NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050705].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 134308 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>05.07.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Katavić lagao da je krivotvorio putovnicu</p>
<p>Ovakav rasplet baca sjenu sumnje i na ostala Katavićeva priznanja u kojima je tvrdio da je putovnicu napravio za Kristiana Horvata, odnosno Antu Gotovinu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Krivotvorena putovnica koju je austrijska policija 2002. zaplijenila kod Hrvoja Petrača, i za koju je Franjo Katavić rekao da ju je on izradio po narudžbi Saliha Fazlića, nije napravljena u radionici Franje Katavića, smatraju vještaci iz Centra za kriminalitička vještačenja »Ivan Vučetić« u Zagrebu.</p>
<p>Navedena putovnica, u kojoj su se nalazili autentični Petračevi osobni podaci, dostavljena je Hrvatskoj nakon što je oduzeta Petraču u Austriji te je zatraženo vještačenje trebalo pokazati je li ona napravljena na jednome od tri pisača koje je policija oduzela Franji Kataviću, prilikom njegova uhićenja krajem travnja ove godine. </p>
<p>»Dostavljena putovnica nije napravljena na matričnome pisaču, dok su sva tri pisača izuzeta od Franje Katavića, upravo takva - matrična«, tvrdi se u nalazu vještaka.</p>
<p>Takav rezultat vještačenja opovrgava Katavićev iskaz dan tijekom istražnih radnji, u kojemu je decidirano rekao da je on napravio putovnicu za Petrača. »Salih Fazlić mi je donio Petračeve fotografije te papirić na kojemu su bili autentični Petračevi osobni podaci te sam ja prema tome napravio putovnicu«, izjavio je Katavić 25. svibnja na saslušanju pred istražnim sucem Zdenkom Posavcem.</p>
<p>Ovakav »rasplet događaja« također baca sjenu sumnje i na ostala Katavićeva priznanja u kojima je tvrdio da je putovnicu napravio za Kristiana Horvata, odnosno Antu Gotovinu, te Libera Matekovića, a pogotovo na istinitost neslužbenih informacija objavljivanih u medijima u kojima se tvrdilo da je Katavić »krivotvorio« i za Marka Nikolića Markonija, Marija Sovu te Dražana Gadžu. Naime, da je potvrđeno kako je putovnicu napravio on, bio bi to jedini materijalni dokaz u »slučaju Katavić«, ovako sve ostaje na »rekla-kazala«.</p>
<p>Čak štoviše, rezultat vještačenja bi mogao ponovo konkretizirati spekulacije koje su bile aktualne prije podnošenja kaznenih prijava protiv Katavića, Fazlića i odvjetnika Marijana Pedišića i prema kojima je Gotovina zemlju napustio s putovnicom izrađenom u policiji, a ne onom iz Katavićeve kućne radinosti. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>U uredu nepoželjne krunice i razglednice iz Međugorja</p>
<p>Velikogorički gradonačelnik Tonino Picula i njegov zamjenik Goran Beus Richenberg zahtijevali su uklanjanje vjerskih obilježja iz radnih prostorija pročelnika Ureda za mjesnu samoupravu Rudolfa Vujevića </p>
<p>VELIKA GORICA</p>
<p> - Gradski odbor HDZ-a Velike Gorice oštro je prosvjedovao nakon što su novi gradonačelnik Tonino Picula i njegov zamjenik Goran Beus Richenberg u prošli utorak nakon obilaska ureda gradske uprave zahtijevali uklanjanje vjerskih simbola. </p>
<p>Pročelnik Ureda za mjesnu samoupravu Rudolf Vujević ispričao je za Vjesnik da su Tonino Picula i Goran Beus Richenberg u njegovu i uredu njegovih savjetnica pronašli nekoliko kipića Majke Božje iz Međugorja, nekoliko razglednica iz Međugorja, plastificiranu molitvu Majke Tereze te minijaturnu krunicu. Vujević i njegove pomoćnice zamoljeni su da uklone vjerske simbole, što su i učinili. Na Vujevićevu kompjutoru bili su mali kip i džepna krunica koje je uklonio nakon zahtjeva gradonačelnika. Vujević smatra da nova vlast zbog takvih postupaka nije korektna jer vjerski simboli nikada nikome nisu smetali i nije bilo prigovora stranki.</p>
<p>»Zakon propisuje da moramo imati grb na zid i nigdje ne zabranjuje vjerska obilježja«, rekao je Vujević, dodajući da će Gradski odbor HDZ-a podnijeti žalbu nadležnom saborskom odboru.</p>
<p>Zamjenik gradonačelnika Goran Beus Richenberg, koji je s gradonačelnikom obišao urede gradske uprave, rekao je za Vjesnik u ponedjeljak da su se stranke žalile na mnogo vjerskih obilježja u malom prostoru. »Majka Božja, križevi i molitve na zidu čine radni prostor molitvenim«, rekao je Beus. Dodao je da su on i gradonačelnik zamolili savjetnice pročelnika Ureda za mjesnu samoupravu Rudolfa Vujevića da vjerska obilježja samo smanje na razumnu razinu. »Mislim da se ovakvim stvarima želi prikriti najvažnija, a to je financijska revizija«. </p>
<p>Vujević najavljenu neovisnu reviziju smatra nezakonitom. »Gradski odbor HDZ-a razmislit će o traženju odgovornosti i Poglavarstva i gradonačelnika ako se provede neovisna revizija«, rekao je Vujević. Osvrnuo se i na nedavno rušenje spomenika NOB-a na velikogoričkom groblju. »U vrijeme najvećih nacionalnih tenzija, za Domovinskog rata, nitko nije dirao spomenik nego sada, u vrijeme preuzimanja vlasti u Velikoj Gorici».</p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Mladi plivači Medveščaka umalo stradali u Sloveniji</p>
<p>Autobus prijevoznika Presečki zapeo je na pružnom prijelazu nadomak Trbovlja i počeo se okretati na tračnicama. U tom trenutku spustila se rampa »zarobivši« vozilo. Vrhunac drame nastao je kad se vlak počeo približavati autobusu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Samo pukom srećom, kad već nije bilo pameti, u subotu je izbjegnuta tragedija koja se mogla dogoditi na putu mladih plivača Medveščaka na natjecanje u slovensko Trbovlje. Na putu iz Zidanog Mosta, autobus s 36 djece u dobi od 13 do 16 godina očito je izabrao pogrešan, a kasnije će se pokazati, i vrlo opasan put. Šest kilometara prije dolaska u Trbovlje i vožnje po uskim cestama slovenskih zaseoka, autobus autoprijevoznika Presečki je zapeo na pružnom prijelazu i stao se okretati na tračnicama. U tom trenutku počela se spuštati rampa koja je »zarobila« vozilo na pruzi! </p>
<p>Vrhunac drame nastao je kad se vlak počeo približavati autobusu. Treneri su srećom zadržali prisebnost i izveli djecu iz autobusa. I vlak je usporio, a u međuvremenu je terenac, koji je bio prvi do pruge, »načeo« rampu, priskočili su ljudi koji su počeli rukama oslobađati prolaz, da bi na kraju autobus, krećući se unatrag, razbio rampu i izbjegao sudar koji je mogao imati tragične posljedice. </p>
<p>U Plivačkom klubu Medveščak potvrdili su incident. »Sigurno da nije bilo ugodno, ali sada možemo zapaliti svijeću, jer je sve dobro završilo. Prijelaz preko pruge bio je prilično strm, pa autobus nije nikako mogao preko. Jedino je bilo moguće okrenuti se na pruzi. Napravio je barem deset 'ajnšlaga', a kada su već manevri bili pri kraju, začuo se zvučni signal i dolazak vlaka. Vozač autobusa uspio je okrenuti vozilo prije nego što je vlak naišao«, kazao nam je Ante Krce, član Uprave kluba koji je s tri trenera vodio mlade plivače na natjecanje. »Naravno da smo svu djecu izveli iz autobusa. I moje je dijete bilo tamo. Neki su to shvatili kako avanturu, a neki su se preplašili«, rekao je Krce. </p>
<p>Roditelji čija su djeca bila u autobusu ne žele i boje se govoriti o incidentu. </p>
<p>»Razumite, ne želimo da nam djeca zbog toga izlete iz kluba. U Zagrebu su tri bazena, a tisuće djece koja se žele baviti plivanjem«, kazao je zabrinuti roditelj koji je tek nakon povratka plivača iz Slovenije saznao za incident. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Krunica ipak nije kapelica </p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Velikogorički HDZ oštro je prosvjedovao zato što je novi gradonačelnik Velike Gorice Tonino Picula tražio uklanjanje vjerskih simbola i slika iz jednog od ureda gradske uprave, na čije je čelo došao nakon nedavnih lokalnih izbora. Najlakše se, dakako, sada pozivati na ugrožavanje vjerskih sloboda i glasno se pitati: »A, zašto im nisu smetale Titove slike 45 godina?!«. Najlakše, ali svakako ne i najpametnije. Pametni ljudi kažu da je sve već izmišljeno i napisano i da samo treba to što piše pročitati i primijeniti u konkretnim situacijama. </p>
<p>U Hrvatskoj je tako na snazi nekoliko zakona koji se odnose na korištenje i isticanje državnih, vjerskih i drugih obilježja. Ni u jednom od tih zakona, međutim, ne piše da bi se u prostorijama lokalne i državne uprave i sličnim trebali isticati ikakvi drugi simboli osim državnih. Znate ono: grb, zastava i slično. Postoji, nadalje, i Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica, ali ni u njemu nigdje ne piše da se od bilo koje prostorije općinske, gradske, županijske ili državne uprave smije napraviti prostor za održavanje vjerskih obreda. Za to su namijenjene crkve, džamije, sinagoge i ostali upravo za to uređeni objekti ili prostorije. </p>
<p>S druge strane, već više od 200 godina osobne su slobode u razno-raznim deklaracijama vrlo jasno određene. One su, naime, ograničene samo ugrožavanjem istih takvih sloboda drugih ljudi oko nas. Svatko, primjerice, ima pravo na slobodu izražavanja svojega vjerskog opredjeljenja, ali nema ga pravo nametati drugima oko sebe. E, sad, to što je jedan gradski službenik imao na stolu razglednicu, kipić i krunicu teško da je moglo ugroziti ičiju slobodu. Takvim radikalnim tumačenjem ugroze moglo bi se od svih službenika na svijetu zahtijevati da sa stolova, primjerice, sklone škare i pribadače jer su i one prijetnja njihovim strankama...</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Tko se boji proširenja EU-a </p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Ispunjavanjem uvjeta stala bi rasprava o tome treba li se okrenuti Bruxellesu ili Washingtonu</p>
<p>Austrijska ministrica vanjskih poslova Ursula Plassnik zauzela se za nastavak proširenja na balkanske zemlje kazavši da one pripadaju Europi politički i geografski. Izjava austrijske ministrice vanjskih poslova nije iznenađenje, no dodatna je potvrda zabrinutim zemljama u regiji da se proširenje neće zaustaviti. Jedino bi se moglo malo usporiti.</p>
<p>Sasvim je izvjesno da će se rasprave o tome treba li se Europska unija, kako i dokle dalje širiti nastaviti. EU je ušao u višestruku krizu, pa je logično će se u toj krizi, tj. stanci za razmišljanje, kako se kriza službeno naziva nakon posljednjeg summita, ozbiljno razmotriti i nastavak proširenja. </p>
<p>Za tu stanku u proširenju neke od zemalja imaju svoje razloge, no oni se uglavnom svode na Tursku. Francuski predsjednik Jacques Chirac bio je jedan od onih koji su zagovarali ulazak Turske u Europsku uniju. No, činio je to samo do rezultata referenduma o europskom ustavu. Nakon toga Chirac je ploču promijenio, a jedan od njegovih najvažnijih ministara Nicholas Sarkozy odmah je nakon Chiraca doveo u pitanje nastavak proširenja, osim u slučaju »zaključenih poslova« - Rumunjske i Bugarske. Unatoč skepticizmu Francuske, proširenja će naravno biti, a zemlje u čekaonici, tj. one koje još nisu do kraja riješile pitanje ispunjavanja političkih kriterija imaju dva puta: što prije ispuniti političke kriterije i započeti pregovore ili čekati da se poklopi dobar trenutak strateških koalicija unutar EU-a. Prvi put mnogo je kraći i sigurniji, no za njega je potrebna odvažnost i efikasnost. Drugi put je dulji i mnogo neizvjesniji. Ovisi o političkoj kocki hoće li slučaj Turska pomoći procesu ili ga blokirati. Osim toga, unutareuropske koalicije već su sada vrlo pragmatične, kada je riječ o interesima pojedinačnih zemalja. Tony Blair i, ako pobijedi, Angela Merkl u Njemačkoj neće dijeliti isti stav o Turskoj, no u dogovoru o liberalnom smjeru u ekonomiji neće imati nikakvih problema. Napokon, dodatnu komplikaciju predstavlja i činjenica da neke članice koje zagovaraju europski put Balkana nemaju isti stav kada je riječ o Turskoj. One članice koje pak snažno zagovaraju što brži integracijski put za jugoistok Europe, ali i Tursku, drže se strogog načela ispunjavanja svih političkih kriterija. Za sve strane, posebice kada je u pitanju Hrvatska, bilo bi najjednostavnije i najbrže kada bi se ispunio preostali uvjet. Tada bi se i u medijima moglo prestati raspravljati o tome treba li se okrenuti Bruxellesu ili Washingtonu. Vjerodostojna politika koja ispuni ono što obeća otvara vrata na obje adrese.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Velered za Mesića</p>
<p>Drugi mandat počeo je nizom kontroverznih poteza, od igri oko tajnih službi, do političkih pomilovanja ratnih zločinaca. Očito, Mesić ne pripada krugu političara poznatih po svojoj principijelnosti i dosljednosti. Mnogo puta pokušavao je srušiti ono što je prethodno sa žarom izgrađivao, pa je logično pitanje - koja je faza njegova javnog djelovanja za Velered kralja Tomislava, a koja za zaborav</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Burna se i na prvi pogled nepotrebna rasprava razvila u hrvatskom političkom životu. U strankama, parlamentu i političkim kuloarima diskutira se o tome treba li, i kada, dodijeliti odličje recentnom hrvatskom predsjedniku, vremešnom Stjepanu Mesiću, koji već odrađuje svoj drugi mandat. Je li predsjednik-građanin, kako se sam deklarira, zaslužio najviše državno odličje, Velered kralja Tomislava, i zašto ga (ni)je vrijedan? Treba li Mesića odlikovati zbog funkcije na kojoj se trenutačno nalazi zbog političke pristojnosti i korektnosti ili zbog njegovih stvarnih zasluga u stvaranju hrvatske države? Napokon, kada treba odlikovati predsjednika Mesića - za Dan domovinske zahvalnosti, kada će se Hrvatska ponosno sjećati oslobođenja Knina i cijele »krajine«, ili za Dan neovisnosti, na koji ćemo se sjećati povijesne sjednice Sabora, kada je raskinuta krvava federacija s ostatkom jugoslavenskih država? Mesićevo odličje podijelilo je HDZ, stranku koju je osnivao, ali i raskoljivao. Dio stranke nije bio da se on priključi hrvatskom političkom Panteonu, besmrtnicima s najvišim državnim odličjem, ali je u parlamentarnom klubu zastupnika ipak dogovoreno da se za Mesićev velered glasaju, ali da ga ne dobije na 10. obljetnicu »Oluje«. Mesić je tako upozoren da ga ta stranka ipak ne smatra za državnika Tuđmanova formata, ali da će poštovati njegovu predsjedničku poziciju. Uz koju valjda idu najviša odličja.</p>
<p>Mesićev je politički put poznat. Kad se i letimično njime prođe, uočljivo je da on nije državnik i politički lider, nego samo političar, funkcionar ili dužnosnik koji je, povremeno, imao dovoljno nota da na populističkoj tamburi zasvira ono što su glasači željeli čuti. Koji mu put, kao prilikom raskida s HDZ-om devedesetih to nije polazilo za rukom, no danas, za vrijeme svoga posljednjeg mandata, Mesić smatra da je zaslužio da ga poštuju i cijene zbog njegova cjelokupnog doprinosa hrvatskoj politici. U nemuštoj izjavi koju smo mogli pročitati kada se pojavilo osporavanje zamisli da Mesić dobije najveći državni »velered«, sam je Predsjednik zaključio da na njega ima pravo, jer je dobio na izborima. Naravno, odličja nisu nužni dio izbornog dobitka, ali nekako idu uz luksuz, ljetovališta, Pantovčak i raskošni vozni park na kopnu, moru i u zraku. </p>
<p>Normalno je ipak pitanje što je Mesić napravio za državu da bi mu se ona odužila na tako visokoj razini? Njegov se politički život može podijeliti na nekoliko faza. Prva je svakako Mesićeva politička djelatnost u bivšoj državi. Mesić je ušao u politiku kao tipičan »samoupravni« kadar, zalažući se za vrijednosti koje je propisao Savez komunista. Nezaboravnu ulogu imao je u saborskom osuđivanju Deklaracije o hrvatskom književnim jeziku, kada je ustanovio da njezine potpisnike, možda i samog Miroslava Krležu, treba uhititi. Mesića je, nekoliko godina kasnije, zaveo populizam Savke i Mike, pa je zbog 1971. odsjedio u Starog Gradiški zatvorsku kaznu. Danas voli isticati zatvorske dane, dok se o Deklaraciji više ne izjašnjava.</p>
<p>Druga faza Mesićeva političkog angažmana počela je 1989. kada je ušao u HDZ. Nastupao je kao otvoren političar, zanimljiv i prirodan, po svemu drukčiji od Ivice Račana i drugih funkcionara iz komunističkog tabora. Na intervju za Start, koji smo vodili nakon svibanjskih izbora 1990., kada je postao predsjednik vlade, dovezao se tramvajem. Mesić je od prvih dana u HDZ-u igrao s javnošću otvorenu igru i dobivao simpatije. Bio je na najvišim dužnostima koje mu je stranka, u ratno doba, mogla dati - od premijera i predstavnika Hrvatske u predsjedništvu SFRJ, do predsjednika Sabora. Mesić je do 1994. poslušno slijedio Tuđmanovu politiku. Nakon toga pokušao je, s obavještajnim mastermindom Josipom Manolićem, srušiti vladu, raspoloviti HDZ i izazvati parlamentarnu krizu. Navodni je razlog za to bila Tuđmanova politika prema BiH.</p>
<p>Bilo je to u vrijeme kada je Hrvatska imala pod okupacijom trećinu teritorija, kada je zemljom »vladao« Unprofor i njegovi smiješni generali, te kad je akcija rušenja vlasti mogla imati neočekivane posljedice. Posljedice su ipak bile dobre za zemlju, a loše za Mesića i Manolića koji su izgubili u borbi za političku prevlast. Tada je počela treća Mesićeva politička faza. Opet je bio disident, bez poštene stranke, sredstava i perspektive. Na izborima 1995. Hrvatski nezavisni demokrati bili su pometeni sa scene, Manolić se sklonio u zavjetrinu, dok je Mesić pokušao pronaći novoga gospodara. Našao ga je u Radimiru Čačiću, agilnom tadašnjem šefu HNS-a, koji je stranku oporavljao od Savkine dosade. Mesić mu je u miraz donio dio HND-a, što ga je rascijepio od Manolića i postao srednji stranački dužnosnik. </p>
<p>Premalo za njega, ali trebao je čekati. Čekanje je prekratio svjedočenjem u Haagu, gdje je iznio svoje teorije o ratu u BiH. Sad mu je to najveći krimen, a objavljivanje stenograma svjedočenja nanijelo mu je velike štete. Danas su urednici i novinari koji su to tiskali u Haagu i bit će zanimljivo vidjeti hoće li ih Mesić možda zaštititi.Posljednja, ali i zadnja faza Mesićeve karijere boravak je na mjestu predsjednika Republike. Kao outsider, kojeg je podržao HNS, na čijoj listi nije dospio u Sabor, kandidirao se 2000. i pobijedio Matu Granića i Dražena Budišu. Pokušao je brutalno raskinuti s Tuđmanovim naslijeđem, sjedeći u njegovoj fotelji u Predsjedničkim dvorima, te uspostaviti međunarodne kontakte vrijedne poštovanja. Nije mnogo učinio, ali je dobio, početkom 2005., još jedan mandat. Počeo ga je nizom kontroverznih poteza, od igri oko tajnih službi, do političkih pomilovanja ratnih zločinaca. Očito, Mesić ne pripada u krug političara poznatih po svojoj principijelnosti i dosljednosti. Mnogo puta pokušavao je srušiti ono što je prethodno sa žarom izgrađivao, pa je logično pitanje - koja je faza njegova javnog djelovanja za Velered kralja Tomislava, a koja za zaborav.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Država kojom vladaju i svećenici</p>
<p>Raspolažem dokazima da državna uprava Katoličkoj crkvi dopušta da razmiče »uske zakonske okvire«; nominalno laička država legitimira se kao država u kojoj je i Crkva jedan </p>
<p>od stupova vlasti</p>
<p>TOMISLAV KIKIĆ</p>
<p>Svremena na vrijeme hrvatski se mediji iskažu kao učinkoviti istjerivači đavola arbitrarnosti, nerada, nemara i korumpiranosti iz duha hrvatskoga pravnog sustava. Tako su ovih dana, razotkrivši skrivanje »kostura u ormarima« Caritasova doma u Brezovici i doveli mu policiju na vrata, iznudili i izjašnjavanje vrha Katoličke crkve. Slučaj Brezovica spomenut je u propovijedi tijekom mise za Domovinu, što je kardinalu Bozaniću priskrbilo epitet legalista.</p>
<p>Međutim, biskup Bogović, član kolegija kojem je spomenuti legalist na čelu, javnosti je uputio posve suprotnu poruku. Osudio je korištenje »medijskoga linča« za rješavanje problema te »zakonoznance i farizeje« koji Crkvu žele svesti »u uske zakonske okvire«.</p>
<p> Dakle, o nasilju nad djecom mediji su trebali šutjeti, a kad su već progovorili, Pravda mora skinuti povez s očiju kako bi vidjela da je Crkvi u postojećim zakonskim okvirima tijesno, te presuditi s kaznenim popustom rezerviranim za dobre katolike.</p>
<p> Na stranu primisli o frapantnoj sličnosti biskupova stava sa stavom mnogih bespravnih graditelja, tvrdim da tu nije bio ispad »mangupa iz vlastitih redova« već je riječ o kolegijalnoj primjeni načela da cilj posvećuje sredstva. Kardinal drumom, a biskup šumom, no obojica kroče istome cilju: zaštiti probitka Crkve, ma kakav on u rečenom slučaju bio. Što valja i dokazati.</p>
<p>Učinit ću to jednim drugim primjerom nasilja pod okriljem Crkve koji mi je priskrbio dokumentarnu podlogu za dokaze o nezakonitoj moći Katoličke crkve u nas, te dokaze da je upravno-pravna praksa ove države u raskoraku s državno-pravnom teorijom na kojoj je zasnovana Republika Hrvatska. Naime, raspolažem dokazima kako državna uprava Katoličkoj crkvi dopušta da nesmetano razmiče »uske zakonske okvire«.</p>
<p>Riječ je o crkvenoj zvonjavi koja se diljem hrvatske razliježe izvan za Crkvu »uskih zakonskih okvira« članka 17. Zakona o zaštiti od buke, što valjda nagluha državna uprava ne čuje. Kad joj se na to ukaže, kao što sam to ja učinio u vezi sa zvonjavom jedne crkve u Malom Lošinju, začepi uši, a predmet zajedno s žaljiteljem gurne u zonu sumraka. Tako o mojoj žalbi zbog zvonjave izvan dopuštenih »uskih zakonskih okvira«, umjesto državne uprave, već sedam mjeseci odlučuju crkvena tijela od lošinjskoga župnog ureda, preko krčke biskupije do Hrvatske biskupske konferencije i kardinalna Bozanića osobno, pa će sljedeća instanca vjerojatno biti negdje u Vatikanu.</p>
<p>Dakle, kolaboracijom državnih institucija i Katoličke crkve derogiraju se zakoni koje je donio Hrvatski sabor, a nominalno laička država legitimira se kao država u kojoj je i Crkva jedan od stupova vlasti, pa ću joj za potrebe eventualne javne rasprave oduzeti časni naslov liberalne demokracije i nazvati je kripto-hijerokracijom, državom kojom kao tajni partner vladaju i svećenici.</p>
<p>Istupi dužnosnika Katoličke crkve u vezi sa slučajem Brezovica i mojim slučajem pokazali su da, zbog šarenila svojih ciljeva u rasponu od duhovnih do gospodarskih, Crkva poseže za svim oruđima za njihovo postizanje. Zaziva kruti legalizam, ali i izuzeće od zakona. Osuđuje govor mržnje, ali mržnjom i progovara. Poziva na slogu, ali i ksenofobiju, lokal-šovinizam i primjenu plemenskog prava. Maše statistikom o katoličkoj većini, ali i načelima pluralizma civilnoga društva. Hvali se socijalnom osjetljivošću, ali iskazuje i predatorsko shvaćanje koncepta vlasništva. Osuđuje grijehe struktura, ali u njima i participira.</p>
<p>Pri svemu tome, imam dojam da raspolaže instrumentarijem za kreativnu interpretaciju osme Božje zapovijedi, pa zato etičke jednadžbe kojima utvrđuje moralnost postupaka svojih pripadnika zaslužuju naziv licemjerje.</p>
<p>Autor je diplomirani ekonomist iz Maloga Lošinja.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Put za izlazak iz demografske krize</p>
<p>Liberalna država, pa ni hrvatska, nikad neće voditi pronatalitetnu politiku: ona neće narodu biti ni otac ni majka</p>
<p>MIROSLAV KRŽAK</p>
<p>Ujednom se hrvatskom listu, na pragu vlastite starosti, javio dosadašnji progonitelj staraca, moj prijatelj Neven Budak, a zatim i velečasni Luka Vuco u Vjesniku (Stajališta, 2. svibnja) s istom temom: demografsko propadanje hrvatskoga naroda.</p>
<p>Budak: »Možda bi se nešto moglo popraviti zakonskom regulativom (recimo, da se u roku od pet godina zabrani otpuštanje žene koja je rodila, ali da se poslodavcima stimulira zapošljavanje žena koje nisu rodile). Možda bismo trebali otvoriti vrata imigraciji. Možda bismo trebali poticati policentrični razvoj i vraćanje ljudi na selo... Ne usudim se nuditi rješenja, ali bi netko trebao povesti ozbiljnog računa o tome da ne bismo jednoga dana postali veliki dom staraca koji žive svoji na... čijem?«</p>
<p>A Vuco se zauzima za vrlo jednostavnu mjeru: pomoć (iste one) države »...koja dosad nije bila ni očinska ni majčinska«.</p>
<p> Povremeno se javljaju i drugi svećenici, ljudi iz Zavoda za statistiku, profesionalni demografi te političari, ali ti posljednji vjerojatno najrjeđe.</p>
<p>U posljednjih dvadesetak godina, a napose nekoliko posljednjih godina, globalizam, posebno europski kapitalizam, pokazao je narodima u tranziciji put za izlazak iz demografske krize. To je održavanje niskih nadnica kako bi radna mjesta od razvijenih prelazila nerazvijenima.</p>
<p>Tu su u prednosti oni koji su navikli na niske nadnice pred onima koji su krenuli putem višeg standarda – ali samo za one koji rade – kao što je Hrvatska. Da bi Hrvatska postala konkurentna, mora se izjednačiti s njima, ali i razvijati radna mjesta »u kući« umrežena preko Interneta.</p>
<p>Budući da Europska unija ne vodi i ne namjerava voditi pronatalitetnu politiku, dovoljno je u takvu siromaštvu izdržati neko vrijeme dok se Unijin sustav ljudskih resursa ne uruši sam od sebe, a s njim i administrativne zabrane useljavanja siromašnih, čak i unutar Europske unije, i tada podijeliti prostor s Kinezima i ostalima koji su spremni neko vrijeme živjeti u siromaštvu da bi preuzeli bogatstva razvijenih u Europi. Prema jednoj HTV-ovoj reportaži, Kinezima je čak i Bosna i Hercegovina već sada obećana zemlja, osobito kao čekaonica za Europu!</p>
<p>Iako jednostavan i potpuno razumljiv, ovaj će prijedlog teško proći jer ga ne podupiru političari, a vjerske zajednice očekuju pomoć samo od njih. (Eto, nedavno je povećan broj primatelja dječjeg doplatka oko 2,5 posto, što pokazuje sjaj i bijedu politike.) Naprotiv, vjerske bi zajednice trebale za rješenje »privrede s djecom i za djecu« pokrenuti građane, ne čekajući političare i državu.</p>
<p>Liberalna država, pa ni hrvatska, nikad neće voditi pronatalitetnu politiku: ona neće narodu biti ni otac ni majka, ali mu neće ni braniti da krene u bilo kakva pa ni u ljudska ulaganja ako to narod shvati i prihvati. A da bi shvatio, mora ga netko voditi; ako ne država, onda vjerska organizacija i udruga građana. Takva politika nakon nekog vremena mora dati vidljive rezultate.</p>
<p>Tada će se cijeli proces naglo ubrzati, jer će liberali bez djece biti decimirani, pa će i država početi pomagati jer će je voditi ljudi koji imaju djecu i vole ih.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, redoviti sveučilišni profesor u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Cilj naših budućih hodočašća i hodoljublja</p>
<p>Zid boli mogao je ostati u Selskoj ulici! Trebalo je samo proširiti ulaz u onu oronulu kuću ispred koje je sagrađen uklanjanjem dviju bočnih prizemnih prostorija, toliko da bi se dobilo prostrani atrij i u njega smjestilo Zid boli. Tako bi se sačuvala njegova autentičnost. A moglo ga se premjesti i ispod kolonada bivše »džamije« na sadašnjem Trgu žrtava fašizma, pa neka neki tzv. antifašisti vlastitim očima gledaju plodove svoga antifašizma (i ja sam antifašist, ali suprotno njima, ja sam sin partizanskog pokojnika, i to sa Sutjeske!). Taj bi se trg u tom slučaju mogao preimenovati u Trg žrtava komunizma i (srpskog) fašizma. Zid se boli moglo preseliti i u Medvedgrad! U tom bi slučaju gradonačelnik Milan Bandić, koji je obećao da će odmah prionuti obnovi zapuštenog Oltara domovine na Medvedgradu, imao jasnu sliku što još tamo treba učiniti. Osim svetog Zida boli i pored Oltara domovine na Medvedgradu treba podići još jedan spomenik – Mauzolej hrvatskoga neznanog junaka (najbolje autora kipara Kuzme Kovačića iz Splita), pod čijim bi se karijatidama uklesala imena svih naših izgubljenih, nestalih i zatočenih hrvatskih branitelja-junaka, kao vječni spomen i spomen-plamen, kao svjetionik našim budućim pokoljenjima. I da taj Zid boli, i taj Mauzolej hrvatskoga neznanog junaka, kao i Oltar domovine budu cilj naših budućih hodočašća i hodoljublja.</p>
<p>ANTE ROKOV JADRIJEVIĆ, DIPL. ING.BRTONIGLA</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zašto ne nose uniforme i ne drže značke u ruci</p>
<p>Supruga i ja smo nedavno doputovali autobusom iz Osijeka u Zagreb, na kiosku kupili dnevne karte, ušli u tramvaj br. 6 i krenuli prema Trgu bana Jelačića. Ušli smo na prednja vrata drugih kola i gužva nas je spriječila da odmah poništimo karte. Na sljedećoj stanici ušla je kontrola, ne znam je li prava ili lažna – ne nose službena odijela, samo na sekundu izvade značku i kažu: »Kontrola, karte na pregled!« Gospođica ili gospođa koja je kod nas obavljala kontrolu uzela je naše neponištene karte i, ne obazirući se ni na kakva naša objašnjenja, izvela nas na sljedećoj stanici iz tramvaja, prijeteći policijom. Nakon što sam joj dao osobnu iskaznicu, rekla je da platimo jednu kaznu i da nam time čini uslugu. Supruga je izvadila 200 kuna, a »kontrolorka« joj je vratila 50 kuna, zatvorila svoju lisnicu i sa svojim se »kontrolorom« izgubila u gužvi a da nam nije izdala račun. Žalim što nisam tražio broj njene značke, da se utvrdi tko je zapravo ta osoba. Moja je supruga doživjela slom živaca zbog takvoga postupka. Ako su to bili pravi kontrolori, zašto se ponašaju kao razbojnici ili kao da smo mi razbojnici? Ako su lažni, tko će ih zaustaviti? Zašto ne nose uniforme i ne drže značke u ruci? Koliko je ljudi, kao sad mi, naivno dalo dokumente i još platilo zamjetan novac – a bili su izigrani i opljačkani? </p>
<p>S. Z. K., BILJE(podaci poznati redakciji)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Navala na gimnazije, nitko neće u bravare</p>
<p>U drugom ljetnom ili jesenskom krugu, slobodno je ostalo 1081 mjesto </p>
<p>U prvom krugu ljetnog upisnog roka, čiji su rezultati objavljeni u ponedjeljak, za upis u zagrebačke srednje škole prijavilo se ukupno 10.458 učenika. </p>
<p>Za one koji se nisu uspjeli upisati u prvom, a namjeravaju to učiniti u drugom ljetnom ili jesenskom krugu, slobodno je ostalo 1081 mjesto. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa predvidjelo je, naime, ukupno 11.539 mjesta za prve razrede zagrebačkih srednjih škola, i to u 408 razrednih odjela. </p>
<p>Kao i prethodnih godina najveća navala je, čini se, bila na gimnazije, pa će se tako samo u nekolicini njih održati drugi krug za upis u prvi razred. Prijave za drugi krug su 6. srpnja, a primat će se u XII. gimnaziji (36 slobodnih mjesta u općem programu, 18 mjesta u jezičnom programu), XIII. gimnaziji (34 slobodna mjesta u općem smjeru, 20 u prirodoslovno-matematičkom smjeru), Klasičnoj gimnaziji koja može upisati još 35 učenika te Sportskoj gimnaziji koja ima šest slobodnih mjesta. </p>
<p>Mjesta ima i u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji i Ženskoj općoj gimnaziji Družbe sestara milosrdnica. U XV. gimnaziji, u kojoj su, kako se i očekivalo, popunjena sva mjesta za prirodoslovno-matematički smjer, ostalo je 11 mjesta za međunarodni program. Drugog kruga neće biti niti za upis u opću gimnaziju u Srednjoj školi Sesvete.</p>
<p> I Privatna klasična gimnazija u prvom je krugu popunila kvotu od 40 mjesta. Tu se dvoje učenika natjecalo za jedno mjesto. U toj školi, naime, nema bodovnog praga, nego se učenici upisuju na temelju rezultata pismenog ispita. </p>
<p>Ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, Zlatko Stić, bio je iznenađen što je u prirodoslovno-matematičkom gimnazijskom programu te škole od predviđenih šezdeset, ostalo petnaest nepopunjenih mjesta. »Ministarstvo je iz knjižice o srednjim školama izostavilo podatak o našoj prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji u koju se upisuje već druga generacija učenik«, kaže on.. </p>
<p>U Zdravstvenom učilištu, gdje se školuju budući laboranti, zubotehničari, farmaceutski, sanitarni i fizioterapeutski tehničari i medicinski kozmetičari, drugi krug bit će održan samo za zubotehničarski smjer, na kojemu je ostalo deset nepopunjenih mjesta. </p>
<p>Popunjena su i sva mjesta za medicinske sestre i tehničare, kao i primalje te se u školama za medicinske sestre (Mlinarska, Vinogradska i Vrapče) i Školi za primalje, neće održati drugi upisni krug. Mjesta više nema niti u Obrtničkoj školi za osobne usluge. Za buduće ekonomiste ostalo je dvadesetak mjesta u Trećoj ekonomskoj školi, dok su Prva i Druga ekonomska škola popunjene. </p>
<p>Drugi upisni krug održat će se za sve programe u Poljoprivrednoj školi, Prehrambeno-tehnološkoj školi, Školi za tekstil, kožu i dizajn, Strojarskoj tehničkoj školi Frana Bošnjakovića, Industrijskoj strojarskoj školi, Obrtničkoj i industrijskoj graditeljskoj školi, kao i Školi za montažu instalacija i metalnih konstrukcija. To su mahom škole u kojima se školuju učenici za deficitarna zanimanja. </p>
<p>Unatoč stipendijama, slab interes za deficitarna zanimanja</p>
<p>Iako Grad Zagreb već drugu godinu za redom dodjeljuje stipendije za učenike koji se školuju za deficitarna zanimanja, interes budućih srednjoškolaca za njih vrlo je skroman. Na popisu za školsku godinu 2005./2006. nalazi se ukupno 26 zanimanja, a za neka od njih nije se prijavio doslovno niti jedan učenik. Tako je, primjerice, u Strojarskoj tehničkoj školi Frana Bošnjakovića ostalo nepopunjeno svih deset mjesta predviđenih za zanimanje bravara. Ista je situacija i s interesom za zanimanje klobučara, krznara, ljevača ili kotlara. Zanimljivo je ipak kako se neće održati drugi upisni krug za puškara u Elektrostrojarskoj obrtničkoj školi, jer se za sedam raspoloživih mjesta prijavilo osam učenika. U drugom upisnom krugu ima još mjesta za armirače, podopolagače, zidare, tesare, krovopokrivače, soboslikare, dimnjačare...</p>
<p>Stipendija grada Zagreba za deficitarna zanimanja u prvom razredu iznosi 900 kuna, u drugom 1200, a u trećem razredu 1500 kuna. Unatoč tim poticajnim mjerama, interes učenika za ova zanimanja i ove je godine slab. </p>
<p>Ružica Jakešević</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Broj koji zove nije se nikad ukazao </p>
<p>Trudnica morala prehodati pola grada da bi deaktivirala nepostojeću uslugu </p>
<p>Konferencijska veza, prikaz broja koji zove, fiksni sms i poziv bez biranja samo su neke od dodatnih usluga koje T-com nudi svojim korisnicima. Usluga se može aktivirati u samo pet minuta pozivom na korisnički broj 0800 9000 na kojem spremno čeka pedesetak operatera obučenih za informiranje i pomaganje korisnicima. </p>
<p>Problem nastaje u trenutku kad korisnik poželi, iz bilo kojeg razloga, otkazati dodatnu uslugu. Za deaktivaciju, naime, korisnik mora osobno otići do T-centra jer bi inače, kako kaže Zvonimir Vidaković, direktor kontaktnog centra T-coma, tu uslugu mogao deaktivirati bilo tko. Činjenica da bilo tko uslugu može i aktivirati njih uopće ne brine.</p>
<p>Zagrepčanka Dunja Petrinjak Čahtarević svoju je dodatnu uslugu poželjela otkazati iz jednostavnog razloga: nije ju nikada ni dobila! »Telefonski sam si aktivirala 'prikaz broja koji zove' još prije dva mjeseca. Računi su mi za to već počeli dolaziti, a od usluge ništa!«, uzrujano priča gospođa. Ovo je bio tek početak njenih problema s T-comom. »Prvo sam nazivala operatere da im javim da su mi zaboravili aktivirati uslugu, a pred kraj sam očajnički samo htjela otkazati uslugu koju nikad nisam ni dobila. Svaki put mi se javljao drugi srdačan operater pa sam stalno iznova morala objašnjavati svoj problem«, priča gospođa Petrinjak Čahtarević. Ona zbog rizične trudnoće nikako nije mogla sama otići u T-centar kako su je stalno upućivali operateri.</p>
<p>»I kakva im je to fora da operateri daju samo imena? Pričala sam jednom s gospodinom Josipom, a kad sam ga sljedeći put tražila, za njega nitko nije čuo«, kaže gospođa.</p>
<p>Zvonimir Vidaković kaže da je ime dovoljno za identifikaciju i da tako funkcioniraju svi pozivni centri. »Pokušavamo riješiti probleme svih korisnika jer nam je u interesu da su zadovoljni, a primjedbi i nema mnogo s obzirom na veliki broj korisnika«, govori Vidaković.</p>
<p>Pošto je telefon registrinan na gospođu Petrinjak Čahtarević, morala je, unatoč savjetima liječnika da miruje, sama otići do T-centra. »Prvo sam išla do Palmotićeve no tamo primaju samo reklamacije pa su me poslali u Savsku. Plačući sam hodala još i do tamo, zato da bi gospođa na šalteru samo napravila 'klik' na kompjuteru. I još je rekla da u njemu ne piše ništa o mojim brojnim telefonskim i pismenim reklamacijama«, tužno je zaključila trudnica koja je, kako kaže, zbog T-coma »na Normabelima«.</p>
<p>Vera Pfaff</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Na akciji staro meso i sokovi </p>
<p>Većini prehrambenih proizvoda koji su na akciji bliži se, naime, istek roka trajanja, a nekima je već i istekao</p>
<p>Razni letci trgovačkih centara, kakve građani pronalaze u svojim poštanskim sandučićima, reklamiraju proizvode po povoljnim cijenama, a najviše oglašavaju proizvode na akciji. Denis Kurtović, rukovoditelj marketinga u Billi, rekao je: »Akcijske prodaje u Billi pratimo marketinški, oglašavanjem, što je i logično, jer je i sam Ford rekao: 'Ako želiš dolar mijenjati za 50 centi, moraš i to oglasiti', dakle oglašavanjem skrećemo pozornost građanima na to«. </p>
<p> Trgovački centri tvrde da je cilj njihovih akcijskih prodaja »zadovoljenje svakodnevnih želja i potreba kupaca«. Zbog velike konkurencije trgovački centri nastoje na sve načine privući kupce. Bitno je da kupci dođu u trgovinu i kupe proizvod na akciji, ali ne samo jedan nego više njih, jer imaju akcijsku cijenu, smatra se u Billi. Kupci pritom i ne znaju što kupuju: većini prehrambenih proizvoda koji su na akciji bliži se, naime, istek roka trajanja, a nekima je već i istekao.</p>
<p>Nedavno je Vjesnik pisao o prodaji starog mlijeka, da bi prije nekoliko dana u SuperKonzumu u Španskom, Vjesnikovi reporteri pronašli staro meso. Na pakovanju junećeg mesa bila je žuta traka na kojoj je pisalo: »Snižena cijena-kratak rok trajanja«. Na naljepnici pokraj nje pisalo je da je meso vagano toga dana, 29. 6. Ispod te naljepnice bila je, međutim, zalijepljena druga, na kojoj je pisalo da meso treba upotrijebiti najkasnije do 29. 6. Cijena tom pakiranju snižena je za šest kuna. Tako građani za šest kuna manje dobivaju staro meso.</p>
<p>U Getrou se pakiranje od četiri Argetine paštete prodavalo po cijeni od 21,94 kune, dok je cijena jedne paštete iznosila 5,49 kune. Kad se sve zbroji, ispada da građani kupnjom pašteta na akciji uštede dvije lipe. </p>
<p> »Getro posluje po principu stalno niskih cijena, što znači da je kupovina u Getrou vrlo povoljna i bez obzira na akcijske prodaje«, rekla je Adela Papac iz Getroove službe Odnosi s javnošću. Na polici sa sokovima u Getrou u Vrbanima Vjesnikovi reporteri pronašli su 29. lipnja sok Fruta od marelice kojemu je rok trajanja istekao prije dva mjeseca. Vjerujući trgovačkim centrima, međutim, kupci kupuju proizvode a da pritom ni ne gledaju koji im je rok trajanja. </p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Projektil s Deep Impacta udario u komet Tempel 1 </p>
<p>PASADENA</p>
<p> - Projektil sonde Deep Imapact udario je u komet Tempel 1 u ponedjeljak u 7 sati i 52 minute po srednjoeuropskom vremenu, objavila je Američka svemirska agencija.</p>
<p> »Imamo potvrdu« o sudaru, izjavio je tri minute nakon udara tehničar NASA-e u Jet Propulsion Laboratory (JPL) u Pasadeni blizu Los Angelesa. </p>
<p> Fotografija koju je snimila sonda koja je ostala na 500 km udaljenosti, pokazala je preokrenut stožac kako izlazi iz kometa, oblak koji je izazvao projektil kad je udario brzinom od približno 37.000 km na sat. »Oblak je bio puno veći od očekivanog«, kazao je jedan od tehničara JPL-a. </p>
<p> Prije nego što je udario, projektil je poslao fotografiju kometa, nepravilnu zvijezdu u obliku kruške pokazujući bijelu površinu na kojoj se ističe nekoliko kratera. </p>
<p> Po riječima tehničara, projektil je pao točno gdje su željeli, nakon tri ispravljanja putanje tijekom posljednjih 90 minuta puta.</p>
<p> Taj je pokus prvi takve vrste u povijesti osvajanja svemira, a trebao bi omogućiti bolje razumijevanje stvaranja solarnog sustava i planeta. </p>
<p> Lansirana s Cape Canaverala u Floridi 12. siječnja, sonda Deep Impact prošla je u 173 dana putanju od oko 431 milijuna kilometara kako bi se približila Tempelu 1. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Ruska astrologinja tuži NASA-u zbog udara u komet</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> - Ruska astrologinja koja tvrdi da joj je NASA promijenila horoskop ispalivši projektil sa sonde Deep Impact u komet Tempel 1, sudski će od američke svemirske agencije tražiti 300 milijuna dolara odštete.</p>
<p> NASA je sa sonde Deep Impact na komet Tempel 1 ispalila projektil kako bi izazvala eksploziju koja će znanstvenicima, barem se tako nadaju, pokazati sastav solarnog sustava.</p>
<p> »Očito je da će se dijelovi orbite tog kometa, pa tako i sve ostalo, promijeniti nakon eksplozije, što utječe na moj astrološki rad i remeti moj horoskop«, navela je Marina Bai, kako prenosi dnevnik Izvestija, u tužbi koju je predala prije nego što je projektil udario u komet.</p>
<p> Glasnogovornica moskovskoga suda rekla je kako traju pripreme za proces, ali nije znala kada će on početi.</p>
<p> Predstavnici NASA-e u Moskvi nisu bili dostupni za komentar slučaja. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Napoleon se trudio naučiti engleski</p>
<p>LONDON </p>
<p> - Zbačeni francuski car Napoleon je tijekom izgnanstva na otočiću Svetoj Heleni počeo učiti engleski, jezik svog starog neprijatelja koji je uništio njegove carske ambicije - moći će se vidjeti na izložbi koja se uskoro otvara u Londonu.</p>
<p> Naime, pariška Napoleonova fondacija je u svrhu izložbe koja će se u povodu 200. godišnjice bitke kod Trafalgara otvoriti u londonskom pomorskom muzeju, Britancima posudila Napoleonove bilješke o učenju engleskog jezika. </p>
<p> Čini se da je Napoleon prije svega želio znati što britanske novine pišu o njemu.</p>
<p> Francuski grof Las Cases, koji se predao Englezima nakon poraza kod Waterlooa 1815. godine i kasnije služio Napoleonu na Svetoj Heleni, diktirao je bivšem caru rečenice na francuskom koje je on potom marljivo prevodio na engleski služeći se rječnikom.</p>
<p> »To mu je bilo teško jer je Engleska bila neprijatelj Francuske. Ali on nije nužno bio nužno protu-engleski raspložen«, otkriva povjesničar u pomorskom muzeju Peter Hicks.</p>
<p> Izložba posvećena britanskom admiralu Nelsonu i Napoleonu otvara se u četvrtak u sklopu proslava 200. godišnjice bitke kod Trafalgara, gdje je britanska flota 21. listopada 1805. porazila udruženu francusko-španjolsku flotu. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Sun: Bob Geldof zaslužio je Nobelovu nagradu za mir</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Nakon uspjeha koncerata Live 8 Bob Geldof bi trebao biti među kandidatima za Nobelovu nagradu za mir 2006. godine, predložio je u ponedjeljak vodeći britanski tabloid Sun.</p>
<p> »Svijet mu duguje veliku zahvalnost«, napisao je Sun za 53-godišnjeg organizatora Live 8 koncerata, svrstavajući ga uz južnoafričkog predsjednika Nelsona Mandelu i Majku Terezu.</p>
<p> »Svojom odlučnošću, energijom, vizijom i moralnom hrabrošću dvaput je uzdrmao svjetsku savjest«, napisao je Sun.</p>
<p> Milijun ljudi pratilo je u subotu 10 koncerata širom svijeta koji su prenošeni u 140 zemalja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Mladić preodjeven u ženu htio polagati ispit umjesto sestre</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> - Jedan ruski mladić, koji je odjenuo žensku odjeću kako bi polagao prijemni ispit umjesto svoje sestre, uhvaćen je jer su ga odale prevelike grudi. Teška šminka i veliko poprsje privukle su pažnju zaštitara na moskovskom sveučilištu. Mladić nije pristupio polaganju ispita, a njegova je sestra izgubila pravo upisa na taj fakultet. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Mladić preodjeven u ženu htio polagati ispit umjesto sestre</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> - Jedan ruski mladić, koji je odjenuo žensku odjeću kako bi polagao prijemni ispit umjesto svoje sestre, uhvaćen je jer su ga odale prevelike grudi. Teška šminka i veliko poprsje privukle su pažnju zaštitara na moskovskom sveučilištu. Mladić nije pristupio polaganju ispita, a njegova je sestra izgubila pravo upisa na taj fakultet. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Uoči summita G8 uhićeno 30 prosvjednika </p>
<p>EDINBURG</p>
<p> – Tridesetak osoba uhićeno je nakon sukoba koji su izbili između sigurnosnih snaga i anarhističkih i antiglobalizacijskih prosvjednika u ponedjeljak u Edinburgu, 48 sati uoči početka summita G8 u Gleneaglesu u Škotskoj, priopćila je policija. Kada su prosvjedi bili na vrhuncu, policija je procijenila da je bilo oko tisuću prosvjednika. Manji broj policajaca i prosvjednika zatražio je liječničku pomoć zbog manjih ozljeda, dodaju sigurnosne snage. Prosvjednici su na policajce bacali kamenje, boce, komade drveta i metala do kojih su došli pošto su uništili nekoliko javnih klupa. [AFP/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Sjećanje na ljude izvan povijesti</p>
<p>Nestajanje sjećanja na stradanje Roma tijekom holokausta te sve veća nesnošljivost prema romskim zajednicama potaknuli su projekt Sanje Iveković </p>
<p>Ovih je dana u Gornjoj Austriji završio osmi projekt naslovljen »Festival regija« vrijedan oko 99.000 eura. Posrijedi je umjetnička smotra, svojevrstan bijenale javnih i site-specific umjetničkih radova, koja teži približiti suvremenu umjetnost široj populaciji, kako je naglasio ravnatelj Festivala, međunarodno priznati bečki kustos Martin Fritz.</p>
<p>Festival se održao u gradićima i selima Gornje Austrije u kojima je, na temelju natječaja, izvedeno 30-ak umjetničkih projekata autora iz Austrije, Nizozemske, Njemačke, Češke, Hrvatske, Rusije i SAD-a. Ove godine tema Festivala bila su društvena uređenja, a predstavljeni umjetnički projekti odnosno radionice ili izvedbe tematizirale su svakodnevicu građana malih pograničnih mjesta, njihovu kulturu, život mladih te promišljale uobičajene stereotipe kakve može izazvati život u malim gradovima. </p>
<p>Međunarodno priznata zagrebačka umjetnica Sanja Iveković osmislila je, u suradnji sa Ženskim centrom u Rorbachu i produkcijskom podrškom umjetnica Ane Bilankov, Barbare Blasin, Nike Radić i aktivistkinje Vesne Kesić, projekt naslovljen »Živući spomenik«. Njezina je ideja bila reinscenirati fotografiju iz Drugoga svjetskog rata na kojoj su prikazani Romi što čekaju transport u neke od koncentracijskih logora diljem okupirane Europe. Stanovnici Rorbacha bili su pozvani putem mjesnih novina i radija da se okupe ispred crkve u određeno vrijeme kako bi im se na odjeću aplicirao crni trokut, oznaka kojom su nacisti obilježavali Rome, i neko vrijeme sjedeći ili stojeći u grupi »proživjeli« ono što su osjećali Romi čekajući transport u nepoznato.</p>
<p>Paralelno s Ivkovićkinim projektom, Ženski centar u Rorbachu organizirao je četverodnevni skup naslovljen »Stvarajući promjenu« posvećen životu, kulturi i političkim zahtjevima Romkinja i žena Sinta (Sinti su Romi koji govore drukčijim jezikom i imaju donekle različit način života). Cilj skupa bio je podržati žene Romkinje i Sinte, inače najveće europske manjine, u njihovim nastojanjima da ukinu diskrimanacijsku politiku zemalja u kojima žive, osnažiti umreživanje žena Romkinja i Sinta iz različitih zemalja te podsjetiti na njihova stradanja u posljednjem svjetskom ratu. Tako su na skupu sudjelovale aktivistkinje Roma i Sinta iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Austrije zajedno s aktivistkinjama iz Češke, Hrvatske i Austrije. Skup je objedinio osobne priče i iskustva aktivistkinja.</p>
<p> Kustosica Memorijalnog parka Jasenovac Rosana Ratkovčić predstavila knjigu Narcise Lengel-Krizman »Genocid nad Romima – Jasenovac 1942.« dok je Nikola Ludlova pripremila predavanje o stradanjima čeških Roma u Drugome svjetskom ratu. Iznimno zanimanje okupljenih izazvala je osobna ispovijest Ljubice Dedić, žene koja se udajom za Roma odlučila za njihov način života.</p>
<p>Prema podacima s internetskih stranica »Židovske virtualne knjižnice« oko 250. 000 Roma ubijeno je u holokaustu. Do točnih podataka o njihovim stradanjima teško je doći budući da je riječ o etničkoj grupi koja njeguje usmenu predaju odnosno nepisanu kulturu. Ipak, poznato je da su, nakon donošenja nacističkih zakona o »sprječavanju potomstva ljudi s nasljednim manama« iz 1933. liječnici nasilno sterilizirali nepoznati broj Roma i ljudi rođenih iz miješanih romskih brakova. K tomu, nakon donošenja »Zakona protiv opasnih stalnih prijestupnika« iz iste godine, nacistička policija je uhitila velik broj Roma, zajedno s prostitutkama, prosjacima, beskućnicima i alkoholičarima i otpremila ih u logore, označivši ih crnim trokutima, simbolom za »asocijalne«.</p>
<p>Kako u potresnoj knjizi »Sahranite me uspravno – Cigani i njihov put« bilježi autorica Isabel Fonseca, riječ je »o ljudima koji žive najbolje kako znaju, izvan povijesti«. Upravo nestajanje sjećanja na stradanje Roma tijekom holokausta te sve veća nesnošljivost prema romskim zajednicama u tranzicijskim zemljama, ali i zemljama zapadne Europe, potaknuli su Sanju Iveković da osmisli projekt »Živući spomenik«. Iako se u Rorbachu nikada nije dogodio pogrom Roma, umjetničin projekt naišao je na velik odaziv publike, od kojih su neki sudionici posebno doputovali i iz Beča. Sudeći prema reakcijama nakon izvedbe »oživljavanja« fotografije, projekt Sanje Iveković bio je dobra prilika za promišljanje sudbine onih koje povijest ne pamti odnosno dovođenja u pitanje sve češće dnevno-političke teze državljana Austrije kao »prvih žrtava nacističkoga režima«. </p>
<p>Uz to, kao i dosadašnjim radovima, Sanja Iveković predlaže strategije otpora protiv mehanizama brisanja nepoželjna kolektivnog sjećanja jer je sve veći broj onih koji bi željeli zaboraviti da su nakon 1938. kroz brojne gradove i sela Njemačke i Austrije prošle kolone njemačkih i austrijskih Roma prema logorima u Buchenwaldu, Ravensbrücku, Dachauu ili Mauthausenu, gdje su bili podvrgnuti prisilnomu radu, mučenju, liječničkim pokusima i masovnom uništenju. </p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Rat kao utočište</p>
<p>To je priča o ratu kao utočištu, a izlazak iz utočišta postaje poguban za čovjeka koji se u njemu sklonio </p>
<p>Biti četvrto drvo želja je koju junak Pongrašićeva romana »Baba« izražava u prvom razredu osnovne škole, prigodom podjele uloga za priredbu na kojoj mu nude ulogu voditelja. Stigao je u školu ponešto prekasno iz doma za nezbrinute u kojem ga ostavlja majka alkoholičarka, koja se te jeseni teško trijeznila… Pribjegavajući repetitivnim radnjama kako bi strukturirala osobnost, kao i svi ovisnici u terapiji, majka pretrpava kuću goblenima. Njezin goblenima nesklon jedinac Gabrijel, koji svima (kao u poznatom vicu) objašnjava da je pomoćni autolimar iako drugi misle da je idiot, od ratnog suborca Grge prihvaća nadimak Dostojevski (ostajući jednako besvjestan za ime, nadimak, simbol i stvarno stanje duha). </p>
<p> Roman »Baba« zbivanje je koje Gabrijel priča post festum, priča tečno i bez zaustavljanja nakon što je sve »premijerno« ispričao na promatranju u Jankomiru. Bio je to početak ponavljanja koje više nitko neće moći zaustaviti, ponavljanja u kojem Gabrijela muči samo početak, ali kad jednom krene, on vlada redoslijedom koji završava zločinom. Okružje zločina cijeli je Gabrijelov život i sve smrti u njemu. U tom smislu životna priča postaje njegova repetitivna radnja u kojoj ispijanje čaše vode koincidira sa smrtima u priči, a smrt postaje vrhunac trajanja. Sve je to i obrnuta slika želje da se vidi rad krila u letu kolibrića, brza izmjena slika i zvukova u koju taj let više nije moguće smjestiti jer se sve dogodilo prije nego je naišao kolibrić u junakov život. </p>
<p>A Gabrijelov život zbivanje je od malo slika u kojima se izmjenjuju nedaće. Međutim, onaj tko stalno živi u nedaćama ima sasvim drukčiju mjeru sredine i običnosti. </p>
<p> Da bi ispričao ratni zločin, tj. ubojstvo starice – civilne žrtve, Gabrijel svojim konfuznim, ali nezaustavljivim načinom, u monološkoj formi priča svoj cjelokupan život, objektivno nesretan i mučan. Objektivno i subjektivno u raskoraku su u cijelom romanu odnosno monodrami. Svjesno odstupajući od čiste forme, autor Zoran Pongrašić namjerno (drugo je pitanje koliko literarno opravdano) prekida priču citatima iz vojnih udžbenika srpske provenijencije, sugerirajući nepostojanje te vrste literature na hrvatskom jeziku, te svojevrsnim anketama na kraju svakog poglavlja. Na taj način stvara sliku ironičnog odmaka od posvemašnje subjektivnosti Gabrijelove priče ispričane u prvom licu i pretvarajući je u obrazac tzv. objektivnog novinarstva. Anketna grupa svaki put je skupina Gabrijelovih suboraca čije izjave slijede njihove osobine ličnosti i njihove tragične sudbine. </p>
<p> Kao što je bilo i očekivati, što dalje od rata književnost s tom temom prednjači pred sjećanjima. Roman Zorana Pongrašića monolog je osobe s teškoćama u razvoju, čije teškoće nisu smetale nikom da ga pusti u rat. On nije dobio službenu propusnicu, ali kad se pojavio, nitko nije smatrao potrebnim da ga udalji. To je svojevrsna priča o ratu kao utočištu i, kao uvijek kad je posrijedi utočište, izlazak iz utočišta postaje poguban za čovjeka koji se u njemu sklonio.</p>
<p>Grozdana Cvitan</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Stilske vježbe na domaće teme</p>
<p>Autor i nakladnik imaju smisla za humor kad su na poleđinu stavili »citat« ni više ni manje nego Miroslava Krleže</p>
<p>Nekako, čudna je ovo knjiga i sva sam na mukama što i kako je prikazati, muči me jesam li i štogod i valjano shvatila, jer nije da sam je bez muke pročitala. Nema mukte pravih stvari, ali katkad poslije bude muk.</p>
<p> Dobro, sad sam zahirila kao stomatolog iz ove knjige kojemu, ako ga slučajno prepoznate u svome zubaru, možete mirne duše prepustiti brigu o rođenom ili načinjenom zubalu, ali ni u smrtnom slučaju ne upuštajte se s njim u čavrljanje o životu. O tome će poslije biti riječi. </p>
<p> Nekako, čudna je ova knjiga jer već na koricama vidite da su i autor i nakladnik imali smisla za humor kad su na poleđinu stavili »citat« ni više ni manje nego obogotvorenog i uenciklopedičenog Miroslava Krleže, koji je svojim glasom progovorio iz(a) groba da bi izrekao hvalu jednom dijelu knjige: »… u mraku hrvatske leksikografije koja u viteškoj vojni protiv novih medija novači fušere i diletante da utiskuju pljesniva znanja u raskošne sveske, bez imalo mozga i kreacije – Vidulićeva Enciklopedija svijetli nepatvorenim sjajem«.</p>
<p> Ispod toga je pohvala četvrtom dijelu knjige, od stanovitog Tonija Vidna, koji je prema internetskoj tražilici Google ekološki aktivist pa je više nego primjerno da izrekne sud o autorovu ciklusu »Ekologija za djecu« (a bogme je moguće dodati: i za mnoge odrasle). Između što je, dakle drugi i četvrti citat, možda i nisu mistifikacije.</p>
<p> Naime, u prvome Andrea Zlatar, poznato ime naše kulture i književnosti, izriče poneku o prvom i, vjerojatno, najboljem ciklusu ove knjige »Jedanaest uboda«, dok se u drugom isto tako poznata Ljiljana Filipović, stručnjakinja za teoriju psihoanalize i srodne discipline, prikladno osvrće na »Muke Mikuline« sa stajališta patnji duše i psihe.</p>
<p> I svatko od njih govori svojim diskurzom, što će reći sebi svojstvenim stilom, leksikom, sintaksom, ukupnošću izraza. A upravo to je karakteristično za ovaj knjiški prvijenac: diskurzivne varijacije i bravure ili »queneauovsko sitnozrnato panoramiziranje lijepe li nam naše zbilje kroz različite glasove«. </p>
<p> Kažem vam, nekako je čudna ova knjiga. Počinje ciklusom »Jedanaest uboda« nadahnutim jednom vijesti iz crne kronike: muž, Mijo P. (40) je, navodno ničim izazvan, izbo svoju ženu, Jagicu P. (40), jedanaest puta nožem u debelo meso. Ta obiteljska tragedija u kojoj je stradala ženska stražnjica polazna je točka za jedanaest priča, jedanaest različitih pristupa, kako je rečeno različitih diskurza, od pučkog iskaza svjedoka, preko visokoparnog komentara u »Zarezu«, pa do lirskog dnevnika bolničarke na psihijatrijskom odjelu.</p>
<p> Vidulić sjajno varira tih »jedanaest udaraca«, uvjerljivo kreirajući pojedinačne elemente iskaza i duhovito se poigravajući imidžom svakoga glasa svoga, recimo, reprezentativnog uzorka naše zbilje. Katkad karikira (npr. feministkinju), ponekad ode u grotesku (npr. literarni sastavak počinitelja zločina Mije P.), te je sve zajedno završilo u stilu sapunica. </p>
<p> U ciklusu »Vlado Kilávy: Moja enciklopedija« encipklopedički diskurz dovest će vas u mnoge nedoumice: smisao prikupljanja natuknica, upitnost kompetentnosti sastavljača natuknica, sadržaj i objektivnost informacija. </p>
<p> S autorom, Svjetlanom Lackom Vidulićem (1968.), predavačem njemačke književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koji je do sada svoje proze objavljivao u časopisima i na radiju, mogu uvelike suosjećati što mu je žao da nije napisao kontroverzni roman »Migrena popušta nakon povraćanja« jer iz iskustva znam o čemu govori. Međutim, na kraju mogu samo citirati narečenoga nesretnoga stomatologa: »Sve je rečeno: sudite i djelujte.« </p>
<p>Jadranka Pintarić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Hrvatsko-kanadska knjižnica u Mississaugi</p>
<p>Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Nikola Jelinčić otvorio je protekloga tjedna Hrvatsko-kanadsku knjižnicu u Mississaugi,gradu kraj Toronta, gdje će se kanadski Hrvati moći upoznavati s hrvatskom književnošću, a mladi i s hrvatskim jezikom. »Knjižnica ima bogat fundus koji je stvoren zaslugom hrvatske zajednice koja je prepoznala da je to njezin interes i posebice interes mladih Hrvata«, rekao je Jelinčić. Hrvatsko-kanadska knjižnica s čitaonicom na 70-ak četvornih metara smjestila je oko 11.000 hrvatskih knjiga svih žanrova, a donirali su ih kanadski Hrvati. U Mississaugi živi najviše kanadskih Hrvata u Kanadi, oko 50.000. Hrvatska matica iseljenika je pridonijela fundusu knjižnice sa 31 knjigom i tri CD-a na kojima je pohranjen izbor najvažnijih djela cjelokupne hrvatske književnosti. Jelinčić je najavio da će na Interliberu biti predstavljena produkcija knjiga i periodike hrvatskoga iseljeništva. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Poljudska oaza nerada </p>
<p>Kontroverze oko organizacije spektakularne prijateljske utakmice Hrvatska - Brazil u Splitu 17. kolovoza </p>
<p>Bolji je i najslabiji plan od najbolje improvizacije«, rekao je svojedobno jedan od najboljih hrvatskih nogometnih trenera pokojni Ante Biće Mladinić. Prisjećajući se te teze spontano se pitamo ima li Grad Split bilo kakav plan za uređenje poljudskog stadiona, koji će 17. kolovoza ugostiti utakmicu Hrvatske i Brazila. </p>
<p>Jedan je od uvjeta za dobivanje te utakmice bilo zadovoljavanje potrebnih uvjeta na stadionu, na što se Grad Split, istina u starom sazivu vlasti, obavezao još 18. ožujka. U međuvremenu je s lokalnim izborima došla nova vlast, od koje se čekalo amenovanje tih odluka. No, do toga nije došlo, a mjesec i pol dana prije utakmice na stadionu se još ništa ne uređuje, što može imati dalekosežne posljedice za organizaciju te spektakularne utakmice. </p>
<p>Podsjećamo, Grad Split donosi odluke o investicijama potrebnih zahtjeva na samom terenu, dakle stadionu, a Javna ustanova sportski objekti u Splitu, na čijem čelu je Milivoj Bebić, obavlja poslove. Kako god bilo, na stadionu radovi nisu počeli, a ne zna se niti kada će... </p>
<p>»Ništa, baš se ništa nije počelo raditi«, kaže dobro informirani izvor. </p>
<p>Dakle, očito će opet na djelu biti iskonska improvizacija koja će zacijelo pokriti tek vidljive nedostatke, a splitski će stadion i dalje ostati zadnja rupa na svirali, poput onoga maksimirskog u Zagrebu, na kojem će se održavati međunarodne utakmice bez zadovoljavajućih uvjeta. </p>
<p>Dok Javna ustanova sportski objekti čeka nalog Grada Splita, vrijeme prolazi i pitanje je što će se uopće stići učiniti od brojnih poslova koji bi se morali dovršiti do sredine kolovoza. </p>
<p>Cijela priča nevjerojatno sliči na splitsko organiziranje Europskog atletskog prvenstva 1990. godine, kada je zbog nerada i neodgovornosti organizacija došla u pitanje, pa je u spasonosnu misiju poslan tadašnji drugi čovjek države Antun Vrdoljak. Međutim, sada nema niti blizu Vrdoljaka niti ikoga sličnog. Tek borba glavnog tajnika HNS-a Zorislava Srebrića sa strukturama u Splitu daje nade da bi se nešto moglo učiniti. Točnije, improvizirati... </p>
<p>Bez obzira na to organizira li Split na svom stadionu ovu utakmicu dobro ili loše, ostaje neizbježan gorak okus zbog toga što se sve to uopće mora proživljavati. Politikantstvo koje je glavni razlog nerada na Poljudu (na stadion nije izašao još nijedan radnik) stajat će mnogo više sredstava nego što je planirano. </p>
<p>Jer, očito je da splitski stadion neće biti renoviran prema zahtjevima ove utakmice. Proširenje loža, automatsko navodnjavanje terena, ozvučenje, nadzor ulaska na stadion - sve će se to morati napraviti već za sljedeću prigodu. Primjerice, ako Hajduk zaigra u Ligi prvaka ili Ligi Uefe. </p>
<p>S gorčinom se sada sjećamo bijesa Splita zbog toga što ne dobiva organizacije reprezentativnih kvalifikacijskih utakmica. A nema želju napraviti niti jednu prijateljsku utakmicu kako spada... </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Inter u Debrecenu prije Hajduka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Početak radnog tjedna počeo je vrlo burno u Interu. Zakazana je prijateljska utakmica 13. srpnja s mađarskim prvakom Debrecenom, čiji su čelnici posljednja tri dana gotovo »proganjali« društvo iz Zaprešića u želji za međusobnom utakmicom na njihovu terenu. Mađari će pokriti troškove trodnevnoga gostovanja »žutih«, a uz to će u Interovu blagajnu ubaciti i četveroznamenkastu premiju u eurima, koju će podijeliti igrači. </p>
<p>Ovo je, jasno, vrlo zanimljiva vijest i za Hajduk, koji će se s mađarskim prvakom uskoro boriti za 3. pretkolo Lige prvaka. Stoga smo sigurni da ćemo na tribinama Debrecenova stadiona primijetiti i špijunsko izaslanstvo »bijelih«. </p>
<p>»Steći ćemo nešto europskog iskustva, kojeg zasad nemamo. Bit će malo naporno, jer se 11. srpnja vraćamo s turnira u Vinjanima, ali igrači se moraju početi navikavati na žestok ritam utakmica«, kazao je trener Srećko Bogdan, komentiravši skorašnji dvoboj s Mađarima. </p>
<p>Zanimljive novosti stižu i iz Bogdanove svlačionice, koja bi mogla ostati bez napadača Davora Piškora, ali će vjerojatno dobiti Marka Janjetovića. Za Piškora je »zagrizao« zasad neimenovani inozemni klub koji će igrati Kup Uefe, a u pitanju je jednogodišnji angažman. U utorak će se saznati pristaje li »stranac« na uvjete koje je postavio Inter. </p>
<p>Janjetović se, podsjećamo, na kraju sezone vratio u Dinamo s posudbe iz Intera, ali je očito shvatio da se neće naigrati uz pristigla pojačanja, točnije novoga kapetana Zorana Mamića. Čak ni trener Kuže nema ništa protiv, kao ni Bogdan, koji je nerijetko znao reći da su njemu i Vedranu Ćorluki vrata Intera uvijek otvorena. Problem je zahlađenje odnosa na relaciji Zdravko Mamić-Branko Laljak. Ipak, nije nemoguće da se Janjetović priključi Interu već na turniru u Vinjanima, gdje će se društvo iz predgrađa zaputiti u utorak. [Ljubomir Puškarić]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Fakinski Dinamo</p>
<p>Pogled na pojačanja ostavlja dojam da su Dinamovi čelnici ovoga ljeta načinili solidan posao </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vrata maksimirske svlačionice od sada su - zatvorena. Trener Josip Kuže već je skicirao izgled momčadi za novu sezonu i malo je vjerojatno da se u tu skladnu kompoziciju može ugurati još kakva prinova. Pritom ne računamo eventualna »čuda« da, primjerice, najavljeni Argentinac Bilos ipak osvane u Zagrebu, da Silvio Marić zgrabi Igora Bišćana za ovratnik i dovuče ga u Maksimir ili, pak, da »plavi« u posljednji trenutak Hajduku preotmu Rivalda...</p>
<p> Kako god bilo, pogled na maksimirska pojačanja ostavlja dojam da su Dinamovi čelnici ovoga ljeta načinili solidan posao; </p>
<p> Zoran Mamić: Njegov je stariji »brat-strašnomlat« Zdravko glavni klupski operativac, pa su već lansirane priče o nepotizmu. No, čovjek s desetljetnim iskustvom igranja u njemačkoj Bundesligi zasigurno može pomoći posrnulome klubu. Pitanje je tek je li uputnije na Mamića računati u ulozi posljednjeg čovjeka obrane ili na mjestu zadnjeg veznog. Trener Kuže ga vidi u veznome redu, iako se čini da je upravo uloga libera u ovome trenutku »najtanja«. </p>
<p> Silvio Marić: Dinamovoj je momčadi potreban netko tko će na terenu zaškrgutati zubima, zagrmiti na suigrače, netko tko će ih prodrmati, unijeti pozitivnu drskost i samopouzdanje, potreban mu je nekakav - »fakin«. A dobio ga je u liku Silvija Marića, što se može iščitati i iz njegove izjave neposredno nakon potpisa ugovora: »Sad da vidimo koliko je jak taj Hajduk, sad da ih vidimo«.</p>
<p> Dumitru Mitu: Vrijedi sve što i za Marića. Njih će dvojica »ispljuskati« momčad kad osjete da je malaksala, klonula i postala plašljivom. No, tko će »ispljuskati« njih ako se, shodno (nekadašnjim) navikama, pomalo zaborave i prepuste veselim izvannogometnim aktivnostima? </p>
<p> Diego Cabrera: Zasad je još velika nepoznanica. Zbog neriješene zavrzlame oko ugovora s Bolivarom iz La Paza još nije odigrao niti jednu pripremnu utakmicu.</p>
<p> Mathias Chago: Simpatični je kamerunski vezist gotovo jednaka nepoznanica kao i Cabrera. Kuže je s njim zasad zadovoljan.</p>
<p> Eddy Bosnar: Dinamovi su nogometaši u posljednje dvije godine tek triput pogodili mrežu iz slobodnog udarca. Statistiku bi možda mogao uljepšati Bosnar, koji ima naviku »bombardirati« mrežu s 30-ak metara udaljenosti. Ipak, primarna mu je zadaća zaustavljanje suparničkih napadača. Za mjesto u momčadi borit će se s Cesarom...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Armstrongova opomena na startu </p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Je li ovogodišnji Tour de France već nakon prvog dana dobio smjer kojim će se kretati do kraja, do »uplovljavanja« biciklista na pariški Champs-Elysees? Je li Lance Armstrong i sedmi put zaredom nedodirljiv ili je prva etapa ipak varka... Naime, Armstrong je na »minijaturnom« prologu kreirao čudo - ostavio je iza sebe za više od jedne minute Jana Ullricha. Ili pak 56 sekundi Aleksandra Vinokurova, koji se također spominje kao jedan od najvećih konkurenata Amerikancu za »žutu majicu«, obilježje najboljega na Tour de Franceu. </p>
<p>»Nisam mogao vjerovati kako me Armstrong dostiže«, govorio je Ullrich, koji je na prologu startao minutu prije Amerikanca. </p>
<p>»Mislio sam kako vozim jako dobro, kako sam brz i kako će rezultat na cilju biti zadovoljavajući. No, sada je malo reći kako sam deprimiran tim rezultatom«, kaže Ullrich, koji je dvostruki svjetski prvak u kronometru (1999. i 2001. godine). Ali...</p>
<p>»Nisam izgubio ni gram agresivnosti. Čekamo brda i nove dvoboje s Armstrongom«, kazao je Nijemac, čija je momčad T-Mobile jedina prava konkurencija Armstrongovu Discovery Channelu. Ullrich je prvu etapu, odnosno prolog, završio na 12. mjestu, ali i dalje će ostati najveći konkurent za prekid dominacije Teksašanina na Tour de Franceu. </p>
<p>»Da mislim kako sam već sada izgubio sve izglede za pobjedu, otišao bih istog trenutka doma«, kaže Ullrich, koji je pobijedio na Touru 1997. godine, ali je nakon veličanstvenog povratka Armstronga postao »vječni drugi«. </p>
<p>Kako je startala i ovogodišnja utrka, možda će i dalje nositi etiketu - vječnoga drugog...[S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Alonso dokazao da je izašao iz vozačkog puberteta </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Već je nekoliko utrka kroz sezonu, ostavljajući Michaela Schumachera i društvo iza leđa, Fernando Alonso dokazao da je sazrio kao vozač. No, dominacija kakvu je prezentirao na VN Francuske u Magny-Coursu zaslužuje ništa drugu osim pohvala. </p>
<p>Mladi je Španjolac odmah na startu pokazao zube konkurenciji i pobjegao im, a do kraja utrke pružao im pogled samo na stražnji dio njegova Renaulta. I to tek u situacijama kad se vraćao iz boksa. Ostatak je utrke bio toliko daleko da je zapravo vozio sam protiv sebe. Njegov je let po francuskoj stazi bio tako uvjerljiv da su još samo dva vozača utrku završila u istom krugu kao on. </p>
<p>Tribine obojene u plavo-žutu boju s oduševljenjem su dočekale prolazak kroz ciljnu ravninu najboljeg vozača sezone. Peta je ovosezonska pobjeda Španjolca još jedan dokaz da se »oktanski cirkus« ove godine kroji drugačijim koncem. </p>
<p>Niti je Michael Schumacher zaboravio voziti, niti je Alonso u svemirskom brodu na startno-ciljnoj ravnini, no konkurencije Renaultu ove godine nema niti u tragovima. Možda tek predvodnik McLaren-Mercedesa Kimi Raikkonen, koji je svoju 13. startnu poziciju na VN Francuske zaključio drugim mjestom. Uostalom, Raikkonen je uz Alonsa jedini vozač koji je ove godine pobijedio na više od tek jedne utrke. [Krešimir Đureš]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Tko će preuzeti zastavu od Pekinga </p>
<p>Stotinjak članova MOO-a odlučivat će između pet gradova - Pariza, londona, Madrida, New Yorka i Moskve</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon dugotrajne kampanje i potrošenih milijuna »šuškavaca«, srijeda će dati konačan odgovor koji će grad od Pekinga 2008. preuzeti olimpijsku zastavu i četiri godine kasnije organizirati najveću svjetsku sportsku manifestaciju. U igri je pet gradova i pet želja, od kojih će se samo jedna ostvariti. Pariz, London, Madrid, New York ili Moskva? Odlučit će glasovi stotinjak članova Međunarodnog olimpijskog odbora na sjednici u Singapuru. </p>
<p>Prema procjenama većine svjetskih medija i kladionica, francuska je metropola u prednosti pred konkurentima. Pariz je bio domaćin Igara 1900. i 1924. Treće su domaćinstvo Francuzi htjeli uhvatiti 1992. i 2008. i sada su uvjereni da im MOO neće moći i treći puta pokazati »stop«. Grad u kojem je 1894. utemeljen olimpijski pokret kao jak argument ima sjajno organizirano nogometno (1998.) i atletsko (2003.) svjetsko prvenstvo. Čak 85 posto Parižana podržava kandidaturu, a uteg je na strani »grada svjetlosti« i podatak da je 90 posto objekata već na mjestu. </p>
<p>Najbliži Parizu je London. Britanska prijestolnica industrijsku zonu želi pretvoriti u olimpijski park, a iz olimpijskog će se sela do 50 posto objekata moći doći pješice za samo nekoliko minuta. Glavni je problem organizatora relativno slaba potpora Londončana - samo 68 posto - kao i otkazivanje atletskog SP-a koji se ove godine umjesto u Helsinkiju trebao održati upravo u Londonu. Inače, London je bio domaćin OI 1908. i 1948, za razliku od Madrida, koji to nije bio nijednom. Glavni španjolski grad ima najveću podršku stanovništva - čak 91 posto. Inspekcija MOO-a pohvalila je i odlično riješen prijevoz, kao i ekološku osvještenost. Vrlo dobro organizirane Igre u Barceloni 1992. također su prednost Madrida, ali mu je njihova blizina ujedno mana. </p>
<p>New York je sam sebi izglede umanjio nakon što država nije pristala na gradnju novog stadiona na Manhattanu. Ad hoc rješenje pronađeno je u Queensu, gdje bi se trebao graditi znatno jeftiniji stadion. »Velika jabuka« ima samo 59-postotnu potporu građana, a mana je i velik broj Igara u SAD-u u posljednjih dvadesetak godina (LA 1984., Atlanta 1996., Salt Lake City 2002.). Ipak, ne treba podcjenjivati utjecaj Amerikanaca - sjetimo se samo kako su, preko Ateninih leđa, dobili domaćinstvo OI 1996. </p>
<p>Najmanje izgleda za slavlje ima Moskva, kojoj je glavni adut podrška stanovnika (77 posto) i podatak da gotovo 500 olimpijskih pobjednika živi u ruskoj metropoli. Ipak, nedostataka je mnogo više, inspekcija MOO-a nije imala previše lijepih riječi za Moskvu. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="31">
<p>Oprost dugova samo zemljama koje njeguju demokraciju</p>
<p>»Marshallov plan« za Afriku značio bi novih 100 milijardi dolara za projekte razvoja do 2015.</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Na predstojećem summitu G8, Amerikancima kao da je najvažnija sudbina strateških odnosa s Velikom Britanijom.</p>
<p> Iako se alijansa Bush - Blair, kako neki analitičari tvrde, potvrdila kao »najdugotrajnije i najuspješnije političko partnerstvo modernih vremena«, predstojeći sastanak na vrhu najrazvijenijih industrijskih zemalja mogao bi ukazati na neke pukotine u američko-britanskoj transatlantskoj suradnji. </p>
<p>Blair je još prije mjesec dana pokazao da mora ostaviti nešto »opipljivo« svom političkom nasljedniku, ministru financija Gordonu Brownu, a pod pritiskom pripadnika Laburističke stranke. Ta se potreba ipak ne podudara s agendom s kojom u Škotsku stiže predsjednik Bush.</p>
<p>I pored novog obećanja da će udvostručiti prvobitno obećanu potporu za afrički kontinent od 674 milijuna dolara, Bush nije u situaciji da podrži ambiciozni »Marshallov plan za Afriku« koji bi u globalnu političku orbitu lansirao Browna kao vjerojatnog Blairovog nasljednika. </p>
<p>Pored namjere da se Africi oprosti dug od gotovo 80 milijardi dolara, »afrički Marshallov plan« bi značio novih 100 milijardi dolara za projekte razvoja do 2015. Američki predsjednik je zbog rata u Iraku u situaciji da mora voditi računa o svakom dolaru iz državne blagajne.</p>
<p>Američka javnost od Busha traži da ostane imun na zahtjeve da SAD preuzme obvezu izdvajanja fiksnog postotka za Afriku iz svoga bruto domaćeg proizvoda. Europske zemlje su se već obvezale izdvajati 0,7 posto iz svojega dohotka do 2015. Sjedinjene Države su ionako najveći međunarodni donator u projektima globalnog razvoja sa 19 milijardi dolara u 2004. godini. </p>
<p>U Škotskoj će Bush, također na zahtjev domaće javnosti, inzistirati da se čvrsto obeća oprost dugova afričkim zemljama, ali samo onima koje su demokratske, tj. onima čije vlade svojim građanima jamče političku, ekonomsku i socijalnu slobodu. To je recept po kojem bi malo koja afrička zemlja mogla dobiti novi paket američkih dolara. Međutim, sastanak skupine G8 dodatni je test za američku administraciju koja bi se prema, ocjenama analitičara, trebala na vrijeme pripremiti za dolazak Gordona Browna u rezidenciju u Downing streetu broju 10. </p>
<p>Prema nekim predviđanjima, novi će britanski premijer inzistirati na tome da Britanci zadrže liderstvo na tzv. lakim pitanjima poput smanjenja siromaštva. </p>
<p> To je pitanje izravno povezano s izdvajanjem novca za Afriku, što može potaknuti nove razmirice između Londona i Washingtona.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Jacques Chirac ismijavao britansku hranu i lude krave</p>
<p>Francuski predsjednik Jacques Chirac iskoristio je nedjeljni susret s ruskim kolegom Vladimirom Putinom i njemačkim kancelarom Gerhardom Schröderom za zbijanje šala na račun Britanaca. Kako je izvijestio pariški Libération, Chirac je tijekom summita u Kalinjingradu Putina i Schrödera zabavljao nizom viceva o britanskoj kuhinji i ludim kravama, što nije ni čudo uzevši u obzir trenutačno vrlo napete francusko-britanske odnose. Tu nije u pitanju samo europska poljoprivredna politika, gdje se britanski premijer Tony Blair nedavno usprotivio visokim subvencijama koje najviše koriste francuskim poljoprivrednicima, nego i suparništvo Londona i Pariza koji si međusobno konkuriraju za domaćina Olimpijskih igara 2012. </p>
<p>»Jedini doprinos Engleza europskoj poljoprivredi su lude krave«, rekao je Chirac na što su, kako je dojavljeno Liberationu, Rus i Nijemac od srca nasmijali. Vidjevši da je naišao na prijemčivu publiku, Chirac je izrazio i svoje mišljenje o engleskoj kuhinji, rekavši da »čovjek jednostavno ne može vjerovati ljudima koji tako loše kuhaju«. »To je, nakon Finske, zemlja s najgorom hranom«, zaključio je francuski predsjednik. Finsku je nedavno u tom smislu prozvao i talijanski premijer Silvio Berlusconi. </p>
<p>Chirac je potom Putinu i Schröderu ispričao kako ga je bivši glavni tajnik NATO-a, Škot George Robertson natjerao da proba neko tradicionalno škotsko jelo, koje se Francuzu očito nije svidjelo. »Otuda naši problemi s NATO-om«, poentirao je Chirac. </p>
<p>Glasnogovornik francuske vlade u ponedjeljak nije htio za Reuters komentirati Chiracove viceve, no sigurno je da njegov nastup u Kalinjingradu neće pridonijeti zatopljavanju odnosa između Pariza i Londona. Blair se Franuzima zamjerio time što je na nedavnom summitu Europske unije o proračunu zatražio smanjivanje poljoprivrednih subvencija koje najviše pogoduju Francuskoj. </p>
<p>Juliana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Posljednji adut Silvija Berlusconija</p>
<p>Cavaliere se nada da će vratiti popularnost nakon zaoštravanja s Amerikancima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Silvio Berlusconi starta u bitku za novi premijerski mandat s izuzetno mnogo minusa, od kojih je jedan od najvećih činjenica da je Italija zabilježila pad društvenog proizvoda u prvom tromjesečju za čak 0,5 posto. Italiju već sada zovu bolesnikom Europe, nakon što su se izjalovila sva obećanja koja je Cavaliere davao da će gospodarstvo krenuti uzlazno.</p>
<p>Iz Italije, koja je prva ratificirala europski ustav, prvo su se čuli i zahtjevi za povrat nacionalne valute lire, pa je Berlusconi gotovo panično morao poručiti svojim europskim kolegama da nema govora da Italija izađe iz Unije. </p>
<p>Skupa birokracija, visoki porezi, ogromni javni trošak, sve su to muke po Berlusconiju, i male su šanse da će se išta promijeniti do jeseni kada ga čeka odlučni obračun s Prodijem. Berlusconi želi još jedan mandat i ne predaje se iako je svjestan da je jedva pokrpao i sadašnju vladu i da su male šanse da će njegova koalicija ponovno profunkcionirati. </p>
<p>Posljednji adut Silvija Berlusconija je najnovije zaoštravanje s Amerikancima, kad im je pokazao da ipak ne mogu raditi što žele. Premijer se nada da će Talijani prepoznati njegovu snagu na vanjskopolitičkom polju, što je samo prvi korak do mogućeg preispitivanja i talijanskog angažmana u Iraku. Nakon posljednje otmice, talijanska javnost još je kritičnija prema bezrezervnoj podršci Bushevoj politici koja u Iraku ne daje rezultate.</p>
<p>No od svega najviše trpi talijansko gospodarstvo. Konkurencija iz Kine ugrozila je i čuveni talijanski tekstil, do sada neprikosnoven u svijetu mode. Automobilska industrija je u totalnoj krizi: Fiat se nikako ne može oporaviti, a i dva velika prehrambena giganta, Parmalat i Cirio su bankrotirali. Berlusconiju se zamjera da na čela tvrtki vješto dovodi svoje ljude koji nisu i sposobni menadžeri, a Talijani traže promjene jer osjećaju da je dublja kriza pred vratima.</p>
<p>Berlusconi više nema čarobnu moć uvjeriti Talijane da je bolji od svih, pa ni njegovi mediji više nemaju onu snago kao na početku njegova mandata.</p>
<p>Korupcija se udomaćila u Italiji, a u krizi su i oni koji su do sada bili najbolji: male tvrtke sa desetak zaposlenih na sjeveru zemlje. Konkurencija je tako velika da više nitko ne može naći računicu za poslovanje, a premijer je digao ruke i samo čeka da se dogodi neko čudo, a njega nema.</p>
<p>Berlusconijev model da državom upravlja kao velikim poduzećem je propao, i Romano Prodi ima sve argumente u svojim rukama kad na jesen počne odlučujuća bitka za premijersku fotelju. Najjači argument s kojim će Prodi moći tući Berlusconija je taj da je njegovo poslovno carstvo naglo naraslo otkako je premijer, a Italija istovremeno gospodarski potonula. Vješti Prodi zasad ne daje velika obećanja, svjestan da je i Europska unija u borbi za preživljavanje i da više nema jake slamke za koju bi se Italija mogla uhvatiti da ne potone.</p>
<p>Dani Silvija Berlusconija ipak su odbrojeni.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Hamas i Islamski džihad u vladi nacionalnog spasa</p>
<p>Posljednji lokalni izbori predstavljali su veliko otrježnjenje ne samo za palestinski vrh, već i za Izrael</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Palestinski premijer Ahmed Korei najavio je uspostavu vlade nacionalnog jedinstva u koju bi se uključile i militantne skupine Hamas i Islamski džihad. Riječ je po svemu sudeći o taktičkom, ali iznuđenom političkom potezu, čije je ishodište u srednjoistočnoj zbilji. Cilj je da se izbjegne sve prisutnija pogibelj međupalestinskog građanskog rata.</p>
<p>Posljednji lokalni izbori predstavljali su veliko otrježnjenje ne samo za palestinski vrh na čelu s nasljednikom Yassera Arafata Mahmoudom Abbasom (Abu Mazenom), već i za Izrael. Hamas je, naročito u Pojasu Gaze, izrastao o vrlo snažan politički pokret, preuzimajući prošlog proljeća vrlo važnu lokalnu upravu. Taj prvi uspješan test popularnosti Hamasa natjerao je Abbasa da, u strahu od potpunog poraza njegova pokreta Fatah, odgodi parlamentarne izbore koji su već bili zakazani za 17. lipnja. </p>
<p>Abbas je praktički bio prinuđen Hamasu i Islamskom džihadu, umjesto ranijih poziva na razoružanje, ponuditi ulazak u koalicijsku vladu. Kako će na taj njegov potez reagirati Izrael i njegov zaštitnik SAD, može se samo naslućivati. Palestinci, ali i najširi dio međunarodne zajednice sada strahuju da bi međupalestinska sprega mogla dovesti do usporavanja izraelskog povlačenja iz Pojasa Gaze. No, bez obzira na reagiranje Tel Aviva i Washingtona, sigurno je: palestinski vođa je jednostavno od dva zla bio prinuđen izabrati ono manje. </p>
<p>Ta suradnja PLO-a s Hamasom i Islamskim džihadom, iako iznuđena, mogla bi se pokazati kao vrlo mudar politički potez. Detalji toga međupalestinskog približavanja bit će dogovoreni na zajedničkom sastanku u Damasku u Abbasovoj nazočnosti. Istodobno, premijer Korei obavit će seriju razgovora s lokalnim čelnicima Hamasa i Islamskog džihada. </p>
<p>Hamas i Islamski džihad su u protekle 4,5 godine preuzimali odgovornost za mnoge napade na izraelske ciljeve. No, te bombaške i druge akcije su naglo splasnule nakon što su palestinski vođa Abbas i izraelski premijer Ariel Sharon u veljači usvojili deklaraciju o prekidu vatre.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Bush pozvao Amerikance da pomognu vojsci </p>
<p>NEW YORK, (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Predsjednik Bush među prvima je Amerikancima zaželio sretan praznik 4. srpnja koji je proslavljen brojnim svečanostima diljem Amerike. U govoru u povodu praznika naglasio je da su ovo, »vremena provjere« za američke građane, koji bi trebali iskazati potporu svim Amerikancima u uniformama širom svijeta. Prije polaska u sveučilište Morgantown, gradić u saveznoj državi West Virginia, nedaleko od Washingtona, odakle se službeno obratio američkoj naciji, predsjednik Bush je govorio na radiju: »Na ovaj dan podsjećamo se na obećanja u Deklaraciji o nezavisnosti, čije je ispunjenje osigurano službom i žrtvovanjem svake naše generacije«, rekao je predsjednik Bush. »Mi živimo u slobodi jer su Amerikanci pobijedili u teškim borbama 20. stoljeća, od Normanidije do Ivo Jime …« podsjećajući da je danas Amerika dom za 25 milijuna vojnih veterana. »Uvijek ćemo biti zahvalni za njihovu nesebičnu hrabrost«, dodao je. Bush je rekao da danas nova generacija Amerikanaca brani slobodu na položajima u Afganistanu, Iraku i širom svijeta. »Muškarci i žene pod američkom zastavom bore se protiv terorista izvan Amerike, tako da se ne moramo protiv njih boriti kod kuće, pozvavši Amerikance da se prijave u vojsku. »Oni koji tome služe, zauzimaju mjesto među najvećim generacijama koje su našu zemlju branile u uniformama«, rekao je Bush. Pritom je dodao kako najveće teškoće rata najviše pogađaju obitelji vojnika. »Njima se posebno zahvaljujem«, rekao je Bush, ističući kako je najbolji način da se oda počast životima koji su izgubljeni u ovoj borbi da se dovrši misija, »zato ćemo ostati u toj borbi, dok borba ne bude dobivena«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="36">
<p>Profesija: policajka</p>
<p>Iako se čini da je policijski posao preopasan ili pregrub za žene, sve više djevojaka želi u policiju. Stoga se može očekivati da će Hrvatska uskoro dosegnuti europski standard</p>
<p>Pripadnice ljepšeg spola danas mogu profesionalno obavljati gotovo sve poslove, a zanimanje policajke, samo je jedno od zanimanja koje je korak prema ravnopravnosti spolova u profesiji. Iako se i u Hrvatskoj sve češće mogu vidjeti žene u policijskim odorama, taj je postotak još iznimno nizak. Kanada je, na primjer, već 1900. godine uvela žene u policijske redove, a Hrvaticama se ta mogućnost pružila odmah po uspostavi hrvatske države. Tako su kasno dobile prigodu da dokažu svoju ravnopravnost u tzv. muškom poslu i da potvrde kako ga mogu obavljati jednako uspješno kao i muške kolege. Na poslovima policijskih službenika u Hrvatskoj trenutačno je zaposleno 8,6 posto žena, podatak je Ministarstva unutarnjih poslova, što je mali postotak u odnosu prema razvijenijim zapadnoeuropskim zemljama, ali u Ministarstvu kažu da im je cilj povećati tu brojku u sljedećem razdoblju. Prema europskim standardima, policiju mora činiti 30 posto žena u operativi, što je postotak koji će se, prema svemu sudeći, uskoro dosegnuti, jer je sve veći interes djevojaka u Hrvatskoj za to zanimanje.</p>
<p>Pravilnik o unutarnjem redu Ministarstva unutarnjih poslova kojim se određuju uvjeti radnih mjesta nema nikakvih ograničenja po spolu, kaže Zlatko Mehun, glasnogovornik Ministarstva. Dodaje da nema nikakve razlike u školovanju, stručnom usavršavanju i specijalizaciji žena u odnosu prema muškarcima. Budući da zasad u Hrvatskoj ne postoji policijska akademija za žene, nakon četverogodišnje srednje škole, da bi se postigla titula policajke, potrebno je proći posebno školovanje, to jest, završiti šestomjesečni tečaj i vježbenički staž. Mirjana Dlesk, policijska službenica za nadzor i upravljanje prometom Prve postaje prometne policije u Zagrebu, o poslu kaže da vrijedi pravilo kao i u svakom drugom: Moraš ga voljeti da bi ga mogao obavljati. Odnos s kolegama je odličan, a s građanima zasad nije imala nikakvih problema, jer očito je ugodnije kada vam alkotest pruži simpatična žena. Također kaže da ženama u ovom poslu nije potrebno dodatno dokazivanje te da se na njih gleda potpuno ravnopravno. Anita Drkulec, službenica interventne jedinice policije, u ovom je poslu deset godina i kaže da ju je privukla dinamika i stalna aktivnost te da je iznimno lijepo raditi s kolegama koji se brinu o njoj. S muškarcima radi već deset godina te je jedina žena među dvadesetak kolega, o kojima kaže: »S dečkima je ljepše raditi, nego sa ženama«. Posao u interventnoj policiji ponekad je opasan, a na utakmicama, među pijanim i uznemirenim navijačima, može se svašta doživjeti. »Ako ste u kordonu«, kaže Drkulec, »navijači najčešće nasrnu na ženu, jer se žena još ne doživljava kao autoritet, pa ni u ovom poslu«. Zadovoljna poslom i odnosima s kolegama, Anita Drkulec, majka dvoje djece, kaže da je ponekad teško uskladiti posao s obitelji, jer se radi noću, vikendom i praznikom, ali dodaje da je s vremenom i to uspjela postići te da sve funkcionira u najboljem redu.</p>
<p>Vlasta Strugar, u policiji je od 1991. godine, a prije dvije godine, kada je uvedena nova jedinica, prešla je u službu kontakt-policajke. Tom ju je poslu privukla želja da pomaže građanima te danas radi u jednoj četvrti u kojoj građanima pruža potrebnu pomoć, a o poslu kaže: »Smisao i cilj ovoga posla je prije svega komunikacija«. Žene su u ovom poslu potrebne, posebno u kontakt-policiji, i često su i uspješnije od muškaraca. Građanke će se, naime, lakše povjeriti ženi nego muškarcu, jer se od policajki može očekivati više strpljenja, razumijevanja i tolerancije. »Odnos s kolegama je korektan, sa ženama više ne bih mogla raditi«, kaže Strugar. S usklađivanjem profesionalnoga i obiteljskog vremena više nema problema, jer je majka odrasle djece te zaključuje da joj je rad zadovoljstvo. U Hrvatskoj zasad još nema žena u Specijalnoj jedinici policije, a u svim ostalim ima. Trenutačno ih je najviše u kriminalističkoj policiji, potvrđuje Kristina Posavec, diplomirani kriminalist, koja već četiri godine radi u Odsjeku kriminalističke analitike. Odjel kriminalistike ima sve više žena te postoji veliki interes baš za to područje, što je vidljivo iz podatka da petinu studenata kriminalistike čine djevojke. Posavec kaže da su trećina zaposlenika u kriminalistici žene, što je iznimno mnogo, uspoređujući s ostalim policijskim jedinicama. »Posao kriminalista zanimljiv je jer se stalno nešto događa, a i dobar je osjećaj raditi nešto korisno«, kaže Posavec. Slaže se s kolegicama iz ostalih jedinica da je odnos s kolegama korektan te da se osjeća potpuno ravnopravnom: »Ne gledaju me kao ženu, nego kao kolegicu koja ravnopravno i kvalitetno obavlja svoj posao«. Sugovornice iz jedinica zagrebačke policije potvrđuju da se voljom može sve postići, uskladiti posao s obitelji i ostati profesionalka u poslu koji se oduvijek povezivao s muškarcima. No ipak, u našem se društvu još na žene u policijskim odorama gleda pomalo s čuđenjem, zadržavajući stereotipnu sliku o njima. »Ljudima je još dosta neobično, zamišljaju policajke muškobanjastima, debelima i nelijepima te se iznenade kada nas vide«, kaže. </p>
<p>Interes žena za posao u policiji raste</p>
<p>Od devedesetih godina, kada su i u Hrvatskoj dobile prigodu ući u policiju, pa do danas, interes žena za ovaj posao znatno se povećao i još raste, kaže glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova, Zlatko Mehun. Ministarstvo ne skriva zadovoljstvo tim podatkom i najavljuje da će se promijeniti trenutačno stanje koje ograničava žene da uđu u Specijalne jedinice policije, što će dodatno povećati interes žena, jer sve novo je atraktivno, a specijalna policija daje dodatni naboj zanimljivosti i avanture. Mirjana Dlesk kaže da joj na ulici prilaze djevojčice s pitanjem kako postati policajka. Interes među djevojkama sve je veći, jer to je idealan posao za aktivnu i modernu ženu koja se profesionalno želi posvetiti nečem uzbudljivom i zanimljivom, a također pokazuje potrebu žena da se bave poslovima kojima su oduvijek vladali muškarci. Policajke potvrđuju prevladavanje stereotipa o ženi majci i domaćici, dokazujući da su jednako sposobne u svemu kao i muškarci te da više ne postoje prepreke ni u kojem zanimanju.</p>
<p>Kristina Jug</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Ružmarin i lavanda zarobljeni u maslinovu ulju</p>
<p>Zlatna plaketa za inovaciju Hrvatske gospodarske komore</p>
<p> - Županijske komore Split ove je godine pripala malom obiteljskom obrtu iz Postira na otoku Braču, koja nosi ime »Brac fini sapuni«. </p>
<p>Riječ je o obrtu koji je realizirao vlastitu inovaciju - izrađuje mirisne sapune na bazi maslinova ulja, uz dodatak eteričnih ulja, specifičnih ljekovitih svojstava i mirisa. Brac fini sapuni jedna su od samo šest tvrtki u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja je dobila pravo korištenja znaka »Izvorno hrvatsko« HGK.</p>
<p>Proizvodnja je počela 2003. godine. Ubrzo su ti sapuni postali prepoznatljiv proizvod koji se može kupiti u gift šopovima, ljekarnama i parfumerijama u cijeloj Hrvatskoj.</p>
<p>Dodatak eteričnih ulja svakoj vrsti sapuna (Brač-ružmarin, Pag-kadulja, Mljet-menta, Hvar-lavande, Vis-gospina trava i limun) daje specifičan miris i određena kozmetička svojstva. Kontrola ulaznih sirovina i izlaznih proizvoda provodi se u ovlaštenom laboratoriju te je kvaliteta osigurana. Sapuni su bez konzervansa, ručno su izrađeni i svaki je unikat. </p>
<p> Sapuni se izvoze u Kanadu, Švedsku, Austriju, Njemačku i Sloveniju, a planira se izvoz i u druge europske države te SAD. </p>
<p>Brac fini sapuni trenutačno ima dvoje stalno zaposlenih te četvoro honoraraca. »Na ideju smo došli tako što je moja supruga jednom dobila na poklon sapun sličan onome koje mi sada proizvodimo. Budući da nam se svidio odlučili smo ih sami započeti proizvoditi tako da budu kvalitetan proizvod«, kaže vlasnik obrta Joško Šantić. »Planiramo proširiti proizvodnju i zaposliti više Bračana. Uskoro ćemo početi s proizvodnjom i nekih drugih kozmetičkih proizvoda na bazi djevičanskog maslinovog ulja i ostalih prirodnih sastojaka«, dodaje.</p>
<p>U nepune dvije godine obrt Šantićevih dobio je priznanja na domaćim i međunarodnim izložbama. Brončanu medalju ponio je s izložbe inovacija u Nürnbergu 2003. godine, srebrnu medalju na međunarodnoj izložbi inovacija u Ženevi prošle godine, drugu nagradu na izložbi suvenira Kvarnerexpo u Opatiji, nagradu CROPAK 2004. za najbolju ambalažu i etiketu hrvatskog proizvoda...</p>
<p>Proizvodni program sastoji se od 13 različitih proizvoda registriranih EAN Codom. Tvrtka je pod-nijela i zahtjev za međunarodnu PCT zaštitu patenta i tehnologije.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="38">
<p>Razbijena grupa preprodavača oružja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Policija je u suradnji s Uskokom te Protuobavještajnom agencijom (POA) u ponedjeljak na večer dovršila kriminalističku obradu nad šestoricom muškaraca, hrvatskih državljana, zbog sumnje da su se duže vrijeme bavili nabavkom te preprodajom vatrenoga oružja.</p>
<p> Prema neslužbenim podacima, osumnjičenici su obrađivani već dulje vrijeme, da bi konačna akcija koja je uključivala više pretraga stanova i drugih prostora, te uhićenja osumnjičenika počela u subotu. Budući da je prema policijskim saznanjima bila riječ o opasnim osobama, za akcije njihova uhićenja bili su angažirani specijalci pa su tako dvojica osumnjičenika uhićena u nedjelju na području Trnja.</p>
<p> Prilikom pretraga prostorija koje su koristili, policija je pronašla više raketnih bacača »zolja«, te veću količinu kratkog i dugog vojnog oružja s prigušivačima. Premda je kriminalistička obrada, prema Vjesnikovim saznanjima, isprva uključivala 11-oricu osumnjičenika, prijave su podnesene protiv šestorice, od kojih su petorica uhićeni i prepraćeni istražnom sucu, dok će prijava protiv jednoga od njih biti podnesena redovitim putem.</p>
<p> Vjesnikov izvor tvrdi da su policija i Uskok također razmatrali mogućnost da osumnjičenike prijave kao tzv. zločinačku grupu, no tijekom obrade se nije prikupilo dovoljno dokaza za takvo što.</p>
<p>Uhićeni su R. P. (30), H. K.(30), I. B.(34), T. Č.(33) i B. O. (55), dok će se sa slobode braniti I. P.(27). [Marin Dešković]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Za glisiranje preblizu obale 5000 kuna</p>
<p>Prošle godine pet naleta plovila na kupače, na sreću bez smrtnih slučajeva</p>
<p>Osim glisera i vodenih skutera, posljednjih godina, ističu lučki kapetani, probleme stvaraju i kupači koji plivaju daleko od obale</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na dvadesetjednogodišnjeg Čeha Vaneka Lukaša, koji se kupao u moru nedaleko od svjetionika Sv. Andrije ispred turističkog naselja Lanterna u Rapcu, u nedjelju je naletio gliser i ubio ga. Prvi je to smrtni slučaj zbog naleta glisera na kupača ove godine. Prema riječima očevidaca, mladić se kupao pedesetak metara od obale, gdje je, prema propisima o sigurnosti pomorskog prometa, glisiranje zabranjeno.</p>
<p>Dolaskom turista svake godine s obale stižu brojni izvještaji o glisiranju preblizu obale i naletima glisera ili vodenih skutera na kupače. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, prošle je godine bilo pet naleta plovila na kupače, no na sreću, za razliku od prethodnih godina, smrtnih slučajeva nije bilo.</p>
<p>Lučki kapetani iz Malog Lošinja, Murtera i Makarske s kojima smo razgovarali kažu da se najveći broj incidenata dogodi tijekom smjene gostiju za vikend. Ljudi dođu na odmor, opuste se i ne obaziru se previše na propise, kažu lučki kapetani. No, nakon što naplate nekoliko kazni, među vlasnicima plovila proširi se glas i obično se smire, slažu se kapetani. Osim glisera i vodenih skutera, posljednjih godina, ističu kapetani, probleme stvaraju i kupači koji se odvaže i plivaju daleko od obale. </p>
<p>Lučki kapetan iz Malog Lošinja Zoran Tomić navodi primjer kad je prije nekoliko godina gliser naletio na kupača koji je plivao čak 800 metara od obale. Najveći im je problem u radu, naglašavaju, nedostatak ljudi i opreme te to što uz svoje svakodnevne obveze - izdavanje i provjera dokumenata - ne stignu kontrolirati sigurnost pomorskog prometa koliko bi trebali. Prema Pravilniku o održavanju reda u lukama, motorne brodice se ne smiju približavati obali na udaljenost manju od 50 metara, a pokraj plaže moraju ploviti na udaljenosti većoj od 50 metara od ograde uređene plaže, odnosno 150 metara od obale prirodne plaže. Gliseri i vodeni skuteri glisirati mogu samo na udaljenosti većoj od 300 metara od obale. Za kršenje tih propisa voditelj brodice i osoba koja njome upravlja zaradit će kaznu do 5000 kuna, a pravna osoba i do 15.000 kuna. </p>
<p>Kupačima je pak zabranjeno plivati izvan ograđenog prostora uređene plaže ili na udaljenosti većoj od 100 metara od obale prirodne plaže, a za kršenje tih propisa mogu zaraditi minimalnu kaznu od 500 kuna. Lučki kapetani slažu se da su stroge kazne najbolji odgovor na divljanje neodgovornih pojedinaca u blizini obale, te ističu da u kontroli sigurnosti pomorskog prometa odlično surađuju s pomorskom policijom. </p>
<p>Da bi se spriječilo glisiranje blizu obale, pomorska policija će, kažu u MUP-u, i ove godine za vrijeme turističke sezone pojačati ophodnje duž obale.</p>
<p>No, osim kažnjavanja, lučki kapetani smatraju da bi više trebalo poraditi i na informiranju i edukaciji javnosti. Radi toga je Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka u suradnji s Hidrografskim institutom iz Splita nedavno izdalo Informativnu kartu istočne obale Jadrana za nautičare. Karta sadrži i odredbe o zabrani glisiranja blizu obale. Izdana je na četiri jezika - hrvatskom, engleskom, talijanskom i njemačkom - i obvezna je oprema svake brodice, a može se nabaviti u svakoj lučkoj kapetaniji.</p>
<p>Tomislav Bradić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Jakovu Bienenfeldu oduzeto oružje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebačka je policija podnijela kaznenu prijavu protiv poznatog poslovnog čovjeka Jakova Bienenfelda (57), nakon što je u petak od njega zaplijenila više komada oružja, među kojem i dvije vojne strojnice. Bienenfeld je trenutačno u javnosti eksponiran u slučaju aktuelnog sukoba u zagrebačkoj židovskoj zajednici. Kako smo pisali, Bienenfelda se povezuje sa netransparentnim poslovanjem čelništva zagrebačke židovske Općine (ŽOZ), a Ivo Goldstein je angažirao odvjetnika Antu Nobila kako bi od Općine dobio na uvid odluku o najmu parkirališta u Praškoj 7, iznajmljenog Jakovu Bienenfeldu, kao i neke druge ugovore vezane uz financijsko poslovanje ŽOZ- a. Predsjednik ŽOZ, Ognjen Kraus je u međuvremenu uzvratio da će zbog ovih optužbi tražiti zadovoljštinu na sudu.</p>
<p>U priopćenju zagrebačke policije (koja nije navela osobne podatke Bienenfelda), navodi se da je protiv njega započeta kriminalističku obradu sumnje da je skrivao oružje na još neutvrđenom mjestu. On je, navodno, početkom 90-ih nabavio pištolj »beretta« kalibra 9 mm sa spremnikom, pušku »maverick« kalibra 12 mm, dva automatska pištolja »scorpion« kalibra 7,65 mm (koje je u naoružanju imala bivša JNA ali i Hrvatska vojska) sa šest spremnika i dvije kožne futrole.</p>
<p>Jakov Bienfeld Oružje je policiji predao u petak, a po neslužbenim pdacima policija je u ovom slučaju postupila temeljem anonimne dojave. [M.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Momčiloviću »zastario« napad na policajca </p>
<p>Momčilovića se teretilo da je u lipnju 1999. godine zajedno sa Damirom Džebom, prišao policajcu Robertu Karamarku i napao ga</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Suđenje Davorinu Sobjeslavskom i Đorđu Vuletiću za djela koja su svojevremeno izdvojena iz optužnice u remetinečkom postupku protiv tzv. zločinačke organizacije, u ponedjeljak je na zagrebačkom Općinskom sudu odgođeno zbog nedolaska trećeoptuženog Vuletića. Prvooptuženom u ovom postupku, Momčiloviću koji je u pratnji pravosudnih policajaca stigao iz Lepoglave gdje služi zatvorsku kaznu, 11. lipnja nastupila apsolutna zastara za napad na policajca. Momčilovića se, prema optužnici, teretilo da je u lipnju 1999. godine na križanju Selske ceste i Ljubljanske avenije, zajedno sa Damirom Džebom, prišao policajcu Robertu Karamarku i napao ga. Odgodi suđenja i nedolasku Vuletića oštro se usprotivila Gordana Klarić, zamjenica Općinskog državnog odvjetnika. Milenko Umičević, Vuletićev branitelj, liječničkom je dokumentacijom od 4. srpnja 2005. opravdao izostanak svog klijenta koji je na nogometu zadobio distorziju noge, i u kojem se zahtjeva strogo mirovanje optuženog. Klarić je potom rekla da ne vidi zakonsku prepreku za nastavak suđenja s obzirom da je odsutni Vuletić, na posljednjoj raspravi iznio svoju obranu i sam zatražio da se kao svjedoci pozovu bivši istražni sudac Radovan Ortynski i policajac Željko Dolački. Svjedoke koji su u ponedjeljak došli na sud, Vuletić je, naime, optužio »da su od njega na prijevaru ishodili priznanje u vezi zdravstvene«. Klarić je također zatražila da Umičević priloži u sudski spis liječnički nalaz, što je on odbio s obrazloženjem da će njegovu klijentu dokument trebati pri liječničkoj kontroli. Naposljetku, Klarić je zamolila suca Nenada Lukića da se u KB Sestre Milosrdnice, provjeri jeli Vuletić doista tamo bio, te da se suđenje ipak nastavi. »Ja sam za, ja sam za«, ponavljao je tada Davorin Sobjeslavski. Drugooptuženog Sobjeslavskog tereti se da je u siječnju 1998. godine na uglu Selske i Knežije svojim automobilom prepriječio put automobilu kojim je upravljao policajac Drago Marelja, s kojim su u autu bile supruga i dijete. Otvorivši prozor, Sobjeslavski je počeo vikati »ubit ću te Marelja, bit će krvi do koljena«. Nakon toga, izašao je iz automobila, prišao Marelji i udario ga šakom u glavu, pri čemu je policajac lakše ozlijeđen. Trećeoptuženog Vuletića tereti se da je zdravstvenu iskaznicu svoje supruge dao Damiru Džebi da pokrije troškove svoje operacije i liječenja prsta lijeve noge. Time je Vuletić HZZO oštetio za oko 3000 kuna. Momčilović trenutno služi zatvorsku kaznu, jer je u remetinečkom postupku osuđen na 12 godina i šest mjeseci zatvora zbog preprodaje droge, iznude i razbojstva. U istom je postupku, zbog preprodaje droge i pokušaja ubojstva Radovana Buvača - Bebe, Sobjeslavski osuđen na 8 godina zatvora i također je na odsluženju kazne. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Ugašen požar na Šolti</p>
<p>ŠOLTA/SUMPETAR</p>
<p> - Požar u kojem je na Šolti u nedjelju izgorjelo 30 hektara površine obrasle gustom borovom šumom, maslinicima i travom, u ponedjeljak ujutro je ugašen. Na požarištu su ostale samo dežurne vatrogasne ekipe, koje nadziru rubne dijelove zgarišta.</p>
<p>Vatru, koja je izbila na raskršću ceste za Nečujam i Gornje Grohote u nedjelju je gasilo 250 profesionalnih i dragovoljnih gasitelja, Šoltana i njihovih gostiju, uz tri kanadera, dva helikoptera i air-traktor. Predvečer na požarište su stigli i pripadnici Hrvatske vojske. Unatoč olujnoj buri, koja je na mahove dostizala <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> veću od 100 kilometara na sat, vatra se ni u jednom trenutku nije približila kućama.</p>
<p>Otvorenog plamena u ponedjeljak više nije bilo n na požarištu između Sumpetra i Duća u dugoratskoj općini nadomak Omišu, gdje je izgorjelo 24 hektara površine obrasle borovinom, travom i niskim raslinjem. Na požarištu su samo dežurne vatrogasne ekipe.</p>
<p>Policijski očevidi kojima će se utvrditi uzroci ovih dvaju prvih ovoljetnih velikih požara u srednjoj Dalmaciji, još su u tijeku. </p>
<p>Požar u Sumpetru u dugoratskoj općini, nadomak Omišu, u kojem je izgorjelo 24 hektara privatnog poljoprivrednog zemljišta, prouzročilo je pucanje električne žice na dalekovodu, pod naletima bure. Nastala šteta procijenjena je na 115.000 kuna.</p>
<p>Utvrđeno je kako je izgorjelo 200 pomlađenih stabala maslina, oko 40 čokota vinove loze te tri drvena električna stupa. Pri gašenju desni skočni zglob je, pokliznuvši se, ozlijedio pripadnik Javne vatrogasne postrojbe Split. [I.D.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="43">
<p>Zabrinjavajući pad konkurentnosti</p>
<p>Prema indeksu konkurentnosti, RH se nalazi na 79. mjestu, što je slabije čak i od Bugarske i Rumunjske</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska je tijekom 2003. i 2004. zabilježila zabrinjavajući pad konkurentnosti, pa su je u međuvremenu pretekle sve članice EU-a, a djelomično i Bugarska i Rumunjska, ocijenio je u ponedjeljak predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Darko Marinac na predstavljanju Godišnjeg izvješća o konkurentnosti Hrvatske za 2004.</p>
<p>»Prema globalnom indeksu konkurentnosti, Hrvatska se sada nalazi na 79. mjestu od ukupno 104 zemlje, što je slabije čak i od Bugarske i Rumunjske«, upozorio je.</p>
<p>Dodao je kako je od 2002. Hrvatska zabilježila pad na svjetskoj ljestvici konkurentnosti za dva pa do čak 21 mjesta. Rezultat toga je da smo kod indeksa konkurentnosti rasta prošle godine zabilježili pad s 53. na 61. mjesto, a kod indeksa poslovne konkurentnosti pad sa 62. na 72. mjesto.</p>
<p>Kao najveći problem za održanje konkurentne pozicije zemlje Marinac je naveo neproduktivnost javnih izdataka, što je posljedica velikog udjela državnih potpora u BDP-u i niske kvalitete javnih usluga. Ostale uzroke smanjenja konkurentnosti vidi u neučinkovitosti javne uprave i pravosuđa, nedovoljnoj učinkovitosti financijskog tržišta i visokoj cijeni rada te raširenoj korupciji. Pad konkurentnosti dijelom je posljedica i ponašanja korporativnog sektora, jer hrvatske tvrtke zaostaju u primjeni standarda kvalitete i inovativnosti proizvoda, a promjene u poslovnom okruženju su parcijalne i spore, istaknuo je Marinac, ocijenivši kako »Hrvatskoj treba reindustrijalizacija, jer ono što proizvodimo nije dovoljno privlačno potrošačima u EU«. Upozorio je i na pomanjkanje svijesti i volje oko nužnosti promjena.</p>
<p>U NVK stoga predlažu da se ubrzaju reforme državne uprave i pravosuđa, smanji ovisnost gospodarstva o državnim potporama i porezno opterećenje. Predlažu i ubrzanje privatizacije, liberalizacije tržišta i restrukturiranja poduzeća, a traže i da se scenarij i sadržaj platforme pregovora s EU-om što prije predoči javnosti. Dosad učinjene pozitivne pomake vide u započetoj fiskalnoj konsolidaciji, restrukturiranju javnih poduzeća, izradi Pretpristupnog ekonomskog programa, otvaranju One Stop Shopa i započetim reformama u obrazovanju i pravosuđu.</p>
<p>Potpredsjednik Vlade Damir Polančec složio se da konkurentnost hrvatskoga gospodarstva nije zadovoljavajuća, no upozorio je kako se ovdje radi o podacima za 2003. i prvu polovicu 2004.</p>
<p>»Stvari ipak nisu tako pesimistične. Poduzimamo niz mjera kako bi izvješće o konkurentnosti za 2005. bilo povoljnije«, poručio je Polančec, s čime se na kraju složio i Marinac. </p>
<p>Potpredsjednik Vlade podsjetio je da Vlada provodi reformu pravosuđa, državne uprave i obrazovnog sustava. U Vladi puno očekuju i od zdravstvene i mirovinske reforme, kao i od restrukturiranja javnih poduzeća. Polančec je zadovoljan i dosadašnjim postupcima na ubrzanju privatizacije. Za drugu polovicu godine najavio je nastavak privatizacije Ine na burzi te mogućnost pronalaženja strateškog partnera za osnovnu djelatnost TLM-a, iz kojeg bi se izdvojile sporedne djelatnosti. Ponovio je da će Vlada nastaviti podupirati gospodarski rast, prije svega strateškim projektima u turizmu i energetici.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Pliva završila prodaju Sancture i dobila 45 milijuna dolara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pliva je u ponedjeljak objavila kako je završila najavljenu prodaju lijeka Sanctura kompanije Odyssey Pharmaceuticals Inc., svojeg povezanog društva za proprietary poslovanje u SAD-u, kompaniji Esprit Pharma Holding Company, Inc., ranije poznatoj kao Saturn Pharmaceuticals Inc.</p>
<p>Po završetku transakcije, Pliva je od Esprita primila 45 milijuna USD, te također ima pravo na dodatne primitke u ukupnom iznosu do 95 milijuna USD, na koje može računati ako Sanctura postigne uspjeh na tržištu i ostvari prodajne ciljeve.</p>
<p>Prodaja Sancture rezultirat će umanjenjem knjigovodstvene vrijednosti Plivine imovine u iznosu od 93 milijuna USD u drugom tromjesečju 2005. uslijed svođenja na njenu neto tržišnu vrijednost. Nakon što je u svibnju objavila namjeru izlaska iz proprietary segmenta, Pliva je zatvaranjem ove transakcije dovršila prvu etapu tog procesa. U Plivi očekuju da će prodaja preostalog portfelja kompanije Odyssey biti realizirana u sljedećih nekoliko mjeseci, te da će pozitivno utjecati na dobit u 2005. godini. [N. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Potražnja stranaca potaknula razvoj tržišta nekretninama </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - »Bez obzira na trenutak ulaska Hrvatske u Europsku uniju, treba raditi na izgradnji institucija i usklađivanju standarda i prakse. Bez ozbiljnih reformi, depolitizacije javne uprave, političke stabilnosti i liberalizacije tržišta pridruživanje Hrvatske EU može negativno utjecati na konkurentnost«. Rekla je to u ponedjeljak Katarina Ott sa zagrebačkog Instituta za javne financije na okruglom stolu »Prostorno planiranje, tržište nekretnina i turizam u procesu pridruživanja EU« održanom u organizaciji Instituta, Zaklade Friedrich Ebert te Ekonomskog fakulteta u Splitu. Prema njezinim riječima, Hrvatskoj je potrebna brža liberalizacija i regulacija tržišta. </p>
<p>Dubravko Mihaljek iz Banke za međunarodna poravnanja smatra kako je hrvatsko tržište nekretninama malo, a ponuda ograničena.</p>
<p>»Zanimanje stranaca za nekretnine u Hrvatskoj je snažno i već utječe na tržište nekretnina, a od ukupno podnesenih 8500 zahtjeva za kupnju kuća odobreno ih je 3200. Od liberalizacije tržišta dugoročna korist su materijalna dobit, obnova stambenog fonda i razvoj turizma, no uvijek postoji opasnost od pretjerane izgradnje koja može smanjiti privlačnost Jadrana«, kazao je Mihaljek.</p>
<p>»Stanovnici bilo koje zemlje članice EU mogu neograničeno stjecati nekretnine u bilo kojoj zemlji EU, osim u Danskoj i na Malti, a to uključuje i pravo kupnje u svrhu spekulacija. U Hrvatskoj stranci trenutačno mogu kupiti samo jednu kuću za odmor. Nakon ulaska u EU to će se promijeniti, a u Hrvatskoj još nema primjerenog zakonodavstva za sprječavanje spekulacija u trgovini nekretninama«, upozorio je Mihaljek. [I. D.]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Rajčice rastu na kamenoj vuni</p>
<p>Obitelj Špehar primjenjuje najmoderniju tehnologiju proizvodnje rajčica na kamenoj vuni uz pojedinačno natapanje i prihranjivanje biljaka te oprašivanje bumbarima iz Nizozemske</p>
<p>BRĐANI</p>
<p> - Nakon 16 godina života i rada u Austriji Zdenko i Marica Špehar i njihovo troje djece vratili su se u Hrvatsku i pokrenuli obiteljski posao. U rodnim Brđanima nedaleko od Nove Gradiške podignuli su plastenik na 2000 četvornih metara, u kojem se bave hidroponskim uzgojem rajčica. Primjenjuju najmoderniju tehnologiju proizvodnje na kamenoj vuni uz pojedinačno natapanje i prihranjivanje biljaka te oprašivanje bumbarima iz Nizozemske.</p>
<p>Riječ je o intenzivnoj proizvodnji. Zasađeno je 5600 biljaka, a prosječan je prinos 50 kilograma po četvornome metru. Špeharovi se prvi u Brodsko-posavskoj županiji bave takvom proizvodnjom. </p>
<p>»Berba traje sedam mjeseci, a prinos je odličan. Upravo je to razlog zašto smo se odlučili na ovakvu proizvodnju. Surađujemo s Agronomskim fakultetom u Zagrebu i Poljoprivredno-savjetodavnom službom u Novoj Gradiški, a rajčice plasiramo u suradnji s opuzenskom tvrtkom Mandarinke«, rekao je Zdenko Špehar.</p>
<p>Špeharovi bi mogli prodati i pet puta više rajčica da ih mogu proizvesti. Budući da nisu mogli dobiti bankovni kredit, obitelj Špehar uložila je vlastitih 130.000 eura. Još su dužni izvođaču radova, ali izbora nije bilo.</p>
<p>»Više se ne može natrag, samo naprijed, inače je sve propalo«, kaže Zdenko. Njegova supruga Marica nada se da će od ovoga posla moći živjeti cijela obitelj. U berbi upošljavaju i dodatnu radnu snagu. Uz njih četvero, u stalnom radnom odnosu moglo bi biti još dvoje ljudi, kaže Zdenko, ali za to je potrebno proširenje na 3500 četvornih metara. Iako su se upisali u Poljoprivredni upisniku, trenutačno ne ostvaruju pravo na poticaj jer je prijavljena površina manja od pola hektara.</p>
<p>»Mogao sam lagati, ali tada bih lagao samom sebi«, rekao je Zdenko. Nada se da bi uskoro ipak mogli dobiti 300.000 kuna iz linije županijskih kredita za razvoj poljoprivrede.</p>
<p>Povratak i ulaganje u Hrvatskoj najviše je zagovarao 22-godišnji sin Tomislav, iako je kao vrhunski mesar u Austriji dobro zarađivao. Obitelj Špehar primjer je mnogima, ali i potvrda da ulaganje u proizvodnju treba pojednostaviti. Dok se ne riješe problemi s bankama koje, kaže Zdenko Špehar, moraju imati više razumijevanja za kreditiranje poduzetničkih programa, neće biti ni potencijalnih ulagača. </p>
<p>Ivanka Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Cijena sirove nafte nastavila rasti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sirova nafta IPE Brent u Londonu je u ponedjeljak do poslijepodneva porasla 37 centi, na 57,91 dolar za barel. U New Yorku je Nymex Light sirova nafta u petak skočila čak 2,35 dolara ili 4,2 posto, na 58,85 dolara za barel. U ponedjeljak se u New Yorku nije trgovalo zbog praznika.</p>
<p>Ako je suditi po cijenama opcija za kupnju sirove nafte na New York Mercantile Exchangeu, trgovci smatraju kako su izgledi da cijena sirove nafte dosegne 80 dolara za barel već prilično veliki. Štoviše, William Dudley, analitičar investicijske banke Goldman Sachs, nedavno je kazao kako bi pad proizvodnje za »oko nekoliko milijuna barela dnevno« mogao potaknuti skok cijene i do 105 dolara. Inače, Međunarodna agencija za energetiku (IAE) procjenjuje kako će u četvrtom tromjesečju dnevna potrošnja nafte dosegnuti 86,4 milijuna barela.</p>
<p>Dolar je u ponedjeljak dosegao najviši tečaj prema euru u posljednjih 13 mjeseci (1,1928 dolara za euro) zahvaljujući prognozama povoljnih podataka o nezaposlenosti u SAD-u, rastu u uslužnom sektoru te narudžbama u industrijskom sektoru koji bi trebali biti objavljeni ovoga tjedna. Europski su indeksi u ponedjeljak porasli, potaknuti prije svega dionicama naftnih kompanija. Londonski FTSE 100 i indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 dobili su 0,4 posto, dosegavši 5180,1, odnosno 3075,3 boda. Frankfurtski Dax porastao je 0,1 posto, na 4622,3 boda. Među naftnim kompanijama, BP je porastao 3,6 posto, a Total i Royal Dutch/Shell dobili su oko dva posto. Tokyjski indeks Nikkei 225 u ponedjeljak je porastao 0,18 posto, na 11.651,55 bodova. [P. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Promet dionicama 2,66 milijardi kuna </p>
<p>XV. godišnja konferencija Zagrebačke burze od 6. do 9. listopada u Novigradu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U prvih šest mjeseci ove godine redovni je promet na Zagrebačkoj burzi dosegao 2,83 milijarde kuna, što znači da je već krajem lipnja dosegnuto 85,3 posto prometa ostvarenog u 2004., istaknuo je glasnogovornik Burze Željko Kardum prezentirajući pregled trgovanja u prvom polugodištu. Spomenuta brojka uglavnom je rezultat velikog skoka prometa dionicama u odnosu na drugo polugodište 2004. od čak 54,3 posto, na 2,662 milijarde kuna, što znači da je polugodišnji promet dionicama već dosegao vrijednost cjelogodišnjeg prometa u 2004. Svi ostali segmenti, zahvaljujući i tomu što ove godine nije bilo toliko novih izdanja obveznica, bilježe pad. Tako je redovni promet obveznicama smanjen za 31,4 posto (na 174,9 milijuna kuna), polugodišnji promet pravima sveo se na 700.000 kuna, prijavljeni promet bio je 12,2 posto manji (ukupno 1,454 milijarde kuna), dok je institucionalni promet zabilježio pad od 16,1 posto, na 9,819 milijardi kuna. Sveukupni promet (14,112 milijarde kuna) bio je osam posto manji nego u drugom polugodištu 2004.</p>
<p>Indeks Crobex je u odnosu na prethodno šestomjesečno razdoblje porastao 15,4 posto, dok Crobis bilježi rast od 1,9 posto. Dionice s najvećim udjelom u prometu bile su Adris grupa (661,4 milijuna kuna ili 24,8 posto udjela u prometu dionicama), Pliva (409,5 milijuna kuna ili 15,4 posto), te Podravka (285,4 milijuna kuna ili 10,7 posto). U odnosu na prethodnih šest mjeseci cijena Podravke porasla je u prvom polugodištu za 17,2 posto, Plive za 4,4 posto, dok Adris bilježi pad od 0,7 posto. Ukupna tržišna kapitalizacija dionica na Zagrebačkoj burzi porasla je 11,4 posto (na 68,776 milijardi kuna), a obveznica 5,2 posto (na 25,837 milijardi kuna). Kardum je za sljedeći tjedan najavio uvrštenje u službeno tržište 16,5 milijuna eura vrijednog izdanja korporativnih obveznica Medike, dodajući da je to osma korporativna obveznica na burzi, te da tržišna kapitalizacija korporativnih obveznica iznosi 730 milijuna eura.</p>
<p>Zahvaljujući, kako je kazao, tomu što je burza ispunila financijski plan, te na temelju projekcija dugoročnog rasta tržišta i plana održivog razvoja promjenom metodologije izračuna i postotka, burzovne provizije na transakcije vrijednosnim papirima smanjene su za prosječno 35 posto, a novi cjenik vrijedi od 1. srpnja. Preciznije, provizije se više ne obračunavaju za svako tržište posebno već se u obzir uzima ukupni promet. </p>
<p>Tako sada ovisno o ukupnom dnevnom prometu dionicama provizija iznosi od 0,225 posto (za iznose manje od milijun kuna) do 0,015 za iznose iznad 25 milijuna kuna, dok je raspon provizija za transakcije obveznicama od 0,03 do 0,005 posto. Kardum je podsjetio da se od ponedjeljka primjenjuje kraći rok namire T+3, čime se reduciraju rizik i troškovi trgovanja, sredstva su kraće imobilizirana, a likvidnost sustava veća. Najavio je da će se 15. konferencija Zagrebačke burze ove godine održati u Novigradu od 6. do 9. listopada, a njena središnja tema trebale bi biti predstojeće strukturne promjene hrvatskog tržišta koje prethode ulasku u EU.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="49">
<p>Hrvatski Caritas se ogradio od Brajšina prosvjeda </p>
<p>»Užas, užas, to je skroz izmaklo kontroli...«, zgranuto su reagirali djelatnici Hrvatskoga Caritasa na prosvjed. »Sve ovo doživljavamo vrlo bolno. Žalimo zbog ovih događaja i nastupa gospođe Brajše od kojega nitko neće imati koristi«, rekao je ravnatelj Hrvatskoga Caritasa mr. Ivan Milovčić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Osamdesetak djelatnika i bivših štićenika Doma za nezbrinutu djecu u Brezovici pod vodstvom ravnateljice zagrebačkoga Caritasa Jelene Brajše, okupilo se u ponedjeljak oko podne ispred Vjesnikova nebodera u Zagrebu prosvjedujući protiv, kako su rekli, »medijskog progona Caritasovih djelatnika«. Okupljeni prosvjednici kazali su da su došli pružiti Brajši bezrezervnu potporu uvjereni da se u domovima nije događalo ono o čemu mediji već tjednima izvještavaju.</p>
<p>Na novinarski upit kako komentiraju podatke Državnog odvjetništva o seksualnom zlostavljanju djece u domu, okupljeni djelatnici Caritasa tvrde da su to sve laži. »Te neistine šire oni koji su dobili otkaze zbog nerada i štićenici koji su zbog neprimjerenog ponašanja morali otići iz doma«, vikali su prosvjednici svađajući se s predstavnicima medija.</p>
<p>Neki od bivših štićenika doma samoinicijativno su istupali pred kamere govoreći da sami nikad nisu imali negativnih iskustava niti su od ikoga čuli za takva događanja u domu. No, unatoč tvrdnjama prosvjednika tek će istraga otkriti pravu istinu.</p>
<p>Ionako vruću atmosferu dodatno je raspalilo naguravanje do kojeg je došlo kada su novinari pokušali dobiti Brajšinu izjavu. Prosvjednici su je okružili ne dopuštajući da je fotoreporteri slikaju. Situacija se ubrzo smirila, a prosvjednici su, uz pratnju policije, službenim Caritasovim vozilima odvezeni u smjeru Jutarnjeg lista.</p>
<p>»Svatko ima pravo na prosvjed, a novinari isto tako imaju pravo napisati ono za što vjeruju da je istina i nitko ne može uređivati novine doli njihovih urednika«, rekao je u vezi s tim događajem Dragutin Lučić, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.</p>
<p>U Caritasu zagrebačke nadbiskupije nije bilo zaduženih osoba za komentiranje prosvjeda Jelene Brajše, s obzirom na to da je predsjednik zagrebačkoga Caritasa mr. Tomo Petrić bolestan, te njegove ovlasti preuzima ravnateljica, a to je Jelena Brajša. Među prosvjednicima, pak, nije bilo kompetentnih osoba za ozbiljan razgovor, osim Stjepana Moškatela, službenika zagrebačkog Caritasa za odnose s javnošću. On je objasnio da je riječ o spontanom okupljanju djelatnika i volontera Caritasa u znak prosvjeda protiv dijela medijskih napisa, te da Crkva službeno ne stoji iza toga. </p>
<p>U Hrvatskom su Caritasu pak bili zgranuti i tužni zbog prosvjeda o kojem su doznali tek putem medija, jer zagrebački Caritas nije pod nadležnošću nacionalnoga. »Užas, užas, to je skroz izmaklo kontroli...«, zgranuto su na naš poziv reagirali djelatnici Hrvatskoga Caritasa Roberta Brusić.</p>
<p>»Sve ovo doživljavamo vrlo bolno. Žalimo zbog ovih događaja i nastupa gospođe Brajše od kojega nitko neće imati koristi«, rekao je pak Vjesniku ravnatelj Hrvatskoga Caritasa mr. Ivan Milovčić. Objasnivši da Hrvatski Caritas nema nikakvih mogućnosti utjecaja na Jelenu Brajšu, jer je ona službeno odgovorna nadbiskupu, koji je trenutačno odsutan i predsjedniku koji je bolestan, Milovčić je izrazio stav da u ovoj situaciji treba postupiti po uputama kardinala Bozanića koji je jasno pozvao na učinkovitu istragu i zatražio odgovornost svih kojima se dokaže krivnja. </p>
<p>Milovčić smatra da svako produbljivanje krize i daljnje zaoštravanje situacije, a čemu pridonosi i Brajšin postupak u ponedjeljak, ne nosi ništa dobra ni djeci, ni društvu niti Crkvi.</p>
<p>Prekršajne prijave protiv prosvjednika</p>
<p>Protiv organizatora prosvjeda Policijska uprava zagrebačka podići će prekršajne prijave jer, kako doznajemo od načelnika Ureda načelnika PUZ-a Krunoslava Borovca, za tzv. mirno okupljanje nije zatraženo odgovarajuće odobrenje. Unatoč tome, nekoliko je policajaca nadgledalo prosvjed i pratilo okupljene te do većih incidenata nije došlo. </p>
<p>Maja IbrišimovićPetra KostanjšakDavor Maček</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>»Ašner se smije pravosudnom sustavu«</p>
<p>»Iako se sve to zna, do danas nitko od nadležnih tijela nije razgovarao s Ašnerom«</p>
<p>POŽEGA</p>
<p> - »Nezadovoljan sam i ogorčen činjenicom da hrvatska pravosudna tijela još nisu podigla optužnicu protiv Milivoja Ašnera niti su od Austrije, gdje se on trenutačno nalazi, zatražili njegovo izručenje. A mi smo im još 30. lipnja prošle godine dostavili cjelovitu dokumentaciju o Ašneru s imenima čak 16 svjedoka koji ga terete. Nečuveno je to da ovaj čovjek, kojega se sumnjiči za zločin, mirno sjedi u svome stanu u Klagenfurtu i smije se pravosudnom sustavu«, istaknuo je Efraim Zuroff, direktor Centra Simona Wiesenthala, institucije za istraživanje židovskih žrtava tijekom holokausta i otkrivanje zločinaca u akciji »Posljednja šansa«.</p>
<p>Zuroff je u ponedjeljak posjetio Požegu gdje se sastao s gradonačelnikom Zdravkom Ronkom, a potom i predstavnicima sudbene vlasti, kako bi otkrio što se događa sa slučajem Ašner. </p>
<p>Podsjetimo, Milivoj Ašner, danas devedesetdvogodišnji starac, sumnjiči se da je kao predstojnik redarstva u Požegi 1941. i 1942. počinio ratni zločin nad Židovima. Slučaj Milivoja Ašnera slučajno je otkrio dvadesetsedmogodišnji Požežanin Alen Budaj koji je radio na istraživanju židovske povijesti Požege. Iako je Centar Simona Wiesenthala još sredinom prošle godine podnio kaznenu prijavu protiv njega, Županijski sud u Požegi tek je početkom svibnja ove godine donio rješenje o provedbi istrage nad Ašnerom, no njegovo izručenje još nije zatraženo. Ašner je nakon Drugog svjetskog rata prebjegao u Austriju gdje je godinama mirno živio, a u Hrvatsku, točnije u Daruvar, vratio se 1991. Međutim, točno na dan kada je Centar Simona Wiesenthala podnio kaznenu prijavu protiv njega ponovo je prebjegao u Austriju i sada sa sinom živi u Klagenfurtu.</p>
<p>»Iako se sve to zna, do danas nitko od nadležnih tijela nije razgovarao s Ašnerom, a hrvatskoj policiji je nedostupan. Riječ je o starom čovjeku i krajnje je vrijeme da bude procesuiran, dok je to još moguće«, tvrdi Zuroff. </p>
<p>I dok je policiji nedostupan, nastavio je, za pojedine hrvatske desničarske novine daje intervjue. »Zapanjeni smo time što Ašner i dalje govori kao i 1941., odnosno još ima ista stajališta«, kazao je Zuroff dodavši da je holokaust počinjen u Hrvatskoj te da se povijest ne može osporiti.</p>
<p>»Procesuiranje ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata test je za svaku vladu. One vlade koje se ne žele suočiti sa svojom prošlošću i ispričati se za zločine pokazuju najniži stupanj demokratičnosti«, ustvrdio je Zuroff, najavivši za utorak posjet i hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesiću te glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću. [Maja Sajler]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Rat protiv rada na crno</p>
<p>Zbog rada na crno najviše gube radnici. Gubi i država, ali i poslodavci koji nešto ušićare kršeći zakon </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader najavio je u ponedjeljak oštre mjere za suzbijanje sive ekonomije. »Pripremaju se izmjene Zakona o prekršajima i Zakona o državnom inspektoratu prema kojima bi inspektori dobili ovlast zatvoriti tvrtke koje ilegalno posluju ili zapošljavaju radnike na crno«, rekao je premijer na redovnom tromjesečnom sastanku Vlade s čelnicima sindikalnih središnjica. Istaknuo je da su rigorozne mjere nužne jer čak četvrtina prekršajnih prijava završava zastarom. </p>
<p>»Vlada će zajedno sa sindikatima raditi na suzbijanju sive ekonomije, jednom od najvećih zala u državi. Zbog rada na crno najviše gube radnici i teško je od njih tražiti građansku hrabrost da javno govore o poslodavcu. Gubi i država, ali dugoročno i poslodavci, koji nešto ušićare neplaćanjem poreza i doprinosa, no postaju bjegunci pred zakonom«, rekao je Sanader te najavio sastanak Vlade s Hrvatskom udrugom poslodavaca kako bi se i poslodavci više angažirali. </p>
<p>Sindikati podržavaju oštre mjere protiv rada na crno. Potpredsjednik Matice sindikata javnih službi Vilim Ribić izrazio je uvjerenje da će se problem riješiti za mandata ove Vlade. »Vlada ne smije imati milosti i mora suzbiti toleriranje ilegalne djelatnosti u pojedinim gospodarskim granama«, istaknuo je predsjednik URSH-a Boris Kunst. Premijer Sanader upozorio je i na pojavu ilegalnog zapošljavanja stranaca, mimo kvota, što će se također suzbiti. </p>
<p>I premijer i sindikalni čelnici izrazili su zadovoljstvo razgovorom i napretkom socijalnog dijaloga. U posljednja tri mjeseca, rekao je Sanader, održano je nekoliko sastanaka sindikalista i resornih ministarstava, riješen je veliki broj problema, a ono što nije bit će u srpnju. Ribiću kaže kako je velik pomak u traženju rješenja, a kada bi i Vlada, od koje očekuje poboljšanje rada, tako funkcionirala, sindikati ne bi ni imali pritužbi. </p>
<p>»Vlade je odlučila da se predstavnici sindikata i poslodavaca već uključe u izradu pretpristupnog programa za ulazak u EU, kako bi se izbjegli naknadni nesporazumi«, rekao je Sanader. Resorna ministarstva trebaju hitno sa sindikatima dogovoriti protokol o kolektivnom pregovaranju u javnim i državnim službama kako bi se na vrijeme ugovorile plaće za 2006. godinu. Bilo je riječi i o rebalansu ovogodišnjeg proračuna, te o što skorijem rješenju problema podjele sindikalne imovine.</p>
<p>Što se tiče ukidanju doprinosa solidarnosti za nečlanove sindikata, koji je Ustavni sud proglasio neustavnim, premijer je rekao da vladajuća stranka i Vlada još nisu donijeli političku odluku o tome. »Moj je stav da bi i nečlanovi, ako koriste pogodnosti kolektivnog ugovora, morali to i platiti. Iako je riječ o ustavnom pravo na dobrovoljnost članstva, imam razumijevanja za stavove sindikata, a o toj ćemo temi raspraviti na GSV-u«, rekao je premijer Ivo Sanader. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Pritvoreno troje od petero pedofila iz Sunje</p>
<p>SISAK</p>
<p> - Policija je u petak pritvorila troje od pet osumnjičenih za kaznena djela snošaja s djetetom na osobito okrutan i ponižavajući način, od kojih će se dvoje, roditelji djece-žrtava, kazneno goniti i za kazneno djelo rodoskvrnuća. Osumnjičeni su privedeni nakon što je Županijsko odvjetništvo u Sisku u petak izreklo mjeru pritvora, koju je potvrdilo izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Sisku. </p>
<p>Županijski sud u Sisku je prije dva tjedna zaprimio od Županijskog državnog odvjetništva optužnicu s oznakom tajne, u kojoj se za kaznena djela na štetu maloljetne djece, po stavku 4 članka 192., stavku 3 članka 198. i članku 194. Kaznenog zakona optužuje pet osoba, među kojima su dvije žene. Optužnica je stupila na snagu jer je uručena optuženima. Kako je tada rekla zamjenica predsjednika Županijskog suda u Sisku Lucijana Vukelić, predmet je dodijelila županijskoj sutkinji za mladež Snježani Mrkoc. Optuženi muškarci I. K., J. K. i J. V. te žene Đ. K. i Đ. V. su s područja Sisačko-moslavačke županije. </p>
<p>Javnost već zna da je riječ o roditeljima te trima osobama povezanima kumovskim i prijateljskim vezama s područja Sunje, koje se optužuje za psihičko, fizičko i seksualno zlostavljanje i zanemarivanje dvojice maloljetnih dječaka, sinova prvooptuženih. Policija je kriminalističku obradu završila još 21. rujna prošle godine, nakon čega je petero počinitelja privedeno u istražni zatvor. Pušteni su da se brane sa slobode.</p>
<p>»U petak smo dobili nalog od Županijskog suda i troje smo počinitelja odmah pritvorili. Jedna osoba je u bolnici u Zagrebu jer je teško bolesna, a uz njega je supruga, također počiniteljica. S njom smo kontaktirali i ona će također biti pritvorena. Još ne znamo što ćemo s bolesnim počiniteljem. S obzirom na činjenicu da je riječ o teškoj bolesti, postoji mogućnost da ga ni ne pritvorimo«, rekao je Vjesniku u ponedjeljak načelnik PU sisačko-moslavačke Marijan Tomurad. [Mirjana Gerić]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Wunenburger: pregovori Hrvatske i EU počet će ubrzo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Voditelj izaslanstva Europske komisije u Hrvatskoj Jacques Wunenburger u ponedjeljak je izjavio da je Hrvatska u protekle četiri godine ostvarila velik napredak, izrazivši uvjerenost da je Hrvatska sada mnogo bliže EU nego na početku njegova mandata i da će pregovori o punopravnom članstvu početi uskoro.</p>
<p>»Uopće ne dvojim da će pregovori početi, to je sad pitanje tjedana li možda dva-tri mjeseca, ali sam uvjeren da ćete prije kraja godine početi pregovore, a ostalo je tek pitanje rutine. Hrvatska će sigurno u godinama koje dolaze postati članica Unije«, rekao je Wunenburger novinarima nakon oproštajnog posjeta kod predsjednika Stjepana Mesića.</p>
<p>Mesiću je voditelj izaslanstva EK, koji Hrvatsku napušta u kolovozu, rekao kako bi mu bilo draže da je mogao otići nakon što su pregovori s EU-om već počeli, ali to »nije uspio postići«.</p>
<p>Novinarsko pitanje o tome što je, osim otvorenog kritiziranja, učinio tijekom četiri godine da pomogne Hrvatskoj na putu u EU, Wunenburgeru se nije osobito svidjelo. »Mislite da sam stalno kritizirao, da je to jedino što sam činio?«, zapitao je. Podsjetio je da je za njegova mandata Europska komisija dala pozitivno mišljenje o hrvatskoj spremnosti za pridruženje Uniji, da je Hrvatskoj odobren status zemlje kandidata te da je dobila financijsku pomoć za potporu provedbi reformi, upitavši zar se sve to »ne broji«.</p>
<p>Na novinarsko podsjećanje da je pitanje bilo o njegovu osobnom doprinosu, odgovorio je da je ostvarenje svega što je naveo bilo i »dijelom njegovih zaduženja«.</p>
<p>»Bio sam dio toga«, napomenuo je, dodavši da je, »za razliku od nekih drugih zemalja i nekih drugih ljudi u ovoj zemlji«, on uvijek govorio istinu. </p>
<p>Predsjednik Mesić Wunenburgera je prigodom oproštajnog posjeta odlikovao Redom kneza Branimira s ogrlicom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>MORH ne želi da Sabor odlučuje o vojnim vježbama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prošloga petka zbog jednoga glasa manjka Saboru nije podržao prijedlog odluke o održavanju vojnih vježbi Hrvatske vojske u 2005. godini. Na reakciju MORH-a nije trebalo dugo čekati. Ministarstvo je u ponedjeljak potvrdilo novinarima da su sve planirane međunarodne vojne vježbe u kojima je trebao sudjelovati HV tako pale u vodu. </p>
<p>Visoki dužnosnik MORH-a nije skrivao iznenađenje zbog odluke Sabora. »Nijedna planirana međunarodna vojna vježba HV-a do kraja godine neće se održati jer nećemo pokretati ponovni postupak u Saboru. Nakon ovoga partnerima se prikazujemo kao zemlja vrlo troma sustava, koji je podložan dnevnim hirovima naših zastupnika«, rekao je visoki dužnosnik MORH-a. </p>
<p>U MORH-u ne dovode u pitanje suvereno pravo Sabora da odlučuje o upućivanju naših vojnika u mirovne misije, ali sadašnju bi regulativu ipak trebalo donekle izmijeniti.</p>
<p>»Kad su posrijedi mirovne misije, sadašnja bi se procedura mogla ubrzati uvođenjem kvota kao limita za svaku od njih«, objašnjavaju u MORH-u. Zasad je samo riječ o ideji o kojoj bi se tek trebala povesti stručna rasprava. </p>
<p>U MORH-u ističu kako je pitanje dana kada će Hrvatska to morati učiniti ako želi biti članica NATO-a. Primjerice, iz UN-a nedavno je stigla ponuda za proširenje našeg angažmana na Cipru sa sadašnja dva na četiri mirovna promatrača. Iz UN-a su nam ponudili i umjesto jednog dva promatračka mjesta na Haitiju, a na Kašmiru povećanje sa šest na sedam hrvatskih časnika. No, za svaki od tih prijedloga potrebna je potvrda Sabora, pa u MORH-u zagovaraju uvođenje kvota, kao što je to slučaj sa sudjelovanjem HV-a u misiji ISAF u Afganistanu.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050705].
|
