NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050905].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 119755 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>05.09.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Lista čekanja za najskuplje stanove!</p>
<p>Za stanove u elitnim dijelovima Zagreba, čija cijena dostiže 3000 eura za četvorni metar, treba se predbilježiti iako su od cijele zgrade sagrađeni tek temelji</p>
<p>Prodaja stanova u Zagrebu stagnira zbog nerealno visokih cijena, ali unatoč tome, za vrlo skupe a još nesagrađene stanove u elitnim dijelovima Zagreba - čija cijena dostiže 3000 eura za četvorni metar - postoji lista čekanja. Preciznije, potencijalni kupac stana mora se predbilježiti da bi na nacrtima u uredu tvrtke-investitora - jer stan, realno, još nije sagrađen - mogao vidjeti o čemu je riječ. Takve slučajeve pronašli smo posljednjih dana u samome središtu Zagreba - Medvedgradskoj ulici, Novoj Vesi, Vlaškoj, Bužanovoj, ali i u podsljemenskoj, elitnoj zoni - gdje se takve urbane vile tek grade.</p>
<p>U jednoj takvoj zgradi, a zapravo gradilištu u Medvedgradskoj ulici na kojem bi do iduće godine trebala biti sagrađena trokatnica, za prodaju je ostao još samo jedan stan na prvom katu. Iako su sagrađeni tek temelji, ostali su stanovi, kako doznajemo od investitora, već prodani.</p>
<p>Cijena četvornog metra u tim stanovima iznosi 3000 eura, a može biti i mnogo viša odluči li se kupac za ugradnju kvalitetnije opreme (skupljih pločica, sanitarija i parketa).</p>
<p>Čini se da je upravo ta mogućnost, dakle da se stan u potpunosti uredi prema potrebama budućeg vlasnika, privukla kupce jer im je u tom slučaju ekskluzivnost zajamčena.</p>
<p>Oni će za opremanje stana često unajmiti i posebnog stručnjaka za uređenje interijera ili pak krenuti u kupnju vrhunske opreme koja će cijenu četvornog metra takvog stana poskupiti za 500 eura.</p>
<p>Sve ovo govori u prilog tezi da svaka nekretnina ima svoga kupca, ali neki se time pokušavaju i okoristiti iako za to nemaju uporište. Naime, promotri li se istraživanje tržišta stanova u Zagrebu - koje iz mjeseca u mjesec provodi Burza nekretnina, udruženje agencija za posredovanje u prometu nekretninama - može se zaključiti da prodaja stanova stagnira, ali i to da su cijene i dalje prilično visoke i da nema ni govora o njihovu osjetnom padu. Zašto je tome tako?</p>
<p>Jedan od razloga jest taj što visoke cijene kvalitetnih, novosagrađenih stanova potiču ostale prodavatelje da i oni, iako za to nemaju opravdanja, podignu cijenu svojim stanovima. Rezultat je da su neke nekretnine precijenjene i da razlika u cijeni između takvih i kvalitetnih stanova zapravo i ne postoji.</p>
<p>Primjerice, četvorni metar stana nedaleko od spomenute novogradnje u Medvedgradskoj, sagrađen početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, stoji 2200 eura. Kvalitetno uređenje takvog stana zbog starosti opreme, potrebe ugradnje novih instalacija ali i samog stanja zgrade (koje često skrivaju svakakva iznenađenja) kupca bi moglo stajati više desetaka tisuća eura, pa se na kraju, kad se sve zbroji, lako može zaključiti da bi bilo isplativije potražiti posve novi stan.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Petnaestogodišnjake čekaju velika testiranja</p>
<p>Novopečeni srednjoškolci će 6. ožujka 2006. biti podvrgnuti četverosatnom testiranju čitačke i matematičke pismenost, a gimnazijalci u svibnju provjeri znanja iz matematike, hrvatskog i stranog jezika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Za oko 600.000 osmoškolaca i srednjoškolaca u ponedjeljak počinje nastava. Novu školsku godinu trebalo bi obilježiti eksperimentalno uvođenje Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda (HNOS) u 49 osnovnih škola, velika škologradnja, uvođenje državne mature u gimnazije te provedba Bolonjskog procesa na visokim učilištima. </p>
<p>Osim pokusne primjene rasterećenih nastavnih programa na oko 20.000 osnovaca, novosti očekuju i srednjoškolce. Petnaestogodišnjaci u Hrvatskoj (od 15,2 do 15,6 godina) u 150 srednjih škola bit će podvrgnuti međunarodnom testiranju kroz Pisa-projekt. Ispit, koji će se sastojati od provjere čitačke i matematičke pismenosti, održat će se za sve učenike isti dan - 6. ožujka - i trajat će četiri sata. Radi vjerodostojnosti rezultata, ali i tajnosti podataka, za vrijeme polaganja ispita učenici neće smjeti izlaziti iz učionica, čak ni na toalet.</p>
<p>Cilj Pisa-projekta, koji su razvile zemlje članice Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), jest utvrđivanje do kojeg su stupnja učenici nakon završenog obveznog obrazovanja usvojili znanja i stekli kvalifikacije. </p>
<p>U središtu pozornosti su pitanja javne politike. Vlade koje su prihvatile Pisu žele odgovoriti na pitanja poput - pripremaju li škole djecu za potpuno uključivanje u društvo. </p>
<p>Rezultati Pisa-istraživanja, za koje je iz proračuna izdvojeno oko 650.000 kuna, bit će javno objavljeni, a dio će se objaviti u OECD-ovoj publikaciji »Education at a Glance«. </p>
<p>Rezultati daju komparativne podatke o ljudskim i financijskim resursima investiranima u obrazovanje, o tome kako funkcioniraju i razvijaju se sustavi obrazovanja, kao i o prihodima od ulaganja u obrazovanje.</p>
<p>Nakon Pise u ožujku, sve gimnazijalce u prvim razredima očekuje novo testiranje u svibnju. Ove se godine prvi put uvode nacionalni ispiti kojima se provjerava znanje učenika iz matematike, hrvatskog i stranog jezika. Testiranje učenika trajat će tri dana po dva sata. Na temelju rezultata ispita prvi će se put dobiti uvid u kvalitetu rada škola u Hrvatskoj. </p>
<p>Generaciju koja je ove godine upisala gimnazije očekuje i treći veliki ispit - državna matura koju će polagati na kraju srednjoškolskog obrazovanja. </p>
<p>»Svi ti ispiti nisu rigorozni i neće opteretiti učenike«, tvrdi državni tajnik za srednje školstvo Želimir Janjić, dodajući da će njihovi rezultati pomoći u ispravljanju slabosti obrazovnog sustava. Od državne mature očekuje se da će uvesti red pri upisu na visoka učilišta.</p>
<p>U novoj školskoj godini počinje raditi Srpska pravoslavna opća gimnazija »Kantakuzina-Katarina Branković« u Zagrebu. Riječ je o prvoj školi koja je dobila dopusnicu za rad Ministarstva znanosti, a čiji je osnivač Srpska pravoslavna crkva. </p>
<p>Nastava će od ponedjeljka početi po nastavnom planu i programu gimnazija u Hrvatskoj, ali na srpskom jeziku i pismu i uz 30 posto nacionalnih sadržaja. Izdavanje dopusnice SPC-u »poklopilo« se s registracijom prve katoličke gimnazije u Banjoj Luci, koja također počinje raditi u ovoj školskoj godini.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Otkrivene grobnice nisu rezultat anonimnih dojava</p>
<p>Do novih podataka o nestalima došlo se pregovorima s beogradskom komisijom i iskazom svjedoka na sudu u Beogradu</p>
<p>Nakon ekshumacije masovne grobnice u Okučanima, u kojoj su pronađeni posmrtni ostaci 15 žrtava, te najave o probnim iskapanjima grobnice na Ovčari koja možda krije još 400 tijela, u javnosti se stekao dojam da je riječ o novim otkrićima do kojih su dovele anonimne dojave. Pukovnik Ivan Grujić, šef Vladine uprave za zatočene i nestale, u izjavi Vjesniku to odlučno demantira: »Ove su grobnice rezultat razrađenog sustava za prikupljanje i obradu informacija o grobnicama, a dojave su najmanji dio u cijelom lancu«. </p>
<p>Prema Grujićevim riječima, dojave su »operativne informacije općenitoga karaktera« koje su u manje od deset posto slučajeva dovele do tragova o nestalima. Grujić tvrdi da masovnih dojava nema te kako su one u prijašnjim granicama. No, svaka se dojava, kaže, kontrolira i uspoređuje s drugim informacijama u sustavu Uprave za zatočene i nestale te nadležnim državnim institucijama.</p>
<p>Otkrivanje grobnice u Okučanima rezultat je sustavno prikupljenih informacija u državnim institucijama - od policije i obavještajnih službi, do Državnog odvjetništva i Ministarstva pravosuđa. </p>
<p>»Nakon što su sve relevantne informacije prikupljene, krenula su probna iskapanja na terenu, a po istom principu 5. rujna kreće i ispitivanje potencijalnih lokaliteta na Ovčari«, kaže Grujić. Iako se za Okučane znalo još otprije, u javnost se s indicijama nije izlazilo sve dok informacije nisu potvrđene iskapanjima.</p>
<p>Što će se otkriti novim, probnim iskapanjima na Ovčari, Grujić ne želi prejudicirati. Probnih iskapanja bilo je na tim lokalitetima i ranije, a otkrila su, potvrđuje, da se u nekadašnjim rovovima kojima se koristila bivša JNA u napadu na Vukovar kriju eksplozivne naprave, smeće, ali i ostaci ljudskih tijela. Ključni argument za ponovno kopanje Ovčare je svjedočenje u Beogradu na suđenju za zločin na Ovčari u kojem je jedan od svjedoka potvrdio da je tridesetak osoba tamo bačeno u rovove.</p>
<p>Pukovnik Grujić ističe da su do novih podataka o nestalima ponajprije došli pregovorima s beogradskom komisijom za nestale, a sada i iskazom svjedoka na sudu u Beogradu, a nikako anonimnim dojavama. </p>
<p>»Sve nas je to dovelo i do saznanja da bi na Ovčari mogla postojati još četiri lokaliteta na kojima su grobnice«, zaključuje Grujić te upozorava da se te informacije analiziraju još od prvih iskapanja na Ovčari.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Sabor mora zaštititi neradnu nedjelju</p>
<p>U Hrvatskoj ima svjetla i nije sve crna kronika</p>
<p>LUDBREG</p>
<p> – »Kristovoj pretvorbi u nas su suprotstavljene pretvorbe koje su sinonim za pljačku i krađu. To je posljedica egoizma, gdje se grabi tuđe, a to je utaja poreza, neprijavljivanje radnika, rad na crno, neprijavljivanje gostiju«, kazao je mons. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski, predvodeći u nedjelju, uz varaždinskog biskupa Marka Culeja, svetu misu ispred Zavjetne kapele Hrvatskog sabora u ludbreškom svetištu Predragocjene Krvi Isusove.</p>
<p>»No u Hrvatskoj ima svjetla i nije sve crna kronika, te se nadamo pretvorbama gdje će čovjek biti važniji od profita, mladi će u Hrvatskoj imati radna mjesta, a starije osobe neće izgubiti pažnju svoje sredine«, rekao je mons. Barišić pred nekoliko desetaka tisuća hodočasnika iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva koji su nazočili svetoj misi, središnjem događaju manifestacije »Deset dana svete nedjelje«, kojoj je pokrovitelj Hrvatski sabor. Dio propovijedi mons. Barišića u kojem je apelirao na Hrvatski sabor da donese zakon o zabrani rada nedjeljom, nazočni su nekoliko puta prekidali pljeskom.</p>
<p> »Opredijelimo se za čovjeka da nas tržišna pretvorba ne pretvori u sluge profita, a trgovački lanci ne okuju verigama ropstva. Nadamo se da će Hrvatski sabor znati zaštititi neradnu nedjelju. Ne želimo povjerovati da će Hrvatski sabor, koji je gradio Zavjetnu kapelu u Ludbregu, sada rušiti katedralu svoga naroda - neradnu nedjelju«, kazao je nadbiskup splitsko-makarski. </p>
<p>»Moramo preispitati savjest, osnažiti solidarnost, osjećaj za ljude u nevolji, zavjet odgovorne slobode i promisliti nad erozijom morala i uništavanjem vrijednosti koji tvore hrvatsko nacionalno biće. Mlada smo država i moraju postojati moralne odgovornosti da se bistra voda narodnog života ne zamućuje«, kazao je u ludbreškom svetištu Vladimir Šeks, predsjednik Hrvatskog sabora. </p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Pelješka Duba u šoku zbog uragana Katrina</p>
<p>Prije dolaska Katrine svi su naši izbjegli u Texas, na sigurnom su i čekaju što će javiti lokalne vlasti, kaže poznati dubskih poduzetnik iz New Orleansa Ivo Bilić</p>
<p>TRPANJ</p>
<p> – Stanovnici sela Duba na poluotoku Pelješcu ovih dana s posebnim zanimanjem prate posljedice strašnog uragana Katrina. Dubljani su, naime, jako povezani s New Orleansom i deltom Mississipija, a veze s SAD-om izgrađuju više od dva stoljeća.</p>
<p>U tome naselju u jednoj od najljepših peljeških uvala zimi živi manje od 50 stanovnika (većinom su američki državljani), a u New Orleansu živi barem deset puta više prve i druge generacije dubskih emigranata. Štoviše, većina ih je postala poznata po tome što su u državi Louisiani kultivirali proizvodnju kamenica, mnogi su postali uspješni poslovni ljudi, ali Dubu nisu zaboravili, pa se ljeti vraćaju uživati u ljepotama svoga kraja.</p>
<p>Čim su u Dubi vidjeli prve snimke katastrofe, mještani su se okupili u crkvi Sv. Anta, pomolili da budu pošteđeni ljudskih žrtava u dalekoj Americi. Ivo Bilić, jedan od uspješnijih dubskih poduzetnika u New Orleansu, trebao se još prije tri dana vratiti u Ameriku, ali je bio prisiljen odgoditi povratak. Podsjeća nas na to da je New Orleans ispod površine Mississipija i da će se voda teško povući. </p>
<p>»Ništa konkretnije ne znam. Ni što mi je s kućom, ni što mi je s brodom za izlov kamenica«, priča nam Bilić. Lako će, kaže, za kuću. Sagradit će novu, ali brod je puno važniji. </p>
<p>»Bez njega nema posla. I ovako će zbog mulja na Mississipiju proći barem dvije godine da se ponovno pokrene uzgoj kamenica. Koliko znam, svi su naši prije dolaska Katrine izbjegli u državu Texas u grad Huston. Bili su na sigurnom i sada čekaju što će im javiti vlasti. Sve je neizvjesno, tko zna kada će se život vratiti u grad, zabrinuto kaže Bilić. </p>
<p>Ni Božidar Cibilić ne može u New Orleans. Tješi ga spoznaja što mu je obitelj na sigurnom, izvan Louisiane. I on tvrdi da će mnogo vremena proći dok se Louisiana oporavi od katastrofe. Štoviše, zajedno s našim sugovornicima i ostali mještani Dube grozničavo iščekuju bolje vijesti iz New Orleansa. Cijelo naselje koje su svojedobno prozvali »Američko selo u Hrvatskoj« proživljava tešku tragediju, miljama daleko od uništenoga grada.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Opet obasjano hrvatsko nebo</p>
<p>ZLATKO ABRAMOVIĆ</p>
<p>Malo se koja zemlja poput Hrvatske, osim onih nogometno najvećih, može pohvaliti činjenicom da se -osim 2000. godine kad se nije izborila za nastup na Europskom prvenstvu - plasirala na sve najveće svjetske i europske nogometne smotre. Nakon, pokazat će se, prijelomne 3-1 pobjede na Islandu, imamo pravo na gornju rečenicu jer Kranjčarova se vrsta sasvim približila plasmanu na Svjetsko prvenstvo iduće godine u Njemačkoj, što zaista jest pothvat rezerviran samo za povlaštene. I Hrvatska je, kad je o tome riječ, zaista fenomen. Jest da nas je podosta u subotu navečer nakon prvog poluvremena i 1-0 za Islanđane željelo razbiti televizor jer bi i neodlučen rezultat, a kamoli poraz, značio ugrožavanje svega onoga dobroga i velikoga što su hrvatski nogometaši ostvarili u dosadašnjim kvalifikacijama. </p>
<p>Nažalost, tada nismo mogli znati da se naši igrači i vodstvo ni u jednom trenutku nisu brinuli, da nisu paničarili, da im je izbornik Cico Kranjčar u poluvremenu sve objasnio, ohrabrio ih. I ostavio u momčadi dotad neprimjetnog Balabana koji nas je doveo do 2-1. </p>
<p>Jasno, kad se prisjetimo svih radosti (kao i razočaranja) koje može donijeti sport, a nogomet posebice, normalno da je sve loše zaboravljeno istog trenutka kad je priča sretno završila. Raspoloženje je naraslo do euforije u trenucima kad je, pri rezultatu 3-1, postalo jasno da nam, na početku opasno prijeteći, domaćini više ne mogu nauditi. </p>
<p>Normalno da su se nakon takvoga s(p)retnoga raspleta svi isprsili s nekim svojim zaslugama, ali neka im bude. Za uspješne ionako vrijede posebni zakoni. Još im samo preostaje da ih potvrde u predstojećim kvalifikacijskim nastupima.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Pogled s više optimizma</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Neslužbeni sastanak ministara vanjskih poslova Europske unije u Newportu donio je Hrvatskoj novi obrat. Nakon Newporta s mnogo više optimizma treba gledati na mogućnost da Hrvatska vrlo brzo počne pregovore s EU-om. Hrvatska šefica diplomacije Kolinda Grabar-Kitarović mogla je posvjedočiti o pozitivnoj promjeni atmosfere. Izjavila je nakon sastanaka da su joj svi ministri s kojima je razgovarala potvrdili dojam da je napravljen napredak. Ministrica je u Newport došla netom nakon spektakularne akcije uhićenja dvojice bjegunaca pred zakonom, pa je ministre EU-a mogla detaljno izvijestiti o tome kako se provodi Akcijski plan.Europska unija, odnosno njezini ministri vanjskih poslova u Newportu nisu mogli čak ni da su htjeli donijeti službenu odluku, jer je riječ o njihovu neslužbenom sastanku. Šefovi diplomacija EU-a dugo su razgovarali za stolom, a zatim su u opuštenijem izdanju prošetali obližnjim golf-terenima. Zaključak svih promišljanja o Hrvatskoj bio je pozitivan - da je uhićenje Hrvoja Petrača pomak u provedbi Akcijskog plana. Britanska diplomacija držala se i na ovom sastanku EU-a tradicije pa je kao predsjedavajuća EU-a manje izražavala stavove, a više prenosila poruke. Nakon razgovora hrvatske ministrice s britanskim kolegom Jackom Strawom, u četiri oka, postalo je jasno da Hrvatska na valu posljednjih uspjeha može graditi optimizam za skori početak pregovora. »Napredak je napravljen i tu sam informaciju prenio ostalim ministrima EU-a«, kazao je Straw ministrici Grabar Kitarović. Nema nikakve dvojbe da će nastavak provedbe Akcijskog plana, što je hrvatska šefica diplomacije u Newportu posebice naglasila, donijeti pozitivne rezultate i omogućiti skori početak pregovora. O tome će se odlučivati u sljedećih nekoliko tjedana. Krajem mjeseca, kako je najavljeno, sastat će se radna skupina EU-a na kojoj će se odlučivati o tome je li Hrvatska napravila napredak dovoljan za početak pregovora. U toj odluci izvještaj glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte, koji EU očekuje, imat će važno mjesto, ali ne i odlučujuće. U Newportu je, naime, naglašeno da će EU donijeti vlastitu političku odluku. Hrvatska će, kako je i najavila ministrica Grabar-Kitarović, nastaviti predano provoditi Akcijski plan, a nema sumnje da će ta predanost biti uskoro prepoznata među ključnim Unijinim članicama. Posljednje aktivnosti vezane uz provedbu Akcijskog plana sastavni su dio jačanja pravne države, što je i najbolja preporuka kojom Hrvatska može uvjeriti EU da je došlo vrijeme za početak integracijskog procesa.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>»Kultura« prijevare</p>
<p>Cijenama »fantomskog barela« nafte kojima špekuliraju burzovni mešetari moćnika manipulira se ovisničkim čovječanstvom. Nakon nafte na istu mešetarsku scenu stupa voda, za koju se još ne ratuje, ali je skriveni osvajački pohod već počeo. Može li Hrvatska, bogata vodom, ne samo zadržati neovisnost o moćnicima, nego ih pretvoriti u ovisnike o svom neizmjernom bogatstvu?</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Težište suvremene civilizacije duboko je ukotvljeno u nalazištima i izvorištima nafte. Ljudski rod postao je kolektivnim ovisnikom o toj masnoj crnoj tekućini, uobičajeno zvanom crnim zlatom. Bez njega se, izgleda, više ne može. </p>
<p>O toj tekućoj »rudi« kao da sve ovisi. Stoga se kretanje cijena na tržištu te »plemenite tekućine«, kako vrijeme odmiče a podzemne se rezerve prazne, prati s napetom pozornošću, tim više što projekcije stručnjaka zlokobno navješćuju presušivanja izvorišta za tri desetljeća (skeptici) ili najkasnije za stoljeće (optimisti). O toj cijeni uzročno-posljedično ovise sve ostale pa svaki taj početni poremećaj izaziva u tržišnom lancu velike potrese zbog kojih globalno pati velik dio čovječanstva. </p>
<p>Cijene crnoga zlata diktira američko tržište koje, sukladno poziciji Sjedinjenih Američkih Država kao svjetskog policajca što se »brine« o svjetskome miru (i po cijenu rata), redu i poretku (prema nedodirljivim vlastitim mjerilima), pa i kontrolira ključna svjetska nalazišta, najmanje osjeća direktne posljedice toga divljanja cijena, uzrok kojemu je jednom rat, drugi put terorizam, treći put prirodne nepogode, četvrti put… i tako u nedogled, što neki europski stručnjaci ocjenjuju kao špekulaciju američkih burzovnih mešetara. </p>
<p>U cent se prati cijena barela nafte na američkom tržištu, prema kojemu se onda, u suglasju s tim rastom, često umjetno postignutim, usklađuju cijene na svjetskome tržištu. No, kad se pomnije pogleda u stvarni cjenik, primjerice, benzina, onda se lako uoči da ga Amerikanci kupuju po najnižoj cijeni, gotovo upola manjoj od Hrvata (i ne samo njih), na čiji će loš standard življenja cijena »famoznog ili fantomskoga barela« utjecati novim padom kvalitete života. Zanemari li se formiranja cijene u nas i u drugim državama, na koje barel tako ovisnički zlokobno utječe, ostaje ipak jasno da se tim diktatom - ili diktaturom - cijena posredno upravlja ne samo svjetskim tržištem nego i poretkom na koji najveći »proizvođači« nafte nemaju bitnoga utjecaja.</p>
<p>Na stranu što mnogi već sada govore da je, prema principu svako zlo za neko dobro, ta vrtoglava cijena nafte smanjila potrošnju i tako posredno utjecala na smanjenje zagađivanja okoliša i na štetne klimatske promjene, što bi se Amerikancima još moglo upisati u pozitivna stremljenja, iako su odbili potpisati Protokol iz Kyota.</p>
<p>Stvari se uvijek mogu izokrenuti i upotrijebiti u različite svrhe. Tako se tka »kultura« prijevare. Trenutno u njoj glavnu ulogu ima nafta, kao glavni energent bez kojega se samo čini nezamisliv život na zemlji a i šire, s obzirom na to da čovjek neprestano teži osvojiti bar bliže dijelove svemira ne bi li ih na isti, štetan način eksploatirao i uništavao. No, uskoro bi umjesto nafte glavnu rolu u toj priči trebala preuzeti voda, jer bez nje, za razliku od nafte, čovječanstvo ne može. A to se počelo shvaćati prilično kasno, nakon što su mnoge rijeke, kao i mora, poprilično zagađene, neke nepovratno uništene, a brojna izvorišta raznim štetnim djelovanjem čovjeka ugrožena. Posljedica je to njegova bahata ponašanja i logike »poslije mene (ili nas) potop«.</p>
<p>Bitka za izvorišta vode već je pritajeno počela. Za nju se, kao za naftu, još ne vode ratovi, ali zasigurno uskoro hoće. Jer, za razliku od nafte, htjelo se to ili ne, bez vode zaista nitko ne može. Bez nje nema života.</p>
<p> Zato se izvorišta vode, koja se, ako je nafta nazvana »crnim zlatom«, vrijednosno mogu označiti kao »tekući dijamant«, čudnovatim putevima potiho osvajaju. U tom i takvom osvajačkom pohodu, u kojem se primjenjuju slične metode podizanja cijena da bi se enormnim profitom okoristili samo neki (opće dobro tima nije na pameti), oni koji su preuzeli posredan ili neposredan nadzor nad izvorištima, sudjeluju opet oni najmoćniji, ali ne samo Amerikanci nego i moćniji Europljani. Čine to zakulisno preko Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj. </p>
<p>U uigranom sustavu, prema vrlo precizno razrađenom scenariju, prvo se zemljama bogatim vodom doniraju sredstva za istraživanje i preporučuju konzultanti - poput onih što u nas procjenjuju vrijednosti atraktivnih jadranskih hotela, da bi ih se što jeftinije domogli, a onda ih eksploatirali ili preprodali, s »curenjem« dobiti iz matične zemlje - koji će im objasniti kako i što činiti te dalje preporučiti, odnosno u igru uvesti neke »provjerene« multinacionalne kompanije. Nakon toga će spomenute banke, što su time stekle povjerenje u izvršitelje, tim zemljama izdati basnoslovne kredite, što će ove pak platiti i debelim kamatama zapadajući u još veće dugove i postajući tako još većim ovisnicama o onima što pozadinski njima upravljaju. </p>
<p>Prve žrtve takvim prikrivenim upravljanjem vodoopskrbnih sustava već su pale u Južnoj Americi, ali i u Europi, gdje su meka bile neke tranzicijske zemlje. Vrtoglavi i nepodnošljivi skok cijena vode u tim zemljama tek je »manje zlo« iza kojega se skriva nadzor nad eksploatacijom izvorišta.</p>
<p>Hrvatska nije bogata naftom, ali jest vodom. Ubraja se u trideset vodom najbogatijih zemalja u svijetu. U Europi je pak treća na ran-glisti vodom najbogatijih. Hoće li znati iskoristiti tu svoju prednost ili će se dati upecati u već istkanu međunarodnu mrežu kojom financijski moćnici, loveći u mutnome, na koljena bacaju ovisne podanike. Ima li snage, volje i želje da tu svoju prednost, zadržavajući stvarni, a ne fiktivni nadzor nad svojim izvorištima, iskoristi tako da te kreatore »kulture« prijevare učini ovisnicima o njezinom neprocjenjivom bogatstvu?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Naša mala mista</p>
<p>Televizijske reportaže o »malim mistima« dale su nam samo zbrkanu sliku iz koje ništa nismo saznali </p>
<p>MARIJA CRVELIN</p>
<p>Dok je poznati humorist dao iskrivljenu sliku maloga i velog mista, njegovih ljudi i običaja, što je bilo zlonamjerno i zloćudno, ovi su novi televizijski uradci (»Malo misto«, prvi program HTV) dobronamjerni, ali ništa ne govore o našim malim mistima. Daju nam zbrkanu sliku s magarcem u krupnom planu koji kao da je zaštitni znak malih mista. Na žalost nije, jer u općem izumiranju naših mjesta i tovari nestaju. </p>
<p>Prikaz malih mista urađen je krajnje amaterski, neznalački i površno. Primjerice, Jelsa. Ima znamenitosti o kojima bi trebalo nešto reći. Najljepšu palaču na otoku »Obćinski dom«(takav je bio natpis), građenu krajem 19. st. Namještaj stilski, dovezen iz Udina. Sve je stradalo u požaru i opet obnovljeno. U palači se nalazila najstarija knjižnica i čitaonica na našim otocima. Prije tri godine je izgorjela.</p>
<p>U »đardinu« pod pinijama i drugim plemenitim stabaljem, spomenik mjesnom velikanu, djelo Rendićevo. Narodnooslobodilačka vlast bila je spomenik demontirala. Danas je na istome mjestu. U Župnoj crkvi glavna oltarna slika bila je od Veronesea. Uništio je požar. U crkvi se nalaze slike Palme Mlađega, kako predaja govori. Crkva Gospe od Zdravlja na brijegu dominira mjestom.</p>
<p> Lijepe kapetanske kuće. Pjace. Na jednom je spomenik kompozitoru Dobroniću.</p>
<p>Plaže zlatnoga pijeska. Vodovod iz antičkog doba dovodi čistu, kristalnu vodu usred mjesta, na Pjacu. Vrelo nikada nije presušilo. Na našim dalmatinskim otocima, gdje ljeti vlada nesnosna suša, taj izvor je pravi blagoslov. Procesija Za Križem posebno je poglavlje. Kreće iz Jelse na Veliki četvrtak na večer, obilazi nekoliko sela, te se sutra ujutro vraća u Jelsu. Cijelu noć se nosi križ uz molitve i prigodne pjesme. </p>
<p>Ovaj članak nije turistički vodič pa neću dalje nabrajati. Turistički vodič postojao je već 1930. godine. Članak je svojevrstan protest neznalačkog i površnog prikazivanja naših mjesta. Sva su prikazana po istoj šabloni. Što smo vidjeli u televizijskoj emisiji o Jelsi?</p>
<p>Mažoretkinje, nogomet koji igraju djevojke. Uz obaveznog tovara, tu su jastozi i škampi. I kafići, koji, bilo mjesto bogato ili siromašno, niču svuda uz žalopojke da nema »noćnoga života«. </p>
<p>Mi nudimo strancima nešto čega nema u Europi. Rajske plaže, toplo more i sunce. Svaka uvala postaje ljeti prirodan bazen. Kupala sam se na venecijanskom Lidu do pojasa u žutom mulju. O tome je pisao i Slavko Batušić. Na plaži u Zandvoortu na Sjevernom moru pokušala sam zagaziti u more. Nisam uspjela. Prijeteći valovi nasrtali su uz riku vjetra i vode.</p>
<p>S noćnim životom ili bez njega mi strancima darujemo pravo ljeto. Nazorovske ugođaje ljetnih dana gdje u vinogradima i maslinicima Palas Atena nosi žižak na dlanu koji je »plam s vatre sunčeve«, a cvrčci umiru pjevajući ditirambe moru i suncu. Ne znam uče li se danas u školi ti bogomnadahnuti stihovi. Kao, zastarjelo je.</p>
<p>Tko ne poznaje Jelsu, nije iz ove emisije mogao stvoriti ni približnu sliku.</p>
<p>Autorica je profesorica književnosti i hrvatskoga jezika u mirovini iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Neuvjerljiva obrana</p>
<p>Nije riječ o etimološkom značenju, nego o protokolarno uvriježenoj praksi </p>
<p>TOMISLAV VUKOVIĆ </p>
<p>Poštovani o. Jakov Mamić, provincijal karmelićanske zajednice, u Vjesnikovoj rubrici Stajališta od 2. rujna o.g. u tekstu pod naslovom »Gradonačelnik Zagreba pripada društvu uglednih ličnosti« nastavlja, barem po mojoj prosudbi, koja nema namjeru biti mjerodavna, s neuvjerljivom obranom tituliranja zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića s »ekscelencijo«.</p>
<p> U tom je kontekstu potpuno sporedno moje ili bilo čije etimološko (ne)znanje latinske riječi »excellens«, kao i moje ili bilo čije osobno mišljenje o zagrebačkomu gradonačelniku Milanu Bandiću, kao javnoj »odličnoj, izvrsnoj, izvanrednoj, osobitoj, uzvišenoj« osobi, kako to doslovce tumači spornu titulu o. Mamić, »koja se odlikuje, koja nadmašuje« (usputno, koristim demokratsko pravo izreći svoje neslaganje s pridavanjem bilo koje od spomenutih odrednica g. Bandiću, s čime se, dakako, nitko ne mora složiti i koje svatko ima pravo osporavati). Naime, nije riječ o etimološkom značenju, nego o protokolarno uvriježenoj praksi. Kada bi u tituliranju prevladavalo isključivo etimološko (sadržajno) značenje riječi »ekscelencijo«, onda bi se npr. neki ugledni i časni novinari u Vjesniku, koji su se cijeli život borili za istinu u medijima, jednako tako s razlogom mogli nazivati – »ekscelencije novinari«. Jednako bi tako potpuno utemeljene bile titule svima onima koji »nadmašuju« i »nadvisuju«, savjesno i samoprijegorno, za primjer ostalima, obavljajući povjerene im (javne) funkcije, dužnosti i obveze: »ekscelencijo ravnatelju vrtića«, »ekscelencijo tajniče«, »ekscelencijo direktoru« i sl. </p>
<p> No, praksa je ipak drugačija. Stoga će svako prelaženje »granice dopuštenoga« u tituliranju predstavnika državnih vlasti od strane crkvenih predstavnika, htio to netko ili ne htio, uvijek dobivati političku konotaciju. Ipak, s vjerničkoga motrišta ovogodišnje je tituliranje bilo mnogo prihvatljivije nego prošlogodišnje. Na kraju, javno se ispričavam poštovanom o. Mamiću ako je (ne samo on nego bilo tko) u mojem prošlom tekstu zaključio da ga namjeravam proglasiti »degutantnim« čovjekom, jer mi to, poznavajući njegovo djelovanje na području crkveno-vjerskoga života, ni u jednome trenutku nije bilo ni na kraj pameti. </p>
<p>Autor je novinar Glasa Koncila</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Humanitarna utakmica za 60. godina Dinama</p>
<p>U Vjesniku od 8. lipnja 1945. objavljena je bilješka: »Pozivaju se športaši Gradske električne centrale, Plinare, Vodovoda, Zagrebačkog električnog tramvaja, Klaonice i Gradskog poglavarstva – da dođu na osnivačku skupštinu Fiskulturnog društva komunalnih poduzeća, koja će se održati 9. lipnja 1945. godine u 18 sati u kino-dvorani Gradskih poduzeća u Gundulićevoj ulici broj 32/V.« Tako je 9. lipnja osnovano Fiskulturno društvo komunalnih poduzeća »Dinamo« Zagreb. Ono je imalo brojne sekcije, među njima i nogometnu nazvanu Dinamo (elektromotor), kao simbol pokretačke snage strojeva potrebnih za rad svih komunalnih poduzeća. Zbog specifičnosti nogometne sekcije, ona se 5. listopada 1950. g. izdvaja iz Fiskulturnog društva, te od tada samostalno djeluje Nogometni klub Dinamo, koji pod tim imenom postoji do preimenovanja u Hašk Građanski, odnosno Croatiju. Pod pritiskom javnosti klub ipak poslije dobiva svoje prvotno ime Dinamo, pod kojim i danas djeluje i pod kojim je poznat u svijetu. S obzirom na osamostaljenje kluba 5. listopada 1950. g. predlažem da se u povodu toga u Zagrebu odigra humanitarna utakmica s koprivničkim Slaven Belupom. Naime, Dinamo (tada Hašk Građanski) je u Koprivnici dva puta igrao humanitarnu utakmicu (bio sam inicijator obiju), a prikupljena sredstva su išla u korist djece palih hrvatskih branitelja odnosno u korist koprivničke Hvidre. Bilo bi pohvalno kad bi Dinamo na utakmicu kao goste pozvao bivše i sadašnje zaslužne građane odnosno potomke preminulih zaslužnih nogometaša i druge. Osim posebnih poziva, uprava Dinama bi mogla putem dnevnih novina »poslati« opći poziv ljubiteljima nogometa. </p>
<p>Zdravko ŠimunićĐurđevac</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Jednostavan postupak u priznanju patenta </p>
<p>Iako ravnatelj Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Željko Topić u uvodu navodi da želi »ukazati na niz (mojih) netočnosti«, u svom pismu »Složen postupak u priznavanju patenta« (Vjesnik, 29. 8. 2005.) on ustvari ponavlja moje navode iz teksta »Kako konkretan izum postaje zaštićeni patent«, s tim da nastoji javnost obmanuti da se radi o »složenom postupku«. Potvrđuje i moj ključni navod da uposlenici DZIV-a nisu ovlašteni za »službeno međunarodno pretraživanje«, ali da ipak glume da to rade. Na osnovi takve »glume« DZIV odlučuje o odbačaju ili priznavanju patenta, pa je na taj način odlučeno rješenjem (od 28. 5. 1998.), koji spominje Željko Topić u slučaju mog izuma »Poboljšanje držača britvice« broj P921162A od 2.11.1992. Ne spominje da je navedeno rješenje poništeno presudom Upravnog suda RH broj Us-5789/1998-4 od 26.7.2001., i da DZIV još odbija izdati novo rješenje utemeljeno na spomenutoj pravovaljanoj presudi i uporno tvrde da »ne mogu uvažiti pravno shvaćanje Suda«.</p>
<p> Ne spominje da Trgovački sud u Zagrebu (R1-55/96) čeka da DZIV konačno postupi po spomenutoj presudi Upravnog suda RH, da bi mogao donijeti prvostepenu odluku. Ne spominje da se od 1993. temeljem spomenutog izuma ostvaruje promet veći od tri milijarde dolara godišnje i da i Hrvatska i ja zbog opisanog djelovanja DZIV-a ne možemo ostvariti svoja zakonska potraživanja. Postupak za priznanje patenta je jednostavan, ali je izbjegavanje toga postupka vrlo složeno.</p>
<p>Ivan Kabalin, dipl. Ing.Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>HEP uštedio, građani opsjedaju šaltere</p>
<p>Cijeli sam dan pokušavao telefonski javiti očitanu potrošnju, no nitko nije dizao slušalicu, žali se Josip Lončarić</p>
<p>Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 1. rujna ove godine građani plaćaju struju pet posto skuplje nego do sada. Dok je dosadašnja praksa pri poskupljenju struje bila da HEP angažira studente ili umirovljenike koji su obilazili kućanstva i očitavali brojila, ovaj su put pozvani potrošači da to učine sami. </p>
<p>»Bilo bi skupo i teško da u jedan dan očitamo dva milijuna brojila. Zato smo ponudili potrošačima da sami očitaju potrošnju, uz rizik da nas mogu i prevariti«, rekao je Radomir Milišić, glasnogovornik Hrvatske elektroprivrede. Građanima je dan rok od deset dana da sami očitaju svoju potrošnju. Očitanje brojila potrošači mogu dostaviti osobnim dolaskom u prostorije HEP-a ili preko pošte, Interneta ili telefona. </p>
<p>Na službenoj Internet stranici Hrvatske elektroprivrede možda jest temeljito objašnjeno koje bi točno podatke na brojilu građani trebali očitati, ali kako u Hrvatskoj tek 27,9 posto kućanstava ima računalo, većina je građana ostala neinformirana i potpuno zbunjena, posebice umirovljenici, od kojih većina uz svoje skromne mirovine o Internetu može samo sanjati. Tako mnogi ne znaju što napraviti ni kome se javiti. </p>
<p>Gospođi Ani Pavišić dodatni problem stvara to što se trenutno ne nalazi doma, već je s mužem u Krapinskim toplicama. »Ne znam točno što trebam učiniti, no za svaki slučaj sam zamolila kći da mi kod kuće očita struju. Uz to morali su i u vikendicu, četrdesetak kilometara od Zagreba, samo zbog brojila.« Jedna druga umirovljenica požalila se Vjesniku da se ne usudi u svojim godinama penjati na stolac i očitavati brojilo. Kaže da joj nije jasno zašto te ne učini HEP, kao što su radili dosad. </p>
<p>Iako u HEP-u kažu da će u slučaju nedostave očitanja, na temelju dosadašnje prakse, oni sami izvršiti procjenu, umirovljenici su nahrupili u Elektroprivredu, gdje se u redu čekalo i do dva sata. »Cijeli sam dan pokušao telefonski javiti očitanu potrošnju, no nitko nije dizao slušalicu«, priča Josip Lončarić. Nakon toga je, kaže, osobno otišao u Elektroprivredu u Gundulićevoj, gdje je čekao gotovo sat vremena. »Čekao bih i duže da nisam primio pod ruku starijeg gospodina, predstavio se kao njegova pratnja i odveo ga do šaltera. Iskoristio sam priliku i odmah predao i svoj obračun«, priča Josip Lončarić. Jedan je građanin u prolazu ljutito komentirao: »Em su nam poskupili struju, em još moramo čekati u redu.« </p>
<p>Unatoč gužvama u HEP-u, Vjesnikovi su novinari pokušali u nedjelju prijaviti stanje brojila na potrošački telefon 9820. Nakon što smo poslušali govorni aparat i pritisnuli pet, izabrana usluga nije bila na raspolaganju.</p>
<p>Prema izračunima Hrvatske elektroprivrede, mjesečni računi za struju u prosjeku će porasti kućanstvima za osam do deset kuna.</p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Dio Zida boli ipak ostaje u Selskoj </p>
<p>Povjerenstvo za izgradnju Spomen-parka na Mirogoju, Glas hrvatske žrtve - Zid boli, izabralo je idejni projekt za spomenik koji će obilježiti mjesto u Selskoj cesti gdje je 1993., ispred sjedišta UNPROFOR-a, spontano nastao Zid boli, kako bi skrenuo pozornost tadašnje svjetske javnosti na stradanja u Hrvatskoj. </p>
<p>Na sredini pločnika u Selskoj, ispred budućega Trga pravde, postavit će se mramorna ploča s natpisom, a sa lijeve strane ploče nalazit će se dva metra izvornih cigli oblivenih staklom. Lokacijska je dozvola za spomenik već dobivena, a ovih se dana očekuje i građevinska. Spomenik će se otkriti istodobno s onim na Mirogoju, za otprilike mjesec dana. </p>
<p> »Tekst na ploči spomenika u Selskoj još nije konačno definiran, pa će Povjerenstvo ovog tjedna, u dogovoru s udrugama, odabrati najprikladnije rješenje«, rekao je načelnik Gradskog odjela za branitelje Miodrag Demo.</p>
<p> Sada kada se priča o Zidu boli primiče kraju, Miodrag Demo smatra da je Povjerenstvo učinilo jedino što je moglo. </p>
<p>»Konzultirali smo stručnjake koji se bave očuvanjem spomenika. Njihovo je mišljenje bilo da Zid nije moguće u cijelosti konzervirati u Selskoj«, kaže Demo. </p>
<p> Premještanje Zida boli iz Selske ceste, 4. lipnja, podijelilo je hrvatsku javnost, ali ponajviše udruge branitelja i udovica Domovinskog rata. Zid se te subote, odlukom gradskih vlasti, u pet sati ujutro počeo premještati na Mirogoj. Protivnici premještanja, njih dvadesetak, uz podršku pojedinih političara, u šoku je promatralo kako se cigle utovaruju na kamione i odvoze na Mirogoj. Tada su svojim tijelima zaustavili radove i od preostalih cigli ponovo podigli zid. </p>
<p> Zdenka Farkaš, predsjednica Centra Apel, dobila je podršku Zajednice udruga udovica hrvatskih branitelja i Zajednice županijskih udruga HVIDR-e, a osporavala je pravo gradskim vlastima da premještaju spomenik jer je ona idejni začetnik Zida boli. Tražila je od Ministarstva unutarnjih poslova da policijskom zaštitom »očuvaju postojeće dijelove Zida boli i osiguraju javni red na predmetnoj lokaciji ukoliko će doći do nasilnog rješavanja spora oko Zida boli«. Obratila se i Vladi i Saboru, no nije dobila konkretnu podršku. </p>
<p>Dvadesetak je dana trajalo to »svojatanje« Zida boli, a ožalošćene su udovice i roditelji poginulih branitelja dolazili u Selsku u potrazi za ciglama s imenima onih koje su izgubili. No gradsko je Povjerenstvo za izgradnju Spomen-parka na Mirogoju, uz podršku Saveza udruga zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, s Ivanom Pšenicom na čelu, nakon kraćeg naguravanja, nadjačalo prosvjednike i već 25 . lipnja sve su cigle premještene na Mirogoj, kako bi bile dio središnjeg spomenika svim žrtvama Domovinskog rata. Miodrag Demo tada je obećao da će u Selskoj ostaviti dio Zida boli i sada će, po svemu sudeći, ispuniti obećanje. </p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Pitbullovi siju strah </p>
<p>Psi nemaju brnjice, a dvorište je puno kostiju kojima ih vlasnik hrani </p>
<p>Stanari Ozaljske na broju 41 već gotovo dvije godine pokušavaju alarmirati policiju i sanitarnu inspekciju zbog pitbullova zbog kojih se ne usuđuju boraviti u svojem dvorištu.</p>
<p> Vlasnik pasa je podstanar, živi u dvorišnoj baraci, a pse drži u nehumanim uvjetima. Životinje su krastave, a stanari se pribojavaju da nisu ni cijepljene.</p>
<p>»Plašimo se s djecom i unucima boraviti u dvorištu jer su psi bez brnjice, a cijelo je dvorište zatrpano kostima i pokvarenom hranom, čime ih hrani vlasnik«, rekla je predstavnica stanara Božica Brus. Ispričala je da se vlasnik pasa doselio u njihovu zgradu prije dvije godine, da mu nitko od stanara ne zna ime. Pretpostavljaju da živi od socijalne pomoći. </p>
<p>U baraci do njegove živi i devedesetpetogodišnja Alojzija Višnjević, koja više ne može podnijeti pseći smrad i lavež, a na dvorište se, kaže, ne usuđuje.</p>
<p>»Pitbullove šeće noću, a zbog ostataka hrane i kostiju u dvorište se uvlače i štakori«, kaže Alojzija Višnjević. Božica Brus ispričala nam je da se njena unučica petogodišnja Nikolina ne usuđuje igrati sama u dvorištu.</p>
<p>»U kući živi troje male djece, blizanci od godinu i pol i djevojčica od šest. Unuka koja me posjećuje ne usuđuje se u dvorištu igrati loptom jer se boji pasa. Nekad smo za lijepa vremena i roštiljali, danas se ne usuđujemo jer bi miris mesa privukao životinje«, kaže Božica Brus.</p>
<p>Stanari Ozaljske nekoliko su se puta obraćali Sedmoj policijskoj postaji, koja dosad još ništa nije poduzela.</p>
<p>»Odgovorili su nam da ne mogu ništa dok se nešto ne dogodi. Bojimo se za svoju djecu, psi za njih predstavljaju opasnost, a i sami žive u nemogućim uvjetima.« </p>
<p>Saznajemo da policija nije htjela ulaziti u baraku u kojoj se nalaze psi. Stanarima je savjetovano da pse ubiju pištoljem.</p>
<p>Sa slučajem je upoznato i Društvo za zaštitu životinja. Ono je pak problem preusmjerilo na sanitarnu inspekciju. Sanitarna inspekcija Grada Zagreba nije pri uviđaju pak zatekla vlasnika pasa, a poslije više nije dolazila. Na uviđaju je bio i šef Veterinarske inspekcije grada Zagreba, Željko Devčić, koji nije želio komentirati probleme stanara Ozaljske.</p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Morski ugođaj u Tuheljskim toplicama </p>
<p>Vruća i sparna subota mnoge je Zagrepčane, tako reći, otjerala u Terme Tuhelj. Nakon preuređenja i 9,5 milijuna uloženih eura novih, slovenskih, vlasnika, terme su ljetos dnevno znale ugostiti i više od tri tisuće ljudi. Ovog je vikenda ondje bilo oko tisuću građana, najviše Zagrepčana, koji nakon 45-minutne vožnje osvježenje pronađu u vanjskim bazenima termi.</p>
<p> »Vodeni planet« u ovim je posljednjim toplim i pretežno sunčanim danima već od ranih jutarnjih sati odisao dobrim raspoloženjem uz veselu igru klinaca, ali i onih starijih. Red za veliki vodeni tobogan bio je prilično dug. U njemu su stajali ljudi različite dobi, a 250 metara duga »rijeka« bila je preplavljena tzv. plutačima na zračnim jastucima. </p>
<p>Poslije kupanja posjetitelji zauzmu svoje pozicije u koktel-baru, gdje se pićem možete osvježiti sjedeći i u bazenu. A svakoga punog sata kad se oglasi sirena nastaje stampedo prema velikom bazenu s valovima, jer tada punih 10 minuta, koliko traju umjetni valovi, počinje luda zabava za male i velike.</p>
<p> Oko 15 sati ni 20-ak metara dug red za ćevape i ražnjiće nije uspio pokvariti dobru volju »za papicom«.</p>
<p>Obitelj Jambrec sa svoje dvoje djece već nekoliko vikenda za redom posjećuje terme. »Klinci su oduševljeni jer su za njih čak dva bazena s malim toboganima i špricaljkama«, kaže tata Jambrec i nastavlja da ni njima starijima nije loše. »U velikom bazenu je hidromasaža, a najbolji je bazen s valovima, kao da smo na moru«, kaže. Cijene su, kao ljudi tvrde, prihvatljive. Za odrasle dnevna karta radnim danom stoji 45 kuna, vikendom 55, a za djecu od pet do 15 godina 35 odnosno 40 kuna. Postoji i mogućnost kupnje obiteljske karte za dvoje odraslih i jedno dijete po cijeni od 110 odnosno 130 kuna za vikend. Subotom bazeni rade do 2 sata ujutro jer je riječ o programu noćnog kupanja uz funky zvukove.</p>
<p>Vanjski bazeni, kako doznajemo u Termama Tuhelj, radit će cijeli rujan, naravno, ako vrijeme to bude dopuštalo. Unutarnji bazeni trenutno se preuređuju, ali će 1. listopada biti spremni za goste željne uživanja.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Kupovina za školu u zadnji tren</p>
<p>Vikend prije samog početka škole mnogi su roditelji iskoristili za kupovinu školskog pribora i ostalih potrepština za školovanje djece. Neki su od njih tek stigli s godišnjih odmora pa nisu imali prilike ranije obaviti kupovinu, a ostali su išli po još neke sitnice. Trgovački centri posljednjih dana oglašavaju akcijske prodaje školskog pribora kako bi privukli što više roditelja da kupovinu obave baš kod njih. Mnogi organiziraju čak i nagradne igre i nagrađuju školarce ako kupe neku određenu stvar za školu. </p>
<p>Marija Lončar sa kćerkom je došla u Mercator kako bi u zadnji tren kupila pribor za svoje školarce. »Jučer smo se vratili s mora tako da nismo ranije stigli u kupovinu. Budući da djeca dobivaju besplatne udžbenike, sada nam je preostalo da kupimo bilježnice i ostali pribor koji je potreban za školu«, rekla je gospođa Lončar. Nije znala da su ove godine i bilježnice besplatne pa se ugodno iznenadila kada smo je obavijestili o tome. »Nitko nam dosad nije rekao da će djeca dobiti besplatne i bilježnice. Kćerkica mi ide u četvrti razred i njoj moram kupiti pisanke, a druga mi kći pohađa osmi razred i za nju bi nam dobro došle besplatne bilježnice«, rekla je Marija Lončar.</p>
<p>Za cijene pribora mnogi su nam roditelji rekli da su standardne, ali da je to još najjeftinije jer ih mnogo skuplje stoji kupovina odjeće i obuće. »Skupo je školovati djecu jer škola ne uključuje samo knjige i bilježnice. Sin mi je srednjoškolac i knjige mu još nismo nabavili jer će im profesori naknadno reći koje im trebaju. Sada smo došli kupiti tenisice«, rekla je Dinka Budimir. </p>
<p>»Za školu smo kupili gotovo sve, a sad trenutno kupujemo hranu«, rekao je Miro Matković, koji je sa svojom peteročlanom obitelji došao u Superkonzum. Njegova desetogodišnja kći Tea razgledavala je police s priborom pa je tatu zamolila neka joj kupi pernicu iako jednu već ima. »Tako vam je to kad s djecom idete kupovati, njima nikad dosta, imaju sve, ali uvijek još nešto nađu što im treba«, požalio se gospodin Matković.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Uspinjača od danas u prometu</p>
<p>Radovi na rekonstrukciji uspinjače, započeti prije mjesec dana, bliže se kraju, pa će se uspinjača pustiti u redovan promet u ponedjeljak. U petak su radnici uređivali unutrašnje zidove na donjem i na gornjem peronu, postavljali stakla na kabine i zaštitne ograde. Do petka su kompletno obnovljena oba perona i obavljen servis motornog pogona. Od vlage su, kao najvećeg problema uspinjače, zaštićeni zidovi i stropovi donje i gornje stanice te 66 metara betonskih temelja kolosijeka. Na gornjoj je stanici obnovljena vozačeva kabina, uređen prilaz osobama s invaliditetom i proširena ulazna vrata kako bi mogli ulaziti u kabine.</p>
<p>Vrijednost je izvedenih radova oko 1,5 milijun kuna, a povod obnove 115. godišnjica uspinjače, koja će se obilježiti 8. listopada. [M.N.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>12 poginulih u novom požaru u Parizu</p>
<p>U požaru koji je u noći na nedjelju izbio u stambenoj zgradi u pariškom predgrađu L'Hay-les-Roses poginulo je 12, a teško ozlijeđeno 14 ljudi, priopćila je pariška vatrogasna služba. Policija je uhitila četvero ljudi za koji se sumnja da su podmetnuli požar, rekli su dužnosnici. Ovaj požar, saznaje se, nema veze s onima u napuštenim zgradama, a inače je treći u zadnjih deset dana. U prvom je poginulo 17, a u drugom sedam useljenika. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Izumila kondom protiv silovanja</p>
<p>JOHANESBURGH</p>
<p> - Južnoafrikanka Sonette Ehlers (57) izumila je kondom koji se prikvači na silovateljev spolni ud. Činjenica da odličan izum stiže iz Južne Afrike ne treba čuditi jer JAR ima najveći broj silovanja na svijetu. </p>
<p>»Nikad ništa nije učinjeno kako bi se ženama pomoglo da izbjegnu silovanje. Mislim da je kucnuo zadnji čas«, kazala je Sonette.</p>
<p> I predstavila napravu koja se nosi kao tampon. »Rapex« se čvrsto prilijepi na silovatelja pa žrtva dobiva vrijeme za bijeg - bol na udu toliko je neizdrživa da mu ne preostaje drugo već u bolnici zatražiti pomoć.</p>
<p> Izrađen je od latexa, pun je oštrih bodlji te se skida jedino kirurški. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Miss Engleske prvi put muslimanka</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Osamnaestogodišnja Hammasa Kohistani prva je muslimanka izabrana u subotu u Liverpoolu za Miss Engleske. Studentica povijesti kazala je nakon izbora kako je sretna i da se nada da neće ostati jedina muslimanka koja je osvojila taj naslov. Za dvodnevnog izbora ova je studentica pobijedila u konkurenciji 40 djevojaka. Kohistani je rođena u uzbečkome glavnom gradu Taškentu nakon što su njezini roditelji pobjegli iz Afganistana, govori šest jezika, među ostalim ruski, farsi i francuski. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Morski pas kroz mrežu izgrizao ribara</p>
<p>BANGKOK</p>
<p> - Morski pas dug dva metra izgrizao je do smrti kambodžanskog ribara na Tajlandu, koji je na palubi koče pokušavao razmrsiti mrežu u koju ga je ulovio. Kambodžanac, putujući radnik identificiran samo kao Ham (21), iskrvario je nakon što mu je 200 kilograma težak morski pas izgrizao ruku i nogu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Glave od tijesta</p>
<p>BANGKOK</p>
<p> - Tajlandski pekar Kittiwat Unarromi oblikuje tijesto vjerno kopirajući sve dijelove ljudskog tijela. Iako mu taj posao oduzima dosta vremena, njegovi proizvodi - poput ove vjerno izrađene ljudske glave - nisu za prodaju.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Između Kršnjavoga i Bukovca </p>
<p>Tišov je sudjelovao na ključnim likovnim izložbama, u realizaciji velikih likovnih narudžbi te u dekoriranju javnih i crkvenih ustanova</p>
<p>Slikarski opus Ivan Tišova (1870. –1928.), čija se retrospektivna izložba otvara 6. rujna u Klovićevim dvorima u Zagrebu, pripada utemeljiteljskomu naraštaju hrvatske likovne moderne. Kako je u jednoj od svojih knjiga zabilježio Matko Peić, Tišov je karakterom svoga stvaranja za slikarstvo hrvatskoga sjevera bio ono što je Vlaho Bukovac bio za slikarstvo hrvatskoga juga. </p>
<p>Tišova je nakon studija u Beču i Münchenu i usavršavanja u Italiji, a na poticaj Izidora Kršnjavoga, u domovini čekao razmjerno siguran umjetnički status. Istodobno, kraj 19. stoljeća bilo je vrijeme utemeljenja i razvojnih previranja hrvatske moderne, odnosno težnje k stvaranju nacionalne likovne umjetnosti u sklopu europskih umjetničkih zbivanja. </p>
<p>Istupanjem Vlahe Bukovca i njegovih sljedbenika na izložbi Hrvatskoga salona te paljenjem mađarske zastave 1895. sve se više osjeća jačanje težnji k nacionalnoj samostalnosti odnosno za prekidom dotadašnjeg načina akademskoga slikanja. I Tišov se, tražeći vlastiti put, unatoč snažnom autoritetu Kršnjavoga, priklonio Bukovcu, te je u svoje slikarstvo postupno unosio više svjetlosti, življi kolorit, slobodnije tretiranje forme odnosno simboliku – kako je u izložbenome katalogu objasnila autorica izložbe Jelica Ambruš.</p>
<p>Tišov je sudjelovao u intenzivnome likovnome životu razmeđa stoljeća, na ključnim likovnim izložbama, u ealizaciji velikih likovnih narudžbi te u dekoriranju javnih i crkvenih ustanova. </p>
<p>Svakako treba istaknuti izvođenje figuralnog djela dekoracija zagrebačke palače u Opatičkoj 10, gdje je Tišov stvarao zajedno s Čikošem, Ivekovićem i Kovačićem, te izvođenje četiriju alegorija u središnjoj, »zlatnoj« dvorani spomenute palače. Istodobno, pod utjecajem Bukovca, Tišov se okreće k uvođenju svjetlosti, što se zamjećuje na mitološkim i sakralnim kompozicijama, ali i portretima malih formata. </p>
<p>Godine 1914. dobio je međunarodno priznanje kada je, u oštroj konkurenciji, njegova slika »Dodole« izložena na izložbi pariškoga Salona, a potom ju je otkupio grad Pariz. Nakon povratka u Zagreb, Tišov je ostvario dekoracije u Sveučilišnoj knjižnici gdje je, koristeći se zlatnom pozadinom, izašao u susret naručiteljima i iznevjerio očekivanja tadašnje kritike. </p>
<p>Dvadesetih godina prošlog stoljeća posvetio se slikanju povijesnih, alegorijskih i mitoloških tema velikih dimenzija, crkvenim narudžbama, nizu portreta suvremenika. Uz to, predavao je i na Akademiji likovnih umjetnosti sve do iznenadne smrti 1928. u 58. godini života. </p>
<p>Retrospektivnom izložbom, nedavno predstavljenoj i u osječkoj Galeriji likovnih umjetnosti, nastavlja se valorizacija opusa Ivana Tišova, često nepravedno okarakteriziranog kao dekoratera Izidora Kršnjavoga.</p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Dani hrvatskoga filma u Orašju </p>
<p>ORAŠJE</p>
<p> – Prikazivanjem filma »Što je Iva snimila 21. listopada 2003. godine« redatelja Tomislava Radića počeli deseti jubilarni Dani hrvatskog filma što se svake godine početkom rujna održavaju u Orašju. Dane je proglasio otvorenim načelnik općine Orašje Đuro Topić, a Ivo Miro Jović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, u svom je govoru Orašju zaželio i europsku smotru filmskih ostvarenja. »Od pedesetih godina prošlog stoljeća na tlu BiH nije snimljen niti jedan film koji bi se bavio problemom života na jeziku Hrvata BiH«, kazao je Jović. Srećko Šestan, pomoćnik ministra kulture RH, obećao je za iduću godinu i filmove koji obrađuju život Hrvata BiH. U nedjelju, drugog dana prikazivanja filmova, na rasporedu su bili »Dva igrača s klupe« redatelja Dejana Šorka, a potom »Snivaj zlato moje« Nevena Hitreca, »Kod Amidže Idriza« Pjera Žalice, »Pušća Bistra« Filipa Šovagovića, »Seks, piće i krvoproliće« Borisa T. Marića, Zvonimira Jurića i Antonija Nuića, »Lopovi prve klase« Fadila Hadžića i »Što je muškarac bez brkova« Hrvoja Hribara.Smotru filmova su sponzorirali Ministarstva kulture Federacije BiH i RH, mostarski Eronet te brojna poduzeća s područja Posavske županije čije je sjedište u Orašju. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Grafika se vraća na velika vrata </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Paralelnim otvaranjem izložbe splitskog grafičara Nikole Skokandića, dobitnika Grand prixa na Međunarodnoj izložbi Ex Libris u Rijeci 2001. i 2003. godine, te poznate kanadske umjetnice Janice Wong u splitskoj Konzervatorskoj galeriji i Studiju naranča u četvrtak je počeo Drugi međunarodni grafički biennale »Splitgraphic«.</p>
<p> Wongova je izložila 16 radova monotipija, među kojima se ističe uradak o temi Dioklecijanove palače. Ostale grafike odišu apstrakcijom u kojima je naglašena igra bojom i tzv. ženski senzibilitet. S istim brojem radova Skokandić je u dijalogu s kanadskom umjetnicom izložio grafike crno-bijelog kolorita izrađene u klasičnim tehnikama.</p>
<p> Otvarajući izložbu pročelnik splitskog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture Joško Belamarić istaknuo je kako se zahvaljujući biennalu grafika kao medij na velika vrata ponovno vraća u Split, grad čija je ikonografija u najvećim dijelu posredovana grafičkim prikazima najviše kvalitete.</p>
<p> »U krizi sličnih smotri, odnosno kolektivnih izložbi koncept tematiziranja izložbi je inteligentan pristup kojim će se u Splitu predstaviti neka od najvećih imena grafike u svijetu«, zaključio je Belamarić. </p>
<p>Tijekom tromjesečnog programa biennala, čiji je koncept radno naslovljen Dialog, u Splitu će kroz 10 postava izlagati Marko Pogačnik i Sandra Mateljan, Kristina Restović i Ivan Kožarić, nekoliko talijanskih i japanskih umjetnika te američki i splitski fotografi. »Splitgraphic« održava se zahvaljujući njegovu utemeljitelju i ravnatelju biennala Pavi Majiću. [Mira Jurković]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Hrvatski uspjeh na Baliju </p>
<p>Glazba može biti snažan pokretač promjena, naročito u životu mladih, ona osnažuje, otvara putove razumijevanja među različitim kulturama te pomaže socijalnoj integraciji. Upravo je osnaživanje mladih kroz note bila jedna od najvažnijih tema ovogodišnje, 60. po redu godišnje skupštine i kongresa Svjetske organizacije glazbene mladeži (Jeunesses Musicales International), što su od 13. do 19. kolovoza održani u Indoneziji, u Sanuru na otoku Baliju.</p>
<p> Na skupu glazbenika, glazbenih stručnjaka i entuzijasta sudjelovalo je 80 predstavnika iz 26 zemalja Azije, Afrike, Sjeverne i Južne Amerike i Europe, a među europskim gostima bili su i predstavnici iz Hrvatske.</p>
<p>»Prošle godine pogodio nas je tsunami, no sat nakon katastrofe nismo bili sami, cijeli svijet je bio uz nas. Taj duh prijateljstva hrani nas danas u našoj boli. U tom duhu vidim rad i budućnost Jeunesses Musicales Internationala«, istaknula je tom prigodom Yayuk Ruhardjo, predsjednica Jeunesses Musicalesa u Indoneziji.</p>
<p>S obzirom na to da su prošlogodišnja skupština i kongres JMI-ja održani u Grožnjanu, svako su izlaganje i rasprava započinjali pozitivnim osvrtom na rad Hrvatske glazbene mladeži, odnosno njezina Međunarodnoga kulturnog centra Grožnjan. </p>
<p>Naima Balić, predsjednica Hrvatske glazbene mladeži, koja je na skupštini izabrana za članicu Izvršnoga odbora Svjetske organizacije Jeunesses Musicales sa sjedištem u Bruxellesu, rekla nam je da je HGM, zahvaljujući uspješnoj organizaciji 59. skupštine i kongresa u Grožnjanu i svoga 51 godinu dugoga rada, požnjela uspjeh u Sanuru. </p>
<p>Proglašena je najaktivnijom sekcijom Svjetske organizacije glazbene mladeži Star Country, čime je postala visoko aktivna članica JMI-ja, a Jazz orkestar HGM-a oduševio je indonezijsku publiku. </p>
<p>Međunarodni kulturni centar HGM Grožnjan ponovno je nakon 1991. godine imenovan svjetskim međunarodnim kulturnim centrom JMI, te će uz Weickersheim i Ottawu biti mjestom svjetskih susreta i razmjena mladih umjetnika, profesora i znanstvenika. </p>
<p>Također, donesena je i odluka da Zagreb i Grožnjan budu sjedišta Svjetskog jazz orkestra JMI, a predstavnici HGM-a izabrani su pak u nekoliko tijela Svjetske organizacije glazbene mladeži.</p>
<p>Jeunesses Musicales International osnovan je 1940. s nakanom promicanja mira, suživota, razumijevanja i kulturne različitosti. Strategija njegova djelovanja temelji se na ideji da se demistificira klasična glazba, jazz, etnoglazba i tradicijska glazba, te da postane bliža mladima koji žive uz rock i pop glazbu.</p>
<p> U mnogim sekcijama toga društva, uočeno je također, nedostaje profesionalni menadžerski kadar koji bi učvrstio njegov položaj u sredinama koje ga ne prepoznaju i financijski ne prate na zadovoljavajući način.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Čipkarstvo u Hrvatskoj« u Tolmezzu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izložbom »Čipkarstvo u Hrvatskoj« zagrebački Etnografski muzej, od 2. rujna do 23. listopada, gostuje u talijanskom gradu Tolmezzu, priopćeno je iz Muzeja. Na izložbi je predstavljeno čipkarsko umijeće u Hrvatskoj kroz djelovanje triju centara s dugom tradicijom izrade različitih čipkarskih tehnika: Pag – čipka na iglu, Lepoglava – čipka na batiće i Hvar – čipka od agave. Nerina Eckhel autorica je kataloga i same izložbe, koja je postavljena u »Museo carnico delle arte tradizioni populari« u talijanskom gradu Tolmezzu , a organizirana je u sklopu projekta EU-a. </p>
<p>Umijeće čipkarstva u Hrvatskoj značajan je dio kulturne baštine, pa je kandidirano za upis na Unescov popis baštine čovječanstva. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Otvara se Grand palais </p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Grand Palais, arhitektonski biser Pariza, otvara se 17. rujna nakon 12-godišnje obnove unutrašnjosti i uloženih 123 milijuna dolara. Za obnovu je potrošeno i oko 280 tona stakla i nekoliko tona čeličnih potpornih konstrukcija. Javnost će od 17. rujna do 1. listopada moći u palači vidjeti ručno bojene globuse iz 17. stoljeća koje su francuskom kralju Louisu IV. poklonili talijanski franjevački redovnici. Vanjske skele na palači maknut će se tek 2007. godine. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Njemačka je sasvim blizu</p>
<p>Dva Balabanova pogotka i jedan Srnin kreirali su pobjedničkih 3-1 i otvorili put prema Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj </p>
<p>Reykjavik</p>
<p> – Iako je počelo zabrinjavajuće i iako se hrvatska nogometna reprezentacija prvi put u ovim kvalifikacijama zaplela u rezultatski zaostatak, gostovanje kod Islanda na kraju je završilo sretno. Dva Balabanova pogotka i jedan Srnin kreirali su pobjedničkih 3-1 te otvorili put prema Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj. </p>
<p>Kad se na jednak način riješi i gostovanje kod Malte u srijedu (uvjereni smo u takav epilog) pred igračima Zlatka Kranjčara ostat će devedeset minuta istine protiv Švedske u Zagrebu, gdje će se saznati tko će izravno u Njemačku. Ili, tko zna, možda i drugoplasirani iz te osme skupine na kraju bude lišen dodatnih kvalifikacija, već zaslugom bodova osigura sebi Svjetsko prvenstvo bez dodatne »mučne« dvije utakmice. </p>
<p>Islanđani su prepali i hrvatske igrače i navijače, na početku dvoboja u Reykjaviku. U pojedinim je trenucima Gudjohnsen izgledao kao Ronaldinho, islandski nogometaši su tehnicirali nalik Brazilcima i Hrvatska je bila obezglavljena. Na sreću, Pletikosa je spasio i održao minimalnih 1-0 te se čekalo i nadalo da će drugo poluvrijeme biti - druga priča. </p>
<p>Nakon rastrgane igre, slaboga trkačkog izdanja, možda i ukupno podcjenjujućeg stava spram domaćinu, u drugom je poluvremenu uslijedio preobražaj. Darijo Srna i Dado Pršo više nisu bili jedini reprezentativci »sa srcem«, već su svi ostali izgleda odlučili - pobijediti. </p>
<p>Iako smo očekivali kako će prvi potez Zlatka Kranjčara biti promjena u napadu (Klasnić umjesto Balabana), napadač Club Brugge je »eksplodirao«. U pet je minuta Balaban dva puta matirao sigurnog Arasona i tada je sve izgledalo lakše. I za igrati i za gledati. Još je mnogo puta Hrvatska mogla povećati vodstvo, ali bitno je bilo vidjeti situaciju na terenu. Islanđani su cijelo drugo poluvrijeme proveli u podređenom položaju, a sva je kontrola bila isključivo u rukama igrača Zlatka Kranjčara. </p>
<p>Prvo od dva ključna gostovanja je odrađeno. Sada slijedi lakše, na Malti, i nakon toga priprema za Švedsku. I ako zatomimo čak i emocije možemo zaključiti kako smo sasvim blizu cilja, Njemačku možemo već omirisati. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Hrvati si mogu dopustiti i poraz </p>
<p>Hrvatska bi se izravno na SP čak mogla probiti i uz poraze protiv Švedske i Mađarske </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ukoliko Hrvatska pobijedi Maltu, u preostale su joj dvije utakmice, protiv Švedske u Zagrebu i Mađarske u gostima, dovoljna tri boda za izravan plasman na SP. Dakle, može si priuštiti i »luksuz« poraza. </p>
<p> Europa će, uz domaćina Njemačku, na SP imati 14 predstavnika. Izravan će plasman, uz pobjednike skupina, izboriti i dvije drugoplasirane selekcije. Preostalih će šest doprvaka igrati u dodatnim kvalifikacijama. Pri određivanju najboljih drugoplasiranih računaju se dvoboji protiv momčadi smještenih do šestog mjesta. Dakle, »brišu« se bodovi protiv posljednjeplasiranih iz skupina sa po sedam momčadi. </p>
<p>Glavni suparnici Šveđanima i(li) Hrvatima na toj ljestvici su Češka te Poljska i(li) Engleska. Ako se Česi poskliznu i uzmu tek četiri boda protiv Nizozemske i Finske, Hrvatskoj će biti dostatan i bod u posljednja dva ogleda. Štoviše, Hrvati bi se mogli provući i s porazima protiv Švedske i Mađarske! Na ljestvici drugoplasiranih imali bi isti broj bodova i odlučivala bi gol-razlika (Češka je na toj ljestvici na +16, a Hrvatska na +15).</p>
<p>SKUPINA 1: U trenutačnu ljestvicu drugoplasiranih uvrstili smo Čehe iako su zasad treći, s bodom manje od Rumunjske. No, Češka ima i dvije utakmice manje. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Imat ćemo šest žutih kartona u Maksimiru </p>
<p>Derbi je već odavno u fokusu javnosti i svima je jasno da će Hajduk s Blaževićem i Nikom Kranjčarom do vrha napuniti tribine maksimirskog stadiona </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk skuplja snagu i hrabrost za derbi protiv Dinama 11. rujna na višednevnim pripremama u Kupresu, a trener Ćiro Blažević hrani entuzijazmom svoje igrače. Ujedno, predsjednik Branko Grgić i njegovi bliski suradnici u upravi Ante Žaja i Ferante Colnago te direktor Fredi Fiorentini u ponedjeljak će posjetiti svoje prvotimce u hotelu Adria Ski. Pokušat će ih opustiti i uvjeriti da susret s Dinamom nije presudan, nego samo jedan u nizu. Međutim, Hajdukov je trener Blažević »galvaniziran« dokazati se na klupi »bijelih« protiv maksimirskoga kluba, u kojem je ostavio trofejni trag. Čak je svojim suradnicima dao u zadatak da naprave procjenu igračkih kvaliteta obiju momčadi, a nakon uvida u »vagu« Hajdukovih stručnjaka Blažević je rekao: </p>
<p>»Ova vaga procjene kvalitete preteže na stranu moje momčadi i prema ovome izgleda da bismo trebali pobijediti sa 2-0, samo što smo mi u posebnoj situaciji s obzirom na ove početne rezultate i mnogo ozlijeđenih. Nadam se da ćemo od Maksimira krenuti uzlaznom putanjom.« </p>
<p>Derbi je već odavno u fokusu javnosti i svima je jasno da će Hajduk s Blaževićem i Nikom Kranjčarom do vrha napuniti tribine maksimirskog stadiona, kao i da su dinamovci napaljeni na bijelu boju. Jedan je od načina, a možda i jedini pravi put izlaska iz krize da Blaževićevi izabranici budu hajdučkog mentaliteta, borbeni i koncentrirani do krajnjih granica. </p>
<p>»Bit će agresivni. Nećemo istrčati u Maksimir i skinuti gaće. Bez šest žutih kartona se ne vraćamo«, kazao je Ćiro. </p>
<p>Blažević voli novinarska podbadanja, a sada kada mu rezultat nije naklonjen pogodna je meta i skoro se svatko želi baviti »trenerom svih trenera« na poslu u Splitu. </p>
<p>»Čudno je ovo što se piše. Evo, u istom tekstu u jednim našim novinama piše da sam blefer, ali i da mi je sastav mizerne kvalitete. Kako je to moguće?«, pita se Blažević, koji je oduševljen obranama svog vratara Stipe Pletikose u dresu reprezentacije protiv Islanda, a nada se da će impuls agresivnosti »bijelima« u Maksimiru dati mladi Marčić. </p>
<p>Posljednji će test za nedjeljni derbi Hajduk odigrati u utorak popodne u Livnu protiv BiH drugoligaša Troglava. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Još jedan Ljubičićev Grand slam podbačaj </p>
<p>Iako je Ljubičić upisao 20 asova, u posljednja dva seta Gasquet tek dva puta nije dodirnuo suparnikov servis </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Prije tri je godine na Australian Openu Ivana Ljubičića od drugog tjedna odvojio Južnoafrikanac Wayne Ferreira, prije dvije je godine u Roland Garrosu osminu finala izborio Čeh Jiri Novak. Treći pokušaj u trećem kolu Grand Slam turnira za Ljubičića je stigao na ovogodišnjem US Openu. No, ponovno nije bilo sreće i znanja, Ljubičić još uvijek ne zna kako izgleda drugi tjedan na nekom od »četiri najveća«. Francuz Richard Gasquet nadoknadio je 1-2 zaostatak u setovima i nakon tri sata i 48 minuta slavio sa 3-6, 7-6 (6), 6-7 (7), 6-3, 6-2. </p>
<p>»Što sam više mogao napraviti u ovom meču? Jedino da sam na set-loptu u 'tie-breaku' drugog seta odigrao malo agresivnije forhendom. U četvrtom i petom setu nisam imao izgleda, pustio je ruku, preuzeo inicijativu. Sve mu je ulazilo u teren«, razočarano je komentirao Ljubičić. </p>
<p>Možda je Ljubičić mogao malo bolje iskoristiti psihološku prednost u drugom setu, nakon što je nadoknadio 2-5 zaostatak i stigao do set-lopte (6-5) u »tie-breaku«. Ipak, Gasquet je nanizao tri uzastopna poena i izjednačio rezultat u setovima. Kasnije se pokazalo kako je to bila presudna serija. Istina, Ljubičić je nadoknadio »break« u trećem setu i izborio još jedan »tie-break«, u kojem je iskoristio treću set-loptu. No, ponovno je Gasquet u nastavku izgledao svježije i preciznije, što je rezultiralo »breakom« u šestom gemu četvrtog seta i prvom gemu petog seta. </p>
<p>»Ponovno bih protiv njega igrao isto, možda bih više izlazio na mrežu, jer je u igri s osnovne crte on bio u prednosti. Treba ga stisnuti od početka, pokušati ga dobiti na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. Gasquetovi problemi s laktom? Da, navodno ga je bolio tijekom meča, no nisam ništa primijetio u igri. Ma, ako on igra onakve bekhende nakon četiri sata igre, onda je njegov problem samo između ušiju. Kad mene nešto boli, onda me, kako meč odmiče, boli sve više. Njemu je, izgleda, smetalo sve manje«, govorio je Ljubičić. </p>
<p>Opravdanje za još jedan podbačaj na Grand Slamu Ljubičić traži u boljem suparniku, kao i manjku pomoći s neba. </p>
<p>»Imao sam dobar ždrijeb za prva dva kola, dobio sam ono što sam morao dobiti, no u trećem nisam morao. Suparnik je bio dobar. Da je Gasquet u prvom kolu izgubio, a mogao je, ne bih igrao protiv njega i sve bi bilo daleko lakše. No, u pravilu naletim na teže suparnike. Uvijek kad očekujem pomoć od onoga gore, nje nema«, zaključio je Ljubičić. </p>
<p>Ipak, čini se kako odgovor »leži« u padu koncentracije kod servisa. Naime, iako je Ljubičić upisao 20 asova, u posljednja dva seta Gasquet tek dva puta nije dodirnuo suparnikov servis. </p>
<p>Osim u pojedinačnoj konkurenciji, Ljubičić i Ančić oprostili su se od US Opena i u konkurenciji parova. Hrvatski su »topnici« u drugome kolu poraženi protiv sedmih nositelja. Indijac Mahesh Bhupathi i Čeh Martin Damm slavili su u trileru sa 7-6 (3), 3-6, 7-6 (6). [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Čovjek za 20 poena </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Cibona je krajem ljeta realizirala veliku želju i dobila čovjeka za 20 poena po utakmici. U toranj se vratio razigravač Scoonie Penn, stigla su pouzdana krila Marcelić i Davison te centar Skelin, ali treneru Draženu Anzuloviću trebao je pravi šuter koji je spreman svaku večer, bez obzira na to tko stajao s druge strane, isporučiti svoju kvotu poena. </p>
<p>Najbolji igrač kojeg je Cibona realno mogla uzeti na poziciji braniča šutera, uz podršku u Rančiću, na kraju je došao u »toranj«. Marino Baždarić kroz tri je godine u Union Olimpiji postao najbolji »zmajček« i dokazani euroligaški igrač. Svojim je dolaskom Baždarić nastavio tradiciju dolazaka najboljih riječkih igrača u Cibonu, nakon Kusa, Mancea i Štimca. Neki će reći da je klub iz Savske konačno doveo »pravog« Riječanina. </p>
<p>»S Cibonom se dogovaram već nekoliko sezona, sada smo se konačno dogovorili. Nakon isteka sezone, u Olimpiji me nitko nije kontaktirao. Cibona je veliki klub i veliki izlog«, kazao je Baždarić, koji je posljednji od hrvatskih reprezentativaca, ne računamo li izbornika Nevena Spahiju, pronašao klub. </p>
<p>»Imao sam dvije ponude, Olympiakosa i Siene, odlučio se za ovu posljednju, u međuvremenu su obje ponude propale. Ali nisam bio nervozan, znao sam da će doći prava prilika.« </p>
<p>Mnogi će kazati da je ova Cibonina momčad jača nego lanjska. </p>
<p>»Na kraju će se vidjeti rezultat. Imamo zanimljivu momčad, s većinom se igrača poznajem od prije, znam dobro Kusa, Skelina, Rančića, Marcelića«, rekao nam je Baždarić, koji je svjestan velikih očekivanja u »tornju«: </p>
<p>»Spreman sam na tu ulogu. Najvažnije je ipak da se uigramo.« </p>
<p>U reprezentaciji Baždarić odrađuje drugo EP. U Švedskoj je, bez obzira na odličnu sezonu u Olimpiji, bio prilično samozatajan na terenu. Nakon dvije godine, Baždarić je i u reprezentativnom okruženju stekao samopouzdanje. </p>
<p>»Iskusniji sam, znao sam što slijedi i prije početka priprema. Znam i kakva me uloga očekuje. U Olimpiji se sve vrtjelo oko mene, a ovdje sam samo jedan od 12 igrača. Nije važno hoću li igrati minutu ili 20«, skroman je Baždarić, premda je njegova tricaška preciznost i te kako potrebna reprezentaciji. </p>
<p>O mogućem je dosegu reprezentacije Baždarić kazao: </p>
<p>»Svojim smo igrama zainteresirali javnost. Nadam se da ćemo ovako i nastaviti. Prvi nam je cilj Svjetsko prvenstvo i za to se trebamo boriti. Sve više od toga bilo bi sjajno.«</p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Raikkonen gubi priključak</p>
<p>Puknuće gume prijetilo je obojici McLarenovih vozača, pa stoga njihovo prvo i četvrto mjesto dobivaju na težini </p>
<p>MONZA</p>
<p> – Velika nagrada Italije vožena ove nedjelje u Monzi samo je potvrdila tijek zbivanja u formuli 1 koji pratimo kroz cijelu sezonu. U ovom su trenutku jedini pravi konkurenti za podjelu prvog mjesta na utrkama tek vozači McLaren-Mercedesa i Renaulta. </p>
<p>Ništa novoga, dakle, nije ponudila ni 15. utrka sezone. »Oktanski cirkus« zavrtjeli su isti dečki, a do druge ovosezonske pobjede i šeste u karijeri došao je McLarenov vozač Juan Pablo Montoya. Inače, Kolumbijac je nakon tri godine pauze ponovno dosegnuo najvišu stepenicu pobjedničkog postolja u Monzi. A Monza je upravo i mjesto gdje je vruća kolumbijska krv prvi puta proključala. Naime, upravo je ondje Montoya prvi put u karijeri nagnuo šampanjac namijenjen najboljem. </p>
<p>Pobjedu je Montoyi mogla odnijeti tek istrošena guma na kojoj je vozio posljednja tri kruga. U tom je trenutku Fernando Alonso jako priprijetio, no ostalo je tek na tome. Da je do kraja utrke ostalo još nekoliko krugova, Montoya bi vjerojatno ostao bez plasmana. Iza Alonsa se, pomalo neprimjetno, na trećem mjestu našao drugi Renaultov vozač Giancarlo Fisichella. </p>
<p>Zbog promjene motora Kimi Raikkonen startao je u utrku sa 11 pozicije premda je bio najbrži na kvalifikacijskom treningu. Kao da to nije bilo dosta »smole« za vozača koji je u ovom trenutku u najboljoj formi, Raikkonena je snašla jednaka nezgoda kao i njegova momčadskoga kolegu. Naime, 26 krugova prije kraja Kimijeva se lijeva stražnja guma počela raspadati, pa je drugoplasirani u ukupnom poretku vozača još jednom morao navraćati u boks. Samo po sebi to i ne bi bila prevelika tragedija, no kada se slika pogleda malo šire, jasno je da »hladni Finac« gubi priključak za ukupno vodećim Fernandom Alonsom. Raikkonenu su preostale četiri utrke, a potrebni bolji rezultati od nedjeljnoga četvrtog mjesta. Razlika sada iznosi 27 bodova... [K. Đ.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Potraga za izgubljenima </p>
<p>Na ulazu u Astrodom kao i po lokalnim do posljednjeg kreveta popunjenim hotelima – nalaze se ploče s raznobojnim listićima na kojima piše tko se sve traži</p>
<p>HOUSTON (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> – Gotovo opustošenim auto putem I-10, koji vodi iz Louisiane u Texas, neprekinuta kolona autobusa punih izbjeglica iz New Orleansa putovala je do Houstona skoro 12 sati, iako se taj put prevaljuje za manje od pet.</p>
<p> Prvo odredište za gotovo 15.000 izbjeglica iz New Orleansa, bio je Astrodom, čuvena sajamska dvorana, jedna od najvećih na jugu Amerike. U Houstonu se međutim drama za nastradale od posljedica uragana Katrina, nije završila nego samo nastavila. Mnogi su u Teksas sitigli bez svojih najmilijih spašavajući samo svoju golu kožu mnoge majke i djeca sada traže jedni druge. Mnogi jecaji prolamaju se dvoranom. </p>
<p>Na ulazu u Astrodom kao i po lokalnim do posljednjeg kreveta popunjenim hotelima – nalaze se ploče s raznobojnim listićima na kojima piše tko se sve traži. Tko je preživio a za koga se već šest ili sedam dana nije ništa čulo. »Živi smo: Annet, Thimoty i Bob! Mabel, javi se na ovaj broj … Molimo se za tebe«, piše na jednoj od mnogobrojnih poruka. Na drugoj strani ogromne dvorane za koju se vjerovalo da može primiti 25.000 izbjeglica a koja je primila mnogo manje od toga, neki su uz znake vidljive frustracije čekali više od nekoliko sati na svoje mjesto u Astrodomu. </p>
<p>Jedan od njih, Melvin Jones, držao je u rukama svoju tro mjesečnu bebu, pokraj autobusa čiji putnici još nisu znali da li će dobiti poljski krevet u ovom dijelu Houstona. Neki su glasno negodovali: »Uragan nije učinio toliko štete ljudima New Orleansa, koliko je to nanijela zakašnjela i neorganizirana akcija lokalnih i federalnih vlasti«. </p>
<p>A u dvadesetitrećem em po veličini američkom gradu, nekad romantičnoj luci parobroda sa Mississippija iz doba Marka Twaina, niti traga od onog glamoura koji je preživljavao nekoliko stoljeća. Sve do udara Katrine prije točno tjedan dana New Orleans je po tome bio poznat. Grad kao da je umro. Ipak, u njemu su prioritet preživjeli, ali i mrtvi se već moraju prebrojavati. U zračnoj luci Louis Armstrong, već je otvorena improvizirana mrtvačnica; radi se o ogromnom zrakoplovnom hangaru. Novinari između sebe govore da će se unutra skloniti više od 10.000 mrtvih.</p>
<p>U obližnji Baton Rouge, samo 70-tak milja udaljenu prijestolnicu Lousiane, nažalost stižu i mrtvi, kao i (polu)živi stradalnici. Tri glavne bolnice u New Orleansu iz kojih traje evakuacija najugroženijih pacijenata, njih oko 8.000 dobile su pomoć u medicinskom personalu, iz mnogih krajeva Amerike. Tek po drugi put u američkoj povijesti liječnici su zatražili da savezna vlada dostavi rezervne količine cjepiva protiv zaraznih bolesti, ali i ogromne količine antibiotika. Otrovne vode i moguće izlijevanje kemijskih tvari iz rafinerija nadomak New Orleansa, kao i potpuna zapuštenost kanalizacije što traje već osmi dan – učinile su svoje. Mnoge su izbjeglice vidljivo bolesne dok izlaze iz autobusa ili helikoptera. </p>
<p>Baton Rouge je sada najveći grad u Lousiani kada je broj stanovnika u pitanju. Prije kolapsa jedanipolmilijunskog New Orleansa, Baton Rouge je ima tek nešto više od 220.000 stanovnika. Danas se taj broj u najmanju ruku udvostručio. Bar tako izgleda, po gužvi u hotelima, i prepunim izbjegličkim prihvatilištima. U ovom gradu je vidljivo prisustvo i američke vojske, za koju kažu da je u New Orleans zakasnila. Tu je i nazočnost vodećih dužnosnika Busheve administracije. Od nedjelje je u Baton Rougeu i ministar Domovinske sigurnosti, Michael Chertoff. Osim izjave da je Katrina premašila užas i patnju od 11. rujna, Chertoff će ostati zapamćen i po konstataciji da su posljedice razaranja New Orleansa ravne -eksploziji najjače bombe. »Priroda je najnepredvidljiviji i najoštriji protivnik«, rekao je novinarima.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Prijeti li Bushu najteža politička kriza</p>
<p>Bush je suočen sa sve žešćim kritikama na račun »sramotnog vladinog odgovora na kataklizmu«</p>
<p>Pet dana nakon kataklizme koja je pogodila New Orleans i opustošila jug Louisiane i Mississippija veliko poput Britanije, posljedice se počinju osjećati i u Washingtonu. Dok se iz New Orleansa masovno evakuiraju deseci tisuća stradalih, dok vojska, nacionalna garda i policija (koji su tamo, kao i još mnogo toga) stigli kasno pokušavaju unijeti malo reda u potpuni kaos i beznađe, i dok neki već tvrde kako bi ukupan broj poginulih mogao daleko nadmašiti brojku od 10.000, pitanje koje se sve srditije postavlja u američkoj javnosti glasi: zašto je vlada prekasno reagirala? Zašto je pomoć upućena kad je već bilo kasno, zašto se Amerika osramotila, odgovarajući na katastrofalni udar Katrine i na njene posljedice - anarhija, masovno umiranje, pljačkanje, silovanja, žeđ i glad - tako nespremno i nespretno?</p>
<p>Kritike na račun Washingtona sve su žešće, i one stižu ne samo s potopljenih ulica New Orleansa, već i, prije tri dana, iz redova kongresnika afro-američkog podrijetla, koji, govoreći o »užasu i sramoti« pitaju zbog čega američki vojnici mogu tako brzo stići do Iraka, a tako neoprostivo sporo do New Orleansa? I američki mediji, užasnuti onim o čemu izvješćuju iz New Orleansa, sve više upiru prstom prema Washingtonu i predsjedniku Bushu. The New York Times (iz pera kolumnistice Maureen Dowd) govori o »smrtonosnoj kombinaciji ograničene vlade i nesposobne vlade«, a u izvješću iz Washingtona list već govori o »jednoj od najtežih političkih kriza s kojima se suočila Busheva administracija«, krizi koja »s razlogom počinje strašiti Bijelu kuću«, jer bi njeni dometi mogli potkopati drugi Bushev mandat.</p>
<p>Ton kojim u New York Timesu piše Maureen Dowd, prijeti da se pretvori u po Busha pogibeljno opće mišljenje: »Zašto se predsjednik Bush uvijek mora spoticati o isprike tipa 'tko bi mogao pomisliti'? Tko je uopće mogao pomisliti da bi nas Osama bin Laden mogao napasti otetim zrakoplovima koji udaraju o Twinse? Tko je uopće mogao pomisliti da bi američka intervencija nu Iraku mogla pokrenuti lavinu brutalnih posljedica, masovno regrutiranje terorista i mogući građanski rat? I tko je uopće mogao pomisliti da bi New Orleans, grad koji tone, mogao doživjeti kataklizmu pri naletu jačeg uragana?..«</p>
<p>Predsjednik Bush zasad još uspijeva obuzdavati političku krizu, ali Katrina je već »zapuhala« prema Washingtonu. I dok se tek pokušavaju sanirati katastrofalne posljedice na jugu Amerike, činjenica je da je čak i ova prirodna katastrofa već uspijela dodatno naglasiti podjelu Amerike na lijevu i desnu, liberalnu i konzervativnu, pa možda i na siromašnu i bogatu.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Smrt najkonzervativnijeg suca u povijesti SAD </p>
<p>WASHINGTON </p>
<p> - Predsjednik Vrhovnog suda SAD William Rehnquist (80) umro je u subotu kasno navečer u bolnici izvan Washingtona nakon jednogodišnje borbe s karcinomom, rekla je glasnogovornica suda. </p>
<p> Rehnquist je umro od komplikacija raka štitnjače u bolnici u Arlingtonu, Virginiji, a uz njega je do posljednjeg trenutka bilo njegovo troje djece.</p>
<p> Njegova bolest objavljena je 25. listopada 2004., tjedan dana prije predsjedničkih izbora. Rehnquist je bio dužnosnik u ministarstvu pravosuđa u vrijeme predsjednika Richarda Nixona koji ga je nominirao za Vrhovni sud. Rehnquist se pridružio sudu u siječnju 1972. Bivši predsjednik Ronald Reagan ga je unaprijedio pa je u rujnu 1986. postao 16. predsjednik Vrhovnog suda u povijesti SAD-a. </p>
<p> Rehnquistova smrt otvorila je rijedak slučaj dvostruke praznine u Vrhovnom sudu, dajući predsjedniku Bushu šansu da učini značajne promjene u federalnom sudstvu. Naime, Rehnquistova smrt dogodila se mjesec dana nakon početka sjednice suda i dva dana prije otvaranja rasprave u Senatu o sucu Johnu Robertsu kojega je predsjednik George Bush imenovao na upražnjeno mjesto sutkinje Sandre Day O'Connor, koja je dala ostavku. Ovo je prvi puta o 1971. da su se u Vrhovnom sudu odjednom otvorila dva mjesta za nova imenovanja. Rehnquist će ostati upamćen kao jedan od najkonzervativnijih sudaca u američkoj povijesti na sudu koji je bio duboko podijeljen u pitanjima kao što su abortus, smrtna kazna i odvojenosti crkve i države. [Hina/M.B.]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Suđenje Saddamu Husseinu 19. listopada </p>
<p>Iračka vlada priopćila je u nedjelju da će suđenju bivšem iračkom diktatoru Saddamu Husseinu početi 19. listopada. Saddam i njegovi suradnici u bivšem režimu bit će optuženi za masakr 143 šijita u Dujailu, gradiću sjeverno od Bagdada, počinjen 1982. godine nakon neuspjelog pokušaja atentata. [AP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Tajna Izraleska misija u Dubaiju </p>
<p>Izrael je otvorio tajnu diplomatsku misiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Prema Haaretzu, tri izraelska diplomata stigla su već sa svojim obiteljima u Dubai. njihova se nazočnost u Dubaiju već smatra velikim uspjehom, posebno s obzirom na najavljeni cilj izraelskog ministra vanjskih poslova Silvana Shaloma da s arapskim državama uspostavi diplomatske odnose i normalizira veze. [dpa/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>Rizično,ali isplativo</p>
<p>Tržište dionica i vrijednosnih papira je sve življe, no da biste se snašli u toj zavrzlami potrebno je mnogo informacija i pomoć stručnjaka jer vrednovanje nije jednostavno</p>
<p>Dionice, obveznice, komercijalni zapisi i drugi vrijednosni papiri, pojmovi su o kojima većina građana ne zna mnogo, jednako kao i o tomu kako trgovati njima, odnosno ulagati u njih. Ulaganje u vrijednosne papire u nas je posljednjih godina procvalo, a oni koji razumiju odnose na burzi i ulažu, znaju zaraditi mnogo više nego da ušteđevinu jednostavno drže u banci. Voditelj razvoja i odnosa s javnošću Varaždinske burze Krunoslav Srpak pojašnjava osnovne pojmove o burzama vrijednosnih papira, kao i načinu njihova funkcioniranja. </p>
<p>»Mnogi su dionice stekli u prvoj fazi privatizacije. Pritom su zaposlenici tih društava imali mogućnost steći dionice po povlaštenoj cijeni. Mnogima nisu ostale u dobrom sjećanju jer su ih morali otplaćivati iz plaće, a zamišljeni efekti (trajno zaposlenje) su izostali«, podsjeća Srpak na prve dionice, kojima mnogi nisu znali pravu vrijednost. Što zbog neznanja, a još više zbog siromaštva (mnoge su tvrtke završile u stečaju), mnogi su svoje dionice prodali tzv. torbarima.</p>
<p>Danas sve više građana počinje shvaćati pravu vrijednost dionica i investiranje u njih. »Uostalom, dionice i jesu predmet investiranja u svim ekonomijama zasnovanim na tržišnim načelima. Dionice kao vlasnički udjeli daju svojim vlasnicima određena prava među kojima ističemo glasačko pravo i pravo na dividendu ako tvrtka raspolaže kapitalom i ako većina dioničara tako odluči«, ističe Srpak.</p>
<p>Za ta prava, nastavlja, natječu se investitori - fizičke osobe ili institucije osnovane isključivo da bi ulaganjem u vrijednosne papire na dugi rok ostvarile pozitivne prinose. Riječ je o investicijskim fondovima raznih tipova među kojima su i obvezni mirovinski fondovi koji brinu o dijelu naših mirovina. Na dobro segmentiranom tržištu otvorenih fondova tu je široka paleta fondova od rizičnijih do manje rizičnih, zatim zatvoreni fondovi raznih razina rizičnosti. Svi oni su institucionalni ulagatelji, a često im se u tome pridružuju i klasične banke.</p>
<p>Obično se traže, kaže Srpak, one dionice koje su »na dobru glasu«, a takav glas imaju zbog toga što ih vodi dobar menadžment koji ostvaruje pozitivne financijske rezultate za svoje dioničare. U takvim tvrtkama koje, uz to što se njima dobro upravlja, isplaćuju i dividendu, isplati se biti dioničarom, te potražnja za takvim dionicama raste. Dionice tvrtki koje knjiže gubitke u nizu nisu previše tražene: cijena im pada ili se njima uopće ne trguje. </p>
<p>Samo specijalizirani analitičari mogu uvidom u poslovna izvješća napraviti »rendgensku sliku« te uočiti skrivene »bolesti« tvrtke ili pak skrivene rezerve koje se lako mogu pretvoriti u financijsku imovinu, procijeniti je li dionica podcijenjena ili precijenjena…</p>
<p>U svakom slučaju, vrednovanje dionica nije jednostavan posao, a najboljim načinom za određivanje njihovih vrijednosti smatra se tržište, odnosno burza vrijednosnih papira. Burza je tvrtka, dioničko društvo osnovano sukladno općem Zakonu o trgovačkim društvima i specijaliziranom Zakonu o tržištu vrijednosnih papira. Prema posljednjem Zakonu burza je mjesto ujedinjavanja ponude i potražnje za vrijednosnim papirima. Da bi provela tu osnovnu aktivnost, burza ima informacijski sustav koji se još naziva burzovnim trgovinskim sustavom (BTS). </p>
<p>Na BTS se, putem telekomunikacijskih linija i interneta, spajaju članovi burze. Članovi kojima je Zakonom omogućen pristup burzi su brokerske kuće i banke, a putem njih pristup burzi omogućen je i svim građanima, tvrtkama, institucionalnim ulagateljima - domaćima i stranima. Ključna je funkcija BTS-a da sve upisane naloge na kupnju i prodaju pohranjuje te istodobno odnos ponude i potražnje za svaki vrijednosni papir čini dostupnim brokerskim kućama i bankama. Tako oni znaju svojim klijentima prenijeti cjelovitu informaciju prije negoli se klijent odluči za kupoprodaju. </p>
<p>Bez obzira na to koji ste tip ulagatelja, savjetuje Srpak, te ulažete li »na duge staze«, srednjoročno, kratkoročno ili trgujete na razini jednog dana (tzv. daytraderi), trebate biti informirani o promjenama trendova na burzi, a posebice je važno pratiti sva dostupna izvješća.</p>
<p>Ulaganje u hrvatske dionice doživjelo je »boom« potkraj protekle i početkom ove godine, zatim je nakon odgode pregovora s Europskom unijom korigirano da bi tijekom srpnja i kolovoza opet ojačalo. Na tržištu, dakle, postoje uzlazni i silazni trendovi koji su uvjetovani političkim razlozima, trendovima u domaćem gospodarstvu, trendovima globalne ekonomije, financijskim rezultatima tvrtki u pojedinim gospodarskim granama… Zbog toga ta vrsta ulaganja, zaključuje Srpak, može izgledati rizičnijom od oročavanja novca u banci, no s druge strane donosi veće mogućnosti za zaradu.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Izazov zvan škola</p>
<p>Polazak u školu jedno je od većih iskušenja za svako dijete, novo okruženje od njega će tražiti brzu i često bolnu prilagodbu, koja će biti lakša uz primjerenu roditeljsku podršku i razumijevanje</p>
<p>Prvi dan škole često je stres kako za roditelje, tako i za djecu. Nova okolina u kojoj će se dijete naći podrazumijeva sasvim drugačija pravila ponašanja i obaveze, što kod neke djece može izazvati neprihvaćanje koje rezultira neprihvatljivim ponašanjem ili anksioznošću. Lidija Rezić, dječja psihologinja, objašnjava da problemi nastaju zato što škola nema informacija o rizičnoj djeci, a dijete koje dolazi s nekom od mogućih dijagnoza (hiperaktivnost, psihomotorni nemir) sjeda u školsku klupu s pečatom da je drukčije. </p>
<p>Nedostaci su i manjak školskih psihologa, pretrpana Savjetovališta za djecu i roditelje te previše učenika u školama.Prvi neuspjesi (loše ocjene) i socijalno nesnalaženje u novoj okolini vršnjaka predznak su da dijete polazak u školu neće gledati kao ugodnu obavezu. Slično je s darovitom i prezaštićenom djecom. Naime, kod darovite djece postoji rizik da u školi neće biti dodatno stimulirana, odnosno da će ih zbog svojih postignuća vršnjaci izolirati. Prezaštićeno će dijete zbog ovisnosti o odraslima razviti nesamostalnost i izgubiti inicijativu za usvajanjem znanja.</p>
<p>Stoga je bitno, objašnjava Lidija Rezić, da roditelji shvate da je početak školovanja početak odgovornosti koja se uspješno vrednuje. </p>
<p>»Roditelji često imaju pogrešan pristup djetetu. Umjesto da ga pitaju kako mu je bilo u školi, što mu je neugodno ili što ga veseli, većina ih je usmjerena na rezultat koji je dijete u školi postiglo, što kod djeteta izaziva dodatni pritisak«, objašnjava psihologinja.</p>
<p>Pri polasku u školu javljaju se i emocionalni strahovi, djeca se boje neuspjeha, pretjerano su usmjerena na ono što netko drugi (vršnjaci, učitelji, roditelji) o njima misle, ili pak trpe neku vrstu agresije od svojih vršnjaka. Zbog toga se javljaju psihosomatski problemi, dijete odbija ići u školu, žali se na bol u glavi, želucu i slično.</p>
<p>»Roditelj treba u takvim situacijama nastupiti s dodatnim strpljenjem u nastojanju da mu se dijete povjeri, a ne stvarati vlastite stavove«, kaže Lidija Rezić. Dodaje da je najveća roditeljska pogreška to što često imaju nerealna očekivanja, umjesto da svome djetetu pruže podršku u savladavanju izazova koje mu škola donosi.</p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="43">
<p>U 24 sata troje mrtvih na cestama</p>
<p>Kod Rakovice poginula državljanka Srbije i Crne Gore </p>
<p>KARLOVAC/ŠIBENIK</p>
<p> – Policijska uprava Karlovačka je izvijestila da je u nedjelju oko jedan sat poslije ponoći na Plitvičkoj cesti u mjestu Oštarski Stanovi u općini Rakovica u prometnoj nesreći poginula 56-godišnja državljanka Srbije i Crne Gore. Do nesreće je došlo nakon što je sa svojim osobnim automobilom njemačkim registarskih oznaka vozeći iz smjera Slunja prema Rakovici u blagom desnom zavoju vršila pretjecanje policiji zasad nepoznatog teretnog automobila. Prednjim dijelom vozila udarila je potom u autobus sa češkim turistima koji je naišao iz smjera Plitvica. Državljanka SCG čiji identitet policija nije otkrila je na mjestu ostala mrtva. U autobusu sa češkim turistima nema stradalih. Promet je Plitvičkom cestom bio zatvoren do tri sata ujutro.</p>
<p>U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u mjestu Dubrava kod Šibenika, na prometnici koja od Šibenika vodi prema Perkoviću, smrtno je stradao 26-godišnji mladić Marko Svračak iz susjednog mjesta Danilo Birnja. Nesreća se dogodila kada je mladi Marko Svračak koji je upravljao automobilom »yugo« šibenskih registracija, u lijevom nepreglednom zavoju, zbog neprilagođene brzine izgubio kontrolu nad upravljačem nakon čega je sletio izvan kolnika, a prednjim dijelom vozila udario u stablo gdje se vozilo i zaustavilo. Mladić je od siline udara preminuo na mjestu nesreće. Očevid je obavio Dalibor Dukić, sudac Županijskog suda u Šibeniku po čijem je nalogu mrtvo tijelo prebačeno na Odjel patologije šibenske bolnice radi obdukcije. </p>
<p> U subotu oko 18,55 sati na županijskoj cesti br. 5126 kod mjesta Lopci, dogodila se prometna nesreća u kojoj je jedna osoba poginula. Nesreća se dogodila kad je Mile Vukelić (1935.), upravljajući bez zaštitne kacige mopedom marke tomos, registracijskih oznaka RI 451-V, zbog neprilagođene brzine u lijevom zavoju izgubio nadzor nad mopedom, sletio s kolnika pa udario u osobno vozilo marke opel astra, njemačkih registracijskih oznaka W EN 2495, koje se bilo parkirano s desne strane, a potom glavom u tlo. Mile je od zadobivenih ozljeda na mjestu nesreće preminuo. </p>
<p>Trajko Grkovski Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>»Kazne su male, a publicitet veliki«</p>
<p>U dva mjeseca na zagrebačkim školama napravljeno 100 tisuća kuna štete</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nepoznati je počinitelj u noći na četvrtak razbio izo staklo veličine 220 puta 70 centimetara na ulaznim vratima osnovne škole u Božjakovinskoj ulici u Dubravi, a potom je ispred škole iščupao 20 sadnica ukrasnog bilja. Materijalna šteta se procjenjuje na nekoliko tisuća kuna.</p>
<p>To je samo jedan od gotovo svakodnevnih policijskih izvještaja o oštećivanju škola tijekom ljetnih mjeseci. Ukupna materijalna šteta koju su vandali počinili na osnovnim i srednjim školama tijekom ovogodišnjih ljetnih praznika procjenjuje se na oko oko 100 tisuća kuna, no kako u nekim slučajevima materijalna šteta nije točno utvrđena, taj iznos bi mogao biti i puno veći. </p>
<p>U prvih pet mjeseci ove godine zabilježeno je 30 slučajeva oštećenja školske imovine, a samo u dva mjeseca, lipnju i kolovozu, gotovo jednak broj, točnije 34. Vandalima su na meti najčešće staklene površine, tj. prozori i vrata, no nisu rijetki ni slučajevi provaljivanja i krađe školskog inventara. Tako policija tijekom lipnja i kolovoza bilježi ukupno šest krađa i jedanaest teških krađa. No, u usporedbi sa 2004. godinom kada je tijekom školskih praznika zabilježeno 35 slučajeva oštećenja škola, osam krađa i 17 teških krađa, u 2005. je taj broj ipak nešto manji.</p>
<p>Dr. sc. Dubravka Miljković, psiholog i pedagog, objašnjava vandalizam kao reakciju na stanje u društvu koje »nagrađuje« agresivnost. »Kazne za počinitelje nisu velike, a publicitet koji se dobije je ogroman. Općenito, naše društvo je sklono isticanju negativnih pojava. Na primjer, ako netko razbije prozor škole odmah će doći u centar pažnje, dok se djecu koja primjerice osvajaju prva mjesta na natjecanjima, gotovo i ne spominje«, ističe dr. sc. Miljković. </p>
<p>Policija rijetko kada uhvati počinitelje jer oni najčešće »operiraju« tijekom noći i teško im je kasnije ući u trag. Tako su od ukupno 32 slučaja oštećenja škola u lipnju i kolovozu, tek dva počinitelja naknadno otkrivena, a jedan je čak i uhvaćen na djelu. Kazne za počinitelje koji oštete tuđu imovinu, regulirane su člankom 222. Kaznenog zakona koji predviđa kaznu od 150 dnevnih dohodaka ili kaznu zatvora do šest mjeseci. </p>
<p>Dr. sc. Miljković smatra da je jedno od rješenja kojim bi se u buduće smanjilo uništavanje školske imovine, organiziranje raznih aktivnosti koja bi djeci, koja ostaju u Zagrebu, dane učinile sadržajnijima. </p>
<p>Maja Ibrišimović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Prijeteće pismo na novo vještačenje</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - U postupku zbog prijetnje koji se protiv novomarofske sutkinje Jasminke Trubelja vodi na varaždinskom Općinskom sudu čeka se novo vještačenje. Sutkinju se, naime, tereti da je 17. prosinca prošle godine na stolu na ulazu u Općinski sud u Novom Marofu ostavila pismo naslovljeno na »ženu Lazarević« u kojem je vlastoručno napisala: »sljedeći put dolazim s bombom« i »nećeš ti dugo«. Pismo je predano predsjedniku suda Antunu Maltaru i službenici suda Vesni Lazarević.</p>
<p>Grafološki vještak Željko Sabol ustanovio je da je sporni rukopis na anonimnim pismima pisan s iskrivljavanjem, a »namjerno mijenjanje rukopisa može pretpostaviti i kod nespornog rukopisa pisanog pred sudom«. Stoga je zamolio sud da mu dostavi primjerak nespornog rukopisa optužene pisanog neovisno o predmetu, poput bilješki na spisima i slično. Varaždinskom je sudu zbog toga dostavljeno 10 predmeta od prošle godine u kojima je Trubelja bila raspravni sudac i u kojima je rukom zakazivala rasprave ili sastavljala bilješke. Ona je svoj rukopis označila u spisu, a da je riječ o sutkinjinom rukopisu potvrdila je i njezina zapisničarka. No, vještak Sabol u međuvremenu je preminuo, pa će predmeti na vještačenje biti dostavljeni novom vještaku, kojeg sud još nije odredio. </p>
<p>Sutkinja je, inače, izjavila da se ne osjeća krivom za počinjenje djela te naglasila da joj je teško što se uopće našla u tom položaju. Rekla je i da nikad nije imala nesuglasica ni s Maltarom ni s Lazarevićkom, koje je nekad bila njezina zapisničarka. Dodala je i da Maltar jednom nije dobro ocijenio njezin rad, no ona je bila suglasna s njegovim rješenjem, jer je u to vrijeme bila pod stegovnom mjerom, pa ju nije ni mogao drukčije ocijeniti.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Susjedi mu spalili brod i kamenovali kuću</p>
<p>OMIŠ</p>
<p> - B.Z. (66) iz Sumpetra pokraj Omiša osumnjičen je za bludne radnje nad jednim devetogodišnjim dječakom, te za oralni sex s 11-godišnjakom. </p>
<p>Dežurni istražni sudac odredio mu je pritvor zbog mogućega utjecaja na svjedoke i ponavljanja kaznenog djela. </p>
<p> Sumještani osumnjičenoga u noći s petka na subotu kamenovali su njegovu kuću, a nakon toga mu zapalili i brodicu. Vatra sa zapaljenog brodića proširila se i na tri susjedna plovila, od kojih su dva i potonula.</p>
<p>Nepoznate osobe u Omišu su razbile i izlog na trgovini sportske opreme u vlasništvu osumnjičenog, koji se svojevremeno aktivno bavio rukometom. Nakon toga policija je čuvala njegovu kuću. Omišom, Sumpetrom i Dugim Ratom priča se da je kroz bavljenje rukometom, u stalnom kontaktu s mlađim osobama, i ranije činio slična nedjela.</p>
<p> Prijavila ga je, navodno, majka 11-godišnjega dječaka nad kojim je osumnjičeni izvršio kazneno djelo. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Kuhinjskim nožem ubio konobaricu</p>
<p>DONJA STUBICA</p>
<p> - Darko Grgec (32) iz Donje Stubice kuhinjskim je nožen u subotu 45 minuta poslije ponoći smrtno ranio Manuelu Maček (31) iz Gornje Stubice, s kojom je navodno bio u ljubavnoj vezi. Tragedija se dogodila u donjostubičkom kafiću »Stubica«, u kojemu je Manuela radila kao konobarica. M. Maček bila je udata za Željka Mačeka i majka četvero maloljetne djece, koja se sva nalaze u domu u Velikoj Gorici. Ljubavnici su se najvjerojatnije posvađali pa je Grgec, u stubičkom kraju poznat kao povučen mladić koji nije sklon nasilju, posegao za nožem i Manuelu na smrt izranjavao u prsa. Manuela je teškim ozljedama podlegla oko 4,40 sati u subotu u zabočkoj Općoj bolnici. Grgec je u subotu prepraćen u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu zbog osnovane sumnje da je počinio ubojstvo, a u nedjelju je, kako je Vjesniku kazao županijski državni odvjetnik u Zlataru, Vladimir Terešak, trebao biti ispitan pred istražnim sucem. </p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>PTSP »liječio« marihuanom</p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> - Zbog sumnje da je na unajmljenom imanju i poljoprivrednom zemljištu u Budačkoj Rijeci, naselju nedaleko od Krnjaka, uzgajao indijsku konoplju istražnom sucu Županijskog suda u Karlovcu u subotu je priveden 34-godišnji Karlovčanin S.R. Na saslušanju je izjavio da se uživanju marihuane odao zbog PTST-a od kojeg je, kako je rekao, obolio na ratištima tijekom Domovinskog rata. Rekao je istražnom sucu da je drogu uzgajao za vlastite potrebe, a ne za tržište. S.R. je tijekom svibnja zasadio 217 sadnica marihuane a pretragom njegova stana pronađena je marihuana vrijedna oko 50.000 eura. Djelatnici Policijske uprave Karlovačke su nasad uništili, a ocjenjuju da je marihuana bila namijenjena za šire karlovačko tržište. [T.G.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>Leasing: Milijarde kuna bez nadzora</p>
<p>I dalje prevladava leasing osobnih vozila, s udjelom od 38 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ukupna vrijednost poslova koje su u prvom ovogodišnjem polugodištu sklopila leasing društva u Hrvatskoj nadmašila je pola milijarde eura (dosegla je 516 milijuna eura), što je polovica vrijednosti svih lani potpisanih ugovora. U prvom je polugodištu sklopljeno oko 18.000 ugovora, pa je njihova prosječna vrijednost 28.900 eura, podaci su koje je objavio mjesečnik Banka u posebnom prilogu o leasing tržištu u Hrvatskoj.</p>
<p>Inače, HNB je objavio kako su se leasing-kuće lani po udjelu u ukupnoj imovini financijskih institucija probile na drugo mjesto: nakon nadmoćnih banaka sa 81,6 posto, leasing je s udjelom od 5,7 posto na treće mjesto potisnuo osiguravatelje. Tim više čudi da leasing, za razliku od ostalih financijskih institucija, nema vlastitog regulatora koji bi pratio to tržište, a zakon koji bi definirao sektor tek je u pripremi. </p>
<p>Prikupljeni podaci za prvo polugodište odnose se na 11 leasing društava (toliko ih je poslalo podatke), koja prema lanjskim brojkama pokrivaju 90 posto tržišta. Inače, na tržištu je ukupno 16 društava, a uključujući neslužbene podatke ispada da je vrijednost leasing poslova u prvih šest mjeseci dosegla oko 540 milijuna eura.</p>
<p>U strukturi i dalje prevladava leasing osobnih vozila, s udjelom od oko 38 posto, iako se zamjećuje blago usporavanje. Značajan pomak posljednjih godina napravljen je kod nekretnina: sa 17,6 posto u 2000. godini, njihov udio porastao je lani na gotovo 30 posto, odnosno 22,8 posto u prvom polugodištu 2005. Jedan od osnovnih razloga rasta jest financiranje velikih poslovnih zgrada - kako je riječ o skupim projektima, vrijednim i desetke milijuna eura, razumljive su velike oscilacije jer samo jedan takav posao znatno mijenja sliku poslovanja nekog društva i ukupnu sliku tržišta.</p>
<p>Konkurencija na tržištu leasinga se zaoštrava, a bitka za drugo mjesto sve je zanimljivija - iako je u prvom polugodištu, nakon uvjerljivo prvog Hypa (40,72 posto tržišta), drugu poziciju zauzeo Raiffeisen (9,70 posto tržišta), vrlo blizu Raiffeisenu su HVB Leasing (9,22 posto), Ersteärkische S-Leasing (8,60 posto), te VB Leasing (8,42 posto).</p>
<p>Prošlu i ovu godinu obilježio je nastup novih imena različitog vlasničkog zaleđa i ambicija: ALD Automotive (podružnica francuske financijske grupe Societe Generale), Croatia leasing (u vlasništvu Croatia osiguranja), ali i neka društva koja ne žele objaviti nikakve podatke ni planove. [N. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Početna cijena junica na aukciji 10.206 kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na 13. Međunarodnom stočarskom gospodarskom i obrtničkom sajmu u Gudovcu pokraj Bjelovara u nedjelju je održana aukcijska prodaja 79 rasplodnih junica čiju je kupnju kreditirala Bjelovarsko-bilogorska županija.</p>
<p>Prema riječima ravnatelja Hrvatskog stočarskog centra Franje Poljaka, prosječna početna cijena junica bila je 10.206 kuna. Poljak je istaknuo značaj sajamskog promicanja domaćeg uzgoja stoke, jer se na hrvatsko tržište uvozi dosta junica, zbog njihove, navodno, kvalitetne genetike. Poljak drži da su i domaće pasmine junica dovoljno kvalitetne, ali i dugovječnije i primjerenije našem načinu uzgoja i držanja stoke. Na sajmu je, inače, bilo izloženo 500 grla najkvalitetnije stoke - krava, bikova, konja, svinja, koza i ovaca. Predstavljena je i poljoprivredna oprema i mehanizacija, pa su tako posjetitelji mogli vidjeti i kupiti modele traktora 50 različitih proizvođača. Na sajmu koji je prema procjenama organizatora obišlo više od 50.000 posjetitelja održano je i 15 stručnih skupova, radionica i predavanja o unaprjeđenju poljoprivredne proizvodnje, stočarstva i novim tehnologijama. [M.P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="51">
<p>Schüssel: Europa nepodnošljivo tretira Hrvatsku</p>
<p>Schüssel se zauzima da pregovori počnu što prije, u svakom slučaju prije Turske, a to znači u rujnu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vrlo otvoreno, uz buran pljesak sudionika Kongresa Kršćansko socijalne unije u Nürnbergu, austrijski kancelar Wolfgang Schüssel ustvrdio je kako je »nepodnošljiv način na koji se Hrvatsku tretira u Europi«. »Isto je tako nepodnošljivo kako se prema Sanaderu odnosi u samoj Hrvatskoj«, rekao je austrijski kancelar, očito aludirajući i na prijetnje koje je hrvatskom premijeru izrekao uhićeni Hrvoje Petrač te, s druge strane, na uspješnost provođenja Vladina akcijskog plana.</p>
<p>Schüsselova je izjava prvi takav istup nekog istaknutog premijera zemlje EU-a u kojem se otvoreno progovara o načinu na koji se Hrvatsku tretira u Europi, posebice u određenom krugu koji stalno koči početak hrvatskih pregovora. </p>
<p>Schüssel je kazao da su osmorica premijera iz zemalja Europske unije poslala pismo britanskom premijeru Tonyju Blairu u kojem izričito stoji zahtjev da pregovori EU-a i Hrvatske počnu u rujnu, a da je pismo odobrila i Angela Merkel, kandidatkinja CSU-CDU-a za kancelarku na skorim njemačkim izborima.</p>
<p>Schüssel se zauzima da pregovori počnu što prije, u svakom slučaju prije Turske, a to znači u rujnu. Za vrijeme govora austrijskoga kancelara, cijela dvorana je skandirala: »Hrvatska, Hrvatska«.</p>
<p>Austrijski kancelar smatra da će se mnogo toga u Europi promijeniti ako na vlast u Njemačkoj dođu demokršćani i da će se Angela Merkel znatno više zauzimati za Hrvatsku nego što je to do sada činio Gerhard Schröder. </p>
<p>»Mi ćemo i dalje podržavati Hrvatsku«, rekao je Schüssel, koji će se s premijerom Sanaderom ponovo susresti u srijedu u Grazu, gdje će se razgovarati i o pripremama za sastanak radne skupine za Hrvatsku.</p>
<p>Presudna odluka, čini se, mogla bi biti donesena u New Yorku, gdje bi se radna skupina trebala sastati jer sudjeluje na godišnjem skupu UN-a. Skupina će, nakon izvješća glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte i informacija koje bude dobila od hrvatske strane, dati svoje mišljenje koje bi bilo temelj za daljnju odluku ministara vanjskih poslova EU-a. Premijer Ivo Sanader govorio je na skupu demokršćana odmah nakon istupa Angele Merkel, koja je dala punu potporu Hrvatskoj. Potporu Hrvatskoj otvoreno je iskazao i Edmund Stoiber, koji je ponovo izabran za predsjednika CSU-a, a u koaliciji s CDU-om izlazi na izbore u Njemačkoj. Stoiber je kazao da Hrvatska zaslužuje početak pregovora, jer je Akcijski plan dao rezultate. </p>
<p>U slučaju pobjede na izborima, demokršćanska vlada imat će veliki utjecaj i u Uniji, a i posve drukčiji stav prema njezinu budućem proširenju. Naime, Merkel i Stoiber smatraju kako nije vrijeme da Turska uđe u Uniju, a zauzimaju se i za zaustavljanje procesa daljnjeg proširenja. To se, međutim, ne odnosi na Rumunjsku, Bugarsku i Hrvatsku. Postane li kancelarka, Angela Merkel odmah će se pridružiti krugu premijera iz Europske pučke stranke koji daju snažnu potporu za skori početak pregovora i njezin glas bi mogao izmijeniti sadašnje stanje. Značilo bi to da su gotovo sve najznačajnije zemlje EU-a za početak pregovora s Hrvatskom, što bi možda utjecalo i na onaj manji krug sumnjičavih. U diplomatskim krugovima nitko ne apostrofira zemlje koje bi mogle kočiti početak pregovora s Hrvatskom, nego se samo spominju one koje su i do sada tražile odgodu pregovora. </p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Juričko i Hucika pušteni kućama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Stjepan Hucika i Stjepan Juričko, koje su grčke vlasti zatekle zajedno s Hrvojem Petračem kada je on na osnovi Interpolove tjeralice u srijedu ujutro uhićen na brodu u Igoumenitsi, privedeni su u nedjelju ujutro u 10.05 sati u policijsku postaju u Samoboru nakon što su preko graničnoga prijelaza na Bregani ušli u Hrvatsku, a oko 14 sati su pušteni kućama. </p>
<p>Njih dvojicu je grčka policija kratko zadržala te ih je, provjerivši nalaze li se na Interpolovoj tjeralici, pustila. Kako doznajemo, na informativnom razgovoru u samoborskoj policiji, koji je trajalo oko 10 minuta, obojica su ponovila svoju priču već objavljenu u novinama, a prema kojoj su oni nedavno stigli u Grčku, te su se zajedno s Petračem namjeravali vratiti u Hrvatsku kako bi se tajkun predao hrvatskim vlastima. Oko 14 sati i Juričko i Hucika su napustili prostorije PP Samobor, te otišli svojim kućama, a okupljenim novinarima nisu davali izjave. Izjavu smo ipak uspjeli dobiti od Juričkova odvjetnika Mare Mihočevića koji nam je rekao da prijave protiv njihovih klijenata neće biti podnesene jer ne postoje osnove za takvo što.</p>
<p>»Juričko i Hucika su mene i odvjetnicu Marinu Sršić kontaktirali telefonom, te smo se jutros s njima našli u Brežicama u Sloveniji. U hrvatsku smo ušli oko 10 sati, s time da su Hucika i Juričko bili u jednom automobilu zajedno s fotoreporterom Nacionala, a kolegica Sršić i ja smo se vozili u automobilu iza njihovoga. Čim smo prešli prijelaz na Bregani, granična policija ih je zamolila da se parkiraju sa strane, te su zatim odvezeni u Samobor«, rekao nam je Mihočević, dodajući da su i Juričko i Hucika zatim otišli kući naspavati jer su tek doputovali iz Grčke.</p>
<p>Juričko, bivši policajac Odjela za tajnu pratnju PU zagrebačke, u javnosti se spominjao kao osoba od povjerenja Hrvoja Petrača te jedan od njegovih najbližih suradnika. Nakon Patračeva bijega, POA je pokrenula tajnu operativnu akciju pod nazivom »Dekada« kojoj je cilj bio identificiranje te nadzor osoba koje bi mogle pomagati tajkunu u bijegu. Upravo se Juričko u famoznom dokumentu POA-e o zaključcima sastanka kojemu su nazočili i jedan američki te jedan britanski obavještajac, spominje kao osoba na osnovi čijih je putovanja u inozemstvo POA zaključila da bi se Petrač mogao nalaziti u Izraelu. Naime, nakon što je Petračeva obitelj prodala Eurohertzu svoje Atlas osiguranje, Juričko je u Izrael nosio velike svote gotovog novca. </p>
<p>Huciku, također obrađivanoga u »Dekadi«, spominje se kao partnera Petračeva sina Nikole u poduzeću Gala plus d.o.o. [M. Dešković/ J. Ivančić]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Kraus: Rabin Da-Don podijelio članove Židovske općine Zagreb </p>
<p>Ostaje li Kotel Da-Don na mjestu glavnoga rabina, u utorak će odlučiti članovi Koordinacije židovskih općina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predsjednik Židovske općine Zagreb (ŽOZ) i Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj Ognjen Kraus izjavio je u nedjelju da je rabin Kotel Da-Don u sedam godina djelovanja podijelio članove zagrebačke Židovske općine te da je to glavni razlog zašto ona nije s njim produžila ugovor. »Netočno je, kako navode mediji, da je razlog tomu sukob između vjernika i ne-vjernika«, istaknuo je Kraus na konferenciji za novinare. Govorili su i potpredsjednik ŽOZ-a Jozef Papo i predsjednica Odbora za odnose s javnošću te općine Zora Dirnbach, Kao jedan od razloga za tu odluku, Kraus je spomenuo i to da velika većina najstarijih članova više ne dolazi u Općinu zbog takvoga načina djelovanja rabina Da-Dona. koja je ocijenila da je »bitka oko rabina« zapravo fasada iza koje se krije namjera rušenja sadašnjega Predsjedništva ŽOZ-a i stvaranje uvjeta za dolazak nekih drugih ljudi. S tim u vezi, spomenula je i člana ŽOZ-a Ivu Goldsteina, rekavši kako je on izjavio da će učiniti sve što je u njegovoj moći da bi se srušilo sadašnje Predsjedništvo. Rekavši kako »ŽOZ mora imati rabina koji će stajati iza svih članova«, Dirnbach je ustvrdila da je zapravo »rabin Da-Don podijelio općinu na vjernike i ne-vjernike«. Papo je pak rekao da je »rabin Da-Don došao u ŽOZ zahvaljujući tomu što je šest članova ateista skupilo za to potreban novac smatrajući da je to potrebno židovskoj zajednici u Hrvatskoj koja više od pola stoljeća nije imala rabina«. Jedno od novinarskih pitanja odnosilo se i na istup predsjednika Stjepana Mesića. I dok se Kraus o tomu danas nije htio očitovati jer je u petak poslao otvoreno pismu Predsjedniku, Papo je rekao da ga je to »šokiralo« jer mu nije poznato da su se o pitanjima koja se tiču vjerskih zajednice očituju predsjednici država ili vlada, spomenuvši da se, primjerice, premijer Sanader nije očitovao o toj situaciji. Papo smatra da su razlozi Mesićeva očitovanja osobne prirode. Spomenuo je da Mesićev unuk ide u ŽOZ u školu te da je »tako vjerojatno i predsjednik Mesić uspostavio dobre odnose s rabinom Da-Donom«. Hoće li Kotel Da-Don ostati na mjestu glavnoga rabina RH , u utorak će odlučiti članovi Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj, rekao je Kraus. Opovrgnuvši medije da je Koordinacija već potvrdila Da-Dona za glavnoga rabina Hrvatske, podsjetio je da je Koordinacija nedavno zaključila da će se o tom pitanju odlučiti nakon očitovanja ŽOZ-a. Inače, u Koordinaciji su predstavnici deset židovskih općina koliko ih danas ima u Hrvatskoj i svaka općina ima jedan glas.</p>
<p>O natječaju za novoga rabina ŽOZ će odlučiti naknadno naknadno, rekao je Kraus. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Skupina u Židovskoj općini stvara probleme radi financijskih interesa</p>
<p>DELNICE</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, komentirajući u Delnicama konferenciju za novinare predstavnika židovske zajednice u nedjelju, rekao je da je »jedna skupina u Židovskoj općini prouzročila probleme radi svojih financijskih interesa kako bi mogla nesmetano raspolagati imovinom, a u tome im smeta rabin«.</p>
<p>»Netočno je, kako navode mediji, da je razlog tomu sukob između vjernika i ne-vjernika«, istaknuo je uz ostalo Kraus na konferenciji za novinare na kojoj je bilo riječi o aktualnim zbivanjima u toj židovskoj općini.</p>
<p> Mesić je kazao kako se, s obzirom na to da ta skupina zamjera rabinu što je »religiozan i piše knjige, može očekivati da će u natječaju za novog rabina biti navedeni uvjeti da ne smije biti religiozan i pisati knjige«.</p>
<p>Istaknuo je kako ne bi bilo dobro da se rabin »protjeruje za vrijeme dok je« on predsjednik države podsjetivši kako je posljednji rabin u Hrvatskoj ubijen za vrijeme II. svjetskog rata.</p>
<p>Izrazio je nadu kako će Židovska općina smoći snage da prevlada ove sukobe kako ne bi smjenom rabina narušila dobar odnos Hrvatske s Izraelom i Svjetskim židovskim kongresom. Mesić je naglasio da se ovime ne miješa »u pitanje vjerskih zajednica, već da je tu riječ o raspolaganju imovinom«.</p>
<p>Na novinarsko pitanje o izjavama uhićenog Hrvoja Petrača da on (Mesić) stalno mijenja strane, Mesić je kazao da se »onaj tko mijenja strane, sada nalazi u Grčkoj« dodavši da bi se Petrač »trebao vratiti kući«.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje o mogućnosti atentata na političare u Hrvatskoj, kao u Srbiji na Zoran Đinđića, Mesić je rekao kako je uvjeren da to nije moguće jer tada u Srbiji nisu bili svi isti pred zakonom, a takvo stanje nije u Hrvatskoj. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Prijevoznici deblokirali TLM</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - U nedjelju u 13 sati u Šibeniku je počela deblokada svih ulaza u Tvornicu lakih metala (TLM) koje su 1. rujna svojim kamionima zapriječili privatni prijevoznici iz Šibenika i Splita iskazujući na taj način svoje nezadovoljstvo privatizacijom TLM-ove transportne jedinice Promal. Predstavnici privatnih prijevoznika sastali su se u nedjelju prijepodne i dogovorili deblokadu TLM-a da bi se radnicima TLM-a omogućio ukrcaj aluminijske robe u kamione koji će robu prevesti do talijanskoga grada Fana. U krugu TLM-a utovar robe čeka 50 kamiona.</p>
<p>»I mi privatni prijevoznici i radnici TLM-a jedemo isti kruh i ne želimo sutra biti krivi za neisplatu plaća, do čega bi moglo doći jer su se u krugu TLM-a nagomilale velike količine aluminijske robe spremne za izvoz«, rekao je za Vjesnik Ivo Knezović iz grupacije cestovnih prijevoznika pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.</p>
<p>»U ponedjeljak ćemo se sastati s ministrom gospodarstva Brankom Vukelićem, u srijedu s potpredsjednikom Vlade Damirom Polančecom, a u četvrtak će se o problematici privatizacije Promala razgovarati na sjednici Vlade od koje očekujemo poništenje potpisanoga kupoprodajnog ugovora između TLM-a i slovenske tvrtke Viator-Vektor«, dodao je Knezović.</p>
<p>TLM zbog četverodnevne potpune blokade trpi goleme štete. [Jadranka Klisović]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>U obračun s organiziranim kriminalom do kraja!</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Posljednja uhićenja, među kojima je najspektakularnije bilo ono Hrvoja Petrača u Grčkoj, ne znači i kraj provođenja Akcijskog plana. Vlada i dalje ne može izaći pred javnost s detaljima, jer bi to moglo poremetiti planove koji se pripremaju i provode, ali Vjesnik iz dobro obaviještenih krugova doznaje da se s akcijama ide dalje te da će tako biti i ako počnu pregovori Europske unije i Hrvatske. »Početak pregovora nikako ne znači i zamrzavanje provođenja Akcijskog plana. Mi smo spremni da se obračunamo s organiziranim kriminalom do kraja, a početak pregovora samo bi još učvrstio Vladu u tom stavu«, smatra hrvatski premijer Ivo Sanader.</p>
<p>Hoće li doći do novih uhićenja i jesu li nadležne službe na tragu onih koji se povezuju s odbjeglim generalom Antom Gotovinom, iz Vlade ne mogu komentirati jer je riječ o potezima koji traže tajnost rada, pa se nove informacije mogu očekivati tek ako novi potezi daju rezultate. </p>
<p>Europski dužnosnici obaviješteni su o tome kako sve nadležne službe kontinuirano nastavljaju raditi svoj posao i da nema apsolutno nikakvih opstrukcija unutar njih.</p>
<p>Europski su dužnosnici ovih dana informirani o detaljima provođenja Akcijskog plana te im je rečeno da se punom parom nastavlja provođenje svih njegovih točaka. Odgovorne službe radile su cijelo ljeto, a tako će biti i nadalje. </p>
<p>Sumnju koju je izrazila glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte, da bi početak pregovora značio i usporavanje daljnjih akcija za obračun s organiziranim kriminalom i lociranje mreže potpore Anti Gotovini, u Vladi odlučno odbacuju. »Prije bi se moglo reći obrnuto«, kažu izvori bliski Vladi.</p>
<p>Kad je riječ o Hrvoju Petraču, naglašavaju da će daljnji postupak biti u skladu sa zakonskim propisima koji vrijede u Hrvatskoj i Grčkoj. Njegovo uhićenje promatra se i kroz prizmu poboljšane suradnje Hrvatske i drugih zemalja EU-a, koje u posljednje vrijeme mnogo bolje kontaktiraju s hrvatskom stranom. Važno je to i zbog razmjene podataka koji su potrebni da bi Akcijski plan dao rezultate.</p>
<p>Ako je suditi prema obavještajnim podacima iz europskih zemalja, nitko nema nijedan konkretan podatak da bi se Gotovina mogao skrivati u Hrvatskoj. </p>
<p>Zbog toga europski lideri više inzistiraju na tome da se razotkrije mreža njegovih pomagača, jer se vjeruje kako bi se na taj način moglo doći i do Gotovine. U tom smislu može se očekivati i daljnja provedba Akcijskog plana, a to bi značilo da Hrvatska u potpunosti ispunjava sve što se od nje zahtijevalo.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050905].
|
