NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050604].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 141372 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>04.06.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Protuteroristički malj težak milijardu dolara dnevno </p>
<p>Protiv terorističke mreže Al Qaide bogatije se zemlje, uz policijska i obavještajna sredstva, namjeravaju boriti i uz izravnu pomoć elitnih dijelova vojske / Nove mjere zaštite povećale su ukupne svjetske troškove za borbu protiv terorizma na više od 190 milijardi dolara </p>
<p>Mnoge države u svijetu posljednjih se godina suočavaju s dva problema: kako reformirati oružane snage i osuvremeniti ih, te kako vlastite obavještajne i sigurnosne sustave prilagoditi borbi protiv terorizma. </p>
<p>Dio zemalja u tranziciji mora zbog ozbiljnih gospodarskih poteškoća smanjivati vojni proračun i krpati postojeći obrambeni sustav kako zna i umije. Bez dovoljno novca nema kvalitetne modernizacije oružanih snaga, a tu su u bitnoj prednosti oni razvijeniji kojima je lakše puniti nikada sit vojni proračun.</p>
<p>No, nakon 2001. gotovo da nema zemlje u svijetu koja se nije pozabavila stanjem u svojim obavještajnim službama i policiji. Nove mjere zaštite osobito u zračnim lukama i na zrakoplovima, česte preventivne racije sumnjivih osoba povezanih s terorizmom (uobičajena praksa u SAD-u i zapadnoj Europi) i angažiranje većeg broja policijskih operativaca i obavještajnih analitičara doveli su do toga da su trenutni ukupni svjetski troškovi za borbu protiv terorizma premašili 190 milijardi dolara, a sljedeće godine probit će plafon od 200 milijardi dolara.</p>
<p>Godišnji proračun američke obavještajne strukture za borbu protiv terorizma težak je između 40 i 44 milijarde dolara. Njega prema značaju i specijaliziranosti raspoređuje novi direktor Nacionalne obavještajne službe John Negroponte (u žargonu nazvan »obavještajnim carem«). Tim golemim novcem raspolaže čak 15 obavještajnih i protuobavještajnih službi te agencija čime su Amerikanci nadmašili i tako glomazne obavještajno-sigurnosne sustave kakvi postoje u Rusiji i Kini.</p>
<p>Bogatije zemlje pojačale su obuku i u vojnim postrojbama posebne namjene jer se, primjerice, protiv terorističke mreže Al Qaide uz policijska i obavještajna sredstva namjeravaju boriti i uz izravnu pomoć elitnih dijelova vojske. Kad politika obeća »Europu ili Ameriku bez straha od terorizma«, onda to znači da su dodatni troškovi neizbježni. Do 2010. godine protuterorističke snage unovačene iz policijskih i obavještajnih struktura u zemljama pogođenima terorizmom, po opremljenosti, načinu upotrebe i operativnoj vrijednosti dostići će (čak i nadmašiti) vojne standarde.</p>
<p>Proces militarizacije policije i sigurnosnih službi donio je rezultate »na terenu«, na primjer u Alžiru gdje su islamističke terorističke skupine više-manje poražene tek kad je umjesto klasičnog vojnog upotrijebljen novi, mnogo precizniji »protuteroristički malj«: policijski specijalci (nakon pet godina pripreme) u kratko su vrijeme uhitili 12.000 članova alžirskih ekstremističkih organizacija FIS i GIA, te usmrtili njih više od 6000.</p>
<p>Sličan recept u Iraku pokušavaju provesti Amerikanci i njihovi irački saveznici. Umjesto da se prihodi od obnovljene proizvodnje nafte usmjeravaju u podizanje općeg standarda stanovništva koje se doista napatilo u proteklih 25 godina (od Saddamove diktature, rata s Iranom, do američke vojne intervencije 1991. i 2003. godine, te stalnih atentata nakon toga) - većina svježeg novca odlazi na opremu i obuku novog vojnog i sigurnosnog aparata koji bi trebao imati barem 250.000 profesionalnih vojnika i policajaca. Oni bi trebali obuzdati pobunjenički pokret (30.000 boraca) i teroriste uvezene iz inozemstva (nekoliko stotina samoubojica koji se stalno obnavljaju). </p>
<p>No, moral, taktičke vještine i organiziranost vojnih i policijskih postrojbi na koje računa nova iračka vlada, još nisu dovoljni da u zemlji spriječe kaos, a pogotovo serijske terorističke akcije. Iračke granice, osobito prema Siriji i Iranu, slabo su čuvane, američke snage previše rastegnute, a lokalna policija i granične iračke straže ili uplašene ili korumpirane.</p>
<p>U cijelom problemu jako je važno još nešto. Bez sposobne obavještajne službe ne može se dobiti rat protiv terorizma. Praksa je pokazala da u protuterorističkim operacijama (one se poduzimaju na duži rok) tijelo ne smije biti neusporedivo veće od glave. Manje zemlje ne mogu si priuštiti tzv. kvantitetu prisutnosti. Veliki upravo iz toga (upornom nazočnošću) stvaraju kvalitetu svojih obavještajnih službi prisutnih svuda po svijetu. Manji pak moraju ostvariti moć što većom akumulacijom znanja. Njihove obavještajne i sigurnosne službe trebaju raditi tajno, organizirano i kontinuirano.</p>
<p>U obavještajnoj profesiji jako je važno kako vas netko vodi. Vrh obavještajno-sigurnosnih struktura mora biti izuzetno kvalitetan, obrazovan, s glavnim obilježjem koje dominira - izvrsnošću ostvarenom u svojim redovima. Kad se to jednom postigne, onda se nastoji održavati kontinuitet izvrsnosti. Obavještajne službe više ne smiju biti konzervativne, stereotipne, neprilagođene vremenu. Sa staromodnom unutarnjom strukturom takve se službe teško mijenjaju iznutra i na izazove suvremenog terorizma odgovaraju neprimjereno i neučinkovito. U uspješnim obavještajnim organizacijama i agencijama kvalitetan (izvrstan) ne smije biti samo »prvi red odlikaša«. I njihove zamjene i djelatna pričuva moraju biti izvrsni.</p>
<p>Protuteroristički stručnjaci kao i ljudi koje oni instruiraju i vode moraju razmišljati poput terorista koje žele eliminirati, te što preciznije predviđati njihove pripreme, izbor kadrova i tehnika. To je zahtjevan i težak posao u kojem ne smije biti birokratske lijenosti i »hvatanja krivina« čim se pojave prve poteškoće. Istodobno, demokratska država ne smije se u ratu protiv terorizma odreći načela ljudskih prava. Sužavanje građanskih prava i sloboda da bi se ulovio po koji terorist potpuno je kontraproduktivno. </p>
<p>Državne sigurnosno-obavještajne institucije morale bi u borbi protiv aktualnog terorizma učiti od pčelara. Oni odavno znaju kako iz svoje košnice ukloniti nametnike a da ne poiju sve pčele. </p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Kraj staroj osnovnoj školi </p>
<p>Nakon eksperimentalne faze, od školske godine 2006./07. svih 800 osnovnih škola s više od 400.000 učenika trebalo bi imati olakšanu nastavu </p>
<p>Od jeseni 50 osnovnih škola u Hrvatskoj</p>
<p> - na otocima, u manjim planinskim mjestima i velikim gradovima, eksperimentalno počinje izvoditi sasvim drukčiji tip nastave od dosadašnjeg »krutog« modela temeljenog na učenju širokog niza podataka i činjenica, kakav se prakticira od sredine prošloga stoljeća. </p>
<p>Riječ je o školama koje su se prijavile na natječaj za eksperimentalno prihvaćanje Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda. Dokument koji je posljednjih godinu dana pripremalo 500 eksperata, a predstavljen je javnosti ovaj tjedan, novi je naputak za učitelje, učenike i roditelje o tome što učenik određene dobi mora znati. </p>
<p>Glavni je cilj Nacionalnog standarda rasteretiti učenike suvišnog gradiva i prekinuti sa starom praksom štrebanja enciklopedijskih podataka u kojima se dobrim dijelom ne snalaze ni učitelji, a katkad ni sami autori udžbenika. </p>
<p>Primjera loše pedagogije u današnjoj je nastavi podosta. U dobi od jedanaest godina dijete se u udžbeniku suočava s rečenicom koja doslovce glasi: »Mezopotamski bogovi: Enil - bog vjetrova, Enki/Ea - bog vode, Ninhursag - Eina supruga, An/Anu - božanstvo neba, Inana/Ištar - božica ljubavi, Dumuzi/Tamuz - bog vegetacije i Ištarin ljubavnik, Utu/Šamaš - bog Sunca, Nannar/Nana - bog Mjeseca, Nergal - bog pošasti, Ereškigal - Nannarova supruga, Marduk - kralj bogova, Nabu-Mardukov sin, bog pismenosti i mudrosti«. </p>
<p>Prosvjetni stručnjaci, roditelji i učitelji desetljećima upozoravaju da je »bubanje« takvih podataka suludo, no u udžbeniku zemljopisa za peti razred generacije djece uče nerazumljiv tekst koji je uz to i neprecizan. Piše da je »atmosferski tlak težina zračnog omotača oko Zemlje«, te da je »jedinica za tlak hektopaskal«. </p>
<p>A onda u sedmom razredu u fizici o tlaku uče drukčije nego dvije godine prije na satovima zemljopisa. Očito je da djeca iz današnje škole ne izlaze s jasnom slikom pojmova koje su trebali svladati. </p>
<p>Posljednji podaci pokazuju da osnovnu školu pohađa 98 posto djece školske dobi, a uspješno je završava 96,5 posto. Srednjoškolsko obrazovanje nastavlja 94 posto djece, a završava ga 79,2 posto upisanih. </p>
<p>Nakon eksperimentalne faze, od školske godine 2006./07. svih 800 osnovnih škola s više od 400.000 učenika trebalo bi imati olakšanu nastavu, što bi se trebalo osjetiti već u prva četiri razreda. </p>
<p>Zadaća učitelja bit će naučiti učenike od šeste do desete godine temeljnoj jezičnoj pismenosti i temeljnim matematičkim znanjima. Za djecu u toj dobi dva područja - osnove pisanja i matematike - bit će temelji za nastavak obrazovanja. Hrvatska se time približava obrazovnim standardima zemalja Europske unije koje već dulje vrijeme prakticiraju djecu do desete ili jedanaeste godine naučiti odgoju, pisanju, čitanju, zbrajanju, oduzimanju, množenju i dijeljenju.</p>
<p> Za naše učenike to će biti poprilično rasterećenje i velika novost. Učenici više neće morati pamtiti brojčane podatke. Točnije, brojki koje će morati memorirati bit će relativno malo s obzirom na sadašnje zahtjeve. Zato za svaku nastavnu temu Nacionalni obrazovni standard propisuje treba li i koje brojčane podatke učenik upamtiti. Tako u nekim temama neće morati pamtiti ni jedan podatak. Kao jedan od načina da se učenicima olakša usvajanje gradiva uvest će se praksa da se prije obrade nove teme navode pojmovi s kojima se učenici susreću prvi put. Određeno je da po svakoj temi može biti najviše osam novih pojmova. </p>
<p>Jedan od često spominjanih ciljeva jest osigurati đacima lakšu torbu. Takvo nešto osnovcima bi trebalo omogućiti organizacijom nastave u blok-satovima. Posljednjih godina takva je praksa bila sve rjeđa u školama, a po novome bi umjesto sedam različitih predmeta u danu učenici morali imati tek tri ili četiri. Naime, sugerirano je nastavnicima da organiziraju nastavu uvođenjem po dva uzastopna školska sata s odmorom. Blok-satovi uveli bi se za fiziku, kemiju, biologiju i prirodu, kao i za tehničku i likovnu kulturu. Na prvom školskom satu obavljao bi se praktični rad (primjerice, pokusi), a na drugom bi se vodila rasprava i analizirali rezultati.</p>
<p> Time bi se, smatraju autori Nacionalnog obrazovnog standarda, smanjio i opseg domaćih zadaća te olakšala školska torba jer bi učenik toga dana nosio manje udžbenika. </p>
<p>Primjena novog Nacionalnog standarda sugerira izvanučioničku nastavu, odnosno nastavu »na terenu«. Zamišljeno je da pri obradi zajedničkih tema, primjerice, iz fizike, biologije, zemljopisa i kemije, nastavnici organiziraju interdisciplinarnu cjelodnevnu terensku nastavu. </p>
<p>U provedbi novog modela nastave najviše je nedoumica vezano uz udžbenike. Naime, tijekom 2005. nakladnici i autori školskih udžbenika moraju uskladiti sadržaj udžbenika s Nacionalnim standardom. Novi udžbenici morat će imati odvojene obvezne sadržaje od izbornih koji će činiti trećinu knjige, ali neće ulaziti u gradivo koje će se ocjenjivati.</p>
<p> Grafičkim izgledom obvezni i izborni dio gradiva u udžbeniku morat će biti vidno različit. U Ministarstvu znanosti očekuju da će autori do 2006. godine stići napisati oko 800 novih udžbenika, no nakladnici upozoravaju da je riječ o silnom poslu za koji je predviđeno premalo vremena. </p>
<p>Drugi je veći problem kako pripremiti učitelje za novi način rada, ali i prilagoditi prostor škole novoj nastavi. Planirano je da se 500 učitelja-mentora i učitelja-savjetnika, uglavnom mlađe generacije, pripremi da postanu učitelji-poučavatelji. Tijekom 2006. oni bi trebali proći stručno osposobljavanje kako bi kolegama pomogli da se lakše uključe u novu školsku praksu. Usavršavanje je predviđeno i za stručne suradnike u školama - psihologe, pedagoge i defektologe te za 50 ravnatelja čije škole od jeseni kreću s novim oblikom nastave. Zasad se za takav program javilo 150 škola.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Titov »Galeb« ide na bubanj</p>
<p>Vlasnik ploveće rezidencije Josipa Broza, Grk John Paul Papanicolau dužan je brodogradilištu Viktor Lenac 500.000 dolara za trogodišnji vez »Galeba«, koje je riječki škver zatražio sudskim putem </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Školski brod »Galeb«, nekadašnja ploveća rezidencija Josipa Broza Tita, uskoro bi mogao na bubanj. </p>
<p>»Galeb« je već tri godine vezan u riječkom brodogradilištu Viktor Lenac, gdje ga je iz Boke kotorske doteglio grčki brodovlasnik John Paul Papanicolau, koji ga je kupio od crnogorske vlade za tri milijuna dolara.</p>
<p>Grk je najavljivao da će »Galeb« pretvoriti u luksuzni ploveći kongresni centar, za što bi mu trebalo oko 15 milijuna dolara, ali do sada on očito nije pronašao taj novac, pa je Lenac sudskim putem zatražio 500.000 dolara za trogodišnji vez. </p>
<p>»Galeb« bi tako uskoro mogao završiti na javnoj dražbi, a među interesentima za njegovu kupnju je i Grad Rijeka.</p>
<p>Riječ je o brodu koji je izgrađen kao brod za prijevoz banana u Genovi 1938., u II. svjetskom ratu bio je minopolagač, a potopili su ga britanski bombarderi u riječkoj luci 1945. </p>
<p>Nakon što je izvađen, preuređen je za potrebe putovanja Josipa Broza. Prije nego što je dotegljen u Lenac, to je brodogradilište za Papanicolaua temeljito obnovilo jahtu pokojnoga grčkog brodovlasnika Aristotela Onasisa »Christinu O«. </p>
<p>Prema riječima zamjenika direktora Lenca Nenada Cara, »Galeb« je u dobrom stanju, za razliku od »Christine O«, kojoj su u Lencu morali izmijeniti čak 80 posto oplate. </p>
<p>Što se pak tiče Lenca, koji je u stečaju od prosinca 2003., čini se da bi se agonija tog škvera mogla završiti ako se Vlada dogovori s Uljanikom o njegovu preuzimanju. Puljani nude za »dok 11« 6,5 milijuna dolara, a s tim novcem Vlada bi podmirila Lenčeve razlučne vjerovnike.</p>
<p>Sve ovo vrijeme stečaja preostalih 540 radnika Lenca, od njih 1200, zarađuje plaće obavljajući remonte i preinake brodova, te gradeći ranije ugovorene platforme za eksploataciju plina i trajekt »Sveti Marin« za Rapsku plovidbu. </p>
<p>Prema riječima stečajnog upravitelja Lenca Milenka Škrleca, posla imaju za idućih mjesec i pol dana, a u posljednjih šest mjeseci počeli su dobivati i veće poslove renomiranih brodara, u vrijednosti od milijun do milijun i pol dolara. </p>
<p>Budući da su u stečaju, poslovne banke ih ne smiju pratiti, što im je veliki hendikep.</p>
<p>Lenac je lani ostvario prihod od 146 milijuna kuna, a u ovoj godini očekuje veći. Da se vjeruje u opstanak tog škvera, najbolje svjedoči činjenica da su, kako nam je rekao Car, želju za povratak u škver izrazili i inženjeri koji su otišli kad je prije dvije godine došlo do poslovne krize. Ti ljudi sada rade po svjetskim brodogradilištima, a u Lencu su spremni raditi i za osjetno manji novac. </p>
<p>Prosječna plaća 570 zaposlenih je oko 3000 kuna, ali radnici će vam reći da se sada radi s puno manje nervoze nego što je to bilo za »vladavine« Damira Vrhovnika. Da su poslovni partneri vjerovali u Lenac, svjedoči i primjer hrvatsko-talijanske tvrtke Inagip koja mu nije otkazala gradnju platformi za eksploataciju plina, ali je početkom stečaja poslala svoje stručnjake u Martinšćicu zbog sumnje da je u tom škveru takvo rasulo da preostali stručnjaci i radnici neće moći izgraditi naručeno. </p>
<p>Talijani su ubrzo uvidjeli da Lenac i bez njihove pomoći može završiti radove na platformi »Marica«, a danas se u Martinšćici paralelno grade moduli za još tri platforme za Inagip. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>SDP prerano slavio</p>
<p>Jedini HDZ-ov uvjet je da zadrži mjesto gradonačelnika, kaže sadašnji zamjenik gradonačelnika Ante Šimunović</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »SDP je u Velikoj Gorici sinoć slavio, no najslađe se smije onaj koji se posljednji smije«, rekao je u petak Vjesniku potpredsjednik velikogoričkog HDZ-a Rudolf Vujović komentirajući tvrdnje Tonina Picule, nositelja liste SDP-a, HNS-a i HSLS-a, da je uspio dogovoriti koaliciju s HSP-om i HSS-om, koja mu s 14 mjesta osigurava mjesto velikogoričkoga gradonačelnika.</p>
<p>Prema Vujovićevim riječima, HDZ i dalje pregovara s HSS-om, HSP-om i Turopoljskom demokratskom strankom kako bi zadržao vlast u tom gradu. Zamjenik gradonačelnika Ante Šimunović dodaje da je jedini HDZ-ov uvjet zadržavanje mjesta gradonačelnika, a da je o svemu ostalom spreman razgovarati.</p>
<p>HDZ će u budućem velikogoričkom Gradskom vijeću od 27 mjesta imati 12, a za dobivanje većine potrebna su mu još dva vijećnika, koliko imaju i HSP i HSS. U gradskom HDZ-u kažu da je moguća koalicija samo s jednom od tih dviju stranaka, kao i s objema, te s TDS-om, pa bi vladajuća većina tada imala 17 vijećnika. Konačan rezultat međustranačkih dogovora znat će se sljedeći tjedan.</p>
<p>Picula i dalje tvrdi da je njegova koalicija dogovorena, ali do zaključivanja ovog izdanja nismo uspjeli doznati je li Picula stranačkom vrhu predao zahtjev za partnerstvo s HSP-om. SDP-ov predsjednik Ivica Račan nije pak želio reći hoće li stranka odobriti prvu »crveno-crnu« koaliciju, ali je rekao da će to, ako se dogodi, biti jedina iznimka od pravila da SDP ne koalira s HSP-om, bez obzira na to što su slični zahtjevi najavljeni i iz nekih drugih gradova i općina. </p>
<p>Sanja KapetanićMarijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Neizvjesna sudbina »Velebita«</p>
<p>Stvarana u vremenima agresije na Hrvatsku s mora i kopna, hrvatska se mornarička flota od tada gotovo nije ni mijenjala. Jedino što se promijenilo jest prosječna starost svih plovila ratne mornarice, koja danas iznosi 20 godina</p>
<p>Do kraja godine, Hrvatska će ukinuti dva korpusa kopnenih snaga: sudbinu Migova 21 odredit će Studija o razvoju našeg zrakoplovstva, a u MORH-u sve intenzivnije razmišljaju o ukidanju podmorničarstva u mornarici. </p>
<p>To posljednje, zasad samo kao prijedlog za razmatranje, čulo se od dužnosnika MORH-a koji su nedavno upozorili da je kupnja i održavanje podmornica za Hrvatsku jednostavno preskupa opcija. </p>
<p>Na vidjelo je tako opet izišlo bremenito stanje tehnike HRM-a, iako se o uzrocima i posljedicama ionako već dosta zna. Stvarana u vremenima agresije na Hrvatsku s mora i kopna, naša se mornarička flota od tada gotovo nije ni mijenjala. Jedino što se promijenilo jest prosječna starost svih plovila ratne mornarice, koja danas iznosi 20 godina. </p>
<p>U stručnim radovima zapovjednik HRM-a kontraadmiral Zdravko Kardum podsjetio je svojedobno da sadašnja Flota HRM-a nije proizvod smišljenog projekta nego niza objektivnih i subjektivnih okolnosti, pogotovo slabih gospodarskih mogućnosti, nedostatne izražene pomorske orijentacije Republike Hrvatske i svijesti o važnosti ukupne pomorske moći.</p>
<p>Dodatni problem stvara i veliki broj različitih tipova brodova i opreme na njima, a prema izvješćima MORH-a, čak i relativno noviji brodovi HRM-a danas nisu u potpunoj funkciji, jer nemaju zadovoljavajuću opremu i naoružanje. Mornarica danas može provoditi samo zadaće prevoženja, polaganja mina i ophodnje, pri čemu je mornarica nezamjenjiv dio za prebacivanje vatrogasnih snaga na otoke, nadzor granice na moru ili za nove zadaće obalne straže. </p>
<p>Međutim, sposobnost za obavljanje ostalih aktivnosti na niskoj je razini (kreće se oko 30 posto), što jasno pokazuje koliko dugo mornarica vapi za modernijom opremom. Podmornice nipošto ne spadaju među prioritete, iako ne treba smetnuti s uma činjenicu da Hrvatska spada među zemlje s najduljom tradicijom u podmorničarstvu. Imamo stogodišnju tradiciju projektiranja i građenja podmornica, ali i samo jednu diverzantsku podmornicu »Velebit«, otetu i preuređenu u vrijeme Domovinskog rata. </p>
<p>To je vjerojatno, uz financijske, jedan od glavnih razloga zašto u MORH-u planiraju najprije dovršiti mali protuminski brod koji je punih 10 godina nedovršen ležao na navozima velalučkog brodogradilišta. Već ove godine trebala bi se završiti i raketna topovnjača »Dmitar Zvonimir«, porinuta još 2001. godine. U Splitu se upravo vrši njeno završno opremanje elektronskim i paljbenim sustavima, a u mornaricu bi trebala ući u idućih pola godine. </p>
<p>Kad je riječ o dugoročnim planovima razvoja mornarice, prve konkretne odgovore uskoro bi trebala dati posebna studija koju će za MORH izraditi francuski vojni stručnjaci.</p>
<p>Kraj stoljetne tradicije</p>
<p>Početkom prošloga stoljeća velike su vojne sile uvrstile prve podmornice u svoje mornaričke flote. Hrvatska se, pak, tradicija veže uz podmorničarstvo Austro-Ugarske. </p>
<p>Prema dostupnim podacima, prve su se podmornice kod nas gradile u brodogradilištima Rijeke i Pule, početkom 20. stoljeća. Kraljevina Jugoslavija imala ih je u sastavu mornarice, ali nije poticala njihovo građenje. Tek nakon Drugog svjetskog rata nova država obnovila je podmornice »Mališan«, »Sava« i »Nebojša«, a središtima u kojima su se projektirale ili gradile postali su Zagreb, Pula, Rijeka, Split i Tivat. Najprije su izgrađene dvije podmornice, »Neretva« i »Sutjeska«, a šezdesetih godina prošlog stoljeća osmišljena je nova serija iz koje su nastale podmornice »Uskok«, »Junak« i »Heroj«. Desetak godina kasnije izrađene su dvije poboljšane verzije - »Drava« i »Sava«, te nove diverzantske podmornice i ronilice.</p>
<p>Razvoj je prekinut početkom Domovinskoga rata, a Hrvatska je od jugovojske uspjela oteti jednu diverzantsku podmornicu. Riječ je o tzv. džepnoj podmornici »Velebit« P-01, svojevrsnoj doradi klase »Una« iz 1996. godine. Duga je 21 metar, visoka 4,42 metra i široka 2,7 metara. U posadi je četiri do šest članova, može se koristiti za prebacivanje diverzanata, polaganje mina u podmorju ili za izviđanje. Deset ljudi pod vodom može ostati četiri, maksimalno pet dana. </p>
<p>U »Velebitu« su dva elektromotora snage 40 kilovata, za napajanje se koriste akumulatorske baterije koje se dopunjavaju dizelskim generatorom. Ima aktivni i pasivni sonar, dva kompasa, prijemnik za navigaciju, a može roniti na dubini od 120 metara.Nagađa se, međutim, da »Velebit« danas uopće ne može zaroniti jer nema baterije i sonar.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Mala škola predsjedničke nedosljednosti</p>
<p>ANTUN KREŠIMIR BUTERIN</p>
<p>Nedjelju, 15. svibnja, dio je Hrvatske iskoristio za izbore. Nedjelju, 15. svibnja, dio je Srbije iskoristio za izlet. Otputovaše na Ravnu goru. Četnički skup te nedjelje - pogled na kalendar otkriva da su otad prošla ni tri tjedna - prvi je put organiziran uz pokroviteljstvo države Srbije i Crne gore. Glavni govornik i najveća zvijezda toga show-programa u državi koja bi također u EU, bio je glavom, i osobito bradom, njezin ministar vanjskih poslova Vuk Drašković.</p>
<p>Ponedjeljak, 16. svibnja, dio je Hrvatske iskoristio za zbrajanje rezultata. Ali, gotovo je cijela jednoglasno osudila četnički tulum. Osudi se pridružio i Pantovčak. Štoviše, na iznenađenje mnogih, predsjednik je Mesić čak bio i oštar, rekavši da »u tim okolnostima i u doglednoj budućnosti nema uvjeta za nastavak priprema za njegov posjet SCG«.</p>
<p>U tom su času zašutjeli mnogi, pa i »njegovi dežurni kritičari«. Mesić je, kazivali su u nevjerici, napokon pokazao zube, stao u obranu državnog, ali i osobnog digniteta i ponosa, te odlučio da, kao hrvatski predsjednik, do daljnjega nema što raditi u državi koja otvoreno slavi zločinački pokret.</p>
<p>No, bajka kao bajka – ni ova nije dugo trajala. Jedan tjedan. Već u ponedjeljak, 23. svibnja, najavio je da ipak odlazi u Beograd, na »Igmansku inicijativu«. Ugodno iznenađenje Mesićevom oštrinom rasplinulo se dok smo rekli – »Marović«.</p>
<p>Isti taj Marović koji je četničku zabavu ocijenio »minornim incidentom«, Mesića je iznova pozvao. Ista država koja negira Srebrenicu (uskoro 10. godišnjica masakra) ugošćuje Mesića. A on to, eto, žarko želi.</p>
<p>Na prvi pogled izgleda da predsjednik SCG Svetozar Marović ima paranormalne moći i gotovo da nadnaravno vlada našim predsjednikom. Sjetimo se »povijesnog susreta« u Beogradu. Deseti rujna 2003. mnogi pamte kao »dan poniženja«. Marović se ispričao Mesiću, a on, prkoseći ne samo logici, na ispriku uzvratio isprikom. Usred Beograda. U ime Hrvata. U skladu s teorijom da se svi ispričaju svima, već godinama tvrdi, a to je ponovio i sad, da su do rata dovele želje Miloševića, ali i Tuđmana, za promjenom granica. Zanimljive li definicije Domovinskog rata...</p>
<p>Jest, naš je predsjednik oštro opovrgnuo da se telefonski ispričao Draškoviću zbog napada na četnike (zašto li je s njime uopće razgovarao!?), no ovim svojim odlaskom u Beograd, kao da prešutno opet ponavlja: »Oprostite, oprostite!« Vuk je Drašković nedavno s visoka rekao da za »Mesićevu odluku nema razloga«. Žalosno je i porazno kad predsjednik Mesić ne poštuje vlastite riječi pa svojom nedosljednošću, najnovijom u nizu, zapravo daje za pravo četničkom glasnogovorniku i zaštitniku.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Ni sućuti ni kazne</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Markan je za života postao siromah, rob, beskućnik i čovjek koji je neuspješno tragao za pravdom. Međutim, štogod da mu se loše događalo za života, uvijek je imao ime i prezime. Smrt mu je i njih oduzela. Pokopan je na ubožničkom dijelu groblja bez grobne oznake</p>
<p>Markan je za života postao toliko nevažan za državu (istu onu koja nije uspjela procesuirati one koji su ga zasužnjili) da je policija njegovu smrt objavila tek tri dana nakon što je pronađen njegov leš</p>
<p>U petak, 27. svibnja, u 11.40 u stražarnici u Smičiklasovoj ulici u osječkoj povijesnoj jezgri Tvrđi pronađen je mrtav Branko Markan. Policija je javnost o tom događaju izvijestila u ponedjeljak. Između ta dva događaja pokojnikovo je tijelo obducirano i utvrđeno je da je umro prirodnom smrću. </p>
<p>Tako bi mogla izgledati vijest objavljena u crnoj kronici bilo kojeg dnevnog lista. Međutim, Branko Markan nosio je »titulu« (koju su mu zbog njegove zlehude biografije dali domaći mediji) »prvoga hrvatskog roba«. Markanova sudbina je poznata. Javnom ju je učinio novinar Drago Hedl objavivši šokantnu priču o Markanu u Feral Tribuneu u svibnju 2000. godine. </p>
<p>Ukratko: Dubravko Jezerčić (bivši načelnik PU osječko-baranjske) i Tomislav Mikulić (umirovljeni policajac) prisilili su Markana da Jezerčiću ispod cijene proda zemljište s kućom u Osijeku na kojem je Jezerčić otvorio restoran »Grand«. Mikulić je pak osumnjičen i optužen za kazneno djelo uspostave ropstva, jer je Markana prisilio da s njegovom suprugom zaključi ugovor o doživotnom uzdržavanju, a potom mu određivao mjesta boravka i tjerao ga da za njega i njegove prijatelje besplatno obavlja fizičke poslove. Markan je živio u dvorištu, u kontejneru, pune četiri godine: od 1996. do 2000. Pravosudnog epiloga zasad nema. Novo suđenje trebalo je početi šest dana nakon Markanove smrti, u četvrtak, 2. lipnja, ali je zbog nedolaska optuženog Mikulića odgođeno. Novo ročište je zakazano za 30. lipnja. </p>
<p>Markana su mediji nazivali »prvim hrvatskim robom« ili (oni s osjećajem za preciznost koji shvaćaju da povijest nije počela s jutarnjim izdanjem novina) »prvim hrvatskim suvremenim robom«. U tome da je nazvan »prvim«, krije se u ovom slučaju iskreni cinizam, ne samo medija nego i društva. Svi, naime, znaju da Markan neće biti »posljednji hrvatski rob«, pa ni »posljednji hrvatski suvremeni rob«. On, lako moguće, nije ni »jedini (suvremeni) hrvatski rob«, samo je prvi čija je sudbina postala javna. </p>
<p>Markan je za života postao siromah, rob, beskućnik i čovjek koji je neuspješno tragao za pravdom. Međutim, štogod da mu se loše događalo za života, uvijek je imao ime i prezime. Smrt mu je i njih oduzela. Pokopan je na ubožničkom dijelu osječkoga gradskoga groblja, gdje se pokapaju siromasi ne samo bez dovoljno novca makar za najskromniji ukop nego i bez ikoga tko bi ih pokopao, bez grobne oznake, bez cvijeća, svijeća i ispraćaja. </p>
<p>Markan je za života postao toliko nevažan za državu (istu onu koja nije uspjela procesuirati one koji su ga zasužnjili) da je policija njegovu smrt objavila tek tri dana nakon što je pronađen njegov leš. Dakle, za objavu toga trebalo joj je otprilike tri dana više nego što joj treba da izvijesti o prometnoj nesreći s manjom materijalnom štetom. </p>
<p>Markan nije bio zanimljiv ni političarima bilo kojeg ranga. Nitko nije pretjerivao u suosjećanju s njim, nije zvao novinare ne bi li ih obavijestio da će posjetiti Markana, raspitati se o njegovim problemima i pokušati mu pomoći. Markan je, naime, bio rob, a otkad se to fina gospoda raspituju za robove i fotografiraju s njima. To što je netko nekome oduzeo temeljnu slobodu (a ona se elementarno definira doslovce kao fizikalna mogućnost slobodnoga, nesmetanoga kretanja) očito nije bio dovoljno jak poticaj ni za političare, ni za policiju, ni za pravosuđe. </p>
<p>Markan je bio zanimljiv tek pokojem novinaru i uredniku. Čak ni mnogi takozvani obični ljudi nisu pretjerano suosjećali s njim jer »jadničak, tko mu je kriv kad je bio naivan«. S dosadašnjim pravosudnim zbivanjima u njegovu slučaju mnogi i da hoće ne mogu suosjećati, jer slična, ako ne i gora iskustva imaju i sami. </p>
<p>Da Hrvate ropska sudbina ipak može uzbuditi, pokazala je Olena Popik, Ukrajinka koja je tržena kao ropkinja u Bosni i Hercegovini i Sloveniji i prisiljavana na prostituciju. Umrla je početkom studenoga prošle godine na Odjelu infektivne klinike mostarske bolnice, a bolovala je od AIDS-a, tuberkuloze, hepatitisa C i sifilisa. Ona nije bila prisiljena raditi u Hrvatskoj, ali su i mnogi Hrvati (i iz Hrvatske) koristili seksualne usluge koje je bila prisiljena pružati. Nije ih toliko dirnula njezina sudbina, koliko ih je uzbudila mogućnost (preciznije rečeno, opasnost) da su se zarazili HIV-om. Sviđalo se to nekome ili ne, ona je bila robinja i (nekih) Hrvata, konkretno onih koji su koristili usluge koje su nudili oni koji su smatrali da su njezini »vlasnici«.</p>
<p>I dok je u Markanovu slučaju skandalozna činjenica da zasad (već četiri godine) izostaje pravosudni epilog, u slučaju Olene Popik skandalozan je dosadašnji hitno dogovoreni pravosudni epilog. Suđenje je u Bosni i Hercegovini počelo krajem ožujka. Prije desetak dana Milan Galić je priznao krivnju i sporazumio se s tužiteljem Božom Mihajlovićem. Najvjerojatnija kazna će biti dvije godine zatvora, pet uvjetno. Ubrzo potom krivnju je priznao i sporazumio se s tužiteljstvom i Edin Kreso. Dogovorio se da će biti kažnjen jednom godinom zatvora. U pregovorima s tužiteljstvom je i Đenan Golić. Od optuženih izvan pregovora ostao je samo Zdravko Vidović. </p>
<p>Da ne bi bilo zabune: navedena četvorka nije kriva »samo« za zasužnjivanje, podvođenje i trgovinu ljudima. Navedena četvorka izravno je odgovorna za smrt Olene Popik. Za njezinu smrt neizravno su odgovorni i oni koji su koristili njezine usluge. Dogovorene kazne za ubojstvo (vjerojatno bez predumišljaja) naprosto pozivaju da neka nova četvorka ponovi zlodjelo. </p>
<p>U konačnici, i slučaj Markan i Popik svode se na isto: roblje odlazi na groblje, a nitko za to ne biva kažnjen.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Rovovski rat Hrvata za prošlost</p>
<p>U ideološkom smo ratu za prošlost unatoč svojoj sve neizvjesnijoj budućnosti</p>
<p>ZDRAVKO MRŠIĆ</p>
<p>Hrvati su opet u samoubojstvenom ideološkom ratu za prošlost unatoč svojoj sve neizvjesnijoj budućnosti – Hrvatska sve manje privređuje i sve se više zadužuje. Domaćim proslavama, simpozijima, okruglim stolovima, govorima u tuzemstvu i inozemstvu te javnim raspravama pridružuju se i birani pojedinci iz obližnjih zemalja. Pravo obilje za hrvatske i nehrvatske medije! </p>
<p>Dan uoči nedavne izborne šutnje u bitku su stupili i biskupi, ali ne kako bi poduprli politiku sadašnje koalicijske vlade ili radnike »Sljemena«, nego kako bi svoj glas dali nacionalnoj opciji sukobljenoj s hrvatskom internacionalnom opcijom. Glas Koncila piše o neokomunizmu.</p>
<p>Nominalno se sukobljuju antifašisti i nacionalisti. U žarištu su Jasenovac i Bleiburg. Raspravlja se o tome tko je ostavio ili podnio više žrtava, čije su žrtve bile nevinije, čiji su sudovi bili nelegalniji, na čijoj je strani bilo pravo, tko je prodao više hrvatske zemlje (dio Dalmacije i otoka nasuprot Boki kotorskoj i Srijemu).</p>
<p>Nacionalisti brane čast svoga naroda, priznaju da su nacionalističke vlasti za Drugoga svjetskog rata napravile zločine, ali kao pobjednici niječu zločine za Domovinskog rata. Kao pobjednici u Drugom svjetskom ratu antifašisti smatraju da ne mogu ni za što biti krivi a na srcu su im domaće i strane nacionalne manjine te golem dio povijesne međunarodne zajednice. Za Franje Tuđmana su šutjeli, ali poslije njegove smrti, posebice nakon sve žešćih optužbi haaškog tužiteljstva, opet se osjećaju pobjednicima.</p>
<p>Antifašizam je bio područna, a ne svjetska pojava. Sjedinjene Države i Velika Britanija nisu ratovale protiv fašizma, nego protiv Njemačke, Italije i Japana. Nisu se nikada borile protiv Franca i fašizma u Španjolskoj. Britanci, Amerikanci i Francuzi borili su se za svoju zemlju. Rusi su vodili domovinski rat. Svi su oni do rata surađivali s fašistima i nacional-socijalistima. Ni u Novom oxfordskom rječniku engleskoga jezika (s 350.000 riječi) ni u Oxfordskom rječniku politike nema riječi ili pojma »antifašizam«.</p>
<p>O antifašizmu se govorilo u područjima Europe u kojima su djelovale komunističke partije Staljinove Komunističke internacionale. Bio je krinkom komunizma i revolucije, koju je valjalo izvesti i koja je izvedena koncem rata. Churchill je odobrio pomoć Titu istom kad su ga obavještajci, pukovnik Keble i kapetan Deakin, 28. siječnja 1943. u Kairu uvjerili da »nije ispravno prihvatiti njemačku tehniku proglašavanja cijelog Titova pokreta komunističkim«. Otud i otad skraćenica AVNOJ. Kod Churchilla komunizam ne bi prošao, a antifašizam jest.</p>
<p>Neki naši antifašisti tvrde da je Titu bilo više stalo do uspostave komunizma, nego do obnove Jugoslavije. U Hrvatskoj su antifašisti postojali i prije pojave fašizma 1922. Do rata su bili samo komunisti – revolucionari u svojoj zemlji. Sada su samo antifašisti, jer više nema komunizma te iako više nema fašizma.</p>
<p>Prva briga nacionalista sada je obrana Domovinskog rata i časti naroda. Antifašisti misle da se to brani samo u Haagu. Napustili su »proleterski internacionalizam«, ali se i dalje drže internacionalizma – globalizacijskog, europskog ili regionalističkog. Oni su za nacionaliste »peta kolona«, a nacionalisti za njih još uvijek prikriti fašisti. Od sloma komunizma, antifašizam se sveo na antinacionalizam. Još bolje – može se svakog ocrniti!</p>
<p>Ipak, umjesto da međusobno ratuju za prošlost, i nacionalisti i internacionalisti trebaju se zajedno boriti za budućnost Hrvatske i hrvatskog naroda. Pomirbu koju je Tuđman promicao riječju, potvrdio politikom i utjelovio životom valja provesti do kraja bez ijednog novog koraka nazad. Bez nje nam je budućnost crna. Nema nam spasa!</p>
<p>Autor je poslovni i politički konzultant iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Slovenski odvjetnik</p>
<p>Pisanje Davora Gjenera svakako je dobrodošlo slovenskoj strani – učvršćuje je u maksimalističkim zahtjevima</p>
<p>ŽELJKO SABOL</p>
<p>Možete li zamisliti da neki slovenski politički analitičar objavljuje u zagrebačkim novinama protuslovenske članke i iznosi optužbe protiv svoje dežele. Naravno da je takvo što nemoguće, no zato je moguće suprotno. U ljubljanskom Delu surađuje politolog Davor Gjenero, znan kao negdašnji Vjesnikov suradnik i čest gost zagrebačkih televizija.</p>
<p>Evo što piše u svom tekstu »Novo zaoštravanje odnosa«. Najprije iznosi da će se pregovori EU i Hrvatske odgoditi jer »u Hrvatskoj opet jača nacionalizam iz Tuđmanova doba. Nada Slovenije da će se odnosi s Hrvatskom s početkom pregovora normalizirati bila je bez osnove«.</p>
<p>Nadalje tvrdi da je Janez Janša popuštanjem Sanaderu doveo u pitanje slovenske nacionalne interese jer je vjerojatnije da Hrvatska neće priznati pretpostavku da je Slovenija na dan raspada Jugoslavije nadzirala cijeli Piranski zaljev i da ima slobodan izlaz na otvoreno more. I još: »Slovenska diplomacija dovela je samu sebe u neugodnu situaciju s pregovaračem sumnjivog kapaciteta kao što je Sanader«.</p>
<p>Kao incident između Hrvatske i Slovenije navodi to što je veleposlanik Mario Nobilo reagirao na tvrdnju slovenskog novinara da Hrvatska ne djeluje prema načelu vladavine prava i da ne zaslužuje ulazak u Europsku uniju. Zaključuje da Hrvatska nastavlja s politikom »svršenog čina« kad je riječ o graničnoj problematici i ne prihvaća slovenska stajališta o granici.</p>
<p>U povodu takva pisanja najprije valja reći da se 1990. rasplamsao nacionalizam kao posljedica višedesetljetnog zatiranja svakog izražavanja hrvatstva. Kad je Hrvatskoj prijetio rat, a osobito kad je došlo do agresije koja je ugrozila njen opstanak, porasla je a i poticana je domoljubna svijest građana kako bi se ojačala obrana. Danas je stanje sasvim drukčije: dok su na početku devedesetih Srbi kuđeni kao pobunjenici i agresori, sada sudjeluju u vlasti.</p>
<p>Koje to dokaze ima Gjenero za tvrdnju da se u Hrvatskoj ponovno razmahao nacionalizam iz ratnog razdoblja i da je Slovenija u jugoslavensko doba nadzirala čitavu Savudrijsku valu? Izraz nacionalizma neki mogu jedino naći u povremenim iskazivanjima privrženosti generalu Gotovini. Ali valja uvažiti to da je Gotovina jedan od najzaslužnijih za oslobođenje Hrvatske, kao i da je haaška optužnica neutemeljena.</p>
<p>Gjenero očigledno prihvaća slovensku postavku da je čitava Savudrijska vala slovenska i ne uvažava međunarodno pravo prema kojem se morska granica utvrđuje u skladu s kopnenom, kao i hrvatsko stajalište prema kojem to otvoreno pitanje treba riješiti međunarodnom arbitražom ili, još bolje, međunarodnim sudom.</p>
<p>Kao i brojni Slovenci, Gjenero, čini se, zamjera Janši što Hrvatskoj nije postavio uvjet, zapravo ucjenu, da će Slovenija poduprijeti početak pregovora ako zauzvrat prihvati sporazum Račan – Drnovšek. On vrijeđa predsjednika Vlade Ivu Sanadera. To što je hrvatski veleposlanik branio ugled i interese svoje zemlje, Gjenero smatra incidentom, dakle daje za pravo slovenskom novinaru koji tvrdi da Hrvatska ne zaslužuje ulazak u Europsku uniju.</p>
<p>Pisanje Davora Gjenera, zabrinutog jedino za slovenske interese, svakako je dobrodošlo slovenskoj javnosti i politici jer ih učvršćuje u njihovim maksimalističkim zahtjevima, dok nedvojbeno šteti položaju Hrvatske u težnji da pravedno riješi otvorena pitanja sa susjednom zemljom.</p>
<p>Autor je doktor pravnih znanosti, publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Napadi nisu slučajni, žele me diskreditirati</p>
<p>Sve odluke koje sam donio kao resorni ministar bile su u skladu sa strukom i zakonom te sam ih donio na prijedlog stručnih službi Ministarstva, pa ne postoje elemenati za kaznenu odgovornost, što ću, ako je potrebno, dokazati na sudu. Podnijet ću kazenenu prijavu protiv g. Krešimira Krsnika zbog klevete i pritisaka na sudove i organe gonjenja, koji bi tek trebali odlučiti u povodu njegove prijave. Medijska kampanja koju je on pokrenuo u povodu tobožnje podnesene kaznene prijave Uskoku može značiti samo pokušaj pritiska na te organe, što samo po sebi predstavlja kazneno djelo. Kao ministar uvijek sam poštivao zakone te nisam nikome podilazio bez obzira na pritiske iz različitih interesnih skupina. U svim sektorima koje sam pokrivao štitio sam interese države. Jasno mi je da je to nekima smetalo, pa me iz tog razloga i danas pokušavaju neutemeljeno diskreditirati. No, ti napadi nisu slučajni niti kada je riječ o Optimi Telekomu. Optima Telekom je ozbiljna i respektabilna kompanija koju ne kontrolira niti na koji način HT, te koja kao takva ima veliku perspektivu, što očito mnogima smeta pa se ne biraju sredstva kako bi joj se umanjila važnost koju već ima na tržištu.</p>
<p>ROLAND ŽUVANIĆOptima telekom, d.o.o.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Državnom se imovinom raspolaže neodgovorno </p>
<p>Na primjeru »Sljemena« razvidna je sva tragedija naših zabluda o privatizaciji tvrtki koje su znatnim udjelom u državnom vlasništvu. Osim očigledno lošeg menadžmenta, propasti tih tvrtki kumuju nedozvoljivo loši privatizacijski zakoni i pretvorbena praksa, jer ne uvjetuju dovoljno obvezu održavanja proizvodnje. Puno je lakše bilo spasiti »Sljeme« od bankrota i rasprodaje, nego trpjeti višestruku društvenu štetu i gubitke od njegove propasti i jeftine rasprodaje. Te privatizacijske rasprodaje često mirišu na bezobzirno i neodgovorno raspolaganje državnom imovinom s neopravdanim stjecanjem imovinske koristi i trebale bi proći kroz sito Državnog odvjetništva. Još ima šanse da »Sljeme« ponovno postane profitabilan proizvođač za domaće tržište i za izvoz. Sjetimo se samo kako je PIK Vrbovec propadao dok nije došao u prave ruke te krenuo putevima prosperiteta. Nadajmo se da će upravo time rezultirati to što se grad Zagreb napokon s pravom zauzeo za spas duboko posrnula »Sljemena«, tvrtke vrlo ugledna proizvodnoga imena.</p>
<p>IVAN MAJHERROVINJ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Bili bi najsretniji da mogu nastaviti raditi</p>
<p>Kao što su i najavili u četvrtak, radnici Mesne industrije Sljeme u petak su od ranoga jutra započeli s uređenjem okoliša i prostorija tvornice. Unatoč oj temperaturi već , oko 150 radnika, među kojima je bilo mnogo žena, okupilo se i odlučilo dovesti u red tvornicu u kojoj su proveli veći dio života.</p>
<p>Oko Sljemena su pretežno livade, a prostorije pogona i administrativne zgrade nisu održavane otkako je u prosincu prestala proizvodnja. Pogoni, iako tehnički ispravni, već su prekriveni slojem prašine, a okoliš obrastao visokom travom i korovom.</p>
<p>Potpisivanje sporazuma između zagrebačkog dogradonačelnika Milana Bandića i predstavnike Finagre d.o.o., u kojem je Grad obećao da će u roku tjedna dana od potpisivanja pisma namjere isplatiti pet milijuna kuna, razveselilo je radnike. Ponovo se u njima javio elan koji je zadnjih dana na Markovu trgu prilično splasnuo.</p>
<p>Zdenko Lopatnik, koji je 32 godine u Sljemenu, došao je s kosom u ruci među prvima već u pola pet ujutro.</p>
<p>»Rano jutro je najljepše vrijeme za košnju. Nije vruće, a kosa klizi kroz rosnu travu«, objasnio je brišući znoj sa čela.</p>
<p>Veći, ali lakši dio posla obavio je Branko Lasan koji je svojim traktorom pokosio dobar dio zemljišta. U međuvremenu su Zvonko Pečnik i Zlatko Plečka kosili oko drveća i ograde gdje traktor ne može prići.</p>
<p>U trenucima odmora radnici Sljemena raspravljali su o svojoj daljnjoj sudbini. Sindikalisti se nadaju da bi se proizvodnja mogla pokrenuti, ali radnici su realni te tvrde da će biti zadovoljni ako od Grada dobiju i ono što su tražili u nagodbi postignutoj u Vladinom uredu za socijalno partnerstvo.</p>
<p>»Htjeli bismo da se pokrene proizvodnja i pozdravljamo svaku takvu akciju«, kaže Franjo Blažinović, koji radi u Sljemenu od 1968. No, slaže se sa svojim kolegama kako su šanse da pogoni prorade - male. »Mislimo da se to neće dogoditi jer je nekome sigurno u interesu da se zbog visoke vrijednosti zemljišta proizvodnja ne nastavi«, dodao je Blažinović.</p>
<p>Vidjelo se da su, iako umorni od posla, radnici zadovoljni što se nakon 35 dana provedenih na Markovu trgu, nalaze u krugu tvornice koju su, kako kažu, sami sagradili.</p>
<p>Radnici su u roku četiri sata pokosili obraslu travu, a žene su uredile tvornicu iznutra. Kako tvrde, sada bi bili najsretniji kad bi mogli nastaviti raditi. Unatoč tome, svjesni su da još treba riješiti njihov radno-pravni status. </p>
<p>»Za početak, najvažnije je da nam isplate zaostale plaće tako da barem možemo dovesti malo život u red«, rekao je »stari sljemenaš« Stjepan Kos.</p>
<p>Prema sporazumu, plaće stižu sljedeći tjedan</p>
<p>Vjesnik je u petak uspio doći do faksimila sporazuma o Sljemenu, koji su u srijedu potpisali zagrebački dogradonačelnik Milan Bandić i predstavnik Finagre Mladen Mavriček. Tim je dokumentom Grad iskazao namjeru da će za jednu kunu preuzeti 73,6 posto dionica sesvetske tvrtke. </p>
<p>Grad se obvezao da će u roku tjedan dana od zaključenja sporazuma na žiroračun Sindikata PPDIV-a isplatiti pet milijuna kuna kako bi radnici Sljemena dobili pet zaostalih plaća. </p>
<p>Kako se navodi , Sljeme d.d. podmirit će obveze prema vjerovniku koji je već pokrenuo stečajni postupak kako bi se na ročištu, zakazanom za 14. lipnja na Trgovačkom sudu u Zagrebu, moglo obustaviti otvaranje stečaja. </p>
<p>Također, prema sporazumu, postupak sklapanja kupoprodajnog ugovora između Grada i Finagre d.o.o. te prijenos vlasništva na odgovarajuću pravnu osobu u vlasništvu Grada trebala bi se provesti nakon konstituiranja Skupštine Grada Zagreba i Poglavarstva. Time će se stvoriti i uvjeti za rješavanje radnopravnog statusa radnika Sljemena, te potraživanja svih vjerovnika.</p>
<p>Inače, dugovi tvrtke prema ostalim vjerovnicima iznose oko 140 milijuna kuna, pa uz dug radnicima za plaće može se zaključiti da je Grad kupio 150 tisuća četvornih metara Sljemenova zemljišta po cijeni od tisuću kuna za »kvadrat«. Ako se provede prenamjena, to bi zemljište moglo vrijediti dvaput više. </p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Kasni novi ZET-ov sustav naplate karata</p>
<p>Modernizacija sustava naplate karata u ZET-ovim tramvajima i na stajalištima, najavljena za ljeto, bit će odgođena. Dosadašnja dva natječaja radi nabave opreme za prodaju karata propala su, a sad je u tijeku treći.</p>
<p>»Ponude koje su stigle na prva dva natječaja nisu zadovoljavale ono što smo tražili i zato su ti natječaji poništeni«, rekao je za Vjesnik voditelj Odjela prodaje karata ZET-a Davorin Markić.</p>
<p> U novom sustavu više neće biti sadašnjih papirnatih karata, već se uvode one s ugrađenim čipom. Uz to, karte više neće prodavati vozači, nego će se kupovati u automatima postavljenim u tramvajima i na stajalištima. Za određeni iznos automat će putniku izdati voznu kartu. Pri ulasku u tramvaj automat će na određenoj udaljenosti, bez ikakva kontakta, poništiti kartu. </p>
<p>ZET-ov kontrolor moći će pak posebnim uređajem provjeriti je li karta valjana, odnosno poništena. Pritom kartu više neće trebati pokazivati jer će je kontrolor svojim čitačem moći provjeriti i ako je ona u putnikovu džepu. </p>
<p>Nova tehnologija omogućit će višekratnu upotrebu jedne te iste karte. </p>
<p>Takva nova karta mogla bi se usporediti s telefonskom karticom. Primjerice, s kartom od 50 kuna moći će se voziti više puta, a pri svakom ulasku u tramvaj automat će s nje »skinuti« određeni iznos. </p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Proslava sv. Kvirina u još nedovršenoj crkvi</p>
<p>Župljani mlade župe sv. Kvirina na Pantovčaku sedmu godinu zaredom blagdan svoga zaštitnika slave u nedovršenoj crkvi. </p>
<p>Župnik Franjo Tkalčec kaže da nisu razočarani niti nestrpljivi jer osnivanje župe i gradnja crkve nisu lagan posao, pa ni na Pantovčaku. Štoviše, župljani kroz smijeh komentiraju kako upravo u tome leži njihov problem jer Kaptol smatra da će se oni već snaći.</p>
<p>Župni vijećnik Ivan Fureš objašnjava da je prvi dio gradnje, otprilike s četiri milijuna kuna financirala Zagrebačka nadbiskupija. No, za dovršetak treba barem još toliko, ali u tome su sada župljani prepušteni sami sebi. </p>
<p>U sklopu proslave, u četvrtak je održan veliki dobrotvorni koncert klasične glazbe, a u subotu uvečer svečanu misu predvodi predstojnik Instituta za teološku kulturu laika i novoizabrani dekan zagrebačkog Teološkog fakulteta dr. fra Tomislav Zdenko Tenšek. </p>
<p>Davor Maček</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Bokci čupaju ambroziju</p>
<p>U petak su članovi zagrebačke udruge Bokci počeli čupati ambroziju u Vukovarskoj. »Sezona čupanja službeno počinje za tjedan dana, no mi smo krenuli nešto prije. Ne smije se čekati«, kaže predsjednik udruge Josip Nevenko Krznarić i dodaje da ambroziju treba čupati jer od košnje nema koristi. Sljedeća tri dana Bokci će raditi na potezu Vukovarske i Planinske ulice, a nakon toga u ostalim dijelovima grada. »Već četvrtu godinu čupamo ambroziju blizu Konzuma, no ljudi nas nisu ponudili ni čašom vode«, kaže Krznarić i žali što neki ne prepoznaju njihov rad. Ipak, ističe da uspješno surađuju s Uredom za zdravstvo, rad i socijalnu skrb Grada , a i Zrinjevac im posuđuje opremu za rad. [R. D.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Prvo vjenčanje na vrhu Himalaje</p>
<p>KATMANDU</p>
<p> - Moni Mulepati, četvrta Nepalka koja se popela na Mount Everest, ušla je u povijest prvim vjenčanjem na vrhu Himalaje u povijesti. Mulepati se udala za svoga kolegu Pema Dorje Sherpu nakon što se popela na 8848 visok vrh svijeta. Par je tijekom javnog čestitanja u Katmanduu rekao da je svjedok njihova vjenčanja bio kolega Kami Sherpa. »Uskoro ćemo, čim završi čestitanje, organizirati službeno vjenčanje«, izjavio je Mulepatin otac. Mulepati (24) vodila je tročlanu planinarsku grupu »Rotary Centennial Everest Expedition 2005.«. Mulepati, je ujedno i prva Nepalka koja nije šerpa, a koja se popela na Himalaju. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Mount Everest osvojili helikopterom!</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Postignut je jedan od najvećih uspjeha u povijesti zrakoplovstva! Naime, još 14. svibnja na sam Mount Everest, vrh najviše planine na svijetu, na 8850 metara spustio se helikopter te se na njemu zadržao dvije minute. Idući je dan spuštanje ponovljeno, saznajemo od Darka Berljaka, tajnika Hrvatskog planinarskog saveza, koji ne krije čuđenje što u javnosti taj događaj još nije objavljen. Spuštanju na vrh svijeta 12. je svibnja prethodio probni let - s aerodroma u Lukli, na 2880 m u nepalskoj Himalaji, uzletio je helikopter Ecureuil/AStar AS 350 s pilotom Didierom Delsalleom. »Tim letom otvara se mogućnost spašavanja na velikim visinama u Himalaji, na kojima su alpinisti dosad bili prepušteni samo svojim sposobnostima«, kaže Berljak. Najpoznatije visinsko spašavanje helikopterom zbilo se 1996. nakon poznate tragedije komercijalnih ekspedicija na Mt. Everestu. Izvedeno je s velikim rizikom na visini od 6100 metara. [G. Pe.]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Nijemci napravili lutku Benedikta XVI.</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Stara obrtnička radionica u Njemačkoj izradila je kolekcionarsku lutku koja predstavlja papu Benedikta XVI., ali s dječačkim crtama lica. Lutka izrađena u 999 primjeraka može se kupiti samo putem Interneta, a stoji 139 eura. Predstavlja dječaka u bijeloj reverendi, s bijelom kapicom te s križem i kratkom pelerinom. Lutka je visoka 41 cm, obrazi i usnice su rumeni, a »ruke su i noge pokretne«. »Odijelo je visoke kvalitete i potpuno odgovara odijelu kakvo nosi Sveti Otac«, ističu autori iz radionice Schildkroet i radionice lutaka Offermann. Lutke su numerirane i prodaju se na web stranici Deutsche-Klassiker.de.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Turska zračna kontrola vratila makedonske nogometaše u Skoplje</p>
<p>SKOPLJE</p>
<p> - Makedonska nogometna reprezentacija nije u četvrtak doputovala u aremenijski grad Yerevan, gdje u subotu treba igrati utakmicu za Svjetsko prvenstvo, jer je turska zračna kontrola zabranila let preko njezina područja. Nogometaši su se vratili u Skoplje bez objašnjenja zašto im je zabranjen let. Turska zračna kontrola zapovjedila je Makedonskom zračnom prijevozniku da se vrati u Skoplje 90 minuta nakon što je ušao u turski zračni prostor, navode lokalni mediji. Makedonski mediji su kao uzrok incidentu pripisali političke odnose između Turske i Armenije. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>U nesreći u Brazilu poginulo 17 Indiosa</p>
<p>BRASILIA</p>
<p> - Sedamnaest brazilskih Indiosa, uključujući i četvero djece, utopilo se u četvrtak kad je njihov minibus sletio u u odvodni kanal na sjeveroistoku Brazila tijekom tropske oluje. Indiosi iz plemena Pankararus vraćali su se u sela nakon što su bili na liječenju u obalnom gradu Recifeu. Jedan je vatrogasac poginuo pokušavajući spasiti putnike zarobljene u vozilu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Porno stranice dobit će nove adrese na .XXX</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Porno stranice na Internetu mogle bi pronaći novi dom nakon što je nadzorno tijelo Interneta odobrilo davanje novih adresa koje završavaju na ».xxx«. Agencija za dodjelu imena i brojeva (ICANN) objavila je tu odluku u četvrtak. Porno stranice, industrija vrijedna 12 milijardi dolara, mogle bi početi kupovati adrese ».xxx« već ove godine, rekao je glasnogovornik ICANN-a. Očekuje se da će nove adrese omogućiti veću zaštitu djece jer će filtri bez problema moći isključiti svaki site sa sufiksom »xxx«. No, učinkovitost sustava nije sigurna jer će usvajanje novih adresa biti na dobrovoljnoj bazi. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Iz cisterne se izlilo 500 litara jestivog ulja </p>
<p>Cisterna varaždinske tvrtke ATP Transporti s 24 tone jestiva ulja iz Crne Gore, namijenjeno slovenskom tržištu, prevrnula se u petak ujutro u 4,25 sati na državnoj cesti Slatina - Medinci, samo sedamdeset metara od slatinskog vodocrpilišta. Vozač cisterne Đuro Siročić (57) nije uspio svladati oštar lijevi zavoj kod gradskog vodocrpilišta u Medincima pa je vozilo sletjelo u kanal i prevrnulo se na desnu bočnu stranu. Vozač je lakše ozlijeđen. U cisterni je bilo 27 tona jestiva ulja, a izlilo se oko 500 litara. Brzom intervencijom vatrogasnih postrojba spriječeno je daljnje istjecanje, a skupljeno je oko 200 litara razlivena ulja. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Mamac za urnebesni smijeh </p>
<p>Kazalište Komedija u Zagrebu: Premijera mjuzikla »Skidajte se do kraja« tekstopisca Terrencea McNallyja i glazbopisca Davida Yazbeka </p>
<p>Mjuzikl »Skidajte se do kraja« tekstopisca Terrencea McNallyja i glazbopisca Davida Yazbeka, rađen je – što je prilično neuobičajeno – prema filmskom predlošku. Simpatična filmska komedijica iz 1997. kao mjuzikl se pojavila 2000., najprije u teatru u San Diegu, ubrzo zatim i na njujorškome Broadwayu, te ju je zagrebačka publika 2. lipnja ove godine ugledala i na sceni kazališta Komedija.</p>
<p> U prijevodu Ivanke Aničić predstave se kao redatelj prihvatio glumac Igor Mešin, okupivši oko sebe skupinu danas vjerojatno u nas najboljih darovitih i entuzijastički raspoloženih teatarskih profesionalaca.</p>
<p> Čista i funkcionalna scenografija Ive Knezovića, briljantna koreografija Igora Barberića ( sjećamo ga se kao koreografa jedne začudno dobre postave Bernsteinove »Priče sa zapadne strane« u zagrebačkom HNK-u), dobro uklopljeni kostimi Mirjane Zagorec, uz intervencije već poslovično maštovitog Denija Šesnića kao oblikovatelja svjetla, osigurali su čvrsti okvir za razigranu scensku igru u stalnom crescendu energetskog potiska dobro iskalkulirane smjese govora, glazbe i plesa. Što se profesionalno izvođačke strane predstave tiče, ona je pun pogodak! Prva liga, kako se to u nas voli reći! Predstavu, dakako, nosi šest glavnih muških likova, otpuštenih radnika željezare, nesuđenih stripera, koji »skidanjem do kraja« u lokalnom bircu pokušavaju naći rješenje za svoje financijske, neki bogme i za osobne probleme.</p>
<p> U nas se treba čuvati i primisli da se takvo nešto shvati na razini bilo kakve poruke, jer kad bi samo dio na cestu izbačenih radnika u Hrvatskoj za ovih posljednjih godina primijenio taj model kao formulu za spašavanje vlastite egzistencije, striptiz klubova bismo uskoro imali više nego kafića, a možda bi i nekom od naših političkih lumena palo na pamet da takvom prekvalifikacijom otpuštenih radnika rješava i probleme hrvatskoga turizma.</p>
<p> No za sada još do toga nismo došli, došli smo samo do odlično napravljene predstave kao sigurno položenog mamca za publiku sklonoj euforiji odobravanja bilo kakve nazovi provokacije (a gola ritica na sceni bi to kao trebala biti). Ekipa »vrućih metalaca« – Ronald Žlabur kao Jerry, Ervin Baučić kao Dave, Damir Lončar u ulozi otpuštenog nadglednika željezare Harolda, Dražen Bratulić (Malcolm), Dražen Čuček (Ethan) i Adalbert Turner (Juan T. Lopez, zvani Konj) svojom fenomenalnom scenskom angažiranosti nosi predstavu.</p>
<p> Među također sjajno profiliranim ženskim likovima (Vanja Ćirić kao Pam, Renata Sabljak kao Georgie, Mila Elegović Balić kao Estelle, Hana Hegedušić kao Susan i Nikita u ulozi Joanne Lish, a treba spomenuti i veteranku Lili Čaki kao Staru gospođu), izdvajaju se briljantne kreacije Jasne Bilušić (Vicky) i Dubravke Ostojić (Jeanette). Urnebesni smijeh i navijačka atmosfera pratili su u stopu ovu izvedbu, za čiji je uspjeh podjednako važna ekipa odličnih muzičara orkestra, u kojem među inima sviraju gitarist Ante Mažuran, basist Mladen Baraković i bubnjar Salih Sadiković. Glazbeno vodstvo bilo je u rukama Dinka Appelta, koji je svoj dio posla obavio kako valja.</p>
<p>Ukratko, Komedija je izašla s još jednom produkcijom koja je određuje kao zagrebačko kazalište s trenutno možda ipak najjačim protokom energije i stvaralačkog potencijala. Razumljivo, za određenu vrstu glazbenog teatra koji u širem kontekstu našega društvenog realiteta ipak pomalo lebdi kao »čardak ni na nebu ni na zemlji«.</p>
<p> Sloboda umjetničkog izraza (golom prednjicom ili golom stražnjicom, svejedno) izaziva tek smijeh koji nikomu ne smeta i oblik je benigne zabave za onu istu javnost koja ne bi smjela znati »otkrivanja« nekih jako »pokrivenih« dijelova angažiranosti vlastitih političkih garnitura. Ako otkriješ golo dupence, dobivaš opći pljesak, ako otkriješ što tvoji vlastiti politički vođe čine, možeš završiti i u Haagu. Toliko o tabuima, otvorenosti, slobodi izražavanja i uopće o onome što se u nas danas smije ili ne smije otkrivati. Ono što se smije otkriti, otkriva ova predstava.</p>
<p> Da nema bolje preporuke (a ima), vrijedilo bi je pogledati. To je, uostalom, suvišan savjet, jer će s dečkima »koji se skidaju do kraja« Komedija puniti gledalište barem idućih nekoliko mjeseci.</p>
<p>Bosiljka Perić Kempf</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Sjajne solistice</p>
<p>Posljednji koncert Majstorskoga ciklusa HRT-a u ovoj sezoni održan je u četvrtak u dvorani »Lisinski« prvi put u suradnji s uglednom dirigenticom Nadom Matošević iz Rijeke. Program je bio sastavljen od dvije gotovo nepoznate prve simfonije Antuna Dobronića i Petra Iljiča Čajkovskog, te poznatim Mozartovim Koncertom za flautu, harfu i orkestar u C-duru K. 299 sa solistima.</p>
<p>Dobronićeva Prva simfonija »Vigorosa« izvučena je iz zaborava gotovo sedam desetljeća nakon praizvedbe (1938.) zahvaljujući 50. godišnjici autorove smrti. Maestra Nada Matošević trudila se da iz te početničke partiture koju obilje prepoznatljivih narodnih tema ne spašava od monotonije, urednom izvedbom izvuče što više. No, lakše joj je to pošlo za rukom u simfonijskom prvijencu op. 13 u g-molu Petra Iljiča Čajkovskog koji je te mladenačke »Zimske snove« podastro slušateljstvu u raskoši svoje ruske osjećajnosti, invencije i skladateljskoga umijeća. Izvedba je bila dinamična i na visini (s izuzetkom fuge u finalu). </p>
<p>Središnja točka večeri pripala je dvostrukom Mozartovu Koncertu za flautu, harfu i orkestar. Nastupile su dvije sjajne solistice Tamara Coha-Mandić, prva flautistica Simfonijskog orkestra HRT-a, i njezina stalna suradnica iz Rijeke harfistica Diana Grubišić-Ćiković. </p>
<p>Umjetnice su nedavno s uspjehom nastupile kao duo na kućnom koncertu »Iz salona Očić«. Uz pratnju Komornog orkestra koja je bila stilski jasno određena, pažljiva i mjestimice čak preoprezna, umjetnice su mogle u potpunosti iskazati svoje veliko znanje, muzikalnost i međusobni sklad. Nagrađene su obiljem pljeska i ovacija.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>U znaku Mozarta </p>
<p>Predstojeća sezona Zagrebačke filharmonije bit će potpuno u znaku Mozarta, i to ne samo glazbenim već i likovnim programom. Naime, posjetitelji koncertne dvorane 'Lisinski', u sklopu likovnoga ciklusa koji vodi Đuro Vanđura, moći će vidjeti i izložbe posvećene Mozartu i njegovu vremenu«, rekao je Berislav Šipuš, ravnatelj Zagrebačke filharmonije, na svečanosti u petak u maloj dvorani »Lisinski« predstavljajući novu sezonu 2005./2006. Zagrebačke filharmonije. </p>
<p>Osim već poznatih ciklusa Crvene, Bijele i Plave oktave predstavljen je i jedan sasvim novi – Mini ciklus, a obuhvatit će skladatelje čije se obljetnice slave u sljedećoj godini. Među ostalim obilježit će se sto godina od rođenja hrvatskoga glazbenog velikana Borisa Papandopula.</p>
<p>Zagrebačka filharmonija nastavlja i s brigom za mlade hrvatske glazbenike. Za sljedeću godinu naručene su skladbe dvoje domaćih skladatelja, Igora Kuljerića i Olje Jelaske, a angažirana su i dvojica mladih umjetnika, dirigent Ivan Repušić i violinist Ivo Dropulić, koji će nastupati s Filharmonijom na otvorenju sezone, a i na turneji po Japanu. </p>
<p>Osim u Japanu Zagrebačka filharmonija gostovat će i u Meksiku, Italiji i Švedskoj, a na svim će inozemnim koncertima predstavljati i hrvatsku glazbenu baštinu te suvremene autore. </p>
<p>Najavljen je nastavak iznimno uspješne suradnje s Hrvatskom glazbenom mladeži, koja je nedavno okrunjena dojmljivom izvedbom »Peće i vuka«, a u predstojećoj sezoni mladi će posjetitelji moći uživati u »Ratu zvijezda« Johna Williamsa.</p>
<p> Nina Oberiter-Gluhak, predsjednica uprave PBZ American Expressa, najavila je ovogodišnji natječaj za tradicionalnu nagradu koju zajedno s Filharmonijom dodjeluju najdarovitijemu mladom glazbeniku, naglasivši da je udvostručen novčani iznos nagrade na 5000 eura.</p>
<p>Zagrebačka će filharmonija ostati vjerna svomu tradicionalnom svečarskom programu – organizirat će Božićni koncert i Filharmonijski bal. </p>
<p>Zajedno s Vjesnikom, izvijestio je ravnatelj Šipuš, Filharmonija pokreće tiskanje CD-a s reprezentativnim izborom iz bogate produkcije toga našega vodećega glazbenog ansambla. [V. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Duplex« na plovidbi Dnjeprom</p>
<p>Filmski festival KROK: Poziv dobitniku hrvatske filmske nagrade »Oktavijan« </p>
<p>Animirani film »Duplex« redatelja Gorana Trbuljaka, likovnoga umjetnika i snimatelja, bit će prikazan u selekciji 12. međunarodnog festivala animiranog filma KROK, koji će se ove godine održati od 19. rujna do 1. listopada. Osobitost toga festivala je u tome što se održava na brodu »Dnijeper Princess« koji iz Kijeva, preko Crnoga mora plovi do Odese. </p>
<p>»Ne znam mnogo o tom festivalu, no svi koji su tamo bili rekli su da je riječ o zanimljivoj manifestaciji i tomu se jako veselim. To je zasad drugi festival na koji sam pozvan, jer ovih dana film će biti prikazan na festivalu u Splitu«, rekao je Goran Trbuljak, koji je film ostvario u produkciji Zagreb filma. »Duplex« je na ovogodišnjim Danima hrvatskoga filma dobio nagradu »Oktavijan« za najbolji animirani film. </p>
<p>»Nadam se da će ga jednoga dana prikazati na televiziji, u nekom posebnom programu, kako to obično biva, negdje u dva sata iza ponoći. Prikazali su i animirani film 'Svaki je dan za sebe, svi zajedno nikada', koji je također dobio istu nagradu na prijašnjim Danima«, kaže Trbuljak. »Duplex« tematizira trudnoću ovijenu ozračjem umora, bespomoćnosti, dosade i iščekivanja budućih majki. Trudnice na krevetu u raznim pozama iščekuju »svoj tren« i zabavljene su projekcijama koje dočaravaju spori protok vremena. »Film je nastajao nešto duže od devet mjeseci. Malo smo ga prenijeli pa je zato možda malo teži nego što bi trebao biti«, objašnjava Trbuljak i dodaje kako je za »Duplex« upotrijebio stare materijale.</p>
<p> »Prije 15 godina supruga je bila u drugom stanju, izvukao sam te krokije i iskoristio ih za priču«, kaže Trbuljak, koji ovih dana putuje u Veneciju na Biennale, gdje će uz još pet umjetnika predstavljati Hrvatsku. </p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Od današnjice do Homera</p>
<p>Priznanja: Albanskom piscu Ismailu Kadareu dodijeljena tek ustanovljena međunarodna verzija Bookerove nagrade</p>
<p>Međunarodna verzija nagrade Booker, »Man Booker International Prize«, pripala je albanskom piscu Ismailu Kadareu, »univerzalnom piscu u tradiciji priče koja seže do Homera«, kako objašnjava predsjednik žirija, kritičar John Carey. Tek ustoličena nagrada dodjeljuje se stranim piscima kojima engleski jezik nije materinski, ali su ipak većinu svoga opusa objavili na engleskome. Tom nagradom, za koju su konkurirali i drugi književni velikani poput Grassa, Rotha, Mahfuza, Kadare u svjetskoj javnosti dobiva svojevrsnu zadovoljštinu za dugogodišnje čekanje na listi za Nobelovu nagradu, na kojoj se redovito pojavljuje u vrhu, zajedno s Carlosom Fuentesom, Milanom Kunderom i drugima. Zašto Kadare, pisac koji je radom u Francuskoj upoznao cijeli svijet s nepoznatom Albanijom, potvrđujući da je egzil korisniji za albansko pitanje od Tirane, koji je autor svjetski slavnih knjiga »Tri elegije za Kosovo«, »General mrtve vojske«, »Tvrđava« i drugih, nije dobio Nobelovu nagradu, nije novo pitanje. Pitanje se može zaoštriti baš danas, kada se Nobelove nagrade, osim za književnu veličinu, mahom dodjeljuju za teme koje oživljavaju u aktualnoj svjetskoj političkoj sceni (bila to Naipaulova kritika islamske revolucije ili Kertezsova židovska, antifašistička ispovijed), koje se daju i za »manjinski pogled na svijet«, ali bitno utkan u svjetsku društvenu panoramu. </p>
<p>A Kadareov svijet, u kojem se balkanski rascjepkani prostor (epski opjevan u knjizi »Tri elegije za Kosovo« koja opisuje Kosovsku bitku) svakako je ne samo književno uzvišen, nego i povijesno aktualan te taj pisac udovoljava svim mjerilima za svjetske književne aure. Mala Poljska ima četiri nobelovca, Albanija s pravom čeka potvrdu svoga jedinoga velikog kandidata.</p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Bugarski novinar provocirao braću Kovač </p>
<p>Umalo incident na konferenciji za novinare hrvatske nogometne reprezentacije u Sofiji </p>
<p>Konferencijska dvorana sofijskog hotela Hilton bila je pretijesna u povodu službene konferencije za novinare, čiji su akteri bili izbornik Zlatko Kranjčar te braća Kovač. No, konferenciji je u jednom trenutku ozbiljno prijetio prekid, jer je jedan od bugarskih novinara svojim provokativnim pitanjem toliko razljutio braću Kovač, pogotovo kapetana reprezentacije Niku, da je prava sreća što su sačuvali živce. </p>
<p>Izvjesni je novinar, naime, u kolopletu uobičajenih pitanja vezanih uz tako važnu utakmicu želio saznati ishod subotnjeg susreta, garnirajući to pitanjem: </p>
<p>»S obzirom na to da su hrvatski kladioničari u Njemačkoj jako dobro kombinirali, kako će se to odraziti na subotnju utakmicu?«, pitao je dotični. </p>
<p>Niko Kovač odlučno je ustao i gotovo zauzeo borbeni stav, a pritom zagrmio: </p>
<p>»Ne znam što želite od nas, to nije ništa drugo nego provokacija...« </p>
<p>Baš kad je sve upućivalo na to da će Niko napustiti dvoranu, reagirao je izbornik Kranjčar riječima: </p>
<p>»Možda se to kod vas tako radi, a kod nas je nacionalni naboj i patriotizam toliko iznad takvih i sličnih kombinacija da je to pitanje zaista postavljeno samo zato da ovdje nekoga razljuti.« </p>
<p>Onaj benigni dio konferencije kretao se unutar uglavnom očekivanih upita, koje su, redom postavljali znatiželjni bugarski novinari. Zanimalo ih je, među ostalim, mogu li uopće jedan izbornik drugoga bilo čime iznenaditi s obzirom na činjenicu da tajni u ovom svijetu naprosto nema: </p>
<p>»Iznenađenja su praktički minimalna. To, dakako, govorim iz svoga kuta gledanja, jer bugarski izbornik možda misli drukčije. Jedni o drugima uglavnom sve znamo, a o hrvatskom je sastavu poznato da smo spremni i napeti poput puške te da mnogo očekujemo od subotnje utakmice.« </p>
<p>Iduće se pitanje za Kranjčara i Kovače odnosilo na njihovu procjenu značenja hrvatske prednosti od pet bodova pred Bugarskom kao vrlo važnom faktoru za smireniji pristup igri: </p>
<p>»Svakako da nas to čini mirnijima od Bugara, kojima samo pobjeda donosi nadu, što ne znači da nećemo dati maksimum«, prisnažio je Kranjčar, a Niko Kovač je dodao: </p>
<p>»Nama pobjeda znači sve, a Bugarima poraz oproštaj od Svjetskog prvenstva. Toga smo i te kako svjesni, kao i činjenice da smo vrlo dobro zapamtili poruku od prije dvije godine, kad su nas Bugari usred Sofije 'razbili'.« </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Bugari zaustavili mlade Hrvate</p>
<p>SOFIJA (od Vjesnikovog izvjestitelja)</p>
<p> – Uvod u subotnju glavnu nogometnu predstavu nije bio najbolji – Hrvatska mlada nogometna reprezentacija doživjela je prvi kvalifikacijski poraz. Sa 2-0 (0-0) Bugarska je slavila zasluženu pobjedu, makar i u slučaju obrnutog ishoda ne bi bio nepošten konačan rezultat.</p>
<p>Izabranici Slavena Bilića imali su lijepu prigodu da nastave superiorni niz pobjeda jer su u 48. minuti svoju laganu prevlast okrunili pogotkom. Tadić, koji je osam minuta ranije zamijenio ozlijeđenog Eduarda, dobrim je šprintom ukrotio dugu Vukojevićevu loptu i odmjerenim udarcem iz trka i iz dosta teške pozicije postigao pogodak.</p>
<p>Taman smo počeli tražiti po statistikama koja od europskih momčadi u kvalifikacijama ima apsolutni učinak, no ubrzo se dogodio hladni tuša. U jednoj od čestih gužvi pred hrvatskim vratima činilo se kako će Vranjić izaći kao pobjednik. No, Genkovski je glavom loptu iz blizine sproveo u mrežu.</p>
<p>Osokoljeni poravnanjem domaći su se maksimalno rastrčali i čestim izmjenama mjesta dobrano zbunili gostujuće igrače. Tako je sasvim logički došlo do drugog pogotka Bugara i to nakon što je lopta najprije pogodila gredu, a odmah potom je Vranjić obranio težak udarac, ali odbijenu loptu Domočovski je sproveo u mrežu. </p>
<p>Kad se sve zbroji, pobjeda Bugara je zaslužena, makar su u prvom dijelu hrvatski nogometaši djelovali suverenije i discipliniranije i sve je upućivalo na to da bi strpljivom igrom mogli ponovno uspjeti. No, kad su ih Bugari na trenutke ubacili u svoj »vrtuljak« mnogo toga dogovorenog se raspalo.</p>
<p>• BUGARSKA – HRVATSKA 2-1 </p>
<p>Stadion CSKA</p>
<p>BUGARSKA: Mihajlov 6 – Đakov 6, Zanev 6, Vergilov 6, Milanov 6 – Ivanov 6 (od 65. Vargov 6), Palankov 6,5, Božkov 6 (od 50. Mičanski 6), Domovčivski 6 – Zlatinov 6 (od 57. Hazurov 6), Genjkov 6,5.</p>
<p>HRVATSKA: Vranjić 5 – Mišić 5,5; Labudović 6, Bodrušić 6 – Pelaić 6, Vukojević 5,5, Marčić n5,5 (od 70. Grgurović -), Modrić 6,5, Bartulović 5,5 – Primorac 5,5 (od 60. Bušić -), Eduardo - (od 40. Tadić 6).</p>
<p>SUDAC: Cikinis (Grčka) 6</p>
<p>GLEDATELJA: 2000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Tadić (48.), 1-1 Genkov (55.), 2-1 Domovčivski (61.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Genkov, Đakov, Zanev, Bodrušić, Labudović, Milanov, Mihajlov.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Luka MODRIĆ </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Mamić već sad ljutit na trenera</p>
<p>Dinamovog dopredsjednika naljutila nagađanja o pojačanjima </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Ljut sam na trenera i sportskog direktora...«, razočarano je procijedio Dinamov dopredsjednik Zdravko Mamić na bezazleni novinarski upit ima li kakvih novosti oko obnove igračkog kadra. Zasad, dakle, nema novosti o pojačanjima, a polako možemo nazrijeti da novosti nema ni u odnosima - nadređenih prema podređenima. </p>
<p> Aromu cijelom slučaju daje podatak da Mamić već sad mrko promatra sportskog direktora Zvjezdana Cvetkovića i glavnog trenera Josipa Kužea, iako ljudi službeno još nisu niti preuzeli svoju funkciju. Što li će tek biti kasnije... Ovaj im je put zamjerio što ishitreno u javnosti pričaju o eventualnim pojačanjima, koja potom ipak zaobiđu Maksimir. </p>
<p> Bijes klupskoga dopredsjednika prema trenerima nije ništa novo. Poput domina su, jedan za drugim, padali Jurčević, Bago, Gračan, Lončarević, Cvetković... Sada je, eto, kritiku osjetio i Kuže. I kako onda povjerovati u Mamićevu priču da je shvatio svoje pogreške.</p>
<p> »Nešto smo naučili iz vlastitih grešaka. Sigurno više nećemo mijenjati trenera nakon nekoliko slabijih rezultata«, samokritično je prije koji dan zborio Mamić, da bi, eto, već drugi put u nekoliko dana »okrznuo« Kužeov trenerski integritet.</p>
<p> Prije koji je dan odbio Kužeovu želju da momčad nastupi u Intertoto kupu.</p>
<p> »Da se mene pita, Dinamo bi igrao u Intertotu«, napomenuo je Kuže. Ali, problem je što se njega - ne pita.</p>
<p> Više su klupske instance, pozivajući se na slične primjere europskih iskustava sisačke Segeste (!?), procijenile da će momčad, zaigra li u ovom natjecanju, biti iscijeđena i da će u listopadu igrači pasti od umora. Nismo valjda zluradi ako primijetimo da bi procjene o umoru igrača i padu forme trebao donijeti trener. No, kad klupski vrh docira treneru upravo o ovim temama i odluči po svome, onda nam se baš i ne čini da je pred njima sjajna suradnja. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Božić protiv Hamdana za naslov svjetskog prvaka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Subotnji spektakl u Domu Sportova, u kojem će Stjepan Božić pokušati ugrabiti naslov svjetskog prvaka u supersrednjoj kategoriji po WBF verziji, najbolje je objasnio njegov brat i trener Vladimir: </p>
<p>»Petnaest godina zajedničkog rada bit će sažeto u ovih 36 minuta borbe.« </p>
<p>Konačna je to istina prije ukrštavanja rukavica s Australcem Naderom Hamdanom, borcem mnogo iskusnijim od hrvatskog boksača. Hamdan iza sebe ima 17 mečeva sa po 12 rundi, a Božiću će ovo biti prva. Australac je u 42 meča slavio 38 puta, Božićev je omjer pobjeda i poraza 16-1. Uostalom, i sâm hrvatski boksač priznao je da će Hamdan biti apsolutno najjače ime s kojim je dosad ulazio u ring, no...</p>
<p>»Mislim da smo napravili dobru taktiku za borbu protiv njega. Ako je njegova prednost iskustvo, onda su moje jače strana brzina i eksplozivnost. Također mislim da sam se psihički pripremio sjajno, a i taj 'pojas' želim više od njega«, kazao je Božić. </p>
<p>Hoće li slaviti nokautom ili će do pobjede doći na bodove, Božiću nije važno.</p>
<p>»Ako nokaut dođe, dobro dođe. No, ne zamaram se time, iako znam da će to publika priželjkivati.« </p>
<p>Naravno, i Hamdan ima viziju subotnjeg meča. </p>
<p>»Dugo sam čekao ovu priliku. Znam da je Božić jak boksač, no ja iza sebe imam borbe diljem svijeta i spreman sam za ovaj dvoboj. Ipak, moram odati poštovanje svoj protivniku. Zaslužio je to, jer je imao hrabrosti ući sa mnom u ring. Mnogi se nisu usudili«, počeo je zagrijavati atmosferu prije meča Hamdan. </p>
<p>Inače, njihovo je verbalno sučeljavanje bilo prilično zanimljivo, a inicirano je kašnjenjem na zakazanu konferenciju za novinare pred borbu. </p>
<p>»To je dio taktike«, zaključio je Hamdan. »Nećeš me čekati u ringu, ne brini«, uzvratio mu je Božić. </p>
<p>Na konferenciji je bio prisutan i predsjednik WBF-a Mick Croucher, koji je uvjeren kako će ovaj meč biti borba godine, a pobjedniku su nakon njega otvorena mnoga vrata za daljnje, jake mečeve. </p>
<p>Uz opisanu glavnu borbu, održan će biti još velik broj dvoboja od kojih treba istaknuti meč Vedrana Akrapa i Petka Marinova, te Gorana Borovića koji će preko francuskog borca Sofianea Allouchea pokušati doći do naslova najboljeg borca svijeta u orijentalnom boksu. Od hrvatskih boraca još će nastupiti Marko Kutleša (super prestige K-1, protiv Yassinea Benhadja), Dragan Subotić (prestige muay thai, protiv Yoddenchaija Sitpholeka), Ante Maljković, Marko Igrc i Emanuel Čibarić (svi free fight).</p>
<p>Ulaznice za »Noć gladijatora - kralj ringa« mogu se kupiti u trgovinama Rost sporta, Fotex-Cibona VIP, kao i u sportskom restoranu Hooters, po cijenama od 70 do 200 kuna.. </p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Može li Zadar ponoviti 1986. godinu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iako su košarkaši Zagreba najozbiljnije prijetili Ciboni u polufinalu, doigravanje je ipak došlo do očekivanog finala. U nedjelju u Jazinama (18.45 sati) počinje finalna serija Hrvatskog prvenstva, u kojem će se za 14. naslov po verziji HKS-a boriti košarkaši Zadra i Cibone. </p>
<p>Za Zadar će ovo biti nova prilika za naslov nakon 19 godina. U Jazinama se nadaju da bi mogli ponoviti uspjeh iz 1986. godine, kada su u poznatom finalu protiv Cibone postali prvaci. U dosadašnjih 13 sezona zagrebački i zadarski klub igrali su sedam puta u finalu, a ishod je poznat, Cibona je dosad 12 puta osvajala naslov prvaka. Jedino su Splićani prije dvije godine prekinuli dominaciju »vukova«, to je bila prva sezona u kojoj je momčad iz Savske ostala bez ijednoga domaćeg trofeja. Zadrani su ove sezone već pospremili Kup Krešimira Ćosića u vitrine, a pehar Ožujsko lige bio bi potpuni trijumf momčadi koju je složio Pino Gjergja. </p>
<p>Iako njegova momčad brani naslov, a Zadar ima status izazivača, za trenera Cibone Dražena Anzulovića imperativ je na momčadi iz Jazina. </p>
<p>»Zadrani silno priželjkuju naslov, čujem da već spremaju slavlje.« </p>
<p>Cibona i Zadar igrali su pet puta ove sezone, momčad Rudolfa Juga vodi rezultatom 3-2, a prevagu je donijela pobjeda u finalu kupa. </p>
<p>»Zadar ima prednost domaćeg terena, a mi moramo držati moral koji smo imali u dvije polufinalne utakmice«, kaže Anzulović. </p>
<p>Protiv Zagreba se Cibonina obrana koncentrirala na vanjsku liniju (Ivan i Marko Tomas, Damir Miljković), bez prevelike brige da će štetu napraviti visoki igrači. No, sa Zadrom će biti drugačije, jer je pored braniča Vladovića, Johnsona, Štembergera i Tvrdića glavna prijetnja ipak Marko Banić, po našoj ocjeni, trenutačno najbolji igrač Ožujsko lige. </p>
<p>»Znamo da je Banić prevaga, ali za mene su moji igrači najbolji«, tvrdi Anzulović. </p>
<p>Sve supaničke obrane dosad nisu pronalazile načina kako zaustaviti 20-godišnjega krilnog centra, koji je iznimno brz i okretan te zna iskoristiti i najmanju priliku za postizanje poena. U posljednjoj je utakmici Cibona udvajala Banića s Jasonom Smithom u prednjoj poziciji, što nije izgledalo loše, sve dok se Australac nije nakupio osobnih pogrešaka. </p>
<p>Cibosi su prošli najkriznije razdoblje, kada je trener na raspolaganju imao šest zdravih igrača. U Jazinama Anzulović očekuje da će sva jedanaestorica koji budu na klupi moći igrati. Ipak, 12. će mjesto ostati prazno i pritom će jako »bosti u oči«, jer Cibona, podsjetimo, sezonu mora završiti bez Marka Popovića. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Poraz Federera, Čilić u finalu juniora</p>
<p>U finalu tenisača na Roland Garrosu će igrati Rafael Nadal i Mariano Puerta</p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Na Australian Openu ove godine je poražen u polufinalu od Marata Safina. U Roland Garrosu je također polufinale ostao njegov limit. Najbolji tenisač svijeta Roger Federer neće imati jedinstvenu priliku kompletirati četiri Grand Slama u svojoj kratkoj karijeri – pobijedio ga je u polufinalu 18-godišnji Španjolac Rafael Nadal 6-3, 4-6, 6-4, 6-3. U drugom polufinalu Argentinac Mariano Puerta je u teniskom »maratonu« svladao Rusa Andreja Davidenka 6-3, 5-7, 2-6, 6-4, 6-4.</p>
<p>O polufinalu Federera i Nadala govorilo se od trenutka kada je sklopljen ždrijeb i kada je bilo jasno kako će međusobno igrati polufinale. Federer je o sebi rekao sve u protekle dvije godine, dok je Nadal i definitivno postao »krupna zvijer« ove sezone osvojivši sve što se može na zemljanim terenima. Takve epitete Nadal je potvrdio i u polufinalu – neiscrpna energija, fanatična snaga i ono što imaju svi sportski pobjednici, nije se prepao Federera. A, Švicarac je uradio mnogo toga da olakša mladiću iz Mallorce odlazak u finale. Nikada u karijeri Federer nije bio toliko bijesan tijekom meča, nikada nije činio takve »početničke« pogreške, razgovarao sa sucem, publikom, samim sobom...</p>
<p>Federerove 62 neforsirane pogreške najbolje su oslikale kako je igrao tog pariškog predvečerja. Premda je mnogo puta pokazao zašto je najbolji na svijetu, isto je tako uporno bježao od pobjede. Nadal je, pak, začuđujuće za dječaka držao fantastičnu razinu tenisa i isključivo snagom pobijedio Švicarca. U finalu će Nadal imati daleko lakši posao od polufinalnog. Tamo ga čeka 26-godišnji Argentinac Mariano Puerta koji je u četverosatnom »maratonu« pobijedio Davidenka, makar je Rus od početka meča bio korak ispred. No, u ključnim trenucima je prestao »brisati« linije terena.</p>
<p>Hrvatski tenis, pak, može s nestrpljenjem dočekati posljednji dan turnira. Marin Čilić je izborio finale juniorskog turnira. U polufinalu je svladao prvog nositelja Andrewa Murraya 7-5, 6-3, makar je Britanac u prvom setu imao 5-2. U nedjeljnom finalu Čilić će igrati protiv Nizozemca Antala Van der Duima. </p>
<p>• Rezultati, polufinale: Nadal (4) – Federer (1) 6-3, 4-6, 6-4, 6-3, Puerta – Davidenko (12) 6-3, 5-7, 2-6, 6-4, 6-4;</p>
<p>juniori, polufinale: ČILIĆ – Murray (1) 7-5, 6-3, Van der Duim – Lack 6-4, 4-6, 7-5. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Šarapova stiže na Zagreb Ladies Open? </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Premijerno izdanje Zagreb Ladies Opena ipak će početi bez nekoga zvučnog imena. Spominjala se Karolina Šprem i Jelena Dokić, oko njihovih mogućih nastupa stvorila se i cijela afera, u kojoj su glavne uloge imali direktorica turnira Iva Majoli i samozvani trener Borna Bikić. Ili je sve »napuhano« radi medijske promocije, ili je Bikić uistinu tražio previše novca. </p>
<p>Nakon svega, prva će nositeljica i glavna zvijezda biti Čehinja Zuzana Ondraškova, 74. tenisačica svijeta. Hrvatsku će koloniju predvoditi Silvija Talaja, ujedno jedina s iskustvom s Toura. Sanja Ančić je zaslužila pozivnicu organizatora nakon dva naslova na Biserima Dalmacije, no nastup na 75.000 američkih dolara vrijednom WTA Challenger stepenica je više za 16-godišnju sestru Marija Ančića. Nika Ožegović ove je godine osvojila Challenger u engleskom Redbridgeu, dok je na Challenegeru u ruskom St. Petersburgu stigla do polufinala. Stoga se ona nameće kao jedna od domaćih favorita. Marija Abramović, Matea Mezak i Ivan Lisjak, koja u Zagreb stiže s naslovom 25.000 američkih dolara vrijednog turnira u Italiji, nadaju se da će opravdati povjerenje organizatora i zaraditi vrijedne bodove. </p>
<p>Najavljeni dolazak Španjolke Arantxe Sanchez-Vicario na svečano otvaranje odgođen je za ponedjeljak zbog komentatorskih obveza poznate tenisačice. Osim toga, Iva Majoli je rekla kako je zadovoljna pregovorima s ljudima iz Ženske teniske organizacije (WTA), obavljenima u Parizu prošlog tjedna, te kako uskoro očekuje njihov dolazak u Zagreb. Potvrda WTA licence, odnosno potvrda Zagreb Ladies Opena kao WTA turnira trebala bi se dogoditi na sastanku za vrijeme Wimbledona. </p>
<p>Zanimljivo, u turnirskom je biltenu, gdje se očekuju profili glavnih zvijezda turnira, prije svih predstavljena wimbledonska pobjednica Marija Šarapova. Kad smo izvršnog direktora Jonuza Alitija u šali upitali kad sibirska ljepotica stiže u Zagreb, ispalio je: »Sljedeće će godine igrati u Zagrebu.« [I. Mi.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Amerika treba jaku Europu</p>
<p>Amerikance brine da bi unutarnja pitanja mogla EU udaljiti od inicijative prema Teheranu </p>
<p>NEW YORK, (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Amerika budno prati krizu u Europskoj uniji, ali čini se da nije zatečena francuskim i nizozemskim »ne« europskom ustavu. Američki analitičari se slažu da će ovi događaji čak pomoći Europi da se u preispitivanju ponovno okrene samoj sebi, radije nego vanjskopolitičkim pitanjima, poput palestinsko-izraelskog sukoba u koji je Amerika, htjela-ne htjela, »umočena do grla«.</p>
<p>Dio američkog tiska međutim i upozorava da će preokupiranost Europe unutarnjim pitanjima najvjerojatnije, tamošnje lidere još više udaljiti od za SAD najznačajnijeg pitanja: dovođenja do kraja diplomatske inicijative koju EU poduzima prema Teheranu o još uvijek nejasnoj iranskoj nuklearnoj strategiji. Amerikanci su svakako i zabrinuti turbulencijama na Starom kontinentu jer ne treba zaboraviti da su Sjedinjene države eurocentristička zemlja te da se na europskoj sigurnosti djelomično zasniva i američka. </p>
<p>Primajući u četvrtak u State Departmentu delegaciju EU u kojoj su bili Javier Solana, Benita Ferrero-Waldner i Jean Asselborn, američka državna tajnica Condoleezza Rice je istaknula kako će o važnim europskim pitanjima naravno odlučivati Europljani. Ona je isto tako naglasila kako je Amerika radosna što u Europi ima jakog partnera za rad na vitalnim pitanjima svjetskog mira, problemima gladi, siromaštva, mogućnostima za sve i slobodi. Rice nije propustila niti jedno globalno pitanje u kojem bi Washington u bliskoj budućnosti želio imati potporu Bruxellesa.</p>
<p>»Uvjereni smo da će se ovo partnerstvo nastaviti razvijati kako bi se upotrijebilo za velike ciljeve«, dodala je Rice. Tako je opovrgnula analitička predviđanja da će Europa zbog aktualnih problema »potonuti u sebe samu«. Dapače, državna je tajnica očigledno odaslala nove poticajne iskre zabrinutim Europljanima nabrajajući gdje Washington prvo očekuje europsku diplomatsku pomoć: u trokutu od Bejruta, preko Bagdada do Teherana. »Imali smo vrlo dobre razgovore o sadašnjim naporima da Iran ispuni svoje obveze iz Pariškog sporazuma«, bila je jasna Condolezza Rice. </p>
<p>Naravno, bilo je riječi i o zajedničkim akcijama u Darfuru. Najavljeno je da će SAD i EU zajedno organizirati međunarodnu konferenciju o Iraku u Bruxellesu 22. lipnja. Prije toga, u Washingtonu će se 20. lipnja sastati europski i američki lideri, kako je državna tajnica naglasila, »s ambicioznim dnevnim redom«. »Kako se Europa povećava«, dodala je ona, »tako raste i razvija se naše partnerstvo«.</p>
<p>Condoleezza Rice je naravno govorila kao visoki američki dužnosnik koji je uz to »najbliže uho« do predsjednika. Ono što ona izgovori ima u ovom trenutku veliku specifičnu težinu na globalnoj sceni. Američki novinski komentatori se slažu da predsjednik Bush pokušava što je moguće većim otopljavanjem odnosa s Europom u svim sferama ublažiti gorčinu koja se zbog iračkog rata nataložila na europskoj strani Atlantika. </p>
<p>U siječnju ove godine, tijekom prvog putovanja izvan zemlje u svom drugom mandatu, predsjednik Bush je u Belgiji izgovorio važan politički refren koji se sve češće ponavlja u Washingtonu: »Jaka i ujedinjena Europa je najbolji američki saveznik u svijetu.« Slušajući predsjednika, a prepoznajući europske ambicije, tko može ustvrditi da je sa bipolarnim svijetom gotovo?</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Erdogan traži pomoć od Busha</p>
<p>Turska je uvjerena da će se proširenje EU unatoč svemu nastaviti</p>
<p>Turska budućnost u Europskoj uniji (EU) dovedena je ozbiljno u pitanje nakon nizozemskog referendumskog »ne« europskom ustavu. Iako se takav ishod, nakon francuskog debakla, u službenoj Ankari očekivao, nizozemski udarac se ovdje izravno tumači kao europski strah ne samo od Turaka već i od suvremenog koncepta nove prosperitetne Europe koja se ujedinjuje.</p>
<p>Unatoč svemu, vodeći turski dužnosnici su hrabro izjavili kako ishodi izjašnjavanja o ustavu neće utjecati na odluku Bruxellesa da 3. listopada započne pregovore o punopravnom članstvu njihove zemlje u EU. Glasnogovornik turskog ministarstva vanjskih poslova Namik Tan je jasno stavio do znanja da vlada ostaje nepokolebljiva u nakani da dođe do željenog europskog cilja. Referendumski poraz ustava u Francuskoj i Nizozemskoj objašnjava se ne toliko ksenofobijom i otporom prema ulasku prve islamske zemlje u EU, koliko strahom koje je »iskonstruirala« oporba u tim europskim zemljama da će mnogi radnici izgubiti radna mjesta i dosadašnji životni standard. Opće je uvjerenje da to raspoloženje, koje objektivno koči i prijem i drugih zemlja u EU neće niti može predugo potrajati. </p>
<p>Turski premijer Recep Tayyip Erdogan koji je, po mnogima zemlji vratio nužno političko, gospodarsko pa i socijalno samopouzdanje, ne želi ništa prepustiti slučaju. On u ponedjeljak odlazi u posjet Sjedinjenim Državama kako bi s američkim predsjednikom Georgeom Bushem među ostalim i o političkimpreviranjima u EU. Washington je vrlo glasan zagovornik ulaska Turske u moćni bruxelleski savez budući da takav prošireni koncept Starog kontinenta više odgovara njegovim dugoročnim strateškim interesima. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Villepinovih 100 dana za povjerenje Francuza</p>
<p>Novi francuski premijer Dominique de Villepin do petka se još nije uselio u svoj novi ured i stan u palači Matignon iz koje se iselio Jean-Pierre Raffarin već u utorak, u kojoj je »stanovao« tri godine koliko mu je i trajao premijerski mandat. Međutim, novi je premijer ipak u četvrtak kasno popodne objavio sastav svoje vlade, odmah nakon što ga je predstavio predsjedniku Jacquesu Chiracu u Elizejskoj palači u koju je ušao diskretno kroz sporedni ulaz, nezapažen od novinara.</p>
<p>Najvažnija je novost u tome sastavu da je Nicolas Sarkozy, inače predsjednik najjače vladajuće stranke, Saveza narodnog pokreta (UMP), imenovan ministrom unutarnjih poslova, ali istodobno je jedini proglašen i »državnim ministrom«, što ga zapravo čini drugim čovjekom u vladi. A toga »zvanja« dosad nije bilo u francuskim vladama. Sarkozy je dobro poznat francuskoj javnosti kao suparnik i ne baš omiljeni »suradnik« predsjednika Chiraca, za razliku od novog premijera De Villepina koji je njegov miljenik i vjerni suradnik kao što je to bio i Raffarin.</p>
<p>Sada se već zna da je Sarkozy, inače vrlo popularan među Francuzima, postao šef UMP-a mimo Chiracove volje. On se vrlo ozbiljno namjerava kandidirati za predsjednika Francuske na izborima 2007. Na taj se potez odlučio kada ga je, pod pritiskom Chiraca, bivši premijer Raffarin u ožujku 2004. smijenio s položaja ministra unutarnjih poslova na kome je bio od svibnja 2002. Sada se, očito, sa snažnom podrškom svojih pristaša u stranci, nametnuo i novom premijeru. Nova je vlada manja od dosadašnje koja je imala ukupno 41 ministra i državnog tajnika.</p>
<p>Novi je ministar vanjskih poslova Philippe Douste-Blazy koji je dosad bio ministar zdravstva, umjesto dosadašnjega Michela Barniera kojega smatraju »žrtvenim jarcem« zbog odbijanja europskoga ustava na referendumu. Samo su troje ministara ostali na svojim položajima: Michelle Alliot-Marie, ministrica obrane, Thierry Breton, ministar financija, i Jean-Louis Borloo, ministar rada. Pritom je novi premijer De Villepin novinarima naglasio kako će glavna zadaća njegove vlade biti borba protiv nezaposlenosti, a dao si je rok od sto dana da bi »vratio povjerenje Francuza«. </p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Za Cherie Blair stroža pravila zarade </p>
<p>Konzervativci žele spriječiti suprugu britanskog premijera Cherie da zaradi »desetke tisuća funti« na temelju pozicije svoga muža </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Konzervativna oporba u Britaniji zahtijeva uvođenje strožih pravila kako bi se spriječilo da supruga britanskog premijera Tonyja Blaira Cherie zaradi »desetke tisuća funti« tako što »iskorištava« posao svoga muža. </p>
<p>Idućeg tjedna, u vrijeme kad Tony Blair bude boravio u službenom posjetu Washingtonu, Chery Blair održat će u istom gradu plaćeno predavanje na kome će govoriti o životu u Downing streetu. Britanskim ministrima i premijeru zabranjene su komercijalne aktivnosti vezane za njihov posao, a konzervativci sada traže da se ta zabrana prenese i na premijerovu suprugu. Konzervativni zastupnik Chris Grayling tvrdi kako je pogrešno da obitelj Blair zarađuje novac koristeći posao Tonyja Blaira kad ministarska pravila to brane. »Ovdje se radi o sivoj zoni, jer nije u pitanju sam premijer, već njegova žena koja drži plaćeno predavanje o njihovom životu u Downing streetu«, tvrdi taj zastupnik. Ulaznice za washingtonski nastup Cherie Blair (čija se cijena kreće između 60 i 95 dolara) već su rasprodane. </p>
<p>Glasnogovornik Downing streeta izjavio je, međutim, da se radi o privatnom angažmanu premijerove supruge koja će putovati u vlastitom aranžmanu, neovisno od svog muža i njegove pratnje. To što su njih dvoje u isto vrijeme u Washingtonu puka je koincidencija, tvrde u Downing streetu. Cherie Blair je uspješna odvjetnica koja je nedavno napisala i knjigu o životu u Downing streetu. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Liderski obračun na saboru HDZ-a BiH</p>
<p>Nikad se s takvom neizvjesnošću nije očekivao skup vladajuće hrvatske stranke u BiH kao što je to slučaj sa Devetim saborom HDZ-a BiH koji se subotu održava u Mostaru. Ključno pitanje je tko će biti izabran za novog predsjednika HDZ-a BiH. Pobjednik će odrediti smjer kojim će ubuduće ići ova stranka, ali i ukupno hrvatska politika u BiH.</p>
<p>Trenutak je neobično važan, jer bi se u BiH uskoro trebale početi događati promjene, prije svega kad je riječ o ustavnim promjenama gdje će Hrvati nastojati očuvati, zapravo izboriti, poziciju konstitutivnog naroda koju im jamči Ustav BiH. Četiri su kandidata za predsjednika HDZ-a BiH. Favorit umjerene struje je dr. Božo Ljubić koji je čini se dobio i snažnu potporu hrvatskog HDZ-a te Europske pučke stranke. Ljubiću ide u prilog i to što se smatra da je on jedini u stanju provesti reforme u stranci po uzoru na Sanaderov HDZ. Najozbiljniji konkurent Ljubiću je smijenjeni član Predsjedništva BiH Dragan Čović kojem je, međutim, smetanja činjenica da je protiv njega podignuta optužnica pred Državnim sudom BiH zbog navodne umiješanosti u milijunske carinske prevare u režiji kompanije »Lijanovići« iz Širokog Brijega. Aktualnom čelniku HDZ-a BiH i državnom ministru sigurnosti Bariši Čolaku daju se mnogo manje šanse, kao i četvrtom kandidatu Ivanu Maduniću. O svemu će odlučiti 573 izaslanika na saboru, no već sada je jasno da će ovaj skup biti »konačni obračun« suprotstavljenih politika. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>U mreži straha</p>
<p>Napetost, jurnjava i stres talože se, i kad tijelo više, ne može izdržati pucaju šavovi. Događaju se infarkti, moždani udari i brojne fobije, jer čovjekov organizam ne može stalno biti napet</p>
<p>Strah od paukova, visine, vatre, groma, zmija, ozljede, smrti... Moglo bi se u nedogled nabrajati, jer sve su to strahovi koji nas u određenim situacijama blokiraju. Mnogi su doživjeli drhtavicu, znojenje, lupanje srca, osjećaj gušenja i slabosti, što se prepoznaje kao napadaj panike, a takva anksiozna stanja poznata su još i kao tjeskoba i ustrašenost, te napetost da će (nam) se dogoditi nešto loše. Kako bi to spriječili, ljudi često posežu za različitim sredstvima za smirenje uspostavljajući pritom sami svoju dijagnozu. </p>
<p>U mnogo je »ustrašenih slučajeva« riječ o pokušaju samoizlječenja, jer se u nas pomoć psihijatra odmah tretira kao put za umobolnicu. Hrvati ne vole biti psihički bolesni pa će prije, uvjetno rečeno, prihvatiti činjenicu i da imaju rak nego psihički poremećaj, potvrdilo nam je to nekoliko psihijatara.</p>
<p>»Anksioznost je znak života, postojanja i iskustva. To je inače posve normalno emocionalno stanje koje nas drži u budnosti, pripravnosti, izoštrava nam osjetila... Da je nemamo u normalnim količinama, za čovjeka ne bi bilo dobro, no previše anksioznosti dovodi do psihičkih poremećaja. Anksioznost karakteriziraju sinonimi poput ustrašenosti, zabrinutosti i drugih. Ima prilagodbenu vrijednost, jer predviđa postojanje neke promjene duševne ili tjelesne ravnoteže«, kaže dr. Petrana Brečić iz Odjela urgentne psihijatrije Zavoda za dijagnostiku i intenzivno liječenje u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče. </p>
<p>Pojašnjava kako je to »odgovor ega, odnosno svjesnog dijela ličnosti na opasnost, prije svega, vanjsku i realnu – poput straha od ozljede, od životinja, neprijatelja, prirodnih nepogoda«. </p>
<p>Odgovori na unutarnju opasnost koja uključuje nemogućnost kontrole unutarnjih – nagonskih – sila nazivaju se anksioznošću. To je nelagodno i teško podnošljivo stanje koje se rasterećuje aktivacijom autonomnoga živčanoga sustava i voljnom muskulaturom poput drhtavice. Kliničke manifestacije straha i anksioznosti doznajemo posve su jednake i čine ih brojni somatski (tjelesni) poremećaji – vrtoglavice, mučnina, osjećaj bockanja u tijelu, navale topline i hladnoće... Misaoni su simptomi pak strah od smrti, osjećaj da možemo poludjeti, depersonalizacija – osjećaj odvojenosti od samog sebe, nestvarnost... Njihova učestalost određuje jačinu anksioznosti koja može biti blaža, srednja i teška. Potonje odgovara paničnom napadu, jer se razvija brzo i traje od tri do deset minuta. Kada je anksioznost toliko jaka da čovjeka ometa u svakodnevnom životu postaje patološkom i tretira se kao psihički poremećaj koji treba liječiti. </p>
<p>Stres, stalna napetost i jurnjava za vremenom u čovjeku se slažu pa kad tijelo više ne može izdržati »pucaju šavovi«. Tako se, među ostalim, događaju infarkti, moždani udari, dijabetes i brojne druge bolesti, jer čovjekov organizam ne može biti stalno napet. Prema riječima dr. Brečić, psihosomatske bolesti i nastaju zbog previše anksioznosti koju čini i strah od separacije, odvojenosti od roditelja, odlazak u vrtić, školu... to više jer se i cijeli odgoj djeteta temelji na strahovima. Nadalje anksioznost podrazumijeva i strah od separacije, a depresija je, kaže dr. Brečić, već njezino aktivno stanje. U depresivnim poremećajima anksioznost je vezana uz crne misli, osjećaj da nikad neće biti bolje, podržava gubitak životne radosti uz česta suicidalna razmišljanja i strah od budućnosti. </p>
<p>U psihotičnim poremećajima pak tjeskoba je dio sumanutih nerealnih misli poput onih da vas netko prati, prisluškuje, namjerava vas ubiti... </p>
<p>U klasifikaciji psihijatrijskih poremećaja postoji skupina bolesti u kojima je anksioznost vodeći simptom i nazivaju se anksioznim poremećajima. U njih ulaze panični poremećaji sa i bez agorafobije (strah od otvorenog prostora), socijalna fobija, PTSP, akutna stresna reakcija i drugi. O tome koliku smo količinu separacije sposobni »ponijeti« još iz djetinjstva utoliko ćemo (s više ili manje uspjeha) moći utjecati i na naš daljnji psihički razvoj. </p>
<p>Kada je o fobijama riječ (prve zabilježene izazivali su zvuci flaute i hodanje uz jarak) one predstavljaju intenzivan strah u realnim situacijama. No da bi se neki strah i nazvao fobijom on mora čovjeka onemogućavati u svakodnevnom životu. Dakle, ako se netko boji zmija, a živi u dalmatinskom kršu gdje ih ima, u njoj se razvija fobija, jer je svakodnevna mogućnost susretanja s njima prepreka normalnom životu. S tim u vezi razvija se i anticipirajuća anksioznost, odnosno izbjegavajuće ponašanje. Njime se nastoje izbjeći sve situacije u kojima bi se taj strah mogao razviti. Ako osoba pak živi u gradu gdje ne može svakodnevno susresti zmije, ona u situaciji »bliskog susreta« razvija samo panični napad. Prema riječima dr. Brečić, učestalost fobija u populaciji je oko 13 posto pri čemu je ona češća kod žena. Predvode ih fobije od situacije – prolaska kroz tunel, prelaska preko mosta, leta zrakoplovom... Potom su učestale fobije od prirodnog okoliša – strah od groma, vatre, vode, a nakon njih one od ozljeda i rana od igala, te životinja posebice gmizavaca.</p>
<p>Ljudi se boje svega </p>
<p>Fobije - phobos, poseban osjećaj jake odbojnosti ili bolesnog straha, relativan su pojam, tvrde psihijatri. Individualne su prirode i teško ih je okarakterizirati po jakosti i ozbiljnosti. Primjerice, strah od kukaca ili tunela onome tko ga osjeća jednako je »težak«. Prema riječima dr. Brečić, u psihijatrijskoj su praksi, među ostalim, nerijetko zabilježene fobije od visine, mraka, zubara, injekcije, raznih vrsta lijekova, bolesti, posebice kancerofobije i one od obolijevanja od AIDS-a. Zamjetne su fobije od kukaca (mravi, pčele, leptiri, muhe), ali i cvijeća, posebice kaktusa i oleandra, jer je otrovan. Kod ljudi je često razvijen strah od intenzivnih boja, a sve je prisutnija i socijalna fobija. Ona, među ostalim, uključuje strah od toga kako nas druge osobe doživljavaju i prosuđuju. Kod djece su česte fobije od mraka, ali i »maskiranih« osoba, krikova, glasnoga govora i drugog.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>U drugom stupu i bez mirovine</p>
<p>Zasad nema načina da osiguranik koji je navršio 65 godina, ali ima samo 14,5 godina staža, dođe do vlastitog novca koji je tijekom tih 14,5 godina štedio u drugome stupu</p>
<p>Unatoč tome što se štednja u drugom mirovinskom stupu vodi na privatnom računu osiguranika u odabranom mirovinskom fondu i propisima je zaštićena kao privatna imovina, osiguranici koji ne ispune jedan od dva temeljna uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu (riječ je o odredbi po kojoj za mirovinu treba imati najmanje 15 godina staža) mogli bi ostati bez mirovine i bez svog novca. Novac, doduše, neće nestati, odnosno nakon njihove smrti ući će u ostavštinu koja se isplaćuje njihovim nasljednicima, ali osiguranik taj novac neće moći iskoristiti zato da bi osigurao mirniju starost.</p>
<p>Prema postojećim propisima, naime, pravo na mirovinu iz drugog stupa ostvaruje se pod jednakim uvjetima kao i u sustavu generacijske solidarnosti. Štoviše, mirovina iz drugog stupa zasad se i ostvaruje na temelju rješenja koje osiguraniku izdaje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju. Tim je Zakonom propisano da starosnu mirovinu (uz neke iznimke do 2008. godine, do kada traje prijelazno razdoblje tijekom kojega se uvjeti za mirovinu mijenjaju) mogu ostvariti muškarci sa 65 i žene sa 60 godina. U oba slučaja uvjet je da su napunili najmanje 15 godina staža. U prijevremenu starosnu mirovinu može se s pet godina manje, odnosno muškarci sa 60 (i najmanje 35 godina staža), a žene sa 55 (i najmanje 30 godina staža). </p>
<p>Iako se najavljivalo da će Hagena pokrenuti inicijativu za rješavanje tog problema, da bi se omogućilo da i oni koji ne napune 15 godina staža imaju pravo na isplatu mirovine na temelju štednje u drugom stupu, u Hageni nas upućuju na - HZMO. S te adrese, pak, sve upite vezane uz drugi mirovinski stup upućuju na - Hagenu.</p>
<p>U odgovoru koji smo dobili iz Hagene, doduše, ističe se da je način stjecanja prava na mirovinu za neke iznimke riješen, primjerice za invalidske umirovljenike (odnosno one kod kojih je utvrđena profesionalna nesposobnost za rad). U Zakonu, primjerice, postoji mogućnost da netko ostvari pravo na mirovinu i sa 35 godina i samo dvije ili tri godine staža, ako je riječ osobi kod koje je utvrđena profesionalna nesposobnost za rad. U takvim je slučajevima, primjerice, riješeno i to da osiguranik ima pravo na mirovinu koja je povoljnija za njega, pa HZMO radi dva usporedna izračuna: jedan za slučaj da je riječ o osiguraniku koji je cijelo vrijeme bio osiguran samo u sustavu generacijske solidarnosti, a drugi na temelju tog sustava i štednje u drugom stupu. No, u propisima se ne spominje rješenje za one koji jednostavno - zbog toga što su prerano ostali bez posla, ili ga godinama nisu mogli naći, zato što ih poslodavac nije prijavio pa nemaju uplaćene doprinose, ili zbog nekih drugih životnih okolnosti - nisu prikupili dovoljno staža. Ukratko, zasad nema načina da osiguranik koji je navršio 65 godina, ali ima samo 14,5 godina staža, dođe do vlastitog novca koji je tijekom tih 14,5 godina štedio u drugome stupu.</p>
<p>Budući da je izmjenama Zakona o obaveznim doprinosima iz 2002. godine uvedena obaveza plaćanja doprinosa na prihode od honorara, ne treba zaboraviti da se isto pravilo - o najmanje 15 godina staža - odnosi i na te osiguranike. U praksi se, tako, može dogoditi da nečiji novac »sjedi« na računu, a »štediša« istodobno postane korisnik pomoći iz sustava socijalne skrbi, dakle, da padne - na teret poreznih obveznika. Takva je situacija u najmanju ruku apsurdna, jer je drugi mirovinski stup obavezan za sve nove osiguranike, odnosno u vrijeme kada su se uvodila tri stupa mirovinskog osiguranja bio je obavezan za sve osiguranike mlađe od 40 godina. Država ga je, dakle, osiguranicima nametnula upravo zbog toga da bi se u budućnosti smanjio pritisak siromašnih na državni proračun.</p>
<p>Odgovor iz Hagene </p>
<p>»Kod rješavanja navedenog problema i statusa umirovljenja osoba koje nemaju 15 godina staža, intencija je zakonodavca da ponajprije potiče mogućnost da se sve radno sposobne osobe uključe u radne tokove, odnosno da se na razini cjelokupnog društva kao poticaj razvoja gospodarstva stvaraju uvjeti za mogućnost zaposlenja takvih osoba, čime se bave određene institucije.</p>
<p> U skladu s takvim postavkama i Zakon o mirovinskom osiguranju, kao organski zakon koji rješava status osiguranika, odnosno status umirovljenika pojedinih kategorija osoba među kojima su i osobe koje nemaju 15 godina staža, postavlja uvjete koji su mjerodavni za određivanje statusa umirovljenja pojedinih i tih skupina osoba... Zakon o mirovinskom osiguranju je točno odredio koje uvjete moraju ispunjavati osobe koje nemaju 15 godina radnog staža, ali su ispunile i ove izričite zakonske uvjete, kao što je invaliditet te utvrđena opća radna nesposobnost za rad...«, stoji u odgovoru na pitanje hoće li Hagena uskoro inicirati izmjene propisa u mirovinskom osiguranju da bi se riješio problem osiguranika koji nisu napunili 15 godina staža. Podjednako nerazumljivo i nelogično djeluje i pojašnjenje razloga zbog kojih takve inicijative - ako smo dobro shvatili - na kraju ipak neće biti: »Agencija nije institucija koja određuje uvjete za umirovljenje ili propisuje svojim Zakonom uvjete i status umirovljenja, nama je zadaća ukazati kako postupati sa sredstvima štednje iz II. stupa i usmjeriti ih prema osiguraniku u određenim životnim uvjetima.</p>
<p> Nadalje, Agencija je institucija za nadzor i svoje djelovanje usmjeruje na nadzor nad poslovanjem sudionika koji su zakonom uključeni u sustav novog mirovinskog sustava, a u cilju zaštite interesa osiguranika, budućih umirovljenika«. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>Počeli »crni« vikendi na zagrebačkim plažama </p>
<p>Prošli je vikend na Jarunu mogao završiti tragično da nije bilo brze intervencije spasioca / Od utapljanja spašeno malodobno dijete i plivač na Otoku ljubavi</p>
<p>Iako je kalendarski ljeto tek pred vratima, a nepunih tjedan dana prošlo od podizanja pet plavih zastava koje su službeno označile otvaranje kupališne sezone na najvećem zagrebačkom kupalištu, jezeru Jarun, prošli je vikend tamo zamalo završio »crno« za kupače.</p>
<p>Plaže Velikog i Malog jarunskog jezera prošlu je subotu i nedjelju, u jednom danu, posjetilo više od 2500 kupača.</p>
<p> Unatoč spasilačkoj patroli na vodi i kopnu te službi od 30-ak jarunskih spasilaca i liječničkom timu, u subotu su se tek korak od utapljanja našli jedno malodobno dijete i muškarac srednjih godina.</p>
<p> I ovoga puta razlog skorom utapljanju bilo je ono čega se spasioci najviše boje i na što najčešće upozoravaju.</p>
<p> Plivači naime, često precijene svoje plivačke sposobnosti, otplivaju daleko od obale i više se ne mogu vratiti.</p>
<p> Isto se to dogodilo u subotu na Jarunu kada se nesretni plivač, pokušavajući s Malog jarunskog jezera doći do Otoka ljubavi, počeo utapljati prije dolaska spasioca na čamcu koji ga je ipak uspio izvući, no radilo se ipak o sekundama.</p>
<p> Nedisciplinirani i neoprezni kupači u najvećoj su opasnosti od utapljanja.</p>
<p> Unatoč velikim tablama s ispisanim upozorenjem o zabrani kupanja na određenim mjestima jezera te upozorenjima dežurnih spasioca, nemali broj kupača zabavu i bijeg od vrućina potraži upravo na zabranjenim i opasnim mjestima, što nerijetko završava tragično.</p>
<p> Tako se u kolovozu 2004. godine, jedna osoba utopila na regatnoj stazi na Jarunu koja inače nije plivačka zona, i nije pod budnim okom spasilačke službe.</p>
<p> Jedno od mjesta gdje je kupanje također opasno je i velikogoričko jezero Čiče, nastalo dugogodišnjiom eksploatacijom šljunka. Premda se na njemu godinama kupa na tisuće Velikogoričana, ono još uvijek nema sve uvjete potrebne da bi bilo kupalište.</p>
<p>»Osim nediscipliniranih kupača, koji se ne obaziru na upozorenja, posebno su neodgovorni i roditelji koji odmaraju u hladovini misleći da imaju djecu na oku.</p>
<p> Roditelji djeteta spašenog iz vode prošli vikend cijelo su vrijeme bili u kafiću i stigli kada je već sve bilo gotovo«, požalila se glasnogovornica Rekreacijsko- športskog centra Jarun, Nika Pavlinić.</p>
<p>Djecu se isto tako upozorava da ne skaču s mostova koji su postali »mamac« za one koji vole skakanjem ulaziti u vodu, te da ne plivaju s Malog jezera prema Otoku ljubavi, što plivači jako često rade. Kada shvate da se ne mogu vratiti, obično nastupa panika koja spasiocima otežava posao.</p>
<p> Većina ljudi, naime tada diže ruke okomito iznad glave, čime samo olakšavaju uranjanje ispod površine.</p>
<p> Poseban problem su i kupači koji inače imaju zdravstvenih problema, kao i osobe koje u vodu ulaze pod utjecajem alkohola, odnosno nekih jakih lijekova ili droga. </p>
<p>Najbitnije je, kažu spasioci da ljudi shvate da su oni ovdje radi njih, ali preventivno, te da se sami moraju čuvati koliko god je to moguće. Ili barem slušati upozorenja onih koji »bdiju« nad njihovom sigurnosti. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Dječak se utopio na očigled razrednika</p>
<p>KORČULA</p>
<p> - Četrnaestgodišnji Ivan Stanić iz Samobora utopio se u četvrtak oko 15.40 sati u bazenu hotelskog kompleksa »Bon Repos« u Korčuli. Ivan se na bazenu nalazio sa svojim vršnjacima i razrednikom. Nakon trećeg skoka u bazen ostao je na dnu nekoliko minuta, nakon čega su za njim u bazen skočili kolege iz razreda. </p>
<p>Zajedno s razrednikom počeli su s reanimacijom do dolaska hitne medicinske pomoći. Dječaku, međutim, spasa nije bilo. Na tijelu nisu primijećeni tragovi koji bi upućivali na nasilnu smrt, priopćila je Policijska uprava dubrovačko-neretvanska. </p>
<p>Po nalogu izvršnog suca neće biti obdukcije, a tijelo je prevezeno u mrtvačnicu Korčula, gdje će biti dok ga ne preuzme rodbina. [K.B.]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>U 24 sata u Zagrebu dva ubojstava i dva pokušaja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon dva ubojstva počinjena u četvrtak u Sesvetama i središtu Zagreba (ulica Crvenog križa), u noći na petak uslijedila su još dva pokušaja ubojstva, jedan na Trešnjevci i drugi na području Sesveta.</p>
<p>U Počiteljskoj ulici na Trešnjevci H. B. (38) je zadobio teške tjelesne ozljede kada mu je osumnjičeni Lleshi H. (20) zadao ubodnu i četiri rezne rane nožem po trbuhu i leđima. Oko 0.20 sati oštećeni H. B. je izašao iz kuće i primijetio da mu dvoje ljudi, muškarac i žena, pokušavaju ukrasti automobil »renault«, no kada su ga uočili počeli su bježati. H. B. je drugim automobilu sa svojim bratom krenuo za njima i presreo ih na raskrižju Nove ceste i Tratinske ulice. Nakon što su izašli iz automobila, stariji je brat krenuo za ženom, a H. B. za mladićem. U jednom je trenutku mladić izvadio nož i ubo ga.</p>
<p>Žena je pobjegla, a nekoliko minuta nakon toga naišla je policijska ophodnja i uhitila mladića pod sumnjom za pokušaj ubojstva. H. B. je kolima Hitne pomoći odvezen u KB Sestara Milosrdnica gdje je zadržan na liječenju. Mladić je bez uporabe prisile odvezen u postaju gdje je utvrđeno da je dobro poznat policiji zbog 70 imovinskih delikata i droge. Kriminalistička obrada je u tijeku.</p>
<p>Drugi pokušaj ubojstva dogodio se između četiri prijatelja u noćnom klubu »Amadeus« u Jelkovečkoj ulici u Sesvetama oko 1.40 sati. Osumnjičeni J. K. (57) je sa M. R. (33) i još dvojicom muškaraca, od kojih je jedan nepoznat, u klubu pio alkoholna pića. U jednom trenutku izbila je svađa i M. R. je udario J. K. šakom u glavu. Nakon što se situacija primirila četvorica su sjeli u automobil »daihatsu charade« i krenuli prema obiteljskoj kući J. K..</p>
<p>Tijekom vožnje M. R. je vrijeđao suprugu J. K., a kada su došli do kuće, već izprovociran J. K. je ušao u kuću i izašao s poluautomatskim pištoljem »škorpion« te počeo pucati po M. R.. Muškarac je zadobio ozljede po glavi i gornjem dijelu tijela te je prevezen u KB Dubrava, gdje je zadržan zbog teških tjelesnih ozljeda opasnih po život. Osumnjičeni J. K. je uhićen u blizini mjesta događaja i doveden na obradu u policijsku postaju.</p>
<p>Marina Kovačević</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Petorka opet oslobođena </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Roman Munda, Željko Vusić, Damir Škvorc, Nikica Patafta i Ivica Možanić nepravomoćnom su presudom varaždinskog Županijskog suda u petak ponovo oslobođeni optužbe za zlouporabu droga. </p>
<p>Romana Mundu optužnica je teretila da je, posredstvom Možanića i Patafte, od Vusića u četiri navrata kupio po 100 tableta ecstasyja za iznose od 2500 kuna. Tablete bi kasnije preprodao drugim prodavačima ili krajnjim konzumentima. Možanić, Vusić, Škvorc i Patafta, prema optužnici, udružili su se tijekom zadnjeg tromjesečja 2001. do 28. ožujka 2003. godine radi ilegalne prodaje ecstasyja, pa je tako Možanić u veljači 2002. stupio u kontakt s dvojicom prikrivenih istražitelja, koji su se predstavili kao kupci veće količine tableta. Munda i Možanić istražiteljima su na Ininoj crpki u Varaždinu prodali 490 tableta za 9500 kuna, koje su kupili od Vusića. Bile su dogovarane nove isporuke, pa je 28. ožujka 2003. godine obavljena kupoprodaja tableta na benzinskoj crpki Zovko u Sesvetama. Tu je Milan Đurić u vozilo jednog istražitelja ubacio vrećicu s 9607 tableta, nakon čega je jedan istražitelj Mundi isplatio 10.600 eura, a drugi Bezeku 10.000 eura. Munda je dobiveni novac odmah predao Bezeku, koji je s Đurićem pobjegao u nepoznatom smjeru, odnijevši 20.600 eura.</p>
<p>Svim okrivljenicima te Bezeku i Đuriću za zlouporabu droga sudilo se 2003. godine. Bezek služi šestogodišnju zatvorsku kaznu, Munda petogodišnju, dok je Nikica Patafta osuđen na dvije godine zatvora. Vusić i Možanić trebali bi početi služiti trogodišnje kazne, dok je Đurić osuđen na sedam godina zatvora, no sudilo mu se u odsutnosti, jer nije bio dostupan hrvatskom pravosuđu. Škvorc je tada oslobođen optužbe. Okrivljenicima se sada sudilo za dio oslobađajuće presude koju je Vrhovni sud ukinuo i vratio na ponovno suđenje, no ponovno su oslobođeni zbog nedostatka dokaza.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Još jedna prijava protiv sutkinje Domić</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Bivša predsjednica Općinskog suda u Supetru na Braču Ivana Domić (41) zaradila je petu po redu kaznenu prijavu zbog donošenja nezakonitih presuda kojima je vlasništvo nad vrijednim zemljištem na tom otoku, zbog izostanka pravih vlasnika, koji nisu bili ni obaviješteni da se o tome vodi ikakav postupak, dodjeljivala drugim osobama.</p>
<p>Policijska uprava splitsko-dalmatinska, odnosno načelnik Ureda načelnika Ninoslav Žurić, ne navodeći identitet niti jednog osumnjičenog, izvijestio je da je zbog zloporabe položaja i ovlasti kazneno prijavljena 41-godišnjakinja, a zbog poticanja na počinjenje kaznenog djela dvojica muškaraca 48-godišnjak i 50-godišnjak.</p>
<p>Odjel organiziranog kriminaliteta dostavio je Županijskom državnom odvjetnitšvu posebno izvješće kojim bivšu supetarsku sutkinju tereti da je u veljaći 1999. donijela presudu, u odsutnosti pravih vlasnika, kojom je vlasništvo nad 345 zemljišnih parcela u Sumartinu na Braču vrijednih 8.5 milijuna eura, u vlasništvu više mještana, dodijelila Franjevačkom samostanu u tom mjestu. [D.S.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="47">
<p>Vukelić: ukida se ograničenje na poticaje</p>
<p>Nacrt Pretpristupnog ekonomskog programa Vlada će predstaviti u srpnju ili kolovozu, najavljuje Damir Polančec</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Raskinut ćemo suradnju s bankama koje nerado odobravaju kredite malim i srednjim poduzetnicima i koje ugovorene programe poticanja malog poduzetništva ne provode u cijelosti, kazao je u petak ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić na Devetom nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu i poduzetništvu. </p>
<p>Vukelić je priznao da dosadašnji iznosi potpora poduzetničkim projektima nisu bili dostatni, te smatra da ih treba prilagoditi pojedinim projektima. Iznosi poticaja Ministarstva gospodarstva po pojedinim poduzetničkim projektima ubuduće ne bi bili ograničeni na najviše 80.000 kuna, nego bi ovisili o pojedinom projektu.</p>
<p>Ministar gospodarstva izrazio je i nezadovoljstvo radom Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, koja još ne funkcionira kako bi trebala. Istaknuo je i da u svim županijama trebaju profunkcionirati lokalni garancijski fondovi, a založio se i za osnivanje agencije za regionalni razvoj.</p>
<p>Govoreći o investicijama u poduzetničke zone i infrastrukturu Vukelić je procijenio da će ove godine u tu svrhu biti uloženo ukupno 110 milijuna kuna. Razvoju poduzetničkih zona pridonijet će i odluka Uprave Hrvatske elektroprivrede da će na svoj trošak u sve poduzetničke zone instalirati inicijalni priključak i time olakšati pokretanje posla u njima.</p>
<p>Vukelić je najavio i ponavljanje natječaja za dodjelu poticaja za marketinške aktivnosti poduzetnika, što pokriva i njihov nastup na sajmovima. </p>
<p>Potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Damir Polančec malo i srednje poduzetništvo nazvao je perjanicom hrvatskog gospodarstva, te ustvrdio da je gospodarski rast moguće ostvariti provođenjem strukturnih reformi, poticanjem malog i srednjeg poduzetništva te rastom izvoza. </p>
<p>Polančec je upozorio kako, unatoč tome što neki tvrde suprotno, Vlada ima ekonomski program. Radi se o Predpristupnom ekonomskom programu na osnovi kojeg će se izraditi nacionalna razvojna strategija, a čiji će nacrt Vlada, najavio je Polančec, predstaviti u srpnju ili kolovozu.</p>
<p>Polančec je naglasio da su Hrvatskoj nužne strukturne reforme u zdravstvu i mirovinskom sustavu zbog neodrživo visokog deficita. Pojasnio je, međutim, da to ne znači nužno otpuštanje i kresanje prava. Potpredsjednik Vlade najavio je i reforme u crnoj metalurgiji, brodogradnji i Hrvatskim željeznicama, te ulaganja u turizam i luke, osobito Rijeku i Ploče.</p>
<p>Najavio je i da će se u idućih mjesec dana ekipirati Agencija za promicanje izvoza i ulaganja, koja bi trebala postati servis stranim ulagačima i pomoći im u preskakanju administrativnih barijera.</p>
<p>Na savjetovanju koje organizira Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva okupilo se više od 500 sudionika, a u njegovu se sklopu održavaju brojne radionice - o građenju brandova, clusterima, PHARE programu 2005. U subotu, 4. lipnja bit će proglašeni najbolji mali i srednji poduzetnik, mali i srednji izvoznik, najbolji mladi poduzetnik, primijenjena inovacija i najbolja poduzetnička zona.</p>
<p>Inače, Hotelu Ivan koji posluje u sklopu naselja Solaris dodijeljena je Plava zastava, prva u Šibensko-kninskoj županiji.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>U Hrvatskoj stopa nezaposlenosti manja nego u Poljskoj i Slovačkoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Europskoj uniji u travnju je bez posla bilo 19,3 milijuna ljudi, a stopa nezaposlenosti iznosila je 8,9 posto, objavio je Eurostat. Istu stopu nezaposlenosti u travnju je imala i eurozona, gdje je u potrazi za poslom bilo 13 milijuna ljudi. U oba je slučaja riječ o istoj stopi nezaposlenosti kao u ožujku.</p>
<p>Najniža stopa nezaposlenosti u EU i EMU u travnju je zabilježena u Irskoj, 4,2 posto. Njemačka i Španjolska imaju najvišu stopu u eurozoni, po 10 posto, dok su u EU najviše su stope nezaposlenosti u travnju zabilježene u Slovačkoj, 15,6 posto, i u Poljskoj, čak 17,9 posto.</p>
<p>Kako se podaci o nezaposlenosti u EU iskazuju sukladno metodologiji Međunarodne organizacije rada (ILO), proizlazi da Poljska i Slovačka imaju višu stopu nezaposlenosti od Hrvatske. Naime, prema metodologiji ILO-a, u Hrvatskoj je bez posla oko 14 posto radno aktivnog stanovništva. S druge strane, stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj, koja se temelji na broju građana prijavljenih na Zavodu za zapošljavanje, u travnju je iznosila 18,7 posto.</p>
<p>U oba slučaja radi se o znatno višoj stopi nezaposlenosti od one koju ima, primjerice, Slovenija, u kojoj je u travnju, prema podacima Eurostata i sukladno metodologiji ILO-a, bez posla bilo 5,8 posto radne snage. To je, inače, jedna od najnižih stopa nezaposlenosti među novim članicama Unije.</p>
<p>Usporedbe radi, stopa nezaposlenosti u SAD-u u travnju je, prema podacima Eurostata, iznosila 5,2 posto, dok je u Japanu dosezala 4,4 posto. [A. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>H1 počinje s radom idući tjedan</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Novi fiksni telefonski operater H1, nakon obavljenog tehničkog pregleda mreže, idući tjedan počinje s radom za privatne i poslovne korisnike, izvijestila je tvrtka Portus, vlasnik H1. Uz uslugu odabira i predodabira operatera za privatne i poslovne korisnike koja se temelji na pristupnoj mreži T-HT-a, spremne su i usluge koje će H1 korisnicima pružati vlastitom pristupnom mrežom. Prelazak korisnika fiksne telefonije novim operaterima je besplatan, bez prekida u telefoniranju i uz zadržavanje postojećeg telefonskog broja. Tri tarifna paketa koje nudi H1 troškove telefoniranja smanjuju do 20 posto. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Iskonovim VPN-om do 40 posto uštede</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Očekujemo pristup komunalnoj infrastrukturi - kojom sada upravlja T-HT - pod razumnim uvjetima, kako bismo svoje usluge u fiksnoj telefoniji mogli pružiti privatnim korisnicima, rekao je osnivač Iskon Interneta Damir Sabol. Kazao je da osim o gradnji vlastite mreže ozbiljno razmišljaju i o bežičnoj telefoniji. Sabol je istaknuo da tržište fiksne telefonije nije deregulirano do kraja, odnosno da su naknade za frekvencije još uvijek visoke.</p>
<p>U Iskon Internetu imaju više od 90.000 kućnih i 9000 poslovnih korisnika Interneta, a broj ADSL korisnika od 4500 planiraju do kraja godine povećati na 10.000. Više od 70 posto prihoda Iskona otpada na poslovne korisnike, kojima nude privatne računalne mreže (VPN), odnosno poslovna rješenja koja omogućuju uštedu u poslovanju do 40 posto. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>AZTN objavio poziv za primjedbe o koncentraciji Agrokora i Belja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) objavila je poziv za dostavu primjedaba i mišljenja poduzetnika o koncentraciji koncerna Agrokor i poljoprivrednog kombinata Belje iz Darde, najkasnije do 11. lipnja. Kako se navodi u pozivu, to bi preuzimanje moglo imati učinka, među ostalim, na tržištu proizvodnje i prerade svježeg mesa i mesnih prerađevina, brašna te stočne hrane. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="52">
<p>Od juga Istre do granice s EU-om za sat vremena</p>
<p>Najznačajnija dionica zapadnog kraka je vijadukt Mirna duljine 1400 metara. Impresivni most nad dolinom Mirne podupire 21 betonski stup visine 40 metara. To je zapravo »plutajući most« na močvarnom terenu doline rijeke i predstavlja inovativno rješenje izvedeno prvi put u Hrvatskoj</p>
<p>PULA/ MEDAKI</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader otvorio je u petak zapadni krak Istarskog ipsilona, novu prometnicu profila poluautoceste, duljine 42 kilometra od čvora Medaki do Umaga. </p>
<p>»Istra je jak hrvatski turistički brand, koja je kao i Dubrovnik vrlo poznata u svijetu, i svaki razvoj prometne infrastrukture znači život za Istru, ali i dodatnu atrakciju za Hrvatsku. Razvoju cestovne infrastrukture težili smo desetljećima. Ne sumnjam da će ovo javno-privatno partnerstvo sagraditi na Ipsilonu puni profil autoceste«, rekao je premijer Sanader. </p>
<p>Prometna infrastruktura o kojoj smo sanjali, naglasio je, kralježnica Zagreb - Split, trebala je biti sagrađena 1971., kada je Savka Dabčević Kučar to pokrenula. »Za koji dan ostvarit ćemo san povezivanja Zagreba i Splita, i to će biti do kraja lipnja završeno. Idemo s koridorom 5C, želimo izvući Slavoniju iz izolacije kao i Dubrovnik, mostom Komarna - Pelješac«, kazao je Sanader.</p>
<p>Zapadni krak Istarskog ipsilona gradio se dvije godine i skraćuje put od juga Istre do granice s EU-om, za što će novim cestovnim pravcem trebati sat vremena.</p>
<p>Istarski župan Ivan Jakovčić rekao je da je Istarski ipsilon mali velik istarski san. »Još 1966/67. počeli su se crtati prvi planovi za njega. Ova cesta znači snažno jačanje konkurentnosti istarskoga gospodarstva, pogotovo turizma. Znamo što znači mogućnost brzog dolaska u Istru iz Europe. Vlada i Istarska županija realiziraju najveći gospodarski projekt koji je javni sektor kreirao u Hrvatskoj, a to je projekt Brijuni rivijera za koji ova cesta ima golemu važnost. Očekujemo da ćemo do kraja desetljeća ako ne dovršiti, a onda graditi i drugi trak, Istarski ipsilon kao autocestu«, naglasio je Jakovčić.</p>
<p>Najznačajnija dionica zapadnog kraka je vijadukt Mirna duljine 1400 metara. Impresivni most nad dolinom Mirne podupire 21 betonski stup visine 40 metara. To je zapravo »plutajući most« na močvarnom terenu doline rijeke i predstavlja inovativno rješenje izvedeno prvi put u Hrvatskoj. Prijelaz preko vijadukta Mirna najavila je Bina Istra, a naplaćivat će se 14 kuna po osobnom vozilu. David Gabelica, generalni direktor Bina Istre, najavio je i nastavak radova na Istarskom ipsilonu. Naime, dobivena je načelna dozvola za gradnju zahvata od Vodnjana do Pule, čime će se kompletirati gradnja Istarskog ipsilona, koji će tako u cijelosti biti dug 145 kilometara. Pripremni radovi za ulazak Ipsilona u Pulu kreću već idućeg tjedna i trebali bi biti završeni krajem 2006.. Vlada je u programu cestogradnje i održavanju javnih cesta za četverogodišnje razdoblje osigurala, kada je u pitanju Istra, milijardu kuna. I turistički važna cesta, spoj od slovenske granice do Rijeke, autocesta Rijeka - Rupa, bit će otvorena do kraja lipnja«, najavio je ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta. </p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Od danas na cestama 50 laserskih mjerača brzine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Neprimjerenu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> vozača na hrvatskim cestama već od subote kontrolirat će novih 50 ručnih laserskih mjerača »TraffiPatrol«. </p>
<p>Riječ je o uređajima koji uz kameru imaju i printer koji će na uvid dati ispis s, primjerice, registracijom vozila, datumom, vremenom te lokacijom, tako da vozači neće moći kao u slučajevima s uređajima »Multanova« tvrditi da je izmjerena brzina nekog drugog vozila. Najvjerodostojniji će podatak, naravno, biti vrijeme otisnuto na ispisu, tako da će vozači prvi put u realnom vremenu imati priliku vidjeti prikaz počinjenog prometnog prekršaja.</p>
<p>»TraffiPatroli«, vrijedni dva milijuna kuna - za što su sredstva osigurana iz Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa, bit će raspoređeni u policijskim upravama, ovisno o njihovim veličinama i potrebama. Tako će, primjerice, manje uprave dobiti po dva, srednje po tri, dok će na području zagrebačke Policijske uprave biti raspoređeno četiri aparata, objasnio nam je glavni policijski inspektor Odjela za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije Ante Gašpar. </p>
<p>Uređaj proizvođača »Robot« iz Njemačke mjeri u kilometrima, raspon brzine koju može izmjeriti je do 250 kilometara na sat s udaljenosti do deset kilometara i pri temperaturi od -10 do 60 stupnjeva Celzijevih.</p>
<p>Kako je brzina najčešći uzrok prometnih nesreća, njih 30 posto uzrokovano je upravo zbog prevelike brzine. Policija redovitijom kontrolom prekoračenja dopuštene brzine novim uređajima želi ukazati na poštivanje Zakona o sigurnosti cestovnog prometa. Naime, kako je napomenuo glasnogovornik hrvatske policije Zlatko Mehun, od početka se godine primjećuje »topljenje šok-efekta« primjene novog zakona. Pa je tako u siječnju ove godine poginulo 44 osobe, koliko i u siječnju prošle godine, dok je u svibnju ove godine poginula 61 osoba, koliko i u istom mjesecu lani, tj. prije donošenja novog zakona. </p>
<p>Upravo zbog toga što se ljudi sve manje pridržavaju primjene novog zakona i poštivanja njegovih odredaba, među kojima i dopuštene brzine, policija će po cijeloj Hrvatskoj kontrolirati brzinu, u čemu će uvelike pomoći i novi laserski uređaji. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Sanader: Hrvatska punopravna članica EU-a do 2009.</p>
<p>Nema nikakve sumnje da suradnja s Haaškim sudom mora postojati, ali cijeli se proces ne može zaustavljati jer samo jedna osoba nije u zatvoru, rekao je Schüssel </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bertelsmann zaklada u Zagrebu organizirala je forum na temu proširenja Europske unije na jugoistočnu Europu, na kojem je utvrđeno da se unatoč problemima europska perspektiva jugoistočne Europe neće smanjivati. </p>
<p>Hrvatski premijer Ivo Sanader u svojem je obraćanju naglasio kako će Hrvatska uskoro početi eurointegracijski put jer to hrvatski građani zaslužuju. Austrijski premijer Wolfgang Schüssel naglasio je da je strateški cilj Europske unije ulazak svih zemalja jugoistočne Europe u punopravno članstvo.</p>
<p>»Akcijski plan za rješavanje jedinog preostalog otvorenog pitanja pokrenuo je stvari i očekujemo da će taj trend koji smo pokrenuli od ožujka donijeti rezultate i da ćemo uskoro započeti pregovore s Europskom unijom«, izjavio je Sanader.</p>
<p>Isplati se ulagati sve napore, a mi koji se nalazimo izvan EU-a očekujemo da neće biti tobožnjeg umora EU-a od proširenja. Prevelik je ulog i šansa da bismo odustali, kazao je Sanader koji je izrazio nadu da će Hrvatska kao punopravna članica EU-a sudjelovati u izborima za Europski parlament 2009.</p>
<p>Werner Weidenfeld, predsjedavajući Foruma, naglasio je da se s proširenjem Europske unije mora nastaviti unatoč trenutačnim problemima unutar EU-a. U tom procesu uvijek je bilo teškoća, a iz odbijanja Ustava treba izvući pozitivne elemente, izjavio je. Izvijestio je sudionike skupa kako je prema Bertelsmannovoj analizi na ljestvici od 120 zemalja Hrvatska u godinu dana s 14. mjesta došla na 12. </p>
<p>Bertelsmann forum zaklada je koja već 20 godina djeluje s namjerom promicanja europskih vrijednosti i jačanja europskih integracija, te se bavi strateškim promišljanjima o ujedinjavanju Europe. Prema njihovom razmišljanju, sve zemlje jugoistoka Europe do 2014. trebaju postati punopravne članice Europske unije.</p>
<p>Austrijski premijer Schüssel također je naglasio da sljedeće proširenje mora uključivati zemlje jugoistočne Europe. Kazao je da je poštivanje EU-kriterija i standarda iznimno važno jer je regija u cjelini u posljednjih petnaestak godina i unatoč ratu napravila velik napredak.</p>
<p>Kada je riječ o jedinom preostalom uvjetu, suradnji s Haaškim sudom, Schüssel je kazao kako mu se taj uvjet čini problematičnim. »Nema nikakve sumnje da suradnja s Haaškim sudom mora postojati, ali cijeli se proces ne može zaustavljati jer samo jedna osoba nije u zatvoru«, rekao je Schüssel. </p>
<p>Schüssela su poslijepodne primili predsjednik Republike Stjepan Mesić te predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Schüssel: Hrvatske napore treba nagraditi</p>
<p>ZAGREB -»Hrvatska je poduzela goleme napore da bi ispunila uvjete za ulazak u Europsku uniju i njezin trud treba honorirati«, istaknuo je austrijski kancelar Wolfgang Schüssel nakon susreta sa Sanaderom. Šef austrijske vlade podsjetio je na nužnost suradnje s Haaškim sudom i izrazio zadovoljstvo zbog konstruktivnog susreta Sanadera i Carle del Ponte, s kojom je prije dva tjedna i sam razgovarao u Beču. </p>
<p>Akcijski plan Vlade ocijenio je kao »mudar instrument« koji dokazuje da Hrvatska u potpunosti surađuje sa Sudom. Te mjere, zajedno s ustrojem tročlanog task-forcea EU-a »unijele su dinamiku u odnose Hrvatske i Haaga te možda dovele do promjene stava tužiteljice«, istaknuo je austrijski kancelar. Schüssel i Sanader osvrnuli su se na odlične političke i gospodarske odnose »praktički susjednih zemalja«, pri čemu je naš premijer još jednom pozvao austrijske ulagače na greenfield investicije u Hrvatsku. [Julijana Štrbić]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Račan suzdržan, HSP protiv Akcijskog plana</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Suzdržavam se od ocjene izjave Carle del Ponte nakon razgovora u Vladi, jer se u suradnji moje vlade pokazalo da su njezine izjave odmah nakon razgovora bile mekše i s više razumijevanja za Hrvatsku od izjava koje bi uslijedile nekoliko dana kasnije u New Yorku ili u EU. Stoga suzdržavanje od ocjena sugeriram i vlastima«, kazao je u petak predsjednik SDP-a Ivica Račan. Dodao je da je jedan od sudionika razgovora s glavnom tužiteljicom u doba njegove vlade posljednje izjave Del Ponte ocijenio kao »treperavo zeleno svjetlo«, što može biti i dobro i loše.</p>
<p>»HSP se protivi Akcijskom planu Vlade«, rekao je u petak na konferenciji za novinare predsjednik Kluba HSP-a Miroslav Rožić. Pravaši smatraju da Akcijski plan treba sadržavati i diplomatske i pravne aktivnosti sukladne Statutu Haaškog suda te da ne treba isključivo surađivati samo s tužiteljstvom koje je jedan dio Haaškog suda. </p>
<p>Na pitanje kako je moguće da HSP na lokalnoj razini koalira s HDZ-om, iako se protivi Akcijskom planu, Rožić je kazao da te dvije stvari nisu povezane. »Kakve veze ima gradnja kanalizacije ili vodovoda s uhićenjem Gotovine«, upitao je. Rožić je prosvjedovao zbog, kako je kazao, narušavanja temeljnih ljudskih prava obitelji Gotovina. </p>
<p>Pero Kovačević izrazio je čuđenje izjavom premijera Ive Sanadera da su transkripti s Brijuna od 31. srpnja 1995. nesporno autentični. »HDZ je onemogućio osnivanje istražnog povjerenstva za utvrđivanje vjerodostojnosti tih transkripata, a Sanaderova izjava je zanimljiva i čudna jer takvo što može tvrditi samo onaj koji je bio na Brijunima na tom sastanku, a njega tamo nije bilo«, dodao je Kovačević. </p>
<p>Klub HSP-a zatražio je i da se u petak Sanader obrati zastupnicima i obavijesti ih o sastanku s tužiteljicom. »Predsjednik Vlade smatra da se nema potrebe obratiti Saboru«, odgovorio im je predsjednik Sabora Vladimir Šeks. [S. K./ Ma. L./ D. Z.]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>BBC: Bez Gotovine u Haagu nema pregovora</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Elementi u hrvatskim tajnim službama sabotirali su lov na generala Antu Gotovinu, zaključak je informativne televizijske emisije »Newsnight«, koju je u četvrtak navečer prikazao BBC. U toj se emisiji tvrdi da je najveći udarac lovu na Gotovinu nanijela hrvatska protuobavještajna agencija kad je počela pratiti tajnu skupinu posebno odabranih pripadnika hrvatske policije koja je po naredbi Vlade u Zagrebu tijesno surađivala s britanskom tajnom službom MI6 u potrazi za Gotovinom.</p>
<p>»Newsnight« navodi da je ta skupina kasnije razbijena, a šef policije Ranko Ostojić izgubio posao. Ostojić, jedan od nekoliko protagonista sage o Gotovini koje je intervjuirao BBC, rekao je: »Bio sam jedan od ljudi koji su pokušali riješiti 'slučaj Gotovina', a postao sam državni neprijatelj broj jedan.«</p>
<p>Bivši šef POA-e Franjo Turek izjavio je da se ne kaje zbog svoje operacije nadzora. Kazao je da predmet tog nadzora nisu bili bona fide istražitelji ratnih zločina, nego ljudi koji su »u našu kuću ušli kroz prozor, umjesto da pokucaju na vrata«. »Newsnight« tvrdi da je Turek morao odstupiti s dužnosti zbog pritiska Haaga te da ga Britanija sumnjiči da štiti Gotovinu. Turek je rekao da je i on sudjelovao u lovu na generala te da s njim nema nikakvih veza. Također je demantirao da ima veze s objavljivanjem pojedinosti o lovu na Gotovinu koje su naštetile cijeloj istrazi.</p>
<p>Ivo Pukanić, glavni urednik tjednika Nacional, pohvalio se da je njegov list zaustavio »prljave aktivnosti britanske obavještajne službe«. Pukanićeva je teorija da agenti MI6 kod svojih šefova stvaraju netočno uvjerenje da je Gotovina u Hrvatskoj te da to čine zato da bi mogli ostati na dosta udobnoj dužnosti u našoj zemlji. »Gdje je bolje biti britanskom agentu, ovdje u Hrvatskoj s lijepim ženama, lijepim vremenom i odličnom hranom, ili negdje u Iraku, Iranu, Pakistanu?«, upitao je on, usporedivši cijelu situaciju s događajima u romanu »Krojač iz Paname« Johna LeCarrea.</p>
<p>Dužnosnici hrvatske vlade odbili su BBC-ove zahtjeve da govore o istrazi. No zamjenik šefa hrvatske policije Željko Cvrtila je izjavio da su hrvatske snage sigurnosti pod velikim pritiskom da nađu Gotovinu. Rekao je, međutim, da ne može potvrditi navode Haaškog suda i zapadnih obavještajnih službi kako generala štiti mreža organiziranog kriminala.</p>
<p>Jedan neimenovani visoki britanski izvor izjavio je za »Newsnight«: »Tu u Londonu svi su izgubili strpljenje. Dali smo im sve obavještajne podatke, ali oni su potpuno uprskali stvar.« Drugi britanski izvor iznio je optužbu da su »opstruktivni elementi« prisutni »od vrha do dna« hrvatskih tajnih službi. »Newsnight« navodi da se Britanija, koja od 1. srpnja preuzima rotirajuće predsjedništvo EU-a, zarekla da će upotrijebiti sav svoj utjecaj kako bi spriječila da pregovori o ulasku Hrvatske u EU počnu prije nego se uhiti Gotovinu. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Srbima se nude mrvice sa stola</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Koalicija sklopljena u Kninu je »nacionalistička koalicija koja Ustavni zakon o manjinama koristi kao smokvin list«, rekao je u petak potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac te dodao da ta koalicija »nije dobra ni za Knin ni za Hrvatsku«.</p>
<p>»SDSS nije umirovljenička stranka kojoj je nacionalna pozicija važnija od lokalne, jer manjine žive na lokalnoj razini, a manjinska politika koja ne živi na lokalnoj razini nije manjinska politika. Knin je indikator da se vraća stara manjinska politika jer je HB dobio dogradonačelničko mjesto, a Srbima se nude mrvice sa stola: jedno mjesto u Poglavarstvu i funkcija potpredsjednika Gradskog vijeća«, objašnjava Pupovac. On očekuje da »Sanader kaže je li to povratak na predsanaderovsku politiku i je li odustao od svoje politike na nacionalnoj razini«. Pupovac tvrdi da SDSS »neće tolerirati povratak na staru manjinsku politiku«. No nije želio reći hoće li SDSS zbog Knina uskratiti potporu Sanaderovoj vladi, što bi značilo da vladajuća većina u Saboru ostaje bez tri glasa. »Nama se ne žuri, ali takvu situaciju nećemo gledati skrštenih ruku. Vodstvo stranke će se sastati i vidjeti što mora učiniti«, rekao je Pupovac. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Poručniku HV-a 15 godina zatvora</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Odlukom vijeća Vrhovnog suda povećana je zatvorska kazna poručniku HV-a Nikoli Ivankoviću (44) sa 12 na 15 godina. On je na osječkom Županijskom sudu proglašen krivim za ratni zločin u Paulin Dvoru nedaleko od Osijeka počinjen 11. prosinca 1991. godine. S obzirom na to da je riječ o pravomoćnoj presudi, na nju više nema pravo žalbe. </p>
<p>Odlučeno je i da se protiv drugooptuženog Enesa Viteškića (33), koji je nepravomoćnom presudom osječkoga Županijskog suda oslobođen krivnje, ponovi suđenje. </p>
<p>Optužnica ih tereti da su 11. prosinca 1991. kao pripadnici 2. pješačke čete 1. bojne 130. brigade Hrvatske vojske, koji su branili Paulin Dvor i okolna sela, s nekoliko još nepoznatih osoba ušli u kuću Andrije Bukvića u Paulin Dvoru, gdje su boravili civili srpske nacionalnosti, te iz odmazde ubili 18 civila u dobi od 41 do 85 godina. </p>
<p>U obrazloženju odluke Vrhovni je sud naveo da je Sudsko vijeće Županijskog suda u Osijeku u Ivankovićevu slučaju odveć cijenilo olakšavajuće, a premalo otegotne okolnosti i težinu kaznenoga djela. Odluku o ponovnom suđenju Viteškiću Vrhovni sud objasnio je činjenicom da prvostupanjsko vijeće nije dovoljno u obzir uzelo iskaze svjedoka i sve relevantne okolnosti, pa je preuranjeno zaključilo da Viteškić kazneno djelo nije počinio. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20050604].
|
