NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050305].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 180014 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>05.03.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hrvatska ne odustaje od 17. ožujka</p>
<p>»Vjesnik« iz pouzdanih izvora saznaje da među većim brojem članica EU-a naklonjenih Hrvatskoj prevladava raspoloženje da se prije 10. ožujka - kad će najvjerojatnije biti donesena odluka o početku pregovora - zatraži objašnjenje zbog čega su pritisci na Hrvatsku toliko jaki te imaju li zemlje koje sumnjaju u hrvatsku vjerodostojnost prave argumente za svoju sumnju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Protekli je tjedan premijer Ivo Sanader proveo u stalnom kontaktu s premijerima država članica Europske unije, a bio je i na putovanjima koja nisu registrirana u medijima. Tako je prošloga utorka posjetio Mađarsku i razgovarao s premijerom Ferencom Gyurcsanyjem, da bi tek nekoliko sati nakon tog razgovora u Budimpeštu doletio i britanski ministar za Europu Denis MacShane. Premijer je tada već bio na večeri kod Jean Clauda Junckera.</p>
<p>Vjesnik iz pouzdanih izvora saznaje da među većim brojem članica EU-a naklonjenih Hrvatskoj prevladava raspoloženje da se prije 10. ožujka - kad će najvjerojatnije biti donesena konačna odluka o početku pregovora s Hrvatskom - jasno zatraži objašnjenje zbog čega su pritisci na Hrvatsku toliko jaki te imaju li zemlje koje sumnjaju u hrvatsku vjerodostojnost prave argumente za svoju sumnju.</p>
<p>Naime, mnoge države smatraju da je Hrvatska ispunila sve što se od nje tražilo i da nema prepreka za početak pregovora. Hrvatska je pokazala vjerodostojnost kod slučaja Gotovina, a odgađanje pregovora loše bi se odrazilo na cijeli jugoistok Europe.</p>
<p>Premijer Sanader svakodnevno telefonski kontaktira s premijerima Slovenije, Poljske, Češke, Slovačke, Austrije, Irske, Grčke. Sve te zemlje podržavaju početak pregovora s Hrvatskom i ukazuju da bi prolongiranje datuma moglo izazvati nepoželjne političke reakcije u cijeloj regiji. Premijer je u kontaktu i s diplomatima iz Britanije te s diplomatskim krugom zemalja koje su skeptične prema Hrvatskoj.</p>
<p>U zemljama koje podržavaju početak pregovora 17. ožujka postoji uvjerenje da sudbina jednoga cijelog naroda ne može ovisiti o jednom čovjeku, kao što neki već dulje vrijeme pokušavaju Hrvatsku poistovjetiti s Gotovinom. Argumenti jasno ukazuju da je Hrvatska učinila sve što je bilo realno u njenoj moći i da Hrvatska zaslužuje svoje mjesto u Europi.</p>
<p>Teško je u ovom trenutku davati bilo kakve prognoze, ali je pogrešno i tvrditi da je već sigurno kako pregovora neće biti. Sigurno je da će odluka biti donesena u posljednji trenutak, a tako je uostalom bilo i svaki put prošle godine, prije avisa i dobivanja datuma za početak pregovora. Podsjetimo samo na dramatičan tijek diplomatskih lobiranja u Bruxellesu 17. prosinca 2004., kada su skeptici očekivali siguran krah Sanaderovih lobiranja, a dogodilo se obrnuto. Premijer Sanader je upornom diplomatskom inicijativom uspio uvjeriti europske partnere, a u Banskim dvorima očekuju da će to biti i sada.</p>
<p>Također, Vlada računa i na podršku europskih pučkih stranaka, koje imaju većinu u Europskom parlamentu. One će najvjerojatnije držati stranu Hrvatskoj, a među njima su i istaknuti politički lideri Europe, talijanski premijer Silvio Berlusconi, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i nizozemski premijer Jan Peter Balkenende i drugi. Odgađanje pregovora moglo bi dugoročno imati velike posljedice za cijelu regiju. Radikalizam se već pojačao posljednjih dana, a prve naznake osjećaju se i u Hrvatskoj. Nervoza među braniteljima pokušava se radikalizirati, iz Zadra dolaze neprihvatljivi pritisci na hrvatsku vladu. Da se događaji u regiji često prelijevaju iz jedne države u drugu, primjer je i osnivanje fantomske takozvane vlade tzv. srpske krajine. </p>
<p>Radikalizam će dobiti krila ako se nastavi trend pritiska na Hrvatsku. Nadalje, protivnici europske Hrvatske nastavit će sa svojim euroskepticizmom i unošenjem straha. Također, realno je očekivati da će se ti trendovi proširiti i na zemlje u regiji, a onda dolazi do problema i u zemljama koje već jesu članice Europske unije. Radikalizam, naime, ne želi ni jedna zemlja Unije. Povijesni je projekt da se cijeli jugoistok integrira u Europu, a kočenje tog procesa s Hrvatskom sigurno bi se odrazio i na druge zemlje. Podrška skupine zemalja Hrvatskoj bila bi više nego dobrodošla, a sve zemlje koje sada podržavaju Hrvatsku trebaju zatražiti od onih koje su skeptične točne i precizne argumente.</p>
<p>Andrea Latinović Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hrvatska i Auschwitz u istom kontekstu?!</p>
<p>»Ako bi Hrvatska mogla ovako početi pregovore o priključenju, Srbija se ne bi živcirala zbog Karadžića ili Mladića. Može li, 60 godina nakon oslobađanja Auschwitza, ostati nekažnjeno najveće europsko masovno ubijanje, istrebljivanje osam tisuća ljudi u Srebrenici. Nikakvo izlijevanje krvi ne može ostati nekažnjeno«, rekao je za vrijeme kratkog boravka u Mađarskoj Dannis MacShane, a prenijele mađarske novine Népszabadság i Magyar Hírlap.</p>
<p>Stavljati u isti kontekst Hrvatsku s Auschwitzom i Srebrenicom u najmanju je ruku neukusno. Možda je MacShane zaboravio, ali u Hrvatskoj nije zaboravljeno da je Srbija učinila agresiju devedesetih godina, za vrijeme koje su srušeni hrvatski gradovi i ubijani hrvatski građani. S genocidom koji su Srbi učinili u Srebrenici Hrvati - treba se nadati da to i MacShane zna - zaista nisu imali ništa.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Hrvatskoj još nekoliko dana da pokaže punu suradnju s Haagom </p>
<p>»Što se tiče Haaga, još nije učinjeno ono što treba učiniti u okviru pune suradnje«, naglasila je glasnogovornica glavne haaške tužiteljice Florence Hartmann</p>
<p>HAAG/ZAGREB</p>
<p> – Luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn, predsjedajući Vijeća ministara EU, u petak je nakon sastanka s glavnom haaškom tužiteljicom Carlom del Ponte izjavio kako je Hrvatskoj ostalo još nekoliko dana da pokaže da potpuno surađuje s Haaškim sudom.</p>
<p> »Imamo još nekoliko dana kako bi se pokazalo je li hrvatska suradnja s Haaškim sudom, što ju je zatražilo Europsko vijeće u prosincu, potpuna«, izjavio je Asselborn nakon sastanka s Del Ponte u Haaškom sudu.</p>
<p>»Suradnja svih zemalja zapadnog Balkana s Haaškim sudom preduvjet je za njihovo približavanje Europskoj uniji«, kazao je Asselborn novinarima. »U vezi s Hrvatskom, odluku moramo donijeti 16. ožujka i sad pripremamo taj sastanak«, dodao je Asselborn čije su konzultacije s Del Ponte bile posljednje prije nego što Vijeće ministara EU spomenutog datuma donese konačnu odluku o početku ili odgodi pristupnih pregovora s Hrvatskom 17. ožujka.</p>
<p> Carla del Ponte se nakon razgovora s Asselbornom nije obratila novinarima, što je i najavljeno uoči sastanka. Njezina je glasnogovornica Florence Hartmann u telefonskom razgovoru iz Haaga je kazala kako je bila riječ »o redovnim konzultacijama i da nema nikavih posebnih izjava«. Na upit o tome je li glavna tužiteljica promijenila stajalište u odnosu na izvješće koje je podnijela luksemburškom predsjednišvtu EU 11. veljače, Hartmann je izbjegla odgovor. »Ako bude promjena, one će biti vidljive«, rekla je Hartmann napominjući kako se to odnosi na lociranje generala Ante Gotovine i njegovo prebacivanja u Haag. »Što se tiče Haaga još nije učinjeno ono što treba učiniti u okviru pune suradnje«, naglasila je.Del Ponte je 11. veljače izvijestila luksemburško predsjedništvo EU da je general Gotovina unutar dosega hrvatskih vlasti i kako bez njegovog pojavljivanje u Haagu ne može reći da Hrvatska u potpunosti surađuje s Haškim sudom.</p>
<p> Zakazavši početak pristupnih pregovora s Hrvatskom za 17. ožujka, Europsko vijeće je 17. prosinca 2004. postavilo uvjet postojanja pune suradnje Hrvatske s ICTY-em. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Mesiću za kampanju darovali novac ukraden iz proračuna BiH?</p>
<p>Poseban odjel državnog tužiteljstva BiH za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije podigao je optužnicu protiv četvorice braće Ivanković-Lijanović / Lijanoviće se tereti da su Federaciju BiH carinskim prijevarama oštetili za desetke milijuna eura koji su doslovce oteti, umjesto da odu u socijalne, zdravstvene i obrazovne fondove u zemlji</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – Mesna industrija Lijanovići iz Širokoga Brijega bila je jedan od većih donatora predizborne kampanje hrvatskoga predsjednika Stjepana Mesića darujući mu, prema službeno objavljenim podacima, 200.000 kuna. I u vrijeme kada je taj podatak javno objavljen bilo je određenih reakcija, najviše od nezadovoljnih djelatnika Lijanovića koji su se čudili kako im njihova uprava zbog navodnog nedostatka novca plaću isplaćuje u »bonovima«, a s druge strane troši novac na politički marketing u Hrvatskoj.</p>
<p>No, tek je ovotjedna vijest da je posebni odjel državnog tužiteljstva Bosne i Hercegovine za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije podigao optužnicu protiv četvorice braće Ivanković-Lijanović, vlasnika širokobriješke mesne industrije, bacila ozbiljnu sjenu na donaciju hrvatskom predsjedniku.</p>
<p>Optužbe su, naime, veoma teške. Lijanoviće se tereti da su Federaciju BiH carinskim prijevarama oštetili za desetke milijuna eura koji su doslovce oteti, umjesto da odu u socijalne, zdravstvene i obrazovne fondove u zemlji. Ako se optužbe pokažu točnima, jasno je da je dio novca završio i u hrvatskoj predsjedničkoj kampanji. </p>
<p>Posebno je tužno da je, prema navodima iz optužnice, milijunska carinska prijevara i bila moguća zahvaljujući tome što su Lijanovići svojim novcem potkupljivali političare, suce, medije, pa i stručnjake, recimo za veterinarstvo. I sami su se uključili u politiku formirajući prvu stranku koja je zapravo filijala neke mesne industrije, nazvanu patetično »Radom za boljitak«. Navodno su svoje ljude instalirali i u udruge koje se bave zaštitom interesa poljoprivrednika u BiH. Tvrdili su da su se odrekli HDZ-ove politike, pa su čak imali i podršku američkoga veleposlanika u BiH.</p>
<p>SDP-om predvođena vlada, koalicija Alijansa za promjene, u očajničkoj potrazi za Hrvatima koji bi podržali tu navodnu »prvu poslijeratnu vladu bez nacionalista« čak je 2001. Lijanovićima dala mjesto u kabinetu tadašnjeg federalnog premijera Alije Behmena. Tamo je jedan od braće Ivanković-Lijanović sjedio sa Seferom Halilovićem, koji je kasnije optužen za ratne zločine nad Hrvatima. Ironično je, imajući sve to u vidu, da je prvu pravu istragu protiv Lijanovića naložio SDP-u blizak tadašnji ravnatelj carinske uprave Želimir Rebac.</p>
<p>Naravno, sud tek treba utvrditi istinu, i jasno je da su Lijanovići pred zakonom nevini dok se ne dokaže suprotno. Ipak, treba reći da je svakom tko je i prije optužnice tužiteljstva BiH želio stvari gledati iz racionalnoga kuta moralo biti sumnjivo kako je netko tko je prije rata imao skromnu mesnicu uspio u vrijeme rata stvoriti poslovno carstvo vrijedno stotine milijuna eura. Već godinama, na to su upozoravali i utjecajni mediji u BiH, tvrdeći da je u temelje industrije sa širokobriješke Visoke glavice uzidan novac »zarađen« na carinskim prijevarama i otet od usta gladnim stanovnicima BiH.</p>
<p>Zanimljivo je, također, da u prvim reakcijama na optužnicu Ivanković-Lijanovići svoju obranu ne temelje na negiranju prilično očitih prijevara, nego tvrde da su na identičan način poslovali i drugi. U svakom slučaju, žalosno je da ova »ružna priča« iz BiH ima svoj odjek i u susjednoj Republici Hrvatskoj. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Balog: Novac je donirala tvrtka Lijanovići registrirana u Hrvatskoj</p>
<p>»To je notorna, bezobrazna laž. Oni koji to tvrde u Bosni i Hercegovini morali bi znati da to nije novac poreznih obveznika druge države niti tvrtke Lijanovići u BiH. To je novac tvrtke Lijanovići d.o.o registrirane u Hrvatskoj koja uredno plaća sve doprinose i poreze u Hrvatskoj«. Izjavila je to Vjesniku Štefanija Balog, šefica Izbornog stožera predsjednika Stjepana Mesića, na pitanje baca li optužnica protiv Mesne industrije Lijanovići u BiH sjenu na donaciju koju je istoimena tvrtka dala hrvatskom predsjedniku u vrijeme izborne kampanje.</p>
<p>Rezignirana repovima koji se nepotrebno vuku jedino kad je u pitanju kampanja predsjednika Mesića, Balog podsjeća da je samo on, u skladu sa Zakonom o financiranju kampanje, svoje izvore i donatore predočio javnosti. »Držali smo se zakona i nismo ni jednu lipu primili od pravne ili fizičke osobe izvan granica Hrvatske«, ponovila je. Eventualnim nepravilnostima u Lijanovićevu poslovanju trebali su se, kaže, baviti policija i državne institucije koje i inače istražuju pravne ili fizičke osobe. S druge pak strane, poslove Lijanovića u BiH trebaju rješavati institucije te države, zaključila je Balog.</p>
<p>I ovom je prigodom podsjetila da HDZ-ova kandidatkinja Jadranka Kosor nije otkrila financijere i da je zbog toga nitko ne proziva. »Razočarana sam u objede o kampanji predsjednika Mesića koji je postupio u skladu s hrvatskim zakonima. A one koji to nisu učinili nitko ništa ne pita«, rezignirano zaključuje Štefanija Balog. </p>
<p>M. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Šutnja je zlato</p>
<p>Hrvatska doista, kako nas to žele podučiti zagovaratelji njezinih vrijednosti koji nisu u stanju uobličiti ni jednu od tih vrijednosti koja ne bi bila i opća vrijednost, odnosno danska ili bugarska, ne postoji tek od preksinoć, niti je pritisak što ga ovih dana trpi Vlada u Zagrebu nešto što ne bi imala u svojem povijesnome pamćenju</p>
<p>VLAHO BOGIŠIĆ</p>
<p>Za izreku šutnja je zlato gotovo je sigurno čuo svaki čitatelj ovoga teksta, posjeduje je u svojoj kulturnoj zalihi, ali već nismo toliko sigurni u prosudbi koliko je onih koji je drže izvornom, hrvatskom mudrošću, a koliko drugih koji bi znali prepoznati njezine druge izvore, dakako zanemarimo li takve koji tu izreku drže promašenom, pa im i nije poticajna. Gnomički potencijal šutnje, kad je riječ o spomenutoj poslovici, vjerojatno nije izvorno hrvatski, jer mu se dadu odrediti klasični izvori, ali bi isto tako bilo teško poreći kako hrvatska kultura i njezina izvornost dovoljno dugo živi i od njega a da bi ga imalo smisla izolirati kao uvozni supstrat. Kad je riječ o vrijednostima na kojima neka kultura ili društvo, odnosno ako se komu hoće nacija, počiva, to jest u kojima prepoznaje oblike svojega prirodnoga prava na samoodržanje, one po naravi stvari, pa onda ni po pravnoj interpretaciji nisu i ne mogu biti zasnovane ni protumačene na način koji drugi ne bi razumjeli ili mogli prihvatiti.</p>
<p>Ta vrsta u osnovi banalnoga nesporazuma izaziva u hrvatskoj javnosti posljednjih godina groteskne posljedice. Nije, naime, zanemariv broj istaknutih pojedinaca koji se u svojim iskazima ponašaju kao da su se u zemlji i kulturi u kojoj i o kojoj govore pojavili koliko jučer, kao da su svoje, i to istaknuto mjesto, zauzeli naprečac, na temelju dotad nepoznatih ili zatajenih prinosa. Riječ je, međutim, o karijerama koje su ne samo profilirane nego i bez iznimke društveno verificirane u drugoj polovici prošloga stoljeća, o uglednim akademicima, sveučilišnim profesorima, kiparima i piscima, biskupima koji su vrlo uspješno djelovali te svoje naslove i ugled stekli prije nego što je to uspjelo kulturi ili društvu kojemu su služili. Pisali su vrijedne monografije o povijesti, jeziku, ekonomiji, medicini, razvijali svoj umjetnički talent, što je sve logično i što je pomoglo da do razmjerno povoljnoga ishoda za kulturu i društvo dođe. Umjesto da budu sretni i uživaju u lovorikama, oni su zgranuti svojim vlastitim uspjehom.</p>
<p>Posebnost hrvatskoga puta, pa i u europskome smislu, vanjskom je promatraču i u političkom i u kulturnom pogledu jasna. Taj se put razlikuje i od slovačkoga i od makedonskoga, posebice se, na žalost značajne susjedne kulture ozbiljne demokratske tradicije, razlikuje od srpskoga. Upravo je Miloševićeva pseudokulturna megalomanija razorila i podijelila srpsko društvo, odvela ga u razdor i apatiju te u suprotnost vlastite ambicije - pod dugotrajno mentorstvo, za koje će međunarodne institucije, kao i za sudski razgovor s lažnim prorokom Miloševićem, uzeti vremena koliko im bude trebalo. </p>
<p>Hrvatska je slična mentorstva iskusila u oba prethodna stoljeća svojega modernoga razvoja, pa je vjerojatno i to bio razlog što smo se otrgnuli s ruba provalije. I naši su ambasadori hodali okolo s tekstom da je riječ o zabuni, jer smo tobože u europskome smislu kompletniji od bilo koje zemlje ne samo bližega nego i daljega sjeveroistočnoga susjedstva. Dakako da ta nakaradna retorika nije mogla ostati neprimijećena i u tim zemljama, ali se po sebi razumije kako one sada kada su u prilici odlučivati kako to stoji s našom europeičnošću ne reagiraju pakosno ni osvetnički, nego s razumijevanjem koje mi za sebe uporno ne uspijevamo pronaći u sebi.</p>
<p>Hrvatska doista, kako nas to žele podučiti zagovaratelji njezinih vrijednosti koji nisu u stanju uobličiti ni jednu od tih vrijednosti koja ne bi bila i opća vrijednost, odnosno danska ili bugarska, ne postoji tek od preksinoć, niti je pritisak što ga ovih dana trpi Vlada u Zagrebu nešto što ne bi imala u svojem povijesnome pamćenju. Hrvatska vlada koja je zasjedala u Dubrovniku prije nešto više od tristo godina bila je u gotovo identičnoj situaciji. Tek je bila, nakon katastrofe, istina potresa a ne rata, počela obnavljati zemlju i učvršćivati njezin položaj, kad je uslijedio ultimatum. Ne poštujete međunarodne ugovore, zaprijetili su joj iz Carigrada, ako smjesta ne ispuni tražene uvjete uslijedit će najozbiljnije posljedice ne samo za državu nego i za njezine građane. Vlada je uputila poklisare na sve strane tumačeći i dokumentirajući načelnost i pravednost svoje pozicije, ali sa slabim odzivom, tužitelj koji je tada bio u muškome liku Kara Mustafe još je jače zagrmio: Umjesto da gubite vrijeme na lobiranje, već ste mogli donijeti traženo. Zapadni su kreditori bili puni suosjećanja, ali kamate nisu bili spremni spustiti. Mala hrvatska republika koja je u tom trenutku u regionalnom smislu značila nešto vrlo slično onoj današnjoj osjećala se ukliještenom. Čak je za razliku od sadašnje imala prilično dešperatnu vladu.</p>
<p>U Rimu je ipak njezine interese zastupao neobičan ambasador, zvao se Stijepo Gradić, i dobro je, za razliku od svojih zbunjenih zemljaka, procijenio o čemu je zapravo riječ, da se organizira nova Europa u kojoj će za kratko vrijeme Francuska i Rusija biti one kojima se treba obratiti. Na prijedlog da bi on s Papinim dopuštenjem u Pariz, iz Dubrovnika mu pišu da je lud, ali ionako nemaju što izgubiti, senatori kojima je uvijek sve jasno sklonili su se na ladanje. U narodnoj predaji ta je kriza završila epskim uspjehom narodnoga junaka Marojice Kaboge, koji je tobože nadmudrio tužitelja, i smrću domoljuba Nikole Bunića u stranom zatvoru. U povijesnoj je zbilji Gradićeva procjena što treba učiniti i kamo ići, istina, polako dovela do novih mogućnosti za tadašnju hrvatsku vladu, razmjernih njezinu položaju u konkretnim prilikama, prostoru i mogućnostima.</p>
<p>Poput svojega prethodnika Inocenta XI., i sadašnji je papa Ivan Pavao II., i to doslovno posljednjim snagama, primio hrvatskoga premijera Sanadera, kojega poput Gradića, a za razliku od »senatora«, zanima hrvatska kultura. U Vatikanu je Sanaderu i nama rečeno da je ta kultura doista važna za Europu, ali neka požuri u Bruxelles. Sanadera u to nije trebalo uvjeravati, ali bi u Hrvatskoj koja se ponaša kao da je na ladanju već bilo vrijeme za kulturne i povijesne tečajeve koji sežu dublje i dalje od pučke predaje.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Jačanje veza</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Prvi sastanak zajedničkog parlamentarnog odbora Hrvatske i EU-a završio je u petak u Zagrebu usvajanjem zajedničke izjave i preporuka. U tom je dokumentu, kao što se i očekivalo, uravnotežen sadržaj prihvatljiv svima. Toliko željenu potporu europarlamentaraca za početak pregovora s EU-om hrvatski su dužnosnici dobili i ona nije nevažna. Suradnja Europskog parlamenta i Hrvatskoga sabora, bez obzira na to kad će točno hrvatska započeti pregovore od ovog prvog zajedničkog sastanka, samo će jačati. Napokon, nije nikakva tajna da se mnoge inicijative u europskoj politici »guraju« upravo kroz parlament. </p>
<p>No, dobre želje EU-parlamenta, kao i zaslužene pohvale za napredak u provedbi političkih i ekonomskih reformi, nisu ono što Hrvatskoj osigurava početak pregovora u ožujku, a Europski parlament u Bruxellesu samo je fizički blizu (deset minuta hoda) zgrade Vijeća Europske unije, mjesta gdje će se kroz nekoliko dana donijeti odluka. </p>
<p>Supredsjedatelj zajedničkog parlamentarnog odbora Pal Schmitt bio je zahvalan i pristojan gost jer je pohvalio uzorne domaćine, prije svega premijera, predsjednika države i predsjednika Sabora koji su ih primili s mnogo uvažavanja.</p>
<p>Upravo zbog tog uvažavanja, ali i objektivnih postignuća, Hrvatska je od europarlamentaraca dobila punu potporu za nastavak započetih reformi, pozitivno stajalište o početku pregovora 17. ožujka, ali s ogradom o potrebni daljnjih napora punoj suradnji s Haaškim sudom kao ključnim kriterijem, na što ih obvezuju odluke Europskoga vijeća iz prosinca.</p>
<p>Formulacija po kojoj je potpuna suradnja s Haaškim sudom temeljni uvjet za ispunjenje političkih kriterija sasvim je logična za Europski parlament, jednako kao što je i logična za Hrvatski sabor. Hrvatska je demokratska, parlamentarna demokracija, čiji su građani dužni poštivati Ustav i zakon. Upravo je Hrvatski sabor donio Ustavni zakon o suradnji s Haaškim sudom, sudom koji je osnovalo Vijeće sigurnosti UN-a, a kao takav postao je dio domaćeg pravnog sustava.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Srbi i Haaški sud</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Neki od srpskih generala optuženih za zločine na Kosovu i u BiH odlučili su otići u Haag. Uz Milana Gveru, bivšeg zamjenika Ratka Mladića te Radivoja Miletića, također optuženog za sudioništvo u najvećem pokolju u Europi nakon Drugog svjetskog rata, u Srebrenici, u Haag će otići i Momčilo Perišić, zapovjednik Vojske Jugoslavije od 1993. do 1998. Međutim, ne zbog granatiranja Zadra, kako se možda očekivalo, zbog čega je u Hrvatskoj u odsutnosti osuđen na 20 godina, ni zbog razaranja Mostara 1992., nego, čini se, također zbog Srebrenice. Srbijanski mediji objavili su da Haaški sud ima dokaze o postojanju »zajedničkog zapovjednog stožera Mladićeve i Perišićeve vojske u lipnju 1995. u blizini granice s Bosnom«. </p>
<p>Zbog zločina Vojske Jugoslavije nad Albancima na Kosovu u Haag je otišao i general Vladimir Lazarević, a sprema se otići i general Sreten Lukić. Međutim, s haaškog popisa u Srbiji se još nalazi petnaest osoba, među kojima i Radovan Karadžić i Ratko Mladić. Optužnica protiv njih dvojice podignuta je još prije skoro deset godina, većinu vremena provodili su u istočnoj Bosni, ali ih ni SFOR a sada ni EUFOR nisu htjeli privesti. </p>
<p>Tako se suđenje u Haagu i privođenje osumnjičenih za koncentracijske logore, etničko čišćenje i genocid u Bosni i Hercegovini događa a da dvojica najodgovornijih za te zločine ni nakon deset godina ništa nisu bliže pravdi nego što su bili prije.</p>
<p>Zanimljivo je da Karadžića i Mladića rijetko spominju, primjerice, i u Londonu odakle se odašilju najteže optužbe i pritisci u vezi s hrvatskom suradnjom s Haaškim sudom. Štoviše, britanski ministar za Europu Dennis MacShane u izjavi mađarskom tisku generala Gotovinu i Hrvatsku izravno povezao sa Srebrenicom ne spomenuvši pritom Karadžića i Mladića.</p>
<p>S obzirom na taj kontekst, a imajući u vidu i neke presude Haaškog suda, posebice za agresiju na Dubrovnik, ni odlazak četvorice srpskih generala u Haag ne daje nadu da ćemo preko tog suda uskoro doći do kažnjavanja najvećih krivaca za počinjene zločine. Dijelom i stoga jer se zbog loše pripreme tužiteljstva neki haaški procesi akterima velikosrpske politike pretvaraju, slučajno ili namjerno, u pravne lakrdije.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Osiromašena Hrvatska nastavlja put u bezdan</p>
<p>Privid prosječne stabilnosti prikriva stalno pogoršanje konkurentnosti. Precijenjena kuna nastavlja poput raka razarati hrvatsko gospodarstvo dalekosežnije nego što je to učinio rat i nametnuta izolacija. Razvlašćeni građani postupno prerastaju u najamnu radnu snagu, a nacija plaća stranom kapitalu rentu za infrastrukturu i prirodne resurse, koje je prethodno »propila«</p>
<p>BRANKO SALAJ</p>
<p>Kriza gospodarstva, koja se iz godine u godinu produbljuje, najveći je problem hrvatskog društva i prijetnja opstojnosti same države. Domaća je proizvodnja uglavnom i dalje u kolapsu, a potrošački apetiti, javni i privatni, rastu i zadovoljavaju se uvelike vanjskim resursima, uvozom.</p>
<p>Nacija to financira rasprodajom gospodarske supstance, najprije one državne, a sada sve više, na jadranskoj obali, i privatne, te golemim zaduživanjem, poglavito vanjskim. Produbljuje se pogubna spirala: velik dio godišnjega gospodarskoga rasta ide na servisiranje duga, čime se smanjuje prostor za ulaganja, slabi konkurentnost i dodatno koči rast. Jedina pozitivnija točka, velika ulaganja u autoceste, bit će isplativa tek na dugi rok.</p>
<p>Kad društvo, gledano u cjelini, lupi glavom u kreditni strop (a ono ga je zapravo već odavna probilo), tekući se standard još neko vrijeme može održavati sve intenzivnijom rasprodajom supstance. Razvlašćeni građani tako postupno prerastaju u najamnu radnu snagu, a nacija plaća stranom kapitalu rentu za infrastrukturu i prirodne resurse, koje je prethodno »propila«.</p>
<p>Javnost ne zapaža katastrofalne posljedice toga razvoja. Novac do kojeg se došlo pozajmljivanjem i rasprodajom nacionalnog imetka, kratkoročno stvara privid poboljšanja standarda, doduše vrlo neravnomjernog, pa se razmirice između socijalnih partnera ponajprije vode zbog kompenzacija u diobi posuđena novca, a ne zbog načina stvaranja novog dohotka.</p>
<p>Slično je i s javnim raspravama o gospodarskim problemima, koje se znatno svode na učinke neprijeporno loše pretvorbe. Bogaćenje određenog broja pojedinaca koji su se poslužili novim političkim i starim političko-bankarskim vezama da se domognu vlasništva nad državnom imovinom, imalo je teških društvenih posljedica, pojačalo odmak od pravne države i umnogome pooštrilo socijalno raslojavanje društva.</p>
<p>Najnegativnije u pretvorbi – posebno za socijalno najizloženije kategorije – jest to da se određeni sloj ne samo naglo obogatio, nego i pokazao kao loš gospodar. Zastala proizvodnja nije pokrenuta, tehnološki ojačana i usmjerena na nove, isplativije poslove. A cijelom je društvu kontinuirani gubitak proizvodnje i zaposlenja još gora nevolja od jednokratnog pretakanja imovine, ma koliko ono bilo nepravedno ili nekorektno.</p>
<p>No, zar taj novi (ili još češće – novostari) menadžerski sloj doista nije znao, nije htio ili – nije mogao? Nema sumnje da u njemu ima i da je bilo svakojakog kukolja, neznanja i nemara, ali i poveći broj onih kojima se poduzetništvo i dalje svodi na umreženje na državne jasle. Bilo bi ipak čudno kad se u toj skupini ne bi našao i određeni broj sposobnih i inicijativnih. Jesmo li takvim ljudima osigurali tržišne temelje i pravila igre, okvire u kojima će »nevidljiva ruka« konkurencije zamijeniti determinizam marksističke doktrine? Jasno, nismo.</p>
<p>Praznim pričama o automatizmu tržišne utakmice prikriva se stvarnost isprepletenih interesa, koji navode državu da umjesto općeg dobra unapređuje partikularne probitke. Tržište postavljeno na krivim temeljima stvara i jača skupine, životno zainteresirane da održe zadanu tržišnu patologiju, koliko god ona na dulji rok bila pogubna i njima samima.</p>
<p>Ključni je problem tržišta precijenjena kuna. Umjesto da posluži kao polazna točka strukturnih reformi koje bi uvele stvarnu tržišnu ekonomiju, visoki tečaj kune učinio je gotovo cijelu proizvodnju nekonkurentnom i širom otvorio vrata gospodarskoj kolonizaciji zemlje.</p>
<p>Međunarodnim pritiscima malo je domaće tržište otpočetka bilo izolirano – a i inače shvaćeno kao dio nesigurne regije – pa su izostala strana ulaganja u proizvodnju. U zemlji je visoka kamatna stopa i besparica tjerala na trgovinu kao način brze oplodnje novca, a politika je shvatila da joj uvoz jeftine potrošačke robe, omogućen vanjskim zaduživanjem, daje mnogostruke »koristi«, u prvom redu blagonaklonost stranih interesenata i dijela stanovništva, zaposlenog u prevelikom javnom aparatu, kao i onih koji su s tim sektorom povezani raznovrsnim smicalicama.</p>
<p>Stabilnost cijena uvoznih proizvoda neutralizira, naime, velika poskupljenja u sektoru javnih (i uopće domaćih) resursa. Privid prosječne stabilnosti prikriva stalno pogoršanje konkurentnosti. Precijenjena kuna nastavlja tako poput raka razarati hrvatsko gospodarstvo dalekosežnije nego što je to učinio rat i nametnuta izolacija. Na toj se logici s vremenom učvrstila moćna neformalna koalicija birokracije, uvozno-trgovačkog lobija i (sada već stranih) banaka, protiv koje su hrvatski proizvođači uglavnom bili i ostali nemoćni.</p>
<p>Stoga se ne treba čuditi da u nas i neki ekonomisti čak pobijaju da je neka druga tečajna politika moguća. Pri tome se vrte u krug pa pokazatelje, stvorene pod uvjetima koji dovode do golemih deficita, rabe kao dokaz da je sustav – racionalan i nezamjenjiv. Činjenica da je većina štednje u eurima, a većina zajmova vezana uz euro, rabi se, na primjer, kao argument da promjene tečaja ne bi dale rezultata, ne uviđajući da je »eurizacija« rezultat procjene štediša i banaka da je kuna precijenjena i da se žele zaštititi od vjerojatnog pada njene vrijednosti. </p>
<p>Ispraznost kružnog argumentiranja u korist precijenjene kune najočiglednija je u tvrdnji jednog sindikata (!) kako bi slabija kuna onemogućila izvoz, jer se u današnjim uvjetima isplati izvoziti samo ono što sadrži uvezene – i zato jeftinije – resurse!</p>
<p>U tom se slučaju možda i najbolje iskazuje srž slabosti hrvatske pozicije: Hrvatski političari i središnji bankari misle da je maloj zemlji ama baš sve zadano izvana, pa čak plaćaju Međunarodnomu monetarnom fondu četvrt milijuna dolara na godinu da u to uvjeri hrvatsku javnost. Upola manja Slovenija išla je sasvim drugim putem, hvaljena od Europske unije kao najbolja od nedavno primljenih članica.</p>
<p>I tako stvarno osiromašena i industrijski potpuno zaostala Hrvatska nastavlja put u bezdan: kapital se lijepo pokrio, ceh plaća proizvodnja i zapošljavanje, a političari pune medijski prostor gašenjem sitnih kriznih vatri. Svatko je kovač svoje sreće.</p>
<p>Autor je magistar ekonomije i publicist, bivši hrvatski veleposlanik.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Bistrenje zdenaca i srdaca našega Sredozemlja</p>
<p>Sudeći prema masovnim prosvjedima diljem Italije 19. veljače 2005., posebice izraženima u Rimu, može se zaključiti da se moderni talijanski narod ne može samo tako prevesti žedan preko vode, kao što je to možda bilo u nekim bivšim mračnim razdobljima</p>
<p>GINO PRENC</p>
<p>Talijanski političar, pacifist i humanist iz Trsta, Marino Vocci, bespomoćno je prije sedam-osam godina uzviknuo: »Ah, ah, sam(o) Bog zna kako smo i koliko umorni od tih iredentizama i revanšizama!« A što tek reći nakon burna »tjedna esula i fojbi« na početku veljače u orkestraciji vladajuće talijanske desne koalicije i Berlusconijevih svemogućih privatnih medija.</p>
<p>No kakav odnos hrvatski narod gaji prema našim prekojadranskim susjedima, talijanskomu narodu, prije i poslije 1918. godine, neka nam osvijetle i približe razmišljanja na koja ćemo ovdje podsjetiti.</p>
<p>Jedan od najzagrebačkijih pisaca i »europski skitnica«, Antun Gustav Matoš, nadahnuto i iskreno zapisuje 1913. godine: »Do 1848. naš je Sabor govorio jezikom Senata. Ako i nismo više Rimljani jezikom, gledat ćemo to postati duhom, energijom i patriotizmom, značajem i slobodoljubljem. Ako i siromašan sin nesretne i siromašne zemlje, u Rimu se kao član katoličkog naroda i latinske kulture smatram pomalo kod kuće. Zdravo, dakle, vječni grade! Salve, dea Roma!«</p>
<p>Književnik, publicist i novinar Ernest Radetić (1899. – 1980.), kao svojevrstan hrvatski esul (izbjeglica, prognanik), godine 1920. dolazi iz Istre u Zagreb. Nakon kapitulacije Italije 1943. tiska o svom trošku knjigu »Istra pod Italijom 1918. – 1943.« (Zagreb, 1944.). Opisujući svu kalvariju kroz koju su prolazili Istrani/Istrijani (i Hrvati i Talijani i Slovenci) pod fašističkim jarmom u tih četvrt stoljeća, piše:»Svrha je ove knjige bez mržnje i bez žući, bez pretjeravanja i uveličavanja utvrditi samo gole činjenice i registrirati samo događaje.«</p>
<p>Vraćajući se poslije na opći narodni ustanak u Istri protiv Italije, Radetić u svojim »Istarskim zapisima« (Zagreb, 1969.) objašnjava: »I ovom prilikom naglasujemo... da prema talijanskom narodu gajimo najiskrenije simpatije, poštujemo i visoko cijenimo njegovu bogatu i neobično vrijednu kulturnu baštinu, na kojoj su se napajali, i još se uvijek mogu napajati svi ostali narodi svijeta, a pogotovo mi Hrvati, njihovi najbliži susjedi.«</p>
<p>I zato Radetić (i sam prošavši zarobljeništva u Bologni, Veroni, Pinerolu, Alessandriji i u Sv. Iustu u Trstu), tražeći neki smisao u tom bezdanu besmisla koji je zahvatio Istru (želeći sve to nekako metafizički razumjeti ali, dakako, ne i opravdavati), u svojoj prvoj spomenutoj knjizi na stranici 236. pita:</p>
<p>»A zašto sve to? Zašto je jednoj velikoj Italiji, s dvije tisuće godina starom kulturom, trebalo pokazati se pred svijetom, a osobito pred cijelim slavenskim svijetom, u jednom tako strašnom, tako ružnom svjetlu? Zašto je baš naša Istra trebala biti ona koja je na svojim leđima morala podnijeti sve te strahote i biti krvavi memento cjelokupnom hrvatskom narodu?«</p>
<p>A, eto, zorno je koliko se u Hrvatskoj od nekada štuje talijanski narod, njihova kultura i povijest, jezik i civilizacijska dostignuća. Ali upravo zbog tih (a i ostalih znanih povijesnih) činjenica, još više začuđuju sva ta sadašnja protuhrvatska (a i protuslovenska) raspoloženja u kontekstu iredentističkih težnji (nekih utjecajnih političkih i inih krugova u Italiji) za svojatanjem istočne jadranske obale, koje in continuo krešendiraju od samostalnosti Hrvatske i Slovenije do danas (najsvježiji je primjer već svima znan sporni talijanski film »Srce u bunaru (jami)«.</p>
<p>Sudeći prema masovnim prosvjedima diljem Italije 19. veljače 2005., posebice izraženima u Rimu, gdje na brojnim transparentima ljudi nošahu natpis »Oslobodimo mir« – zahtjev za povlačenje talijanskih vojnih jedinica iz Iraka, može se zaključiti da se moderni talijanski narod ne može samo tako prevesti žedan preko vode, kao što je to možda bilo u nekim bivšim mračnim razdobljima.</p>
<p>U povodu tog mirovnog rimskog marša, talijanski list La Repubblica piše: »Narod mira se opet javlja«. U duhu takve nedvosmisleno pacifističke poruke – koju, dakako, treba zapamtiti i »umrežiti« – lakše se diše, što budi izvjesnu nadu i vjeru u bistrenje zdenaca i uravnoteženje ritma srdaca na ovom dijelu Sredozemlja.</p>
<p>Autor je liječnik sportske i opće medicine iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Kvaternikov trg bez podzemne garaže?</p>
<p>Obnova Kvaternikova trga već je desetak godina vruć krumpir gradskih čelnika, ali niti jedna vlast ne uspijeva realizirati taj projekt/ »Jedino što su učinili na tom polju jest preseljenje tržnice južnije, na novi Kvatrić, čime je trgovina zamijenjena švercom i kriminalom, a plac koji je nekoć bio centar života, postao je sirotinjsko ruglo«, kaže Mario Pilaš, predsjednik Gradske četvrti Maksimir </p>
<p>Obnova Kvaternikova trga najvjerojatnije neće biti započeta u proljeće ove godine, kako je najavljeno. Zbog visoke cijene – 110 milijuna kuna – Grad se odlučio za koncesijski način financiranja, ali kako do danas nije pronađen investitor, gradnja neće početi u planiranom roku. Uređenje pruge, prometne regulacije i površinske plohe moglo bi početi, ali se najvjerojatnije odustaje od gradnje podzemne garaže. </p>
<p>»Ako se do ljeta ne nađu investitori, Grad će morati sam obnavljati trg ali bez podzemne garaže i u tom slučaju cijeli će projekt biti završen brže, a bit će i puno jeftiniji«, rekao je Dragutin Gracki iz Gradskog ureda za izgradnju grada. </p>
<p>Obnova Kvaternikova trga vruć je krumpir gradske vlasti. O njoj se priča već desetak godina, ali ni jedna vlast ne uspijeva realizirati taj projekt. »Jedino što su učinili na tom polju jest preseljenje tržnice južnije, na novi Kvatrić, čime je trgovina zamijenjena švercom i kriminalom, a plac koji je nekoć bio centar života, postao je sirotinjsko ruglo«, kaže Mario Pilaš, predsjednik Gradske četvrti Maksimir. </p>
<p>»Vršimo pritisak na Grad da već jednom počne obnovu, ako treba i bez garaža. Nova garaža praktički nije ni potrebna jer je ona ispod nove tržnici prazna, a postoji i ona na uglu Martićeve i Heinzelove«, govori Pilaš. </p>
<p>Najveći problem Kvatrića – loše ceste i nespretna prometna regulacija – najvažniji su razlog zašto rekonstrukcija treba početi što prije. »Sve ceste u okolici Kvaternikova trga bit će temeljito obnovljene. Domjanićeva ulica postati će dvosmjerna i imati direktni priključak na Heinzelovu ulicu, a sa zapadne strane neće biti ceste. Novi autobusni terminal u Heinzelovoj i dvosmjerna vožnja olakšat će i autobusni promet jer ljudi neće više morati silaziti u Petrovoj ulici i hodati do stanice u Heinzelovoj, jer će u njoj biti novi terminal i za autobuse za sjeverni dio grada«, rekao je Ante Crnić, pročelnik Gradskog ureda za izgradnju grada.</p>
<p>Nažalost, obnova Kvatrića neće uključiti i stare zgrade Tvornice likera Badel i Tvornice posuđa Gorica. Veliki prostor od gotovo pet tisuća četvornih metara već dvadeset godina propada. Današnji blok Badel u Vlaškoj ulici nalazi se u samom centru grada te s napuštenom Goricom u Šubićevoj ulici predstavlja prostor velikog potencijala. Iako je zgrada Badela zaštićena kao spomenik industrijske arhitekture, bez novca i jasne vizije korištenja prepuštena je propadanju, a jedan njen dio zadnju godinu služi kao skladište Zagrebačkih veletržnica. </p>
<p> »Grad nema ni interesa, niti novaca za taj prostor pa nam ga je ustupio na dvije godine. Mi smo unutar svojih mogućnosti stavili dio prostora u funkciju, ali je za njegovu obnovu potrebno puno više«, rekao je Ante Iličić, direktor Zagrebačke veletržnice. </p>
<p>Kao i na mnogim sličnim mjestima u gradu čeka se interes investitora, jer grad te »rupe bez dna« upitne isplativosti ne želi sam puniti, a ne pretvara ih ni u prostore javne i kulturne namjene. </p>
<p>Zvonimir Fabić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Remetinec bez igrališta za djecu</p>
<p>»U naselju nemamo nikakvo igralište, pa pola svog slobodnog vremena provedem u obližnjem kafiću«, govori dvadesetčetverogodišnji Branko /»U ovom je kvartu od droge nedavno izgubilo živote dvoje mladih ljudi, pa razmislite je li bolje sagraditi crkvu ili igralište«, kaže župnik Marjan Ožegović / Polivalentna dvorana bit će sagrađena u suterenu, ispod župnog stana</p>
<p>Gradska četvrt Remetinec jedno je od novozagrebačkih naselja bez igrališta za djecu, s pretijesnim vrtićem, jednom katoličkom crkvom i jednom kapelicom.</p>
<p>Izgradnja igrališta planirana je prije nekoliko godina, postavljena je ograda, nasipan je šljunak i tako je sve stajalo godinama. Igralište nikada nije dovršeno, jer nisu pribavljene građevinska i lokacijska dozvola. U međuvremenu je tadašnji župnik obližnje kapelice Blažene Djevice Marije Kraljice Hrvata Mijo Matošević nabavio sve potrebne dozvole te je na tom nedovršenom igralištu počeo graditi crkvu i župni ured.</p>
<p>Crkva u Remetinečkom gaju nedavno je i dovršena. Neki stanovnici, međutim, osjećaju se zakinutima jer u naselju nema nikakvog sportskoga terena. </p>
<p>Tako jedna od stanovnica, dvadesetčetverogodišnja A.Š. kaže: »Ranije smo imali kakvo-takvo igralište, čekali smo da se ono dovrši, a sada moramo ići na rekreaciju u drugi kvart.«</p>
<p>»S obzirom na to da se grad Zagreb širi i da sela postaju nove četvrti grada, novoizgrađena je crkva bila potrebna zbog velikog broja građana koji je posjećuju«, kaže bivši župnik kapelice Mijo Matošević.</p>
<p>On je, kaže, zatražio od grada teren iza kapelice ali ga nije dobio, pa je nova crkva, koja se zove isto kao kapelica, sagrađena na terenu koji je svojedobno bio predviđen za nogometno i košarkaško igralište, pored Dječjeg vrtića Remetinec u Remetinečkom gaju. </p>
<p>»U naselju nemamo nikakvog igrališta, pa pola svog slobodnog vremena provedem u kafiću«, govori dvadesetčetverogodišnji Branko. A B.N.(36), otac četverogodišnjeg djeteta, kaže kako nema ništa protiv nove crkve ali da naselju doista nedostaje igralište za djecu, jer se ona igraju na ulici.</p>
<p>»U ovom je kvartu od droge nedavno izgubilo živote dvoje mladih ljudi pa razmislite je li bolje sagraditi crkvu ili igralište«, kaže sadašnji župnik Marjan Ožegović, koji je u službi u Remetincu od 2003. godine. Dodaje kako nije upoznat s onim što se događalo prije, ali da se njemu nitko od građana nije žalio.</p>
<p>Prije dvije godine stanari obližnje zgrade potpisivali su peticiju da ne žele zvonik ispod svojih prozora, jer je nova crkva odmah ispred ulaza u zgradu. Danas zvonik još nije izgrađen, ali postoje temelji.</p>
<p>Prema riječima župnika Ožegovića, iza postojeće kapelice su privatni tereni – čestice, što potvrđuje i Josip Imprić, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Novi Zagreb - Zapad. Zato se tamo ne smije graditi ništa, pa ni crkva, što je bila prvotna ideja bivšeg župnika, ali niti igralište.</p>
<p>Polivalentna dvorana biti će sagrađena u suterenu, ispod župnog stana koja će se koristiti za razna športska i kulturno-umjetnička zbivanja, a »Urbanistički plan za Remetinec - Lanište - Blato, donesen 2002. godine, nije predvidio igralište u Remetincu«, tvrdi Josip Imprić. </p>
<p>Marina Kovačević</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Središte Samobora uskoro pješačka zona</p>
<p>Počeli zemljani radovi na zaobilaznici koja će rasteretiti Starigradsku ulicu u središtu grada / U planu izgradnja magistralnog vodovoda od Svete Nedelje do Samobora / Planira se gradnja novog autobusnog kolodvora i gradske željeznice Bregana-Samobor-Podsused. </p>
<p>Najveći samoborski problem je promet. Prometna gužva nastaje stoga što prometnice grada Samobora imaju specifičan oblik – oblik lijevka. Tako se većina prometa odvija užim centrom grada, odnosno Starogradskom ulicom. Dodatni problem stvaraju i vozila s teškim teretom iz tvornice »Samoborka«, koja svakodnevno iz svog kamenoloma u Smerovišću prolaze kroz središte i time zakrčuju promet.</p>
<p>Prema riječima samoborskog gradonačelnika Žarka Adameka, Županijska uprava za ceste započela je s gradnjom zaobilaznice. Na taj način rasteretio bi se promet u centru grada te bi područje oko Trga kralja Tomislava postala pješačkom zonom.</p>
<p>»Počeli su zemljani radovi na zaobilaznici koja ide uz potok Ludvič. Na proljeće će se nastaviti druga faza dionice, do sela Dubrava, gdje će se na vrhu izgraditi mali vijadukt. Završna faza bit će dionica prema selu Mala Jazbina«, rekao je gradonačelnik Adamek.</p>
<p>Od većih projekata u planu je izgradnja magistralnog vodovoda od Svete Nedelje do Samobora koji će osigurati dovoljne količine pitke vode. Pojedina naselja, kao što su Otok i Rakov potok, imala su problema s pitkom vodom. Taj problem sada je samo djelomično riješen. Vodu su dobili samo nizinski dio Rakovog potoka i Otoka, a ove godine, najavljuje Adamek, vodu će dobiti i visinski dijelovi tih područja. U bliskoj budućnosti riješit će se pitanje pročistača.</p>
<p>U suradnji sa Zagrebačkom županijom dogovoren je i osmišljen projekt za gradnju sportske dvorane za srednje škole, vrijedan 50 milijuna kuna. »Samobor će dobiti veliku trodjelnu dvoranu s gledalištem, zatim dvije dvorane za borilačke sportove, mali zatvoreni bazen i prostrani klub za mlade«, objasnio je Adamek. Istaknuo je također da će ove godine prvi put učenici prvih razreda osnovnih škola dobiti besplatne udžbenike.</p>
<p>U bliskoj budućnosti planira se gradnja novog autobusnog kolodvora i gradske željeznice Bregana-Samobor-Podsused. »Projekt gradske željeznice izradit će se u sklopu glavnog projekta koji bi trebao biti dovršen tijekom ove godine. Nakon što se izda građevinska dozvola, projekt će preuzeti Hrvatske željeznice«, objasnio je Adamek.</p>
<p>U Gradu Samoboru živi 36 tisuća stanovnika, od čega 16 tisuća živi u centru, a 20 tisuća po okolnim mjestima i naseljima.</p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Rajakovići dobili ključeve novog stana</p>
<p>Deseteročlana obitelj Rajaković uselit će na peti kat nove zgrade, u stan od 99 četvornih metara / Obitelji će trebati vremena da sakupi novac za novi namještaj / Rajakovići su jedna od 19 socijalno ugroženih obitelji kojima je Grad ovih dana dodijelio stan u najam </p>
<p>Obitelj Rajaković dobila je u petak ujutro ključeve novog četverosobnog stana u Gajnicama koji im je u najam dodijelio Grad Zagreb. Mirjana i Vlado Rajaković ušli su u novi stan u Brazilskoj 14, u Gajnicama, prvi puta zajedno s Vjesnikovim novinarima.</p>
<p>Stan se nalazi u novoj zgradi na petom katu i u tom stanu do sada nitko nije živio. »Jako smo uzbuđeni zbog stana«, radosno je rekao Vlado Rajaković dok je petero (od osmero) djece, koju su poveli sa sobom, znatiželjno razgledavalo stan. </p>
<p>Budući da je stan nenamješten, ocu Vladimiru trebat će neko vrijeme kako bi kupio namještaj. »Obitelj i prijatelji uvijek nam pomažu. Nešto od namještaja prebacit ćemo iz staroga stana, a nešto ćemo morati kupiti«, zaključio je otac Vlado.</p>
<p> Majka Mirjana koja je također prisustvovala tom događaju, zadovoljna je položajem stana, jer su u blizini i vrtić i osnovna škola. »To je jako bitno, jer četvero djece ide u vrtić, a Katarina i Dora idu u osnovnu školu«, dodala je majka Mirjana. Osim stana, djecu su iznenadili i poklon-paketi sa slatkišima i voćem. Šesterogodišnji Stjepan pronašao je sobu koju će dijeliti s trogodišnjim bratom Franjom. »Jako je lijepo. Malo sam tužan što neću vidjeti svaki dan svoje stare prijatelje, ali zato ću imati s bratom svoju sobu koju nikad nisam imao«, ispričao je Stijepan.</p>
<p>Supružnici Rajaković dosad su živjeli s osmero djece u dvosobnom stanu obiteljske kuće. Na nagovor socijalne radnice Jasne Jurčević prije dvije godine predali su sve potrebne dokumente na natječaj za dodjelu stanova u najam socijalno ugroženim obiteljima. </p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Sigurnije spavati na kolodvoru nego u Crvenom križu</p>
<p>Ovih dana, kada se temperatura spuštala i do minus 15 Celzijevih stupnjeva, malo tko, u toplini svog doma, razmišlja o onima koji ga nemaju. Riječ je o zagrebačkim beskućnicima. Priča svakog od njih tužna je i posebna na svoj način. </p>
<p>Pejo Jazvić, pedesetogodišnji kuhar, rodom iz Bosanskog Broda, nakon 21 godine života u Švicarskoj, vratio se u Hrvatsku. Bio je i sudionik Domovinskog rata, a nezaposlen je od 1994. Od tada boravi gdje stigne. »Na kolodvoru možemo biti do 24 sata. Nakon što me potjeraju, idem spavati u neki od vagona ili se vozim tramvajem, no to ovisi o vozaču«, priča Pejo. Kako nije nigdje prijavljen, u Crvenom Križu može noćiti samo kad ima nešto novaca, a zaradi ih noseći putnicima torbe. </p>
<p>Prenoćište Crvenog Križa Zagreb, smješteno pored Glavnog kolodvora, prima beskućnike od 15 sati, a zadnji odlaze oko 10.30 ujutro. Ministarstvo rada i socijalne skrbi šalje tamo beskućnike, koji su prijavljeni, i subvencionira njihovo spavanje sa po 35 kuna.</p>
<p> »Prenoćište ima toplu i hladnu sanitarnu vodu, centralno grijanje i dnevni boravak s televizorom«, kazao nam je Miroslav Pavlija, voditelj. No oni koji nisu prijavljeni, a takvih je najveći dio, taj »luksuz« mogu si priuštiti samo ako u džepu imaju 40 kuna. </p>
<p>Najstariji zagrebački beskućnik je 85-godišnji Ivan Kuprešanin koji se na cesti našao prije šest godina, nakon ženine smrti. »Sigurnije je na kolodvoru nego u Crvenom križu. Tamo se tuku, kradu, policija dolazi svaku večer«, objašnjava djed Ivan. Najviše ga ljuti, kaže, što je prenoćište puno mladih ljudi koji ne da ne mogu, nego ne žele raditi. »Tko se zna ponašati, u Zagrebu može dobro živjeti. Nisam nasilan, ne pravim nikome probleme pa i mene puštaju na miru«, priča nam paleći cigaretu. Smeta mu i što se zbog određenog broja pijanaca svi beskućnici smatraju alkoholičarima. »Radije bih da dobijem bocu mlijeka nego gajbu piva«, kaže. Prošli tjedan sreo ga je socijalni radnik i rekao da će mu naći smještaj. No djed Ivan je zaboravio gdje se treba javiti tako da je i dalje bez krova nad glavom.</p>
<p>Teško je uopće zamisliti život bez doma i obitelji, život u kojem se jede jednom dnevno i u kojem se noć provedena na toplom smatra uspjehom. A upravo je takav život beskućnika.</p>
<p>Maja Ibrišimović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Srpski gosti i sadržaji osvajaju naše televizije</p>
<p>Gledanost srpskih filmova na RTL Televiziji je od 40 do 60 posto. Kako neslužbeno doznajemo gledanost emisija u kojima su gostovale srpske zvijezde bila je izuzetno visoka. No, s konkretnim brojkama ni RTL televizija a ni Nova TV nisu se htjele oglasiti. Kao da se srame svoje gledanosti ili kao da rade nešto zabranjeno/ Seriju »Bolji život« emitiranu na NET-u od milijun ljudi koji su imali uključen televizor gledalo je njih čak 125 tisuća</p>
<p>Hrvatski televizijski medijski prostor već mjesecima osvajaju srpski glumci, pjevači, njihovi filmovi i serije. Gledali smo Zdravka Čolića, Dragana Bjelogrlića, Željka Joksimovića... a idući tjedan ćemo u talk showu »Jedan na jedan« Alke Vuice gledati Fahretu Jahić Živojinović, poznatiju kao Lepu Brenu. </p>
<p>Zbrajajući sva ta srpska gostovanja, ali i filmove koje nedjeljom prikazuju na RTL Televiziji (čija je gledanost od 40 do 60 posto), mogli bismo reći da su nas Srbi televizijski preplavili. Kako neslužbeno saznajemo s Nove TV gledanost emisija u kojima su gostovale srpske zvijezde bila je izuzetno velika. No, o konkretnim brojkama ni RTL Televizija a ni Nova TV nisu se htjele oglasiti. Kao da se srame svoje gledanosti ili kao da rade nešto zabranjeno. </p>
<p>Nakon duge medijske šutnje naše televizijske kuće širom su otvorila svoja vrata proizvodima iz »komšiluka«. Procjenjujući da bi takvi sadržaji mogli zanimati nostalgičnu publiku iz tjedna u tjedan serviraju im ono što kažu ovi žele gledati. </p>
<p>Srpske serije i filmove, osim na Novoj TV i RTL Televiziji već dugi niz godina gledamo i na lokalnoj televiziji NET. Naime, oni takve sadržaju emitiraju od 1999. godine. Producent i urednik marketinga Zoran Kovačić otkrio nam je kako je do sada bilo vrlo malo negativnih reakcija, te prema njemu su one zanemarive. </p>
<p>»Nismo imali neugodnosti ili prijetnji a s obzirom da te sadržaje prikazujemo već šest godina ljudi su se naviknuli i znaju da se naš televizijski program djelom bazira na tome« rekao je Kovačić, dodavši da gledatelji vole sve što je dobro a filmovi koje oni prikazuju su »kvalitetni te su obilježili prošlo razdoblje«. </p>
<p>Da nije samo riječ o pukom prihvaćanju govori podatak da je seriju »Bolji život« od milijun ljudi koji su imali uključen televizor gledalo čak njih 125 tisuća. To znači da je gledanost iznosila od 12 do 13 posto. </p>
<p>Zanimljivo je da se u tom udarnom terminu, kada je prikazivan »Bolji život«, na RTL Televiziji počeo prikazivati izuzetno popularan reality show »Big Brother«, no to nije umanjilo gledanost NET-a, koja je tijekom trajanja te serije uvijek bila približno ista. Što se tiče gledanosti serije »Pozorište u kući« koja se emitira pet puta tjedno, ona nije ništa manja.</p>
<p>Prošlog je petka na NET-u prikazan film »Komšije«, koji je sastavio hrvatski novinar kompilirajući snimke koje su srpski vojnici snimili tijekom rata. Gledanost »Komšija« bila je tolika da su čelni ljudi te televizije potaknuti odličnim prijemom odlučili uskoro emitirati i nastavak tog filma »Amacord«, a Petar Vlahov je svoje »Drugo lice« odlučio posvetiti upravo temi »Komšija«. Točan datum prikazivanja »Amacorda« još nije poznat, ali polovicom svibnja na NET-u se počinju emitirati i druge srpske serije i filmovi kao što su »Sivi dom«, »Vruć vetar«, »Kamiondžije«, »Grlom u jagode« i druge. </p>
<p>»Ljudi vole vidjeti dobre serije i filmove, neovisno od kuda dolaze, pogotovo one koje nisu dugo vidjeli«, jednoglasna je poruka sa svih televizija. </p>
<p>Čelnici televizijskih kuća svojim su odabirom programa rekli svoje, no je li uistinu potrebno filmovima i gostima iz Srbije davati toliko prostora u našem eteru? Da ne spominjemo koncerte i činjenicu da je nakon Joksimovića svoj datum u Domu sportova osigurala i Lepa Brena...</p>
<p>Ana Lonjak Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Ivana Kindl i Giuliano gubitnici druge večeri</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon druge polufinalne večeri Dore, prije izbačenima Ricardu i Neni Belanu pridružili su se Ivana Kindl i Giuliano, koji su osvojili najmanje glasova te su tako izgubili priliku boriti se za put u Kijev na jubilarni, 50. eurosong. </p>
<p>Stručnom žiriju i publici druge su se večeri najviše svidjeli nastupi splitskih glazbenika, Magazina s pjesmom »Nazaret«, i Luke Nižetića, koji je uz podršku klape Nostalgija izveo pjesmu »Proljeće«, za koju je sam napisao glazbu, tekst i aranžmane. Dakle, borba za hrvatskog predstavnika u Kijevu trebala bi se voditi između Borisa Novkovića, Luke Nižetića, Danijele Martinović i Magazina. </p>
<p> Kada bi o odlasku na Eurosong odlučivala kvaliteta pjesama, onda bi Novković odmah trebao rezervirati avionske karte, no to se najvjerojatnije neće dogoditi pa hrvatskog predstavnika treba tražiti između troje splitskih izvođača koji, osim pjesama što su se svidjele publici i žiriju, imaju i znatno upečatljivije scenske nastupe od poslovično dosadnog Novkovića. Danijela je u pomoć pozvala Ivonu Brnelić, plesačicu Tine Turner, nekadašnja balerina Jelena Rozga imala je zanimljivu i uigranu plesnu točku, ali je pjesma potpuno bezvezna, dok je mladi Nižetić ionako zanimljiv ljepšem spolu, tako da će se Novković pored njih teško provući kao pobjednik. </p>
<p> Druga je večer ponudila donekle zanimljivije pjesme od prve, no opći je zaključak da u kvaliteti nema bitnijeg pomaka prema prethodnim Dorama. Ove su godine na HTV-u uspjeli izbjeći vojsku anonimnih izvođača, ali im nije pošlo za rukom složiti kvalitetan program. Bilo kako bilo, u finalnoj će večeri svoju priliku pokušati iskoristiti Ibrica, Emina Arapović, Žanamari, Vesna Pisarović, 4 Asa, Ivana Radovniković, Jacques Houdek, Andrea, Goran Karan, Saša, Tin i Kedžo, Danijela, Luka Nižetić i klapa Nostalgija, Boris Novković i Lado te Magazin.</p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Izložba fotografija Darka Alfirevića</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Izložbom CIRCADUAN (24h) javnosti se u splitskoj galeriji Fotokluba u četvrtak predstavio Darko Alfirević, istaknuti liječnik specijalist patolog, koji se godinama bavi umjetnošću te kao fotograf surađuje s Vjesnikom. </p>
<p>Postav sadrži 24 fotografije, a prema autorovu konceptu riječ je o cjelini gdje mu je fotografski postupak poslužio kao alat u ekstrahiranju određenih likovnih formi iz različitih materijala, a koje upravo same po sebi zrcale određeni unutarnji fiziološki dnevni 24 satni ritam. Alfirević je aktivno prisutan na fotografskoj sceni Splita, zanimaju ga razne teme, no upravo je njegova sklonost slikarstvu (tri samostalne izložbe) vidljiva u promišljanju recentnog fotografskog ciklusa. Alfirević se u novim radovima nije bavio fotoreporterstvom, nego mu je medij fotografije bio sredstvo za likovni prikaz određenih stanja ili doživljaja.</p>
<p>U katalogu izložbe kritičar Zlatko Gall ističe kako Afirevića odaju dva posve različita modela. </p>
<p>»S jedne strane su fotografije stareži koje najčešće pršte koloritom, a s druge pak plavičaste makro fotografije. Slučajno? Ne bi se reklo«, zapisao je Gall, dok novinar i književnik Boris Dežulović tvrdi kako umjetnikove fotografije izgledaju poput geografskih karata, vodeći nas prostorima koji su ponekad preblizu da ih vidimo. </p>
<p>»Putovanje njegovim atlasom nije nervozno putovanje u djeliću sekunde, to je tihi put oko nas, put oko svijeta u 24 sata«, istaknuo je Dežulović. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Nick Cave u lipnju u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon sjajnog koncertnog početka godine i nastupa R.E.M.-a stigla je i potvrda kako će 13. i 14. lipnja u Zagrebu nastupiti Nick Cave, što se uz R.E.M. već sada može proglasiti koncertnim događajem godine. Cave stiže u organizaciji Tvornice kulture, a nastupit će u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski na koncertu pod nazivom »Nick Cave - solo performance«.</p>
<p>Veseli što će se njegov nastup odigrati nakon objave njegova sjajno prihvaćenog dvostrukog albuma »The Abbatoire Blues/The Lyre Of Orpheus«, pa će ljubitelji dobiti priliku vidjeti Cavea u naponu snage za razliku od drugih glazbenika koji nerijetko u Hrvatsku dođu godinama nakon svojih zvjezdanih trenutaka. Glazbeni kritičari tog australskog glazbenika smatraju jednim od najznačajnijih rock autora u povijesti popularne glazbe, a Zagreb ga je ugostio već dva puta. </p>
<p>Pretprodajna cijena ulaznica iznosit će 280, 300 i 330 kuna. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Boytronic: Kostadinov mrzi hrvatsku glazbu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je HRT u jednim dnevnim novinama optužen za namještanje polufinala Dore, a čelnici kuće opovrgli navode, u cijelu se priču uključio i Adonis Ćulibrk Boytronic, čiji E.T. zajedno sa Songkillersima nije niti ušao u polufinale. </p>
<p>Boytronic je poslao otvoreno pismo Mariji Nemčić, ravnateljici HTV-a, u kojem izražava svoje sumnje u regularnost projekta Dora 2005. </p>
<p>»Zbog nekoliko neregularnosti vezanih uz projekt opravdano sumnjam da se radi o osobnoj osveti Aleksandra Kostadinova prema meni, mom radu i mojoj glazbi«, kaže Boytronic napominjući da se radi o »javnoj povredi njegova dostojanstva kao čovjeka i umjetnika«.</p>
<p>Boytronic napominje kako je uoči Dore potpisao ugovor u kojem stoji da će se od 20 pjesama 16 plasirati u polufinale što je naknadno promijenjeno u 18 polufinalista. Pored nagle promijene pravila ispadanja Boytronicu nije jasno zašto je od njega i Lane Klingor »s podsmijehom« traženo da ostanu nakon pressice na raspolaganju fotografima, te zašto je uopće održana pressica o ispadanju dvaju kandidata. </p>
<p>»Kad me nešto smeta ja to i kažem. Kostadinova, kao i HGU, smatram odgovornim za katastrofalno stanje zastupljenosti hrvatske glazbe na našoj javnoj televiziji što je dovelo do osobnog nesporazuma s Kostadinovim«, priča Boytronic najavljujući i skoru peticiju glazbenika za smjenu Ace Kostadinova. </p>
<p>Navodeći još niz primjera (Kostadinov si je, po Boytronicu, uzeo pravo da odlučuje o odijevanju izvođača na Dori) Boytronic zaključuje: »Moje čvrsto uvjerenje je da gospodin Kostadinov mrzi svu hrvatsku glazbu«.</p>
<p>Boytronic na svoje otvoreno pismo i sve navode nije dobio odgovor Marije Nemčić.</p>
<p>D. Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Svjedočila sestra maloljetnika koji tuži Jacksona </p>
<p>SANTA MARIA</p>
<p> – Sestra dječaka koji je optužio Michaela Jacksona za zlostavljanje izjavila je u četvrtak na sudu kako je vidjela pop zvijezdu da njenom bratu daje vino. Jednom ih je prilikom, tvrdi sada 18 godišnja djevojka, pratila do podruma u kojem je vidjela kako zajedno piju. Kako je dokumentarac novinara Martina Bashira jedan od prvih povoda podizanja optužnice tako se i sestra tada 13-godišnjeg Gavina Arvisa osvrnula na sporni film. Izjavila je kako je večer uoči prikazivanja dokumentarca pjevač nju i obitelj poslao u Miami kako ga ne bi vidjeli. »Bio je pomalo uznemiren radi toga. Nije želio da to vidimo«, rekla je djevojka poroti. Taj dan su Jackson i njen brat proveli nekoliko minuta sami iza zatvorenih vrata nakon čega se njen brat, tvrdi ona, počeo čudno ponašati. »Bio je hiperaktivan, brbljav i trčao je okolo više nego obično«, dodala je. Porota je u četvrtak odgledala i kazetu koju su snimili policajci nakon upada na Neverland u studenom 2003. godine. Sobe koje su snimljene bile su natrpane igračkama Batmana, Supermana i junaka iz »Ratova zvijezda«, dok su zidovi bili pokriveni posterima Marilyn Monroe, Shirley Temple itd. Nikakvi seksualno eksplicitni magazini nisu snimljeni iako tužitelji tvrde da su u tim prostorijama pronađeni. (aj)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Protest pred hrvatskim cirkusom Gärtner</p>
<p>Aktivisti su uzvikivanjem parola i transparentima s natpisima »Životinjama u cirkusu nije zabavno« pozvali građane na bojkot cirkuske predstave</p>
<p>PULA</p>
<p> – Zbog maltretiranja i neprimjerenog držanja životinja te u osnovi protiv cirkuskih točaka sa životinjama, što je već zabranjeno u većem dijelu svijeta, u četvrtak su pred hrvatskim cirkusom Gärtner, koji već nekoliko dana gostuje u Puli, prosvjedovali aktivisti Udruge za zaštitu životinja Snoopy u suradnji s Udrugom Prijatelji životinja. Prijatelji životinja su već prosvjedovali protiv cirkuskih točaka sa životinjama diljem Hrvatske, u Križevcima, Dugom Selu, Sisku, Velikoj Gorici, Samoboru i Karlovcu. </p>
<p>Aktivisti su uzvikivanjem parola i transparentima s natpisima »Životinjama u cirkusu nije zabavno« pozvali građane na bojkot cirkuske predstave. Upozoravaju da nema zakonskih standarda kojima bi se reguliralo postupanje prema cirkuskim životinjama, njihov smještaj, transport i cijeli niz točaka koje izvode. Prijatelji životinja su već izradili prijedlog zakona o dobrobiti životinja, kojim traže zabranu cirkusa sa životinjskim točkama.</p>
<p>»Neovisno o zakonskim zabranama na razini države, želimo apelirati na grad Pulu da se samoinicijativno pridruži stotinama svjetskih gradova koji su već zabranili nastupe takvih cirkusa«, kažu Prijatelji životinja.</p>
<p>Podsjećaju da su životinje podvrgnute fizičkom maltretiranju pri dresuri te su dovedene u svijet stalnog pritvora te su nesretne žrtve ljudske manipulacije. Balansiranje na užetu, goreći obruči, uskraćivanje vode i jela, uporaba sedativa, svakodnevica su 40-ak vrsta životinja koje cirkus Gärtner vodi sa sobom okovane i zatvorene, dresirane bičevima i električnim palicama. Nina Božac, predsjednica Snoopyja, podsjetila je da je navodno cirkus Gärtner nedavno, za boravka na području Labina izgubio bijeloga mrežastog pitona dugog tri metra, koji se smrznuo na zimi, te velikoga krokodila, koji je spašen, što potvrđuje navode o nedovoljnoj brizi za životinje, ali i opasnosti za građane.</p>
<p>Franjo Gärtner, vlasnik cirkusa, u četvrtak je pokušao omesti prosvjed vrijeđajući prosvjednike, koji su unatoč kiši i jakom vjetru stajali na ulazu. Nevezano za prosvjednike, on se požalio novinarima na loš odnos s Gradom Pulom, koji mu je naprije dao, a zatim poništio dozvole za izvođenje predstava zbog pobune okolnih stanara koji su se žalili na buku i nesnosan miris slonova urina. Kaže da je Gradu platio više od 20 tisuća kuna, što mu nisu vratili. Davor Ravnić, gradski pročelnik za prostorno uređenje, kaže da su dozvole cirkusu ukinute te će i novac biti vraćen.</p>
<p> Prosvjednici također podsjećaju da je stariji Gärtner bio poznat kao najbrutalniji trener slonova u Europi i nepoželjan u nekoliko zemalja, a jednog od članova obitelji ta je životinja ubila. Bio je upleten u aferu s brijunskim slonovima Sonyjem i Lankom te ga je prekršajni sud u Puli već kaznio zbog zlostavljanja slona i nepridržavanja hrvatskih zakona o zaštiti životinja.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Francuska filmska formula </p>
<p>Predstavljanje Prijedloga održat će se 8. ožujka pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture / Prijedlog su sastavili hrvatski producenti i redatelji po uzoru na francusku praksu </p>
<p>Hrvatska udruga producenata i Društvo hrvatskih filmskih redatelja usuglasili su se i zajednički potpisali Prijedlog osnova zakona o audiovizualnoj djelatnosti. Iz samog naziva Prijedloga vidljivo je da su okviri željno iščekivanog zakona o filmu u velikoj mjeri prošireni i da će se, ako ga Ministarstvo kulture Republike Hrvatske preuzme potpuno ili samo djelomice, mnogo toga morati promijeniti. </p>
<p>Predstavljanje toga Prijedloga održat će se 8. ožujka, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, u Velikoj dvorani Akademije dramske umjetnosti, a taj je prostor odabran, kako nam je rekao pomoćnik ministra kulture Srećko Šestan, zbog velikog broja zainteresiranih strana, što i nije čudno s obzirom na to da se zakon čeka jako dugo.</p>
<p>U svojoj osnovi taj Prijedlog zakona pretpostavlja osnivanje središnje ustanove, čiji je jedan od godinama spominjanih naziva bio »Nacionalni filmski institut«, kroz koju bi se provodile sve ostale radnje. Nadalje, ta bi institucija imala najviši stupanj samostalnosti, dok bi nadzor zakonitosti rada pripadao Vladi RH, koja bi imenovala nadzorni odbor, dok bi o ravnatelju odlučivao Sabor.</p>
<p>»Prijedlog zakona koji vuče rep već desetak godina isprva smo temeljili na danskoj praksi, no kako su godine prolazile i Prijedlog se mijenjao. Na inicijativu producenata, a što nam se sada čini mnogo primjerenije, prihvatili smo francusku praksu«, rekao nam je Hrvoje Hribar, predsjednik Društva hrvatskih filmskih redatelja.</p>
<p>Temeljni izvor bio bi prema tomu prijedlogu, kao i do sada, državni proračun, no ni komercijalne televizije ne bi bile »zanemarene«, jer, kako se u prijedlogu navodi, »danas nemaju nikakvih obveza prema očuvanju i razvoju nacionalnog kulturnog identiteta«, a domaće tržište TV reklama je obaseže sto milijuna eura. No, producenti i redatelji navode kako bi se trebao utvrditi i model po kojem bi televizije uz obvezu imale i realnog interesa sudjelovati u razvitku domaće audiovizualne industrije.</p>
<p> Treći izvor financiranja dolazio bi iz područja distribucije i prikazivanja, bilo da je riječ o kinu ili videotečnoj djelatnosti. Središnja bi ustanova trebala ostvarivati i vlastite prihode po osnovi vraćanja investiranih sredstava, odnosno pružanja usluga u sustavu lease-back.</p>
<p>Gotovo sve države Europske unije, navode predlagatelji, shvaćaju kinematografiju kao dio audiovizualne industrije, a imaju uspostavljene mehanizme novčane potpore proizvodnji i distribuciji filmova, prikazivalačkoj djelatnosti, ali i video i TV produkciji.</p>
<p> Na taj se način omogućava prelijevanje sredstava iz jednog dijela u drugi, što povećava produkcijske kapacitete, konkurentnost na europskom i svjetskom tržištu, a uz to se razvija tržište audiovizualnih proizvoda i otvaraju se nova radna mjesta.</p>
<p>Iz prijedloga tih dviju udruga vidljivo je da je velika pozornost usmjerena i na hrvatsko gospodarstvo, a ne samo na kulturu. Hrvatska će doći u podređen položaj i biti osuđena na prikazivanje djela nastalih na temelju tuđih jezika, sadržaja i identiteta, ako se ne uspostavi cjeloviti sustav audiovizualne industrije. »Ne uskladimo li svoju praksu s europskim principima, gurnut ćemo se u kolonijalni položaj«, navode producenti i redatelji.</p>
<p> Na predstavljanje toga prijedloga 8. ožujka pozvani su, uz osobe iz hrvatskoga filma i s televizije, i predstavnici Ureda Predsjednika RH, Hrvatskoga sabora i Vlade, veleposlanici i kulturni atašei zemalja Europske unije i regije, predstavnici Hrvatske gospodarske komore, zagrebačkog Sveučilišta, Gradskog ureda za kulturu te Agencije za poticanje ulaganja i investicije. </p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Igra s motivom</p>
<p>Tonko Maroević, koji je predstavio Kožarićeva nova grafička ostvarenja, prepoznao je u umjetnikovu rukopisu svojevrsnu ironičnu crtu te njemu svojstveno kiparsko mišljenje, a za samoga umjetnika rekao da je ostao dosljedan sebi, jednostavan i odlučan, »kao da je prvodošli«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Umjetnik Ivan Kožarić, nakon svoje nedavne izložbe fotografija, nastavlja dokazivati svoju svestranost izlažući u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu svoje dvije nove grafičke mape koje su predstavljene u petak u predvorju knjižnice. Mapa pod naslovom »Pet ženskih i jedan muški torzo«, erotske tematike, tiskana je prošle godine u Zagrebu u izdanju edicije »Straža«, dok je ona naslovljena »Šopek gena (Buqe gena)« s motivima cvijeća, nastala u suradnji s Grafičkim centrom iz Ljubljane, gdje je i izdana, na inicijativu Lilijane Stepančić. Autor predgovora zagrebačke mape, Tonko Maroević, koji je i predstavio Kožarićeva nova grafička ostvarenja, prepoznao je u umjetnikovu rukopisu svojevrsnu ironičnu crtu te njemu svojstveno kiparsko mišljenje, a za samoga umjetnika rekao da je ostao dosljedan sebi, jednostavan i odlučan, »kao da je prvodošli«.</p>
<p>»Kožarić od velikog svijeta koji nas okružuje reže motive crtom i izdvaja znak koji emanira različita značenja, u ovome slučaju erotska, primijetio je Maroević govoreći o mapi s aktovima.</p>
<p>Svojevrsnu ironiju Maroević vidi u konfrontaciji dviju mapa od kojih jedna ima erotsku tematiku, a druga predstavlja »malograđanski motiv buketa cvijeća«. U oba je slučaja, smatra Maroević, vidljiva Kožarićeva igra s motivom, figuracijom i simbolima, koju nikada nije prekinuo, ali i apstrahiranje predmetnosti. Odabirom kadrova te karakterističnim rezovima, po Maroevićevu mišljenju, Kožarić se kreće i u smjeru treće, ali i četvrte, one vremenske, dimenzije.</p>
<p>»Crta je za Kožarića početak i nije slučajno da je odabrao grafiku u kojoj se crtom mogu postići specijalni učinci.« Kožarićeve mape, zaključio je Maroević, otkrivaju zanimljiv trenutak konfrontacije s vanjskim svijetom, ali i odlučnost geste. </p>
<p>Tridesetak radova za grafičku mapu tiskanu u Ljubljani nastalo je u razdoblju od 2002. do 2004. godine, dok su torza za zagrebačku mapu iz prošle godine.</p>
<p>Romina Perić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Emocionalni nokaut</p>
<p>Radnjom nerijetko težak i mučan, vizualno pomalo sirov i grub, Eastwoodov film razvija se od konvencionalne priče o težnji marginalca za američkim snom, do iznimno snažne i potresne ljudske drame koja gledatelja obara s nogu</p>
<p>S osvojena četiri Oscara –za najbolji film, režiju, glavnu žensku i sporednu mušku ulogu, u hrvatska kina stiže drama »Djevojka od milijun dolara« u režiji Clinta Eastwooda. Radnjom nerijetko težak i mučan, vizualno pomalo sirov i grub, Eastwoodov film razvija se od konvencionalne priče o težnji marginalca za američkim snom, do iznimno snažne i potresne ljudske drame koja gledatelja obara s nogu. </p>
<p>U prve dvije trećine filma teško se oteti dojmu da Eastwood reciklira druge filmove, kako tuđe, tako i vlastite – Maggie je svojevrsna ženska varijanta Rockyja, djevojka iz nižega društvenog sloja, koja upornošću i trudom želi pobjeći iz sumornog života boksačkim uspjehom, a trener Frankie je usamljenik bez žene, zavađen s kćerkom, koji kao da je sinteza nekoliko prijašnjih Eastwoodovih likova. No, u zadnjoj trećini film skreće sa svih poznatih kolosijeka i odvodi gledatelja u neočekivanom pravcu, tjerajući ga da iz druge perspektive razmisli o svemu dotad viđenom. </p>
<p>U ulozi konobarice Maggie, koja se hrani kradući nepojedene ostatke bifteka sa stolova, iskaljujući svoje frustracije najprije na boksačkoj vreći, a zatim i na protivnicama koje eliminira u prvoj rundi, nastupa fascinatno uvjerljiva Hilary Swank. Lijepa, ali potpuno neglamurozna u svojoj pojavi, s upravo onoliko muškosti koliko je potrebno da bi uvjerljivo dočarala boksačicu, Hilary Swank je apsolutno besprijekoran izbor za ovu zahtjevnu ulogu koju ovako uvjerljivo ne bi mogla odigrati nijedna istaknutija američka glumica njezine generacije. </p>
<p>Eastwood minimalistički, na prvi pogled suho i cinično, ali u biti duboko emotivno tumači lik ostarjelog trenera, dok Morgan Freeman unosi svoju već kultnu hladnokrvnost u lik bivšeg boksačkog šampiona koji u starosti preživljava kao čistač, te daje karizmatični glas naratora (što je ovdje suvišan redateljski postupak). </p>
<p>U prikazu djevojčine obitelji Eastwood je politički nekorektan (neki će reći reakcionaran), no u filmskoj umjetnosti to je apsolutno legitimno. Vrlo dobru scenu prikaza majčine nezahvalnosti za poklonjenu kuću (obitelj živi u prikolici) i njezine neradničke privrženosti socijalnoj pomoći nadmašuje briljatna scena susreta u bolnici u koju obitelj dolazi izravno iz Disneylanda. Meggiein maestralni verbalni nokaut sebične majke zvuči kao da ga je sročio Prljavi Harry.</p>
<p>Osim u dramatičnom raspletu i smirenoj, suzdržanoj Eastwoodovoj režiji, ključ uspjeha ovog filma je u izuzetno istinitim i iskrenim glumačkim interpretacijama i čistim, nepatvorenim emocijama. Za razliku od Scorseseja, koji bližeći se kraju svoje redateljske karijere sve više gubi na snazi, smjelosti i autentičnosti, Eastwood je upravo u sedamdestipetoj godini života, uz sve nesavršenosti svoga djela, ipak postigao punu autorsku zrelost i dosegnuo svoj redateljski vrhunac. </p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Strastveni umjetnik i u kratkoj formi</p>
<p>U zbirci »Čovjek i kultura« Peić piše o glazbi, likovnoj umjetnosti i umjetnicima, sportu ili svakodnevnim anegdotama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Uz sve druge izvrsnosti Peićeva karaktera, najviše me se dojmilo njegovo intenzivno komuniciranje sa svagdanjim, riječi su Petra Selema na predstavljanju njegove zbirke eseja »Čovjek i kultura«, održane u petak u prostorima Matice hrvatske. Uz Petra Selema, u predstavljanju zirke kratkih eseja što su tiskane u izdanju Biblioteke INA, sudjelovali su i Vinko Brešić, Milan Bešlić, Mijo Ivurek i Dubravko Jelčić. Ističući Peićevu izvrsnost u kratkoj formi, Selem je naglasio kako ga se osobito dojmio Peićev pronicavi duh razvidan u analizi opusa francuskoga rokoko slikara Antoinea Watteaua. Tamo gdje su svi vidjeli galantne svečanosti i zaljubljive dame, Peić je pronašao tragičan i pomalo turoban aspekt Watteauove umjetnosti. Uz to, njegova osebujna ličnost bjelodana je iz čitava njegova opusa, pa i iz kratke skice naslovljene »Stil« gdje je zapisao: »Možeš promijeniti sve i svašta, ali jedno jedino, ako si ličnost ne možeš – stil. To je samorodan, jedinstven, krajnje poseban način življenja, a po tome i originalan način pisanja, slikanja, modeliranja, glumljenja, plesanja...« Aktualan je i u sadašnjem trenutku jer je u spomenutom eseju Peić zapisao: »Možeš promijeniti političku stranku, ali ne možeš promijeniti jedinu domovinu«, naglasio je Selem. </p>
<p> Zbirka kratkih skica i krokija nastala je u razdoblju između 1989. i 1991.godine kada je Peić redovito surađivao s INInim Vjesnikom pišući s jednakom začudnosti i duhovitosti o glazbi, likovnoj umjetnosti i umjetnicima, sportu i svakodnevnim anegdotama, uvijek sa svojim blokom, naglasio je urednik knjige Mijo Ivurek. Radoznali čitatelji u svakoj će rečenici prepoznati Peićev osebujni stil prožet erudicijom, lucidnom opservacijom i britkom te lapidarnom riječi, istaknuo je priređivač knjige Milan Bešlić.</p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Izložba Ljerke Njerš u Londonu</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Izložba slika, glinenih otisaka i keramike jedne od najistaknutijih hrvatskih umjetnica, Ljerke Njerš, bit će prikazana u Veleposlanstvu Republike Hrvatske, od 15. ožujka do 15. travnja. Rad Ljerke Njerš nije nepoznat britanskoj umjetničkoj sceni jer je kao član Britanskoga društva dizajnera nekoliko puta izlagala u Londonu, a kao najimpresivnija pamti se njezina izložba slika i keramike iz 1984., u Leighton House, u Londonu. Ljerkina umjetnost opsjednuta je krajolikom, a divi se i ljepoti ženskoga tijela kao i beskonačnim varijacijama boja.. </p>
<p>G. Đ.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Štrajk u Scali odgađa premijeru </p>
<p>RIM</p>
<p> – U milanskoj Scali neće se, zbog štrajka djelatnika, u petak na večer održati premijera baleta »Europa«. Sindikat djelatnika te svjetski poznate operne kuće, od glazbenika u orkestru do radnika na pozornici, najavio je štrajk za sve buduće premijere ako se stanje u kazalištu ne izmijeni. Za sljedeći tjedan u talijanski Parlament su pozvani gradonačelnik Milana Gabriele Albertini, bivši ravnatelj Scale Carlo Fontana, sadašnji ravnatelj Mauro Meli, glazbeni ravnatelj , dirigent Riccardo Muti i predstavnici sindikata. Koncem veljače je smijenjen ravnatelj Fonana, koji je ušao u otvoreni sukob s Mutijem. Za novog ravnatelja je, na prijedlog Mutija, postavljen dosadašnji ravnatelj kazališta u Cagliariju, Mauro Meli. Djelatnici u Scali, međutim, ne slažu se s takvom smjenom i traže objašnjenja. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Za nas je svatko Real Madrid</p>
<p>»Nemamo mi što posebno razmišljati o protivniku. Ne mislim pritom ikoga podcjenjivati, već jednostavno smatram da moramo biti dosljedni i uporni u forsiranju naše igre koja je pokazala da može stvoriti dosta prilika. Samo je pitanje koncentracije i upornosti da te prilike realiziramo«, kaže Dinamov trener</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Za Dinamo u ovome trenutku i momčad Međimurja predstavlja - madridski Real! Nije nam namjera ironizirati tešku svakodnevicu posrnuloga maksimirskog diva, koji se njiše na sedmom mjestu prvenstvene ljestvice, već samo citiramo trenera Iliju Lončarevića. Uoči prvenstvenog je okršaja protiv Međimurja u Čakovcu (subota, 15 sati) kratko procijedio:</p>
<p> – Svaki je naš sljedeći protivnik za nas Real Madrid. Tako je i sada uoči utakmice protiv Međimurja i na taj se način i spremamo za taj dvoboj. Nadam se da ćemo taj sljedeći »Real Madrid« pobijediti.</p>
<p> Takva su Lončarevićeva razmišljanja posve shvatljiva u situaciji kad Dinamo grčevito lovi mjesto u Ligi za prvaka i kad je u proljetni dio sezone zakoračio porazom protiv Zagreba usred Maksimira. Za gornjim dijelom ljestvice zaostaje dva boda, a do početka doigravanja preostala su tek tri kola, pa je sasvim jasno da se u maksimirskoj svlačionici osjeća i dašak panike. Međimurje je, doduše, jedan od malobrojnih klubova Prve HNL koji su lošije plasirani od Dinama. Čakovčani su trenutačno posljednji, no to ih ne priječi da ambiciozno najave kako će maksimirski nogometaši u subotu jedva izvući živu glavu. Zanimljivo je, međutim, da se upravo u sastavu Međimurja nalaze trojica bivših Dinamovih igrača - Sesar, Polovanec i Katić - te dvojica maksimirskih igrača koji su u Međimurju na posudbi - Cavrić i Miroslav Šarić. </p>
<p> – Nemamo mi što posebno razmišljati o protivniku. Ne mislim pritom ikoga podcjenjivati, već jednostavno smatram da moramo biti dosljedni i uporni u forsiranju naše igre koja je pokazala da može stvoriti dosta prilika. Samo je pitanje koncentracije i upornosti da te prilike realiziramo. Ne vidim razloga da tako ne nastupimo i protiv Međimurja, a kasnije i protiv Varteksa, Kamen Ingrada ili bilo koga drugoga. Utakmicu protiv Zagreba smo izgubili na našim pogreškama u obrani. Na toj si utakmici možemo zamjeriti što smo dozvolili protivniku da nam iznenada stvori prilike koje u sat vremena nije mogao. Znači da nismo disciplinirani niti strpljivi. Igrači to moraju prelomiti u sebi, mi smo momčad koja igrom pokušava doći do rezultata, mi nemamo igrača za dodatnu agresiju ili dodatno lukavstvo u igri i ne možemo odustajati od onoga gdje smo jedino pravi, pojasnio je maksimirski trener.</p>
<p> U Čakovcu će od prve minute najvjerojatnije zaigrati napadački dvojac Eduardo-Ljubojević. Karić je ozlijeđen, dok je Zahora u statusu oporavljenika. </p>
<p> – Zahora je dva dana imao visoku temperaturu i izgubio je praktički cijela tri dana treninga. Sad je u redu, no još ćemo vidjeti u kakvom je stanju. Od prve će minute ući Ljubojević i vjerojatno će, dakle, Karić i Zahora biti na klupi. Vidjet ćemo što će biti s Čalom. Zasad ga planiram postaviti od početka, no još ćemo vidjeti. Vrlo će vjerojatno Drpić na klupu, jer se ne usudim njegovo donedavno ozlijeđeno koljeno testirati na tako teškom terenu. No, postoji i mogućnost da ipak riskiram i postavim ga od prve minute. U protivnom će na desnom boku biti Buljat, zaključio je Lončarević.</p>
<p> U Čakovcu će, dakle, od prve minute najvjerojatnije istrčati: Vasilj – Buljat, Sedloski, Mijatović, Cesar – Bošnjak, Tomić, Mujčin, Čale – Eduardo, Ljubojević.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Slišković vratio Turkovića u prvu momčad </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – S velikim se nestrpljenjem u Splitu i okolici iščekuje Hajdukov prvenstveni proljetni debi na Poljudu protiv Varteksa (17.15 sati). Osječki je remi arhiviran, iako među hajdukovcima još zvoni kritički istup trenera Blaža Sliškovića, koji pak još jednom pojašnjava, pronašavši slabosti iz Gradskog vrta, kako treba igrati protiv Varaždinaca: </p>
<p>– Razgovarao sam s igračima i objasnio im da je problem bio u pristupu. Igrači Osijeka su bili odlučniji, hrabriji, možda malo svježiji. No, to nas ne opravdava. Javno sam govorio o tome da bi se znalo što sam tražio od igrača. Prije ili kasnije otići ću s Poljuda, pa da ljudi znaju o čemu sam govorio i zašto sam bio odgovoran. Sada se kritizira Mamića i Lončarevića, ali nije Ilija kod onih Zahorinih šansi mogao ući u teren i namjestiti mu nogu... Protiv Varteksa moramo biti borbeniji, žešći nego Varaždinci, brži... </p>
<p>Slišković je dugo razmišljao o susretu protiv Osijeka i može se kazati da ga je prošla ljutnja zbog slabije igre, ali i ne zbog propuštene prilike da suparnicima pobjedgne još pokoji bod. </p>
<p>– Da smo pobijedili, bježali bismo četiri boda Rijeci, sedam Varteksu i 11 Dinamu i bili bismo u mnogo komotnijoj situaciji. Pitate me bih li volio Dinamo u Ligi za prvaka? Bih, kako ne. Pa, Dinamo na Kantridi lako može pobijediti Rijeku, a to se teško može očekivati od Slavena. Neka nama, kako vi kažete, Dinamo bude čistač i pomaže nam, kaže Slišković. </p>
<p>Što se, pak, samog susreta s Varteksom tiče, Slišković očekuje dobru igru i pobjedu, a apostrofirao je Nedima Halilovića. </p>
<p>– Dobar je igrač, Ćiro mu je pronašao mjesto iza dvije špice, fizički je moćan i bit će nam najveća opasnost. I za reprezentaciju BiH protiv Irana u Teheranu pokazao je da je u dobroj formi, dodaje Slišković, koji je u srijedu bio u Širokom Brijegu na utakmici mladih selekcija BiH i Hrvatske, ali mu se nije svidjelo što su navijači izviždali himnu BiH. Hajdukovci su od petka u karanteni, i to u stobrečkom hotelu Zvonimir, gdje će ostati sve do puta u metropolu. I nakon susreta s Varteksom ostat će na okupu. Naime, u utorak Hajduk igra utakmicu kupa protiv Zagreba u Kranjčevićevoj. I još jedna važna vijest iz Hajdukova tabora. Slišković je iz druge momčadi u prvu povukao Almira Turkovića. Turković je u drugoj jakosnoj skupini završio jer je zbog straha od leta zrakoplovom odustao od odlaska na pripreme u Antalyju. No, radom s trenerom Šeparovićem i igrama na nekoliko prijateljskih utakmica Turković se izborio za povratak u prvu momčad, pa se krug kandidata za utakmice proširio na 23 igrača. Gradimir Crnogorac, koji je tek mjesec dana bio član Hajduka te mu je zbog neprofesionalnosti otkazana suradnja, potpisao je trogodišnji ugovor za danski Randers Freja, a godišnje će zarađivati 110.000 eura... </p>
<p>Hajduk će susret s Varteksom vjerojatno započeti u sljedećem sastavu: Kale, Vučko, Vejić, Žilić, Blatnjak, Biščević, Bartulović, Kranjčar, Bušić, Lovrek. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>U Kranjčevićevoj protiv snijega ženskim rukama </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kranjčevićeva će, što se terena tiče, u subotu u 15 sati spremno dočekati respektabilni Osijek. Jamstvo je za takvu tvrdnju naglašeni angažman pri čišćenju snijega dvije klupske domaćice, za koje, kao i šačicu suradnika iz klupskog suterena koji su im bili na ispomoći, nema predaha dok se travnjak ponovno ne zazeleni. Još jw dan ranije, sličnom metodom cjelotjednog angažmana, travnjak zaista blistao, ali je novi snijeg sve pokvario. </p>
<p>Dakako da »čačkanje« lopatom po terenu nije baš optimistički djelovalo 24 sata prije utakmice pa smo upitali jednog od »udarnika« zašto nije upregnuta neka mehanizacija, ako već ne postoji mogućnost angažmana vojnika, koji su nekad obavljali i takve zadatke: </p>
<p>– Ne može se bilo kakvim strojem izaći na teren, da ga se ne razruje i upropasti za cijelo proljeće. Dinamo ima odgovarajući stroj, ali čujemo da ga navodno ne želi posuditi. Pa, zašto da nam pomažu kad ih u ovom prvenstvu »mažemo« gdje stignemo?! Tko zna, možda stroj ipak stigne ako im platimo traženih 15.000 kuna za čišćenje, govorio je dotični. </p>
<p>Budući da će Zagrebov teren ovako ili onako zadovoljiti propisane uvjete, o odgodi utakmice nema ni pomisli. S time se slaže i Mile Petković, Zagrebov trener, ne krijući pritom kako neovisno o upečatljivim dojmovima Osijekove izvedbe protiv Hajduka njegova momčad nema drugog izbora nego jurišati na osvajanje sva tri boda: </p>
<p>– Obavezuje nas na to, među ostalim, i prošlotjedna pobjeda u Maksimiru protiv Dinama, kojom smo odškrinuli vrata Lige za prvaka. Držeći se one da dok postoje izgledi, valja ih pokušati iskoristiti, budite sigurni da o tomu i te kako vodimo računa. No, nešto moramo i sačuvati za utorak, kad nam u Kranjčevićevu u četvrtzavršnici kupa dolazi Hajduk. </p>
<p>Zagreb će u odnosu na utakmicu u Maksimiru igrati u izmijenjenom sastavu, bez »pocrvenjelih« Vidovića i Jakirovića te ozlijeđenog Pelajića. No, zato se u sastav vrača Bartolović te mladi reprezentativac Labudović. </p>
<p>Zagreb će igrati u sljedećem sastavu: Stojkić – Brnas; Labudović, Ivanković – Mujdža, Brkljača, Marić, Ibričić, Čutura – Klić, Bartolović.</p>
<p>Zlatko AbramovićVarteks u Split bez</p>
<p> pravog treninga </p>
<p>VARAŽDIN – Varteks će već u petak krenuti u Split na utakmicu s Hajdukom. U Varaždinu se posljednjih dana temperatura spuštala i do -19 pa se Varaždinci nadaju da će na obali biti toplije vrijeme. Uz to, očekuju i vruće ozračje na Poljudu, pretpostavljaju da bi moglo doći i 20 tisuća navijača. Hajduk će, pak, prvi put u nastavku sezone na svom stadionu nastupiti s Nikom Kranjčarom. </p>
<p>Iz ledenog Varaždina varteksovci odlaze gotovo bez ijednoga pravog treninga. Glavni je travnjak uništen čišćenjem za utakmicu protiv Intera, a oranica koju su za sobom ostavili bageri, pa i kopačke igrača, smrznula se i postala opasna za igru. Pomoćni su tereni još pod debelim snijegom. </p>
<p>U takvim uvjetima Dalić i Blažević improviziraju treninge, a na velikom terenu gdje se mogu uvježbavati taktičke kombinacije nisu bili još od povratka iz Poreča. Dakle, gotovo bez treninga odlaze u Split sa željom da iznenade Hajduk i iskoriste jednu od tri prilike za osvajanje bodova, koji ih vode u Ligu za prvaka. Dalić je u četvrtak novinarima najavio da Varteks u Split putuje bez straha i opterećenja, svjestan da će Hajduk morati loviti rezultat i pobjedu na svom terenu. Prema njegovim riječima, u Osijeku je Hajduk pokazao svoju ranjivost, a u tome priliku vidi i Dalić: </p>
<p>– Pokazali su Splićani u Osijeku da nisu nikakvi »izvanzemaljci« i da se protiv njih može igrati. Pritiska će biti, no mi se nadamo povoljnom rezultatu. </p>
<p>Varteks ide u Split bez treninga, ali i bez prvog vratara Željka Rumbaka. Dalić je novim pojedinostima objasnio slučaj vratara koji je odbio nastupiti za svoj klub i na kojeg se više ne računa: </p>
<p>– Rumbak je od kolovoza prošle godine primio 232.000 kuna, odnosno 33.000 mjesečno. Ako su to primanja zbog kojih netko mora štrajkati, onda svi trebamo u štrajk! Samo je u ovoj godini primio 56.000 kuna. Ove podatke dajemo u javnost pa neka ona ocjeni tko je u pravu. Nismo osporavali njegov dug nego smo molili za strpljenje. Bilo je i drugih načina osim odbijanja nastupa. Klub je institucija iznad svih nas, koju nitko nema pravo ucjenjivati i bojkotirati. Ovime slučaj Rumbak za nas završava, a on će svoj status rješavati s upravom kluba. </p>
<p>Za sastav Varteksa u Splitu konkurirat će oporavljeni Jančevski i Granić. Mujanović i Ipša također se oporavljaju od ozljeda, pa se očekuje da će Varteks pružiti mnogo bolju igru nego protiv Intera. </p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Razija odvela Croatiju do najvećega klupskog uspjeha </p>
<p>Igračice Viktora Kovača dva su puta bile bolje od talijanske Faenze, u Italiji su slavile s minimalnih 72-71, u Zagrebu je bilo uvjerljivijih 81-72. Na »final fouru«, koji će se održati 2. i 3. travnja u Napulju, Croatia će u polufinalu igrati protiv turskog Fenerbahčea, a domaćin Napoli protiv izraelskog Ramat Hasharona </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prije deset je godina na Peščenici igrala možda najbolja generacija hrvatskih košarkašica. U tadašnjoj Centar banci Danira Nakić, Žana Lelas, Korana Longin, Vanda Baranović i Slavica Pretreger nisu uspjele doći dalje od četvftfinala Kupa Liliane Ronchetti. U Ligi prvakinja za dva su poena ostale kraće protiv Wuppertala, da bi Njemice kasnije uzele europski naslov. </p>
<p>Sada je na Peščenici Croatia, a parketom vlada Razija Mujanović, jedna od najboljih europskih košarkašica. Domaće snage predvodi Dea Klein-Šumanovac, uz iskusne Moniku Kovač, mladu Jelenu Ivezić, BiH reprezentativku Azru Hadžimustafić i iskusne Paunović i Vukičević. Deset je godina poslije Croatia s Razijom dočekala najveći uspjeh u povijesti kluba, plasman na »final four« Fiba kupa. Od 43 sastava u tri konferencije nastup su na završnom turniru izborile košarkašice Fenerbahčea, Napolija i Ramat Hasharona. </p>
<p>Igračice Viktora Kovača dva su puta bile bolje od talijanske Faenze, u Italiji su slavile s minimalnih 72-71, u Zagrebu je bilo uvjerljivijih 81-72. Uoči utakmice o kojoj je ovisila cijela sezona i koja će umnogome odrediti i sljedeću, bolesti i ozljede poharale su Croatiju, pa je trener Viktor Kovač tek dan prije utakmice uspio skupiti kompletnu ekipu na treningu. Nije smetalo, s Razijom Mujanović (26 poena, osam skokova, šut 8-10) u sastavu nema nedoumica i upitnika. </p>
<p>Za Raziju nije bilo pritiska kao kod ostalih igračica, ona je odigrala puno takvih utakmica dok je sa tuzlanskim Jedinstvom, talijanskim Comom i španjolskom Valencijom osvajala naslove prvakinja Europe. Croatia je prvo poluvrijeme bila izjednačena s Faenzom, da bi dvoboj bio odlučen u 3. četvrtini u kojem su gošće uspjele ubaciti tek osam poena, a domaće 22. Uz Raziju, ovog je puta efikasna sa 21 poenom bila Azra Hadžimustafić, dok su u obrani »rintale« Monika Kovač i Dea Klein-Šumanovac. </p>
<p>Za Croatiju posao nije gotov, 2. i 3. travnja slijedi »final four«, na kojem će djevojke s Peščenice imati priliku »podebljati« ovogodišnji sjajan klupski domet. Inače, na završnom će turniru Hrvatska biti dobro zastupljena. Razija Mujanović će odmjeriti snage s Koranom Zanze (Longin) koja igra u turskom Fenerbahčeu, dok će Mariana Raguž s izraelskim Ramat Hasharon igrati protiv domaćina »final foura« Napolija.</p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Mladost spašava »mršavu« sezonu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon svih kriza, koje su rezultirale prilično lošom sezonom najboljega vaterpolskoga kluba na svijetu, mladostaši se ipak imaju pravo nadati četvrtfinalu Eurolige. No, vjerojatno će sve i ostati na nadi. To i neće biti nepravedno, jer su Pro Recco i Jadran iz Herceg Novog mnogo kvalitetnije momčadi od Mladosti i zaslužile su prva dva mjesta u B skupini. A u subotu su potrebna poraza i Talijana i Crnogoraca da se Mladost dočepa četvrtfinala. Mladost na Savi (17 sati) mora pobijediti Pro Recco, a Barceloneta mora slaviti protiv Jadrana. </p>
<p>– Šanse su nam ispod 50 posto. Sami smo krivi za ovakvu situaciju, mogli smo sve riješiti u Barceloni. Tamo smo mogli i trebali pobijediti i osigurati četvrtfinale. A sada moramo navijati da i Jadran »padne« protiv Španjolaca, kazao je kapetan Mladosti Vjekoslav Kobeščak. </p>
<p>No, priča dobiva potpuno drugačiji ton nakon odluke Španjolaca da utakmica započne u podne. Stoga će mladostaši znati rezultat prije nego uskoče u plivalište. U slučaju povoljnog ishoda, sigurno će imati motiv više protiv Talijana, koji su ionako osigurali četvrtfinale. </p>
<p>– Mislim da Barceloneta može pobijediti Crnogorce. Španjolci su mlada momčad, puna motiva. No, Jadran je ipak veliki favorit, rekao je Kobeščak. </p>
<p>Trener Mladosti Ozren Bonačić na raspolaganju ima svih 14 igrača, i ponovno će imati muke prilikom odabira onoga koji će utakmicu gledati s tribina. Talijani, pak, u posljednje dvije prvenstvene utakmice nisu briljirali, a u Zagreb stižu bez bitne momčadske »karike« Ikodinovića.</p>
<p>– Nikada ga neću zaboraviti, on nam je dao pogodak za pobjedu sa 5-4 u polufinalu »final foura« u Genovi. Bolje da ga nema, ionako su sjajno pokriveni na svim pozicijama, zaključio je Bonačić.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Medveščak i Zagreb u polufinalu kupa </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ždrijeb je odlučio da će se u polufinalu Hrvatskoga kupa ogledati rukometaši Medveščak-Infosistema i Zagreba te Gorice i Osijek-Elektromodula. Gdje će se održati završni turnir bit će poznato u podne 11. ožujka, kad će biti otvaranje ponuda koje bi trebale pristići na adresu Hrvatskoga rukometnog saveza do 9. ožujka. Završni turnir četvorice po rasporedu bi se trebao održati 1., 2. i 3. travnja, no moglo bi se dogoditi da se prebaci za kasniji termin. Naime, ukoliko rukometaši Zagreba i Medveščaka izbore plasman u polufinale Kupa pobjednika kupova, tada će se završni turnir Hrvatskoga kupa igrati 16. i 17. travnja, jer su 2. i 3. travnja na rasporedu polufinalni dvoboji europskih kupova. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Grgurević i Oliver predstavljaju se splitskoj publici </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Splitskoj košarkaškoj publici u subotu će se u susretu regionalne lige između Splita CO i Širokog predstaviti nove akvizicije »žutih« Grgurević i Oliver. Šteta što vjerojatno neće nastupitu Kedžo zbog istegnuća prepona, jer bi se moglo vidjeti s kakvim arsenalom raspolaže trener Danijel Jusup za Hrvatsko prvenstvo. </p>
<p>»Žuti« su zbog otkaza utakmice prošle subote zbog bolesti cibosa desetak dana bez natjecateljskih izazova te će im susret sa Širokim poslužiti kao priprema za susret hrvatske lige protiv Hermesa. Naime, pobijede li Hermes, Splićani će se plasirati u završnicu Lige Ožujsko. O susretu protiv Širokog trener Jusup je rekao: </p>
<p>– Dugo smo bez utakmice i to nas je malo poremetilo. Žao mi je što neće nastupiti Kedžo, ali publika će imati priliku vidjeti Olivera i Grgurevića. Malo pomalo dobivamo konture igre koje priželjkujemo. No, još moramo igrače učiti odgovornosti. Napredujemo iz dana u dan. Široki je isprofilirao momčad, izmijenio je nekoliko igrača, nezgodan je protivnik i traži maksimalan trud svih mojih igrača da bismo ostvarili cilj, a to je i dobra igra i pobjeda, rekao je Jusup. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>»Medvjedi« prvaci deveti put zaredom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hokejaši Medveščaka osvojili su deveti naslov prvaka Hrvatske u nizu. U trećem dvoboju finala potvrdili su svoju superiornost, pobijedili su »Mladost« sa 7-1 (1-0, 4-1, 2-0). Igrači Mladosti, kao ni u dva prethodna dvoboja, nisu ozbiljnije zaprijetili »medvjedima«. </p>
<p>Pogotkom Mlađenovića Medveščak je došao u vodstvo već u četvrtoj minuti. Početkom druge trećine Kopajtić i Chovanec povećali su prednost, a nakon pogreške vratara Medveščaka Ulčara, Kljajić je smanjio na 3-1. Nedugo nakon pogotka dogodila se scena za koju bi svi željeli da je nije bilo. Bezazleni duel igrača Medveščaka Kirea i mladostaša Novosela završio je lošije za igrača Mladosti i Tomislav Novosel ostao je nepomično ležati na ledu. Iznesen je na nosilima i vozilom Hitne pomoći odvezen u bolnicu. »Medvjedi« su do kraja dvoboja u laganom ritmu postigli četiri pogotka i bez poraza završili prvenstvo. </p>
<p>Najmlađi igrač na ledu, 14-godišnji mladostaš Ivan Delić unatoč porazu u finalu nije bio tužan: </p>
<p>– Nismo imali ništa za izgubiti, borili smo se koliko smo mogli, ali Medveščak je kvalitetniji protivnik. Nastup u finalu bio mi je debi u seniorskoj konkurenciji i više sam nego zadovoljan. </p>
<p>Boštjan Kos, igrač Medveščaka kratko je dodao: </p>
<p>– Ponosan sam da kao Slovenac već treći put u nizu postajem prvak Hrvatske.</p>
<p>• Ledena dvorana Doma sportova</p>
<p>MEDVEŠČAK - MLADOST: 7-1 (1-0, 4-1, 2-0)</p>
<p>MEDVEŠČAK: Ulčar, D. Ljubić, Brumerčik, Belić, Mlađenović, Chovanec, Gojanović, Sertić, Kužnar, Švigir, Kopajtić, Teuber, M. Ljubić, Novosel, Kire, Spajić.</p>
<p>MLADOST: Škrapec, Filipec, Jačmenjak, Novosel, Šević, Milić, Kljaić, Tadić, Delić, Jakovac, Novak, Smerdelj, Pujević, Šprljan, Ivšac, Mitrović, Mondekar, Burić, Trstenjak, Gurka.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Mlađenović (4; Chovanec), 2-0 Kopajtić (22; Teuber, Sertić), 3-0 Chovanec (23.), 3-1 Kljaić (25; Ivšac), 4-1 Švigir (28; Teuber), 5-1 Gojanović (38.), 6-1 Chovanec (41.) 7-1 Kire (42; Belić).</p>
<p>ISKLJUČENJE: Medveščak 8, Mladost 12 minuta.</p>
<p>SUCI: Prezelj, Krčalić i Žibret. GLEDATELJA: 400.</p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Podravka bez pet igračica uvjerljivo pobijedila Koku </p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> – Bez četiri reprezentativke (Hrgović, Popović, Zebić, Golubić) i bolesne Tatari, Podravka Vegeta je u unaprijed odigranoj utakmici 17. kola Prve HRL za rukometašice u četvrtak pobijedila varaždinsku Koku sa 46-19 (20-11). Pogotke su postigle raspucane Renata Hodak (13), zatim Naukovich i Vresk (po 8) te Franić (5). </p>
<p>Franić se oporavila od gripe, a Tatari je još na klupi. Podravka je igrala s postavom u kojoj svaka igračica igra sve, pa je tako i Božica Palčić zabijala sa srednjeg vanjskog. Igra je bila atraktivna također zahvaljujući brzim krilima Vresk i Hodak. Koka je igrala čvrsto koliko je mogla, bez popuštanja i opuštanja, ali Podravka je za nju prejaka, čak i kad igra s prepolovljenim sastavom. </p>
<p>• Sportska dvorana </p>
<p>PODRAVKA VEGETA - KOKA 46-19 (20-11)</p>
<p>PODRAVKA VEGETA: Stančin (10+0), Galkina 5+0), Vresk 8, Tarle 4, Palčić 3, Hodak 13, Sirovec 2, Blažeković 3 (1), Franić 5, Naukovich 8, Tatari.</p>
<p>KOKA: Virag (-), Hajduk (1+0), Majer (8+0), Horvat 2, Perajica 4, Jadanić, Volarević 2, Kušter, Pomper, Hrg 4, Litre-Milanović 1, Križek, Sušec, Mateša 6 (3).</p>
<p>SUCI: Barić (Čakovec) i Plentaj (Bjelovar). GLEDATELJA: 300. </p>
<p>SEDMERCI: Podravka Vegeta 1 (1), Koka 3 (3). ISKLJUČENJA: Podravka Vegeta 6 min. (Tarle 4, Sirovec 2), Koka 2 min. (Kušter).</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Renata HODAK. </p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Gorbačov u Torinu obilježava dvadeseti rođendan Perestrojke</p>
<p>Priznajući velik utjecaj što ga je Perestrojka, kao svojevrsno »zeleno svjetlo iz Moskve« imala na sličnu lančanu reakciju u svim komunističkim državama Europe, bivši je predsjednik SSSR-a naglasio da rušenje diktatorskih režima u tim zemljama ipak nije bila isključiva zasluga Perestrojke. »Tvrditi tako nešto bilo bi ne samo neskromno, već i posve neistinito. Sve ono što se kasnije zbilo u istočnoj Europi, nije se zbilo samo zbog Perestrojke, već zato što je svijet jednostavno došao do točke kada se morao promijeniti. Golema većina ljudi u srednjoj i istočnoj Europi nije prihvaćala nedemokratske režime nametnute im nakon Drugog svjetskog rata pa je bilo očito da to neće potrajati zauvijek«</p>
<p>TORINO</p>
<p> - Ugledno mnoštvo bivših i sadašnjih svjetskih državnika okupilo se u petak u Torinu na skupu pomalo dramatičnog naziva »1985-2005: Dvadeset godina koje su promijenile svijet«. Svjetski politički forum (The World Political Forum) što ga je prije tri godine osnovao bivši sovjetski lider Mihail Gorbačov, ovom trodnevnom plenarnom sjednicom slavi 20. obljetnicu Perestrojke.</p>
<p>Gromki pljesak Mihailu Gorbačovu na samome početku sjednice tako su, među ostalim, uputili i bivši talijanski premijeri Giulio Andreotti i Emilio Colombo, bivši predsjednici Slovačke Rudolph Schuster, Rumunjske Ion Iliescu, Poljske Wojciek Jaruzelski i Brazila Fernando H. Cardoso, bivši premijeri Poljske Mieczyslaw Rakovsky, Češke Republike Miloš Zeman i Japana Toshiki Kaifu, dobitnik Nobelove nagrade za mir i bivši poljski predsjednik Lech Walesa, brojni bivši ministri vanjskih poslova među kojima i Budimir Lončar, posljednji sekretar vanjskih poslova SFRJ, kao i čitav niz veleposlanika, uglednih politologa, novinara , znanstvenika iz svih dijelova svijeta.</p>
<p>Svakako najzapaženiji od desetak govora prvoga dana Foruma bio je onaj uvodniMihaila Gorbačova. Premda već neko vrijeme izvan svijeta službene visoke politike, ovaj nadasve vitalni starac (u srijedu je proslavio 74. rođendan), iznova je pokazao da karizmu koja ga je resila tijekom osamdesetih, posjeduje i danas. </p>
<p>»Pitali su me nedavno - je li Perestrojka kao proces na kraju 20. stoljeća pobijedila ili je poražena? Odgovor nije bio težak: Perestrojka je trijumfirala jer su mnoge države iz svijeta totalitarizma ušle u svijet demokracije i slobode«, kazao je Gorbačov.</p>
<p>Priznajuci velik utjecaj što ga je Perestrojka, kao svojevrsno »zeleno svjetlo iz Moskve« imala na sličnu lančanu reakciju u svim komunističkim državama Europe, bivši je predsjednik SSSR-a naglasio da rušenje diktatorskih režima u tim zemljama ipak nije bila isključiva zasluga Perestrojke. </p>
<p>»Tvrditi tako nešto bilo bi ne samo neskromno, već i posve neistinito. Sve ono što se kasnije zbilo u istočnoj Europi, nije se zbilo samo zbog Perestrojke, već zato što je svijet jednostavno došao do točke kada se morao promijeniti. Golema većina ljudi u srednjoj i istočnoj Europi nije prihvaćala nedemokratske režime nametnute im nakon Drugog svjetskog rata pa je bilo očito da to neće potrajati zauvijek«.</p>
<p>Gorbačov, dodao je, ne žali ni zbog čega, iako je svjestan da je ta »druga ruska revolucija« u Rusiji djelomice zaustavljena, a ljudi su prevareni jer im je ponuđena druga strategija, »radikalna šok-terapija«. Stanovnici SSSR-a platili su, ustvrdio je Gorbačov, visoku cijenu tog šok-pristupa, »nova je strategija u zemlju dovela divlji kapitalizam lišen i najmanjeg socijaldemokratskog elementa pa je povijest otišla u drugom smjeru«.</p>
<p>Gorbačov je pri kraju svoga uvodnog izlaganja u ulozi predsjednika Svjetskog političkog foruma iz nedavne prošlosti skoknuo i u sadašnjost, iskazavši svoju bojazan slikom suvremenog svijeta. </p>
<p>»Svijet je«, kazao je, »danas vrlo nestabilno mjesto za život, usudio bih se čak reći da prolazi grde nevolje. Poručujem stoga svima da izvuku pouke iz prošlosti i okrenu se suradnji kako se više nikad ne bismo vratili u prošlost«. Ocijenivši ovaj etičko-politički »think-tank« »veoma važnim i ozbiljnim pokušajem da se suvremena politika obogati konkretnim prijedlozima«,</p>
<p> Mihail Gorbačov je na kraju sve sudionike Foruma pozvao da promisle kakvu poruku iz Torina žele odaslati današnjim vođama svijeta, dok je vođe pak upozorio da »svi koji se vode isključivo silom i vlastitim uskim interesima - duboko griješe!«</p>
<p>Plenarna sjednica poslijepodne je nastavljena raspravom o temama »Druga ruska revolucija - kraj povijesti?«, »Izlaz iz totalitarizama - kojim putem vani«, »Izazovi demokratskih tranzicija u posttotalitarnim društvima« te »Od Glasnosti do slobode medija«. </p>
<p>Veliko zanimanje izazvalo je i predavanje uglednog americkog ekonomista Jeremyja Rifkina, predsjednika Fonda ekonomskih trendova i osobnog savjetnika Romana Prodija, predsjednika Europske komisije, a u subotu se, nakon dnevnog zasjedanja, očekuje i prava politička poslastica - u debati o »Europi bez starih zidova i novih barijera« sudjelovat će Mihail Gorbačov, Giulio Andreotti i Helmut Kohl.</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Saudijska Arabija traži bezuvjetno povlačenje Sirije iz Libanona </p>
<p>Saudijski princ Abdullah koji praktički vlada »pustinjskom monarhijom« jasno je stavio do znanja sirijskom šefu države Al Assadu da bi u odnosima dviju zemalja moglo doći do ozbiljnih napetosti ako ne dođe do povlačenja sirijskih vojnika iz Libanona </p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Moćna naftna velesila Saudijska Arabija pridružila se nekolicini arapskih zemalja s pozivom Siriji da hitno i bezuvjetno povuče svoje postrojbe iz Libanona. Dvor u Riyadhu je ljut na Damask zbog ubojstva bivšeg libanonskog premijera Rafika Haririja (14. veljače) koji je imao saudijsko državljanstvo i bio tijesno povezan s kraljevskom obitelji Al Saud. </p>
<p>Takvo saudijsko raspoloženje koje bi se moglo protumačiti i kao izravna optužba za ubojstvo Haririja, sirijskom predsjedniku Basharu Al Assadu prenio je u četvrtak osobno u saudijskoj prijestolnici krunski princ Abdullah. </p>
<p>Princ prjestolonasljednik, koji praktički vlada »pustinjskom monarhijom« u odsutnosti svog bolesnog godinu dana starijeg brata kralja Feisala, jasno je stavio do znanja sirijskom šefu države da bi u odnosima dviju zemalja moglo doći do ozbiljnih napetosti ako ne dođe do povlačenja sirijskih vojnika iz Libanona.</p>
<p>Kritike moćne Saudijske Arabije, neuobičajeno grube i otvorene za tamošnju diplomaciju, nisu ostale bez odjeka. Al Assad je ubrzo nakon upozorenja princa Abdullaha priopćio da će, kasnije ovog mjeseca, razmotriti mogućnost djelomičnog povlačenja sirijskih snaga iz Libanona. Vjeruje se da bi to »razmišljanje« sirijskog šefa države moglo potrajati do 23. ožujka za kad je u Alžiru zakazan summit Arapske lige (okuplja 22 zemlje). </p>
<p>Očekuje se da bi takav pritisak na Al Assada mogao doći i od egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka. Kako pišu vodeći egipatski listovi, Mubarak će to učiniti već sljedećeg tjedna kad dođe u kraći radni posjet Siriji. Čini se da i neke druge arapske vlade nisu zadovoljne djelomičnim sirijskim ustupcima i političkim potezima službenog Damaska. Uz sve to, tradicionalni sirijski saveznici Rusija i Francuska također zahtijevaju sirijsko povlačenje iz turbulentnog Libanona.</p>
<p>Zamjetno je da arapski šefovi diplomacija na zasjedanju u Kairu u četvrtak nisu koristili oštar jezik prema Siriji. Umjesto javno iskazanog neslaganja, koje se očekivalo, sirijskom režimu preporučeni su samo diskretni pregovori.</p>
<p>Ipak, šef Arapske lige Amr Musa nedvosmisleno je stavio do znanja da se nešto mora poduzeti. »Situacija u Libanonu je i dalje vrlo opasna«, rekao je Musa. Dodao je kako se mora učiniti sve da se sadašnja kriza usmjeri ka sigurnijim političkim vodama. </p>
<p>Jedan od načina je da se Sirija u Alžiru povinuje pozivu i pritiscima svoje arapske subraće, a ne međunarodnom i američkom pritisku. Na taj način, pokušao bi se sačuvati obraz i dostojanstvo sirijskog predsjednika Al Assada. Prema nekim saznanjima, s takvim se pristupom ne slažu Saudijci. Beskompromisan stav dvora u Riyadhu praćen snažnim pritiscima podržava i Egipat. To pred alžirski susret na vrhu arapskih zemalja unosi mnogo političke neizvjesnosti.</p>
<p>No, ima i onih koji ne misle da je takav žestoki pritisak na Siriju opravdan. I u samom Libanonu ima dosta političkih snaga koje vjeruju da bi svako požurivanje povlačenja sirijskih vojnika moglo destabilizirati »zemlju cedrova«. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Protuteroristički zakon razgnjevio oporbu i borce za građanska prava </p>
<p>Vlasti na Otoku ne mogu ingorirati terorističku opasnost, ali ni glasove boraca za građanske slobode/ Novom britanskom protuterorističkom zakonu predstoji stoga bolan porod </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Kućni pritvor, policijski sat, narukvice za elektronski nadzor kretanja, zabrana putovanja te uporabe telefona i interneta, tek su neke od mjera koje pokušava ozakoniti britanska vlada, u stalnoj borbi protiv terorističke opasnosti.</p>
<p>Strane ekstremiste koje zbog ovog ili onog razloga nije mogla izručiti njihovim zemljama, Britanija je dosad držala u neograničenom pritvoru. No, vlada Tonyja Blaira sada na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> pokušava progurati novi protuteroristički zakon, čije bi odredbe promijenile nepopularni pritvor. </p>
<p>Krajem prošle godine suci u Domu lordova, najviša sudska instanca u zemlji, proglasili su nezakonitim dugački pritvor bez podizanja optužnice i suđenja. Britanske vlasti pokušavaju stoga čim prije donijeti nove zakonske mjere, uperene protiv mogućih terorista. No, vladini prijedlozi izazivaju gnjev boraca za građanska prava, koji tvrde da će ponovo biti ugroženo temeljno pravo na fer suđenje. Novim zakonskim prijedlozima protive se i britanske oporbene stranke. </p>
<p>Kaznene mjere protiv osumnjičenika trebao je, prema novom zakonskom prijedlogu, donijeti neki od vladinih ministara, na temelju podataka dobivenih od tajnih službi. Nakon zastupničke pobune, vlada je pristala da konačnu riječ ima sudac - barem kada se radi o kućnom pritvoru. No, oporba traži više: da sudac, a ne ministar, mora odobriti i praćenje osumnjičenih terorista te druge slične mjere. </p>
<p>Nakon žučljive rasprave u Donjem domu, prijedlog novog zakona prolazi kroz jednako buran proces u Domu lordova. Protivnici novih drakonskih mjera tvrde da su u pitanju stoljetne britanske pravne tradicije.</p>
<p>Premijer Tony Blair smatra međutim da je novi plan »apsolutno potreban«, radi zaštite od terorizma. On drži da »nema veće građanske slobode nego živjeti bez straha od terorističkog napada«. Njegov ministar unutarnjih poslova, Charles Clarke kaže: »Prvi mi je prioritet osigurati da ne doživimo kataklizmički teroristički čin koji bi oslabio i uništio naše društvo«. </p>
<p>Vladini kritičari tvrde međutim da vlada stavlja sebe iznad zakona. Konzervativna kolumnistica Janet Daley optužuje tako premijera i njegove saveznike da »besramno, možda i ignorantski preziru britanski ustav i ograde protiv totalitarizma, utemeljene u našem pravnom sustavu«. Protiv mogućeg gubitka jednog dijela građanskih sloboda jednako glasno grmi i liberalna inteligencija na Otoku. </p>
<p>Opasnosti od kojih strahuje vlada nisu međutim izmišljene, nego stvarne. Kao glavna saveznica Sjedinjenih Država, Britanija je jedna od prvih meta za islamske ekstremiste. Novi šef Scotland Yarda, sir Ian Blair, nedavno je upozorio da bi teroristi mogli pokušati napad na Britaniju uoči skorih općih izbora. Oni zacijelo nisu zaboravili kako je teroristička bomba u Madridu lani utjecala na rezultat španjolskih izbor. </p>
<p>Mnogi španjolski birači okrenuli su nakon tog incidenta leđa vladajućim konzervativcima - koji su podupirali irački rat, te glasali za socijaliste - koji su bili protiv njega. Nije isključeno, da bi, imajući u vidu tu španjolsku lekciju, ekstremisti mogli pokušati nešto slično i u Britaniji. </p>
<p>Još nekoliko važnih britanskih događaja ove godine mogli bi biti terorističkom metom: kraljevsko vjenčanje princa Charlesa, te reprezentativni summit G8, kojom Britanija predsjedava ove godine, kao i summit EU, kojom će predsjedavati u drugoj polovini 2005. Britanske vlasti ne mogu ingorirati terorističku opasnost, ali moraju voditi računa i o glasovima onih koji brinu da će biti narušene građanske slobode. Novom protuterorističkom zakonu predstoji stoga bolan porod. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Uhićenje Bin Ladena »samo pitanje vremena«</p>
<p>Američki predsjednik je potvrdio obavještajna izvješća kako je Bin Laden zatražio od najvažnijeg pripadnika Al Qaide u Iraku Abu Musaba al Zarqawia da planira nove napade u Sjedinjenim Državama</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Američki predsjednik Georeg W. Bush rekao je u četvrtak kako su Sjedinjene Države stalno u potrazi za terorističkim vođom Osamom bin Ladenom i da je sprječavanje novog napada na SAD »najveći izazov našeg doba«.</p>
<p>»Mi smo u stalnoj potrazi za Bin Ladenom. Držimo ga pod pritiskom, tjeramo da se skriva«, rekao je Bush. Američki predsjednik je potvrdio obavještajna izvješća kako je Bin Laden zatražio od najvažnijeg pripadnika Al Qaide u Iraku Abu Musaba al Zarqawia da planira nove napade u Sjedinjenim Državama.</p>
<p>»Bin Ladenova poruka je snažna opomena da se Al Qaida još uvijek nada napasti nas na našem vlastitom tlu. Zaustaviti ih, najveći je izazov našeg doba«, rekao je Bush na svečanosti prilikom polaganja prisege novog ministra domovinske sigurnosti Michaela Chertoffa. Bila je to jedna od rijetkih prigoda u kojima je Bush spomenuo ime Bin Ladena, čelnika Al Qaide koja se smatra odgovornom za napad na SAD 11. rujna 2001. Odmah nakon napada Bush je izjavio kako želi Bin Ladena »živog ili mrtvog«, ali on do sada izbjegava svim naporima da ga se uhvati skrivajući se, kako drže američki obavještajci, negdje na graničnom području Afganistana i Pakistana.</p>
<p>Govoreći kasnije u sjedištu Središnje obavještajne službe CIA-e Bush smatra kako je hvatanje Bin Ladena samo pitanje vremena. »Što se mene tiče i što se tiče CIA-e pitanje je vremena kada ćemo ove ljude privesti pravdi«, rekao je Bush. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Iran skriva svoj nuklearni program kilometar ispod zemlje</p>
<p>U strahu od mogućeg preventivnog napada, Iran gradi podzemne tunele i bunkere, ali i dalje tvrdi da je taj program mirnodopski te da će proizvoditi samo električnu energiju, ne i nuklearno oružje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon trodnevne rasprave o iranskoj i sjevernokorejskoj nuklearnoj prijetnji, Međunarodna agencija za nuklearnu energiju (IAEA) zaključila je da Iran ne samo da nastavlja s razvijanjem svoga nuklearnog programa, već i gradi podzemne bunkere u kojima će skrivati taj program štiteći ga od mogućeg preventivnog napada. Službeno to nije obznanjeno, ali, kako javlja AP, visoki dužnosnici IAEA-e govorili su o podzemnim bunkerima novinarima u Beču, pod uvjetom da ostanu anonimni.</p>
<p>Iran je IAEA-i bio predočio »skicu planova za gradnju tunela« u kome kani »zaštititi« nuklearni materijal i programe, a još od rujna prošle godine tunel se užurbano gradi. U međuvremenu je Iran višekratno ignorirao zahtjeve IAEA-e (a posebno SAD-a i Europe) da obustavi razvijanje programa obogaćivanja nuklearnog goriva. Nakon nedavnog potpisivanja iransko-ruskog sporazuma o isporuci 100 tona nuklearnog goriva za iransku nuklearku (koju grade Rusi), s »utješnom« klauzulom prema kojoj će Iran vraćati Rusiji iskorišteno gorivo, sumnje Zapada još su pojačane.</p>
<p>Ako se Iran kani pridržavati sporazuma i zaista vraćati iskorišteno gorivo (umjesto da ga obogaćuje i upotrijebi za nuklearno oružje), zbog čega onda gradi podzemne tunele i bunkere u kojima kani skrivati nuklearni materijal. Zbog prijetnje preventivnim napadom, odgovaraju Iranci. Sporni tuneli ili podzemni bunkeri grade se na dubini od jednog kilometra ispod zemlje i bit će, prema zapadnim diplomatskim izvorima pri IAEA-i, pojačani debelim zidovima od armiranog betona i drugih posebnih materijala kako bi odoljeli svakom napadu. Gradnja je ubrzana nakon pretpostavki o mogućem američkom preventivnom napadu na iransku nuklearnu elektranu u izgradnji u Busherhu. Izrael koji je godine 1981. bombardirao i uništio podjednako sumnjivu nuklearnu elektranu u izgradnji u Saddamovom Iraku prošle je godine od SAD-a kupio pet tisuća tzv. »pametnih bombi«, među kojima i pet stotina jednotonskih bombi za uništavanje (podzemnih) bunkera. Te su bombe u stanju probiti betonske zidove debele i do dva metra.</p>
<p>Situacija s Iranom postaje prilično paradoksalna i iracionalna. Iran odbija prihvatiti međunarodne inspektore, tvrdi da ne razvija nuklearni program, ali gradi podzemna bunkere i tunele u kojima kani zaštititi ono što navodno ne radi, dodajući da to čini zbog bojazni da bi mogao uslijediti američki (ili izraelski) preventivni napad usmjeren na ono čega, prema Iranu, nema: na program za proizvodnju nuklearnog oružja. Iran također odbija ovih dana ispuniti još jedan zahtjev IAEA-e, da predoči planove podzemnih bunkera kako bi se vidjelo kakva im je stvarna namjena. Iranski predstavnik na sastanku IAEA-e izjavljuje da o tome ne želi govoriti jer da »postoji opasnost da ti planovi podzemnih bunkera dođu u posjed neprijatelja koji bi se njima mogao koristiti prilikom eventualnog napada«.</p>
<p>Generalni direktor IAEA-e ElBaradei kaže na sve to kako je »lopta sada na iranskom dijelu igrališta«. Iran mora uvjeriti Zapad da ne planira razvijati program nuklearnog oružja, a sve što su Iranci dosad poduzimali samo je pojačalo sumnje i potkrjepljivalo američke tvrdnje kako Iran »očito gradi nuklearno oružje«. Što se Amerike tiče, ona još iščekuje razvoj događaja i rezultat pritiska Europljana (Britanija, Francuska i Njemačka) koji Iranu nude trgovinske i političke povlastice te gospodarsku pomoć ukoliko odustane od nuklearnog programa.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Mjere protiv bioterorizma potkopavaju zdravlje i interese SAD-a</p>
<p>Sadašnji obrasci financiranja potkopavaju zdravlje i interese nacije, navodi se u pismu, jer je novac za istraživanje preusmjeren s istraživanja mikroba koji su najčešći uzročnici bolesti danas u svijetu, upozoravaju znanstvenici </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Više od 700 vrhunskih američkih znanstvenika prosvjedovalo je zbog golemog ulaganja u proučavanje mnogih bioorganizama s ciljem eventualne prijetnje od bioterorizma. Pismo objavljeno u uglednom znanstvenom časopisu Science, potpisalo je 750 stručnjaka uključujući i dvojicu Nobelovaca. </p>
<p>Sadašnji obrasci financiranja potkopavaju zdravlje i interese nacije, navodi se u pismu, jer je novac za istraživanje preusmjeren s istraživanja mikroba koji su najčešći uzročnici bolesti danas u svijetu. Vlada Sjedinjenih država je povećala ulaganja u proizvodnju biološkog oružja nakon napada antraksom u jesen 2001. godine.</p>
<p>Ugledni američki znanstvenik Richard Ebright s Rutgers sveučilišta u Piscatawayu, organizator ovog protesta misli da dok se dotacije za potencijalne uzročnike bioterorizma poput kuge, antraksa ili tularemije, povećavaju, dotacije za ostale bolesti čiji su uzročnici mikrobi i takozvani »model organizmi«, poput Escherichije coli, maksimalno reduciraju. Znanstvenici drže kako bi novac za bioobranu trebao biti više usmjeren na istraživanje, a manje na »izradu« patogenih organizama. Nacionalnom institutu za alergijske i infekcijske bolesti (NIAid) koji se bavi proučavanjem patogenih organizama dodijeljeno je 15 puta više novca za bioobranu između 2001. i 2004. godine, kažu znanstvenici u svom otvorenom pismu. U međuvremenu, dotacije za znanstveni rad na ostalim bolestima smanjile su se za 27 posto, dok su za one na model bakterijama povećane za 41 posto.</p>
<p>Biološko oružje kao mogući uzročnik bolesti nije zabilježeno u Americi poslije slučaja sa antraksom 2001. godine, dok tisuće ljudi obolijeva i umire od raznih uzročnika bolesti, a sredstva za daljnja istraživanja su reducirana, pišu znanstvenici. Sidney Altman s uglednog američkog Yalea, dobitnik Nobelove nagrade za molekularnu biologiju i jedan od potpisnika pisma tvrdi kako je američka vlada povukla novac namijenjen za osnovna mikrobiološka istraživanja znanstvenika koji su radili posebno vrijedna istraživanja tijekom zadnjih nekoliko godina. Znanstvenici naglašavaju kako pismo ne dovodi u pitanje američku odluku da se financijski podupru istraživanja za biološku obranu zemlje, ali to se nikako ne bi smjelo raditi »nauštrb« znanstvenih istraživanja. </p>
<p>Proračun NIAid-a za bioobranu povećan je s 42 milijuna dolara u 2001. godini, na 1,5 milijardi dolara u 2004. godini, a predviđena sredstva za 2005. godinu, iznose 1,6 milijardi dolara.</p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Bivši ukrajinski ministar Kravčenko nađen mrtav</p>
<p>KIJEV</p>
<p> - Bivši ukrajinski ministar unutarnjih poslova Jurij Kravčenko za kojega je utvrđeno da je povezan s ubojstvom oporbenog novinara Georgija Gongadzea pronađen je mrtav, izvijestila je u petak obavještajna služba SBU.</p>
<p>Glasnogovornica SBU-a Marina Ostapenko izjavila je kako je Kravčenkovo tijelo pronađeno u njegovoj vikendici blizu Kijeva. Istraga je u tijeku. Kravčenko, koji je bio ministar unutarnjih poslova u vrijeme kada je Gongadze ubijen 2000., u petak je istražiteljima trebao podastrijeti dokaze vezane za taj slučaj. Predsjednik Viktor Juščenko je početkom tjedna izjavio kako je slučaj Gongazde riješen te da su u vezi s tim uhićena trojica policajaca.</p>
<p> Slučaj Gongadze postao je najpoznatiji slučaj političkog ubojstva u postsovjetskoj Ukrajini, a u vezi s njim spominjalo se i ime bivšeg predsjednika Leonida Kučme. On je tada optužen za umiješanost u ubojstvo na temelju snimki razgovora što ih je u njegovu uredu snimio bivši tjelohranitelj. Kučma je uvijek negirao umiješanost u slučaj koji je u međuvremenu bio zataškan. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Berlusconi: Vlada ostaje</p>
<p>RIM</p>
<p> - Talijanski premijer Silvio Berlusconi najavio je kako se neće izravno uključivati u predizbornu kampanju za regionalne izbore i kako će, bez obzira na rezultate, njegova vlada desnog centra ostati nepromijenjena, prenosi u petak list Corriere della Sera. </p>
<p>»Vlada neće biti promijenjena bez obzira na rezultate regionalnih izbora. Ja neću ulaziti u predizbornu kampanju. Izabran sam da budem na čelu vlade do konca mandata parlamenta i ostajem neprikosnoveni čelnik desnog centra«, rekao je Berlusconi koji dodaje kako ipak drži da će i na regionalnim izborima pobijediti Kuća sloboda, kako se naziva koalicija desnog centra kojoj je na čelu. Za obnovu vlasti u 14 od 20 talijanskih regija izbori će se održati 3. i 4. travnja, a prema ispitivanjima raspoloženja javnosti, u mnogima bi mogao pobijediti lijevi centar. </p>
<p> Otkako je u Italiji od 2001. na vlasti desni centar, na svim dosadašnjim lokalnim izborima pobjeđivao je lijevi centar. Tako bi se moglo dogoditi i da većinu regija na ovim izborima preuzme lijevi centar kojemu je na čelu bivši predsjednik Europske komisije Romano Prodi. Talijanski parlamentarni izbori će se održati u proljeće 2006. godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Novinarku tek oslobođenu u Iraku ranili američki vojnici, talijanski agent ubijen </p>
<p>RIM</p>
<p> – Američki vojnici u Iraku pucali su u petak navečer na automobil u kojemu su bili tek oslobođena novinarka Giuliana Sgrena i agenti talijanske tajne službe. Novinarka je u pucnjavi ranjena, a jedan agent ubijen.</p>
<p> Talijanski premijer Silvio Berlusconi rekao je na konferenciji za novinare da je pozvao američkoga veleposlanika u Rimu i zatražio objašnjenje zašto su američki vojnici pucali na automobil u kojemu su bili talijanska novinarka i agenti. »Netko za taj nesporazum mora platiti«, rekao je ljutito.</p>
<p> Ubijeni agent talijanske tajne službe SISMI Nicola Calipari i prije je organizirao oslobađanje otetih talijanskih građana. Agent Calipari svojim je tijelom zaštitio Giulianu Sgrenu. Ranjena novinarka prebačena je u bagdadsku bolnicu gdje joj je operirano lijevo rame. Ona bi se u subotu zrakoplovom talijanske vlade trebala vratiti u Italiju. </p>
<p> Premijer Silvio Berlusconi sazvao je u petak uvečer u palači Chigi, sjedištu vlade, šefove tajnih službi Emilija Del Mesea i Niccoloa Pollarija i pohvalio ih. O oslobađanju Giuliane Sgrene, novinarke lista Manifesto, otete 4. veljače, obaviješten je i papa Ivan Pavao II., koji je izrazio zadovoljstvo. Papa je 13. veljače javno pozvao otmičare da oslobode talijansku novinarku, kao i ostale osobe koje su zatočene u Iraku. Nije objavljeno je li za Sgrenu plaćena otkupnina. </p>
<p> Američko ministarstvo obrane potvrdilo je incident. Vojnici su pucali dok se vozilo velikom brzinom približavalo kontrolnoj točki u Bagdadu, izjavio je glasnogovornik Pentagona Salju Thomas. (AR/dpa/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Sporna terminologija: kod žene je riječ o začeću, a ne o oplodnji </p>
<p>Ovih se dana u sredstvima javnoga priopćavanja mnogo govori i piše o »Zakonu o medicinski potpomognutoj oplodnji«. Predlažem zakonodavcima da malo bolje pripaze na terminologiju u nacrtu zakona koji nam nude na raspravu. Evo moga malog doprinosa toj raspravi. </p>
<p>Već sam naslov toga zakonskoga prijedloga sadrži dvije pogreške. Prvo, kod žene je riječ o začeću, dok se »umjetno oplođuje« krava. Drugo, smisao je pretežno o potpomaganju začeća, tj. o postupku, a manje o potpomognutom začeću, tj. o ishodu postupka. Možda je čak bolje reći pomaganje nego potpomaganje (razlika je u količini pomaganja). </p>
<p>Drži li tko da je sve to sitničaranje treba se podsjetiti da zakon mora biti savršeno jasan i nedvojben (neću reći transparentan, jer to na latinskom znači proziran) – dakle, kao u kamen uklesan, za razliku od maštovite lirike ili novinskih feljtona gdje je dopuštena pjesnička sloboda. </p>
<p>Sažeto rečeno, treba pripaziti na ovih nekoliko terminoloških "sitnica": žena – potpomognuto začeće; krava – umjetna oplodnja; analogno: umjetno oplođivanje – potpomaganje začeća; krava ima prednje i stražnje ekstremitete, žena ruke i noge; majčino mlijeko daje i krava, ženino mlijeko samo čovjek; krava ugiba, a zametak, fetus, embrio i žena umiru.</p>
<p> Biblija govori o bezgrješnom začeću Blažene Djevice Marije, a ne »bezgrješnoj oplodnji«.</p>
<p>Prof. dr. ŽELJKO POLJAK Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Seksualni odgoj mora govoriti o odnosima ljudi različitih spolova</p>
<p>Lezbijska organizacija »Lori« iz Rijeke pismom se 26. veljače osvrnula na moj članak u Stajalištima 9. veljače »Dok odrasli o seksu filozofiraju, mladi ga prakticiraju« u kojem me »educiraju« o biseksualnosti, homoseksualnosti i seksualnosti uopće.</p>
<p>Seksualni odgoj u školama mora govoriti o seksualnim odnosima ljudi različitih spolova, jer takve prakticira barem 90 posto partnera, a napokon i zato da se objasni i zašto postoji muški i ženski spol. Na toj osnovi ne smije se u istu ravan staviti i homoseksualne odnose u školskoj nastavi.</p>
<p>Nije cilj seksualnog odgoja mladeži podučavanje o homoseksualizmu kao ravnopravnom izboru, već o onom koji uvelike dominira seksualnom scenom. Takav se smatra normalnim i prirodnim i iz takvog se rađaju djeca.</p>
<p>Ne razumijem čemu sve te rasprave, primjerice, da mi heteroseksualci ne poznajemo sve dimenzije seksualnosti. Pa pustite nas s mirom u našem neznanju, te u našem poimanju seksualnosti. Trapajući, natrapali ste na sugovornika kojemu su znanja o ženi specijalnost, a muškarac sam sâm. Razlog zbog kojega odgovaram na pismo Lezbijske organizacije iz Rijeke su djeca, kojoj treba prenijeti zdrav stav o spolnim odnosima ljudi, a to znači vratiti im smisao ljubavi, razumnosti i morala općenito.</p>
<p>Cilj ljubavi nije samo seksualnost, nego i rađanje potomstva i život u normalnoj obitelji. Tko bira drukčije ne mora to nametati ostalima, a ponajmanje mladeži. Promidžba i traženje prava koja već imaju udruge homoseksualaca i biseksualaca nisu im na korist. Ako u nečem uživaš, zašto da ostale iritiraš?</p>
<p>Prof. dr. DUŠKO MILIČIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Višesatno talijansko filmsko silovanje, jeftini politički pamflet</p>
<p>Ne znam zbog čega se digla tolika politička prašina u vezi s jednim filmom čija je umjetnička razina upravo ravna smišljenoj politikantskoj namjeni toga niskomontiranoga političkoga pamfleta.</p>
<p> Nevještom, amaterskom režiseru malo je bilo da sve te naivne dogodovštine prezentira u dvosatnom filmskom silovanju, pa je naivni igrokaz produljio za još dva sata! I to uz hrpu amaterskih glumaca »s istočne strane«, koji su, vjerojatno, za isto tako bijedni amaterski honorar prihvatili glumiti u takvom očitom političkom pamfletu. </p>
<p>Čudno je da se nitko u »Latinici« nije sjetio postaviti pitanje kakvu je to ulogu imao i što je radio talijanski ratni zločinac general Mario Roata od Drine preko Hercegovine sve do Dalmacije zajedno s braćom po oružju, četnicima – odgovoran za cijeli niz zločina nad nedužnim ljudima, mahom seljacima sve do zadarskog zaleđa i otoka, do Primoštena, Gata kod Omiša, Bačinskih jezera…, gdje su žive ljude, cijele obitelji žive spaljivali u rodnim kućama!? </p>
<p>Tek mlake uspomene na logor smrti na Molatu gdje je život izgubilo desetak tisuća logoraša, rijetki preživjeli do danas bez ikakvog obeštećenja!?</p>
<p>Njega, generala Roatu, Englezi su nakon rata izvukli iz vojne bolnice u Milanu i odveli na Maltu, gdje je doživio duboku starost; jednako kao što su upravo Talijani pružili utočište četničkom vojvodi popu Momčilu Đujiću i omogućili mu bijeg u Ameriku…</p>
<p>Ni riječi o okupaciji Istre, dijela jadranskih otoka, hrvatskih gradova Zadra i Rijeke… Ni riječi o krvlju ugušenom Labinskom ustanku 1921., strijeljanim vođama te bune protiv fašističkog terora, o ubojstvu Vladimira Gortana... </p>
<p>Plemeniti i hrabri Ettore s jednom jedinom puškom razoružao je partizanskog krvnika, Slovenca Novaka i njegovu zločinačku družinu, i pustio ih – plemenitosti li fašističko-talijanske – na slobodu, umjesto da ih zbog zločina pobije!? </p>
<p>Mogao je režiser toga dječji naivnoga filmskog političkog pamfleta poštedjeti život bar dobroga don Bruna i završiti svoje umjetničko djelo s kakvim-takvim hepiendom.</p>
<p>DAMIR KALAFATIĆ Samobor</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Ministarstvo pravosuđa, uvjerio sam se, doista zataškava sudačke pogreške </p>
<p>U pravu je g. Branko Hrvoj, diplomirani pravnik iz Zagreba, kad se pita: »Zašto Ministarstvo pravosuđa zataškava grube sudačke pogreške« (Vjesnik, Pisma, 3. ožujka 2005.). Naime, i sam sam se u više navrata uvjerio da je to istina.</p>
<p>Evo i primjera. Tužio sam 5. veljače 1999. godine Marija Ivekovića, poznatoga sindikalnoga čelnika, zbog klevete. Općinski sud u Zagrebu svojim rješenjem br. XXXII-K-32/99 od 6. prosinca 2004. godine (sutkinja Jasna Šoljan-Andrašić) obustavio je dotični kazneni postupak zbog »apsolutne zastare«, a da suđenje praktično nije ni počelo.</p>
<p>Tužio sam 11. prosinca 2000. godine Ivu Pukanića i Jasnu Babić, novinare Nacionala, zbog klevete. Općinski sud u Zagrebu svojim rješenjem br. VI-K-358/2000 od 9. prosinca 2004. godine (sutkinja Jasna Smiljanić) obustavio je taj kazneni postupak zbog »apsolutne zastare«, a da je suđenje stvarno tek započelo.</p>
<p>Tužio sam 26. listopada 2000. godine Darka Petričića, istaknutog privatnog »protuprivatizacijskog istražitelja« zbog klevete. Općinski sud u Zagrebu svojim rješenjem br. XXXII-K-312/00 od 20. prosinca 2004. godine (sutkinja Jasna Šoljan-Andrašić) obustavio je taj kazneni postupak zbog »apsolutne zastare«, a da tijeku suđenja nije pomoglo niti policijsko privođenje tuženika. </p>
<p>Dr. sci TOMISLAV DRAGUN Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>O curenju plina koji je ugušio staricu dojavljeno osam sati prije </p>
<p>Unatoč dojavi muškarac još u 9 sati, liječnici nisu prepoznali simptome trovanja plinom nego su pomislili kako je riječ o njegovim od ranije poznatim tegobama, tako da su policija i ostale službe o plinu koji curi bili obaviješteni tek u 14.40 sati</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Eleonora Maršanić (83) iz Rijeke pronađena je u četvrtak oko 17.10 sati mrtva u stanu na adresi Mate Balote 16 u riječkom naselju Marčeljeva Draga. Prema nalazima obdukcije ugušila se gradskim plinom. Nešto ranije, oko 14 sati, u susjednoj ulici Prolaz Marčeljeve Drage na kućnim brojevima 1 i 3 zamijećeno je curenje plina. Četiri su osobe zatražile liječničku pomoć zbog trovanja. Iz ulaza na kućnom broju 1 supružnici A. T. (76) i T.T. (75), a na susjednom kućnom broju 79-godišnja V. K.. Naknadno je liječničku pomoć zatražio I. Č. (40) iz Rijeke koji se slučajno zatekao u jednoj od tih zgrada. Njihovi životi nisu u opasnosti. </p>
<p>Prvi je pomoć zatražio jedan muškarac još u 9 sati ujutro, ali liječnici nisu prepoznali simptome trovanja plinom već su pomislili kako je riječ o njegovim od ranije poznatim tegobama. Tako su policija i ostale službe o plinu koji curi bili obaviješteni tek u 14.40 sati. Još troje ljudi završilo je na Hitnom medicinskom odjelu sušačke bolnice, ali Eleonora Maršanić nije bila njihove sreće. Odmah po dojavi da je došlo do slučajeva trovanja plinom djelatnici komunalnoga poduzeća Energo isključili su dovod plina u tom dijelu grada, a na teren su za svaki slučaj izašli i vatrogasci PVJ Rijeka. Očevid u stanu u kojem je pronađena mrtva žena uz djelatnike policije započela je i Ksenija Zorc, istražna sutkinja riječkoga Županijskog suda. Očevid je bio prekinut zbog visoke koncentracije plina i nastavljen je u petak. </p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Silovatelj iz tramvaja otkriven nakon dvogodišnje istrage </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon gotovo dvije godine policajci iz Odjela općeg kriminaliteta PUZ-a razotkrili su 19-godišnjaka koji je u travnju 2003. godine silovao i opljačkao 25-godišnjakinju.</p>
<p> Tijekom istrage utvrđeno je kako je mladić, tad star 17 godina, sredinom travnja 2003. godine oko 5.20 sati za vrijeme vožnje tramvajem u Zvonimirovoj ulici prišao djevojci koja je išla na posao te joj pokušao uzeti torbicu. Potom joj je zaprijetio da će je izudarati ako ne izađe iz tramvaja na stajalištu u blizini križanja Šubićeve i Zvonimirove ulice.</p>
<p> Kad je djevojka iz straha izašla iz tramvaja, odveo ju je ispred ulaza u stambenu zgradu u Nodilovoj ulici i silovao. </p>
<p> Potom joj je uzeo i 100 kuna i osobnu iskaznicu, nakon čega je pobjegao. Tijekom istrage DNA vještačenjem nedvojbeno je utvrđeno kako je 19-godišnjak počinio silovanje i razbojstvo, a nakon dovršene kriminalističke obrade doveden u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu. Inače, radi se o već evidentiranom kriminalcu. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Trojica hrvatskih državljana u Beogradu »pala« s pet kilograma heroina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Trojica hrvatskih državljana uhićena su u petak u Beogradu, nakon što je u »mercedesovom« kombiju zagrebačkih registracijskih oznaka pronađeno više od 5 kilograma heroina. MUP Srbije priopćio je da su službenici Uprave za borbu protiv organiziranog kriminala uhitili Nikolu Stojanovića (41), Zorana Šendulovića (43) i Miodraga Petkovića (50). </p>
<p>Droga je bila skrivena u jednom od tri specijalna izrađena bunkera zapakirana u deset paketa. Uhićenje i zaplijena droge »poklopili « su se s formiranjem policijske ekipe sastavljene od službenika MUP-a Hrvatske, SCG I Bugarske. Ekipa je ustrojena nakon što su u pondjeljak u Negotinu uhićena dvojica Hrvata osumnjičenih za pripšadnost međunardonoj skupini krijumčara droge i oružja. Jedan od njih Robert Matanović osumnjičen je za najmanje jedno mafijaško ubojstvo u Bugarskoj i zbog toga će uskoro biti izručen tamošnjim vlastima. ></p>
<p>D. G.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Je li novinarka Findak lagala da joj je Dorešić prijetio?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na zahtjev sutkinje Općinskog suda Tamare Pleše pred istražnim sucem zagrebačkog Županijskog suda počele su se provoditi istražne radnje kako bi se utvrdilo je li novinarka HRT-a Sunčica Findak lažno prijavila prijetnje Miroslava Dorešića, bivšeg doministra prosvjete i športa. Findak je Dorešića, s kojim je bila u ljubavnoj vezi, prijavila da joj je prijetio da će, prekine li vezu, njezine obnažene fotografije objaviti u medijima te da će je ubiti. Općinsko državno odvjetništvo Dorešića je teretilo za dva kaznena djela, ozbiljnu prijetnju i nedozvoljeno snimanje i prisluškivanje. U optužnom prijedlogu nadalje se navodilo da je bivši pomoćnik ministra prosvjete i športa HTV-ovoj urednici, slao prijeteća pisma i kompromitirajuće fotografije, te joj je navodno dječjim laserom osvjetljavao prozore. Osim toga, kako je tvrdila Findak, nekoliko joj je puta prijetio smrću ako ga ostavi govoreći joj da mu neće biti problem odrobijati za nju. </p>
<p>M. Sm.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Maskirani dvojac pobjegao s plijenom</p>
<p>Ovo je već treća pljačka banke u Zagrebu od početka godine, a lani je toliko banaka opljačkano u 12 mjeseci</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dvojica maskiranih i pištoljima naoružanih razbojnika opljačkali su u petak oko 13.45 sati poslovnicu Gospodarsko kreditne banke u zagrebačkoj četvrti Staglišće. Lopovi su nakon pljačke pobjegli kroz prolaz zgrade, iza koje ih je, kako smo čuli, u automobilu čekao treći, a zatim su odjurili u smjeru Jaruna. U pljački nitko nije ozlijeđen, a u trenutku kada su razbojnici upali u poslovnici su se nalazile samo dvije službenice. Službenice su uspjele uključiti alarm koji je registriran u sjedištu zaštitarske tvrtke, međutim zaštitari su na mjesto događaja stigli prekasno. </p>
<p>Glasnogovornica zagrebačke policije Gordana Vulama rekla je da je iz banke ukradeno »više desetaka tisuća kuna«, te da su razbojnici bili odjeveni u tamne jakne s bijelim ovratnicima, a lica su im bila prekrivena sivim šalovima i sunčanim naočalama. </p>
<p>Ovo je već treća pljačka banke u Zagrebu od početka godine. Zadnja se dogodila u srijedu, kada su na gotovo isti način razbojnici opljačkali poslovnicu Zagrebačke banke na Savici. Po istom je scenariju početkom siječnja opljačkana Privredna banka u Novom Zagrebu. </p>
<p> U cijeloj prošloj 2004. godini na području Zagreba zabilježene su tri pljačke banaka.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Dovršen sudski postupak štediše »Sutle« protiv Republike Hrvatske</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na Općinskom sudu u petak je završen dokazni postupak u parnici za naknadu štete tužitelju Matku Križanecu, inače štediši Štedno kreditne službe »Sutla«, koji tuži Republiku Hrvatsku. </p>
<p> Pozvani svjedoci Vesna Buljan, bivša predsjednica zagrebačkog Trgovačkog suda, i Bariša Gašpar, bivši sudac toga suda, već više puta nisu se odazvali pozivu, pa je sudac odustao od njihova svjedočenja.</p>
<p>Tužitelj Križanec je protiv Republike Hrvatske podnio tužbu jer je, kao i još više od tisuću štediša, uložio svoj novac u kreditnu službu »Sutla«, čiji su računi u svibnju 1998. godine blokirani, a osnivač Poljoprivredna zadruga Šenkovec otišla u stečaj te više ne može vratiti svoj uloženi novac. No, problem je što ŠKS »Sutla« nikada nije smjela biti registrirana kao štedionica, a Trgovački sud, na čijem je čelu tada bila pozvana svjedokinja Buljan, nije po službenoj dužnosti štedionicu izbrisao iz sudskog registra te je tako postupio protivno Zakonu o sudskom registru i Zakonu o bankama i štedionicama. Tako je tuženik pune dvije godine tolerirao nezakonit rad »Pučke štedionice« te je više od tisuću građana ostalo bez svoje životne ušteđevine. Da je Trgovački sud postupio nezakonito, jer štedionica nije smjela prikupljati štedne uloge građana, potvrdio je i zagrebački Županijski sud. </p>
<p>»Državno odvjetništvo štiti nosioce organiziranog kriminala! Ti ljudi nisu opljačkali samo ovu štedionicu, već i više banaka, pa i cijelu državu. Vjerojatno i kontroliraju i cijelo sudstvo pa zato tako dugo ne možemo istjerati pravdu i dobiti svoj novac«, rekao je vidno ogorčeni tužitelj Križanec. </p>
<p>Iako je Općinsko državno odvjetništvo, koje zastupa Republiku Hrvatsku, inzistiralo na saslušanju bivše predsjednice Trgovačkog suda i suca Gašpara, tužitelj se tome žestoko protivio, jer su predloženi svjedoci nepotrebni s obzirom da je Županijski sud već potvrdio nezakonit rad Trgovačkog suda. </p>
<p>Inače, na Općinskom sudu vodi se više desetaka postupaka koje su oštećeni štediše pokrenuli protiv Republike Hrvatske, a odvjetnik Branimir Tuškan, koji zastupa dio štediša, tužitelju je predložio nagodbu prema kojoj bi Republika Hrvatska socijalno najugroženiji sloj štediša ŠKS »Sutla« obeštetila isplatom iznosa od 100.000 kuna.</p>
<p>Martina Smoljanec</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Otkriven par iz Švedske koji je krijumčario mirise i nakit </p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> – U krijumčarenju parfema i nakita, u četvrtak je u 10.30 sati otkriven par iz Švedske koji je iz BiH, preko graničnog prijelaza Slavonski Brod, htio ući u Hrvatsku. Prema izvješću brodsko-posavske policije, na granični su prijelaz doputovali automobilom marke »toyota avensis«, švedskih registracijskih oznaka, kojim je upravljao F.M. iz Švedske. S njim se u vozilu nalazila i S.M., a oboje su carinicima kazali kako nemaju ništa za prijaviti. Međutim, kontrolom njihova automobila pronađeno je 490 raznih parfema i nešto nakita čija se vrijednost cijeni na oko 15.780 kuna, a provedenom kriminalističkom obradom, utvrđeno je kako roba pripada S.M. protiv koje su podnesene odgovarajuće kaznene prijave, dok su parfemi i nakit oduzeti. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Odluka o Sunčanom Hvaru odgođena za tri tjedna </p>
<p>Novi natječaj za prodaju Jadroplova, u užem krugu za Istru ostali Hoteli Novi, Puljanka i Benz / Poništen natječaj za prodaju karlovačkog KIM-a </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Odluka o tome koja je ponuda za JPP u Sunčanom Hvaru bolja, Orcova ili Quaestusova, donijet će se za tri tjedna na sljedećoj sjednici Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju, kazao je u petak potpredsjednik Vlade za gospodarstvo i predsjednik UO HFP-a Damir Polančec, nakon kolegija i sjednice UO HFP koji su ukupno trajali više od pet sati. U međuvremenu ostalim će se partnerima (Grad Hvar, Crkva, zaposlenici) prezentirati detalji obje ponude. </p>
<p>Ovo, mnogima neuvjerljivo objašnjenje, ponuđeno je kao razlog ponovnog odgađanja donošenja odluke, a kao dodatni razlozi navedene su nedovoljno čvrste garancije za dokapitalizaciju i ulaganja u Sunčani Hvar, uz napomenu da u tom dijelu ponuda ima mjesta poboljšanju. Također, očekuje se promemorija Grada Hvara o postizanju nagodbenog okvira o neriješenim imovinsko-pravnim pitanjima između Grada i Sunčanog Hvara, čime bi se reducirali rizici koji za državu nastaju potpisivanjem ugovora o partnerstvu kojim ona preuzima određene obveze. No, čini se da je ipak pretežit razlog taj što novi predsjednik UO HFP Polančec nije želio donositi odluku već na svojoj prvoj sjednici, prije nego što se detaljno ne uputi u cijeli JPP projekt. </p>
<p>»Zadnja stvar koja se može vezati uz moje ime jest da izbjegavam donositi odluke«, ustvrdio je Polančec, dodajući da je na dnevnom redu bila rasprava o ponudama, a ne donošenje odluke. Polančec je demantirao da on ili HFP nemaju stav o tome koja je ponuda bolja tvrdeći da su »obje ponude vrlo kvalitetne«. Kazao je da se ne slaže s javnim objavljivanjem ponuda za Sunčani Hvar, jer, kazao je, onda bi se to moralo činiti i ubuduće. Demantirao je i da postoji pritisak na HFP od strane Quaestusa.</p>
<p>Poništen je i natječaj za prodaju karlovačkog KIM-a (»jer nije usuglašen tekst natječaja«), a novi će se raspisati uskoro. U užem krugu ponuditelja za kupnju Istra d.d. u stečaju ostali su Hoteli Novi, Benz i Puljanka, s kojima će se pregovori nastaviti, a odluka o najboljoj ponudi također se očekuje na sljedećoj sjednici UO HFP-a.</p>
<p>Čim bude gotova dokumentacija, raspisat će se i novi natječaj za prodaju 65,49 posto Jadroplova po početnoj cijeni od 60 posto nominalne odnosno 216 kuna za dionicu. Neće se, rečeno je, predugo čekati ni s privatizacijom PPK Valpovo, a kako je kazao Polančec, ako zaposleni i menadžment doista žele zadržati tvrtku, trebaju dati i kvalitetnu ponudu. Idući tjedan trebali bi biti dovršeni, a moguće (s Agrokorom) i potpisani kupoprodajni ugovori za PIK Vrbovec i Belje. Konačni tekst ugovora za Slobodnu Dalmaciju još nije usuglašen, garancija još vrijedi, a predsjednik HFP-a Damir Ostović kazao je da vjeruje da će se taj posao uskoro dovršiti.</p>
<p>Polančec je najavio i izmjene Zakona o privatizaciji kojima bi se podržala privatizacija putem ESOP programa, te modelom management by out. Zaključeno je i da se moraju unaprijediti kriteriji valorizacije ponuda za kupnju koje stižu na natječaje, kako bi se »objektivizirali kriteriji za donošenje odluka«. Na pitanje o otvaranju za javnost sjednica UO HFP za javnost, Polančec je kazao da nije nemoguće da one dijelom budu otvorene. Inače, sjednice će se ubuduće održavati svaka tri tjedna.</p>
<p>Poništen natječaj za prodaju Sladorane</p>
<p>UO HFP u petak je odlučio poništiti natječaj za prodaju Sladorane (uz ostalo i zato jer pojedini ponuditelji, rečeno je, više ne stoje iza svojih ponuda, dok je Steve Bubalo i dalje zainteresiran), te objaviti novi.</p>
<p>»Uprava Sladorane počinila je neoprostiv propust kada se nije javila na tender za kvote za uvoz sirovog šećera u 2005.. Tvrtki je pričinila štetu, dovela u pitanje realizaciju poslovnog plana za ovu godinu, kao i profitabilnost Sladorane. Nadzornom odboru Sladorane, u kojoj država ima više od 90 posto, preporučili smo da preispita odgovornost Uprave i smijeni je ako se pokaže da je nastala šteta takva kakva je prikazana u analizama«, kazao je Polančec. </p>
<p>S druge strane dodao je, novi natječaj daje mogućnost zaposlenicima i lokalnoj zajednici da svoj interes za Sladoranu potvrde boljom ponudom od prethodne koja je bila daleko ispod očekivanja. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Korisnicima najvažnije niske cijene telefoniranja</p>
<p>Portus: Mobiteli za jednu kunu i izgradnja vlastite telekomunikacijske mreže / Optima Telekom počinje raditi 15. travnja, a cijene će biti niže i do 20 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatsko telekomunikacijsko tržište uskoro će dobiti više fiksnih i mobilnih operatera, a korisnike, u slučaju da se odluče na promjenu operatera, najviše zanimaju niske cijene usluga, rečeno je u petak na dvodnevnoj konferenciji telekomunikacijske industrije »Telekom Arena«.</p>
<p>Predsjednik Uprave Portusa (H1) Darko Parun kaže da je nova generacija telekomunikacijskih mreža omogućila operaterima da korisnicima ponude mobitele za jednu kunu, što prije nije bilo moguće.</p>
<p>Dodao je da cijena međusobnog povezivanja operatera u Europi iznosi jedan eurocent. U Standardnoj ponudi T-Hrvatskog telekoma to je 10 lipa, a kad se toj cijeni pridoda još 10 lipa pristupne takse, plus trošak priključenja, novi fiksni operateri su jako blizu 23 lipe, koliko sada iznosi cijena jedne minute telefonskog razgovora u fiksnoj telefoniji na nacionalnoj razini. </p>
<p>U Portusu kažu da se mora raspetljati pristup lokalnoj petlji T-HT-a, te operateri očekuju donošenje pravilnika sa dodatnom regulativom. Portus je spreman graditi vlastitu telekom mrežu, te će interkonekcijski ugovor ponuditi svim operaterima, kako ovi ne bi bili osuđeni koristiti isključivo skupe usluge T-HT-ovu mreže.</p>
<p>Četiri milijarde kuna zarade u fiksnoj telefoniji, može se regionalno raspodijeliti ne samo na više operatera već i na više IT tvrtki u hrvatskim regijama, napominje Parun. </p>
<p>Predsjednik Uprave Optima Telekoma Roland Žuvanić kaže da će nova fiksna telefonska mreža početi sa radom sredinom travnja. Imamo spremne i cijene za korisnike, koje bi trebale biti niže od postojećih do 20 posto.</p>
<p>Predsjednik Uprave Odašiljača i veza (OiV) Nikola Perčin rekao je da je nakon odvajanja od HRT-a, OiV okrenuo novu stranicu. U 2004. ostvarili su 200 milijuna kuna prihoda putem ugovora sa više tvrtki, te mobilnim operaterima, koji koriste njihovu infrastrukturu.</p>
<p>OiV je lani ukupno investirao 163 milijuna kuna, te je spreman osigurati međunarodnu interkonekciju novim operaterima na domaćem tržištu. OiV neće ulaziti u davanje telefonskih usluga korisnicima, napominje Perčin.</p>
<p>Predstavnik tvrtke DCM Željko Batistić upozorio je da T-com do kraja godine, prema Vladinim očekivanjima, mora imati 100.000 ADSL korisnika. Sada ih ima, kaže, 27.000, dok Iskon Internet, preko T-comove, mreže ima 2000 korisnika. U Europskoj uniji broj korisnika broadbanda iznosi 38 milijuna, stupanj korištenja 23 posto, ADSL-a 79 posto, a kabelskog interneta 20 posto. </p>
<p>Rješenje za povećanje broja korisnika, drže u DCM, je u smanjivanju cijena pristupa, povećanju usluga, te domaćem internet sadržaju. U Hrvatskoj 220.000 korisnika ima pristup kablovskim mrežama od čega bi njih 90.000 moglo imati širokopojasni pristup Internetu. </p>
<p>Član Nadzornog odbora Iskon interneta Damir Sabol rekao je da će samo prava konkurencija u fiksnoj mreži rješiti pitanje tarifnih modela, minute ili sekunde. On drži da nama ne treba nužno broadband, jer se i u Irskoj, koja ima gospodarsku stopu rasta od pet posto, on malo koristi.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Za razgradnju nuklearke 350 milijuna eura</p>
<p>Obje suvlasnice elektrane u idućih 19 godina izdvojit će po 14,25 milijuna eura u poseban fond, a ostatak će donijeti ukamaćivanje tog novca / Hrvatska ne planira gradnju objekta za nuklearni otpad</p>
<p>KRŠKO</p>
<p> – Program razgradnje NE Krško i odlaganja srednje i nisko radioaktivnog otpora te istrošenog nuklearnog goriva u petak je potvrdila međudržavna komisija za nuklearku, koju predvode hrvatski ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić i slovenski ministar gospodarstva Andrej Vizjak. Program su izradili stručnjaci slovenske agencije za radioaktivni otpad i hrvatske tvrtke APO-usluge zaštite okoliša. </p>
<p>Taj program predviđa da se za razgradnju nuklearke i zbrinjavanje njenog otpada prikupi oko 350 milijuna eura. Potreban iznos osigurat će se tako da obje suvlasnice elektrane u idućih 19 godina izdvoje po 14,25 milijuna eura u poseban fond, a ostatak će donijeti ukamaćivanje prikupljenog novca u budućnosti. </p>
<p>Slovenija već godinama ima svoj fond, u kojem je prikupljeno oko 115 milijuna eura. Ministar Vukelić je najavio da će i Hrvatska uskoro osnovati svoj fond, jer je Sabor potkraj 2004. potvrdio program, a prijedlog zakona o osnivanju fonda trebala bi Vlada usvojiti na sljedećoj sjednici. HEP je već rezervirao novac za prošlu i ovu godinu, ali zbog toga neće poskupjeti struja, kazao je Vukelić.</p>
<p>No, u programu nisu predložene lokacije za gradnju odlagališta radioaktivnog otpada. Slovenska vlada zasad skuplja ponude općina zainteresiranih za gradnju odlagališta, dok je hrvatska vlada odlučila da se u Hrvatskoj ne planira gradnja takvog nepopularnog objekta. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>HBOR predstavio program kreditiranja pripreme turističke sezone</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Anton Kovačev, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak predstavio je u petak u Dubrovniku novi program kreditiranja pripreme turističke sezone 2005. Putem 17 poslovnih banaka posredovanjem HBOR-a, uz kamatnu stopu od dva do šest posto, program je namijenjen isključivo za nabavu hrvatskih proizvoda od hrvatskih dobavljača.</p>
<p>Krajnji korisnici kredita mogu biti trgovačka društva ili obrtnici registrirani u Hrvatskoj, koji se bave turističkom djelatnošću. Iznos kredita nije ograničen, a ovisi o konkretnom planu neophodnih ulaganja u obrtna sredstva za pripremu sezone, ocjeni zahtjeva poslovne banke i kreditnoj sposobnosti korisnika kredita. Zahtjevi za kredit manji od 100.000 kuna u pravilu se neće razmatrati u okviru ovog programa. Krediti se ugovaraju u kunama, a krajnji rok korištenja je 30. lipnja 2005. Predviđena je otplata u dvije jednake rate koje dospijevaju 15. listopada i 15. studenoga 2005.</p>
<p>Kovačev je istaknuo u petak da je aktiva HBOR-a krajem 2004. dosegla gotovo 12 milijardi kuna, te da je dosad za kreditiranje turizma izdvojeno oko četiri milijarde kuna, od čega više od trećine ili 1,6 milijardi kuna otpada na Dubrovačko-neretvansku županiju. </p>
<p>K. B.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Greenspan za uvođenje poreza na potrošnju u SAD-u</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Čelnik američkog Feda Alan Greenspan kazao je da bi u sklopu reforme američkog poreznog sustava trebalo razmotriti uvođenje poreza na potrošnju poput europskog poreza na dodanu vrijednost.</p>
<p>Greenspan vjeruje da bi hibridni sustav oporezivanja, kombinacijom poreza na potrošnju i sadašnjeg poreza na dohodak, mogao biti najbolji pristup reformi američkog poreznog zakona. </p>
<p>Čelnik središnje banke kazao je da bi svaka reforma trebala imati za cilj pojednostavljenje poreznog zakona kako bi se olakšalo postupanje u skladu s njim i sustav učinio predvidljivijim za kućanstva i kompanije.</p>
<p>»Mnogi ekonomisti vjeruju da bi porez na potrošnju bio najbolja opcija iz perspektive promoviranja gospodarskog rasta jer će on vjerojatno potaknuti štednju i stvaranje kapitala«, kazao je. »No, prelazak s trenutačnog sustava oporezivanja na porez na potrošnju izaziva niz tranzicijskih pitanja«.</p>
<p> Ipak, kaže da bi kombinacija dvaju sustava oporezivanja možda bila najbolji put. Navodi i da će jednostavniji porezni zakon rezultirati »boljim korištenjem resursa«, no upozorava da će nastojanja reforme poreznog sustava stvoriti pobjednike i gubitnike. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Irski Elan pao 75 posto zbog lijeka protiv multiple skleroze</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uz rast dionica naftnih kompanija i banaka, europski su indeksi u petak porasli. Londonski FTSE 100 je do poslijepodneva dobio 0,4 posto, dosegavši 5036, dok je frankfurtski Dax sa 4413 bodova bio 0,9 posto viši. Pariški CAC 40 i indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 porasli su 0,5 posto, na 4083 odnosno 2939,7 bodova. </p>
<p>Nakon novog rekorda cijene nafte, Total je porastao 1,1, a BP 0,5 posto. Royal Dutch/Shell dobio je 0,7 odnosno 0,6 posto. U bankarskom sektoru rast su potaknuli dobri rezultati pete po veličini britanske banke Lloyds TSB - čija je neto dobit lani pala 26 posto (u 2003. banka je prodala neke podružnice), na 2,42 milijarde funti, više od očekivanja analitičara. Dionica Lloyds TSB-a porasla je 1,1 posto, a Barclays i Deutsche Bank dobili su 1,5 odnosno 1,3 posto. </p>
<p>Među najvećim je gubitnicima s padom od devet posto bio Elan, najveća irska farmaceutska tvrtka, nakon što je objavljeno kako je otkriven drugi slučaj izuzetno rijetke infekcije mozga kod ispitanika koji sudjeluju u kliničkim ispitivanjima lijeka za multiplu sklerozu Tysabri, kojeg je Elan razvio zajedno s američkim Biogenom. </p>
<p>Od početka tjedna, kada je lijek povučen iz prodaje, a ispitivanja prekinuta nakon što je otkriven prvi slučaj, dionica Elana pala je 75 posto. Očekivalo se kako će prodaja lijeka godišnje premašivati dvije milijarde dolara. Serono i Schering, koji proizvode vlastite lijekove za multiplu sklerozu, porasli su oko dva posto. Siemens je porastao 1,9 posto.</p>
<p>U prvih sat vremena trgovanja u New Yorku, DJIA je porastao 0,75 posto, na 10.913, slično kao i Nasdaq Composite, koji je dosegao 2074 boda. Tokyjski Nikkei 225 je u petak porastao 0,14 posto, na 11.873 boda. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Europarlamentarci podržali najavljeni datum pregovora</p>
<p>Također su i upozorili da su potrebni dodatni napori Hrvatske u suradnji s Haaškim sudom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Europski parlamentarci su na sastanku zajedničkoga parlamentarnog odbora Hrvatske i Europske unije podržali hrvatska nastojanja da počne pregovore s Europskom unijom 17. ožujka, ali su i upozorili da su potrebni dodatni napori u suradnji s Haaškim sudom. </p>
<p>»Dalji napori se očekuju kako bi se osigurala puna suradnja s Haaškim sudom. Taj uvjet je temeljno pitanje za Europski parlament, Vijeće ministara i Europsku komisiju«, izjavio je uime izaslanstva Europskoga parlamenta Pal Schmitt.</p>
<p>Zajednički odbor je drugoga dana sastanka donio deklaraciju i preporuke u kojima se ustvrđuje da je Hrvatska napravila značajan napredak u ispunjavanju političkih i ekonomskih kriterija. »Hrvatsku kandidaturu za članstvo u EU-u su pozdravile sve EU-ove institucije, Hrvatska pripada Europi i mi podržavamo početak pregovora EU-a i Hrvatske 17. ožujka«, izjavio je Schmitt. Izrazio je zadovoljstvo što su s europarlamentarcima razgovorali predsjednik države, premijer i predsjednik Sabora. »Na tim razgovorima«, rekao je Schmitt, »dobili smo uvjeravanja da se čine svi napori da se ispuni kriterij pune suradnje s Haaškim sudom«. Schmitt je, međutim, naglasio da Europski parlament nije institucija koja će o tome odlučiti, već Vijeće ministara. </p>
<p>Supredsjedatelj zajedničkog odbora s hrvatske strane Gordan Jandroković izrazio je zadovoljstvo potporom EU parlamentaraca početku pregovora Hrvatske i Europske unije i priznanjem napretka u provedbi reformi.</p>
<p> Na pitanje je li se razgovaralo o alternativnim planovima ako pregovori u ožujku ne počnu, Schmitt je kazao: »Ne mogu zamisliti scenarij u kojem počinjemo pregovore s Turskom, a ne s Hrvatskom, koja pripada Europi više od tisuću godina«. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Braniteljima prosvjedi i pobuna ne padaju na pamet</p>
<p>Problemi se mogu rješavati jedino za stolom i unutar državnih institucija. Ovo što se događalo protekli tjedan bila je blamaža koja nikome nije koristila, kaže predsjednik UDVDR-a Đuro Dečak </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iako se u posljednje vrijeme pokušava stvoriti fama o velikom raskolu u Hvidri te podjeli u svim braniteljskim udrugama, Vjesnik doznaje da je stanje unutar braniteljskih populacija bitno drukčije. Nakon što je Hvidra, najprije preko Glavnog odbora, a zatim i preko predsjednika Josipa Đakića, prva odbacila spekulacije o radikalizaciji i navodnom okretanju leđa Vladinoj politici, na sličan su način reagirale i neke druge braniteljske udruge koje djeluju unutar Republičke koordinacije.</p>
<p>»Problemi se mogu rješavati jedino za stolom i unutar državnih institucija. Ovo što se događalo protekli tjedan bila je čista blamaža koja nikome nije koristila«, izjavio je Vjesniku predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskoga rata (UDVDR) Đuro Dečak. Podsjetio je na to kako je djelovanje pojedinih udruga stvar njihova vodstva, ali za »svoje« dragovoljce i veterane je rekao kako može jamčiti da će se »za punu zaštitu Domovinskog rata boriti isključivo u sklopu legalnih okvira«.</p>
<p>Podsjetio je da su prije nekoliko dana Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata (UHDDR) Tomislava Merčepa i UDVDR pozvali Vladu da inicira izmjene Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom te još odlučnije stane u zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa i Domovinskoga rata u cjelini.</p>
<p>»U obranu od ovakvih optužnica trebala bi ustati cijela država. Umjesto generala koji su provodili državnu politiku, sve institucije trebaju obraniti istinu o Domovinskom ratu, a ne da naši generali ispadaju nečije 'kukavičje jaje'«, objasnio je Dečak.</p>
<p>Nije želio komentirati lavinu političkih reakcija koje je nedavno izazvala najava umirovljenog pukovnika HV-a Mirka Čondića, koji razmišlja o osnivanju braniteljske političke stranke s vojnim krilom. Međutim, prema izjavama čelnih ljudi braniteljskih udruga, nikome od njih prosvjedi i pobuna protiv aktualne vlasti ne padaju na pamet, što je najbolji odgovor onima koji hrvatske branitelje pokušavaju ugurati među tzv. euroskeptike.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Iskrivljena povijesna istina u TV seriji »Duga mračna noć«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Protest g. Wolfa iz Udruge njemačko-austrijske nacionalne manjine u Hrvatskoj protiv iskrivljena prikaza povijesnih događaja u slavonskoj pokrajini NDH 1941., prikazane u TV seriji »Duga mračna noć« u sceni kad Waffen SS postrojba strijelja hrvatske seljake, posve je opravdan. Povijesne činjenice ne potvrđuju da su njemačke nacističke postrojbe 1941. u NDH ubijale civile, navodi se u petak u priopćenju Hrvatskog centra za istraživanje zločina komunizma, koje je potpisao Goran Jurišić, ovlašten za zastupanje tog centra.</p>
<p>NDH je od lipnja 1941. bio dio Trojnog pakta i saveznik Trećeg Reicha, pa je strijeljanje 100 hrvatskih civila kao odmazda za ubojstvo jednog njemačkog vojnika suprotno logici. Hitlerova zapovijed za drakonsku odmazdu vrijedila je za pripadnike neprijateljske strane, primjerice, za Srbe u okupiranoj Srbiji 1941. godine, navodi se u priopćenju te ističe da je jedini primjer prekoračenja ovlasti nad hrvatskim stanovništvom zabilježen u okolici Sinja 1944. kad je SS divizija Prinz Eugen strijeljala skupinu nedužnih hrvatskih seljaka. Zbog toga je vlada NDH oštro protestirala u ministarstvu vanjskih poslova Trećeg Reicha. No, protest je bahato odbijen i to je jedan od triju primjera da su se njemačke postrojbe ogriješile o hrvatski narod. Drugi je primjer strijeljanje pobunjenih hrvatskih vojnika u okupiranoj Francuskoj za izobrazbe, 17. rujna 1943., a treći masovno ubojstvo hrvatskih deportiranih Židova u Auschwitzu.</p>
<p>Režiser »Duge mračne noći« kriv je zato, tvrdi se u priopćenju, što je nasjeo na pogrešne savjete povijesničara i u prikazu zaraćenih strana u »građanskom ratu u NDH«. Partizani hrvatske nacionalnosti prikazani su kao zgodni, mladi, obrazovani studenti, koji se ponašaju kulturno i moralno-etički, a ustaše su prikazani kao preljubnici i zdravoseljački veseljaci. Povijesnoj istini ne odgovara kliše kulturnog partizana i nekulturnog ustaše.</p>
<p>Pogrešan je i povijesni prikaz scena kad otac ustaše, seljačine-veseljaka, ironično komentira samostalnost NDH, jer mu je sin ustaša u rodno slavonsko selo u travnju 1941. došao »švapskim vlakom«. Kojim je vlakom ustaški vojnik mogao stići, ako ne njemačkim budući da Hrvati u Kraljevini Jugoslaviji nisu imali svoju željeznicu, napominje se u priopćenju, jer je velikosrpski režim sve pojugoslavenio, pa i željeznicu.</p>
<p>Hrvatski centar za istraživanje zločina komunizma smatra pogrešnim i filmski prikaz događaja na stadionu u Maksimiru 1941., jer nije bilo prozivke Židova, nego je ustaška vlast »pozvala maturante zagrebačkih gimnazija radi regrutacije za ustaški pokret«. (vj)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Primorac: Naslijedio sam dug od 230 milijuna kuna</p>
<p>OPATIJA</p>
<p> – U roku od deset dana Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Ministarstvo financija izaći će pred nastavnike s prijedlogom načina povrata državnog duga od 80 milijuna kuna za neplaćeni smjenski rad u školama, izjavio je u petak ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac na skupu srednjoškolskih ravnatelja, priznavši da su se dva ministarstva razišla o modelima povrata. </p>
<p>Smjenski rad, rekao je Primorac, država mora platiti. Računi pojedinih škola, dodao je, nisu blokirani zato što država ne želi platiti dug nastavnicima nego zato što nema novca. Podsjetio je da je veliki gubitak državnoj blagajni napravljen zbog neisplate regresa za godišnje odmore iz ranijih godina, za što je nastavnicima dosad isplaćeno 96 milijuna kuna. </p>
<p>»Kad sam došao u Ministarstvo, dočekao me dug od 230 milijuna kuna, većinom zbog neisplaćenog regresa. Sada ni kriv ni dužan plaćam dugove prošlosti«, požalio se Primorac. Prema njegovom mišljenju, gotovo je nemoguće da se čitav iznos od 80 milijuna kuna plati odjednom svim nastavnicima, što je paradoks, jer će se odlaganjem isplate povećati kamata i ulaskom u sudske tužbe iznos će se udvostručiti, dodao je ministar. Ministarstvu se zbog najavljenih tužbi nastavnika ruši kredibilitet, zato taj problem, zaključio je Primorac, treba riješiti što prije. </p>
<p>Govoreći o problemu nasilja u školama, ministar je obećao da će hrvatski nastavnici biti zaštićeni kao u svakoj drugoj europskoj državi. To će se, rekao je, ugraditi u zakon, ali nije precizirao kako i uz koja rješenja. I taj bi prijedlog nastavnici i ravnatelji škola trebali vidjeti za desetak dana. »Bit ćemo rigorozni prema pojedincima koji šire nasilje školama«, rekao je Primorac, založivši se za zaštitu nastavnog kadra od agresivnih roditelja i učenika. Najavio je da će uskoro biti predstavljen nacionalni obrazovni standard za osnovne škole te da će se od 1. travnja 2006. u Hrvatskoj naći »nova generacija udžbenika pisana po pravilima Zapada«. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Splićanin umro od pneumokoka, a ne od meningokoka</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Rezultati analize posmrtnih ostataka 41-ogodišnjeg Ante Burića, koji je umro u srijedu na Odjelu zaraznih bolesti Kliničke bolnice Split, pokazali su da je uzrok njegove smrti pneumokok, a ne, kako se najprije mislilo, meningokok, potvrdio je voditelj zaraznog odjela prof. dr. Nikola Bradarić.</p>
<p>Analiza je obavljena na Odjelu za patologiju i utvrđeno je kako je preminuli bio zaražen pneumokokom koji je ulaskom u krv prouzročio sepsu i smrt. Kako je pojasnio dr. Bradarić, rijedak je slučaj u praksi i svjetskoj literaturi da pneumokok prouzroči tako teško stanje organizma kakvo je bilo kod preminulog Splićanina.</p>
<p>Također se ne isključuju mogućnost da je preminuli, s obzirom na njegovo opće stanje, bio zaražen i drugim bakterijama u organizmu, jer je bolovao i od gripe koju nije do kraja izliječio. Presudna je, ipak, bila pneuomokokna bakterija.</p>
<p>Burić je u stanju opće klonulosti s visokom temperaturom na zarazni odjel primljen u utorak na večer, te je nakon što mu je dijagnosticirana »febrilna bolest« primio potrebnu terapiju. Bolest je, međutim, tijekom noći naglo napredovala i pacijent je, unatoč svim poduzetim medicinskim mjerama, umro u srijedu ujutro. </p>
<p>Odmah je pretpostavljeno da je uzrok smrti neka od bakterija s kapsulom, meningokok ili pneumokok, posebno zato što je pacijent bio bez slezene, što ga je učinilo osjetljivijim na infekcije i zaraze.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Mesić: Odgoda pregovora pogodila bi cijeli jugoistok Europe </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić je nakon razgovora sa supredsjedateljem zajedničkoga parlamentarnog odbora Europska unija-Hrvatska Palom Shmittom ocijenio da bi odgoda pregovora zaustavila demokratske procese i ekonomski razvitak u Hrvatskoj, ali da bi štetu pretrpjeli i cijeli jugoistok Europe i Haaški sud. »Bilo bi to loše za sve«, izjavio je hrvatski predsjednik. </p>
<p>Ponovio je da još uvijek čeka odgovor na pitanje koje je u Bruxellesu postavio - što ako se utvrdi da Gotovina nije u Hrvatskoj, a pregovori budu zbog njega odgođeni 17. ožujka. Upitan što misli o izjavama bivšeg ministra vanjskih poslova Miomira Žužula da su za nepovoljan sadašnji položaj Hrvatske krive njegove izjave i izjave Jadranke Kosor tijekom predsjedničke kampanje, Predsjednik je odgovorio da ne voli polemizirati o besmislicama. </p>
<p>M. R.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>D: Gotovina ugrožava ulazak Hrvatske u Europsku uniju </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Neriješeni slučaj izručenja generala Gotovine Haaškom sudu ugrožava izglede Hrvatske da se priključi Europskoj uniji, ocjenjuje se u izvješću bonitetne kuće Dun (D) za ožujak, koje je objavio zagrebački BonLine, partnersko društvo D</p>
<p>U dijelu izvješća te rejting-agencije o našoj zemlji podsjeća se na stav hrvatskih vlasti, koje tvrde da ne znaju gdje je Gotovina, ali se upozorava i na stav glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte, koja smatra da Zagreb ne čini dovoljno na njegovu uhićenju. Dodaje se da će se Carla del Ponte u pismenom obliku obratiti predsjedništvu EU-a glede početka pregovora o prijemu Hrvatsku u tu integraciju, a njezin će stav, uvjereni su u D, »gotovo sigurno« biti negativan. Budući da velik dio hrvatske javnosti Gotovinu smatra herojem, analitičari D procjenjuju da vlasti u Zagrebu javno neće odstupiti od svojih sadašnjih pozicija, ali vjeruju da će znatno pojačati pritisak na Gotovinu da se dobrovoljno preda Haaškom sudu. </p>
<p>Inače, u izvješću D za ožujak Hrvatska je zadržala dosadašnji kreditni rejting DB4d, koji ulagačima govori da je riječ o zemlji umjerena rizika. Bolju ocjenu rizičnosti od Hrvatske ima svih osam tranzicijskih zemalja koje su prošle godine pristupile Uniji, na čelu sa Slovenijom, ali i Bugarska i Rumunjska. </p>
<p>Slabiji kreditni rejting od nas imaju zemlje zapadnog Balkana i Zajednice neovisnih država. </p>
<p>A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>U zadnje tri godine izgubljeno 2500 radnih mjesta</p>
<p>Sindikat traži osnivanje interne agencije za zapošljavanje putem koje bi se, kako je to provedeno i u DT-u, zbrinuo višak radnika u T-HT-u </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pedesetak članova Republičkog sindikata radnika Hrvatske (RSRH) prosvjedovalo je u petak pred njemačkim veleposlanstvom protiv diskriminirajućeg odnosa Deutsche Telekoma (DT) prema radnicima T-HT-a. Jadranko Vehar, predsjednik RSRH-a, rekao je da sindikat traži osnivanje interne agencije za zapošljavanje putem koje bi se, kako je to provedeno i u DT-u, zbrinuo višak radnika u T-HT-u te da se višak radnih mjesta zaštiti smanjenjem tjednoga radnog vremena sa 40 na 36 sati.</p>
<p> U T-HT-u radi 8600 radnika. U posljednje tri godine, kaže Vehar, izgubljeno je oko 2500 radnih mjesta, a u ovoj godini tvrtku treba napustiti još 1075 radnika. Dodao je da Radničko vijeće mora odlučiti o odlasku iz tvrtke 550 radnika, uz minimalne otpremnine od 270.000 kuna bruto. U sindikatu tvrde da je u DT-u u Njemačkoj lani trebalo biti otpušteno 27.000 radnika, ali su radna mjesta ipak sačuvana, jer je dogovoreno skraćenje radnog vremena i smanjenje plaća za jedan posto.</p>
<p> Sindikalne predstavnike primio je šef kabineta njemačkog veleposlanika te im rekao da će njihove zahtjeve prenijeti veleposlaniku i njemačkoj vladi. Nakon razgovora, Vehar je novinarima kazao da je njemačkom veleposlanstvu izrazio zabrinutost zbog odnosa DT-a prema radnicima T-HT-a. </p>
<p>S druge strane, Hrvatski sindikat telekomunikacija (HST) priopćio je da prosvjed nije organiziran radi zaštite radnika, već u promidžbene svrhe, jer se u ponedjeljak u T-HT-u održavaju izbori za Radničko vijeće i Povjereništvo zaštite na radu.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>MUP potvrdio pogibiju hrvatskog mornara u Danskoj</p>
<p>Korado Dubović iz Matulja poginuo je u četvrtak navečer u nesreći danskog broda</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski mornar Korado Dubović poginuo je u četvrtak navečer u nesreći danskog broda koji se zabio u most Storebaelt, potvrdio je u petak glasnogovornik ministarstva unutrašnjih poslova Zlatko Mehun. »Poginuo je prvi časnik broda Korado Dubrović, rođen 1967. s prebivalištem u Matuljima«, rekao je Mehun.</p>
<p> Na teretnom brodu Karen Danielsen koji se u četvrtak navečer zabio u potporni stup 20 kilometara dugog mosta Storebaelt, jednog od prepoznatljivih znakova Danske, sva su desetorica članova posade bila Hrvati. Vlasnik broda je danska brodarska kompanija Otto Danielsen, a registriran je na Bahamima. Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova je objavilo da su još dvojica hrvatskih mornara u bolnici, ali izvan životne opasnosti, a ostala sedmorica u hotelu u Kopenhagenu. »Akciju spašavanja u četvrtak oko 19 sati u tjesnacu Veliki Belt operativno je obavljalo dansko pomorsko zapovjedništvo pomoću brodova i helikoptera«, priopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova.</p>
<p> Danski peljar Sren Munk koji se udaljio od broda nešto prije nesreće, rekao je za lokalni radio da je kormilar bio sam na mostu, što je protiv svih propisa i »sigurno je bio jako bolestan ili zaspao«, javila je agencija dpa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Ministarstvo unutarnjih poslova u Sofiju poslalo »časnika za vezu«</p>
<p>Roberta Matanića, kojeg se tereti za »mafijaška ubojstva« u Bugarskoj, zastupat će odvjetnik pokojnog Ljube Zemunca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon uhićenja dvojice Hrvata u ponedjeljak u Negotinu, intenzivirana je suradnja MUP-a Hrvatske, SCG i Bugarske u vezi razbijanja međunarodne kriminalne skupine švercera oružja i droge, u kojoj djeluje i nekoliko hrvatskih državljana. Kako smo saznali, hrvatski je MUP poslao u Sofiju »časnika za vezu«, a formirana je i zajednička policijska ekipa triju policija, kojoj su na raspolaganju i informacije do kojih su došle obavještajne agencije. </p>
<p>Kako izvještavaju srbijanski mediji, jedan od dvojice uhićenih, Robert Matanić, u ekstradicijskom je pritvoru i gotovo je sigurno da će biti izručen Bugarskoj, gdje je pod istragom zbog najmanje jednog »mafijaškog ubojstva«. Drugi uhićeni trebao bi biti izručen Hrvatskoj, gdje ga čeka odsluženja zatvorske kazne od 1,1 godine te još 50-ak kaznenih prijava. Vlasti SCG još čekaju službeni zahtjev hrvatskog Ministarstva pravosuđa za izručenjem. </p>
<p>Kako piše beogradska Politika, Matanićevi prijatelji angažirali su poznatoga beogradskog odvjetnika Nebojšu Pavlovića, poznatog po zastupanju ljudi iz kruga oko pokojnog kriminlaca Ljube Zemunca. »Bila su dva poziva, jedan iz Münchena, a drugi iz Zagreba«, rekao je Pavlović, dodavši da zna identitet osoba koje su ga kontaktirale, ali ih, sukladno odvjetničkoj etici, ne želi otkriti. </p>
<p>Dragan Gerić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Odvjetništvo se ne može žaliti na smanjenje kazne Primorcu</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Općinsko državno odvjetništvo u Splitu nema zakonske osnove za podnošenje žalbe u slučaju pravomoćne presude Ivanu Primorcu, koji je nedavno osuđen na dvije godine maloljetničkog zatvora zbog izazivanja prometne nesreće u Makarskoj 2002. godine kad su u naletu njegova »BMW-a« smrtno stradale dvije 16-godišnje učenice, potvrdila je novinarima općinska državna odvjetnica Julijana Stipišić.</p>
<p>Na prošlotjednu odluku Županijskoga suda, koje je Primorcu smanjilo kaznu s dvije i pol na dvije godine zatvora, Općinsko državno odvjetništvo ne može reagirati posezanjem za izvanrednim pravnim lijekovima jer, kako kaže Stipišić: »Odvjetništvo nema uporište u zakonu za podnošenje žalbe, kojom bi se moglo osporiti smanjenje kazne osuđenom Primorcu«. </p>
<p>Odvjetništvo je još do prije nekoliko dana razmišljalo o podnošenju zahtjeva za zaštitu zakonitosti, ali odustalo je od toga s obzirom na opću ocjenu da i možebitna povreda zakonitosti, koju bi potvrdio Vrhovni sud, ne može mijenjati pravomoćnu presudu na štetu okrivljenika, rekla je Stipišić, podsjetivši da se Odvjetništvo već žalilo na nepravomoćnu presudu, kojom je Primorac bio osuđen na dvije i pol godine zatvora, zatraživši veću kaznu za počinitelja tragične prometne nesreće.</p>
<p>No, Županijski je sud odbio žalbu Odvjetništva, djelomično uvaživši žalbu okrivljenog, pa mu je tako zatvorska kazna smanjena za šest mjeseci.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Stožer za obranu Petrokemije prijeti prosvjedima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbog blagog zatopljenja, u petak se donekle stabiliziralo stanje u hrvatskom plinskom sustavu pa više ne prijeti opasnost od smanjivanja isporuka distributivnim poduzećima, doznajemo u Ina-Naftaplinu.</p>
<p>No, potrošnja plina je i dalje veća od dobave iako je ta razlika nešto manja nego proteklih dana, pa se tlak u plinskom sustavu i dalje smanjuje. Za široku potrošnju nema opasnosti od redukcija, ali do ponedjeljka kutinska Petrokemija i Hrvatska elektroprivreda sigurno neće dobiti veće količine plina, kažu u Ini. Zbog teške situacije u plinskom sustavu, idućih dana će se na sastanku u Vladi, na kojem će uz novog potpredsjednika Vlade za gospodarstvo biti predstavnici Ine, Petrokemije i državne tvrtke Plinacro, razgovarati o raspodjeli raspoloživih količina. Prema odluci Vlade, prioritetna je opskrba kućanstava, a potom Petrokemije i HEP-a. </p>
<p>Inine stručnjake posebno brinu prognoze o novom dvotjednom zahlađenju s niskim temperaturama, zbog čega bi HEP i Petrokemija još dva tjedna mogli dobivati samo minimalne količine. Stoga iz Ine-Naftaplina i dalje apeliraju na sve potrošače da koliko je god moguće smanje potrošnju tog energenta, jer Ina ne može nigdje osigurati dodatne količine, a iz Rusije dobivaju manje količine od ugovorenih. </p>
<p>U međuvremenu Stožer za obranu Petrokemije upozorava da svaki sljedeći dan bez nastavka proizvodnje dovodi u pitanje opstanak Petrokemije te najavljuje da će ovog vikenda odlučiti o akcijama koje kane poduzeti, a koje »neće biti nimalo ugodne«.</p>
<p>»Radnici Petrokemije neće mirno gledati kako se gasi tvornica od koje žive«, poručuju iz Stožera, kojemu su podršku izrazile sve udruge proistekle iz Domovinskog rata s područja Kutine i Sisačko-moslavačke županije. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Radnicima Imostroja isplatit će se 4,5 milijuna kuna</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Stečajni sudac Trgovačkog suda u Splitu Ivan Basić rekao je u petak da će za nekoliko dana sazvati Skupštinu vjerovnika Imostroja u stečaju, na kojoj će objasniti model raspodjele novca iz stečajne mase jer, kako je naglasio, bivši radnici imotske tvrtke zbunjeni su medijskim nagađanjima o stvarnom iznosu koji bi im se trebao raspodijeliti u dosadašnjem tijeku stečajnog postupka.</p>
<p>Prva zabuna, koja je digla radnike na noge, dogodila se prije dvadesetak dana kada je postalo jasno da se Vlada, koja je imala razlučno pravo nad imovinom Imostroja, u stvarnosti odrekla 3,1 milijun kuna, jer je toliko uprihođeno prodajom tvrtkinih nekretnina na javnoj dražbi. Da su nekretnine bile prodane za 6,2 milijuna kuna, koliko je država kao vjerovnik potraživala od Imostroja, taj bi se novac raspodijelio bivšim radnicima, kazao je stečajni sudac. Novu zabunu među radnike, koji su jedva prihvatili sudsko obrazloženje o isplati 2,8 milijuna kuna, unijeli su medijski napisi o podnesku Županijskog državnog odvjetništva, u kojem se navodi da 168 radnika neće raspodijeliti ni 6,2, a ni 2,8 milijuna kuna, nego 4,7 milijuna. Nakon toga, radnicima više nije bilo jasno koliko im novca pripada, na koji će se način raspodijeliti i kako se uopće došlo do iznosa od 4,7 milijuna kuna. </p>
<p>Stečajni sudac pojašnjava kako će radnici dobiti 2,8 milijuna kuna na temelju Vladine odluke o prijenosu državnih potraživanja, a raspodijelit će još 1,7 milijuna, što je iznos koji bi ionako dobili bez obzira na odricanje države od svojih potraživanja. </p>
<p>Dobrila Stela</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050305].
|
