NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050704].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 124791 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>04.07.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ujedinjenje ili propast? </p>
<p>U ujedinjenju HSLS i LS vide šansu za povratak građansko-liberalne opcije koja će biti poželjan partner i HDZ-u i SDP-u</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Premda se ujedinjenje HSLS-a i LS-a očekuje tek potkraj godine, čelnici tih stranaka već s puno optimizma i entuzijazma govore o povratku građansko-liberalne opcije, koja će spriječiti stvaranje dvostranačja u Hrvatskoj te postati poželjan partner HDZ-u i SDP-u. Lokalni su izbori pokazali, tvrde u HSLS-u i LS-u, da građani nisu zadovoljni ni HDZ-om ni SDP-om te da traže treću opciju. I dok zbog nezadovoljstva vlašću na lokalnim izborima dobro prolaze nezavisne liste, liberali su uvjereni u to da će na idućim parlamentarnim izborima građani prepoznati liberalnu opciju ponovo ujedinjenu u novu, jaku liberalnu stranku.</p>
<p>Ne iskoriste li pak zadnju priliku za pokušaj obnove jake liberalne stranke, te ostanu razjedinjeni u dvije strančice, koje su nakon posljednjih parlamentarnih izbora spale na po dva saborska zastupnika, na idućim izborima HSLS i LS čeka doslovna borba za opstanak na parlamentarnoj sceni, u kojoj će teško preživjeti. U neslužbenim razgovorima o ujedinjenju tako se doslovce može čuti kako je to »jedini način, inače nam nema spasa«.</p>
<p>Neizravno to potvrđuje i potpredsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić kada kaže kako je jasno da u Hrvatskoj nema mjesta za dvije liberalne stranke. Treću, dodaje aludirajući na Libru utopljenu odnedavno u HNS, nikad nismo ni imali. </p>
<p>Predsjednik LS-a Zlatko Benašić također priznaje kako je sada jasno da je raskol u HSLS-u '97. godine bio pretjeran i ne baš pametan potez, koji birači nisu honorirali onako kako su samouvjereni liberali tada očekivali. </p>
<p>»Rejting je pao i HSLS-u i LS-u i danas se obje stranke bore za prelazak praga, a u nekim sredinama nam ni to ne uspijeva. Da smo zajedno, sigurno bismo imali bolje rezultate i više vijećnika i zastupnika«, smatra Benašić. Ipak, ujedinjenje ne smatra očajničkim, nego »krajnje racionalnim potezom«, jer, kaže, neki ljudi i događaji koji su utjecali na razilaženje u HSLS-u više nisu u politici, pa nema ljudske zapreke za ujedinjenje.</p>
<p>Drugim riječima, nitko više nije tako tašt da bi mu ujedinjenje stvaralo problem. Dobra volja i sigurnost u to da je ujedinjenje jedini pravi potez nesumnjivo vlada u obje stranke. Đurđa Adlešić kaže nam da su i reakcije ljudi na terenu jako dobre te da sigurno neće biti nikakvih problema, premda se službeno izjašnjavanje stranačkih ogranaka i tijela tek očekuje tijekom jeseni. </p>
<p>Već neko vrijeme čelnici LS-a i HSLS-a redovno se sastaju i razrađuju planove za ujedinjenje, a dogovaraju i niz zajedničkih sastanaka i sjednica stranačkih tijela - Malog vijeća HSLS-a i Predsjedništva LS-a te Velikog vijeća HSLS-a i Središnjeg odbora LS-a, na kojima će šire članstvo imati priliku reći što misli o ujedinjenju.</p>
<p>Iako ističu da je preuranjeno govoriti o tehničkim detaljima poput imena nove stranke i njezina vodstva, u LS-u ističu kako ujedinjenje mora biti provedeno na potpuno ravnopravnoj osnovi, da stranka mora imati posve novo ime, a HSLS-ovci i LS-ovci moraju biti podjednako zastupljeni u ograncima i svim stranačkim tijelima. </p>
<p>Premda sama Đurđa Adlešić nije htjela govoriti o novom vodstvu stranke ističući kako je za to prerano jer još treba riješiti cijeli niz tehničkih detalja, njezino se ime u neslužbenim razgovorima već nametnulo kao najlogičniji izbor za predsjednicu stranke. Tako i Zlatko Kramarić, potpredsjednik LS-a, ističe kako je Đurđa Adlešić, osim što je potpredsjednica Sabora, definitivno jedna od najpopularnijih političarki, a ima i najbolju poziciju u medijima.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Potjera za ubojicama obitelji iz Ervenika</p>
<p>Niti jedan od osmorice pobunjenih Srba koji su ubili obitelj Drage Čengića još nije odgovarao za ratni zločin </p>
<p>ERVENIK</p>
<p> – Iako je prije nekoliko godina u Londonu uhićen vođa pobunjenih Srba koji su kod Kistanja na kućnom pragu ubili četveročlanu hrvatsku obitelj Čengić, počinitelje tog monstruoznog zločina ruka pravde još nije stigla. Naprotiv, dok se u nekim drugim slučajevima reagiralo odmah, o ubojstvu obitelji iz Ervenika kod Kistanja domaća i strana javnost sve manje zna. </p>
<p>Zločin se dogodio u noći sa 18. na 19. siječnja ratne 1992., kada su srpski pobunjenici svirepo ubili četvero civila, a da nitko od njih do danas nije odgovarao. Te noći ubijena je četveročlana hrvatska obitelj Drage Čengića iz Ervenika, jedna od hrvatskih obitelji koje su na početku okupacije ostale zatočena na okupiranim područjima. </p>
<p>Jedne noći u zaseok je upalo nekoliko pripadnika paravojnih srpskih postrojbi, a svi su bili iz Ervenika i okolice. Na kućnim su vratima najprije ubili tada 39-godišnjeg Dragu, potom njegovu suprugu Nevenku (32 godine, srpske nacionalnosti) i odmah nakon toga njihovo dvoje djece - 11-godišnjeg Slobodana i 5-godišnjeg Gorana. Dragu i njegova starijeg sina Slobodana četnici su zatim spalili u podrumu kuće, a suprugu i mlađeg sina Gorana zaklali pokraj bunara u blizini obiteljske kuće. </p>
<p>Kako i tada, do Ervenika i zaseoka Čengići i danas se dolazi makadamskim putem. Središte sela je posve uništeno, na svakom su koraku razrušene i spaljene kuće. Sa Željkom Đakulovićem obišli smo erveničke zaseoke. Odmah uz cestu nalaze se mjesto i kuća u kojoj su četnici ubili obitelj, a prizemlje zapaliti u siječnju 1992. godine. </p>
<p>»Predvođeni Damirom Travicom naši su susjedi Srbi tri puta pokušavali ubiti Dragu. To im je uspjelo te noći, nakon što je nedaleko od mjesta Rupe u skradinskom zaleđu u minskom polju stradalo nekoliko pripadnika paravojnih snaga«, prisjeća se Đakulović. U znak odmazde Travica je poveo svoje istomišljenike u krvavi pohod po selu. Nakon ubojstva Čengićeve obitelji nitko od njih više nije ostao u selu. </p>
<p>Danas, 14 godina poslije, samo se možemo pitati kada će njihove ubojice stići pravda, teško je reći.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Hrvatska traži izručenje Damira Travice, kolovođe svirepog zločina </p>
<p>Za osmoricom srpskih pobunjenika koji su sudjelovali u ubojstvu obitelji Čengić raspisana je prije desetak godina međunarodna tjeralica. No, do danas nije polučila nikakve rezultate. U Županijskom državnom odvjetništvu u Šibeniku pokušali smo doznati nešto više o procesuiranju slučaja Čengić. Sanda Pavlović-Lučić, zamjenica županijskog državnog odvjetnika, objasnila nam je kako se u odsutnosti sudilo Damiru Travici i ostalima iz grupe za taj ratni zločin počinjenog nad civilnima. Svi su proglašeni krivima za ratni zločin počinjen nad civilnim stanovništvom. Presudu šibenskog suda potvrdio je Vrhovni sud 19. kolovoza 1993., a zatim je za osuđenima raspisana međunarodna tjeralica. Prije nekoliko godina u Londonu je uhićen prvooptuženi Damir Travica, koji je završio u londonskom pritvoru. Hrvatska je odmah reagirala i zatražila njegovo izručenje. </p>
<p>Od Sanibora Vuletina, predsjednika Županijskog suda u Šibeniku, Vjesnik doznaje kako se na sudu u Londonu vodio postupak u kojem se utvrđivalo jesu li stečeni uvjeti za izručenje ili nisu. No, jesu li britanska prvaosudna tijela donijela odluku i, ako jesu, kako ona glasi, Vulentin nije želio govoriti jer do danas o tome nije dobio nikakvu obavijest. </p>
<p>»Može se zaključiti da postupak nije okončan jer bi, pretpostavljam, dobio obavijest o tome kakva je odluka donesena«, ističe Vuletin. Uputio nas je potom na Ministarstvo pravosuđa, ali glasnogovornica toga ministarstva Vesna Dovranić tvrdi da je upit pogrešno adresiran te da je pravo mjesto Državno odvjetništvo. Nakon ponovna kontaktiranja Ministarstva pravosuđa, ovaj put tražeći odgovor od Ljiljane Vodopije-Čengić, pomoćnice ministrice zadužene za međunarodnu pravnu pomoć, ništa nismo doznali. [J. K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Kad rock navali na politiku</p>
<p>KREŠIMIR FIJAČKO</p>
<p>Ovo se moralo čuti sve do Gleneaglesa u Škotskoj i odjekivat će još ovih nekoliko dana koliko preostaje do summita G8. Tako je, uostalom, i zamišljeno u ovom trenutku superlativa: najveći rock-koncert svih vremena kao poruka najbogatijima da ne zaborave na najveću tragediju koja se događa Africi. </p>
<p>Sada više nitko od onih koji moraju reagirati neće moći zaključiti »it's only rock-and-roll«, dakle da je sve to samo rock, premda ne treba ni spominjati da su generacije rockera već znale odigrati ne malu ulogu u utjecanju na svjetsku politiku. Granica između rocka i politike ovdje je definitivno porušena i to na veličanstveni način. </p>
<p>Što nas, usput rečeno, nepotrebno podsjeća na neke zablude glede jednog nedavnog rock-koncerta održanog u Zagrebu (i u još dva glavna grada susjednih država), kada su neki vidjeli da Bijelo dugme s ta tri koncerta »radi na obnavljanju Jugoslavije«(!). To ima jednako toliko smisla kao kada bismo koncert Rolling Stonesa proglasili pokušajem obnavljanja Commonwealtha ili Britanskog imperija. Sve je to samo rock-and-roll. Osim Live 8, koji je bio prije svega politika u najpoželjnijem obliku: ako ovo ne upali, onda zbilja možemo zatražiti da se zaustavi planet e da bismo počeli silaziti...</p>
<p>Premda može zazvučati otrcano, jedva da je išta točnije od toga: nikad svijet nije bio više ujedinjen i unisoniji u zahtjevu da se nešto učini protiv gladi i siromaštva u Africi. Na mnogo načina to se doista tiče svih nas: ako je Afrika »kolijevka civilizacija« i mjesto gdje je začet život ovog planeta, onda smo svi mi - afrička dijaspora. Ali prije svega svi smo odgovorni za tragediju kojoj je izložena Afrika. Prije svega G8, taj klub najrazvijenijih i dijelom najbogatijih (doduše, gledano iz afričkoga siromaškoga kuta, taj klub bi se slobodno mogao zvati i G80 ili G120). Nije da su u tome imali previše uspjeha, ali lideri iz kluba G8 ambiciozno bi se htjeli baviti sudbinom ovog svijeta i rješavanjem nepravdi i propusta, od prevelike razlike između bogatih i siromašnih, do klimatskih promjena i uskoro prezagrijane Zemlje i tih stvari. </p>
<p>Kako to kaže inicijator najvećeg rock-koncerta u povijesti Bob Geldof u pismu koje sada šalje u Škotsku, milijuni ljudi (s tih koncerata) više ne će tolerirati bol i bijedu siromašnih »dok mi istodobno imamo i financijska i moralna sredstva da to spriječimo«. </p>
<p>Dosad neviđeni aktivizam slavnih (rockera i glumaca) htio bi sada nadoknaditi ono što nisu učinili političari. Svijet jest na nogama, ali tek treba pričekati rezultate tog pritiska rock-kulture na politiku...</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Nikad zadovoljni</p>
<p>RENATO IVANUŠ</p>
<p>Nama baš ništa ne valja. U subotu su svi oni koji su krenuli na put prema moru i zapeli, primjerice, u kilometarskim kolonama pred tunelom Mala Kapela - negodovali. Zbog velikih gužvi na naplatnim kućicama u Lučkom u subotu navečer prigovarali su i oni koji su stizali u Zagreb iz Dalmacije.</p>
<p>Mediji su, naravno, prenijeli sve te vijesti i pokušali objašnjenje dobiti od mjerodavnog ministra prometa pa i premijera Ive Sanadera. Iako je premijer kazao da je vjerojatno riječ o normalnim gužvama zbog dolaska većeg broja turista, više je pozornosti dobila njegova izjava kako je naložio ministru Božidaru Kalmeti da ispita postoji li ipak netko tko nije do kraja odradio svoj posao.</p>
<p>Prema izvještajima televizijskih postaja, inozemni turisti, osim jedne Slovenke, nisu se baš previše žalili na gužvu. Jer oni su na to navikli. I to na kraju gotovo svakog radnog dana, a posebice petkom kada nepregledne kolone automobila zaposjednu autoceste oko gradova. Oni su navikli i na kolone duže od stotinjak kilometara kada, primjerice, počnu godišnji odmori u Italiji ili Francuskoj. Zbog turista koji su krenuli na odmor u Hrvatsku, bilo je i gužvi u susjednim državama. Kolona se u subotu ujutro praktično protezala od Maribora do ulaska u Hrvatsku na Maclju. Stoga je bilo jasno da će gužva prije ili kasnije stići i na naše prometnice.</p>
<p>Prije samo godinu dana mediji su također bili puni žalopojki. Tada zbog praznih autocesta i manjka inozemnih gostiju u lipnju i srpnju. Da bi danas naša turistička mjesta bila popunjena, jasno je da motorizirani gosti do njih moraju nekako stići. Zato su nam autoceste vikendima pune, a kolone se, kao što je bilo i najavljivano, stvaraju kod uskih grla - tunela u kojima je otvorena samo jedna cijev jer prometa tijekom cijele godine nema dovoljno da bi se opravdala nova ulaganja.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Strah i nada</p>
<p>Hoće li pod britanskim vodstvom Europske unije s Hrvatskom otpočeti pristupni pregovori? Je li za to uvjet potpuna suradnja s Haaškim sudom ili isporuka Gotovine u Haag? To neće ovisiti samo o Hrvatskoj, nego i o specijalcima Velike Britanije koji ga navodno love! Ovise li, dakle, hrvatske nade o Hrvatskoj ili Velikoj Britaniji? Suputnica svake nade je i strepnja!</p>
<p>VESNA KUSIN </p>
<p>Strahovi i nade pri najnovijoj promjeni političkog vodstva Europske unije veći su no prilikom prijašnjih šestomjesečno tempiranih »smjena« na europskom tronu. Britansko »preuzimanje« Unije, unatoč slatkorječivosti Tonyja Blaira, u koju mnogi Europljani sumnjaju nakon kraha posljednjeg europskoga summita, ulijeva ipak više straha nego nade. Njegova nepopustljivost na summitu, koja je pokazala i dokazala britansku egocentričnost i ignoranciju prema novim pridošlicama u Uniju (spremnih na vlastite žrtve), možda više od slavljeničkih obećanja pri preuzimanju vodstva u Uniji, govori o mogućoj budućnosti krhko ujedinjenje Europe, kojoj Blair priziva »moćno vodstvo«. Neće valjda biti da sebe vidi kao velikog »političkog vođu« Europe? </p>
<p>Pred takvima, »vođama«, s kojima se parlamentarno ne može postići konsenzus o osnovnim pitanjima, treba zazirati. To znaju mnogi. A neki, još ne priključeni Uniji, ali tla povijesno pripadajućeg Europi, dobro su nedavno iskusili što neki »vožd« može donijeti zajednici naroda nad kojom se moćno i beskompromisno želi izdići kao neupitni autoritet, a za nadati se je da Europa ne gubi pamćenje (ni bliže, ni povijesno dalje). </p>
<p>Naravno, ima i drugih razloga za sumnju u uspješnost šestomjesečne britanske misije, koje su izrečene i u Europskom parlamentu već prilikom Blairova predstavljanja programa predsjedanja EU-om. Neuspjeh u Iraku, koji Britanci unatoč prethodnim kritikama nisu izborima potvrdili kao neoprostiv grijeh (dapače honorirali su ga), svakako je jedan od uvjerljivih argumenta.</p>
<p>No, Blair se gotovo zaklinje u pravičnost tvrdeći da će, unatoč pokušajima da se u ovom kriznom trenutku EU-a, nakon dvostrukog odbijanja njezina ustava (Francuska i Nizozemska) i ne usvajanja proračuna (zbog Velike Britanije), zaustavi širenje Unije, ustrajati na pripremama za ulazak Bugarske i Rumunjske, te ispuniti obveze prema Turskoj (čiji ulazak Velika Britanija izrazito podupire) i Hrvatskoj (prema kojoj ima nekih ograda). Istina, to proširenje, u koje Hrvatska još uvijek gleda s velikom nadom, na kraju je podugačkog popisa prioriteta britanskog predsjedatelja Unijom. Jer prije se treba uhvatiti u koštac s nekim reformama (koje bi opravdale Blairovo rušenje summita), a i »promjenom« ustava, koja sigurno ne podrazumijeva, unatoč kritici i nastojanjima blagopokojnoga Ivana Pavla II. pa i Benedikta XVI., uvođenje kršćanskih korijena Europe (kako je krhko pamćenje) u ustavna načela, bar kao nužnost moralne kategorije u EU.</p>
<p>Trebaju li sad Hrvatsku voditi strahovi ili nade? »Europska unija će ispuniti obveze prema Hrvatskoj«, citira se Blair, i to za vrijeme britanskog predsjedanja, što bi se moglo protumačiti da će ove godine svakako početi pristupni pregovori. No, treba ipak ovu tvrdnju proširiti i objašnjenjem da će britansko predsjedništvo »biti s njom spremno otvoriti pregovore o članstvu čim za to budu ispunjeni uvjeti«. A uvjeti su: zna se (!) ne samo »puna suradnja s Haaškim sudom« (Hrvatska odavno surađuje s Haaškim sudom kojem je dostavila sve moguće i nemoguće dokumente i transkripte, odajući tako sve svoje državne tajne, što ne bi učinila ni jedna država na svijetu), nego izručenje Ante Gotovine.</p>
<p>Hrvatska dobro zna da je na tom osnovnom uvjetu - zvanom Gotovina, a ne suradnja s Haaškim sudom - inzistirala Velika Britanija, koja je za to dodatnu potporu dobila od SAD-a, s kojim se tako lagano, a usuprot UN-u, odlučila upasti u Irak s lažnim optužnicama. Po sličnome (manipulativnome) receptu Gotovina se pokušava (upravo po britanskim inačicama) uoči desete obljetnice srebreničkoga masakra prikazati zločincem poput Karadžića i Mladića, koje (gle slučajnosti) love baš britanski specijalci. Ne uspiju li, znači, s Hrvatskom neće početi pregovori! Iako je Hrvatska pokazala potpunu suradnju omogućivši upravo britanskim obavještajcima da prisluškuju i prate u Hrvatskoj, ne samo Gotovinu i premda baš nije posve jasno jesu li oni to činili za potrebe Haaškoga suda ili... Čiji je, dakle, neuspjeh (ili uspjeh) neizručenje Gotovine Haaškom sudu? I zašto onima koji ucjenjuju možda i nije stalo, unatoč javnim i deklarativnim traženjima, da se Gotovina isporuči?</p>
<p>Tek naoko odvojena priča o Srebrenici duboko je prožeta britanskim nitima što se vuku preko Hrvatske. Još se mnogobrojne žrtve nisu oporavile od šoka izazvanog prijedlogom britanskoga ministra vanjskih poslova Jacka Strawa da se o desetoj obljetnici genocida u Srebrenici tu dogodi »trojna isprika za ratne zločine«, kao da su ih svi jednako »proizveli«, kad li stiže novi (na prethodno zacrtanoj liniji) još nemoralniji prijedlog tzv. Igmanske inicijative, kojoj je nažalost kumovao i hrvatski predsjednik, da se dan srebreničkoga pokolja (11. srpnja) proglasi danom sjećanja na sve žrtve rata (na tlu ex Jugoslavije) koji su izazvali velikosrpski agresori, a čija se zločinačka uloga pokušava umanjiti prejudiciranjem zapovjednih pogrešaka onih što su se od njih branili. A da se sami nisu branili, čineći i greške, završili bi kao Srebreničani - poklani pokraj međunarodnih (u ovom slučaju nizozemskih) »čuvarskih« snaga.</p>
<p>Pokušaj je to brisanja sjećanja, prekrajanje povijesti, bezočna manipulacija s krvnicima i žrtvama, zamjena teza. U ime koga ili čega? I što u toj krvavoj srebreničkoj igri ima značiti ubacivanje Gotovine? Nije li on ovdje možda onaj sinonim za »iračko oružje za masovno uništenje«? A to znači - sredstvo, i opet lažno! </p>
<p>Hoće li ga britanski obavještajci uloviti i hoće li to postati dio hrvatskog akcijskog plana, kao vjerodostojna ulaznica u Europsku uniju? Treba li se, dakle, nadati ili strahovati? Suputnica svake nade je i strepnja.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Spas nam je većinski izborni sustav </p>
<p>Hrvatska će politički zakržljati ako se hitno korjenito ne izmijeni izborni sustav. Ne postupi li se tako, sadašnja se kriza može izroditi u opasnu nestabilnost </p>
<p>ZDRAVKO MRŠIĆ </p>
<p>Sramota koju su političke stranke doživjele malim odzivom birača na nedavnim izborima još je teža nakon sajmišnoga cjenkanja kojim su se sve stranke dokopavale jadne mjesne vlasti nad osiromašenim narodom. Kako bi izbjegle daljnje srozavanje političkog ugleda i potpun bojkot sljedećih izbora, stranke sada pokušavaju zavarati glasače zagovaranjem tobožnje reforme izbornoga sustava. U tome se međusobno utrkuju, iako su već postigle konsenzus za obmanu glasača. </p>
<p>Sa svih se strana predlaže isto – većinski izborni način za načelnike, gradonačelnike i župane, ali proporcionalan način izbora (putem izbornih lista) općinskih, gradskih i županijskih vijećnika. </p>
<p>Predloženom reformom građani bi napokon mogli nekoga (osim predsjednika države) izravno izabrati, ali bi se vijećnici i dalje birali sa stranačkih ili nezavisnih lista, koje određuju vodstva stranaka odnosno »nezavisni« financijeri. Liste bi i dalje bile zatvorene za građane koji se žele baviti politikom uz punu odgovornost biračima. Reformom se unutarstranačka demokracija neće unaprijediti, ali će mjesne vlasti postati mnogo nestabilnije, jer će izabrani načelnici, gradonačelnici i župani tijekom mandata samo mijenjati sustav vladajuće koalicije (kao što se odnedavna događa u Izraelu).</p>
<p>Umjesto sadašnje »trgovine« mandatima među više stranačkih mjesnih čelnika, dolazit će do »kupnje« mandata od jedinog izabranog izvršitelja vlasti. Uspjelo početno sastavljanje poglavarstva neće jamčiti njegovu učinkovitost, jer važne prijedloge poglavarstva (kao što je prijedlog proračuna) prihvaća ili odbacuje vijeće odnosno skupština, a nositelj izvršne vlasti ne može se bez novih izbora riješiti vijećnika. </p>
<p>U nas su predsjednici stranaka de facto doživotno predsjednici, a obnova stranačkih kadrova obavlja se kooptiranjem na stranačke izborne liste – općinske, gradske, županijske i države. (Rimski su carevi za obnašanje vlasti znali namjerno posvojiti kojeg mlađeg čovjeka kako bi ih naslijedio na položaju.) U nas se budući vijećnici i zastupnici iskazuju pred predsjednicima stranaka, a ne pred biračima. Zastupnici se doista imenuju, a ne biraju. Hrvatska će politički zakržljati ako se hitno i korjenito ne izmijeni izborni sustav. Ako se tako ne postupi, sadašnja se kriza može izroditi u opasnu nestabilnost. </p>
<p>Međutim, »doživotni« predsjednici ne pristaju na promjene. Ipak, pri otvaranju autoceste Zagreb – Split dr. Savka Dabčević-Kučar zauzela se za »otvaranje puta ljudima koji imaju viziju«, a sama je imala mudrosti i zrelosti da vodstvo stranke koju je osnovala na vrijeme prepusti novim ljudima. Narod od političara očekuje prije svega osvježenje hrvatske politike. To je pokazao na izborima. </p>
<p>Hrvatskoj treba većinski izborni sustav kakav u SAD i Velikoj Britaniji stoljećima jamči stabilnu i djelotvornu demokraciju. Razvikani domaći »eksperti« za izborne sustave (koji su petnaest godina spremno probavljali izborne sustave koje im je servirala jedna stranka) i dalje se odupiru uklanjanju izbornog sustava kakav je u Francuskoj doveo do revolucije 1789. godine. Neka se sažale nad narodom pa političarima kažu istinu. I naše su skupštine, kao onda u Francuskoj, skupštine staleža – političkoga staleža. </p>
<p>U raspravi o izbornom načinu valjalo bi čuti i Stjepana Mesića, koji je jedini izravno izabran političar u Hrvatskoj i koji je u izravnom nadmetanju potukao sve protukandidate. Mesić jamačno ne bi bio predsjednik da je izbor predsjednika Republike prepušten Saboru, a 2000. godine s liste nije izabran ni u Sabor od 152 člana. </p>
<p>Autor je politički i poslovni konzultant iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Studije čini kvaliteta</p>
<p>Kvalitetu obrazovanja moguće je postići i na visokim školama i veleučilištima, a ne samo na sveučilištima </p>
<p>MLADEN HAVELKA</p>
<p>Usvom reagiranju »Velike riječi bez obrazloženja« (Stajališta, 17. svibnja) prof. dr. sc. Ivica Štern osvrće se na moj članak objavljen u posebnom Vjesnikovu prilogu od 15. travnja posvećenom Bolonjskom procesu. Ključna kritika prof. Šterna odnosi se na »netočne i nejasne postavke koje mogu dovesti do pogrešnih zaključaka«.</p>
<p>Vjerujem da je stupanj nerazumijevanja ovisan o poznavanju širokog procesa promjena u visokom obrazovanju diljem Europe, a taj proces nikako se ne može ograničiti na puku primjenu osnovnih načela Bolonjske deklaracije, dokumenta od samo dvije stranice. Tako u njoj ne piše baš ništa ni o stručnim studijima niti o binarnom sustavu visokog obrazovanja, kao ni o mnogim drugim pratećim procesima.</p>
<p> Međutim, uz Bolonjsku deklaraciju postoji niz popratnih dokumenata u kojima se mogu naći preciznija obrazloženja i preporuke. Jedna od njih odnosi se i na razvoj binarnoga sustava visokog obrazovanja. A tu preporuku prihvatilo je i Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu i Rektorski zbor, a konačno je uvedena i u zakonsku regulativu. </p>
<p>Zajedničko je svim dokumentima vezanim za Bolonjsku deklaraciju inzistiranje na strogim standardima kvalitete. A i mi, kao i prof. Štern, na tome ustrajemo. Ali za razliku od prof. Šterna, mi iz sustava stručnih studija smatramo da je kvalitetu obrazovanja moguće postići i na visokim školama i veleučilištima, a ne samo na sveučilištima. </p>
<p> Nije, naime, bitno kojoj vrsti neki studiji pripadaju, nego jesu li ili nisu kvalitetni. Ne postoje sami po sebi »dobri i kvalitetni« sveučilišni studiji nasuprot »lošim i nekvalitetnim« stručnim studijima. I unutar sveučilišnih i unutar stručnih studija postoje kvalitetni, manje kvalitetni i nekvalitetni studiji. </p>
<p> I upravo zbog te težnje za kvalitetom stalno upozoravamo da je razvoj kvalitetnih stručnih studija u Hrvatskoj moguć jedino uz veća ulaganja u zapošljavanje nastavnika, suvremeniju opremu i povećanje prostornih kapaciteta veleučilišta i visokih škola. Sadašnji nerazmjer proračunskih ulaganja u sveučilišni i veleučilišni sustav (npr., u državnom proračunu za 2005. sva veleučilišta i visoke škole sudjeluju samo s 4,22 posto proračunskih sredstava!), ne daje jamstvo razvoju kvalitetnih stručnih studija.</p>
<p>Nije uopće potrebno prepirati se koje su to ključne razlike između sveučilišnih i stručnih studija, koliko je bitno prihvatiti činjenicu da su to konceptualno, s obzirom na cilj studija, različite¸vrste studiji, ali koje moraju biti jednako kvalitetne, a i ravnopravne u sustavu visokog obrazovanja.</p>
<p>Daljnja nejasnoće koju spominje prof. Štern vezana je uz ulogu stručnih studija u smanjenju nezaposlenosti. Sam statistički podatak da više od 50 posto nezaposlenih ima završenu srednju školu, dovoljno govori o potrebi da se na razini kratkih stručnih studija osiguraju znanja i vještine potrebne za uključivanje u nove tehnologije. </p>
<p>A što se tiče potrebe za osnivanjem novih sveučilišta i/ili novih veleučilišta i visokih škola, ako strategija razvoja visokog školstva bude prihvatila pravac poticanja regionalnog razvoja, tada je sigurno da će se otvarati i sve više veleučilišta i visokih škola u županijskim središtima, jer u njima za otvaranje sveučilišta sigurno još dugo neće biti uvjeta.</p>
<p>Autor je predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Hrvatske</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Što imaju u srcu ljudi koji obmanjuju javnost</p>
<p>Kad je riječ o Družbi Adriji radi se samo o tome hoće li se u nekim forumima »izglasovati« hrvatsko kolektivno samoubojstvo! Jer ako se jednim potezom (pristajanje na tzv. projekt Družba Adria) dovode u opasnost i podzemne zalihe pitke vode u područjima kroz koja prolazi naftovod i apsolutno najvrjedniji hrvatski »brand« – Jadransko more, onda je doista riječ o kolektivnom samoubojstvu s odgodom. Koji su to ljudi koji se usuđuju za pet milijuna dolara, koliki je prihod projekta Družba Adria, riskirati gubitak u startu osam milijardi dolara, što je sada prihod samo u jednoj sezoni od turizma? Koji su to »mozgovi« što se u najčišće more među tridesetak mora svijeta, ujedno i jedno od najplićih i najužih, spremaju dopustiti uplov tzv. mega-tankerima, kakvi nikada do sada nisu plovili Jadranom? Moguća havarija jednoga takvog tankera (nosivosti 400 tisuća tona) nesagledivo bi i nepopravljivo uništila Jadran. A čak i bez ikakve havarije, Jadran bi mogle uništiti balastne vode, što se već dogodilo neusporedivo većim i dubljim morima (Crnom moru, na primjer). Što imaju u srcu ljudi koji obmanjuju javnost time da ako nećemo pristati mi u Hrvatskoj – hoće Talijani ili Slovenci, što je potpuno netočno, budući da ni jedni niti drugi to ne bi mogli i da hoće, jer jednostavno imaju preplitke luke u Trstu i Kopru. Tko to ima pravo pristati na projekt Družba Adria zbog kratkoročne i zanemarivo male dobiti i time oduzeti pravo na pitku vodu i čisti Jadran svim budućim naraštajima?</p>
<p>Davorin ZorkoZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>A nama su teret samo ti koji proizvode te užase</p>
<p>Sada se već mnogi pitamo: zašto smo krenuli tako naglavačke u najgrublju varijantu »turbo kapitalizma«, kojem je u središtu interesa »bog-profit« umjesto čovjeka i doveli se time u situaciju tragične nesigurnosti za mnoge? Zbog čega nismo kao uzore uzeli one umjerenije europske zemlje kao što su Francuska ili Švedska, koje brižno čuvaju socijalne stečevine svojih država? Što znači proglasiti zastaru pretvorbe – te najveće pljačke stoljeća, a onda govoriti da su nam umirovljenici najveći teret društva?! Pa tko ih je tolike poslao u prerane mirovine u najboljim godinama? Tako se kod nas rješavala »pretvorba«. I umjesto da se sada nakon popraznih rezultata revizije pretvorbe (u gotovo 90 posto slučajeva nezakonita!), nakon pouzdanih spoznaja o tome, ukine njezina zastara i time povrati ogromni kapital – kod nas se sada već gotovo sve proglašava teretom: i zdravstvo i školstvo i sve živo. A nama su teret samo ti koji proizvode te užase. Dok se istinski ne odlučimo za djelotvornu pravnu državu, nema nam života!</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Spajanje lopova i pandura</p>
<p>U HSP-u smatraju da takvo spajanje ureda nije nezakonito, no da buduće pročelnike novih ureda stavlja u situaciju da nadgledaju sami sebe</p>
<p>Nakon burne sjednice Skupštine Grada Zagreba, održane prošli tjedan, kad je prihvaćen Bandićev prijedlog reorganizacije uprave, oporbeni zastupnici ukazali su na neke, blago rečeno, nelogičnosti, pa i na moguće sukobe interesa u novoj podjeli ovlasti gradskih ureda. Oporba je negodovala ne samo zbog ukidanja Gradskog ureda za kulturu već i zbog spajanja Ureda za zaštitu okoliša s Uredom za graditeljstvo i izgradnju grada, jer ih smatra potpuno nespojivima.</p>
<p>»Kako će ured koji se bavi izgradnjom grada i u interesu mu je da se što više gradi, u isto vrijeme štititi ionako već devestirani okoliš Zagreba? To je kao da ste stavili lisicu u kokošinjac! Sigurno je da će u tom odnosu patiti upravo zaštita okoliša«, kaže HSP-ov zastupnik Pero Kovačević. U HSP-u smatraju da takvo spajanje ureda nije nezakonito, no da buduće pročelnike novih ureda stavlja u situaciju da nadgledaju sami sebe. </p>
<p>»Jedini način na koji je Bandić mogao smijeniti HNS-ove pročelnike u Poglavarstvu, jest da im rasformira urede. U tome se malo zaigrao i neke stvari doveo do apsurda, kao što je npr. spajanje uredâ za zaštitu okoliša i graditeljstva. To je kao da je spojio lopove i pandure«, rekao je Miroslav Rožić.</p>
<p>Kritike novoj gradskoj upravi upućene su i zbog spajanja Ureda za imovinsko-pravne poslove i Ureda za upravljanje imovinom. Dosadašnji pročelnik Gradskog ureda za upravljanje imovinom Željko Uhlir smatra da se neće znati zastupa li taj ured interese države ili interese grada. </p>
<p>»Država je, naime, Odjelu za imovinsko-pravne odnose povjerila poslove koji se tiču povrata nacionalizirane imovine. Od Grada Zagreba Vlada RH potražuje 1377 poslovnih prostora za koje građani nisu podnijeli zahtjev za povrat. Poslove u vezi s njima za državu je obavljao upravo taj odjel. Ured za upravljanje imovinom, međutim, štitio je interes Grada. Zanima me sad hoće li taj novi Ured za imovinsko-pravne odnose i imovinu grada koristiti sve mogućnosti da dokaže da je taj prostor gradski, kako ih Grad ne bi izgubio«, rekao je Uhlir. On smatra da se Grad tu stavlja u nezavidan položaj. </p>
<p>»Grad trenutno upravlja sa 4462 poslovna prostora, a od toga je za 2020 prostora podnijet zahtjev za povrat nacionalizirane imovine. S obzirom na godinu izgradnje, Grad stvarno raspolaže sa 1065 poslovnih prostora, od čega su oko 50 posto garaže, uglavnom izvan središta grada. Ostatak od 1377 poslovnih prostora čine prostori u nacionaliziranim objektima za koje nije podnijet zahtjev za povrat. Temeljem odredbi Zakona o naknadi, vlasništvo nad njima trebalo bi pripasti Republici Hrvatskoj. Nije mi jasno kakav će stav taj novi ured zauzeti prema državi«, dodao je Uhlir.</p>
<p>Nakon što je Središnji državni ured za upravu uvjerio gradonačelnika da bi izostavljanje gradskih zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode odnosno za prostorno uređenje bilo protuzakonito, Bandić je morao popustiti i amandmanima dodati još dva ureda, tako da će sada uprava imati 17 ureda, zavoda i službi, umjesto prijašnjih 19.</p>
<p>»Nije bitan broj ureda u Poglavarstvu. Odbijam primjedbe da smo u reorganizaciju uprave ugradili bilo što protuzakonito. Pričekajmo odluku Ustavnog suda«, rekao je Bandić na sjednici Skupštine Grada Zagreba.</p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Smještaj čekaju 1703 djeteta</p>
<p>Broj djece na listama čekanja smanjit će se do 15. srpnja, kada istječe rok u kojem roditelji moraju sklopiti ugovor s dječjim vrtićem</p>
<p>Gradski ured za obrazovanje i šport objavio je prve, nekonačne rezultate za upis djece u redovite programe predškolskoga odgoja za pedagošku godinu 2005./2006. na području Grada Zagreba. </p>
<p>»Do kraja svibnja primljeno je 8330 zahtjeva, od čega 5106 za jaslice te 3224 za vrtić«, rekao je pročelnik Ureda, Ivica Lazanja. »Na listama čekanja sada je 1703 djece, od kojih je 316 djece rođeno 2005. godine, 536 rođeno je 2004. godine, 366 djece rođeno je 2003., 253 je rođeno 2002., 127 rođeno je 2001. a 77 djece rođeno je 2000. a 28 njih 1999. godine«, rekao je Lazanja. »Kao i svake godine, broj djece na listama čekanja smanjit će se do 15. srpnja, kada istječe rok u kojem roditelji moraju sklopiti ugovor s dječjim vrtićem. Roditelji su, naime, podnosili zahtjeve za upis u više dječjih vrtića, a dio roditelja koristi porodni dopust i ne želi sklopiti ugovor dok dijete ne navrši prvu odnosno treću godinu života«, objasnio je. </p>
<p>Upravna vijeća vrtića rješavat će eventualne prigovore roditelja, a do 15. srpnja roditelji primljene djece trebaju s dječjim vrtićima sklopiti ugovore o ostvarivanju programa predškolskoga odgoja koji počinje 1. rujna.</p>
<p>Najviše djece na listama čekanja imaju vrtići na području Dubrave (263), Novoga Zagreba (321), Sesveta (224), Malešnice i Španskoga (209) te Trešnjevke (339), te u dječjim vrtićima Vjeverica (62 djece), Šumska jagoda (61 dijete) i Gajnice (54 djece).</p>
<p> Za sva područja u kojima je veliki broj djece na listama čekanja i s kojih se djeca organizirano prevoze u druga područja grada, traže se privremena iznajmljivanjem i uređenjem novih prostora za boravak djece. Ove će se godine organizirano prevoziti 26 odgojnih skupina sa 671 djetetom najstarije vrtićke dobi. Sedam skupina iz Dječjeg vrtića Jarun vozi se u staru školu u Rudešu, pet skupina iz Dječji vrtića Malešnica ide u slobodni prostor Dječjeg vrtića Vrapče, šest skupina iz Dječjeg vrtića Špansko putuje u dječje vrtiće Bajka i Vrapče, četiri skupine iz Vrtića Remetinec putuju u vrtić u Utrini, dvije skupine iz Vrtića Leptir idu u vrtić Zrno te dvije skupine iz Dječjeg vrtića Sesvete putuju u Dječji vrtić Milana Sachsa.</p>
<p>Zagrebački dječji vrtići mogu primiti 6627 nove djece. Iz najstarijih odgojnih skupina ove jeseni u školu će krenuti 5770 djece. Uz to, u dijelu dječjih vrtića postojeće vrtićke skupine nisu bile popunjene do gornjega normativa, a povećani su i smještajni kapaciteti nadogradnjom i adaptacijom više gradskih vrtića.</p>
<p>Očekuje se završetak izgradnje namjenskog objekta Dječjeg vrtića Malešnica s kapacitetom od 14 odgojnih skupina, čime bi prestala potreba za prijevozom djece s tog područja.</p>
<p>Ines Martinčić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Zbog pomora ribe u Savi izvanredne mjere </p>
<p>Ovoga vikenda nizvodno od Zagreba u Savi su plivale uginule ribe, čija se količina može mjeriti tonama. Istodobno, uginula riba zabilježena je i kod Oborova i u sisačkoj Posavini. </p>
<p>Glavni državni vodopravni inspektor, Željko Makvić izjavo je u nedjelju za Vjesnik da je uzrok ovoga incidenta najvjerojatnije kombinacija dugog sušnog i vrućeg razdoblja i velikih pljuskova nakon njega. »Time je smanjena količina kisika u vodi, a intenzivne oborine posljednjih dana isprale su nečistoću i prašinu s asfalta, te dodatno onečistile vodu«, objasnio je Makvić. No, kaže, neće isključiti i moguće kemijsko onečišćenje iz nekog od industrijskih ispusta. Makvić objašnjava kako su u ljetnim mjesecima – lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu – vodotoci zbog smanjene količine vode uvijek u lošem stanju te da kvalitetu vode može znatno pogoršati i najmanja količina dodatnog zagađenja. </p>
<p> »Službe su još u petak izašle na uviđaj i uzele uzorke vode iz većih ispusta i rijeka«, rekao je Makvić. »No, ako je otrov i ispušten iz nekog od industrijskog ispusta, bit će teško dokazati iz kojega je«, istaknuo je. On je najavio i mogućnost uvođenja izvanrednih mjera. »Ako pomor ribe potraje, moguće je ograničiti ispuštanje otpadnih voda iz industrijskih pogona, kako bi se smanjilo onečišćenje u Savi«, istaknuo je. </p>
<p>Prema njegovim riječima od 2000. godine tri puta su bile uvedene takve mjere, a sličan pomor ribe dogodio se prije dvije godine. </p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Izletište pretvoreno u parkiralište </p>
<p>Članovi Udruge Eko 2000 željeli su potaknuti ljude iz Poglavarstva na konkretne radnje, ali nitko iz Grada nikada im se nije javio </p>
<p>Stanovnici Podsuseda tvrde da je u razvojnim planovima i planovima prostornog uređenja Zagreba njihovo naselje godinama zaobilaženo. Kažu da je taj gradić, nekad poznato izletište, danas potpuno devastiran. </p>
<p>U centru naselja glavni problem je nefunkcionalan i poluuređen Podsusedski trg, kronično nedostaje sadržaja primjerenih potrebama građana, a spomenici kulture, poput ruševina dvorca Franje Tahija na Starom gradu i Hitterove vile uopće se ne restauriraju i održavaju. Veliki su problem i nepovezanost sjevernog i južnog dijela Podsuseda te parkiranje. Autobusne nadstrešnice godinama se ne mijenjaju i budući da je na većini njih sve puno rupa, kada pada kiša one nemaju nikakvu funkciju. </p>
<p>»Problem parkiranja treba nekako riješiti jer ovako se više ne može«, kaže Stjepan Ferčec stanovnik Podsuseda, kojeg smo sreli na glavnom trgu. Kaže da je najteže u popodnevnim satima i vikendom kada je cijelo naselje blokirano automobilima. »Znam da se automobili moraju negdje parkirati, ali i pješaci, biciklisti i majke s kolicima također imaju pravo kretati se«, kaže Stjepan. </p>
<p>Drugi veliki problem što se parkiranja tiče, jest pristup Domu zdravlja. Dok je Podsusedski trg krcat parkirnim mjestima, kod Doma zdravlja uopće ih nema. »Vozači koji žele doći do Doma zdravlja, rade prometni prekršaj jer moraju voziti po pješačkoj zoni i parkirati automobile na nogostupu«, rekao nam je jedan od stanovnika Podsuseda. Kaže da je to tako već dvadesetak godina.</p>
<p>»Nekada poznato izletište pretvoreno je u parkiralište«, kaže predsjednik Udruge za zaštitu okoliša Eko 2000 iz Podsuseda, Željko Šimunović. Uvidjevši da se u Podsusedu godinama ništa ne radi, članovi Udruge pokrenuli su niz akcija kojima su željeli potaknuti ljude iz Poglavarstva na konkretne radnje. No, kako kaže Šimunović, nitko od odgovornih iz Grada nije im se nikada javio. </p>
<p>Iako su to nekoliko puta pokušavali, novinari Vjesnika nisu uspjeli doći do odgovornih iz Vijeća Gradske četvrti Podsused-Vrapče, zaduženih za to.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Boje su moji osjećaji</p>
<p>Pokušajte zamisliti situaciju u kojoj su vam ruke i noge vezane za drvo, preko usta imate povez, a želite iz dubine svojega bića govoriti ljudima i svijetu o radosti i nepobjedivosti života. Tim je riječima voditeljica likovne grupe na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu opisala Vedrana Boušu, slikara koji slika glavom. </p>
<p>Vedrana smo upoznali na nedavno održanom Festivalu jednakih mogućnosti gdje je s grupom umjetnika (osoba s invaliditetom) izlagao svoja djela. Slike koje izražavaju emocionalna stanja Vedranova duha nastaju uz pomoć kista koji je remenom pričvršćen za glavu. To je izum njegove majke Marije, koja je više od 30 godina posvetila osobama s invaliditetom i cerebralnom paralizom. </p>
<p>Zbog teškog poroda pri kojemu su korištena i kliješta, Vedranu su uništeni motorni centri u malom mozgu, što je uzrokovalo cerebralnu paralizu i nemogućnost govora. No unatoč tome što je teški invalid, Vedran je vedra duha. Kaže da bojom izražava svoje osjećaje, najčešće ljubav i radost, a tek rijetko tugu i nemoć.</p>
<p>Vedran se 1987. uključio u poseban program Centra za rehabilitaciju i obrazovanje u Dubravi gdje je počeo raditi plastelinom i glinom koju su mu stavljali u ruke, a od 1990. slika temperama koje mu majka istiskuje na slikarsku paletu, i remena za glavu. </p>
<p>Do sada je naslikao 200 radova, od kojih su većinom apstrakcije koje tek djelomične prelaze u figurativne elemente – oblike ženskog tijela, uzburkane valove, cvijeće...</p>
<p>»Ne mogu slikati ono što želim, a kada brzo slikam, prisiljen sam brzo i završiti, a tada me gotovo iznenadi da je naslikano bilo vrlo blizu onome što sam zamišljao«, govori Vedran uz veliki napor. Dok slika, oblijeva ga znoj, čak i najmanji pokret kistom dovoljan je da bude sav mokar, ali slikanje mu je najveće zadovoljstvo i da može, slikao bi i više. Vedran, naime, ovisi o prijevozu ZET-a koji ga tri puta tjedno prevozi do Centra za rehabilitaciju u Dubravi i jedanput tjedno u radionicu na Kineziološki fakultet. </p>
<p>Uz to što slika, bavi se i boćanjem. Na Međunarodnom otvorenom prvenstvu invalida Grada Zagreba jedini je boćao glavom i postigao je veliki uspjeh, drugo i treće mjesto. </p>
<p>Danas živi s teško bolesnom majkom u Domu umirovljenika Medveščak. Kada ne slika, prati »Milijunaša« i, kako kažu njegova majka i sestra Dubravka, putujuća je enciklopedija. Redovno igra i loto. Dobitak bi, kaže, iskoristio za električna kolica, kojima bi mogao upravljati leđima, kao i za osobno računalo kojim bi se koristio jednim pritiskom na komandu. Na taj bi način mogao lakše komunicirati sa svojim najbližima.</p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Pocikivanje snaša i topot lipicanaca</p>
<p>ĐAKOVO</p>
<p> - Po 39. put Đakovački vezovi pokazali su svu ljepotu i bogatstvo Slavonije. Zvuci tamburice, veselo pocikivanje snaša, djevojaka i bećara u vrijednim narodnim nošnjama izvučenima za tu prigodu iz starih škrinja, topot nemirnih lipicanaca. Sve to na ulicama Đakova u nedjelju prije podne, kada je u svečanoj povorci 39. Đakovačkih vezova, smotre folklora koja je odavno nadrasla slavonske i hrvatske okvire, prošlo više od dvije tisuće sudionika. Zadržavajući se nakratko na platou ispred velebne Strossmayerove katedrale, uglednim gostima, predstavnicima svjetovne i crkvene vlasti i posjetiteljima predstavili su karakteristične pjesme, plesove i običaje svoga kraja. Brojni Đakovčani i njihovi gosti toplim su pljeskom pozdravili razdragane sudionike vesele šarene povorke u kojoj je bilo 48 folklornih skupina iz Slavonije i Baranje i drugih krajeva Hrvatske, a posebno burno su pozdravljeni gosti ovogodišnjih Vezova, gostujuće folklorne skupine iz daleke Australije, Austrije, Vojvodine, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Češke, Mađarske i Njemačke. </p>
<p> I ove godine pozornost su plijenile atraktivne svatovske zaprege s gizdavim lipicancima, simbolom slavonskog seljaka, kojih je u svečanoj povorci prošlo 35 s ponosnim vlasnicima - privatnim uzgajivačima, ali i onima iz đakovačke Državne ergele lipicanskih konja.</p>
<p> Cjelodnevnim program na ljetnoj pozornici u Strossmayerovom parku počeo je odmah nakon povorke i trajao je gotovo cijeli dan, a završni dio i ovogodišnjih Vezova bio je u znaku izbora najljepše narodne nošnje. Istodobno s folklornim programom, trajala su i konjička natjecanja, a održano je i niz drugih pratećih priredbi. Nažalost, svečano otvorenje 39. Đakovačkih vezova u petak navečer, koje je bilo posvećeno doajenu hrvatskog pjesništva Dragutinu Tadijanoviću i subotnji program pokvarilo je nevrijeme i kiša, pa je zbog toga održano u zatvorenom prostoru. </p>
<p>Mile Ljubičić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>»Operacija plomba: Policija razbila bandu lažnih zubara </p>
<p>MADRID </p>
<p> - Španjolska je policija razbila bandu Ekvadoraca, lažnih zubara, koji su svojim zemljacima u Madridu nudili jeftine zubarske usluge, no obavljali su ih tako loše da su neki od pacijenata zavšili u bolnici.</p>
<p> Policija je uhitila osam Ekvadoraca, od kojih nijedan nije bio školovani zubar, tijekom »Operacije plomba«, objavilo je ministarstvo unutarnjih poslova. Pripadnici bande obavljali su složene operacije kao što je liječenje korijena zuba s priručnom opremom i bez potrebnih profesionalnih vještina, a ilegalne imigrante privlačili su cijenama puno nižim od onih koje naplaćuju kvalificirani španjolski stomatolozi. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Heidi Klum uživa u životu</p>
<p>Svjetski poznata njemačka manekenka Heidi Klum (32) prema vlastitim riječima nikad još nije bila tako sretna kao sada. U razgovoru za časopis »Joy« Klum je rekla kako sjajno podnosi trudnoću a najviše uživa u ulozi majke. »Osjećam se kao da sam tek sad doista kod kuće. Imam prekrasnog muža. Po prvi puta samu sebi doživljujem kao istinski lijepu«, rekla je Klum. Za svog muža, pjevača i glazbenika Seala, Klum kaže da je blag i senzibilan otac. O ulozi majke je manekenka Klum oduvijek sanjala. »Biti majka, odlaziti s obitelji na godišnji odmor, oduvijek sam o tome sanjala. Možda to za neke i ne zvuči kao nešto posebno, ali meni je to oduvijek bio najveći san«, rekla je Klum čija kćerka Leni potiče iz njene bivše veze s menadžerom Formule 1 Flaviom Briatoreom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Japanac svjetski rekorder u paamćenju decimala</p>
<p>Japanski psihijatar novi je svjetski rekorder u pamćenju decimala broja »pi« nakon što ih je uspio napamet izgovoriti 83.431. Akiru Haraguchiju trebalo je 13 sati da ispuni svoju zadaću, čime je s vodećeg mjesta skinuo japanskog studenta koji ih je uspio zapamtiti nešto više od 40 tisuća i rekord je držao posljednjih deset godina. Haraguchi je već jednom tu brojku uspio prestići ali mu rekord za Guinessovu knjigu nije priznat jer je prešao vrijeme koje su odredili organizatori. Ovoga puta vremenskog roka da izgovori decimale broja »pi« 3,14159... nije bilo. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Dvoje Rumunja poginulo u oluji</p>
<p>U snažnoj oluji koja je pogodila regiju, dvoje maloljetnika iz mjesta Rovinari na jugozapadu Rumunjske poginulo je u udaru munje a još dvoje je ozlijeđeno. Te četiri osobe izlazile su iz rudnika ugljena kada je udarila munja. [AFP/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Politički karusel u duhu vodvilja </p>
<p>Gavranova jednočinka, u režiji Zorana Mužića i izvedbi »Histriona«, razbija onaj omot nedodirljivosti i bezgrešnosti koje političari vole širiti oko sebe </p>
<p>I u svojoj dvadesetoj sezoni »Histrioni« potvrđuju vitalnost</p>
<p> – svoju, ali i odabrana kazališnog modela: naime, pučkog teatra, u posljednje vrijeme i obnovljena kabaretskog izraza. Miro Gavran, majstor »dobro skrojenih komada«, napisao je 2001. komediju u dva čina »Vozači za sva vremena«; za potrebe histrionskog cabareta, komad je znatno skratio i preradio, dodavši nadasve »provokativnu« dopunu naslova: »Hercegovci za volanom«.</p>
<p>Znajući reputaciju stanovnika južnoga dijela susjedne države, već će to privući dio publike u teatar... Međutim, Gavran ne bio to što jest, kad se tim (malograđanskim) očekivanjima i duboko usađenim predrasudama ne bi poigrao: njegovi »Hercegovci« zapravo su službeni vozači visokih državnih dužnosnika.</p>
<p>Tijekom jednočinke pisane u tradiciji vodvilja pratimo njihovo iskorištavanje »tranzicijskog« miljea: sjedeći satima u automobilima sa »svojim« ministrima, postupno su postali upućeni u njihove »tajne«, pa s njima zasnovali i »poslovne« veze na rubu ili malo preko ruba zakona (a dobrano s druge strane etičke granice). I tako, vozači iskorištavaju svoju »poziciju«, osnivaju fiktivna poduzeća, trguju dionicama, bogate se i siromaše, ucjenjuju svoje šefove (ali i svoje kolege) različitim »vrpcama«, ukratko, u brzome karuselu čine sve one nepodopštine što ih današnja politička scena nudi.</p>
<p>Gledatelji, očigledno, u tome uživaju: jer i to teatraliziranje, demistifikacija, razbija onaj omot nedodirljivosti i bezgrešnosti koje političari vole širiti oko sebe. To je, nedvojbeno, pozitivno, te valja biti upisano u dobru stranu predstave. Međutim, kazališne mane ove predstave, u solidnoj režiji Zorana Mužića, prije svega su dramaturške naravi, te potječu od teškoća u sažimanju znatno opširnija i slojevitija teksta. Kostimografkinja Elvira Ulip i scenografkinja Marta Crnobrnja obavile su primjeren posao, dok je glumački ansambl bio takav da je upravo garantirao visok standard igre. Zvonimir Zoričić i Siniša Popović rutinski su oblikovali svoje »vozače«, s lakoćom, pravom mjerom i zaigranošću; heroina predstave je, međutim, Slavica Knežević koja je pronašla pravi vodviljski stil igre, oduševljavajući publiku gotovo svakom replikom ili svakom kretnjom. Dvoje mladih, Ivica Pucar i Marija Borić uspjeli su se uklopiti u ovaj uigrani i već gotovo »veteranski« ansambl, iako ne bez teškoća: njihova igra katkad bi skrenula izvan vodviljsko-kabaretskih tijekova prema dramskome.</p>
<p>U cjelini, histrionska Kabaret scena Gumbek,od protekla vikenda, dobila je još jedno simpatično, neveliko djelo, koje odgovara svrsi.</p>
<p>Boris B. Hrovat</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Barok á la fast food </p>
<p>Otvorenje ZABAF-a, na kojem je nastupio belgijski absambl Ausonia, bilo je pretenciozno i dosadno. Otprilike onoliko daleko od barokne glazbe koliko je i fast food daleko od francuske kuhinje</p>
<p>Zagrebački barokni festival (drugi po redu od osnutka) otvorio je ove godine svoja vrata koncertom belgijskog ansambla Ausonia, priređenom u subotu u atriju Klovićevih dvora. Nastupu ansambla prethodio je kraći šaljivi show dvojice neidentificiranih glazbenika inozemnog podrijetla, o kojima (valjda u skladu s njihovom važnošću, a možda i sa željom organizatora da iznenadi svoju dragu publiku), u programskom letku nije bilo ni slovca. </p>
<p>Njihov »preludij« ovom baroknom koncertu nije najavljen, pa se može pretpostaviti da je organiziran prema viziji kakvu o zabavnosti barokne glazbene produkcije imaju naši glazbeni organizatori. A sve u skladu s onim što se radi u Europi, kojoj smo mi, kao što je poznato, sve bliže, bliže i bliže. No kako između ideje i realizacije postoji nebranjeni prostor odabira bezbrojnih mogućnosti, najbolje ideje mogu u praksi dati najgore rezultate. U prostoru umjetničke, tj. glazbene reprodukcije sve ovisi o razini svijesti i talentu onih koji ideju ostvaruju. Ova jednostavna formula objašnjava svaki mogući nesporazum u realiziranju ideje tzv. »autentične interpretacije« iliti »autentičnog izvođenja rane glazbe«. Kod nadahnutih glazbenika taj je način razmišljanja postao tek neophodnim korektivom za romantizirana tumačenja predromatičarske glazbene produkcije. Za one druge (kojih je daleko više), prostor nazovi znanstveno-muzikološkog čeprkanja spojen u pravilu s dosta limitiranim vlastitim umjetničkim mogućnostima. Muziciranje baroknog ansambla Ausonia na temelju učenih rekonstrukcija glazbe i glazbala baroka (u ovom konkretnom slučaju na primjerima skladbi autora francuskog baroka, Beauchampsa, Lullyja i Rameaua), ostaje onoliko izvan žive umjetnosti koliko je i aktualni model realizacije ZABAF-a, tog »projekta Poglavarstva Grada Zagreba«... »sposoban pridonijeti da se Zagreb i Hrvatska što bolje i što jače uključe u suvremena europska zbivanja...«, kako bismo postali integralni dio Europe 21. stoljeća, itd, itd – kako nas u tiskanom proslovu u programskoj knjižici informira očito zadovoljan gradonačelnik Milan Bandić.</p>
<p>Što će još ovogodišnji ZABAF pokazati, ne zna se, no samo otvorenje bilo je pretenciozno i dosadno. Otprilike onoliko daleko od barokne glazbe koliko je i fast food daleko od francuske kuhinje!</p>
<p>Bosiljka Perić Kempf</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Ushit malih plesača </p>
<p>Svečanim programom u subotu na večer na Ljetnoj pozornici zatvoren je 45. međunarodni dječji festival koji je u protekla dva tjedna, u službenom i pratećem programu, okupio više od 1500 djece iz Hrvatske i 15 drugih zemalja. U 15 festivalskih dana prikazano je 112 predstava na Ljetnoj pozornici, u kazalištu, na trgovima i ulicama te u mnogim radionicama i Sportskoj dvorani Dražena Petrovića gdje se pobjeglo od vjetra koji je dva zadnja festivalska dana ometao predstave na otvorenom.</p>
<p> Jak vjetar puhao je i na svečanosti zatvaranja u kojoj je nastupilo čak 130 djece iz četiriju hrvatskih kulturno umjetničkih društava. Tradicionalne plesove i glazbu na starim glazbalima prikazali su: »Zvir« iz Donjeg Jelenja, »Kolo« iz Donje Bedrine, »Metković« te »Bedem« iz Grebaštice. Moderator svečanog zatvaranja bila je Lidija Bajuk, a urednik glazbeno-scenskog programa Vid Bagur koji je istaknuo da je zadovoljan prikazanim umijećem mladih plesača i svirača, a nije krio ni oduševljenje cijelim festivalom. Publici se obratio i šibenski dožupan Goran Pauk koji je službeno zatvorio festival i ujedno najavio početak priprema za 46. MDF.</p>
<p>I ovaj će festival, kao i oni prethodni, biti zapamćen po dvije, tri predstave koje su iskočile iz prosječnog programskog okvira. U dužem sjećanju sigurno će ostati nastup talijanskog Oplasteatra iz Umbertide čiji su članovi, plešući na štulama, prikazali uvijek zanimljivu priču o Romeu i Juliji. Veliku pozornost izazvali su i plesači te glumci iz New Delhija (Ryan international scholl), koji su pod redateljskom palicom Utkarsha Marwaha izveli predstavu »Mačka pleše bum-bum«.</p>
<p> Nije ovdje bila riječ samo o njihovu umijeću plesanja već i o stvaranju šušura oko sebe prije i poslije predstave, u koju su uključili i djecu iz publike.</p>
<p> Inače, završnica festivala protekla je u znaku mladih plesača iz Dublina kojima je to bilo drugo gostovanje u Šibeniku. Dječji plesni ansambl Inis Ealga, na radost prepuna gledališta u sportskoj dvorani, izveo je nekoliko tradicionalnih plesova iz svoje zemlje, ali i onih u modernijoj obradbi.</p>
<p>Recimo na kraju i to da je i na ovogodišnjem festivalu, kao i inače, bilo predstava koje su izmamile dječji osmijeh i pljesak, no ne i pozitivnu riječ kritičara, ili obratno. No, sve u svemu, festival je uspio okupiti i oduševiti mališane pa se i ta priredba dječjeg stvaralaštva i stvaralaštva za djecu može okarakterizirati kao manifestacija koja opravdava svoje postojanje. [Jadranka Klisović]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>I Beatlesi u Hlebinama</p>
<p>U sklopu tradicionalne kulturne i turističke priredbe »Podravski motivi«, u koprivničkoj Gradskoj galeriji otvorena je izložba slika prošle godine umrlog klasika hrvatske naive Josipa Generalića (Hlebine, 19. II. 1936. – Koprivnica, 22. XII. 2004.). Riječ je o slikaru koji je uspješno nastavio stvaralaštvo na podlozi Hlebinske škole i svoga oca Ivana Generalića, koji je hrvatsku naivu odveo u svijet davne 1953. godine.</p>
<p> Izložba Josipa Generalića može se razgledati do kraja srpnja, a izbor djela svjedoči o umjetniku koji je svojedobno izišao iz prostora podravskih dvorišta slikajući teme svjetskih događanja i njihovih nositelja. Time je potvrdio da naiva ne priznaje granice i da je postala svojinom svjetskih muzeja i galerija. </p>
<p>Kao što je Ivan Generalić izazvao senzaciju sa slikom hlebinskih krava pod Eiffelovim tornjem u Parizu, tako je i Josip stvorio galeriju likova iz svijeta. Doveo je prve svemirce u Hlebine, Beatlese u njihovoj najvećoj slavi kao podravske mužikaše, a Nerona na požar u Hlebinama.</p>
<p> Ravnateljica muzeja Grada Koprivnice i Hlebinske galerije Draženka Jalšić Ernečić zapisala je, uz Generalićevu izložbu, da se slikar prije pet godina vratio na mjesto svoje trajne inspiracije, a da su ocjene o njegovu izričaju davno izrekli Boris Kelemen, Josip Depolo, Vladimir Maleković, Tonko Maroević, Vladimir Crnković i drugi kritičari.</p>
<p> Josip Generalić ostavio je i trag u pedagoškom djelovanju, prikupio je etnografsku zbirku u Hlebinama i ostao u sjećanju stradalnicima, braniteljima, obiteljima, udrugama i ustanovama po nesebičnu darivanju. Zato je izložba u Koprivnici podsjetnik na Generalićevo vedro srce i dušu, a područna škola u Hlebinama sada nosi njegovo ime.</p>
<p> U Koprivnici je izloženo 20-ak Generalićevih radova, uz prigodni katalog »Zaustavljeno vrijeme« – nazvan po njegovoj istoimenoj slici. [Milan Sigetić]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Kopačeva izložba u Đakovu</p>
<p>U Spomen-muzeju biskupa Strossmayera u Đakovu u subotu je, u sklopu 39. smotre folklora Đakovačkih vezova, otvorena izložba slika Slavka Kopača, slikara koji je 1913. rođen u Vinkovcima, 1937. diplomirao na Akademiji u Zagrebu u klasi Vladimira Becića, a umro 1995. u Parizu.</p>
<p> Izložbom su obuhvaćeni deseci Kopačevih akvarela na papiru, laviranih tuševa i slika u drugim tehnikama.</p>
<p> »Kopač, naizgled, i nema prevelike veze sa smotrom kao što su Đakovački vezovi, na kojoj se pokazuje narodno blago. Ali iz tog naroda iznikao je i Slavko Kopač, slikar više okrenut čovjeku nego svijetu, koji je pokazao da Bosut ili Sava mogu biti pritoke Seine, a Lenije ili Zrinjevac bok uz bok Tuileriesu, te da hrvatska umjetnost može biti svjetska«, rekao je na otvorenju đakovački likovni i književni kritičar . Mirko Ćurić, autor kataloga koji prati izložbu. </p>
<p> Govoreći o Kopačevu radu i djelima, istaknuo je da se taj autor kretao na relaciji domovina – Italija – Pariz, kojem se uvijek vraćao i koji ga je, za razliku od mnogobrojnih hrvatskih umjetnika, prihvatio, a u kojem je Kopač 1995. i umro.</p>
<p> Izložbu, na kojoj su govorili i ravnatelj Spomen-muzeja Petar Strgar i gradonačelnik Đakova Zoran Vinković, otvorio je đakovački i srijemski biskup mons. dr. Marin Srakić. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Bruketa&Žinić sa svjetskim dizajnerima </p>
<p>Bruketa&Žinić pozvani su da predstave svoje radove u knjizi »Graphics Today«, retrospektivi najpoznatijih autora u području grafičkog dizajna u zadnjih 25 godina, priopćeno je iz istoimene agencije.</p>
<p> Autori knjige su Steve Heller i Anne Fink, a bit će objavljena u izdanju Phaidon Pressa, međunarodne izdavačke kuće koja već 82 godine objavljuje najvažnije naslove u području vizualnih umjetnosti (The Story of Art, The Art Book, History of the Poster, The Art of Looking, Advertising Today, Graphic Agitation). </p>
<p> Bruketa&Žinić o.m. poznata je hrvatska agencija za oglašavanje, čiji su kreativci osvojili mnoge međunarodne nagrade i priznanja. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Jači od nervoze i medijskih napada </p>
<p>Samo je Elkasevićeva kugla preletjela 20 metara </p>
<p>Odlični ovogodišnji rezultati troje hrvatskih bacača</p>
<p> - Ivane Brkljačić, Andrasa Haklitsa i Edisa Elkasevića - nudili su mnogo optimizma u našoj atletskoj reprezentaciji uoči Mediteranskih igara u Almeriji. Kladivaš Haklits i kuglaš Elkasević u ovom su trenutku čvrsto među deset najboljih bacača na svjetskoj ljestvici, a u istom je društvu donedavno stanovala i naša najbolja kladivašica. Bili su to dovoljno jaki argumenti za vjeru da će se u Andaluziji svo troje boriti za odličja. </p>
<p>No, već je prvi dan atletskih nadmetanja skresao nabujale ambicije - Ivana Brkljačić bila je u najlošijem ovogodišnjem izdanju, zauzela je na kraju tek sedmo mjesto hicem od 64.29 metara. U nimalo boljem svjetlu nije se predstavio ni Haklits - skromnih 73.08 smjestilo ga je na peto mjesto. Razočaravajuće kad se uzme u obzir da je ove godine probio granicu od 80 metara. </p>
<p>Jedini je adut trenera Ivana Ivančića ostao tako Elkasević, kojeg su dan prije nastupa u kugli razapeli pojedini mediji. Bacač Dinama nije se, naime, pojavio u finalu diska. Radije se odlučio koncentrirati na svoju najjaču disciplinu, što nije bio nelogičan izbor, budući da bacanje diska ionako trenira samo jednom tjedno na svome sveučilištu. Neki za to ipak nisu imali sluha - lansirane su informacije kako nitko ne zna gdje je Edis i hoće li se uopće pojaviti u subotu na bacalištu. No, Edis ne samo da se pojavio, nego je uvjerljivo osvojio prvo mjesto (20.26) - njegova je kugla jedina preletjela 20 metara. </p>
<p>Za razliku od većine ovogodišnjih natjecanja kada je imao nekoliko hitaca preko 20 metara, hrvatski je rekorder u Almeriji imao čak tri neispravna hica, uz još dva, za ovosezonske standarde, prilično skromna. Ali, i onaj jedan preko 20 metara bio je sasvim dovoljan za najvišu stepenicu postolja i opravdavanje uloge prvog favorita s kojom je stigao u Španjolsku. Malo slabiji start Edis je objasnio nervozom, jer nije imao velik broj nastupa pred tolikim brojem gledatelja, no ohrabruje što je i u takvoj situaciji uspio izvući sjajan hitac. </p>
<p>Uspije li zadržati ovu razinu forme, Elkaseviću ne bi smio pobjeći finale Svjetskog prvenstva u Helsinkiju. No, time ga apsolutno ne treba opterećivati jer - 22 su mu godine tek.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Rezultati hrvatskih sportaša u Almeriji</p>
<p>Atletika, muškarci, kugla: 1. Edis Elkasević 20.26; dalj: 5. Ivan Pucelj 7.89, 8. Marijo Baković 7.79; 5000 m: 9. Slavko Petrović 14:07.02; 400 m prepone: 6. Milan Kotur 51.10; žene, disk: 3. Vera Begić 56.53 </p>
<p>Veslanje, žene, laki samac: 1. Mirna Rajle-Brođanac; muški: dvojac »bez«: 4. Siniša i Nikša Skelin; dvojac na pariće: 4. Mario Vekić - Ante Kušurin; samac: 6. Lenko Dragojević </p>
<p>RUKOMET, muškarci, finale: Hrvatska – Španjolska 21-28</p>
<p>Tenis, žene, za 3. mjesto: Matea Mezak - Stafania Chieppa 6-3, 5-7, 6-2; parovi, finale: Matea Mezak/Ana Vrljić – Llagostera/Pous 0-6, 7-6, </p>
<p>4-6 </p>
<p>Stolni tenis, žene, finale: Tamara Boroš – Wenling Tan Monfardini 4-1; muškarci, finale: Roko Tošić – Yang Min 2-4; parovi, za 3. mjesto: Zoran Primorac/ Roko Tošić – Ignjatovič/ Tokič 2-3</p>
<p>Vaterpolo, muškarci, polufinale: Hrvatska – Španjolska 4-8</p>
<p>Odbojka, žene, za 3. mjesto: Hrvatska – Italija 1-3</p>
<p>JEDRENJE, muškarci, laser: 4. Mate Arapov, 5. Luka Radeljić; klasa 470: 4. Šime Fantela/Igor Marenić, 10. Ante Ćesić/Ante Kujundžić; žene, laser: 7. Gea Barbić, 8. Mateja Petronijević</p>
<p>Biciklizam, muškarci, cesta: 8. Robert Kišerlovski, 14. Martin Čotar, 19. Emanuel Kišerlovski, 22. David Demanuelle, 23. Zvonimir Pokupec</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Ružno pače ili bijeli labud </p>
<p>Na Poljudu bi trebalo postaviti automatski sustav navodnjavanja, urediti sve tri lože, poboljšati ozvučenje, a semafor je priča za sebe </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U kakvom će ruhu poljudski stadion dočekati nogometni spektakl, dvoboj Brazila i Hrvatske 17. kolovoza u 21.15 sati? Nije tajna, Grad Split ima određenih teškoća u pripremi utakmice, zapravo stadiona, pa nije teško zaključiti kako neki organizacijski detalji čak i kasne. Istina, do utakmice je gotovo mjesec i pol dana pa je za vjerovati da će Poljud zaista zablistati.</p>
<p> Naime, u suprotnom bi se teško izbjegle sramotne ocjene o organizaciji utakmice, za koju je odgovoran i Grad Split, Javna ustanova športski objekti iz Splita i Hrvatski nogometni savez. </p>
<p>Na nekoliko sastanaka čelništva HNS-a i vodećih ljudi Grada dogovoreni su modaliteti suradnje u organizaciji utakmice i uređenju stadiona. Podsjetimo, uz pomoć glavnog tajnika Saveza Zorislava Srebrića, navodimo što se sve treba napraviti na poljudskom stadionu. </p>
<p> – Mora se uspostaviti automatski sustav navodnjavanja terena, i to hitno. U ljetne dane navodnjavanje terena običnim šmrkom nije rješenje. </p>
<p>– Imperativno se moraju urediti sve tri lože, A, B i novinarska, s time da se svečana A loža mora proširiti. Nije bezazlen zahvat. </p>
<p>– Nužno je poboljšanje ozvučenja cijelog stadiona.</p>
<p>– Sustav nadzora broja ulaznica mora biti primjeren, zacijelo će biti i predpregled ulaznica izvan stadiona, kao i na europskim i svjetskim smotrama. </p>
<p>Srebrić ističe da postoje tri rješenja za problem semafora. Prvo je kompletan novi semafor, no za to je sve manje vremena. Druga je ideja rekonstrukcija postojećeg, ali i tu je, kako ističe Srebrić, već »podne i minuta«. Treće je možebitno rješenje zamjena semafora golemim platnima, što može biti vrlo riskantno. </p>
<p>To bi ukratko bilo ono najnužnije da bi »poljudska ljepotica« iznova zasjala. </p>
<p>Srebrić pritom ističe da investiranje u uređenje stadiona ne treba gledati kao na akciju samo za jednu utakmicu. Uistinu, što ako Hajduk, primjerice, dosegne Ligu prvaka? Na tako zapuštenom stadionu teško bi mogao zaigrati, a na uređenom za gostovanje Brazilaca to bi bila potpuno druga priča. </p>
<p>Vremena naizgled ima, no upravo tu leži opasnost. U doba godišnjih odmora svi poslovi u Hrvatskoj traju trostruko dulje. Znaju li to u Gradu Splitu koji investira u uređenje stadiona, a Javna ustanova športski objekti to i realizira?</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Izabrao Dinamo i Australiju </p>
<p>Bosnar još ima priliku odlučiti hoće li se prikloniti hrvatskoj ili australskoj reprezentaciji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – I opet pogodak! Dinamovi su čelnici već drugi put u tri dana, posve suprotno dosadašnjem običaju, doista realizirali transfer kojeg su najavljivali. U petak je dvogodišnji ugovor potpisao Silvio Marić, a ugovornu je obavezu u nedjelju parafirao još jedan povratnik, Australac Eddy Bosnar. Dojučerašnji se član engleskog Evertona s Dinamom vezao na tri godine. </p>
<p>»Sâm dolazak neće biti dovoljan za mjesto u prvoj momčadi. Morat ću se dokazati«, dodao je Bosnar, naglasivši želju za nastupom u - australskoj reprezentaciji. </p>
<p>Kako još nije zaigrao niti na jednoj utakmici A selekcije, već samo u dresu mlade australske vrste, Bosnar još ima priliku odlučiti kojoj će se reprezentaciji prikloniti.</p>
<p> »Zvali su me iz Australskog saveza i rekli da računaju na mene, ali da moram - početi igrati«, dodao je Bosnar, koji je nedavno javno obznanio da ne želi igrati za Australiju dok je izbornik Frank Farina. Nezadovoljan je načinom na koji ga je izbornik obavijestio da neće biti u postavi za Oceanijski kup nacija. No, Farina je upravo ovih dana - odstupio.</p>
<p> Maksimirska je struka Bosnarovim angažmanom, čini se, zaključila opus pojačanja, a zanimljivo je da su od sedmorice novih igrača čak petorica povratnici: Bosnar, Marić, Mamić, Mitu, Ćorluka i Janjetović. Politiku temeljenu na vraćanju »starih zaslužnika« potvrđuje, dakako, i trener Josip Kuže, koji će 23. srpnja u prvom prvenstvenom kolu, nakon punih 15 godina vjerojatno ponovno sjesti na Dinamovu klupu u nekoj službenoj utakmici. </p>
<p> Kažemo vjerojatno, jer bi bilo neoprezno sa sigurnošću tvrditi da će aktualni Dinamov trener doista i ostati u ovoj ulozi. S obzirom na ambijent divljeg zapada kakav se nadvio nad maksimirskim klubom i pogotovo nad Kužeovim privatnim životom, nije nerealno očekivati trenerov tihi odstup. Nakon što su mu vandali, po već prepoznatljivoj matrici silueta iz mafijaškoga polusvijeta, zapalili automobil, Dinamov je trener ponovno osvanuo kao tema »crnih kronika«. Kuže svakako zaslužuje priliku na klupi, pogotovo stoga što je neupitno kvalitetan trener. No, veliko je pitanje je li podrška klupskih čelnika doista čvrsta ili će se na neki način svi zajedno »dogovoriti« da on sâm odstupi. Zasad je sigurno tek to da će Kuže u ponedjeljak ujutro povesti momčad pripreme u Švicarsku.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Vejić i Blatnjak mogu otići čim dođe dobra ponuda </p>
<p>Od dolaska Tomislava Ercega u Hajduk, točnije njegova povratka, neće biti ništa</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Prava mala uzbuna dogodila se u Hajdukovoj bazi na pripremama u Austriji. Naime, pojavila se informacija, mogućnost da bi kapetan Hrvoje Vejić mogao napustiti Hajduk. Isto vrijedi i za Dragana Blatnjaka, obojica imaju istovjetne ugovore s Hajdukom, po kojima mogu otići čim dođe dobra ponuda za njih. Sigurno da ova vijest nije dobro primljena, jer Splićane očekuje najvažnija utakmica sezone, ogled s mađarskim Debrecenom u okviru drugog pretkola kvalifikacija za Ligu prvaka. Čini se da je sve sumnje i mogućnosti Vejićeva i Blatnjakova odlaska odagnao sportski direktor Igor Štimac, koji neprestano ponavlja: </p>
<p>»Nema prodaje, naš je zajednički projekt eliminiranje Debrecena. Svi koji smo ovdje u programu želimo preskočiti prvu europsku prepreku, nema nove priče o prodaji igrača. Pa, neću to valjda iz dana u dan ponavljati?!«, odrješit je bio Štimac. </p>
<p>Bez obzira na svu Štimčevu odlučnost, Vejić i Blatnjak kao zapete puške čekaju inozemnu ponudu, a Debrecen im ne bi bio prepreka za odlazak. U takvom je okruženju Hajduk u petak navečer odigrao prijateljsku utakmicu s austrijskim prvoligašem St. Veitom (1-1). To je bolji rezultat nego što je ostvario Hajdukov suparnik Debrecen, koji je na turniru u Slovačkoj od domaće Nitre poražen sa 0-3. Nije to ni prvi ni posljednji puta da se protiv protivnika niželigaša odigra ležerno i bez pravog motiva. Tim ishodom sigurno nije zadovoljan trener Ćiro Blažević, koji je nakon utakmice samo prozborio: </p>
<p>»Mogu biti tužan i zadovoljan. Šteta je zbog ovako mršavog rezultata, ali ove utakmice najbolje pokazuju tko jest, a tko nije za Hajduk.« </p>
<p>U Hajduku je izostao Niko Kranjčar, koji je u subotu nastupio u Portugalu na reviji svjetskih nogometnih zvijezda, a nije bilo ni Tončija Žilića, koji je skoknuo u Split na dva dana. </p>
<p>Od dolaska Tomislava Ercega u Hajduk, točnije njegova povratka, neće biti ništa. Ćiro je stopirao taj transfer, jer želi zaštititi mladog Bušića, ali i sam Erceg, koji je odlučio otići u Južnu Koreju. Najvjerojatnije neće biti ništa ni od povratka Marija Carevića, koji je u četvrtak obavio razgovor s predsjednikom Rijeke Robertom Ježićem i ako ne ode u inozemstvo Kantrida bi trebala biti njegovo novo odredište. </p>
<p>Veliki je problem za trenera Blaževića ozljeda mladog reprezentativca Luke Vučka. Naime, najviši igrač Hajduka i standardni desni stoper osjeća određene probleme s preponama. Zbog toga je dobio desetak dana poštede, odnosno kondicijski će mu trener Luka Radman posvetiti dodatnu pozornost i s njime će individualno raditi.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Zadar u Eurokupu</p>
<p>Košarkaši Zadra igrat će u Eurokupu, natjecanju koje vodi Fiba. Zadrani su na ždrijebu, obavljenom u Münchenu, svrstani u skupinu B, u kojoj su još španjolski predstavnik Gran Canaria, njemački RheinEnergie Köln i belgijski Basket Groot Leuven. Poznato je da su Zadrani lani izgubili pravo nastupa u Uleb kupu, pa se smatralo da je Eurokup mnogo slabija opcija, ali se prema sastavu ostalih skupina može zaključiti kako je riječ o vrlo jakom natjecanju u kojem sudjeluju momčadi iz Francuske, Grčke, Njemačke, Belgije, Litve i Turske. Hrvatsku će u Challenge Cupu predstavljati Dubrovnik. Oba natjecanja počinju 25. listopada. [I. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Alonso se vratio starim navikama </p>
<p>MAGNY-COURS – Sve je bilo spremno za domaće slavlje francuske momčadi. Najbolja startna pozicija za Renaultova Fernanda Alonsa i strahovit start koji mu je nakon prvoga kruga već donio više od dvije sekunde prednosti pred konkurencijom. </p>
<p> Nakon 15 krugova ta je prednost iznosila više od 20 sekundi, a Alonso je prezentirao snagu iz kruga u krug i nije zakazao. </p>
<p>Pobjedom na VN Francuske Španjolac je povećao svoj broj pobjeda u ovoj sezoni na pet, a samim time i prednost pred drugoplasiranim u ukupnom poretku, kao i na nedjeljnoj utrci, Kimijem Raikkonenom na 25 bodova prednosti. </p>
<p>Najveća je ovosezonska prijetnja letećem Španjolcu apsolutno »hladni Finac«. Vozač McLaren-Mercedesa 13. je startnu poziciju pretvorio u konačno drugo mjesto. Premda ni u jednom trenutku nije bio u prilici za proboj na sami vrh, Raikkonen je još jednom dokazao da su prošlogodišnji problemi iza njega i njegove momčadi, a bodovi konstanta na koju imaju pravo računati. Treće je mjesto u Magny-Coursu pripalo Michaelu Schumacheru. </p>
<p>Deseta je utrka sezone donijela i prve bodove BAR-Hondi. Prošlogodišnji su doprvaci u poretku konstruktora bodovni kolač prvi puta »zagrizli« nakon više od pola sezone. Nakon 70 je krugova Jenson Button bio četvrti, no krug zaostatka za pobjednikom sigurno peče... [K. Đ.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Afrički dugovi ispred globalizacije</p>
<p>Okončanje bijede u Africi privatna je opsesija Tonyja Blaira, koji ne želi ući u povijest kao zagovornik rata u Iraku</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Škotska takvo što još nije vidjela. U spektakularnom stilu na nju će se ovih dana »obrušiti« vođe najbogatijih nacija na planetu koji, uz dodatak Rusije, tvore čuvenu grupu G8. Strah od terorista i demonstranata objašnjenje je za dosad neviđene mjere sigurnosti. Dvije tisuće američkih marinaca čeka na nosaču aviona u škotskim vodama, spremni da osiguraju mali aerodrom Prestwick na koji će se spustiti avion Georgea Busha. Odatle će američki predsjednik helikopterom biti prebačen u ladanjski hotel Gleneagles u kome u srijedu počinje trodnevni summit G8. </p>
<p>Hotel i njegovi prekrasni tereni za golf već su izolirani kilometrima čelične žice, a u pripravi je i 10.000 škotskih policajaca. Za razliku od Busha, neki drugi sudionici summita stižu od najbližeg aerodroma u hotel oklopnim vozilima. Domaći ljudi šire pak glasine o postavljanju proturaketnih sustava oko Gleneaglesa te o blindiranoj prostoriji u koju bi se u nuždi mogao skloniti Bush. U lokalnu školu uselila je policija, a različite grupe demonstranata već kreću u niz protestnih skupova. No za razliku od nekoliko prethodnih summita G8, ovaj put neće se toliko prosvjedovati protiv globalizacije, koliko protiv afričke bijede. Time će demonstranti zapravo biti u suglasju sa željama britanskih domaćina. </p>
<p>Najvažnije teme ovogodišnjeg skupa su Afrika i klimatske promjene, a usput će se pričati i o Srednjem Istoku te borbi protiv terorizma. No, glavna je upravo Afrika, koja je postala i privatna opsesija britanskog premijera Tonyja Blaira. </p>
<p>Velika Britanija ove godine predsjeda skupinom G8, a od 1. srpnja i EU-om. Blairova vlada smatra to jedinstvenom prilikom da pokuša okončati bijedu u svijetu, a ponajprije u Africi kao najsiromašnijem kontinentu. Riječ je o krajnje ambicioznom, teško provedivom cilju. No, i na zadnjim britanskim izborima Blair je biračima obećao da će se boriti protiv siromaštva. Cinik bi mogao tvrditi kako je okončanje afričke bijede (ako je takvo što uopće ostvarivo) nešto po čemu Blair želi ući u povijest, umjesto da ga zapamte kao jednog od glavnih zagovornika nepopularnog rata u Iraku. </p>
<p>No, oni koji poznaju Tonyja Blaira tvrde da mu je Afrika već odavno na duši te da ga na akciju potiče duboka kršćanska vjera. Na njega je utjecao i bivši južnoafrički vođa Nelson Mandela pokazavši da se Afrika mora i može mijenjati. Britanski premijer vjeruje i u moć tržišta i globalizacije, te smatra da se u novom, sve povezanijem svijetu, bogate zemlje ne mogu oglušiti na sudbinu najsiromašnijih. Borba protiv bijede je i pitanje svjetske stabilnosti, jer su siromašne zemlje rasadnik terorizma. Borbu protiv klimatskih promjena, koju kao domaćin također kani promicati na ovogodišnjem summitu G8, Blair također smatra pitanjem svjetske sigurnosti.</p>
<p>Već uoči summita G8 postignut je dogovor najutjecajnijih nacija o otpisu dugova afričkim zemljama. U Škotskoj će se tako najviše raspravljati o povećanju pomoći Crnom kontinentu. Prema računicama UN-a, bilo bi dovoljno da najbogatije zemlje izdvajaju godišnje 0,7 posto svog bruto nacionalnog dohotka pa da se Afrika izvuče iz najtežeg siromaštva. Premda u apsolutnim brojkama daje najviše, Amerika je još vrlo daleko od tog postotka, a slično je s još nekim razvijenim zemljama. Kad od srijede do petka budu vijećali u Gleneaglesu u ušima svjetskih političara odzvanjat će pozivi Kofija Annana, Billa Gatesa, vjerskih vođa i poznatih rokera koji su tijekom vikenda serijom koncerata »Live 8« pokušali apelirati na njihovu savjest. Vođe najbogatijih nacija vjerojatno će biti nešto tvrđi orah. Treba tek vidjeti hoće li summit G8 biti nešto više od uobičajene brbljaonice G8.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Yaafarijev poziv u pomoć</p>
<p>Stotine pripadnika snaga iračkog pokreta otpora ubačeni su kao »trojanski konji« u cjelokupni irački sustav vlasti</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Premijer prijelazne iračke vlade Ibrahim al Yaafari (šijit) ocijenio je da se zemlja nalazi u »izvanrednim okolnostima« te uputio poziv zemljama donatorima i onima koje su zainteresirane da pomognu Iraku, naročito financijski. Apel koji sadrži svu dramatiku krvave iračke zbilje upućen je u subotu neposredno nakon nove serije samoubilačkih napada koji su širom zemlje odnijeli najmanje 25 ljudskih života, dok je pedesetak ljudi ranjeno. Svu težinu stanja u Iraku potvrđuje i otmica glavnog egipatskog emisara za Irak Ihaba al Sherifa. Riječ je o visokom diplomatu koji je od 1. lipnja bio angažiran na otvaranju egipatskog veleposlanstva. Egipat je još 1991. prekinuo diplomatske odnose s Bagdadom priključivši savezničkoj koaliciji koja je na čelu s Amerikancima, iste godine protjerala iz Kuvajta okupacijske postrojbe Saddama Husseina. </p>
<p>Najteži incident se dogodio u središtu Bagdada gdje je napadnut glavni stožer specijalnih policijskih snaga. Poginulo je 16 ljudi, a 22 je ranjeno. </p>
<p>Među poginulima su i 11 policijskih novaka. Drugi težak samoubilački napad dogodio se u gradu Hillahu, 85 kilometara južno od Bagdada. Bombaš samoubojica je »uletio« s eksplozivom u skupinu policajaca, usmrtivši sebe i šestoricu policajaca. Desetak minuta kasnije dogodio se novi gotovo istovjetni samoubilački napad. Tom je prilikom poginuo samo napadač, a 22 osobe su ranjene. </p>
<p>Otkako su Amerikanci prije godinu dana prepustili vlast iračkoj civilnoj upravi, u Iraku je, kako navodi nevladina organizacija Body Count, poginulo više od 10.000 civila. Amerikanci su od 20. ožujka 2003. do danas izgubili 1743 vojnika.</p>
<p>Promatrano iz tog kuta, Al Jaafarijev poziv za pomoć pokazuje svu dramatiku duboke i kaotične krize kroz koju prolazi Irak. Taj apel odudara od optimističkih izjava koje je - sa svojim domaćinima u Washingtonu i Londonu Georgeom Bushem i Tonyjem Blairom - nedavno davao. Prihodi od nafte, iako je cijena jednog barela dostigla 60 dolara, nisu dovoljni da se pokriju mnogobrojne iračke potrebe, naročito »crne rupe« u opskrbi strujom i vodom. </p>
<p>U američkim vojnim i gospodarskim laboratorijima testirani i očekivani irački dobitak sve više izgleda kao sadržaj poderane vreće. činjenica je isto tako da je autoritet prijelazne vlade minimalan, a moral mladih Iračana koji se uključuju u vojne i policijske postrojbe vrlo nizak. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Austrija: Ahmedinajad umiješan u ubojstvo kurdskog čelnika u Beču </p>
<p>BEČ/TEHERAN</p>
<p> - Glasnogovornik iranske vlade u nedjelju je odbacio informacije prema kojima je nedavno izabrani iranski predsjednik Mahmud Ahmadinejad bio umiješan u napad na američko veleposlanstvo u Teheranu 1979. i u ubojstvo kurdskog vođe u Beču 1989., te je pozvao Europu da se »distancira od protuiranske propagande koju provodi cionistički režim«. </p>
<p>Naime, austrijsko ministarstvo unutarnjih poslova, tvrdi da posjeduje dokumente koji optužuju novoizabranog iranskog predsjednika Mahmuda Ahmadinejada za upletenost u ubojstvo jednog kurdskog čelnika u Beču 1989. Glavni tajnik Demokratske stranke Kurdistana/Irana, oporbenog pokreta zabranjenog u Teheranu, Ghasemlu, ubijen je 13. srpnja 1989. u Beču zajedno s dvojicom suradnika. Ubojice nikada nisu pronađeni. »Dosje o Ahmadinejadu predan je krajem svibnja Službi za borbu protiv terorizma, koje ga je proslijedilo državnom tužiteljstvu«, rekao je glasnogovornik austrijakog ministarstva. [Dpa/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Susret Putin-Schröder-Chirac </p>
<p>Ruski predsjednik Vladimir Putin, francuski predsjednik Jacques Chirac i njemački kancelar Gerhard Schröder u nedjelju su održali neslužbene razgovore u Svetlogorsku u ruskoj enklavi Kalinjingradu. Putin ih je pozvao na razgovor o odnosima Rusije s Europskom unijom, posebno s Francuskom i Njemačkom. »Vrlo nam je važno da znamo kakvo je vaše stajalište kada je riječ o reformi UN-a, o Srednjem istoku, o nuklearnom programu Irana i o sjevernokorejskom nuklearnom programu«, rekao je ruski predsjednik. Susret se održava na marginama obilježavanja 750. godišnjice grada Kalinjingrada. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Eksplozije u Prištini</p>
<p>Srbijanske vlasti vjeruju da je riječ o obračunu među albanskim klanovima</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Zasad nepoznata grupa izvela je u subotu navečer oko 21 sat napade eksplozivom u središtu Prištine. Gotovo simultano odjeknule su dvije eksplozije u ulici Ljuana Haradinaja, a nešto kasnije i treća blizu sjedišta međunarodnih organizacija, UNMIK-a, Misije OESS-a i Ureda Europske agencije za rekonstrukciju (EAR).</p>
<p>Navodno je postavljena manja količina plastičnog eksploziva sa satnim mehanizmom, čija je detonacija izazvala paniku među stanovništvom. Prema izvješću međunarodnih policijskih snaga koje su odmah blokirale središte Prištine nije bilo ljudskih žrtava, a pričinjena je manja materijalna šteta. Izgorjela su dva službena vozila i nekoliko ih je oštećeno.</p>
<p>Nitko nije preuzeo odgovornost za napad. Glasnogovornik UNMIK-a rekao je da neće biti izjave o eksplozijama prije ponedjeljka. Kosovski mediji prenijeli su u nedjelju reakcije vodećih političkih stranaka koje su osudile napade kao prijetnju sigurnosti Kosova kao buduće neovisne države.</p>
<p>Moguće političke implikacije su brojne. Kosovari će, dakako, za napad optužiti Beograd koji je već požurio upozoriti NATO na mogući progon preostalih Srba. Srbijanske vlasti vjeruju da je riječ o obračunu među albanskim klanovima i da ekstremisti polako preuzimaju inicijativu od predsjednika Rugove i tradicionalne elite.</p>
<p>No, pravo pitanje je kako će međunarodna zajednica koja je investirala mnogo u budućnost Kosova gledati na očite prijetnje njenim predstavnicima. Specijalni izaslanik glavnog tajnika UN-a, norveški diplomata Kai Eide izrazio je prije nekoliko dana nezadovoljstvo stanjem u Prištini. Teško da će poslije ovoga biti zadovoljniji.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Dvadeset </p>
<p>milijuna ljudi traži posao</p>
<p>U Hrvatskoj je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u svibnju zabilježena niža stopa nezaposlenosti nego u mjesecu prije, 18 posto, no, prema kriterijima Međunarodne organizacije rada, ta je stopa još manja - između 13 i 14 posto </p>
<p>Unatoč usporavanju gospodarskog rasta, u Hrvatskoj bi se i ove godine mogao nastaviti trend pada nezaposlenosti, predviđaju neovisni analitičari. </p>
<p>»Za razliku od Europske unije (EU), na Hrvatsku nije djelovalo globalno usporavanje gospodarstva, pa je proteklih godina nastavljen solidan rast gospodarske aktivnosti, koji je bio praćen i porastom zaposlenosti, što nije bio slučaj u drugoj polovici devedesetih godina dvadesetog stoljeća. Premda je početkom ove godine zabilježen niz slabijih gospodarskih pokazatelja, posljednji raspoloživi podaci - oni za travanj i svibanj - upućuju na zaključak da bi se i ove godine mogao nastaviti rast gospodarske aktivnosti i zaposlenosti, iako nešto sporije nego lani, kada je već bilo zabilježeno određeno usporavanje u odnosu prema kretanjima u 2002. i 2003. godini«, tvrdi Vedran Šošić iz Hrvatske narodne banke (HNB), koji se većinom bavi kretanjima na tržištu rada. </p>
<p>Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj u svibnju je iznosila 18 posto. Riječ je o manjoj stopi nezaposlenosti nego u travnju, kada je ona iznosila 18,7 posto, što znači da je na burzi rada tada bilo prijavljeno oko 320 tisuća radno aktivnih građana. Kao i ranijih godina, i smanjenje stope nezaposlenosti u svibnju ponajprije se može objasniti sezonskim razlozima, odnosno početkom turističke sezone tijekom koje mnogi nezaposleni nalaze posao. </p>
<p>Ipak, valja upozoriti da je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj, iskazana prema kriterijima Međunarodne organizacije rada (ILO), znatno manja, te se kreće između 13 i 14 posto. Riječ je o metodologiji izračuna nezaposlenosti, koja se primjenjuje u EU i na temelju koje se u nezaposlene ubrajaju samo oni koji su spremni početi raditi u sljedeća dva tjedna i koji su u proteklih mjesec dana aktivno tražili posao. </p>
<p>Prema toj metodologiji, u EU je u travnju u potrazi za poslom bilo čak 19,3 milijuna ljudi, ili 8,9 posto radne snage. Istodobno, u eurozoni, koja ne obuhvaća Dansku, Švedsku i Veliku Britaniju, te deset novih članica EU-a, bez posla je bilo 13 milijuna ljudi, pa je stopa nezaposlenosti i u tom bloku iznosila 8,9 posto, pokazuju podaci Eurostata, statističkog ureda EU-a iz Luxembourga. </p>
<p>Najnižu stopu nezaposlenosti u zoni eura i EU u cjelini u travnju je imala Irska, samo 4,2 posto. S druge strane, najvišu nezaposlenost u zoni eura ima Grčka, 10,2 posto. </p>
<p>»Nakon razdoblja iznimno snažnog rasta zaposlenosti u EU tijekom druge polovice devedesetih, od 2001. godine taj se porast značajno usporio kao rezultat globalnog usporavanja gospodarstva. Stagnacija zaposlenosti dovela je i do osjetnih razilaženja između sadašnjeg stanja i ciljeva postavljenih Lisabonskom strategijom, koja od EU do kraja desetljeća želi stvoriti najkonkurentnije svjetsko gospodarstvo. To ostvarenje navedenih ciljeva čini upitnima, a institucije EU-a navodi na jačanje napora usmjerenih njihovu ostvarenju«, ističe Šošić. </p>
<p>Dodaje i da prosječna nezaposlenost u Uniji ostaje visokom, te se u bližoj budućnosti ne očekuje njen osjetniji pad. Usporedbe radi, stopa nezaposlenosti u SAD-u u travnju je, prema podacima Eurostata, iznosila 5,2 posto, a u Japanu 4,4 posto. U oba slučaja riječ je, dakle, o znatno nižim stopama nezaposlenosti nego u EU.</p>
<p>Zanimljivo je da trendovi na tržištu rada i u EU i u Hrvatskoj pokazuju da do posla lakše dolaze muškarci, jer je nezaposlenost jačeg spola niža nego kad je riječ o ženama. Tako je, primjerice, u EU u travnju bez posla bilo osam posto radno aktivnih muškaraca. Istodobno, u potrazi za poslom bilo je 10,1 posto radno aktivnih žena, izračunali su u Eurostatu.</p>
<p>Slične trendove zapažamo i u našoj zemlji. Naime, od 320 tisuća hrvatskih građana koji su u travnju bili prijavljeni na burzi rada, čak 186 tisuća, ili više od 58 posto, bile su žene. Stopa nezaposlenosti u žena u travnju je, prema podacima DZS-a, iznosila 22,9 posto. </p>
<p>»Europa pokazuje posebno slabe performanse u zapošljavanju mladih i žena, osobito starije životne dobi, dok u pogledu zaposlenosti muškaraca u srednjoj dobi uopće ne zaostaje za SAD-om. U Hrvatskoj je slika zapošljavanja za te skupine stanovništva još gora, s tim da je kod mladih stanje ipak nešto složenije. Oni, naime, u Hrvatskoj relativno lako nalaze posao nego druge kategorije radnika, ali se često i brzo vraćaju u evidenciju nezaposlenih«, zaključuje Šošić.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Suha usta predznak bolesti</p>
<p>Nedostatak sline otežava žvakanje i gutanje hrane, govor, uzrokuje karijes, izaziva krvarenja zubnog mesa, pomicanje zuba, otežava razlike u osjećanju ukusa i stvara niz drugih teškoća</p>
<p>Oralna medicina je medicinska grana o kojoj se u nas u širim krugovima javnosti malo zna, iako je područje kojim se bavi veoma široko i ima značajnu ulogu u liječenju niza bolesti kojima je, pojednostavljeno rečeno, zametak u ustima. To je klinička stomatološka disciplina koja se bavi dijagnostičkim liječenjem i prevencijom bolesti sluznice usta, žlijezda slinovnica te bolnim simptomima područja usta i lica te simptomima općih bolesti koje se javljaju u ustima i mogu izazvati bolest cijelog organizma.</p>
<p> »Budući da je riječ o kompleksnom sustavu u čovjekovom organizmu, liječenje bolesti usta povezano je sa stanjem zubi, parodonta, čeljusnih zglobova i niza drugih tkiva usta, što ulazi u područje djelatnosti stomatologa ili specijalista različitih stomatoloških disciplina. Ta se klinička disciplina bavi i promjenama usta kod različitih imunoloških poremećaja, kao što su, primjerice, afte (grčki: aftae - osip), jedna od najčešćih bolesti koja se javlja samo u ustima, zatim bolesti uzrokovane virusnim, gljivičnim ili bakterijskim infekcijama, koje prethode zloćudnim procesima u ustima (takozvane prekanceroze), ozljedama ili neugodnim subjektivnim simptomima boli ili suhoće usta«, ističe prof. dr. sc. Ana Cekić-Arambašin, predstojnica Zavoda za oralnu medicinu Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.</p>
<p> Lijekovi današnje farmakoterapije, naglašava prof. Cekić-Aramabašin, značajno olakšavaju liječenje oralnih bolesti, koje se, uz ostale metode, dijagnosticiraju i mikrobnom dijagnostikom, zatim radiološkim i drugim neivazivnim fizikalnim metodama kao što su ultrazvuk ili magnetska rezonancija. Kao čestu i neugodnu bolest profesorica spominje suhoću usta, koja se javlja zbog smanjenog izlučivanja žlijezda slinovnica ili potpunog izlučivanja sline.</p>
<p> Slina se u ustima normalno izlučuje iz tri para žlijezda slinovnica i mnogo malih tih žlijezda. Na dan se izlučuje oko 800 milililtara sline i starenjem se ta količina nešto smanjuje, ali ako zbog različitih infekcija padne ispod 50 posto potrebne količine, javlja se bolesno stanje suhoće usta ili kserostomija. Slina je neophodna u funkciji usta i za održavanje svih dijelova usne šupljine. Da bi se mogla koristiti hrana, nužna je i slina u procesu žvakanja i gutanja, a njen nedostatak ne samo da otežava žvakanje i gutanje hrane, kao i govor, nego uzrokuje i karijes (kvar zuba), izaziva krvarenja zubnog mesa, pomicanje zuba, otežava razlike u osjećanju ukusa i stvara niz sličnih teškoća kao buđenje iz sna i neugodan osjećaj »zategnutosti« sluznice u usnoj šupljini.</p>
<p> U slinovnicama se mogu razviti kamenci i tumori, koji onemogućavaju prolaz sline. Sistemske bolesti, kao što je aids, također izazivaju suhoću usta, a Sjogrenov sindrom, koji razvija protutijela protiv stanica kanala žlijezda slinovnica, potom neke jetrene bolesti, zatajenja srca, bubrežne bolesti i povišena temperatura te psihogeni poremećaji i teški kirurški zahvati u trbušnoj šupljini mogu izazvati smanjenje ili prestanak lučenja sline. Sve to pokazuje da suha usta ne moraju biti tek prolazna pojava, nego i znak ozbiljnih bolesti.</p>
<p> Prof. dr. Cekić-Arambašin naglašava da je pojavu suhih usta moguće u velikom broju slučajeva izliječiti, ili u težim slučajevima znatno smanjiti ili spriječiti pojave upale usta, krvarenja zubnog mesa i neke druge tegobe. Ako je riječ o potpunoj suhoći usta i nema se što stimulirati, koriste se preparati umjetne sline. Što se prije bolest počne liječiti - uspjeh je veći.</p>
<p>Salih Zvizdić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>»Mafija« se ni malo ne boji policije</p>
<p>Policija u javnost plasira vijesti da se »obruč oko ubojice Dine Pokrovca sve više steže«, a zagrebačka »mafija« jasno poručuje da se te policije ni malo ne boji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dok policija u javnost plasira teze da se »obruč oko ubojice Dine Pokrovca sve više steže«, subotnje paljenje automobila nogometnog trenera Josipa Kužea pokazuje da se zagrebačka »mafija« ni malo ne boji te iste policije. Kužeov je automobil zapaljen oko 1 sat ujutro u noći na subotu, na Ilirskom trgu, u samom centru grada.</p>
<p>Da podsjetimo, nogometni je menedžer Pokrovac ubijen prije mjesec dana, a Kuže, poznati (bivši) kockar, javno je nakon toga Pokrovca ocrnio nazvavši ga lihvarom koji mu je oteo imovinu. </p>
<p>U povodu paljenja Kužeova automobila, u subotu je i zamjenik načelniku PU zagrebačke Dubravko Novak izjavio da je policija uvjerena da postoji veza između dva slučaja, te da će se u obradi uzeti u obzir što je Kuže pričao o svojim dugovanjima i kamatarenju. </p>
<p>U neslužbenim se krugovima zaključuje da su za paljevinu moguća samo dva motiva. Prvi je svojevrsna osveta zbog Kužeova »dugog jezika«, a po drugoj varijanti (koja je većini vjerojatnija), nogometnog se trenera trebalo »podsjetiti«, da dug koji je imao prema Pokrovcu, nije nakon njegove smrti »oprošten«. Kao jedan od glavnih vjerovnika spominje se jedan poznati zagrebački ugostitelj i kockar albanskog porijekla, koji je, navodno, prije 4-5 godina Pokrovcu prodao svoja potraživanja. Inače, javnosti je poznato da sve Kužeova nevolje s dugovima potiču od kraja 90-tih godina kada se vratio s trenerskog posla u Japanu, a tada je u kratkom razdoblju na kocki izgubio milijunski dolarski iznos. </p>
<p>Naši izvori u policiji govore nam kako od »stezanja obruča« oko Pokrovčeva likvidatora (ili naručitelja) za sad nema ništa. Kako saznajemo zasad policijski inspektori, koji su saslušali više od stotinu osoba, imaju čak tri moguća motiva ubojstva, međutim ni za jedan nemaju dovoljno jake dokaze. </p>
<p>U novinama se inače pojavilo nekoliko verzija same likvidacije, a u zadnjoj (za koju naši izvori tvrde da je čista fikcija) u ubojstvu su sudjelovale tri osobe, a Pokrovac je ubijen hicima iz malokalibarskog oružja. Po ranijoj verziji objavljenoj u jednom dnevnom listu likvidacija je izvedena kratkom vojnom strojnicom »škorpion« kalibra 7,65 mm. Po podacima kojima raspolaže Vjesnik Dino Pokrovac ubijen je rafalom iz vojne strojnice hrvatske proizvodnje »Ero« 9 mm. Na »Eru« je, najvjerojatnije bio postavljen prigušivač, a ubojica je pobjegao automobilom u kojem ga je nedaleko od mjesta događaja čekao »suradnik«. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Za vikend u prometu poginulo osam osoba</p>
<p>U 48 sati poginulo je osam osoba, od kojih tri na pružnom prijelazu kod Koprivnice</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na prometnicama u Hrvatskoj u 48 sati poginulo je osam osoba, od kojih tri na pružnom prijelazu.</p>
<p>Nesreća na pružnom prijelazu dogodila se u subotu popodne kod Koprivnice na pruzi za Varaždin. U naletu vlaka, koji je automobil »opel kadett«, registracije KC 275-CP, gurao oko pola kilometra, poginuli su vozač Andrija Strmečki (46) iz Kuzminca, te njegovi suputnici - Šimun Tokalić (22) iz Grbaševca i Goran Mišković (39) iz Vojvodinca. </p>
<p>Pružni prijelaz nema zvučne ni svjetlosne signalizacije, a zaklonjen je i žbunjem, pa je na tom mjestu i inače potreban izuzetan oprez. No, usprkos tome što je vlakovođa primijetio automobil, koji se nije zaustavljao, te je davao zvučne signale, došlo je do snažnog sudara s pogubnim posljedicama.</p>
<p>Hitna je pomoć iz Koprivnice stigla ubrzo nakon nesreće, no, liječnik je mogao samo ustanoviti smrt putnika u zdrobljenom automobilu. </p>
<p> U subotu, oko 22 sata, u nesreći koja se dogodila u Držićevoj ulici u Zagrebu, poginuo je M.D. (33). On je vozeći »golf« dubrovačke registracije, velikom brzinom u pokušaju da izbjegne automobil ispred sebe, izgubio je kontrolu nad upravljačem i zabio se u stablo pokraj kolnika. Muškarac je poginuo na mjestu nesreće, a policija i vatrogasci pregledali su automobil jer se sumnjalo da je u njemu i dijete. Naime, u vozilu je bila sjedalica za dijete i igračke, no, vozač je ipak bio sam.</p>
<p>Prolaznik koji je uspio izbjeći nalet »golfa« pozvao je policiju i hitnu pomoć. I u ovom tragičnom slučaju bila je potrebna pomoć vatrogasaca da izvuku poginulog iz vozila.</p>
<p>U trećoj prometnoj nesreći sa smrtnim posljedicama, koja se dogodila na 341. kilometru nove autoceste prema Splitu, stradala je Zagrepčanka Đ. K. (56). Žena je bila suputnica u »hondi civik«, a nakon ukazane prve pomoći, preminula je na putu za bolnicu. Nesreća se dogodila oko 4 sata ujutro, u blizini izlaza za Trogir, kada je vozač »honde«, Z. K. (34), koji nije ozlijeđen, zbog prevelike brzine i udarca vozila u povišeni rubnik, automobilom sletio s ceste i nekoliko se puta prevrnuo. U nesreći su ozlijeđene dvije putnice - T. S. (33), te petogodišnja djevojčica.</p>
<p>U petak oko 11.30 u nesreći koja se dogodila na Novoj Cesti u Opatiji, poginuo je D. Š. star 76 godina. </p>
<p> Zbog neprilagođene brzine, upravljajući »renaultom« RI 471-BH, izgubio je kontrolu nad upravljačem. Pritom je vozilom prešao u suprotnu traku i udario u zid.</p>
<p>Teško ozlijeđeni vozač prevezen je u bolnicu, ali je u popodnevnim satima preminuo.</p>
<p>Inače, osim ovih nesreća s poginulima, na prometnicama se ukupno dogodilo 209 nesreća, od toga je u 34 nesreće bilo 12 teže i 45 lakše ozlijeđenih.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Za ubojstvo i silovanje 28 godina zatvora</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Odlukom Vrhovnog suda potvrđena je kazna kojom je Marijan Gavran (27) iz Šodolovaca osuđen na 28 godina zatvora zbog ubojstva iz koristoljublja i silovanja. </p>
<p>Budući da je riječ o kazni dugotrajnog zatvora, Gavranu je pružena mogućnost da uloži žalbu na ovu odluku Vrhovnog suda, što je putem svoga odvjetnika i učinio. Međutim, vijeće Vrhovnog suda njegovu je žalbu odbacilo te potvrdilo kaznu od 28 godina zatvora. Time je kazna postala pravomoćna.</p>
<p>Podsjetimo, optužnica ga je teretila da je u noći na 5. veljače prošle godine, oko dva sata iza ponoći, provalio u pizzeriju »Makalu« u središtu Osijeka gdje je na okrutan način ubio Katu Bogojević (59), majku vlasnika pizzerije i to samo zato jer ga je zatekla u provali i krađi. Nesretna žena stanovala je iznad pizzerije, a kobne je noći sišla iz stana u pizzeriju kako bi provjerila što se događa jer je čula buku. </p>
<p>Optuženi je ženu izudarao po glavi šakama, aparatom za gašenje požara, cjepanicom, te ju zarezao nožem po vratu zadavši joj reznu ranu od 6 cm. Nakon što je žena od brutalnih udaraca u glavu pala u besvjesno stanje, napadač ju je silovao. </p>
<p>Potom je pobjegao iz pizzerije, a žena je preminula. Njegov ukupni plijen bilo je 1.700 kuna, 100 eura i jedan mobitel…</p>
<p>U obrazloženju odluke Vrhovni sud ističe da je Gavran iskazao izrazitu brutalnost. Također, u obzir je uzeta i činjenica da je zbog brojnih kaznenih djela krađa i provala, u zatvorima proveo skoro 8 godina. Vrhovni sud smatra da se samo strožijom kaznom može postići svrha kažnjavanja. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Došao starim autom, a danas ima vilu</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Na varaždinskom Općinskom sudu u tijeku je kazneni postupak protiv Zdravka Šemuge, ravnatelja Ustanove za pomoć i njegu Rupčić u Vinici, u kojoj su smješteni prognanici iz Bosne i Hercegovine, mahom psihički bolesnici. </p>
<p>Šemugi se na teret stavlja da je od 24. travnja 2001. pa do 13. srpnja prošle godine ponudio zaposlenicima stipendiranje njihove djece. Nakon toga je sklopio ugovore o stipendiranju, pa je mjesečno iz blagajne ustanove, a kasnije sa žiro računa korisnika podizao ugovoreni novac namijenjen za stipendije. No, nije ga isplaćivao korisnicima, već ga je zadržavao za sebe. Na taj je način više zaposlenika oštetio za novčane iznose od po 3500 pa sve do 21.000 kuna. Sadašnji i bivši djelatnici Ustanove policajcima su ispričali da većina njih novac od stipendija nije ni vidjela. Šemuga im je rekao da moraju potpisati ugovore za dobrobit tvrtke, a još im je rekao, što nam je potvrdio i jedan djelatnik, da novac »ide za podmićivanje I. I., jedne visoke djelatnice Uprave za prognanike i izbjeglice Ministarstva prometa i razvitka«. Stipendije su iznosile 1250 kuna, neka su djeca dobivala 600 kuna, a ostatak je išao ravnatelju, dok neki nisu dobili ništa. Sve kartice učeničkih računa bile su kod ravnatelja i on je imao punomoć za podizanje novca, a i svi izvodi iz banke slani su na njegovu adresu. Djelatnici su policajcima ispričali i da život prognanika u Ustanovi nije dostojan ljudi. Ne poštuju se normativi kod obroka, neke namirnice koje su stizale štićenici nisu ni vidjeli, poput pršuta ili slatkiša, a bilo je i slučajeva da se mrtvi vode kao živi, kako bi se od države i za njih iskamčio novac. </p>
<p>Neslužbeno doznajemo da je u policiju pristigla još jedna prijava protiv Šemuge, u kojoj se, između ostaloga navodi da je u Rupčić došao »starim autom i praznom torbom, a danas ima vilu u Kelemenu najmodernije opremljenu, stan i nekoliko automobila«.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Gliser usmrtio češkog turista</p>
<p> RABAC</p>
<p> - Gliser tvrtke koja se bavi vučom padobranaca u nedjelju je u Rapcu 200 metara od obale usmrtio kupača, 21-godišnjeg Čeha Vaneka Lukaša, izvijestila je pulska Lučka kapetanija.</p>
<p>Nesreća se dogodila u 11,30 sati na pučini blizu svjetionika Sv. Andrije u Rapcu. </p>
<p> Oko 12 sati ronioci Društva podvodnih aktivnosti "Rabac«, koji su sudjelovali u traganju, pronašli su mrtvog češkog turista 200 metara od obale, na dubini oko 15 metara. </p>
<p> U akciji su sudjelovali i policajci iz Labina, a o nesreći su izvijestili istražnog suca Županijskoga suda u Puli, koji će provesti istragu. MUP će pregledati i gliser koji je usmrtio nesretnog kupača. </p>
<p> "Riječ je o nepažnji i vozača glisera i kupača, koji je prešao plutače na vodi koje označavaju granicu sigurnog kupanja«, rekao je kapetan pulske Lučke kapetanije Josip Lazarić. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="46">
<p>Ingra na burzi: Inozemni prihodi lani prepolovljeni</p>
<p>Ingra lani ostvarila 246,4 milijuna kuna prihoda te 6,5 milijuna kuna dobiti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što su prošloga tjedna uvrštene na slobodno tržište Varaždinske burze, dionicama zagrebačke Ingre zaključene su i prve transakcije po priličnoj visokoj cijeni od 1961 do 1984,5 kuna. Kako se njima na burzi dosad nije trgovalo, postignuta cijena donekle je iznenadila, tim više što o ovoj tvrtki koja je uspjela izbjeći JDD kotaciju nema previše javno dostupnih podataka. Zasad je ipak riječ o nevelikom volumenu trgovanja - vlasnika je u dva dana promijenilo 688 dionica (1,72 posto temeljnoga kapitala Ingre), čime je ostvareno 1,35 milijuna kuna prometa.</p>
<p>Inače, temeljni kapital Ingre je 60 milijuna kuna što je podijeljeno na 40.000 dionica bez nominalnog iznosa, što je relativno rijedak slučaj.</p>
<p>Lani je ostvarila 246,41 milijun kuna ukupnoga prihoda (11 posto više negoli u 2003. godini), te 6,54 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja (26 posto više). Inače, u 2002. je neto dobit Ingre iznosila 12 milijuna kuna. Dok su prihodi s domaćeg tržišta u 2004. gotovo udvostručeni (sa 79,17 na 157,55 milijuna kuna), inozemni su u odnosu na prethodnu godinu prepolovljeni, sa 123,54 na 64,63 milijuna kuna, a njihov udio u ukupnim prihodima pao je sa 55,6 na nešto više od 25 posto.</p>
<p>Vodeći dioničar Ingre je Darko Ostoja, direktor Dom holdinga i (su)vlasnik niza tvrtki. Drugi je najveći dioničar Tehnika, na trećem je mjestu predsjednik Uprave Ingre Igor Oppenheim, a iza njega slijedi Hidroelektra niskogradnja. U NO-u Ingre osim Ostoje sjede i Marijan Kostrenčić, Danijel Režek, Nadan Vidošević i Jakša Barbić.</p>
<p>Ingra je nastala 1952. godine kao izvozno udruženje velikih jugoslavenskih tvrtki. Inicijativu za osnivanje poslovne zajednice za istupanje na inozemnom tržištu dali su Končar, slovenski Litostroj i Jugoturbina. Prvi veći posao za članice Ingre bio je projektiranje, gradnja, isporuka i montaža dviju hidroelektrana u Pakistanu. Posao je dobiven izravnim pregovorima na temelju barter aranžmana s Pakistanom u zamjenu za isporuku riže. Podrška politike u dobivanju poslova u inozemstvu Ingri je uvijek bila iznimno bitna. Ingra je u više od pola stoljeća sudjelovala u oko 800 projekata (energetskih postrojenja, tvornica, hotela, mostova, bolnica) na pet kontinenata. Trenutno gradi termocentralu Al Shamal u Iraku, a među aktualnim inozemnim poslovima su gradnja silosa za žito i projekti proširenja luka u Alžiru.</p>
<p>Posljednjih godina Ingra je uz investicijske projekte ušla i u one vezane za turizam, telekomunikacije, proizvodnju stakla i brodogradnju. Nakon što je prije nekoliko godina Mobilkomu Austria prodala svoj 5-postotni udio u VIPnetu (za koji je gradila bazne stanice), u svibnju je preuzela 51 posto Divana, prvog T-HT-ova konkurenta na tržištu fiksne telefonije zajedno s njegovom tužbom protiv države, te namjerava izgraditi vlastitu telekomunikacijsku mrežu. Zajedno s talijanskom Isoclimom vlasnik je (20 posto) Lipik glas d.o.o. za proizvodnju stakla, gdje su se najavljivale velike investicije u proizvodnju flot stakla koje nisu realizirane iako je naznačeni rok prošao. Ove je godine zajedno s Atlantskom plovidbom postala suvlasnik Hotela Lapad. U (su)vlasništvu ima i druge turističke nekretnine, a planira gradnju niza marina na dubrovačkom području. Član je konzorcija za gradnju autoceste Split-Dubrovnik, te clustera domaćih građevinskih tvrtki. Treći je najveći dioničar Partner banke (8,82 posto), s kojom je opet i dioničar osiguravajuće tvrtke Cosmopolitan Life.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Wiener Städtische kupio 73 posto Cosmopolitan Lifea</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Austrijski osiguravatelj Wiener Städtische kupio je 73 posto Cosmopolitan Lifea, a vrijednost transakcije zasad nije objavljena. Cosmopolitan Life bavi se isključivo životnim osiguranjem i to po američkom modelu doživotnog osiguranja. Wiener Städtische je 2001. godine preuzelo Kvarner osiguranje, a lani gubitaško Aurum osiguranje.</p>
<p>Kako je nakon kupnje Cosmopolitan Lifea istaknuo Günter Geyer, glavni direktor Wiener Städtischea, cilj WS-a je postati jedan od pet vodećih osiguratelja u Hrvatskoj. Trenutačno WS, odnosno Kvarner Wiener Städtische i Aurum Wiener Städtische, zauzimaju sedmo mjesto na tržištu na kojem posluju 24 osiguravatelja.</p>
<p>Kako navode u Cosmopolitan Lifeu, tržišni udio sva tri WS-ova društva u Hrvatskoj iznosi deset posto u segmentu životnih osiguranja i više od 5,2 posto udjela u ukupnom tržištu osiguranja. Tržišni udio Cosmopolitan Lifea iznosi, naime, 0,54 posto, Kvarner WS-a 3,22 posto, a Auruma 1,47 posto.</p>
<p>Od ukupne prošlogodišnje bruto premije hrvatskih osiguravatelja u iznosu od 6,63 milijardi kuna, Cosmopolitan Life je ostvario 35,1 milijun kuna premije, uz neto dobit od 2,215 milijuna kuna.</p>
<p>Cosmopolitan Life u Hrvatskoj će nastaviti poslovati kao samostalni subjekt, u skladu s politikom WS-a da tvrtke kćeri konkuriraju i jedne drugima.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Počela privatizacija TLM-a</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Uprava TLM odabrala je zagrebačku tvrtku Viator-Vektor kao najboljeg ponuđača za kupnju poslovne jedinice Transport, te splitski Konstruktor inženjering za kupnju Elemesa. Natječajni postupak za prodaju Tofala te tvornica valjanih i prešanih proizvoda trebao bi biti okončan do kraja rujna, doznaje se od predsjednika Uprave TLM-a Ive Koštana. Konačnu odluku o prodaji Transporta i Elemesa, Nadzorni odbor trebao bi donijeti za desetak dana.</p>
<p>Za kupnju Transporta zajednički su se natjecali i Tip iz Rogoznice i Salona šped, ali je ponuda Viator-Vektora ocijenjena najpovoljnijom, jer se ta tvrtka obvezala zadržati svih 58 radnika Transporta, u iduće tri godine zaposliti još 40-tak, a u posao uložiti dva milijuna eura.</p>
<p>Za kupnju Elemesa koji zapošljava 113 radnika, uz Konstruktor na natječaj se javio i Aldiko iz Stobreča. Konstruktor je izabran jer se uz ulaganje u proizvodnju obvezao zadržati sve radnike i u iduće tri godine zaposliti tridesetak novih. Za kupnju Tofala koji zapošljava 55 radnika nije bilo ponuda, iako su bile zainteresirane dvije inozemne tvrtke, koje su kupnju uvjetovale dobivanjem Tvornice valjanih proizvoda. Prije dva dana NO je donio odluku o novom natječaju za Tofal. Očekuje se da će NO nakon očitovanja HFP-a, kao većinskog vlasnika uskoro raspisati i natječaj za prodaju tvornica valjanih i prešanih proizvoda. Prema Koštanovim riječima, u rujnu bi trebala biti oglašena i prodaja TLM d.d. sa 320 radnika, te bi tako do kraja godine mogla završiti privatizacija cijele tvrtke. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Rusija zatvara 52 trgovinska predstavništva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Rusija će u okviru projekta racionalizacije svojih trgovinskih predstavništava s 1. siječnja 2006. zatvoriti trgovinske misije u 52 zemlje i otvoriti trgovinska predstavništva u osam drugih zemalja. Rusija će do kraja 2006. otvoriti nova trgovinska predstavništva u Azerbajdžanu, Armeniji, Gruziji, Kirgizistanu, Moldaviji, Tadžikistanu, Turkmenistanu i Uzbekistanu, a zatvorit će ih, primjerice, u Albaniji, Kolumbiji, Hrvatskoj, Kubi, Estoniji, Grčkoj, Izraelu, Irskoj, Makedoniji, Sjevernoj Koreji, Portugalu, Rumunjskoj i Južnoj Africi. [D. M.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="50">
<p>Počela sezona požara</p>
<p>Gorjelo u Konavlima, Sumpetru, na Pelješcu i Šolti </p>
<p>DUBROVNIK/SPLIT</p>
<p> - U subotu i nedjelju izbilo je nekoliko požara duž jadranske obale - u Konavlima, Sumpetru, na Pelješcu i Šolti - u kojima je izgorjelo oko 80 hektara borove šume i niskog raslinja.</p>
<p>Više od 30 hektara borove šume i maslinika progutao je požar na Šolti između Gornjih Grohota i Nečujma koji je buknuo u nedjelju u 10.30 sati na raskrižju ceste za Nečujam. Vatra je pod nadzorom od 14 sati. Nošena olujnom burom, koja je na mahove dostizala i <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 100 kilometara na sat, vatrena fronta se poslije podne proširila sve do mora s južne strane otoka. U dva kraka požar je krenuo i nepristupačnim stjenovitim terenom prema brdu, ali ni u jednom trenutku nije ugrozio kuće i stanovništvo. </p>
<p>Radi gašenja, na nekoliko je sati za sav promet bila zatvorena prometnica Nečujam-Grohote. Odmah nakon dojave, doznajemo od pomoćnika glavnog vatrogasnog zapovjednika zaduženog za priobalje Tomislava Vuke, na požarišta su upućena tri kanadera, airtraktor i helikopter. Kasnije su helikopterom s kopna na Šoltu prevoženi gasitelji iz Divulja, Splita i Šibenika, a skupa s 40 šoltanskih profesionalnih te još 50 dragovoljaca i stanovnika, na požarištu ih je bilo 130. </p>
<p>»Vjetar je prejak. Ipak, mislim da smo vatru donekle uspjeli obuzdati«, kazao je vatrogasni zapovjednik operativnog područja Šolta Zoran Mladinov nakon tri sata borbe s prvim ovoljetnim šumskim požarom na srednjodalmatinskim otocima. Mladinov i zapovjednik šoltanskog DVD-a Tonko Veber cijeli su dan pozivali Šoltane da se pridruže u gašenju i čuvanju požarišta. Što je točan uzrok požaru i kolika je nastala šteta, utvrdit će policija. Budući da je vatra buknula uza samu prometnicu, ne može se isključiti ljudski faktor. Na krajnjem hrvatskom jugu tijekom noći na nedjelju izbila su dva požara, i to na poluotoku Pelješcu i u Konavlima. U blizini mjesta Popovići nedaleko od granice sa Crnom Gorom oko dva ujutro buknuo je požar koji se zbog jakog vjetra vrlo brzo proširio prema mjestu Radovčići. Izgorjelo je 16 hektara šume i niskog raslinja uza samu »Plavu konjičku stazu« koja je odnedavno postala prava turistička atrakcija. </p>
<p>Nakon cjelonoćne borbe gasitelja Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci, Državne interventne vatrogasne postrojbe te DVD-a Gruda, požar je u nedjelju ujutro ugašen uz pomoć dva kanadera. Uzrok požara još uvijek nije utvrđen, a istraga je u tijeku. </p>
<p>Kanaderi su imali posla i na Pelješcu gdje se, najvjerojatnije od udara groma kod mjesta Kuna zapalila vrijedna šuma čijih je šest hektara u potpunosti izgorjelo. U subotu u 21.35 sati Vatrogasno operativno središte primilo je dojavu o požaru vinograda i niskog raslinja u predjelu Sumpetra i Duća kod groblja. Na požarište su izišli gasitelji DVD-a Dugi Rat, Podstrane, Omiša, Žrnovnice, Vranjica, Kučiće, Gata, Zadvarje, JVP-a Split i Državna intervencijska postrojba iz Divulja.</p>
<p>Požar je lokaliziran u 2.40 sati u nedjelju. Opožarena površina je oko 24 hektara. Na požarištu je 106 gasitelja i 22 vatrogasna vozila. Požarište se čuva i sanira. </p>
<p>Vatra je izbila gotovo na istoj površini kao i prije četiri godine gdje je bio veliki požar od Duća do Podstrane. Tijekom noći na nedjelju bio je privremeno isključen i mjesni dalekovod Sumpetar-Krug.</p>
<p>»Požar je stavljen pod nadzor, ali su svi gasitelji i dalje ostali na požarištu da bi ga u cijelosti sanirali. Na požarištu tinjaju samo panjevi i nagorjela stabla, ali će i to što prije biti sanirano«, kazao je u nedjelju ujutro vatrogasni zapovjednik Splitsko-dalmatinske županije Dražen Glavina. [I. Dragičević/A. Hauswitschka/N. Musulin]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Spašeno troje gostiju u Bračkome kanalu </p>
<p>MAKARSKA/BAŠKA VODA </p>
<p> - Tridesetšestogodišnji češki turist i njegovo dvoje djece, koji ljetuju u kampu u Baškome Polju, spašeni su u nedjelju u Bračkome kanalu, gdje su ih dvije i pol milje od obale ispred Baškoga Polja brodom Lučke kapetanije malo prije podneva, nakon dva sata potrage, spasioci pronašli u malome gumenom čamcu. </p>
<p> Nedugo nakon toga policija i Lučka kapetanija krenule su u novu akciju spašavanja 18-godišnjeg Čeha. Riječ je o gostu smještenom u autokampu u Baškome Polju, koji se otisnuo na more na gumenom madracu, a čuvar plaže vidio ga je podalje od obale. Prema informaciji makarskoga Gradskog centra 112, u akciji sudjeluju i pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja te helikopter, koji pretražuje more između obale i Brača.</p>
<p> Na Makarskom primorju puše vrlo jaka bura, na udare i do 120 kilometara na sat, pa je od devet sati prekinut trajektni promet između Makarske i Sumartina na otoku Braču. Za sav je promet, po odluci Lučke kapetanije, zatvorena i makarska luka, što se inače rijetko događa čak i zimi.</p>
<p> Ovako jake bure početkom srpnja ne sjećaju se ni stariji žitelji Makarskog primorja, kao što se temperature od 7 stupnjeva, koliko je u nedjelju ujutro izmjereno na Svetome Juri, najvišem vrhu Biokova, ne sjećaju tehničari i osoblje na odašiljaču HTV-a na Biokovu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Roditeljima pedofilima iz Sunje određen pritvor </p>
<p>Otac i majka godinama su, po prijavi i iskazima djece, na najgore načine spolno zlostavljali svoje dječake</p>
<p>Roditelji pedofili iz Sunje, koji su nekoliko godina zajedno s još tri odrasle osobe, među kojima je i stric malodobnih dječaka, seksualno zlostavljali svoju dvojicu sinova ovih će se dana naći iza rešetaka. Odluku o izricanju mjere pritvora, i to zbog uznemirenosti javnosti, kako doznaje Vjesnik, donijelo je Županijsko državno odvjetništvo, a potvrdilo izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Sisku. </p>
<p>Odlukom se napokon, nakon više od godinu dana istrage te nakon što je istražni sudac osumnjičene svojedobno pustio na slobodu, i praktično počeo rješavati taj monstruozni slučaj. </p>
<p>Podsjetimo, otac i majka godinama su, po prijavi i iskazima djece, na najgore moguće načine spolno zlostavljali svoje dječake, silujući ih i tjerajući da gledaju i sudjeluju u snošajima odraslih. </p>
<p>U orgijama su, uz roditelje, redovito sudjelovali i njihovi prijatelji te osoba koju su dječaci nazivali stricem. </p>
<p>Međutim, nakon što je policija podnijela kaznenu prijavu, i u ovom zastrašujućem slučaju reagirala je tadašnja zamjenica glavnog državnog odvjetnika Božica Cvjetko.</p>
<p>To je rezultiralo usporavanjem postupka, potpomognuto odlukom istražnog suca da osumnjičene pusti na slobodu.</p>
<p>Djeca su, istina, u međuvremenu, dodijeljena na skrb udomiteljskoj obitelji. </p>
<p>No unatoč tomu i dječaci i udomiteljica sve su vrijeme bili izloženi uznemiravanju, zbog čega je udomiteljica, uostalom, završila na psihijatrijskom liječenju. </p>
<p>Tek potom, uz pomoć nekolicine stručnjaka, dječaci su odvedeni u drugi dio države da bi se osigurao minimum njihove sigurnosti. </p>
<p>Da ironija bude veća, roditelji i ostali počinitelji nastavili mirno šetati gradom. </p>
<p>U cijelu je priču bila uključena i Jadranka Zorić, već mnogo puta spominjana sudska vještakinja koja je u ovakvim postupcima nerijetko surađivala s Božicom Cvjetko. Pritom, istražni postupak trajao je iznimno dugo. Prije svega zato jer su osumnjičeni dodijeljeni na vještačenje psihijatrijskoj bolnici u Popovačikoja je bila zatrpana poslom i u kojoj, očito je, nitko nije smatrao da je riječ o poslu koji treba obaviti po hitnom postupku. </p>
<p>Nakon svega toga, tek prije točno dva tjedna sisačko državno odvjetništvo podignulo je optužnicu za osumnjičene u kojoj ih se tereti za teška kaznena djela snošaja s djetetom na osobito ponižavajuć način, a roditelje još i za kazneno djelo rodoskvrnuća. </p>
<p>U svjetlu velikih potresa u Državnom odvjetništvu za vrijeme kojih je postalo jasno da je Božica Cvjetko ključna figura zaustavljanja predmeta u kojima se netko sumnjiči za pedofiliju, Državno odvjetništvo ubrzalo je rad i na ovom slučaju. Uhićenje sunjskih pedofila očekuje se tijekom ovog tjedna.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Minimalna prava za sve zaposlene</p>
<p>Prema procjeni sindikata, kolektivnim ugovorima pokriveno je oko 40 posto radnika </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na redovnom sastanku premijera Ive Sanadera s predsjednicima sindikalnih središnjica, koji je najavljen za ponedjeljak, čelnik URSH Boris Kunst predložit će sklapanje nacionalnoga kolektivnog ugovora, koji bi utvrdio minimalna prava za sve zaposlene. Ideja o zaključivanju takvog ugovora vrti se među sindikatima nekoliko godina, a sada je iznova potaknuta zbog sve sumornije socijalne slike u državi. </p>
<p>»Utvrđivanje najniže razine prava posebno je važno za radnike zaposlene kod malih poslodavaca, koji su vrlo često potpuno obespravljeni i nezaštićeni«, ističe Kunst. Ti radnici nemaju nikakvo jamstvo da će dobiti plaću, prekovremeni rad i rad blagdanima se ne plaća, a u strahu od otkaza radnici se ne usude ni na bolovanje. </p>
<p>Nacionalni kolektivni ugovor potpisali bi Vlada, sindikati i poslodavci, a u njemu bi se odredila minimalna materijalna prava, veća od onih propisanim Zakonom o radu. URSH predlaže da se za sve zaposlene ugovori iznos minimalne plaće, trajanje godišnjeg odmora i otkaznog roka, najniža otpremnina, troškovi prijevoza i prehrane, naknade za prekovremeni rad i rad nedjeljom i blagdanom. </p>
<p>Prema procjeni sindikata, kolektivnim ugovorima pokriveno je oko 500.000 (ili oko 40 posto) radnika , i to zaposleni u javnim i državnim službama, državnim poduzećima i velikim privatnim sistemima. Sindikati su dosad potpisali tridesetak kolektivnih ugovora djelatnosti i više od tisuću kolektivnih ugovora poduzeća, ali je golem broj radnika ostao na okrutnom tržištu rada bez ikakvih prava.</p>
<p>Riječ je ponajprije o radnicima u malim i srednjim poduzećima, koja već čine 60 posto hrvatskoga gospodarstva. Čak u 90 posto privatnih malih i srednjih poduzeća nema sindikata, pa se prava uređuju individualnim ugovorom o radu.</p>
<p>Nacionalni ugovor ne bi bio novost na tržištu rada. Prije 13 godina postojala su dva - Opći kolektivni ugovor za gospodarstvo i javna poduzeća i još jedan za javni sektor. Ti su ugovori prestali vrijediti s početkom primjene Zakona o radu 1996. godine, a upravo su se sindikati tada odrekli općih kolektivnih ugovora da bi se otvorio put za granske kolektivne ugovore. </p>
<p>Sada, desetljeće kasnije, s obzirom da nisu uspjeli pokriti sve djelatnosti kolektivnim ugovorima, a posebice privatna poduzeća gdje caruje divlje tržište rada bez pravila igre i posve izvan kontrole, sindikati su se iznova vratili potrebi zaključivanja nacionalnoga kolektivnog ugovora. Dodatni razlog, ističu, jest i to što ministar gospodarstva nerado proširuje važenje granskih ugovora na cijelu djelatnost.</p>
<p>»SSSH je dosad zaključio 17 granskih kolektivnih ugovora i više od 700 kolektivnih ugovora poduzeća. Nacionalni kolektivni ugovor u svakom slučaju je nužan da bi se uredila prava za radnike kod malih poslodavaca«, kaže predsjednica SSSH Vesna Dejanović. Naravno, NKU bi uredio minimalna prava, a veća prava u granskim i ugovorima poduzeća. </p>
<p>I čelnik NHS-a Krešimir Sever smatra da bi hitno trebalo potpisati NKU kako bi se zajamčila prava velikog broj radnika. »Samo potpisivanje nacionalnoga kolektivnog ugovora nije, međutim, jamstvo da će ga poslodavci i poštivati. No, radnici će bar ta prava moći utužiti na sudu, što sada ne mogu, jer u Zakonu o radu niz prava nisu konkretno definirana«, kaže Sever.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Slavoniju i Baranju poharalo nevrijeme</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Olujno nevrijeme, ponegdje praćeno tučom, prošlog je vikenda pogodilo Slavoniju i Baranju i nanijelo veliku štetu, osobito na poljoprivrednim kulturama. U samo dva dana palo je kiše koliko inače padne u cijelom srpnju. Nevrijeme je najviše štete nanijelo uljanoj repici i kukuruzu. Ostanu li više od jednog dana pod vodom, stradat će i soja te duhan, a tek početa žetva ječma morat će se odgoditi za pet do sedam dana. Najveće je nevrijeme bilo na kutjevačkom području, pa će ta općina od Požeško-slavonske županije zatražiti proglašenje elementarne nepogode. Na pojedinim kulturama šteta iznosi od 50 do 100 posto. Stradali su i brojni krovovi, poplavljeni podrumi, srušeno drveće uništilo je nekoliko automobila. Na sreću, nitko nije ozlijeđen. U noći na subotu osječki su vatrogasci čak 25 puta izišli na teren, najčešće zbog poplavljenih podruma. [M. S.]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Predsjednik države tek kad odradim ovaj mandat </p>
<p>Nakon medijskih napisa da zagrebački gradonačelnik za četiri godine cilja na Mesićevo mjesto, Bandić je za Vjesnik tu mogućnost ostavio otvorenom.</p>
<p>»Vidjet ćemo. Predsjednik države da, ali prvo moram odraditi četverogodišnji mandat koji su mi povjerili građani Zagreba«, kratko je odgovorio Bandić. </p>
<p>Gradonačelnik je za obilaska gradilišta u Branimirovoj ulici i Jankomirskog mosta potvrdio da su svi direktori trgovačkih društava dali mandate na raspolaganje, ali nije želio reći tko će od njih morati otići. </p>
<p>»Svi direktori trgovačkih društava to su dragovoljno učinili, ali ne bih govorio o imenima. U pet godina naučio sam što ne valja u gradu i s kim se ne može dalje raditi. Otići će svi oni koji loše rade i koji nisu spremni raditi za dobrobit građana. Za takve ima još lijepih mjesta na kojima mogu raditi«, rekao je Bandić. Nije želio komentirati nagađanja da će biti smijenejni direktori s dugogodišnjim stažom u trgovačkim društvima, kao što su Mate Kraljević (19 godina u Zagrebparkingu) ili Julius Pevalek (18 godina u ZET-u). »Nije bitan broj godina, nego tko radi dobro, a tko loše«, dodao je. </p>
<p>Za obilaska gradilišta gradonačelnik je svojim suradnicima skratio rokove završetka radova na raskrižju u Branimirovoj i Jankomirskom mostu. Bandić je naredio da prva etapa radova na raskrižju u Branimirovoj mora biti gotova do Velike Gospe, a Jankomirski most do 1. svibnja sljedeće godine.</p>
<p>»Novi most bit će najbolji dar građanima za Praznik rada«, rekao je.</p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050704].
|
