeti zahtjev za besplatno priključenje. Svi zainteresirani dodatna pitanja mogu postaviti u Centru za potrošače Gradske plinare Zagreb na telefone: 6302 466 ili 6302 397.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Za Božić u mraku?</p>
<p>JASTREBARSKO</p>
<p> - Domaćinstva s područja Jastrebarskog duguju »Elektri Karlovac« 2,7 milijuna kuna za potrošenu električnu energiju.</p>
<p>Voditelj Odjela za odnose s potrošačima u »Elektri« Ivan Mrljak ističe da je, u odnosu na druge gradove i općine u nadleštvu Elektre, dug Jaskanaca nesrazmjerno velik jer čini trećinu njihovog potraživanja prema malim potrošačima. To tumači porastom potrošnje struje na tom području, izmjenama u obračunu, ali i slabijim odazivom na pozive za plaćanje računa. Stoga tijekom prosinca najavljuje pojačano utjerivanje naplate dugovanja, ali i isključivanja neplatiša. Da se u »Elektri« ne šale, svjedoči činjenica da će na poslove prisilne naplate i iskapčanja dužnika preusmjeriti i dio radnika na održavanju pogona. </p>
<p>Jaskanski neplatiše mogu ih očekivati na vratima do 27. prosinca, kada uposlenici »Elektre« kreću na desetodnevni kolektivni godišnji odmor tijekom božićno-novogodišnjih blagdana. [G.M.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Oldtimeri u Dubrovniku</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Dvadesetak vremešnih old timera u punom sjaju u nedjelju se Dubrovčanima predstavilo na Stradunu. Naime, Oldtimer club Dubrovnik ovaj vikend organizirao je međunarodni relly starih automobila koji je nakon natjecanja u nekoliko disciplina završio defileom na Stradunu. Tom prigodom u crvonom Fiatu Balila najmlađe je razveselio i sveti Nikola koji ih je darivao bombonima i slatkišima. [A. H.]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Božić u New Yorku</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Centar New Yorka okićen je za predstojeće blagdane. Tradicionalno, okićen je bor ispred Rockefeller centra, kao i cijeli Manhattan. Inače, ovogodišnji bor ispred Rockefeller centra visok je 22,55 metara, težak je devet tona, i okićen je s 30.000 žaruljica, a navrhu mu je zvijezda napravljena od Swarovski kristala. Odsječen je u gradu Wayn u New Jerseyu. [REUTERS]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Nagrade Kennedy centra</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Oprah Winfrey i Tina Turner bile su nazočne dodjeli nagrada Kennedy centra u Washingtonu. Tina Turner je jedna od ovogodišnjih dobitnika nagrade, koja se dodjeljuje za doprinos američkoj kulturi i umjetnosti. Uz Tinu Turner, nagradu je između ostalih dobio i Robert Retford. [REUTERS]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Ptice poput dinosaura</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Iznimno dobro očuvan novootkriveni fosil arheopteriksa pokazao je da su prve ptice imale noge poput dinosaura koje nisu bile prilagođene sjedenju na grani, već trčanju po tlu. Prva pandža na pronađenom fosilu noge arheopteriksa okrenuta je prema unutra, slično ljudskome palcu ili kao kod dinosaura lovaca, među kojima je najpoznatiji bio velociraptor. Znanstvenici tvrde kako ovi podaci podupiru njihove teorije prema kojima su ptice izravni potomci dinosaura. Oko 150 milijuna godina star fosil arheopteriksa pronađen na području Bavarske ukazuje na mogućnost da je ovakva ptičurina mogla, poput dinoasura, rastegnuti drugu pandžu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Škiljenje isušuje sluznicu</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Osobe koje škilje dok gledaju u kompjutorske ekrane, ujedno trepću rjeđe nego što je uobičajeno, što dovodi do iritacije očiju, uzrokuje njihovo naprezanje i isušuje sluznicu, ustanovili su američki znanstvenici. Istraživanjem u kojemu je sudjelovalo deset studenata, ustanovljeno je da su, što su više škiljili gledajući u ekran, manje treptali, a to je dovelo do peckanja i boli u očima. Svi su studenti imali izvrstan vid, a čak i kratko škiljenje smanjilo je treptaje njihovih očiju s 15 u minuti na 7,5 u minuti. Ljudi često škilje kada čitaju knjigu ili sjede za kompjutorom, zbog čega rjeđe trepću, a treptanje je iznimno važno jer omogućuje vlaženje očiju. Dakle, ako radite posao tijekom kojega puno čitate ili neki drugi vizualno naporan posao, možda trepćete rjeđe nego što je uobičajeno, što isušuje sluznicu vašeg oka i uzrokuje njegovo naprezanjei. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Tišina prave literature</p>
<p>Moje literature ne bi bilo da nije moga golemoga dara pamćenja i ludila povijesti koja je obilježila ove prostore, rekao je Nedjeljko Fabrio</p>
<p>Nisam pisac krimića, tomu žanru pretpostavljam tišinu prave literature. Moje literature ne bi bilo da nije moga golemog dara pamćenja i ludila povijesti koja je obilježila ove prostore. Rođen sam na suncu, a vapim za maglama, ja sam vagnerijanac nedosanjanih pejsaža, anglosaksonskih magli, Mediteranac sjevernog tipa, subrat Mahlera i Brucknera. Tim riječima Nedjeljka Fabria započela je u nedjelju jedna od najpopularnijih tribina Sajma knjige u Puli, »Doručak s autorom«.</p>
<p>Riječ je o jednome od najreprezentativnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća, koji je svojom pojavom obilježio posljednja dva desetljeća naše književnosti, kako je najavljen za pulski Sajam. Publika je toga artista pera i čovjeka silne spisateljske energije i duha primila s neskrivenim oduševljenjem prateći pomno njegovo autobiografsko pripovijedanje povijesti, te doista glavne teme koja je ispisala njegova djela, ali i njegov život.</p>
<p> Pričao je vehementno i strastveno, baš kao što i piše o svojoj ljubavi prema glazbi, o tome kako je sve o arhitekturi umjetničkog djela naučio od velikih simfoničara, o talijansko-hrvatskoj obitelji, preko koje se prelomila nedorečena ezulska sudbina koja je našla svoje mjesto u ulančanoj Jadranskoj trilogiji (Vježbanje života, Berenikina kosa i Triemeron), koja obaseže raspon od 200 godina, dakle od dolaska Napoleona do Domovinskog rata.</p>
<p> Na 1200 stranica toga stožernoga romanesknog opusa hrvatske književnosti, kako ga najavljuje Profil u povodu izlaska prvog kola Izabranih djela, Fabrio je bogatom stilskom orkestracijom ispričao dramu Rijeke i Splita, 19. i 20. stoljeća, koja seže do Mađarske, Austrije i Italije. Upravo ta je trilogija, što čini prvo kolo Izabranih djela, i bila povodom njegova nastupa na ovom autorskom sajmu. </p>
<p>Progon iz Rijeke 1971.</p>
<p>Nakon svega napisanog i proživljenog Fabrio se zapitao zašto nas pisce političari ne pitaju što su to zapravo ezuli i kako se danas prema njima odnositi. »Tuđman na žalost nikada nije razumio hrvatstvo Dalmacije, Kvarnera, Cresa, Istre. Moj otac priključio se Narodnooslobodilačkom pokretu boreći se u tim krajevima protiv fašizma, koji nam je radio o glavi, a ne kao kakav boljševik, kako o tim pojavama neodgovorno u svojoj kolumni piše Živko Kustić.«</p>
<p>Fabrio je potom pričao o svom progonu iz Rijeke nakon hrvatskog proljeća 1971. godine i ukidanju časopisa »Kamov«, koji je sa skupinom intelektualaca bio pokrenuo i zbog čega mu je prijetilo uhićenje. »Nikada nisam bio čovjek politike, ali politika se poigrala s mojom prošlošću. Sve smo tada, 1971. godine izgubili, osim časti«, kazao je Fabrio, koji je svojim autentičnim pripovijedanjem, baš poput priča Šeherezade, nastojao odgoditi završetak druženja što je ovom zgodom bilo ograničeno samo na jedan sat.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ljubljana je ljubljena</p>
<p>Najveći interes publike izazvao film veterana Matjaža Klopčića o Ljubljani za Drugoga svjetskog rata, koji je sufinancirao hrvatski »Jadran film«</p>
<p>PORTOROŽ (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Na Osmom festivalu slovenskog filma u Portorožu, održanom od 1. do 4. prosinca, prikazana je sva slovenska godišnja filmska produkcija, koja uključuje i četiri dugometražna igrana filma snimljena na 35-mm vrpci: »Delo osvobaja« (Rad oslobađa) Damjana Kozolea, »Od groba do groba« Jana Cvitkoviča, »Ljubljana je ljubljena« Matjaža Klopčića i »Uglaševanje« Igora Šterka. </p>
<p>Atmosfera oko festivala je bila vrlo pozitivna, projekcije u osrednjoj kino dvorani centra Auditorij dobro posjećene (uprkos hladnom vremenu), a organizatori najavljuju da bi festival dogodine prebacili u termin potkraj ljeta, što bi svakako bile primjerenije s obzirom na njegovu primorsku lokaciju.</p>
<p>Svi prikazani filmovi suteške i zahtjevne psihološke drame, a čak se tri bave obiteljskim lomovima. Filmove odlikuje za slovenski film tipičan pesimizam, koji ne uspijevaju ublažiti ni dva uvjetna happyenda. Slovenski filmovi (s izuzetcima poput u biti također egzistencijalističkog »Kajmaka i marmelade«, rijetkog nacionalnog kino hita) ne nastoji zabaviti gledatelja, već udaraju »u glavu«, donoseći ono najproblematičnije iz slovenske obiteljske svakodnevice i prošlosti.</p>
<p>Najveći interes publike izazvao je film »Ljubljana je ljubljena« veterana Matjaža Klopčića koji prikazuje Ljubljanu prije i za vrijeme Drugoga svjetskog rata, tijekom talijanske, a potom i njemačke okupacije. Film je sufinancirao hrvatski »Jadran film«, a vrlo rafinirano ga snimio velikan filmske fotografije Tomislav Pinter. Mračan, povremeno nadrealan i nimalo nostalgičan, film po mnogim svojim ele,mentima podsjeća na »Nausikaju« Vicka Ruića (osobito po scenama u noćnom lokalu), ali ne doseže njegovu intrigantnost ni dovoljno snažnu razradu odnosa glavnih likova.</p>
<p>Ostala tri filma su i prije prikazivanja u Porotorožu imala međunarodne premijere i krenuli u osvajanje nagrada. Drugi film Jana Cvitkoviča »Od groba do groba« (debitirao je pesimističnom, crno-bijelom obiteljskom dramom »Kruh in mleko«), prikazan na zadnjem Zagrebačkom filmskom festivalu, i koji je manjim dijelom sufinancirala i Hrvatska, pobijedio je na festivalima u Cottbusu i Torinu.</p>
<p>Sedmi film Damjana Kozolea (najpoznatijeg po mračnom filmu »Rezerni deli« o trgovanju ljudima i organima) »Delo osvobaja« vrlo je sličan trećem igranom filmu Igora Šterka (»Ekspres, ekspres«; »Ljubljana«) »Uglaševanje«, koji je imao je svjetsku premijeru u Karlovym Varyma, bio prikazan u selekciji Montreala, Chicaga i Denvera, i pobijedio na festivalu u Manheimu. U oba filma glavni lik je srednjovječni muškarac kojeg s mlađim, ljepšim i uspješnijim muškarcem vara njegova zgodna supruga, a u oba filma ga glumi i isti glumac, solidni Peter Musevski. Oba su filma smjela i vrlo uvjerljivo odglumljena analiza bračne monotonije, seksualne zasićenosti partnera i pokušaja traženja novoga, uzbudljivejeg života izvan bračne zajednice, s djecom kao kolaterlanim žrtvama takvih lomova. </p>
<p>Slovenska kinematografija ovim se festivalom potvrdila kao autorska kinematografija koju ne zanimaju žanrovski filmovi ni komercijalna ostvarenja, već ozbiljne art-drame, a uspjesi slovenskih filmova na brojnim stranim festivalima uprkos relativno skromnoj kino-gledanosti ohrabruju autore u takvu trendu.</p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Od Šehovića do baršunastih priča</p>
<p>Još jedan velikan hrvatske književne scene, što živi izvan matice metropole, Feđa Šehović, posjetio je Sajam predstavljajući ovom zgodom svoj novi roman »Zločin u samostanu«, što je zbir historiografske fikcije, povijesnih istraživanja i literarizacije arhivske građe, u izdanju Mozaika knjige.</p>
<p> Iako je u svojoj romanesknoj srži riječ o povijesnom trileru, ova je proza mnogo više od toga, no kritičari koji su u svojoj površnosti i neutemeljenosti pročitali samo pogovor, jednoobrazno su ga okrstili krimićem ne pročitavši knjigu u svoj slojevitosti. Stoga je autor bez zadrške, pomalo bijesan upozorio nakladnike da ne tiskaju u koricama romana prateća štiva koja će kritičari nepromišljeno prepisivati dovodeći u zabludu čitatelja. </p>
<p>Pričao je potom o zajedničkom filmskom projektu i scenariju koji je radio na osnovi vlastita romana »Vidra« s Veljkom Bulajićem, a u kojemu nije ostalo više ništa od njegova djela i koji, kako stvari stoje, nikada neće ugledati svjetlo dana. Kritički je dodao kako je nepravedno davati nagrade piscima u uvjetima u kojima na književnoj sceni vladaju karteli i novine. </p>
<p>U obilju događaja što su ispunili pulski književni vikend valja izdvojiti predstavljanje zbirke književnih eseja, kritika i portreta okupljenih oko središnje teme čitanja »Borgesov čitatelj: portreti i prikazi« Tonka Maroevića u izdanju Antibarbarusa, kao i »Baršunaste pripovjetke _ Antologiju češke kratke priče«, u nakladi Profila, koje su obilježile posljednje desetljeće 20. stoljeća i početak novoga iz pera mladih čeških autora različitih poetika i interesa.</p>
<p> Njemački spisatelj, književnik, filozof, povjesničar umjetnosti Nicolas Remin na Sajam je donio »Snijeg u Veneciji«, netipičan krimić prvijenac, koji je u priču o ubojstvu upleo sjaj i tamu jedne epohe, Austrougarske Monarhije u vrijeme njezine vladavine u Veneciji. »Snijeg u Veneciji« izdala je Fraktura.</p>
<p>Branka DžebićSaša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Knjiga s izložbom</p>
<p>Baš kao što je nedjelju svojom osobnošću ispunio Nedjeljko Fabrio, petak, svojim šarmom i glamuroznom biografijom i literarnim rukopisom obilježila talijanska spisateljica Dacia Maraini, subota je bila u znaku kipara, slikara, režisera, crtača, scenografa i kostimografa Zlatka Boureka, koji je na Sajam doveo svoje hipertrofirane, hiperrealistične crteže i skice okupljene u knjizi »Teka«, što ju je objavila nakladnička kuća »Antibarbarus«. </p>
<p>Govoreći o svome renesansnome kulturološkom angažmanu, Bourek je šarmirao publiku pričom o svojim početcima, kazalištu, animiranom filmu, svojim slavonskim korijenima, koji nalaze odraza na njegovim slikama, židovstvu, dobrim ženama pod čijim je okriljem proživio život i zadržao nevjerojatnu vitalnost. Oni koji nisu kupili knjigu mogli su njegov umjetnički svijet ratara, bećara i obnaženica doživjeti na izložbi što je postavljena u Galeriji Cvajner gdje su o »Teci«, njegovu crno-bijelom svijetu figuracija govorili Tonko Maroević, Albert Goldstein i Gorka Ostojić Cvajner. [B. Dž., S. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Uvjerljivi tumač </p>
<p>U skladu sa svojom dugogodišnjom praksom izvođenja stilski zaokruženih programa, pijanistica Sretna Meštrović predstavila je u petak, 2. prosinca, u Hrvatskome glazbenom zavodu recital posvećen djelima posljednjeg bečkog klasika Ludwiga van Beethovena i prvog romantika, Franza Schuberta. </p>
<p>Dvije ranije Beethovenove sonate, As-dur, op.26 i D-dur, op.28, s već zamjetnim pečatom romantičarske ugođajnosti, koja sonatu op.28 veže uz jedinstveni, schumannovski koncipirani prvi stavak majstorove kasne sonate u A-duru op.101, a tragično obojenim Marcia funebre iz sonate op.26 nagovješta simfoniju Eroicu, u prvom su dijelu programa pružile šansu Sretni Meštrović da demonstrira feeling za upravo osjećajno-romantičnu stranu Beethovenove skladateljske osobnosti.</p>
<p> Duboka koncentracija, uvijek prisutna u njezinu muziciranju pripomogla je uvjerljivosti njezine osobne vizije Beethovenove glazbe. Toj se glazbi upravo komplementarnom pokazala velika fantazija (Wanderer) u C-duru Franza Schuberta, skladba koliko naglašene tehničke zahtjevnosti svojstvene kasnijem zrelom romantičarskom slogu Chopina i Liszta, toliko i tipično Schubertova preobilja genijalne melodičnosti, koja, više od virtuozno pijanističke, zahtijeva muzikalno zrelu razinu svirke. Njoj je, dakako, pretpostavka, upravo savladanost spomenute tehničke zahtjevnosti skladbe. Zbog toga je Schubertova Wanderer fantazija tvrd orah za svakog izvođača. Bravurozni tekst</p>
<p>Sretna Meštrović, duboko muzikalna pijanistica, zrela, jasna, osviještena stava o tumačenju glazbe, u spomenutom slučaju interpretacije Schubertova djela ostala nam je ipak dužna potpune suverenosti nad tim izvanredno slojevitim, pijanistički bravurozno napisanim notnim tekstom. No pod pretpostavkom mogućnosti višekratno ponovljenoga javnog izvođenja, koje izvođaču daje najbolju šansu za vlastite korekcije, Schubertova Wanderer fantazija zasigurno dobiva u Sretni Meštrović uvjerljiva, pasionantna tumača.</p>
<p>Bosiljka Perić Kempf</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Janici samo tri boda</p>
<p>Nakon spusta Janica Kostelić je bila prilično ljuta i razočarana. Sve je tek kratko prokomentirala: »Bila sam užasno spora« </p>
<p>LAKE LOUISE</p>
<p> – Drugi spust Svjetskoga kupa skijašica u kanadskom Lake Louiseu nije bio bodovno plodan za Janicu Kostelić kao prethodni. Iako je estetski u subotu vozila bolju utrku, rezultat je bio daleko slabiji. Nakon 12. mjesta u petak, Janica je subotu završila na 28. U subotnju se simboliku ukalupila i Nika Fleiss. Naime, Janica je sa startnim brojem 28 bila 28., a Nika je startni broj 58 pretočila u 58. mjesto. </p>
<p>Janičina se utrka najbolje može opisati kroz njezino ponašanje nakon utrke. Utučena i nezadovoljna, vrlo je brzo napustila poprište zbivanja uz mali dodatak: »Bila sam spora, užasno spora«, rekla je Janica.</p>
<p>Premda je apsolutno pogrešno donositi »grube« zaključke nakon jedne od tridesetak utrka u Svjetskom kupu, Janica je neizravno željela dati do znanja kako su joj skije bile prespore. U prilog tome idu i rezultati mnogih drugih djevojaka na Salomon skijama, pa je Anja Pärson bila mnogo lošija - tek 53. </p>
<p>Janica je ponovno u svojoj vožnji imala velike vremenske amplitude, pa je nakon minimalnog zaostatka odjednom zaostatak narastao na dvije sekunde. I premda su opet teško mogle biti uočljive veće pogreške (tek dva malo veća proklizavanja) Janica je u cilju imala jako slabo vrijeme (ušla je kao dvadeseta), da bi do kraja pala još osam mjesta. </p>
<p>Na samom je vrhu bilo gusto – prvih pet skijašica odvajalo je tek dvadeset stotinki. U »ratu« stotinki najbolja je bila Amerikanka Lindsey Kildow koja je, baš kao i prošle godine u Lake Louise, pobijedila i time najavila da će biti ravnopravna konkurentica »vladaricama« spusta, Austrijankama Dorfmeister, Götschl, Meissnitzer... </p>
<p>Nika Fleiss se, pak, uštimava za novu disciplinu u svojoj karijeri, pa bilo kakav rezultat može i mora biti plus za nastavak. </p>
<p>»U subotu sam mnogo više griješila. Slabo sam dodavala <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, loše rješavala zavoje, kompletnu putanju...«, rekla je samoborska skijašica. </p>
<p>•Rezultati, spusta: 1. Kildow (SAD) 1:49.51, 2. Berthod (Švi) +0.03, 3. Dorfmeister (Aut) +0.12, 4. Meissnitzer (Aut) +0.18, 5. Götschl (Aut) +0.20..., 28. KOSTELIĆ (Hrv) +1.83..., 58. FLEISS (Hrv) +4.48...</p>
<p>Ukupni redoslijed: 1. Dorfmeister (Aut) 149, 2. Kildow (SAD) 145, 3. E. Fanchini (Ita) 136, 4. Maze (Slo) 116, 5. Berthod (Švi) 112, 6. Meissnitzer (Aut) 110, 7. KOSTELIĆ (Hrv) 105... [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Proljetni derbi na Hajdukov rođendan </p>
<p>Procjena je policije da bi bilo vrlo teško zbog sigurnosti navijača prolongirati početak susreta za 24 sata </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Travnjak potpuno natopljen vodom primorao je suca Vladu Svilokosa iz Siska da odgodi odigravanje derbija Hajduk - Dinamo, a nakon konzultacije s povjerenikom lige Josipom Breznijem odlučeno je da se susret na Poljudu odigra u tjednu prije početka proljetnog dijela sezone, vjerojatno u srijedu, što bi se poklopilo s proslavom Hajdukova 95. rođendana. </p>
<p>A mora se priznati da boljeg protivnika za tako veliku predstavu od Dinama uprava Hajduka nije mogla pronaći. Ovakvim se raspletom, odgodom utakmice, dogodilo da Dinamo u 2005. nije odigrao nijednu utakmicu protiv Hajduka na Poljudu. Svi su akteri neodigranog derbija govorili da je odgoda najbolje rješenje i čini se da su svi bili zadovoljni odgodom za veljaču. Delegat susreta Josip Neferović pojasnio je odluku: </p>
<p> »Uvjeti za odigravanje susreta nisu bili regularni, lopta nije mogla odskočiti od travnjaka i odgoda je jedina ispravna odluka.« </p>
<p>Zašto se dvoboj nije igrao u nedjelju, kao što nalažu propisi, 24 sata nakon odgode? </p>
<p>»Procjena je policije da bi bilo vrlo teško zbog sigurnosti navijača prolongirati početak susreta za 24 sata«, kaže Neferović. </p>
<p>Naime, više od 1500 Dinamovih navijača doputovalo je na derbi u Split i pitanje je gdje s njima. Ujedno, policija bi morala držati mobiliziranim još jedan dan više od 750 djelatnika. Prema tome, odgađanje derbija za veljaču bilo je najsvrsishodnije rješenje. I predsjednik Dinama Mirko Barišić smatrao je da je odluka o neodigravanju utakmice najbolja: </p>
<p> »Stručnjaci su odlučili da se ne igra i mi iz Dinama tu ne vidimo ništa čudno«. </p>
<p>Dinamo je tako polusezonu završio uvjerljivo na prvom mjestu i sa slatkim brigama, dok je Hajduk na iglama borbe za mjesto u Ligi za prvaka.</p>
<p>No, ostala mu je još jedna utakmica jesenskog dijela sezone, i to uzvrat četvrtfinala kupa u srijedu protiv Osijeka. Hajduk se nada da će kapitalizirati dobar rezultat iz Gradskog vrta (1-1). Iz perspektive ambicija splitskoga kluba prolaz u polufinale je imperativ, ali je neodigravanje derbija s Dinamom donijelo dvije brige treneru Ivanu Gudelju. </p>
<p>»Žao mi je što nismo igrali ovu utakmicu, i to prvenstveno jer su Kralevski i Marčić mogli odraditi kazne neigranja ove subote. Ovako ih nećemo imati u srijedu protiv Osijeka.« </p>
<p>Uprava Hajduka u nedjelju je obznanila da će svi gledatelji s pokazanom kupljenom ulaznicom moći gledati susret dva najveća suparnika u hrvatskom nogometu na proljeće. Znači, nema povrata novca. Inače, prodano je 8000 ulaznica.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Maksimirske pošalice</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Odgoda derbija, i to upravo u vrijeme kad je kod grogiranoga Hajduka trebao gostovati zahuktali Dinamo, automatski je povukla i niz popratnih pošalica, ponajprije među maksimirskim drukerima.</p>
<p>Znate li koje je izvorište nedjeljnih padalina? Maksimirski će vam veseljaci u šali odgovoriti: kanaderi! Hajdukovi su navijači, u bojazni od goropadnoga Dinama, organizirali četiri kanadera kako bi natopili travnjak vodom i isprovocirali odgodu utakmice. Ovako će njihovi miljenici imati dva mjeseca vremena za psihološko-fizičku rehabilitaciju. Dakako, niti se Hajdukovi navijači i igrači suviše plaše vječnog rivala, niti je Dinamo baš toliko goropadan. Pogotovo ne protiv Hajduka, a još manje u Splitu. Uostalom, nije li taj isti Dinamo ove jeseni odigrao skromnih 0-0 u maksimirskom derbiju?</p>
<p>Kako god bilo, pitanje je hoće li »plavi« više imati ovakvu, jedinstvenu priliku doputovati na Poljud u ulozi apsolutnoga favorita. Istina, sadašnji će bodovni razmak biti posve jednak i uoči proljetnog okršaja, no Hajduk će do tada vjerojatno pronaći neke suvisle odgovore o uzrocima tmurne polusezone, ukloniti »jesenski virus« i dočekati Dinamo na zdravim nogama.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»Krojači« poput crkvenih miševa </p>
<p>»U pitanje nam je došla gola egzistencija«, rekao je napadač Ivan Jolić, opisujući lošu financijsku situaciju u Varteksu </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Nogometaši Varteksa s mnogo su truda nakon tri uzastopna poraza došli do pobjede protiv Intera, koja im daje puno nade da će u preostala proljetna tri kola osigurati nastup u Ligi za prvaka. Uz plasman u polufinale kupa bio bi to izvanredan uspjeh za mladu momčad i klub koji je ove sezone proživljavao tešku agoniju. Uz financijske teškoće, klub su sve više počeli opterećivati i odnosi između uprave i igrača, odnosno trenera. Tako je ozračje nakon pobjede bilo daleko od slavljeničkog: </p>
<p>»Bilo je previše nervoze i pogrešaka u našoj igri. Počeli smo rano s Intertoto kupom, sezona je bila naporna pa se vidjelo na nama da jedva čekamo kraj. Borili smo se kao lavovi i osvojili puno više nego što je itko očekivao. Ima čak i razočaranih što smo to tako dobro napravili. O tome ću govoriti u ponedjeljak na posebnoj konferenciji za novinare. Čovjek sam koji se bori i radi, ali ne trpim nepravde i loš ambijent, a mi smo radili i živjeli u svemu, samo ne u dobrom ambijentu.« </p>
<p>Takav nastup trenera ponukao je najboljeg igrača utakmice i prvog strijelca momčadi Ivana Jolića na neuobičajeno emotivan nastup pred novinarima. Izgleda da se u njemu i ostalim igračima tijekom sezone nakupilo dosta nezadovoljstva, a nakon posljednje je utakmice izašlo na vidjelo uz dosta emocija. Sa suzama u očima i drhtavim glasom Jolić je rekao: </p>
<p>»Najvažnije je to što smo pobijedili i time osigurali dobar rezultat klubu. No, sramota je ono što se događa u klubu. Otići ću na odmor kod svojih kao crkveni miš, neću imati ni za piće. Dolazim kao drugi strijelac lige, kao igrač Varteksa, a nemam ni za osnovne stvari. Govorim u ime svih igrača kojima je sada u pitanju gola egzistencija. Ostali su nam samo automobili koje smo kupili ranije zarađenim novcem, a sad više nemamo ni za stan ni za hranu. Igram za 4000 kuna mjesečno, a dobili smo plaću tek za kolovoz.« </p>
<p>Upitan je li utakmica protiv Intera bio njegov posljednji nastup za Varteks, Jolić nije želio odgovoriti, no Dalić je ponudio odgovor umjesto njega: </p>
<p>»Ako Bog da, bila je to njegova posljednja utakmica u Varteksu«.</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hrvatska traži put prema drugom krugu</p>
<p>Sad imamo sedam, osam igračica koje će iznijeti teret SP-a, a volio bih kad bi još jedna ili dvije iskočile, kaže izbornik Šojat</p>
<p>Ova će se dva tjedna 24 reprezentacije rukometašica boriti na 17. svjetskom prvenstvu, a prvi je puta domaćin svjetskoj smotri samo jedan grad, ruski St. Peterburg. Te 384 svjetske rukometašice i njihovo prateće osoblje nadmetat će se u tri dvorane. Skupina A, u kojoj igra Hrvatska, igrat će u Ledenoj palači, koja je izgrađena prije pet godina za SP u hokeju na ledu, skupina B će se natjecati u velikom petrogradskom sportsko-koncertnom kompleksu, a skupine C i D igrat će u dvoranama centra Jubilejni. Naslov svjetskih prvakinja brane Fracuskinje, koje su prije dvije godine, u zagrebačkom finalu, pobijedile Mađarice, a broncu su uzele Korejke. </p>
<p>Osim njih, favoritkinja ima još. Ponajprije domaće rukometašice Ruskinje, koje je Jevgenij Trefilov doveo do zlata u Italiji 2001. i koje računaju na zlato na svom terenu. Europske prvakinje Norvežanke bile bi možda i prve favoritkinje da se nisu ozlijedile tri važne igračice, Gro Hammerseng (puknuće križnog ligamenta), Katja Nyberg i Linn-Kristin Riegelhuth (obje ozljeda ramena), pa će se izbornica Marit Brevik morati osloniti na mlade snage. Dankinje su svakako u zamahu, izborniku Janu Pytlicku ovo je posljednja akcija s reprezentativkama, jer preuzima Gogme, pa žele svojoj kolekciji olimpijskih i europskih medalja dodati i svjetski naslov. Kina se također približila tom krugu, jer se domaćini Olimpijskih igara 2008. u Pekingu žele predstaviti u najboljem svjetlu. Tu je i nekoliko reprezentacija, koje svakome mogu biti neugodne, poput Ukrajine, Rumunjske, Poljske, Slovenije... A gdje je Hrvatska u ovoj priči? </p>
<p>Hrvatska je, za početak u skupini A s Nizozemskom, Japanom, Kinom, Rusijom i Urugvajem. Cilj našeg izbornika Josipa Šojata i njegovih 16 igračica jest plasman u drugi krug natjecanja, među 12 najboljih na svijetu. Pogleda li se skupina, čini se da to nije neizvedivo, ali daleko od toga da će biti lako. </p>
<p>»Ruskinje su favoritkinje skupine. Gledali smo Nizozemsku, jer nam je to važna utakmica, koja sve otvara. Imamo dvije azijske reprezentacije, a s njima je uvijek opasno. Igraju divlji rukomet, čudne obrane i tu prijeti da moje igračice padnu. No, dobro je što se onda imaju snage i vratiti«, kaže izbornik Šojat, koji je svoje igračice za svjetsku smotru dugo pripremao.</p>
<p>Na pripremama je Hrvatska, među ostalima, igrala sa Španjolskom, Makedonijom, Slovenijom, Austrijom i Mađarskom. Gubile su i pobjeđivale jake suparnice, a igra je iz utakmice u utakmicu izgledala sve bolje. </p>
<p>»Imali smo problema s ozljedama. Vratila nam se Maida Arslanagić, koja nam mnogo znači, s Lidijom Horvat smo radili posebno, Ivanka Hrgović je malo izgubila na težini, ali ćemo to pokušati riješiti... Činjenica je da smo mnogo napravili od lipnja, djevojke se uče na pobjede i to je važno Suparnice su nas počele respektirati i to pokazuje da smo na pravom putu«, misli Šojat. </p>
<p>Ovo je treće veliko natjecanje hrvatskih rukometašica u nizu, od SP-a 2003. u Hrvatskoj, preko EP-a 2004. u Mađarskoj do St. Peterburga. A to je sjajno, s obzirom na to da prije toga sedam godina hrvatskih rukometašica nije bilo na velikoj sceni. Velika je prednost što devet od tih 16 djevojaka ima između 18 i 23 godine. </p>
<p>»Sad imamo sedam, osam igračica koje će iznijeti teret SP-a, a volio bih kad bi još jedna ili dvije iskočile. Osim toga, imamo igračica s golemim potencijalom. Kristina Franić je veliki talent i pritom mnogo trenira i radi na sebi, što je rijedak spoj. Maida je svjetski potencijal, još nedokazan, ima goleme rezerve, jednostavno je rođena da bude zvijezda. Odlučila je završiti fakultet, vidjet ćemo kako će dalje kad to riješi. Tu su još Dijana Golubić, koja može bolje, Andrea Penezić, koja je otpala zbog ozljede... Kad bi se pojavilo još igračica u Hrvatskoj, dobili bismo širinu u igri.« </p>
<p>Tako je ovaj iskusni rukometni vuk poveo svoje mlade igračice na put velikih iskušenja. Iako je Šojat hvalio atmosferu i marljivost djevojaka na pripremama, nije sve baš išlo bez problema. </p>
<p>»Priznajem, ponekad ih moram malo i prevariti da bih dobio ono što želim od njih. Ali poslušaju, jer mi vjeruju, a to im povjerenje i uzvraćam«, kaže Šojat.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Napuštaju li Amerikanci UN?</p>
<p>Bolton upozorio UN da će SAD, ako Opća skupština usvoji dvogodišnji proračun, potražiti drugo mjesto i druge forume za rješavanje međunarodnih pitanja</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ne samo da su Ujedinjeni narodi suočeni sa krizom identiteta jer, kako to tvrde mnogi kritičari, ne mogu adekvatno odgovoriti na svjetske probleme, već se suočavaju i s financijskom krizom. SAD i Europa se razilaze u pogledima kako treba financirati UN. Čak se i najvažniji američki saveznik Velika Britanija u tom pogledu želi distancirati od službenog Washingtona.</p>
<p>Upozorenja su krenula s East Rivera gdje tvrde da bi UN već u sljedeća tri mjeseca mogao upasti u financijsku krizu. Američki veleposlanik pri UN-u John Bolton je naime zatražio da se zbog kašnjenja s reformama usvoji privremeni proračun samo za prva tri mjeseca sljedeće godine, umjesto proračuna za 2006. i 2007. godinu. </p>
<p>U UN-u su međutim, izjavili kako bi napori Busheve administracije da zaustavi usvajanje dvogodišnjeg proračuna mogli produbiti kroničnu financijsku krizu Svjetske organizacije. </p>
<p>Američka je administracija ranije zatražila, da proračun UN-a bude transparentniji te da se u njega uključi projekcija svih troškova reformi UN-a. Veleposlanik Bolton je upozorio da bi prešutno usvajanje novog dvogodišnjeg 3,9 milijardi dolara teškog proračuna UN-a poslalo svijetu još jednu »pogrešnu poruku« da je na East Riveru sve u redu. »A nije! « Ujedinjeni narodi već kasne s reformama i transformacijom sastava. </p>
<p> UN predlažu da zemlje donatori samo za mirovne operacije sljedeće godine daju rekordnih 4,5 milijarde dolara. Ali, čak ni to, tvrde u UN-u, neće biti dovoljno. Ukupna svota koja se traži za UN-ove mirovnjake ipak je mnogo manja od novca koji se potroši svakih 48 sati za vojne izdatke širom svijeta. Sjedinjene Države, su u tom pogledu uvjerljivo na prvom mjestu s više od 450 milijardi dolara godišnje; slijede uz vidan zaostatak, Kina i Rusija, potom Velika Britanija, Francuska, Indija, Japan i Njemačka. Na East Riveru kao da upućuju da su svi izdaci Svjetske organizacije, bez obzira na ambiciozne ciljeve, zanemarivo mali u odnosu na nešto više od bilijun dolara, koliko je prema podacima SIPRI-ja potrošeno u svijetu na vojne izdatke samo u 2004. godini.</p>
<p>U svakom slučaju u UN-u su ozbiljno zabrinuti američkim izjavama, posebno nakon Boltonovog upozorenja da će SAD, ako Opća skupština UN-a usvoji dvogodišnji proračun, potražiti drugo mjesto i druge forume izvan okvira UN-a za rješavanje međunarodnih problema.</p>
<p>Na ove prijetnje reagirao je i glavni tajnik UN-a Kofi Annan. Naglasio je kako je ključno da se dvogodišnji proračun UN-a usvoji do kraja ove godine. Dodao je da pitanje plaćanja UN-ovih reformi treba razmatrati odvojeno kao pitanje dodatnog proračuna sljedeće godine.</p>
<p>Na Boltonove riječi reagirao je čak Emyr Jones Parry, predstavnik odane američke saveznice Velike Britanije: »Europska unija ne podržava ovaj američki plan«, rekao je Parry. On je naglasio da UN-ov proračun treba usvojiti bez otezanja. Podržao je i Annanov zahtjev da se financiranje reformi razdvoji od proračuna, i veže uz dodatne troškove UN-a. </p>
<p>Američki je prijedlog podržao Japan koji je jedan od najvećih financijera UN-a. Iako zabrinute, mnoge druge zemlje se o ovom pitanju još nisu izjasnile.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Sirija povećala domet projektila »scud«</p>
<p>Uključivanje Sirije u srednjoistočnu raketnu utrku otkriveno je slučajno kad je »scud D« eksplodirao na turskom teritoriju</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Sirija je testirala novi pojačani raketni sustav »scud D« koji ima veći domet i preciznije navođenje. Riječ je o projektilu koji su navodno proizveli sjevernokorejski stručnjaci i koji u poboljšanoj inačici, umjesto 300, može dosegnuti 650 kilometara. </p>
<p>Nema pouzdanih informacija o tome kad je »scud D« prvi put isproban, ali se pretpostavlja da je to u najvećoj tajnosti učinjeno prije nekoliko mjeseci. Uključivanje Sirije u srednjoistočnu raketnu utrku otkriveno je slučajno kad je lansirani »scud D« eksplodirao na turskom teritoriju. </p>
<p>Srećom, ljudskih žrtava i materijalne štete nije bilo. Sirija se ispričala turskoj vladi objasnivši da se radi o »ljudskoj pogreški«. Turska, članica NATO-a, vrlo pažljivo prati »raketne aktivnosti« u svom neposrednom susjedstvu - Siriji i Iranu. To se naročito odnosi na usavršeni iranski raketni sustav »shahab-3«, doleta oko 1300 kilometara, koji može dosegnuti gotovo sve turske ciljeve. U tom je dometu je i Izrael koji se ne bez razloga ozbiljno pribojava da bi »shahab-3« uskoro mogao nositi i atomske bojeve glave. </p>
<p>Izrael je na raketne izazove Damaska i Teherana odgovorio u petak. U službenom priopćenju ministarstva obrane se kaže da je uspješno testiran modificirani raketni sustav »arrow« (strijela) koji dostiže veću visinu i dolet. Projektil je, kaže se, ispaljen nedaleko od Grčke da bi, desetak kilometara prije izraelske sredozemne obale, pogodio »virtualni« »shahab-3«. </p>
<p>»Arrow može vrlo učinkovito odgovoriti na svim buduće prijetnje, bez obzira odakle dolazile«, izjavio je nakon uspješnog testiranja glavni direktor izraelskog ministarstva obrane Yaakov Toren.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Iran šuti o ruskim projektilima</p>
<p>TEHERAN</p>
<p> - Iran je priopćio da nema potrebe objašnjavati ugovor o kupnji projektila od Rusije, u vrijednosti od milijardu dolara, objavila je u subotu navečer novinska agencija IRNA.</p>
<p>Iranski dužnosnik je reako da kupnja 29 projektila Tor-M1 i druge vojne opreme od Rusije nikada nije bila tajna, a pregovori su trajali dosta dugo te da Iran ne vidi razloga da to objašnjava. </p>
<p> Projektili »Tor« obrambeni su sustav koji može presresti krstareće rakete i navođene bombe te se upotrijebiti za zaštitu nuklearne elektrane južno od Teherana. [Dpa/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Potomci Armenaca traže njemačku odštetu</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Potomci Armenaca koji su preživjeli genocid u Turskoj 1915. godine pokrenuli su postupak protiv Deutsche banke i Victoria osiguranja u kojemu traže odštetu u milijunskom iznosu zbog neisplaćenih polica životnog osiguranja i ušteđevina njihovim precima, javlja Spiegel Online u subotu. Vlasti u Ankari, naime, nisu Armenicma koji su preživjeli taj pokolj, kao ni njihovim potomcima, dopustili isplaćivanje premija te pristup štednim računima i privatnim trezorima Deutsche banke u Istanbulu. Odvjetnici potomaka, koji danas uglavnom žive u Sjedinjenim Američkim Državama, traže isplatu životnih osiguranja u »najmanje 280 slučajeva«, izjavio je odvjetnik podnositelja tužbi Vartkes Yeghiayan. </p>
<p> Potomci isto tako traže povrat ušteđevina njihovih predaka koji godinama nisu mogle biti isplaćene. »Mi trenutačno ne znamo točno o kolikoj se svoti radi, ali dug bi mogao iznositi nekoliko desetaka milijuna dolara«, smata Yeghiayan. Deutsche banka i Victoria osiguranje se dosad nisu izjasnile o najavljenim tužbama. Potomcima preživjelih pokolja nad Armencima američko osiguravajuće društvo New York Life i francuski Axa koncern su dosad već isplatili obeštećenje u iznosu od ukupno 34 milijuna dolara. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Hong Kong traži slobodne izbore</p>
<p>HONG KONG</p>
<p> - Deseci tisuća prosvjednika okupili su se u nedjelju u Hong Kongu u parku Victoria kako bi krenuli u mimohod kojim su pozvali Peking da osigura slobodne izbore u toj bivšoj britanskoj koloniji.</p>
<p>Demonstranti su obišli grad prosvjedujući zbog ograničenja izbornih reformi na čije će usvajanje 21. prosinca biti pozvani članovi parlamenta.</p>
<p> Parlamentarci koji se zalažu za demokratske promjene tvrde da reforme ne idu dovoljno daleko jer ne predviđaju točno vrijeme održavanja parlamentarnih izbora na tom području.</p>
<p>Poseban poticaj prosvjednicima dala je bivša zamjenica predsjednika Hong Konga Anson Chan. »Zajednica ovdje ima snažan osjećaj za demokraciju i parlamentarne izbore i nadamo se da ćemo ovim mimohodom uspjeti pokazati naše stajalište, a još se više nadamo da će uprava Hong Konga i središnja vlada u Pekingu poslušati naš glas. Naša namjera ni u kojem slučaju nije sukobiti te dvije uprave«, rekla je Anson Chan. [Dpa/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Učitelj dobrote i ljubavi</p>
<p>U katoličkome svijetu, ali i općenito u tzv. zapadnoj kulturi, 6. prosinca slavi se Sveti Nikola. Običaji toga dana u naše doba nisu vezani samo uz sakralno ozračje i najčešće se tiču stavljanja darova u čarape i čizme, a Krampuse i šibe za »zločestu djecu« u pozadinu. Čitava priča nejasno asocira što na Djeda Mraza, što na nadolazeće božićne blagdane, mnogima i nije baš najjasnije o čemu je tu sve zapravo riječ, te nije zgorega malo pojašnjenje. </p>
<p>Sveti Nikola ranokršćanski je biskup iz 4. stoljeća, iz maloazijskoga grada Mira, današnjeg Demrea u Turskoj. Umro je 324. godine u dubokoj starosti, a za života se odlikovao velikim čovjekoljubljem i mnogim milosrdnim djelima. Štuju ga i istočni i zapadni kršćani, a relikvije su od 1087. godine pohranjene u katedralu u talijanskom Bariju.</p>
<p>Uz njegov je život vezano mnogo anegdota i pobožnih legendi među kojima je teško razlikovati koje su istinite. No sigurno se isticao kršćanskim krepostima, razumnošću, dobrotom, ali i hrabrošću i odlučnošću u tim vremenima kršćanskih progona.</p>
<p>Običaj da Nikola djeci noću na 6. prosinca donosi darove u obuću potječe od legende da je trima sestrama, koje su bile presiromašne za udaju pa ih je otac odlučio dati u prostituciju, Nikola krišom noću donosio i ostavljao novac kako ne bi bile primorane na taj bolan i sramotan korak. Druga legenda govori da ga je na hodočašću u Svetu zemlju Palestinu zatekla oluja, te je lađa gotovo potonula. No Nikola je, poput Isusa Krista, zaprijetio valovima i oluja se utišala. Sveti Nikola se zato slavi kao zaštitnik i zagovornik mornara i svih putnika, a njegove slike ili kipove može se susresti u mnogim lukama diljem svijeta. </p>
<p>Dok u svjetovnom smislu Nikolinjem počinje tzv. vrijeme darivanja čija je kulminacija Božić, u duhovnom smislu i crkvenom liturgijskom ciklusu, razdoblje priprave za tu svetkovinu počinje s prvom nedjeljom došašća, točno četiri tjedna prije Božića, a karakterizira ga razdoblje dublje duhovne priprave prema uzoru na svece među kojima je i sveti Nikola.</p>
<p>Predsjednik Odbora za pastoral pomoraca, pulsko-porečki biskup msgr. Ivan Milovan u povodu ovogodišnjeg blagdana svetog Nikole pomorcima je tako, među ostalim, poručio: »Sveti nam je Nikola dobro poznat kao 'svetac darivatelj' i mnogo smo puta bili obdareni u njegovo ime. No daleko vrjednija od tih darova bila nam je svečeva pouka i poruka kojom se trudio usmjeriti naš život, naše putovanje na 'moru života'«. No biskup je upozorio i na dezorijentirane kršćane koji još žele štovati sv. Nikolu, ali ga ne poznaju i prihvaćaju ga kao »dobrog starčića« koji dijeli darove, a ne kao gorljivog pobornika čiste kršćanske vjere u čemu se za života posebno isticao. Budući da je mnogima dramatika oko Isusa Krista i njegovih svetaca teško prihvatljiva, suvremeno konzumističko društvo s vremenom je formiralo i prihvatilo lik baš takvoga izmišljenoga dobroćudnoga starčića, Djeda Mraza, koji će pod borom uredno ostaviti neki konfekcijski dar i, za razliku od kršćanskih svetinja, neće nas opterećivati zahtjevima za mijenjanjem onoga najtežega - svoje nutrine, srca i savjesti. </p>
<p>Davor Maček</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Nostalgija ili želja za zaradom</p>
<p>U posljednje je vrijeme zavladala prava manija ponovnog okupljanja nekad omiljenih grupa, kako vani tako i u nas</p>
<p>Iako je u glazbenoj povijesti dosad bilo reaktiviranja grupa za koje se mislilo da više neće nastupati, u posljednje ih je vrijeme više nego inače. Razloga je nekoliko. Dakako, na prvom je mjestu, budimo realni, novac. No u nekima se javlja i nostalgija, a ne treba zanemariti ni publiku. Bilo da je riječ o starijim obožavateljima, koji svoje idole ponovno žele vidjeti na pozornici, ili mlađoj generaciji koja ih nije mogla vidjeti uživo pa sada želi nadoknaditi propušteno.</p>
<p>Bilo kako bilo, tema koja trenutačno okupira glazbeni svijet je navodno okupljanje Pink Floyda. Članovi te grupe nedavno su se okupili za potrebe Live8 koncerta. To im se toliko svidjelo da je Roger Waters ushićeno izjavio: »Bilo je izuzetno zabavno, kao da ponovno obuvamo stare cipele«. Ako bude dovoljno novca u igri, ne sumnjamo da ćemo ih uskoro vidjeti na povratničkoj turneji. Još jedni rock-veterani odlučili su se na povratak, i to nakon 23 godine. Riječ je o skupini The Who, koja najavljuje i izdavanje novog albuma. Vratila se i nekadašnja tinejdžerska atrakcija Take That. Robbie Williams je, doduše, odbio poziv, no on ionako ima dovoljno novca. Koliko su isplativa ponovna okupljanja najbolje svjedoči primjer The Eaglesa. Članovi tog legendarnog benda su na povratničkoj turneji 2003. godine samo od koncerata zaradili 69 milijuna dolara, što im je bilo dovoljno za treće mjesto na ljestvici najuspješnijih izvođača te godine.</p>
<p>I u Hrvatskoj su se pratili trendovi vraćanja nekad omiljenih grupa na pozornicu. Manija koja je vladala zbog ponovna okupljanja Bijelog dugmeta još je svima u pamćenju. Bregović i društvo uspjeli su napuniti stadione u Zagrebu, Sarajevu i Beogradu, a doći do ulaznice za koncert tih je dana bilo pitanje života i smrti. Publici nije pretjerano smetala ni činjenica da su dečki na koncertima zvučali poput osrednjeg sastava. Retrotrend nisu željeli propustiti ni Novi fosili, uz svesrdnu pomoć jednog trgovačkog lanca. </p>
<p>No da ne biste pomislili kako se na scenu vraćaju samo nekadašnje tinejdžerske zvijezde i vremešni umjetnici kojima nikad nije dosta novca, evo i drugih primjera. Jedna od najutjecajnijih američkih alternativnih rock-skupina osamdesetih godina Pixies, prošloga je ljeta bila na povratničkoj turneji nakon deset godina diskografske i koncertne šutnje. Na isti se korak uskoro sprema i kultna grupa Dinosaur JR. </p>
<p>Ipak, ima i iznimaka koji su odbili poveće sume novca. Paul Weller, vođa nekadašnje omiljene novovalne punk skupine The Jam, odbio je poziv za ponovnim okupljanjem. </p>
<p>»Ne želim da sve izgleda poput nekog otužnog kabareta«, kratko je prokomentirao ponudu Weller. Slično se ponio i Ian Brown, pjevač neprežaljenih Stone Rosesa. Nakon što je bend prestao s radom 1996. godine, više su mu puta upućivani pozivi za povratničku turneju. Nedavno je dobio ponudu vrijednu 1,8 milijuna dolara za ponovno okupljanje grupe, no Brown ju je nakon kraćeg razmišljanja odbio. Nakon njega i ostali su članovi benda, gitarist John Squire, basist Gary Mounfield i bubnjar Alan Wren učinili isto. »Nekada smo bili poput braće i upravo nas je taj bratski duh stvorio«, objasnio je Brown i dodao: »Tog duha više nema i ponovnim bismo okupljanjem sve pokvarili. Nije stvar u novcu«, zaključuje Ian Brown. </p>
<p>Marijan Brala</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>Policija privela 38 navijača Torcide i 20 BBB-ovaca</p>
<p>Dvanestorica privedenih navijača prekršajno su prijavljeni zbog alkoholizma, posjedovanja droge i tučnjave </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Splitska policija privela je u subotu 38 navijača Torcide i 20 pripadnika Bad Blue Boysa, koji su pijani sudjelovali u tučnjavi i neredima prije, nakon i tijekom čekanja početka otkazane utakmice Hajduk-Dinamo, izvijestila je u nedjelju glasnogovornica PU splitsko-dalmatinske Marina Kraljević-Gudelj. </p>
<p>Od sedamnaest privedenih huligana, dvanestorica su prekršajno prijavljena zbog alkoholizma, posjedovanja droge i tučnjave, dok su se petorica oglušila na zaštitnu mjeru, koju im je sud ranije izrekao na temelju Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima, budući da su već bili procesuirani zbog izgreda na utakmicama.</p>
<p>Tri sata prije utakmice, na brzoj cesti Solin-Klis 20-ak navijača Hajduka presrelo je i napalo kombi zagrebačkih registracija u kojemu je bilo sedam zaposlenika Hrvatskih željeznica, koji su se kombijem vozili na posao. </p>
<p>Ozlijeđenih nije bilo, a napadači su u huliganskom pohodu drvenim palicama oštetili stakla, dok su nogama razbili lim na vozilu.</p>
<p>Nakon otkazivanja utakmice dio navijača Torcide sukobio se na križanju Zrinsko-Frankopanske i ulice Hrvatske ratne mornarice s pripadnicima Specijalne policije. Huligani su napali policajce staklenim bocama i kamenjem, a kad su specijalci automobilima »zatvorili« raskrižje, Torcidaši su na njih bacili upaljene bengalke, kamenje, metalne šipke, te su u bijegu prevrtali kontejnere za smeće. Neredi su potom nastavljeni u središtu grada, gdje su navijači prevrtali kioske, razbijali izloge i hladnjake za pića.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Zaplijenjeno pola kilograma kokaina</p>
<p>Vozač »suzukija« paket s drogom držao je ispod jakne</p>
<p>PAG</p>
<p> - Zadarska je policija u petak navečer zaplijenila veću količinu kokaina u zadarskoj ulici u Pagu dok su provodili pojačane mjere povodom mjeseca borbe protiv ovisnosti. Kako se navodi u priopćenju Policijske uprave zadarske, policajci su zaustavili osobni automobil marke »suzuki vitara« karlovačkih registracijskih oznaka kojim je upravljao 33-godišnjak iz Zagreba, dok se na mjestu suvozača nalazio 43- godišnjak s otoka Paga. </p>
<p>Prilikom pokušaja policijskih službenika da testiraju vozača na opojne droge, vozač i suvozač su izašli iz automobila i pokušali pobjeći s pola kilograma kokaina koje je kod sebe ispod jakne posjedovao vozač. Policajci su ih spriječili u bijegu, uhitili i priveli u policijsku postaju Pag gdje je 33-godišnjak, čiji identitet policija nije htjela otkriti, iz svoje jakne izvadio paket s oko pola kilograma opojne droge kokain. </p>
<p>Policajci su nakon toga pretražili apartman u Novalji u kojem je 33-godišnjak neprijavljeno boravio. U apartmanu je pronađen ilegalan pištolj, digitalna vaga i manja količina opojne droge kokain. </p>
<p>Nakon provedene kriminalističke obrade obojica su privedeni istražnom sucu Županijskog suda u zadru zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo zloporabe opojnih droga.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Četvero poginulih u jednome danu</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - U prometnim nesrećama koje su se u subotu dogodile na hrvatskim cestama poginule su četiri osobe. </p>
<p>Zoran Zečević (22) iz Gunje kod Županje poginuo je u subotu oko 3,55 sati kada se automobilom »golf« zaletio u drvo. Kako se doznaje, Zečević je u zavoju izgubio kontrolu nad upravljačem i sletio s ceste u odvodni kanal te naletio na drvo. Mladić je ispao iz vozila i na mjestu poginuo.</p>
<p>Kristina Poščić (20) iz Veprinca poginula je oko 5.05 sati u prometnoj nesreći koja se dogodila na cesti između Matulja i tunela Učka. </p>
<p>Djevojka je u pravcu Matulja upravljala »peugeotom 206«, riječke registracije i na ravnom dijelu ceste kod restorana »Dina« iz nepoznatoga razloga preko pune crte prešla na lijevi prometni trak. »Peugeot« se izravno sudario s autobusom riječkoga »Autotransa«, za čijim je upravljačem bio 54-godišnji Z.M. iz Rijeke. Tijelo poginule djevojke iz smrskanog su automobila izvlačili opatijski vatrogasci. U autobusu nitko nije ozlijeđen. </p>
<p>Oko 15.15 sati, na Jadranskoj magistrali između Bakarca i Kraljevice život je izgubio Vlado Miljuš (43) iz Bakarca. On je u pravcu Bakarca upravljao »golfom« riječke registracije i nakon izlaska iz desnoga zavoja izgubio kontrolu nad upravljačem. »Golf« je prešao na lijevu stranu ceste i udario u metalnu zaštitnu ogradu. Odbio se nazad na cestu te nakon okretanja po prometnici udario u »VW cady«, slovenske registracije, kojim je iz suprotnoga smjera upravljao Zadranin D. Š. (55). »Golf« je potom s desne strane izletio izvan ceste i udario u kameni usjek. Vlado Miljuš je od siline sudara ispao iz »golfa« te od zadobivenih ozljeda na mjestu poginuo. Vozač slovenskoga automobila nije bio ozlijeđen. </p>
<p>Na zadarskom je pak području u subotu oko 15,25 sati na državnoj cesti broj 8 u Islamu Latinskom, u nesreći poginuo Viktor Varović (72). On je upravljajući osobnim automobilom »VW sharan«, registracije ZD 110-CI, iz nepoznatih razloga prešao na suprotnu stranu kolnika i sudario se s automobilom njemačkih registracija M-PL 1705, kojim je iz suprotnog smjera upravljao Jozo L. (55). Suputnica u »sharanu« Pera V. (64) je teže, dok su Jozo L. i njegov suputnik Alen L. (27) lakše ozlijeđeni.</p>
<p>Tomislav RukavinaMladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Poginuo pod podizačem paleta</p>
<p>Samo tijekom mjeseca studenog i u prvima danima prosinca, na svojim radnim mjestima poginulo je 5 radnika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U krugu »Ciglane Zagreb« u nedjelju ujutro oko 3 sata, prilikom pregleda automatskog podizača paleta, smrtno je stradao 37-godišnji Dubravko Petanjek, električar tog poduzeća. U vrijeme nesreće, Petanjak se nalazio ispod stroja na kojemu je pokušao otkloniti nastali kvar, no iznenada stroj se pokrenuo i pao, ozlijedivši mu glavu, a od zadobivenih ozljeda na mjestu je preminuo. Na mjesto nesreće izašao je dežurni Istražni sudac, inspektor zaštite na radu, te ekipa za očevide zagrebačke policije. </p>
<p>Samo tijekom mjeseca studenog i u prvima danima prosinca, na svojim radnim mjestima poginulo je 5 radnika. </p>
<p>Da podsjetimo, dana 14. studenog, na gradilištu poduzeća »Finvest« nesretnim je slučajem poginuo 57-godišnji Vojko Vuković, radnik poduzeća »Tempo«. Tijekom građevinskih radova izgubio je ravnotežu i pao, a od ozljeda na mjestu je preminuo. </p>
<p>Na Solinskoj cesti u Splitu, 19. studenog, tijekom građevinskih radova na krovu skladišta poduzeća »Vimab«, kroz konstrukciju krovišta, propao je 50-godišnji Tomislav Rogulj, a zbog težine ozljeda odmah je preminuo. Na području Kantride u stambenoj zgradi u Labinskoj ulici, 22. studenoga, došlo je do eksplozije plina i požara, a prilikom intervencije JVP Rijeka smrtno je stradao 58-godišnji vatrogasac Edo Surina.</p>
<p>Prije tri dana, u »Zagrebačkoj pivovari« dogodila se nesreća na radu u kojoj je smrtno stradao radnik »Montmontaže«, 58-godišnji Pero Lončar, a prema sumnjama istražnog sudca moguća je ljudska pogreška kao uzrok nesreće.</p>
<p>Prema podacima Državnog inspektorata za prvih 8 mjeseci ove godine, inspektori su obavili 4356 nadzora na mjestima rada, od čega je 684 nadzora obavljeno povodom teških i skupnih ozljeda na radu i 24 povodom smrtnih ozljeda, a gotovo 20% nadzora obavljeno je na privremenim radilištima u djelatnosti graditeljstva, brodogradnje i šumarstva. Utvrđeno je 4104 različitih nezakonitosti, podneseno 1143 prekršajnih prijava i 75 kaznenih prijava protiv 96 osoba.</p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Nagibni vlak opet naletio na prepreku </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nagibni vlak br. 520 koji iz Splita polazi u 7.39 sati naletio je u nedjelju na drvenu prepreku na pruzi između kolodvora Lička Jasenica i Rudopolja, zbog čega je kasnio, ali nema ozlijeđenih ni bitnih oštećenja, izjavila je glasnogovornica Hrvatskih željeznica Vlasta Škorić.</p>
<p>Ogulinska policija je izašla na teren i obavila očevid, a vlak je za vrijeme očevida zadržan na kolodvoru Lička Jasenica te je u dolasku u Zagreb kasnio oko dva i pol sata.</p>
<p>»Nitko od 30-ak putnika i osoblja u vlaku nije ozlijeđen niti je zbog tog događaja bilo drugih poremećaja u prometu na ličkoj pruzi«, rekla je Škorić. </p>
<p>Na vlaku ima oštećenja, ali nisu presudna za sigurnost prometa, pa je vlak nakon očevida nastavio put prema Zagrebu. »Oštećeni su plug i zaštitni lim, ali oštećenja nisu presudna za sigurnost putovanje«, rekla je Škorić i dodala da još nije poznato o kakvoj se drvenoj prepreci radi. </p>
<p>Škorić je istaknula da ovo nije prvi slučaj da je nagibni vlak na pruzi između Zagreba i Splita naletio na prepreku. Podsjetimo, prvi dan puštanja u promet nagibnog vlaka, u ljeto 2004. godine, dvojica mladića podmetnuli su prepreke na tračnice kod Tounja, na karlovačkom području. Vlak je bio oštećen i tada nije mogao nastaviti putovanje. </p>
<p>Osumnjičeni mladić je tada ubrzo priveden te je u svom iskazu na sudu naveo da je motiv počinjenja kaznenog djela bio revolt i bijes na konduktera koji ga je pola sata prije naleta nagibnog vlaka na prepreku izbacio iz putničkog vlaka prema Zagrebu.</p>
<p>Ukoliko uzrok pada drvene prepreke na prugu nije prirodni faktor, eventualno puknuće stabla koje je palo na prugu, već je netko namjerno postavio drvenu prepreku na prugu, to se smatra kaznenim djelom ugrožavanja sigurnosti ljudi i imovine, za što je predviđena zatvorska kazna do osam godina.</p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="46">
<p>Hrvatska naj-odredište za etički turizam</p>
<p>Prije nego se odluči za odredište, turist iz zapadne Europe nerijetko će pomno proučiti odnos turističke države prema prirodi</p>
<p>Prema ocjeni kalifornijske neprofitne skupine Etički turist, Hrvatska je jedna od trinaest najboljih destinacija za etički turizam. U toj su skupini još Argentina, Barbados, Belize, Brazil, Ekvador, Kenija, Kostarika, Peru, Slovenija, Šri Lanka, Južnoafrička Republika i Urugvaj. Osim nekoliko iznimaka, riječ je mahom o siromašnijim državama. Te države, objašnjava Etički turist, zaslužuju da ih se posjeti ne samo zbog ljepota, već i zbog odnosa prema okolišu i socijalne razvijenosti.</p>
<p>Činjenica je da je hrvatsko more najčišće na Mediteranu te da postoji samo nekoliko crnih točaka gdje se kupanje ne preporučuje (najviše na Kvarneru). Turističke velesile poput Španjolske, Grčke ili Francuske imaju neusporedivo lošiju situaciju s kvalitetom mora iako će Max Stich, potpredsjednik ADAC-a, njemačkog auto kluba koji provodi analizu kakvoće mora po cijelom Mediteranu, reći da su i te zemlje počele dosta ulagati u pročišćivanje voda. Situacija s kvalitetom, odnosno čistoćom mora i u tim je zemljama puno bolja nego ranijih godina, tvrdi Stich.</p>
<p>Ekološka osviještenost receptivne države postaje važna stavka u privlačenju gostiju. Prije nego što se odluči za odredište, turist iz zapadne Europe nerijetko će pomno proučiti odnos države prema prirodi i stanje ekološke osviještenosti lokalnog stanovništva.</p>
<p>Željeli mi to priznati ili ne, manjak gostiju tijekom ratnih i poratnih godina zaštitio je Jadran od dodatnog zagađenja - priroda ne voli masovni turizam. Hrvatska industrija je na umoru što, uz ostalo, pogoduje zaštiti Jadrana i okolnog prostora.</p>
<p>Stupanj (ne)izgrađenosti obale, doduše, posljednje dvije godine možemo zahvaliti bagerima, a ne ekološkoj osviještenosti. Kalifornijska skupina hrvatske plaže uspoređuje s onima u Italiji, Francuskoj i Grčkoj tvrdeći kako su im prekrasne ovdašnje dobra alternativa.</p>
<p>U razvijenom svijetu na hotelskim se stolovima istodobno uz tzv. obične nude i ekološki pripremljeni proizvodi. Potonji su, naravno, skuplji, ali i sve traženiji. Hrvatska ne koristi dovoljno blagodat što se nalazi među europskim zemljama s najmanje zagađenog tla, spremnog za ekološku proizvodnju. Umjesto toga, na hotelskim se stolovima nerijetko služi uvozna roba. Hrvatska je turistička država nerazvijene poljoprivrede te godišnje uveze hrane u vrijednosti od milijardu i pol dolara.</p>
<p>Etički turist Hrvatsku navodi i kao zemlju s relativno malenom socijalnom neravnopravnošću što je, s aspekta prosječnog Amerikanca gdje su te razlike vidljivije, točno. U socijalnoj slici Hrvatske prevladava skupina ljudi istih prava i sličnog bogatstva, a ono malo superbogatih lako se izgubi u tom moru.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Moramo evidentirati svaki trs i svaku maslinu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Poljoprivreda i ruralni razvitak bit će prva podskupina kojom će se u ponedjeljak, 5. prosinca, otvoriti postupak screeninga za poljoprivredu, dok će se za ribarstvo, veterinarstvo, sigurnost hrane te zaštitu potrošača screeening odvijati tijekom 2006. Glavna voditeljica pregovaračkog tima za poljoprivredu Ružica Gelo kaže da nakon postupka utvrđivanja usklađenosti domaćeg poljoprivrednog zakonodavstva s onim u EU, a koji će trajati oko godinu dana, pravi pregovori u pravilu traju dvije godine, a ona očekuje da će kod nas možda trajati malo kraće.</p>
<p>Istaknula je da Europska komisija troši 50 milijardi eura na poljoprivredu i bilo bi nerealno očekivati da će nam zabranjivati proizvodnju autohtonih proizvoda.</p>
<p>Nije poznato kolika bi prijelazna razdoblja Hrvatska mogla zatražiti u trima ključnim pitanjima: politici poticaja, definiranju proizvodnih kvota te prodaji poljoprivrednog zemljišta strancima.</p>
<p>U pogledu zemljišta značajna je razlika između cijene domaćeg zemljišta i onoga u EU, pa bismo trebali imati prijelazno razdoblje, za koje je prosjek u EU pet godina. Na vlasnicima je hoće li prodati zemlju, kaže Ružica Gelo. Kvote se određuju za šećer, mlijeko, vinograde i maslinike. Mora se evidentirati svaki trs i svaka maslina jer su takvi podaci referentni za utvrđivanje kvota. Svega ostalo možemo proizvoditi koliko želimo.</p>
<p>U pregovaračkom timu koji je otputovao u Bruxelles je 62 ljudi od ukupno petstotinjak uključenih u ove pregovore.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Za ruralni razvitak 30 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković posjetio je u Ljubljanici u sisačkoj Posavini pet obiteljskih gospodarstva koja uzgajaju autohtonu pasminu konja - hrvatskog posavca. Ministar je kazao da hrvatski posavac izgubio svoju radnu funkciju te pasminu treba očuvati kroz organizirani uzgoj u izvornom obliku.</p>
<p>I predstavnici udruga uzgajivača istaknuli su da je svrha Središnjeg saveza uzgajivača hrvatskog posavca, čije je sjedište u Martinskoj Vesi, očuvati te konje, koji veći dio godine slobodno borave u Lonjskom polju, kao čistu, izvornu pasminu. Savez čini deset udruga s 304 člana, koji imaju više od 3000 konja. Samo ove godine umatičeno je (pod selekcijom) 2000 grla, a ženske ždrebadi ima 1030.</p>
<p>Uzgajivači žele očuvati genetsku raznolikost unutar pasmine te njihovu radnu sposobnost kako bi i dalje bili dobri za vožnju, vuču i teške poslove, kao i za jahanje. Također će se promicati korištenje hrvatskog posavca u sportu i ekoturizmu.</p>
<p>Ministar je podupro nastojanja Središnjeg saveza uzgajivača hrvatskoga posavca da osmisli programe koji će pridonijeti da se očuva uzgoj te pasmine, ali i makne iz »sive zone«. Država će ubuduće poticati uzgoj svakog umatičenog grla s 2000 kuna za rasplodno grlo, a s 1500 kuna ždrebad.</p>
<p>Uz to, uzgajivači mogu računati i na programe ruralnog razvoja za koje je namijenjeno 30 milijuna kuna, kazao je Čobanković. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Prednovogodišnji rast cijena dionica</p>
<p>LONDON/NEW YORK</p>
<p> - Europski burzovni indeksi dosegnuli su najviše razine od početka 2002. kako snažne korporativne zarade i izgledi za stabilnom monetarnom politikom u eurozoni potiču ulaganja u dionice. Londonski FTSE indeks u takvim je uvjetima dobio 0,07 posto, dosegnuvši 5528 bodova, a frankfurtski Dax 2,2 posto, na 5307 bodova.</p>
<p>Cijene zlata dosegnule su najvišu razinu u posljednje 23 godine, potaknuvši jačanje dionica rudarskih kompanija kao što je Rio Tinto, koji je bio najveći dobitnik među vodećim europskim kompanijama sa skokom od 3,6 posto. Ostali pripadnici toga sektora, među kojima i Anglo American, dobili su 1,1 posto, a indeks europskog sektora prirodnih resursa ojačao je 2,1 posto na nove rekordne vrijednosti, na dobitku od 45 posto u ovoj godini.</p>
<p>Royal Dutch Shell i BP skočili su po jedan posto, a Nokia ojačala 2,3 posto.</p>
<p>Snažni američki gospodarski pokazatelji koji upućuju na daljnje zaoštravanje monetarne politike u najvećem svjetskom gospodarstvu proteklog su tjedna blago spustili vrijednost newyorškog Dow Jones indeksa za 0,5 posto, na 10.877 bodova. Tehnološki Nasdaq porastao je 0,5 posto, završivši poslovanje na 2273 boda. [Hina/Reuters]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="50">
<p>Hrvatska je najbolja!</p>
<p>Hrvatski tenisači su najbolji u natjecanju sa 105-godišnjom tradicijom. Hrvatski tenisači su prvi u natjecanju u kojem je ove godine nastupilo 170 reprezentacija iz cijelog svijeta</p>
<p>Svaka čast i poštovanje »vatrenim« nogometašima i »paklenim« rukometašima, ali nezaustavljivi tenisači su ostvarili najveći uspjeh u povijesti hrvatskog momčadskog sporta! Hrvatska teniska reprezentacija osvojila je Davis kup! Hrvatski tenisači su najbolji u natjecanju sa 105-godišnjom tradicijom. </p>
<p>Hrvatski tenisači su prvi u natjecanju u kojem je ove godine nastupilo 170 reprezentacija iz cijelog svijeta. Riječi Gorana »Proroka« Ivaniševića pretvorila su se u nepobitnu stvarnost - Hrvatska je osvojila Davis kup nakon 3-2 finalne pobjede protiv Slovačke u Bratislavi!</p>
<p>Iako smo očekivali kako će nam uštedjeti živce i ostaviti nešto noktiju na prstima, Ivan Ljubičić zbog više sile nije bio ravnopravan suparnik Hrbatyju u četvrtom meču i sve je palo na leđa Marija Ančića. </p>
<p>A Super Mario se ponašao protiv iskusnog rutinera sa hladnokrvnim »instinktom ubojice« protiv kojeg Michal Mertinak nije imao nikakve šanse. Nakon dva sata i 50 minuta igre peti bod je uknjižen, 7-6 (1), 6-3, 6-4 pobjeda Marija Ančića za senzacionalni pothvat . »Salatara« je u hrvatskom vlasništvu...</p>
<p>Iako su nam svima srca malo slabija, a mučnina u želucu ravna onoj Ivana Ljubičića nakon drugog seta, uvijek ćemo potpisati ovakav scenarij. Kraj teniske sezone sa sretnim završetkom, s pokalom u rukama, sa suzama radosnicama u očima, sa stihovima »We are the champions...« na usnama. </p>
<p>Sve do finala je Ivan Ljubičić nizao pobjede, rušio rekorde i gurao Hrvatsku prema završnici. Sve do finala Mario Ančić ove godine nije bio nijedan »živi« meč, nijedan meč koji je nešto značio u rezultatskom smislu. A onda se u finalu umiješala sudbina, uvukla se u jastuk Ivana Ljubičića i ukočila mu vrat, ali nešto kasnije pretvorila princa Marija Ančića u kralja, novog hrvatskog idola jednako zaslužnog kao i »Ivan Grozni« za plasman hrvatskog momčadskog tenisa u raj. </p>
<p>Nakon što je Hrvatska postala 12. pobjednik Davis kupa u povijesti i prva nepostavljena reprezentacija s ugraviranim imenima na »salatari«, nitko više ne pamti niti spominje poraze Marija Ančića. Zauvijek će samo ostati zapisana pobjeda u »najživljem« mogućem meču, petom odlučujućem dvoboju finala Davis kupa.</p>
<p>Izbornik Nikola Pilić, prvi reket Ivan Ljubičić i drugi reket Mario Ančić ispisali su najljepše i nezaboravne stranice u svojim karijerama. </p>
<p>Iako je Pilić kao njemački izbornik tri puta osvajao Davis kup, to se ne može usporediti s osvajanjem »salatare« za svoju domovinu. Iako su Ljubičić i Ančić osvojili brončanu medalju na Olimpijskim igrama u Ateni, iako je iza njih najbolja sezona karijere na Touru, to je neusporedivo sa 3-2 pobjedom protiv Slovačke u Bratislavi.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>San počeo u blizini Hollywooda</p>
<p>Ključna pobjeda bila je u Carsonu, kada je Hrvatska pobijedila Amerikance sa Agassijem i Roddickom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon što su hrvatski tenisači prevalili put do najvećeg Davis kup uspjeha u povijesti, lako je prepoznati kad se zakotrljala teniska lavina. Meč godine odigran je u predgrađu Los Angelesa, u Carsonu, gdje su Amerikanci pomalo nonšalantno dočekali Hrvate. Dotad je američki »dream team«, ispunjen s dva igrača iz kruga pet najboljih na svijetu (Roddick i Agassi), te najboljim svjetskim parom (braća Bryan), lakoćom otpuhivao sve suparnike, ali taj put su se našli u klinču sjajnog Ivana Ljubičića. Agassi je ostao bez seta (u drugom je izgubio »tie-break« bez osvojenog poena), a vjerojatno najbolji meč u Davis kupu te godine bio je ogled Roddicka i Ljubičića. Pet setova, pobjeda Ljubičića i otvoren put ka finalu. U međuvremenu je pao i nepobjedivi američki par. Sljedeća dva meča bila su mnogo jednostavnija, pogotovo onaj u drugom kolu kada je Split vidio rumunjski »pad«. Vremenšni Pavel i često nezainteresirani Hanescu bili su tek kulisa i uvod u polufinale.</p>
<p> Dolazak Rusa u Split budio je strah kod hrvatskih tenisača, no jedan dio njega je ispario nakon odluke Marata Safina da zaobiđe taj meč zbog ozljede. No, i Davidenko i Južnij i Andrejev i Tursunov bili su jako ozbiljan suparnik. Raspoloženi Ljubičić, kao i cijelu godinu u Davis kupu, uz jaku Ančićevu pratnju, odveli su Hrvatsku do nove pobjede. Snažni korak naprijed opet je učinjen nakon pet setova igre parova, a pečat finala opet je dao Ljubičić pobjedom protiv Davidenka. Bez izgubljenog seta.</p>
<p>Pred Hrvatima je tada ostala još Bratislava. Nadali smo se pobjedi, nadali se da će sve biti lakše, jer je Karol Beck, po vrijednosti drugi igrač Slovaka, otkazao zbog ozljede. Bilo je vraški teško, ali vjerojatno se drugačije nije niti moglo do vrha.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Rijeka pod vodom</p>
<p>U Rijeci je na četvorni metar palo čak 87 litara kiše koja je napunila i potopila veći broj barki na vezovima u Mrtvom kanalu </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Od subote do nedjelje ujutro u Rijeci je na četvorni metar palo čak 87 litara kiše, što je uzrokovalo prodore vode u više od 50 poslovnih prostora u središtu grada. Bujica je iznenadila čak i one koji su na ulazu u lokal dali podići pragove ne bi li spriječili prodor vode. Odvode oborinskih voda začepile su velike količine lišća i drugog materijala, pa je tako Fiumara sličila na Veneciju. Otežano su tom ulicom prometovali čak i autobusi gradskog prijevoza s obzirom da je na pojedinim mjestima bilo i pola metra vode. Problema su imali i vlasnici mnogih potkrovnih stanova jer je vjetar rušio crjepove, a kiša prodirala u prostorije. </p>
<p>Kiša je napunila i potopila i veći broj barki na vezovima u Mrtvom kanalu i drugim riječkim lučicama pa ih njihovi vlasnici nastoje izvaditi iz mora kako šteta ne bi bila i veća.</p>
<p>U subotu navečer u bujici su stali i mnogi osobni automobili. Srećom, nadležne komunalne službe na vrijeme su podigle kanalizacijske šahtove kako bi bujica mogla oteći s prometnica, te ih dobro označile da neoprezni vozači ne bi kotačima svojih vozila upali u njih.</p>
<p>Zbog jakog juga plima se u riječkoj luci s uobičajenih 90 centimetara za ovo doba godine proteklih dana podigla na čak 110 centimetara, odnosno do obalnog ruba, pa je prijetila opasnost da more plovila počne doslovce izbacivati na kopno. </p>
<p>Manja barka koju je nevrijeme otkinulo s veza u Voloskom pronađena je ispred Mošćeničke Drage. </p>
<p>Prema vremenskoj prognozi, i idućih tjedan dana Kvarnerom će vladati jako jugo pa se sudionike u pomorskom prometu poziva na dodatan oprez. Posebice se skreće pozornost vlasnicima manjih plovila da provjere kako su vezana i pokrivena, jer prilikom prodora kiše i njihova potonuća može doći do oštećenja okolnih plovila. </p>
<p>Nevrijeme nije poremetilo trajektni promet na sjevernom Jadranu iako se plovi u otežanim uvjetima.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Idućih dana vrlo obilne kiše</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dežurni prognostičar Državnog hidrometeorološkog zavoda rekao je Vjesniku u nedjelju da se u ponedjeljak i utorak očekuju obilne kiše s mjestimičnom grmljavinom. Najviše kiše očekuje se na sjevernom i srednjem Jadranu te u Lici i Gorskom kotaru. </p>
<p>U 24 sata u tim predjelima očekuje se više od 60 litara kiše po četvornome metru, što je, prema riječima prognostičara, znatno više od uobičajenoga. </p>
<p>Vrijeme bi se trebalo smiriti u srijedu, kada bi u višim predjelima počeo padati snijeg, a malo snijega očekuje se i u nižim predjelima. </p>
<p>Dražen Budišić iz Hrvatskih voda kazao nam je da je zbog kišnih oborina koje su pale u subotu porastao vodostaj Kupe kod Jamničke Kiselice, te je na tom području proglašeno pripremno stanje obrane od poplava. </p>
<p>Redovne mjere zaštite od poplava proglašene su na području Save kod Siska i Jasenovca.</p>
<p>Budišić je naglasio da se početkom tjedna očekuju daljnje oborine te bi moglo doći do proglašavanja viših stanja obrane od poplava. »Najvjerojatnije se očekuju viši vodostaji Kupe nizvodno od Karlovca i eventualno Save uzvodno od Zagreba«, rekao je Budišić.</p>
<p>Kristijan Božarov iz Crometeo tima, koji okuplja ljubitelje meteorologije iz Hrvatske, rekao je da se u ponedjeljak i utorak može očekivati toliko oborina koliko ih inače padne u mjesec dana.</p>
<p>Prema njegovu mišljenju, najviše bi trebali porasti vodostaji rijeke Mure i rijeka u Gorskom kotaru te Lici.</p>
<p>»Zadnja dva tjedna bila su iznimno kišovita, tlo je natopljeno vodom te se mjestimice može očekivati izlijevanje rijeka«, rekao je Božarov.</p>
<p>Božarov smatra da nema velike opasnosti za izlijevanje rijeka Mure, Dunava i Save. Krajem kolovoza vodeni val iz Slovenije prouzročio je poplave u Međimurju, a osim na rijeci Muri, mjere zaštite od poplava proglašene su i na rijekama Savi i Dunavu.</p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Bruxelles: Hrvatska odlično pripremljena</p>
<p>Imate vrlo kvalitetne pregovarače, stručne ljude koji su koristili i iskustva drugih te došli izvanredno dobro pripremljeni u Bruxelles, izjavio je Vjesniku bruxelleski diplomat blizak pregovaračkom timu s Hrvatskom</p>
<p>RIGA (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader doputovat će u ponedjeljak u službeni posjet Letoniji, posljednjoj od tri baltičke zemlje koje je hrvatski premijer posjetio ove godine. Bit će to nova prilika za razmjenu mišljenja između Hrvatske i Letonije o približavanju Europskoj uniji, a baltička iskustva dragocjena su pomoć Hrvatskoj. Sanaderov posjet Letoniji dolazi u vrijeme kad iz Bruxellesa stižu informacije da su europski dužnosnici ugodno iznenađeni pripremljenošću Hrvatske za pregovore s Unijom. </p>
<p>Opća je ocjena Bruxellesa da screening zasad prolazi izrazito dobro, čak i bolje nego s mnogim državama koje su nedavno ušle u Uniju. </p>
<p>»Hrvatska je dobro iskoristila vrijeme do odluke EU-a o početku pregovora i to se sada konkretno vidi. Imate vrlo kvalitetne pregovarače, stručne ljude koji su koristili i iskustva drugih i došli izvanredno dobro pripremljeni u Bruxelles«, izjavio je Vjesniku bruxelleski diplomat blizak pregovaračkom timu s Hrvatskom.</p>
<p>Na pitanje može li se očekivati završetak pregovora za dvije do dvije i pol godine, bruxelleski diplomati s kojima smo razgovarali kazali su kako to uopće nije upitno te vjeruju da neće biti problema ni s težim poglavljima, poglavito poljoprivredom.</p>
<p>Za vrijeme boravka premijera Sanadera u Letoniji bit će govora o pružanju logističke potpore Hrvatskoj koja može biti vrlo korisna jer su letonski problemi u približavanje EU bili slični hrvatskima. </p>
<p>Hrvatski će premijer sa svojim domaćinom Aigarsom Kalvitisom razgovarati i o unaprjeđenju gospodarske suradnje između dviju zemalja. U hrvatskom izaslanstvu je i potpredsjednik Vlade Damir Polančec koji će sudjelovati na Hrvatsko-letonskom gospodarskom forumu. Polančec je u posljednje vrijeme poduzeo niz važnih poteza i na vanjskopolitičkom i gospodarskom planu, koji će u budućnosti Hrvatskoj donijeti koristi.</p>
<p>Posjetom Letoniji premijer Sanader završit će seriju važnih vanjskopolitičkih putovanja ove godine, kojih je bilo tridesetak. U prosincu ga čeka još odlazak u Bruxelles, uoči redovnog summita Europske unije, gdje će nazočiti sastanku Europskih pučkih stranaka. Bit će to još jedna prilika da se premijer zahvali na svesrdnoj pomoći koje su pučani dali Hrvatskoj. </p>
<p>Sanader će se u Letoniji sastati i s predsjednicom Republike Vairom Vike Freiberga i predsjednicom parlamenta Ingrid Udre.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Počeo dvodnevni sastanak OESS-a</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - OESS, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, pokušat će u ponedjeljak i utorak na ministarskom sastanku u Ljubljani naći izlaz iz krize u kojoj se našla ova multilateralna organizacija. Slovenija je domaćin ovog sastanka na kraju njezina predsjedanja OESS-om. </p>
<p>Na ministarski sastanak doći će i hrvatska ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović koja će, kako saznajemo, dati punu podršku nastavku reformi OESS-a. </p>
<p>Ministar vanjskih poslova Slovenije već je najavio da će jedan od prijedloga sastanka u Ljubljani biti dogovor o dodatnoj obvezi zemljama članicama.</p>
<p>Riječ je o namjeri da se zemlje članice obveže na poštivanje načela »izručenja ili izvođenja pred sud« osumnjičenih terorista. »U pripremi je rezolucija u kojoj će biti navedene konkretne obveze i koja će vjerojatno biti usvojena na sastanku«, izjavio je Rupel.</p>
<p>Ruska je strana u OESS poslala na razmatranje paket prijedloga za reformiranje te organizacije. No, teško da se može očekivati konkretan dogovor jer u Ljubljanu, unatoč najavama, neće doći američka državna tajnica Condoleezza Rice.</p>
<p>Hrvatska šefica diplomacije u Ljubljanu dolazi nakon uspješnog predstavljanja napretka na nedavno održanom sastanku Stalnoga vijeća OESS-a u Beču. Riječ je o napretku u povratku izbjeglica i njihove imovine. »Namjeravamo do kraja 2006., u skladu sa Sarajevskom deklaracijom, završiti glavninu procesa vraćanja imovine i riješiti sva ta pitanja te omogućiti osobama koje se imaju pravo vratiti ili se žele vratiti da se i vrate«, kazala je Grabar-Kitarović na Stalnom vijeću. Najavila je povratak izbjeglica do kraja sljedeće godine, usklađivanje zakona, posebice izbornog zakonodavstva, daljnje ostvarenje prava nacionalnih zajednica i manjina u sudjelovanju u tijelima lokalne samouprave i uprave. Sudionici rasprave, uključujući predstavnike EU-a i SAD-a, pohvalili su hrvatske napore i postignuća i ukazali na potrebu da se uspješno riješe i preostala pitanja. [Bruno Lopandić]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Povrat i obiteljskim umirovljenicima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »S premijerom Ivom Sanaderom dogovoreno je da će ovih dana biti održan sastanak predstavnika Vlade s predstavnicima umirovljeničkih udruga, kako bismo obilježili godišnjicu sporazuma između HDZ-a i HSU-a, sklopljenog 3. prosinca 2003., te vidjeli što je od sporazuma ispunjeno, a o čemu trebamo razgovarati«, najavio je Vladimir Jordan, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU).</p>
<p>»Zatražit ćemo, prije svega, da se preispita tumačenje Zakona o Umirovljeničkom fondu, odnosno da se u kategoriju umirovljenika koji imaju pravo na obeštećenje po Odluci Ustavnoga suda uvrsti i oko 40.000 umirovljenika koji su između 1999. godine naovamo preuzeli mirovinu preminulog bračnog partnera. Zbog nedorečenosti u Zakonu oni su ostali bez toga prava, no pokušat ćemo se izboriti za to da se to izmijeni«, kaže Jordan. Osim toga, dodaje, umirovljenici će od Vlade zatražiti nastavak rada posebne skupine za izmjenu mirovinskih propisa, koja bi trebala pripremiti izmjene zakona da bi se ublažile posljedice mirovinske reforme.</p>
<p>»To se odnosi na nove umirovljenike, koji su u mirovinu otišli nakon siječnja 1999., čija je mirovina zbog nepovoljnijih uvjeta u prosjeku 450 do 500 kuna manja od prosječne mirovine 'starih' umirovljenika«, kaže Jordan. Iako je potpredsjednik Vlade Damir Polančec prije nekoliko dana jasno rekao da Vlada ne može prihvatiti prijedlog da se te mirovine preračunaju tako da se u obzir uzme samo 10 najpovoljnijih godina gledajući visinu plaće, kao što je to bilo po Zakonu koji se primjenjivao prije 1999. godine, u HSU smatraju kako ipak treba otvoriti pregovore o poboljšanju njihovog standarda. </p>
<p>Predstavnici HSU će, ističe Jordan, na sastanku s predstavnicima Vlade istaknuti i nezadovoljstvo jednostranom izmjenom formule za usklađivanje mirovina, uz zahtjev da se sadašnja formula preispita. Bit će postavljeno i pitanje umirovljenika koji su mirovine ostvarili u drugim republikama bivše države i danas iz fondova država koje su nastale na tom području primaju izrazito niske mirovine.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Splitsko-dalmatinski HSS za Friščića</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Predsjednik splitsko-dalmatinskoga HSS-a i član Glavnog odbora stranke Vicko Mardešić potvrdio je u nedjelju Vjesniku da će na izbornoj skupštini 17. prosinca dati potporu predsjedničkom kandidatu Josipu Friščiću, ističući kako se u HSS-u stvorila kritična masa koja može dovesti do pozitivnih promjena u stranci, na čijem se čelu već 11 godina nalazi Zlatko Tomčić.</p>
<p>Mardešić je rekao da je županijski odbor HSS-a uskratio potporu potpredsjedniku stranke Luki Roiću, koji želi zauzeti mjesto Ante Markova, dosadašnjeg regionalnog čelnika u četiri dalmatinske županije, dodajući kako je uskraćivanje potpore jasna poruka za koga će se opredijeliti izaslanici splitsko-dalmatinskog HSS-a na izbornoj skupštini.</p>
<p>I prije sedam godina Mardešić je bio u grupi »dalmatinskih pučista« koji su se, nakon izbacivanja Joška Kovača iz stranke, opredijelili za Vida Bogdanovića, tadašnjeg Tomčićeva protukandidata na unutarstranačkim izborima. Dalmatinski HSS-ovci tada su prosvjedovali protiv autokratskog ponašanja predsjednika stranke, koji ih je, kako su kazali, mimo njihove volje prikačio za oporbeni vlak, čija je lokomotiva bila u rukama SDP-a. Mardešić stoga ističe kako uopće ne dvoji u to da će Tomčić, ako dobije još jedan predsjednički mandat, početi obračun s neistomišljenicima te da se pritom neće služiti suptilnim metodama.</p>
<p>Roićev istup o HDZ-ovim agentima, ubačenima u stranku s namjerom da je destabiliziraju, a Tomčića prikažu u negativnom svjetlu, Mardešić ocjenjuje besmislicom i eskapadom. Tvrdi kako je Roić reagirao na to što mu je, neposredno prije što će na Predsjedništvu stranke istupiti s »teorijom zavjere«, županijski HSS uskratio potporu kao kandidatu za regionalnog predsjednika.</p>
<p>Splitsko-dalmatinski HSS smatra da Friščić može pridonijeti konsolidiranju stranke, za razliku od Tomčića, koji je nekad respektabilnu političku snagu doveo, kažu, na najniže grane, posebice u Dalmaciji, gdje su HSS-ovi ogranci »nasilno uvučeni u koalicije sa SDP-om, nakon čega su doživjeli opći potop«. [D. Stella]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20051205].
|
